PCOS.6

02 Nov 1995 - 24 Dec 1999

Messages - unix

unix.410 firus,
Kako objasniti dragom mi Linux-u, da ne treba da seče 8 bit karaktera ubačenog sa tastature. Stvar je više nego hitna. POMAGAJTE!!! X
unix.411 firus,
Upravo sam u Telemate-u, koji sam pokrenuo iz dos emulatora, sto znaci da mi je dosemu proradio. Problem je bio u tome sto zSystem.map nije odgovarao kernelu, kako i zasto nemam pojma. Kada sam rekompajlirao kernel i tako dobio i novi zSystem.map sve je odjednom proradilo. Radi lepo koliko vidim, samo ga treba nastelovati lepo i eto srece. Zato bi zamolio da mi neko posalje njegov konfiguracioni fajl /etc/dosemu.conf Da li neko probao da pokrene win95 pod emulatorom? X
unix.412 maksa, -> #403, nenad
>> Jedan operativni sistem višekorisničkim _VALJDA_ čini >> mogućnost da više korisnika može da ga koristi _istovremeno_. NT sa tim nema problema. >> NT je višekorisnički, uz malo ograničenje - korisnici moraju >> da čekaju u redu ispred tastature i miša da bi ga koristili. I ovo (naravno ;) opet nije tačno. Da je tako kao što kažeš, NT ne bi mogao da funkcioniše u nekoj ozbiljnoj savremenoj mreži. Nisam verovao da ću ovo morati tebi da crtam, tj. osećam se kao da nekome ko je pre mesec dana video kompjuter objašnjavam da DOS _nije_ isto što i COMMAND.COM. Naravno da i ti to znaš, no se prosto praviš blesav ;) ne bi li Unix nekako ispao fenomenalno superiorniji. U svakom slučaju, sledi škola za pačiće male. Ono što ti na Unixu percipiraš ;) kao višekorisnički rad je aktivnost login deamon-a, koji startuje shell proces za datog korisnika. Shell je običan program koji služi za komunikaciju između korisnika i OS-a. Ono što je na Unixu daemon, to se na NT-u zove servis. Dakle, i na NT-u se startuje adekvatan servis koji osluškuje mrežu, daje login prompt, i startuje neki shell sa ograničenjima shodno ACL-u (access control list) zapisu za datog korisnika, i nema prepreka za startovanje proizvoljnog broja takvih shell taskova. Uloguješ se sa bilo koje tačke na mreži, i radiš šta hoćeš u skladu sa tvojim ACL ograničenjima. Normalno, pre toga je neko morao da te kreira kao korisnika. To na NT-u postoji i radi, nema misterije, nema ograničenja (osim onih koje ti je postavio administrator). >> Nije baš tako, uostalom i NT 6.0 (code-name Hydra) bi trebalo >> da bude višekorisnički, što bi to radili ako je to pase, ili >> čak "đubrište istorije"? Alo, nisu višekorsinički sistemi predviđeni za "đubrište istorije", naprotiv, nego login: prompt kao način višekorisničkog opsluživanja. Login: prompt je imao smisla kada si imao jedan kompjuter koji je koštao više desetina ili stotina hiljada dolara, i dumb terminale od po 1000$. U situaciji kada za iste male pare dobijaš jake desktop mašine generalni je stav da nije racionalno koristi ih samo za proturanje raw tekstualnih podataka, ili diskretizovanih GUI elemenata (X client). To je i poenta client-server arhitekture: rasteretiti i server i stanicu podelom posla između to dvoje. To je ideja za kraj dvadesetog veka, čiju bi naprednu implementaciju u velikoj meri predstavljali Java i donekle Sun-ov NetPC. >> I uopšte - te priče o "odlascima na đubrište istorije" i >> tehnologijama koje će sve ostalo pojesti i zameniti ne drže >> vodu. Nigde ne kažem da će da se pojavi neka magična tehnologija koja će da potamani sve ostale. Samo te podsećam da se zastareli mainframe pristup sednem_i_ulogujem_se_sa_običnog_digitrona u zadnjoj deceniji sve većom brzinom napušta zarad mreža i distribuiranih klijent-server arhitektura. To nije neko moje javlja_mi_se predviđanje, nego trend koji su sagledali ljudi koji imaju mnogo bolji uvid u razna tržišta od tebe i mene. 'Trend', u smisli da se to već dešava. A 'fala Bogu uvek će postojati kompjuteri od 2000$ i kompjuteri od 200.000$. >> I sam se buniš što se takve stvari pričaju za Javu koja >> za tako nešto ima najveće predispozicije, a spreman si da >> otpišeš računare koji danas nose možda 99% svetskih >> finansijskih i poslovnih podataka. Ne otpisujem ja ništa, samo kažem da činjenica da te neki OS u startu dočeka sa Login: promptom ne karakteriše njegovo, hm, multiuser-stvo na račun nekog drugog. >> Što se tržišta koje je HP napustio jer je "pase": znaš li koja >> je najveća softverska kompanija, tj. ko je najviše para uzeo >> od softvera prošle godine? IBM - 12 milijardi dolara. Duplo >> više od MS-a celog. Negde sam pročitao da najveći deo IBM-ove softverske zarade dolazi od održavanja njihovih N miliona legacy linija u COBOL-u na mainframe mašinama koje je neko debelo i papreno platio u zadnjih XX (dvocifren broj) godina. Dakle, bilo bi zanimljivo videti koliki deo tog profita čini prodaja softvera, a koliki održavanje i servisiranje postojećeg (i po 20-30 godina starog). Većina njegovih velikih ugovora (USA DoD, velike kompanije, i sl.) i datira iz vremena kada je bio jedan jedini. Zato su i programeri koji pretabavaju COBOL u nešto savremenije napolju trenutno vrlo traženi. Druga stvar je što IBM ne može nikako da propadne, jer će u slučaju bilo kakvog belaja da ga dotira američka vlada, pošto je jedna od 8 kompanija čiji bi buć_u_vodu domino-efektom bukvalno izazvao kolaps USA berze ravan onom s početka veka, zbog složenih vlasničkih tj. akcionarskih odnosa, a što naravno ne može da se dopusti. IBM je zato zaštićen k'o govedo u Indiji. ;) Treća stvar je što je u IBM-u zaposlena ćerka jednog profesora sa FON-a koji je rodom iz Pirota (valjda ne treba da navodim ime ;) što dodatno ojačava njihove finansijske pozicije. ;)) >> Naravno da jedan mora da radi, ipak je renome firme u pitanju. >> Baš pre neki mesec je polovini korisnika MSN-a bio nedostupan >> mail jer su update-ovali nekakav softver koji je zahtevao >> restartovanje NT-a. Vidiš, isto to je zadesilo i AOL koji ne radi pod NT-om. Svaki softver je ljudski proizvod, i kao takav podložan tzv. "ljudskom faktoru". >> Samo jedno podsećanje je dovoljno da dovede u pitanje tih "par >> sati" igranja sa tom third-party alatkom - kada i za kada je >> MS najavio Explorer za Unix? MS Internet Explorer je u novim (3.0 pa nadalje) inkarnacijama prava Windows shell ekstenzija, što ne važi za najveći deo poslovnog ili tehničkog softvera koji bi nekome bio zanimljiv predmet portovanja cross-platform alatkama. Straightforward 1-1 prenošenje Internet Explorera na neki Unix bi podrazumevalo prenošenje i Windows shell-a, a što bi zahtevalo i prenošenje Windows kernela, tj. - pravljenje Windows-a na svakoj mogućoj Unix hardverskoj platformi. Koliki je ovo posao i da li MS misli (a ne misli ;) da ga radi, ne treba da crtam. Kao što si i ti primetio, njihov prevashodni cilj jeste SOHO (ne mislim na deo Londona sa striptiz barovima i javnim kućama ;) i consumer tržište, pa im Explorer za Unix nije prioritetan. Mogu da lažu, mažu i probijaju rokove do besvesti. ;) >> Od čega se, kažu, 90% nalaze na MS-ovom sajtu. ;) Isto k'o što se 90% Jave nalazi na Sun-ovom sajtu. ;) Pogledti na pr. www.activex.com, pa krenuti dalje odande. Na Microsoftovom sajtu se inače može naći iznenađujuće mnogo prenosive Jave ("nezagađene" ActiveX-om), dok na pr. www.nba.com i www.pcmag.com (ili www.zd.com) furaju aplete pravljene u MS Visual J++. Kako znam? Tako što se ne skidaju .class fajlovi ili JAR-ovi, nego MS-ovi CAB-ovi sa Java klasama, što fenomenalno ubrzava dovlačenje apleta. >> Portovanja od jednog dana ili prostim rekompajliranjem su >> priča iz Unix sveta - i to ako se koristi isti alati, ista >> biblioteka klasa i sl. To sam video sa GCC kompajlerom i to >> isključivo za konzolne i X aplikacije Nije Unix uopšte toliko monolitan kao što ga prikazuješ. Na pr. BSD Unix-i imaju sockets, a SystemV verzije nemaju. To je fundamentalna razlika, i predstavlja mnogo veći problem za Unix prenosivost od "nekonzistentnog Win95/NT API-ja". (Linux je kuriozitet pošto je negde između, tj. mislim da spada u SystemV granu ali zahvaljujući vešini autora ima i socket-e). >> Ma ko kaže da mi smetaju. API-ji kao API-ji u uvek dobrodošli, >> olakšavaju mnoge stvari, a još ako su multiplatformski i ne >> doživljavaju revizije svakih nekoliko meseci... ;( >> >> Ako se ne varam sada je aktuelan TAPI 2.1, bili su 1.0, 1.1, >> 1.2, i 2.0. Priča se o TAPI-ju 3.0. Normalno da doživljavaju revizije. Hardver sa kojim taj API radi doživljava svakodnevne revizije - pre 5 godina si morao žešće da platiš ako hoćeš fax-modem, a sada ne možeš da kupiš nov modem bez fax-a, štaviše, u sledećih par meseci teško da ćeš naći fax-modem bez voice mogućnosti. API se dopunjuje u skladu sa hardverom. Neki TAPI od skora postoji i pod Solarisom (i pored inherentne Unix otvorenosti za sada ga nema pod drugim Unixima ;). I Java ima svoj TAPI koji se zove JavaTel, i služi kao omotač oko drugih native TAPI-ja, a ima i MAPI koji se zove JMAPI, doduše za sada samo na papiru. >> Nekako mi se čini da su AT komande bile bolje ("bravar je bio >> bolji" ;) a vršile su posao 20 godina... ;) Nekako mi se čini da je u tih zadnjih 20 godina svako malo neko pitao "a koji init string da podesim za ovo i ono na modemu tom_i_tom?" i ako ima sreće neko sa istim modemom će da mu odgovori. Lično, bio bih mnogo srećniji da nikad nisam morao da zavirim u uputstvo od mog modema. U zadnjih par meseci su se postavljala pitanja "koja je AT komanda za prebacivanje u talk mod voice modema model UMC/Rockwell/DrasticPlastic Shupa Labs. Inc.?". Zahvaljujući TAPI-ju, ova pitanja u zadnje vreme postaju "koji mi voice softver preporučujete?" (svejedno koji modem, unimodem drajver radi posao), što je veliki korak napred. A to su samo najprizemnije primene. Zahvaljujući TAPI-ju i Win32 API-ju snimanje poruke sa voice modema u WAV se obavlja u par API poziva koje sam čak i ja uspeo da shvatim. ;) A zahvaljujući činjenici da Unixov turbo-konzistentan API zadnjih 20 godina nije odmakao od kriptičnih ioctl* poziva, takav softver ćeš za Unix naći jako teško, uprkos njegovoj "otvorenosti koja omogućava interoprerabilnost i saradnju raznorodnog hardvera i softvera" (ovo pod navodnicima si ti napisao, zato nemoj opet da me pitaš šta to znači ;). >>> "Unixova otvorenost" bi >>> vam omogućila "interoperabilnost i saradnju raznorodnih >>> komada softvera i hardvera", >> >> Nisam baš razumeo šta pričaš, ;) Pa kako sad nisi razumeo, to je samo u potpunosti citirana tvoja definicija "Unix otvorenosti". ;)) >> Juče-danas sam pročitao vest, Bil Gejts ima novu sjajnu ideju. >> Zove se "Windows terminals". ;) Radi samo sa NT serverom, >> naravno. :)) Aj' to, manje više, nego treba pročitati njegov intervju u kome on objašnjava kako i zašto Microsoft softver ima/nema bagove. Izgleda k'o Dačić kada objašnjava kako SPS nije pokrao izbore. Crnjak potpuni. ;) Pogledati na: http://www.cantrip.org/nobugs.html (Ne pokušavaj da odeš samo na www.cantrip.org, tu ima mali bezobrazan JavaScript koji ti odmah ugasi browser, tako da ipak moraš da ukucaš ceo put do fajla) >>> Što bi rekli Englezi: put your money where your mouth is. ;) >> >> Upravo tako. Mislim da i ti ne bi pričao ovako kako pričaš da >> si bio primoran da se brineš o 200 ili 500 Windows mašina >> stavljenih na stolove priučenih i radoznalih korisnika.. ;) Sasvim moguće. Imam muke i da brinem o ovoj mojoj jednoj. ;) (Da probam opet sa Linux-om, možda će biti lakše? ;) Inače, masa tih stvari se rešava sa system policies. >>> na kvarno uteruje ljude da prave programe za NT-a, ali API-ji >>> ni izdaleka nisu toliko nekonzistentni kao što bi neko >>> pomislio iz tvoje rečenice. Radi se prosto o relativno malom >>> podskupu koji ne radi pod 95-icom. >> >> I o malo većem podskupu koji ne radi po NT-om. Ne znam kako onda napisaše onoliki MS Office tako da isto radi i izgleda i pod NT-om i pod 95-icom. MS IExplorer je praktično sistemski softver, pa ista verzija radi pod NT-om i pod 95-icom. Programi na kojima trenutno radim rade i na NT-u i na 95-ici, bez ikakvog prekompajliranja ili ograničenja. Meni je to dovoljno dobro. Istina, neke GDI sitnice bih lakše uradio da mi je ciljni OS samo NT, no, i ovako se ne žalim. I put my money where my mouth is. ;) A zahvaljujući ActiveX-u, u ovom trenutku možeš (uz manje ili više truda u zavisnosti od toga koji alat od dolenavedenih izabereš), na pr. da napraviš tvoj sopstveni Internet Explorer u VB-u, C++-u, Javi, pa i FoxPro-u, a verovatno i u MS Access-u. Taj Explorer će da radi i na NT-u i na 95-ici.
unix.413 maksa, -> #405, space.ace
>> izgleda sasvim upotrebljivo (onoliko koliko VB uopšte može >> biti upotrebljiv O:). Pa, vkostic (znamo ko je vkostic?) se povremeno telnetuje na Pro iz Amerike, i tvrdi da je od VB-a za godinu dana namlatio 140.000$. Meni ta suma izgleda vrlo upotrebljivo. ;) Ono što jes-jes, jedan je vkostic. Inače, kada se ne koristi za brzo pravljenje short-term DB klijenata, VB se u svetu u ozbiljnim softverskim projektima koristi za grubo prototipiziranje programa (koji se posle prevode na pr. na C++).
unix.414 nenad, -> #401, firus
> Kad smo već kod editora, koji je dobar editor za X windows? Pa verovatno Emacs, kao i za konzolu... Ako tražiš nešto nalik na TSE/QEDIT, pogledaj FTE, radio ga je jedan Slovenac.
unix.415 nenad, -> #395, space.ace
> Između ostalih, da pomenem odličan Applix-ov office suite, nazvan > jednostavno ApplixWare, u kome ima programa za obradu teksta, vektor > grafike, spreadsheet, html editor, html browser, mail program itd. > Košta $199, i već je naručen. Sada je već kasno, ali mislim da si pogrešio. Imaš za Linux (kao i Windows, OS/2, još par Unix-a, a uskoro i za Javu) odličan nemački suite program - StarOffice. Što se glavnih programa tiče oni su prilično (preslaba reč ;) slični Microsoft-ovim Word-u i Excel-u (ima i prilično kompatibilan makro jezik), ali su _potpuno_ međusobno i Web integrisani (svi moduli su istovremeno i browseri). Ako ništa drugo imaš i multi-platformsko rešenje, direktnu razmenu dokumenata ako Linux nije jedino što koristiš. Ima i 3D grafički program, bit-map editor... Drži 30% nemačkog tržišta, a svetskim razmerama predstavlja četvrtog igrača, odmah iza MS-a, Lotus-a i Corel-a. Jedina mana je u tome što adekvatno i košta - u redu veličine sa ona najpopularnija tri.
unix.416 vitez.koja, -> #408, firus
#=> Vi> Recimo, imam ekstra dugačku liniju u HTML fajlu. #=> Ništa neobično, Vi> naročito ako se HTML ne piše ručno, #=> nego se generiše. #=> #=> Da li bio ljubazan da mi pošalješ tu liniju od 1000 #=> karaktera. Moram to da vidim. Svaka takva linija može da #=> se razolomi na 20 malih i to će da radi. Ne bih bio ljubazan. Tu liniju možeš da napraviš i sâm sebi, pa gledaj do mile volje. Ponoviću još jednom. Kao što radi 20 linija po 80 karaktera, tako isto radi i jedna linija od 1500 karaktera. Kada se HTML generiše programski, dugačke linije i nečitljivost koda su u najmanju ruku nebitni (a mogu da budu i poželjni, ako hoćeš da otežaš kasniju analizu). Krajnje je besmisleno da neki nedopečeni Unix editor, koji se koristi jednom ili nijednom, u "proizvodnom lancu" prezentacije postavlja bilo kakve uslove. #=> Ja nikad nisam napisao liniju koja je prešla 80 karaktera #=> u html fajlu. Čim uzimaš sebe za primer, mora da imaš solidno iskustvo u HTML programiranju i makar dve-tri ozbiljno odrađene prezentacije. Napiši URLove onoga što si napravio, čisto da vidim da li to što _ti_ nisi napisao liniju koja je prešla 80 karaktera uopšte znači nešto.
unix.417 firus, -> #414, nenad
Ne> Pa verovatno Emacs, kao i za konzolu... Za konzolu koristim Joe. Ne> Ako tražiš nešto nalik na TSE/QEDIT, pogledaj FTE, radio ga je Ne> jedan Slovenac. Da nije Primož Peterlin? Da nisam našao njegov tekst "Slovenian HOWTO" nikad ne bi namestio naša slova. Konkretno mislio sam na nešto što liči na Word for Windows. Kad malo razmislim, šta će mi takav editor i u Linux-u. Imam Word 7.0 u Windowsu 95. X
unix.418 firus, -> #416, vitez.koja
Vi> Ponoviću još jednom. Kao što radi 20 linija po 80 karaktera, tako Vi> isto radi i jedna linija od 1500 karaktera. Upravo to sam ja tebi pokašao da kažem. Vi> Kada se HTML generiše programski, dugačke linije i nečitljivost koda Vi> su u najmanju ruku nebitni (a mogu da budu i poželjni, ako hoćeš da Vi> otežaš kasniju analizu). Čemu to? Pa nije to sorce programa koji prodaješ. Vi> Krajnje je besmisleno da neki nedopečeni Unix editor, koji Vi> se koristi jednom ili nijednom, u "proizvodnom lancu" prezentacije Vi> postavlja bilo kakve uslove. Kakav je da je, ja bolji editor u Linuxu nemam. Bitno je da radi posao. Ja za DOS imam bar 10 editora, a poruke pišem u editoru koji se zove TED3. Ima ČITAVIH 7k. Kao što vidiš stvar je malecka, ali radi posao. Naravno imam i Word za Win95. Šta misliš koji korstim češće? Word ili TED? Vi> Čim uzimaš sebe za primer, mora da imaš solidno iskustvo u HTML Vi> programiranju i makar dve-tri ozbiljno odrađene prezentacije. Ništa od toga što sam ja uradio nigde nije stavljeno. To je stradalo u jednoj havariji hard diska. :( Vi> Napiši URLove onoga što si napravio, čisto da vidim da li to što Vi> _ti_ nisi napisao liniju koja je prešla 80 karaktera uopšte znači Vi> nešto. Pošto moja dela nećeš moći da vidiš, poslaću ti par adresica, koje su profesinalno odrađene, a nemaju više od 80 karaktera po liniji. Samo da ih isčeprkam. Imaš java skript, frejmove, real audio... Nema šta nema, a sve je lepo i uredno složeno. X
unix.419 space.ace, -> #415, nenad
>> Sada je već kasno, ali mislim da si pogrešio. Imaš za Linux (kao >> i Windows, OS/2, još par Unix-a, a uskoro i za Javu) odličan >> nemački suite program - StarOffice. Što se glavnih programa tiče Naravno, znam i za StarOffice, bio sam na njihovom sajtu, i šta reći: Goodbye MS Office ;). Što se tiče ApplixWare-a, ako uporedimo odnos cena-kvalitet, može se jedino reći da za te pare dobijate odličan integrisan paket za sve potrebe prosečnog Jugoslovena ;>.
unix.420 space.ace,
U nekoliko sledećih poruka preneću vam informacije o nekim interesantnim programskim paketima (što besplatnim što komercijalnim) za Linux operativni sistem. Nadam se da će vas zainteresovati. Svi tekstovi su iz Specijalnog Izdanja "Linux Journal"-a, bez copyright-a. ********* za ljubitelje windows-a (naročito maksu ;) Caldera WABI 2.2 for Linux / Caldera Inc. Caldera licenced and ported SunSoft's Wabi technology to enable end users to run popular Windows 3.1 applications on Linux-based system software. Chanell Partners ans customers can utilize Caldera WABI 2.2 for Linux running on Caldera OpenLinux (tm), and open source environment to remotely manage Windows 3.1 applications at home, in the office or on the road. Chanell partners who create customized turn-key solutions based on environments like SCO OpenServer 5 (tm) or Windows NT (tm) can now use the Wabi/COL soluton to increase revenues by lowering overall cost ans systems requirements. Requires Linux on a 386+ Intel-based processor, 16 MB RAM (24 MB recomended), VGA-quality video and 10Mb disk space. Platforms: Linux Source available: no Price: $ 199.00
unix.421 space.ace,
Metro OpenGL 1.1 / Metro Link, Inc Metro Link enters the 3D rendering market with an optimized and fully SGI-compliant version of OpenGL (tm) for Linux. Rotating, bouncing blobs can be displayed and interactively controlled on screen via 250 OpenGL routines. Objects can be rendered in wireframe, shaded solid, and transparent modes- -with user-definable textures, surfaces, and other attributes. Metro OpenGL is the optimum environment fo developing 2D and 3D graphics applications. As the recognized graphics standard, OpenGL runs on a variety of platforms without the need to rewrite applications for each systems's graphics driver. Includes Metro-X Enhanced Server Set and one FREE upgrade to Hardware Acceleration. Platforms: Linux Source available: no Price: $199.00
unix.422 space.ace,
Možda će i ovo nekog interesovati: TecPlot 6.0 / Amtec Engineering, Inc TecPlot is a plotting program for visualizing and analyzing engineering and scientific data. The standard version includes XY, 2D and 3D surface plotting. An optional extension (called 3DV) adds the capability to visualize 3D volumetric data. With TecPlot you don't have to write a program, just input your data and start visualizing immidiately. Platforms: Linux Source available: no Price: $ 955.00 P.S. Nisam dopisao peticu ;)
unix.423 space.ace,
Xscan / Sunsite Archive A program for scanning under X Window System. Primary site: sunsite.unc.edu /pub/Linux/apps/graphics/scanners *** Qfax Utility Suite / Sunsite Archive Collection of fax management tools. Primary site: ftp.renaissoft.com /pub/qfax/distribution *** xvirtual / Sunsite Archive Visualisation and animation fo 3D objects under X Window System. Primary site: sunsite.unc.edu /pub/Linux/X11/xapps/graphics *** PAPyRUS / Sunsite Archive Word processof for Linux Primary site: ftp.mime.univ'paris8.fr /usr/oscar/PAPyRUS *** ASWedit HTML editor / AdvaSoft, Ltd. ASWedit is a comprehensive and easy to use HTML and text editor for the X Window System and Motif. It offers three independent modes: a plain text editing mode and two context-sensitive, validating modes for authoring of HyperText Markup Language documents as used on the Internet and intranets. In the HTML modes a builtin parser controls availability of different commands in current document context. The program has a comprehensive context-sensitive hypertext help with topics on a selected tag and edited attribute. The user interface can be customized in many ways, including the six available toolbars. ASWedit is sold on a per machine basis. Platforms: Unix, Linux Source available: no Price: $ 149.00 *** interesantno! bootpart / Sunsite Archive Allows you to add a Linux partition on the Windows NT boot loader menu. Primary site: sunsite.unc.edu /pub/Linux/system/Linux-boot
unix.424 space.ace,
Ceres SoundStudio / Ceres Gbr Ceres SoundStudio is an all-in-one, multi-track recorder, mixer and effect module. The multi-track recorder can deal with up to 16 tracks at 44KHz, 22KHz, 11Khz or 8 KHz sampling rate. It fully supports OSS/OSS Lite (Open Sound System) sound driver, WAV and SUN-AU file formats. The size of sound files to be created is unlimited. The mixer grants simultaneous recording and playback with full-duplex sound cards like GUS and others. The effect module provides a lot of editing and effect functions like amplify, maximize, fading, zero line correction, silence, distortion, robotize, tremulo, and techno/hall. Platforms: Linux, Windows 95/NT, near future: FreeBSD, Solaris, HP/UX, SCO Source available: no Price: $ 39.00 Primary site: www.ceressoft.com/
unix.425 space.ace,
Ovo je takođe dobro, ali malo skupo ;)... FairCom(R) Linux Server / FairCom Corp Offers heterogeneous network support allowing dissimilar clients to attach to virtually any FairCom server. The server is multi- -threaded, and incorporates new indexing technology that allows concurency among clients without jeopardizing data integrity. Portability is afforded through over 26 supported platforms. With close to 10 supported communications protocols, change the back-end server to more robust platforms easily. Using FairCom's c-tree Plus toolkit, program at the low level, ISAM level, or ODBC level and migrate to new platforms by recompiling. Features include "anti-deadlock" detection/resolution, caching; OLTP (online transaction processing) on three levels, file mirrors and more. Platforms: Windows NT (Intel, MIPS, DecAlpha), Win95, DOS, Apple System 7, Apple A/UX, Banyan, NLM, PowerMac Source available: yes Price: $ 745.00
unix.426 space.ace,
Malo o emulatorima. Pored WABI-ja, dosemu-a i WINE-a, postoje i: *** Apple2 / Sunsite Archive Apple II+ emulator for Linux. Primary site: tsx-11.mit.edu /pub/Linux/sources/urs.bin *** Executor / ARDI Commercial Macintosh Emulator. Fast CPU Emulation (75MHz 486DX4 approximates 25MHz 68040). Allows many Macintosh applications, including Word 5 and Excel 4 to run without requiring anything from Apple. Reads, writes and formats 1.4 Mb Macintosh formatted floppies. Reads and Writes SCSI Macintosh disks. Reads Macintosh formatted CD-ROMs. Color support, prints on PostScript printers. Has demo applications so you can run it with no Macintosh expirience. ftp.ardi.com/pub/ExecutorLinux demo version with ten minute time limit. English FAQ at ftp.ardi.com/pub/executor-faq.ascii. Platforms: Linux, DOS, NextStep Source available: no Price: $ 249.00 *** CP/M-80 Emulator / Sunsite Archive Emulates a Zilog Z80 CPU and a lookalike to the DR CP/M-80 operating system. Primary site: sunsite.unc.edu /pub/Linux/system/Emulators
unix.427 space.ace,
Ako vas interesuju neke konkretne aplikacije, javite mi, potražiću ih za vas. Ako hoćete sami da ih tražite, idite na www.redhat.com, imate linkove, pa razgledajte ;). Ako nađete vremena, posetite i www.linux.org.yu, prvi sajt u Yu posvećen samo Linux-u. Sajt je naravno nedovršen, jer sam tek počeo da ga sklapam, ali će uskoro biti gotov. No, nema prepreka da ga obiđete i mail-nete mi sugestije...
unix.428 space.ace, -> #399, vitez.koja
>> Odličan je Joe... pre neki dan mi zatreba za poslednju izmenu u >> jednoj Web prezentaciji. U njoj ima neki baš poduži red, i čim Odličan je Džo. Kakva slučajnost, i meni je trebao da izmenim jedan html, ali nisam mogao da ga DL-nem, jer sam bio u NT telnet klijentu :(. Časkom startujem Joe, sačeka me 3 reda od po 1000+ karaktera. Ništa zato, krenem udesno i posle 20 sekundi stignem do podatka i lepo ga promenim. A da, i odem kući pevajući ;>. Znači, ili si negde zeznuo nešto ili ne znaš da koristiš Joe. ;)
unix.429 space.ace, -> #414, nenad
>> Ako tražiš nešto nalik na TSE/QEDIT, pogledaj FTE, radio ga je >> jedan Slovenac. Što nalik QEDit-u, kad ima original ;). Na sunsite.unc.edu, potražite sami...
unix.430 firus, -> #420, space.ace
Sp> ********* za ljubitelje windows-a (naročito maksu ;) Sp> Caldera WABI 2.2 for Linux / Caldera Inc. Sp> Platforms: Linux Sp> Source available: no Sp> Price: $ 199.00 Čemu ovo? Znam sad ćeš da mi kažeš, radi word 6.0 kao i sve aplikacije. DOSEMU verzija 0.60.3 bez problema radi sa svakim normalnim DOS-om. Jako mi je krivo što nemam win 3.1 pa da probam da ga poteram. Jedina stvar koju nisam uspeo da pokrenem je igrica Lotus III, ali njega ni pod 95-icom u Dos promprtu ne mogu da pokrenem. Uzeću na pozajmnicu jedno 32 MB RAM-a i mogu da se kladim da ću i Win 95 da poteram da radi. Sad mi javlja da nema memorije. X
unix.431 firus, -> #426, space.ace
Sp> Malo o emulatorima. Pored WABI-ja, dosemu-a i WINE-a, postoje i: Gde ti je UAE? Moram da ga probam na linux-u, dosport verzija je SPORA. X
unix.432 nenad, -> #429, space.ace
> Što nalik QEDit-u, kad ima original ;). Na sunsite.unc.edu, potražite > sami... Možda zato što je besplatan, sa sve sorsom, a i mnogo moćniji od osnovnog QEDIT-a. :)
unix.433 nenad, -> #417, firus
> Da nije Primož Peterlin? Nije, zove se Marko Maček.
unix.434 space.ace, -> #430, firus
>> Jako mi je krivo što nemam win 3.1 pa da probam da ga poteram. DOSemu-om ne možeš da podigneš win31; možda, uz pravu konfiguraciju win30, ali slaba vajda. Što bi se mučio sa DOSemu-om kad imaš DVA windows emulatora, koji rade sasvim fino (čakštaviše odlično ;). P.S. U usr/doc/dosemu imaš dokumente o desemu-u, a između ostalog i listu programa koje možeš da startuješ pod istim, so valjalo bi da je pogledaš :). Ako je nemaš, javi se.
unix.435 space.ace, -> #431, firus
>> Gde ti je UAE? Da, vidiš, njega sam ispustio iz vida. Sorry ;). >> Moram da ga probam na linux-u, dosport verzija je SPORA. Obavezno probati, X verziju, tera sve WB aplikacije koje sam našao :). Naravno, valjalo bi da mi uspe upload, pa da vam pošaljem i amiwm - Amiga Window Manager za X. Dobijate izgled Amiginog desktopa na Linux-u. Naravno, postoji i Window Manager koji pretvara vaš Linux u Mac-a-like desktop. Jedan sličan dolazi i uz Caldera OpenLinux, zove se LookingGlass.
unix.436 firus, -> #434, space.ace
Sp> DOSemu-om ne možeš da podigneš win31; Jesli li siguran? Samo piše da nije preporučljivo, ali kaže da može. A kad bi ja slušao takva upozorenja, nikad ništa ne bi uradio. Sp> Što bi se mučio sa DOSemu-om kad imaš DVA Sp> windows emulatora, koji rade sasvim fino (čakštaviše odlično ;). Mezi me da dovlačim arhve od po par megabajta da bi mogao da pokrenem win program. Šta će mi to pored živog windowsa 95? Dosemu mi ipak treba. Sp> P.S. U usr/doc/dosemu imaš dokumente o desemu-u, a između ostalog Sp> i listu programa koje možeš da startuješ pod istim, so valjalo bi Sp> da je pogledaš :). Pogledao, pogledao. Imaš i spisak nekih koji ne rade. Sp> Ako je nemaš, javi se. Rekli lepo ljudi da javimo ako nađemo da radi još nešto. X
unix.437 firus, -> #435, space.ace
Sp> Obavezno probati, X verziju, tera sve WB aplikacije koje sam Sp> našao :). Ma pusti WB aplikacije, da li radi ono najvažnije - TV Sports Basketball? Sp> Naravno, postoji i Window Manager koji pretvara vaš Linux u Sp> Mac-a-like desktop. Jedan sličan dolazi i uz Caldera OpenLinux, Sp> zove se LookingGlass. Ti reče da potoji i neki koji izgleda ko Win 95. DAJ, DAJ, DAJ... :)) X
unix.438 vitez.koja, -> #418, firus
#=> Čemu to? Pa nije to sorce programa koji prodaješ. To je doslovce source programa koji prodaješ. #=> Pošto moja dela nećeš moći da vidiš, poslaću ti par #=> adresica, koje su profesinalno odrađene, a nemaju više #=> od 80 karaktera po liniji. #=> #=> Samo da ih isčeprkam. Imaš java skript, frejmove, real #=> audio... Mogu ja tebi da predložim jednu ;) http://www.sezampro.yu/~vitez.koja/ Ima java skript, frejmove, real audio... i, rekao bih, nigde više od 80 karaktera po liniji, mada za to nisam siguran. To što može sve da stane u 80 redova, ne znači da će uvek i biti tako. A editor koji ima nešto protiv dugačkih redova ne može da se nazove dobrim. EOD.
unix.439 vitez.koja, -> #428, space.ace
Ponekad stvarno imam utisak da razgovaram sa decom. Ajde što zamišljate da je kvrckanje Linux konfiguracionih fajlova velika veština (a nije, čim sam je ja savladao;), nego ovde već drugi put neko poteže neko tobože "znanje" potrebno da se upotrebi Joe, mediokritetski editor koji koristi Wordstar komande. Nazdravlje vam bilo ako su vam i ostala znanja tako duboka i korisna kao ovo. #=> Časkom startujem Joe, sačeka me 3 reda od po 1000+ #=> karaktera. Ništa zato, krenem udesno i posle 20 sekundi #=> stignem do podatka i lepo ga promenim. #=> Znači, ili si negde zeznuo nešto ili ne znaš da koristiš #=> Joe. ;) Kreneš udesno, i posle dvadeset sekundi :))) stigneš gde si krenuo? To je, biće, ta nauka korišćenja Joea koju nisam savladao? Naučiću i ja da idem udesno, kad tad. Teško vama onda... ;)
unix.440 junior, -> #439, vitez.koja
> Kreneš udesno, i posle dvadeset sekundi :))) stigneš gde si > krenuo? To je, biće, ta nauka korišćenja Joea koju nisam > savladao? Jao, bre unixovci ;) Ctrl-E - kraj reda Ctrl-A - početak
unix.441 firus, -> #438, vitez.koja
Vi> To je doslovce source programa koji prodaješ. Zavisi. Čak i da je prezenatacija koju prodaješ nekom, to opet nije razlog da nekom zabranjuješ pregled sorsa. Kako se vrši zaštita WWW sajtova nećemo da pričamo. Tako sigurno ne. Vi> To što može sve da stane u 80 redova, ne znači da će uvek i biti Vi> tako. A editor koji ima nešto protiv dugačkih redova ne može da Vi> se nazove dobrim. Odakle ti ideja da ima nešto protiv dugačkih redova? Lepo ti je rekao Space.ace da radi i sa toliko dugačkim linijama. X p.s. Sad se setih. Koja je to bila verzija?
unix.442 firus, -> #439, vitez.koja
Vi> Ponekad stvarno imam utisak da razgovaram sa decom. Ajde Vi> što zamišljate da je kvrckanje Linux konfiguracionih fajlova Vi> velika veština (a nije, čim sam je ja savladao;), A ja imam utisak da ti mnogo voliš da se svađaš. Ja bi mnogo više voleo da u linuxu imam gomilu prozorčića u koje ću da upisujem neke podatke, pa da mi program onda automatski prepravlja konfiguracione fajlove. Linux se polako kreće u tom pravcu. Da iza Linux-a stoji recimo Microsoft, nema teorije da bi postojo i jedan jedini fajl koji bi morao da se prepravlja ručno. Sve bi bilo kao u windows-u. Linux je operativni sistem koji razvijaju korisnici. Toliko ti je valjda jasno. Znači budi zadovoljan onim što ti se nudi ili ga baci. Kompletan Linux sa najnovije Slackware distirbucije se instalira popunjavanjem upitnika u prozorčićima. Prepravljanje .profile ili .tcshrc fajla NEMA veze sa linuxovim konfiguracionim fajlovima. To ti samo određuje kakav će tvoj šel da bude. Vi> već drugi put neko poteže neko tobože "znanje" potrebno da Vi> se upotrebi Joe, mediokritetski editor koji koristi Wordstar Vi> komande. Ako nasedaš na space-ove zajebancije svađaćeš se svaki dan. X
unix.443 firus, -> #440, junior
Ju> Ctrl-E - kraj reda Ju> Ctrl-A - početak Ma mrzi ljude da pritisnu Ctr K H i da pročitaju. :) X
unix.444 space.ace, -> #437, firus
>> Ma pusti WB aplikacije, da li radi ono najvažnije - TV Sports Basketball? Ne bih znao, ali svrati već na UAE home-page, i pogledaj Compatibility!, valjda će se naći i TV Sports Basketball... >> Ti reče da potoji i neki koji izgleda ko Win 95. DAJ, DAJ, DAJ... :)) Postoji, postoji, fvmw95, imaš ga u RedHat distribuciji, dolazi i sa TheNextLevel configuracijom i izgleda bash$ kao Win95. Naravno, mnogo je moćniji, jer ima virtuelne ekrane, "lepljenje" prozora, itd, i naravno, bolje screen-savere ;>. Ako baš ne možete da nađete taj fvmw95, videću nekako ja da ga pošaljem ovde...
unix.445 space.ace, -> #436, firus
>> Jesli li siguran? Samo piše da nije preporučljivo, ali kaže da može. Naravno da jesam, jer na mašini imam instaliran isti. Neće čak ni da prikaže uvodni ekran, odmah puca. >> A kad bi ja slušao takva upozorenja, nikad ništa ne bi uradio. Ma znao sam ja da si ti Sila od čoveka, hehe... >> Rekli lepo ljudi da javimo ako nađemo da radi još nešto. I, jesi li pronašao neki program koji radi, a nema ga na spisku? Ja još nisam ;).
unix.446 firus, -> #444, space.ace
Sp> Ne bih znao, ali svrati već na UAE home-page, i pogledaj Sp> Compatibility!, valjda će se naći i TV Sports Basketball... Sinuo sam neki UAE, ali nešto mi je mogo mali - 70k. Proveriću još šta sam ja to dovukao. :) Sp> Postoji, postoji, fvmw95, imaš ga u RedHat distribuciji, dolazi i sa Sp> TheNextLevel configuracijom i izgleda bash$ kao Win95. Naravno, mnogo Sp> je moćniji, jer ima virtuelne ekrane, "lepljenje" prozora, itd, i Sp> naravno, bolje screen-savere ;>. Ovo me potseća na Čehov Win 95, on tamo ima sve to. :)) Sp> Ako baš ne možete da nađete taj fvmw95, videću nekako ja da ga Sp> pošaljem ovde... Ima ga na ftp://zmaj.etf.bg.ac.yu Nema šta nemaju, ali su mnogo neorganizovani. :( Jedva sam ga našao. Da nisam znao kako se zove nikad ga ne bi ni našao. Moraćemo da kontaktiramo administratora. Kasnije ću da instaliram i probam fvmw95, nisam još stigao. Nasuprot našim neorganizovanim studentima ETF-a komšije slovenci na ftp://ftp.arnes.si mi se neverovatno sviđaju. Tek tamo nema šta nema. A tek kako izgleda iz netscape-a, divno. X
unix.447 firus, -> #445, space.ace
Sp> Naravno da jesam, jer na mašini imam instaliran isti. Neće čak ni da Sp> prikaže uvodni ekran, odmah puca. Ne znam, koji ti DOSEMU imaš? Sp> I, jesi li pronašao neki program koji radi, a nema ga na spisku? Ja Sp> još nisam ;). Iskreno nisam ni gledao šta piše. :)) Od progrma rade: Dos Navigator 1.42, Telemate 4.20, QPV/386 1.7C, RAR 2.0, Turbo Pascal 7.0... Od igrica: Stratego, Sraz... Sve u svemu sve što sam probao radi, osim igrice LOTUS III. Ali ona radi samo pod čistim DOS-om, ne radi čak ni pod Windows-om. X
unix.448 space.ace, -> #439, vitez.koja
>> Kreneš udesno, i posle dvadeset sekundi :))) stigneš gde si >> krenuo? To je, biće, ta nauka korišćenja Joea koju nisam >> savladao? Molio bih te da ne izvrćeš moje izjave. Svi su me lepo razumeli, a ti se praviš englez... Razlog što mi je trebalo 20-tak sekundi da kursorom dođem do podatka je ekstremno loša veza, i nisam stigao tamo odakle sam krenuo... Brže bolje malo prouči help za Džoa, pa se posle javi na dopunski...
unix.449 space.ace, -> #446, firus
>> Nasuprot našim neorganizovanim studentima ETF-a komšije slovenci na >> ftp://ftp.arnes.si mi se neverovatno sviđaju. Sačekaj još par sedmica da dovedemo u red ftp.linux.org.yu, tek ćeš onda da vidiš šta sve ima i ima odmah da ti se svidimo ;). www.linux.org.yu se još uvek radi, ali mu se može pristupiti :).
unix.450 nenad,
U avgustu izlazi nova verzija Sun-ovog Solarisa, instalacija i administracija će biti Web/Java bazirana, imaće 64-bitni fajl sistem, a dalji upgrade-ovi će biti "inkrementalni" i delimični, na putu ka potpunoj 64-bitnoj arhitekturi i "native" Java platformi. Future Solaris versions will be broken into components for customized nets In tandem with Solaris' move toward a native Java platform, SunSoft Inc. is evolving the Unix derivative into a modular family of products specialized for databases, networking and intranets. When SunSoft ships Solaris 2.6 in August, it will be the last version of the operating system tied to a specific release number. Version 2.6 will feature a 64-bit file system and year 2000 support, a basic HTTP engine called Sun WebServer, and a Web-based installation and interfaces so it can be managed using any Java-enabled Web browser, Rich Green, vice president of Solaris server products, said during a briefing at SunSoft's headquarters here last week. Solaris 2.6 will become the foundation piece for a new plug-and-play model that enables users to customize the operating system with different components, said Steve MacKay, vice president and general manager of the Solaris Products Group. Over time, some enhancements made to separate components will migrate to the underlying operating system layer. The new model will enable SunSoft to deliver updates on different release cycles to meet the needs of different types of users. While Internet users, for example, may want new Web servers every six months, large mission-critical enterprise users typically don't want to update systems more than every 12 to 18 months. "It's a wonderful idea," said Solaris user David Pensak, senior research fellow at E.I. du Pont de Nemours & Co., in Wilmington, Del. "The way they've been delivering Solaris until now has been like giving birth to a baby whale: It takes about two years and when it comes out, it's big and huge. What we need are incremental enhancements that respond to our business needs." Solaris road map 2H 1997 Web-based management Web-based documentation 64-bit file support Cluster application catalog Year 2000-ready NDS support 2H 1998 Native Java platform Java commerce platform Full 64-bit applications Unlimited Internet addresses through IPv6 Single System Images SunSoft during the next year will deliver three Solaris components that it internally calls "power server," "intranet server" and "connection server." The power server will include features such as database enhancements and 64-bit functionality for enterprise users, while the connection server will offer features such as PC connectivity and support for Novell Inc.'s Novell Directory Services. The intranet server, due later this year, initially will include the next Sun WebServer, which will support Java Servelet APIs. The intranet component will pave the way for SunSoft's efforts to turn Solaris into a native Java platform, MacKay said. The first phase of that transformation, which will take shape in Solaris 2.6, is to tune Solaris' Java Virtual Machine for optimum performance. By the end of 1998, SunSoft will expose Solaris services such as file, directory and print in Java, so that Java applications can directly connect to the operating system without being interpreted through the Java Virtual Machine. The final phase, also due next year, will be to tune the operating system to support the intranet server, which will serve as an architecture for plugging in specialized Java commerce and proxy servers. Also due in 1998 is support in the Solaris foundation for 64-bit applications, IPv6 to enable unlimited Internet addresses and Single System Images so clusters can be viewed as single machines.
unix.451 mcar,
Bio bih zahvalan da mi neko odgovori na sled. pitanje u vezi Linux-a. Naime, instalirao sam LINUX na masini sa Hercules monitorom, ali ne mogu da instaliram X win. Imam i mono server, postavio sam i PATH i link X, medjutim prilikom izvrsavanja startx, javlja se poruka: "server not found". Citao sam i dokumentaciju ali nista. Da li je neko uspeo da stavi X windows-e na Hercules? Unapred zahvalan Marko
unix.452 firus, -> #451, mcar
Mc> Bio bih zahvalan da mi neko odgovori na sled. pitanje u vezi Linux-a. Mc> Naime, instalirao sam LINUX na masini sa Hercules monitorom, ali ne Mc> mogu da instaliram X win. Imam i mono server, postavio sam i PATH i Mc> link X, medjutim prilikom izvrsavanja startx, javlja se poruka: "server Mc> not found". Citao sam i dokumentaciju ali nista. Par veoma glupih pitanja. Koji je X u pitanju, X11R6 ili neki malo stariji? Kako si startovao X, sa startx ili nekako drugačije? Da li si obratio pažnju na rezolucije, odanosno da li si stavio sam one koje podržavaju monitor i kartica? Da li si ubacivao neki eksterni windows manager, recimo onaj što liči na windows 95? Mc> Da li je neko uspeo da stavi X windows-e na Hercules? Na par različitih kartica sam instalirao X bez ikakvih problema, jeste da ni jedna nije bila herkules, ali prinicip je princip. Sve mi se čini da si ti izvor greške, a ne X. X
unix.453 mcar, -> #452, firus
Odgovor na 4.452. Sto se tice X-a, startovao sam ga sa startx. Koliko vidim za hecules-a nema podessavanja chipset-a i rezolucije. Radilo se o X11R6. I ja sam instalirao X11R6 na VGA monitorima i nije biloproblema. Imao sam problem sa starijom verzijom, mislim X386 ili tako nekako. Marko
unix.454 firus, -> #441, firus
Fi> Odakle ti ideja da ima nešto protiv dugačkih redova? Ipak sam ja bio u pravu kad sam rekao da je JOE ODLIČAN editor. Trebalo mi je malopre da pomerim marginu malo ulevo, slučajno se setih šta se ovde pričalo i reko ajde da probam. Stavim marginu na 1000, prihvatio je bez pogovora. Stavim desnu marginu na 100000 i to je prihvatio. Stavim marginu na 99999999 i to je prihvatio. Da li ima potrebe reći još nešto? Ispade da je space.ace bio u pravu. Izgleda da vitez.koja stvarno ne zna da koristi JOE. :( X to vitez.koja: Jeli majstore da nisi pokušavao da pomeriš LEVU marginu? Ako nisi pazio i pokušao da staviš levu marginu na 1000, a desna stoji na 77 valjda ti je jasno da neće uspeti.
unix.455 neetzach,
Potreban mi je telefon nekog Softa koji ima instalacionu verziju UNIXa i LINUX na CD-u...
unix.456 neetzach,
Da li je moguce da se UNIX ili Linux na neki nacin pokrene iz Windowsa 95, jer u suprotnom ne verujem da ce mi raditi modem...
unix.457 nenad, -> #456, neetzach
> Da li je moguce da se UNIX ili Linux na neki nacin pokrene iz Windowsa 95, > jer u suprotnom ne verujem da ce mi raditi modem... Nije moguće, to su dva operativna sistema koja koriste napredne funkcije (protected mode) Intelovih 386 i jačih procesora pa ne mogu raditi istovremeno. Ne treba kupovati WinModeme. :).
unix.458 neetzach,
Da li neko zna da li je uopste moguce pokrenuti WinModem pod Linuxom?
unix.459 nenad,
Uskoro izlazi poslednja verzija SCO OpenServer-a pre nego što taj operativni sistem bude integrisan sa UnixWare-om - code-name Gemini. SCO plans OS, connectivity enhancements at N+I SCO Inc. will announce at NetWorld+Interop next week a new version of its OpenServer operating system and upgraded PC-to-Unix software. The next release of SCO's OpenServer, code-named Comet, is the last release of the operating system before SCO merges it with UnixWare into a single operating system, dubbed Gemini, later this year. Comet will feature support for 4GB of memory, expanded hardware support and scalability, performance and networking enhancements, company officials said. The next release of SCO's PC-to-Unix connectivity product line, code-named Vision 97, will add Internet hooks to SCO's VisionFS product and combine all the connectivity products on a single CD. Separately, the Santa Cruz, Calif., company announced this week that Apertus Technologies Inc. has ported its Enterprise/Access and Enterprise/Connect products to UnixWare 2.1.2 The Apertus products, which provide World Wide Web and Java access to mainframe legacy applications, will enable mainframe applications to run on UnixWare through the operating system's Java Virtual Machine.
unix.460 neetzach,
Sta mi je bolje da trazim Linux ili SCO UNIX? I da li mogu da rade kao BBS?
unix.461 nenad, -> #460, neetzach
> Sta mi je bolje da trazim Linux ili SCO UNIX? Linux, za njega je većina stvari besplatna dok je SCO-a besplatan samo sam operativni sistem. > I da li mogu da rade kao BBS? Zavisi šta smatraš pod BBS-om i očekuješ od njega, ali u svakom slučaju to nije preporučljivo.
unix.462 ivantod, -> #461, nenad
> > Sta mi je bolje da trazim Linux ili SCO UNIX? > > Linux, za njega je većina stvari besplatna dok je SCO-a besplatan > samo sam operativni sistem. Mislim da besplatna varijanta SCO Unixa podržava max 5 korisnika. Ivan
unix.463 neetzach, -> #461, nenad
}> Zavisi sta smatras pod BBS-om i ocekujes od njega, ali u }> svakom slucaju to nije preporucljivo. Smatram najobicniji BBS, prvenstveno kao fajl server na neki nacin i eventualno neka konfa, usput da li je moguce pod UNIXom (tj. Linuxom) praviti konfe i tome sl.? Inace, zasto nije preporucljivo?
unix.464 neetzach, -> #459, nenad
Ima li neko telefon od DEUS...
unix.465 nenad, -> #463, neetzach
> Smatram najobicniji BBS, prvenstveno kao fajl server na neki nacin > i eventualno neka konfa, usput da li je moguce pod UNIXom (tj. > Linuxom) praviti konfe i tome sl.? Pa može, treba da podigneš news server, napraviš neke lokalne newsgrupe, objasniš ljudima da koriste TIN, da ne koriste naša slova, da se stare poruke ne čuvaju, da nema pretraživanja... :) Za file-server nije problem, napravi neki dir koji svi imaju pravo da čitaju. > Inace, zasto nije preporucljivo? Zato što je osnovni način rada sa Unix-om shell, a to je kao da si čoveka pustio za svoju tastaturu. Prava pristupa i sve drugo se lepo i precizno mogu definisati, ali nije isključeno da u želji da omogućiš više opcija korisnicima napraviš propust. Neko zlonameran i informisan bi mogao da ti naruši bezbednost sistema, i vrlo je teško naći dobru meru između sigurnosti i fleksibilnosti koja se ostavlja korisnicima. Jednostavno, mislim da ako neko pita koji je Unix bolji od neka dva nema dovoljno iskustva sa njima da bi ih uspešno i sigurno administrirao kao public mašine. :)
unix.466 neetzach, -> #465, nenad
}> Jednostavno, mislim da ako neko pita koji je Unix bolji od }> neka dva nema dovoljno iskustva sa njima da bi ih uspesno i }> sigurno administrirao kao public masine. :) Ako nikad ne pocnem da se bavim necim nikad necu nauciti, pa tokom vremena...
unix.467 firus, -> #465, nenad
Ne> Pa može, treba da podigneš news server, napraviš neke lokalne Ne> newsgrupe, objasniš ljudima da koriste TIN, da ne koriste naša Ne> slova, da se stare poruke ne čuvaju, da nema pretraživanja... :) Zašto bre TIN? Nek lepo koriste NEWS iz Netscape-a. Što se tiče YU slova ja ću da mu namestim ista. Ne> Za file-server nije problem, napravi neki dir koji svi imaju Ne> pravo da čitaju. Ma nek da ljudima lepo FTP i kraj. Ima PUBLIC direktorijum i tu potrpa šta hoće. Ne> Neko zlonameran i informisan bi mogao da ti naruši bezbednost Ne> sistema, i vrlo je teško naći dobru meru između sigurnosti i Ne> fleksibilnosti koja se ostavlja korisnicima. Recimo ja? A da, ja sam samo informisan, nisam zlonameran. :)) To je odlika dobrog administratora. Ne> Jednostavno, mislim da ako neko pita koji je Unix bolji od neka Ne> dva nema dovoljno iskustva sa njima da bi ih uspešno i sigurno Ne> administrirao kao public mašine. :) Ovde se slažem sa tobom. X
unix.468 firus, -> #466, neetzach
Ne> Ako nikad ne pocnem da se bavim necim nikad necu nauciti, pa Ne> tokom vremena... Ma niko tebi ne brani da ti staviš linux na svoju mašinu. Nenad te je samo lepo posavetovao da ne bi trebalo da ga koristiš kao BBS. Naći će se neko dovoljno zaludan ko će da nađe neku rupu, da postane root i da uradi jedno rm -r * i da ti obriše ceo linux. To ako je manje destruktivan, ako je baš neki idiot, pokrenuće fdisk i ubiće ti sve particije na hard disku, uključujući i one sa DOS-om. Razmisli da li to želiš. Slobodno stavi linux, ali odustani od ideje da imaš BBS pod linuxom. X
unix.469 neetzach, -> #468, firus
}> Razmisli da li to zelis. }> Slobodno stavi linux, ali odustani od ideje da imas BBS pod }> linuxom. Da, u pravu si... Hvala na savetu...
unix.470 neetzach,
Sad bar znam sa kim da se posavetujem }:>>>>>>>
unix.471 space.ace, -> #468, firus
> Slobodno stavi linux, ali odustani od ideje da imaš BBS pod linuxom. Nije ni to problem, postoje nekoliko programa za BBS baš za Linux. Može čak i da stavi neki svojeručno napisani shell (acsh, npr.) koji ne dozvoljava da se startuju neželjeni programi, itd.
unix.472 nenad, -> #467, firus
> Što se tiče YU slova ja ću da mu namestim ista. Reč je bila o yu slovima koja bi koristili oni koji ga zovu i loguju se na njegovu mašinu, uz automatsku konverziju od strane news softvera, tako da svako koristi raspored koji inače koristi. > Zašto bre TIN? Nek lepo koriste NEWS iz Netscape-a. > Ma nek da ljudima lepo FTP i kraj. Ima PUBLIC direktorijum i tu > potrpa šta hoće. Za to je potreban TCP/IP, dakle PPP, a čovek je hteo da napravi BBS.
unix.473 mediteran,
POTREBNA MI JE POMOC! GDE U BGD-U DA NADJERM WYSE 55 ES ILI SLICAN TERMINAL ZA UNIX KO PRODAJE I ORJENTACIONE CENE. MAIL MEDITERAN TEL. 764-382 DJOLE
unix.474 firus, -> #471, space.ace
Sp> Može čak i da stavi neki svojeručno napisani shell (acsh, npr.) koji ne Sp> dozvoljava da se startuju neželjeni programi, itd. Odnosno ono što je urađeno na FON-u, i što te dočeka kad se uloguješ kao guest. X
unix.475 firus, -> #472, nenad
Ne> Za to je potreban TCP/IP, dakle PPP, a čovek je hteo da napravi Ne> BBS. Joj bre Nenade. Ko ima mogućnost da koristi PPP, nek korsti FTP. Ko nema mogućnost nek FTP-uje na svoj nalog i onda pokrene z modem. Jel sad jasno? X
unix.476 nenad, -> #475, firus
> Ko ima mogućnost da koristi PPP, nek korsti FTP. Ko nema mogućnost > nek FTP-uje na svoj nalog i onda pokrene z modem. Jel sad jasno? Nije jasno, to što sada pričaš se prilično razlikuje od onoga što si napisao u prethodnoj poruci. U prethodnoj poruci si napisao "ima public dir, neka digne FTP i gotovo". Sada pričaš o tome da omogući sa jedne mašine i PPP i terminalski rad. I odakle da ftp-uje u svoj dir, iz drugog dir-a? ;) Pa nije li lakše da direktno pokrene zmodem iz drugog dir-a? Ili da ipak prvo sve potencijalne članove obuči da koriste unix? Ili ćeš ti i to da uradiš dok budeš išao od kuće do kuće i podešavao im naša slova? ;)
unix.477 neetzach,
Zna li neko da mi kaze kako da namestim lokalne konfe, tj. lokalni news server?
unix.478 neetzach,
Imam neka pitanjca, pa bih bio veoma zahvalan kada bih dobio odgovor. Pa da krenemo: Kako da se povezem na Internet (o Linuxu je rec)? Ima li neko neku literaturu o Linux sistemu (u fajlu)? Gde se moze naci PhotoShop i Windows emulator? Hvala...
unix.479 space.ace, -> #478, neetzach
> Kako da se povezem na Internet (o Linuxu je rec)? Prvo moraš da edituješ ppp-on i ppp-off skriptove koji se nalaze u /etc/ppp direktorijumu. Tamo podesi IP adresu svog provajdera, i isključi opciju ppp-dialer (ili tako nešto) da ti on sam ne bi chat skriptom zvao ISP-a. Onda, startuješ minicom, i okreneš broj tvog provajdera. Pošto si dobio vezu i logovao se, pritisneš Ctrl-A,J da bi bacio minicom u background. Kada dobiješ shell prompt, samo otkucaš ppp-on i skript će te povezati sa ISP-om. To možeš proveriti komandom "tail /var/log/messages". Ovo je bio neki najjednostavniji nacin, ako ti se svidja X, onda nabavi X-ISP program (uskoro na ftp.emi.yu, sada na sunsite.unc.edu) koji je jedan od boljih front-end programa za povezivanje na Internet. > Ima li neko neku literaturu o Linux sistemu (u fajlu)? Najbolje bi bilo da pogledaš "Linux Documentation Project" (sunsite.unc.edu /LDP), i poskidaš sve što možeš, ili što ti treba. Ima svega. Najbolje bi za početak bilo da poskidaš HOWTO-ve. > Gde se moze naci PhotoShop i Windows emulator? PhotoShop nije podržan od strane Adobe-a (samo za Solaris, mada i taj radi na Linux-u), a čak mislim i da je komercijalan, te se ne može nabaviti običnim ftp-om (možda neki demo). Što se tiče Windows emulatora, imaš WABI (Sun-ov, oko $45) i WINE (džaba, sunsite.unc.edu, uskoro i ftp.emi.yu), pa izaberi. Ako imaš love, obavezno uzmi WABI, jer je bolji i stabilniji. WINE je još u razvoju, dok je WABI gotov proizvod. To bi bilo to.
unix.480 neetzach,
Da li neko zna IP BeoTela?
unix.481 zmdjokic, -> #480, neetzach
> Da li neko zna IP BeoTela? 194.106.162.3 Pozdrav, Djole
unix.482 banga, -> #481, zmdjokic
>> Da li neko zna IP BeoTela? > 194.106.162.3 Wrong, to je IP DNS servera :) Evo šta kaže: C:\4DOS>ping www.beotel.yu Pinging www.beotel.yu [194.106.162.2] with 32 bytes of data: ^^^^^^^^^^^^^
unix.483 space.ace, -> #482, banga
> Wrong, to je IP DNS servera :) Wrong, njemu i treba IP Primary DNS servera :). > C:\4DOS>ping www.beotel.yu > Pinging www.beotel.yu [194.106.162.2] with 32 bytes of data: Da, ali to je dodeljena adresa, probaj ping na primer demon.emi.yu i www.emi.yu, i videćeš da se razlikuju. Demon je Primary DNS server, potreban za kačenje na EMI.
unix.484 neetzach,
Ima li neko bilo kakav QWK reader?
unix.485 desha,
Pri pokusaju startovanja X Windows-a javlja mi se poruka Fatal server error: No config file found! Dali bi mi neko ukratko objasnio sta treba da uradim da bi Xwin proradio.
unix.487 destructor,
Pozdrav! Ja sam pre nekog vremena postavio u ovoj konferenciji pitanje o minimalnim zahtevima za instaliranje unix-a, i neko mi rece, da na mojoj tadasnjoj masini ne moze da se instalira ni jedna verzija.U medjuvremenu sam(hvala Bogu) dibio novi racunar, pa bi sad hteo da probam da ga instaliram. Prvo pitanje: -Da li cu moci da nadjem drajvere pod unix-om koji ce mi terati periferije(konfiguracija je:cyrix/16 Mb ram/epo 64v+ VGA 2Mb/acer 787e/s cd rom/cirrus logic 33600 modem). I drugo: -Posto ja o Unix-u ne znam bas nista, a zeleo bih da naucim, moze li mi neko preporuciti neku dobru knjigu.Po mogucstvu da ne bude ono tipa ova komanda .. ona komanda, vec nesto ozbiljnije.Znanje assemblera i pascala je podnosljivo. Ako treba naucicu i C, ali to je manji problem. Do sada sam inace radio u dos-u. Toliko od mene .. cu
unix.488 nenad, -> #487, destructor
> -Posto ja o Unix-u ne znam bas nista, a zeleo bih da > naucim, moze li mi neko preporuciti neku dobru knjigu. Ja bih ti u svakom slučaju preporučio da se sa Unix-om prvo upoznaš sa korisničke strane, odnosno da uzmeš nalog na nekoj Unix mašini koju neko drugi administrira. Kada ga savladaš na nivou na kome poznaješ DOS, instaliraj ga i kod kuće.
unix.489 pecanac,
Oće li neko da napiše kako podesiti elm (ili šta već treba) da forvarduje poštu ? (afrodita, fon isl.) Svi kao sve znaju, a kad nekog pitaš onda taj pojma nema. :(
unix.491 sqweaky, -> #489, pecanac
> Oće li neko da napiše kako podesiti elm (ili šta već treba) > da forvarduje poštu ? (afrodita, fon isl.) Treba da u svom osnovnom direktorijumu napravis fajl .forvard (nisam siguran da li se ovako zove ;)) i u njemu da da napises gde hoces da ti forvarduje postu. Dovoljno je samo: pecanac@sezam.co.yu.
unix.492 vlsadr, -> #484, neetzach
>>Ima li neko bilo kakav QWK reader? Imam ja...BLUE WAWE bwave.arj
unix.493 space.ace, -> #485, desha
> Pri pokusaju startovanja X Windows-a javlja mi se poruka > Fatal server error: > No config file found! > Dali bi mi neko ukratko objasnio sta treba da uradim da bi Xwin proradio. Ovako, prvo napiši koju unix distribuciju imaš. Ali, evo šta treba da radiš ako npr. imaš RedHat Linux (može i SlakWare): samo startuj "xf86config" kao root i odgovaraj redom na pitanja, koja se tiču video-karte, monitora, rezolucije, mišonje, itd. Kad sve to lepo podesiš, onda startuješ X komandom "startx". Ako si dobro obavio konfiguraciju, sve će biti u redu. Ako nisi, videćeš što.
unix.494 space.ace, -> #487, destructor
> -Da li cu moci da nadjem drajvere pod unix-om koji ce mi > terati periferije(konfiguracija je:cyrix/16 Mb ram/epo 64v+ > VGA 2Mb/acer 787e/s cd rom/cirrus logic 33600 modem). Zavisi koji Unix instaliraš. Ako instaliraš Linux, imaćeš sigurno sve drajvere, jer on pri instalaciji prepozna sve osim grafičke kartice (jer, default je terminal mod, a to, hvala bogu, svaka kartica može). Tek pri konfigurisanju X-a možeš iz povelikog spiska izabrati svoju karticu. Ako kojim slučajem, ne nađeš tu svoju, imaš generic karticu tvog tipa koja će sasvim dobro raditi. > -Posto ja o Unix-u ne znam bas nista, a zeleo bih da > naucim, moze li mi neko preporuciti neku dobru knjigu.Po > mogucstvu da ne bude ono tipa ova komanda .. ona komanda, vec Knjiga o unix-u u Jugoslaviji, prevedenih na srpski, nema nešto mnogo, pa ih sve pogledaj i odluči sam koja ti je najbolja (kontaktiraj MikroKnjigu), a što se tiče knjiga na engleskom, prva koju bih preporučio je Linux Bible (nekih 1800 strana sa sve CD-om :). U njoj ćeš naći ama baš sve što te zanima o Linux-u. Cena joj je oko 40 US$. Idi na SSC sajt pa pogledaj njihov katalog knjiga o Linux-u, i naruči. Sajt je na http://www.ssc.com.
unix.495 space.ace, -> #488, nenad
> Ja bih ti u svakom slučaju preporučio da se sa Unix-om prvo > upoznaš sa korisničke strane, odnosno da uzmeš nalog na nekoj Što bi to radio? Ne mora on na svojoj unix mašini da radi kao root, čak nije ni preporučljivo, ako se bojiš da će nešto da uprska. Ili si mislio na nešto drugo? :) Slobodno neka instalira unix na svojoj mašini.
unix.496 space.ace, -> #491, sqweaky
> Treba da u svom osnovnom direktorijumu napravis fajl .forvard .forward O:)
unix.497 nenad, -> #495, space.ace
> Što bi to radio? Ne mora on na svojoj unix mašini da radi kao root, > čak nije ni preporučljivo, ako se bojiš da će nešto da uprska. Ili > si mislio na nešto drugo? :) Mislim na administriranje i konfiguraciju sistema, mauntovanje diskova i sl. Čovek reče da nema baš nikakvog iskustva sa Unix-om, pa sumnjam da će baš biti uspešan sa administriranjem ako ne zna ni ls da otkuca. Ima ljudi koji koriste npr. Corel i to jako dobro, ali ako treba nešto da se podesi ili instalira traže pomoć. A Windows se ipak lakše koristi od Unix-a.
unix.498 sljubisic, -> #497, nenad
> A Windows se ipak lakse koristi od Unix-a. Ali zato je barem Unix pravi visekorisnicki operativni sistem? :)) NHF :)
unix.499 neetzach, -> #492, vlsadr
Vl> Imam ja...BLUE WAWE mislio sam na qwk reader za unix
unix.500 mcar,
Prica se o tome da velike kompanije zamenjuju svoje UNIX servere NT serverima u velikom obimu. Ima li neko relevantne podatke? Marko
unix.501 space.ace, -> #499, neetzach
> mislio sam na qwk reader za unix Imaš u standardnoj distribuciji jedan qwk čitač pošte. Neko vreme sam u njemu čitao poštu, dok nije Senior proradio u DOSemu-u.
unix.502 nenad, -> #498, sljubisic
> > A Windows se ipak lakse koristi od Unix-a. > > Ali zato je barem Unix pravi visekorisnicki operativni sistem? :)) Pa jeste. Toster se koristi lakše od Windows-a, ali je Windows (još malo pa... ;) operativni sistem. :)
unix.503 neetzach,
Imam ja neke QWK readere, tacnije mmail i atp ali ni jedan ne radi kako valja :(
unix.504 vekac,
Treba mi par osnovih komandi za rad sa postom na unix-u; tipa read, write...­ Sve sto imam je prompt bash-2.00$ i sta dalje.. Kako dobiti elm.
unix.505 gmatic, -> #504, vekac
==> Treba mi par osnovih komandi za rad ==> sa postom na unix-u; tipa read, write...­ ==> Sve sto imam je prompt bash-2.00$ ==> i sta dalje.. Kako dobiti elm. Neznam ali ja koristim pine. On sasvim lepo ( i jednostavno) radi. Vidi dali imash isti. A ako budes morao da koristis mail komandu napisi "man mail" i citaj. Dobices opsirno uputstvo iste.
unix.506 nenad, -> #500, mcar
> Prica se o tome da velike kompanije zamenjuju svoje UNIX servere NT > serverima u velikom obimu. Ima li neko relevantne podatke? Nema. ;) To nije tačno, a posebno ne za velike firme. Uostalom malo logike i razmišljanja je dovoljno da svako izvede zaključak da ni jedna firma, a naročito ne velika, koja ima želju da ne prekida normalno poslovanje ne može da pristupa "zamenama servera u velikom obimu" sa bilo kog na bilo koji operativni sistem, sa bilo kog softvera na bilo koj softver, jer to obuhvata mnogo poslova, od portovanja aplikacija do obuke korisnika. Upravo zbog toga, kada do tih migracija i dođe obično se bira nova verzija postojeće platforme, a najidealnije je da su i hardver i softver od istog proizvođača kako bi za sve bio "kriv" on. Ako dođe do migracije na drugu platformu, ni to se ne radi zamenama već se nova platforma postepeno uvodi u sistem. Što se konkretno NT-a tiče on je postigao veliki uspeh (prošle godine je čak premašio i OS/2 po prodaji - za 100.000 kopija ;), ali uglavnom na tradicionalnom MS-ovom SOHO (Small Office - Home Office) tržištu. NT, delimično zbog samog sebe, a delimično i zbog platforme kojoj je namenjem nije skalabilan što je najveća prepreka da neka velika firma svoj informacioni sistem zasnuje na njemu. To se odnosi na razne parametre, od ukupnog broja korisnika, preko maksimalnog broja konkurentnih korisnika, ograničenja na max. 4 procesora na standardnim mašinama, pa sve do nepostojanja ozbiljnih "directory" servisa koji bi omogućili administriranje velike mreže. Priča o "zameni velikog broja servera" je neozbiljna, ma o kom proizvodu da se radi, a verovatno je deo marektinške kampanje MS-ove "ofanzive" na "corporate enterprise" tržišta. Prodato je mnogo NT servera, ali su uglavnom dodavani na postojeće mreže, bilo kao lokalni serveri za odeljenja i kancelarije, a najčešće kao Web serveri. Male kancelarije su ipak i dalje najveće MS-ovo tržište jer korisnici koji sebi ne mogu priušte da plate stručnjake koji bi održavali informacioni sistem cene mogućnost da server mogu da koriste na gotovo isti način kao i svoje Windows 95 mašine. Inače, i prošle godine najprodavaniji serverski operativni sistem je bio Novell NetWare, zatim NT, pa OS/2 Warp Server. A kad je o velikim kompanijama reč (500 najvećih u svetu) poredak je OS/2 Warp, Netware, NT. Sva ova tri OS-a sama nadmašuju prodaju svih Unix servera zajedno, ali to je podatak koji ništa ne govori jer su ti Unix-i i drastično skuplji, namenjeni puno skupljim mašinama i mnogo konkretnijim i zahtevnijim poslovima.
unix.507 nenad, -> #504, vekac
> Sve sto imam je prompt bash-2.00$ > i sta dalje.. Kako dobiti elm. Ako je instaliran kucaš 'elm', on te pita par stvari i onda si tamo. Komande su jednoslovne.
unix.508 vekac, -> #507, nenad
Hvala, radi!!!! V. :)
unix.509 mcar,
Molio bih da mi neko odgovori na sledece pitanje: Imam instaliran Linux (Slackware) operativni sistem. Hteo sam da kompajliram program koji koristi PTHREAD biblioteku (POSIX THREADS). U include direktorijumu imam sve .h fajlove, ali linker se buni, sto znaci da ili nemam biblioteku, ili je imam a ona nije propisno instalirana. Radi se inace o GNU C kompajleru. Pitanje je: Kako da proverim koje su c biblioteke instalirane, i da li je pomenuta biblioteka za thread-ove instalirana? Kako se uopste zove ova biblioteka i kako da je na Linuxu instaliram? Unapred hvala. Marko
unix.510 neetzach,
Treba mi pomoc. Naime: pravi mi probleme emumodule za dos emulator, prijavljuje da se verzije modula ne poklapaju sa verzijom Linuxa, a oba emumodule je za Linux 2.0.0 koji ja imam...
unix.511 mipedja,
Moze li neko da opishe ovde kako ide podizanje sistema i login za Linux ( Slackware). Mislim, koji se skriptovi kad startuju.