CIVIL.4

20 Oct 1993 - 17 Dec 1993

Topics

  1. filozofija (155)
  2. religija (0)
  3. istorija (142)
  4. nauka (14)
  5. umetnost (23)
  6. knjizevnost (1103)
  7. film (329)
  8. muzika (458)
  9. o.jeziku (172)
  10. oko.sveta (251)
  11. aforizmi (29)
  12. ko.je.ko (125)
  13. deponija (425)
  14. licni.stav (251)
  15. skola (0)
  16. unknown (21)

Messages - knjizevnost

knjizevnost.907 pkaca,
->>> dva, dok se levi ruski pisci izucavaju nedeljama. Verovatno profani vise vole da pricaju o onom sto znaju. Tvoje tvrdjenje nije tacno. Za LRP nije ostavljeno ni malo vise vremena nego sto je na primer za Balzaka ili bilo kog drugog po tvom misljenju "desnog pisca". U prilog tome ide cinjenica da se Ana Karenjina, inace najobimnije delo u lektiri za drugi razred Gimnazije, obradjuje samo 4 casa. Po mom misljenju to je nedovoljno za jedno tako obimno delo. Znaci ni Tolstoj, ni Dostojevski, bar u Kragujevackoj gimnaziji nisu favorizovaniji od ostalih pisaca, niti je za proucavanje njihovih dela dat veci broj casova. Cak i moja profesorka srpskog nije ni trazila da se procita " Rat i mir" smatrajuci da se time samo gubi vreme i da se mogu procitati 2 ili vise knjiga. Ja se tu sa njom ipak ne bi slozila... Sto se tice ovog drugog, pa zar ti vise volis da pricas o necemu sto ne znas ? Kaca
knjizevnost.908 ilazarevic,
> od naše postoji, već da li smo mi dovoljno neantropocentrični da > kada je nađemo shvatimo da smo je našli, a aki i kada to shvatimo > da to prihvatimo... Ljudi smo, pre svega; zbog toga će biti teško moguće da prihvatimo da je živo (a da ne govorim o inteligenciji) neko zeleno_džiguljigavo_ima_(n+1)_nogu stvorenje. Karikiram, naravno. Ipak, pogledaj samo na kakvim pozicijama danas stojimo - još uvek se međusobno čudno gledamo samo zbog boje kože... PS. Reče mi jedan čo'ek da crni imaju neki mnogo čudan miris ;)
knjizevnost.909 ilazarevic,
> Jel' imaš akvarijum? ...nemaš? > Marš bre pederčino..! :))) To je bila pandurska logika... Što ne znači da je moj logički aparat u onom primeru bio savršen :)
knjizevnost.910 ilazarevic,
> ... a onda bi, ko zna, možda i bolje prošao kod Litl Bih Horna? :)) :)) Gde bi mu samo kraj bio... Verovatno bi se setio da ne treba da maše plavom maramicom sa crvenim tufnama (*) :) E, sad sledi sec digresije. Što se tiče Tolstoja, slažem se sa tobom - ona Karenjina mu stvarno ne valja ništa. Po mojim kriterijumima, to je običan vikend ljubić razvučen na milion strana. Glede Dostojevskog se ne slažem. Razloge su već objasnili drugi, pa ne bih da komplikujem. Mogu samo da dodam da za njega nikad nije kasno - možda ti se iz drugog puta svidi ;) (*) Alan Ford, "Priče Broja Jedan".
knjizevnost.911 ilazarevic,
> tvoju poruku, pogotovo deo koji sam replicirao. Nigde nema eksplicitne > slike o nepoželjnosti člana društva. Ovde ceo proces nad Jozefom K. treba > posmatrati kao način da se jedan čovek, sam pred sobom i pred drugima > dovede u jedno, zapravo u više različitih psihičkih stanja pod čijim > uticajem počinje da se ruši i jedna slika sveta u kojoj junak beznadežno > pokušava da pronađe svoje mesto. A gotovo isti efekat, čak na mnogo Nisam ni naglasio da postoji slika o nepoželjnosti člana društva. Proces kojim se vodi nad junakom je (po meni) stanje koje je normalno za celo društvo - ostali optuženi ljudi mirno podnose svoj proces kao još jednu obavezu. Jozef K. jedini od njih pokušava da ustanovi za šta je kriv i, kasnije, preuzima odbranu u svoje ruke. Ova dva postupka su bila dovoljna da ga "izbace" iz društva, jer je postupio suprotno uobičajenoj proceduri.
knjizevnost.912 veca,
ZAŠTO SAM PODIGAO POGLED? Ležao sam u njenom podnožju. Kada sam podigao pogled, nje već nije bilo. Posle mnogo godina setio sam se - ona je već tada ležala pored mene. Stanislav Ježi Lec
knjizevnost.913 paki,
­> čitali, dotle je "Fijasko" - fijasko. Da znaš :( Tri-čet'ri puta sam počinjao da ga čitam, stigao do oko pola i propao kroz krevet od dosade :((
knjizevnost.914 spantic,
> * * * ZA ONE KOJI SU žITALI PAVIĆA * * * Unutrašnja strana vetra.
knjizevnost.915 jovana,
>> Voleo bih da mi ljubitelji Pavića kažu šta je to toliko >> impresivno kod njega. > > Dobro, kako stojiš sa Borhesom? Ako ti ni on nije impresivan, > onda, sigurno, nije ni Pavić. Da li si primetio koliko imaju To se može i prihvatiti, ali obrnuto nikako ne važi. Ako ništa drugo, a ono Borhes bar ispriča na dve - tri strane šta ima, pa te pusti na miru, a Pavić ... :)) Šalu na stranu, jako volim Borhesa, a Pavić mi je dosadan i bezdušan (od "bez duše" :)), onakav kakve bi bile knjige kad bi ih pisali kompjuteri! Ili beogradski (ili harvardski) profesori. J.
knjizevnost.916 niklaus,
(:>> ps Ima li još ljubitelja AF-a? (:> (:> Jok !?! :) Ili u prevodu... nepoznata := Jok!?! :); (:niklaus:)
knjizevnost.917 ndragan,
/ Dejane, Dejane... ova rasprava odavno više nije akademska... Već smo prešli na poZdiplomske...
knjizevnost.918 ndragan,
/ večito biti u depresiji, već mi treba mašina koja će objektivno i / tačno oceniti kakvo je neko umetničko delo. Umetničko delo (ako ičemu, a ono) služi subjektivnom prijemu čitaoca/gledaoca... uživaoca. Postoje samo subjektivne procene. Ako je jedna među njima objektivna, kako je prepoznati?
knjizevnost.919 ndragan,
/ Ajde bači, baš me zanima. (Da malo zezam ženu :) ). Hm, negde je u starim konferencijama... a šta ti je žena skrivila? Vako, fajlovi su uz poruke: extra.3 7.183 engarski.zip Ostale su negde u davnini, više ne znam gde, verovatno u extra.2:sf ndr_sf.arj sf14.arj sf_other.zip ...od kojih, ako se ne varam, prva i treća sadrže jedno te isto u dva formata.
knjizevnost.920 ndragan,
/ Niti je uloga sintisajzera toliko jednostavna, niti ritam mašina ima / tako simplifikovan zadatak, a što se poslednjeg tiče, sekvenceri I TE / Zaključak ti je sasvim u skladu sa prethodnim. E da nije. Normalno je da je u skladu :). Pratimo različite stvari i imamo različite uzorke, te odatle različiti utisci. Pričao sam o onom što pliva po površini, o pričama koje su bile u opticaju kad su se te stvari pojavljivale, o muzici koju slušam jer nemam kad da prevrtim stanice... Ne sumnjam da se može naći gomila pravih stvari kojima bi se moglo pobiti ono što sam rekao, ali u proseku, ono što se nudi na masovnom tržištu - upravo je to što sam rekao, i to je ono čime nam pune uši, bar na onim medijima gde nema narodnjaka. Mogu da mislim šta tek ima na onim drugim. Moja starija ćerka sluša tehno/rep i te stvari, i sela je na uši kad je čula "Lucky man" - je li bre, koji je to instrument, kako su napravili taj zvuk?
knjizevnost.921 ndragan,
/ Zabavila me je i samo to. Pa i ti si čitao Dostojevskog, zar ne? Kad smo kod toga, mnogo mi se više sviđa žanr špijunskog romana; tamo se igra mnogo prefinjenija igra, sa podjednako zapetljanim detaljima. Kupio sam pre par godina komplet Kariranog Đoke, i pročitao sve do jedne za dve-tri nedelje.
knjizevnost.922 ndragan,
/ Za knjige koje nisam čitao prepustio bih odluku ndraganu koji se em Osim što se dobro zabavljam skidajući 42 minuta PAD od ponedeljka, u kom to difoltu piše da sam ja pročitao one ostale :) ? Primećujem da sam dosad izbegao da izaberem stranu - elem, ako bi se Dostojevski izbacio iz LRP, možda... koalicija? (samo sam jedan dan gledao RTS1, i odmah me uhvatila predizborna atmosfera)
knjizevnost.923 ndragan,
/ Pretpostavka je da su dela Tolstojevskog umetnička dela. Onaj ko ne / voli dela Tolstojevskog ne voli umetnička dela. Onaj ko ne voli ...karanfile... Za dobru studiju polulogike, preporučujem poč. g. Pekića: "Kako upokojiti vampira".
knjizevnost.924 ndragan,
/ devet ih ostalo. osam levih virusa vrebaju podmuklo jednog klinom izbio sedam se provuklo
knjizevnost.925 ndragan,
/ leške i položićeš ispit 100 posto ako učiš iz sveske!!! Kod Đure? Da ne poverujem. Ma znam da može i tako, ali to nisu kopači. Imali smo mi ljudi koji su učili funalizu ili difteriju kao što smo u gimnaziji učili geografiju ili istoriju. Za matematiku ipak treba neka druga vrsta ludaka, a ne štreber.
knjizevnost.926 ndragan,
/ Rasprava o LRP je u domenu UKUSA, ali rasprava o tehnološkom napretku / ne bi smela da pati od ličnih preferenci. NHF. Jučerašnji egzek mi kasni (nisam iskopirao na disketu, a kačim se iz firme), tako da poruka gde sam razjasnio šta mislim o _pojavnoj_ strani svega toga stiže tek danas. O tehnološkom napretku bih imao takođe nešto: izmišljaju se stvari koje se traže, a ti razmisli zašto je sada vrlo lako naći sintisajzer koji ima semplovane instrumente, a programabilni generator zvuka postoji tek u skupljim modelima. A pre sedam-osam godina to je postojalo čak u onom malom džepnom kasiju (VL nešto je bila oznaka modela). Nemoj mi samo reći da tržište masovne muzike nije uticalo na ovakav razvoj sintisajzera. Analogno tome, očekujem da bi u Dejranovom hipotetičkom lrp.emulatoru brže bile ugrađivane stvari koje se traže (odnosno, trgovcima se čini da je lakše da ih prodaju, troškovi su niži itd). A tu već lične preference reklamnih agenata igraju ulogu.
knjizevnost.927 ndragan,
/ E, a od kad vi pitate pre nego uzmete taoce ???? A teoci?
knjizevnost.928 ndragan,
/ poređenje je neprihvatljivo. "je neprihvatljivo" zvuči kao saopštenje iz komiteja. Veco, umeš ti bolje :)
knjizevnost.929 ndragan,
/ Ko onda proganja Jozefa K, ako ne društvo? Zar ponašanje Proganja ga, možda, slika koju u sebi o tom društvu nosi? Pakao, to smo mi, zar ne? Neko drugi (naprimer tipični balkanac) bi svakako malo drugačije doživeo sve što spolja stiže.
knjizevnost.930 ndragan,
/ Sjajan zaključak. Ne videh smajli, verovatno se zezaš :)
knjizevnost.931 ndragan,
/ pokazao (bolje rečeno - izneo svoje mišljenje) da nemamo mnogo / razloga da smatramo da život, a i inteligencija (ako postoji / još negde u svemiru) može da ima oblike bitno različite od ovog A onda možeš da uzmeš njegove razloge i da ih poobaraš jedan po jedan. Počinje od premise da je jedina moguća civilizacija ona, koja je izgrađena na hemiji ugljenika, sa jedinjenjima koja postoje kod nas. Time je verovatnoća drastično umanjena, čime se kasnije dolazi do zaključka da je zanemarljivo mala. Mislim da sam našao negde (sad, da li je samo SF, ili SF zasnovan na naučnoj spekulaciji, ili čak na naučnoj simulaciji) da je moguće napraviti čitavu hemiju zasnovanu na silicijumu i fluoru ili tako nekoj levoj (ruskoj :) kombinaciji, na nekom drugom pritisku i temperaturi nego što smo navikli. Ako je stvar makar i teoretski izvodljiva, čitav račun verovatnoće vrlog pokojnika pada u vodu, ili neku bizarnu kiselinu :) / mozak, a ono... on bude isti kao naš, mozak Velikih Plagijatora. Avion jeste imitacija ptice, ali samo donekle. Maše krilima tek malo, a u stvari leti pomoću motora. Bicikl liči na konja, ima sedlo, prednji i zadnji stajni trap, ali nema kopita nego točkove. Od prirode se mažnjava uglavnom samo početna ideja, ostalo dolazi veštački (u smislu da je plod čovekove veštine, stvaranja i imaginacije).
knjizevnost.932 ndragan,
/ svetovi. Potrebno nam je ogledalo..." Izgravirati tvrdim laserom u pročelje svake rasprave o odnosima između civilizacija.
knjizevnost.933 ndragan,
/ njegovom mišljenju bolje, ovaj film ili ova knjiga. (Tj. da me, / eventualno, motiviše da pročitam i knjigu :) ). Za početak, knjiga nema hepiend. Pod dva, nema long plej uvod. Pod tri, još nisi pročitao? Pročitaćeš za dva sata.
knjizevnost.934 ndragan,
/ osnovu čega si ti stekao mišljenje da je to dobra knjiga, možda / bih je i pročitao do kraja. To važi i za ostale koji su imali RTFM! žovek je lepo napisao da knjiga nije za čitanje, nego za zavirivanje i prelistavanje. Prelistam jednom godišnje, i možda sam je dosad i pročitao celu, a možda i nisam. Pavić ima neverovatan rečenični sklop, kod njega je priča sabijena u nekoliko redova, a poređenja koja ubacuje su totalno van normale. Sad, da li je to larpurlartizam, ili je baš dobro - meni se sviđa. Neku celinu nisam ni pokušao da uhvatim. Ko je još tražio istinu u Rašomonu? Poruka? "Kad bi trebalo da predam poruku, otišao bih na poštu" - Džon Ford.
knjizevnost.935 ndragan,
/ izraziti na razne načine). ali, nisam siguran da li baš NE / TREBA književni tekst podvrgavati matematičkoj analizi. opet, Gde ovo baš i ne mora da znači da je to baš onaj Dejranov model, sa kombinatornom proizvodnjom svih mogućih tekstova; matematika ima i druga posla u literaturi. Da spomenem, recimo, neke dodirne tačke između teorije grupa i prevođenja, statističku analizu stila (prepoznavanje autora po "potpisu") itd. Ima tu još mnogo više. / idejom matematike, idejom konačnosti, logično zanemaruje Konačnosti? Ima i ona druga matematika, koja se bavi beskonačnošću. Ako si mislio na konačnost u smislu svodljivosti na konačan sistem aksioma, takvih sistema ima beskonačno mnogo :)
knjizevnost.936 ndragan,
/ Kakvi li su ti ti "percepti," kad ti tako utiču na sud o / književnim delima? To je ono što ti prepiše lekar, a u ovom slučaju ti prepisuje TSR književni kritičar, koji ti čuči iza levog uveta, malo prema sredini, pa naviše, unutra.
knjizevnost.937 ndragan,
/ voli njegova dela, i hoće, napiše koja mu je njegova pripovetka Ono o šeširu Dositeja Obradovića.
knjizevnost.938 ndragan,
/ Kao prvo, nije "mit", nego "miert", Ali nije on rekao "zašto ljutiš", nego "šta ljutiš" :) Imam jedan na tu temu, bacam u viceve.
knjizevnost.939 janko,
> Sudija. Gde ovo nađe? Pojasni?
knjizevnost.940 dr.grba,
>> :)) Gde bi mu samo kraj bio... Verovatno bi se setio da ne treba da >> maše plavom maramicom sa crvenim tufnama (*) :) ... >> (*) Alan Ford, "Priče Broja Jedan". Jednom smo se nas četvoro, za opkladu, trkali u bojenju "Alan Forda". Moj drugar je pobedio zahvaljujući spektakularnoj ideji da uopšte ne vodi računa šta boji kojom bojom...
knjizevnost.941 dr.grba,
>> društvo - ostali optuženi ljudi mirno podnose svoj proces kao još >> jednu obavezu. Jozef K. jedini od njih pokušava da ustanovi za šta >> je kriv i, kasnije, preuzima odbranu u svoje ruke. Ova dva postupka I dalje, uz svo poštovanje tvog mišljenja, mislim da grešiš u poenti. Pročitaj "Proces" ponovo. Primetićeš da nigde nema takve reakcije. Jozef K. zbilja ne postupa kao uobičajeni optuženi, ali nije nigde pokušao niti eksplicitno zahtevao da mu se objasni razlog postupka, da mu se pročita optužnica... Sećam se da me je tokom prvog čitanja ovo žestoko iritiralo.
knjizevnost.942 dr.grba,
>> ­> čitali, dotle je "Fijasko" - fijasko. >> >> Da znaš :( Tri-čet'ri puta sam počinjao da ga čitam, stigao do >> oko pola i propao kroz krevet od dosade :(( A konstrukcija, bože gospode.... Najpre prolog od 15% predugog, predugog romana, koji služi jedino i isključivo tome da se pronađe prvo zamorče za jedan eksperiment.... ...i kraj koji u sebi krije strahovit nedostatak, možda namerno izazvan da bi priča mogla da se ispriča. Sve u svemu, junaka šalju na planetu ka kojoj se putovalo, da malo pročačka i iznese svoje impresije. Pošto se nešto sumnjivo događa, pao je dogovor da usledi pucnjava ako se ovaj u određeno vreme ne javi. I onda ga spuste u sondi, on malo prčka po nekim stogovima, zablentači se i dve sekunde pre paljbe istovremeno shvati dve stvari: pojavni oblik i suštinu jedne druge inteligencije, kao i to da će kroz trenutak to saznanje glavom platiti... Od te fabule je mogla da se izgradi perfektna novela na 30-50 strana, a ne 500 gusto kucanih ):
knjizevnost.943 dr.grba,
>> Ili u prevodu... >> nepoznata := Jok!?! :); Jugoslovenski Opančarski Kombinat
knjizevnost.944 dejanr,
>> Možda sam pod utiskom "Leša u biblioteci" (to je pretposlednji Agatin >> roman koji sam čitao,nije onaj zbog kog nisam zaspao) (da nije on >> iz tog njenog kasnog perioda?) u kome mi je jednostavno cela priča >> isuuuviše iskonstruisana, da bi "radila." Tja... i jeste i nije. Naime, ne mogu da shvatim da bi policija mogla da bude tako nebrižljiva da olako identifikuje leš na osnovu lažne izjave. Mada, možda je stvarno i dovoljan iskaz jednog rođaka da bi se leš identifikovao, ne verujem da ih vode 3-4. A sebi bih opalio šamar (kada se ne bih bojao da će da me zaboli ;)) što nisam primetio ono sa noktima. Ali nisam :( >> Meni bi bilo zanimljivo, Dejane, ako imaš, da daš pregled >> Agatinih knjiga po naslovu, vremenu pisanja, glavnim junacima, i >> tome da li je izdata kod nas. žini mi se da si dosta detaljno >> pratio njeno stavralaštvo, pa zašto ovakve podatke ne bi podelio >> sa nama? Mislim da sam tako nešto već ostavljao na Sezamu u njegovim prvim danima, ali nema razloga da se ne ponovi. Evo spiska romana po hronološkom redu pisanja. U prvom redu je originalno ime romana i godina prvog izdavanja. Sa desne strane je ime pod kojim je roman ovde objavljen, ako je objavljen. Dosta imena je na Hrvatskom jer je Globus uglavnom i štampao Agathine knjige, ali mislim da to nema smisla "prevoditi" pa sam ostavio sva "umorstva" i "tko". U drugom redu je eventualno drugi ili čak treći naslov pod kojim je roman objavljen, jer su američki izdavači često smišljali "zvučnija" imena. Sledi nekoliko redova mog komentara, koji, naravno, treba shvatiti kao lični pogled - možda se sa nečim od toga nećete složiti. Neke od romane kod kojih nema komentara verovatno nisam čitao, neke sam čitao ali ih nemam pa ne mogu da budem siguran da ih neću pomešati, tako da sam ih preskočio. 1. Mysterious Affair at Styles 1920 Poirot & Hastings... prva avantura. Pokazuje otprilike u kom će stilu Agatha pisati buduće romane, mada se vidi da nije dostigla savršenstvo. Svakako pročitatajte. žudno da kod nas, izgleda, nije prevedeno. 2. The Secret Adversary 1922 Tommy & Tuppence - špijunski roman. Može da se čita, ništa posebno. 3. The Murder on The Links 1923 Poirot & Hastings... Agatha počinje da liči na sebe. Pročitati. Po ugledu na "Znak četvorice" Konana Dojla, Votson... ups, Hastings se na kraju ženi. 4. The Man in the Brown Suit 1924 Pukovnik Race, špijunski roman. Ništa posebno. 5. Poirot Investigates 1924 Zbirka priča o manjim Poirot-ovim slučajevima. 6. The Secret of Chimneys 1925 Tajna zamka žimnis Zločin u najvišim krugovima - pominje se jedna balkanska država (Hercoslovakija) čiji se kralj oženio raspuštenicom, i koga je zbog toga vojska iseckala na komade... baš zvuči poznato? Vredi pročitati. 7. The Murder of Roger Ackroyd 1926 Tko je ubio R. Akrojda Poirot se već penzionisao, ali ne da mu se... Svakako pročitajte. 8. The Big Four 1927 Poirot & Hastings - neka vrsta zbirke priča, ali kroz sve prolazi zajednički motiv tajanstvene "četvoročlane bande" i još tajanstvenijeg "Broja četiri" koji obavlja najprljavije poslove. Ništa posebno. 9. The Mystery of Blue Train 1928 Poirot, jedna od standardnih avantura. 10. The Seven Dials Mistery 1929 Tajna sedam satova Većina junaka iz "The Secret of Chimneys". Nije naročiti problem pogoditi šta se desilo, ali je roman dosta zabavan. 11. Partners in Crime 1929 12. The Mysterious Mr. Quinn 1930 Tajanstveni gospodin Quin The Passing Mr. Quinn Jako čudan roman, možda najčudniji u celom opusu. Zapravo i nije roman, nego niz priča u kojima se pojavljuje nekakav Mr. Quinn koji dođe niotkuda i u čijem prisustvu glavni junak reši neku zagonetku, posle čega Mr. Quinn netragom nestaje. Na kraju ostaje otvoreno pitanje ko je to uopšte. Ako vas zanima roman različit od ostalih, pročitajte. Inače, slobodno preskočite 13. Murder at the Vickarage 1930 Ubistvo u vikariji Mislim da je ovo prvi slučaj Jane Marple (?) 14. The Sittaford Mystery 1931 Sittafordska misterija Murder at Hazelmoor Roman počinje prizivanjem duhova i duhovi kažu da je izvršen zločin. Kad ono... stvarno :) Nema ni jednog od "klasičnih" Agathinih detektiva, zločin će rešiti devojka čiji je verenik optužen da je ubio strica. Vredi pročitati. 15. Peril at End House 1932 Opasnost kod End Hausa Poirot & Hastings... dobra priča sa klasičnim Agathinim rešenjem - onaj u koga ni malo ne sumnjate i ko očito nije mogao da izvrši ubistvo niti je imao ikakav motiv da to uradi... 16. Thirteen Problems 1932 The Tuesday Club Murders Thirteen for Luck (?) 17. Lord Edgware Dies 1933 Poirot & Hastings... obavezno pročitajte, ako ste raspoloženi da to radite pažljivo pa i da vodite beleške. Svi elementi su tu, ali je rešenje dosta zapetljano. Ako želite da se zabavite i čitate na brzinu, verovatno nećete uočiti ni pola bitnih stvari i na kraju će vam izgledati da je rešenje glupo. 18. The Hound of Death 1933 19. Murder on Orient Express 1934 Ubistvo u Orijent ekspresu Murder in the Calais Coach Poirot... obavezno pročitati, Agathin najčuveniji roman. Dešava se kod nas... ili se bar dešavao kod nas, a sada se dešava u Hrvatskoj, "Republici Srpskoj Krajini" ili Bog zna već gde ;) Zabavno, sa veoma neočekivanim rešenjem. 20. The Listerdale Mystery 1934 21. Why didn't they ask Evans 1934 The Boomerang Clue Ni jedan od klasičnih detektiva, sveštenikov sin i lordova ćerka rešiće problem, i, naravno, venčati se na kraju :) Po romanu je snimljena dobra TV serija. Vredi pročitati. 22. Parker Pyne Investigates 1934 Mr. Parker Pyne, Detective 23. Three-Act Tragedy 1935 Tragedija u tri čina, Nikotin Poirot... zabavno za čitanje, ali nema mnogo šanse da ćete pogoditi ko je ubica. Najneverovatniji motiv za ubistvo koji sam igde video... mada, kada se uzmu u obzir okolnosti, sasvim logičan. 24. The A.B.C. Murders 1935 Ubojstvo po abecedi Poirot & Hastings, sjajna knjiga. Svakako pročitajte, mada ubicu teško da ćete pogoditi. 25. Death in the Clouds 1935 Smrt u oblacima Death in the Air Poirot... kažu da je roman bio jako popularan u vreme kada je izašao, verovatno zato što je "civilno vazduhoplovstvo" tada bilo hit. No, veći deo radnje se događa na zemlji. Ništa posebno. 26. Murder in Mesopotamia 1936 Smrt u Mesopotamiji Poirot... Ubistvo se dešava u Mesopotamiji, u okviru arheološke ekspedicije. Puno kandidata za ubicu, mala je šansa da ćete izabrati prevoga... a i motiv je ponešto neverovatan. No, može da se čita. 27. Cards on the Table 1936 Otvorenih karata Poirot... Roman koji odudara od drugih. Obično ima X kandidata za ubicu, neki imaju alibi, neki nemaju, neki imaju motiv, za neke je motiv nejasan itd. Na kraju se često pokaže da je krivac onaj ko, kako je izgledalo, nije nikako mogao da izvrši zločin niti je imao zašto da ga vrši. Ovde su stvari drugačije - ima četiri kandidata, svaki je imao približno jednak motiv i jednaku priliku. Ko od njih? 28. Dumb Witness 1937 Nemi svedok Poirot Loses a Client Poirot & Hastings... sa prilično nategnutim ishodom. Ništa posebno. 29. Death on the Nile 1937 Ubojstvo na Nilu Poirot... sjajan roman. Svi elementi su pred vama, ali teško da ćete se setiti kako je to obavljeno. Po romanu je snimljen uspeo film. 30. Murder in the Mews 1937 Dead man's Mirror 31. Appointment with Dead 1938 Poirot u egzotičnim krajevima, ima dan ili dva da reši slučaj ubijene babe. Agatha "guši" obiljem pojedinosti, tako da je malo verovatno da ćete primetiti ono što je bitno. Slobodno preskočite. 32. Hercule Poirot's Christmas 1938 Božić Herkula Poaroa Murders for Christmas Poirot... sa veoma neočekivanim ishodom, jedinstvenim u čitavom Agathinom opusu mada viđenim kod drugih autora. Vredi pročitati, ali, ako čitate na Engleskom, držite kraj sebe rečnik, jer su neke male stvari sa čudnim imenima jako bitne! 33. Murder is Easy 1939 Easy to Kill Jane Marple... i čovek kome se ljudi zamere, a onda umru. Vredi pročitati, mada je razjašnjenje dosta očito. 34. Ten little niggers 1939 Deset malih crnaca And Then There were None Roman koji se izdvaja od ostalih, mislim da nešto slično nije niko napisao. Svakako pročitati. 35 The Regatta Mystery 1939 36. Sad Cypress 1940 Tužni čempres Poirot... izuzetno rešenje motiva i načina na koji je zločin izvršen. žitalac bi gotovo pomislio da bi tako i on mogao nekoga ukloniti i izvući se :) Svakako pročitajte. 37. One, Two, Buckle my Shoe 1940 The Patriotic Murders 38. Evil under the Sun 1941 Zlo pod suncem Poirot... konačno rešenje zaista integriše sve primećene sitne pojedinosti, ali ako bi se neka od njih smatrala čistim slučajem, postojala bi i razna druga rešenja. Ništa posebno. 39. N or M? 1941 N ili M? Tommy & Tuppence, špijunski roman iz doba II sv. rata. Po zanimljivosti negde ispod "ništa posebno" kategorije. 40. The Body in the Library 1942 Leš u biblioteci Jane Marple... zagonetka koja se zasniva na neshvatljivoj nebrižljivosti policije. Zanimljivo. 41. Five Little Pigs 1943 Murder in Retrospect Poirot rešava ubistvo koje se dogodilo pre 20 godina i zbog koga je majka njegove klijentkinje davno umrla u zatvoru. Iako je nevino osuđena, iz nekog (bitnog!) razloga nije ni pomišljala da se žali. Vredi pročitati. 42. The Moving Finger 1943 43. Towards Zero 1944 Prema ništici Come and Be Hanged Ni jedan od poznatih detektiva... jedno jako dobro smišljeno ubistvo. Stvar će propasti zbog jedne smrdljive ribe, ali bih se kladio da vam ta riba neće reći ono što bi trebala da vam kaže :) 44. Death Comes at the End 1944 45. Sparkling Cyanide 1945 Iskričavi cijanid Remembered Death Pukovnik Race... i vrlo teška zagonetka, jer je ubistvo koje je dobro planirano iskomplikovao jedan teško predvidljiv sticaj okolnosti. Mala šansa da pogodite ubicu, ali je roman zanimljiv za čitanje. 46. The Hollow 1946 U vrtlogu (?) Murder After Hours Poirot u vrlo konfuznoj situaciji - stalno se dešavaju stvari koje ga vuku na razne strane a rešenja niotkuda. Ono što je na kraju bilo tek je jedno od mogućih razrešenja. Ništa posebno. 47. The Labours of Hercules 1947 Zbirka priča o Poirotovim slučajevima. 48. Taken at the Flood 1948 Tko plimu uhvati There is a Tide Poirot... najzad će, naravno, uloviti ubicu ali je veliko pitanje da li će vam se dopasti što je to uradio ;) Zanimljivo. 49. Witness for the Prosecuttion 1948 Agathin "izlet" u pravni sistem. Po knjizi je snimljen jako uspeo film, mislim Hičkokov. Vredi pročitati. 50. Crooked House 1949 Zla kuća Ni jedan od klasičnih detektiva... Ovo je jedna od knjiga u kojima vam autor maltene od prve strane govori ko je ubica, opisuje ga, kada saznate ko je to bio vidite da ste stvarno bili "blesavi" što niste ranije na njega/nju pomislili. Ali niste. 51. A Murder in Announced 1950 Jane Marple u veoma brižljivo isplaniranom slučaju. Pitanje je da li bi ubica mogao da računa na tako povoljan tok stvari, posebno pošto je svoj problem mogao sasvim lako rešiti i bez ubistva. Ništa posebno 52. Three Blind Mice 1950 53. They Came to Baghdad 1951 54. The Under Dog 1951 55. Mrs McGinty's Dead 1952 Gospođa McGinty je mrtva Blood Will Tell Poirot... vrlo zamršen slučaj koji se rešava na osnovu rodbinskih odnosa, tipa "najzad ispadne da je Aleksis sama sebi majka". Ništa posebno. 56. They Do It with Mirrors 1952 Murder with Mirrors Jane Marple... i slučaj u kome je već po naslovu jasno da se radi o nekakvom triku. Ispašće da je trik malo previše složen za jadnog čitaoca. Ali, šta je, tu je - zanimljivo za čitanje, premda malo rastegnuto. 57. After the Funeral 1953 Posle sprovoda Funerals are Fatal Poirot otkriva ubicu u slučaju u kome niko na ubistvo nije ni pomišljao. Zanimljivo, premda previše zamršeno. 58. A Pocketfyl of Rye 1953 Džep pun žita Jane Marple rešava slučaj ubistva zasnovanog na jednoj dečjoj pesmici. Ništa posebno. 59. Destination unknown 1954 Sudbina nepoznata So Many Steps to Death Neka vrsta špijunskog romana, bez klasičnog "pogađanja ubice". Možda je razvoj događaja zanimljiv, ali ko voli Agathu neće biti oduševljen romanom. 60. Hickory, Dickory, Dock 1955 Bija baja buf Hickory, Dickory, Death Poirot... sestra njegove sekretarice moli ga da u njenom hotelu za studente nađe kleptomana koji je pokrao niz sasvim besmislenih i bezvrednih sitnica. A onda se stvari komplikuju... 61. Dead Man's Folly 1956 Mrtvačeva ludost Poirotova prijateljica gospođa Oliver, pisac detektivskih romana, nalazi da je u kući u koju je pozvana da bi osmislila igru "lova na ubicu" nešto čudno. I zove Poirota. Igra se pratvara u stvarnost a žrtva gospođe Oliver zaista biva nađena mrtva. Vredi pročitati. 62. 4.50 from Paddington 1957 Leš u sarkofagu What Mrs. McGillicuddy Saw! Jane Marple i njena prijateljica koja je kroz prozor voza videla kako u susednom vozu nekoga dave. Treba pronaći leš, a onda i ubicu. Zanimljivo. 63. Ordeal by Innocence 1958 Nesreća nedužnih, Zli vrh Naučnik koji je izgubio pamćenje iznenada se seti da je kritične noći povezao jednog autostopera... što znači da taj autostoper nikako nije mogao ubiti svoju pomajku, a zbog toga je već osuđen i umro je u zatvoru. Dolazi da saopšti tu činjenicu porodici, ne razmišljajući da će to dovesti do novog problema - ako nije Džeri, ko je onda? Svakako pročitajte. 64. Cat Among the Pigeouns 1959 Poirot rešava niz ubistava u školi za devojke. Ishod predvidljiv, ali motivi pomalo nejasni (pa i sumnjivi). Zanimljivo. 65. The Adventure of Pudding 1959 Avantura božićnog pudinga Niz priča. Ništa posebno. 66. The Pale Horse 1961 Kod Belog konja Sjajan roman - naručena ubistva koja se obavljaju mađijom. I izgledaju baš tako da ih ništa sem mađije nije moglo obaviti. Ipak, stvar ima svoje logično objašnjenje koje, ako to treba reći, sasvim sigurno nećete pogoditi. Ubicu verovatno hoćete. Obavezno pročitajte. 67. Double sin 1961 68. The Mirror Crack'd 1962 Razbijeno ogledalo Jane Marple i ubistvo u svetu filma. Razjašnjenje logično, mada su neke stvari malo nategnute kod "sekundardnih" ubistava. Zanimljivo. 69. The Clocks 1963 žasovnici Poirot i njegov mladi prijatelj koji ga izaziva - može li se zaista ubistvo razrešiti iz fotelje, samo na osnovu činjenica. Naravno da može :) Zanimljivo. 70. A Carribbean Mystery 1964 Jane Marple na odmoru... i zločin koji se dešava u turističkom naselju. A zatim i niz "pratećih" zločina. Zanimljivo. 71. At Bertram's Hotel 1965 Hotel Bertram Jane Marple rešava slučaj ubistva u pomodnom hotelu... ili bar sugeriše rešenje premda na kraju ostaje otvoreno pitanje da li će policija uspeti da prikupi dokaze. Prilično rastegnuto, ništa posebno. 72. Third Girl 1966 Treća devojka Poirot i gospođa Oliver rešavaju problem bogataševe ćerke koja je uobrazila da je nekoga ubila, ali nije sigurna! Zanimljivo. 73. Endless Night 1967 Večita noć Prilično morbidan roman, u atmosferi malo neočekivanoj za Agathu. Nema naročite zagonetke oko toga ko je ubica, zašto je uradio to što je uradio i kako je obavio posao, ali opet, ima neke draži u romanu. Ako volite samo "klasičnu Agathu", slobodno ga preskočite. 74. By the Pricking of my Thumb 1968 75. Hallowe'en Party 1969 Zabava kod Halovinovih 76. Passanger to Frankfurt 1970 77. Nemesis 1971 Šifra Nemezis Jane Marple... knjiga se unekoliko oslanja na "Carribbean Mystery" pošto milijarder kome su se metodi gospođice Marple svideli ostavlja njoj poveću sumu ako uspe da reši zločin koji se dogodio pre X godina. Videćete šta će na kraju gospođica Marple uraditi sa parama. Vredi pročitati. 78. The Golden Ball 1971 79. Elephants Can Remember 1972 Slonovi pamte Poirot i gospođa Oliver... ponovo treba razrešiti niz događaja od pre više godina, konkretno otkriti da li je klijentova majka ubila oca ili je otac ubio majku. Pokazaće se, logično ;), da se desilo nešto sasvim treće. Zanimljivo. 80. Postern of Fate 1973 Tommy & Tuppence... ali bez pravog zločina. Na kraju nije baš jasno ima li u celoj priči ičega da se ispriča. Slobodno preskočite. 81. Poirot's Early Cases 1974 Niz priča o Poirot-ovim slučajevima pre nego što je došao u Englesku. Uz ostalo tu je i priča o jedinom njegovom neuspehu, koji se povremeno pominje u drugim romanima. 82. Curtain 1975 Zavesa Poslednji Poirot-ov slučaj. Knjiga je na momente dosadna, ali vredi istrajati do kraja - rešenje je zaista neočekivano mada, uzevši sve u obzir, logično. Obavezno pročitajte. 83. Sleeping Murder 1976 Usnulo umorstvo Poslednji slučaj Jane Marple. Mada, za razliku od "Zavese", nije jasno da je to poslednji slučaj, slobodno ih je moglo biti još :) Devojka dolazi po prvi put u Englesku, kupuje sebi i mužu kuću, i iznenada počinje da biva vidovita - tu su bila vrata, tu takvi i takvi tapeti, ovde je bio leš... obavezno pročitajte! Osim ovoga, u bibliografijama izdavača pominju se i sledeći naslovi: "Experiment with Death" i "Miss Marple's Final Cases" koje, na žalost, nisam mogao da nađem u izloženoj oficijelnoj bibliografiji. Verovatno je "Experiment with Death" alternativni naslov nekog od prethodnih romana, dok je "Miss Marple's Final Cases" verovatno neka zbirka priča. U katalogu naše Narodne biblioteke pominje se i knjiga "Ubojstvo na spavanju" koja je svakako prevod neke od pobrojanih, ali ne znam sigurno koje pošto je više "ubojstava" obavljeno noću :)
knjizevnost.945 janko,
> ništa drugo, a ono Borhes bar ispriča na dve - tri strane > šta ima, pa te pusti na miru, a Pavić ... :)) Pa i Pavić ima kratke priče... od njih je, praktično, sva njegova proza sačinjena. Jedino ako si očekivala normalan roman... > Šalu na stranu, jako volim Borhesa, a Pavić mi je dosadan > i bezdušan (od "bez duše" :)), onakav kakve bi bile knjige > kad bi ih pisali kompjuteri! Ili beogradski (ili > harvardski) profesori. Ono što je činjenica je da Pavićevi junaci nisu "naslikani" na način popularan poslednjih stotinak godina -- "psihološki osvetljene unurašnje misli itd." No, čitajući starija dela, npr. Bibliju, možemo da primetimo da ni stari autori nisu mnogo marili za "psihološka praviranja" u smislu savremenih romana. Tamo junaci jednostavno rade i greše, vole i ubijaju, bez mnogo razmišljanja. Pavić je negde na toj liniji -- i, opet, multiplikovao je takve efekte. Kod Pavića, svi junaci služe samo da bi "ispunili dužnost" i sa te strane su potpuno jednodimenzionalni. Ali, to je, jednostavno, takav pristup. Kao kad bi se žalili na Pikasa da su mu ljudi previše ćoškasti.
knjizevnost.946 princess,
da li time hoces da naglasis da mi "jednostavno" treba da prihvatimo njegovo slikanje i bez ikakve kriticnosti po pitanju motivacije ili knjizevno-umetnicke objektivnosti?
knjizevnost.947 veca,
>> Kad smo kod toga, mnogo mi se više sviđa žanr špijunskog romana; >> tamo se igra mnogo prefinjenija igra, sa podjednako zapetljanim >> detaljima. Preporučujem Zimela (valjda se tako zove :) ne znam nemački :) )
knjizevnost.948 bojans,
>> 65. The Adventure of Pudding 1959 Avantura božićnog >> pudinga Niz priča. Ništa posebno. Hm, meni se čini da je (poduža) priča 'Misterija španjolskog sanduka' iz ove knjige veoma zanimljiva, sa logičnim, ali neočekivanim rešenjem.
knjizevnost.949 bojans,
>> A onda možeš da uzmeš njegove razloge i da ih poobaraš jedan >> po jedan. Počinje od premise da je jedina moguća civilizacija >> ona, koja je izgrađena na hemiji ugljenika, sa jedinjenjima >> koja postoje kod nas. Time je verovatnoća drastično umanjena, >> čime se kasnije dolazi do zaključka da je zanemarljivo mala. Pa nije baš tako. Asimov je pokazao da se polazeći od sasvim regularnih naučnih saznanja iz bilogije, hemije, astronomije itd. može, logičkim rasuđivanjem, utvrditi da je inteligentan život u svemiru sasvim rasprostranjena pojava. Upravo je značaj njegovog razmatranja u tome što se *nije* koristio nikakvim špekulacijama o alternativnim biohemijskim modelima života, a ipak je došao do pomenutog zaključka.
knjizevnost.950 fancy,
ŮŢ> Moja starija ćerka sluša tehno/rep i te stvari, i sela je na uši kad je ŮŢ> čula "Lucky man" - je li bre, koji je to instrument, kako su napravili ŮŢ> taj zvuk? žuj... Najnoviji Kurzweil K2000 je posebno težište bacio na svoj "analogni" deo, tako da imaš "analognih" zvukova da ti pamet stane. Baš je jedan dobio i naziv po datoj pjesmi :) .F nO morE.
knjizevnost.951 fancy,
ŮŢ> O tehnološkom napretku bih imao takođe nešto: izmišljaju se stvari koje ŮŢ> se traže, a ti razmisli zašto je sada vrlo lako naći sintisajzer koji ŮŢ> ima semplovane instrumente, a programabilni generator zvuka postoji tek ŮŢ> u skupljim modelima. Ne razumem? Ima toga bato poprilično, ali je u međuvremenu stigla i multi - timbralnost, polifonija >> 4 (6, 8...), i sve pogodnosti mirnog komponovanja u toplini doma svog za prilično pristupačnu cijenu. .F nO morE.
knjizevnost.952 niklaus,
(:>>> pps Smatram da je krajnje vreme za jedan HANG na temu (:>>> dogodovština AF & TNTa... (:> (:> Ima jedno pola godine da je ta partija okončana. Daleko bilo. (; Nisam bio među "živim" SEZAMovcima... Zar bi nekom falio AF Hang #2, epizoda "priče #1" - nepresušna tema... (:niklaus:)
knjizevnost.953 veca,
>> "je neprihvatljivo" zvuči kao saopštenje iz komiteja. Veco, umeš ti >> bolje :) Mrzelo me da kucam :) Šalim se, nedostatak vremena.
knjizevnost.954 veca,
BUĐENJE Vetar je bio promenljivog smera i zadavao joj glavobolju. Popila je aspirin, srušila se na krevet i zaspala. Nije čula ni telefon, ni zvono na vratima, ni plač. Probudilo ju je dobovanje zemlje o pokrov. veca
knjizevnost.955 dejanr,
>> > 65. The Adventure of Pudding 1959 Avantura božićnog >> > pudinga Niz priča. Ništa posebno. >> >> Hm, meni se čini da je (poduža) priča 'Misterija španjolskog >> sanduka' iz ove knjige veoma zanimljiva, sa logičnim, ali >> neočekivanim rešenjem. Lako moguće da sam zaboravio na tu priču. Uopšte, nisam oduševljen Agathinim pričama - nekako mi izgleda da na "kraćim stazama" ne može da primeni svoju uobičajenu veštinu zavaravanja čitaoca. Mislim da sam u negde 80% priča pogađao šta se desilo, a u onih preostalih 20% mi je rešenje, kada ga pročitam, izgledalo veoma nategnuto.
knjizevnost.956 vcalic,
Eh, gde su one lepe pričice i pesmice o ptičicama i cveću... Vlada
knjizevnost.957 ndragan,
/ Da, da. Cele godine smo pičili fortran, a oko petog juna smo počeli / i Cobol (: Jes, prva dva meseca vektori, zaključno sa sečom vektora (prvi kontrolni pa pismeni), pa tamo negde do limesa. Da smo živi i zdravi, predavao sam matiš bravarima, a da sam kojim slučajem držao programiranje, verovatno bi naglasak bio na spektrumovom bejziku - to je bila jedina stvar koju bih mogao da im pokažem da vide kako radi. Uz neki drugi hardver, verovatno bi se radio turbo paskal, a ko pokaže veće znanje (iz kobola) od onog da na kraj rečenice dođe tačka, morao bi da zna da napravi nešto sa pointerima i povezanim listama :) da se izvadi. Fortran i latinski su ipak za gimnaziju.
knjizevnost.958 ndragan,
/ ->>> dva, dok se levi ruski pisci izucavaju nedeljama. Verovatno / profani / tvom misljenju "desnog pisca". U prilog tome ide cinjenica da se Nečiji SOR je nešto zbrčkao - i ja sam replicirao na prvi citat, a u njemu nema mojih reči. Ne držim neku podelu na leve i desne pisce - ako mi ruka utrne, prebacim knjigu u onu drugu. / Sto se tice ovog drugog, pa zar ti vise volis da pricas o necemu / sto ne znas ? Da, ako procenim da sagovornik zna - tako čujem ono što me zanima :)
knjizevnost.959 ndragan,
/ Knjiga je mestimično naporna, jer Lem priča o istorijatu istraživanja / planete tako što sipa imena i teorije, ne obazirući se na to što mu / takav pristup rasklimava kompoziciju. Kompoziciju? Naprotiv, daje mu predah da ne saspe sve događaje odjednom, daje čitaocu širi uvid u situaciju (predistorija, doziranje činjenica) i daje autoru fin način da se obračuna sa naučnim hijerarhijama :) / nadmetanja mi se ne čini da imaju mnogo smisla, uključujući i ono / između filma i knjige. Oboje su vredni višestrukog gledanja/čitanja, Jesu. Film je ipak samo ono kako je Tarkovski pročitao Lema. Minimalna (piro)tehnika upravo izgleda kao prirodno rešenje za film sa ovakvom temom - zamisli kako bi bljak izgledala Lukasova verzija ;).
knjizevnost.960 janko,
> da li time hoces da naglasis da mi "jednostavno" treba da > prihvatimo njegovo slikanje i bez ikakve kriticnosti po > pitanju motivacije ili knjizevno-umetnicke objektivnosti? Da ti postavim jedno "psihoanalitičarsko" pitanje: na šta misliš, kada kažeš "po pitanju motivacije," a na šta kada kažeš "po pitanju književno-umetničke objektivnosti?"
knjizevnost.961 janko,
> Jesu. Film je ipak samo ono kako je Tarkovski pročitao > Lema. Minimalna (piro)tehnika upravo izgleda kao prirodno > rešenje za film sa ovakvom temom - zamisli kako bi bljak > izgledala Lukasova verzija ;). Ja zamislio, još dok sam gledao. I zato sam i rekao da je ova genijalna.
knjizevnost.962 i.a.n.,
>> 22. Parker Pyne Investigates 1934 Šugavo.
knjizevnost.963 dr.grba,
>> nekoliko redova, a poređenja koja ubacuje su totalno van normale. "....Vazduh je toliko bio zasićen vlagom, da su ribe ulazile na vrata, a izlazile kroz prozor..." Ne, ovo nije Pavić. Nadam se da su mnogi prepoznali Markesa.
knjizevnost.964 dr.grba,
>> Konačnosti? Ima i ona druga matematika, koja se bavi beskonačnošću. >> Ako si mislio na konačnost u smislu svodljivosti na konačan sistem >> aksioma, Mislim da ovde ipak nije u pitanju problem konačnosti, već prebrojivosti. Ako se dokaže da je skup svih rečenica neprebrojiv, a bojim se da jeste, ništa od vašeg emulatora.
knjizevnost.965 dr.grba,
>> Ono o šeširu Dositeja Obradovića. To je "Izvrnuta rukavica".
knjizevnost.966 dr.grba,
>> > Sudija. >> >> Gde ovo nađe? Pojasni? Da pojasnim ili objasnim? Ne mogu da objasnim, pa ću pokušati da pojasnim (: Sudija uvek balansira između dve (naizgled) ravnopravne istine. U jednom trenutku se priklanja jednoj od njih, jer u referentnim okvirima koji su mu dati traži onoga koji iz tih okvira istupa. Kada sam čitao "Predeo slikan čajem", bio sam u nekom levačkom raspoloženju, a čitanje nisam ponovio da bih se pozabavio i nekim drugim stvarima nego što je to apsorbovanje slika i utisaka (meni na dušu). Bez nekog prevelikog analiziranja, samo ovoliko: imao sam utisak da pisac zahteva da se čitalac što pre opredeli za jedan od uglova posmatranja cele priče, da na jedan ili drugi način posmatra jedan referentni okvir. To me je pomalo iritiralo i imao sam utisak da se borim protiv knjige dok sam je čitao. Zato sam, verovatno, i ostao negde između. Pošto ću se sa knjigom sigurno ponovo rvati jednom u budućnosti, to zasad ostaje upražnjeno mesto na toj stavci.
knjizevnost.967 dr.grba,
>> Mislim da sam tako nešto već ostavljao na Sezamu u njegovim prvim >> danima, ali nema razloga da se ne ponovi. Evo spiska romana po >> hronološkom redu pisanja. U prvom redu je originalno ime romana i >> godina prvog izdavanja. Dejane, kad ćemo doživeti da vidimo tekst sledeće vrste : "U datoteci uz ovu poruku ćete naći kompletan spisak romana Agate Kristi..." Zašto to često radiš baš tako? Zašto je opravdanije strpati sve u poruku? 19000 znakova nije malo...
knjizevnost.968 dr.grba,
>> da li time hoces da naglasis da mi "jednostavno" treba da >> prihvatimo njegovo slikanje i bez ikakve kriticnosti po pitanju >> motivacije ili knjizevno-umetnicke objektivnosti? Delo je dato svetu na uživanje, konzumiranje ili kritiku. Kako ćeš mu ti prići, zavisi isključivo od tebe, tvojih sklonosti, navika, predrasuda, znanja, ........
knjizevnost.969 dr.grba,
>> žuj... Najnoviji Kurzweil K2000 je posebno težište bacio na svoj Zaboravio si da napišeš pošto je taj mališa.
knjizevnost.970 dr.grba,
>> Probudilo ju je dobovanje zemlje o pokrov. E, ova je dobra.
knjizevnost.971 dr.grba,
>> Fortran i latinski su ipak za gimnaziju. Ja sam završio ono što Šuvar nije dozvolio da se zove gimnazijom. Učio sam latinski, devet matematika i fortran. (:
knjizevnost.972 dr.grba,
>> Jesu. Film je ipak samo ono kako je Tarkovski pročitao Lema. >> Minimalna (piro)tehnika upravo izgleda kao prirodno rešenje za film >> sa ovakvom temom - zamisli kako bi bljak izgledala Lukasova verzija >> ;). Ili - daleko mu lepa kuća - Spilbergova... ):
knjizevnost.973 dejanr,
>> Dejane, kad ćemo doživeti da vidimo tekst sledeće vrste : >> "U datoteci uz ovu poruku ćete naći kompletan spisak romana Agate >> Kristi..." >> Zašto to često radiš baš tako? Zašto je opravdanije strpati sve u >> poruku? 19000 znakova nije malo... Od mene taj tekst, bojim se, nećemo skoro doživeti da viđamo ;) Naime, nisam previše oduševljen tekst datotekama uz poruke - treba da pročitam poruku, pa da sledeći put skidam datoteku, pa posle da mi se ta datoteka vuče po disku (zipovana, pa onda razzipovana), pa da konvertujem YU slova... a ovako sve gotovo i sređeno u PAD-u, pa pravo u SOR. čao mi je ako si potrošio 40 sekundi svog vremena da download-uješ tih 9026 bajta (kolika je poruka kada je ZIP-ovana). Ja sam juče potrošio 2.5 sata svog vremena da taj tekst sredim.
knjizevnost.974 i.a.n.,
>> daje čitaocu širi uvid u situaciju (predistorija, doziranje >> činjenica) i daje autoru fin način da se obračuna sa naučnim >> hijerarhijama :) To stoji, ali svejedno smatram da ti delovi po stilu i zgusnutosti suviše odudaraju od ostatka teksta. Bio bih srećniji da ih je malo ujednačenije rasporedio -- zbog toga i jeste zamerka na kompoziciju. >> temom - zamisli kako bi bljak izgledala Lukasova verzija ;). :)) Zamislio sam još kad sam film prvi put gledao -- bilo bi grozno, zaista.
knjizevnost.975 fancy,
ŮŢ> Zaboravio si da napišeš pošto je taj mališa. Ja ga platio 3600 DEM, + 200 za kofer...
knjizevnost.976 fancy,
ŮŢ>"zvučnija" imena. Sledi nekoliko redova mog komentara, koji, naravno, ŮŢ>treba shvatiti kao lični pogled - možda se sa nečim od toga nećete složiti. THANX !! I'm on my way to library :) .F again.
knjizevnost.977 novim,
tek da se podsetimo čemu ova tema u prvom redu služi :) Konstantin Kavafi: OžEKUJUĆI VARVARE - Šta čekamo ovde na agori okupljeni? Treba danas varvari da stignu. - Zašto u senatu vlada takav nerad? Što senatori većaju, a ne donose zakone? Zato što će varvari danas stići. Kakve još zakone da donesu senatori? Varvari će ih načiniti čim stignu. - Zašto nam je car tako poranio, i na glavnoj kapiji grada zaseo na presto, sav svečan, sa krunom na glavi? Zato što će danas varvari stići. Pa car čeka da primi njihovog vođu. Pripremio je čak za njega povelju na pergamentu sa silnim titulama i počastima. - Zašto su se naša dva konzula i pretori pojavili u svojim crvenim togama sa vezom; zašto su stavili narukvice s toliko ametista, i sjajno prstenje s divnim smaragdima; zašto su im danas u rukama skupoceni štapovi sa čudesnim inkrustracijama u zlatu i srebru? Zato što će danas varvari stići; a takve stvari zasenjuju varvare. - Zašto naših valjanih retora nema da kao uvek saopšte svoje besede, da kažu svoju reč? Zato što će danas varvari stići, a njima su govori i svečane besede dosadni. - Zašto odjednom nastade toliki nemir i zbrka? (Kako su im lica postala ozbiljna.) Zašto se tako brzo prazne ulice i trgovi i svi se vraćaju kućama jako zabrinuti? Zato što se već smrklo, a varvari nisu došli. A neki ljudi su stigli sa granice i rekli da varvara više nema. Pa sad, šta ćemo bez varvara. Oni su ipak bili neko rešenje.
knjizevnost.978 milan,
> Mislim da ovde ipak nije u pitanju problem konačnosti, već prebrojivosti. > Ako se dokaže da je skup svih rečenica neprebrojiv, a bojim se da jeste, =========== > ništa od vašeg emulatora. ?!!! Pl poz M
knjizevnost.979 veca,
MOJE KNJIGE Moje knjige (koje ne znaju da ja postojim) isto toliko su deo mene kao i ovo lice sa prosedim zaliscima i sivim očima koje uzalud tražim u prozorskom staklu i koje opipavam zgrčenom šakom. Ne bez izvesne logične gorčine mislim da se suštinske reči koje me iskazuju nalaze u ovim listovima što ne znaju ko sam, ne u onim koje sam ispisao. Tako je bolje. Glasovi mrtvih reći će me zauvek. Horhe Luis Borhes
knjizevnost.980 dejanr,
>> Mislim da ovde ipak nije u pitanju problem konačnosti, već prebrojivosti. >> Ako se dokaže da je skup svih rečenica neprebrojiv, a bojim se da jeste, >> ništa od vašeg emulatora. Hmmmm... prebrojivost je samo jedan od vidova beskonačnosti. Recimo, skup svih prirodnih brojeva je beskonačan, ali prebrojiv. Skup svih celih, racionalnih itd brojeva takođe, što bi značilo da su ovi skupovi beskonačni i jednaki (neki bi laik rekao da celih brojeva ima duplo više od prirodnih, ali nije tako :). Skup realnih brojeva je, na primer, neprebrojiv. Dakle, taj je skup "veći" (ima više elemenata) od skupa celih brojeva, iako su oba beskonačna. Ako je skup konačan, nema govora o njegovoj eventualnoj "neprebrojivosti".
knjizevnost.981 peca,
!! Možda zato što je Tolkien bio profesor engleske književnosti? Ili nije! Tolkien(Tolkin) je bio lingvist,a naravno proucavao je i istoriju,mitove...Mozda se zato i svidja inzinjerskim umovima,jer je lingvista mnogo vise"inzenjer"od klasicnog knjizevnika,ipak on covek proucava dosta egzaktne stvari,naravno i izuzetke od njih:) kao sto je recimo onaj luis kerol sto je pisao"Alisu" bio poznat matematicar.
knjizevnost.982 peca,
!! a na drugoj: !! djelovic, cdragan, fancy, dejanr broj i mene medju 'good guys' sto vole ameriku i kapitalizam i chips i kokice(ne volim kokice:)i americke filmove i holivud i mis amerike ako nije crna i kompjutere i satelitsku tv i coca colu i pivce u konzervi (doduse,najvise volim cesko pivce,pa makar i nije iz konzerve)i sve lepe stvari,a mrze komunizam,i leve ruske pisce,i desne ruske pisce,i srednje ruske pisce i uopste svu tu bedu sto nam uvalise braća Rusi. Posto obavih duznost svoju rodoljubivu a i vidim da sam zakasnio za diskusiju,evo konstruktivno pitanje:zna li neko nekog pisca koji je stvorio zlog glavnog junaka,ali da je stvarno zao bez rezerve! Ima u mnogo romana zao junak,ali se uvek nesto kao malo kaje,pa ga grize savest,pa jeste da je surov prema svima ali voli neku devojku pa zbog nje ovo il ono,pa onda prezire politiku svoje zemlje i nije njegov rat ali opet kad zagrdi a on preko volje krene(kao Klerk gebl u "prohujalo sa vihorom":) ... Lepo je to sve,ali ima li negde neko da je gadan i da tu ne namerava nista da menja? ;) I da,naravno,i pored svega toga dobro prolazi:))
knjizevnost.983 fancy,
ŮŢ> Posto obavih duznost svoju rodoljubivu a i vidim da sam zakasnio Zakasnio ??? Bože sačuvaj... Budućnost pripada nama !! .F nO morE. p.s. Alexis Colby Carrington Dexter
knjizevnost.984 dr.grba,
>> > Ako se dokaže da je skup svih rečenica neprebrojiv, a bojim se da jeste, >> > =========== >> ?!!! >> >> Pl poz M Profesore, pitaj kolegu Mijajlovića. Godinu dana nas je gušio prebrojivošću. Osim toga, iznenađuje me da jedan matematičar ovako reaguje. Pre bih očekivao argumentovano opovrgavanje, koje bi bilo jednaka pomoć kao i argumentovano slaganje. Upitnik sa naglascima - kako da ga shvatim?
knjizevnost.985 dr.grba,
>> kao sto je recimo onaj luis kerol sto je pisao"Alisu" bio poznat >> matematicar. Just for the record: Tolkin je bio predavač na istom univerzitetu kao i Luis Kerol, na Oksfordu. Slavni prethodnik je Tolkinu time i pomogao, jer se na njegov rad gledalo blagonaklono, što u doba prvih Kerolovih pisanija i nije tako lako prošlo na jednom univerzitetu onakvog renomea. Stoga je, valjda, Kerol i upotrebio pseudonim (kako mu ono beše pravo ime?).
knjizevnost.986 novim,
Konstantin Kavafi: GRAD Kažeš: "Poći ću u neku drugu zemlju, poći ću do drugog mora. Naći će se drugi grad bolji od ovog. Svaki moj napor je ovde proklet, osuđen; i srce mi je - kao leš - pokopano. Dokle će mi um ostati u ovoj tmini. Kud god da skrenem pogled, kud god da pogledam, crne ruševine svog života spazim, ovde, gde sam proveo tolike godine, proćerdao ih i upropastio." Nove zemlje nećeš naći, nećeš pronaći druga mora. Ovaj grad će te pratiti. Ulicama ćeš se kretati istim. U istom ćeš susedstvu ostariti: u istim ćeš kućama osedeti. Uvek ćeš u ovaj grad stizati. Da nekud drugde odeš - ne nadaj se - nema za tebe broda, nema puta. Kao što si svoj život ovde proćerdao, u ovom tako malom kutu, straćio si ga i na celoj kugli zemaljskoj.
knjizevnost.987 novim,
" Stoga je, valjda, Kerol i upotrebio pseudonim (kako " mu ono beše pravo ime?). Lewis Caroll <- Charles Lutwidge Dodgson (1832-1898), Rev., Matematical Lecturer of Christ Church at Oxford.
knjizevnost.988 spantic,
>!! Možda zato što je Tolkien bio profesor engleske književnosti? Ili > > nije! Tolkien(Tolkin) je bio lingvist,a naravno proucavao je i Neće moći. Niko ne spori da je Tolkin bio lingvista, ali činjenica jeste da je bio profesor staroengleskog jezika na Oksordskom univerzitetu od 1925. do 1945. godine kada preuzima katedru engleskog jezika i literature. > kao sto je recimo onaj luis kerol sto je pisao"Alisu" bio poznat > matematicar. "Onaj" Luis Kerol nije bio ništa do aliasa :) Reč je o uvaženom profesoru logike i matematike na Oksfordu žarlsu Ludvigu Dodžsonu.
knjizevnost.989 spantic,
> Stoga je, valjda, Kerol i upotrebio pseudonim (kako mu ono beše pravo žarls Ludvig Dodžson. Kerol je pseudonim.
knjizevnost.990 prvul,
Ů>> > Ako se dokaže da je skup svih rečenica neprebrojiv, a bojim se da Ů>> > =========== Ů>> ?!!! ŮProfesore, pitaj kolegu Mijajlovića. Godinu dana nas je gušio Ůprebrojivošću. Ů▄▄ Pa kako onda da ništa nisi naučio o tome? ;) Ako rečenicu definišemo kao "konačna niska simbola" i pri tome je skup simbola skup slova, interpunkcijskih znakova, spejsova i svega ostalog, trivijalno je pokazati da je skup svih rečenica prebrojiv. Ako za rečenice priznamo i beskonačne nizove simbola, onda je skup rečenica neprebrojiv, što se opet trivijalno dokazuje :) Međutim, za računarsku obradu su nepogodni i prebrojivi, a beskonačni, skupovi jer su oni i dalje beskonačni, pa prema tome tvoje "izlaganje" nema nikakve veze sa prethodnom diskusijom... Inače, ako se zada maksimalna dužina rečenice, skup naravno postaje konačan (što je opet trivijalno dokazati ;)
knjizevnost.991 astojkovic,
' broj i mene medju 'good guys' sto vole ameriku i kapitalizam ' i chips i kokice(ne volim kokice:)i americke filmove i ' holivud i mis amerike ako nije crna i kompjutere i satelitsku ' tv i coca colu i pivce u konzervi (doduse,najvise volim cesko ' pivce,pa makar i nije iz konzerve)i sve lepe stvari,a mrze ' komunizam,i leve ruske pisce,i desne ruske pisce,i srednje ' ruske pisce i uopste svu tu bedu sto nam uvalise braca Rusi. "I Love USA" :))))) Pogledaj npr. "Pad" Dzoela Sumahera, sa Majklom Daglasom i "Glengeri glen ros" sa Dzek Lemonom i Al Pacinom, pa se javi. Niko ne voli komunizam. Malo ko uziva u liberalnom kapitalizmu. ' Posto obavih duznost svoju rodoljubivu a i vidim da sam zakasnio ' za diskusiju,evo konstruktivno pitanje:zna li neko nekog pisca ' koji je stvorio zlog glavnog junaka,ali da je stvarno zao bez ' rezerve! Ima u mnogo romana zao junak,ali se uvek nesto kao malo Vidi u deponiji "Maldororova pevanja" - Lotreamon. Sale ("Burn Hollywood burn")
knjizevnost.992 milan,
>>> > Ako se dokaže da je skup svih rečenica neprebrojiv, a bojim se da >>> > jeste, =========== > >>> ?!!! >>> >>> Pl poz M > > Profesore, pitaj kolegu Mijajlovića. Godinu dana nas je gušio > prebrojivošću. > > Osim toga, iznenađuje me da jedan matematičar ovako reaguje. Pre bih > očekivao argumentovano opovrgavanje, koje bi bilo jednaka pomoć kao i > argumentovano slaganje. Upitnik sa naglascima - kako da ga shvatim? Traži od čarka da ti vrati pare. :)) Ma šalim se, naprosto rečenica je uvek bila konačan niz (niska) simbola nekog alfabeta koji je konačan ili prebrojivo beskonačan, dakle najviše prebrojiv. Prema tome skup rečenica je skup svih konačnih nizova jednog pebrojivog skupa dakle i sam je prebrojiv. Quod erat demonstrandum. Pl poz M P.S. Naravno, ako se dopusti da je rečenica proizvoljan niz onda je skup rečenica moći kontinuuma. Međutim nikada nisam čuo da se pod rečenicom podrazumeva niz koji nije konačan.
knjizevnost.993 fancy,
ŮŢ> Malo ko uziva u liberalnom kapitalizmu. Iako hedonista po prirodi ;) moram da napomenem da je ovo prilično tanak argument... Naime... gde se _uživa_ ..? Koji je to sistem koji pruža uživanje ?? - nema takvog, stvar je u nečem drugom... mada mislim da kapiraš, iako je na istoku pravo slavlje. .F nO morE.
knjizevnost.994 dr.grba,
>> Pa kako onda da ništa nisi naučio o tome? ;) Kod Mijajlovića? Šališ se! Taj tip je bio opsednut zavođenjem studentkinja, kod njega se nije moglo mnogo šta pametno čuti.
knjizevnost.995 dr.grba,
>> Traži od čarka da ti vrati pare. :)) Ma, brzo sam se sklonio da ne smetam. A onaj duvanski dim ti još uvek nisam oprosto (: >> Ma šalim se, naprosto rečenica je uvek bila konačan niz >> (niska) simbola nekog alfabeta koji je konačan ili prebrojivo >> beskonačan, dakle najviše prebrojiv. Prema tome skup rečenica je >> skup svih konačnih nizova jednog pebrojivog skupa dakle i sam je >> prebrojiv. Quod erat demonstrandum. E, najzad. Hvala lepo.
knjizevnost.996 milan,
>>> Pa kako onda da ništa nisi naučio o tome? ;) > > Kod Mijajlovića? Šališ se! Taj tip je bio opsednut zavođenjem > studentkinja, kod njega se nije moglo mnogo šta pametno čuti. Mijajlović? Pa on je i meni bio asistent kada sam bio student, a sada je kolega. Da nisi pobrkao osobe? Ovaj naprosto ni najmanje ne liči na nekoga ko bi zavodio studentkinje. Nikada mi nije bilo jasno ni kako je (ako je ;)) zaveo sopstvenu ženu. :)) Pl poz M
knjizevnost.997 pkaca,
MESA SELIMOVIC : "... Trebalo bi ubijati proslost za svakim danom sto se ugasi. Izbrisati je da ne boli. Lakse bi se podnosio dan sto traje, ne bi se merio onim sto vise ne postoji. Ovako se umesaju utvare u zivot, pa nema ni cistog secanja, ni cistog zivota. Dane ti osporavaju neprestano ..."
knjizevnost.998 ndragan,
/ Ima toga bato poprilično, ali je u međuvremenu stigla i multi - Ok, propustio sam međuvreme. A u muzici koju uspevam da čujem nešto ne stižu efekti toga svega do izražaja. Verovatno nemam više vremena, o parama da i ne govorim, da jurim za muzikom koja mi leži. Zato čujem ono što se pušta između oglasa, i vidiš kakav utisak stičem.
knjizevnost.999 ndragan,
/ da li time hoces da naglasis da mi "jednostavno" treba da prihvatimo / njegovo slikanje i bez ikakve kriticnosti po pitanju motivacije ili / knjizevno-umetnicke objektivnosti? Možemo to i na složeniji način, ali mislim da da, treba. Jednostavno, čovek se ne bavi tim. Kaogod što savremeni SF ladno zaobilazi tehnološke opise i objašnjenja principa kako i zašto to i to čudo radi, tako je možda Pavić (ili beše o Pikasu govorimo) izbacio psihologiziranje (moda traje već skoro ceo vek, valjda je sve već rečeno) i ostavio nešto drugo na mestu toga. Inače, sa istim razlogom bismo mogli da se žalimo da na veš mašini slabo hvatamo NTV, a da televizor gužva košulje. Stvar izbora autora; možemo da raspravljamo o tome da li se tom prilikom prešao ili možda jok.
knjizevnost.1000 ndragan,
/ špekulacijama o alternativnim biohemijskim modelima života, a / ipak je došao do pomenutog zaključka. Sindrom umornog oka. Mislio sam da je "pomenuti zaključak" skroz suprotan :)
knjizevnost.1001 mnikolic,
Možda će nekog zanimati... U izdanju Polarisa je izašla knjiga Majkla Krejtona "Jurski park". Po njoj je snimljen najnoviji Spilbergov film, a može se naći u knjižari Bata. m.
knjizevnost.1002 dr.grba,
>> student, a sada je kolega. Da nisi pobrkao osobe? Ovaj naprosto >> ni najmanje ne liči na nekoga ko bi zavodio studentkinje..... Nisam ni rekao da je uspevao u tome...
knjizevnost.1003 novim,
Konstantin Kavafi: ITAKA Kada se spremiš prema Itaci da pođeš, treba da zaželiš da putovanje bude dugo, pustolovina puno, puno saznanja. Lestrigonaca, zatim Kiklopa, razljućenog se Posejdona ne boj, na takve nikad nećeš naići dokle god ti je misao otmena, dokle god se fina osećanja dotiču tvoga duha, tvoga tela. Lestrigonce, zatim Kiklope, Posejdona divljeg nećeš sresti ukoliko ih u svojoj duši ne skrivaš i ukoliko ih tvoja duša ne stavi pred tebe. Treba da zaželiš da putovanje bude dugo. I mnogo letnjih jutara da bude kada ćeš - s kojom li radosti, sa zahvalnošću! - ući u luke, prvi put viđene, da zastaneš pred trgovinama feničkim i da se snabdeš prekrasnim stvarima: sedefom i koralom, ćilibarom, slonovačom, i teškim mirisima svake vrste, koliko god više možeš raskošnih teških mirisa; u egipatske gradove mnoge da pođeš, da učiš i da učiš od mudraca. A na umu uvek da ti Itaka bude. Da tamo stigneš, predodređeno je tebi. Ali uopšte nemoj da ubrzavaš putovanje. Bolje neka godine mnoge traje i na ostrvo da već kao starac stigneš, obogaćen onim što si uz put stekao, ne očekujući da ti Itaka pruži bogatstvo. Itaka ti je dala divno putovanje. Da nema nje, ne bi ni pošao na put. Ali nema ništa više da ti da. I ako je nađeš siromašnu, Itaka te nije prevarila. Tako mudar si postao, s tolikim iskustvom, pa ćeš razumeti već šta to Itake znače. (Prevod Ksenije Maricki Gađanski) (Konstantin Kavafi, 1863-1933, grčki pesnik iz Aleksandrije.)
knjizevnost.1004 ndragan,
/ "....Vazduh je toliko bio zasićen vlagom, da su ribe ulazile na vrata, / a izlazile kroz prozor..." Doživeo sam tako nešto u Novoj Gorici juna osamdeset osme. Odeš na bazen da daneš dušom, a kad izađeš opet si skroz mokar, i stalno imaš osećaj da si nešto zaboravio, jal da se istuširaš, jal da se obrišeš.
knjizevnost.1005 ndragan,
/ Ako se dokaže da je skup svih rečenica neprebrojiv, a bojim se da Prebrojiv je čim je kombinatoran, tj rezultat konačnog broja operacija sa prirodnim brojevima. Neprebrojivost počinje tamo gde prestaju prirodni brojevi. Možda si mislio na to da li postoji neki postupak za prebrojavanje koji bi efektivno numerisao rečenice? Ništa lakše. Za početak, sve moguće rečenice od jednog slova, u datom skupu znakova. Poređaš po, recimo, askiju, i numerišeš. Nastaviš sa rečenicama od dva znaka, nastaviš sa numeracijom. Da li se taj postupak može završiti u nekom, nama dostupnom vremenu? Za našeg života mislim da ne, ali (kuc kuc, dodaj još jedan stub i dve tri letve) ograđujem se.
knjizevnost.1006 ndragan,
/ Da pojasnim ili objasnim? Ne mogu da objasnim, pa ću pokušati da / pojasnim (: Da kajišneš? (Ne videh pojas, pa reko' valjda ćeš se poslužiti kajišem ili remenom :)