PCOS.6

02 Nov 1995 - 24 Dec 1999

Messages - os_wars

os_wars.101 jmilovic, -> #88, dr.grba
> Drugo polje je ono zbog kojeg se ceskam, znajuci da diram u > osinje gnezdo: uticaj IS na tokove proizvodnje; plan > proizvodnje; mozda i neke obrade u relanom vremenu, ko zna; > kompletno odslikavanje rada realnog sistema u informacionom > sistemu. Ovu sliku nemam u celosti, osim nekih elementarnih Pracenje a zatim i upravljanje proizvodnjom je posebna oblast iz koje bih sada izdvojio deo na kojem upravo radim, a to je povezivanje automatskih proizvodnih linija kojima upravljaju procesni racunari sa racunarima u pripremi proizvodnje da bi se u svakom trenutku znali podaci o utrosenim sirovinama, ambalazi, energiji, angazovanoj radnoj snagi i kolicinima prozivedene gotove robe ( artikala ). Zatim na osnovu ovih podataka treba izracunati proboje ili ustede na osnovu normativa za svaki artikal itd... itd... Ako vas ova problematika zanima mozemo preci na mail.
os_wars.102 max.headroom, -> #82, dr.grba
> Kako bi ti ovo izveo? (: Pojma nemam :) Drugim rečima, potrebno je da svrnem u firmu i "na delu" vidim šta se radi. Mislim da bi vama dobro došlo jedno sitno polje po kome se naznačava za šta je roba, odn. šta je u pitanju (zbog obračuna poreza). Na žalost, ne bih mogao napamet da ti dam pravi odgovor. > Programer - autor programa, tačnije - nije dužan da specificira opise > baza. Ovo je isključivo stvar dogovora i dobre volje. Mislim da je programer dužan da, na zahtev kupca, izloži šta se nalazi u kojoj bazi. Na kraju krajeva, uvek možeš da "otkažeš" pomenutog programera i nađeš boljeg. P.S. Ovo što Spantić priča može da prođe na Zapadu, gde se tačno zna šta se kupuje, ali ovde... :) Pitaj ma kog programera za sors, pa makar ga pisao samo (i samo) za tebe. Dođe mu k'o da si ga u oko ubo. P.P.S. Za sve je, naravno, kriv Zakon koji ne štiti intelektualnu svojinu kako treba.
os_wars.103 dvesic, -> #99, stevicm
> 8 Mb memorije. Jedino me zanima kakva je situacija sa kom pro- > gramima za OS/2 jer nebih zeleo, da teram neki DOS ili WIN pro- > gram. Ima ih gomila. Ja koristim ZOC 2.0, drugi se kunu u LiveWire ... > Zanima me i kakva je situacija sa programima za njega kod > nas! Od programa najvise koristim dos programe, a WIN mi sluzi Tako i tako :) Nesto ima, a nesto ces koristiti pod DOS ili WIN emulacijom. > za PROCOM, SDW i PHOTO SHOP. ADOBE PhotoShop 3.0 ? Ne radi :( barem ja nisam uspeo da ga nateram. Instalacijom Win32s podrske iz BC++ 4.02 (oper, hvala :) ona 32b igrica (FreeCell) je proradila, ali se PhotoShop buni. Da li je uspelo nekom ? (Da ne bude zabune : govorim o Warp sa Winos2 - ne znam kako stoji sa Warp bez Win-a)
os_wars.104 madamov, -> #100, jegor
> Toliko si se zapisao, da si napunio ovu temu. :))))))) Ako ovako nastavis, > neces se ti leba od te baze podataka najesti. A o sitnoj deci da i ne > govorim. :))))))))))))) Kako da protumačim ovoliku količinu smajlija? Koliko me sećanje služi, nas dvojica se ne poznajemo, pa mi molim te reci šta si hteo ovim da kažeš, da bih znao kako da se postavim. Ako ti smeta količina mojih poruka, izvoli iskoristi ignore, a mene poštedi komentara.
os_wars.105 jegor, -> #104, madamov
> znao kako da se postavim. Ako ti smeta kolicina mojih poruka, izvoli > iskoristi ignore, a mene postedi komentara. Izvinjavam se sto sam pogresno protumacen. Kolicina tvojih poruka mi ne smeta i nisam zeleo da budem nepristojan. Zeleo sam da se nasalim i zao mi je sto u tome nisam uspeo :(
os_wars.106 cnenad, -> #102, max.headroom
=> se kupuje, ali ovde... :) Pitaj ma kog programera za sors, pa makar => ga pisao samo (i samo) za tebe. Dođe mu k'o da si ga u oko ubo. Da li mogu da dobijem sors tvog programa za finansijsko u Fox-u za Win ? ;) Šalu na stranu, pošto trenutno radim jednu aplikaciju po narudžbini, iako to od korisnika nije traženo na moju inicijativu dobija sors programa. Za neupućene, neka pročitaju tekst Dejana Jelovića iz Računara 89.
os_wars.107 cnenad, -> #96, madamov
=> operativi, koliko su meni razne knjigovođe govorile knjiži se na osnovu => dokumenata. Zašto? Zato da bi knjigovođa duže živeo, tj. da bi imao => pokriće za sebe. B) Naravno, ali pogledaj pre svega Zakon u kojem se kaže da se kontiranje i knjiženje u glavnu knjigu mogu izvršiti samo na osnovu postojećih dokumenata. Prema tome da bi se i to plaćanje evidentiralo a mora, mora i o tome postojati dokument (nalog za plaćanje, Ugovor i slično) a kasnije se sa izveštajem banke zatvaraju odgovarajuća konta. A višak od 50 $ koji banka uzima kao proviziju se knjiži kao trošak platnog prometa (npr.) ali onda kad banka pošalje fakturu za njihove usluge.
os_wars.108 cnenad, -> #98, madamov
=> u kojoj radim, ažurnost kakvu ti pominješ nemoguća. Postoji samo operativa => dok ne stigne izvod iz banke (jednom mesečno, obično tokom poslednje => nedelje). => Nije problem u tome što neko nije ažuran, već je podatak samo "usmen", tj. => nema snagu dokumenta koji može da se knjiži, ali mora da bude evidentiran Ja sigurno nikakav 'usmeni podatak' NE SMEM, ne mogu i NEĆU da evidentiram. Otkud ja znam da li će kasnije stići papiri ? Jednom je dovoljno da ne stignu. U takvim varijanta je sasvim zgodno koristiti neki SS program i tu se apsolutno (poslovi finansijske operative) slažem sa tobom.
os_wars.109 stevicm, -> #103, dvesic
Dal neko zna kako da urazumim sdw da radi pod os/2? Pokusavao sam svasta, al cas oce uz prijavu da je baza poruka zbrljana pa mora da se optimizuje, a cas se zaglavi pa kad ga ubijem, onaj programcic PULSE iscrtava liniju zauzetosti procesora do vrha! Sistem radi ali malo sporije. Ako je nekom poslo za rukom da uradi ovo neka kaze kako! Nisam shvatio ono o WIN-OS/2, dal to znaci da OS/2 moze da fura Win programe i bez instalirane Win podrske?
os_wars.110 nbatocanin, -> #88, dr.grba
> Uf, uf! Ovo je teška izjava: "u potpunosti rešiti poslovni > informacioni sistem" i pomalo se plašim konotacija koje bi > to moglo da uzme. Veruj mi, kako vreme prolazi i kako idem > dalje (uvis?), sve je jači utisak da tek sad znam koliko > ne znam (širi se horizont neznanja?...) Kao i svaki razuman čovek :) Nego, ne vidim kakve to ima veze sa mojom prognozom? Ako misliš da postoji mogućnost da grešim, sasvim si u pravu, ali to je samo moja lična procena i kao takva sasvim diskutabilna. Baš kao i tvoja da će za manje od dve godine Excel preovladati kao sredstvo za vođenja knjigovodstva ;) > Eto, to je slika, globalno. Napadaj, ako sam preživeo one > dve babe iz materijalnog knjigovodstva, preživeću i tebe > (((: Zar mene i babe :)) Pa, nemam pitanja, samo me interesovalo :) >>> U tom kontekstu, šta ćeš staviti magacionerima na radno > mesto? > > Au, ala si mi zamerio onu izjavu (: > > Za početak, najviše bih voleo da im stavim nekog > policajca, a za terminalska mesta ima vremena. (: Ne, taman posla, pitanje je bilo čisto vezano za diskusiju: hteo sam da kažem da postoje mesta gde nema potrebe ostavljati otvoren sistem za korisnike i da je mnogo važnije da bude zatvoren, štaviše i oklopljen ;) Ja sam ovo za magacin rešio i prilično sam zadovoljan rešenjem. Centralni program glumi server koji ume da interpretira odgovarajuće komande tipa: dodaj dva komada artikla tog i tog, izbrisi/izmeni dokument itd. Magacin ima program-klijent koji omogućava da se kuca ulaz/izlaz, pri čemu se sve operacije "loguju" i istovremeno "izvršavaju" na kopiji tabele stanja magacina. To znači da magacioner odmah po ukucavanju vidi promenu stanja. Povremeno se vrši modemska razmena podataka sa centralom, pri čemu se ovaj "log" prenese na server i "izvrši". Sada nastale promene vidi i centrala, a magacin dobije eventualne izmene na baznim tabelama od centrale. Ovo lepo radi, i naročito mi je bio problem da uradim jednu od nesrećno izabranih opcija mojih programa: dozvoljena je slobodna izmena svih dokumenata. Mogu ti reći da sam se čudom čudio kako je od nekad nesređenog magacina nastala situacija u kojoj se tačno zna koliko čega ima. Neverovatno, ali računar je veoma povećao interesovanje magacionera za stanje: pošto uvek imaju uvid u stanje na kompjuteru, češće kontrolišu stanje i greške se odmah otkrivaju.
os_wars.111 nbatocanin, -> #96, madamov
> Zato što nemaš tačnu informaciju koju knjigovodstvo > zahteva. Recimo, platili smo 100.000 dolara nekoj firmi > napolju, kada banka skine pare ona skine 100.050 dolara, a > tu informaciju dobijam na kraju meseca. Ništa, uknjižiš 100.000, a onda kad saznaš tačnu informaciju izmeniš ovaj podatak. Jeste, to omogućujem :) Stvar je u tome što sam svoj program koncipirao tako da više odgovara operativi nego računovodstvu. Uzgred, navodiš kalkulacije i nivelacije kao primer dokumenata koji se lako rade u Excel-u. Tu veoma grešiš: nijedan od ova dva dokumenta nije "sam u svemiru", nego su baš primer nečega što mora biti integrisano sa ostalim delovima IS. Primera radi, kada uradiš kalkulaciju treba da se dese otprilike sledeće stvari: trebalo bi za unete količine promeniti stanje magacina; dopuniti robne kartice; uknjižiti odgovarajuću promenu u glavnoj knjizi; po potrebi napraviti nivelaciju ako je promenjena cena, izračunati novu prosečnu nabavnu cenu, upisati odgovarajuće zaduženje u karticu dobavljača, ... > Međutim, koliko vidim, i ti i ja pričamo o istoj stvari, > samo drugačijim rečima. Da :))
os_wars.112 nbatocanin, -> #101, jmilovic
> Ako vas ova problematika zanima mozemo preci na mail. Jel ti to nešto ne želiš da ostali čuju ili...? Tako nešto interesuje i ostale.
os_wars.113 novim, -> #109, stevicm
" Dal neko zna kako da urazumim sdw da radi pod os/2? Ne da se urazumiti, baš nikako. Šteta. ;) " Nisam shvatio ono o WIN-OS/2, dal to znaci da OS/2 moze da " fura Win programe i bez instalirane Win podrske? Znači da se instalira IBM varijanta Win 3.x, tako da nisu potrebni MS Windows. Win programi tada rade nešto brže, ostalo je sve uglavnom isto.
os_wars.114 stevicm, -> #113, novim
> Znaci da se instalira IBM varijanta Win 3.x, tako da nisu potrebni MS > Windows. Win programi tada rade nesto brze, ostalo je sve uglavnom isto. Gde ovo ima da se nadje?
os_wars.115 dr.grba, -> #101, jmilovic
>> Ako vas ova problematika zanima mozemo preci na mail. Ovo će morati da pričeka. Prvo skoči, pa reci "hop", reče zli vuk iz "Crvenkappe" (: A da je tema za razmišljanje, pisanje, učenje i rad, oho-hoooo... ko zna koliko je veliko, ne bih da se zalećem.
os_wars.116 dr.grba, -> #102, max.headroom
>> Mislim da je programer dužan da, na zahtev kupca, izloži šta se nalazi >> u kojoj bazi. Na kraju krajeva, uvek možeš da "otkažeš" pomenutog >> programera i nađeš boljeg. ...Sve dok više ne bude boljeg (: Šalu na stranu: autor programa nije DUčAN da da na uvid sadržaj baza, on to MOčE da učini po dogovoru. Ovo je pravno razrađeno čak i u ovim jadnim uslovima. Detalje ne znam, pa ti ih ne mogu obrazlagati, a tvrdnja potiče od razgovora na ovu temu sa šefom softverske kuće koja ima veliku referencu. >> Za sve je, naravno, kriv Zakon koji ne štiti intelektualnu svojinu kako >> treba. Jedino preostaje da se skunjeno složim sa ovom (nažalost) tačnom tvrdnjom.
os_wars.117 dr.grba, -> #110, nbatocanin
>> Zar mene i babe :)) Kažem ja, kada sa tobom razgovaram, moram trostruko da pazim kako se izražavam (: >> za korisnike i da je mnogo važnije da bude zatvoren, štaviše i >> oklopljen ;) E, došla maca na vratanca: želimo isto. Oklopljen sistem, još kako. Ali oklopljen iznutra, metodama ugrađenim u poslovanje, a ne spolja, kao princip represije na one koji greše.
os_wars.118 max.headroom, -> #97, madamov
> Zna, zna. B) Inače se ne bi zvao knjigovođa. Heh, na kakve sam slučajeve sve nailazio... :) Posebno volim sortu doučenih knjigovođa kojima ja razjašnjavam stvari čisto knjigovodstvene prirode (a razumem se u knjigovodstvo k'o Marica u kriv spolni organ). Kada baš prigusti, a ne da mi se da odbijem mušteriju, pošaljem profesionalnog knjigovođu (koji, zamisli, zna nazive svih sintetičkih konta) da mu drži predavanja tipa "kako i šta". Te dodatne usluge, naravno, ne naplaćujem. Image, ha?! ;)
os_wars.119 max.headroom, -> #98, madamov
> snagu dokumenta koji može da se knjiži, ali mora da bude evidentiran kao > operativan dok ne stigne izvod. Jasno, "operativan" za operativce koji podnose izveštaje gazdi. Zlatno pravilo je - ne činiti ništa stopostotno operativnim dok nije zavedeno a/a crno na belo :) Inače se može vrlo lako desiti da knjigovođa zaglavi robiju, pogotovo ako usput izigrava šefa računovodstva (česta pojava), pa se njegov mur i potpis nalaze na inkriminisanim izveštajima koje šef pokušava da uturi finansijskoj kao "operativne". Drugim rečima, ako se nešto i radi na osnovu usmene izjave, ta radnja može i biti samo usmena :) (ne spada u verbalne delikte)
os_wars.120 jmilovic, -> #112, nbatocanin
> Jel ti to nesto ne zelis da ostali cuju ili...? Tako nesto > interesuje i ostale. Mislio sam da ta oblast interesuje mali broj clanova sezama. Ako pracenje, upravljanje i obracun proizvodnje interesuje veci broj clanova razmenu iskustava ( i dobrih i losih ) mozemo poceti u ovoj konferenciji ili da neko otvori grupu.
os_wars.121 madamov, -> #107, cnenad
> Naravno, ali pogledaj pre svega Zakon u kojem se kaže > Prema tome da bi se i to plaćanje evidentiralo a mora, mora i o tome > postojati dokument (nalog za plaćanje, Ugovor i slično) a kasnije se sa > izveštajem banke zatvaraju odgovarajuća konta Ako ćemo prema zakonu, ja kao firma ni ne smem da imam račun na Kipru, tj. u inostaranstvu osim ako tamo nemam predstavništvo. Što se naloga za plaćanje tiče, oni često nemaju veze sa realnošću, tj. knjigovođa nema prave podatke na osnovu njega (plaćanje u nečije ime, kamuflirana plaćanja sa trostrukom vezom da se Ameri ne dosete i slično, toga valjda sad više neće biti i slično) pa je potreban neko da mu to protumači. A ako taj neko nije tu, već u Moskvi, recimo, malo je glupo da ga za svaku stavku zivka da li je njegova i šta je tu radio. Ovako kada ima izvod na kraju meseca sve to obavi u jednom cugu, daleko je jednostavnije i efikasnije. Ovo su ti sve primeri iz prakse iz moje firme, a bilo bi mi neverovatno da smo jedina firma sa ovakvim primerima.
os_wars.122 madamov, -> #108, cnenad
> Ja sigurno nikakav 'usmeni podatak' NE SMEM, ne mogu i NEĆU da evidentiram. Potpuno si u pravu. I za mnogo manje stvari sam počeo da tražim papir:" Ako Vam nije teško, to što ste mi rekli zapišite na parčetu papira i potpišite i uzećemo u razmatranje." B). Tako mirnije spavam.
os_wars.123 madamov, -> #111, nbatocanin
> Ništa, uknjižiš 100.000, a onda kad saznaš tačnu informaciju izmeniš > ovaj podatak Eh, kad bi se to moglo. Da ne ponavljam, eno delimičnog objašnjenja koju poruku ranije...
os_wars.124 max.headroom, -> #106, cnenad
> Šalu na stranu, pošto trenutno radim jednu aplikaciju po narudžbini, iako > to od korisnika nije traženo na moju inicijativu dobija sors programa. Jasno, ništa lakše od isporučivanja sorsa kupcu softvera. Ali, zamisli da sutra Mr. Kupac pozove svog prijatelja, inače lokalnog hakera, i pusti ga da ovaj kopa po dokumentaciji. Haker (ili "haker", svejedno) u tvom sorsu prepozna zaradu :) i sutra se tvoj "specijalno pisani softver" već vrti u svim firmama u ulici. Ti, povređen ovim niskim udarcima, dođeš na ideju da pomenutog hakera tužiš za krađu, ali odmah nalećeš na par problema zbog kojih tvoje tužbe bivaju u trenutku sasečene. Da li si registrovao program kod Zavoda za patente? Da li si ga prodao kupcu "na crno", ili je sve išlo legalno? ... Posle možeš onol'ko da se grizeš što odmah nisi sastavio precizan ugovor sa kupcem, što nisi čitao domaće zakone (posebno deo koji se odnosi na intel. svojinu), itd, itd. Nadalje samo možeš da gledaš kako se tvoj softver razmnožava, ili, pak, izigravaš sudiju Dreda, prethodno izvežbavši ono "I am the law!" :) A sve je moglo glatko da prođe da nisi dao source... ;)
os_wars.125 max.headroom, -> #116, dr.grba
> ...Sve dok više ne bude boljeg (: Uvek postoji bolji :) Šta reći za programere koji prodaju ne sors, već dušu za 50 DEM? Istina, njihovi programi neće nositi oznaku super-renomirane firme, ali će se uvek naći način da odrade željeni posao uz minimalne izdatke. Narafski, pitanja pouzdanosti programa & programera su, svakako, pitanja cene ;) > Šalu na stranu: autor programa nije DUčAN da da na uvid sadržaj baza, > on to MOčE da učini po dogovoru. Ovo je pravno razrađeno čak i u ovim Ne vidim način da neko zloupotrebi svoje poznavanje sadržaja baza. Ako, pak, neka polja sadrže raznorazne šifre, kontrolne kodove i sl., tada samo napomenuti da se ta polja koriste za interno organizovanje podataka, te da nisu od značaja kupcu. Ako mi neko kaže kako bi, na osnovu poznavanja sadržaja baza, mogao da ugrozi mene kao prodavca, bilo bi mi uživanje da čujem :)
os_wars.126 djelovic, -> #124, max.headroom
> Ti, povređen ovim niskim udarcima, dođeš na ideju da pomenutog hakera > tužiš za krađu, ali odmah nalećeš na par problema zbog kojih tvoje > tužbe bivaju u trenutku sasečene. Da li si registrovao program kod > Zavoda za patente? Nije Zavod za patente, već Autorska agencija, al' dobro de :). Ovo je u stvari pitanje tvog odnosa prema kupcu, kao i toga da li si taj program radio *samo* za njega, ili je program ostao u tvom vlasništvu? Ukoliko si program radio po narudžbini za nekoga, čini mi se korektno da mušteriji ostaviš opciju da program eksploatiše čak i ako tebe (heh-heh) zgazi autobus. Sad, da li ćeš to da uradiš tako što ćeš da mu odmah ostaviš sors da ga zaključa u sef, ili tako što ćeš mu sors ostaviti u testamentu... P.S. Ili ne mora da te zgazi autobus. Dovoljno je da se posvađate oko nečega.
os_wars.127 radosav,
Kakve veze ima ova rasprava sa os.wars?
os_wars.128 nbatocanin, -> #120, jmilovic
> Mislio sam da ta oblast interesuje mali broj clanova > sezama. Ako pracenje, upravljanje i obracun proizvodnje > interesuje veci broj clanova razmenu iskustava ( i dobrih > i losih ) mozemo poceti u ovoj konferenciji ili da neko > otvori grupu. Samo ti piši i ne brini se :)
os_wars.129 dr.grba, -> #125, max.headroom
>> podataka, te da nisu od značaja kupcu. Ako mi neko kaže kako bi, >> na osnovu poznavanja sadržaja baza, mogao da ugrozi mene kao prodavca, >> bilo bi mi uživanje da čujem :) Mogao bi namerno da ugrozi referencijalni integritet baze i da to predstavi kao grešku u programu, time diskreditujući tebe kao autora i praveći teren za sina svog kuma koji je, je li, vešt mali sa kompjuktorima.
os_wars.130 max.headroom, -> #126, djelovic
> Nije Zavod za patente, već Autorska agencija, al' dobro de :). Ovo je u Znaš li gde se nalaze, i koliko procedura registrovanja košta? > P.S. Ili ne mora da te zgazi autobus. Dovoljno je da se posvađate oko :) Da, tačno. Međutim, uvek treba računati i na mogućnost krađe programa i preprodaje. Istina, ti praviš program samo za čoveka kome ga i prodaješ, ali treba imati na umu da će neko, eventualno, doći do tvojih bibliotekica i funkcija (koje si godinama razrađivao) i koristiti ih u svojim programima, što te automatski dovodi u nezavidan položaj (konkurencija, jelte). P.S. Dobro, de - prodao bih čoveku i sors, ali za debele pare, naravno ;)
os_wars.131 steva, -> #129, dr.grba
> Mogao bi namerno da ugrozi referencijalni integritet baze i da to predstavi > kao grešku u programu, time diskreditujući tebe kao autora i praveći teren Pa dobro, kako bi mogao da ugrozi ref. integritet ako je baza korektno isprojektovana? :)
os_wars.132 max.headroom, -> #129, dr.grba
> Mogao bi namerno da ugrozi referencijalni integritet baze i da to > predstavi kao grešku u programu, time diskreditujući tebe kao autora i > praveći teren To se lako otkriva, i još lakše sankcioniše ;) Jedan tip je pokušao na sličan način da me navlači namerno rušeći indekse (valjda je imao bolju ponudu za softver, a ovaj je već kupio), ali sam mu programom za praćenje aktivnosti prekinuo akciju. Kazna je bila nedolaženje po pitanju servisa oko mesec dana :) U svakom slučaju im nabrojim situacije u kojima je integritet podataka ugrožen - direktno ili indirektno. Ako žele da eksperimentišu - moraju da snose posledice.
os_wars.133 d.petrovic, -> #130, max.headroom
Izvinte, ja..., ampasan..., inače ovo ne čitam :) > Dobro, de - prodao bih čoveku i sors, ali za debele pare, > naravno ;) Ma prodao bih ja i za male: Sors konkretne aplikacije i funkcije koje koristim u svim apliacijama u vidu lib-a za... 3-5 000 valuta
os_wars.134 wizard, -> #103, dvesic
> ADOBE PhotoShop 3.0 ? Ne radi :( barem ja nisam uspeo da ga nateram. > Instalacijom Win32s podrske iz BC++ 4.02 (oper, hvala :) ona 32b igrica > (FreeCell) je proradila, ali se PhotoShop buni. Da li je uspelo nekom ? OS/2 u svojoj Win emulaciji podržava Win32s do verzije 1.15, što koliko znam nije dovoljno za 3.0 verziju Adobe PhotoShopa.
os_wars.135 max.headroom, -> #131, steva
> Pa dobro, kako bi mogao da ugrozi ref. integritet ako je baza korektno > isprojektovana? :) Iako poruka spada u temu baze.podataka, treba imati na umu da se provera integriteta podataka može vršiti preko nazovi CRC provere reda (record-a) i kolone (field-a) baze. Tako svaka naknadna izmena (npr. iz editora, disk-editora, ili nečeg trećeg) ispisuje, pri pokretanju programa, nešto poput - "Sadržaj baza je slučajno ili namerno NEREGULARNO promenjen". Dakle - ili je disk počeo da brljavi, ili je korisnik čačkao po podacima ne koristeći predviđeni shell. Lično ne koristim ovakve pogodnosti, jerbo sama provera čeksuma ume da potraje, ali je ekstra uvodim na mestima gde to može biti od izuzetne pomoći pri razrešavanju "nerazjašnjivog nestajanja i samo-izmena podataka" :) Opet, naglašavam da postoji sva sila programa za tracking rada korisnika (možeš napraviti i svoj vlastiti, na kraju krajeva), pa zlonamernom kupcu gurnuti izveštaje pod nos.
os_wars.136 steva, -> #135, max.headroom
> Iako poruka spada u temu baze.podataka, treba imati na umu da se > provera integriteta podataka može vršiti preko nazovi CRC provere Nismo se razumeli :) Referencijalni integritet baze se odnosi na sam postupak projektovanja baze. Neki sistemi ga automatski podržavaju, kao na primer Oracle od verzije 6 ili Microsoftov Access (u rudimentarnom obliku). Svodi se na to da ako programer ne odradi korektno sistem trigera, makroa ili sličnih procedura kojim se održava baza u sistemu koji ne podržava ref. integritet, prilikom menjanja podataka u tabelama može se desiti da referencijalni integritet baze bude narušen. Na primer, da prilikom brisanja klijenta ostanu njegovi ugovori u nekoj drugoj tabeli... Hteo sam da kažem da ako je baza projektovana kako treba, ne može se narušiti njen referencijalni integritet, bilo namerno ili slučajno. Može se samo izgubiti poslednja transakcija, ako nije izvedena korektno do kraja (usled nestanka struje ili zločestog namernog reseta).
os_wars.137 nenad,
Microsoft je predstavio demonstracionu verziju svoje DCOM tehnologije na Solarisu. U pitanju Component Object Model namenjen mrežama i distribuiranom radu i ovo je prvi rezultat saradnje MS-a sa firmom Software AG koja se bavi upravo prenosom ove tehnologije na druga okruženja. DCOM i COM su MS-ovo oružje u borbi protiv IBM-ovog SOM-a (System Object Model) i DSOM-a, koji su već par godina dostupni na tržištu i prete da polako prerastu u standard. DSOM 2.0 je usaglašen sa CORBA standardima za međuobjektnu komunikaciju, kompatibilan je sa OLE 2.0, tehnološki je ispred COM-a i predstavlja osnovu za OpenDoc tehnologiju koja će biti ugrađena u novu verziju IBM-ovog OS/2 Warp-a najavljenog za jesen pod radnim nazivom Merlin, kao i u novu verziju MacOS-a pod radnim imenom Copland. SOM i DSOM su već razvijeni u varijantama za Solaris, AIX, HP/UX (koji uskoro dobija novu verziju sa podrškom za Javu) i još neke Unix-e, podržan je i od Novell-a, a do kraja godine očekuju se i Windows implementacije istih. Trebalo je da Novell, odnosno Word Perfect, pravi Windows verzije, ali WP je iz poznatih razloga u out-u, tako da portovanje sada radi IBM.
os_wars.138 nenad,
International Data Corp. predicts that Windows NT (client and server) will double its 1995 sales level to about 720,000 copies in 1996. Contrast this with the fact that since Windows 95 came out, OS/2 Warp's monthly run rate has doubled. It hit 750,000 in October 1995, 1.05 million in December '95 and 950,000 in January '96. In short, a month of OS/2 sales are greater than what Windows NT is projected to sell for this entire year.
os_wars.139 nenad,
Win95 1 Year Later! Windows 95 Milestones August 1996 The Microsoft Windows 95 operating system is very successful, thanks to millions of users and our industry partners. ¨Windows 95 will surpass 40 million units sold by its one-year anniversary on Aug. 24, 1996. (Interested in other 40-million sellers? See below.) ¨IDC expects the installed base of Windows 95 to grow to 62 million in 1996. ¨More than 400 PC manufacturers worldwide have licensed and are shipping Windows 95. ¨All of the top 100 manufacturers of Intelr-based PCs ship Windows 95 on systems today. ¨IDC forecasts that 67 percent of the PCs shipped in 1996 will include Windows 95. ¨Twenty-five percent of adult computer users run Windows 95, 30 percent of users of Intel-based computers run Windows 95, and 35 percent of users of Windows run Windows 95 (source: June PC Watch call-downs to U.S. households). ¨In all, 4,406 software applications run on Windows 95 (source: Computer Select). ¨The latest versions of best-selling consumer products, VAR and retail business applications are written for 32-bit Windows (source: Merisel's Hot List). ¨Ninety-five percent of the leading education software publishers are developing Windows 95-based applications (source: SIMBA Information). ¨Ten of the 11 publishers of the top 20 PC game titles in May (source: PC Data) currently have Windows 95-based titles or have advertised upcoming Windows 95-based games. Some of the awards Windows 95 has won: ¨1995 Most Valuable Product of the Year Award from PC Computing magazine ¨Most Important Product of 1995 Award from Information Week magazine ¨1995 Technical Excellence Award from PC Magazine in the operating systems category ¨Best of 1995 Award from PC Magazine in the operating systems category ¨Product of the Year WIN 100 Software Award from Windows Magazine Windows 95 improves customers' computing experience. ¨Nine of 10 customers are satisfied and would buy the product again (source: customer satisfaction surveys). ¨Customers can choose from 348 hardware vendors, 267 software vendors and 273 PC manufacturers that have earned the Designed for Windows 95 logo. ¨Three thousand plug-and-play devices are now available. Windows 95 will be supporting hardware advances such as larger hard drives and USB 1394 (in forthcoming updates). ¨Windows 95 reduces the total cost of PC management. Compared with Windows 3.1, help-desk calls can be reduced up to 14 percent, and on-site help-desk visits can be reduced up to 56 percent (source: Technology Business Research Inc.). ¨Users are substantially more productive using Windows 95. They are 91 percent more productive compared with users of Windows 3.1, and they were more satisfied in 20 of 21 categories than users of Windows 3.1 (source: Usability Sciences). ¨Forty percent of users of Windows accessing the Web are using Windows 95. Both Netscape and Microsoft released their new browsers on 32-bit Windows. What else sold 40 million? ¨"Les Misérables" total worldwide ticket sales ¨"Snow White," "Jurassic Park," "Batman" and "Bambi" total video sales ¨Japanese cars sold in the United States in the past 25 years ¨Michael Jackson's "Thriller" total worldwide sales ¨"Dr. Spock's Baby and Child Care" book total worldwide sales ¨Records the Moody Blues have sold in 20 years ¨Total number of Tetris sold worldwide
os_wars.140 nenad,
Here are 1996 projected installed base figures (out of an estimated 200 million installed systems), from this week's PC Week: Dos/Windows 43% OS/2 25% Dos Only 10% NT 7% Mac 5% Unix 5% Windows 95 3%
os_wars.141 sljubisic, -> #139, nenad
>What else sold 40 million? >¨"Les Misérables" total worldwide ticket sales ¨"Snow White," >"Jurassic Park," "Batman" and "Bambi" total video sales ¨Japanese cars >sold in the United States in the past 25 years ¨Michael Jackson's Na stranu Windows95 i broj njegovih prodatih primeraka, ali ovo sa japa- nskim automobilima mi nije jasno :) Zar je moguce da ih je za 25 godina ukupno prodato za 'samo' 40M US$?
os_wars.142 vitez.koja, -> #141, sljubisic
#=> Na stranu Windows95 i broj njegovih prodatih primeraka, ali ovo sa #=> japa- nskim automobilima mi nije jasno :) Zar je moguce da ih je #=> za 25 godina ukupno prodato za 'samo' 40M US$? Radi se o 40M komada, što je verovatno malo više od 40 US$, pošto verujem u japansku pamet... :) sk
os_wars.143 sljubisic, -> #142, vitez.koja
>#=> japa- nskim automobilima mi nije jasno :) Zar je moguce da ih je >#=> za 25 godina ukupno prodato za 'samo' 40M US$? > Radi se o 40M komada, sto je verovatno malo vise od 40 US$, posto >verujem u japansku pamet... :) Dakle ipak se radi o broju prodatih primeraka :) Nisu ni japanska kola onoliko jeftina kako se prica :) Nego, zna li neko, barem orijentaciono, koliko procenata prodajne cene ostaje u prodajnoj mrezi, a koliko se ponovo ulaze u reklamu? Cuo sam, mada ne mora da bude tacno, da je Novell po tom pitanju bio najtvrdji (najmanje provizije), a da je u poslednje vreme naglo poceo da 'popusta'. Mozda bi bilo interesantno da se izracuna koliko je stvarno para Billy zaradio od 95-ice.
os_wars.144 szdravko,
Vec duze vremena trazim platformu pogodnu za razvoj numerickog softvera. Ova platforma treba da ispuni sledece zahteve: a) da bude 32-bitna. Programi koji se razvijaju koriste dosta memorije, a meni je dosta memorijskih modela, koji su krpez. Zaista nemam nameru da se razvijam u krpljenju, nego u svojoj struci. b) da bude skromna u hardverskim zahtevima. Jedna od dve masine koje imam se stalno dogradjuje, ali druga bas i ne. Pored toga na fakultetu imam 4 masine, koje odrzavam, a u koje se ne ulaze. Posto su potrebne studentima i mojim saradnicima, nisu za bacanje, kakve god da su. c) po mogucstvu da se interfejs bazira na komandnoj liniji. d) da je cena prihvatljiva. Ja imam dosta razloga da posedujem legalan softver. e) da radi na PC-u, a ne na SG-u, NEXT-u i sl. f) da se lako odrzava. Ja pod lakim odrzavanjem podrazumevam sledece: sistem se instalira cas posla, ima mali broj sistemskih datoteka, a vlasnik na disketi ima svoje kastomizovane sistemske datoteke koje presnimi preko default fajlova (razne INI-je, profile-ove, .rc-ove i sl.). Ono sto bi meni najvise odgovaralo bio bi 32-bitni dos! Jednostavan po koncepciji, samo bez 640 K ogranicenja. Cak mi ni multitasking nije nesto bitan. Dosad sam probao razlicite stvari, i evo mojih utisaka: - DOS: nezahtevan, lak za instalaciju, vrlo rasprostranjen (lako je razmenjivati rezultate rada sa drugima). Kao 16-bitna platforma nepogodan po pitanju upravljanja memorijskim resursima. Zahvaljujuci malom broju sistemskih file-ova lako se odrzava. Odlican izbor kompajlera! - EXTENDED DOS: najblize onom sto trazim, osim sto je opet potrebno podesavati stvari tipa DOS4GW i malo se gnjaviti. Uz WATCOM dosta prihvatljivo. - WINDOWS 3.11: kao 16-bitna platforma takodje nije krajnje resenje. Koriscenje stvari tipa WIN32S smatram krljenjem. Dobar izbor kompajlera. Nazalost, nedoradjenost same platforme cini debagovanje teskim. Covek nikad ne zna sta je interni problem WINDOWS-a, a sta njegova greska! - WINDOWS 95: krpez de-luxe. Bezobrazan operativni sistem koji pri instalaciji pobrise MBR i sve sto mu se ne svidja i nista ne pita. Veliki broj fajlova neophodnih za normalan rad cini sistem teskim za odrzavanje, cak iako imate RESOURCE KIT i slicne stvari. - OS/2 3.0: nije mi najjasniji smisao njegovog postojanja. Meni na masini radi sporije od NT-a 3.51, znaci resurse trosi solidno. Koristi ga relativno mali krug ljudi. DOS aplikacije danas emuliraju svi, a WINDOWS 3.11 ionako svi zamenjuju 32-bitnim aplikacijama. Nije ni izuzetno stabilan. Recimo, ja sam u CONFIG.SYS stavio PROTSHELL = CMD.EXE (legalan potez). Onda sam startovao MOLE II (PM aplikacija). Na kraju sam imao COLD BOOT. Stabilnost? - LINUX: cenim ga iako mi je razbio EXTENDED DOS particiju koja nije bila dobro bekapovana. Jos se od toga opravljam (sam sam kriv). GNU C++ je pristojan, ali bez IDE-a i sa onakvim debagerom, to bas nije okruzenje za razvoj softvera. Smisao njegovog postojanja je po meni da se koristi sam, a ne zajedno sa drugim operativnim sistemima i to za mrezu. Za korisnika kome je potreban WORKSTATION OS ima i puno boljih resenja. Vecina ljudi nikad nije ni cula za njega. - SCO UNIX: ima mitolosku reputaciju stabilnosti. Medjutim, ima niz specificnosti. Pri instalaciji zahteva SCSI disk. Trosi resurse, i zahteva izuzetno kvalitetan hardver (nije za vecinu nasih masina). Verzija koja se vrti gradom (3.2.4) ne podrzava LBA mod. Cena je ogromna: oko 1800$ za bazicni paket, pri cemu je development C. Za C++ treba doplatiti jos oko 1000-2000 DEM, a baziran je na Microsoft 6.0 kompajleru (davno prevazidjenom). Ima i savrseniji development sistem, po suludoj ceni. - NT 3.51: nezasit kada su resursi u pitanju. Pomalo cudan: meni se, recimo, na jednoj masini svadja sa 3.5" floppy drive-om, na drugoj sa misem. Cujem da su se na ETF-u razne stvari desavale i sa IBM pentium masinom - mozda nije 100% IBM kompatibilna, ;). Odlican izbor kompajlera, niska cena (u CET-u je EDU cena 530 dinara, sto je za bilo kakav ozbiljniji rad prakticno besplatno). Opet veliki broj sistemskih file-ova. U ovom trenutku potrebno mi je tacno 112 MB RAM-a da mu prilagodim sve masine, ne racunajuci ploce, diskove, video karte i dr., ;). Pitanje je: sta sad? Hvala unapred!
os_wars.145 nenad, -> #346, szdravko
Nema potrebe da poruku šalješ u sve teme, oni koji vole da razmatraju prednosti i mane jednog ili drugog operativnog sistema uglavnom prate ovu temu). Po svemu što si napisao ispada da je upravo platforma za koju ti nije jasno čemu služi najpogodnije rešenje za tebe (Warp). Pre svega zbog fleksibilnosti i, po meni, dobro odabranih kompromisa. Da probam da obrazložim po stavkama koje si naveo. > a) da bude 32-bitna. Programi koji se razvijaju koriste dosta memorije, a > meni je dosta memorijskih modela, koji su krpez. Ovo postoji već više od 4 godine, kako za grafičke tako i za text-mode programe. Podržano je svim postojećim kompajlerima, razvojnim alatima i slično. Nije potrebno podizati grafički shell da bi se imale prednosti flat memory modela, višenitnog izvršavanja i multitaskinga. > b) da bude skromna u hardverskim zahtevima. Ako izbaciš mrežu i WPS OS/2 može sasvim lepo raditi i na 4MB RAM-a (ipak je bolje 8 ako ćeš koristiti memorijski zahtevne programe). Pri tome se ne odričeš GUI (presentation manager) programa i virtuelne memorije već samo WPS objekata, SOM-a i OpenDoc-a. Trbalo bi da radi čak i upravljanje glasom, ali je za to veća dara nego mera. ;) > c) po mogucstvu da se interfejs bazira na komandnoj liniji. U gore pomenutoj kombinaciji (PM+komandna linija bez WPS-a) je to ispunjeno. Takođe možeš staviti neki od mini-šelova za startovanje često korišćenih aplikacija. > d) da je cena prihvatljiva. Ja imam dosta razloga da posedujem legalan > softver. Sada već stari OS/2 Warp 3.0 (bez mrežnih klijenata i drajvera, bez uključnog Windows-a - koristi se postojeći), ali sa Internet podrškom, IBM Works-om i drugim BonusPack aplikacijama je, kada se pojavio, koštao $80 (2 CD-a). Sada se već sigurno može naći za isto toliko ako ne i manje maraka. Neka te ne brine što je u pitanju starija verzija, IBM ne napušta svoje stare proizvode, redovno se izbacuju update-ovi i za stare 1.x, 2.0 i 2.1 verzije. Bolja varijanta bi bio Warp Connect ili Warp 4.0, ali oni su duplo skuplji. > f) da se lako odrzava. Ja pod lakim odrzavanjem podrazumevam sledece: > sistem se instalira cas posla, ima mali broj sistemskih datoteka, a > vlasnik na disketi ima svoje kastomizovane sistemske datoteke koje > presnimi preko default fajlova (razne INI-je, profile-ove, .rc-ove i > sl.). Ovo je sve moguće, ali treba znati. Ako ne koristiš WPS INI datoteke su gotovo nebitne, skoro sve se podešava iz CONFIG.SYS-a i eventualno STARTUP.CMD-a. > Ono sto bi meni najvise odgovaralo bio bi 32-bitni dos! Jednostavan po > koncepciji, samo bez 640 K ogranicenja. Cak mi ni multitasking nije > nesto bitan. To je otprilike OS/2 bez grafike. Posebna prednost je što je OS/2 API pravljen sa ciljem da se što je moguće više olakša portovanje DOS programa. Za većinu DOS i BIOS poziva postoje ekvivalentni API pozivi ili funkcije, plus naravno i mnoge druge. To je omogućavalo i postojanje tzv. fammily-mode programa koji su pravljani sa starim MS C-om i koji su radili i pod DOS-om i pod OS/2. Takođe, možeš programe pisati u GNU EMX C/C++. Razvojna okolina, runtime-ovi i biblioteke su zajednički za OS/2 i DOS sa ekstenderom tako da text-mode programe možeš da izvršavaš i na jednoj i na drugoj platformi (ovde je ipak potrebna rekomplilacija). Neke naprednije stvari naravno zahtevaju Warp, posebno ako je reč o portovanje Unix programa. Naravno GNU razvojna okolina je besplatna. Ako ne voliš C, opcija je i Virtual Pascal. Pisao ga je 7 godina jedan Ruski matemaričar sa nekog instituta kraj Černobila. Počeo je u asembleru, od nule, i pre godinu dana u saradnji sa jednom engleskom firmom komercijalizovao proizvod (tim povodom se odselio iz Rusije sa porodicom). U pitanju je 100% (koliko god je to moguće i ima smisla) Borland Pascal kompatibilan proizvod sa dosta OO ekstenzija jezika preuzetih iz Delphi-ja (za sledeću verziju najavljuju sve). Takođe potpuno emulira Borland-ov IDE (u pitanju je mešavina BP i Turbo Debuger IDE-a), a prevedeni programi su ponekad i duplo brži i duplo kraći od ekvivalentnih u BP-u (delimično posledica prednosti OS/2 nad DOS-om, a delimično kvaliteta optimizacije). > Recimo, ja sam u CONFIG.SYS stavio PROTSHELL = > CMD.EXE (legalan potez). Onda sam startovao MOLE II (PM aplikacija). > Na kraju sam imao COLD BOOT. Stabilnost? To što si ti uradio nije legalan potez. Ako za protshell staviš CMD.EXE onda ne smeš da koristiš PM programe. CMD je pokušao da ga startuje, Mole je aktivirao neki API poziv koji je inicirao podizanje PM i onda je sve i otišlo u PM. ;) Za tu kombinaciju koju si pokušao u IBM-u kažu da daje "unpredictable results" - meni je u nekim kombinacijama radilo, u nekim ne. Najbolja varijanta za slab hardver je da PROTSHELL ipak ostane PMSHELL, ali da sa SET RUNWORKSPACE=CMD.EXE kažeš da kao osnovni korisnički interfejs želiš da koristiš komandnu liniju. Sve što treba je VGA, pojaviće se PM pozadina i jedan otvoreni OS/2 prozor. Ako ti ponekad zatreba WPS kucaš 'START PMSHELL', kad završiš ugasiš ga i zdravo... Kombinacija PROTSHELL=CMD.EXE služi za varijante kada se ne izlazi iz text-moda, ali je i u tom slučaju bolje koristiti neki shell koji omogućava svičovanje između taskova, npr. TSHELL. > Pitanje je: sta sad? Hvala unapred! Čini mi se, na osnovu tvoje poruke, da bi ti najbolje završavala posao kombinacija DOS sa ekstenderom / OS/2 i GNU C za obe platforme.
os_wars.146 szdravko, -> #145, nenad
Odgovor je sjajan! Inace, poruku sam poslao u razne rubrike, tek posto posle objavljivanja samo ovde nisam dobio nijedan odgovor. C volim, ali cu umesto GNU-a koristiti WATCOM, koji cu verovatno uskoro da kupim ($ 189). Imas li ti nesto literature za OS/2, koja bi mogla da se kopira? Ja imam odstampano dosta toga za GNU, pa ako ti treba... Puno hvala na odgovoru.
os_wars.147 biber, -> #144, szdravko
┌─────── │ Vec duze vremena trazim platformu pogodnu za razvoj numerickog │ softvera. │ Ova platforma treba da ispuni sledece zahteve: │ │ a) da bude 32-bitna. Programi koji se razvijaju koriste dosta │ │ Ono sto bi meni najvise odgovaralo bio bi 32-bitni dos! Jednostavan po │ koncepciji, samo bez 640 K ogranicenja. Cak mi ni multitasking nije │ │ Pitanje je: sta sad? Hvala unapred! │ │ ----------------------------------------------- 8.144 --- │ └───────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Ovo što ću ti odgovoriti je više kurioziteta radi, mada ko zna možda ti i da neku ideju. Kako reče tebi bi najviše odgovarao 32-bitni DOS. Zanimljivo je da je to stvar koju je vrlo lako postići. Sasvim je izvodljivo prebaciti procesor u 32-bitni režim rada, pri čemu će adresni prostor biti linearan. Dakle imaćeš na raspolaganju 4Gb, a da 16-bitni programi imaju utisak da rade u REAL modu. Naravno, pristup do svih 4Gb je moguć samo 32-bitnim instrukcijama. U stvari najzgodnije je mešati 16-bitne i 32-bitne instrukcije. O čemu se radi? Izgeda da je Intel razvijajući svoje x86 procesore ovu opciju ugradio ali je zbog nekog razloga nije zvanično objavio. Prema tome nedokumentovana je, i u prvo vreme se mislilo da se radi o bagu. Međutim kako se vremenom pojavljuju novi procesori, i kod SVAKOG ova mogućnost ostaje, za pretpostaviti je da to nije posledica greške. U retkim tekstovima na Internetu koji se dotiču ove zanimljive osobine x86 procesora ovaj mod se naziva UNREAL ili BIG REAL mod. Dakle pola rešenja je tu. Na tebi je samo da nateraš kompajler da generiše 32-bitni kod bez posezanja za raznim ekstenderima, ili da preuzmeš stvar u svoje ruke i pišeš u asembleru. Možda i sam napišeš svoj "razvojni sistem" :) Uz eventualni rizik da takav program možda (ali samo možda) neće raditi na nekom tamo budućem 986 ili ko zna kom procesoru. Ipak do tada će se već pojaviti neki savršeniji OS kome ćeš sors svojih programa relativno lako prilagoditi.
os_wars.148 guta,
Za sve koji mrze MS Windows u bilo kom obliku, sličice skinute sa Microsoft Hate Gallery site-a! Većina može da se stavi umesto logo.sys-a (slika koja se prikazuje pri podizanju W95 i/ili NT-a) ili da se doda u win.com pri boot-ovanju Win 3.x verzija. Bilo koja od njih se može staviti i kao pozadina desktopa. Obavezno pogledajte, voleli ili mrzeli Microsoft, ima izuzetno duhovitih dela, sigurno ćete poželeti da ih stavite umesto originalnih slika... Slike su prikačene uz narednih nekoliko poruka -----------> P.S. Za moderatora: Dvoumio sam se da li da okačim sve ovo u CIVILIZACIJA:cyberworld ili ovde, pa ako zaključiš da pripadaju tamo, slobodno ih prebaci...
os_wars.175 guta, -> #148, guta
#> Za sve koji mrze MS Windows u bilo kom obliku, sličice skinute #> sa Microsoft Hate Gallery site-a! #> #> Većina može da se stavi umesto logo.sys-a (slika koja se #> prikazuje pri podizanju W95 i/ili NT-a) ili da se doda u #> win.com pri boot-ovanju Win 3.x verzija. Bilo koja od njih se #> može staviti i kao pozadina desktopa. #> #> Obavezno pogledajte, voleli ili mrzeli Microsoft, ima izuzetno #> duhovitih dela, sigurno ćete poželeti da ih stavite umesto #> originalnih slika... Na preporuku moderatora prebačene u CIVILIZACIJA:cyberworld, kao jedna arhiva (anti95.zip).
os_wars.176 cnenad, -> #148, guta
=> podizanju W95 i/ili NT-a) ili da se doda u win.com pri boot-ovanju Win 3.x Pod NT 4 WS slika je toliko lepa da zaista sumanjam da je išta može zameniti. Ako treba onima koji 'zovu tačno vreme' može se staviti jer stiže kao bitmapa u 16 i 256 boja. ^C
os_wars.177 guta, -> #176, cnenad
#> Pod NT 4 WS slika je toliko lepa da zaista sumanjam da je išta #> može zameniti. Hmm... to i nije bila poenta tih sličica, zar ne? Onaj kome se sviđa sličica, neće je ni promeniti, onaj ko bi malo da razbije monotoniju sa nečim duhovitim, možda i hoće...
os_wars.178 nenad,
Evo šta IBM ima da kaže na temu OS/2 Warp 4.0 (Merlin) vs. Windows NT 4.0 WS. Dva HTML fajla. merlnt.zip
os_wars.179 nenad,
Tokom godine Sun će krajnjim kupcima ponuditi za svega 100 dolara ceo JavaOS i Office za JVM namenjen PC računarima sa DOS-om. Instalacija će zahtevati samo DOS kako bi se mašina podigla. Nije pomenuto da će se taj računar "obradovati" i ranije najavljenoj JavaBlaster akceleratorskoj kartici koja će takođe koštati 100 dolara. ;) Sve ovo najavljeno je u Nemačkoj, na CeBit-u koji je u toku, a u poruci ima i nekih interesantnih razmatranja i poređenja iz govora koji je održao predsednik kompanije Sun Skot Meknili. Sun's McNealy aims 'downgrade kit' at Windows Scott McNealy, president and CEO of Sun Microsystems, landed his usual anti-Microsoft punches in a speech here at the CeBit show Thursday and urged PC users to ditch Windows for a Java-based approach. Later this year, Sun will release a "downgrade kit" for Windows PCs that will include a Java virtual machine and a set of office applications written in Java, McNealy said at CeBit. "The downgrade kit will wipe out everything Microsoft except DOS and rebuild the system on open Java standards," McNealy said. The kit will cost around $99 and will be downloadable from the Internet, McNealy said. McNealy touted Java as the answer to user simplicity, comparing Java-based applications to a telephone and Windows to "installing your own telephone switching network." Microsoft has succeeded by getting parents to believe that children need to know how to operate a Windows PC in order to get ahead in life, McNealy said. "We have been bludgeoned to death with the idea that our kids need to know how to work a Microsoft computer," McNealy said. "Do you want your kids to know how to install and operate a telephone switch?" "Microsoft has a great strategy and it works; Bill doesn't have a 30-car garage for no reason," McNealy said of Microsoft chairman and CEO Gates. Although Sun doesn't agree with Microsoft's "proprietary" approach, both companies' strategies will coexist in the future, he said. "The world is going to have both architectures, Java and Windows," McNealy said. "Users who have enormous amounts of time will choose Windows and users who want ease of use will choose Java." McNealy said that users shouldn't have to know how to operate computers and that Java-based applications will make information devices, network computers, set-top boxes, and computers easy to use. In addition, he said that Java can "scale up to a mainframe and down to a smart card." "No matter how much Microsoft squeezes the NetPC, they won't get it on a smart card," McNealy said. While McNealy is clearly bullish on Java, a recent study by International Data Corp. found that less than 10 percent of companies worldwide are deploying Java applications today. "That 10 percent of companies are using Java applications within its first 600 days of existence is phenomenal," McNealy said. Six hundred days ago Java had no class libraries, no tools, and no virtual machines, he said. McNealy predicts that 100 percent of companies will be deploying Java applications within the next two years and more programmers will be developing in Java than for Windows. Sun didn't predict that Java, an "accidental empire," would catch on so quickly, McNealy said. "We got lucky with Java."
os_wars.180 nenad, -> #400, sljubisic
> Kako nije visekorisnicki? > Cemu onda User Manager ako NT nije visekorisnicki? Uh, na kraju će i NetWare da postane višekorisnički iako nije ni jednokorisnički. :)) Ima i Win95 User Manager (valjda), što ga naravno ne čini korisničkim. :) > Ako pod 'visekorisnickim' operativnim sistemom smatras onu zasterelu ;) > koncepciju jedna makina + multiport kartica + nekoliko text-mod terminala > onda NT 'out-of-box' nije visekorisnicki, mada ima softverskih proizvoda > (ima cak i par s/w) koji mu omogucavaju i ovakav nacin rada. Takodje, Ne moraju terminali biti text-mode, naravno, i ne mislim da je to "zastarelo" u smislu u kome ti misliš, ali da - na to mislim. Postoji koliko je meni poznato jedan jedini proizvod koji od NT-a pravi višekorisnički operativni sistem i to je Citrix Winframe. Citrix je od MS-a kupio licencu i pravo da menja WinNT kernel i tako je uradio to što je uradio - napravio višekorisnički NT čiji output možeš gledati na "terminalima", tj. klijentima, a postoje klijenti za nekoliko operativnih sistema. Međutim to je upravo ono što MS-u smeta, pa im nisu (još uvek) dali licencu da to isto urade i za verziju 4.0 (da priča bude prljavija, dali su im licencu za razvoj i sors, ovi su uradili ceo razvoj i kada im je trebala licenca da to što su uradili i prodaju - MS je počeo sa kvarnim igrama...). Između ostalog, MS je najavio i to da će nova verzija NT-a (ne ova, nego "ona tamo") koristiti (i) tu "zastarelu" ;) koncepciju i da će postati pravi višekorisnički sistem. :) Codename te tehnologije je Hydra, a pre nekoliko dana (nikako da pošaljem vesti) je Bil Gejts promovisao i "koncepciju" Windows Terminala. > Osim toga, koliko nas je imalo potrebu da > pravi sistem velicine MSN-a? :) A koliko nas je bilo u situaciji da > mu trebaju mnogo prizemnije stvari? Mislim da je u tome poenta. Ja baš mislim da u tome nije poenta, valjda ne pričamo samo u okvirima mreže za deljenje štampača i 3 direktorijuma - za dopise, reverse i račune. Sećam se da su ljudi postavljali slična pitanja pre 5-6 godina ("kome realno treba multitasking" i sl.). Mislim da ovde i potpuno skrećemo sa teme - a počelo je od toga što je maksa, verovatno u želji da bude ubedljiviji (a i ne voli da neko muči njegove prijatelje i instalira im Linux ;) kvalifikovao implementiranje Unix rešenja u nekom informacionom sistemu kao "krivično delo prevare". Mislim, ipak, da je vreme da pokušamo da ovu raspravu malo konkretizujemo i da se, možda, oko nečega konkretnog i složimo. Možemo početi od sledećeg, to su neki moji stavovi a u vezi ove cele priče: 1. Windows NT, uprkos mnogim lepim osobinama nije najbolje rešenje za sve probleme, nije čak ni "kakvo-takvo" rešenje za većinu probleme. Isto važi i za sve druge operativne sisteme. To što neko ne zna da implementira ili primeni neko drugo rešenje osim tog ne znači da je ono najbolje ili da ga moraju primenjivati svi. 2. PC tehnologija, uprkos mnogim lepim osobinama, nije još uvek dostigla onaj nivo pouzdanosti, kvaliteta izrade, stabilnosti i kapaciteta koje imaju tzv. "velike mašine" i njihovi "namenski" operativni sistem, niti će to uraditi bar još 10-ak godina. Isto važi i za NT, OS/2, Linux, SCO i svaki drugi operativni sistem koji se oslanja na tu tehnologiju. Bekap serveri, RAID, PC-klasteri i sl. su samo zakrpe, a da su PC-jevi "plug-in" zamena za te "zasterele" mašine ne bi im zakrpe ni trebale - niko ne kupuje dva AS/400 ili RS/6000 da bi jedan "priskočio" ako drugi crkne, to ne crkava, to radi. Zato ume da košta i do 100.000 dolara. Jeste, i softver je skuplji... Da li znaš na primer da IBM _garantuje_ svojim kupcima da postavljanje Web servera na MVS mejnfrejmu neće ni u kojoj varijanti moći da ugrozi sigurnost, podatke, o stabilnosti i da ne govorimo? Naravno, IBM takvu garanciju ne daje za OS/2 niti je MS daje za NT, nisu ni jedni ni drugi blesavi, znaju vrlo dobro šta je šta. Načekaćemo se da vidimo takvu garanciju za neko PC rešenje, uostalom takva garancija košta... :) 3. Klijent-server, terminali, zasterelo, prevaziđeno i sl. Da se razumemo, PC-jevi su sjajna stvar. Mogućnost da u lokalu, bez da opterećuješ mrežu i neki centralni procesor radiš posao je morala izgledati fantastično onima koji su znali samo za opciju "turn-on, log-in". Pa još možeš da završavaš dobar deo poslova i kad je veza sa centrom u prekidu, kada je glavni sistem "down". Međutim a.) taj pristup je daleko od savršenog, ima puno mana, b.) nije rešenje za sve. Ovo pokazuju i studije svih priznatih svetskih institucija za ta pitanja - godišnja "cena imanja" (cost of ownership) PC-a je oko 10.000 dolara. Za terminale je u pitanju mnogo manja cifra, ali su i mogućnosti adekvatno manje. Rešenje je, kao i uvek, negde u sredini, a i nije jedno. Bar što se velikih mreža tiče prava stvar je Network Computer i Java, verujem da većina vas zna sve o tome i koncepciji tog rešenja, pa da ne detaljišem. PC koji je, kako ti reče, svakim danom sve moćniji moći će sasvim lepo da preuzme ulogu servera u manjim NC mrežama. Razvoj kompjuterske tehnologije je izgleda takav da PC ide polako ka "višim sferama", ali samim tim i ustupa svoje end-user mesto mašinama koje će biti lakše za korišćenje, održavanje, zamenu... U vezi sa ovim trećim i jedno lično svedočenje i podsećanje. Moj ćale je dugo bio neprijatelj broj 1. za IBM-Jugoslavija kada je uspeo da im stopira veliki posao koji su oni trebali da naprave sa srpskim železnicama (već su ga bili napravili sa hrvatskim i slovenačkim). Objasnio im je bio da je naša infrastuktura slaba, loša i nepouzdana, da svi gradovi, stanice i drugi pod-centri moraju imati mogućnost da rade i funkcionišu i kada je veza sa Beogradom u prekidu i da rešenje koje su oni hteli da prodaju (sa mejnfrejmom i terminalima po celoj Srbiji) nije dobro, kao i da će i dalje sarađivati, ali tako što će od njih kupovati PC-jeve - na isti način kao i od drugih ponuđača. ;) Naravno, posmatrano iz tadašnje perspektive smatram da je bio potpuno u pravu. Prednosti su zaista bile veće od osnovne mane - u svakom centru je morao biti neko "ko se razume" ili se moralo odlaziti na teren kada na PC-u nešto krene naopako. Ipak, većinu vremena računari provode radeći nego što prave probleme. Danas bi verovatno adekvatnije bilo neko srednje rešenje (sa lokalnim serverima i na njih vezanim terminalima ili Network Computer-ima), ali tada tako nešto nije bilo moguće. >> ne prodaje ako se ne varam). Znaci TCP/IP a ne IPX, ili NetBEUI, > > Pa znas i sam da je TCP/IP 'default' protokol za NT masine, a licno > ne vidim nista lose sto su podrazni i NetBEUI, IPX/SPX, AppleTalk i dr. Počeću da mislim da imaš porebu da braniš NT i kada ga niko ne napada. ;) Reč je bila uopšte o otvorenim protokolima i standardima, vrati pištolj u korice. :))) > Sto se OpenDoca tice, nismo li mu upravo u ovoj konferenciji pre izvesnog > vremena odrzali opelo? ;) Recimo da je tako, ali to ne menja činjenicu da je u pitanju otvoreni standard koji je od strane svojih promotera stavljen u stranu zarad novog standarda - JavaBeans-a koji nudi još veću otvorenost, ne samo na među-aplikacijskom komunikacijskom nivou već je (u perspektivi ;) i potpuno multi-platformsko rešenje. I ISA magistrala je mrtva, pa to ne znači da nije "odradila" svoje i da je njena otvorenost bila pogrešna - ona je napravila PC industriju. :) > Zasto bi > MS morao da prati Sun-ovu viziju, a ne da razvija svoju? U svakom slucaju > moze mu se. Ne radi se o tome _čija_ je "vizija", radi se o tome koliko je "vizija" otvorena, dobra za računarsku industriju i njen napredak. > A ako neko misli da je MS beskrupolozni monopolista neka se seti samo > 'sirotog' Novell-a koji je godinsnje ubirao i do 2 milijarde USD > prodajuci crvenu kutiju sa natpisom "NetWare" dok nije dobio pravu > konkurenciju. Novell ima "olakšicu" jer je do te pozicije ipak stigao kvalitetom svoga proizvoda - tada niko nije imao bolje rešenje za PC LAN mrežu od njih. No to nije bitno, naravno da će svako gledati da svoju poziciju što više iskoristi, i proizvođač računara, i proizvođač softvera i lokalni mačor ako je jedini u kraju. Ja nemam ništa protiv toga da pioniri u nekoj oblasti namlate pare na prednosti što su bili prvi i najbolji, ali imam protiv da oni budu i jedini jer se to onda direktno odražava na moj džep, na duži rok još više - plus što neću biti u prilici da dobijem bolja rešenja za godinu ili dve jer će tehnologija stagnirati - čim nema konkurencije, to je neizbežno. Nemam ja ništa protiv Microsofta posebno, a njega pominjem češće od drugih iz prostog razloga što se bavim i koristim onim delom računarske tehnologije kojom i oni. Da se bavim mainframe-ovima psovao bih IBM (psujem ga i sada, ali iz drugih razloga ;). > Btw, sta ima lose u tome ako vam MAPI compliant mrezni stampac poslao > mail u kome vas upozorava da mu je toner pri kraju...? O:) Ima loše to što moram da imam Windows računar (ok, ok, znam da ne mora) i MAPI-compliant klijenta samo da bih tu poruku primio, a to će me koštati dodatnih 100-2000 maraka. Ako bi taj štampač izvoleo poruku da pošalje po SMTP protokolu, sve bi bilo u redu, _svaki_ kompjuter će moći da je primi. Zamisli da moraš da imaš EI Niš TV da bi gledao televiziju u Nišu, ili čak celoj Srbiji? Pa te ja pitam - a šta ima loše u tome da ja povremeno pogledam neki film ili prenos utakmice na takvom televizoru? :) Mislim, dakle, da promašuješ suštinu, ne kritikujem ja _funkcionalnost_ ili "mnoge lepe nove stvari" koje neki proizvod ima (recimo Windows, DirectX, ActiveX i sl.) već činjenicu da opredeljivanje za njega povlači za sobom i opredeljivanje za mnoge druge "prateće" stvari od istog proizvođača - koje ne moraju biti, i najčešće i nisu, kvalitetnije i jeftinije od drugih. Kad smo kod štampača, evo lepog primera - do sada si mogao da remote "održavaš" HP laserski štampač preko Windows softvera, ne znam da je postojao za neki drugi računar, možda Mac, ali sumnjam. Nove HP mrežne štampače ćeš moći da administriraš iz bilo kog WWW klijenta jer će on praktično imati mali web server u sebi - bar je tako najavljeno. Verovatno će sledeći korak biti taj da će imati u sebi JVM i da ćeš upravljati njime iz applet-a koji će se download-ovati na tvoju mašinu kad treba da obaviš neki posao, a on će (applet) onda potrebne informacije preneti JavaBeans compilant štampaču. I to će raditi na svakom kompjuteru. :) > Postavlja se pitanje cene grafickih terminala u danasnje doba. > Znajuci da niko to ne kupuje zato sto hoce, vec zato sto mora ;) > proizvodjaci ovakve opreme 'izuvaju' ;). Jeftinije kupiti heavy-loaded > multimedia PC (sa kojim mozes da radis jos stosta :) nego neki od ovakvih > terminalna. Konkretne cene baš i ne znam, ali većina tih terminala uključuje i monitor od 20-ak inča, što svakako utiče na cenu. U svetu ozbiljnog ;) računarstva nema polovičnih rešenja: nećeš text-mode terminal, treba ti grafika - evo ti grafika! ;) Linux PC sa 8, pa i 16MB koji bi se koristio isključivo kao X-server bi koštao sigurno manje od tih heavy-loaded multimedija sistema. Naravno, uz 14" monitor. :) > Mozda ima i boljih resenja od Worda i Excela - ali dzabe kada necu biti > kompatibilan sa ostatkom sveta. Upravo u tome je stvar! Primoran si da kupuješ skuplja ili lošija rešenja samo zato da bi bio kompatibilan, umesto da je kompatibilnost nešto što se podrazumeva! Ispada da se ti sada u stvari pravdaš i braniš svoj izbor (Word, Excel, Windows, NT...) misleći da je tebe optužujem da si pogrešio u odluci birajući da budeš kompatibilan. Ne, nisi, ima puno opravdanja za takvu tvoju odluku, i niko ne može reći da nisi bio u pravu kada si je doneo, da nisi imao jake razloge da je doneseš, ali priznaćeš i sam - skoro da nisi ni imao izbora, zar ne? Jel to uopšte i bila odluka, jesi li uopšte razmatrao alternative? Znači tvoj izbor je OK, grešiš samo ako misliš da je takvo stanje u redu i da tržište i tehnologija može da ide napred ako je jedini kriterijum za izbor činjenica da je neko rešenje "industry standard" i da ga moraš i ti primeniti da bi "bio kompatibilan". Da budem još drastičniji, ;) evo jednog citata na koji sam skoro naišao, a koji se savršeno uklapa u ovu našu priču: ---- The reasonable adapts himself to the world; the unreasonable one persists in trying to adapt the world to himself. Therefore all progress depends on the unreasonable man. George Bernard Shaw ---- > To sto vecina svetskih firmi svoje poslovanje bazira na UNIX-u (ali i > Cobolu verovali ili ne ;) je rezultat pre svega sto do sada nisu imale > alternative kako po izboru racunara, tako i po izboru softvera za njih. Verovao ili ne, još uvek je nemaju. :) Softver više i nije problem, ali hardver... > I onima koji ce _besplatno_ razvijati i usavrsavati operativni sistem > koji ce neko (Netscape/Novell?) kasnije uzeti kao 'osnovu' nekog > svog 'originalnog', lepo se zahvaliti svima koji su doprineli da bude > toliko popularan i dobar, i onda ga komercijalizovati? ;) Prvo - to će malo teže uraditi jer Linux je, iako besplatan, pod copyright-om. Drugo - da to i urade, ne vidim šta je u tome problem. Oni koji rade nešto besplatno i to plasiraju kao "donaciju" javnosti su svesni da to što rade rade jer se nadaju da to nekome treba, a ako mu treba znači da mu treba da bi ga iskoristio, da zaradi na tome, zar ne? Poenta je u tome da to što bi taj neko uradio može da uradi bilo ko drugi, ni na koji način ne može taj rad da _prisvoji_ za sebe, može samo da ga iskoristi. Linux jeste popularan i kompletan projekat, ali postoji gomila sličnih projekata po raznim univerzitetima gde se neke softverske (pa i hardverske) tehnologije i rešenja razvijaju, a onda neko (mnogi) ta dostignuća komercijalizuju naslanjajući se na njihov rad. Lično mislim da niko u dogledno vreme neće postati preterano halapljiv naspram Linux-a, jer je on pre svega konkurencija drugim Unix-ima, a komercijalni Unix-i nude mnogo više. > To cine najcesce iz razloga sto ne mogu da se pomire da sve ono silno > vreme koje su utrosili na "prckanje po .rc fajlovima i savladjivanje > vestine mistifikovanja prodavanja magle" (ili kako to vec rece maksa :) > i znanje koje su stekli a nisu ga naplatili, sve teze naplatiti u > vremenu koje je pred nama. Ja se lično ne bih usuđivao da se upuštam u psihološke analize po ovom pitanju, jer se plašim da bi se stvari vrlo lako mogle okrenuti tako da budu nepovoljne i za drugu stranu, dakle za one koji su godinama imali kompleks od tih što su "prčkajući" po .RC fajlovima završavali velike poslove dok su oni programirali knjigovodstvo za video-klubove u kliperu, pa su sada kada su konačno došli u priliku da bar malo... no, rekoh da neću. ;) Šalu na stranu, ali to zaista nema nikakve veze, preterano banalizujete stvari. Uostalom, ja defintivno ne spadam u te što su prčkali po RC fajlovima, a opet smatram da je Unix i "veliki računar" mnogo bolje rešenje u mnogim poslovima, pre svega onim najzahtevnijim i najskupljim. Nema sumnje da su PC tehnologija i "user-friendly" (preciznije: administrator-friendly) operativni sistemi danas mnogo napredovali, da se mogu koristiti za mnoge mnoge primene koje su im pre 3,5,10, 15 godina bile nedostupne. Svesni su toga i Unix-ovci, ali oni zaista nemaju razloga da "migriraju" ka tim rešenjima kad već umeju da implementiraju i ona koja su, ipak, kompletnija, otvorenija, u krajnjoj liniji - bolja... Otuda možda to njihovo neprihvatanje. Što to NT, OS/2 i bilo koji drugi sličan nudi fundamentalno bolje od Unix-a? Osnovna prednost tih novih operativih sistema leži u tome što su atraktivniji za nove korisnike. Radi se o dva pristupa - jedan koji nabaci šminku pa onda polako dodaje funkcionalnost (MS Windows) i drugi koji je u startu napravljen da radi, bude funkcionalan i fleksibilan, a šminka se, eventualno, dodaje posle. _Eventualno_ - jer se najčešće ispostavi da nije ni potrebna, pošto onome koji hoće da posao uradi do kraja kako treba i na najbolji mogući način nisu dovoljni Setup Wizard-i već mora malo da prčne i po "prijavnici" (Registry - (c) by Mikroračunari ;), malo po INI fajlovima, promeniće neka globalna podešavanja, timesliceing, prioritete demona/servisa... Mnogo više od tog user-friendly okruženja PC je promovisala _otvorenost_. Mogućnost da ne budeš vezan za jednog proizvođača hardvera je više nego dobrodošla. Dominacija Windows-a te prednosti unekoliko umanjuje jer su korisnici sve više vezani za jednog proizvođača softvera i biće, cenim, jedan od bitnijih razloga za okretanje novim rešenjaima kakvo je NC - Network Computer.
os_wars.181 nenad, -> #412, maksa
> isto što i COMMAND.COM. Naravno da i ti to znaš, no se prosto praviš > blesav ;) ne bi li Unix nekako ispao fenomenalno superiorniji. Ne radi se ovde uopšte o superiornosti već o tome da li jedan OS neku karakteristiku ima ili nema. To je izbor onoga koji ga je pravio i on može uticati na to da li ćemo se opredeliti za njega ili nećemo ako nam je ta osobina bitna. Gomilanje "opcija" ne donosi superiornost samo po sebi. Mislim da ti ovde pokušavaš da redefinišeš neke termine koji su suviše dugo u upotrebi da bi se prilagođavali trenutnom stanju razvoja Windows NT-a. ;) To što neki proces koji dovlači neki DOC fajl sa diska, prosleđuje spool fajl na LPT port ili SQL tabelu vraća klijentu može da pripada nekom korisniku ne čini operativni sistem višekorisničkim. Imao si nekoliko BBS softvera za DOS koji su radili tako što su držali istovremeno nekoliko nodova, tj. modema (obično do 4). I sad je DOS višekorisnički operativni sistem jer je _moguće_ pokrenuti proces koji će opsluživati jednog korisnika...? > proizvoljnog broja takvih shell taskova. Uloguješ se sa bilo koje tačke > na mreži, i radiš šta hoćeš u skladu sa tvojim ACL ograničenjima. > Normalno, pre toga je neko morao da te kreira kao korisnika. To na NT-u > postoji i radi, nema misterije, nema ograničenja (osim onih koje ti je > postavio administrator). Ok, Makso, pošto se ja pravim lud da se napravim lud do kraja. Ti i ja krenemo recimo da pravimo firmu koja treba da se bavi dizajnom - ok. Ti kažeš, NT je višekorisnički operiativni sistem, ja kažem - super. Kupimo jednu zver sa 8 (ok, ne može više od 4, ali diskusije radi ;) Pentium II procesora, 256MB RAM-a, 20-30 giga diskova. Ja ću te procesore da grejem PhotoShop-om, ti ćeš Corel-om, i da radimo, da propisno namučimo tu skupo plaćenu procesorsku snagu! Ok, treba nam dakle neki uređaj preko koga ćemo vršiti interakciju sa tim našim programima, jer je to nemoguće raditi sa jedne tastature i miša, a na PC se po dve ne mogu priključiti. Dakle treba nam parče ethernet kabla i neke dve naprave koje će biti zadužene da nama prenesu output programa, a programima naš input... Ok, to neće biti X terminali jer NT ne poznaje taj protokol, biće neki jeftiniji PC-jevi sa većim ekranima. U redu, znači na tim PC-jevima treba da se vrti neki softver koji će biti zadužen da output programa koji troše procesore na višekorisničkoj NT mašini prikazuje na našem lokalnom ekranu. Kako se zove taj softver? Kojim to protkolom outuput (rezultat izvršavanja Corel-a) stiže do "terminala" višekorisničkog NT-a? Ko je ulogovan, čiji desktop je aktivan na tom višekorisničkom NT-u? >>> Nije baš tako, uostalom i NT 6.0 (code-name Hydra) bi trebalo >>> da bude višekorisnički, što bi to radili ako je to pase, ili >>> čak "đubrište istorije"? > > Alo, nisu višekorsinički sistemi predviđeni za "đubrište istorije", > naprotiv, nego login: prompt kao način višekorisničkog opsluživanja. Moram priznati da ne razumem šta hoćeš ovim da kažeš. Za mene je višekorisnički operativni sistem onaj koji omogućava da više korisnika istovremeno izvršava i koristi programe na njemu, naravno u svom korisničkom "kontekstu", prava pristupa i sve što uz to ide... Znači da ti programi tamo rade, troše taj procesor, a ja da njima upravljam i njihov izlaz vidim "remote". Kakve veze ima prompt "login:" sa time? To što Windows 95 automatski pošalje login informaciju NT-u kada se startuje treba da znači da nema "login:" prompta?! > Login: prompt je imao smisla kada si imao jedan kompjuter koji je > koštao više desetina ili stotina hiljada dolara, i dumb terminale od > po 1000$. U situaciji kada za iste male pare dobijaš jake desktop > mašine generalni je stav da nije racionalno koristi ih samo za proturanje Čak polako, do malopre si pričao da je NT višekorisnički, a sada u priču ubacuješ činjenicu da "sada kada za male pare dobijaš destop mašine treba i njih koristiti"? :) Ok, slažem se, treba _i_ njih koristiti, ali ja hoću da za zahtevne programe koristim resurse jedne zver mašine sa pola giga RAM-a i 50 procesora koju sam kupio, a moju lokalnu mašinu ću da trošim za pisanje pisama, e-mail, pasijans i neću je nikad upgrade-ovati... Nateraj mi PhotoShop da koristi procesor NT servera, a ja da biram filtere i pritiskam UNDO sa drugog računara i poverovaću ti. Znači - nemoj mi objašnjavati šta je bolje a šta lošije, pitanje koje se ovde postavlje je - da li može ili ne može. Osim ako program nije _specijalno_ pisan, sa serverskim i klijentskim delom (što recimo dozvoljava OpenGL) koji međusobno komuniciraju (dakle opet mi troši procesor - treba mi još jedan kompjuter) to NT - ne može. Ponavljam, moći će, najavili su da će moći, problem je samo u tome što neće za to koristiti ni jedan standardni ili bar otvoreni protokol nego će i klijent mašina morati da bude Windows. Razumeš, ja na Unix-u mogu da startujem PhotoShop istovremeno sa tobom, da ga koristim istovremeno sa tobom, a taj isti PhotoShop na taj isti način može da startuje i neko sa "konzole", na samom serveru. A što se tiče trendova, šta je bolje a šta lošije, đubrišta istorije i sl., neko moje uopšteno mišljenje o tome sam napisao u odgovoru sljubisic-u pa da se ovde ne ponavljam. > podelom posla između to dvoje. To je ideja za kraj dvadesetog veka, > čiju bi naprednu implementaciju u velikoj meri predstavljali Java i > donekle Sun-ov NetPC. Slažemo se, to je dobra ideja, ali ima mesta primeni i onih drugih ideja, da nema ne bi Citrix menjao kernel NT-a, pravio i (skupo) prodavao svoj Winframe, ne bi MS najavljivao da će NT 6.0 biti višekorinički, ne bi Gates promovisao ideju Windows Terminala... > Negde sam pročitao da najveći deo IBM-ove softverske zarade dolazi > od održavanja njihovih N miliona legacy linija u COBOL-u na mainframe > mašinama koje je neko debelo i papreno platio u zadnjih XX (dvocifren > broj) godina. Dakle, bilo bi zanimljivo videti koliki deo tog profita > čini prodaja softvera, a koliki održavanje i servisiranje postojećeg Ne, najveći deo prihoda, bar koliko ja znam, dolazi im od _rentiranja_ razvojnog softvera koji kupci koriste na tim mainframe-ovima. Ne znam kako sada stoje stvari, ali cifre su se (to mnogo zavisi i od broja istovremenih korisnika) kretale od 10 do 50 pa i 100.000 dolara mesečno za upotrebu razvojnog softvera za te velike mašine. E _to_ ja zovem monopol. ;) Naravno, sada su se prilagodili, pa sav razvoj može da se radi i testira na PC-jevima (VisualAge) i onda samo deploy-ira ne mainframe. Ali treba korisnici da pređu na ta nova oruđa... > Treća stvar je što je u IBM-u zaposlena ćerka jednog profesora sa > FON-a koji je rodom iz Pirota (valjda ne treba da navodim ime ;) što > dodatno ojačava njihove finansijske pozicije. ;)) Zato oni kasne sa nekim proizvodima, dok ona obeleži sve one C i S strukture po IBM-u... ;) >>> mail jer su update-ovali nekakav softver koji je zahtevao >>> restartovanje NT-a. > > Vidiš, isto to je zadesilo i AOL koji ne radi pod NT-om. > Svaki softver je ljudski proizvod, i kao takav podložan tzv. > "ljudskom faktoru". Da, ali ako sam dobro informisan problem sa AOL-om je bio do nekog "mailfunction" iliti baga, a ovo sa NT-om je feature. Ne želim time da kažem da nije uputno korisiti NT za neke takve namene, ali opet nije to još uvek taj stepen "reliability and durability" kakav dobijaš kada staviš neki Unix pisan upravo za tu mašinu na kojoj se izvršava itd, itd... >>> biblioteka klasa i sl. To sam video sa GCC kompajlerom i to >>> isključivo za konzolne i X aplikacije > > Nije Unix uopšte toliko monolitan kao što ga prikazuješ. > Na pr. BSD Unix-i imaju sockets, a SystemV verzije nemaju. > To je fundamentalna razlika, i predstavlja mnogo veći problem > za Unix prenosivost od "nekonzistentnog Win95/NT API-ja". Naravno da nije, ali primeti da sam govorio o korišćenju istih ili srodnih razvojnih okruženja. Taj GNU C sa onim svojim bibliotekama postoji i za DOS i za OS/2 i dobar deo programa se portuje tako što se raspakuje sors i otkuca MAKE. Ovo važi i za TCP/IP softver i za X-windows softver. >>>> "Unixova otvorenost" bi >>>> vam omogućila "interoperabilnost i saradnju raznorodnih >>>> komada softvera i hardvera", >>> >>> Nisam baš razumeo šta pričaš, ;) > > Pa kako sad nisi razumeo, to je samo u potpunosti citirana tvoja > definicija "Unix otvorenosti". ;)) A, ne, ne, to je moja "definicija" otvorenosti uopšte, nije imalo veze sa Unix-om. :) A kada ga, sa sve "interoperabilnim komadima hardvera" staviš u kontekst Sezama zaista nisam shvatio na šta si mislio, reko' - mora da nešto propuštam. :)) > Aj' to, manje više, nego treba pročitati njegov intervju u kome > on objašnjava kako i zašto Microsoft softver ima/nema bagove. > Izgleda k'o Dačić kada objašnjava kako SPS nije pokrao izbore. > Crnjak potpuni. ;) Pogledati na: Svašta je on pričao. Imam ja AVI sa njim kako drži govor na Comdex-u i gde kaže kako je "deo svega što ste ovde videli je i snažna poruka kako je OS/2 platforma za 90-te". ;) Međutim, bar što se priče tiče - ne može mu (im) se prigovoriti, tu su majstori. Samo da podsetim da je Čikago najavljen za jesen 92., "potpuno objektno orijentisani NT" sa OFS-om za 94., nekoliko puta odlagan da bi na kraju rekli da je to MS-ova "vizija" (ej! :) i da će se tehnologije pripremane za tu "viziju" jedna po jedna uključivati u postojeći NT. :)) > Sasvim moguće. Imam muke i da brinem o ovoj mojoj jednoj. ;) > (Da probam opet sa Linux-om, možda će biti lakše? ;) Pa znaš kako, na Linux-u, pod uslovom da se ne loguješ kao root, ne bi bilo moguće da ti neki ziljavi program za pregledanje arhiva pobriše ceo hard disk. ;> > Ne znam kako onda napisaše onoliki MS Office tako da isto radi i > izgleda i pod NT-om i pod 95-icom. MS IExplorer je praktično sistemski > softver, pa ista verzija radi pod NT-om i pod 95-icom. Prva verzija nije radila, no nije bitno. Fakat je da se ne može tvrditi da je prenosivost potpuna jer postoje programi koji su native i rade pod 95-ticom a neće pod NT-om, i postoje programi koji su native i rade pod NT-om a neće pod 95-ticom. Slažemo se da će većina običnih korisničkih programa raditi i da radi, ali opet - taj Office da bi radio i tamo i vamo ne koristi sve mogućnosti NT-a, zar ne? > A zahvaljujući ActiveX-u, u ovom trenutku možeš (uz manje ili više > truda u zavisnosti od toga koji alat od dolenavedenih izabereš), na > pr. da napraviš tvoj sopstveni Internet Explorer u VB-u, C++-u, Javi, > pa i FoxPro-u, a verovatno i u MS Access-u. Taj Explorer će da radi > i na NT-u i na 95-ici. I nigde drugde. :) Nego, mogao si i bolji primer da daš. :) Za to što si naveo je dovoljan i jedan DLL i heder fajl sa spiskom funkcija. ;) --- In an open world there is no need for gates... ;)
os_wars.182 sljubisic, -> #180, nenad
>Uh, na kraju ce i NetWare da postane visekorisnicki iako nije >ni jednokorisnicki. :)) Iako postoje verzije za 10, 25, 50, 100... korisnika? :) Ma lepo ja kazem da taj Novell odavno prodaje maglu... ;))) >Postoji koliko je meni poznato jedan jedini proizvod koji od NT-a Postoji ih vise, ima i par s/w (pogledati WinSite i sl.), mada je naj- poznatiji upravo Citrix. >pravi visekorisnicki operativni sistem i to je Citrix Winframe. ^^^^^ "Terminal/Host" arhitektura je samo jedan vid visekorisnickog rada, tj. implementacija operativnog sistema, i mislim da je upotreba termina 'pravi' u ovom slucaju sve samo ne primerena, jer u najmanju ruku ispada da Unix drzi monopol na 'prave visekorisnicke sistem', i da bi nesto bilo 'pravo' mora da lici na Unix. Kao da nekom pricas kako si kupio nova kola, koja mogu da idu 200 km/h, imaju elektronsko paljenje i sta_ja_znam_sve_vec, a on te pita: dobro, a imaju li ona dizel motor? Ti kazes da nemaju i pitas zasto ga to intere- suje, a on ti kaze: pa, jednostavno, sva kola, da bi bila dobra, _moraju_ da imaju dizel motor. Kao sto kola mogu imati i benziski motor, tako ima i drugih resenja i za visekorisnicke operativne sisteme. Neka od njih su vise a neka manje primerena trenutku u kome zivimo, i mislim da je tu poenta. >Izmedu ostalog, MS je najavio i to da ce nova verzija NT-a (ne >ova, nego "ona tamo") koristiti (i) tu "zastarelu" ;) koncepciju >i da ce postati pravi visekorisnicki sistem. :) Codename te To sto ce, _i_ Terminal/Host arhitektura biti native podrzana u NT6.0 (ili vec nekom drugom), moze da bude samo plus za Windows NT, za one ljude kojima takvo nesto treba, a zele da kompletan informacioni sistem baziraju samo na jednom operativnom sistemu. >> Osim toga, koliko nas je imalo potrebu da >> pravi sistem velicine MSN-a? :) A koliko nas je bilo u situaciji da >> mu trebaju mnogo prizemnije stvari? Mislim da je u tome poenta. >Ja bas mislim da u tome nije poenta, valjda ne pricamo samo u >okvirima mreze za deljenje stampaca i 3 direktorijuma - za >dopise, reverse i racune. Secam se da su ljudi postavljali slicna Pricamo o mrezama koje imaju izmedju 2 i par hiljada radnih stanica (a ne terminala), koje imaju od jednog do par stotina mreznih stampaca, i od 2 do par hiljada prosecno inteligentnih/obucenih korisnika. Slozicemo se da ovakvi sistemi cine barem 90% svih informacionih sistema u svetu? I dalje tvrdim da su NetWare i NT daleko bolje resenje za ovakve informacione sisteme nego bilo koji Unix. >kvalifikovao implementiranje Unix resenja u nekom informacionom >sistemu kao "krivicno delo prevare". Mislim, ipak, da je vreme da Mislim da je kvalifikacija malo pregruba (karikiranje? ;) ali i da nije daleko od istine, pogotovo ako bi se radilo o Linux-u i nekom iole vecem informacionom sistemu. Razlog je u podrsci, jer iza Linux-a ne stoji ni jedna firma, i korisnici su za svaki najbanalniji drajver prepusteni sami sebi da se snalaze. O drugim stvarima da i ne govorimo. Jednostavno deluje suvise neozbiljno, da bi bilo uzeto u razmatranje. >1. Windows NT, uprkos mnogim lepim osobinama nije najbolje > resenje za sve probleme, nije cak ni "kakvo-takvo" resenje za > vecinu probleme. Isto vazi i za sve druge operativne sisteme. Pa sada, voleo to neko ili ne, bio on savrsen ili ne, NT je ipak (za sada) najbolje resenje za gorepomenute informacione sisteme na pragu 21 veka. To kazem ko covek koji ovime bavi dovoljno dugo da bi samostalno mogao da izvede zakljucke... > To sto neko ne zna da implementira ili primeni neko drugo > resenje osim tog ne znaci da je ono najbolje ili da ga moraju > primenjivati svi. Ma sve je to lepo, ali postavlja se pitanje sta znaci "neko drugo resenje". Sve se moze uraditi na vise nacina, uvek postoji vise resenja. Ali neka su uvek laksa, brzi i inteligentnija od drugih. Razlika izmedju resavanja nekog informacionog sistema (velicine koja je definisana malopre) uz pomoc Unix-a i NT-a je otprilike kao u onom vicu sa Mujom i Hasom, i motornom testerom, gde Muja kaze: 'A ti upalis teste- ru !?'. Da ne bude zabune, ja imam iskustva sa Linux-om, i moje misljenje je: lep kao igracka i dobar (jeftin) kao komunikacioni server (ruter) ka Internetu - za ostalu (poslovnu) primenu neupotrebljiv, osim ako niste po definiciji mazohista ;) > Da se razumemo, PC-jevi su sjajna stvar. Mogucnost da u > lokalu, bez da opterecujes mrezu i neki centralni procesor > radis posao je morala izgledati fantasticno onima koji su > znali samo za opciju "turn-on, log-in". Pa jos mozes da > zavrsavas dobar deo poslova i kad je veza sa centrom u > prekidu, kada je glavni sistem "down". Medutim a.) taj pristup > je daleko od savrsenog, ima puno mana, b.) nije resenje za > sve. Sve to vazi i za Terminal/Host arhitekturu. Ima i svojih vrlina i svojih mana. > institucija za ta pitanja - godisnja "cena imanja" (cost of > ownership) PC-a je oko 10.000 dolara. Za terminale je u > pitanju mnogo manja cifra, ali su i mogucnosti adekvatno > manje. Slucajno znam da je cost of ownership, po slicnim studijama, za neki IBM mainframe izmedju 2 i 3 _miliona_ dolara. >I ISA magistrala je mrtva, pa to ne znaci da nije "odradila" >svoje i da je njena otvorenost bila pogresna - ona je napravila >PC industriju. :) ISA magistrali svaka cast - zivece ona jos poprilicno, ako ni zbog cega drugog ono zbog velikog nasledja add-on periferija (modemi, SB, LAN adapteri i sl.) kojima je ona sasvim dovoljna. Ona sa celom ovom pricom naravno nema nikakve veze. Problem je u tome sto OpenDoc, za razliku od ISA magistrale, nikada nije bio prihvacen, poput onih nesrecnih disketa od 2.88 MB. Losa ili previse labava koncepcija, ili puki nesrecan splet okolnosti, sasvim je svejedno - nije zazivelo i tacka. >Linux PC sa 8, pa i 16MB koji bi se koristio iskljucivo kao >X-server bi kostao sigurno manje od tih heavy-loaded multimedija >sistema. Naravno, uz 14" monitor. :) Jeste, stim sto bi se tu onda mreza postavila kao usko grlo (ne radi se sa tekstom vec sa grafikom) pa bi se postavilo pitanje komfornosti rada u jednon takvom okruzenju, pogotovo na 10 MBps i jednim jedinim kolizio- nim domenom sa vise korisnika. Moguce je segmentirati mrezu, preci na Fast Ethernet ali do sve dodatno kosta... >je doneses, ali priznaces i sam - skoro da nisi ni imao izbora, >zar ne? Jel to uopste i bila odluka, jesi li uopste razmatrao >alternative? Da, i tada mi se cinilo, a i sada mi se cini da je jedino NT i njegovo mrezno okruzenje ono sto ima neku perspektivu u narednih 10-15 godina. Vreme Unix terminala sam video kao nesto sto je za nama, a o tome sto ce doci nakon tih 10-15 godina cu razmisljati za nekih 8-12 godina ;) A u medjuvremenu ipak treba nesto raditi? :) >Znaci tvoj izbor je OK, gresis samo ako mislis da je takvo stanje >u redu i da trziste i tehnologija moze da ide napred ako je >jedini kriterijum za izbor cinjenica da je neko resenje "industry >standard" i da ga moras i ti primeniti da bi "bio kompatibilan". Ma sve je to lepo, al je meni malo dosadilo da izigravam Don Kihota i da se borim sa vetrenjacama. :( Sve sto ja hocu jeste da od mogucih resenja izaberem ono koje ce uz sto manje problema za mene i klijenta 'vrsiti posao', i biti dovoljno otvoreno da ga lako mogu prilagoditi promenama u nacinu poslovanja ili organizaciji doticne firme/ustanove. Za sada mi NT najbolje vrsi posao.
os_wars.183 sljubisic, -> #181, nenad
>razvoja Windows NT-a. ;) To sto neki proces koji dovlaci neki DOC >fajl sa diska, prosleduje spool fajl na LPT port ili SQL tabelu >vraca klijentu moze da pripada nekom korisniku ne cini operativni >sistem visekorisnickim. Ne cini ga 'native' Terminal/Host orijentisanim ga operativnim sistemom, ali jeste visekorisnicki. >Ok, Makso, posto se ja pravim lud da se napravim lud do kraja. Ti >i ja krenemo recimo da pravimo firmu koja treba da se bavi >dizajnom - ok. Ti kazes, NT je visekorisnicki operiativni sistem, >ja kazem - super. Kupimo jednu zver sa 8 (ok, ne moze vise od 4, >ali diskusije radi ;) Pentium II procesora, 256MB RAM-a, 20-30 Moze, naravno i vise od 4 procesora (32 max na Serveru), ali to onda nije 'konfekcijski' NT vec OEM verzija, koju je proizvodjac prilagodio svom hardveru.
os_wars.184 nenad, -> #183, sljubisic
>> razvoja Windows NT-a. ;) To sto neki proces koji dovlaci neki DOC >> fajl sa diska, prosleduje spool fajl na LPT port ili SQL tabelu >> vraca klijentu moze da pripada nekom korisniku ne cini operativni >> sistem visekorisnickim. > > Ne cini ga 'native' Terminal/Host orijentisanim ga operativnim sistemom, > ali jeste visekorisnicki. Znači i Desqview pravi od DOS-a višekorisnički operativni sistem? ;) Onda je i Windows 3.1 višekorisnički OS?! Čak i sam DOS može da reaguje na razna događanja koje razni user-i izazivaju preko serijskih portova (interapti), onda je i on multi-user OS? Pazi, Slobo, ne kažem da se NT, kao i bilo koji drugi multi-tasking operativni sistem, ne može nekom _redefinicijom_ termina "podvesti" pod klasu "multi-user" operativnih sistema, ali to jednostavno nije termin kojim se oni nazivaju. Ja sa remote mašine ne mogu da radim sve što mogu sa "konzole", a da to istovremeno radi i još 10 ljudi - to je dovoljno. NIGDE, ali zaista _nigde_ u literaturi i stranoj štampi nisam našao da se NT, OS/2, Desqview i Windows 3.1 smatraju multi-user OS-ovima. Ako imaš neki pointer, reci. Ja ti mogu dati nekoliko na mesta na kojima se "tvrdi" (ček ne tvrdi već samo usput konstatuje) suprotno. Isto tako možeš tvrditi da je NT real-time operativni sistem jer po _nekim_ osobinama može da se podvede pod njih. > Moze, naravno i vise od 4 procesora (32 max na Serveru), ali to onda > nije 'konfekcijski' NT vec OEM verzija, koju je proizvodjac prilagodio > svom hardveru. Znači nešto kao OEM verzija Unix-a namenjena određenom hardveru in-the-first-place. :))
os_wars.185 nenad, -> #182, sljubisic
> Postoji ih vise, ima i par s/w (pogledati WinSite i sl.), mada je naj- > poznatiji upravo Citrix. Samo je Citrix dobio licencu da menja NT kernel i da time napravi _pravi_ ;) multiuser OS. Ti verovatno smatraš da ih ima više jer nam se i pojam multiuser OS-a razlikuje. Čemu uopšte ti programi ako je NT multi-user out-of-the-box? Podižu stepen multi-usernosti NT-a? :) > "Terminal/Host" arhitektura je samo jedan vid visekorisnickog rada, tj. > implementacija operativnog sistema, i mislim da je upotreba termina > 'pravi' u ovom slucaju sve samo ne primerena, E pa onda je i onaj softver koji pokreće napravu što menja svetla na semaforima "jedan vid višekorisničkog OS-a" jer pešaci i automobili istovremeno gledaju u njih (koriste ih)? :) Mislim da tako već polako prelazimo u filozofske vode... Što reče onaj debeli (iz Audicije): "Jeste, _neka vrsta_ (pa napravi pokret kao da nešto uzima) tgovačkog putnika". ;) > jer u najmanju ruku ispada > da Unix drzi monopol na 'prave visekorisnicke sistem', i da bi nesto bilo > 'pravo' mora da lici na Unix. Ne Unix već svi OS-ovi koji ti omogućavaju da sa nekog remote uređaja (ili programa za PC koji ga emulira) koji sa host-om (serverom) komunicira preko nekog _protokola_ (TTY, VT102, TN3270, X-Windows) i bavi se samo input/output radnjama. NT nema takav protokol i dok ga ne bude imao ja, i svi ostali osim MS Press-a i MS Deveopers Journal-a ga nećemo smatrati multi-user OS-om. :) Da takav protokol postoji, čak i bez tih "silnih" zaštitnih mehanizama, čak i bez mogućnosti da se definiše više od jednog "user-a" sa njegovim pravima on bi bio multi-user OS. Nezaštićen, loše inplementiran, ali - multi-user. Jer više korisnika može da ga koristi _potpuno_, na isti način kao sa konzole i - istovremeno. > To sto ce, _i_ Terminal/Host arhitektura biti native podrzana u NT6.0 > (ili vec nekom drugom), moze da bude samo plus za Windows NT, za one > ljude kojima takvo nesto treba, a zele da kompletan informacioni sistem > baziraju samo na jednom operativnom sistemu. Naravno da će biti plus, opet braniš NT kad ga niko ne napada. :)) Podsećam te da je ova nit priče počela od konstatacije kako je to zastarela koncepcija od koje svi beže i slično. To sam naveo samo kao dokaz da ni autori NT-a ne smatraju da je "zastarela" inače je ne bi planirali za neku od sledećih verzija, jer što bi to radili kad NT već ima "sve" ;) ostalo. > Pricamo o mrezama koje imaju izmedju 2 i par hiljada radnih stanica (a > ne terminala), koje imaju od jednog do par stotina mreznih stampaca, > i od 2 do par hiljada prosecno inteligentnih/obucenih korisnika. > > Slozicemo se da ovakvi sistemi cine barem 90% svih informacionih sistema > u svetu? I dalje tvrdim da su NetWare i NT daleko bolje resenje za > ovakve informacione sisteme nego bilo koji Unix. Nekoliko hiljada korisnika na NT-u? :) NetWare za tako velike mreže (_tog tipa_ - sa PC-jevima kao stanicama) jeste rešenje, zbog NDS-a koji mnogo olakšava posao oko administracije, ali NT sa svojim "verujućim" domenima, i drugim ograničenjima jednostavno nije rešenje. To je takođe konstatacija svih relevantih časopisa i stranih stručnjaka koje sam imao prilike da čitam. No to i nije toliko bitno, bitno je što postavljaš potpuno pogrešeno poređenje. Naravno da je bolje rešenje neki klasičan file- ili database-server za mreže gde imaš PC-jeve a ne terminale. Treba iskoristi te PC-jeve, oni su i uzeti jer je neko smatrao da je takva mreža bolja - s druge strane u takvoj mreži terminale i ne bi ni mogao da iskoristiš. Imaj u vidu da u najvećim mrežama, a one su po pravilu u najvećim korporacijama, 90% korisnika koristi neke "in-house" aplikacije (izazove za prevodioce Mikrorčunara - "izkućne" aplikacije? ;), nemaju potrebe ni za Word-ovima, ni za faksovima, ni za PhotoShop-ovima. Kada i imaju sve to ide preko Fax Server-a jer je tako mnogo bolje, pouzdanije, lakše se kontroliše, koristi itd... Pravo pitanje je, dakle, šta je bolje kao _kompletno_ rešenje: višekorisnički operativni sistem na host-u sa "glupim" terminalima ili full-power personalni računari sa serverom koji ih opslužuje fajlovima, bazom podataka i sl. I jedan i drugi pristup imaju svoje mane i prednosti. Pojava PC-ja je rešila mnoge mane onog prvog pristupa i nije ni čudo što su PC-jevi napravili bum koji IBM nije ni očekivao ni priželjkivao. Šta su bili problemi starog terminal-host pristupa? Osim zatvorenosti problem je bio i mrežna propusnst, kao i ograničena moć centralnog(ih) procesora. PC je omogućio da se sve veći deo, pa i ceo CPU posao prebaci na stranu klijenta, time smanji i mrežni saobraćaj, a pošto je imao otvorenu arhitekturu bio je prilično "safe-buy". Onda se neko setio da te PC-jeve treba i administrirati (držati u operativnom stanju) jer korisnik ima previše slobode, a operativni sistemi koji su ih pokretali (a ni oni sami) ni izbliza nisu toliko pouzdani i "dorađeni" da bi obezbedili maksimalno efikasan i besprekoran rad... Rešenje se trenutno traži u sredini i to je ćuvena NC inicijativa koja je toliko trn u oku da je on od njenog odbacivanja došao do već 2-3 alterniativna rešenja ;) - mrežni kompjuter bez hard diska (ili sa - ali samo za keširanje) koji po startovanju download-uje potreban softver (bio on shell, aplikacija, pa čak i terminal emulacija...) - ali CPU je samo njegov. Naravno softver koji DL-uje je Java softver. Najlepše u celoj priči je što se "on-site" održavanje svodi na "Ne radi? Iščupaj ga iz zida i priključi drugi." I opet kažem - ni jedan od ta tri pristupa nije _ultimativan_, niti je i jedan od njih _zastereo_ - može biti star ili nov, ali zastareo je samo ako ga skoro niko više ne koristi, a daleko je od toga. Lično mislim da će NC koncepcija pobediti i da će postati dominantna za nekoliko godina, i više bih voleo da o tome raspravljamo nego o tome da li je NT višekorisnički ili nije i da li je instalacija Unix-a nekoj firmi krivično delo prevare.... > Mislim da je kvalifikacija malo pregruba (karikiranje? ;) ali i da nije > daleko od istine, pogotovo ako bi se radilo o Linux-u i nekom iole > vecem informacionom sistemu. Razlog je u podrsci, jer iza Linux-a ne > stoji ni jedna firma, Znači ako iza proizvoda stoji firma to garantuje sigurnost? Pa može firma sutra propasti, do pre neki mesec su se ovde mogle čitati preporuke da se odustaje od Novell/Borland rešenja jer eto firma može danas-sutra da strada... ;) Znači iza proizvoda mora da stoji firma, i ta firma mora da bude Microsoft. ;) A ako je Linux i bez firme iza sebe uspeo da dođe do ovoga do čega je došao... :) Ne vidim razlog da se tu nešto značajno promeni, razvijaće se on i dalje, postojaće i dalje, često će tehnološki biti i ispred komercijalnih rešenja - jer ako su ti momci koji se bave Linux-om mogli da u svoje slobodno vreme naprave ceo kompletan operativni sistem, moći će i da kako vreme prolazi dodaju novitete. Ako govoriš o _podršci_ u smislu telefon na koji možeš 60 dana besplatno da zapitkuješ ili raspoloživost knjiga i lokalnih znalaca tu nema spora - najpopularnija rešenja su tu uvek u prednosti. Opet - ja sam govorio o rešenju kao takvom, o rešenju koje implementira čovek koji zna da ga implementira, koji zna gde da potraži pomoć ako mu ona treba - to se valjda podrazumeva. > i korisnici su za svaki najbanalniji drajver > prepusteni sami sebi da se snalaze. Opet ista priča kao gore. Neće niko da stavi Linux na računar koji treba da izvršava recimo Quark ili nešto slično (staviće Mac-a), gde treba da se radi u CAD-u (staviće NT) - staviće ga tamo gde će da završava posao bolje od konkurencije. Seti se samo maksinog primera o nekoj banci gde su im stavili na šaltere PC-jeve sa sve Windows-om, verovatno nekom Access bazom kreiranom u Access bejziku, sa slikama, min. 16MB RAM-a (što Access-u i nije baš komotno), kolor monitorima, miševima, možda i sound blasterima... E _to_ ja nazivam prevarom! :) Za njihov posao je i DOS/Telemate dovoljan (da se kače na lokalni Unix server), a pošto se takve mašine više i ne proizvode, može i Linux sa mono monitorom, 386 i 4MB ram-a, i login script koji automatski startuje softver koji im treba... Ako negde _baš_ treba može da se polako upgrade-uje na X-Windows verziju, a Access za DOS baš i ne postoji... > O drugim stvarima da i ne govorimo. > Jednostavno deluje suvise neozbiljno, da bi bilo uzeto u razmatranje. Sa ovim se jednostavno ne slažem. Varovatno vama Unix/Linux deluje kao nečastivi, ;) suviše strano, preteško za korišćenje, administriranje, na njemu ne radi softver na koji ste navikli, u svakom slučaju ga manje poznajete od Windows 95 i Windows NT-a i zahtevao bi novo učenje... Veruj mi, i ja ga isto tako doživljavam, ali sam svestan da postoje ljudi koji ga dovoljno dobro poznaju i umeju da iskoriste sve njegove prednosti. Btw, video si, verujem, onaj X-Windows server za Linux koji izgleda i ponaša se identično kao Windows 95 interface? :) >> To sto neko ne zna da implementira ili primeni neko drugo >> resenje osim tog ne znaci da je ono najbolje ili da ga moraju >> primenjivati svi. > > Ma sve je to lepo, ali postavlja se pitanje sta znaci "neko drugo > resenje". Sve se moze uraditi na vise nacina, uvek postoji vise resenja. > Ali neka su uvek laksa, brzi i inteligentnija od drugih. A NT je najlakše, najbrže i najinteligentnije od svih njih? ;) Normalno da se postavlja pitanje "šta znači to neko drugo rešenje", o tome valjda i pričamo sve vreme... Mislim da bi frenetični zagovornici MS-a i njegovih rešenja (NT) malo drugačije pričali kada bi svaki komad softvera morali da plate... :) Od toga smo i počeli. >> institucija za ta pitanja - godisnja "cena imanja" (cost of >> ownership) PC-a je oko 10.000 dolara. Za terminale je u >> pitanju mnogo manja cifra, ali su i mogucnosti adekvatno >> manje. > > Slucajno znam da je cost of ownership, po slicnim studijama, za neki > IBM mainframe izmedju 2 i 3 _miliona_ dolara. Što znači da su za 200 korisnika iz one moje priče PC-jevi već postigli tu cifru. Sa 2000 korisnika to je već 10 puta veća cifra - 20 miliona! Da nekog ne zbune ove cifre - one uključuju sve troškove oko update-a softvera i hardvera, popravki istog, administriranja mreže i lokalnih računara, uključujući tu i rad administratora, naravno podrazumevajući zapadne plate za te iste administratore. Ovde je priča malo drugačija, ovde se samo neko ko ulazi u ozbiljan i dugotrajan posao za koji računa da će da traje može odlučiti da kupi neku veliku mašinu. Ovde je definitivno PC gotovo jedino moguće rešenje (osim njega znam jedino za AS/400 da se ponegde instalira) jer uvek postoji ono - softver je besplatan, možemo da ubadamo jeftine kineske kartice i da upgrade-ujemo, ti što će ih ubadaju i da se po ceo dan pate sa time što to ne radi su takođe jeftina radna snaga... Čuvena srpska metoda "krpi uši, seci...", kako već beše... ;) > Problem je u tome sto OpenDoc, za razliku od ISA magistrale, nikada nije > bio prihvacen, poput onih nesrecnih disketa od 2.88 MB. Pa nije bio široko prihvaćen to stoji, ali ti si konstatovao da je on mrtav i da nema smisla o njemu diskutovati - kao da je to što je mrtav dokaz da nije valjao ili nešto slično... >> Linux PC sa 8, pa i 16MB koji bi se koristio iskljucivo kao >> X-server bi kostao sigurno manje od tih heavy-loaded multimedija >> sistema. Naravno, uz 14" monitor. :) > > Jeste, stim sto bi se tu onda mreza postavila kao usko grlo (ne radi se > sa tekstom vec sa grafikom) pa bi se postavilo pitanje komfornosti rada > u jednon takvom okruzenju, pogotovo na 10 MBps i jednim jedinim kolizio- > nim domenom sa vise korisnika. Moguce je segmentirati mrezu, preci na > Fast Ethernet ali do sve dodatno kosta... Eto ti sad... Prvo x-terminal košta više od multimedija mašina, pa kad objasnimo zašto košta više - biće opterećena mreža. ;) Propusnost mreže definitvno stoji kao kočnica, kako za X-Windows tako i za NC, ali - kao što sada jedan PC košta onoliko koliko je pre koštao terminal, tako i sada Fast Ethernet košta onoliko koliko je pre nekoliko godina koštao običan Ethernet. :) Jeste NT na naslovnim stranama, MS maketing zna svoj posao vrlo dobro, ali i ostatak sveta ide dalje (osim Apple-a, rekao bi neko zloban ;). Još pre 3-4 godine si na AIX-u usere kreirao tako što prevučeš mišem ikonu koja se zove "User Template" u neki od Foldera koji predstavljaju User Groups. Tada NT nije ni postojao. NT-ova _osnovna_ prednost je ogromna korisnička baza Windows-a i nema sumnje da je korisniku Windows-a najlakše da instalira i kako-tako održava NT server. Ništa revolucinarno nije, bar koliko je meni poznato, doneo u odnosu na ono što je, recimo, OS/2 imao još 1992. kada se pojavila verzija 2.0. O komercijalnim Unix-ima da i ne govorimo. Pazi - govorim pre svega o funkcionalnosti, mogućnostima, performansama...
os_wars.186 sljubisic, -> #184, nenad
>Pazi, Slobo, ne kazem da se NT, kao i bilo koji drugi >multi-tasking operativni sistem, ne moze nekom _redefinicijom_ >termina "podvesti" pod klasu "multi-user" operativnih sistema, >ali to jednostavno nije termin kojim se oni nazivaju. Ja sa Dobro, a kako onda nazvati neki NT (ili NetWare i sl.) server na koga je prikljuceno 10 (da pojednostavimo) diskless stanica, na kojima istovremeno radi 10 korisnika? Neka me neko ispravi ako gresim, ali termin 'visekorisnicki' operativni sistem znaci da resursima racunara na kome je instaliran moze pristupati vise korisnika istovremeno. Drugo je pitanje hoce li oni tom racunaru pristupati preko multiport kartice ili Ethernet (ili bilo koje druge) mreze. >> Moze, naravno i vise od 4 procesora (32 max na Serveru), ali to onda >Znaci nesto kao OEM verzija Unix-a namenjena odredenom hardveru >in-the-first-place. :)) Da, sto je sasvim normalna stvar, ako se uzme u obzir da se ploce sa vise od 4 procesora ne stancuju po garazama na Tajvanu, da svaki od proizvodjaca ima neku svoju 'originalnu' arhitekturu multiprocesorskih sistema, i da kernel operativnog sistema mora biti prilagodjen hardveru na kome se izvrsava.
os_wars.187 sljubisic, -> #185, nenad
>nam se i pojam multiuser OS-a razlikuje. Cemu uopste ti programi >ako je NT multi-user out-of-the-box? Podizu stepen >multi-usernosti NT-a? :) Ne, nego lece nostalgiju ljudi koji su nekada radili na Unixu pa presli na NT ;) Ovi programi omogucavaju NT-u da se ponasa i kao Terminal/Host operativni sistem. Uz ovu poruku cu zakaciti neki stariji koji imam (cini mi se da je za NT 3.51), cisto kao ilustraciju. >Nekoliko hiljada korisnika na NT-u? :) Da, nazalost nemam sada tu kod sebe tacne podatke, ali znam pouzdano da su General Motors i Westinghouse (njih se secam :) implementirali zaista velike NT mreze (od po nekoliko hiljada stanica svaka) i to za sada radi kako treba, jer bi se konkurencija, uopste ne sumnjam, postarala da 'pukne bruka' ;) >NetWare za tako velike mreze (_tog tipa_ - sa PC-jevima kao >stanicama) jeste resenje, zbog NDS-a koji mnogo olaksava posao >oko administracije, ali NT sa svojim "verujucim" domenima, i >drugim ogranicenjima jednostavno nije resenje. To je takode >konstatacija svih relevantih casopisa i stranih strucnjaka koje >sam imao prilike da citam. I ja sam o tome samo citao, jer na ovim nasim prostorima tolikih mreza de-facto i nema, pa se nema gde proveriti u praksi. No, bilo kako bilo, ja verujem da je NetWare sa svojim NDS-om svakako bolje resenje od "trusted" domena (mada i oni 'vrse posao'), ali videcemo kako ce se stvari dalje odvijati nakon sto je MS izbacio svoje DFS, NTDS i cluste- ring koncepcije, koje osim sto su vertiklano kompatibilne sa "verujucim" domenima, predstavljaju i jedan nadskup Novell-ovog NDS-a. No, opet, to je neka sasvim druga prica, jer smo se previse udaljili od Unix-a, koji nema ovakve "probleme" ;) >Resenje se trenutno trazi u sredini i to je cuvena NC inicijativa >koja je toliko trn u oku da je on od njenog odbacivanja dosao do >vec 2-3 alterniativna resenja ;) - mrezni kompjuter bez hard Kad vec toliko puta pominjes :) jedno konkretno pitanje: smatras li da ce Windows Terminali ili kako se vec budu zvali, kada jednog dana budu podrzani od Hydre ili nekog drugog MS OS-a, biti blizi NC-u ili Unix grafickim terminalima? >Znaci ako iza proizvoda stoji firma to garantuje sigurnost? Pa Naravno da svaka firma moze propasti (a znam da bi u slucaju MS-a to mnogi i prizeljkivali ;), ali je to opet sasvim drugacije u odnosu na situaciju da iza doticnog proizvoda ne stoji ama bas niko. Sutra na primer, neka grupica studenata sa sta_ti_ja_znam_kog Univerzi- teta promovise neki novi, najbolji, ultra_brz, ultra_fleksibilan i sl., 'javni' operativni sistem, ali avaj, sa jedinom manom da nije porta- bilan. Medjutim, pravim entuzijastima, istim onim koji su tolike godine toliko predano unapredjivali Linux, to jednostavno ne bude bitno i oni krenu u istrazivanje i unapredjivanje novog operativnog sistema... poja- vljuju se vec prve 'distribucije' na CD-ovima... i prica ide vec poznatim tokom... Pitanje je naravno: sta se desava sa Linux-om? Sta se desava sa ljudima koji su svoj informacioni sistem i custom aplikacije bazirali na Linux-u? Kako sada da prikljuce Iomega Blues ;) Drive na svoju Linux stanicu? Kako da... Ruku na srce, ja sumnjam da ce se nesto ovako desiti, ali to ne znaci da o tome ne treba uopste razmisljati prilikom vaganja koji je operativni sistem bolje primeniti. >firma moze danas-sutra da strada... ;) Znaci iza proizvoda mora >da stoji firma, i ta firma mora da bude Microsoft. ;) To nigde nisam rekao ;) >cega je dosao... :) Ne vidim razlog da se tu nesto znacajno >promeni, razvijace se on i dalje, postojace i dalje, cesto ce >tehnoloski biti i ispred komercijalnih resenja - jer ako su ti >momci koji se bave Linux-om mogli da u svoje slobodno vreme Ma, razvijace se, niko to ne spori, ali cisto sumnjam da ce se neko odluciti da uzme Linux za okosnicu bilo kakvog iole ozbiljnijeg informa- cionog sistema. Ako se vec odluci za Unix, uzece SCO (ili neki drugi) ne zato sto je mnogo bolji od Linux-a, vec zato iza njega stoji Santa Cruz, i sto imaju kome da se obrate za tehnicku podrsku, updateove, drajvere za nove uredaje i sl. >Ako govoris o _podrsci_ u smislu telefon na koji mozes 60 dana >besplatno da zapitkujes ili raspolozivost knjiga i lokalnih >znalaca tu nema spora - najpopularnija resenja su tu uvek u >prednosti. Iako se to u nasim uslovima svodi na dostupnost softvera, knjiga i konsultantskih usluga 'lokalnih znalaca', da, i na to sam mislio. Na nesrecu, ovo je nesto o cemu narucioci posla vrlo retko razmisljaju na vreme i skloni su da najcesce izaberu izvodjaca sa najnizom ponudom, ne ulazeci u to da li je on sposoban da pruzi i adekvatnu podrsku. Onda, na prvom vecem zastoju, i cinjenici da im poslovi zbog toga trpe, izgube daleko vise nego sto su u prvi mah "ustedeli" ;( >Opet ista prica kao gore. Nece niko da stavi Linux na racunar >koji treba da izvrsava recimo Quark ili nesto slicno (stavice >Mac-a), gde treba da se radi u CAD-u (stavice NT) - stavice ga >tamo gde ce da zavrsava posao bolje od konkurencije. A to je Internet/Intranet ruter odn. komunikacioni server? >Seti se samo maksinog primera o nekoj banci gde su im stavili na >saltere PC-jeve sa sve Windows-om, verovatno nekom Access bazom >kreiranom u Access bejziku, sa slikama, min. 16MB RAM-a (sto >E _to_ ja nazivam prevarom! :) Za njihov posao je i DOS/Telemate Slazem se da je 'prevara' za tu vrstu posla. >Sa ovim se jednostavno ne slazem. Varovatno vama Unix/Linux >deluje kao necastivi, ;) suvise strano, pretesko za koriscenje, >administriranje, na njemu ne radi softver na koji ste navikli, u >svakom slucaju ga manje poznajete od Windows 95 i Windows NT-a i >zahtevao bi novo ucenje... Veruj mi, i ja ga isto tako Nije suvise stran, ali je suvise 'spartanski' za koristenje i administriranje, a uz sve to ne vidim kakvu to fundamentalnu (da iskoristim tvoju konstrukciju :) prednost ima na NT-om, ako izuzmemo Terminal/Host visekorisnicku arhitekturu, koju je u danasnje vreme sve _skuplje_ implementirati. I to bi bilo to. >> Ali neka su uvek laksa, brzi i inteligentnija od drugih. >A NT je najlakse, najbrze i najinteligentnije od svih njih? ;) Da sam vlasnik neke firme koja mlati lovu od odrzavanja "velikih sistema" kao sto su poste, banke i sl. hvalio bi Unix na sva usta. Posto se radi o 'privilegovanim' firmama i ogranicenom broju korisnika, za nas ostale, koji se bave 'prizemnijim' stvarima, smatram da je doskora (do pre 2-3 godine) NetWare bio najbolje resenje, dok mu je sada NT oduzeo 'zutu majicu' :) Naravno, nemojte me shvatati zdravo_za_ozbiljno, jer se u doticnu proble- matiku uopste ne razumem, ja samo od toga zivim :))) >Mislim da bi freneticni zagovornici MS-a i njegovih resenja (NT) Pricano je ovde vec par puta, al' ajde da ponovim: iako ga je potpisao i prodaje Microsoft, NT su pisali 'iznajmljeni' programeri, isti oni koji su pisali VAX/VMS (btw, jer on visekorisnicki? :) kao i operativni sistem za legendarni PDP, na celu sa Dave Cutlerom. >Eto ti sad... Prvo x-terminal kosta vise od multimedija masina, >pa kad objasnimo zasto kosta vise - bice opterecena mreza. ;) Ne, ne, nisi shvatio poJentu: i kosta vise, i vise opterecuje mrezu :) Stand-alone multimedia PC sa PhotoShop-om ima mnogo zahteva prema mrezi nego neka Linux makina kao X-Server. serialnk.zip
os_wars.188 nenad, -> #187, sljubisic
> > ----------------------------------------------- 8.187 --- > ** Uz poruku 'SERIALNK.ZIP' (0 bytes) Eto, znao sam da ne postoji. ;) Vaporware kao i svaki MS softver. ;) Ovo samo ukratko, on-line, posle sledi duži odgovor. :))
os_wars.189 sljubisic, -> #187, sljubisic
> Terminal/Host operativni sistem. Uz ovu poruku cu zakaciti neki > stariji koji imam (cini mi se da je za NT 3.51), cisto kao > ilustraciju. > ** Uz poruku 'SERIALNK.ZIP' (0 bytes) Bilo je nekih problema u uploadu, zato evo ponovo: serialnk.arj
os_wars.190 dr.grba, -> #186, sljubisic
>> Neka me neko ispravi ako gresim, ali termin 'visekorisnicki' operativni >> sistem znaci da resursima racunara na kome je instaliran moze pristupati >> vise korisnika istovremeno. Da li druga strana vidi multiuser mašinu kao onu koja deli i rad procesora? Prepucavate se, a niste se dogovorili oko definicije. Ko je klijent? Računar (sa procesorom) ili glupavi terminal? Prvo se to dogovorite, pa onda nastavite. Ili još bolje, nemojte da se dogovorite, rasprava vam je baš zanimljiva (:
os_wars.191 sljubisic, -> #190, dr.grba
>Da li druga strana vidi multiuser masinu kao onu koja deli i rad >procesora? Prepucavate se, a niste se dogovorili oko definicije. >Ko je klijent? Racunar (sa procesorom) ili glupavi terminal? Pa problem je upravo u 'razlicitim shvatanjima definicije' visekorisni- ckih operativnih sistema :) Bio klijent racunar sa sopstvenim procesorom ili pak dummy terminal, procesorsko vreme host (server) masine se u sva- kom slucaju rabi, doduse u razlicite svrhe. Naravno, procesorsko vreme je samo jedan od resursa... I kao drugo: mi se ne prepucavamo - vec argumentovano raspravljamo ;) >Ili jos bolje, nemojte da se dogovorite, rasprava vam je bas zanimljiva (: Ili jos bolje, da i ti dodas neki licni i argumentovani doprinos? :))
os_wars.192 space.ace, -> #187, sljubisic
>> odluciti da uzme Linux za okosnicu bilo kakvog iole ozbiljnijeg informa- >> cionog sistema. Ako se vec odluci za Unix, uzece SCO (ili neki drugi) ne >> zato sto je mnogo bolji od Linux-a, vec zato iza njega stoji Santa Cruz, Da pogledamo malo sledeći primer: ako sad kojim slučajem SezamNet, koji važi za iole ozbiljan sistem ;), krene u projekat povezivanja sa Internet-om (dobro sad, da ne ulazimo u detalje kad i da li će tako nešto i biti :), koji će OS izabrati? Tipujem na Linux... Iako ti se čini da je Linux neozbiljan i bez podrške, nije tako, jer na Linux projektu radi dosta programera, koji to rade iz zadovoljstva, i baš zbog toga će bolje da naprave nešto :). Gotovo svakodnevno izlaze novi patch-evi i drajveri za isti, ako ne veruješ proveravaj nekoliko dana sunsite.unc.edu, imaju čak drajveri i za Iomegu JAZZ, dok je ZIP podržan kernelom >2.0.25. >> i sto imaju kome da se obrate za tehnicku podrsku, updateove, drajvere >> za nove uredaje i sl. Na Internetu u news grupama mogu da traže tehničku podršku, i na pitanja će im se odgovoriti u rekordnom roku. Sećam se jednog jadnika koga su 45 minuta držali na hold-u tehnički savetnici za Windows 95. Mučenik je na kraju i zaboravio što je zvao, i... prekinuo vezu. Izem ti podršku... >> i prodaje Microsoft, NT su pisali 'iznajmljeni' programeri, isti oni koji >> su pisali VAX/VMS (btw, jer on visekorisnicki? :) kao i operativni sistem >> za legendarni PDP, na celu sa Dave Cutlerom. Da li je tako i za NT 4.0? Ne bih rekao, jer su iznajmljeni programeri radili na 351, dok su četvorku pisali momci iz MS-a. To je i glavni razlog što je četvorka nestabilnija od svoje prethodne verzije.
os_wars.193 nenad, -> #190, dr.grba
> Da li druga strana vidi multiuser mašinu kao onu koja deli i rad > procesora? Prepucavate se, a niste se dogovorili oko definicije. Pa to je i osnovna tema ovog nita rasprave. :) > Ko je klijent? Računar (sa procesorom) ili glupavi terminal? Po meni - uređaj koji se brine _samo_ o tome da input korisnika i output programa prosledi do druge strane. Može to biti i PC, ali onda pod "uređajem" smatramo softver koji na njemu to radi. Dakle što se hosta tiče, multi-user OS mora da obezbedi da preko klijenata (glupih terminala) možeš u potpunosti da koristiš mašinu - dakle ne samo da skidaš fajlove i delimičnko koristiš njene resurse nego i da startuješ i koristiš svaki program koji postoji napisan za nju. To kod Unix-a npr. može jer je on i pravljen sa tom idejom, NT se naslanja na filozofiju rada Windows-a, 95-tice, dakle PC-jeva... Dakle, da bi to bilo moguće mora postojati neki protokol kojim ta "interakcija" putuje. Problem sa NT-om je u tome što i ako napravimo takav protokol (da se, recimo, pojedini prozori prosleđuju pojedinim "terminalima") - to je samo simulacija, na mašini ("konzoli" - odnosno grafičkom output divajsu) je tada de-fakto ulogovan jedan user i to jeste (bi bila) multi-user upotreba, ali bez previše smisla sem u kućnim okruženjima. Koliko je meni poznato, Citrix Winframe je jedini softver koji omogućava da NT postane _pravi_ multi-user OS, dakle više ljudi istovremeno logovanih, sa svojim pravima i sl., i svako ravnopravno koristi sve programe koji mogu da se vrte na NT-u. Običan NT ima samo jedan grafički output device - monitor nakačen na PC na kome radi i čak šta više - samo jedna GUI aplikacija ima "fokus" u jednom trenutku. Da bi postigao to što je postigao Citrix je morao da menja kernel NT-a (uz licencu MS-a, naravno), i za njihov Winframe server nije ni potreban NT server, tj. on i _jeste_ taj izmenjeni NT server. Što je najzanimljivije, to čudo uopšte ne košta malo, ali očigledno je da ljudi imaju potrebu za time - recimo zbog sigurnosti (u terminal ipak ne možeš da gurneš disketu ;) i sl.
os_wars.194 nenad, -> #187, sljubisic
> Da, nazalost nemam sada tu kod sebe tacne podatke, ali znam pouzdano da > su General Motors i Westinghouse (njih se secam :) implementirali zaista > velike NT mreze (od po nekoliko hiljada stanica svaka) i to za sada > radi kako treba, jer bi se konkurencija, uopste ne sumnjam, postarala da > 'pukne bruka' ;) Očigledno je da pratimo različite izvore, ja recimo znam za nekoliko priča gde je neuspešno pokušana implementacija NT-a i nakon nekoliko meseci se odustalo jer se nije postigla ni prethodna funkcionalnost i pouzdanost, a kamo li neki fundamentalan napredak. Nisu dizane neke velike prašine oko toga pre svega zbog tih kompanija. Ono što je najružnije u celoj priči su ucenjivanja MS-a, ili sve-Windows ili "ne obećavamo da će da radi". Čak su i neki ljudi otpuštani... U dve priče se radilo o zameni OS/2 (verzije 1.3), a u tri o želji firmi da sa Unix-a migrira na NT. > I ja sam o tome samo citao, jer na ovim nasim prostorima tolikih mreza > de-facto i nema, pa se nema gde proveriti u praksi. No, bilo kako bilo, > ja verujem da je NetWare sa svojim NDS-om svakako bolje resenje od > "trusted" domena (mada i oni 'vrse posao'), Vrše posao, naročito ako ih imaš 50, pa dok ih sve izpovežeš... :) > No, opet, to je neka sasvim druga prica, jer smo se previse udaljili > od Unix-a, koji nema ovakve "probleme" ;) Pa fakat nema, DFS postoji već više godina, čak i za Linux može (valjda, za BSD znam za može) da se nabavi AFS koji je jedna otvorena implementacija DFS-a. > Kad vec toliko puta pominjes :) jedno konkretno pitanje: smatras li > da ce Windows Terminali ili kako se vec budu zvali, kada jednog dana > budu podrzani od Hydre ili nekog drugog MS OS-a, biti blizi NC-u ili > Unix grafickim terminalima? Ne znam šta su Windows Terminali, samo ih je Gates pomenuo na onom skupu koji je bio konkurencija Java ONE konferenciji, kao "budućnost korprativnog računarstva". Možda se i ovog puta ispostavi da to nije neki prozvod nego "Majkrosoftova vizija", kao što su 1996 rekli za proizvod koji je trebalo da izađe 1993, a u pitanju je objektno orijentisani NT. :) Što se NC-a tiče, on je negde između PC-a i glupih terminala - ima svoj procesor i radi sam većinu posla, ali za startovanje i učitavanje aplikacija zahteva server, kao i za skladištenje podataka. U malim mrežama i firmama PC će još nekoliko godina biti neprikosnoven, o home-userima da i ne govorimo, ali za velike mreže i korporacije on je odlično rešenje. Za jedno 5-10 godina svaka kuća će imati po jedan. :) > Nije suvise stran, ali je suvise 'spartanski' za koristenje i > administriranje, "Lakše" je prilično relativan pojam. Slažem se da ćeš lakše nekog _naučiti_ da administira NT ili Netware nego neku Unix mašinu, Unix mašina ima puno toga više što nudi i na šta treba paziti (jer je, podsećam, multi-user ;). Ali "lakše" može značiti i "efikasnije". Pogledaj recimo ovaj primer: administrator si i treba da dodaš 200 novih korisnika na server (recimo upisana nova godina na nekom fakultetu). Kako to radi NT/Netware administrator? Uzme lepo i sedne pred one prozore i klikne "add user", ukuca ime, podatke, šifru... Pa drugi, pa treći... Kako to radi OS/2 administrator? Uzme ikone pa prevlači, klikće, upisuje... prvi user, drugi user, treći user... Kako to radi Unix administrator? Učita fajl sa šiframa u tekst-editor, u drugi prozor učita spisak novih user-a koji je dobio, napravi makro u qedit-u koji od tih imena i prezimena napravi username-ove, poravna kolone, redove i rezultat doda na postojeći fajl sa šiframa. :) Ok, mogu i NT/OS2 administratori da koriste komand-line NET USER komande (OS/2 može, valjda i NT), i neki batch fajl da prave koji je poziva sa argumentima koje skuplja iz fajla (recimo REXX programče-skript na OS/2), ali to onda više nije _ono_ lakše administriranje o kome smo govorili - znaš li ti npr. napamet sve parametre NET USER komande? A zna li ih taj što mu je bilo _lakše_ da nauči NT pa se zato odlučio za njega? :) > a uz sve to ne vidim kakvu to fundamentalnu > (da iskoristim tvoju konstrukciju :) prednost ima na NT-om, ako > izuzmemo Terminal/Host visekorisnicku arhitekturu, koju je u danasnje > vreme sve _skuplje_ implementirati. Pa pričali smo već o tome. Portabilnost - ako si do juče poslovao na, recimo, HP/UX Unix-u, neće preveliki problem biti da svoje poslovanje prebaciš na, recimo, Solaris ili AIX. Suštinski je to isti operativni sistem, programi se lako portuju (API-ji nisu potpuno konzistentni, ali ipak postoje standardi, standardne biblioteke i za grafičko programiranje i za text-mode). Nije idealno, nije "just recompile" (često i jeste, ako si pazio na vreme), ali mnogo lakše i sa mnogo više mogućih pravaca nego ako si se vezao za, recimo NT pa hoćeš na OS/2 ili obrnuto ili na neki Unix i sl. Migracija i ne mora da se desi preko noći, instaliraš novi Unix host, prekopiraš user fajl, i onda jednu po jednu aplikaciju prebacuješ tamo... (Btw, postoji trač da će OS/2 u sledećoj verziji da bude proširen API-jem koji će omogućiti laku porabilnost Unix softvera - NT to neće, on ima druge prednosti koje ga teraju napred, ne mora da se "otvara".) Dakle, otvorenost - nisi vezan za jednog proizvođača. Skalabilnost - možeš da koristiš mašine od PC-386 (Linux - tamo gde treba i "paše"), preko Sun-ovog SparcStation-a sa 64 RISC procesora, pa do IBM-ovog RS/6000 RISC-a koji je deklarisan da može da trpi 150.000 _konkurentnih_ Web konekcija sa svojim AIX-om. To su po meni _fundamentalne_ prednosti. S druge strane, ne vidim da NT nudi i jednu _fundamentalnu_ (čisto tehnički gledano!) prednost u odnosu na ove mašine. Pa on je i dalje esencijalno file-server ili database-server, to mu je i osnovna koncepcija, napravljen sa idejom da se napadne tržište PC servera koji opslužuju PC LAN mreže.. NT ima prednosti pre svega kada se radi o novim korisnicima - svako će lakše da krene da radi sa NT-om, naročito ako ima iskustva sa drugim Windows-om, nego sa Unix-om. Isto važi i za softver, Windows programeri najlakše migiriraju ka NT programiranju. Prošle godine je NT zato imao najviše novih korisnika, ali je NetWare i dalje najprodavaniji mrežni operativni sistem. > Ne, ne, nisi shvatio poJentu: i kosta vise, i vise opterecuje mrezu :) > Stand-alone multimedia PC sa PhotoShop-om ima mnogo zahteva prema mrezi > nego neka Linux makina kao X-Server. A ti si shvatio poentu, pa mora baš da se radi o PhotoShop-u koji šeta slike od 2 mega tamo-vamo? ;)
os_wars.195 nenad, -> #186, sljubisic
> Dobro, a kako onda nazvati neki NT (ili NetWare i sl.) server na koga > je prikljuceno 10 (da pojednostavimo) diskless stanica, na kojima > istovremeno radi 10 korisnika? Pa file-server. Na čemu rade te stanice? Na DOS-u? ;) Kakve programe mogu da izvršavaju? Windows NT ili DOS programe? :) Šta će im DOS kad imaju multi-user OS na drugom kraju kabla? Kakvi su oni onda "user-i" tog NT-a i NetWare-a? > Neka me neko ispravi ako gresim, ali termin 'visekorisnicki' operativni > sistem znaci da resursima racunara na kome je instaliran moze pristupati > vise korisnika istovremeno. Ja mislim da nisi u pravu i zaista nisam nigde naišao da se Netware ili NT ili Windows 3.1 nazivaju višekorisničkim operativnim sistemima jer mogu da dele resurse mašine na kojoj rade. :) Izgleda se najviše sporimo oko širine tog termina "resursi". Ja smatram da nekog možeš smatrati _korisnikom_ nekog operativnog sistema ako on može da koristi _sve_ njegove resurse, da izvršava _sve_ njegove aplikacije, a ako istovremeno to može da radi više korisnika onda je operativni sistem koji to obezbeđuje - višekorisnički. Ako neki operativni sistem obezbeđuje da pored onog koji ga _koristi_, još neki mogu ponešto da urade (skinu neki fajl sa servera, preko imenovane cevi pristupe modemu na toj mašini i slično) - to nije to. Onda su svi operativni sistemi višekorisnički. Opet mogu da banalizujem stvari i da pomenem stare BBS softvere za DOS koji su istovremeno kontrolisali 4 modema, ili DESQview... > Drugo je pitanje hoce li oni tom racunaru pristupati preko multiport > kartice ili Ethernet (ili bilo koje druge) mreze. Ma to uopšte i nije pitanje, neka naprave PC sa 16 portova za tastaturu i miša i 16 izlaza za monitore, i ako OS sve to podržava - višekorisnički je. :) > Da, sto je sasvim normalna stvar, ako se uzme u obzir da se ploce sa vise > od 4 procesora ne stancuju po garazama na Tajvanu, da svaki od > proizvodjaca ima neku svoju 'originalnu' arhitekturu multiprocesorskih > sistema, i da kernel operativnog sistema mora biti prilagodjen hardveru > na kome se izvrsava. ...i da su to skupe mašine koje ne uzima bilo ko i za bilo šta, i da taj koji je uzima očekuje punu podršku od onog od koga je kupio, a ne da ga šetaju sa šaltera na šalter i da ga proizvođać softvera šalje kod proizvođača hardvera i obratno.
os_wars.196 sljubisic, -> #192, space.ace
>i biti :), koji ce OS izabrati? Tipujem na Linux... Iako ti se cini da >je Linux neozbiljan i bez podrske, nije tako, jer na Linux projektu >radi dosta programera, koji to rade iz zadovoljstva, i bas zbog toga ce >bolje da naprave nesto :). Gotovo svakodnevno izlaze novi patch-evi i Ne, ne, nisam rekao da je Linux kao operativan sistem neozbiljan, naprotiv imam o njemu vrlo visoko misljenje (koliko je to moguce o jednom Unix-u :) vec da da bi njegovo implementiranje u nekom iole vecem informacionom sistemu, bilo pomalo neozbiljno zbog samog koncepta na kome je zasnovan. Licno smatram da je Linux najbolje resenje za komunikacioni server u nekoj LAN mrezi, jer je sam operativni sistem besplatan, a hardver moze biti i neka stara 386-ica. Prakticno, u ovom slucaju Linux predstavlja neku vrstu softvera kojim celu masinu pretvarate u ruter, stim sto je barem 1000 $ jeftiniji od Cisco-vog IOS-a :), a o cenama hardvera da i ne govorimo. Ruku na srce performanse i mogucnosti konfigurisanja nisu bas iste kao kod pravih rutera, ali itekako moze da posluzi, uz desetostruko manju cenu. >Na Internetu u news grupama mogu da traze tehnicku podrsku, i na pitanja >ce im se odgovoriti u rekordnom roku. Secam se jednog jadnika koga su Slazem se da se tehnicka podrska moze zatraziti, i da ce se najverovatnije i dobiti, ali da li se ti slazes sa mojom konstatacijom da si ipak, sto se podrske tice, prepusten da se oslanjas na dobru volju tih ljudi? Da ne bude da sve ovo pricam napamet, prijatelj (koji me je inace i uputio u Linux 'vode' :) je svojevremeno dobio na poklon neki strimer (cini mi se da je bio Colorado ali ne menja bitno stvar), jer je njegov prethodni vla- snik presao na DAT. E sad, strimer bese bio ocuvan, velikog kapaciteta i sa dosta traka, jednom recju - bio bi greh ne iskoristiti ga. Problem je samo bio kako? Na prilozenim disketama je bio softwer za DOS/Win, a na svim onim slackware distribucijama nije bilo nista sto bi odgovaralo. Potraga po Linux-friendly site-ovima - i opet nista. I tako resi covek (na moje zgrazavanje ;) da sam napise drajver. Kaze da to nece biti preveliki problem, pod uslovom da dobije tacnu specifikaciju kako taj uredjaj radi. Sve je zvucalo sasvim logicno, ali sam ja ipak bio skeptik :) Elem, dodje on do e-mail adrese proizvodjaca i posalje jedan mail kako je on zaljubljenik u Linux, kako je Linux nepravedno zapostavljen operativni sistem, i kako bi on zeleo da napise drajver za dotican uredjaj, ali mu treba tacna specifikacija rada tog uredjaja. Cekao je mesec dana ali od- govor nije dobio. Onda je poslao jos dva-tri puta, ali opet nista. U medjuvremenu sam ja poslao jedan e-mail na istu adresu, pitajuci nesto u vezi tipa traka koje se koriste u tom strimeru i dobio odgovor za dva dana. Dakle, adresa je bila ispravna, i mail koji je dolazio na nju je ipak neko citao (a nije bio prosledjivan na nul ;) i odgovarao. Posto e-mail nije urodio plodom, prijatelj je poslao i dva faksa, i, gle cuda, odogovor je stigao, doduse tek posle vise od mesec dana. U njemu je stajalo da Linux nije podrzan i da se ne planira njegova podrska, a sto se tice literature kako uredjaj radi (citiram po secanju): "... for major software companies it is available at no charge, but it is against company policy to send technical specifications to end-users, the- refore we...". Naravno, nisu mu poslali trazenu literaturu, a on se posle toga malo 'ohla- dio' od pisanja vlastitog drajvera. Mozda je trebao biti malo uporniji ;) i mozda bi na kraju i dobio tu dokumentaciju, ali opet - to je samo pola posla, preostaje pisanje, testiranje, ispravljanje bugova, testiranje... U svakom slucaju zametan posao. >>> i prodaje Microsoft, NT su pisali 'iznajmljeni' programeri, isti oni koji >Da li je tako i za NT 4.0? Ne bih rekao, jer su iznajmljeni programeri >radili na 351, dok su cetvorku pisali momci iz MS-a. To je i glavni >razlog sto je cetvorka nestabilnija od svoje prethodne verzije. NT4.0 je, u sustini, jedan 'dosminkan' 3.51, kome je graficki podsistem (zarad dobitka na performansama) spusten da se izvrsava u Ringu 0, tj. privilegovanom modu procesora. Jezgro tima je ostalo isto, stim sto se broj onih koji pisu podrsku za razne uredjaje (drajveri) i onih koji vrse optimizaciju odredjenih delova sistemskog softvera (nrp. rutiranje) visestruko uvecao u odnosu na prvobitni. Apropo nestabilnosti, iako stoji da je samim spustanjem grafickog pod- sistema na Ring 0, NT4.0 potencijalno nestabilnija, za sve ovo vreme koli- ko je, _vrlo intezivno_ koristim, nisam (kuc, kuc :) imao ama bas nikakvih neprijatnosti.
os_wars.197 dr.grba, -> #191, sljubisic
>> ...Bio klijent racunar sa sopstvenim procesorom >> ili pak dummy terminal, procesorsko vreme host (server) masine se u sva- >> kom slucaju rabi, doduse u razlicite svrhe. Naravno, procesorsko vreme >> je samo jedan od resursa... O tome i govorim. Šta je multiuser sistem u uskom smislu reči? Rekao bih da se to shvatanje pomera prema aktuelnom trenutku: mainframe makine sa četama glupavih terminala su sve ređa pojava. Na Honeywell/Bull spravama na kojima sam radio u svoje vreme, postojala su dva ključna pojma administracije višekorisničkog rada, a to su memory paging (i memory polling) i time sharing (i time slicing). Administrator je dodelom prava prioriteta mogao da odluči koliko ko dobija u ovakvom okruženju. Fiksni ili promenljivi broj stranica memorije je vršio prvi uticaj na performansu izvršenja programa jednog klijenta. U time slicingu si imao svojih 50 ms ciklusa procesora i to se nije moglo menjati, ali si mogao dobijati komad preko reda, pa je opet uticalo na rad. Stvar se usložnjavala u višeprocesorskim mašinama, ali se administriranje retko kad menjalo. Beše to klasični višekorisnički sistem. A danas? Stvar je ipak drugačija. Performansa sve više zavisi od drugih stvari, a ne prosto od rada memorije i procesora servera. Da li još važe klasične definicije podele memorije i procesora? Ne, ali ja i dalje doživljavam Novell ili NT server kao "mesto sa više korisnika". Tvrdokorne definicije kakve sam učio u školi ne znače više ništa. Postojanje mainframe mašina koje se i dalje prave ne znači ništa. Honeywell pogotovo ne znači ništa (: A zaključak? Ja u klin, ti u ploču. Svodi se na isto. Ponavljam: ko šiša klasične definicije. Čak i na običnoj Win 95 mašini, dovodim nekoliko korisnika na disk ili štampač te mašine. Štrpnuću malo memorije i malo procesora te mašine, ali program se i dalje izvršava kod mene. Ali, više korisnika koristi uslugu operativnog sistema na jednoj mašini. Sistem je višekorisnički. O serverima da i ne govorim. Nenad će odmah poklopiti ovakvo mišljenje - i iz svog ugla, biće u pravu. Ja mogu da opstanem sa svojim mišljenjem - ili ako baš hoćete, ubeđenjem - ali fakat, obojica smo u pravu. Ovo može da zvuči kao diletantska demagogija, to možda i jeste. Ali nema uticaja na krajnji rezultat ako projektujem mrežu, *sistem za više korisnika*. QED, pa makar i ne bilo matematički. >> Ili jos bolje, da i ti dodas neki licni i argumentovani doprinos? :)) A? (:
os_wars.198 dr.grba, -> #194, nenad
>> Kako to radi NT/Netware administrator? Uzme lepo i sedne pred one >> prozore i klikne "add user", ukuca ime, podatke, šifru... Pa >> drugi, pa treći... Pa dobro, može i lakše - postoje profili koji uprošćavaju taj posao. >> Prošle godine je NT zato imao najviše novih korisnika, ali je >> NetWare i dalje najprodavaniji mrežni operativni sistem. AHA! Ovo ću da sačuvam za sledeću priliku kad budeš kačio one statistike o fantastičnoj prodaji OS/pola sistema (:
os_wars.199 obren, -> #197, dr.grba
> O tome i govorim. Šta je multiuser sistem u uskom smislu reči? Rekao > bih da se to shvatanje pomera prema aktuelnom trenutku: mainframe > makine sa četama glupavih terminala su sve ređa pojava. Problem, ako je to uopšte problem, u ovoj raspravi je oko definicije "multijuzernosti" današnjih operativnih sistema. Ono za šta se danas većinom koriste mreže je obično deljenje diskova, štampača i modema, pa je u tom smislu korisnik onaj ko pristupa disku servera sa neke od stanica (evo na stolu pored mene je jedan takav umrežen Pentium ali ja ga nešto ne vidim kao server, već kao "disk" ili "štampač" kome pristupam preko mrežnog kabla). Dakle, ja lično vidim multiuser mašinu kao nešto čemu mogu da pristupim i sa Segamegadrajva opremljenog odgovarajućim protokolom pomoću kojeg mogu da pokrenem program sa diska servera, da koristim _njegov_ CPU a da kod mene vidim rezultate rada. E sad, tako nešto svi mi koristimo kad god zovemo SezamNet i kažemo mu pokupi mi poruke, ali retko ko razmišlja na takav način. Međutim, sve je ovo lepo kad posmatraš sebe kao korisnika, a Sezam kao "crnu kutiju". Međutim, kad zaviriš u tu kutiju, vidiš svu apsurdnost upotrebljene tehnologije: U pitanju je višekorisnički sistem za modemske komunikacije koji ima "centralni server" i desetak reačunara koji mu pristupaju. Međutim sva filozofija servera svodi se na to da omogućava držanje svih baza na jednom centralnom disku, a performanse svakog čvora zavise od njegove računarske snage i količine memorije. Dakle, NT koji se vrti ima jedini zadatak da prosleđuje pakete kroz mrežu do stanica koje nešto čačnu i vrate kroz mrežu! U slučaju recimo arhiviranja, dolazi se do apsurdne situacije da se fajl gura sa jednog Pentiuma do "moćnog" XT-a koji ga zipuje i vraća na serverov disk pa se odatle ponovo vraća do XT-a kad kažeš download i gura na modem! :) Zamisli sad da daš upit Alta-Visti da ti nađe neki sajt a ona počne da tu gura svoju bazu od 4TB kroz mrežu da je ti "protrčiš" i nađeš šta ti treba. :) > A danas? Stvar je ipak drugačija. Performansa sve više zavisi od > drugih stvari, a ne prosto od rada memorije i procesora servera. Da > li još važe klasične definicije podele memorije i procesora? Ne, ali > ja i dalje doživljavam Novell ili NT server kao "mesto sa više > korisnika". Da, ali džaba ti Dual-PentiumPro MMX ultra Wide-SCSII 16GB server ako vrtiš svoj program na 386 stanici :) Ono što korisnik tog servera treba da može (al ga sročih) je da pokrene task na tom PentiumPro-u i da koristi njegovu procesorsku snagu za svoj posao a na ekranu vidi samo rezultate rada. Kao što rekohm ja tako vidim definiciju multiuser računara, sve ostalo je file/print sharing server. > Čak i na običnoj Win 95 mašini, dovodim nekoliko korisnika na disk ili > štampač te mašine. Štrpnuću malo memorije i malo procesora te mašine, > ali program se i dalje izvršava kod mene. Ali, više korisnika koristi > uslugu operativnog sistema na jednoj mašini. Sistem je višekorisnički. OK, međutim ako se sećaš svojevremeno su se prodavali i nekakvi "T" razdelnici od 15 DM koji su služili za deljenje štampača - udeneš izlaze sa dva centriniksa pa onda izlaz sa nje u štampač, a on ima neku prostu elektronsku logiku koja arbitrira zahteve za štampu. Sada se za tu svrhu koriste mašine od 3-4.000 DM :) Namerno, karikiram, taj server se koristi još za nešto osim deljenja štampača, ali da bi se Pentium i Windows NT iskoristili kao "pravi" višekorisnički računar, moraju se koristiti specijalne klijent-server aplikacije i to je ono što je definitivno sadašnji trend. Naravno, previše sam nekompetentan da prosuđujem razloge za migraciju sa koncepcije "dummy-terminal & zver-server" na aktuelnu koncepciju "Pentium server - pentium klijent" mreže, ali pretpostavljam da se pokazalo da su ove druge upotrebljivije za prosečne mreže i prosečne potrebe kakve se danas većinom sreću. U svakom slučaju zanimljiva, rekao bih i filozofska rasprava se ovde pokrenula, ali zaista ima šta da se čuje i nauči :)
os_wars.200 nenad, -> #198, dr.grba
>>> Prošle godine je NT zato imao najviše novih korisnika, ali je >>> NetWare i dalje najprodavaniji mrežni operativni sistem. > > AHA! Ovo ću da sačuvam za sledeću priliku kad budeš kačio one > statistike o fantastičnoj prodaji OS/pola sistema (: OS/2 se prodaje sasvim dobro za ono koliko ga IBM promoviše i kome ga promoviše. Oni su se na žalost (pre svega nas malih korisnika) primarno okrenuli svojim starim tržištima. Mislim da sam kačio skoro ovde statistiku, najprodavaniji je od mrežnih NOS-ova na tržištu koje čini 500/1000 najvećih svetskih kompanija. Tim kompanijama su spremni da pruže i support, a sa krajnjim (malim) korisnicima oni nisu još uvek naučili da posluju. Možda nikad i neće. Sad skoro su recimo prodali u paketu 150.000 licenci nekoj banci... Zaključili su da im se mnogo više isplati (margina zarade) da ga tako promovišu i plasiraju umesto da ga guraju kao zamenu za desktop rešenja (Windows i Mac) kod kućnih korisnika i malih kancelarija, što je mnogo veći poduhvat i konkruencija ima i prednost u zastupljenosti, i više ISV-ova... Osim toga, IBM-ova vizija "Network Centric" računarstva i NC inicijativa, kao i sva njihova strategijska predviđanja i planovi kažu da će klasični operativni sistemi sve manje biti na desktop-ovima korisnika, a sve više će imati ulogu servera za Java aplikacije i ostale serverske poslove. U tom smislu ne žele da se trude i ulažu veliki novac da osvajaju tržište koje će, po njima, za nekoliko godina početi da prestaje da postoji. Inače, bolje je da pričamo o kvalitetu nego o broju prodatih primeraka. Tiraž nikad nije bio merilo kvaliteta već marketinga. :)
os_wars.201 dr.grba, -> #199, obren
>> aplikacije i to je ono što je definitivno sadašnji trend. Naravno, >> previše sam nekompetentan da prosuđujem razloge za migraciju sa >> koncepcije "dummy-terminal & zver-server" na aktuelnu koncepciju >> "Pentium server - pentium klijent" mreže, ali pretpostavljam da se >> pokazalo da su ove druge upotrebljivije za prosečne mreže i prosečne >> potrebe kakve se danas većinom sreću. Razlozi? Evo ti samo jedan, banalan. Bull DPS 6420, 64 MB RAM, 2 procesora, 3 Winchester diska po 600 MB, jedinica trake, dva linijska štampača, tri serijska štampača, 25 korisnika, max 31 korisnik, teoretski max 127 korisnika, serijska veza do svakog pojedinačnog terminala, sistem sala sa četiri klima ormana, poseban strujni izvod, posebno uzemljenje, posebno ožičenje struje, stabilizator od 140 kg, potrošnja struje 20 kWh bez klimatizacije; Uz operativni sistem samo kompajler za COBOL. Četa programera, pa opal'. Cena oktobra 1990. godine: oko 400.000 DEM, bez troškova električne mreže. Proširenje do 127 korisnika bi koštalo oko 75.000 dolara, bez žica i cena terminala (onda: 1300-1700 USD/kom). Da vam ne pravim predračun jedne Honeywell "osmice", reč je o par miliona dolara... Da li treba da navodim cenu odgovarajuće NT mreže za 25 korisnika? Trebalo bi mi truda i muke da navučem 200.000 DEM, pri čemu bih imao neuporedivo veću fleksibilnost... Tu padaju sve definicije o tome šta je multiuser, a šta nije. Voleo bih da, ako neko ovde to ume da izvede, da uporedni predračun jedne NT mreže i jedne Unix mreže (birajte tip).
os_wars.202 zuleika,
Pitanje za druga. Postoji li operativni sistem koji ispunjava sledece uslove: a) 32-bitan je; b) njegov osnovni deo moze da se napakuje na par disketa, a GUI je odvojen od osnovnog dela (kao Linux); c) podrzava DOS (bez rekompilacije kernela i slicnih divota); d) ima multitasking; e) ne pati od bisera tipa vidim-particiju-do-32 MB itd (kao OS/2 1.0). U vezi sa prethodnim pitanjima: 1) da li OS/2 1.2 i 1.3 pate od problema pod (e) i kakav im je DOS; 2) ako je odgovor pod 1 ne onda 3) sta je bolje: DOS + DESQView + QEMM x.xx ili OS/2 1.x? Zasto me ovo zanima? Treba da odrzavam vise racunara, a voleo bih i da nabavim slabiji notebook, pa da ne bude ovde DOS, tamo WIN95, ovde OS/2, tamo NT, ovde LINUX, tamo ... Hvala unapred, :)!
os_wars.203 nenad, -> #202, zuleika
> Postoji li operativni sistem koji ispunjava sledece uslove: Sve što si naveo ispunjava OS/2, uz dodatak da je za varijantu "stajanja na par disketa" potrebno malo više znanja. Postoji softver koji od postojeće instalacije pravi mini instalaciju koja staje na od 2 do 10-ak MB, sa sve podrškom za DOS i Windows programe. > 1) da li OS/2 1.2 i 1.3 pate od problema pod (e) i kakav im je > DOS; Teško, već od verzije 1.2 ako ne i od 1.1 OS/2 ima HPFS što znači da je rad sa diskom sređen i osavremenjen. DOS kakav je tačno ne znam, ima veliku manu da može da izvršava samo jedan DOS program istovremeno - MT samo između OS/2 programa. > 3) sta je bolje: DOS + DESQView + QEMM x.xx ili OS/2 1.x? Prva varijanta u svakom slučaju. Od 16-tobitnih OS/2 programa (v1.x je 16-tobitni OS/2) se nećeš ovajditi, već 5 godina ih niko ne update-uje i nema ih novih, plus što može samo jedan DOS program u jednom trenutku..
os_wars.204 zuleika, -> #203, nenad
Koji je to softver?
os_wars.205 nenad, -> #204, zuleika
> Koji je to softver? BootOS2, radio neki IBM-ovac. Problem je što on pravi instalaciju od postojeće instalacije - pošto pravi instalacioni program ipak skenira mašinu za razne uređaje prilikom regularne instalacije. No ja ipak i dalje mislim da je za ono što tebi treba Desqview bolje rešenje. :) Doduše sa Warp-om možeš da imaš i nekakvo ozbiljnije umrežavanje, text-mode internet. Ako si u OS/2 vodama i ako imaš aplikacije koje ti trebaju, što da ne....
os_wars.206 space.ace, -> #202, zuleika
> Postoji li operativni sistem koji ispunjava sledece uslove: Naravno da postoji, izbor pada na Linux ili na OS/2 Warp ili Merlin. Doduše, mislim da se neko neće složiti sa mojim mišljenjem.
os_wars.207 guta,
- novo - windows\fun\*.* ------------------ mac_os.zip 9k ű MacOS Startup Screen for Windows 95 Unapredite vaš Win95 računar, bar za vreme boot-a ;)
os_wars.208 madamov,
[1] A Concise Guide to Rhapsody Code Names Here are the official code names and definitions of upcoming operating system projects related to Apple's Rhapsody efforts: * Rhapsody--This is Apple's next-generation operating system for PowerPC processor-based systems. It includes four components: the Core OS, the Blue Box (the implementation of the Mac OS within Rhapsody), the Yellow Box (described next), and the Advanced Mac Look and Feel. * Yellow Box--This is the development platform for building desktop, server, and web applications. It's a rich object-oriented environment that is tightly integrated with Java and allows you to deploy applications across many platforms, including Windows 95 and Windows NT. All Yellow Box-based products are an evolution of OpenStep--an operating system independent, object-oriented application platform. Integrating the cross platform robustness of OpenStep technologies with Apple's market leading digital media and graphics technologies will differentiate the Yellow Box from other development platforms. It's richer and offers greater platform coverage than Win32, the competing development platform. * Rhapsody for Intel--This is Apple's next-generation operating system for Intel-based PCs. It includes three components: the Core OS, the Yellow Box, and the Advanced Mac Look and Feel. * Yellow Box for Windows--This is the run-time software (implemented as DLLs, or dynamically linked libraries) that allows Yellow Box applications to be deployed on Windows 95 and Windows NT. Applications that use the Yellow Box for Windows will feature a full Windows 95/Windows NT user interface. --------------------------------------- [2] A Summary of WWDC Announcements Major announcements from Apple at the Worldwide Developer Conference (WWDC) are summarized below: * A New Development Platform Apple outlined a radical software development strategy for Rhapsody, its next generation operating system. By utilizing the "Yellow Box" Application Programming Interfaces (APIs), software developers will now be able to deploy their applications on a wide range of operating systems including Rhapsody, Mac OS, Rhapsody for Intel, Windows 95, and Windows NT. By making the Yellow Box programming environment multi- platform, Apple believes it can attract new software developers to the Rhapsody and Mac OS platforms and expand the business opportunities for current Mac OS and OpenStep developers. * Mac OS 8 To Ship In July At the conference, Apple demonstrated Mac OS 8, a significant upgrade to Mac OS, scheduled for release in July 1997. Apple also announced that Mac OS 8 is expected to include both Microsoft Internet Explorer and Netscape Navigator for the first time. Mac OS 8 will provide a more responsive user interface with a multithreaded, PowerPC-native Finder; integrated Internet services; and improved installation and configuration features. * WebObjects Included In The Yellow Box Apple announced that its WebObjects technology will be included in the Yellow Box, the code name for its cross-platform, next-generation application development environment. The inclusion of WebObjects Frameworks in the Yellow Box provides an HTML interface to objects, enabling developers to easily create dynamic Web-based applications. Apple also announced a new tiered pricing structure for WebObjects Enterprise that includes aggressive pricing based on access by workgroups, divisions, and unlimited users. Apple expects both these announcements to increase the market penetration of WebObjects technology. * OpenStep Enterprise 4.2 Announced, Pricing Reduced Apple announced an update to OpenStep Enterprise, version 4.2. The new product includes support for deployment of Windows 95 clients for the first time. OpenStep Enterprise 4.2 is an object-oriented development environment running on Windows NT that allows developers to assemble, integrate, and deploy dynamic business applications across the enterprise on a variety of operating systems. OpenStep Enterprise 4.2 allows developers to create applications that can easily be updated to respond to changing user needs in the enterprise. Apple also announced aggressive pricing for the developer version of OpenStep Enterprise, now available for U.S.$ 1,499. --------------------------------------- [3] Apple Operating System (OS) Strategy and Roadmap At WWDC, Apple described plans to implement a strategy in which the company will continue to deliver significant and regularly scheduled upgrades to the current Mac OS, while accelerating development of a new and advanced operating system. The new operating system is code-named Rhapsody and will be based on the merging of technologies >from Apple and NeXT Software. As well as providing pioneering next generation technology, Rhapsody will provide strong backward compatibility for Mac OS software, offering current customers a smooth migration path to the new OS. Through this approach, the company expects to provide customers and developers with a platform for exceptional and cutting-edge applications, while enhancing their current investment in the Mac OS. Apple also believes that the advanced technical underpinnings and rapid development environment of Rhapsody will allow developers to create new applications that leapfrog those of other high-end operating systems. Additionally, the company anticipates that the scheduled enhancements to the Mac OS will retain Apple's industry leadership in ease of use and multimedia, while further strengthening the software's Internet capabilities. The first release of Rhapsody is expected to be launched to developers in mid-to-late 1997 with customer releases of the operating system following in 1998. Rhapsody is planned to incorporate features such as preemptive multitasking and protected memory, based on a Mach kernel. It will also include a new Yellow Box Application Programming Interface (API) based on NeXT Software's OpenStep environment. In parallel, Mac OS continues to evolve with a significant upgrade, Mac OS 8, scheduled to be shipped in July 1997. For a detailed roadmap of software releases, see the complete press release at this web site: <http://product.info.apple.com/pr/press.releases/1997/q3/970513.pr.rel.macosupd t.html> -------------------------------------- [4] Yellow Box Unifies Developer Proposition From Apple Apple has outlined a radical software development strategy for Rhapsody, the code name for its next generation operating system. By utilizing the "Yellow Box" APIs, software developers will eventually be able to deploy their applications on a wide range of operating systems including Rhapsody, Mac OS, Rhapsody for Intel, Windows 95, and Windows NT. By making the Yellow Box programming environment multi-platform, Apple believes it can attract new software developers to the Rhapsody and Mac OS platforms and expand the business opportunities for current Mac OS and OpenStep developers. Along with support for Java, Apple also announced that the programming interfaces for the Yellow Box will be exposed as Java language calls. This will enable developers to write applications for the new platform completely in Java, thus extending the functional capabilities of Java applications. Apple believes the Yellow Box will allow developers to create best-of-breed applications, delivered across multiple platforms, thus shortening development cycles and bringing the benefits of Java to mainstream applications. Avie Tevanian, AppleŇs senior vice president of software engineering, said "What we have announced today is a compelling proposition for software developers. As the Internet moves forward and increases the need for heterogeneous networks, the Yellow Box is well positioned to be a unifying force by including all major platforms in a robust, media rich development platform. Developers can adopt the Yellow Box APIs in the knowledge that their applications can be deployed on multiple platforms." For a release timetable and customer testimonials, see this press release: <http://product.info.apple.com/pr/press.releases/1997/q3/970513.pr.rel.yellowbo x.html>
os_wars.209 madamov,
Apple Announces Unified Development Strategy for Next Generation Applications as Part of Rhapsody New Development Platform, Code Name "Yellow Box", to Speed Creation of Robust, Content-Rich, Cross-Platform Applications; Java Integrated Throughout Next Generation System Software Product Line WWDC, SAN JOSE, Calif.--May 13, 1997--At its annual Worldwide Developers Conference (WWDC) Apple Computer, Inc. today outlined a radical software development strategy for Rhapsody, the code name for its next generation operating system. By utilizing the "Yellow Box" Application Programming Interfaces (APIs), software developers will eventually be able to deploy their applications on a wide range of operating systems including Rhapsody, Mac OS, Rhapsody for Intel, Windows 95, and Windows NT. By making the Yellow Box programming environment cross platform Apple believes it can attract new software developers to the Rhapsody and Mac OS platforms and expand the business opportunities for current Mac OS and OPENSTEP developers. Along with support for 100 percent Java, Apple also announced that the programming interfaces for the Yellow Box will be exposed as Java language calls. This will enable developers to write applications for the new platform completely in Java thus extending the functional capabilities of Java applications. Apple believes the Yellow Box will allow developers to create best of breed applications, delivered across multiple platforms, shortening development cycles and bringing the benefits of Java to mainstream applications. Avie Tevanian, senior vice president, Software Engineering, Apple Computer Inc., said "What we have announced today is a compelling proposition for software developers. As the Internet moves forward and increases the need for heterogeneous networks, the Yellow Box is well positioned to be a unifying force by including all major platforms in a robust, media rich development platform. Developers can adopt the Yellow Box APIs in the knowledge that their applications can be deployed on multiple platforms." Yellow Box Unifies Developer Proposition From Apple The Yellow Box is a development platform for building robust, content-rich desktop, Internet/intranet software applications. The Yellow Box will be a key component in three future operating system releases from Apple: Rhapsody, Mac OS, and Rhapsody for Intel. The Yellow Box will also be hosted on a new Windows development and deployment platform slated from Apple, code named Yellow Box for Windows. This development and deployment platform will allow a Yellow Box application to be a first class Windows citizen, with complete Windows look and feel. All Yellow Box-based products are an evolution of OPENSTEP--an operating system independent, object oriented application platform. Integrating the cross platform robustness of OPENSTEP technologies with Apple's market leading digital media and graphics technologies will differentiate the Yellow Box from other development platforms. Apple also confirmed at WWDC that The Yellow Box development environment will include the WebObjects framework that provides an HTML interface to its objects, enabling developers to easily create dynamic web-based applications. Apple's intention is to release a cross-platform suite of application development tools for the Yellow Box . The "Prelude to Rhapsody" Program, announced in April, provides early access and releases of some of the tools. The initial suite of tools is expected to be introduced at the same time as the developer release of Rhapsody and will continue to support world-class object-oriented programming models. By integrating tools from Apple, Metrowerks and others, software developers will be able to leverage existing code and use programming languages such Java, C, C++, and Objective C to create next generation applications. Because of the rich collection of services and the dynamic nature of the Yellow Box, programmers will enjoy new found increases in productivity. Apple expects to integrate the Yellow Box into the following operating system products: Rhapsody Rhapsody is the code name for Apple's next generation operating system for PowerPC and will be the primary development and deployment platform for Yellow Box applications. It includes four components: Core OS, based on Mach technology; Blue Box/Mac OS compatibility environment; the Yellow Box development environment; and Advanced Macintosh User Interface. Apple expects Rhapsody to provide customers with an environment that delivers industrial-strength performance, stability and new classes of software for computing into the next century, while preserving customer investment in hardware and software. Customers in markets such as print publishing, multimedia, Internet/intranet Web authoring, corporate application development and higher education and engineering/scientific will quickly benefit from the advantages of moving to the Rhapsody platform. Mac OS Apple intends to host the Yellow Box on a future version of the Mac OS, code named Allegro. Allegro will be the follow on release from Mac OS 8, scheduled for introduction in July 1997. Expected to be available in mid-1998, Allegro will be based on current Mac OS underlying technology and will include both the traditional MacOS APIs as well as the capability of hosting the Yellow Box. Rhapsody for Intel Rhapsody for Intel is the code name for Apple's next generation operating system for Intel-oricessor based personal computers. It includes three components: Core OS based on Mach technology; Yellow Box development environment; and Advanced Macintosh User Interface. Timetable Apple's intention is to release all versions of the Yellow Box-based products simultaneously with major releases of Rhapsody. This should ensure that all Yellow Box products stay synchronized to help developers deploy applications across multiple platforms. Initial Developer Reaction Favorable Initial developer reaction to Apple Computer's unified development strategy for next generation applications has been positive: Lee Wilson, vice president of Marketing Chancery Software Ltd said, "We are following Apple's Rhapsody strategy closely and believe that they are making the right decisions about the platform. The cross platform plans are important to all developers and we are pleased to see that Apple is acting on this in a significant way." Craig Isaacs, vice president of Sales & Marketing, Dantz Development Corporation said, "Dantz is extremely pleased with Apple's decision to support the Yellow Box APIs under Mac OS as well as Rhapsody, Rhapsody for Intel processors, and Windows. The decision provides a boost for the already outstanding OPENSTEP development tools. In addition, it's a huge win for current Mac OS customers, since next generation versions of products like our award-winning Retrospect software will be based on the Yellow Box APIs. "Apple has taken a major step to improve developer's business proposition", said Greg Galanos, president and chief technology officer of Metrowerks. "By bringing its 'Yellow Box' APIs to Rhapsody, Rhapsody for Intel, Mac OS, and Windows, Apple is making it possible for developers to write once and deploy on multiple operating systems in a single step. In conjunction with Apple, Metrowerks will make these powerful APIs available to all CodeWarrior customers for Rhapsody, Rhapsody for Intel, Mac OS, and Windows targets." As part of the Rhapsody development effort, Apple worked with Stone Design Corporation to test an early version of their Create software product on PowerPC. "We are delighted to announce that Create is running on Rhapsody on the PowerPC architecture, " said Andrew C. Stone, CEO and chief computer scientist of Stone Design Corp (www.stone.com). "Once again, the engineers at Apple have proven that the Yellow Box is the most stable and elegantly designed development and deployment platform. Because Create is an application created for the Yellow Box, I was able to port to Rhapsody PowerPC in a matter of hours. Thanks to the Yellow Box, Create already runs on other Operating Systems including Windows 95 and Windows NT. We are shipping powerful, stable, cross-platform applications today." "We're pleased to see Apple respond to the needs of its developers, and, ultimately, to the needs of Mac users," said John Noerenberg, director of Technology of Qualcomm's Eudora Division. "Bringing the Yellow Box onto these platforms provides a more flexible migration path smoothing everyone's transition to Rhapsody," added Alan Bird, Senior Engineer with the Mac Eudora development team.
os_wars.210 nenad, -> #208, madamov
> Look and Feel. * Yellow Box for Windows--This is the run-time > software (implemented as DLLs, or dynamically linked libraries) that > allows Yellow Box applications to be deployed on Windows 95 and > Windows NT. Applications that use the Yellow Box for Windows will > feature a full Windows 95/Windows NT user interface. Ako sam dobro razumeo neće ipak praviti verziju OS-a za Intel mašine, ali će se prodavati neki DLL-ovi koji će omogućavati Windows mašinama da izvršavaju Mac, odnosno Yellow-box programe? Ako ti DLL-ovi budu morali da emuliraju i PowerPC instrukcije, performanse toga će biti tužne... Ili propuštam neki deo priče?
os_wars.211 madamov, -> #210, nenad
> Ako sam dobro razumeo neće ipak praviti verziju OS-a za Intel > mašine, ali će se prodavati neki DLL-ovi koji će omogućavati > Windows mašinama da izvršavaju Mac, odnosno Yellow-box programe? Praviće Rhapsody for Intel, dakle Appleov OS za mašine sa Intel procesorom, ali će za one koji žele da koriste Windows napraviti API u vidu DLL-ova koji će omogućavati da se prilikom kompajliranja napravi izvršni fajl i za Windows. Dakle, i jedno i drugo. > Ako ti DLL-ovi budu morali da emuliraju i PowerPC instrukcije, > performanse toga će biti tužne... Ili propuštam neki deo priče? Verovatno propuštaš: poenta DLL-ova je da kad napišem program za Rapsodiju on može da radi pod Rapsodijom na Meku ili Intel mašini, a i na Windowsima. Stvar će se već obaviti na nivou kompajlera, ne vidim razloge za emuliranjem.
os_wars.212 nenad, -> #211, madamov
> Verovatno propuštaš: poenta DLL-ova je da kad napišem program za > Rapsodiju on može da radi pod Rapsodijom na Meku ili Intel mašini, a > i na Windowsima. Stvar će se već obaviti na nivou kompajlera, ne > vidim razloge za emuliranjem. Mislio sam da će biti emulacije jer nisam shvatio da se pravi verzija MacOS-a i za Intel procesore (po meni ispravna odluka). Ovako, pretpostavljam da bi Intel verzija programa za "Rapsodiju" trebalo da bez izmena radi i pod Windows-om.
os_wars.213 madamov, -> #212, nenad
> Mislio sam da će biti emulacije jer nisam shvatio da se pravi > verzija MacOS-a i za Intel procesore (po meni ispravna odluka). Pravi se Rhapsody koji nije MacOS, tj. MacOS će u njemu biti prisutan na nivou Blue Boxa koji neće biti prisutan u Rapsodiji za Intelove procesore.
os_wars.214 zuleika,
Pitanje za druga. Covek bi hteo da digne mrezicu, ali pod posebnim uslovima. Problem je smestaj server-a. Naime, taj server bi bio smesten na mestu gde je dostupan raznoraznim nadobudnim likovima. Likovi bi se verovatno nasli pred iskusenjem da sa okolnih racunara pozajme monitor i tastaturu i da nesto "optimizuju". Zbog toga bi on hteo da server nema video kartu, a onemogucavanje prikljucenja tastature se vec da resiti. Serverom bi se upravljalo remote (on vec zna kako). Da li NT hoce da se digne bez video karte? Ako ne, koji bi operativni sistem bio pogodan za ovakav rad. Ili mozda neko ima bolju ideju za zastitu od (ne)upucenih ( dummies, ;) ? )? Hvala unapred, :).
os_wars.215 sljubisic, -> #214, zuleika
>Zbog toga bi on hteo da server nema video kartu, a >onemogucavanje prikljucenja tastature se vec da resiti. >Serverom bi se upravljalo remote (on vec zna kako). >Da li NT hoce da se digne bez video karte? Ako ne, koji bi >operativni sistem bio pogodan za ovakav rad. Ili mozda neko Ovo pitanje bi daleko bilo prikladnije PCHARD konferenciji, ili barem temi "mreze" u ovoj, no sta je - tu je :) Ukratko: problem nije do (mreznog) operativnog sistema vec do same arhitekture PC racunara, koji je koncipiran tako da nece da radi bez video kartice (a bogami i memorije, procesora... :) Resenje bi bilo da se on proseta do nekog veceg kompjuterskog servisa u gr- adu i da ih tamo zamoli da mu prodaju/poklone neku neispravnu video kartu kojoj je otisao D/A deo ili nesto sl., odn. koju racunar registruje kao da je prisutna a ona sama ne daje sliku na monitoru. Nevolja je samo sto ce i za svaku najmanju administraciju servera (za one stvari koje ne mogu remote) morati da otvara server i menja ovakvu karticu sa ispravnom...
os_wars.216 nenad, -> #214, zuleika
> Zbog toga bi on hteo da server nema video kartu, a > onemogucavanje prikljucenja tastature se vec da resiti. > Serverom bi se upravljalo remote (on vec zna kako). Računar ne može da se podigne bez video karte, tako da cela priča na taj način otpada. Ako bi tvoj prijatelj bio administrator tog servera i ako to "hostile" okruženje ne bi moralo da ima i nekakva administratorska prava onda ne bi trebalo da bude problema - šifra rešava sve. > Da li NT hoce da se digne bez video karte? Ako ne, koji bi > operativni sistem bio pogodan za ovakav rad. Ili mozda neko > ima bolju ideju za zastitu od (ne)upucenih ( dummies, ;) ? Ako ipak moraju zbog nečega imati privilegije i treba izbeći suviše petljanja neupućenih onda je NT najgore rešenje jer će ih poznato okruženje ohrabriti da nešto i oni tu čačnu. Verovatno je u tom slučaju Novell najbolje rešenje, on se i ne može administrirati sa servera, a konzola izgleda dovoljno odbojno za svakog zaludnika. Ipak, mislim da se to što tvoj prijatelj hoće može sasvim lepo postići finim podešavanjem prava za operatere.
os_wars.217 nenad,
Beše neka priča o tome da li je moguće na jednu disketu smestiti sve što nam je potrebno za pristup Internetu. Ako se ne varam, zaključak je bio - nije moguće. :) A šta mislite o tome da na tu jednu disketu stane, pored operativnog sistema i kompletan grafički Web browser, ali i dialer, TCP/IP stack, a povrh svega i Web server (!), 3D-animacija i file-manager? Uz ovu poruku je takva disketa. U pitanju je QNX, unix-like real-time operativni sistem koji se najčešće koristi za "enbeded" sisteme (one kojima ne treba interakcija sa ljudima). Sistem treba podići sa diskete koja se napravi, boot-loader će ceo njen sadržaj kopirati u memoriju kreirajući tamo virtuelni fajl sistem sa koga će se podizati program (web čitač, web server...). Lako je za snalaženje jer je user-interface nalik na Win95. Minimalan sistem: - procesor: 386 - RAM: 6MB - video: VGA (podržane su i jače rezolucije) - flopi drajv: 3,5 inča kao A: - hard-disk: nije potreban i ne dira se uopšte Skinite ovo, treba bar videti... A onda pogledajte koliko memorije traži vaš operativni sistem. :( qnxdemo.zip
os_wars.218 nenad, -> #217, nenad
Evo i malo više detalja sa njihovog Web sajta: How did we put a POSIX realtime OS, a full windowing system, an HTML 3.2 browser, an embedded web server, an Internet dialer, TCP/IP, and more on a SINGLE 1.44M floppy? To answer the question, let's start with the modular, memory-efficient building blocks that form the foundation of this demo: QNX Realtime OS Thanks to QNX's modular microkernel architecture, it was easy to build an operating environment that included only the services we needed. The result? We were able to equip the demo with a protected-mode, POSIX-certified, 32-bit, realtime OS, and still have space left over for a windowing system, browser, and more. Photon microGUI Windowing System Like QNX itself, this windowing system starts with a tiny microkernel (45K) and provides most GUI services through optional cooperating processes. The result: a fully scalable GUI. Taking advantage of this architecture, we were able to provide the rich GUI functionality needed to host several applications (HTML 3.2 browser, Internet dialer, file browser, text editor, ...), but without any of memory and disk-space requirements of a desktop windowing system. VoyagerTM HTML 3.2 web browser A QNX-enhanced implementation of the Spyglass modular web browser technology, the Voyager browser delivers complete HTML 3.2 functionality, plus many common extensions - like frames and animated GIFs - in approximately 400K of code. Voyager Embedded Web server No embedded Internet demo is complete without both a web browser and a web server! Small enough for a web camera, and robust enough for a factory robot, our web server fits in just 14K of code. TCP/IP for QNX Like the OS for which it was developed, TCP/IP for QNX can easily accommodate memory-constrained environments. For example, the version included on the floppy is configured for client-side operations and leaves out any functionality the demo apps don't require. Embedding the demo on a floppy With all the above technologies in place, our next step was to actually fit all the programs and data on the floppy. To do this, we used the data compression technology provided by the QNX Embedded Kit. An extension of the QNX OS, this kit lets you create embedded systems that execute directly from flash or ROM memory. The kit also gives you the option of loading the code from flash into RAM, where the code is then executed. Since we obviously couldn't execute directly from floppy disk, we chose the "load, then run" option: load the code from the floppy, decompress it "on demand" in RAM, then run it. How do we support so many graphics cards? QNX provides a vast array of high-performance, accelerated video drivers (ATI, S3, Cirrus, Chips & Technologies, TVGA, ...) that support 8, 16, and 24 bit-per-pixel color depths. Unfortunately, we couldn't fit all these drivers onto a floppy and still have space for an RTOS, GUI, web browser, and various other demo programs! Nevertheless, we still had to figure out a way to make the demo work with the many graphics cards used in today's computers. The solution: create a "flat" graphics-driver technology. Rather than develop a separate graphics driver for each possible card, we implemented a program that could switch a large number of video cards into a "flat" graphics mode. We then wrote a single graphics driver that could work in that mode. What, exactly, is "flat" mode? With the introduction of VLBUS and PCI video cards, many video cards can now map the frame-buffer memory on the card directly into the high-memory space of the processor. Consequently a video driver can draw on the screen simply by writing to this high-memory space, rather than communicating with a card-specific graphics engine. Naturally, this approach doesn't deliver the same performance as a card-specific graphics driver. But it does allow a single driver to work with the high-resolution modes of a large number of video cards. How the demo disk works The boot block on the floppy disk contains a first-stage boot loader that the BIOS loads into memory at 0x7c00. (This is the same operation the BIOS performs to boot any floppy.) Executing at 0x7c00, the boot-loader code then loads the second-stage boot loader (the next few blocks on the floppy disk) to the top of real-mode memory (just under the 640K address). The second-stage boot loader uses BIOS calls to load the remaining data from the floppy disk into the protected-mode address space, starting at the 1M address and ending in the 2.44M range (a total of 1.44M of floppy-disk data). The data loaded to the 1M address contains both a compressed OS and a compressed filesystem. The OS portion includes: a boot module specific to the desktop PC (QNX also supports modules for most embedded x86 processors and platforms) the QNX microkernel and process manager, which provide POSIX-compliant OS services embedded filesystem technology After loading the floppy into memory, the second-stage boot loader decompresses the OS down into low memory (below 640K) and the OS begins to execute. The OS process manager (Proc32) then starts up each of the other processes in the OS image. These processes include the embedded filesystem process (Efsys.ram), which transforms the compressed memory image into a live filesystem. To see the status of any of these processes, try out the web server demo included on the demo disk. Next, the OS executes the /bin/init program from the compressed filesystem. This program: 1.launches the serial-port manager 2.auto-detects the modem 3.auto-detects the keyboard and mouse 4.auto-detects the graphical modes supported by the video card 5.launches the Photon microGUI windowing system 6.launches the Voyager web browser The memory occupied by the OS image, which resides in the 1-to-2.4M address range, is now released to the OS to be used by executing processes. The demo no longer needs access to the floppy, and relies instead on the embedded filesystem. At this point, QNX, Photon, and the Voyager browser are running. If you look at the screen, you'll see a GUI that lets you dial into an ISP and connect to the Internet. You're ready to surf!
os_wars.219 ivanl, -> #217, nenad
Ne> Beše neka priča o tome da li je moguće na jednu disketu smestiti Ne> sve što nam je potrebno za pristup Internetu. Ako se ne varam, Ne> zaključak je bio - nije moguće. :) Ne> A šta mislite o tome da na tu jednu disketu stane, pored Ne> operativnog sistema i kompletan grafički Web browser, ali i dialer, Ne> TCP/IP stack, a povrh svega i Web server (!), 3D-animacija i Ne> file-manager? Ne uspeva da mi detektuje modem ni na COM4 ni na COM3 :(
os_wars.220 zeljkoj, -> #219, ivanl
> Ne uspeva da mi detektuje modem ni na COM4 ni na COM3 :( Ni meni ne prepoznaje USR-a na COM4. :( Adresa je 2E8, kao što zahteva.
os_wars.221 nenad, -> #220, zeljkoj
> > Ne uspeva da mi detektuje modem ni na COM4 ni na COM3 :( > > Ni meni ne prepoznaje USR-a na COM4. :( > Adresa je 2E8, kao što zahteva. Pravo da kažem nisam ni probao zvanje (treba upisati DNS a takve stvari ne pamtim :), ali ono ostalo što sam video me je dovoljno dojmilo da nisam ni osetio potrebu da ga dalje testiram - sve im verujem. :))
os_wars.222 ivanl, -> #220, zeljkoj
Ze> Ni meni ne prepoznaje USR-a na COM4. :( Ze> Adresa je 2E8, kao što zahteva. Proradio je na COM2, ali je pukao voyager posle 1 minuta surfa.
os_wars.223 space.ace, -> #217, nenad
> Skinite ovo, treba bar videti... A onda pogledajte koliko memorije > traži vaš operativni sistem. :( Ovo je fenomenalno... Ne mogu da verujem. Čak je i upotrebljivo. Da li ikako može da se hakeriše ovo, pa da ovaj WWW browser prebacim na Linux, pošto je mnogo dobar i lep?
os_wars.224 epson, -> #220, zeljkoj
│ Ni meni ne prepoznaje USR-a na COM4. :( └───────────────────────────────────────────────── Isti modemm, isti port, isto sranje :(
os_wars.225 dselic, -> #220, zeljkoj
> Ni meni ne prepoznaje USR-a na COM4. :( > Adresa je 2E8, kao što zahteva. Meni lepo radi, čak sam i surfovao jedno pola sata preko akademske mreže.
os_wars.226 ivanl, -> #224, epson
Ep> │ Ni meni ne prepoznaje USR-a na COM4. :( Ep> └───────────────────────────────────────────────── Ep> Isti modemm, isti port, isto sranje :( Prebaci ga na COM2 meni je tamo prepoznao CL, na 4 nije, izgleda da nije do modema nego se ne snalazi sa COM-ovima 3 i 4.