os_wars.227epson,
-> #226, ivanl
│ Prebaci ga na COM2 meni je tamo prepoznao CL, na 4 nije, izgleda
│ da nije do modema nego se ne snalazi sa COM-ovima 3 i 4.
└─────────────────────────────────────────────────
Ništa onda, čekaću sledeću verziju .
os_wars.228nenad,
-> #223, space.ace> Ovo je fenomenalno... Ne mogu da verujem. Čak je i upotrebljivo. Da
> li ikako može da se hakeriše ovo, pa da ovaj WWW browser prebacim na
> Linux, pošto je mnogo dobar i lep?
Pa sumnjam, QNX je komercijalni proizvod, real-time Unix, ali
nema ga u sorsu. Mislim da može da se nabavi i kod nas, a trebalo
bi da uz njega ide i Watcom kompajler.
Što se browser-a tiče mislim da je ipak Navigator bolji. ;)
os_wars.229obren,
-> #217, nenad> A šta mislite o tome da na tu jednu disketu stane, pored
> operativnog sistema i kompletan grafički Web browser, ali i dialer,
> TCP/IP stack, a povrh svega i Web server (!), 3D-animacija i
> file-manager?
Zaboravio si "notepad"! :)) Ono je prosto fenomenalno, skidam im
kapu... Doduše nisam probao da surfujem (ni meni ne prepoznaje
modem na COM4) ali verujem da radi kad su sve ono napravili :)
os_wars.230neetzach,
Jedan ortak mi je rekao sad skoro nesto za USR modeme, naime svi
USR modemi se NE SNALAZE na COM 3 i vise, ali to ste i sami
zakljucili, zato uzimajte Winmodeme i nece timati nikakvih problema
bar pod Windowsom ;)))))))
os_wars.231epson,
-> #230, neetzach
│ Jedan ortak mi je rekao sad skoro nesto za USR modeme, naime svi
│ USR modemi se NE SNALAZE na COM 3 i vise, ali to ste i sami
└─────────────────────────────────────────────────
Ja bih mu odbrusio 'Bolje ćuti kad nemaš pojma !' .
os_wars.232supers,
-> #230, neetzach>> zato uzimajte Winmodeme i nece timati nikakvih problema
>> bar pod Windowsom ;)))))))
A kada jednom pređete sa Windowsa na neki drugi operativni sistem,
možda uspete takav modem i da prodate.
os_wars.233banga,
-> #231, epson> │ Jedan ortak mi je rekao sad skoro nesto za USR modeme, naime
> svi │ USR modemi se NE SNALAZE na COM 3 i vise, ali to ste i
> sami
> Ja bih mu odbrusio 'Bolje ćuti kad nemaš pojma !' .
Izvini na reply na tvoju poruku. Usr mi radi baš na com3, jer sam imao
na probi neki Diamond (glupi S3 čip). BTW pacov se ne buni što je na
com2
os_wars.234neetzach,
BTW hoce li neko da kupi Winmodem? :))))))))))))
os_wars.235epson,
-> #234, neetzach
│ BTW hoce li neko da kupi Winmodem? :))))))))))))
└─────────────────────────────────────────────────
Kupujem, treba mi da podkočim kućište . Cena ? DŽ ili 10 din ?
os_wars.239gonzo,
-> #235, epson> │ BTW hoce li neko da kupi Winmodem? :))))))))))))
> └─────────────────────────────────────────────────
> Kupujem, treba mi da podkocim kuciste . Cena ? DZ ili 10 din ?
valjda 20 din.. da ti pladi da uzmes.. ;)
os_wars.240mmarkovic,
(CONF REPLY PCUSER.4 14.160 )
>>> Na žalost nije Microsoft-ov.
>
> Ne na žalost, nego na sreću. (:
Često ovde čujem žalopojke na račun dominacije Microsofta na tržištu
softvera... Slično mišljenje vlada i u svetu...
O tome imam malo drugačije mišljenje, pa bih hteo da ga razmenim
sa vama.
-----------
Smatram da nije glavna nesreća za PC svet u tome što je dominirao
Microsoft, nego što je Intel (8086) pobedio Motorolu (68000).
Tek sam skoro negde pročitao, u nekom Gejtsovom intervjuu valjda, da je
prevagnulo to što je MC68000 u tom trenutku imao bag... Šteta...
Čini mi se da je Intel oduvek bio anti-talent za izbor mnemonika za
asemblerske instrukcije.
Kada uporedimo Z80 i Intel 8085 ( za gledaoce sa starijim, iskrzanim
ulaznicama... ;), vidimo da su Zilogovi mnemonici, logičniji, lakši
za pamćenje, bolji. O detaljima brine program prevodilac - asembler.
Kod Z80, kada premeštate podatak iz registra u registar, iz memorije
u registar, direktno ili indirektno, mnemonik je uvek LD. Kod Intela
se nikad ne zna...
Recimo:
; Z80 Intel 8080, 8085
LD A,C MOV A,C ; sadržaj reg C u A (akumulator)
LD A,#56H MVI A,56H ; 56 hex u reg A
LD HL,(1234) LDHL 1234H ; sadržaj na adresi 1234 u par HL
i slično... Valjda me pamćenje ne vara, tako nekako beše. Kada sam pisao
za 8085, prvo napišem za Z80, pa ručno prevedem... Imao sam neku uporednu
tabelu...
Ovo je, smatram, važnije nego što sada izgleda. Nekada su se sistemski
programi (dakle i sam OS), pisali u asembleru. Danas, uglavnom u C-u.
Nekada je svaka mikrosekunda bila važna, danas se to nadoknadi golom
fizičkom brzinom procesora, nikako pameću uloženom od strane programera.
Odnos MC68000 i Intela 8086 je sličan kao odnos C-a i nekog drugog
programskog jezika (npr ADA-e). Izuzetno malo instrukcija, svi načini
adresiranja se mogu uvek primeniti... Ako znate jedan asembler, MC68000
savladavate za par dana.
Kada sam sa QL-a (MC68008, ima suženu adresnu magistralu pa pristupa
memoriji u dva ciklusa, inače je isto...) prešao u PC-svet, užasnuo sam
se. DATA, CODE, STACK segment... Ograničeni na 64K. Gluposti!
Kod MC68000 linearni, 32 bitni adresni prostor, 32-bitni registri...
Napredak!?!
Na QL-u beše pravi OS (QDOS), na PC-u neka reinkarnacija CP/M... QDOS je
bio potpuno u skladu sa onim što smo učili o OS-ima, a DOS neka budževina.
Ne znam kakav je MacOS interno, o tome bi više mogao madamov, verovatno,
ali ono što su prednosti Mac-a nad PC-jem, verovatno su prednosti 68000
nad 80x86, i, prednosti dobrog OS-a nad DOS-om.
Tako, da završim sa filozofiranjem, mislim da je prvu grešku napravio IBM
izborom procesora. DOS bi bio bolji da je bio baziran na 68000. Druga
greška, je očuvanje kompatibilnosti po svaku cenu. Tako i novi DOS-ovi
imaju sve mane CP/M-a...
os_wars.241nenad,
-> #240, mmarkovic> Smatram da nije glavna nesreća za PC svet u tome što je dominirao
> Microsoft, nego što je Intel (8086) pobedio Motorolu (68000).
Gledano hronološki zaista nije bitno što je baš Microsoft dobio
od IBM-a taj posao da napravi DOS (bilo ko drugi je to mogao da
bude i ako bi imao priliku da dođe u monopolsku situaciju to bi i
uradio), već u tome što je Microsoft jedna prilično neinventivna
firma, a nije dobro što jedna takva firma dominira PC softverskom
industrijom. Pre neki mesec se po Internetu mogla pročitati
parodija na neke od MS-ovih reklamnih kampanji (najava za nove
prozivode) čija je suština bila poruka "Wait for us, we are
industry leaders!".
Nije dobro i što im je softver _nekvalitetan_, ali to je već
problem onih koji ga koriste. ;)
os_wars.242mmarkovic,
-> #241, nenad> ... već u tome što je Microsoft jedna prilično neinventivna firma,
> a nije dobro što jedna takva firma dominira PC softverskom industrijom.
Xm?!?
Da li bi onda Bill Gates bio jedan od najbogatijih ljudi na svetu?
Mislim da je njihov problem što su na prevelikom broju frontova.
Mnogo hoće: i OS-i, i poslovni softver, i mreže, i baze podataka,
i kompajleri...
Čak i za giganta kao što je Microsoft, to je mnogo!
> Pre neki mesec se po Internetu
> mogla pročitati parodija na neke od MS-ovih reklamnih kampanji
> (najava za nove prozivode) čija je suština bila poruka "Wait
> for us, we are industry leaders!".
:)
> Nije dobro i što im je softver _nekvalitetan_, ali to je već
> problem onih koji ga koriste. ;)
Pa, ni sa ovim se ne bih do kraja složio. Verovatno u svakoj
oblasti ima programa koji su nešto bolji od MS-ovih, ali MS-ovi
programi su sa svakom novom verzijom sve bolji...
Tako ćeš ti istaći u čemu je OS/2 bolji od Win 95, neko drugi
u čemu je Delphi bolji od VB, neko treći će hvaliti Netscape
u odnosu na IE, ali je činjenica da MS u svim oblastima
(a njih je mnogo) ima, ili kvalitetna, ili NAJkvalitetnija rešenja.
----------
Ipak, mislim da Intel i MS imaju sličan problem: kompatibilnost!
Svaki novi 80x86 (Pentium (PRO, MMX, II)) moraju da budu u stanju
da izvršavaju 8086 programe. Nije ni čudo da prave procesore sa
greškama...
MS, se sa druge strane, trudi da programi koji imaju neke arhaične
zahteve i dalje rade. Poštuje se barijera od 640K, 64K...
Kao što sam mislio (sećaš se naše prethodne diskusije?) da je
UNIX-ov problem nedovoljna kompatibilnost između raznih implementacija,
(pa smo umešali i JVM), tako je Intelov i MS-ov problem preterano
insistiranje na kompatibilnosti!
----------
Neko će reći, lako je posle bitke biti general, i biće potpuno
u pravu... ;)
os_wars.243madamov,
-> #242, mmarkovic> > ... već u tome što je Microsoft jedna prilično neinventivna firma,
> > a nije dobro što jedna takva firma dominira PC softverskom industrijom.
>
> Xm?!?
>
> Da li bi onda Bill Gates bio jedan od najbogatijih ljudi na svetu?
Bi, tj. jeste. Osim DOS-a, ja ne mogu da se setim niti jednog Microsoftovog
proizvoda koji koristi tehnologiju originalno razvijenu kod njih. Svojim
monopolskim položajem je stekao predost u odnosu na ostale tako da može da
diktira šta će uspeti, a šta propasti na tržištu. Ako se opredele za
tehnologiju i ideju koju neka mala firma originalno poseduje i ne uspeju da je
kupe ili im se ne isplati da je kupe, uništiće je time što će razviti svoj
proizvod korišćenjem te ideje ili te tehnologije i žestokom marketinškom
kampanjom kojom će ubediti tržište da su upravo oni sve to prvi smislili i
realizovali. Vrlo retko će Microsoft prihvatiti tuđ standard, uglavnom se
trudi da nametne svoje, i to uglavnom lošije (paralela koja mi pada napamet je
QuickTime movie u odnosu na AVI).
os_wars.244gonzo,
-> #242, mmarkovic> Ipak, mislim da Intel i MS imaju slican problem:
> kompatibilnost!
> Svaki novi 80x86 (Pentium (PRO, MMX, II)) moraju da budu u
> stanju da izvrsavaju 8086 programe. Nije ni cudo da prave
> procesore sa greskama...
Pa mogli bi vec jednom da odustanu od nje (i Intel i MS) i da
konacno naprave nesta sto bi radilo. Ne shvatam cemu ta kompatibilnost?
os_wars.245mmarkovic,
-> #244, gonzo> Pa mogli bi vec jednom da odustanu od nje (i Intel i MS) i da
> konacno naprave nesta sto bi radilo. Ne shvatam cemu ta kompatibilnost?
zaštita prethodnih investicija. I u softver, i u hardver.
Mada, ljudi su to tako davno kupovali...
os_wars.246nenad,
-> #242, mmarkovic> Xm?!?
>
> Da li bi onda Bill Gates bio jedan od najbogatijih ljudi na svetu?
Zaboga, i Majkl Džekson i Hju Hefner su jedni od najbogatijih. :)
Nije suština u kvalitetu, u tehnologiji, suština je u tome da u
pravo vreme daš ljudima ono što im treba (ili da ih ubediš da im
baš to treba i da za drugo treba da čekaju tebe), dakle
marketing.
> Mislim da je njihov problem što su na prevelikom broju frontova.
> Mnogo hoće: i OS-i, i poslovni softver, i mreže, i baze podataka,
> i kompajleri...
To im se, za divno čudo, još uvek ne obija u glavu. Ono što im je
sada cilj jeste "content providing", žele da imaju kontrolu i nad
sadržajem na Web-u/TV-u, ali i nad tehnologijom kojom se ona
prenosi. Zbog toga su se sada crvene lampice upalile i van
kompjuterske industrije.
> Pa, ni sa ovim se ne bih do kraja složio. Verovatno u svakoj
> oblasti ima programa koji su nešto bolji od MS-ovih, ali MS-ovi
> programi su sa svakom novom verzijom sve bolji...
Svaki program je sa svakom novom verzijom sve bolji. Mislim da to
ovde nije sporno, sporan je način kako MS dolazi do dominantne
pozicije na tržištu, a to već nema veze ni sa softverom, ni sa
kompjuterima, ni sa tehnologijom, a to je ono što je problem i
što nas koči. Devet godina smo čekali 32-bitni operativni sistem
od njih, umesto da ga dobijemo kada je stigao i procesor.
> Ipak, mislim da Intel i MS imaju sličan problem: kompatibilnost!
>
> Svaki novi 80x86 (Pentium (PRO, MMX, II)) moraju da budu u stanju
> da izvršavaju 8086 programe. Nije ni čudo da prave procesore sa
> greškama...
Primer: Pentium Pro je, sećaju se svi, bio optimizovan za
32-bitne instrukcije. Razlog - kada je početo projektovanje MS je
izvestio Intel da će u vreme njegovog izlaska izaći Čikago, novi
32-bitni operativni sistem koji će biti... sećaš se uostalom šta
se sve pričalo za ovo što se sada zove Windows 95. ;)
Naravno to se nije desilo, ali vrhunac je da je novi, Pentium II
procesor, _optimizovan_ i za 16-bitne instrukcije. Dakle dve
godine posle Intel je trošio vreme i resurse za nešto što je još
pre dve godine trebalo da bude zastarelo i zaboravljeno umesto da
ide napred. Zbog toga što industrijski lider još uvek nije
spreman.
> MS, se sa druge strane, trudi da programi koji imaju neke arhaične
> zahteve i dalje rade. Poštuje se barijera od 640K, 64K...
Ne bih se sa ovim složio, čak šta više, vrlo često se potrude da
konkruentski proizvod ne radi na novoj verziji operativnog
sistema. Treba se samo setiti priče sa Word Perfect-om,
DR-DOS-om, QEMM/DV-om, najnovije sa Paradox bazama pod OSR
Windows-ima...
os_wars.247nenad,
-> #243, madamov> Bi, tj. jeste. Osim DOS-a, ja ne mogu da se setim niti jednog
> Microsoftovog proizvoda koji koristi tehnologiju originalno
> razvijenu kod njih.
DOS je nastao od operativnog sistema 86-DOS firme Seattle
Computer za koga je Microsoft kupio prava nakon što je potpisao
ugovor sa IBM-om.
Seattle Computers naravno nije znao za šta će biti iskorišćen
njihov proizvod, a svega nekoliko dana pre nego što je InfoWorld
objavio dugo skrivanu tajnu o tome da IBM pravi personalni
računar, MS je od SC-a otkupio _sva_ prava na projekat za samo
50.000 dolara.
Vlasnici 86-DOS-a su imali pet puta veću ponudu (250.000), ali su
prihvatili ovu jer im je obećano da će imati pravo da
neograničeno koriste ovu i sve naredne verzije OS-a koje nastanu
u daljem razvoju koji bi preuzeo Microsoft. Ova kupovina se
smatra najznačajnijim poslovnim potezom MS-a (naravno, osim samog
"braka" sa IBM-om), tada je kompanija imala samo 40 zaposlenih i
godišnje "pravila" svega nekoliko miliona dolara.
Ja ne znam ni jedan proizvod koji su sami originalno razvili. :)
os_wars.248guta,
-> #246, nenad║ Ono što im je
║ sada cilj jeste "content providing", žele da imaju kontrolu i nad
║ sadržajem na Web-u/TV-u, ali i nad tehnologijom kojom se ona
║ prenosi. Zbog toga su se sada crvene lampice upalile i van
║ kompjuterske industrije.
╚═════════════════════════════════════════════════
Može li malo šire oko ovoga? Na koji način žele/mogu da ovo postignu?
os_wars.249dr.grba,
-> #242, mmarkovic>> Pa, ni sa ovim se ne bih do kraja složio. Verovatno u svakoj
>> oblasti ima programa koji su nešto bolji od MS-ovih, ali MS-ovi
>> programi su sa svakom novom verzijom sve bolji...
Opet moram da se upetljam. Ovo "bolji" se teško meri. No, fakat je da,
recimo, Microsoft Office iz verzije u verziju (da ne nabrajam programe
pojedinačno) imaju više mogućnosti, viši kvalitet programiranja, itd.
No, kako reći da su baš *bolji*? Isto tako, iz verzije u verziju
podešavanja su sve složenija; sve je više elemenata koji rade bez
pitanja, i to stvari koje korisnik možda i ne želi da ima; raste
broj mogućih situacija u kojima se može napraviti velika greška u
radu; a šlag na tortu je sve veći ignorantski odnos Microsofta prema
korisnicima, njihovim zahtevima i potrebama (samo da vas prisetim na
incident sa konverterom Word 97 -> Word 6/95).
Iako se smatram nekakvim poznavaocem ovog paketa, apsolutno nisam
u stanju da dam bar tri *racionalna* razloga da se u firmi u kojoj
radim frontalno napusti Windows 3.11 i Office 4.3 (osim činjenice da
imam original tek za ove verzije). Evo, dok ovo pišem, na par metara
od mene radi jedan 486 DX/2 sa 8 MB RAM i instaliranim ovim verzijama
programa. To je džoker mašina u sistemu, koja potpuno zadovoljava
potrebe. Ne znam šta bih učinio *bolje* kada bih promenio ovo na
Office 95.
Tek ne znam zašto bih u firmi prelazio na Office 97 i time napravio
zbrku sa formatima datoteka na serveru. Od početka pisanja ove poruke,
pa do ovog trenutka, pet minuta kasnije, setio sam se samo jednog
dobrog i *realno potrebnog* razloga za angažovanje Officea 97 protiv
Officea 4.3/95, a to je provera ispravnosti unosa sadržaja u ćeliju u
Excelu 97 - da ne moram više da programiram takve stvari.
Information at your fingertips? Gimme a break.
BTW, da li znate koja je najviše korišćena verzija Excela u USA,
prema podatku iz marta 1996. godine? Excel 95? Jok. Excel 5? Niet.
To je Excel 4, draga gospodo. Brdo firmi redovno napravi proračune
plaćanja licence za nove programe i nove uslove rada. Excel 4 se
koristio (i koristi) u mnogim agencijama za računovodstvo, bankama,
osiguravajućim društvima itd. Stotine site licenci, koje pokrivaju
hiljade i hiljade računara. Da ne pričamo o programiranju - gazde ne
žele da plate ono što im realno ne donosi ništa novo, bolje ili
jeftinije. Paradoks je da se ovako nešto događa tamo gde se hardver
menja svake dve-tre godine, ali tako je.
os_wars.250madamov,
-> #247, nenad> Ja ne znam ni jedan proizvod koji su sami originalno razvili. :)
Sad, posle tvoje poruke, ne znam ni ja. B)
os_wars.251mmarkovic,
-> #246, nenad>> Da li bi onda Bill Gates bio jedan od najbogatijih ljudi na svetu?
>
> Zaboga, i Majkl Džekson i Hju Hefner su jedni od najbogatijih.
A šta fali g.Hefneru? :)
> :) Nije suština u kvalitetu, u tehnologiji, suština je u tome
> da u pravo vreme daš ljudima ono što im treba (ili da ih ubediš
> da im baš to treba i da za drugo treba da čekaju tebe), dakle marketing.
Pa ovo je jedna od osnovnih stvari u kapitalizmu, a i ti i ja hoćemo
tamo. :)
Bez zezanja, ovo je važno! Stavi pravu stvar na pravo mesto, i,
čini to često... ;)
> Svaki program je sa svakom novom verzijom sve bolji. Mislim da
> to ovde nije sporno, sporan je način kako MS dolazi do
> dominantne pozicije na tržištu, a to već nema veze ni sa
> softverom, ni sa kompjuterima, ni sa tehnologijom, a to je ono
> što je problem i što nas koči. Devet godina smo čekali 32-bitni
> operativni sistem od njih, umesto da ga dobijemo kada je stigao
> i procesor.
Ali, to rade i drugi! Nije li COREL kupio onu firmu koja je napravila
XARA-u, pa VENTURU...
Nije li Novell kupio WordPerfect? Nije li Silicon Graphics pregazio
Cray Research... ?
Možda sam negde pogrešio, ali te stvari spadaju u normalne tamo...
Ako nemaš ljude ili vremena, a imaš para, kupi i firmu i ljude...
MS je potcenio internet, ali brzo su shvatili...
> Ne bih se sa ovim složio, čak šta više, vrlo često se potrude
> da konkruentski proizvod ne radi na novoj verziji operativnog
> sistema. Treba se samo setiti priče sa Word Perfect-om,
> DR-DOS-om, QEMM/DV-om, najnovije sa Paradox bazama pod OSR
> Windows-ima...
Ali MS programi rade...:)
os_wars.252mmarkovic,
-> #249, dr.grba> No, kako reći da su baš *bolji*? Isto tako, iz verzije u
> verziju podešavanja su sve složenija; sve je više elemenata
> koji rade bez pitanja, i to stvari koje korisnik možda i ne
> želi da ima
Skoro mi se desilo da nisam mogao da nadjem jednu radnju
koju sam lepo nalazio u Excel-u 5... Ko zna u kom je podmeniju
sada...
> Iako se smatram nekakvim poznavaocem ovog paketa, apsolutno
> nisam u stanju da dam bar tri *racionalna* razloga da se u
Konzervativnost? Godine? Sporo pamtimo, al' zato brzo zaboravljamo! :)
To je dragi moj Watsone, pardon, Grbo... ;)
> To je Excel 4, draga gospodo.
Čuo sam da su tamo i dalje traženi ljudi koji znaju COBOL ?!?
Odvratno...
os_wars.253mango,
-> #242, mmarkovic> Pa, ni sa ovim se ne bih do kraja slozio. Verovatno u svakoj
> oblasti ima programa koji su nesto bolji od MS-ovih, ali MS-ovi
> programi su sa svakom novom verzijom sve bolji...
Bolje reci sve su sadrzajniji- imaju sve vise i vise bagova:)
U svakoj oblasti postoji bar jedan program koji je bolji od
MS-ovog. MS programi se koriste najvise, iskljucivo zbog
njihovog monopola i besomucnih raklamnih kampanja koje je taj
monopol omogucio.
os_wars.254dr.grba,
-> #252, mmarkovic>>> Iako se smatram nekakvim poznavaocem ovog paketa, apsolutno
>>> nisam u stanju da dam bar tri *racionalna* razloga da se u
>>
>> Konzervativnost? Godine? Sporo pamtimo, al' zato brzo zaboravljamo! :)
Ne - samo iskustvo i shvatanje da nije neophodno po svaku cenu
angažovati najnovije programe.
>> Čuo sam da su tamo i dalje traženi ljudi koji znaju COBOL ?!?
Svečano sam se zarekao: nikad više. No, ko zna (((:
Kako ono beše:
DAL-TO-GRMI-IL-SE-ZEMLJA-TRESE.
IL-UDARA-MORE-O-MRAMORJE.
NITI-GRMI-NIT-SE-ZEMLJA-TRESE.
NEGO-SMO-STIGLI-NA-KRAJ-IDENTIFICATION-DIVISION.
(znate li kada bi ovo radilo? Nikad - tekst počinje u sedmoj, umesto u
osmoj koloni...)
os_wars.255mmarkovic,
-> #254, dr.grba>>> Čuo sam da su tamo i dalje traženi ljudi koji znaju COBOL ?!?
>
> Svečano sam se zarekao: nikad više. No, ko zna (((:
Kada smo svojevremeno polagali "Programske jezike i prevodioce",
radim ja zadatke redom, i radim iz COBOL-a, i na kraju shvatim
da sam ispustio celu sekciju, i, da nemam gde da je dopišem!
Gledam ja ono, gledam, i precrtam u suštini ispravan zadatak.
Nisam imao snage da se vraćam. Ostavim F77, ADU, ALGOL...
Odvratan jezik...
os_wars.256dr.grba,
-> #255, mmarkovic>> Kada smo svojevremeno polagali "Programske jezike i prevodioce",
>> radim ja zadatke redom, i radim iz COBOL-a, i na kraju shvatim
>> da sam ispustio celu sekciju, i, da nemam gde da je dopišem!
Posle četiri godine programiranja u COBOLu, nisam naučio da pišem
zaglavlje. Imao sam dva-tri blanko programa, koje sam kopirao po
potrebi. Kompajler je sređivao pitanje nedostajućih deklaracija.
Koncentrisao sam se na pravu kolonu za prvi karakter u redu (70%),
sintaksu eksternih poziva (25%) i na logiku programiranja (5%) (:
os_wars.257nenad,
-> #248, guta> Može li malo šire oko ovoga? Na koji način žele/mogu da ovo
> postignu?
Imaju kompaniju MSNBC, pre neki mesec su kupili WebTV, sada skoro
još neku kompaniju koja se bavila Java-multimedijom... Problem je
ako oni kontrolišu i tehnologiju i sami se bave poslom koji tu
tehnologiju zahteva. Nešto slično postoji u TV produkciji, SONY
ima praktičan monopol na svu opremu - kamere, montaža, kasete.
Ali SONY se ne bavi TV produkcijom.
os_wars.258nenad,
Namerio se junak na junaka. ;) Sa USENET-a je potekla diskusija i
poređenje OS/2 i novog Mac-ovog operativnog sistema, Rapsodije.
Takve diskusije su najčešće pune šuma, svađe i polu-informacija,
ali kako se radi o korisničkim grupama prilično "vernim" svome
_izboru_, a ne o korisnicima kojima je Windows preinstaliran na
mašinu, moglo se dosta naučiti i saznati. Prenosim ovde jedno
zanimljivo poređenje Warp-a i Rapsodije, dato od autora koji je
Mac korisnik ali očigledno i dobro poznaje OS/2.
Imao sam još jedan zanimljiv (i malo detaljniji) tekst na ovu
temu ali izgleda da sam ga zagubio. Ako nekog zanima mogu i to da
potražim.
OS/2 is already a great OS, in terms of development and
refinement. It just remains to be a poorly marketed one.
For your information, OS/2 had already foreshadowed and walked
the steps and issues that Apple's once and future OSes plan to
walk by. And it did so as early as 1987. Protected memory
spaces, preemption, multithreading, object oriented UIs and
frameworks, very robust and feature filled networking, super disk
I/O and virtual memory. You think OpenStep has the best user
interface? Wait until you see Warp v4 fitted with Object Desktop
user interface classes. Want to talk about multithreading? I
sometimes got more than a hundred threads running in my OS/2
desktop in a regular session.
For example, the distinction between Blue and Yellow Boxes is
quite similar and in parallel to Windows applications running
Win-OS/2 boxes and applications under the native OS/2 enviroment.
Except that in OS/2 you can have multiple Windows boxes as well
as multiple DOS boxes. That's like saying I can have multiple
Blue Boxes, and if a Mac application brings down one Blue Box, it
won't bring down the legacy Mac apps running in other Blue Boxes.
Quite in parallel, OS/2 also handles the communications issues
between the Windows box and the native OS/2 enviroment on things
like cut and paste, drag and drop, DDE linking between Windows
and OS/2 applications, and network communications. OS/2 handles
networking for Windows apps nicely. A Windows internet
application like the Forte Agent newsreader can run under OS/2
taking advantage OS/2's multithreaded TCP/IP socket services, and
it beats the hell out of Winsock and Shiva. This would be
similar to how Blue Box Mac apps take advantage of Rhapsody's
Yellow Box's networking. Rhapsody's Blue Box legacy strategies
can benefit from a good study of OS/2's legacy support
strategies.
SOM, like the PDO object model, supports dynamic method
dispatching. It is also capable of dynamically adding new
methods to its interfaces, as well dynamically create new classes
and extend hierarchies. Unlike the OpenStep and Java object
models, SOM however, supports multiple implementation inheritance
and is language neutral. It does not appear to be however, as
granular as the OpenStep object model. Since SOM is available
for IBM's big iron OSes, OS/390, OS/400 and AIX, OS/2's SOM can
easily communicate to the SOM in the large servers in true
distributed object, client-server fashion. I think OS/2 has an
undoubted advantage for working in an Big Blue shop.
I think guts wise, Rhapsody is better than OS/2. OS/2 makes a
lot of concessions to its heritage to the classic DOS systems, to
the vestigual X86 architectures such as the 286, to a prodigal
cousin relationship with Windows. It may be highly optimized but
all that ten years of development means that it is not quite
clean underneath, filled with patches and fixes to support IBM
software and initiatives like SNA mainframe communication, 3270
terminal support, DB2, CISC transaction monitoring, SAA user
interface guidelines, Open32 (Win32 like APIs), MIrrors, DOS and
Windows support, blah blah blah. For example, OS/2 single
synchronous input queue is always an issue---the interface can
easily lock up if the app fails to service its message queue.
Another legacy issue is OS/2 16 bit ring 0 driver model still in
use for such things like keyboard, disk and network I/O, called
PDDs or Physical Device Drivers. This is why many contend that
OS/2 still has 16 bit code in it. 32 bit IOPL has to be done out
of kernel mode, in ring 3 user mode, like with graphics and
printer drivers (called PMDDs or Presentation Manager Device
Drivers.) OS/2 might add a new model called ADD, which is object
oriented and runs in ring 3; right now a variation called GRADD
for graphics drivers is already present in Warp 4. OS/2 even
loads things on ring 2, for gaddsakes, and uses very specific X86
architectural tricks for example, granting I/O priveleges to user
applications from a patch in the kernel. While robust and boasts
memory protection, certain parts of OS/2, most especially the
interface and the Presentation Manager system, still uses globals
and shared memory, which poses some vulnerability. Despite its
multithreaded design for the whole OS, the OS/2 kernel has
limited reentrance and allows only little kernel threading. OS/2
also lacks a unified cache design to handle FAT, HPFS and CD file
formats simultaneously, and the cache isn't dynamic.
Rhapsody has a more modern Unix heritage that OS/2 lacks. It
means a more robust input queue design. It means multiuser
support. It means security. It means a more cleanly layered
portable design. I would expect in that Rhapsody might have
drivers that can dynamically load and link.
I think Rhapsody's best advantages over OS/2 is of a nontechnical
nature. That is, compared to IBM, Apple probably gives much more
a damn about hobby and home users, as well as on issues like
multimedia and game support. IBM's focus on OS/2 is pretty
much on business and connectivity, on issues like low
maintenance, client-server, and trimming down OS/2 to make it an
NC-OS. Issues like multimedia and game support are very
secondary. I do like OS/2's pricing though, it's easy to get
version 4 for just over a hundred dollars. While Apple dare price
Rhapsody on that level?
Bottomline, I think Rhapsody will be a better OS because of a
cleaner and more robust heritage, but OS/2 already gives you a
taste of many of the technical issues and qualities you will be
seeing in future Mac OSes. Personally, I learned a lot from
OS/2, and I am a far more technically open and richer person for
having used and studied OS/2 than if I were to have stayed purely
Macintosh. In fact, I feel much more prepared and understand
more what to expect from Rhapsody because of my OS/2 experience.
For the average Mac user it may be a much more dramatically
adventurous experience, for me, it's more like a familiar path of
deja vu.
os_wars.259nenad,
-> #251, mmarkovic> Bez zezanja, ovo je važno! Stavi pravu stvar na pravo mesto, i,
> čini to često... ;)
Ma naravno, ne smeta meni što će oni da prodaju svoj proizvod i
da zarade pare već što cela PC industrija ide sporije napred zbog
njihovih zezalica i zvrčki.
> Ali, to rade i drugi! Nije li COREL kupio onu firmu koja je
> napravila XARA-u, pa VENTURU...
Corel-ova kupovina Xara-e je bila neophodna jer se Microsoft već
meračio da ih kupi. Da je Corel nije kupio vrlo verovatno bi za
godinu-dve bio out-of-business jer bi Xara postala deo Office-a,
ili, ko zna, možda i deo samog operativnog sistema kao mnogo
stvari pre toga.
U tome je problem kada postoji velika razlika finansijske moći
među kompanijama. Microsoft može sebi da priušti da besplatno
deli Web browser, da besplatno deli program za finansijske
kalkulacije (MS Money), da besplatno daje Web server - sve u
cilju "gaženja" konkurencije.
> > Ne bih se sa ovim složio, čak šta više, vrlo često se potrude
> > da konkruentski proizvod ne radi na novoj verziji operativnog
> > sistema.
>
> Ali MS programi rade...:)
Kao kad bi neko bio vlasnik 90% bezinskih pumpi i počeo da
prodaje novu bolju vrstu benzina ali koja može da se koristi samo
u novim kolima koja - gle čuda - proizvodi baš isti proizvođač.
Tako nešto naravno da ne može da se desi u automobilskoj
industriji, ali slične stvari su se dešavale počektom veka. Čitao
sam neke analize i mnogi se slažu da je sve ovo što se dešava u
PC industriji posledica činjenica da je ona još uvek "nova" i
nedovoljno zrela, za mnoge i nepoznanica. Mnogi sadašnje stanje
upoređuju upravo sa stanjem koje je postojalo pre rata u
automobilskoj industriji kada je monopol morao biti presečen
administrativnim merama. Smatraju da stanje u komp. ind. još uvek
nije dostiglo takav stepen, ali da postoji opasnost da se to
desi.
Mislim ipak da će MS paziti da se to ne dogodi. Zato je npr. pre
neki mesec poslao par desetina svojih marketing stručnjaka u
Apple da im pomogne u promociji i marketingu. Svesni su da je
bolje da imaju neku "kontrolisanu" kvazi-konkurenciju nego da
ostanu bez nje jer bi se tada mogli naći pred ozbiljnim udarom
anti-monopolskih zakona koje su do sada veštim pravnim manevrima
izbegavali.
os_wars.260mmarkovic,
-> #259, nenad> Ma naravno, ne smeta meni što će oni da prodaju svoj proizvod i
> da zarade pare već što cela PC industrija ide sporije napred
> zbog njihovih zezalica i zvrčki.
Vratio bih loptu na početak: čini mi se da se problemi OS dizajna i,
uopšte, celog PC dizajna, vuku od pogrešnog izbora procesora
i preterane kompatibilnosti (i procesora i OS-a).
Mada, gde ćeš brže napred? I ovako ne možemo da postignemo... ;)
> U tome je problem kada postoji velika razlika finansijske moći
> među kompanijama. Microsoft može sebi da priušti da besplatno
> deli Web browser, da besplatno deli program za finansijske
> kalkulacije (MS Money), da besplatno daje Web server - sve u
> cilju "gaženja" konkurencije.
Ali, ta razlika je nastala pošteno, u društvu jednakih šansi, bar sa te,
privredne strane. Ko je u to vreme mogao da zamisli da će klinja
koji je napisao BASIC interpreter sa par drugara postati najbogatiji
čovek na svetu? Da će jedan IBM voditi računa o potezima tog klinje...
Gatesova veličina je baš u predviđanju potreba ljudi za računarima
i u manje-više pravovremenom davanju ljudima onog što im treba. Uz
vrlo, vrlo retke greške... Dakle, ne u besprekornim, već dovoljno
dobrim programima, koji su, ipak, vremenom sve bolji...
>> Ali MS programi rade...:)
>
> Kao kad bi neko bio vlasnik 90% bezinskih pumpi i počeo da
> prodaje novu bolju vrstu benzina ali koja može da se koristi
> samo u novim kolima koja - gle čuda - proizvodi baš isti proizvođač.
:) Recimo da ostala kola malo štucaju, bar dok malo ne našteluješ
karburator...
> Mislim ipak da će MS paziti da se to ne dogodi. Zato je npr.
> pre neki mesec poslao par desetina svojih marketing stručnjaka
> u Apple da im pomogne u promociji i marketingu. Svesni su da je
> bolje da imaju neku "kontrolisanu" kvazi-konkurenciju nego da
> ostanu bez nje jer bi se tada mogli naći pred ozbiljnim udarom
> anti-monopolskih zakona koje su do sada veštim pravnim
> manevrima izbegavali.
MS i SM? Nekako mi je situacija poznata... ;>
os_wars.261dr.grba,
-> #257, nenad>> Imaju kompaniju MSNBC, pre neki mesec su kupili WebTV, sada skoro
>> još neku kompaniju koja se bavila Java-multimedijom... Problem je
Ispravka: Microsoft nije vlasnik MSNBC, već je partner u pripremi
programa za kanal NBC (bivši SUPER channel), a koji je u vlasništvu
koncerna General Electric.
Ponekad gledam emisiju "The Site", koju priprema ekipa iz Microsofta.
Ide svakim radnim danom od 16:00 do 17:00.
Pravi povod da gledam "The Site" je, zapravo, pojava Clifforda
Stolla, koji stalno nešto komentariše onako, na svoj način.
Čovek je faca i po (: BTW, da li vam je ovo ime poznato? Sećate
se priče "Cockoo's egg"?...
os_wars.262nenad,
-> #260, mmarkovic> Vratio bih loptu na početak: čini mi se da se problemi OS dizajna
> i, uopšte, celog PC dizajna, vuku od pogrešnog izbora procesora
> i preterane kompatibilnosti (i procesora i OS-a).
OS-a i softvera možda, što se procesora tiče mislim da
kompatibilnost sa starim modelima ne utiče mnogo na performanse i
mogućnosti novih, možda samo troši vreme Intel-a. Najteže nasleđe
je DOS koji i nije teško emulirati, ali treba emulirati i
celokupnan hardver mašine jer su programi pisani za DOS smatrali
da im je on ceo dostupan. Što se procesora tiče, već 286 procesor
je imao zaštićeni režim i mogućnost za pravi multitasking - uz
operativni sistem pisan za njega. Stari OS/2 je na 286 mašinama
sasvim lepo držao mrežne i database servere, imao je pravi
multitasking, zaštićenost među procesima. Problem je bio što je
ljudima tada trebao multitasking DOS aplikacija, a za to je ipak
potreban 386 procesor.
> Mada, gde ćeš brže napred? I ovako ne možemo da postignemo... ;)
Ne možemo da postignemo jer nam se daje na kašičicu. Izgleda da
većini tako više odgovara. Uostalom i početkom 90-tih se ljudima
više dopao šareniš Windows-a i njegovih pasijansa koji si
mogao da povremeno pokreneš nad DOS-om, koji nije imao
multitasking, nije imao zaštitu među procesima i sl. Ili im je
jednostavno bio preinstaliran na računar, ili im je rečeno da je
to bolje... Vrata Windows-u je najviše otvorio IBM koji je hteo
da pomoću OS/2 promoviše i forsira svoju novu PS/2 seriju i
postigne ponovnu dominaciju na PC tržištu. Naravno, tako nešto
nije bilo moguće, jednom otvorenu arhitekturu nije moguće ponovo
zatvoriti.
> Ali, ta razlika je nastala pošteno, u društvu jednakih šansi, bar sa
> te, privredne strane.
Ne slažem se sa time. Osnovna snaga Micrososft-a je bila pozicija
u kojoj se našao - bio je zvanični (praktično i suštinski jedini)
proizvođač operativnog sistema za do tada najotvoreniju
arhitekturu računara.
PC je napravio revoluciju upravo zbog te otvorenosti, jer mogao
svako ga pravi i jer si mogao od svakog da ga kupiš, jer je
stalno bio sve jači i sve jeftiniji. Problem je što operativni
sistem za taj računar nije bio otvoren, pripadao je (i pripada)
jednoj firmi koja ga je licencirala drugima. Pozicija kao
izmišljena - jedini proizvođač operativnog sistema za
najotvoreniju arhitekturu računara.
> Ko je u to vreme mogao da zamisli da će
> klinja koji je napisao BASIC interpreter sa par drugara postati
> najbogatiji čovek na svetu? Da će jedan IBM voditi računa o potezima
> tog klinje...
IBM je tada učinio nešto što pre toga nije radio. Mogao je i PC
biti kao Macintosh, bez prava drugima da ga proizvode (osim uz
skupe licence) i verovatno bismo sada koristili, recimo, 386-tice
dok bi high-end serveri bili 486 mašine. Umesto toga, on je
"otvorio" PC, ali na žalost samo hardverski. Da je i OS za PC bio
standardizovan na način na koji je hardver standardizovan svi
bismo sada radili sa još jefitnijim računarima, ili bi ovi isti
mogli mnogo više...
> :) Recimo da ostala kola malo štucaju, bar dok malo ne našteluješ
> karburator...
Jeste, ali nakon drugog-trećeg takvog štelovanja, plaćanja
majstoru i nekoliko ostajanja na drumu to počinje da ti smeta i
sve više ljudi bira "sigran put". Svesni su da rešenje nije
idealno, da ima mnogo mana i da ima boljih rešenja - ali zna da
neće ostati na drumu jer na 90% pumpi toče samo jedno gorivo.
os_wars.263dr.grba,
-> #262, nenad>> PC je napravio revoluciju upravo zbog te otvorenosti, jer mogao
>> svako ga pravi i jer si mogao od svakog da ga kupiš, jer je
>> stalno bio sve jači i sve jeftiniji.
Nedavno sam video IBM PC sa 256 KB RAM, dva velika DD flopija i nekim
monitorom koji je, čini mi se, CGA ili tako nešto. Plaćen je u
Nemačkoj 9200 DEM. Računar je još uvek potpuno ispravan, mada se pali
jednom u sto godina, kad se gazda namoli da pokaže čudo tek'nike (:
Nisam ga video u pogonu, ali pričaju da butuje letnji dan do podne.
Ali, to nije ništa - mašina stoji na polici, iznad jednog Dual Pentium
servera, plaćenog 5000 DEM... (:
os_wars.264mmarkovic,
-> #262, nenad> OS-a i softvera možda, što se procesora tiče mislim da
> kompatibilnost sa starim modelima ne utiče mnogo na performanse
> i mogućnosti novih, možda samo troši vreme Intel-a.
Da, o tome pričam. Nepotrebno rasipanje i usporavanje rada
Intelovih programera i projektanata, pisaca kompajlera,
verovatno neefikasan mikrokod. Dakle, ne mislim da će sama
elektronika procesora biti sporija zbog toga, ali stoji da će softver
(ma o kom nivou govorili) biti sporiji, bagovitiji, biće ga teže
razvijati...
Par primera, ako me sećanje ne izda, a računam da ovde ima ljudi
koji će me ispraviti.
----------------
Serija MC68000 ima 16 32-bitnih registara, 8 data (A0-A7) i 8 adresnih
A0-A7. Delovima registara i memorijskim podacima se može pristupati
na nivou bajta, reči i duple reči (8, 16 i 32 bita) za sve aritmetičko-
logičke operacije.
Recimo operacija premeštanja podataka se uvek piše MOVE, podrazumeva se
MOVE.W (nižih 16 bita), a kada je potrebno piše se MOVE.B ili MOVE.L
Dakle:
MOVE.B <destination>,<source>
MOVE.W <destination>,<source>
MOVE.L <destination>,<source>
Sve važi i za druge operacije, recimo ADD, SUB, MUL, DIV, AND, OR, XOR...
ADD.B <destination>,<source>
ADD.W <destination>,<source>
ADD.L <destination>,<source>
Načini adresiranja su isto uniformni:
Recimo, (A1) znači po adresi koja je u registru A1
Dakle,
MOVE.W D3,(A5)
je već jasno, (premesti nižih 16 bita podatka na adresi koja je u A5 u
registar D3)
ADD.B D1,(A4)
I <source> i <destination> mogu biti oblika Dn, (An), +(An), -(An),
(An)+, (An)-. Ovi poslednji oblici se zovu preinkrementiranje,
predekrementiranje, postinkrementiranje, ...
Znači sasvim je OK i nadam se, jasna, konstrukcija
MOVE.L (A3)+,-(A5)
A3 i A5 posle ili pre izvršavanja menjaju za 4 jer je veličina
podatka 4 (.L)
Znači, ovom porukom smo savladali na stotine naredbi ovog procesora,
što na Intelu ne bi bilo moguće.
U kasnijim serijama su dodali MMU, FP, ... ali tada se već nisam
bavio sa MC68xxx.
O takvoj simetričnosti i uniformnosti sam govorio i zato smatrao
da je loš izbor procesora usporio i otežao napredak...
Ima još načina adresiranja, ali polako blede iz pamćenja... ;)
os_wars.265madamov,
Date: Wed, 25 Jun 97 14:32:22 -0700
From: EvangeList <evangelist@apple.com>
To: "Macway" <macway-post@private.lists.apple.com>
Subject: Tidbit - Where *Do* You Want To Go To Today
Message-ID: <199706252131.OAA11126@scv2.apple.com>
This tidbit is from:
Dave Gingerich <daveg@AST.LMCO.COM>
Where do you want to go today?
Straight to hell, apparently.
The other day I saw another Microsoft commercial on TV: sublime choral
music drifts through the background as the unseen user surfs through the
Internet and various Microsoft content using Internet Explorer. The
commercial closes with the Microsoft slogan "Where do you want to go
today?" and a final, furious blast of music. It's a very cool effect. But
if you dig a little deeper...
As it turns out, the background music is the Dies Irae of Mozart's
Requiem Mass. And the words of the final blast of music which accompanies
"Where do you want to go today?" are actually "confutatis maledictis,
flammis acribus addictis..." In English: "When the damned are confounded,
and consigned to sharp flames..."; which describes exactly where I want
to go today.
Unfortunately, while Explorer will take you to hell for free, the upgrade
to purgatory is pretty steep.
__________________________
Digital Guy Sez:
I held off on posting this for awhile to see if Microsoft would catch on.
You'd think SOMEONE in Redmond would have seen "Amadeus". :)
________________
Do you believe in Macintosh? Please check out:
<http://www.evangelist.macaddict.com/>
Join the EvangeList mailing list by sending an email to:
<evangelist@macway.com>.
Please send messages that you'd like us to consider for posting to:
<evangelist@apple.com>
os_wars.266inforts,
-> #226, ivanlQNX je veoma interesantan program i pokazuje kako se inače
na PC-u razbacuju sa resursima.
> Prebaci ga na COM2 meni je tamo prepoznao CL, na 4 nije, izgleda
> da nije do modema nego se ne snalazi sa COM-ovima 3 i 4.
Meni sa CL radi kada se modem potstavi na COM3 i IRQ5.
Inace nisam uspeo na programu da postignem bolji video mod od
640x480 u 16 boja. Pozdrav Dragan
os_wars.267space.ace,
-> #266, inforts> QNX je veoma interesantan program i pokazuje kako se inače
> na PC-u razbacuju sa resursima.
QNX nije samo program, on je operativni sistem :). A što se tiče
razbacivanja resursa na PC-u, uzmi u ruke Linux Journal 38, i pročitaj
jedan veoma interesantan članak o tome kako su programeri Linux-a
uspeli da prevaziđu ograničenja u vidu 1Mb pri podizanju računara :).
> Inace nisam uspeo na programu da postignem bolji video mod od
> 640x480 u 16 boja. Pozdrav Dragan
Koju kartu imaš. Meni sa ExpertColor S3-868 MPEG diže i do 1280x1024,
bez problema.
os_wars.268inforts,
-> #267, space.aceVideo kartica je Diamond Stealth 64 DRAM sa S3 Vision 864 čipom.
Verovatno je problem sto je magistrala VLB i VESA BIOS manji od 2.0.
pa ga QNX pro podizanju ne prepozna. Pozdrav Dragan.
os_wars.269giovanni,
-> #266, infortsĘ? Meni sa CL radi kada se modem potstavi na COM3 i IRQ5.
Da bi QNXDemo prepoznao modem na com4 treba podesiti modem da koristi
IRQ 7 a ne 3 kao što je obično slučaj. Inače, kad radi test pa ne nađe
modem (ni na com4 iako postoji) program lepo napiše da nije našao modem ni
na com1,..., ni na com4,2e8,7.
Samo treba malo pročitati šta psuje. ;)
os_wars.270nenad,
-> #3235, firus> Što se tiče kompajlera, apsolutno sam saglasan. Sami
> MC68xxx procesori su daleko brži, imaju više registara opšte
Od vremena prvih 386 procesora (1985.) to više nije slučaj. Sećam
se da sam čitao nekoliko suvih procesorskih testova onda
aktuelnih Intel/Motorola procesora (mislim da je 68020 bio
parnjak) i svi su bili saglasni da je 386 brži. Nakon toga se
krenulo sa većim frekvencijama, masovnom i sve jeftinijom
proizvodnjom i Motorola više nije mogla da prati taj razvoj. Tek
je sa PowerPC serijom (dakle nečim potpuno novim) uspela da se
vrati u igru i takmičenje u performansama sa Intelovom serijom.
os_wars.271nenad,
-> #3239, firus> Ma, naravno da nije mogla baš sve, al' sa aspekta
> korisnika se može uzeti da je tako. No, možda sam ja izabrao i
> pomalo nesrećan primer. Bolje bi bilo da sam pomenuo Mac-a,
> ali, na žalost, nikakva iskustva sa njim nisam imao.
I za njega važi slično, pravljen je kompletno i standardizovano
od strane jedne kompanije, ista kompanija je napravila i
operativni sistem. Ista kompanija je naravno pravila i ROM/BIOS
za tu mašinu koji je nudio i radio mnogo više nego PC-jev - manje
potrebe za memorijom za drajvere, standardizacija (SCSII) i sl.
Taj operativni sistem nije morao da obezbeđuje emulacije DOS-a
(realni mod, zaštićeni mod... :) već je bio "čist", pisan od
nule. Nije podržavao multitasking, nije omogućavao potpunu
zaštitu među procesima i još neke napredne osobine, ali je
omogućavao da se sa manje RAM memorije uradi sve ono "novo" i
esencijalno što je "doneo" Windows 95.
> Kao da pod Win95 možeš da udobno voziš igre? BTW, Amigini
> emulatori na PC-u zahtevaju zver-makine, dok Amiga 1200 bez
> problema emulira 486/66 (jedan moj prijatelj se kune da je uspeo
> da potera i Windows3.11, ali to nisam video, pa ne smem da tvrdim
> tako šta).
Najviše procesorske snage tu ode na emuliranje _hardvera_.
Praktično se piše emulator procesora za drugi procesor, koji onda
interpretira ROM drugog kompjutera... ne može to biti bog zna
kako brzo. Naročito ako se zna način na koji Amiga radi sa videom
i zvukom.
Pogledaj ove emulatore starih 8-bitnih igračkih konzola što su
počeli da se pojavljuju, isteruju svu snagu iz PC-a da bi
simulirali ponašanje tehnologije stare 10-20 godina.
Uostlaom, UAE (emulator Amige) je 1.) pisan u C-u, dakle ne u
asembleru i 2.) kažu da tek SGI radne stanice mogu da ga učine
upotrebljivim, a to je mašina mnogo skuplja i jača od PC-a. Nije
tu problem u arhitekturi već sirovoj snazi procesora, a to ima i
svoju cenu.
Kontra primer: pre neki dan sam baš naišao na "Virtual PC". U
pitanju je emulator PC-a (386-tice) namenjen Unix, tj. X-Windows
okruženju. Naravno, i on je pisan u C-u da bi bio portabilan.
Ja sam probao verziju (port) za Xfree86/OS2, dakle pod OS/2, na
PC-u. Pod njim možeš da startuješ i Windows 95 i DOS, doduše
hardverske opcije su ograničene na ono što nudi "Virutal PC" a to
je za sada 386, VGA i jedan veliki fajl koji simulira hard-disk.
Da bi to bilo upotrebljivo isto je potrebna neka zver radna
stanica, dakle nije samo Amiga teška za emuliranje na drugim
mašinama već i PC. :)
Voziti "Virtual PC" na PC-u pod X-Windows-om (dakle Linux-u i
OS/2) nema puno smisla jer koristiš x86 procesor da bi emulirao
x86 procesor, a još je emulator pisan u C-u. Možda će kasnije
dodati neke pečeve za x86 verziju kako bi koristila ono što već
ima, ali sumnjam. Međutim, za high-end Unix radne stanice to i
nije tako loše rešenje. Program je još u Alpha fazi, dok ga
završe možda će i hardver da uznapreduje pa će moći i da se
koristi na kućnim mašinama. :)
Ko zna, možda sam mogao i da startujem OS/2 pod OS/2. a ne samo
Windows 95? :))
os_wars.272nenad,
-> #3244, space.ace> Nešto nisi najbolje upućen u vezi Linux-a. Recimo u mom slučaju:
> imam 32MB RAM-a, pod NT-om se još uvek čuje disk (swap-uje), pod
> OS/2 takođe, dok pod Linux-om imam 10Mb swap particiju koja odkako
> sam instalirao Linux nije bila upotrebljena nijednom!
Što se NT-a tiče, to sam video na 32MB i ono što sam video nije
mi se ni najmanje svidelo - zaista puno swapuje, čak i za ne tako
zahtevne aplikacije. Ono što mi najviše smeta je što ne znam
zašto to radi. :))
Što se OS/2 tiče, ja praktično ne izlazim iz njega, takođe sam na
32MB, koristim zaista puno programa istovremeno i rezoluciju
1280x1024 u 65000 boja (a i to troši memoriju :), non stop u
pozadini svira neki MPEG fajl, ali nisam do sada imao takva
iskustva. Ne mogu da kažem da sam ikada primetio da mi prilikom
prelaska iz recimo StarOffice-a 4 u Netscape "svopuje", tj. da se
se nešto učitava sa diska. Da, ima jedan program koji ne pravi
nikakva pitanja - VisualAge for Java, taj je i na 32MB
skoro neupotrebljiv i kad je sam. ;( Ali to je već druga priča.
OS/2 (od verzije 3 pa na više) prilikom startovanja odmah prebaci
najvažnije sistemske DLL-ove u swap i odande ih poziva. Zato je
bolje imati podešen veći swap fajl u startu, ali je mala šansa da
će on posle rasti (osim ako neki program ima bag pa ne dealocira
memoriju). Ako si ostavio default vrlo je verovatno da će odmah
početi da swapuje, dok ne prebaci te (posebno markirane) DLL-ove
u swap. Lepa strana ovoga je da možeš i sam svoje DLL-ove da
markiraš tako i poboljšaš performanse aplikacije koju često
koristiš. :)
Glavni potrošač memorije u OS/2 je Workplace Shell, iz
razumljivih razloga. Bez njega (dakle ekvivalent Linux X-Windows
konfiguracije) OS/2 radi normalno i na 4MB, a 8 mu je sasvim
dovoljno za standardne primene.
Siguran sam da Linux ima manje memorijske zahteve i od OS/2, a
verovatno i od Windows-a 95. Veliku zaslugu za to ima i monolitni
kernel u koji je sve ulinkovano i koji se kompajlira i optimizuje
po potrebi za specifičnu mašinu. Ipak, verujem da kad bi pod
Linux-om startovao Netscape, neki veliki office paket i još
ponešto "da se nađe" vrlo brzo "pipnuo" tu swap particiju. :)
> Sa 16MB i X Window radi bez swap-ovanja! Daj mi 32-bitni OS koji ne
> swap-uje sa 16MB (GUI okruženje) pa odmah brišem Linux.
OS/2 bez Workplace Shell-a. Diže i ceo Windows 3.1 pod sobom bez
da pipne swap fajl.
os_wars.273nenad,
-> #3247, mmarkovic> Dakle, mislim da će teret raznovrsnosti hardvera kod otvorenih OS-a
> pasti pre svega na proizvođače tog hardvera, a ne OS-a...
Teret da, ali posledice će biti pad performansi i to ćemo svi
osećati. Čim ti moraš da "apstrahuješ" neke poslove, definišeš
međunivoe i protokole komunikacije između device-driver-a i
ostatka sistema, između drajvera i GUI API-ja itd. - mora
postojati overhead. I u memoriji i u brzini izvršavanja. Jedan
DLL poziva drugi, ovaj treći... S druge strane razvoj je lakši i
kompatibilnost se lakše postiže.
Npr, verovatno ti je poznato kako se na PC-u koristi video
kartica. Te preklapanja, te banke, te svičing... Bilo bi
neuporedivo brže kad bi OS (tj. drajver) imao direktnog pristupa
celokupnoj memoriji video karte. Video karta bi samo prosleđivala
sadržaj na monitor. Ali neko je pre 20 godina zaključio da je
dovoljno 128K za adresni prostor video memorije... :)
os_wars.274nenad,
-> #3243, space.ace> Nijedan Mac nema desno dugme miša, koliko ja znam. Taj "nedostatak"
> se upotpunjuje dodatnim tasterima na tastaturi, što je, bar po meni,
> puno bolje, jer isto dugme na mišu radi različite poslove, zavisno
> od tastature.
Mislim da to nije bolje, ruka ima pet prstiju i kad su već na
mišu zašto ih ne iskoristiti nego angažovati i drugu? Po meni je
idealan miš koji ima tri tastera, i to dva klasična i treći kod
palca. :)
Na primer u OS/2 možeš da copy & paste radiš samo mišem: označiš
tekst i još dok je prvi taster miša dole klikneš drugi taster -
tekst je u clipboard-u. Za paste samo uradiš obrnuto: držiš drugi
taster a klikneš prvim.
Brže ne može: ne dira se tastatura, nikavi meniji, nikakve
opcije, nikakva dugmad, nikakve hot-key kombinacije...
os_wars.275mmarkovic,
-> #273, nenad> Teret da, ali posledice će biti pad performansi i to ćemo svi
> osećati. Čim ti moraš da "apstrahuješ" neke poslove, definišeš
> međunivoe i protokole komunikacije između device-driver-a i...
Pa šta da radimo? Da direktno programiramo poznajući hardver?
Da "bodemo" sektore na diskovima i piksele po video memoriji?
Ne, ta su vremena, srećom, prošla! Mora API, mora drajver,... bez
obzira
na cenu u gubitku performansi.
> Ali neko je pre 20 godina zaključio da je
> dovoljno 128K za adresni prostor video memorije... :)
Dalekovidost je, uglavnom, najveći problem. Veliki IBM je prvobitno
mislio da ozbiljnom, poslovnom, računaru nije potrebna grafika!
Hercules ih je dobro kaznio.
Samo, da li smo i pretpostavljali do pre nekoliko godina, kada su
nam
HD imali po 20-40 MB da će nam PC računari na stolu imati po
32 MB RAM-a!?!
U stvari, čim fiksiramo neku brojku, ona pre ili kasnije bude
prevaziđena. Treba fiksirati koncept, a ne samu veličinu. Izgleda
da se uvek promaši!
Ako veličina već mora da se fiksira, onda bar debelo preteraj!
To mi se i dopalo kod Motorole: 32 bitni adresni prostor još u
ono vreme...
-------------
I moja predviđanja su se pokazivala katastrofalno.
Naručio sam iz Engleske ZX Spectrum 16K, računajući kad je
fakultetskom
IBM 1130 dosta 16K, dosta je i meni. Srećom, nije bilo pa je stigao
ZX Spectrum 48K. (Bili su na snazi neki glupi carinski propisi,
švercovali
su ga kao heroin :)
Kada sam sa QL-a (imao je dva mikrodrajva kapaciteta po oko 100K)
prešao
na XT sa HD-om od 20 MB, mislio sam da to nikada neću popuniti :)
Toliko o mojoj dalekovidosti... :)
os_wars.276space.ace,
-> #272, nenad> nikakva pitanja - VisualAge for Java, taj je i na 32MB
> skoro neupotrebljiv i kad je sam. ;( Ali to je već druga priča.
Znam, znam, uopšte svi VisualAge alati su golemi, pa traže dosta memorije.
Prijatelj radi u VisualAge C++, na 128 MB, i tek je tada rasterećen.
Dosta memorije traži i Borland-ov C++.
> memoriju). Ako si ostavio default vrlo je verovatno da će odmah
> početi da swapuje, dok ne prebaci te (posebno markirane) DLL-ove
Ostavio sam default, pa se OS/2 tako i ponašao. Sorry. Mada, još uvek
stojim iza Linux-a, kao boljeg u organizovanju memorije.
> Siguran sam da Linux ima manje memorijske zahteve i od OS/2, a
> verovatno i od Windows-a 95. Veliku zaslugu za to ima i monolitni
> kernel u koji je sve ulinkovano i koji se kompajlira i optimizuje
Ne monolitni kernel, već kernel sa modulima, koji se po potrebi ubacuju
u memoriju (insmod), što znatno rasterećuje memoriju, jer se ne učitavaju
neki moduli koji nisu potrebni (recimo, moduli koji omogućavaju čitanje
particija drugih OS-ova (MacOS-a i OS/2), koji se ne učitavaju u memoriju
dok ne pristupim particijama. Kad im pristupim, oni se učitaju, a posle
završenog pristupa oni se "vade" iz memorije, oslobađajući prostor. Isti
slučaj je i sa ppp modulom, koji se ne učitava dok se ne startuje pppd).
Dalje, tu je i ELF format izvršnih fajlova, koji koristi dinamičke biblioteke,
pa zauzima manje memorije, jer dosta programa poziva iste biblioteke, i
nema potrebe za više kopija tih biblioteka u memoriji.
> po potrebi za specifičnu mašinu. Ipak, verujem da kad bi pod
> Linux-om startovao Netscape, neki veliki office paket i još
> ponešto "da se nađe" vrlo brzo "pipnuo" tu swap particiju. :)
Kao što rekoh, nije se desilo nikada. Startovao sam "top" program, koji
služi za nadgledanje stanja memorije, swap-a, procesa, itd. Posle njega
sam startovao Netscape (nekoliko kopija) i Star Office, i plus XV, sa
nekoliko desetina pejzaža u slide-show-u, i ništa! Netscape je pojeo
nekih 4MB, StarOffice 6Mb, a sve slike su okupirale 12MB. Da sam ga još
teretio sa GNU C++om, možda bi i "pipnuo" swap ;).
os_wars.277nitugard,
-> #275, mmarkovic> Kada sam sa QL-a (imao je dva mikrodrajva kapaciteta po oko 100K)
> prešao na XT sa HD-om od 20 MB, mislio sam da to nikada neću popuniti :)
> Toliko o mojoj dalekovidosti... :)
Nije loš skok, ali moj je lepši - sa spectruma na AT-286 i HDD 40M.
Slično sam mislio - koj' će meni hard? Pa i flopi je puna kapa...
oko dva meseca dok je taj prvi AT obilazio svet kako ja nikada neću.
UBR: ko se još seća Jugodatine singapurske veze i kontejnera sa 286-icama
koji je oplovio svet zbog nekog - zaboravio sam kojeg - rata?
UBR2: da li je neko primetio da je cena pristojne mašine konstantna?
Taj 286 je plaćen oko 800 dolara, koliko sada košta pristojan pentium.
Onda je komp stigao, lepo sam povezao isti i rekao "MUUUUUUUUUUUU!" :)
A onda su došla dva moja prijatelja koja su radila na nekom XT-u,
sa gomilom 360K disketa, na kojima su nekada piratizovali softver za C-64.
(sticajem okolnosti, iste su danas u mom posedu i i dalje fino rade :)
Tada sam prvi put čuo za Norton disk doktor, PC-tools i sl...
Kada su otišli, na hardu je ostala nepoznanica za mene, od preko 20M... :)
Da, za one malo mlađe: to je doba pre masovne upotrebe Windowsa.
Miš se nije dobijao uz kompjuter, kupovao se posebno kao egzotična zverka.
Spretniji primerci (nalik meni) su ga čak kupovali iz dva dela:
prvo kupiš miša sa konektorom od 25 pina, a onda otkriješ da imaš
samo 9 pinski port na kompjuteru, pa juriš konvertor kroz grad :)
A onda se pojavio Windows 3.0...
Iskreno priznajem, ni tada ga nisam voleo.
Moja "ljuta" 286-ica sa svojim HDD-om od 40M se vukla kao puž...
Na HDD sam instalirao Corel 2.0 i disk je postao tesan...
"Sve ostalo je legenda." (c) Ne znam ko. :)
os_wars.278kostja,
-> #277, nitugard=> UBR: ko se još seća Jugodatine singapurske veze i kontejnera sa 286-icama
=> koji je oplovio svet zbog nekog - zaboravio sam kojeg - rata?
Eh, sećamo se ki da je bilo juče...
=> UBR2: da li je neko primetio da je cena pristojne mašine konstantna?
=> Taj 286 je plaćen oko 800 dolara, koliko sada košta pristojan pentium.
Da, i to samo zahvaljujući stranom tržištu...
Ja uporno to pričam mojim drugarima, ali im je
to malce teže da prihvate. Eto, svojevremeno je
1Mb memorije koštao 70DM, onda je na istu cifru
došlo 4Mb, ovih dana je tu negde 8Mb... a da ne
beše one havarije sas fabrikom epoksi smole bilo
bi već i 16Mb na toj cifri.
os_wars.279dr.grba,
-> #278, kostja>> došlo 4Mb, ovih dana je tu negde 8Mb... a da ne
>> beše one havarije sas fabrikom epoksi smole bilo
>> bi već i 16Mb na toj cifri.
Kakva bre havarija? Taj požar je podmetnut u cilju pokazivanja zuba
svetu - namera da se do krajnjih granica produži vreme kontrole
svetskog tržišta memorija.
os_wars.280kostja,
-> #279, dr.grba=> Kakva bre havarija? Taj požar je podmetnut u cilju pokazivanja zuba
=> svetu - namera da se do krajnjih granica produži vreme kontrole
=> svetskog tržišta memorija.
Rekoh havarija u smislu izgorela fabrika, a ko
je i šta je uradio... ("Šta će biti sa kućom?")
os_wars.281nenad,
-> #276, space.ace> Ne monolitni kernel, već kernel sa modulima, koji se po potrebi
> ubacuju u memoriju (insmod), što znatno rasterećuje memoriju, jer se
> ne učitavaju neki moduli koji nisu potrebni (recimo, moduli koji
> omogućavaju čitanje particija drugih OS-ova (MacOS-a i OS/2), koji
> se ne učitavaju u memoriju dok ne pristupim particijama.
Ovako rade i Windows i OS/2. PE (Win32) i LX (OS/2) formati
izvršnih fajlova (EXE i DLL) se učitavaju u blokovima (pages) od
po 4KB - po potrebi. Dakle čak nije ni na nivou modula već na
nivou potrebnog koda.
Problem je što postojeći linkeri i kompajleri ne optimizuju kod
tako da zajedno korišćeni delovi "upadaju" u iste "stranice", ali
postoje optimizatori (besplatni) koji to rade. Kada se program
propusti kroz ovaj optimizator on ne samo da traži manje memorije
već se i učitava brže (a i radi brže ako je u pitanju veliki
program koji ne može ceo stajati u memoriji već se stalno učitava
sa diska ili swap fajla).
Ako je nekog zanimalo zašto se 16-tobitni Windows i OS/2 programi
učitavaju brže od 32-bintnih - razlog je što je kod njih stranica
64KB i mnogo se ređe dešavaju "page-fault-ovi".
> Kad im
> pristupim, oni se učitaju, a posle završenog pristupa oni se "vade"
> iz memorije, oslobađajući prostor.
Ili odlaze u swap? To je već pitanje koncepcije, ako će ti ti
moduli trebati opet bolje je da odu swap, ako su samo jednokratno
potrebni onda je bolje da ih nema. Idealno bi bilo kad bi se
radilo obeležavanje programa i biblioteka tako da loader zna šta
da radi sa njima. Koliko mi je poznato moderni OS-ovi to mogu da
urade, samo je pitanje koliko je programera i kompanija spremno
da to koristi - više mi se valjda isplati da je njihov program
stalno u memoriji jer će se izvršavati brže.
> Dalje, tu je i ELF
> format izvršnih fajlova, koji koristi dinamičke biblioteke, pa
> zauzima manje memorije, jer dosta programa poziva iste biblioteke,
> i nema potrebe za više kopija tih biblioteka u memoriji.
Pa dobro, to je ono što je DLL u svetu Windows-a i OS/2, zar ne?
Ipak mislim da je osnovna prednost Linux-a upravo u monolitnom
kernelu i činjenici da je puno toga već tamo. NT koji se zasniva
na mikro-kernelu zahteva strašno puno memorije, a OS/2 koji je
negde na sredini između njih je na sredini i po memorijskim
zahevima.
os_wars.282space.ace,
-> #281, nenad> Pa dobro, to je ono što je DLL u svetu Windows-a i OS/2, zar ne?
Ne baš, jer se kod Windows-a i OS/2 ipak ugrađuju neke biblioteke u sam
exe fajl (sve standardne biblioteke, u zavisnosti koje se koriste. Tu
mislim da stdio, stdlib, itd.), dok se kod ELF formata ništa ne dodaje
na exe, već je to tvoj čist program, koji poziva dinamički funkcije iz
biblioteka. Onda se određena biblioteka učita u memoriju, ili samo jedan
njen deo, i tvoj program dobija tu funkciju na raspolaganju.
> Ipak mislim da je osnovna prednost Linux-a upravo u monolitnom
> kernelu i činjenici da je puno toga već tamo. NT koji se zasniva
> na mikro-kernelu zahteva strašno puno memorije, a OS/2 koji je
Što se tiče memorije, slažem se sa tobom, no ako se pretera u "građenju"
monolitnog kernela, može se lako desiti da kernel uopšte ne može da se
učita, zbog svoje veličine. Zato se koriste moduli, za one stvari koje
nisu baš preterano potrebne u uobičajenom radu.
os_wars.283nenad,
-> #282, space.ace> Ne baš, jer se kod Windows-a i OS/2 ipak ugrađuju neke biblioteke u
> sam exe fajl (sve standardne biblioteke, u zavisnosti koje se
> koriste. Tu mislim da stdio, stdlib, itd.), dok se kod ELF formata
> ništa ne dodaje na exe, već je to tvoj čist program, koji poziva
> dinamički funkcije iz biblioteka.
Možda je to praksa vs. teorija, ali generalno gledano to ne mora
biti slučaj. I asemblerski Win/OS2 program ima na raspolaganju
kompletan API, bitan je samo linker. Dosta Windows program je,
npr., pisano korišćenjem MFC biblioteka radi lakše portabilnosti
između raznih verzija Windows-a, takvi programi se svi mogu
oslanjati na MFC40.DLL (tako se beše zove?) koji se valjda i
dobija uz operativni sistem. Slična situacija je i sa OS/2 i
OCL-om.
Istina je da razni kompajleri i proizvođači vuku svoje
biblioteke, recimo Borland koliko znam nudi isključivo statičko
linkovanje VCL-a u Delphi i Builder programe. Ispada u stvari da
je prednost Linux-a u tome što postoji jedan razvojni alat i
njegova standardna C biblioteka.
os_wars.284madamov,
-> #271, nenad> Kontra primer: pre neki dan sam baš naišao na "Virtual PC". U
> pitanju je emulator PC-a (386-tice) namenjen Unix, tj. X-Windows
> okruženju. Naravno, i on je pisan u C-u da bi bio portabilan.
Ko je proizvođač emulatora? Naime, za Meka se pre mesec-dva pojavio
Connectixov PC emulator istog imena, dakle "Virtual PC", pa da nije od iste
firme?
> Ko zna, možda sam mogao i da startujem OS/2 pod OS/2. a ne samo
> Windows 95? :))
Eh, moja da do sada najveća, u praksi potvrđena, perverzija je bilo pokretanje
SoftPC emulatora PC računara na Spectre Macintosh emulatoru, a sve to na
računaru Atari 1040ST sa 2.5 MB RAM-a. B) Postoji i poruka u nekoj od starih
ATARI konferencija koju sam tada ostavio pokrenuvši Telix pod emulacijom. B)
os_wars.285nenad,
-> #284, madamov> > Kontra primer: pre neki dan sam baš naišao na "Virtual PC". U
> > pitanju je emulator PC-a (386-tice) namenjen Unix, tj. X-Windows
> > okruženju. Naravno, i on je pisan u C-u da bi bio portabilan.
>
> Ko je proizvođač emulatora? Naime, za Meka se pre mesec-dva pojavio
> Connectixov PC emulator istog imena, dakle "Virtual PC", pa da nije
> od iste firme?
Emulator je PD, raspoloživ u sorsu i pisan u C-u, za Unix-e i
srodne platforme. Emulira ceo hardver i, kažem, ima smisla na
nekim high-end radnim stanicama, mada nije isključeno da za neku
godinu dobije smisao i na PC mašinama.
Čuo sam za Connetix-ov softver, ali koliko znam on je ipak malo
više integrisan, optimizovan i bolje i direktnije sarađuje sa
Mac-ovim hardverom pa su valjda i performanse bolje. Problem sa
njim je što ga ni jedna softverska kuća ne podržava (u smislu da
ne možeš da se žališ MS-u ili IBM-u što ti nešto ne radi pod
Windows-om ili OS/2 na Mac-u). U fazonu - ako ti završava posao,
super, ako ne - žao mi je.
Kad smo već kod emulacija, u toku je i projekat koji treba da
obezbedi softver za _konverziju_ Win32 programa u native OS/2
program. Da bi se to uradilo potrebno je uraditi sledeće:
1. Konvertovati PE egzekutivu u LX format koji koristi OS/2 - ovo
je već urađeno, demonstriano i najjednostavniji programi lepo
rade (usput se konvertuju i "resursi", što je još manji
problem)
2. Novije verzije OS/2 imaju Open32 API koji u sebi sadrži
najčešće korišćene i najvažnije Win32 API pozive. Namenjen je
i koristi se za lakše portovanje Windows programa na OS/2.
Dakle, druga stvar koju konvertor treba da obezbedi je
mapiranje poziva Windows API-ja u odgovarajuće Open32 API
pozive. Koliko mi je poznato i ovo je, manje-više, urađeno.
Open32 se update-uje i dalje razvija i proširuje, mada ne više
toliko agresivno pošto je "way-to-go" u IBM-u trenutno Java.
3. Na žalost, Open32 ne sadrži sve Win32 API pozive, dakle
završni korak je implementacija tih nedostajućih API-ja u
nekoliko DLL-ova i mapiranje Win32 poziva na njih. To je
ujedno i najobimniji deo posla, ali ne i nemoguć, no
definitivno ekipi koja to radi predstoji dosta posla.
Ovakvi programi bi zaista i bili pravi native OS/2 programi (sve
je izvodljivo i jer je dobar deo posla već obavljen, jer su obe
platforme zasnovane na Intel procesoru itd.), jedini overhead bi
bio u potrošnji memorije zbog dodatnih DLL-ova koji obezbeđuju
API za te programe. Videćemo šta će biti od svega, ali ja lično
najviše nade polažem u ovaj projekat jer mi se čini i
najizvodljivijim i najboljim što se krajnjeg rezultata tiče.
os_wars.286madamov,
-> #285, nenad> Čuo sam za Connetix-ov softver, ali koliko znam on je ipak malo
> više integrisan, optimizovan i bolje i direktnije sarađuje sa
> Mac-ovim hardverom pa su valjda i performanse bolje.
Što se integracij tiče, tu si u pravu, ali mu brzina nije odlika. Po brzini
je, prema prikazima u stranoj štampi, ravan konkrentskom SoftWindowsu. Razlika
između ova dava emulatora je u tome što SoftWindows emulira operativni sistem,
dok Virtual PC emulira Pentium računar sa svim pratećim hardverom uključujući
MMX procesor.
os_wars.287madamov,
=====================================================
A P P L E D E V E L O P E R N E W S
Issue 78 Supplement October 13, 1997
=====================================================
Apple released the following two announcements today at 5:30 AM Pacific
Daylight Time. If you are a member of one of Apple's developer programs,
you may receive a duplicate of this information, as our developer
programs have a separate subscriber base.
--the Apple Developer News staff
---------------------------------
Apple Delivers Developer Release of Rhapsody
Apple today shipped an early version of its next-generation operating
system -- code named Rhapsody -- to more than 10,000 software developers
worldwide. The Rhapsody Developer Release is intended to allow software
developers to begin creating the applications that will run on the new
operating system.
Apple expects Rhapsody to complement Mac OS in the Company's overall
operating system strategy. While Mac OS will move forward as Apple's
volume operating system, delivering market leading ease-of-use,
multimedia and Internet integration, Rhapsody will be initially targeted
at server and high-end desktop applications. Rhapsody aims to integrate
Mac OS ease-of-use and functionality with the market leading
technologies pioneered by NeXT Software Inc. in OPENSTEP.
Avie Tevanian, senior vice president, Software Engineering said, "Apple
has made tremendous progress in shipping a developer version of Rhapsody
only seven months after the Apple and NeXT software teams were first
integrated. With the Rhapsody Developer Release, this team has delivered
a powerful software development environment to the entrepreneurial
companies and individuals who will create new classes of application
software for Apple customers in business and education."
Apple is delivering Rhapsody first on PowerPC, its strategic hardware
platform. Select models -- including Power Macintosh 8500, 8600, 9500,
and 9600 -- are able to run the developer version of the new operating
system. As Rhapsody matures, Apple expects Macintosh systems shipped
from early 1997 to be able to run the new operating system. Apple will
shortly introduce developer releases of Rhapsody for PC Compatibles and
"Yellow Box" for Windows.
The Developer Releases of Rhapsody are the first stage in Apple's
delivery schedule for the new operating system, with customer releases
planned in 1998.
For full details on Apple's operating system strategy visit Apple's
operating system web page at <http://www.macos.apple.com>.
Software Developers Contribute Sample Programs As part of the developer
release, Apple is shipping 14 example programs from software developers
who were seeded with an earlier version of the operating system. These
include desktop and server-based solutions covering general
productivity, Internet, publishing, and database management.
Seeded Worldwide to Developers The developer release of Rhapsody is
available worldwide to enrolled members of Apple's Developer Program.
Details on enrollment can be found on the Apple Developer Relations web
site at <http://www.devworld.apple.com>. The developer release will also
be supplied to Apple Enterprise Software customers and members of the
Apple Enterprise Alliance Program.
os_wars.288sljubisic,
Mozda bi moglo i u esnafske viceve, ali neka ga prvo ovde :-)
-----------------------------------------------------------------
Subject: Source Code Released...
/*
TOP SECRET Microsoft(c) Code
Project: Chicago(tm)
Projected release-date: Summer 1998
*/
#include "win31.h"
#include "win95.h"
#include "evenmore.h"
#include "oldstuff.h"
#include "billrulz.h"
#define INSTALL = HARD
char make_prog_look_big[1600000];
void main()
{
while(!CRASHED)
{
display_copyright_message();
display_bill_rules_message();
do_nothing_loop();
if (first_time_installation)
{
make_50_megabyte_swapfile();
do_nothing_loop();
totally_screw_up_HPFS_file_system();
search_and_destroy_the_rest_of_OS/2();
hang_system();
}
write_something(anything);
display_copyright_message();
do_nothing_loop();
do_some_stuff();
if (still_not_crashed)
{
display_copyright_message();
do_nothing_loop();
basically_run_windows_3.1();
do_nothing_loop();
do_nothing_loop();
}
}
if (detect_cache())
disable_cache();
if (fast_cpu())
{
set_wait_states(lots);
set_mouse(speed, very_slow);
set_mouse(action, jumpy);
set_mouse(reaction, sometimes);
}
/* printf("Welcome to Windows 3.11"); */
/* printf("Welcome to Windows 95"); */
printf("Welcome to Windows 98");
if (system_ok())
crash(to_dos_prompt);
else
system_memory = open("a:\swp0001.swp", O_CREATE);
while(something)
{
sleep(5);
get_user_input();
sleep(5);
act_on_user_input();
sleep(5);
}
create_general_protection_fault();
}
********************************************************
os_wars.289popovics,
-> #288, sljubisic
§># include "win31.h"
§># include "win95.h"
Može sors ovoga? :)
os_wars.290jujo,
-> #288, sljubisic# sleep(5);
# }
# create_general_protection_fault();
# }
Ali fali ti jos nesto....
...
}
create_general_protection_fault();
if (still_alive())
destroy_all_data_on_all_disks();
}
yooyo:
os_wars.291milosh.zorica,
-> #289, popovics> Može sors ovoga? :)
Čega? Pošto znam da C ne znaš, da ti pojasnim ono je čista zajebancija.
Na foru:win98 ždere memorije mnogo, koči, Billy rulz, ...
os_wars.292popovics,
-> #291, milosh.zorica
§> Čega? Pošto znam da C ne znaš, da ti pojasnim ono je čista
§> zajebancija. Na foru:win98 ždere memorije mnogo, koči, Billy
§> rulz, ...
Logično, normalno. Niko (polu)normalan nije mogao da poveruje da je ono
stvarno...
os_wars.293obren,
Interesantna komparacija (beta verzije) Windowsa NT 5.0 i RedHat Linuxa 5.1
Preuzeto sa CNET-a (www.cnet.com)
------------------------
Microsoft Windows NT 5.0 vs. Red Hat Linux 5.1
A few weeks ago I flew up to Seattle to attend a Microsoft-sponsored
workshop on Windows NT 5.0. It was like one of those time-share-condo
sales pitches - the Microsoft product managers kept singing the praises
of NT and wouldn't let you leave until you joined the chorus. At the end
of the workshop they handed out the very first CD-ROMs of Windows NT 5
beta 2.
When I returned to San Francisco (not only with NT 5.0 beta 2, but also
a ten-pound binder of white papers) I discovered that a copy of the new
Red Hat Linux 5.1 had arrived while I was gone. I figured this was a
sign from God - NT 5.0 in my hand, and Red Hat Linux waiting for me on
my desk. I had to install 'em both and see which of these operating
systems really is the best Web server platform.
Simplifying setup
In the interest of full disclosure, I'll say up front that I'm more
experienced with Windows than Linux. I've got Windows 95 on my laptop,
Windows 98 on my desktop PCs - both at work and at home, and I've run a
ton of benchmarking on Windows NT 4.0 Web servers. I've installed a lot
of different versions of Windows, on a lot of different computers - and
I've always hated the experience.
Why can't the Windows setup routine ask for all the info it needs up front
and then just install itself? Instead you have to sit at your PC answering
all the dialog boxes that pop up at random points in the install process.
You can create install scripts, but these are only worth the trouble if
you have to set up multiple computers.
Comparatively, the Red Hat Linux 5.1 install was a relief - use the boot
floppy, run the CD, and you're off to the races. You do have to make some
decisions about how you partition the hard drive, but Red Hat includes a
hard drive partitioning utility called Disk Druid to simplify the chore.
The Windows NT 5.0 installer was a slight improvement over the one in
NT 4.0, with generally simpler options and clearer configuration items.
But it suffers from the same over-cramped selection dialogs that curse
the Office 2000 beta. With any luck, Microsoft will streamline the
installer even further before NT 5.0 ships next year. But I bet it will
never install as smoothly as Red Hat Linux.
Unless you test hardware and software for a living, like I do, you probably
won't go through the install process very often. A more important test for
Linux and Windows is manageability - how are the everyday chores of running
a server handled?
Linux vs. NT: Manageability
The ideal operating system makes the process of server management as
painless as possible. Unfortunately, managing Linux or Windows NT 5.0
inflicts its own unique brand of pain.
With NT, the problem is that you can manage your NT server only from
another NT machine. Microsoft includes the Microsoft Management Console
(MMC) with NT 5.0, which gives a Windows Explorer-style interface to the
Windows management tools. When you launch the management console for NT's
built-in Web server, Internet Information Server (IIS), Windows launches
MMC and then loads in the IIS module, called a snap-in.
MMC gives you a traditional two-pane view - the hierarchical list of
objects on the left and the contents of the currently selected object on
the right. Because the objects don't all have to reside on the local
machine, you could manage the Web servers on several different NT 5.0
machines from one management console.
There is an HTML version of the IIS snap-in, but you have to use Internet
Explorer 4.0 to take advantage of its remote management capabilities. And
since IIS is the only component that can be managed through a Web browser,
NT 5.0 administrators won't get to log in extra beach time. None of the
other management snap-ins offers a Web equivalent.
That's the real strength of Linux - management is done Unix style, which
means editing ASCII configuration files. Managing the machine, whether
locally or remotely, is pretty much the same - log on and power up the
editor.
The problem with this approach is that there is little support for novice
administrators. There is no context-sensitive online help, so expect to
surround yourself with books, articles, and printouts from Web pages while
figuring out the right syntax for the right configuration file. It can be
a much more laborious process than NT, which gives you context-sensitive
help, pop-up alerts, and so on.
As long as you need to manage your NT server only from another NT server,
Microsoft's MMC is convenient and relatively simple to use. Linux offers
the other extreme - an portable management interface that you can access
from any machine with a Telnet client, although calling ASCII files and a
text editor an "interface" is a stretch.
I'm calling this one a tie: Windows NT 5.0 for user-friendliness, Linux
for remote management power. For our agenda, though, the real test is how
well NT and Linux handle the job of serving up a Web site.
Linux vs. NT: Web serving
Red Hat bundles in the free Apache Web server with every copy of Linux.
Unfortunately, the version of Red Hat Linux I got had an old version of
the Apache Web server, 1.2.6. So I went to the Apache Project Web site and
downloaded the latest version, Apache 1.3.1, which includes scripts to
configure, compile, and install itself, making the process simple and
brief. If you went through the NT 4.0 Option Pack upgrade, you know what
I mean - installing Apache on my beat-up old 100-MHz Pentium was much,
much faster than when I upgraded to IIS4 on a 300-MHz Pentium II.
In terms of programming your Web server, Red Hat Linux includes support
for all sorts of CGI applications - Perl, Tcl/Tk, and the GNU C/C++ compiler
are all included. There is also a project underway that will let Apache run
Java servlets.
Windows NT 5.0 comes with a new version of Internet Information Server
(IIS). I wasn't able to do performance testing, since this is just beta
code, but the last time I tested NT Web servers, IIS was the standout in
the crowd. IIS also includes what I think is the best Web server
programming model available, Active Server Pages (ASP).
As with Linux, you can also install Perl and Tcl/Tk for free, though for
C/C++ you should buy a separate compiler - I haven't seen a good free one
for Windows like the GNU compiler. And there are other Web programming
tools available on NT that aren't available on Linux, such as Cold Fusion.
In fact, there's a wide array of development tools for NT that aren't
available on Linux, such as Allaire's Cold Fusion Studio, Microsoft's
Visual InterDev, and Elemental's Drumbeat.
For programmability, NT gets the nod - it supports most of the tools that
Linux does, plus a wealth of others.
And the winner is...
For ease of installation, I'm giving the edge to Red Hat Linux. For the
manageability, it's a toss-up between NT and Linux, depending on your
network environment. And for programmability the edge goes to Windows NT.
Each operating system has inherent strengths and weaknesses. Clearly if
you just want to create an Intranet site to serve up documents to a small
workgroup, NT is severe overkill. On the other hand, if you want to be
able to use the more visual Web development tools on the market, then NT
is your best choice.
But NT has scalability problems in both directions - it won't run well
on the same kinds of low-end hardware that Linux can, nor can it really
scale up to high-end Unix boxes. You can use Linux on lower-end hardware,
and if you eventually need to scale up, you can easily move most of your
applications and skills to larger Unix boxes like Solaris or SGI.
In the end, Linux gets my vote over NT. Although I am a big fan of
development tools like Cold Fusion, Linux offers the hard-core flexibility
essential for a working Web server platform.