CIVIL.4

20 Oct 1993 - 17 Dec 1993

Topics

  1. filozofija (155)
  2. religija (0)
  3. istorija (142)
  4. nauka (14)
  5. umetnost (23)
  6. knjizevnost (1103)
  7. film (329)
  8. muzika (458)
  9. o.jeziku (172)
  10. oko.sveta (251)
  11. aforizmi (29)
  12. ko.je.ko (125)
  13. deponija (425)
  14. licni.stav (251)
  15. skola (0)
  16. unknown (21)

Messages - knjizevnost

knjizevnost.403 bojans,
>> Zašto ? Ako pretpostavimo da u ljudskom mozgu nema ničeg >> mističnog, već da počiva na zakonima fizike, onda se u njemu >> odigrava konačno mnogo procesa koje, pre ili kasnije, možemo >> detaljno opisati. Ona počnemo da pravimo kopiju (koja će prvo >> da bude ogromna a posle sve manja i manja) i eto verne slike >> "polaznog" mozga, ekvivalentne i pos sposobnostima i po >> osobinama... Pazi sad. Da li će ta kopija u pogledu strukture i upotrebljenih materijala da se razlikuje od mozga? Možda je baš mozak taj konvergentni oblik materije koji radi to što radi? Drugo. Na ovom svetu ima nekoliko milijardi ljudskih mozgova, svi rade po nekom algoritmu i ni jedan se ne ponaša potpuno isto u određenoj situaciji. Prema tome, teško da bi se emulacija mozga mogla izvesti bez detaljnog zalaženja u njegovu biohemijsku strukturu. Jer, ako bi recimo neku neuronsku mrežu pokušavali da naučimo šta je to lepa književnost, pa prvo krene da objašnjava dejanr, a onda milan na pr. dotična mreža (računar) bi očas shvatila poentu rečenice "ko to mene ovde zajebava?" Posebno je pitanje šta je to ROM mozga, šta je tu zapisano i kako to pročitati. Dakle, treba li se mozak proučavati po principu crne kutije ili treba non-stop zavirivati unutra? Smatram da se mnogi ovde prilično uljuljkuju tezom "teorijski je to moguće i izgleda tako i tako..." Pa, pobogu, mislim da nije sporno da niko ne želi da mistifikuje život, mozak, umetnost, sve što je kroz istoriju ljudskog neznanja bilo označavano kao Božji dar. Da sve te pojave imaju svoju materijalnu fizičko - hemijsku podlogu i da se mogu digitalizovati, takođe je jasno. Problem je samo u tome da je, kako je već rečeno, da bi se sa tim nepreglednim nizovima bitova uhvatio u koštac, analizirao ih i na kraju spoznao, potreban računar milijardama puta brži od onih kakvim sada raspolažemo, koji bi se u svom terminalnom stadijumu ponašao kao ljudski mozak. A taj ljudski mozak finalni je proizvod jednog procesa koji je trajao stotinama miliona godina, pa se ipak nije javio u više oblika, već u samo tom jednom. I sad bi taj mozak hteo da pravi sebi dvojnika, savršenijeg i sposobnijeg od sebe. Plašim se da bi ipak svi napori dokazali jedinstvenost takvog oblika materije.
knjizevnost.404 fancy,
ŮŢ> Sad će neko reći da Okudžava i nije Rus. Okudžava i nije Rus.
knjizevnost.405 fancy,
ŮŢ> Jeste. New Amsterdam je osnovan hiljadu šesto dvaes' i neke, a Petrograd ŮŢ> 1703. Znači lagali su nas za one "stare tarabe"... ?? ;) .F nO morE.
knjizevnost.406 drazen,
> Ah, koja konstrukcija :) Ubedio si me upravo onoliko koliko i izvesna sa > treceg kanala koja kaze da nas je to sto smo prestali da pratimo pravu > umetnost i nasu autenticnu kulturu (u koju, bojim se, spadaju levi ruski > pisci kao kamen temeljac ;) oteralo u seksualnu revoluciju (podmetnutu > nebeskom narodu, prirodno) koja nas svakodnevno upropascuje ;>> Konstrukcija nije nista manje validna od brojanja strana po dzepnoj teoriju knjizevnosti dva profesora sa Harvarda. Sa druge strane poredjenje stepena tvoga ubedjenja je irelevantno. Jer uopste nisam hteo da te ista ubedjujem. Znajuci da kao dobar Srbin razlikujes samo svoje i pogresno misljenje, te da si na ono drugo potpuno imun. Pl poz D
knjizevnost.407 novim,
> knjiga po porudžbini..." I možda čak uskoro nećemo > znati da li se iza imena npr. Novica Milić DX2 krije > čovek od krvi i mesa ili dobro ukomponovan set > čipova ja DX2? jock, bre, još sam bedni 386SX 20 Mhz :(
knjizevnost.408 jovana,
> Da, to je onaj naš čuveni "bol u duži", ono od čega, ako je > verovati Bajagi, pati i sam Hemfri Bogart :) Nije Bajaga, nego Bora žorba ("Kazablanka")
knjizevnost.409 jovana,
> A ja se pitam koliko li je LjUDI u stanju da smisli dobar vic. > Kompjuteri u suštini i nisu daleko od toga... Dovoljno je ako može samo i jedan. Za kompjuter još nisam čula...
knjizevnost.410 jovana,
> Jeste utoliko što nikom od diskutanata književnost nije hleb > (ili grešim?). Svaki bona fide kritičar koji drži do sebe > smatrao bi nas "Ne živi čovek samo od hleba" (italijanska poslovica).
knjizevnost.411 veca,
>> Možda za deset godina (kad reče, 2005.?) kompjuter bude u >> mogućnosti da korektno prevede neki tekst kao što je tehnička >> dokumentacija, uputstvo ili kulinarski recept (a i tada sigurno ne >> bolje od čoveka), ali poeziju... poezija se ne prevodi, ona se >> prepevava. :) Isti slučaj je i sa aforizmima (šta ću moram da guram svoju branšu :) ) Kad mi je pre nekoliko godina jedan kolega rekao da kad pišem, pazim i na to da li može da se prevede, ja k'o iz topa: ih ko će moje aforizme da prevodi, on: nemoj tako, nikad se ne zna! Nakon izvesnog vremena tako i bi. Naši aforizmi se prevode, čak i sada (pod sankcijama :) ), ali ne svi, neki jednostavno ne mogu da se prilagode drugim mentalitetima. Ni jedadan com prg to ne bi mogao :)
knjizevnost.412 veca,
>> Jeste utoliko što nikom od diskutanata književnost nije hleb (ili Meni jedno vreme jeste bila hleb, ali onda kupih kompjuter :) Ne, nemam program koji će pisati umesto mene :) (može li se napraviti neki koji će biti dovoljno bezobrazan :), morbidan, ciničan, paradoksalan, lucidan etc. da može pisati dobre satire?) jednostavno, nemam dovoljno vremena da padnem u trans :) i pišem. Doduše, kad bih se odrekla sezama, ko zna... :)
knjizevnost.413 veca,
>> Da li je iza reči stajalo ovo ili ono to ti kada uzmeš knjigu pojma >> nemaš. Sve što imaš je knjiga, tj. niz slova. Šta ćeš pronaći "iza" >> reči u knjizi je tvoj problem, zapravo stvar tvoje imaginacije. Da li je baš tako? Knjigu uzimaš, najčešće, prema onome što očekuješ da će se naći iza tih reči, žanr, forma, pisac etc. Stvar imaginacije stoji, sam si rekao da si se u neke Agatine knjige razočarao, dakle nije ispunila tvoje očekivanja u odnosu na ono što je pre toga pisala, ali si svakako unapred znao šta možeš da očekuješ, bolje od toga je kad te pisac prijatno iznenadi :)
knjizevnost.414 veca,
>> žitanje knjige *u tebi* (ne samo u tebi, naravno :) izaziva >> emocije, baš kao i muzika, film itd. Ok. Ali u knjizi objektivno >> nema ništa osim slova. Slova koja u čitaocu pokreću emocije. To nije ništa, to je mnogo. Dostojevki u tebi možda pokreće negativne emocije, i to je opet, nešto. >> može da izazove samo čitanje originalnog rukopisa koji je napisao >> pisac guščjim perom, pa ono, kad je bio tužan a ono zadrhtala ruka >> na neki neponovljiv način :) No to je u međuvremenu prekucano, >> preštampano, slova standardizovana u fontove itd, pa opet izaziva >> emocije :) U tome se ogleda kvalitet pisca, da te natera da osetiš kad mu je ruka zadrhtala. :)
knjizevnost.415 veca,
>> nismo razumeli. Ako kažem da "ja mislim da je nešto loše", to je >> otprilike sinonim za "ja znam da mi se to ne sviđa". Neko drugi, Možda, tj. verovatno jesi, ali si to loše prikazao :)
knjizevnost.416 veca,
>> Moj omiljeni je "Preobražaj". Kad sam pročitala tu priču, nekoliko dana nisam mogla da se oporavim (u pozitivnom smislu, naravno).
knjizevnost.417 veca,
>> Ovaj film je svojevremeno bio najgledaniji strani film godine u ... >> dal' Parizu, dal' Francuskoj. Drugarica mi je pričala da su prošle godine u Lonodonu, prikazane neke predstvave D.K., prevedene na engleski (po njenim rečima, veoma korektno, s obzirom da je studirala engleski, verujem joj na reč :) ) i da su veoma dobro primljene, čak iznenađujuće dobro.
knjizevnost.418 veca,
>> U poslednje dve godine Demitijev nije uspeo da pronađe izdavača za >> svoju najnoviju knjigu poezije od 600 strana. "Kažu da poezija nije >> više profitabilna, traže se petparački romani", žali se Demitijev. Znaš kako, zbirke pesama su naporne ako imaju toliki broj strana/pesama, i samim tim postavlja se pitanje kvaliteta. >> Toliko o tekstu, a zaključak jedva da je i potreban - levi ruski >> pisci "izumiru" čak i u samoj Rusiji. Zamenjuju ih... videli ste ko >> - oni što znaju kako treba pisati ono što će ljudi želeti da čitaju >> :) I njima je, kao i nama, komunizam uništio kulturu i kulturu stvaranja, (a sada, u pokušaju da se dodvore zapadu, pokušavaju i na taj način, što će tvrditi da je jedna Danijela Stil ili Džeki Kolins (Bože me sačuvaj) isto tako dobra kao i LRP) te ne vidim ništa čudno što je tako. Rekla bih da si bio pomalo zlurad kad si ovo kucao, a takvo stanje bi se pre moglo okvalifikovati kao tužno, umesto što se likuje.
knjizevnost.419 veca,
>> Mislim da nisi u pravu. Obavezno školovanje je relativno skorašnji >> izum, a civilizacija je i pre toga napredovala. Jako sporo, sve do ovog veka. (ima li tu uticaja i obavezno školovanje? ;)) ) >> da je jako glupo terati nekoga da uči kako se rešava kvadratna >> jednačina ako on to ne želi da zna i ne treba mu... naravno, to >> neznanje povlači za sobom posledice, ali sam je izabrao... Nije glupo. Smatram da neke osnovne stvari svako treba da zna, a deca, pogotovo u osnovnoj školi unapred ne znaju šta žele, a šta ne. Iz rezultata koje postižu, može da se vidi prema čemu imaju više afiniteta. Meni se recimo, u osnovnoj školi najviše dopadala biologija, i nisam mnogo volela da čitam (trebalo je vremena za zujanje i doterivanje :) ), matematiku sam volela zbog dobre (mlade) profesorke, koja se sa nama družila kao da nam je drugarica, te smo se trudili da je ne razočaramo, a ne zbog same materije, koja mi, čini mi se ne leži :) Tek kasnije sam počela, ozbiljnije da čitam, a potom i da pišem, objavljujem...
knjizevnost.420 vitez.koja,
#=> Stalno se prodaju rols-rojsevi, a levi ruski pisci se #=> prodaju sve manje ;> Ovakvoj zasnovanoj argumentaciji ne može se ništa prigovoriti. Ko je rekao "paušalna ocena" ?
knjizevnost.421 zolika,
>>>> Eto za klinca.... >> >> >> VELIKO, VELIKO HVALA !!!!! (: A moja pesma? Kog očina sam izmišljao celu pesmu, ako nećeš i NJU da pro- čitaš klincu?
knjizevnost.422 mihailo,
SAJAM KNJIGA Ukoliko to koga zanima, sledi par utisaka. Prošle godine su se izdavači žalili na cenu izložbenog prostora, govorili kako će umesto sajma biti druženje po knjižarama i sl. No, i ove godine bi sajma. Osnovne tendencije su: štandovi na koje se izlaže na par kvadratnih metara 1 knjiga (u više primeraka),i tendencija pretvaranja prodajnog dela u staretinarnicu. Cene su u bile markama, tj. u bodovima koji su zapravo bili - marke. Ta novotarija je opšte prihvaćena u Bgdu od početka maja. Srećom, bilo je par mesta gde je bod bio i 10-ak hiljada. Ukoliko želite da kupujete knjige, bolje obiđite lokalne knjižare, a najtoplije preporučujem dopisnu "Vajatovu" knjižaru (bod je još par dana 7,000... dinara, naravno :) Bio sam na sajmu u petak. Bilo je VRLO malo ljudi - dosta manje nego prošle godine. Makar nigde gužve... Prodavci su priča za sebe - dosadašnja tendencija ljudi koji pojma nemaju šta imaju na štandu zamenjuje se ljudima koje ne zanima šta imaju na štandu, već samo da prodaju to što imaju. Pomalo neugodno mi je zazvučalo kada je izvesni prodavac svakome govorio "to je odlična knjiga" i "šta je 20 maraka? ništa". Neugodno, jer je bilo očigledno da nema pojma o poslu kojim se bavi, a o uljudnosti bolje i ne govoriti. BTW, na tim štandovima je bilo dosta starijih knjiga (kada bih kazao antikviteta, značilo bi da vrede). Video sam čak i komplet Agate Kristi ("Otokar Keršovani"), i nešto u sličnom povezu. Najtragičniji štand, po mome mišljenju, je bio onaj na kome je bio izloženo novo delce D. Ćosića. Prilično malo ljudi u hali, a oko štanda - samo prodavci (njih troje! za dvoje više no što je uobičajeno). Velika fotografija D.Ć., puno truda uloženo u uređenje... Neko je zlobno kazao da je to pisac koji je nadživeo svoje delo... Najlepše posle svega je činjenica da postoje (makar) tri sjajne izdavačke kuće. žinjenica da je jedna od njih privatna daje veru da nije sve izgubljeno, i da će (elitna?) kultura (ipak) opstati. Pre svega "Srpska književna zadruga". Kao najzanimljivije učinile su mi se knjige eseja Miodraga Pavlovića (doduše, tu sam možda i subjektivan, čovek je moj favorit :) i Helderlinove pesme "Hleb i vino". Novosadski "Svetovi" imaju Mopasana u 3 knjige, a nastavili su sa izdavanja u sjajnoj filozofskoj biblioteci: Šopenhauer "O volji u prirodi", izvikana knjiga Pola Virilioa "Mašine vizije", itd. BTW, "Svetovi su imali i najlepši katalog na sajmu :). "Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića" iz Sremskih Karlovaca neumorno nastavlja sa fantastičnim knjigama. Samo kada bi četvorotomna Burkhartova "povest grčke kulture" bila po nekoj normalnijoj ceni :( (npr. Rodeova "Psyche" je 32 boda, a kod njih je bod bio 1,5 DM :( ) Nemam nameru da dalje navodim naslove po sećanju, koga takve stvari zanimaju zna da nema promašaja u kupovini bilo koje knjige za koju taj čovek smatra da je valja objaviti! Naravno, bilo je još dobrih izdanja, ali sam odabrao pomenute izdavače jer izdaju dobre knjige u (bar) zadnje 3 godine. Ostali su skloniji oscilovanju. To je to, uglavnom. Ah, da! Pljeskavice su bile po 50,000 dinara, a ulaz 5,000. žini mi se da sajam traje još neko vreme, pa ko voli - nek' izvoli :)
knjizevnost.423 paki,
­> dijametralno suprotni. Možda se varam, ali mislim da još uvek niko nije ­> ni nagovestio mašinu, koja će za isti problem postavljen danas, kada je ­> lep dan i sutra, kada udari kišurina, dati u izvesnoj meri različite ­> rezultate. Barometar? ;>>
knjizevnost.424 pkaca,
->>> Sto podjednako vazi i za "vas" ====== E, a kako bi bilo da objasnis ko su ti "vi" tj. "mi"....? A i da dokumentujes onu vasu vecinu...... Kaca
knjizevnost.425 wizard,
> ako on to ne želi da zna i ne treba mu... naravno, to neznanje povlači za > sobom posledice, ali sam je izabrao... To bi vrlo brzo dovelo do stagnacije civilizacije. Pročitaj domaću SF priču "Filmovi" od Konstatina Tezeusa, alias A.B.N, tamo je to lepo opisano. :)
knjizevnost.426 wizard,
> >> Ne može se ceo svet predstaviti ciframa. > > Može. Dokaži. ;)
knjizevnost.427 bojans,
>> Stalno se prodaju rols-rojsevi, a levi ruski pisci se prodaju >> sve manje ;> A Golfovi se prodaju bolje od Rols-rojseva. Da li su i bolji od njih?
knjizevnost.428 bojans,
>> Ako je to pitanje malo previše "off", kako bi bilo da mi >> odgovoriš ko je postavio kao osnovni kriterijum za ocenu >> književnog opusa stepen u kome posle čitanja ostaješ vredniji >> za novo saznanje o životu ?? Ako to nije nikakav kriterijum (ja mislim da jeste, a to nije samo moje mišljenje) da li je onda OK kriterijum po kome je književno delo vredno ako njegovim čitanjem uopšte ne dođeš do novih saznanja sem do onog ko je ubica?
knjizevnost.429 bojans,
>> Kako rekoh, levi ruski pisci nisu nužno Rusi po nacionalnosti. >> Bilo je u lektiri i levih ruskih pisaca francuskog porekla >> (kako ono beše, "Stranac"? "Proces"?...), a i sa raznih drugih >> strana sveta. Malo mi je čudno da ti se "Proces" nije svideo. To je jedna zaista prefinjena studija o birokratizovanom društvu, veoma aktuelna i sveža i danas, baš kao i "1984".
knjizevnost.430 bojans,
Pitanje za Dejana R. Koje domaće pisce smatraš za pisce "leve ruske orijentacije", a koje si rado čitao?
knjizevnost.431 milan,
> > Da li je neko zamijetio da mi uopšte u školi nismo izučavali > Shakespear-a ?? > Pouzdano, za generacije iz prve polovine 60-ih, znam da su zasipane > LRP a pri tome se William S. jedva pomenuo, i to usput. > (valjda zato što smo imali savremenu naobrazbu..?) U školi se kada sam ja išao, učio Šekspir. Možda si ti žrtva neke šuvarizacije - saučešće!. Uči se i sada. Hamlet i Romeo i Julija zasigurno, što držim da je sasvim dovoljno za jednog lošeg dramskog pisca sa kraja XVI veka, koji nije čak ni kao Agata Kristi umeo da napravi rasplet nego na kraju, kada preterano zakuva pa ne zna šta da radi, pobije sve svoje junake. Pl poz M
knjizevnost.432 jovana,
> > Šalu na stranu, ne verujem da će biti neki toliki problem da > kompjuter smisli vic koji će ljudima biti smešan. Veće je > pitanje da li će moći da smisli vic koji će "nasmejati" (šta > god bi to značilo) drugi kompjuter ;) To je pravo pitanje! Da li će kompjuter naučiti da se smeje?
knjizevnost.433 dejanr,
>> Znajuci da kao dobar Srbin razlikujes samo svoje i pogresno misljenje, >> te da si na ono drugo potpuno imun. Tja, ne bi se moglo reći ni da si se ti pokazao kao jako loš Srbin ;)) Ali zbilja, ko bi poverovao da bez Dostojevskog ne bi bilo seksualne revolucije, taj bi stvarno mogao u sve da poveruje :) U svakom slučaju, ako je zaslužan za seksualnu revoluciju, onda je garant kriv i za AIDS, mora da mu se oteo iz laboratorije :)))
knjizevnost.434 dejanr,
>> E, a kako bi bilo da objasnis ko su ti "vi" tj. "mi"....? >> A i da dokumentujes onu vasu vecinu...... Izborna komisija je bojans, on je to lepo sabrao i ni sa jedne strane nije bilo primedbi. Ustanovio je da "mi" nemamo većinu, nego je imaju "oni". Sad, šta je, tu je :) Najzad, pošto smo "mi" već za Ameriku (ili makar za njenu literaturu, pogled na svet itd ;), možda u poslednjem trenutku dojaše konjica i preokrene rezultat ;))))
knjizevnost.435 dejanr,
>> > > Ne može se ceo svet predstaviti ciframa. >> >> > Može. >> >> Dokaži. ;) A tebi nije palo na pamet da dokažeš suprotno? Nema veze - svaka stvar na svetu (pa i mnoge stvari koje na svetu ne postoje, kao npr. vampiri, veštice, gremlini itd) ima ime. Ime je niz slova. Svako slovo se može predstaviti kao ASCII znak, dakle ciframa. Ergo, svaka stvar, pa i sam "ceo svet" se može predstaviti ciframa.
knjizevnost.436 dejanr,
>> A Golfovi se prodaju bolje od Rols-rojseva. Da li su i bolji od njih? Jesu, na neki način - za one koji ih kupuju predstavljaju "bolju kupovinu" zbog odnosa mogućnosti/cena ili naprosto zato što nemaju novaca da kupe rols-rojs. Kod knjiga takva logika ne bi mogla da se postavi, jer je raspon cena (ako se izuzmu neki rariteti itd) znatno manji
knjizevnost.437 dejanr,
>> Malo mi je čudno da ti se "Proces" nije svideo. To je jedna >> zaista prefinjena studija o birokratizovanom društvu, veoma >> aktuelna i sveža i danas, baš kao i "1984". U 1984-toj su, u čitavom toku knjige, jasna "pravila igre" i knjiga je krajnje logična, čak i u onim segmentima u kojima se od glavnog junaka traži da nauči da je 2+2=5. "Proces" je haos.
knjizevnost.438 dejanr,
>> jednog lošeg dramskog pisca sa kraja XVI veka, koji nije čak ni >> kao Agata Kristi umeo da napravi rasplet nego na kraju, kada >> preterano zakuva pa ne zna šta da radi, pobije sve svoje junake. To je i dalje bolje nego da neko ne zna šta da radi sa baboubicom, pa ga "natera" da se sam prijavi policiji ;>
knjizevnost.439 spantic,
> puno, puno vremena" je postalo mnogo manje puno, i nemačka čuvena šifra > (mašina) "Eureka" je pala. Nemci, naravno, o tome nisu bili na vreme > obavešteni ;) a posledice se osećaju i danas :) A da pri tome nekakvu ulogu nije imalo i padanje jedne cele mašine u ruke saveznika?
knjizevnost.440 spantic,
> da pojmi i stvara ono što mi zovemo umetničkim delima. Otkud znam? Otuda > što takav sklop, u vidu ljudskog mozga, postoji i to evidentno radi. Ako > postoji jedan takav sklop, mogao bi se napraviti i drugi, pa zvali ga Kladim se da si kupio "Pozitronskog čoveka" od Asimova ;)
knjizevnost.441 spantic,
> Dejranova izjava o tome da sklop za ocenjivanje umetnosti postoji (tj. > mozak), i da se prema tome može emulirati (svaki se sklop može emulirati) > nije govorila o tome da li to treba raditi, već je dokazivala da je to Ovde se sećam jedne davne diskusije koju smo kolega i ja vodili pri povratku MG-a sa ekskurzije ( Kranjska Gora ). Svodi se na to da je sve vreme povratka bilo iskorišćeno u raspravi da li ćemo ikada biti u stanju da kreiramo veštačku inteligenciju. Danas više nisam siguran da li je tema rasprave bila prava. Možda je trebalo da bude "da li ćemo biti u stanju da je prepoznamo?". Što se opet svodi na filozofsku dilemu kako izraziti inteligenciju. To još nismo ( a kada će, ne zna se ) uspeli da izrazimo kroz matematiku.
knjizevnost.442 spantic,
> umestnost. Pitanje nije da li ćemo moći da kvatifikujemo neko umetničko > delo, već kada ćemo moći da ga kvantifikujemo. Možda ti misliš da nećemo A šta će biti merilo? Ukusi se menjaju. Posebno u umetnosti. Recimo u muzici. Bitlsi su danas klasika.
knjizevnost.443 spantic,
> To je pomalo diskutabilno, mislim da su po broju "našeg" i "vašeg" > tabora otprilike "pata karte", ili možda imate jednog diskutanta više. Stvarno je diskutabilno, ko je ono beše još na tvojoj strani. Osim ako se ne multipliciraš :) > moderatora ;>>) ili, recimo, u EXTRA, možda bi rezultati bili drugačiji. > A možda i ne bi, ko zna :) Koliko mene sećanje drži, vodili smo i tamo raspravu i nešto se baš ne sećam da si dobio većinu ;) Zapravo podršku kao takvu :)
knjizevnost.444 spantic,
> Na jednoj strani su: > milan, veca, i.a.n, milanv, vcalic, wizard, novim, bojans Ubacuj, ubacuj :)
knjizevnost.445 spantic,
> svo ovo vreme od kada su umrli nije pojavilo bar još toliko dobrih pisaca. Koliko sam juče čuo, Pavićev "Hazarski rečnik" je u lektiri za četvrti razred gimnazije. Ima demantija?
knjizevnost.446 spantic,
> Stalno se prodaju rols-rojsevi, a levi ruski pisci se prodaju sve manje ;> Samo jedno sitno pitanje. Po tvojoj definiciji u LRP ( što bi inače moralo postati zaštitni znak vrhunskog kvaliteta ;) se bez sumnje ubraja i Šekspir. E sad mi samo objasni kako to da prodaja njegovih dela ( ma ko inače stvarno pisao pod tim imenom ) ne pada? Usput, postoji i projekat prepisivanja svih njegovih dela u ASCII formatu. Da li ima nekog smisla da mi pokrenemo proces njihovog dovlačenja? Pošto ga Dejran kao LRP bez sumnje neće kačiti po direktorijumu :))
knjizevnost.447 dejanr,
>> > puno, puno vremena" je postalo mnogo manje puno, i nemačka čuvena šifra >> > (mašina) "Eureka" je pala. Nemci, naravno, o tome nisu bili na vreme >> > obavešteni ;) a posledice se osećaju i danas :) >> >> A da pri tome nekakvu ulogu nije imalo i padanje jedne cele mašine u >> ruke saveznika? Naravno da je imalo. Zapravo, izgleda da su im u ruke pale tri mašine, i sve tri su bile oštećene, jedna gotovo uništena, a od dve su "sklepali" jednu. Međutim, sve to im ništa ne bi pomoglo bez kompjutera - za Nemce je gubitak mašine svakako bio neprijatnost, jer su tako drugoj strani otkrili kako mašina radi, ali ne zavisi tu sve od metoda nego od šifre, a šifri (kombinacija) je bilo previše da bi se isprobale metodama koje su njima (Nemcima) bile zamislive.
knjizevnost.448 dejanr,
>> Kladim se da si kupio "Pozitronskog čoveka" od Asimova ;) Ih, gde bih Asimova propustio :)
knjizevnost.449 dejanr,
>> > moderatora ;>>) ili, recimo, u EXTRA, možda bi rezultati bili drugačiji. >> > A možda i ne bi, ko zna :) >> >> Koliko mene sećanje drži, vodili smo i tamo raspravu Loše te služi sećanje (zar tebi to da se desi? ;) Diskusija je bila u ORKA.
knjizevnost.450 novim,
Sezamov izbor pesama Miloša Crnjanskog (PESME-MC.ZIP, uz poruku). danas mu je 100 godina. ende. pesme-mc.zip
knjizevnost.451 dejanr,
>> Samo jedno sitno pitanje. Po tvojoj definiciji u LRP ( što bi inače >> moralo postati zaštitni znak vrhunskog kvaliteta ;) se bez sumnje >> ubraja i Šekspir. Joj, pamćenje ti je definitivno zaribalo. Kaže, ORKA.3/15.937, autor moja malenkost: >> > a predpostavljam i da Šekspira trpaš u "leve ruske pisce" ;) >> >> Ne! Šekspir je sasvim ok za čitanje, mada mislim da ga ne prevode baš >> najbolje (ili ga je teško prevesti). Uzimam u obzir i koliko je on >> preporodio teatar, kad odeš u pozorište ti u stvari uvek gledaš Šekspira >> bez obzira ko je napisao komad :) Pa onda koliko motiva iz njegovih >> knjiga "živi" u današnjim romanima, recimo ako prelistate moderniji SF >> videćete više Šekspirovih ideja koje se dešavaju po raznim drugim >> planetama. Baš sam pre neki dan čitao knjižicu koja je pljunuti "San >> letnje noći", a dešava se u 10,000-toj godini ;) Pa onda, čim je krimić >> o "rename-ovanom" Jagou, da se očekivati dobra zabava... a o "Romeu i >> Juliji" da i ne govorimo ;) Ajd' što to nisi zapamtio, ko bi sve ovo pamtio (osim mene :) ali pogledaj čija je bila ona konstatacija "a predpostavljam i da Šekspira trpaš u leve ruske pisce"? Poruka ORKA.3/15.924 autor... spantic. Kad već pitaš (a i ne pitaš, nego tvrdiš), red je bar da pročitaš odgovor :) >> E sad mi samo objasni kako to da prodaja njegovih dela ( ma ko inače >> stvarno pisao pod tim imenom ) ne pada? Verujem da ti je prethodnim objašnjeno.
knjizevnost.452 maksa,
<><> Da li je neko zamijetio da mi uopšte u školi nismo <><> izučavali Shakespear-a ?? Izučava se (šta god to značilo), barem je tako bilo 1986/7.
knjizevnost.453 maksa,
<><> Na primeru kvantifikacije umetsnosti, to ne znači da ću <><> ja da kopiram tvoj mozak već da ću da *oponašam* samo <><> onaj njegov deo koji se bavi ocenjivanjem dela. Da bi tako nešto uradio, neophodno bi bilo da preslikaš celu celcatu _ličnost_, sve sa strahovima, frustracijama, nadama, afinitetima, vaspitanjem i ostalim komponentama koje je determinišu. Ne izgleda izvodljivo.
knjizevnost.454 i.a.n.,
>>> Jeste utoliko što nikom od diskutanata književnost nije hleb >> >> "Ne živi čovek samo od hleba" (italijanska poslovica). Profesionalni kritičari bi ovu raspravu vodili drugačije, i nipošto je ne bi smatrali neobaveznom. Bolje?
knjizevnost.455 i.a.n.,
>>>> Moj omiljeni je "Preobražaj". >> >> Kad sam pročitala tu priču, nekoliko dana nisam mogla da se >> oporavim (u pozitivnom smislu, naravno). Slično R.L. Stivenson, povodom "Zločina i kazne": "Najbolja knjiga koju sam pročitao za poslednjih deset godina... Mnogima je dosadna: Henri Džejms nije mogao da je dovrši: jedino što mogu da kažem je, umalo da ona dovrši mene. Bilo je to kao da sam preležao neku bolest."
knjizevnost.456 i.a.n.,
>> Drugarica mi je pričala da su prošle godine u Lonodonu, prikazane >> neke predstvave D.K., prevedene na engleski (po njenim rečima, "Profesionalac" je doterao do #2 na nečijoj rang-listi.
knjizevnost.457 balinda,
>> Dejan Balinda-Gigabajt pseudonim mašine koja po potrebi >> ove konferencije izbacuje "Mozgalice". Pa, to već postoji i na Sezamu. Ti bi bar trebalo da znaš da je taj username sintetizovan zajedno sa softverom za Sezam. ;)
knjizevnost.458 fancy,
ŮŢ>> Na jednoj strani su: ŮŢ>> milan, veca, i.a.n, milanv, vcalic, wizard, novim, bojans ŮŢ> Ubacuj, ubacuj :) Pukli ste... Ovo je NAŠE najveće pojačanje ;)))) .F nO morE.
knjizevnost.459 fancy,
ŮŢ>>> odgovoriš ko je postavio kao osnovni kriterijum za ocenu ŮŢ>>> književnog opusa stepen u kome posle čitanja ostaješ vredniji ŮŢ>>> za novo saznanje o životu ?? ŮŢ> Ako to nije nikakav kriterijum (ja mislim da jeste, a to nije ŮŢ> samo moje mišljenje) da li je onda OK kriterijum po kome je ŮŢ> književno delo vredno ako njegovim čitanjem uopšte ne dođeš do ŮŢ> novih saznanja sem do onog ko je ubica? Neka je to i jedini kriterijum tzv. "naše strane" (naravno da nije) ali je i taj jedan dovoljan jer je iskazan konkretno - saznanje ko je ubica. Pitanje još uvek vredi - koja su to "životna saznanja" ? Inače, možda će ti biti lakše da znaš da je SVAKI kriterijum OK, i da je to individualna stvar... Ono što je presudno da kažeš "ovo mi se sviđa, a ono mi se ne sviđa..." .F nO morE.
knjizevnost.460 fancy,
ŮŢ> Što se opet svodi na filozofsku dilemu kako izraziti ŮŢ> inteligenciju. To još nismo ( a kada će, ne zna se ) uspeli ŮŢ> da izrazimo kroz matematiku. Možda nisu imali srca da ti kažu, ali to se radi godinama..;) .F nO morE.
knjizevnost.461 mnikolic,
Emily Dickinson THE BRAIN IS WIDER THAN THE SKY The brain is wider than the sky, For, put them side by side, The one the other will include With ease, and you beside. The brain is deeper than the sea, For, hold them, blue to blue, The one the other will absorb, As sponges, buckets do. The brain is just the weight of God, For, lift them, pound for pound, And they will differ, if they do, As syllable from sound.
knjizevnost.462 vcalic,
>> NADUVANIM umetničkim, kulturnim i civilizacijskim vrednostima u >> književnosti. Nestaju oni koji su ih godinama naduvavali, i to me jako Ispade da je Dostojevski neki beznačajni spisateljčić iz sredine prošloga veka, a da su ga komunisti uzdigli u nebesa. žudo onda da toliko pričaju o njemu i tamo gde komunizma nikad nije bilo. O ostalim LRP da i ne pričamo. Sve sami komunisti: Kami, Kafka, Tolstoj... Vlada
knjizevnost.463 vcalic,
>> Stalno se prodaju rols-rojsevi, a levi ruski pisci se prodaju sve manje ;> Da, u Rusiji gde standard koji nikad nije ni bio neki pada, sve knjige se manje prodaju pa bile one od desnih ili od levih. I Dobrili isto tako opada prodaja (ako se ikada i prodavala. Ranije nisu smeli da je čitaju a sad ne mogu da je kupe ;)) A gde to LRP-u još, molim te, opada prodaja sem tamo gde svemu opada prodaja? ;> Vlada
knjizevnost.464 vcalic,
>>>> Ne može se ceo svet predstaviti ciframa. >> >> Može. Ne može ;) Vlada P.S. Ovo se zove argumentovana rasprava ;))
knjizevnost.465 vcalic,
>> Znajuci da kao dobar Srbin razlikujes samo svoje i pogresno misljenje, >> te da si na ono drugo potpuno imun. Ovo bi trebalo preformulisati i svakom novom korisniku Sezama poslati zajedno sa uputstvom, da zna šta ga čeka ;) Vlada
knjizevnost.466 vcalic,
>> Drugarica mi je pričala da su prošle godine u Lonodonu, prikazane >> neke predstvave D.K., prevedene na engleski (po njenim rečima, >> veoma korektno, s obzirom da je studirala engleski, verujem joj >> na reč :) ) i da su veoma dobro primljene, čak iznenađujuće >> dobro. Duško je genije !!! Vlada P.S. Dejane, jel' i on levi ruski... ? ;)
knjizevnost.467 vcalic,
>> Najzad, pošto smo "mi" već za Ameriku (ili makar za njenu literaturu, >> pogled na svet itd ;), možda u poslednjem trenutku dojaše konjica i >> preokrene rezultat ;)))) Ako se Vlasi ne dosete, pa pred američku konjicu postave ogromnu sliku mozga. Ovi kad je vide odma' se okrenu nazad i dokažu kako nije tačno da materijalno telo ne može da se kreće brzinom većom od brzine svetlosti ;)) Vlada
knjizevnost.468 prvul,
ŮRusi su dobri šahisti. Ako je šah umetnost, (u klasičnom smislu Ůreči) znači dobri su u umetnosti, pa su onda dobri i u Ůknjiževnosti... itd. Znači Dostojevski je dobar pisac :) ŮAko šah nije umetnost već samo izvršavanje algoritma onda su ŮRusi znači dobri u tome, a kako zaključismo da se i "lepa Ůknjiževnost" može kodirati... itd.. Znači Dostojevski je dobar Ůpisac :)))) Ů▄▄ Pa računari i nisu tako loši šahisti... da li da zaključimo da isto tako nisu ni tako loši pisci, samo što mi to (još) ne znamo ? :)
knjizevnost.469 dcolak,
│ grešim?). Svaki bona fide kritičar koji drži do sebe smatrao bi nas │ gomilom dokonih ───────── ji ne znaju o čemu pričaju. Treba mi značenje podvučenih reči! Tj. šta to dođavola znači? :)) Sledge DAMMIR!
knjizevnost.470 dcolak,
│ Taj-i-taj deo, ta-i-ta melodija. Sad, zašto te privlači ? E, kada mi rečima │ jasno opišeš zašto je npr. Stairway to Heaven lepa pesma, onda... pa, │ videćemo šta ćemo onda. ────────────────── TO lepa pesma?!! BLJAK PU PU, BLJUZGA FUJJ .... Eto, koliko se razlikujemo ;) Sledge DAMMIR!
knjizevnost.471 madamov,
> Šta, jel Novi Amsterdam stariji od Svetog Petrovgrada? :) Nisam mnogo verziran glede godina nastanka ova dva grada, ali je moguće da ja Big Apple stariji od Petrograda, jer je potonji građen na močvarnom tlu direktivom Petra I tamo gde grada ranije nije bilo.
knjizevnost.472 ndragan,
/ Onda, da ukinemo škole pa neka se svako sam obrazuje? :) Ipak Znaš kako je, u srednjoj školi je opravdano tražiti da postoji udžbenik. Na studijama, još kako tako za brucoše. Ama od druge godine fakulteta ima da kopa po literaturi, kakvi udžbenici kakvi bakrači. A onima što diplomiraju iz udžbenika, svaka čast, ali ih nešto baš i ne smatram za stručnjake. Nikad nisu stekli naviku da kopaju. / jer ne može niko da pročita, šta znam, 40-tak gigabajta koliko je Pa ne može, naravno, ali ima da smisli neki svoj sistem za pretraživanje svega toga... čemu inače bibliografije, a?
knjizevnost.473 ndragan,
/ Važi, al' pazi se ako počneš da me ofiraš ovde ;))) Za svaki slučaj, skloni žuti komplet na tavan, pa se iznenadi kroz koju godinu :)
knjizevnost.474 ndragan,
/ Ali cuci u nama. Nevezano za temu, ali: "kolega, u vama čuči veliki talenat, a vi razmislite šta to radi kad čuči". Ne sećam se ko je kome rekao, ali...
knjizevnost.475 ndragan,
/ A za koja si TI nova saznanja o životu postao vredniji posle / čitanja Dostojevskog..? Legla su dovoljno duboko da se ne sećam jasno. O životu? Valjda o sebi. Svejedno, Dostojevski je nepomerljivo zaseo u svetsku istoriju ideja, a da li su te ideje stigle do nas (prvi put) baš iz njegovih knjiga, ili iz pete ruke, recimo iz američkih melodrama tridesetih do pedesetih godina, koje vrve psihologiziranjem (neke su čak bukvalno ekranizovana poglavlja iz Frojda), uopšte nije bitno. Bitno je da su te ideje potekle od njega. A da ga nije bilo, bio bi izmišljen bar nekoliko puta u kasnijim godinama.
knjizevnost.476 ndragan,
/ nebeskom narodu, prirodno) koja nas svakodnevno upropašćuje ;>> Dotična se oseća izbačenom iz iste, pa joj krivo? Da nađemo one slike, a?
knjizevnost.477 ndragan,
/ mislima već po njihovom krajnjem proizvodu, što je nešto što će mašina / jednog dana sasvim lepo moći da emulira. Da krenemo od lakšeg. Za domaći, pajkan emulator, da se završi do nove godine.
knjizevnost.478 ndragan,
/ Solipsizam nema dobar status zbog "slepe ulice" u koju vodi. Stvarno, čime se pobija solipsizam? Ako su kontraargumenti samo spisak nezgodnih posledica, a ne pravi dokazi, počeću ozbiljno da se zanimam za stvar. / BTW, što ae tiče "demokratske Srbije", možda je ovo noćna mora? :) Počinjem da se šopam dok se ne probudim.
knjizevnost.479 ndragan,
/>> Može, ali gubi vrednost! / tvoja tvrdnja je logički apsurdna. Kakva bre logika, pričamo o umetnosti. Ona se pak zasniva na postojanju otkačenih tipova koji poznaju pravila svog zanata da bi ih sa nekim svojim razlogom kršili, te tako puca algoritam za njihovo emuliranje. Vrednost koja se gubi je čisto subjektivna kategorija, merljiva tek posredno, recimo količinom adrenalina i ostalog što izluči čitalac / slušalac. Tako dobijamo da će verovatno neko za tehnički, stilski i u svakom pogledu sjajno delo reći da je totalno đubre, jer mu nedostaje nešto. Da li će umeti da izrazi šta je to nešto, ne bih znao, ali će ga osetiti.
knjizevnost.480 ndragan,
/ Svemogući računar ispiše Sve Knjige, pa da onda opet ljudi krenu Stvar je svakako nemoguća jer se ulazi u kombinatorni bum, te i za mnogo naivnije stvari od Dejranovog Tolstojevski.emulatora vrlo brzo treba više bajtova nego što ima elektrona u poznatom svemiru. Ono čega se većina pribojava ovde, je da će se kolege programeri dosetiti kako da skrate algoritam na razumnu meru, i da će pritom žrtvovati koješta što inače čini razliku između umetnosti i narodnjaka.
knjizevnost.481 ndragan,
/ Ali tema nije nimalo neobavezna, zar ne? Barem se meni tako / učinilo dok sam čitala vaše poruke vezane za nju. Kako se uzme. Ovde mnogi od nas funkcionišu po načelu "kad popijem prvu čašu odmah sam drugi čovek, a taj drugi žedan pa blesav". Računaj sa tim da se pretvaramo u nešto drugo kad sednemo za tastaturu i počnemo da ložimo raspravu. Tako da to što ovde izgleda kao preozbiljna rasprava... ne bi trebalo uzeti previše ozbiljno. Ovde uglavnom raspravljaju naši emulatori.
knjizevnost.482 ndragan,
/ kraju ove rasprave sumiram stvari iz ugla književne teorije Kakav kraj? Evo stiže kafica :)
knjizevnost.483 ndragan,
/ Definitivno ostajem pri stavu da je kvantifikacija umetnosti / moguća ali ne za života ove civilizacije, dakle nemoguća je. Nije paradoks. To onda više neće biti _ova_ civilizacija (nego civilizacija.31 :)).
knjizevnost.484 ndragan,
/ P.S. Balinda verovatno sada gricka nokte zato što mu brojevima rušimo / romantiku civilizacije :). Gricka ih Vlada sam, što je Vecino ministarstvo već nedostižno po broju poruka u odnosu na muzikante :)
knjizevnost.485 ndragan,
/ ne spominjem da je u Vebsteru algoritam definisan kao "opis kako nešto / radi". A žerčova teza "intuitivna definicija algoritma je tačna definicija algoritma"?
knjizevnost.486 ndragan,
/ Tja, valjda ćemo biti dovoljno predostrožni da im ugradimo Tri zakona, / ili nešto slično :) I da spalimo 2001, na Trgu Narodnog Heroja HALa 9000 :)
knjizevnost.487 ndragan,
/ Mene je uvek zanimalo - ko smišlja viceve? Nikad još ne čuh da neko / kaže "evo vic što sam ja izmislio" (a ako baš i kaže, obično je to Pa vidiš, smislio sam ja nekoliko - da kažemo do dva komada godišnje (stvar nadahnuća, vrlo zaguljena kategorija), ali sam pre toga pojeo tehnologiju pričanja viceva, gde lepo stoji aksiom 4 "vic koji pre pričanja oglasiš kao svoj propao je unapred, ako ga oglasiš posle neće ti verovati, nego počni sa ...što sam juče čuo jedan dobar... i rani svinje i ne diraj ništa". To se tako lepo nauči, da se više ni ne sećam koji su ti moji.
knjizevnost.488 ndragan,
/ Nesumnjiva činjenica da je takvu relaciju teško uspostaviti dosta je / bedan izgovor da se to ne pokušava. Ne, lako je, ali su svi rezultati podjednako (be)smisleni. Na kraju ostaje da o ukusima ne vredi raspravljati. --> mama, deda je kiseo
knjizevnost.489 ndragan,
/ da je nekoliko knjiga bilo (javno?) spaljeno. Mislio sam da je to / poslednji put u istoriji civilizacije rađeno po nacističkoj Nemačkoj. U akciji "svi udri po kiču" u Kragujevcu / žačku / Nišu (nek precrta ko zna) su krajem šezdesetih ili početkom sedamdesetih spaljeni neki primerci "žika" i/ili "Starta" i još neke stvari.
knjizevnost.490 ndragan,
/ a ne LRP (možda da za poređenje iskoristimo Emerson Lake & Palmer..? / beskonačne solaže, komplikovane teksture i "dosada dokle god dopire Nešto se ne sećam. To se ipak slabo zipovalo. žak i kad ti se činilo da se ponavlja, u stvari se usput menja. Za razliku od ovog što se sada tako dobro prodaje. Ima samo refren, a i taj je snimljen samo jednom.
knjizevnost.491 ndragan,
/ tebi smeta da ceniš njenu lepotu? Naravno da ne! A da li ti smeta to / što će sve devojke kroz hiljadu godina zahvaljujući nauci izgledati / lepo? Opet ne! Isto je i sa umetnošću. Aman, kad mi dođe neko da mi meri i razmerava, ubija mi gušt. I zato odnesem lepo knjigu u zavod, zaključam, sednem, mir, tišina, koncentracija, dok ne utrnem. Pa onda dok ne odtrnem. Nekvantifikovano, samo pisac i ja.
knjizevnost.492 dr.grba,
Od petka do utorka 363 poruke u temi. Gospode bože!
knjizevnost.493 dr.grba,
>> Mala digresija, mozak Merlin Monro je bio 2 ipo kile. Zboga miloga, otkud ti ovaj podatak? Da nisu pretegli jedno dve kile i dvesto?
knjizevnost.494 dr.grba,
>> Vladimir Vojnovic je dosta desno a njegov "...Ivan Conkin" je vrlo >> zabavna knjiga. Sad, baš kad se setim i "žonkina" i "Moskve 2042", teško da bih Vojnoviča mogao nazvati "desnim". Ono što je sigurno je da Vojnovičev jezik nije pogodovao nekim viđenjima kritike socijalizma, u čemu se može dalje tragati i za originalnošću njegovog izraza. Bez obzira, što veliš, posmatrajući ga samo kao "zabavno" štivo, već ima određenu vrednost koja je neosporna.
knjizevnost.495 dr.grba,
>> Slicnu problematiku je obradjivao i Umberto Eko u "Fukoovom >> klatnu", cak u jednom trenutku glavni junaci koriste neki program >> za generisanje recenica. >> >> Preporucujem za citanje! Preporučujem i ja tebi "Fukoovo klatno" za čitanje, malo pažljivije! Kazaubon je samo smlatio programče u BASIC-u koja vrši sve permutacije reči "IAHVEH", božjeg imena, e da bi provalio lozinku koju je Belbo postavio na Abulafiju.
knjizevnost.496 dr.grba,
>> kriterijum vrednovanja i dalje ostao neuhvatljiv. Jedino da >> Svemogući računar ispiše Sve Knjige, pa da onda opet ljudi krenu >> da ih iščitavaju, a književni kritičari da kažu koja je dobra, a >> koja nije ;)>> Svemogući Računar će posle tri ipo miliona godina proračuna napisati Konačnu knjigu, u kojoj će pisati : 42 I onda ćemo shvatiti da ne znamo šta smo hteli ):
knjizevnost.497 dr.grba,
>> vidi Asimov, Pol, LeGuin >> (odbacuje se telesnost, a ono sto ostaje nije besmrtna dusa, vec >> neznamnijasta) Vidi : "Tehanu", Ursula Le Guin. Upravo obrnuto nego što je gore opisano. Doduše, neću sporiti da je tom knjigom pomalo zasrala svoj opus, ali šta ćeš, klimaks drma.....
knjizevnost.498 dr.grba,
>> Moj omiljeni je "Preobražaj". >> >> "Kada se, jednoga jutra, Gregor Samsa probudio iz nemirnih snova, >> našao se u svom krevetu pretvoren u golema kukca. ..." Moj naklon podsećanju na prvo delo književnosti u mom čitalačkom iskustvu koje mi je zabilo knedlu u grlo.
knjizevnost.499 dr.grba,
>> ljudske karaktere da je to ponekad zastrašujuće. Pa, ljudi, on je >> maltene celu Srbiju strpao u jedan autobus (i to mnogo pre >> Slobodana Miloševića ;)). To su neviđeno visoki umetnički dometi, a >> to ni u Sloveniji nisu mogli da shvate, a kako će tek na zapadu. Ako nisu shvatili Kovačevića, shvatili su Šijana. Poruka, dakle, može sasvim efikasno da se kaže i na drugi način.
knjizevnost.500 dr.grba,
>> Ili ne da Bože dođe neki pra-pra-pra-pra-unuk Bila Gejtsa pa izvuče >> utikač iz štekera. Prvo da ubode sina (: Ali, sudeći po Billy-jevoj navici da se istrčava sa izjavama po sajmovima i prezentacijama, ubo je on crnog vraga...
knjizevnost.501 dr.grba,
>> Ma, da. Ajde to i da napišemo: Prijatno=000010 ; Neprijatno=000001 Ja ne mogu da podnesem ljute papričice. Moja supruga bi mogla da stuče deset komada brzinom brojanja. I šta sad tu ide, 000010 ili 000001? Zar ne mislite da je ova rasprava postala bespredmetna?
knjizevnost.502 dr.grba,
>> > đđ a na drugoj: >> > đđ djelovic, cdragan, fancy, dejanr >> >> I ja se prijavljujem. Šta? Šta se deli? Deterdžent? Piši meni tri kile!