knjizevnost.1smoki,
Namera je bila: o Tisi nekoliko reči
Probuduti u glavi
Izmisliti onda još nekoliko (koje se za pesme izmišljaju)
I premeštati ih
I gurkati
Kao piljke
- Oprezno provlačiti reči kroz kapiju pesme.
Ako bi se sve to završilo
(Kao u nameri što je bilo)
Tako lepo
Imao bih još jednu pesmu
Koju bih u sebi ponavljao
Dugo
Opustelom jednom ulicom
U posleponoćnim povracima
Laganim
I kao usporenim
- Ka kući u kojoj živimo
I starimo
Neprimetno.
......................................
......................................
Stevan Raičković ( Tisa II )
Učinilo mi se primereno za no.1. u temi. :)
Miloš
knjizevnost.2miroslavn,
Pronašao sam ovo negde, ne znam ko je autor
Dugački niz kuća se cepa
I jedna poljana
I zrno neba.
Negde duboko u dubini uma
Ta iskra sunca još se nemo smeje
I čeka dan.
žeka trenutak da konačno poleti
U prljavi sve najzad da sleti
Da nađe zalutalog svetla trag
Biću jadnom podari spas,
U taj zadnji vremenski čas.
knjizevnost.3fancy,
ŮŢ> Pronašao sam ovo negde, ne znam ko je autor
ŮŢ> Dugački niz kuća se cepa...
CDamire... imaš li možda TI ideju ko bi mogao biti autor..?
Smells like H spirit..;)
knjizevnost.4dcolak,
│ Biću jadnom podari spas,
│ U taj zadnji vremenski čas.
Fancy, ovo je provokacija :))) Zar misle da smo još "mokri?"
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.5dcolak,
│ ŮŢ> Pronašao sam ovo negde, ne znam ko je autor
│
│ ŮŢ> Dugački niz kuća se cepa...
│
│ CDamire... imaš li možda TI ideju ko bi mogao biti autor..?
│
│ Smells like H spirit..;)
It sure does. It sure does. :)
Jo, miroslavn jesi li siguran da si _pravilno_ prepisao?
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.6dcolak,
││ Biću jadnom podari spas,
││ U taj zadnji vremenski čas.
│
│ Fancy, ovo je provokacija :))) Zar misle da smo još "mokri?"
────────
Friški prilog za BG žargon :))
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.7dr.grba,
>> │ Fancy, ovo je provokacija :))) Zar misle da smo još "mokri?"
>> Friški prilog za BG žargon :))
Niti je frišak, niti je BG... (:
knjizevnost.8veca,
LEŠEK KOLAKOVSKI
10. Car Saul ili Dva tipa životne konsekvencije
Priroda retko sjedinjuje, u jednoj ličnosti, snagu
karaktera i snagu intelekta. To je opreznost s razlogom
predviđena i mogla bi odlično da nas navodi na divljenje prema
Tvorcu da nije mnogobrojnih drugih načela po kojima je on uredio
svet. Ovde se ipak radi baš o takvom načelu koje je veoma
pohvalno. Naročiti slučaj toga načela je činjenica da priroda
izuzetno retko sjedinjuje vojnički talenat sa širinom duhovnih
horizonata i opštom inteligencijom. Stvar je razumljiva, jer su
to međusobno suprotne vrline. Odista je lako zapaziti da vrlina
vojnog starešine počiva na tome što on treba da iskaže
samostalnost samo u grnaicama naređenja. Svako naređenje ostavlja
izvesna prazna mesta za nepredviđene okolnosti, a starešina treba
da ih ispuni najispravnije što je moguće, kako bi bio ostvaren
glavni cilj naređenja. Ali starešina je izgubljen ako počne da
premišlja o nečem što leži izvan naređenja, na primer o opštem
cilju kome naređenje služi; vrednost starešine počiva na
sposobnosti ograničavanja svoga vidokruga. Previše inteligentan
oficir kome je naređeno da zametne kratku čarku, poželeće, u
pogodnoj prilici, da dobije ceo rat ili sasvim da spase
čovečanstvo: u rezultatu on gubi čak i malu bitku. Inteligencija,
naime, ima prirodnu sklonost ka stalnom prekoračivanju granica,
koje sama sebi nameće ili koje joj nameću drugi; teži ka
konfrontaciji raznih tačaka gledišta, ka razmatranju razloga koji
su u suprotnosti sa odlukama ili primljenim naređenjima; loše
podnosi subordinaciju i red, a na marširanje u korak gleda s
prezirom. U rezultatu može da dovodi do istih posledica kao i
slab karakter; lako rađa dezertere. U prirodu talenta jednog
vojnika spada sposobnost za tačno ograničavanje ciljeva kakvi se
žele postići.
To je glavno naravoučenije koje proističe iz povesti
veličine cara Saula - jednog od najdirljivijih poglavlja
biblijske povesnice. Saul je, na izgled, bio idealan vojnik. Sin
ubogog pastira iz plemena Venijaminova, uzdignut odlukom
Proviđenja na carski položaj, dugo ismejavan zbog prostačkog
ponašanja i seljačkih manira, stekao je, najzad, opšte priznanje
zahvaljujući svojoj skromnosti, istrajnosti i gvozdenoj volji.
Nekoliko uspelih ratnih operacija stvorilo mu je slavu sjajnog
stratega, a opšte divljenje naroda pobudila je činjenica da je
Saul osudio na smrt rođenog sinam kada je ovaj svojim grehom
doprineo prolaznom neuspehu u borbi, tek je glas naroda spasao
mladog Jonatana od očinske strogosti. Besprekorni vođ Saul je
znao da je ceo svet podređen izvršenju svakog primljenog
naređenja - a on je naređenja primao od Boga posredstvom Samuila,
čoveka starijeg od njega po godinama i veoma mudrog. Primivši
naređenje, Saul, čovek prost, nije znao za strah i nije znao za
skrupule: bio je srećan što ima čvrsto obeležene g r a n i c e
d e l a t n o s t i u okviru kojih je sve dozvoljeno, ali koje
nije slobodno prekoračiti.
No eto, Bog se jednom prilikom seti da je pre nekoliko
vekova kneževina Amalika stala na put narodu njegovom pri izlasku
iz Egipta; u ljudskom sećanju stvar je zaboravljena, ali Bog je u
takvim pitanjima imao zadivljujuće pamćenje. Nezadovoljan
ondašnjim porazom neprijatelja, htede još jednom da ga kazni i
naredi Saulu da napadne grad i da bez nilosti pokolje sve
stanovnike do poslednjeg - ljude, žene, decu, dojenčad, volove,
ovce, kamile i magarce.
Saul se vredno prihvati posla i izvršio bi ga besprekorno
da ne beše male prepreke. Naime, Samuilo, njegov vaspitač, hteo
je ranije, po svaku cenu, da uzdigne njegov duhovni nivo i
zarazio je njegov duh filozofijom. Tako mu je ulio u glavu da
osim konkretnih naređenja postoji i opšta svest, da treba da
deluje za dobro svog naroda, za ojačanje njegova dobra imena i
materijalne moći. Tako ga je pokvario doktrinom, znači takvim
opštim principom iz koga ne proizlazi ništa konkretno, jer ga
svako interpretita na svoj način. Nakalemio je caru ambicije
filozofa, što je postalo uzrok njegove propasti.
Jer kada vojnici cara Saula pobiše ceo amalički narod,
dovedoše pred njega kneza po imenu Agag, koga uhvatiše živa.
Tada Saul poče da mudruje: "Ubiti kneza je laka stvar, jer ga
imam u rukama. No on je sam, što znači da je bezopasan. Moj
zadatak je pak da delujem radi dobra naroda. Ako poštedim
uhvaćenog neprijatelja, pribaviću svome narodu slavu
velikodušnosti i milosrđa, koja više vredi no život jednoga
kneza." I tako on poštede Agaga u ime principa opšteg narodnog
dobra, a nasuprot naređenju Boga. Istovremeno je počinio drugi
greh. Izrailjski narod, oslabljen dugotrajnim ratovima stajao je
vrlo loše u ekonomskom pogledu: stada behu desetkovana, a
perspektive uzgoja za najbliže godine izgledale su krajnje loše.
"Radi dobra moga naroda - pomislio je Saul - narediću da se
poštede najvrednija grla - ovnovi, volovi, magarci - i time ću
osetno ojačati naš fond." Tako je i učinio i tako je po drugi put
prekoračio svoja prava u ime opšteg principa koji mu je ulio u
glavu njegov učitelj. Uostalom, učinio je tako i pod pritiskom
samog naroda i u ime njegovih očitih interesa. Doduše, veliki deo
zaplenjene stoke namenio je za žrtvovanje Bogu. Tada izbi veliki
rusvaj. Bog sasu svoj gnev na Samuila, kao da je on bio kriv, a
Samuilo iskali svoje poniženje na Saula.
- Bogu je milija poslušnost nego žrtve - reče tvrdo - i
on zahteva da se izvršavaju konkretna naređenja, a ne da se
samovoljno interpretiraju opšta načela.
- Popustio sam pred glasom naroda i hteo sam da mu
pomognem - pravdaše se Saul nsigurno.
Samuilo se samo gromko nasmeja. Naredi da se dovede
pošteđeni knez Agag i oštrim mačem razdvoji u prostoru njegova
tela - noge, ruke, prste, trbuh, glava - usled čega Agag posta
neprilagođen za nastavljanje života na ovome svetu i preseli se u
drugi svet, gde se može živeti čak i razdeljen na atome. Zatim
Samuilo naredi da se pokolje zaplenjena stoka.
Samuilo se nije laka srca prihvatio tog posla. Znao je da
je njegov omiljeni učenik time precrtao svoju karijeru, on lično,
ipak, nije bio po prirodi okrutan. Jedino je znao šta znači
r a t m a z a p o v e s t, i bio je savršeno svestan da
neizvršenje zapovesti radi nekakvih filozofskih razloga označava
isto kao i reći Vrhovnom Starešini da se bolje od njega poznaju
filozoske postavke i taktika. A ipak, volja Vrhovnog Starešine je
jedini izvor filozofije, što znači da prekršiti naređenje u ime
filozofije označava isto što i usprotiviti se volji Starešine u
ime volje Starešine, ili upasti u unutrašnju kontradikciju. Na
taj način je car Saul postao unutrašnje kontradiktoran predmet,
ili uopšte nemoguće biće, čista fikcija. Sam je sebe uništio i
nije nikakvo čudo što je prestao da postoji kao car. Samuilo je
dugo očajavao posle ovog poraza, jer je u Saulovo vaspitanje
uložio mnogo napora i oduševljenja - no ipak je shvatao da je
ovakav kraj neizbežan. Niko nije uništio Saula: sam je sebe
uništio pokušavajući da prekorači granice svoga delovanja u ime
istih onih principa po kojima su mu te granice nametnute; stavio
je u pokret mehanizam suprotnosti koji ga je smrvio.
Naravoučenije ovoga događaja već je izrečeno. Možemo ipak
da ga iskažemo još i ovako: moguće je delovati prema
konsekvencijama doktrine, no ipak ne uvek prema obema
istovremeno.
knjizevnost.9fatman,
Veco da li si možda čula za novi pravac u književnosti?
Molim Te objasni mi šta je to Juventizam?
Unapred zahvalan Fatman
knjizevnost.10veca,
>> Molim Te objasni mi šta je to Juventizam?
Na žalost, ne bih umela da ti objasnim.
Ima li nekog ko zna?
knjizevnost.11fatman,
Izasla je neka knjiga "Preplitanja" gde su i mala deca autori pesmica i sl.
Da li ima neke veze juventizam kao mladost sa pesmicama klinaca.:)
knjizevnost.12veca,
11. Rava ili Usamljenost prava i hinjena
Knjiga Isusa Navina obaveštava o poznatoj
špijunsko-muzičko-običajno-koljčkoj aferi koja se dogodila u
gradu Jerihonu. Isus je, naime, dobio uverenje od Boga da će
osvojiti grad Jerihon - a takođe i ostale zemlje. Ipak, ne zna se
zašto, nije se zadovoljio tim obećanjem - iako je mogao leći da
spava pošto je već bio siguran u pobedu - već je, pre no što je
pristupio opsadi, poslao, za svaki slučaj, dvojicu agenata
kontraobaveštajne službe, dobro snabdevene, kao uvek u takvoj
situraciji, tamošnjom valutom. Bili su to mladi momci, bistri,
samo nešto lakomisleni. Tek što su ušli u grad, odlučili su da
isprobaju razne tekovine civilizacije kakve dugo nisu imali u
vojnoj službi, imajući u džepu podosta gotovine, krenuše uveče
ulicama tražeći kuće s crvenim fenjerom, a takvih beše nekoliko u
tome gradu, slavnom zbog svoga visokog kulturnog nivoa. Brzo
nađoše željeni objekat i, vođeni nezemaljskim nadahnućem, naiđoše
na jednu damu po imenu Rava. Beše to osoba mizerne kondivite,
jer, u stvari, zarađivaše za život prodajom svojih fizičkih
draži. Nažalost, te draži postepeno se gešahu i snažna Rava beše
već postarija dama, te ređaše po niskoj tarifi za siromašniju
klijentelu i zarađivaše sve skromnije. Naša dva momka ipak, nakon
napora u vojnom logoru, nisu bili preterani probirači i uvela
hetera im se veoma dopade. Međutim, čim se malčice podnapiše,
poželeše da se razmeću i brzo odadoše pred njom svoj špjunski
zadatak. Kad se otrezniše, beše već kasno: Rava ih imađaše u
rukama.Moljahu je za milost, ali osobe toga zanata i same previše
retko saznaju za milost da bi je olako razdavale bližnjima. Rava
mišljaše brzo: "Gotovo je sigurno da će neprijatelj zauzeti grad,
jer znam da imaju Boga za saveznika. To je premisa. A sad
alternativa; ili ću predati špijune policiji, i tada ću steći
zasluge pred knezom i ukazaću vernost gradu, ali ću zato
zgotoviti sebi propast čim u grad uđe neprijatelj, ili ću ih
prikriti kod sebe, i tada ću zatražiti zaštitu od okupatora, ali
dok on ne stigne, izlažem život opasnoti. Doduše, krijući
neprijatelja izdajem grad i kneza, ali zaista mogu da dopustim
sebi da nemam takvih skrupula, nisam mnogo dužna rodnome gradu
koji mi je uvek pljuvao u lice i koji bi me, čak i kad bi se
spasao, naterao da za koju godinu umrem od gladi. Ionako sam ovde
potpuno usamljena, kao da sam u pustom gradu. Ostavljajući stoga
po strani buncanje moralista, imam pred sobom izbor da se izložim
sumnjivoj smrtnoj opasnosti tokom najbližih nekoliko nedelja, ili
da se izložim sigurnoj smrti nakon osvajanja grada. Izbor nije
lak, jer sigurna smrt ima tu prevagu što se odlaže, a sumnjivoj
smrti izlažem se već u ovom trenutku. Između nesigurnoga
sadašnjeg zla i sigurnoga zla budućeg - nemoguće je praviti
racionalan izbor. Stoga biram naslepo: spasavam špijune. Nekoliko
nedelja straha, no zato posle - kakav život! Krzna, dragocenosti,
alva svaki dan, odlazak u operu - a možda će se koji od njihovih
vođa i oženiti mnome? Još sam previše dobra za te divljake."
Nakon tih premišljanja Rava sklopi sa špijunima dogovor:
sakriće ih, a potom će im olakšati bekstvo i zato će biti
pošteđen njen život i život njene porodice kad vojska Isusa
Navina zauzme grad. Utvrđeni su znaci raspoznavanja i tako se
završio špijunsko-običajni deo afere.
Zatim je započeo muzički deo. Plan opsade grada precizno
je pripremio Bog, a Isus Navin je skrupulozno postupio po
instrukcijama. Umesto, kao što bi savetovao zdrav razum, Isus im
je organizovao duvački orkestar, sastavljen od samih sveštenika,
i naredio im da obilaze oko gradskih zidina i da sviraju vojne
marševe; straga su nosili kovčeg zaveta, a spreda su marširali
vojni odredi. Sveštenici su duvali u trube iz dana u dan punih
sedam dana, posrtali od umora, a većina su dobili proširenje
pluća i zapaljenje grla - jer i sveštenici su ljudi. Opsadnička
vojska je gunđala smatrajući da ih komandant tera da se
izmotavaju. Jerihonjani na zidinama pak, smejali su se
neprijateljima misleći da su svi izludeli. Ali samo se onaj
smeje, ko se poslednji smeje. Sedmoga dana orkestar zatrubi iz
sve snage, da sveštenicima prosto oči iskočiše, i istovremeno
cela vojska zavika tako glasno da se gradske zidine pravim čudom
srušiše na zemlju i raspadoše u prah.
Sad poče koljački deo događaja, vojnici, po naređenju
Boga, upadoše u grad i poklaše tamo, kako kazuje Pismo: "i žene i
ljude, i decu i starce, i volove i ovce i magarce". Nađeno blago
uzeše sebi sveštenici, a ceo grad bi spaljen, izuzev jedne kuće.
Beše to Ravina kuća. Armija je održala reč datu kurvi, spasla je
njen stan, nameštaj i porodicu. Nekoliko oficira nasrnulo je na
njenu čednost, ali je Rava žalbama u komandi postigla da joj ovo
bude plaćeno.
Potom je cela vojska otišla, a Rava se plačući bacila na
zemlju. Ostala je u opustelom gradu, u jedinom preostalom domu,
usred ruševina, lešina, prašine i zadaha paljevine, sama, bez
prijatelja, bez zaštite i bez klijenata. Nije bilo krzna, ni
dragulja, ni alve, ni opere, ni muža-oficira. Nije bilo ničega,
samo usamljen, jalov, život u pustoši. I to beše kraj.
Jedno je začuđujuće u ovoj povesti: fizički je nemoguće
da gradske zidine padnu od vike i od sedam trubljenja, te je,
dakle, sigurno da je to bio rezultat čuda. A pošto je Bog ionako
morao da čini čuda, zašto je onda naredio celoj armiji da se muči
i da se izmotava punu nedelju dana, a sveštenicima je naredio ne
samo da upropaste zdravlje, nego i da izgube autoritet u narodu -
jer ko će poštovati sveštenike iz duvačkog orkestra? Zašto? -
pitam i nalazim dva moguća objašnjenja: ili Bog toliko silno
uživa u vojnim marševima da je hteo da ih se nasluša do mile
volje, ili je to pak bio naprosto acte gratuit, čista
nadrealistička šala kojom je želeo da se podsmehne potčinjenima.
U ovom drugom slučaju pokazao bi da ima veliki smisao za humor,
ali znajući njegov karakter verujem da je u pitanju ono prvo.
Nažalost... takve sklonosti pri takvim mogućnostima izbora! I
zaista - činio je posle toga sve da bi mogao slušati što više
vojnih marševa, i do dana današnjeg nije mu dosadilo.
A evo nekih naravoučenija koja proističu iz ove priče:
Naravoučenije prvo: Ravina situacija. Da bi se spasla
glava u velikom sukobu nije dovoljno baviti se prostitucijom u
fizičkom smislu.
Naravoučenije drugo: situacija špijuna. Prst proviđenja
može da vodi čoveka na razna čudna mesta, ali u tome postoji uvek
neki skriveni cilj, važan za dobro čovečanstva.
Naravoučenije treće: Ravina situacija. Ne hitajmo da
pokažemo sa smo "usamljeni usred gomile ljudi" - jer kad budemo
odista usamljeni, shvatićemo tu razliku.
Naravoučenije četvrto: opšta situacija. Trubimo, trubimo,
možda će ispasti kakvo čudo.
knjizevnost.13fancy,
ŮŢ> 11. Rava ili Usamljenost prava i hinjena
Konačno nešto i o ravama... bravo Veco..!
knjizevnost.14aleksandra.m,
> Da li ima neke veze juventizam kao mladost sa pesmicama
> klinaca.:)
Zainteresovao si me svojim pitanjem, pa sam pokušala da dokučim
šta bi to bilo juventizam. Međutim, nigde nisam uspela da
pronađem bilo kakav podatak o tome. A nisi dao nikakav putokaz
koji bi u traženju pomogao. Zato, da li bi mogao da se prisetiš
gde si za juventizam čuo, ko ga pominje, da li bi trebalo da je
to nešto sasvim novo ili ne, bilo šta što bi olakšalo traganje.
Na primer, neko ime, naslov, kontekst u kojem si čuo/pročitao o
tome. Možda bismo tako uspeli i da pronađemo šta je to. Moguće
je da ima veze i sa dečijom književnošću, ali je moguće da je
naziv varljiv.
knjizevnost.15veca,
LEŠEK KOLAKOVSKI
12. Jov ili Antimonije vrline
Istorija pobožnoga Jova imala je svoj "Prolog na nebu",
do iluzornosti sličan "Proloogu na nebu" iz Geteovog Fausta.
Dogodilo se na sledeći način:
U najvišoj sferi neba nalazio se otmeni bar, gde je
Jehova navikao da prima izveštaje sa zemlje od svojih izaslanika
i gde je, takođe, navraćao Sotona. Bar je nosio šaljiv naziv
"COCOFLI", što je bilo skraćenica od niza naziva koji su
označavali razne stepene uzajamnih odnosa dvaju konkurenata:
Coexistence - Cooperation - Friendship - Love - Identity. Gospod
seđaše tamo jednom pijuckajući svoje omiljeno piće: ćehoćinski
rasol. Uđe Sotona i klimnuvši lako glavom zatraži od barmena
konjak. Neko vreme je pušio cigaretu oslonjen o šank i kao
nenamerno puštao kolutove oštrog dima u lice Gospoda koji se
gušio, crven od ljutine; potom Sotona reče barmenu, glumeći
ravnodušnost:
- A znate šetao sam nekoliko godina po zemlji i doneo sam
dobre vesti. To jest, dobre s moje tačke gledišta - dodade
nemarno.
- Hm - promumla barmen koji beše neutralac.
- Da - nastavi Sotona - sasvim dobre. Jedan pobožan
sveštenik sistematski vara svoju ženu i, po svemu sudeći, biće
naš klijent.
Gospod se nemirno promeškolji i odmače od sebe čašu.
- Mladi prevoznik koji živi pored reke Tigar - nastavi
Sotona - zaklao je oca i mater, nakon čega je jeo svinjetinu,
zalivajući je mlekom. Siguran plen.
Gospod lupi pesnicom po stolu i prosto se strese od
ljutine.
- Stara ribarova žena - nastavi Sotona u vazduh, praveći
se da ne vidi nervozu svoga rivala - hulila je na Boga posle
gubitka sina i proklinjala je volju Gospoda. Nju, u stvari, već
imamo u džepu.
Gospod ne izdrža. Obori bučno sto, ustade i sav modar od
gneva grmnu:
- A Jova si video?!
Sotona se okrete sa izrazom učtive začuđenosti na licu.
Stajahu sad jedan naspram drugog - Gospod veliki, plećat, bujne
kose, obučen seljački i jednostavno, i Sotona nizak, elegantan, s
mršavim licem intelektualca, sa sjajnim brlijantom na prstenu.
- Jova? - upita sa snishodljivom učtivošću. - Dabogme,
video sam ga. Pošren selja, mada ne mnogo bistar.
- Možda i na njega oštriš zube - podsmevaše se Gospod -
a? Koga li je on ubio? Ili je možda hulio?
Sotona se osmehnu i nakloni se:
- Taj Jov je tvoj savršen sluga. Uzor pobožnosti bez
ikakve mrlje, Trese se od smeha pred tobom, a u našem skromnom
zavodu njegov konto je potpuno prazan. Nije činio nikakvo zlo,
jer nema ni zašto: sve mu ide kao po loju: ima ogromno imanje, i
provodi dane apsolutno košernim gozbama. Zašto bi imao da huli?
- No, vidiš - likovao je Gospod, za koga je Sotonina
ironija bila previše prefinjena - a hvališeš se kao da si
osvojio ceo svet.
- Objasnimo situaciju - reče mirno. - Priznajem da si
ljude podelio između mene i sebe na način koji je za tebe krajnje
nekoristan, dakle s maksimumom plemenitosti. Praktično si predao
u moju vlast celo čovečanstvo, sem jednog jedinog naroda koji si
izabrao za sebe, i tome narodu si naredio da istrebljuje ljude,
usled čega se prestavnici ovih drugih naroda brzo i masovno sele
u bolji... hm... bolji svet i pune moje hotele. Štaviše, načinio
si ljdusku prirodu tako da je dobrota obično vezana sa uspehom, a
teški životni uslovi guraju se u prestupe, i istovremeno ipak
stvorio si ljudima baš najgore uslove egzistencije kakvi se mogu
zamisliti, te je tako praktično ogromna većina do ušiju
zaglibljena u prevarama, krađama, zavistima, intrigama i slepim
požudama, a da i ne govorimo o preljubi, koja se čak i ne
primećuje u poređenju sa svim ostalim gresima. Uzmi samo na um da
ja ne ocenjujem konstrukciju sveta i ne ulazim u to da li je ona
nastala s predumišljajem ili iz nesposobnosti - ja samo utvrđujem
činjenicu. U takvoj situaciji neznatan deo čovečanstva koji ima
šanse da istupi u tvoje svečane povrtnjake koji mirišu na mleko,
kukuruz i zvučne svirale - taj deo, dakle, sastoji se od onih
koji su tako snabdeveni da nemaju razloga da greše, kao i od onih
koji iz straha od tebe nemaju hrabrosti da rizikuju i da načine
prestup. Sem malobrojnih izuzetaka tvoji ljudi spadaju, dakle, u
kukavice i site. Jov je sit i ne sumnjam da će ostati veran dokle
god bude sit. Oduzmi mu blagostanje i dodaćeš još jednu dušu u
moje registre.
Gospod, koji slušaše sa budnim podozrenjem, shvati iz
celog Sotoninog izlaganja samo ovaj poslednji predlog i odmah
povika praveći se samopouzdanim:
- Molim lepo! Radi šta hoćeš s njegovim imanjem,
porodicom i kućom, samo njega samoga ne diraj. Videćeš da ništa
neće pokolebati njegovu vernost.
- Odlično - odgovori Sotona veselo i ispi četvrtu čašu
konjaka. - Pod uslovom da mu ti ne pomažeš.
Na taj način ugovor bi sklopljen. Gospod se vrati za svoj
sto, a Sotona na zemlju. Pristupi poslu i s najvećom lakoćom
učini tokom jednoga dana sledeće:
Učini da Saveji otmu Jovove magarce i volove, i da
njegove robove pokolju. Učini da mu Haldejci otmu kamile i da
pokolju još jedan deo njegovih robova.
Spali munjama Jovove ovce i ostatak nevoljnika.
Pobi sve desetoro Jovove dece.
Gospod gledaše odozgo ta zlodela i lukavo se osmehnu.
- Dobro sam secovao - promrmlja.
Jer odmah nakon ovih događaja Jov se pokloni Bogu i
blagoslovi ime njegovo. A glasno govoraše o milosrđu Gospoda.
Sutradan se u baru "COCOFLI" povede sledeći razgovor.
Jehova se nadimaše u osećanju trijumfa i bučno vikaše:
- No, eto! Šta sam rekao! Gde su sad tvoje glupe
teorijice, koje, uostalom, ionako niko ne razume? Gde ti je tvoj
Jov, ha, ha? Šipak imaš, a ne Jova! Prosto ti je milina gledati
kako me moj Jov blagosilja. Ne, ne, gospodine moj, preračunao si
se! Vernost je vernost - tu nema priče. Možeš da pucaš od zlobe,
ali Jov je moj.
- Kao što sam primetio - reče Sotona a izrazom dosade na
licu - moje iskustvo uči me da se, sem malobrojnih izuzetaka,
tvoji ljudi sastoje od sitih i kukavica, Jov ti je bio veran kao
sit, sada je i dalje veran kao kukavica. Previše te se boji da bi
hulio. Priznajem da nisam dobro procenio snagu njegovog
kukavičluka. Ali i taj ostatak strpljenja će se rasprsnuti ako se
bacimo pravo na njegovu kožu.
- Molim lepo - povika Gospod trljajući ruke, zatim tresnu
o sto tako silno da obori krčag s rasolom. - Radi s njim i dalje
šta ti drago, samo da ga, za sada, ne ubiješ.
Sotona se vrati na zemlju i bez odlaganja zarazi Jova
neprijatnom kožnom bolešću, i dodade mu još mnoga druga oboljenja
sistema za probavu, bubrega, srca, pluća, zglobova i kičme. Jov
ležaše na zgarištu svoga doma, zgrčen od bola, na dnu bede i
očajanja, hvaleći ime božje, žena stajaše kraj njega i svadljivo
mu prebacivaše zbog njegove pobožnosti:
- Eto ti tvoga Gospoda - vikaše - još ga blagosiljaš!
Umrećeš, a znaš dobro da su sve priče o drugom svetu bajka.
Uostalom, ako drugi svet postoji, sigurno je bolji od ovog.
Dosta! Bar lepo nahuli Bogu do mile volje!
- Glupa ženo! - jeknu Jov, dižući s mukom glavu. - Ceo
naš moral počiva na tome da zahvaljujemo Bogu ne samo na dobru,
nego i na zlu koje nam šalje. Jer inače ne bismo imali nikakve
zasluge: biti zahvalan na dobročinstvima kadar je svaki
nikogović. Ja naprotiv, ponosim se time što hvalim Boga za to što
sam nesrećan. Neću da hulim; ostaću svome Gospodu veran, kao što
sam se obavezao.
- Ali zašto? - povika žena.
- Rekoh ti već: da bih održao reč.
- A ako se Gospod, kome si se zakleo na vernost, pokazuje
da je zao, onda ti svojom vernošću pomažeš zlo.
- Nije važno - odreže Jov. - Ostajem veran ne zato da bih
činio dobro, nego da bih ostajao veran. Sredstvo i cilj su
identični.
Sotona osluškivaše ovaj razgovor smešeći se tužno i vrati
se u bar gde ga čekaše Gospod, ispunjen vedrinom i pucajući od
radosti.
- A vidiš, vidiš! - vikaše razmahujući rukama. -
Mudruješ, filozofiraš, a prost čovek zna bolje šta treba da radi
i ne sluša tvoje glupe priče.
- Na izgled sam izgubio opkladu - reče Sotona mirno - ali
tvoja pobeda je i dalje sumnjiva. Vidi se to iz triju okolnosti:
P r v o, ona ne podriva moju doktrinu, jer sam rekao da
postoje malobrojni izuzeci koji su verni radi samog načela
vernosti. Ali moj racionalizam mi naređuje, naravno, ne da se
zadovoljim konstatacijom da postoje izuzeci, nego da objasnim
njihovo postojanje. Ljudi se normalno ponašaju na iracionalan
način; morao bi to da znaš, pošto si ih sam konstruisao. Njihovo
ponašanje ipak podleže izvesnim zakonima i u većini slučajeva da
se predvideti: reaguju na događaje saglasno sa požudama svoga
tela. Dogovorimo se da takvo ponašanje ubuduće nazivamo -
neprecizno, naravno, racionalnim: mislim, ponašanje adekvatno sa
životnim situacijama. U tom smislu, priznajem to rado, precenio
sam racionalnost ljudskog postupanja u Jovovom slučaju. On se
pokazao daleko manje misaonim no što sam pretpostavljao i usled
tog nemišljenja ti si postigao svoj žalosni uspeh. Jov je
poverovao u neoborivu moć načela vernosti i odlučio je da bude
veran nekadašnjem zaštitniku, čak i onda kada se ovaj pretvorio u
dželata. Po mome mišljenju to je vrhunac krajnje iracionalnog
ponašanja, ali moje znanje o svetu predviđa takvu mogućnost.
Načinio sam grešku u odnosu prema tom pojedinačnom slučaju, no ne
moram ipak da menjam svoju sliku stvarnosti.
D r u g o, skromnu satisfakciju imao sam iz činjenice da
sam, iako ti je Jov ostao veran, čuo njegovu ženu koja te je, kao
što znaš, obasula lavinom groznih pogrda. Znači, u svakom slučaju
jedna je duša dobijena.
I najzad t r e ć e, nisi se držao uslova dogovora,
pošto si potajno pomogao svome sluzi da istraje u trpljenju i
vrlini.
- Kako? - povika Gospod - Ja pomogao?
- Naravno - reče Sotona. - Tvrdeći drugačije, zapadaš u
jeres pelagijanizma ili molinizma, koja odnekud biva smatrana
mojim delom. Teološki je sigurno da je bez tvoga učešća vrlina
nemoguća. Ako te u to čak i ne ubedi delo sv. Avgustina O
slobodnoj volji, koje je veoma dvosmisleno, uzmi onda s police
rešenje tridentskog sabora, poglavlje De iustificatione, i izvoli
proveri.
- Ne razumem se mnogo u teologiju - priznade Gospod
nepouzdano - i, pravo da kažem, ne razumem dobro sve te sporove.
Dabogme, neću da zapadnem u jeres. No, uostalom, ako sam mu čak i
pomogao, ti si radio to isto u suprotnom pravcu.
- O, ne - odogovri Sotona. - Ja sam samo organizovao
spoljne okolnosti koje su imale cilj da Jova navedu na greh. Ali
vrednost vrline i zasluga počivaju baš na tome da se vrlina
praktikuje u svim spoljnim okolnostima. Prividna lakoća moga
zadatka u svetu počiva na tome što stvaram samo objektivne
situacije a rezultat toga je da ljudi greše već po snazi
vlastitih sklonosti; prividna teškoća tvoje uloge sastoji se u
tome što ti moraš da ih ojačaš iznutra, duhovnim sredstvima,
protiv pritiska njihovih spoljnih uslova. Ali u stvarnosti je
nešto drugačije. Moj zadatak je teži, pošto delujem u sredini
materijalnih stvari da bih izazvao zlo u duhovnom svetu, što
znači da moram dobro da poznajem pravilnosti uzročnog, uzajamnog
dejstva telesne i duhovne stvarnosti, kako bih ovu poslednju
razrađivao putem posrednih uticaja. Ti, međutim, deluješ
neposredno u dušama, te dakle imaš dodira neposredno s tvorivom
koje obrađuješ. I ako uprkos tome ja odnosim ovolike uspehe, i
ako, kao što si sam u jednom od tvojih dela primetio, put
propasti, to jest put za moje carstvo, jeste širok i prostran, a
staza spasenja je uska i malo kome dostupna, to onda potvrđuje da
svoj zanat ne obavljam loše. A svet si, međutim, uredio ti, a ne
ja. Ja, uostalom, radije pripisujem svoje uspehe tvojoj
velikodušnosti u odnosu prema meni nego tvojoj nesposobnosti, i
tim pre tvojoj velikodušnosti nego mojim sopstvenim sposobnostima
u radu. Zato ne mislim da te mučim duže i bez žaljenja ti
ostavljam Jovovu dušu, imajući i previše rekompenzacije sred
ostalog čovečanstva. Tim pre - dodade već nerazgovetno - što su
teoretski sporovi između nas krajnje beznadežni. Dodaću u
zagradi, da ne moraš uopšte da se razumeš u teologiju, samim tim
što si ti njen predmet.
- Opet ta dijalektika - jauknu Gospod mrzovoljno - od
koga si je samo naučio? Ja znam samo jedno: Jovova duša je
spasena, opkladu sam dobio, a vaša skolastika me se mnogo ne
tiče.
- Milo mi je da priznam poraz - reče Sotona udvorički i
naklonivši se, napusti otmeni bar "COCOFIL", ostavljajući Gospoda
zabezeknutog.
Ima mnoštvo naravoučenija koja proističu iz celoga ovog
događaja koji predstavlja samo prolog u problemu Jova. Neka od
njih su vrlo prosta: tako, na primer, naravoučenije da treba
revidirati poslovicu koja glasi: gde se dvojica svađaju (npr.
Gospod i Sotona), treći se koristi; takođe drugo naravoučenije:
prosti ljudi imaju razloga da se klone prijateljskih svađa između
moćnih; pa treće naravoučenije: vrlina vernosti po svaku cenu ne
traži uopšte jak razum.
Ima, naravno, i složenijih naravoučenija, evo nekih od
njih:
Naravoučenije četvrto: vernost je vrlina unutrašnje
suprotna, jer ako biva negovana u očekivanju koristi, prestaje da
bude vrlina, a negovana radi nje same, često prisiljava na
mirenje sa zlom, te prema tome, takođe, prestaje da bude vrlina.
Naravoučenije peto: Gospod je dobar, te, prema tome,
ukoliko ispoljava svoju suštinu, čini dobro; čovek, hvaleći ga,
hvali dobro koje je upoznao - što nije nikakva zasluga. prema
tome, pravi Jehovin trijumf ispoljava se tamo gde on deluje
suprotno svojoj suštini, ili Gospod odnosi pobedu u toliko u
koliko se pokazuje drugačijim nego što u stvari jeste. Da bi je
odnosio stalno, on mora stalno da istupa u ulozi zločinca, i
otuda se ljudima koji plitko misle čini da je Gospod uredio svet
veoma loše. U stvari ga je uredio veoma mudro: on množi ljudske
nesreće jer preko njih postiže moralne pobede, kada bi ljudi bili
srećni, Sotona bi imao male uspehe, ali Bog ne bi imao nikakve.
Prema tome vidi se: radi toga da bi se nebeske vratnice otvarale
za malobrojne, milioni moraju da kuljaju kroz kapije pakla. To je
propozicija nove teodiceje, saglasnija sa ljudskim iskustvom od
tradicionalnih teodiceja.
Naravoučenije šesto: sa Sotonom je lako izgubiti u
teoretskoj diskusiji, jer on ima mnogo racionalnih argumenata,
ali moguće je naprosto njega ne slušati.
Naravoučenije sedmo: da je Jov samtrao da su njegove
nesreće Sotonino delo, trudio bi se da se protiv njih bori,
umesto što besposleno sedi; na primer, pošao bi dermatologu. Zato
je korisno verovati, uprkos istini, da je zlo koje na nas nailazi
uvek delo zle sile.
knjizevnost.16mirche,
I'll give you a hint.
1
juvenile /ŔŔŔŔŔŔŔŔ/ adj.(1)* physiologically immature or undeveloped (2)*
(characteristic) of or suitable for children or young people
2
juvenile n (1)* a young person (2)* a young individual resembling an adult
of its kind except in size and reproductive activity (3)* an actor who
plays youthful parts
You're doing fine. Go ahead.
(izvin'te ja sam samo u prolazu. :))
Mirče
knjizevnost.17darone,
>> Zainteresovao si me svojim pitanjem, pa sam pokušala da dokučim
>> šta bi to bilo juventizam.
Pesme navijača Juventusa? :))
knjizevnost.18veca,
>> Konačno nešto i o ravama... bravo Veco..!
I meni je do sada, ova priča bila najbolja, mada strašno podseća
(odgovara) na ovu našu situaciju :(
Ima još nekoliko priča do kraja knjige, nadam se da nisam ugušila
one koje to ne interesuje (bilo je dosta onih koji su tražili da
nastavim sa prekucavanjem :) ).
knjizevnost.19veca,
LEŠEK KOLAKOVSKI
13. Car Irod ili Beda moralista
Veliki astrolog cara Iroda podneo je caru sledeći
izveštaj:
- Onaj koji se napio vode iz tajanstvene reke Hipijazis,
koji je udisao vazduh šarenoga brda Atanora, kome stoje na usluzi
Nisroh i Nahema, i Adramaleh i sam Belijal, prenosi ti govor
zvezda: uz učešće Satruna, postojbine olova, planete nesreće i
propasti, oruđa grozote i poraza, kao i uz učešće Venere, koja
podseća na hladnoću i vlagu, rodio se jučerašnjeg dana neko ko za
tebe označava smrtnu opasnost. Saturn koji kruži po sedmom nebu i
blagodareći kome se rađaju siromasi, nadničari, seljaci i
trgovci, i koji večito šalje na našu zemlju, čuvanu vlašću
Jagnjeta, bolesti i smrti, zli Saturn crne boje, pred kojim nas
opominju knjige starostavne, jer on štiti samo lopove,
krivotvoritelje novca i zatvorenike, dao je juče život caru
judejskom. Tvoja vlast je ugrožena. O tome ti govori jezik
zvezda.
Car Irod ustade i reče tihim glasom, u kome se krio
hladni bes satrapa:
- Možeš da me poštediš neprestanog ponavljanja svojih
mudrosti. Zanimaju me zaključci. Gde se rodio?
- U gradiću Vitlejemu.
- Kažeš da se rodio car, a istovremeno da se to desilo
pod znamenjem pod kojim se rađaju nadničari i trgovci.
Suprotnost.
- On nije car po rođenju, nego po astralnoj nominaciji.
Rodio se u zanatlijskoj porodici.
- Zanatlija kralj? - prasnu Irod prezrivo. - No, dobro,
možeš da ideš.
Istog dana održa se u Irodovom kabinetu savetovanje u
kome učestvuju četiri najviša careva velikodostojnika. Car u
uvodu obajsni:
- Primio sam vest da se rodio jevrejski car. Nažalost,
informacije zvezda su previše uopštene i određuju samo mesto i
približno vreme rođenja, što znači da označavaju celu, dosta
mnogobrojnu, klasu pretendenata na moj presto. Pošto je nemoguće
utvrditi koja individua te klase je lice o kome se radi, i pošto
je sigurno da mora da se spreči gubitak vlasti, jedini način
delovanja jeste, uništenje cele klase. Drugim rečima, treba
poklati svu decu rođenu u gradu Vitlejemu u vremenu koje
označavaju zvezde.
žetvorica savetnika se zamisliše. Nakon dugog ćutanja
oglasi se prvi, koji beše fatalist i stoik:
- Oprosti, kralju, ali tvoj plan smatram neispravnim. žim
je sudbina htela da se rodi car, znači da nikakvi ljudski napori
neće učiniti da sudbina bude prevarena. Zvezde govore o onom što
će se neminovno dogoditi, a ne o onom što jedino može da se
dogodi. Ma šta da preduzmemo, sudbina mora da se ispuni.
Predlažem da odustanem od svih poduhvata u toj stvari, pošto su
beznadežni. Seti se Edipove istorije i proročanstva koje je dobio
njegov otac. žovek je bespomoćan pred sudbinom. Smatram da decu
treba ostaviti na miru. Ako je ikakva promena sudbine moguća,
onda to može da učini samo Bog. Ostavi Boga da stvar dovede do
kraja.
- Tvoj stav smatram defetističkim i paničarskim - reče
Irod mirno, ali odlučno. - Šta dalje?
- Ne slažem se sa zaključkom poštovanog kolege - javi se
drugi savetnik, koje je bio moralist epikurejac. - Pre svega ne
verujem u neizbežnu sudbinu; njena fiktivnost je dosta jasno
pokazana u delima filozofa čiji sam ja pristalica. Ali čak i
stojeći na stanovištu moga kolege, ne vidim razloga za takvu
interpretaciju. Zvezde su obznanile da se rodio car. One ipak
nisu obznanile da će onaj koji se rodio i biti car. Možda je
smisao znamenja baš ovaj; rodio se neko ko ima duhovne
dispozicije da postane car, ili ko u pogodnim okolnostima može da
postane car. Prema tome, akcija radi uklanjanja eventualnog
neprijatelja može da bude uspešna.
- Podržavaš, znači, moj predlog? - upita Irod.
- Ne. Ne slažem se s prethodnim obrazloženjem, ali slažem
se sa zaključkom. Ne treba preduzimati akciju protiv dece, jer
iako ta akcija može da bude uspešna, ipak je nemoralna, jer
nemoralno je uništavati slaba i bespomoćna lica, koja je moguće
uništiti ne izlažući se sam opasnostima.
- Tvoj istup - odgovori Irod hladno - tretiram kao
detinjast izgred naivnog moraliste, koji bi politiku hteo da
podredi moralu. Iskustvo uči da su to beznadežni pokušaji. Mogao
bih ti oprostiti tvoje utopističke fantazije da one ne vode
objektivno do istih rezultata kao i fatalistički izvodi tvoga
predgovornika, koji nas navodi na kvijetizam i neaktivnost.
Moralizatorstvo i defetizam su u osnovi ista prevratnička
delatnost, jer idu protiv državnog uređenja. Vi se, gospodo,
zaboravljate. U pitanju je vlast. Tu nema šale. Slušam dalje.
- Moje gledište je drugačije - progovori treći savetnik
koji je bio religiozni moralist. - Ne verujem takođe u fatalnost
sudbine, slično kao moj kolega epikurejac. Ali ne verujem,
takođe, ni u kakva apsolutna pravila moralnog postupanja.
Uništenje dece može da bude uspešno i da dovede do uništenja
konkurenta. Ako bi bilo moguće obezbediti nekažnjivost u toj
stvari, ne bi se trebalo kolebati ni za trenutak. Ipak treba
izračunati da li se stvar isplaćuje na duže vreme. Uspeh cele
akcije je verovatan, ali nije pouzdan. Međutim, kasnija Božja
kazna je sigurna, jer ako se dobro sećam, masovno ubijanje dece
Bog neodobrava. Spasavajući vlast, izlažeš se, care, opasnosti
koja te čeka posle smrti, u poređenju s kojom bledi neprijatnost
gubitka vlasti. Savetujem ti da ne preduzimaš taj korak, ne u ime
bezuspešnosti niti u ime apsolutnog morala, nego u ime prostog
računa gubitaka i dobitaka.
- Na žalost, gospodo - reče Irod - s čuđenjem primećujem
da još uvek niste uspeli da shvatite suštinu vlasti. Nema stvari
važnije od vlasti, a izjava da se treba pomiriti sa gubitkom
vlasti posle nekoliko godina radi toga da ne bismo doživeli
neprijatnosti nakon nekoliko desetina godina, liči mi na
buncanje. Slušam dalje.
- Moje mišljenje - primeti četvrti i poslednji savetnik,
koji je bio političar - razlikuje se u načelu od svih ovde
iznesenih. Moji predgovornici, izuzev poslednjeg, već su sami
oborili svoje razloge, te bi mi ostalo samo da oborim razloge
poslednjeg govornika. Ali vratiću se, za časak, na moralizatorsku
argumentaciju. Nije istina, čak i kad bismo prihvatili neka
načela apsolutnog morala, da je ubijanje dece nemoralno.
Pozivanje na to da su deca bespomoćna, nema smisla; jer kad god
ubijemo bilo koga neprijatelja, makar on bio zreo čovek, naoružan
od glave do pete, čim smo uspeli da ga ubijemo znači da se
uprkos izgledima on pokazao bespomoćnim. Drugim rečima, u svakoj
borbi bivaju pobeđeni samo bespomoćni, ili sami bivamo pobeđeni.
S te tačke gledišta ne vidim nikakve razlike između dece i odreda
oklopnih vojnika. Ideju da je nemoralno boriti se ako sami nismo
izloženi opasnosti, smatram isto tako besmislenom. Iz toga bi
proizlazilo da u borbi nije slobodno činiti ništa kako bismo sami
podneli što je moguće manje gubitke, a da se, međutim, treba što
više izlagati opsnostima, to jest, da u borbi treba činiti sve da
bismo izgubili. Gospodo, mora da ste hteli da se našalite? Molim
da se odlučite za mrvicu doslednosti, ako dopuštamo uopšte borbu
i uništavanje protivnika, a valjda nema sumnje da borbu samu po
sebi niko ne može da osuđivati, onda apstrahujemo, takođe, i sve
načine borbe koju su najuspešniji. Je li slobodno da se za vreme
rata prikradamo u neprijateljski logor i da ukrademo ili uništimo
njegova skladišta oružja? Slobodno je. Ali time činimo
neprijatelja obezoružanim. Tim bolje, kažem. Prema tome, ako je
slobodno boriti se, onda je slobodno boriti se i sa
obezoružanima. A u takvom slučaju zašto ne i sa decom?
Poslednji od ovde iznesenih pogleda takođe je detinjast.
Kažete da će se Bog ljutiti zbog ubijanja nevinih? Ili zbog
primene principa skupne odgovornosti? Besmislica! Ne moram valjda
da vas podsećam koliko puta, saglasno sa Svetim pismom, Bog davao
svojoj vojsci izričita naređnjea da se unište celi gradovi i
zemlje s podvlačenjem da pod ta naređenja potpadaju i deca. Takve
slučajeve Sveto pismo nam opisuje na svakom koraku. Ali našto
takvi argumenti? Molim da se setite praroditeljskog greha. Zbog
greha Adamova, koji je od nas udaljen nekoliko desetina
pokoljenja, svako od nas kao novorođenče, podvlačim, kao
novorođenče, nosi na sebi teret njegove krivice. Znači, Adamov
greh opterećuje svako dete i prouzrokovao je do sad, kao što je
poznato, nebrojene nesreće miliona ljudi. Princip skupne
odgovornosti je, dakle, prirodni način postupanja Boga, i običan
način usmrćivanja nekoliko stotina dece, među kojom se nalazi i
jedan neprijatelj, naprosto je ništa, prosto smešna beznačajnost
u poređenju sa istorijom praroditeljskog greha, zbog koga stalno
umiru milioni, jer pojava smrti, kao što nas uči Biblija, upravo
je rezultat neposlušnosti Adama i Eve. To su moji dokazi. Nadam
se da su dovoljno ubedljivi.
- Hvala, savetovanje je završeno - objavi car. - Vaši
izvodi, gospodo, potpuno su me ubedili. žim se vi izjašjavate za
uništenje dece, smatram da moram sa se pokorim vašem mišljenju.
Molim da se pripremi sve za akciju.
Dalji tok događaja je poznat. Deca su pobijena, no ipak,
kako će se pokazati, akcija je bila bezuspešna: pravi cilj je
izmakao mačevima žandarma. Nije ipak poznat završetak događaja,
otkriven tek u najnovijim istraživanjima. A evo kako je izgledao:
Posle nekoliko desetina godina Irod je sreo svoja četiri
savetnika u čeljustima pakla. Svi su se nalazili u žalosnim
uslovima, koji nusu pogodni za detaljan opis s obzirom na svoj
drastičan karakter. Svi su, shodno sa običajima pakla, nosili na
grudima sentencije svoje presude sa obrazloženjem. Ta
obrazloženja pokazala su se kao naročito interesantna, jer ih je
ispisao lično Najviši Sudija.
Irod i savetnik političar, jedini koji je podržao pokolj
dece, nosili su natpise jednake sadržine: "Za pokolj dece.
Obrazloženje presude. Quod licet Iovi, non licet bovi. Iz toga
što Bog primenjuje princip skupne odgovornosti i ubija decu zbog
tuđih greha, ne proizlazi da bilo koji kralj može da čini isto.
Naprotiv, to je zabranjeno u ime apsolutnog morala."
Moralist stoik nosio je na grudima sledeći natpis: "1.
Zbog kušanja Gospoda Boga. Obrazloženje presude: žovek koji sedi
besposleno i druge nagovara na isto i veruje ili da će Bog za
njega učiniti sve, ili pak - da je sve na sudbonosnan način
predodređeno, ne samo što ispoveda jeres, nego iskušava Boga i
seje defetizamm, koji u društvenim posledicama mora da vodi,
između ostalog, do slabljenja borbe za stvar božju na zemlji.
Glorifikacija neaktivnosti osuđuje se u ime apsolutnog morala."
Moralist epikurejac, koji je takođe odbacio Irodov
predlog, nosio je ovakav natpis: "Zbog omalovažavajućeg odnosa
prema pitanjima vlasti. Obrazloženje presude: Vlast careva potiče
od Boga i ustanovljena je njegovom odlukom radi obezbeđenja reda
i mira na zemlji. Ko se bezbrižno odnosi prema pitanju vlasti,
miri se s raspadom društva i s anarhijom. To se osuđuje u ime
apsolutnog morala."
Religiozni moralist nosio je tablicu na kojoj čitamo:
"Zbog neverovanja u apsolutni moral i zbog proglašavanja lažnog
morala koji se oslanja na račun. Obrazloženje: Bog zahteva da se
čini dobro radi samog dobra i radi nesebične ljubavi prema Bogu,
a ne zato što se to isplati. U protivnom slučaju, Bog biva
tretiran kao trgovac, što je uvredljivo i što se osuđuje u ime
apsolutnog morala."
Pošto pročitaše šta piše na čijoj presudi, petorica
zatvorenika tužno zaklimaše glavama.
- Svi smo bili u pravu - reče Irod, a ostali ponoviše za
njim kao eho:
- Svi smo bili u pravu.
Ipak Irod, u jednom trenutku, stisnu pesnice i viknu:
- Pa ko je na kraju kriv?
U tom trenutku ugledaše kako im prilaazi čudna pojava:
čovek koji je gluho ječao i posrtao pod ogromnim teretom knjiga,
papira i brošura. Beše to astrolog. "Zbog davanja nepreciznih
obaveštenja koja su imala pogubne posledice. Obrazloženje:
Astrolog je rekao caru da se rodio jevrejski kralj. Zaboravio je
ipak da doda - iz ignorancije ili lakomislenosti, što na isto
izlazi - da taj kralj uopšte nije ugrožavao Irodovu vlast, jer će
sam kasnije objaviti da njegovo kraljevstvo nije od ovoga sveta.
Dajući lažnu informaciju, astrolog je izazvao smrt nekoliko
stotina dece, koja su nepotrebno poklana, radi zaštite carske
vlasti. Grozna i uvredljiva nemarnost, dostojna osude u ime
apsolutnog morala." Kako se pokazalo. gomila knjiga i papaira
koje je astrolog nosio na leđima bili su razni materijali koji su
čuveni sa preciznosti informacija i koje je on imao neprekidno da
uči napamet: železnički redovi vožnje, telefonske knjige,
statistički godišnjaci, razni pokazatelji, tabele, mape i
planovi.
- On je kriv za sve! - povika Irod i svi se baciše na
astrologa, bijući ga pesnicama.
- Zbog tebe sedimo u paklu! - vikali su i obasipali ga
grdnjama koje su smatrane nepristojnima čak i na tome mestu gde
je, u načelu, sve pristojno.
- Gospodo - zavapi astrolog, pritisnut gomilom papira -
ja jedini od svih vas sedim ovde nevin. Vi ste svi kažnjeni zbog
zločinačkih intencija, ali ja zaista nisam imao drugih
informacija i dao sam one koje sam primio. Moje su intencije bile
čiste, a u principu Bog kažnjava zbog nemara, a ne zbog posledica
dela. Sam ne shvatam zašto sam ovamo bačen.
Sotona koji je šetao pored njih zlobno se osmehnu:
- Dabogme, dobro je znati da je vredno davati precizne
informacije - reče. - Ali to znanje ionako vam neće koristiti.
Dolazi prekasno, kada se ništa više ne može učiniti. Ostavite na
miru jadnog astrologa koji ništa nije kriv. Morali biste pamtiti
da u moralnim pitanjima, a o njim se radi u našem zavodu, svako
znanje stiže prekasno; možete ocenjivati i vaša dela i kad ništa
ne može da se nadoknadi. Moralna strana svakog delovanja,
nasuprot tehničkoj strani, apsolutno je nepredvidiva i daje se
razumeti i oceniti tek pošto se dogodila. Ta okolnost je glavna i
maltene jedina snaga naše skromne institucije, u kojoj zato
možete da sretnete sve svoje poznanike, bez izuzetka.
knjizevnost.20aleksandra.m,
No, hombre. Su palabra es erronea, su diccionario equivocado.
Lo siento, colega, pero tendra que presentarse al examen otra
vez.
Gracias, en cualquier caso. :)
knjizevnost.21fatman,
Juventizam je relativno nov, skoro sam cuo i na TV i na radiju
i kao sto sam rekao ima neka knjiga "Preplitanja" koja je kao
izasla u tom pravcu. Nisam zapamtio o cemu se zapravo radi i mislim
da cu pasti u depresiju ako to ne otkrijem(o).
Znam samo (ako ce to pomoci ) da su korice knjige plave sa zutim krugom.
Ja do takve knjige jos nisam dosao pa me izmedju ostalog interesuje
gde mogu da je nabavim (nema u knjizarama).
A, DA recenziju je uradio Dragan Lukic cini mi se :Tobi trebalo da pomogne!
Srdacno Fatman
knjizevnost.22fatman,
Kako da ne !
knjizevnost.23veca,
LEŠEK KOLAKOVSKI
14. Ruta ili Dijalog ljubavi i hleba
Punih deset godina delila je Ruta Moavka postelju
supružniku s Heleonom, tuđincem, s Heleonom Judejcem, sinom
Elimelehovim. Deset godina bila je verna mužu, koji je otišao iz
zemlje svoje, morene glađu, i našao utočište u Rutinoj otadžbini.
I umre na zemlji Moavskoj Heleon, sin Elimelehov, daleko od
rodnoga grada, i osta žena njegova Ruta sama u zemlji svojoj koja
joj zanavek uze muža.
I reče Ruta: Imala sam stranca za muža, a kad ga moja
zemlja primi na večni stan, prestade time da da bude moja zemlja.
Jer ode od mene Heleon, sin Elimelehov, i izdade me i sjedini se
sa zemljom moavskom, i neću ga videti više. I nemila mi je ta
zemlja s kojom me izdade muž moj. Otići ću zato iz zemlje ove
tužne i sumorne i poći ću u zemlju Judejaca, iz koje iziđe nekad
muž moj da bi me ovde našao.
I zajedno sa majkom muža svojega Nojeminom, napusti Ruta
svoju nekadašnju postojbinu i uputi se u zemlju Judejaca. A
beše već slobodna ta zemlja od suše i beše topla i puna života,
kao uspomena na Heleona, sina Elimelehova. Stiže, dakle, u nju
Nojemina sa snahom svojom Rutom, koja napusti narod svoj i grad
svoj, i Boga svojega, i oca svojega i mater, i sestre, i braću,
da bi narod svoga muža učinila svojim narodom, a njegov grad -
svojim gradom, a njegovog Boga - svojim Bogom.
I nastani se Ruta sa svekrvom svojom Nojeminom u gradu
Vitlejemu u zemlji judejskoj, i trpljahu glad i muke. Ne beše
nikoga ko bi im zapalio vatru i doneo hrane u kuću, i zaštitio od
zavijanja šakala. I stanovahu uplašene i tužne, same u gradu
Vitlejemu, i čekahu milosrđe božje ili smrt - a znadijahu da se
jedno i drugo često ne razlikuju neđusobno.
A kada ih silno izmuči glad, reče Ruta svekrvi svojoj:
Gledaj, žeteoci žanju ječam u polju. Poći ću za njima i pabirčiću
klasje u polju, i pronaći ću žeteoca koji će mi utoliti glad.
I pođe Ruta, udovica posle Heleona, da skuplja klasje na
njivi Voza, rođaka svoga muža i svoje svekrve. A Voz joj dozvoli
da kupi klasja koliko poželi i ukaza joj neobičnu ljubaznost. Jer
beše to čovek po prirodi dobar i široke ruke, ali još više mu
beše milo da pokaže prema Ruti svoju darežljivost, i to iz dvaju
razloga. Ruta mu se dopala više od svih žena iz grada Vitlejema i
silno je požele; sem toga mu se dopalo što je napustila svoju
zemlju i pošla da traži sklonište u njegovoj otadžbini - jer
viđaše u tome diku za svoj narod i svoga Boga. Reče joj stoga da
oseća obavezu da joj ukazuje zahvalnost zbog takvog odnosa prema
njegovoj otadžbini, i ukaza joj zahvalnost, kao što uvek biva, u
nadi da će time i on zaslužiti njenu zahvalnost. I Ruta odnese u
srcu svome zahvalnost prema svome dobročinitelju zajedno s vrećom
zrnevlja koje je pokupila u polju. I obe, ona i Nojemina, utoliše
glad ječmenim pogačama.
Zatim Nojemina reče:
- Noćas Voz veje ječam u polju. Idi tamo i kad ga nađeš
na spavanju, probudi ga i ostani u polju, i donećeš kući hleb
kojim ćemo se sutra hraniti.
I bi tako. Ruta ode noću na njivu i probudi Voza blagim
dodirom, i do jutra ne spavaše među krstinama ječma. A ujutro
donese zrno za hleb i pogače, kojima se hranjahu ona i Nojemina.
A zatim Ruta reče Nojemini:
- Muči me misao da nisam postala kao devojka što se
prodaje zato što sam noću posetila čoveka da bih donela hleb
kući.
A Nojemina reče:
- Ništa loše nisi učinila, kćeri. Je li se Voz poneo
prema tebi neljubazno? Nije, bogato te je obdario pre no što si
mu ukazala svoju ljubav, i dao ti je da zasitiš glad. Zar ne
zaslužuje od tebe zahvalnost za svoju dobrotu? A čime se može
zahvalnost bolje pokazati ako ne ljubavlju, i čime ljubav, ako ne
davanjem onoga što se najviše ceni? I zato, što više ceniš svoje
žensko dostojanstvo, tim veći dar daješ u zahvalnost onome ko te
je nahranio kada mu daješ ono što je u tebi žena. Devojka koje se
prodaje ne zaslužuje prezir prosto zato što se daje onome od koga
prima hleb, nego zato što u potaji sama sebe prezire i što ono
što daje nema za nju vrednost. Ali za tebe to ima veliku
vrednost, najveću, i baš zato si mogla da pokažeš time najveću i
istinsku zahvalnost.
- Ali zar nisam dala svoju ljubav za hleb? - upita Ruta.
- A postoji li ljubav koja odista ništa ne zahteva? -
upita Nojemina nju. - Ako postoji, ona zaslužuje poštovanje, ali
među ljudima se retko susreće. Ljubav traži, u najmanju ruku,
uzajamnu ljubav. A ti si želela samo hleba, koga čak i na ovom
svetu gde hleba uvek ima premalo, ima u večem izobilju nego
ljubavi i dobrote. A i potrebniji je ljudima hleb nego ljubav, i
najpre treba zasititi glad, pre no što srce počne vikati i
tražiti hranu. A ti si primila samo hleb.
- Ali dala sam svoje telo.
- Dala si kao znak svoje zahvalnosti za hleb, koji si
primila. Pokazala si zahvalnost najbolje što si bila kadra baš
zato što svoje žensko dostojanstvo visoko ceniš. Prema tome,
primivši dobro koje služi samo podržavanju tvoga svakodnevnog
života, dala si u zamenu za nj dobro neuporedivo dragocenije,
dala si deo svoje duše, što zanči da si pokazala velikodušnost i
darežljivost koje ti služe na čast. Ne samo da se nisi upraljala
ničim nečasnim, nego si dala dokaz poštenja, zbog čega si
zaslužila poštovanje.
Razgovor svekrve sa snahom vodio se sve do trenutka kad
stiže vest od Voza da želi da uzme za ženu Rutu Moavku. Na taj
način Voz je pokazao da ceni Rutino poštenje; i pokazalo se da je
Nojemina pravilno ocenila stvar.
U ovoj priči nema ničega što bi zasluživalo podsmeh ili
ljutnju ili prezir. Naprotiv, ona je dokaz da naš podsmeh često
biva besmislen, ljutnja - lažna, a prezir - dvoličan i glup, ako
njime progonimo nekog samo zato što je spreman da ukaže nekom
drugom svoju zahvalnost na hlebu kojim je utolio glad, a
zahvalnost iskazuje ljubavlju. Bolje hvalimo štedrost one koja
daje svoj najbolji deo za komad hleba - jer, kako je ispravno
primetila Nojemina, čak i u dolini gladi - i možda baš u dolini
gladi - lakše je doći do hleba nego do zahvlanosti zbog hleba.
knjizevnost.24dikla,
> No, hombre. Su palabra es erronea, su diccionario equivocado.
> Lo siento, colega, pero tendra que presentarse al examen otra
> vez.
> Gracias, en cualquier caso. :)
Jel ovo neki recept ?
knjizevnost.25fatman,
Ovo ti je na onom jeziku drzave gde igra juventus (malim slovom)
a ti rezmisli malo!
knjizevnost.26veca,
LEŠEK KOLAKOVSKI
15. Jailja ili bespuća herojstva
==============================================
Pošto priče postaju sve duže, dobila sam sugestije :) da ih kačim
kao fajl.
kolakov.zipknjizevnost.27aleksandra.m,
> Ovo ti je na onom jeziku drzave gde igra juventus (malim
> slovom) a ti rezmisli malo!
Ma, ta država je _nekad_ bila na tom mestu, a i šire. Sad je
tamo država u kojoj igra juventud (i malim i velikim slovom) :)
knjizevnost.28dikla,
> Ovo ti je na onom jeziku drzave gde igra juventus (malim slovom)
> a ti rezmisli malo!
O cemu da razmisljam kad ne znam sta tamo pise ?
knjizevnost.29fatman,
Mislim da smo se udaljili od teme :da li mi neko moze kazati sta je to
Juventizam kao pravac u knjizevnosti:
knjizevnost.30dr.grba,
>> Juventizam je relativno nov, skoro sam cuo i na TV i na radiju
>> ....
>> Znam samo (ako ce to pomoci ) da su korice knjige plave sa zutim krugom.
*********************
Eto. Sad je jasno šta znači reč "juventizam"...
knjizevnost.31dr.grba,
>> Pošto priče postaju sve duže, dobila sam sugestije :) da ih kačim
>> kao fajl.
Naravno da očekujemo kompletan fajl na kraju (:
BTW, daj neki broj u naziv, da možemo da sistematizujemo.
knjizevnost.32stefan,
> >> Znam samo (ako ce to pomoci ) da su korice knjige plave sa zutim krugom.
> *********************
>
> Eto. Sad je jasno šta znači reč "juventizam"...
Juventizam-pravac u kniževnosti koji se pojavio krajem 20-og veka.
Najznačjniji predstavnici su bili članovi Demokratske stranke. Pošteno.
;)))
knjizevnost.33mikis,
+> Evo, dakle, lingvistickog objasnjenja koje bi trebalo da
+> objasni kako od "zadnjeg" postaje "poslednji": M. Stevanovic,
+> Pisma Urednistvu, Nas jezik, n.s., III/1-2, 1951, str. 56-58.
^^^^
Hm, ovo nije bas najsvezije. Mnoge su se stvari u pravopisu od tada
menjale. BTW, videh sinoc u "Bati" najnovije izdanje pravopisa (1993.)
Cena - 30 DIN.
knjizevnost.34fatman,
Juventizam nije politicki usmeren za razliku od grbe koji je NEusmeren.
Ako hocete pomozite a ako necete nemojte podje****ti.
knjizevnost.35veca,
Horhe Luis Borhes
PAKAO, I, 32
Od praskozorja do sumraka, poslednjih godina XII veka,
jedan leopard je gledao drvene daske i uspravne gvozdene šipke,
žene i muškarce koji su se smenjivali, visok zid i, možda, mali
popločani jarak pun suvog lišća. Nije znao, nije mogao znati da
čezne za ljubavlju i surovošću i toplim uživanjem u komadanju i
vetru s mirisom na divljač, ali nešto se u njemu gušilo i bunilo,
te mu Bog progovori u snu: čivećeš i umrećeš u tom zatvoru, kako
bi te čovek koga ja znam video određeni broj puta, da te ne bi
zaboravio, i da bi tvoj lik stavio kao simbol u pesmu koja ima
određeno mesto u potki vaseljene. Zatvoren si, ali najverovatnije
ćeš dati jednu reč jednoj pesmi. Bog je, u snu, prosvetlio
strašnu životinju, ona je shvatila njegove razloge i prihvatila
taj usud, ali u njoj je ostalo samo nejasno mirenje sa sudbinom
kada se probudila, odvažno neznanje, jer mašinerija sveta je
veoma složena u odnosu na jednostavnost zveri.
Mnogo godina kasnije, Dante je umirao u raveni, zanemaren
i sam kao i bilo koji čovek. U snu, Bog mu je otkrio tajnu svrhu
njegovog života i rada. Dante je, u čudu, napokon saznao ko i šta
je bio, te blagoslovi sveje nevolje. Predanje kaže da je,
probudivši se, osetio da je primio i izgubio nešto beskonačno,
nešto što neće moći da povrati, pa čak ni da nazre, jer je
mašinerija sveta suviše složena u odnosu na jednostavnost ljudi.
Sa španskog prevela,
Aleksandra Mančić-Milić
knjizevnost.36novim,
" Mislim da smo se udaljili od teme :da li mi neko moze kazati
" sta je to Juventizam kao pravac u knjizevnosti:
ne može niko. očigledno je privatni vic nekog pisca. naime,
knjiž. pravci jesu kategorije knjiž. istorije (a to se, kao i
sve relevantne kategorije, utvrđuje post festum).
knjizevnost.37fric,
> Ovo ti je na onom jeziku drzave gde igra juventus (malim
> slovom) a ti rezmisli malo!
Amigo del deporte,
Lo siento, pero Ud. se ha equivocado. Le voy a ayudar:
la lengua de que se trata se habla en la cuidad de la que
vienen "Real" i "Atletico".
knjizevnost.38stefan,
> Juventizam nije politicki usmeren za razliku od grbe koji je NEusmeren.
> Ako hocete pomozite a ako necete nemojte podje****ti.
Izi amigo, dont bi engri ;) Gde su mladi, tu je i šala ;))
knjizevnost.39dikla,
> Juventizam nije politicki usmeren za razliku od grbe koji je
> NEusmeren. Ako hocete pomozite a ako necete nemojte podje****ti.
Pa niko te ne podjebava, vidis da ljudi ne znaju, pokusaj da
to saznas na nekom drugom mestu ako ti je to vec toliko bitno !
Navici ces se ti vec na Sezam... :)
knjizevnost.40dr.grba,
>> Juventizam nije politicki usmeren za razliku od grbe koji je
>> NEusmeren.
Hvala, momče, baš si zlatan.
Kako bi bilo da me ti malo prosvetliš?
P.S. Pričaj malo tako sa tvojim tatom, a ne sa mnom ):
knjizevnost.41fatman,
U pravu Ste poso niste u stanju da mi pomognete obratiću se nekom drugom.
knjizevnost.42veca,
LEŠEK KOLAKOVSKI
16. Solomun ili Ljudi kao bogovi
kolakov2.arjknjizevnost.43veca,
EMBORUZ BIRS
FANTASTIžNE BASNE
GRIMIZNA SVEĆA
žovek koji je ležao na samrti pozove postelji svoju čenu
i reče:
"Uskoro ću te zauvek napustiti. Zato mi daj još jedan,
poslednji dokaz svoje privrženosti i vernosti, jer, prema našoj
svetoj veri, oženjen čovek koji traži pristup na vratima raja,
mora da se zakune da se nikada nije okaljao sa nedostojnom ženom.
U mom stolu naći ćeš jednu grimiznu sveću posebno mističkog
značaja, koju je blagoslovio prvo sveštenik. Zakuni se da se
nećeš udavtati dogod ona postoji."
čena se zaklela i žovek je umro. Na pogrebu, čena je
stajala uz odar sa upaljenom grimiznom svećom u ruci, sve dok
nije izgorela.
knjizevnost.44fancy,
ŮŢ> čena je stajala uz odar sa upaljenom grimiznom svećom u ruci, sve dok
ŮŢ> nije izgorela.
mora da sam nešto propustio...
kad su je potpalili..?
knjizevnost.45veca,
>> mora da sam nešto propustio...
>> kad su je potpalili..?
Ne znam šta bi mogao da propustiš, jer je pričica kratka i sve
piše tu. U pitanju je sveća :) a ne spaljivanje veštica :)))
knjizevnost.46wizard,
> EMBORUZ BIRS
Fina promena. Najzad nešto originalno i autentično.
knjizevnost.47veca,
EMBROUZ BIRS
MORALNO NAžELO I MATERIJALNI INTERES
Sretnu se Moralno načelo i Materijalni interes na mostu
kojim je mogao da prođe samo jedan.
"Dole, bedo jedna!" grmnu Moralno načelo, "lezi da te
pregazim!"
Materijalni interes ga samo ćutke pogleda.
"Pa," reče Moralno načelo, oklevajući, "da bacimo kocku,
pa da vidimo ko će povući dok drugi pređe."
Materijalni interes i dalje ćuti i ne skreće pogled.
"Da bih, izbegao sukob," nastavi Moralno načelo, pomalo
nelagodno, "ja ću da legnem i pustiću te da pređeš preko mene."
Tada se Materijalnom interesu odveza jezik. "Ne verujem
da si baš dobar za hodanje," reče on, "a ja prilično držim do
toga šta mi je pod nogama. Kako bi bilo da ti siđeš u vodu."
I Bi tako.
knjizevnost.48darone,
>> > EMBORUZ BIRS
>>
>> Fina promena. Najzad nešto originalno i autentično.
Nisi čitao knjigu? Bre, čak sam je i ja pročitao ;)
knjizevnost.50armitage,
STRAVA! SF POEZIJA! VELIžANSTVENO! NEPREVAZIĐENO!
"Poezija je kada svaki red počinje velikim slovom"
------------
O, NE IDI TI
------------
Tri puta "kvrc",
Jedanputa "bum",
Moj leteći tanjir ode u žbun.
Jao! Jao!
Ala sam se slupao.
Sunce bledi,
Dok me gledi,
Dok me gledi,
Okom sledi.
A ja džavo,
Slupah si brod.
"Zbogom" mi kaže
Nebeski svod.
žak i zvezde padalice,
Padaju kao padalice,
Meni na rukav i lice,
Na dzemper i nogavice.
O, ne!
Jaojs meni,
Jaojs meni,
Teškoj beni.
Ja bi' gore,
Al' ne more!
Leteo b'u vis,
Al' neda mi s'.
Voleo bi' mlogo,
Kad bi samo mog'o,
Da pod oblak prnem,
I domu se vrnem.
Ja zborim u seti
Ka očajnik kleti:
"Aj vona flaj,
Flaj tu d skaj!"
Šta mi vredi,
Šta mi vredi?
Kad' ne vredi.
Oh, tiho, tiho,
Lepo je meni
Govorio tata,
Al' ne znam šta,
Slušao nisam.
Sad' bi sve dao
Da mi je alata.
Ondak bi' mnogo
Lakse disa'.
Sam na planeti.
Sam, sam, sam ...
Sam, sam, sam.
Ah, oh, uh,
Ne, to nije duh,
Nije đavo, ni mađije
Već to je cvet mirođije.
Nik'o cvetak medeni,
Blagoj's meni, blagoj's meni.
Sad' mi lep je dan i noć
I ne želim domu poć.
Cvetak i ja,
Cvetka dva,
Drhtimo sva
Od uzbuđenja.
Cvetak se šareni,
Ojme blagoj's meni.
Suza kanu, ja zaplak'o,
Kad' bi dovek moglo 'vako.
Teovald Biribroć, 1643.
Teovald Biribroć živi i radi u Berlinu. Svoju prvu pesmu je napisao sa
sedam godina. Više nije pisao pesme. Objavljivan je na mnogo jezika,
između ostalog i na meternjem.
(iz "Šamitora", spec. izdanja lista kluba ljubitelja SF-a "Lazar Komarčić")
-*- Armitage -*-
knjizevnost.51veca,
EMBROUZ BIRS
POLICAJAC I RAZBOJNIK
Ugledavši kako Policajac tuče Razbojnika, Šef policije se
razgnevi i reče mu da to više ne čini, inače će biti otpušten.
"Nemojte biti prestrogi," reče Policajac osmehujući se,
"tukao sam ga punjenom palicom."
"Bez obzira," bio je uporan Šef policije, "sloboda koju
ste sebi dali mora da je bila neprijatna, iako možda nije bolelo.
Molim da se to ne ponovi."
"Ali," reče Policajac i dalje sa osmehom, "to je bio
punjeni Razbojnik."
Pokušavši da izrazi svoje zadovoljstvo, Šef policije tako
snažno ispruži desnu ruku, da mu pod pazuhom puče koža a iz rane
poteče strugotina. Bio je to punjeni Šef policije.
knjizevnost.52veca,
EMBROUZ BIRS
DVA KRALJA
Kralj Madagaoa, sporeći se sa Kraljem Bornegaskara,
napisa ovome sledeće:
"Pre daljeg razmatranja ovog pitanja, zahtevam da
povučete svog poslanika iz moje prestonice."
Užasno se razbesnevši zbog ovog nemogućeg zahteva, Kralj
Bornegaskara odgovori:
"Svog poslanika neću povući. Štaviše, ako odmah ne
povučete svoj zahtev, ja ću ga opozvati!"
Ova pretnja je toliko prestašila Kralja Madagaoa da se,
hitajući da udovolji zahtevu, spotakao o sopstvene noge,
pogazivši Treću zapovest.
knjizevnost.53wizard,
> Nisi čitao knjigu?
Jesam, ali ja Birsa (i njegove preteče i "sledbenike") volim uvek
da pročitam, a konkretne basne su zbog forme (a i sadržaja,
naravno) vrlo pogodne za ovakav način komunikacije (preko
BBS-a). A i mnogo je bolje od onih kolakovski-popovanja.
> Bre, čak sam je i ja pročitao ;)
Ma šta kažeš? ;) Nije te odbila i uplašila obimnost dela? ;)
knjizevnost.54jevta,
STRANAC U KUĆI
Nemoj stranče da u moj krevet liježeš
tajne sam pod jastuk skrila
noći proplakane, neispavane i nježne,
na njemu sam svoje prvenče povila.
Ne diraj prašinu sa dječjih slika
u njihovoj sobi cigaru ne pali
nek' mirno spava kuća od barbika,
kad dođu, nek se sjete kad su bili mali.
Ne čitaj moje nedovršene pjesme
k'o otrov prosuće se moja tuga,
u tuđe se dirati ne smije
iako su ovo ratna, teška, vremena druga.
Sanjam noću da na prstima k'o dobra vila
ulazim u sobu kroz zavjese bijele
uzimam uspomene što sam ih skrila
i rušim crne zidove što me od njih dijele.
Zapamti, sa zorom ću doći,
zateći te u snu crveno - lažnom
tvoji ljiljani me istjerati neće moći
jer u svojoj kući osjećam se jakom, osjećam se
snažnom.
DECEMBAR '92
Autor - Rada Krstić izbeglica iz Sarajeva, do daljnjeg nastanjena
u Beogradu.
knjizevnost.55jevta,
JEDNOM KAD ME KUĆI VRATE
U tami gdje drhti smrznuta sova
a plamen zvijezda odbija se od snijeg
tiho krvari moja domovina nova,
a mi beskućnici pošli u nepovratni bijeg.
U daljini suza nam u oku šuti
za sina, oca, brata
svako svoju tugu sluti
i u ime njih molim završetak rata.
Crni gavranovi raskopaše zgarišta
crvene teku Una, Drina i Neretva,
pusta ostaše naša ognjišta
a krvava ovogodišnja žetva.
Sarajevo svoju tugu krije
u parkovima sada groblje spava
Miljacka više rijeka ljubavi nije
novu istoriju piše, istoriju bez zaborava.
Djeco moja, u neke nove zore
pričaću vam ono što sad ne znate
jednom kad me pokriju bore,
jednom kad me kući vrate...
JANUAR '93
Autor - Rada Krstić izbeglica iz Sarajeva do daljnjeg nastanjena u
Beogradu
knjizevnost.56fancy,
ŮŢ> tvoji ljiljani me istjerati neće moći
ŮŢ> jer u svojoj kući osjećam se jakom, osjećam se
ŮŢ> snažnom.
(zadnji deo pevati uz gusle & mrtvog vola)
...tuci gada ocilima,
prospi mu na lice vodu kipuću,
nek zna zelena bagra
kako je provaliti u srpsku kuću.
anonimni skijaš
p.s. obavijestiti pjesnikinju da je u SA proradio tramvaj, so...
knjizevnost.57dr.grba,
>> BBS-a). A i mnogo je bolje od onih kolakovski-popovanja.
Stvar ukusa i strpljenja. Ali, svakom preporučujem "Zbunovnik bajki"
od Iringa Fečera. Tamo se najpre izloži neka poznata bajka, a potom
njena demistifikacija u kliničko-psihijatrijskom, političkom ili
socijalno-ekonomskom smislu.
Zamislite da nije bio vuk i sedam jarića, već koza i sedam vučića. (:
-----> Trnoružica ili Prevladavanje straha od defloracije
knjizevnost.58veca,
>> Stvar ukusa i strpljenja. Ali, svakom preporučujem "Zbunovnik
>> bajki"
Ima i Kolakovski neke bajke, ako ih se ponovo dočepam, možda ih i
pošaljem :)
p.s. Kraće su od ovih, kako wiz kaže, popovanja :)
knjizevnost.59veca,
EMBROUZ BIRS
VEŠTIžIN PAPIR
Metla koja je dugo služila nekoj Veštici kao papir,
požali se na prirodu svog posla, smatrajući ga ponižavajućim.
"U redu," reče Veštica, "daću ti intelektualni posao -
bićeš u dodiru sa umom. Pokloniću te nekoj domaćici."
"Šta!" reče Metla, "smatraš li da su njene ruke
intelektualne?"
"Ja sam mislila," reče Veštica, "na glavu njenog dobrog
muža."
knjizevnost.60dcolak,
│ Ne čitaj moje nedovršene pjesme
│ k'o otrov prosuće se moja tuga,
│ u tuđe se dirati ne smije
│ iako su ovo ratna, teška, vremena druga.
Wow, pazi ovo, TUĐE NEĆEMO, SVOJE NE DAMO :))
│ Zapamti, sa zorom ću doći,
│ zateći te u snu crveno - lažnom
───────────────
Zar ovo nije najavljeno ubistvo? Morbidarije...
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.61dcolak,
│ tiho krvari moja domovina nova,
│ a mi beskućnici pošli u nepovratni bijeg.
Primeti joj da bi bio red da se vrati u svoju domovinu. O kojoj
domovini priča? Srbiji?
Jevto, a da ti malo prestaneš sa sLanjem ovih "pesmi?"
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.62jevta,
> Primeti joj da bi bio red da se vrati u svoju domovinu. O kojoj
> domovini priča? Srbiji?
>
> Jevto, a da ti malo prestaneš sa sLanjem ovih "pesmi?"
Poslao sam te dve putem jednog execa, a koliko si ih ti našao interesuje
me,
obzirom da tražiš da 'malo prestanem' da ih šaljem ??? Toliko su dosadne
da ti se učinilo da ih je 421 ??? Baš ništa lepo u njima ??? Pozivaju
na klanje ??? Morbidne ???
Molio bih tE da malo aNaliZiraš i ostale strofe, a ne sAmo par redova,
( tj. ne volim izvlačenja iz konteksta i bla, bla ,bla ... )
da bih u pOtpunosTi shvatio poEntu. Ni meni se ližno preVišE ne
dOpadaju, ali sam smatrao da vredi da ljudi vide i načine razmišljanja
osoba koje su došle iz bivše BIH. Uostalom.......
De gustibus non est disputandum.
knjizevnost.63veca,
OSLUŠKIVANJE TIŠINE (1989)
BROD U BOCI
žarls Bukovski je ležao na podu, raširenih strana, mrtav
pijan.
Vesna Denčić
================================================================
Neka mu je večna slava!
knjizevnost.64spantic,
> Jevto, a da ti malo prestaneš sa sLanjem ovih "pesmi?"
A da ti malo gledaš svoja posla? Meni su se, konkretno, pesme dopale
i zahvaljujem Jevti na trudu koji je ulažio, kao i samoj pesnikinji
na pesmama.
knjizevnost.65dcolak,
│ Molio bih tE da malo aNaliZiraš i ostale strofe, a ne sAmo par redova,
│ ( tj. ne volim izvlačenja iz konteksta i bla, bla ,bla ... )
│ da bih u pOtpunosTi shvatio poEntu. Ni meni se ližno preVišE ne
│ dOpadaju, ali sam smatrao da vredi da ljudi vide i načine razmišljanja
│ osoba koje su došle iz bivše BIH.
Slažem se, prikazuju svu konfuziju razmišljanja takvih ljudi. Samo
ne volim pozive na ubijanje, makar i tako zavijene..
Verovatno sam preoštro reagovao... Kao što ti reče...
│ De gustibus non est disputandum. ;)
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.66dikla,
>
> Neka mu je vecna slava!
>
Nisam bas u toku.., jel umro, kad .. ?
knjizevnost.67dcolak,
│ A da ti malo gledaš svoja posla? Meni su se, konkretno, pesme dopale
│ i zahvaljujem Jevti na trudu koji je ulažio, kao i samoj pesnikinji
│ na pesmama.
Šta ti se dopalo kod njih?! Rodoljubiva osećanja :>>
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.68fancy,
ŮŢ> A da ti malo gledaš svoja posla? Meni su se, konkretno, pesme dopale
ŮŢ> i zahvaljujem Jevti na trudu koji je ulažio, kao i samoj pesnikinji
ŮŢ> na pesmama.
Pa jasno je da ti mrziš LJILJANE poodavno, i da ti ove huškačko
patetične rime gode.
.
No, tu bi već EDIP imao štošta da kaže... da je živ.
s' poštovanjem.
p.s. prenesite ovo spanticu...
knjizevnost.69fric,
> VEŠTIžIN PAPIR
> Metla koja je dugo služila nekoj Veštici kao papir,
Parip
knjizevnost.70fric,
> ali sam smatrao da vredi da ljudi vide i načine
> razmišljanja osoba koje su došle iz bivše BIH.
Aha, :>>
(Baš sam odvratan.)
knjizevnost.71veca,
EMBROUZ BIRS
KRITIžARI
Minerva ugleda Antinoja dok se kupao i opčinjena njegovom
lepotom, pod punim oružjem siđe sa Olimpa da mu se udvara. Na
nesreću, pokaza svoj štit na kome beše Meduzina glava, a prelepi
smrtnik, samo što je video, pretvori se u kamen. Minerva odmah
ode Jupiteru sa molbom da mu povrati život. Ali, pre nego što je
to bilo učinjeno, pored okamenjenog Antinoja prođoše Vajar i
Kritičar i osmotriše ga.
"Vrlo slab Apolon," reče Vajar. "Grudni koš je suviše
uzan a jedna ruka je bar centimetar kraća od druge. Poza mu je
neprirodna, čak bih rekao nemoguća. E, prijatelju moj, treba da
vidite mog Antinoja."
"Po mom mišljenju," reče Kritičar, "figura je
podnošljiva, mada je vidljiv etrurski uticaj. Međutim, izraz lica
je nesumnjivo toskanski, prema tome neprirodan. Kad smo kod toga,
jeste li pročitali moj rad o 'Varljivosti pojavnog u umetnosti'?"
knjizevnost.72wizard,
> Jevto, a da ti malo prestaneš sa sLanjem ovih "pesmi?"
A da ti malo odmoriš?
Ako već ne smeš ništa svoje da pošalješ i izložiš javnosti i
sudu drugih, nemoj onima koji to smeju da zagorčavaš život i
da im se podsmevaš. To sa strane izgleda vrlo jadno, a već je
postalo malo i dosadno, ponavljaš se.
--
I da... kaže se (a i piše) "pesama" a ne "pesmi", gosn.
kritičar.
knjizevnost.73milan,
> Ako već ne smeš ništa svoje da pošalješ i izložiš javnosti i
> sudu drugih, nemoj onima koji to smeju da zagorčavaš život i
> da im se podsmevaš. To sa strane izgleda vrlo jadno, a već je
> postalo malo i dosadno, ponavljaš se.
Ali to ne umanjuje njegovo pravo na kritički sud o tim
pesmama. Ja nemam ništa protiv da neko ovde okači i pesme
Radovana Karadžića. Ja, istina, ne bih trošio vreme da po njima
raspaljujem, ali ako bi to neko drugi učinio zašto bih ga u tome
sprečavao? Pretpostavka vlade je (Predsedniče da li grešim? ;))
da je ovo debatna tribina a ne knjiga po čijim se marginama ne
sme škrabati! :))
Pl poz M
knjizevnost.74dcolak,
│ Ako već ne smeš ništa svoje da pošalješ i izložiš javnosti i
│ sudu drugih, nemoj onima koji to smeju da zagorčavaš život i
│ da im se podsmevaš. To sa strane izgleda vrlo jadno, a već je
│ postalo malo i dosadno, ponavljaš se.
Da li se kako ti kažeš podsmevam svim ovde "objavljenim" delima?
Ja se nešto ne sećam toga.. So, nisam ja kriv što su neke pesme
najblaže rečeno smešne.
BTW, pesme koje šalje Veca & CO. mi se sviđaju :)
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.75mikrom,
Ne mogu da odolim iskušenju, dr.grba me je potsetio na neke omiljene
knjige (Fečerov "Zbunovnik bajki"). Ovo je iz jedne zgodnije (zbog
dužine priča :) "Slučajevi", Danil Harms
HAZIVAJU ME MAJMUNOM ...
Nazivaju me majmunom! Zbog toga ću, onima koji su to zaslužili, uši
iščupati, a zasada me nešto kopka slava onog čan čak Rusoa. Zašto je taj
tip sve znao? I kako decu povijati i kako cure udavati! I ja bih hteo sve
znati. Ma, ja već sve znam, samo nisam baš u svoja znanja siguran. Što se
dece tiče, to tačno znam - njih uopšte ne treba povijati, njih treba
ubijati. U tu svrhu bih izgradio u gradu centralnu jamu i u nju bacao
decu. Jama se svake nedelje može polivati živim krečom da ne smrdi. U
istu jamu bih bacio sve nemačke ovčare. A sada o tome kako bih ja cure
udavao. To je po mom mišljenju još jednostavnije: izgradio bih društveni
dom gde bi se, recimo jednom mesečno, okupljala sva omladina. Svi, od 17
do 35 godina, morali bi se skinuti goli i šetati dvoranom. Ako se neko
nekome svidi, onda taj par odlazi u ugao i tamo se uzajamno pregleda
detaljnije. Zaboravio sam reći da bi svi morali imati na vratu karticu s
imenom, prezimenom i adresom. Tako da se onome ko nam se svideo može
poslati pismo i uspostaviti bliži kontakt. Ako se u te stvari umešaju
roditelji, treba ih odmah ubiti sekirom i odvući na isto mesto gde i decu
- u centralnu jamu.
Ja bih još napisao o nekim svojim znanjima ali na žalost moram u trgovinu
po mahorku. Kad izlazim na ulicu, ja uvek uzmem sa sobom debelu granu.
Grana mi treba da mlatim decu koja mi se nađu na putu. Sigurno su me zbog
toga prozvali majmunom. žekajte, bezobraznici, uši ću vam iščupati.
12. oktobar 1938.
knjizevnost.76mikrom,
▄─ Nisam bas u toku.., jel umro, kad .. ?
Onog dana kada je veca poslala poruku
(četvrtak 10.03.)
knjizevnost.77balinda,
>> Pretpostavka vlade je (Predsedniče da li grešim? ;))
>> da je ovo debatna tribina a ne knjiga po čijim se
>> marginama ne sme škrabati! :))
Ma, samo zvrljajte. ;)
knjizevnost.78veca,
EMBOUZ BIRS
DVA PESNIKA
Dva vrlo gladna Pesnika svađahu se oko Jabuke razdora i
Kosti nesloge.
"Sinovi moji" reče im Apolon, "ja ću podeliti nagrade".
"Ti," reče Prvom pesniku, "ti ćeš u Umetnosti - uzmi Jabuku. "A
ti," reče Drugom pesniku, "tebi je jača strana Mašta - uzmi
Kost."
"Prva nagrada Umetnosti!" reče Prvi pesnik pobednički i,
pokušavajući da zagrize svoju nagradu, polomi sve zube. Jabuka
beše umetničko delo.
"To pokazuje prezir našeg gospodara prema pukoj
Umetnosti," reče Drugi pesnik cereći se.
Zatim pokuša da oglođe svoju Kost, ali mu zubi kroz nju
prođoše bez ikakvog otpora. Beša to zamišljena Kost.
knjizevnost.79aleksandra.m,
Hulio Kortasar
LUKA, KRITIžAR STVARNOSTI
Džekil veoma dobro zna ko je Hajd, ali to poznanstvo nije
uzajamno. Luki se čini da skoro ceo svet živi u neznanju
zajedno sa Hajdom, što svakako pomaže da se očuva red i poredak
u od čoveka stvorenim gradovima. On se, pak, obično opredeljuje
za jednoznačnu verziju, za Luku bez primesa, ali samo iz
pragmatičnih higijenskih razloga. Ova biljka jeste ova biljka,
Dorita = Dorita, i tako to. Samo da se ne prevari, pa mu ova
biljka ispadne pogtepitašta u nekom drugom kontekstu, a o
Doriti i da ne pričamo, jerbo!
U erotskim igrama Luka je zarana našao prve refraktore,
obliteratore i polarizatore navodnog principa identiteta. Tu
vam odjednom A nije A, ili pak A jeste ne-A. Oblasti koje u
devet i četrdeset spadaju u krajnje zadovoljstvo, u pola
jedanaest će naginjati ka neprijatnosti, ukusi zbog kojih
padate u delirijum, pak, servirani na stolnjaku teraće vas na
povraćanje. To (više) nije to, pošto ja (više) nisam ja (ono
drugo ja).
Ko se tu menja, u krevetu, ili u vaseljeni - miris, ili onaj ko
ga oseća? Subjektivno-objektivni odnos nije nešto što Luku
zanima; i u jednom i u drugom slučaju, utvrđeni termini izmiču
definiciji, Dorita A nije Dorita A, ili Luka B nije Luka B. A
polazeći od trenutne relacije A = B ili B = A, pucanje kore
stvarnosti postaje lančano. Može biti ovako: kada bradavice A
sa uživanjem klize preko sluzokože B, SVE sklizne u nešto drugo
i igra drugu igru, a rečnici zastarevaju. To traje koliko jedan
jauk, naravno, ali Hajd i Džekil se gledaju licem u lice, i to
u odnosu A = > B / B = > A. Nije loša ona džez-pesmica iz
četrdesetih, Doctor Hekyll and Mister Jyde ...
Sa španskog prevela Aleksandra Mančić Milić
knjizevnost.80fancy,
ŮŢ> Sa španskog prevela Aleksandra Mančić Milić
Aleksandra.m => Aleksandra.m.m ?
knjizevnost.81wizard,
> Ali to ne umanjuje njegovo pravo na kritički sud o tim
> pesmama.
Ma jedno je kritički stav, drugo je pod*ebavanje autora.
Jednostavno mislim da oni koji ovde pošalju *svoje* priloge na
zaslužuju da budu dočekani na nož na način na koji to rade
pojedini eksponenti. ;)
knjizevnost.82wizard,
> Da li se kako ti kažeš podsmevam svim ovde "objavljenim" delima?
Ne podsmevaš se svima naravno, ali mi smeta način na koji se
podsmevaš onim kojim se podsmevaš. No, to je tvoje pravo, samo
treba imati i meru.
Što čitaš kad ti škodi? ;)
knjizevnost.83dcolak,
│ Ma jedno je kritički stav, drugo je pod*ebavanje autora.
Ja nikoga ne pod*ebavam, kako ti kažeš. Rekao da mi se ne sviđaju ali
rekao sam i _zašto_. Ako je to pod*ebavanje....
│ Jednostavno mislim da oni koji ovde pošalju *svoje* priloge na
│ zaslužuju da budu dočekani na nož na način na koji to rade
│ pojedini eksponenti. ;)
Ako su smeće, prema njima se treba ophoditi na odgovarajući način..
Inače, zašto se uopšte javljaš? Imaš li suprotno mišljenje? Pa
iskaži ga momče, nemoj nas pod*ebavati...
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.84dcolak,
│ Ne podsmevaš se svima naravno, ali mi smeta način na koji se
│ podsmevaš onim kojim se podsmevaš. No, to je tvoje pravo, samo
│ treba imati i meru.
Ne sviđa ti se moj način? Meru? Da stalno vičem To je Shit! i pri
tome se ne potrudim da obrazložim svoj stav, hm, zaslužio bih svaku
osudu, ovako. Reci nešto dobro o tim pesmama...
│ Što čitaš kad ti škodi? ;)
Isto važi i za tebe (& moje poruke).. ;)
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.85astojkovic,
Super knjiga.,
Antologija srpske proze postmodernog doba.
Aleksandar Jerkov
Ćirilica, naravno! :)))))))))))))))))
knjizevnost.86dikla,
> Jednostavno mislim da oni koji ovde posalju *svoje* priloge na
> zasluzuju da budu docekani na noz na nacin na koji to rade
> pojedini eksponenti. ;)
Ma to je samo 'razvijanje diskusije' ... :)
knjizevnost.87veca,
>> Ćirilica, naravno! :)))))))))))))))))
Zar je to bitno? Hvala Bogu pismeni smo, pa znamo oba pisma da
čitamo.
p.s. Nemoj svađu ovde da mi prenosite ;))
knjizevnost.88veca,
EMBORUZ BIRS
VISPRENI PACOV
Baš kad je hteo da izađe iz svoje rupe, Pacov ugleda
Mačku koju ga je čekala. Vrativši se društvu na dnu rupe, pozva
jednog Prijatelja da zajedno posete obližnji ambar. "Pošao bih ja
sam," reče on, "ali nisam mogao da se lišim zadovoljstva tako
izuzetnog društva."
"Vrlo lepo," reče Prijatelj, "poći ću s tobom. Hajde
napred."
"Napred?" uzviknu ovaj. "Šta! Ja ispred tako velikog i
slvnog pacova kao što ste vi? Ne, nikako - samo posle vas."
Zadovoljan ukazanim poštovanjem, Prijatelj pođe napred.
Kad je izašao iz rupe Mačka ga zgrabi i ode. Drugi tada izađe bez
bojazni.
knjizevnost.89darone,
>> Jednostavno mislim da oni koji ovde pošalju *svoje* priloge na
>> zaslužuju da budu dočekani na nož na način na koji to rade
>> pojedini eksponenti. ;)
10E-3? ;)
knjizevnost.90darone,
>> Ako su smeće, prema njima se treba ophoditi na odgovarajući način..
>> Inače, zašto se uopšte javljaš? Imaš li suprotno mišljenje? Pa
>> iskaži ga momče, nemoj nas pod*ebavati...
xexe, dobar potez ;) Ali: prema smeću se _ne_ treba ophoditi smećarski, jer,
ako to radiš, samo ti se kaže šta si ;))
knjizevnost.91kustos,
> Baš kad je hteo da izađe iz svoje rupe, Pacov ugleda
> Mačku koju ga je čekala. Vrativši se društvu na dnu rupe, pozva
> jednog Prijatelja da zajedno posete obližnji ambar. "Pošao bih ja
> sam," reče on, "ali nisam mogao da se lišim zadovoljstva tako
> izuzetnog društva."
> "Vrlo lepo," reče Prijatelj, "poći ću s tobom. Hajde
> napred."
> "Napred?" uzviknu ovaj. "Šta! Ja ispred tako velikog i
knjizevnost.92dcolak,
│ xexe, dobar potez ;) Ali: prema smeću se _ne_ treba ophoditi smećarski,
│ jer, ako to radiš, samo ti se kaže šta si ;))
žek malo, hoćeš da kažeš da su đubretari nečasni ljudi bez ikakvih
vrednosti? Ne volim takve diskriminacije... BTW, kako se ti odnosiš
prema smeću, iznosiš li ga iz kuće ili ga ostavljaš da istrune u
stanu..
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.93wizard,
> Ja nikoga ne pod*ebavam, kako ti kažeš. Rekao da mi se ne sviđaju ali
> rekao sam i _zašto_. Ako je to pod*ebavanje....
Jeste podjebavanje, podsmevanje, ismevanje... Nisi ničim pokazao
da si kompetentan da se na taj način arogantno odnosiš prema
nečemu što su ti ljudi napisali i poslali. Pročitaj tvoje
"kritike" još jednom i videćeš da u njima nema ničega osim
pljuvačke i podjebavanja. Nisi nigde napisao ZAŠTO je to što
pojedini šalju "smeće" iz čega sledi da najverovatnije to i ne
umeš da formulišeš, sročiš i onda napišeš. Da si to umeo i da si
poslao ne bih ni reč rekao - ako već imaš dovoljno vremena da se
baviš kritikom i analizom radova neafirmisanih ;) stvaralaca,
bavi se, komentariši ih... ali ne moraš da ih koristiš da se
prazniš.
No, kako ti volja, ali imaj u vidu da su ovako tvoje "kritike"
mnogo više govorile o tebi samom nego o onome o čemu si hteo da
pišeš.
> Ako su smeće, prema njima se treba ophoditi na odgovarajući način..
> Inače, zašto se uopšte javljaš? Imaš li suprotno mišljenje? Pa
> iskaži ga momče, nemoj nas pod*ebavati...
Imam mišljenje (momče ;), i napisao sam ga već:
> │ Jednostavno mislim da oni koji ovde pošalju *svoje* priloge na
> │ zaslužuju da budu dočekani na nož na način na koji to rade
> │ pojedini eksponenti. ;)
A što se konkretnih poslatih radova tiče, ne mislim da zaslužuju
ni moje vreme ni trud da ih komentarišem. To mi ipak nije razlog
da se podsmevam njihovim autorima.
--
Kritikovati znači dokazivati autoru da ne radi onako kako bih ja
radio, kada bih umeo. (K. žapek)
knjizevnost.94hose,
>╬ń:) dužine priča :) "Slučajevi", Danil Harms
Zmaje mogao bi da daš još neku priču jer su baš strava!
Sećam se da sam čitao njegovu knjigu pre jedno 8. godina,mogu ti reći da
je strava.Gde se samo čovek seti svih tih bizarnosti i gadosti ;)
Pošto nisam nikada uspeo da nađem tu knjigu ,baš bi mogao da počneš da
ubacuješ njegove priče...
Nadam se da nisam jedini kome se sviđa čika Danil Harms.
Pozdrav Hose!
knjizevnost.95fancy,
ŮŢ> Nadam se da nisam jedini kome se sviđa čika Danil Harms.
Kol'ko znam, on nije doživeo da bude čika..:(((
Zna li neko nešto više?
knjizevnost.96darone,
>> │ xexe, dobar potez ;) Ali: prema smeću se _ne_ treba ophoditi smećarski,
>> │ jer, ako to radiš, samo ti se kaže šta si ;))
>>
>> žek malo, hoćeš da kažeš da su đubretari nečasni ljudi bez ikakvih
>> vrednosti?
Naravno da ne. Radilo se o pesničkoj slici, zvanoj metafora.
O čemu se radi? Ja bre tebi sve moram da crtam ;) Ti si prvi upotrebio izraz
"smeće", koliko sam ja ukapirao, u negativnoj konotaciji - mislim da sam u
pravu (složićemo se oko ovoga ;) Smećari su uglavnom neobrazovani ljudi (oko
ovoga se takođe moraš složiti). Pošto sam u gornjoj rečenici malo prikriveno
tebi rekao da ako se prema smeću ophodiš smećarski (odnosno istresaš svoje
smeće preko tuđeg - molim te, ako ti imaš pravo da kvalifikuješ nečiji tekst
kao smeće, imam i ja isto pravo prema tvojim tekstovima, nemoj mnogo da se
vređaš) ispadaš smećar, mislio sam na neobrazovanost (primarno!) - čitaj
niskoprofilnu komunikaciju.
U to da li je pomenuti tekst smeće ne bih ulazio.
>> Ne volim takve diskriminacije...
Ni ja, iskren da budem :))
>> BTW, kako se ti odnosiš prema smeću, iznosiš li ga iz kuće ili ga ostavljaš
>> da istrune u stanu..
Iznosim ga iz kuće. Što pitaš? Problem je što je to _moje_ smeće. Ti se baviš
tuđim - kako sam kažeš.
knjizevnost.97darone,
>> ŮŢ> Nadam se da nisam jedini kome se sviđa čika Danil Harms.
>>
>> Kol'ko znam, on nije doživeo da bude čika..:(((
>>
>> Zna li neko nešto više?
----- citat
Harmsov život završio se kao život mnogih njegovih književnih junaka. Nesuđene
ljubavnike Pronina i Irinu Mazer odvode iz kuće uniformisani enkavedeovci,
patriota i istinski vitez Aleksej Aleksejevič Aleksejev nestaje u crnoj marici
"nekud u pravcu Admiraliteta", iznenađenog starca iz "Kape" presreću na sred
ulice i odvode "milicioner i jedan građanin u sivom odelcetu", a samog Danila
Harmsa, lenjingradskog čudaka u liku Šerloka Holmsa, neumornog podrugljivca i
"najvećeg marginalca" u novijoj književnosti, jedne večeri u pozno leto 1941.
godine domar poziva da "na trenutak" siđe u dvorište, odakle ga u kućnom
rublju i papučama, takođe crnom maricom, odvode službenici Staljinove
policije. Februara sledeće godine umro je od gladi u zatvorskoj bolnici u
Lenjingradu.
----- kraj citata
Iz pogovora "Slučajevima", autor Dejan Mihailović. Inače sjajna knjiga.
knjizevnost.98dcolak,
│ O čemu se radi? Ja bre tebi sve moram da crtam ;) Ti si prvi upotrebio
│ izraz "smeće", koliko sam ja ukapirao, u negativnoj konotaciji - mislim da
│ sam u pravu (složićemo se oko ovoga ;)
Kakve veze ima moj negativan odnos prema smeću sa smećarima? Tjah,
trebalo bi da negiramo sve one doktore koji, ta, recimo popravljaju
ljudima zube. Karies je gadna stvar, gora i od smeća, ne?
│ Smećari su uglavnom neobrazovani
│ ljudi (oko ovoga se takođe moraš složiti).
Ne moram se složiti. Smećari kod nas, u USA, u Francuskoj... ?
│ Pošto sam u gornjoj rečenici
│ malo prikriveno tebi rekao da ako se prema smeću ophodiš smećarski (odnosno
│ istresaš svoje smeće preko tuđeg - molim te, ako ti imaš pravo da
│ kvalifikuješ nečiji tekst kao smeće, imam i ja isto pravo prema tvojim
│ tekstovima, nemoj mnogo da se vređaš) ispadaš smećar, mislio sam na
│ neobrazovanost (primarno!) - čitaj niskoprofilnu komunikaciju.
Nisi mi jasan, šta želiš da kažeš? Da je _moj_ tekst smeće? Prvo kažeš
da sam ja smećar čim smatram tuđi tekst za smeće, a onda uvodiš
podatak da je moj tekst smeće i da sam _zato_ smećar? Umeš li ti
iskreno da govoriš (ili bolje reći jasno)?
BTW, tvoja originalna poruka glasi:
xexe, dobar potez ;) Ali: prema smecu se _ne_ treba ophoditi smecarski, jer,
ako to radiš, samo ti se kaže šta si ;))
Sasvim jasna rečenica. Ako si očekivao da ja iz toga izbunarim da
misliš da je _moj_ tekst smeće, svaka ti čast!
Jadno je tako govoriti. Ako si želeo da kažeš da ti se ne sviđa moj
tekst, zašto to nisi jednostavno rekao?!
Pročitaj još jednom svoju poruku, i objasni mi gde se tu pominje
moj tekst?
│ U to da li je pomenuti tekst smeće ne bih ulazio.
Baš si zanimljiv čovek. Napadneš me, i sad, kada treba da izneseš
svoj stav o tim tekstovima ti .... Svaka čast, TAKO TREBA!
│ Iznosim ga iz kuće. Što pitaš? Problem je što je to _moje_ smeće. Ti se
│ baviš tuđim - kako sam kažeš.
Tuđe smeće? žek' da tebi neko pred vrata prospe smeće šta bi radio?
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.99novim,
" Iz pogovora "Slučajevima", autor Dejan Mihailović. Inače sjajna
" knjiga.
Dejan Mihailović (trenutno u San Francisku) i moja malenkost
"otkrivali" smo dotičnog Harmsa (inače se građanski zvao: Danil
Ivanovič Juvačev, 1905-1942) negde na kraju studija, '76-7. Najpre
smo naišli u jednoj američkoj knjizi izversnog Gibsona o ruskoj
avangardi posle Oktobra, a onda sam, u Beču, naleteo na podatke o
početku izdavanja Harmsove zaostavštine (dva Rusa su to radila, od
kojih je jedan, Jevrejin, uspeo tada da se iščupa iz Lenjingrada u
Jerusalim, pa izneo dosta rukopisa i prepisa iz SSSR-a; i snjim smo
kasnije uspostavili vezu). Tako je Harms dođao u Bgd. (Njime su se
bavili nešto u Zagrebu, Dubravka Ugrešić i prof. A. Flaker, naš
najbolji znalac ruske literature XX veka, ali, sem Flakerovih radova
i dva razgovora koje sam imao s njim u to vreme, nismo znali da se
Ugrešićka bavi time). Harmsa smo zajedno prevodili, Dejan i ja, ali
kako nam nije bilo lako naći izdavača (SKZ je hteo da štampa, a onda
su - idioti urednici, kojima je sve vreme bilo sumnjivo kako to da
dva studenta nešto "otkriju" - odustali; Vladeta Janković se hvatao
za glavu, ali nije mogao da ubedi svoje prijatelje tamo da štampaju
Harmsa), nismo ništa objavili od toga, sve dok nisam otišao u
vojsku, a Dejan našao da to objavi kao dodatak časopisu "Znak" FF-a
i - pokupio "slavu" (meni je, u Sloveniji, tada bilo to već daleko;
jedva sam skupio snage da sredim svoju prvu knjigu eseja). U tom
izdanju "Slučajeva" prevodi nekih desetak pričica bar su, pa, moje
delo. (Više sam tada prevodio Harmsove pesme, negde - da se potrudim
i potražim - još valjda stoje.) Dejan je i kasnije prevodio Harmsa,
napravio je i jedno izdanje u "Radu". Ja sam se zadovoljio jednim
ogledom, mislim u "Književnim novinama", tih godina.
Ali, u svakom slučaju Harms je kod nas uveliko Dejanovo delo (njega
je to istrajnije zanimalo i - bio je srećniji s izdavačima). Inače,
sam Dejan je pomalo nalik na nekog iz otkačenih Haramsovih priča,
počev od toga da u vreme kad smo "otkrivali" Harmsa, on nije znao ni
da bekne ruski - i naučio je taj jezik najviše Harmsa radi! Pa do
događaja s početka januara o.g. Naime, kad je polazio jesenas za
Ameriku, rekoh mu da nekako otvori sebi neki Internet-nalog, da
bismo bili u bržoj vezi od snail-a. Zove me, tako, Dejan početkom
januara i kaže mi da je upravo kupio neku 486-icu, modem, etc. i
pita me (nikad nije radio s modemom) kako da otvori nalog. E, rekoh,
pa zar nisi našao nekog našeg na nekom univerzitetu etc. Onda se
setih jednog BBS u Kaliforniji (zvani "vijetnamac"), gde se može
ući i otvoriti nalog - dovoljno za početak. I izdiktirah Dejanu kako
to da uradi. Međutim, čovek je nevičan, a moje diktiranje je izgleda
pogrešno zapisivao i - ništa nije uradio. Iduće noči mi se javio
ponovo (s vešću da ništa nije uradio). Ponovo diktiranje, a onda se
setih - pa što mu ja to ne uradim odavde! (Jupak beše džaba!) I tako
i učinih. - Sve u svemu, harmsovska situacija: Dejan koji je na 50
milja (ili manje) od tog BBS-a, i ja, odavde, iz sankcijske Srbije,
njemu lepo otvaram nalog i sređujem parametre!
Pitajte o Harmsu, ako nekog nešto zanima. Imate pri ruci (dobro, na
vezi, na Sezamu) nekog ko je, eto, barem delom "kriv" što je ta luda
proza i ovde stigla. (Samo nemojte Harmsa "tumačiti" Harmsovom
biografijom!:))) O čemu da pričam? Grupi kojoj je pripadao
("Oberjuti")? O tome da je osuđen i da mu se izgubio trag u logorima
sibirskim zbog, zvanično, "štetočinskog delovanja u dečjoj
književnosti" (naime, njegove apsurdne priče su shvatane kao "dečja
literatura"!)? O tzv. nonsens literaturi? O literaturi apsurda
uopšte? Navalite (specijalna pitanja će se naplaćivati u klubu pićem
:))). (Prevešću vam ovih dana, ako stignem, nešto neprevedeno i
poslati ovamo, ok?)
knjizevnost.100novim,
Evo, za Daronea (1), neprevedeno dosad:
Danil Harms:
VESELI STARžIĆ
Bio jedan starčić,
Malecki je ost'o,
I smej'o se starčić
Izvanredno prosto:
'Ha-ha-ha
Te he-he-he,
Hi-hi-hi
Te buh-buh!
Bu-bu-bu
Te be-be-be,
Đinj-đinj-đinj
Te truh-truh!'
Kad, odjednom, pauka srete,
Uplaši ga ovaj čisto,
Podboči se, pa se splete,
Produži sa smehom isto:
'Hi-hi-hi
Te ha-ha-ha,
Ho-ho-ho
Te gulj-gulj!
Ki-ki-ki
Te ka-ka-ka,
Ko-ko-ko
Te bulj-bulj!'
I priđe vilinu konjicu,
Mračno se razbesn'o,
Al' od smeha na travicu
K'o dulek je tresn'o:
'Ki-ki-ki
Te gu-gu-gu,
Ko-ko-ko
Te bah-bah!
Oh, deco,
Ne mogu!
Oh, deco,
Ah, ah!'
1940.
----
(1) Darone je skoro imao jedan "vic", sasvim harmsovski! :) (i
omogućio mi je pisanje ove poruke :))).
knjizevnost.101ndragan,
/ A da ti malo odmoriš?
Znaš šta sam hteo da pitam povodom ovog.
Bue_ Ndragan, the *zl
knjizevnost.102ndragan,
/ p.s. Nemoj svađu ovde da mi prenosite ;))
Preći će mečka i pred druga vrata... :)
Bue_ Ndragan
knjizevnost.103dr.grba,
>> Sećam se da sam čitao njegovu knjigu pre jedno 8. godina,mogu ti
>> reći da je strava.Gde se samo čovek seti svih tih bizarnosti i
>> gadosti ;)
E, pa Harms je glavom platio svoje delo...
>> Pošto nisam nikada uspeo da nađem tu knjigu ,baš bi
>> mogao da počneš da ubacuješ njegove priče...
Pokušaj da nađeš knjigu u ediciji "Reč i misao" (one poznate crvene,
broširane). Doštampana je pre dve-tri godine. Ja sam sebi kupio samo
jedan primerak (:
>> Nadam se da nisam jedini kome se sviđa čika Danil Harms.
Nisi jedini (:
knjizevnost.104dr.grba,
>> :))). (Prevešću vam ovih dana, ako stignem, nešto neprevedeno i
>> poslati ovamo, ok?)
Uradi to i kod mene imaš doživotni kredit.
knjizevnost.105novim,
Danil Harms:
CIRKUS PRINTINPRAM
(Neverovatna predstava. Nov program)
Sto krava,
Dvesta dabrova,
žetristo dvadeset
Učenih mačaka
Prikazaće četrdeset
Izvanrednih
Tačaka.
žetiri hiljade petlova
I četiri hiljade ćurana
Odjednom
Izripava
Iza četiri paravana.
Dve svinje
Otplesaće polku.
Klovn Pećka
Udariće klovna Koljku.
Klovn Koljka
Udariće klovna Pećku.
Učeni papagaj
Poješće usoljenu
Cvećku.
žetiri tigra
Pošoraće se s četiri lava.
Izaći će Ivan Kuzmič
S pet glava.
Hohlov ljudina
Podiže zubima slona.
Gase se lampe,
Rasipa mesečina.
Zasijaće pod kupolom
Električna zvezda.
Učene lastavice
Saviće zlatna gnezda.
Grunuće muzika,
U cirkusu se smrkava...
Na tom se, drugari,
Predstava
Naša
S v r š a v a.
1941.
ps: Dopuna uz poruku 6.99:
Harms je optuživan za "štetočinsko delovanje u dečjoj
književnosti", ali su zapravo zvanično bili on i njegovi
prijatelji optuženi (i kao takvima im se izgubio trag) za ovo
(citat): "stvaranje monarhističke organizacije u oblasti dečje
književnosti"! (Svaka sličnost ovog Printinpram cirkusa sa našim
je slučajna, naravno... Ovo je, izgleda, poslednja stvar koju je
Harms napisao neposredno pred hapšenje.)
knjizevnost.106dr.grba,
>> Na tom se, drugari,
>> Predstava
>> Naša
>> S v r š a v a.
>> ...
>> je slučajna, naravno... Ovo je, izgleda, poslednja stvar koju je
>> Harms napisao neposredno pred hapšenje.)
Kao da je naslutio...
Ne mogu da ne prokomentarišem: čitajući ovo, imao sam snažnu
asocijaciju na cirkus doktora Volanta u knjizi "Majstor i Margarita".
Kao da je tim nesrećnim ljudima cirkus bio jedino objašnjenje za ono
što im se zbilja dešavalo...
BTW, Novice, imaš li kakvih podataka kako se desilo da je Harmsov
materijal sačuvan? Zna se da je onaj sistem bio savršen u zatiranju
tragova, ako treba i tri kolena unazad...
knjizevnost.107novim,
" kako se desilo da je Harmsov materijal sačuvan? Zna se da je onaj
" sistem bio savršen u zatiranju tragova
Harms je počeo sredinom dvadesetih, a već oko 1930. njega počinju da
napadaju (po običaju, suviše revnosne netalentovane gnjide-šlihtare)
i to se poklapa s prvim velikim talasom tzv. čistki (1929-1932).
Tokom tridesetih on pomalo štampa, negde do 1936, s promenljivim
uspehom, ali zna da, otkad je 1930. bio napadnut u jednom tekstu u
nekom partijskom listu kao autor "poezije klasnog neprijatelja",
treba da se čuva. Objavljuju ga (ali retko) ponegde u nekom časopisu
za decu, i javno je skoro mrtav. U ta vremena on svoje stvari piše
na cedulje koje deli prijateljima i poštovaocima. Odatle je nešto
sačuvano, kao i neke od njegovih radnih beležnica (koje su, nekim
čudom, preživele; ne zna se tačno kako; u vreme kad sam se bavio
Harmsom, pre 15-ak godina, nije u interesu bilo tih "čuvara
rukopisa" da odaju svoj identitet; danas se verovatno može ući u
trag). - Možda je imao i neko razvijenije čulo za deljenje svojih
stvari (sluteći da će ona tako preživeti) i otud što mu je majka
bila andragog - bavila se ženama koje su prošle zatvore. Bog bi znao.
žudna je Rusija.
I - velika. Iako je žeka bila kao Udba ("sudba"; ili kao Ozna - "sve
dozna"), bilo je - kako obično biva sa birokratizovanim i na svoj
način korumpiranim službama - i nekih margina za sklanjanje. Tako
je u vreme žestokih čistki (kad su se komšije potkazivale; to uvek
biva tako) u Rusiji praktikovan i tzv. odlazak u narod: odeš, nekud
gde te niko ne zna, podmažeš lokalnog šefa da te primi za radnu
snagu u nekom kolhozu, on garantuje lokalnoj žeki da si pod njegovim
nadzorom - i nastaviš pod novim imenom. Dabome, sa starim životom
(porodicom, prijateljima, mestom boravka) si sve prekinuo.
Solženjicin navodi da je nekoliko miliona ljudi tako "odlazilo u
narod" u vreme staljinističkih pomama. (Podatak je važan za
zasnovanost ekonomskih tumačenja zašto su Staljinu bili potrebni
logori. Ne samo kao sredstvo represije, što su u prvom redu bili,
nego i za velike radove, besplatna radna snaga koju si mogao da
držiš na malo hrane i vode. Ako si, dakle, "pobegao u narod",
postajao si neka vrsta roba na nekom kolhozu. Preživeo jesi, po cenu
koja je, naravno, za tebe skupa, za kolhoz-sistem jeftina. Mračno.
Ipak, nije daleko od istine ni da modusi ovog rata kod nas - gde se
zvanično ili "nije" ratovalo ili "malkice" tek ratuckalo -
predstavljaju jedan od najjeftinijih načina rata. Potrošno i jeftino
ljudsko meso. Ono koje ne bi u rat - pa, zadovoljiće se mrvom
hleba. S par maraka tzv. plate. Nejasnost i besmislenost ratova kod
nas je režim vrlo vešto dozirao za potrebe dobijanja jeftine radne
snage. - Udaljih se načisto od teme, sorry.)
ps: Ne mogu da nađem "Radovo" izdanje Harmsa ("Reč i misao" biblioteka;
otišlo mi nekud). Ako neko ima, i ako mu nije teško, neka mi u mail
baci sadržaj - spisak priča; ne prevodi mi se već prevedeno; za
Sezam samo premijere Harmsa :).
- Evo, u sledećoj poruci pesmuljak o tome kako nestaju ljudi.
knjizevnost.108novim,
Danil Harms:
IZ KUĆE JE IZIŠAO žOVEK
Iz kuće je izišao čovek
Sa štapom i prebačenog džaka.
I na daleki put,
I na daleki put
Krenuo je on nekuda pešaka.
Išao je sve pravo i napred
I sve ispred sebe pogledom bdeo.
Nije spav'o, nije pio,
Nije pio, nije spav'o,
Nije spav'o, nije pio, niti jeo.
I kad odjednom, kroz šibljak,
Zašao je u šumu, na crno mesto.
I istog je trena,
I istog je trena,
I istog je trena načisto nest'o.
Ali, ako bi se slučajno zbilo
Da na njega negde naletite,
Tada što brže,
Tada što brže,
Što brže nas o tom izvestite.
1937.
(ps: Harms je imao ono što se zove - apsolutni sluh. Moji prevodi su,
naravno, daleko, daleko od zvuka originala. Kad se ova pesma o tome
kako nestaju ljudi pročita u originalu, glasno, ostaje zaista utisak
struganja vilicama i škrgutanja zubima.)
knjizevnost.109darone,
>> Kakve veze ima moj negativan odnos prema smeću sa smećarima? Tjah,
>> trebalo bi da negiramo sve one doktore koji, ta, recimo popravljaju
>> ljudima zube.
Ima apsolutno veze - zubari su (većinom ;) ljudi koji iza sebe imaju godine
školovanja, i nikako se ni za jednog zubara ne može reći da je, recimo,
nepismen. To se za nekog smećara sa sigurnošću može reći (iako je nepismenost
radikalan pojam, mogao sam da kažem i neobrazovanost, ali nisam hteo da te
zbunjujem - u prošloj poruci nikako da ukapiraš u ćemu se radi ;)))
Meni se relacija sa smećarem izuzetno dopala - zato sam je i upotrebio.
E, molim lepo, smećar nikada neće (baš zbog svoje neobrazovanosti) reći za
neku pesmu da mu se ne dopada iz razloga "tog i tog, pesničke slike te i te",
na kulturološki visokom nivou (čitaj rečnik nije akademski), već će reći
(otprilike): "To bre sranje kakvog nema". Na jednom javnom mestu, kakav je
Sezam, takvim rečenicama jednostavno nema mesta. Ili se možda ne slažeš?
A mislim da ti, iako ne koristiš takav rečnik, autorima pesama ne daješ
kvalifikacije na visokom nivou (što za tebe smatram da bi trebalo). Tvoje
poruke _jesu_ uvredljive (rekoh li ti to već?), i, ako ih ti tako ne osećaš,
veruj mi, ima nas koji to osećamo (mogu samo da zamislim kako se oseća čovek
kojem si odgovorio). Misliš li da te je wizard uzalud kritikovao?
>> Karies je gadna stvar, gora i od smeća, ne?
Paaaaa... ne bih rekao, ali se pitam kakve to sad veze ima sa ovim što
pričamo?
[Karijes je prirodna bolest, dok je smeće stečena ("bolest"). A može i ovako:
probaj da staviš smeće usta, nećeš se baš najbolje provesti - bar ako ga
zadržiš u usnoj duplji onoliko koliko zadržavaš karijes (ako ti analogija niej
baš najčistija, nije ni meni, ja se samo zezam ;) ]
>> │ Smećari su uglavnom neobrazovani
>> │ ljudi (oko ovoga se takođe moraš složiti).
>>
>> Ne moram se složiti. Smećari kod nas, u USA, u Francuskoj... ?
Ok, da budem precizniji: Smećari zaposleni u D.P. Gradska čistoća su uglavnom
neobrazovani ljudi. Oko toga već moraš da se složiš - pa daj od nečega da
krenemo. Mada ja mislim da ništa nije bolje ni u USA, Francuskoj.
Ako ti i to smeta - da li misliš da su svi đubretari obrazovani ljudi, kao što
su, recimo (tvoj primer), zubari? Ako to ne misliš, znači da ih ima
neobrazovanih. E, takvih zubara nema (uglavnom, rekoh već ;)
>> Nisi mi jasan, šta želiš da kažeš? Da je _moj_ tekst smeće?
Ja mislim da jeste. Ali se prema njemu nisam (niti ću se, da se razumemo :)
ophoditi smećarski ;)
>> Prvo kažeš da sam ja smećar čim smatram tuđi tekst za smeće,
Prvo, nikada nisam rekao to što ti kažeš da sam rekao. A rekao sam, evo ti
citat, ti si ga sam izdvojio par redova niže. Onda ne uvodim taj podatak, već
kažem da ga ja smatram smećem (s dopuštenjem).
>> a onda uvodiš podatak da je moj tekst smeće i da sam _zato_ smećar?
Ne, zašto sam te uporedio sa smećarem sam objasnio gore pri vrhu.
>> Umeš li ti iskreno da govoriš (ili bolje reći jasno)?
Ne, jer tebi sve mora... znaš već ;)))
>> BTW, tvoja originalna poruka glasi:
>>
>> xexe, dobar potez ;) Ali: prema smecu se _ne_ treba ophoditi smecarski,
>> jer, ako to radiš, samo ti se kaže šta si ;))
>>
>> Sasvim jasna rečenica. Ako si očekivao da ja iz toga izbunarim da
>> misliš da je _moj_ tekst smeće, svaka ti čast!
To niti mi je bio cilj, niti sam očekivao da ćeš ti to tako shvatiti.
BTW, tu ti je citat, malopre sam ga se džabe prisećao, gde ti vidiš da sam ja
rekao da si smećar ako neki tekst smatraš smećem??? Na ovo ZAHTEVAM da mi
odgovoriš! (a baš bi bilo lepo i da kažeš da nisi mislio da mi podmećeš, što
si uradio)
>> Pročitaj još jednom svoju poruku, i objasni mi gde se tu pominje
>> moj tekst?
? Ti nisi shvatio da ako se tebi obraćam, pa još u drugom licu, da pričam o
tebi, odnosno tvojim porukama?
>> │ U to da li je pomenuti tekst smeće ne bih ulazio.
>>
>> Baš si zanimljiv čovek. Napadneš me, i sad, kada treba da izneseš
>> svoj stav o tim tekstovima ti .... Svaka čast, TAKO TREBA!
Ovo ti je najvažniji argument ;))))) Bre, ja ću da raspravljam o onom o čemu
želim da raspravljam, a ne o onom o čemu bi ti voleo da ja raspravljam! I to
smo sredili.
[Primetio sam da ti je omiljen taj slogan... (TAKO TREBA!) Ti to čitaš sa
plakata koji si okačio na zid? ;> ]
>> │ Iznosim ga iz kuće. Što pitaš? Problem je što je to _moje_ smeće. Ti se
>> │ baviš tuđim - kako sam kažeš.
>>
>> Tuđe smeće? žek' da tebi neko pred vrata prospe smeće šta bi radio?
Jebo bi mu sve po spisku ;) I naterao ga da ga pojede ;))
Šalim se, izneo bi ga na ulicu (smeće).
knjizevnost.110darone,
>> ps: Ne mogu da nađem "Radovo" izdanje Harmsa ("Reč i misao" biblioteka;
>> otišlo mi nekud). Ako neko ima, i ako mu nije teško, neka mi u mail
>> baci sadržaj - spisak priča; ne prevodi mi se već prevedeno; za
>> Sezam samo premijere Harmsa :).
Imam ja :)
kratke priče:
Slučajevi
Plava sveska br. 10
Susret
Kasirka
Starice koje ispadaju (super priča :)
(Vakcina)
Bronzani pogled
Gubici
Početak veoma lepog letnjag dana (Simfonija)
Novi talentovani pisac
(žvoruge)
Optička varka
(čelja)
Priča o onima koji se tuku
Predavanje
Stvar
Prljava priča
Pakin i Rakukin
Šta danas prodaju u radnjama
Maškim je ubio Koškina
Pobuna
San
San draži čoveka
Slučaj Petrakova
Vitezovi
Događaj na ulici
Sud linča
(Trčanje)
Smetnja
Mišinova pobeda
Karijera Ivana Jakovljeviča Antonova
Stolar Kušakov
Mladić koji je zaprepastio čuvara
Sanduk
Kapa
Vlast
Padanje
Praznik
Gatka
O pojavama i postojanju
Istorijska epizoda
Vitez
Otac i kći
Sudbina profesorove žene
Jedna istorija
Feđa Davidovič
Sonet
(Kapucin)
Rehabilitacija
O tome kako su me posetili glasnici
Simfonija br. 2
(Nametljivost)
Uspomene jednog mudrog starca
Sveska
(Odmor)
Učitelj
Kako sam raskrinkao jedno društvo
Veza
Iz beležnice
Dečja priča
Starica (malo duža priča :)
kratki komadi
Neuspela predstava (Vodvilj)
žuk
Komad
Puškin i Gogolj
Grigorjev i Semjonov
Lovci
Sastanak
Svestrano istraživanje
Američki mjuzikhol
Matematičar i Andrej Semjonovič
Makarov i Petersen
žetiri ilustracije kako nova ideja zapanjuje na nju nepripremljenog čoveka
Sagrešenje ili poznavanje dobra i zla
O drami
Jelizaveta Bam (malo duži komad :)
pisma
Jakovu Semjonoviču (27. mart 1931)
Tamari Aleksandrovoj (17. jul 1931)
Tamari Aleksandrovoj i Leonidu Saveljeviču (28. jun 1932)
Tamari Aleksandrovoj, Leonidu Saveljeviču, Jakovu Semjonoviču i Valentini
Jefimovoj (1. avgust 1932)
Klavdiji Vasiljevnoj (20. septembar 1933)
Klavdiji Vasiljevnoj (21. oktobar 1933)
Klavdiji Vasiljevnoj (24. septembar 1933)
Nikanadru Andrejeviču (1933)
knjizevnost.111darone,
Danil Harms
SMETNJA
Pronin je rekao:
- Imate veoma lepe čarape.
Irina Mazer je rekla:
- Sviđaju vam se moje čarape?
Pronin je rekao:
- O, da. Veoma - i dodirnuo ih rukom.
Irina je rekla:
- A zašto vam se sviđaju moje čarape?
Pronin je rekao:
- Veoma su glatke.
Irina je zadigla suknju i rekla:
- Vidite li koliko su dugačke?
Pronin je rekao:
- Oho, da, da.
Irina je rekla:
- A evo ovde se završavaju. Tu već ide gola noga.
- Oho, kakva noga! - rekao je Pronin.
- Imam veoma debele noga - rekla je Irina. - A i u kukoima sam veoma
široka.
- Pokažite.
- Ne može - rekla je Irina - nemam gaćice.
Pronin se spustio pred nju na kolena.
Irina je rekla:
- Zašto ste kleknuli?
Pronin ju je poljubio u nogu nešto poviše čarapa i rekao:
- Eto zašto.
Irina je rekla:
- Zašto mi zadižete suknju još više? Već sam vam rekla da sam bez gaćica.
Ali joj je Pronin uprkos tome zaduga suknju još više i rekao:
- Neka, neka.
- Ovaj, kako ti mislite: neka? - rekla je Irina.
Ali tada je neko zakucao na vrata. Irina je brzo spustila suknju, Pronin
je ustao sa poda i prišao prozoru.
- Ko je? - upitala je Irina ne otvarajući.
- Otvarajte vrata - čuo se oštar glas.
Irina je otvorila vrata i u sobu je ušao čovek u crnom kaputu i dubokim
čizmama. Za njim su ušla dva vojnika nižih činova, s puškama u rukama, i za
njima kućepazitelj. Niži činovi stali su kod vrata, a čovek u crnom kaputu
prišao je Irini Mazer i rekoa:
- Vaše prezime?
- Mazer - rekla je Irina.
- Vaše prezime? - upitao je čovek u crnom kaputu Pronina.
Pronin je rekao:
- Prezivam se Pronin.
- Imate li oružja? - upitao je čovek u crnom kaputu.
- Nemam - rekao je Pronin.
- Sedite ovamo - rekao je čovek u crnom kaputu, pokazujući Proninu na
stolicu.
Pronin je seo.
- A vi - rekao je čovek u crnom kaputu Irini - obucite kaput. Morate da
pođete sa nama.
- Zašto? - upitala je Irina.
žovek u crnom odelu nije odgovorio.
- Treba da se presvučem - rekla je irina.
- Ne - rekao je čovek u crnom kaputu.
- Ali moram nešto da obučem - rekla je Irina.
- Ne - rekao je čovek u crnom kaputu.
Irina je ćutke obukla svoju kratku bundu.
- Zbogom - rekla je Proninu.
- Razgovori su zabranjeni - rekao je čovek u crnom kaputu.
- I ja takođe trebam da pođem sa vama? - upitao je Pronin.
- Da - rekao je čovek u crnom kaputu. - Oblačite se.
Pronin je ustao, skinuo s čiviluka svoj kaput i šešir, obukao se i rekao:
- Evo spreman sam.
- Idemo - rekao je čovek u crnom kaputu.
Niži činovi i kućepazitelj zatrskaše đonovima.
Svi izađoše u hodnik.
žovek u crnom kaputu zaključa vrata Irinine sobe i zapečati ih sa dva mrka
pečata.
- Hajde napolje - reče.
I svi izađoše napolje, glasno zalupivši spoljnim vratima.
:(
knjizevnost.112mikrom,
Vidim da je Harmsova priča "Nazivaju me majmunom" naišla na lep prijem.
Evo još dve za koje mislim da se nisu našle u Radovom izdanju (?), a
što se tiče onog dodataka u časopisu "Znak" FF-a toga se ne sećam jer ga
je neko odavno "pozajmio" od mene, sećam se da je "Nazivaju me majmunom"
bila u tom dodatku.
Prevod je Dubravke Ugrešić
SLUžAJ
Bio jedan riđi čovjek koji nije imao oči i uši. Nije imao ni kosu,
tako da su ga riđim zvali tek uvjetno.
Govoriti nije mogao jer nije imao usta. Nos također nije imao.
Nije čak imao ni ruke ni noge. Ni trbuh nije imao, ni leđa nije imao,
ni kičmu nije imao, ni unutrašnje organe nije imao. Ništa nije imao!
Tako da nije jasno o kome govorimo.
Bolje je onda da o njemu ne govorimo.
ODVRATNA OSOBA
Senjka je ošamario Feđku po gubici i sakrio se pod komodu.
Feđka je dohvatio Senjku ispod komode žaračem i otkinuo mu desno
uho. Senjka se jedva iščupao iz Feđkinih ruku i s otkinutim uhom u
ruci potrčao susjedima. Ali Feđka je sustigao Senjku i maznuo ga
posudom za šećer po glavi.
Senjka je pao, i po svoj prilici, umro.
Tada je Feđka spakovao stvari i otputovao u Vladivostok.
U Vladivostoku je Feđka postao krojač, zapravo ne baš pravi - šivao
je, naime, samo damsko rublje, uglavnom gaćice i grudnjake. Gospođe se
nisu stidjele pred Feđkom, podizale su pred njim svoje suknje - i Feđka
im je uzimao mjeru.
Feđka se zbilja nagledao svega i svačega.
Feđka je odvratna osoba.
Feđka je ubojica Senjke.
Feđka je sladostrasnik.
Feđka je izjelica, jer je samo za večeru znao pojesti po dvanaest
kotleta. Feđki je izrastao takav trbuh da je sašio sebi steznik i stalno
ga nosio.
Feđka je bezočan čovjek: na ulici je djeci otimao novac, starcama
podmetao nogu i plašio starice podižući ruku, a kad bi uplašena starica
pobjegla u stranu, Feđka se pravio da je podigao ruku samo zato da se
počeše po glavi.
Sve se završilo time da je Feđki prišao Nikolaj, maznuo ga po gubici
i sakrio se pod ormar.
Feđka je dohvatio Nikolaja ispod ormara žaračem i izbio mu zube.
Nikolaj je s izbijenim zubima pobjegao susjedima, ali ga je Feđka
sustigao i udario ga pivskom kriglom. Nikolaj je pao u umro.
A Feđka je spakovao svoje stvari i otputovao iz Vladivostoka.
27. studenog 1937.
knjizevnost.113dr.grba,
>> čudom, preživele; ne zna se tačno kako; u vreme kad sam se bavio
>> Harmsom, pre 15-ak godina, nije u interesu bilo tih "čuvara
>> rukopisa" da odaju svoj identitet; danas se verovatno može ući u
>> trag).
Priznaćeš, bilo bi zanimljivo čuti priču tih ljudi...
>> hleba. S par maraka tzv. plate. Nejasnost i besmislenost ratova kod
>> nas je režim vrlo vešto dozirao za potrebe dobijanja jeftine radne
>> snage. - Udaljih se načisto od teme, sorry.)
Nažalost, ne i od istine ):
>> otišlo mi nekud). Ako neko ima, i ako mu nije teško, neka mi u mail
>> baci sadržaj - spisak priča; ne prevodi mi se već prevedeno; za
Samo da donesem od kuće...
knjizevnost.114dr.grba,
>> Danil Harms:
>>
>> IZ KUĆE JE IZIŠAO žOVEK
žoveče, odakle iskopavaš ovaj materijal? Ovo je najcrnji Harms koji se
može zamisliti! Ovo je vredno knjige...
>> (ps: Harms je imao ono što se zove - apsolutni sluh. Moji prevodi
>> su, naravno, daleko, daleko od zvuka originala. Kad se ova pesma o
>> tome kako nestaju ljudi pročita u originalu, glasno, ostaje zaista
>> utisak struganja vilicama i škrgutanja zubima.)
Verovatno si gledao film "Slučaj Harms". Beše tamo jedna lajtmotiv
pesmica "Što ja vižu, vižu mrak...". Koliko mi je poznato (ruski ne
znam), ovako nešto se ne može naći u Slučajevima. Možeš li iskopati?
P.S. Zaboravih ti reći: moj prvi susret sa Harmsom beše pre desetak
godina, kada je moj prijatelj doneo fotokopiju fotokopijine
fotokopije materijala kucanog na pisaćoj mašini. Beše jedno
šest-sedam listova i tamo su se nalazile priče: o babama koje su
iskakale kroz prozor; onom crvenokosom; o povraćanju na sceni...
Mahom stvari dovoljne za početni šok susreta sa Harmsom.
Ko zna, možda je to baš tvoje kucanije... (:
knjizevnost.115novim,
">> "Radovo" izdanje Harmsa ("Reč i misao" biblioteka)
" Imam ja :)
Fala. :) Dve vesti za ljubitelje Harmsa:
1. Danas naleteh na knjižicu (verovatno skoro štampanu; nema nigde
godine izdanja, malo čudno) Harmsovih pričica. Evo podataka (ne
reklamiram nikog, neka mi se veruje na reč; podaci su da olakšaju
onima koje zanima da nabave sebi primerak): Danil Harms: Slučajevi.
Prevod Dušan Patić. Izdavač: KONS, Novi Sad. Tiraž: 500. (U
knjižici, 60-ak strana, piše: "Isključiva distribucija: knjižara
'Miloš Crnjanski', Sutjeska 2, Novi Sad, tel. /021/624-387." Dakle,
koga zanima, neka pozove. Ja sam inače kupio primerak ovde, u Bgdu,
kod Bate, knjižara u Jugoslovenskom dramskog. Cena: 6 dinara.)
2. "Rad" (razgovarao sam sinoć sa gl. urednikom) veoma je raspoložen
da ponovo štampa izdanje iz "Reči i misli" (verovatno dopunjeno;
pokušaću da Internetom lociram Dejana Mihailovića, pa ili da ubaci
još nešto, ili da možda ubacimo neke od ovih pesama koje šaljem na
Sezam.)
knjizevnost.116novim,
" film "Slučaj Harms". Beše tamo jedna lajtmotiv pesmica "Što ja vižu,
" vižu mrak..." /.../ Možeš li iskopati?
Pokušaću. Evo, dotle ovo:
Danil Harms:
PESMA
Zatvorićemo svoje oči,
Ljudi! Ljudi!
Otvarićemo svoje oči,
Ratovi! Ratovi!
Podignite nas iznad vode,
Anđeli! Anđeli!
Potopite neprijatelja pod vodu,
Demoni! Demoni!
Zatvorili smo svoje oči,
Ljudi! Ljudi!
Otvorili smo svoje oči,
Ratovi! Ratovi!
Dajte nam snage da poletimo iznad vode,
Ptice! Ptice!
Dajte nam hrabrosti da umremo ispod vode,
Ribe! Ribe!
1935.
knjizevnost.117veca,
EMBROUZ BIRS
BAMBO OD DčIAMA
Pahdur od Patagaskara i Gukul od Madagonije behu u svađi
oko jednog ostrva na koje su obojica polagali pravo. Najzad, po
preporuci Međunarodne lige topolivaca, koja je imala značajne
ogranke u obe države, odluče da se obrate Bambou od Džiama i
prihvate njegovu presudu. Međutim, dogovarajući se o načinu
arbitraže, mišljenja im se, nažalost, raziđu i oni se late
oružja. Posle dugog i užasnog rata, kada su obe strane potpuno
iskrvarile i bankrotirale, u interesu mira umeša se Bambo od
Džiama.
"Dragi i veliki prijatelji," reče on svojoj kraljevskoj
braći, "za vas će biti korisno da naučite da su neka pitanja
složenija i opasnija od drugih, jer sadrže veliki broj
pojedinosti oko kojih je moguće ne složiti se. žetiri pokolenja
vaših kraljevskih predaka raspravljalo je o tom ostrvu, ali bez
svađe. žuvajte se, o, čuvajte se opasnosti međunarodne arbitraže!
- od kojih ću vas ubuduće ja štititi, jer to osećam kao svoju
obavezu."
Pošto je to rekao, anektirao je obe države i posle duge,
mirne i sretne vladavine pade od ruke svog Predsednika vlade.
knjizevnost.118novim,
Ispravka:
" Danil Harms:
" PESMA
" Otvarićemo svoje oči,
=
Otvorićemo svoje oči,
knjizevnost.119janko,
Ovo je najlepše što se moglo dogoditi na Sezamu -- posle toliko vremena,
ovo je pravi DOGAĐAJ. Književna premijera u elektronskom obliku. Skoro
neverovatno.
Divno.
Svaka čast!
knjizevnost.120dr.grba,
>> 2. "Rad" (razgovarao sam sinoć sa gl. urednikom) veoma je
>> raspoložen da ponovo štampa izdanje iz "Reči i misli" (verovatno
>> dopunjeno; pokušaću da Internetom lociram Dejana Mihailovića, pa
>> ili da ubaci još nešto, ili da možda ubacimo neke od ovih pesama
>> koje šaljem na Sezam.)
OBAVEZNO!!!
knjizevnost.121veca,
LEŠEK KOLAKOVSKI
17. Saloma ili Svi ljudi su smrtni
================================================================
Ovo je poslednja priča iz knjige: KLJUž NEBESKI
Ako stignem, sutra ću da pošaljem fajl sa svih 17 priča.
kolakov3.arjknjizevnost.122novim,
" Divno.
Fala. :) U to ime, khm khm..., malo "romantičnog" Harmsa:
Danil Harms:
NEPOZNATOJ NATAŠI
Kroz naočale, vezane kanapom, starina čita knjigu.
Gori sveća, i magla k'o vetar šušti kroz stranice.
Starac uzdiše, gladi vlasi, i bajatog hleba krišku
Škrgućući bučno, ostacima krnjih zuba, lome vilice.
Već svanuće odnosi zvezde i na Nevskom fenjeri trnu.
Već se peti put s pijancem psuje kondukterka tramvaja.
Već grebe kašalj nevski i starca kroz grlo prenu,
A ja pišem stihove Nataši i ne sklapam oči od sjaja.
23. januar 1935.
knjizevnost.123m.hristodulo,
>> SLUCAJ
Ovaj "Slucaj" sam citao jos kad sam bio mali
-- oko 13 godina sam imao -- i secam se da sam se
valjao od smeha. A nisam tad ni znao da je to bio
Harms. Eto, jos kao dete sam ispoljio sklonost ka
sizofreniji, :-)
--
Bolje je onda da o meni ne govorimo
knjizevnost.124novim,
" -- oko 13 godina sam imao -- i secam se da sam se valjao od
" smeha. A nisam tad ni znao da je to bio Harms.
Ma, vidi ovo, skroz je šašavo (već je prevođeno, al' ajde još
jednom*):
Danil Harms:
MATEMATIžAR I ANDREJ SEMJONOVIž
Matematičar
(vadeći iz glave loptu):
Izvadio sam iz glave loptu.
Izvadio sam iz glave loptu.
Izvadio sam iz glave loptu.
Izvadio sam iz glave loptu.
Andrej Semjonovič:
Vrati je nazad.
Vrati je nazad.
Vrati je nazad.
Vrati je nazad.
Matematičar:
Ne, neću da je vratim!
Ne, neću da je vratim!
Ne, neću da je vratim!
Ne, neću da je vratim!
Andrej Semjonovič:
Pa i ne moraš.
Pa i ne moraš.
Pa i ne moraš.
Matematičar:
Baš i neću da je vratim!
Baš i neću da je vratim!
Baš i neću da je vratim!
Andrej Semjonovič:
Pa u redu.
Pa u redu.
Pa u redu.
Matematičar:
Eto, pobedio sam!
Eto, pobedio sam!
Eto, pobedio sam!
Andrej Semjonovič:
Pa, pobedio si i smiri se.
Matematičar:
Ne, neću da se smirim!
Ne, neću da se smirim!
Ne, neću da se smirim!
Andrej Semjonovič:
Makar si i matematičar, ali, na časnu reč, nemaš pameti.
Matematičar:
Ne, pametan sam i znam baš mnogo!
Ne, pametan sam i znam baš mnogo!
Ne, pametan sam i znam baš mnogo!
Andrej Semjonovič:
Mnogo, ali sve same besmislice.
Matematičar:
Ne, nisu besmislice!
Ne, nisu besmislice!
Ne, nisu besmislice!
Andrej Semjonovič:
Dosadilo mi da se s tobom prepirem!
Matematičar:
Ne, nije ti dosadilo!
Ne, nije ti dosadilo!
Ne, nije ti dosadilo!
Andrej Semjonovič srdito odmahuje rukom i odlazi. Matematičar,
postojavši minutu, odlazi za Andrejem Semjonovičem.
Zavesa
-----
* Prevod se razlikuje od dosadašnjih, osim u raznim sitnicama,
najviše po tome što matematičar vadi iz glave loptu (a ne "kuglu";
ruska reč "šar" znači obe stvari, ali mislim da je "lopta"
adekvatnije, "matematičkije"). Nego, da malo napravimo pauzu (biće
još originalnog Harmsa, obećavam :). Zanima me, ako nekog ne mrzi da
kaže, koji bi bio smisao ove Harmsove za*ebancije o "Matematičaru i
Andreju Semjonoviču". Kako to vama izgleda? (o, matematičari... :))
knjizevnost.125hose,
ń:) Kol'ko znam, on nije doživeo da bude čika..:(((
Kakva šteta za čovečanstvo ;> !!!!!
knjizevnost.126hose,
ń:)
ń:) Pitajte o Harmsu, ako nekog nešto zanima. Imate pri ruci
(naime, njegove apsurdne priče su shvatane kao
"dečja literatura"!)
Hmmmmm ,baš je bio mali vragolan ;)))))( dečje pričice ;)))
Ko je izdao knjigu "Slučajevi" i da li može negde da se nađe(kupi)?
U svakom slučaju ,svi koji imaju njegovu knjigu, neka kače pričice jer
su strava.
Pravimo konkurenciju CONF vicevi - bljak ;)
Pozdrav Hose
knjizevnost.127hose,
ń:) žoveče, odakle iskopavaš ovaj materijal? Ovo je najcrnji
ń:) Harms koji se može zamisliti! Ovo je vredno knjige...
Slažem se čovek je car!
Ko bude ponovo štampao njegovu knjigu "Slučajevi" je još veći car!
ń:) šest-sedam listova i tamo su se nalazile priče: o babama koje
ń:) su iskakale kroz prozor; onom crvenokosom; o povraćanju na
ń:) sceni... Mahom stvari dovoljne za početni šok susreta sa
ń:) Harmsom. Ko zna, možda je to baš tvoje kucanije... (:
Ha ,to sam i ja čitao ,davno nekad beše i knjiga na srpskom....
Ponovni predlog:
Ubacujte priče iz knjige "Slučajevi" mislim da bi ste mogli da napravite
elektronsku knjigu "Slučajevi"-Danil Harms.
Nadam se da ćemo i to jednog dana dočekati....
Pozdrav Hose!
knjizevnost.128veca,
Lešek Kolakovski
KLJUž NEBESKI
================================================================
U fajlu su svih 17 priča, svaka posebno.
kolakovs.zipknjizevnost.129niklaus,
Subject: Re: Unhappy-end
(:> Danil Harms
(:>
(:> SMETNJA
(:> :(
A moglo je tako lepo sve da se svrši... (;
(: Sean :)
knjizevnost.130veca,
EMBROUZ BIRS
VOĐINA SENKA
Šetajući se jednog sunčanog dana, Politički vođa ugleda
svoju Senku kako ga napušta i žurno se udaljava.
"Vraćaj se ovamo, huljo," povika on.
"Da sam hulja," odgovori Senka ubrzavajući korak, "ne bih
te ostavila."
knjizevnost.131pkaca,
%%% Andreju Semjonoviču". Kako to vama izgleda? (o, matematičari... :))
^^^^^^^^^^^^^^^^^
Biće i od tebe, Novice, Harms jednog dana :)
knjizevnost.132mjova,
> U fajlu su svih 17 priča, svaka posebno.
e, to! ;)
knjizevnost.133novim,
" Biće i od tebe, Novice, Harms jednog dana :)
Kad porastem. Evo, upravo otkrivam sve čudesne prednosti vi editora
(Unixovog). Toliko je šašav da sam prvo mislio da ga je sam Harms
napisao. Posle, kad bolje pogledam, ipak je neki matematičar tu
umešao prste (onaj iz Harsmove priče ;>>)
ps: Sad imam i nove rime za Harsove pesmuljke. Npr. nroff, troff,
deroff... Zar nije cakano?
knjizevnost.134novim,
I svakako da dodam: groff (uz ostale ..off, Janka radi :))
knjizevnost.135m.hristodulo,
>> Makar si i matematicar, ali, na casnu rec, nemas pameti.
Ovu recenicu cesto cujem od svoje majke, O:-)
knjizevnost.136dr.grba,
>> još originalnog Harmsa, obećavam :). Zanima me, ako nekog ne mrzi
>> da kaže, koji bi bio smisao ove Harmsove za*ebancije o
>> "Matematičaru i Andreju Semjonoviču". Kako to vama izgleda? (o,
>> matematičari... :))
Novice, nemoj da nas teraš da analiziramo!
Novice, nemoj da nas teraš da analiziramo!
Novice, nemoj da nas teraš da analiziramo!
(:
knjizevnost.137dr.grba,
>> ps: Sad imam i nove rime za Harsove pesmuljke. Npr. nroff, troff,
>> deroff... Zar nije cakano?
De, baci onu pesmicu "Pif, paf, puf", znaš na koju mislim?
knjizevnost.138novim,
" De, baci onu pesmicu "Pif, paf, puf", znaš na koju mislim?
:-)) - Evo, Unix verzija:
Danil Harms:
$$$
Sve sve sve drveće nroff
sve sve sve kamenje troff
sva sva sva priroda deroff.
sve sve sve devojke nroff
svi svi svi muškarci troff
sva sva sva ženidba deroff.
svi svi svi Sloveni nroff
svi svi svi Jevreji troff
sva sva sva Rusija deroff.
ps: žena mi je svedok da sam ovo uradio u vi editoru... po propisu,
dakle.
knjizevnost.139hose,
Pozdrav svima Zmajevi,
da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om.
Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i
teme grupe,pa da otvorimo nešto slično.
Ako postoji grupa,priključite me O:)
Hose!
knjizevnost.140hose,
Pozdrav svima Zmajevi,
da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om.
Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i
teme grupe,pa da otvorimo nešto slično.
Ako postoji grupa,priključite me O:)
Hose!
knjizevnost.141hose,
Pozdrav svima Zmajevi,
da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om.
Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i
teme grupe,pa da otvorimo nešto slično.
Ako postoji grupa,priključite me O:)
Hose!
knjizevnost.142hose,
Pozdrav svima Zmajevi,
da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om.
Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i
teme grupe,pa da otvorimo nešto slično.
Ako postoji grupa,priključite me O:)
Hose!
knjizevnost.143hose,
Pozdrav svima Zmajevi,
da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om.
Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i
teme grupe,pa da otvorimo nešto slično.
Ako postoji grupa,priključite me O:)
Hose!
knjizevnost.144hose,
Pozdrav svima Zmajevi,
da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om.
Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i
teme grupe,pa da otvorimo nešto slično.
Ako postoji grupa,priključite me O:)
Hose!
knjizevnost.145hose,
Pozdrav svima Zmajevi,
da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om.
Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i
teme grupe,pa da otvorimo nešto slično.
Ako postoji grupa,priključite me O:)
Hose!
knjizevnost.146fancy,
ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi,
ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi,
ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi,
ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi,
ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi,
ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi,
ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi,
Tigre, na čemu si..?
p.s. I want some...
knjizevnost.147veca,
EMBORUZ BIRS
DVA POLITIžARA
Dva političara razmenjivahu misli o nagradama za
društveni rad.
"Nagrada koju ja najviše želim," reče prvi Političar,
"jeste zahvalnost mojih sugrađana."
"To bi, bez sumnje, bilo vrlo prijatno," reče drugi
Političar, "ali, avaj! Onaj ko tu nagradu želi, mora da se ostavi
politike."
Za trenutak pogledaše jedan drugoga sa neopisivom
nežnošću. Zatim prvi Političar promrmlja, "Neka bude volja Božja!
Pošto se ne možemo nadati nagradi, budimo zadovoljni s onim što
imamo."
Za trenutak izvukoše desnice iz državne blagajne i
zakleše se da će biti zadovoljni.
knjizevnost.148ndragan,
/ A moglo je tako lepo sve da se svrši... (;
Nedostaju mi filmovi titlovani na hrvatskom, tamo je uvek bio seksualni
hepiend umesto kraja, tzv svršetak...
knjizevnost.149ndragan,
/ kaže, koji bi bio smisao ove Harmsove za*ebancije o "Matematičaru i
/ Andreju Semjonoviču". Kako to vama izgleda? (o, matematičari... :))
Ono mi baš i ne liči na matematičara, više na zakonodavca ili tako neku
vlas'
knjizevnost.150dr.grba,
>> da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om.
>> Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja
>> i teme grupe,pa da otvorimo nešto slično.
A šta fali temi u EXTRA konferenciji?
knjizevnost.151bcetina,
Ja bih hteo da budem potok
al mi baba ne da da žuborim.
Marko 5.5 godina iz dečijeg časopisa TIK-TAK.
knjizevnost.152m.hristodulo,
>> Kad porastem. Evo, upravo otkrivam sve cudesne
>> prednosti vi editora
Osecam se licno odgovornim, :-)
Novim upravo postaje clan teroristicke grupe
"Unixovci" koja ce za koji deceniju da istrese
Faraona iz gaca kroz prozor na prijemu u cast Billa
Gatesa, ;-)))
knjizevnost.153m.hristodulo,
>> Ja bih hteo da budem potok
>> al mi baba ne da da zuborim.
A to li se zove Juventizam?
:-)
knjizevnost.154hose,
ń:) Tigre, na čemu si..?
ń:)
ń:) p.s. I want some...
Ne pitaj,ko radi taj i greši :)
Nisam mator ,al'sam post'o senilan. Šta ćeš O:)
Hose!
knjizevnost.155hose,
ń:) A šta fali temi u EXTRA konferenciji?
Hvala na pitanju , NIŠTA...
Da Bog poživi pametne ljude koji je otvoriše...
Pitah samo zbog toga što sam mislio da u grupi možeš da lepo napišeš
kratke crte pojedinih zanimljivih knjiga , a da se ne uznemirava
auditorijum ,jer možda ljude ne interesuju pojedine knjige ili žanr.
kratko i jasno
POZDRAV HOSE!
knjizevnost.156novim,
" Faraona iz gaca kroz prozor na prijemu u cast Billa
žekaj, pobrkao si sve, plan je bio obrnut. Bili se baca kroz prozor.
F. ostaje gde je (on ima čvrsto zamandaljene pendžere, i nema nameru
tu ništa da menja). Da ne sanjamo: Bili je još i dostižan, F. nije.
Kad F. nestane, pitanje je hoće li biti nekoga ovde da to primeti!
Evo kako će taj teško zamisliv slučaj objasniti jedna Harmsova pesma
(bez naslova):
Danil Harms:
***
Pošao Petrov u šumu da drema.
Išao, išao, i odjednom ga - nema.
"Hm - Bergson reče, - ko snije?
San li je to? Ma ne, nije i nije."
Gleda on i vidi - preči se rov.
A u rovu sedi li sedi - Petrov.
I Begson onda da vidi šta se sprema
pođe; kad, odjednom - ni njega nema.
Začudi se Petrov ko je tu u pravu:
"Ma, mora biti, nešto me u glavu
zeza; nestade čova, k'o da snije.
San li je to? Ma ne, nije i nije."
(1936-1937)
knjizevnost.157veca,
EMBROUZ BIRS
PRENEBREGNUTA žINJENICA
žovek koji je posedovao rasnog Psa i brižljivim izborom
keruša odgajio veći broj štenaca lepih skoro kao anđeli, zaljubi
se u svoju pralju, oženi je i izrodi gomilu glupaka.
"Avaj!" uzviknu on, razmišljajući o tužnom ishodu, "da
sam sebi birao ženu s pola one pažnje koju sam posvetio svom Psu,
sada bih bio ponosan i srećan otac."
"Nisam baš siguran," reče Pas čuvši tužbalicu. "Svakako,
postoji razlika između tvog i mog nakota, ali ja sebi laskam da
to nije u potpunosti zasluga majki. Ti i ja nismo potpuno isti."
knjizevnost.158ndragan,
/ Kad porastem. Evo, upravo otkrivam sve čudesne prednosti vi editora
/ (Unixovog). Toliko je šašav da sam prvo mislio da ga je sam Harms
Većina šifonjera je imala takve editore sa komandnom linijom. Na čuvenom
TECO editoru se igrala jedna zgodna igra - uzme se neki fajl (aski
tekst, verovatno), pa svako krene od tog fajla i ukuca svoje ime u
komandnu liniju. Pobeđuje onaj čije ime napravi najveću štetu.
knjizevnost.159dr.grba,
>> Pitah samo zbog toga što sam mislio da u grupi možeš da lepo
>> napišeš kratke crte pojedinih zanimljivih knjiga , a da se ne
>> uznemirava auditorijum ,jer možda ljude ne interesuju pojedine
>> knjige ili žanr.
A da se ti i ja opkladimo da se niko neće naljutiti, hoćeš? Samo ti piši...
A što se tiče onih kojima se ne sviđa, njihov problem. Ne moraju da prate.
---> "Ko zna bolje, široko mu napolje."
knjizevnost.160sifist,
Poštovani prijatelji želi da vas obavestim o pojavi dve knjige o
kojima sam ja tek nedavno saznao a mislim da zaslužuju pažnju
šire javnosti sezamovske.
1. SEME KOSMIžKOG ZNANJA-PRVA KNJIGA
prva knjiga hristovih poruka izašla je iz štampe na Bogojavljanje
1993. godine.
Poruke sa Izvora ljubavi i istine, primane su u Beogradu, a
zapisali su ih Milovan-Mića Jovanović i Majrija Reić.
Knjiga sadrži 240 strana i kroz 35 kazivanja govori o Bogu i
ljubavi, veri i molitvi, ratu i miru, o potrebama duhovnog razvoja.
Ceme kosmičkog znanja je knjiga o besmrtnosti čovekove duše i
i večnim razvoju.
Knjige sadrže 18 slika u boji, od kojih su neke crtane vođenom
rukom, a neke, pored aktiviranja duhovnog razvoja kod čitalaca
imaju i isceliteljsko dejstvo.
2. SEME KOSMIžKOG RAZVOJA-DRUGA KNJIGA
Knjiga kroz 24 kazivanja, na oko 230 strana i 8 slika u boji,
govori o svemu što može intresovati savremenog čoveka, bez obzira
na uzrast, pol, zanimanje i obrazovanje.
Knjiga govori o stvaranju svega što postoji, o zakonima Kosmosa
i ljubavi, o dvojnosti i Svetom trojstvu, Mesiji, životu i smrti,
o Raju i Paklu, da li se bliske (zemaljske) duše sreću posle
smrti, zašto neko lako i brzo umire, a neko se muči u bolesti
i na samrti, o bolestima i lečenju, o životinjama, piramidama, o
veri i praznoverju, xoroskopu, crnoj magiji...
Knjiga govori o putevima duhovnog razvoja, o načinu komuniciranja
sa Kosmičkim Razumom o smislu i tumačenju kontakta...
Tajne stvaranja i postojanja se iznose na nov način, jednostavno
i poslužiće kako naučnicima i msticima, tako i običnim ljudima koji
traže ljubav, smisao života i puteve samospoznaje.
Sve ovo što sam vam naveo izgleda možda glomazno i dosadno
ali mislim da vredi pročitati. Ja sam pročitao obe knjige i prezado-
voljan sam onim što sam tu našao tako da ih iskreno preporučujem
svakom koga ovakva vrsta istraživanja zanima.
Pozdrav
Sifist
knjizevnost.161novim,
" Poruke sa Izvora ljubavi i istine, primane su u Beogradu, a
" zapisali su ih Milovan-Mića Jovanović i Majrija Reić.
axa. usput, onako, pitanje: a je l' veza bila full il' half duplex?
" Knjige sadrže 18 slika u boji, od kojih su neke crtane vođenom
" rukom, a neke, pored aktiviranja duhovnog razvoja kod čitalaca
" imaju i isceliteljsko dejstvo.
ako skeniram, je l' mi služi i kao virus-protection? O:>
knjizevnost.162darone,
Gde da kupim Sionske protokole? Uguši me keva, kupi mi kupi mi kupi mi :)
knjizevnost.163balinda,
>> Gde da kupim Sionske protokole? Uguši me keva, kupi mi kupi
>> mi kupi mi :)
A što joj ne odštampaš ove odavde? ;)
knjizevnost.164danica,
Ne moras da kupujes, dacu ti ih ja.
Naravno da ne moras da ih vracas, slobodno ih spali ili baci.
p.s. Pitaj mamu hoce li i memorandum SANU? ;)
knjizevnost.165dr.grba,
>> Knjige sadrže 18 slika u boji, od kojih su neke crtane vođenom
>> rukom, a neke, pored aktiviranja duhovnog razvoja kod čitalaca
>> imaju i isceliteljsko dejstvo.
O, ne, zar i ovde? ):
knjizevnost.166dikla,
> Gde da kupim Sionske protokole? Ugusi me keva, kupi mi kupi mi kupi mi
> :)
Otprintaj joj one sa Sezama .. :)
knjizevnost.167ndragan,
/ ---> "Ko zna bolje, široko mu napolje."
Ovo me podseti na jednu brzalicu iz tablića - kad neko gleda šta ima da
odnese, kažu mu "sve je tvoje, ko ludoga polje".
knjizevnost.168spantic,
> Ne moras da kupujes, dacu ti ih ja.
> Naravno da ne moras da ih vracas, slobodno ih spali ili baci.
>
> p.s. Pitaj mamu hoce li i memorandum SANU? ;)
Mogu li ja da ih dobijem? ;) Tipičan primer pokušaja komunističkog
diskreditovanja, ali ono što je neoprostivo je to što je reč o izuzetno
neveštom pokušaju ;)
knjizevnost.169m.hristodulo,
>> Cekaj, pobrkao si sve, plan je bio obrnut. Bili
>> se baca kroz prozor. F. ostaje gde je (on ima
>> cvrsto zamandaljene pendzere, i nema nameru
Hvala Vam kolega na korisnoj interpelaciji.
Nemojte mi samo reci da sam opsednut, O;-)
knjizevnost.170m.hristodulo,
>> Vecina sifonjera je imala takve editore sa
>> komandnom linijom.
vi je ekranski editor (viSUAL), a ovo je
"knjizevnost"... :-)
knjizevnost.171danica,
> Mogu li ja da ih dobijem? ;) Tipičan primer pokušaja komunističkog
> diskreditovanja, ali ono što je neoprostivo je to što je reč o izuzetno
> neveštom pokušaju ;)
Naravno da mozes, idu u kompletu. ;) Znas, ide duga zima pod
sankcijama pa u nedostatku drugih vrsta ogreva moz' da se
grejes na teorije o zaverama itd..;)
Oprosti mi molim te. :)
knjizevnost.172spantic,
> Naravno da mozes, idu u kompletu. ;) Znas, ide duga zima pod
Hvala :) Hajde već jednom da vidimo i konačnu verziju famoznog
Memoranduma. Što se zime tiče imam ja čime da se grejem, efikasnije
je ;)
knjizevnost.173dr.grba,
>> Ovo me podseti na jednu brzalicu iz tablića - kad neko gleda šta
>> ima da odnese, kažu mu "sve je tvoje, ko ludoga polje".
Uuuuu, ovde ima cela hrpa fazona, a najvredniji su oni koji se čuju kada
dedaci u nedeljno prepodne leti iznesu šamlice i jednu hoklicu na ulicu,
pa opale sedmice ili raub....
Kad "mala tera veliku" u raubu, onda se kaže "ić'eš ti meni u Bačku po sira!"
knjizevnost.174zloboleon,
Pozdrav Svima !!!
Da li neko zna gde mogu da kupim svih 12 knjiga Herbertove 'DINE' (Izadavač je
'POLARIS') , ili ako nema da se komplet kupi da li bi se našla neka dobra duša
da mi pozajmi te knjige na čitanje ?????
Molim Vas, ukoliko znate, da mi odgovorite !!!
Pozdrav !
knjizevnost.175ndragan,
/ vi je ekranski editor (viSUAL), a ovo je "knjizevnost"... :-)
Što da ne - neekranski editor sa komandnom linijom može da bude i te
kakav alat za eksperimentisanje sa tekstom... spomenuti opit sigurno
nije jedina stvar koja se može uraditi.
knjizevnost.176dikla,
> pa opale sedmice ili raub....
>
> Kad "mala tera veliku" u raubu, onda se kaze "ic'es ti meni u Backu po
> sira!"
Da i ja prilozim prvi koji mi je pao na pamet, 'svaka luda ima svoje
veselje'
knjizevnost.177novim,
Još jedna knjiga Harmsa:
Danil Harms: žudesna predstava. (Izbor i prevod Vesne Vasić Vujčić.
Izdanje Dragana Lakovića, Saraorci, 1991.) Ima par primeraka u bgd.
knjižari Plato, 10 avrama. 75 strana, fotke i žvrlje autora, 15-ak
pričica i oko 5 pesmuljaka je unutra.
Evo šta sam, kopajući po knjigama ovih dana, uspeo da saznam o tome
kako su se sačuvali Harmsovi rukopisi. U pogovoru jednog ruskog
izbora Harmsa iz '89. priređivač (A. A. Aleksandrov) piše ovo:
"Posle hapšenja pisca /29. avgusta 1941/, njegova arhiva je još dugo
vremena ležala ostavljena u polurazrušenom stanu. Neki je neobičan
slučaj uzeo pod svoje da ona nije stradala u vatri peći - što beše
sudbina mnogih knjiga i rukopisa u opkoljenom Lenjigradu. Od jeseni
1941. čuvar pošteđene arhive (nekih gubitaka je već bilo) postao je
jedan od Harmsovih prijatelja - J. S. Druskin. Zahvaljajući njemu
glavni deo rukopisnog nasleđa Harmsa se sačuvao. Druskin ga je
očuvao u teškim godinama, kada su hartije proganjanih pisaca
uništavane bilo iz zle namere bilo iz straha. Danas se skoro sve što
je sačuvao Druskin nalazi u rukopisnom odelenju Instituta ruske
književnosti (Puškinova kuća) i Državne javne biblioteke 'M. E.
Saltikov-Ščedrin'. Manji deo rukopisa Harmsovih se čuva u pojedinim
zbirkama, kao i u Centralnom državnom arhivu za književnost i u
Državnom književnom muzeju (u Moskvi)".
Ovome treba dodati (priređivač tog izdanja oprezno je, i s
pravom, smatrala da je bolje da 1989. to ne pominje) da je veliki
deo tih rukopisa bio prepisan i iznet iz SSSR-a tokom sedamdesetih
(u Izrael, potom na Zapad, nešto je, izgleda, išlo i preko Beograda,
slično poznatom Pasternakovom "Doktoru čivagu", koji je, pod ne
sasvim jasnim okolnostima, iz Rusije prebačen na Zapad, i potom po
prvi put objavljen u Italiji, posredstvom beogradske veze).
ps: Raspoložen sam da isprevodim, ali lagano, još neke Harmsove
pesmice i da prevedem, nešto po prvi put, a nešto ponovo, njegove
poznatije pričice. Možemo da napravimo Sezamo izdanje Harmsa,
ukoliko mi neko pomogne da skeniramo neke od njegovih crteža, i
ukoliko mi neko presnimi onaj već famozni WHAT.ZIP s Fon-a (tako da
uz pomoć HC31 iskompajliram Harmsa i u formatu Windows Help fajla.
Ima li neko s Fon-a ko voli Harmsa, može da uzme fajl i ponese sa
sobom u klub u petak disketu? Ne moooogu da skidam 1,3Mb vezom na
1200 :((. 'Oćemo Harmsa u Sezamovom izdanju? ("'Oćemooooo...":))
knjizevnost.178milan,
> ps: Raspoložen sam da isprevodim, ali lagano, još neke Harmsove
> pesmice i da prevedem, nešto po prvi put, a nešto ponovo, njegove
> poznatije pričice. Možemo da napravimo Sezamo izdanje Harmsa,
> ukoliko mi neko pomogne da skeniramo neke od njegovih crteža, i
> ukoliko mi neko presnimi onaj već famozni WHAT.ZIP s Fon-a (tako da
> uz pomoć HC31 iskompajliram Harmsa i u formatu Windows Help fajla.
> Ima li neko s Fon-a ko voli Harmsa, može da uzme fajl i ponese sa
> sobom u klub u petak disketu? Ne moooogu da skidam 1,3Mb vezom na
> 1200 :((. 'Oćemo Harmsa u Sezamovom izdanju? ("'Oćemooooo...":))
Postoji li neko izdanje njegovih celokupnih ili bar sabranih
nedela? Ne treba meni prevod, al' mi nije jasno što ste ga izdavali
tako na sitne parčiće. Sada je već dezaktuelizovan, al' se sredinom
osamdesetih to još moglo čitati.
Pl poz M
P.S. Uostalom na ovaj problem izdavanja Harmsa sam Harms ima
komentar: "Sve dobri ljudi a nikako da uhvate ukorena!".
knjizevnost.179novim,
" Postoji li neko izdanje njegovih celokupnih ili bar sabranih
" nedela? Ne treba meni prevod, al' mi nije jasno što ste ga
" izdavali tako na sitne parčiće. Sada je već dezaktuelizovan,
" al' se sredinom osamdesetih to još moglo čitati.
Celokupnih još nema, koliko znam, ali ima nekoliko raznih izbora,
počev od vircburških izdanja iz sedamdesetih, do novijih ruskih
(nemam dobre podatke za poslednje 2 godine, doduše).
Što smo ga izdavali na parčiće, upitaj ljude iz velikih izdavačkih
kuća koji su odbijali prevode Harmsa. (Doduše, Harms i Dobrica Tj. -
ne ide, zaista...)
Šta li ti znači "dezaktuelizovan, al' se sredinom osamdesetih to još
moglo čitati"?
Vidim da moram početi s analizom one priče o lopti... O:)
knjizevnost.180slavisa,
"Poznavanje pisca"
Zoran Stanojević
OPŠTI žLANAK*
Prst sudbine je mač sa dve oštrice koji se pruža dokle
god oko dopire.
Crni oblaci su oštrica brijača čiji se zvuci opomene
nadnose nad pucanj u prazno.
Koplje bačeno u trnje oseća se kao riba u vodi, ali
kako je sejalo, tako će i da žanje.
Mnogi su lupili glavom o zid kroz prizmu savremenih
zbivanja, jer gladan stomak nema oči.
Crna ovca otpevala je labudovu pesmu; Ahilova peta
nosi glavu u torbi.
*
Pisac je ovo poslao raznim listovima, kao apsolutni
članak-za-svaku-priliku. Iako se može misliti da je
ovde moguć i ma koji drugi raspored reči, treba
znati: drugi raspored je dvosekli mač, i premda ne
treba bacati koplje u trnje, bura nad oštricom brijača
lupiće petom u zid!
knjizevnost.181slavisa,
iz knjige "Poznavanje pisca"
Zorana Stanojevića
SPISAK PODLIH KOMPLIMENATA*
On je samouk, što se i vidi.
Bio je veliki pisac, taj titan literature. Na žalost,
od njegovog dela nije nam ostao ni najmanji fragment.
Imao je plameno pero.
Veoma vešto se služio kreativnim neznanjem.
On se bitno razlikuje od svih v e l i k i h pisaca sveta.
On je tako neumorno radio da je često morao da prekida
posao, i da se dugo, dugo odmara.
Njegovo delo shvaatljivo je i najmladjima. Nema nikoga
ko njega ne razume.
*
Ima srodnosti izmedju podlih komplimenata i euufemizama.
Neki od podlih komplimenata prešli su, kasnije, neizme-
njeni u eufemizme. Dogodilo se to u vreme kasnije, kada
je, možda i održajem, zaslužio da se o njemu govori
"On je jedna zaokružena celina" bez posebne napomene da
ima 108 kg.
knjizevnost.182slavisa,
iz knjige "Poznavanje pisca"
Zorana Stanojevića
SAVREMENIK
Meni je bilo dovoljno da se rodim i već sam bio savremenik!
To nam govori da se pravi savremenik r a đ a, savremenikom
se ne postaje!
A Šekspiru, koji je naš savremenik, Šekspiru (!!!) su za to
bili potrebni vekovi.
Da. Nedovoljno pažnje obraća se na činjenicu da je Őekspir
naÜ savremenik t e k s a d a. Bio mu je potreban ogroman
napor da to postane. Vekovima je čekao i još je prethodno,
u tu svrhu, morao biti Šekspirom! Ništa manje nije bilo
dovoljno.
Ja, medjutim...
knjizevnost.183milan,
> Šta li ti znači "dezaktuelizovan, al' se sredinom osamdesetih to još
> moglo čitati"?
>
> Vidim da moram početi s analizom one priče o lopti... O:)
O! Neee!
Milost!
Ovo "dezaktuelizovan" shvatio kao "dezaktuelizovan za mene". ;>
Pl poz M
knjizevnost.184darone,
(verovatno najkraća jugoslovenska SF priča)
BEZ NASLOVA
Rukovao sam se sa Teslom.
knjizevnost.185armitage,
> (verovatno najkraća jugoslovenska SF priča)
Verovatno najkraća internacionalna SF priča:
GALAKTIžKA KARTA
----------------
i5, j8
(autor nepoznat)
-*- Armitage -*-
knjizevnost.186mdave,
■> Verovatno najkraca internacionalna SF prica:
Ma jok, najbolja je ona:
KRATKA PRICA ZA TELEPATE
------------------------
Ma znate vec na sta mislim !
knjizevnost.187novim,
"> Vidim da moram početi s analizom one priče o lopti... O:)
"
" O! Neee!
" Milost!
Odbija se jednoglasno (jedan sam čovek, dakle jedan sam glas).
Tj.: Nema milosti, dok traju radosti. :))
Analiza Harmsove pričice "Matematičar i Andrej Semjonovič" stiže.
(Lupaj rizajn k'o uspe na vreme!)
Naime, pričica, po mom sudu, razokriva tajnu tajne (tzv. mysterium
tremendum, svetu tajnu) matematike (razgaćuje dotičnu gospođicu
načisto i pokazuje uzaludnost svih naših pokušaja da joj se
odupremo. Biće priče o tome zašto je nešto a ne ništa i slično, a to
će se i demonstrirati crno na belo, belo na crno, zeleno na mažentu
ili već koji f/b-ground imate. Crno na crno?)
ps: Dosta tlačenja književnosti od strane matematike! Ceo Sezam je
vaš, a naša tek jedna temica! Prelazimo u napad da oslobodimo naša
vekovna ognjišta! Ako ste izmislili trougao i loptu, niste slova i
sas slova! U to ime, sutra uveče krećemo u bombardovanje ove teme.
O:) (Veco, napadaj s boka. Opkoljavaj.)
knjizevnost.188milan,
> ps: Dosta tlačenja književnosti od strane matematike! Ceo Sezam je
> vaš, a naša tek jedna temica! Prelazimo u napad da oslobodimo naša
> vekovna ognjišta! Ako ste izmislili trougao i loptu, niste slova i
> sas slova! U to ime, sutra uveče krećemo u bombardovanje ove teme.
> O:) (Veco, napadaj s boka. Opkoljavaj.)
Na svaku vašu ofanzivu u Centralnoj Bosni odgovorićemo svim
sredstvima. ;)) Izmislili smo sve pa čak i centar jer "to kentron" je
(staro?)grčki naziv za metalni štap koji se pobadao u središte
ritualnog kola (crnogorsko-pelas(z?)gijskogg ora, što ne treba mešati
sa ORA "Sutjeska" mada je sličnost napadna) odakle je i nastao naziv
(ime, nomen est omen?) za središte, centar. Ergo, svi koji nas
napadaju već su mrtvi, samo to ne znaju - čula varaju!
Pl poz M
knjizevnost.189pele,
Evo još jedne super-kratke horor-SF priče:
Poslednji čovek na svetu sedeo je u svojoj sobi kada
je neko zakucao na vrata.
pele.
knjizevnost.190darone,
>> Verovatno najkraća internacionalna SF priča:
>>
>>
>> GALAKTIžKA KARTA
Nije najkraća. U CIV.4 je neko (wiz?) ostavio 10 najkraćih SF priča na svetu,
od kojih najkraća ne sadrži ni jednu reč. Zove se "Zašto taj_taj nije ubio
Abrahama Linkolna?".
Moj odgovor na tu priču je, naravno, "Smrt A. Linkolna (ukratko)", a ova koju
sam sada ostavio je odgovor na onu knjigu Tesli iz teme nauka.
knjizevnost.191novim,
" Izmislili smo sve pa čak i centar
Centar? Pa, dobro. Ali niste sve. Vidi ovo:
U Harmsovoj pričici (cf. 6.124), pojavljuje se izvestan Matematičar,
i izvestan Andrej Semjonovič. Priča deluje na prvi pogled sasvim
neozbiljno: Matematičar na početku izvlači loptu iz glave, i svoje
ushićenje demonstrira pred tim Semjonovičem; ovaj ga gleda
belo, i na kraju beži od njega, Matematičara. Uprkos toj
neozbiljnosti, pričica ima nekog šarma, i ostavlja utisak zagonetke.
Ako se zamislimo nad njom, nekoliko stvari će nam pasti u oči:
- samo vađenje lopte iz glave, uz ostale tvrdnje Matematičara;
- način govora Matematičara, koji ponavlja svoje reči više puta,
kao da ih deklamuje;
- Matematičar ne odustaje na kraju, i odlazi za drugim licem iz
priče, A. Semjonovičem, očito ne popuštajući pred njim.
Da Matematičar vadi loptu iz glave, zapravo najmanje treba da nas
čudi. Lopta je, poput drugih osnovnih matematičkih objekata, idealni
objekt, i kao takva postoji samo u glavi (u umu ili u duhu). U
stvarnom svetu nema lopte, postoje samo njene aproksimacije.
Matematika je izgleda i počela, kao jedna od disciplina Znanja,
pitanjem lopte: Tales, koji je number One od sedam mudraca drevnog
sveta, "prvi je", kaže Diogen Laertije, "predskazao Sunčeva
pomračenja i utvrdio ravnodnevice". To je bilo neko važno saznanje u
to vreme, kad su ga zabeležili istoričari, Eudem u Istoriji
astrologije, kao i Herodot i Ksenofan, a divili su se tom saznanju i
jedan Heraklit i Demokrit. Tales je, kažu, prvi utvrdio veličinu
Sunčevog i Mesečevog kruga. Pričalo se da je, baveći se pitanjem
kruga, Sunca, Meseca i odnosom Zemlje prema njima, prvi ustanovio
godišnja doba i godinu podelio na 365 dana: ko jednom stane u krug,
krug mu ne izlazi iz glave - ciklusi imaju uvek posledicu da se dele
i množe, a Tales je izgleda prvi pokušao da taj posao izvede do
kraja. Veli se da je geometriju učio kod Egipćana i da je prvi u
krug ucrtao pravougli trougao. To sve ne čudi - jednom matematičar,
uvek matematičar - već čudi ovo: da je Tales, mudar i reklo bi se,
razuman, bio i praznoveran. Kad je obavio to ucrtavanje trougla u
krug, on je, kažu legende, odmah bogovima žrtvovao nekog vola.
Doduše, ima istoričara koji tvrde, da to nije uradio on, nego
Pitagora - pravi svetac u matematici - ali svejedno ko je. Važno je,
sa stanovišta nas koji gledamo u slova, da je žrtvovan vo, ni kriv
ni dužan što su se trouglovi, krugovi i lopte motali po glavi ovim
matematičkim jevanđelistima. Pisci, naime, ne žrtvuju stoku, nego
ljude, pa i nedavni događaj na Palama ne treba gledati kao na delo
pisaca; neki je ipak matematičar tu umešao prste. (Aha.)
Još je jedna karakteristika bila važna za Talesa, a biće još važnija
za Pitagoru. Kažu, istorije (a istorijama se veruje, ma ko u njih
umešao prste), da se "bavio politikom, a posle je počeo da proučava
prirodu". Pitagora će osnovati i sektu, u kojoj će se, opet javiti
frakcije, pa čak i zavere, od kojih neke i vrlo krvave. Uopšte je
Pitagora jedan naskroz čudan tip, i Harms je, moguće, imao baš njega
u vidu kad je razmišljao o svom Matematičaru. Što god da je nasledio
od Talesa, Pitagora je nasledio bar tri stvari: 1. pitanje o
prapočetku, o "arhe"; 2. političku ambiciju; 3. praznoverje. Pod 1.
spada da je Tales odnekud verovao da je "arhe" voda, a Pitagora je
već dospeo do Broja (posledica ozbiljnija od vode-vatre-zemlje-vazduh-
-vazduh je da su nadalje matematičari uvek tražili prapočetak, tj.
težili da svedu svet na jedan ili više praelemenata, oblika,
funkcija, čvorova, ideja, ili na pra-algoritam, aksiom ili princip,
kako bi se svet formalizovao i dedukovao i decidibilirao iz tog
principa; ta je napast imala i dobre loše strane, a ludost je
trajala sve dok se sami, nakon što je izvesni Gedel u našem veku
neoprezno priznao da je ta stvar uzrok velikog haosa u svetu, nisu
ubedili u suprotno; no, inercija ove "arhe" ludosti još će, mnimo,
među tim stvorenjima trajati, ako ih ikada i ostavi. Cf. Godel,
Ešer, Bah).
Pod 2. spada sledeći slučaj, koji se tiče Pitagore: njegove
pristalice su bile učlanjene u jednu stranku, koja je obožavala bob,
pravila, Loptu, i, naravno, Vođu. Vođa je bio Pitagora. E, gde je
jedna stranka, tu je i druga, pa neki otpadnici, pod vođom Kilona,
pošoraju se gadno s pitagorejcima i jedne noći, posle ko zna kakve
terevenke, napadnu HQ, zapale zgradu i naprave silnu štetu. Sad, tu
ima više verzija. Po jednoj, nije bila terevenka, nego je Pitagora
hteo da po svojim Pravilima uredi grad, pa su se građani pobunili.
Po drugoj, iza glavnog štaba pitagorejaca bio je zasad boba, a kako
je Vođa voleo bob, nije hteo da ga gazi, nego se lepo predao
pobunjenicima, koji su mu rekli :"Daj, bre, ti si mudar čovek, ali
mi smo zadovoljni našim zakonima i ne želimo tvoje, idi, i pusti nas
miru", nakon čega su ga i pustili, pa je on otišao na miru, posle umro.
(Nejasna je uloga NATO avijacije u svemu ovome, i za koju je stranu
radio Pitagora. Rusa ni od korova, uvek zeznu kad je najgušće.)
Po trećima, nije tako bilo, nego je on umakao, s nekoliko najvernijih
đaka. Kako bilo da bilo, činjenica je da matematičari imaju ambicije
da svoja Pravila prošire izvan svoje glave, tj. na polis, grad,
državu, narod, kosmos, mape i Internet. Povremeno spaljivanje
njihovog HQ, brisanje njihovih diskova, i uopšte hakeraj koji ne
dira jedino u njihov bob, istorijski je - zdrava rabota. Najzad,
nikad ih ne možeš dovoljno spaliti, jer se oni metempsihoziraju, što
će reći - duše im se sele iz tela u telo, nekim mističnim ftp-om, i
neuništive su. O tome govori sledeće, i ono ima skoro direktne veze
s Harmsom:
U "Bogojavljenskoj noći" ("Twelfth Night, or: What You Will")
uzvišenog i preuzvišenog Viljema (Šakespeareta), dvorska luda (tako
obično kažu za onog ko se zvao "Clown"; a kod prečasnog Viljema je
"clown" bio i grobar - u "Hamletu" Hamlet priča s njima o taštini
života nad praznim grobom Ofelije i lobanjom Jorikovom) zeki jednog
poznog pitagorejca. Kaže mu, tom postpitagorejcu, čije je ime
Malvolio, da je otkačenko ("Malvolio the lunatic") i pita ga u nekom
čatu (nod III, scena pre pada kerijera, druga pojava):
.to Malvolio -- What is the opinion of Pythagoras concernig the
wild-fowl?
. to Clown -- That the soul of our grandam might haply inhabit a
bird.
.to Malvolio -- What thinkest thou of his opinion? ;)
.to Clown -- I think nobly of the soul, and no way approve of
his opinion.
.to Malvolio -- (Log to domino, fool!) Fare thee well. Remain
thou still in darkness: thou shalt hold the opinion of
Pythagoras ere I will allow of thy wits; and fear to kill a
woodcock lest thou dispossess the soul of thy grandam. Fare
thou well. :)))
.ex
Što će reći: ostani, bre, zatucan u mraku neznanja, drži se ti
Pitagore, jer ćeš, naravno, ako ubiješ barsku šljuku zeznuti i dušu
svoje babe, koja u toj tici čeka da posle izripi. Drugim rečima
(sva je književnost u drugim rečima, zato je istina na njenoj
strani), verovanje matematičara da su im duše besmrtne, i sele se
k'o tice, besmrtno je. Pod 3. stoga spada ne samo poslovični bob,
pasulj, lenjir i šestar (u šta oni veruju, ne zna se kojim redom,
ali tako nekako, respektivno), nego i metaverovanje da
besmrtne oblike, poput Lopte, mogu da izvuku iz glave, jednim
abrakadabra, umesto da se posluže NoRMaLNom aplikacijom zvanom
"deda za loptu, baba za dedu, povuci - potegni, iščupati je ne
mogu". Još uvek ne znamo što Matematičar kod Harmsa deklamuje, ali
nas već manje čudi da će da prodeklamuje kad je već iz glave izvukao
- Loptu. Sfera, naime, per definitionem je šuplja i zveči.
" središte, centar. Ergo, svi koji nas napadaju već su mrtvi, samo to
" ne znaju - čula varaju!
"Govorio je da se smrt ni u čemu ne razlikuje od života. 'Pa što ne
umreš', - reče neko. ' Zato, odgovori on, 'što nema nikakve
razlike'. žoveku koji ga je pitao šta je bilo pre: noć ili dan,
odgovorio je: 'Noć. Noć je za jedan dan starija'." (Diogen Laertije
o Talesu iz Mileta, I, 35-36.)
ps:
.to veca -- je l' dobro, za početak? će ih smlatimo; nisu znali s
kim imaju posla :))))
knjizevnost.192fric,
> Evo još jedne super-kratke horor-SF priče:
>
> Poslednji čovek na svetu sedeo je u svojoj sobi kada
Well, nisam mogao da odolim, evo prepisa iz knjige
'Najbolje svetske SF priče 1985.':
K. V. Meken
Odbijenica
(Rejection Slip)
Kal Torsbi
Ulica Pasovoj br. 897
Kalfaks, Arizona 16. jun 2100.
Dragi gospodine Torsbi:
Zahvaljujemo vam na poslatom rukopisu, Poslednji čovek na Zemlji.
Na žalost, Talr Pres trenutno je zatrpan rukopisima naučnih dela.
Molimo vas, obratite nam se ponovo.
Vaši,
izdavači
knjizevnost.193fric,
> Ma jok, najbolja je ona:
iz iste knjige:
Duan Ekerson:
Znak na kraju vaseljene
(Sign at the End of the Universe)
Ovaj kraj gore.
P.S.
Naravno, tekst priče je u knjizi odštampan naglavačke :)
knjizevnost.194.bale.,
> .to veca -- je l' dobro, za početak? će ih smlatimo; nisu znali s
> kim imaju posla :))))
Super je, nastavi.
--
Haker koji čita tuđ privatan chat
knjizevnost.195milan,
> pitanjem lopte: Tales, koji je number One od sedam mudraca drevnog
> sveta, "prvi je", kaže Diogen Laertije, "predskazao Sunčeva
> pomračenja i utvrdio ravnodnevice". To je bilo neko važno saznanje u
> to vreme, kad su ga zabeležili istoričari, Eudem u Istoriji
> astrologije, kao i Herodot i Ksenofan, a divili su se tom saznanju i
> jedan Heraklit i Demokrit. Tales je, kažu, prvi utvrdio veličinu
Not enough data! kaže kompjuter u nekom od nastavaka Star
Track-a. Tales takovo što, slažu se svi astronomi, nije mogao da učini
jer u Grka nije postojao običaj akvizicije astronomskih podataka. Za
predviđanje pomračenja potrebna je veoma dobra osmatračka služba i
dug period praćenja.
Postoje tvrdnje da je 54. n.e. to učinio Heron ali se, bez obzira
što su u međuvremenu Grci "oslobodili" Vavilon svoje vekovno ognjište
i došli do podataka haldejskih astronoma, to smatra neverovatnim.
Prva predviđanja pomračenja se vrše tek u poznom srednjem ili novom
veku po pronalasku teleskopa.
> krug ucrtao pravougli trougao. To sve ne čudi - jednom matematičar,
> uvek matematičar - već čudi ovo: da je Tales, mudar i reklo bi se,
> razuman, bio i praznoveran. Kad je obavio to ucrtavanje trougla u
> krug, on je, kažu legende, odmah bogovima žrtvovao nekog vola.
> Doduše, ima istoričara koji tvrde, da to nije uradio on, nego
> Pitagora - pravi svetac u matematici - ali svejedno ko je. Važno je,
> sa stanovišta nas koji gledamo u slova, da je žrtvovan vo, ni kriv
> ni dužan što su se trouglovi, krugovi i lopte motali po glavi ovim
> matematičkim jevanđelistima. Pisci, naime, ne žrtvuju stoku, nego
> ljude, pa i nedavni događaj na Palama ne treba gledati kao na delo
> pisaca; neki je ipak matematičar tu umešao prste. (Aha.)
Mada "Turci dolaze na Pale a mi ne znamo gde je Đinđić" mi
pouzdano znamo da predmetni nije matematičar. Istina je da se
žrtvovanje goveda pripisuje oduševljenju grečeskih matematičara ali
se to danas više uzima kao dokaz religioznih korena matematike nego
kao koristan rad.
Pl poz M
P.S. Što tut Harms? iliti na srpskom: "A kakve to veze ima sa
Harmsom?"
knjizevnost.196ndragan,
/ Da i ja prilozim prvi koji mi je pao na pamet, 'svaka luda ima svoje
/ veselje'
Idemo dalje:
"nije fazon, on prati karte!"
"pa prati i ti, a ako ti je mnogo pedes'dve, uzmi jednu pa je prati"
knjizevnost.197mjova,
> Poslednji čovek na svetu sedeo je u svojoj sobi kada
> je neko zakucao na vrata.
mislim da sam je čuo, dosta davno i da se tu pominju i neke novine?
knjizevnost.198veca,
>> - samo vađenje lopte iz glave, uz ostale tvrdnje Matematičara;
>> - način govora Matematičara, koji ponavlja svoje reči više puta,
>> kao da ih deklamuje; ========
Ili da bude ubedljiviji, da ubedi sebe (?) njega (?) Na celu
priču bi možda legao i Lecov aforizam: Ja sam lep, ja sam jak, ja
sam mudar. I ja sam sve to otkrio!
>> .to veca -- je l' dobro, za početak? će ih smlatimo; nisu znali s
>> kim imaju posla :))))
Svaka čast! Ako ništa ubićeš ih dužinom poruke ;)
knjizevnost.199veca,
>> Evo još jedne super-kratke horor-SF priče:
Nedostaje naslov (ukoliko nema, onda * * * ) i autor priče, ovako
neupućeni mogu pomisliti da si ti autor :)
knjizevnost.200veca,
>> Nije najkraća. U CIV.4 je neko (wiz?) ostavio 10 najkraćih SF priča
>> na svetu,
Nisu SF, i nisu strane, ali evo par komada iz zborke:
Osluškivanje tišine.
RAPSODIJA KORAKA
Sišla je stepeništem kao klavirom.
Lepomir Katić (*)
****************************************************************
USAMLJENIK
Jaa.
Goran Manić
****************************************************************
PITANJE
žija li je ovo olovka? To me kopka.
Srećko Marković
****************************************************************
O!
Zatvori vrata, o, zar ne vidiš kako zebem?!
Vladimir Strika
****************************************************************
I?
I? Ništa. Kako ništa? Lepo. Zar je nisi pitao? Jesam. I?
Dušan Vukojev
****************************************************************
-----------------
(*) Obzirom da je Lepomir Katić poznat (u krugovima aforističara)
kao plagijator, odmah je pala sumnja da je on autor ovako lepe
priče.
knjizevnost.201armitage,
> Nije najkraća. U CIV.4 je neko (wiz?) ostavio 10 najkraćih SF priča na svetu,
> od kojih najkraća ne sadrži ni jednu reč. Zove se "Zašto taj_taj nije ubio
> Abrahama Linkolna?".
Prazna priča? ... Prica$="" :)
Zvuči zanimljivo, potražiću. U međuvremenu, uživajte uz još jednu minijaturu,
pokupljenu onako "iz malog mozga".
SPOZNAJA
--------
Ričardson pritisnu dugme, ali onda shvati, da je košmar tek započeo.
-*- Armitage -*-
knjizevnost.202ndragan,
/ O:) (Veco, napadaj s boka. Opkoljavaj.)
Pridružujem se na obe strane - em sam matematičar, em piskaralo. Stereo
tip do ... kraja?
Za kad mi predskazuješ napredovanje šizofrenije, ili misliš da su ova
dva bića ipak složiva?
knjizevnost.203.bale.,
_______ _______ __
/ _____/ /__ __/ / /
/ /__ / / ____ __ __ __ ___ __ __ ___ / /
/ ___/ __ / / / __ \ / / / / / //__/ / //_ \ / __ \ / /
/ /____ / /_/ / / '_/ / / /_/ / / / / / / / / /_/ / / /
\_____/ \____/ \____/ \____/ /_/ /_/ /_/ \__/_/ /_/
Aril, 1994 _EJournal_ Volume 4 Number 1 ISSN 1054-1055
There are 646 lines in this issue.
An Electronic Journal concerned with the
implications of electronic networks and texts.
3256 Subscribers in 37 Countries
University at Albany, State University of New York
EJOURNAL@ALBANY.bitnet
CONTENTS: [This is line 19]
Eliza Meets the Postmodern [ Begins at line 49 ]
by Norman N. Holland
Department of English
University of Florida
NNH@NERVM.bitnet
Information about _EJournal_ - [ Begins at line 560 ]
About Subscriptions and Back Issues
About Supplements to Previous Texts
About _EJournal_
People [ Begins at line 605 ]
Board of Advisors
Consulting Editors
*******************************************************************************
* This electronic publication and its contents are (c) copyright 1994 by *
* _EJournal_. Permission is hereby granted to give away the journal and its *
* contents, but no onemay "own" it. Any and all financial interest is hereby*
* assigned to the acknowledged authors of individual texts. This notification"
* must accompany all distribution of _EJournal_. *
************************************************"******************************
U fajlu je i program Eliza, koga je domacim uslovima prilagodio Aleksandar
Vasovic, novinar Radija B92.
knjizevnost.204ndragan,
/ trajala sve dok se sami, nakon što je izvesni Gedel u našem veku
/ neoprezno priznao da je ta stvar uzrok velikog haosa u svetu, nisu
Koliko se sećam, Gedel je dokazao da postoje stvari neodlučive,
neodredljive i nerešive; da nije bilo one aksiomanije ne bi ga niko ni
primetio, a možda čovek ne bi bi nalazio za zgodno/shodno da uopšte
počinje s poslom. Možda je dve hiljade godina plivanja uz vodu upravo
služilo tome da se njegova pojava na kraju učini dovoljno značajnom.
knjizevnost.205ndragan,
/ "Poznavanje pisca"
/ Zoran Stanojević
Imaš li i "Poznavanje svega"? Ako bi bio ljubazan da prebaciš odrednicu
"Nj", značilo bi mi.
knjizevnost.206ndragan,
/ Poslednji čovek na svetu sedeo je u svojoj sobi kada
/ je neko zakucao na vrata.
Element horora je u tome _šta_ je taj neko zakucavao.