CIVIL.5

02 Feb 1994 - 11 Apr 1994

Topics

  1. filozofija (15)
  2. religija (24)
  3. istorija (16)
  4. nauka (82)
  5. umetnost (31)
  6. knjizevnost (206)
  7. film (692)
  8. muzika (581)
  9. o.jeziku (1892)
  10. oko.sveta (124)
  11. satira (32)
  12. ko.je.ko (377)
  13. deponija (58)
  14. skola (201)
  15. licni.stav (669)

Messages - knjizevnost

knjizevnost.1 smoki,
Namera je bila: o Tisi nekoliko reči Probuduti u glavi Izmisliti onda još nekoliko (koje se za pesme izmišljaju) I premeštati ih I gurkati Kao piljke - Oprezno provlačiti reči kroz kapiju pesme. Ako bi se sve to završilo (Kao u nameri što je bilo) Tako lepo Imao bih još jednu pesmu Koju bih u sebi ponavljao Dugo Opustelom jednom ulicom U posleponoćnim povracima Laganim I kao usporenim - Ka kući u kojoj živimo I starimo Neprimetno. ...................................... ...................................... Stevan Raičković ( Tisa II ) Učinilo mi se primereno za no.1. u temi. :) Miloš
knjizevnost.2 miroslavn,
Pronašao sam ovo negde, ne znam ko je autor Dugački niz kuća se cepa I jedna poljana I zrno neba. Negde duboko u dubini uma Ta iskra sunca još se nemo smeje I čeka dan. žeka trenutak da konačno poleti U prljavi sve najzad da sleti Da nađe zalutalog svetla trag Biću jadnom podari spas, U taj zadnji vremenski čas.
knjizevnost.3 fancy,
ŮŢ> Pronašao sam ovo negde, ne znam ko je autor ŮŢ> Dugački niz kuća se cepa... CDamire... imaš li možda TI ideju ko bi mogao biti autor..? Smells like H spirit..;)
knjizevnost.4 dcolak,
│ Biću jadnom podari spas, │ U taj zadnji vremenski čas. Fancy, ovo je provokacija :))) Zar misle da smo još "mokri?" Sledge DAMMIR!
knjizevnost.5 dcolak,
│ ŮŢ> Pronašao sam ovo negde, ne znam ko je autor │ │ ŮŢ> Dugački niz kuća se cepa... │ │ CDamire... imaš li možda TI ideju ko bi mogao biti autor..? │ │ Smells like H spirit..;) It sure does. It sure does. :) Jo, miroslavn jesi li siguran da si _pravilno_ prepisao? Sledge DAMMIR!
knjizevnost.6 dcolak,
││ Biću jadnom podari spas, ││ U taj zadnji vremenski čas. │ │ Fancy, ovo je provokacija :))) Zar misle da smo još "mokri?" ──────── Friški prilog za BG žargon :)) Sledge DAMMIR!
knjizevnost.7 dr.grba,
>> │ Fancy, ovo je provokacija :))) Zar misle da smo još "mokri?" >> Friški prilog za BG žargon :)) Niti je frišak, niti je BG... (:
knjizevnost.8 veca,
LEŠEK KOLAKOVSKI 10. Car Saul ili Dva tipa životne konsekvencije Priroda retko sjedinjuje, u jednoj ličnosti, snagu karaktera i snagu intelekta. To je opreznost s razlogom predviđena i mogla bi odlično da nas navodi na divljenje prema Tvorcu da nije mnogobrojnih drugih načela po kojima je on uredio svet. Ovde se ipak radi baš o takvom načelu koje je veoma pohvalno. Naročiti slučaj toga načela je činjenica da priroda izuzetno retko sjedinjuje vojnički talenat sa širinom duhovnih horizonata i opštom inteligencijom. Stvar je razumljiva, jer su to međusobno suprotne vrline. Odista je lako zapaziti da vrlina vojnog starešine počiva na tome što on treba da iskaže samostalnost samo u grnaicama naređenja. Svako naređenje ostavlja izvesna prazna mesta za nepredviđene okolnosti, a starešina treba da ih ispuni najispravnije što je moguće, kako bi bio ostvaren glavni cilj naređenja. Ali starešina je izgubljen ako počne da premišlja o nečem što leži izvan naređenja, na primer o opštem cilju kome naređenje služi; vrednost starešine počiva na sposobnosti ograničavanja svoga vidokruga. Previše inteligentan oficir kome je naređeno da zametne kratku čarku, poželeće, u pogodnoj prilici, da dobije ceo rat ili sasvim da spase čovečanstvo: u rezultatu on gubi čak i malu bitku. Inteligencija, naime, ima prirodnu sklonost ka stalnom prekoračivanju granica, koje sama sebi nameće ili koje joj nameću drugi; teži ka konfrontaciji raznih tačaka gledišta, ka razmatranju razloga koji su u suprotnosti sa odlukama ili primljenim naređenjima; loše podnosi subordinaciju i red, a na marširanje u korak gleda s prezirom. U rezultatu može da dovodi do istih posledica kao i slab karakter; lako rađa dezertere. U prirodu talenta jednog vojnika spada sposobnost za tačno ograničavanje ciljeva kakvi se žele postići. To je glavno naravoučenije koje proističe iz povesti veličine cara Saula - jednog od najdirljivijih poglavlja biblijske povesnice. Saul je, na izgled, bio idealan vojnik. Sin ubogog pastira iz plemena Venijaminova, uzdignut odlukom Proviđenja na carski položaj, dugo ismejavan zbog prostačkog ponašanja i seljačkih manira, stekao je, najzad, opšte priznanje zahvaljujući svojoj skromnosti, istrajnosti i gvozdenoj volji. Nekoliko uspelih ratnih operacija stvorilo mu je slavu sjajnog stratega, a opšte divljenje naroda pobudila je činjenica da je Saul osudio na smrt rođenog sinam kada je ovaj svojim grehom doprineo prolaznom neuspehu u borbi, tek je glas naroda spasao mladog Jonatana od očinske strogosti. Besprekorni vođ Saul je znao da je ceo svet podređen izvršenju svakog primljenog naređenja - a on je naređenja primao od Boga posredstvom Samuila, čoveka starijeg od njega po godinama i veoma mudrog. Primivši naređenje, Saul, čovek prost, nije znao za strah i nije znao za skrupule: bio je srećan što ima čvrsto obeležene g r a n i c e d e l a t n o s t i u okviru kojih je sve dozvoljeno, ali koje nije slobodno prekoračiti. No eto, Bog se jednom prilikom seti da je pre nekoliko vekova kneževina Amalika stala na put narodu njegovom pri izlasku iz Egipta; u ljudskom sećanju stvar je zaboravljena, ali Bog je u takvim pitanjima imao zadivljujuće pamćenje. Nezadovoljan ondašnjim porazom neprijatelja, htede još jednom da ga kazni i naredi Saulu da napadne grad i da bez nilosti pokolje sve stanovnike do poslednjeg - ljude, žene, decu, dojenčad, volove, ovce, kamile i magarce. Saul se vredno prihvati posla i izvršio bi ga besprekorno da ne beše male prepreke. Naime, Samuilo, njegov vaspitač, hteo je ranije, po svaku cenu, da uzdigne njegov duhovni nivo i zarazio je njegov duh filozofijom. Tako mu je ulio u glavu da osim konkretnih naređenja postoji i opšta svest, da treba da deluje za dobro svog naroda, za ojačanje njegova dobra imena i materijalne moći. Tako ga je pokvario doktrinom, znači takvim opštim principom iz koga ne proizlazi ništa konkretno, jer ga svako interpretita na svoj način. Nakalemio je caru ambicije filozofa, što je postalo uzrok njegove propasti. Jer kada vojnici cara Saula pobiše ceo amalički narod, dovedoše pred njega kneza po imenu Agag, koga uhvatiše živa. Tada Saul poče da mudruje: "Ubiti kneza je laka stvar, jer ga imam u rukama. No on je sam, što znači da je bezopasan. Moj zadatak je pak da delujem radi dobra naroda. Ako poštedim uhvaćenog neprijatelja, pribaviću svome narodu slavu velikodušnosti i milosrđa, koja više vredi no život jednoga kneza." I tako on poštede Agaga u ime principa opšteg narodnog dobra, a nasuprot naređenju Boga. Istovremeno je počinio drugi greh. Izrailjski narod, oslabljen dugotrajnim ratovima stajao je vrlo loše u ekonomskom pogledu: stada behu desetkovana, a perspektive uzgoja za najbliže godine izgledale su krajnje loše. "Radi dobra moga naroda - pomislio je Saul - narediću da se poštede najvrednija grla - ovnovi, volovi, magarci - i time ću osetno ojačati naš fond." Tako je i učinio i tako je po drugi put prekoračio svoja prava u ime opšteg principa koji mu je ulio u glavu njegov učitelj. Uostalom, učinio je tako i pod pritiskom samog naroda i u ime njegovih očitih interesa. Doduše, veliki deo zaplenjene stoke namenio je za žrtvovanje Bogu. Tada izbi veliki rusvaj. Bog sasu svoj gnev na Samuila, kao da je on bio kriv, a Samuilo iskali svoje poniženje na Saula. - Bogu je milija poslušnost nego žrtve - reče tvrdo - i on zahteva da se izvršavaju konkretna naređenja, a ne da se samovoljno interpretiraju opšta načela. - Popustio sam pred glasom naroda i hteo sam da mu pomognem - pravdaše se Saul nsigurno. Samuilo se samo gromko nasmeja. Naredi da se dovede pošteđeni knez Agag i oštrim mačem razdvoji u prostoru njegova tela - noge, ruke, prste, trbuh, glava - usled čega Agag posta neprilagođen za nastavljanje života na ovome svetu i preseli se u drugi svet, gde se može živeti čak i razdeljen na atome. Zatim Samuilo naredi da se pokolje zaplenjena stoka. Samuilo se nije laka srca prihvatio tog posla. Znao je da je njegov omiljeni učenik time precrtao svoju karijeru, on lično, ipak, nije bio po prirodi okrutan. Jedino je znao šta znači r a t m a z a p o v e s t, i bio je savršeno svestan da neizvršenje zapovesti radi nekakvih filozofskih razloga označava isto kao i reći Vrhovnom Starešini da se bolje od njega poznaju filozoske postavke i taktika. A ipak, volja Vrhovnog Starešine je jedini izvor filozofije, što znači da prekršiti naređenje u ime filozofije označava isto što i usprotiviti se volji Starešine u ime volje Starešine, ili upasti u unutrašnju kontradikciju. Na taj način je car Saul postao unutrašnje kontradiktoran predmet, ili uopšte nemoguće biće, čista fikcija. Sam je sebe uništio i nije nikakvo čudo što je prestao da postoji kao car. Samuilo je dugo očajavao posle ovog poraza, jer je u Saulovo vaspitanje uložio mnogo napora i oduševljenja - no ipak je shvatao da je ovakav kraj neizbežan. Niko nije uništio Saula: sam je sebe uništio pokušavajući da prekorači granice svoga delovanja u ime istih onih principa po kojima su mu te granice nametnute; stavio je u pokret mehanizam suprotnosti koji ga je smrvio. Naravoučenije ovoga događaja već je izrečeno. Možemo ipak da ga iskažemo još i ovako: moguće je delovati prema konsekvencijama doktrine, no ipak ne uvek prema obema istovremeno.
knjizevnost.9 fatman,
Veco da li si možda čula za novi pravac u književnosti? Molim Te objasni mi šta je to Juventizam? Unapred zahvalan Fatman
knjizevnost.10 veca,
>> Molim Te objasni mi šta je to Juventizam? Na žalost, ne bih umela da ti objasnim. Ima li nekog ko zna?
knjizevnost.11 fatman,
Izasla je neka knjiga "Preplitanja" gde su i mala deca autori pesmica i sl. Da li ima neke veze juventizam kao mladost sa pesmicama klinaca.:)
knjizevnost.12 veca,
11. Rava ili Usamljenost prava i hinjena Knjiga Isusa Navina obaveštava o poznatoj špijunsko-muzičko-običajno-koljčkoj aferi koja se dogodila u gradu Jerihonu. Isus je, naime, dobio uverenje od Boga da će osvojiti grad Jerihon - a takođe i ostale zemlje. Ipak, ne zna se zašto, nije se zadovoljio tim obećanjem - iako je mogao leći da spava pošto je već bio siguran u pobedu - već je, pre no što je pristupio opsadi, poslao, za svaki slučaj, dvojicu agenata kontraobaveštajne službe, dobro snabdevene, kao uvek u takvoj situraciji, tamošnjom valutom. Bili su to mladi momci, bistri, samo nešto lakomisleni. Tek što su ušli u grad, odlučili su da isprobaju razne tekovine civilizacije kakve dugo nisu imali u vojnoj službi, imajući u džepu podosta gotovine, krenuše uveče ulicama tražeći kuće s crvenim fenjerom, a takvih beše nekoliko u tome gradu, slavnom zbog svoga visokog kulturnog nivoa. Brzo nađoše željeni objekat i, vođeni nezemaljskim nadahnućem, naiđoše na jednu damu po imenu Rava. Beše to osoba mizerne kondivite, jer, u stvari, zarađivaše za život prodajom svojih fizičkih draži. Nažalost, te draži postepeno se gešahu i snažna Rava beše već postarija dama, te ređaše po niskoj tarifi za siromašniju klijentelu i zarađivaše sve skromnije. Naša dva momka ipak, nakon napora u vojnom logoru, nisu bili preterani probirači i uvela hetera im se veoma dopade. Međutim, čim se malčice podnapiše, poželeše da se razmeću i brzo odadoše pred njom svoj špjunski zadatak. Kad se otrezniše, beše već kasno: Rava ih imađaše u rukama.Moljahu je za milost, ali osobe toga zanata i same previše retko saznaju za milost da bi je olako razdavale bližnjima. Rava mišljaše brzo: "Gotovo je sigurno da će neprijatelj zauzeti grad, jer znam da imaju Boga za saveznika. To je premisa. A sad alternativa; ili ću predati špijune policiji, i tada ću steći zasluge pred knezom i ukazaću vernost gradu, ali ću zato zgotoviti sebi propast čim u grad uđe neprijatelj, ili ću ih prikriti kod sebe, i tada ću zatražiti zaštitu od okupatora, ali dok on ne stigne, izlažem život opasnoti. Doduše, krijući neprijatelja izdajem grad i kneza, ali zaista mogu da dopustim sebi da nemam takvih skrupula, nisam mnogo dužna rodnome gradu koji mi je uvek pljuvao u lice i koji bi me, čak i kad bi se spasao, naterao da za koju godinu umrem od gladi. Ionako sam ovde potpuno usamljena, kao da sam u pustom gradu. Ostavljajući stoga po strani buncanje moralista, imam pred sobom izbor da se izložim sumnjivoj smrtnoj opasnosti tokom najbližih nekoliko nedelja, ili da se izložim sigurnoj smrti nakon osvajanja grada. Izbor nije lak, jer sigurna smrt ima tu prevagu što se odlaže, a sumnjivoj smrti izlažem se već u ovom trenutku. Između nesigurnoga sadašnjeg zla i sigurnoga zla budućeg - nemoguće je praviti racionalan izbor. Stoga biram naslepo: spasavam špijune. Nekoliko nedelja straha, no zato posle - kakav život! Krzna, dragocenosti, alva svaki dan, odlazak u operu - a možda će se koji od njihovih vođa i oženiti mnome? Još sam previše dobra za te divljake." Nakon tih premišljanja Rava sklopi sa špijunima dogovor: sakriće ih, a potom će im olakšati bekstvo i zato će biti pošteđen njen život i život njene porodice kad vojska Isusa Navina zauzme grad. Utvrđeni su znaci raspoznavanja i tako se završio špijunsko-običajni deo afere. Zatim je započeo muzički deo. Plan opsade grada precizno je pripremio Bog, a Isus Navin je skrupulozno postupio po instrukcijama. Umesto, kao što bi savetovao zdrav razum, Isus im je organizovao duvački orkestar, sastavljen od samih sveštenika, i naredio im da obilaze oko gradskih zidina i da sviraju vojne marševe; straga su nosili kovčeg zaveta, a spreda su marširali vojni odredi. Sveštenici su duvali u trube iz dana u dan punih sedam dana, posrtali od umora, a većina su dobili proširenje pluća i zapaljenje grla - jer i sveštenici su ljudi. Opsadnička vojska je gunđala smatrajući da ih komandant tera da se izmotavaju. Jerihonjani na zidinama pak, smejali su se neprijateljima misleći da su svi izludeli. Ali samo se onaj smeje, ko se poslednji smeje. Sedmoga dana orkestar zatrubi iz sve snage, da sveštenicima prosto oči iskočiše, i istovremeno cela vojska zavika tako glasno da se gradske zidine pravim čudom srušiše na zemlju i raspadoše u prah. Sad poče koljački deo događaja, vojnici, po naređenju Boga, upadoše u grad i poklaše tamo, kako kazuje Pismo: "i žene i ljude, i decu i starce, i volove i ovce i magarce". Nađeno blago uzeše sebi sveštenici, a ceo grad bi spaljen, izuzev jedne kuće. Beše to Ravina kuća. Armija je održala reč datu kurvi, spasla je njen stan, nameštaj i porodicu. Nekoliko oficira nasrnulo je na njenu čednost, ali je Rava žalbama u komandi postigla da joj ovo bude plaćeno. Potom je cela vojska otišla, a Rava se plačući bacila na zemlju. Ostala je u opustelom gradu, u jedinom preostalom domu, usred ruševina, lešina, prašine i zadaha paljevine, sama, bez prijatelja, bez zaštite i bez klijenata. Nije bilo krzna, ni dragulja, ni alve, ni opere, ni muža-oficira. Nije bilo ničega, samo usamljen, jalov, život u pustoši. I to beše kraj. Jedno je začuđujuće u ovoj povesti: fizički je nemoguće da gradske zidine padnu od vike i od sedam trubljenja, te je, dakle, sigurno da je to bio rezultat čuda. A pošto je Bog ionako morao da čini čuda, zašto je onda naredio celoj armiji da se muči i da se izmotava punu nedelju dana, a sveštenicima je naredio ne samo da upropaste zdravlje, nego i da izgube autoritet u narodu - jer ko će poštovati sveštenike iz duvačkog orkestra? Zašto? - pitam i nalazim dva moguća objašnjenja: ili Bog toliko silno uživa u vojnim marševima da je hteo da ih se nasluša do mile volje, ili je to pak bio naprosto acte gratuit, čista nadrealistička šala kojom je želeo da se podsmehne potčinjenima. U ovom drugom slučaju pokazao bi da ima veliki smisao za humor, ali znajući njegov karakter verujem da je u pitanju ono prvo. Nažalost... takve sklonosti pri takvim mogućnostima izbora! I zaista - činio je posle toga sve da bi mogao slušati što više vojnih marševa, i do dana današnjeg nije mu dosadilo. A evo nekih naravoučenija koja proističu iz ove priče: Naravoučenije prvo: Ravina situacija. Da bi se spasla glava u velikom sukobu nije dovoljno baviti se prostitucijom u fizičkom smislu. Naravoučenije drugo: situacija špijuna. Prst proviđenja može da vodi čoveka na razna čudna mesta, ali u tome postoji uvek neki skriveni cilj, važan za dobro čovečanstva. Naravoučenije treće: Ravina situacija. Ne hitajmo da pokažemo sa smo "usamljeni usred gomile ljudi" - jer kad budemo odista usamljeni, shvatićemo tu razliku. Naravoučenije četvrto: opšta situacija. Trubimo, trubimo, možda će ispasti kakvo čudo.
knjizevnost.13 fancy,
ŮŢ> 11. Rava ili Usamljenost prava i hinjena Konačno nešto i o ravama... bravo Veco..!
knjizevnost.14 aleksandra.m,
> Da li ima neke veze juventizam kao mladost sa pesmicama > klinaca.:) Zainteresovao si me svojim pitanjem, pa sam pokušala da dokučim šta bi to bilo juventizam. Međutim, nigde nisam uspela da pronađem bilo kakav podatak o tome. A nisi dao nikakav putokaz koji bi u traženju pomogao. Zato, da li bi mogao da se prisetiš gde si za juventizam čuo, ko ga pominje, da li bi trebalo da je to nešto sasvim novo ili ne, bilo šta što bi olakšalo traganje. Na primer, neko ime, naslov, kontekst u kojem si čuo/pročitao o tome. Možda bismo tako uspeli i da pronađemo šta je to. Moguće je da ima veze i sa dečijom književnošću, ali je moguće da je naziv varljiv.
knjizevnost.15 veca,
LEŠEK KOLAKOVSKI 12. Jov ili Antimonije vrline Istorija pobožnoga Jova imala je svoj "Prolog na nebu", do iluzornosti sličan "Proloogu na nebu" iz Geteovog Fausta. Dogodilo se na sledeći način: U najvišoj sferi neba nalazio se otmeni bar, gde je Jehova navikao da prima izveštaje sa zemlje od svojih izaslanika i gde je, takođe, navraćao Sotona. Bar je nosio šaljiv naziv "COCOFLI", što je bilo skraćenica od niza naziva koji su označavali razne stepene uzajamnih odnosa dvaju konkurenata: Coexistence - Cooperation - Friendship - Love - Identity. Gospod seđaše tamo jednom pijuckajući svoje omiljeno piće: ćehoćinski rasol. Uđe Sotona i klimnuvši lako glavom zatraži od barmena konjak. Neko vreme je pušio cigaretu oslonjen o šank i kao nenamerno puštao kolutove oštrog dima u lice Gospoda koji se gušio, crven od ljutine; potom Sotona reče barmenu, glumeći ravnodušnost: - A znate šetao sam nekoliko godina po zemlji i doneo sam dobre vesti. To jest, dobre s moje tačke gledišta - dodade nemarno. - Hm - promumla barmen koji beše neutralac. - Da - nastavi Sotona - sasvim dobre. Jedan pobožan sveštenik sistematski vara svoju ženu i, po svemu sudeći, biće naš klijent. Gospod se nemirno promeškolji i odmače od sebe čašu. - Mladi prevoznik koji živi pored reke Tigar - nastavi Sotona - zaklao je oca i mater, nakon čega je jeo svinjetinu, zalivajući je mlekom. Siguran plen. Gospod lupi pesnicom po stolu i prosto se strese od ljutine. - Stara ribarova žena - nastavi Sotona u vazduh, praveći se da ne vidi nervozu svoga rivala - hulila je na Boga posle gubitka sina i proklinjala je volju Gospoda. Nju, u stvari, već imamo u džepu. Gospod ne izdrža. Obori bučno sto, ustade i sav modar od gneva grmnu: - A Jova si video?! Sotona se okrete sa izrazom učtive začuđenosti na licu. Stajahu sad jedan naspram drugog - Gospod veliki, plećat, bujne kose, obučen seljački i jednostavno, i Sotona nizak, elegantan, s mršavim licem intelektualca, sa sjajnim brlijantom na prstenu. - Jova? - upita sa snishodljivom učtivošću. - Dabogme, video sam ga. Pošren selja, mada ne mnogo bistar. - Možda i na njega oštriš zube - podsmevaše se Gospod - a? Koga li je on ubio? Ili je možda hulio? Sotona se osmehnu i nakloni se: - Taj Jov je tvoj savršen sluga. Uzor pobožnosti bez ikakve mrlje, Trese se od smeha pred tobom, a u našem skromnom zavodu njegov konto je potpuno prazan. Nije činio nikakvo zlo, jer nema ni zašto: sve mu ide kao po loju: ima ogromno imanje, i provodi dane apsolutno košernim gozbama. Zašto bi imao da huli? - No, vidiš - likovao je Gospod, za koga je Sotonina ironija bila previše prefinjena - a hvališeš se kao da si osvojio ceo svet. - Objasnimo situaciju - reče mirno. - Priznajem da si ljude podelio između mene i sebe na način koji je za tebe krajnje nekoristan, dakle s maksimumom plemenitosti. Praktično si predao u moju vlast celo čovečanstvo, sem jednog jedinog naroda koji si izabrao za sebe, i tome narodu si naredio da istrebljuje ljude, usled čega se prestavnici ovih drugih naroda brzo i masovno sele u bolji... hm... bolji svet i pune moje hotele. Štaviše, načinio si ljdusku prirodu tako da je dobrota obično vezana sa uspehom, a teški životni uslovi guraju se u prestupe, i istovremeno ipak stvorio si ljudima baš najgore uslove egzistencije kakvi se mogu zamisliti, te je tako praktično ogromna većina do ušiju zaglibljena u prevarama, krađama, zavistima, intrigama i slepim požudama, a da i ne govorimo o preljubi, koja se čak i ne primećuje u poređenju sa svim ostalim gresima. Uzmi samo na um da ja ne ocenjujem konstrukciju sveta i ne ulazim u to da li je ona nastala s predumišljajem ili iz nesposobnosti - ja samo utvrđujem činjenicu. U takvoj situaciji neznatan deo čovečanstva koji ima šanse da istupi u tvoje svečane povrtnjake koji mirišu na mleko, kukuruz i zvučne svirale - taj deo, dakle, sastoji se od onih koji su tako snabdeveni da nemaju razloga da greše, kao i od onih koji iz straha od tebe nemaju hrabrosti da rizikuju i da načine prestup. Sem malobrojnih izuzetaka tvoji ljudi spadaju, dakle, u kukavice i site. Jov je sit i ne sumnjam da će ostati veran dokle god bude sit. Oduzmi mu blagostanje i dodaćeš još jednu dušu u moje registre. Gospod, koji slušaše sa budnim podozrenjem, shvati iz celog Sotoninog izlaganja samo ovaj poslednji predlog i odmah povika praveći se samopouzdanim: - Molim lepo! Radi šta hoćeš s njegovim imanjem, porodicom i kućom, samo njega samoga ne diraj. Videćeš da ništa neće pokolebati njegovu vernost. - Odlično - odgovori Sotona veselo i ispi četvrtu čašu konjaka. - Pod uslovom da mu ti ne pomažeš. Na taj način ugovor bi sklopljen. Gospod se vrati za svoj sto, a Sotona na zemlju. Pristupi poslu i s najvećom lakoćom učini tokom jednoga dana sledeće: Učini da Saveji otmu Jovove magarce i volove, i da njegove robove pokolju. Učini da mu Haldejci otmu kamile i da pokolju još jedan deo njegovih robova. Spali munjama Jovove ovce i ostatak nevoljnika. Pobi sve desetoro Jovove dece. Gospod gledaše odozgo ta zlodela i lukavo se osmehnu. - Dobro sam secovao - promrmlja. Jer odmah nakon ovih događaja Jov se pokloni Bogu i blagoslovi ime njegovo. A glasno govoraše o milosrđu Gospoda. Sutradan se u baru "COCOFLI" povede sledeći razgovor. Jehova se nadimaše u osećanju trijumfa i bučno vikaše: - No, eto! Šta sam rekao! Gde su sad tvoje glupe teorijice, koje, uostalom, ionako niko ne razume? Gde ti je tvoj Jov, ha, ha? Šipak imaš, a ne Jova! Prosto ti je milina gledati kako me moj Jov blagosilja. Ne, ne, gospodine moj, preračunao si se! Vernost je vernost - tu nema priče. Možeš da pucaš od zlobe, ali Jov je moj. - Kao što sam primetio - reče Sotona a izrazom dosade na licu - moje iskustvo uči me da se, sem malobrojnih izuzetaka, tvoji ljudi sastoje od sitih i kukavica, Jov ti je bio veran kao sit, sada je i dalje veran kao kukavica. Previše te se boji da bi hulio. Priznajem da nisam dobro procenio snagu njegovog kukavičluka. Ali i taj ostatak strpljenja će se rasprsnuti ako se bacimo pravo na njegovu kožu. - Molim lepo - povika Gospod trljajući ruke, zatim tresnu o sto tako silno da obori krčag s rasolom. - Radi s njim i dalje šta ti drago, samo da ga, za sada, ne ubiješ. Sotona se vrati na zemlju i bez odlaganja zarazi Jova neprijatnom kožnom bolešću, i dodade mu još mnoga druga oboljenja sistema za probavu, bubrega, srca, pluća, zglobova i kičme. Jov ležaše na zgarištu svoga doma, zgrčen od bola, na dnu bede i očajanja, hvaleći ime božje, žena stajaše kraj njega i svadljivo mu prebacivaše zbog njegove pobožnosti: - Eto ti tvoga Gospoda - vikaše - još ga blagosiljaš! Umrećeš, a znaš dobro da su sve priče o drugom svetu bajka. Uostalom, ako drugi svet postoji, sigurno je bolji od ovog. Dosta! Bar lepo nahuli Bogu do mile volje! - Glupa ženo! - jeknu Jov, dižući s mukom glavu. - Ceo naš moral počiva na tome da zahvaljujemo Bogu ne samo na dobru, nego i na zlu koje nam šalje. Jer inače ne bismo imali nikakve zasluge: biti zahvalan na dobročinstvima kadar je svaki nikogović. Ja naprotiv, ponosim se time što hvalim Boga za to što sam nesrećan. Neću da hulim; ostaću svome Gospodu veran, kao što sam se obavezao. - Ali zašto? - povika žena. - Rekoh ti već: da bih održao reč. - A ako se Gospod, kome si se zakleo na vernost, pokazuje da je zao, onda ti svojom vernošću pomažeš zlo. - Nije važno - odreže Jov. - Ostajem veran ne zato da bih činio dobro, nego da bih ostajao veran. Sredstvo i cilj su identični. Sotona osluškivaše ovaj razgovor smešeći se tužno i vrati se u bar gde ga čekaše Gospod, ispunjen vedrinom i pucajući od radosti. - A vidiš, vidiš! - vikaše razmahujući rukama. - Mudruješ, filozofiraš, a prost čovek zna bolje šta treba da radi i ne sluša tvoje glupe priče. - Na izgled sam izgubio opkladu - reče Sotona mirno - ali tvoja pobeda je i dalje sumnjiva. Vidi se to iz triju okolnosti: P r v o, ona ne podriva moju doktrinu, jer sam rekao da postoje malobrojni izuzeci koji su verni radi samog načela vernosti. Ali moj racionalizam mi naređuje, naravno, ne da se zadovoljim konstatacijom da postoje izuzeci, nego da objasnim njihovo postojanje. Ljudi se normalno ponašaju na iracionalan način; morao bi to da znaš, pošto si ih sam konstruisao. Njihovo ponašanje ipak podleže izvesnim zakonima i u većini slučajeva da se predvideti: reaguju na događaje saglasno sa požudama svoga tela. Dogovorimo se da takvo ponašanje ubuduće nazivamo - neprecizno, naravno, racionalnim: mislim, ponašanje adekvatno sa životnim situacijama. U tom smislu, priznajem to rado, precenio sam racionalnost ljudskog postupanja u Jovovom slučaju. On se pokazao daleko manje misaonim no što sam pretpostavljao i usled tog nemišljenja ti si postigao svoj žalosni uspeh. Jov je poverovao u neoborivu moć načela vernosti i odlučio je da bude veran nekadašnjem zaštitniku, čak i onda kada se ovaj pretvorio u dželata. Po mome mišljenju to je vrhunac krajnje iracionalnog ponašanja, ali moje znanje o svetu predviđa takvu mogućnost. Načinio sam grešku u odnosu prema tom pojedinačnom slučaju, no ne moram ipak da menjam svoju sliku stvarnosti. D r u g o, skromnu satisfakciju imao sam iz činjenice da sam, iako ti je Jov ostao veran, čuo njegovu ženu koja te je, kao što znaš, obasula lavinom groznih pogrda. Znači, u svakom slučaju jedna je duša dobijena. I najzad t r e ć e, nisi se držao uslova dogovora, pošto si potajno pomogao svome sluzi da istraje u trpljenju i vrlini. - Kako? - povika Gospod - Ja pomogao? - Naravno - reče Sotona. - Tvrdeći drugačije, zapadaš u jeres pelagijanizma ili molinizma, koja odnekud biva smatrana mojim delom. Teološki je sigurno da je bez tvoga učešća vrlina nemoguća. Ako te u to čak i ne ubedi delo sv. Avgustina O slobodnoj volji, koje je veoma dvosmisleno, uzmi onda s police rešenje tridentskog sabora, poglavlje De iustificatione, i izvoli proveri. - Ne razumem se mnogo u teologiju - priznade Gospod nepouzdano - i, pravo da kažem, ne razumem dobro sve te sporove. Dabogme, neću da zapadnem u jeres. No, uostalom, ako sam mu čak i pomogao, ti si radio to isto u suprotnom pravcu. - O, ne - odogovri Sotona. - Ja sam samo organizovao spoljne okolnosti koje su imale cilj da Jova navedu na greh. Ali vrednost vrline i zasluga počivaju baš na tome da se vrlina praktikuje u svim spoljnim okolnostima. Prividna lakoća moga zadatka u svetu počiva na tome što stvaram samo objektivne situacije a rezultat toga je da ljudi greše već po snazi vlastitih sklonosti; prividna teškoća tvoje uloge sastoji se u tome što ti moraš da ih ojačaš iznutra, duhovnim sredstvima, protiv pritiska njihovih spoljnih uslova. Ali u stvarnosti je nešto drugačije. Moj zadatak je teži, pošto delujem u sredini materijalnih stvari da bih izazvao zlo u duhovnom svetu, što znači da moram dobro da poznajem pravilnosti uzročnog, uzajamnog dejstva telesne i duhovne stvarnosti, kako bih ovu poslednju razrađivao putem posrednih uticaja. Ti, međutim, deluješ neposredno u dušama, te dakle imaš dodira neposredno s tvorivom koje obrađuješ. I ako uprkos tome ja odnosim ovolike uspehe, i ako, kao što si sam u jednom od tvojih dela primetio, put propasti, to jest put za moje carstvo, jeste širok i prostran, a staza spasenja je uska i malo kome dostupna, to onda potvrđuje da svoj zanat ne obavljam loše. A svet si, međutim, uredio ti, a ne ja. Ja, uostalom, radije pripisujem svoje uspehe tvojoj velikodušnosti u odnosu prema meni nego tvojoj nesposobnosti, i tim pre tvojoj velikodušnosti nego mojim sopstvenim sposobnostima u radu. Zato ne mislim da te mučim duže i bez žaljenja ti ostavljam Jovovu dušu, imajući i previše rekompenzacije sred ostalog čovečanstva. Tim pre - dodade već nerazgovetno - što su teoretski sporovi između nas krajnje beznadežni. Dodaću u zagradi, da ne moraš uopšte da se razumeš u teologiju, samim tim što si ti njen predmet. - Opet ta dijalektika - jauknu Gospod mrzovoljno - od koga si je samo naučio? Ja znam samo jedno: Jovova duša je spasena, opkladu sam dobio, a vaša skolastika me se mnogo ne tiče. - Milo mi je da priznam poraz - reče Sotona udvorički i naklonivši se, napusti otmeni bar "COCOFIL", ostavljajući Gospoda zabezeknutog. Ima mnoštvo naravoučenija koja proističu iz celoga ovog događaja koji predstavlja samo prolog u problemu Jova. Neka od njih su vrlo prosta: tako, na primer, naravoučenije da treba revidirati poslovicu koja glasi: gde se dvojica svađaju (npr. Gospod i Sotona), treći se koristi; takođe drugo naravoučenije: prosti ljudi imaju razloga da se klone prijateljskih svađa između moćnih; pa treće naravoučenije: vrlina vernosti po svaku cenu ne traži uopšte jak razum. Ima, naravno, i složenijih naravoučenija, evo nekih od njih: Naravoučenije četvrto: vernost je vrlina unutrašnje suprotna, jer ako biva negovana u očekivanju koristi, prestaje da bude vrlina, a negovana radi nje same, često prisiljava na mirenje sa zlom, te prema tome, takođe, prestaje da bude vrlina. Naravoučenije peto: Gospod je dobar, te, prema tome, ukoliko ispoljava svoju suštinu, čini dobro; čovek, hvaleći ga, hvali dobro koje je upoznao - što nije nikakva zasluga. prema tome, pravi Jehovin trijumf ispoljava se tamo gde on deluje suprotno svojoj suštini, ili Gospod odnosi pobedu u toliko u koliko se pokazuje drugačijim nego što u stvari jeste. Da bi je odnosio stalno, on mora stalno da istupa u ulozi zločinca, i otuda se ljudima koji plitko misle čini da je Gospod uredio svet veoma loše. U stvari ga je uredio veoma mudro: on množi ljudske nesreće jer preko njih postiže moralne pobede, kada bi ljudi bili srećni, Sotona bi imao male uspehe, ali Bog ne bi imao nikakve. Prema tome vidi se: radi toga da bi se nebeske vratnice otvarale za malobrojne, milioni moraju da kuljaju kroz kapije pakla. To je propozicija nove teodiceje, saglasnija sa ljudskim iskustvom od tradicionalnih teodiceja. Naravoučenije šesto: sa Sotonom je lako izgubiti u teoretskoj diskusiji, jer on ima mnogo racionalnih argumenata, ali moguće je naprosto njega ne slušati. Naravoučenije sedmo: da je Jov samtrao da su njegove nesreće Sotonino delo, trudio bi se da se protiv njih bori, umesto što besposleno sedi; na primer, pošao bi dermatologu. Zato je korisno verovati, uprkos istini, da je zlo koje na nas nailazi uvek delo zle sile.
knjizevnost.16 mirche,
I'll give you a hint. 1 juvenile /ŔŔŔŔŔŔŔŔ/ adj.(1)* physiologically immature or undeveloped (2)* (characteristic) of or suitable for children or young people 2 juvenile n (1)* a young person (2)* a young individual resembling an adult of its kind except in size and reproductive activity (3)* an actor who plays youthful parts You're doing fine. Go ahead. (izvin'te ja sam samo u prolazu. :)) Mirče
knjizevnost.17 darone,
>> Zainteresovao si me svojim pitanjem, pa sam pokušala da dokučim >> šta bi to bilo juventizam. Pesme navijača Juventusa? :))
knjizevnost.18 veca,
>> Konačno nešto i o ravama... bravo Veco..! I meni je do sada, ova priča bila najbolja, mada strašno podseća (odgovara) na ovu našu situaciju :( Ima još nekoliko priča do kraja knjige, nadam se da nisam ugušila one koje to ne interesuje (bilo je dosta onih koji su tražili da nastavim sa prekucavanjem :) ).
knjizevnost.19 veca,
LEŠEK KOLAKOVSKI 13. Car Irod ili Beda moralista Veliki astrolog cara Iroda podneo je caru sledeći izveštaj: - Onaj koji se napio vode iz tajanstvene reke Hipijazis, koji je udisao vazduh šarenoga brda Atanora, kome stoje na usluzi Nisroh i Nahema, i Adramaleh i sam Belijal, prenosi ti govor zvezda: uz učešće Satruna, postojbine olova, planete nesreće i propasti, oruđa grozote i poraza, kao i uz učešće Venere, koja podseća na hladnoću i vlagu, rodio se jučerašnjeg dana neko ko za tebe označava smrtnu opasnost. Saturn koji kruži po sedmom nebu i blagodareći kome se rađaju siromasi, nadničari, seljaci i trgovci, i koji večito šalje na našu zemlju, čuvanu vlašću Jagnjeta, bolesti i smrti, zli Saturn crne boje, pred kojim nas opominju knjige starostavne, jer on štiti samo lopove, krivotvoritelje novca i zatvorenike, dao je juče život caru judejskom. Tvoja vlast je ugrožena. O tome ti govori jezik zvezda. Car Irod ustade i reče tihim glasom, u kome se krio hladni bes satrapa: - Možeš da me poštediš neprestanog ponavljanja svojih mudrosti. Zanimaju me zaključci. Gde se rodio? - U gradiću Vitlejemu. - Kažeš da se rodio car, a istovremeno da se to desilo pod znamenjem pod kojim se rađaju nadničari i trgovci. Suprotnost. - On nije car po rođenju, nego po astralnoj nominaciji. Rodio se u zanatlijskoj porodici. - Zanatlija kralj? - prasnu Irod prezrivo. - No, dobro, možeš da ideš. Istog dana održa se u Irodovom kabinetu savetovanje u kome učestvuju četiri najviša careva velikodostojnika. Car u uvodu obajsni: - Primio sam vest da se rodio jevrejski car. Nažalost, informacije zvezda su previše uopštene i određuju samo mesto i približno vreme rođenja, što znači da označavaju celu, dosta mnogobrojnu, klasu pretendenata na moj presto. Pošto je nemoguće utvrditi koja individua te klase je lice o kome se radi, i pošto je sigurno da mora da se spreči gubitak vlasti, jedini način delovanja jeste, uništenje cele klase. Drugim rečima, treba poklati svu decu rođenu u gradu Vitlejemu u vremenu koje označavaju zvezde. žetvorica savetnika se zamisliše. Nakon dugog ćutanja oglasi se prvi, koji beše fatalist i stoik: - Oprosti, kralju, ali tvoj plan smatram neispravnim. žim je sudbina htela da se rodi car, znači da nikakvi ljudski napori neće učiniti da sudbina bude prevarena. Zvezde govore o onom što će se neminovno dogoditi, a ne o onom što jedino može da se dogodi. Ma šta da preduzmemo, sudbina mora da se ispuni. Predlažem da odustanem od svih poduhvata u toj stvari, pošto su beznadežni. Seti se Edipove istorije i proročanstva koje je dobio njegov otac. žovek je bespomoćan pred sudbinom. Smatram da decu treba ostaviti na miru. Ako je ikakva promena sudbine moguća, onda to može da učini samo Bog. Ostavi Boga da stvar dovede do kraja. - Tvoj stav smatram defetističkim i paničarskim - reče Irod mirno, ali odlučno. - Šta dalje? - Ne slažem se sa zaključkom poštovanog kolege - javi se drugi savetnik, koje je bio moralist epikurejac. - Pre svega ne verujem u neizbežnu sudbinu; njena fiktivnost je dosta jasno pokazana u delima filozofa čiji sam ja pristalica. Ali čak i stojeći na stanovištu moga kolege, ne vidim razloga za takvu interpretaciju. Zvezde su obznanile da se rodio car. One ipak nisu obznanile da će onaj koji se rodio i biti car. Možda je smisao znamenja baš ovaj; rodio se neko ko ima duhovne dispozicije da postane car, ili ko u pogodnim okolnostima može da postane car. Prema tome, akcija radi uklanjanja eventualnog neprijatelja može da bude uspešna. - Podržavaš, znači, moj predlog? - upita Irod. - Ne. Ne slažem se s prethodnim obrazloženjem, ali slažem se sa zaključkom. Ne treba preduzimati akciju protiv dece, jer iako ta akcija može da bude uspešna, ipak je nemoralna, jer nemoralno je uništavati slaba i bespomoćna lica, koja je moguće uništiti ne izlažući se sam opasnostima. - Tvoj istup - odgovori Irod hladno - tretiram kao detinjast izgred naivnog moraliste, koji bi politiku hteo da podredi moralu. Iskustvo uči da su to beznadežni pokušaji. Mogao bih ti oprostiti tvoje utopističke fantazije da one ne vode objektivno do istih rezultata kao i fatalistički izvodi tvoga predgovornika, koji nas navodi na kvijetizam i neaktivnost. Moralizatorstvo i defetizam su u osnovi ista prevratnička delatnost, jer idu protiv državnog uređenja. Vi se, gospodo, zaboravljate. U pitanju je vlast. Tu nema šale. Slušam dalje. - Moje gledište je drugačije - progovori treći savetnik koji je bio religiozni moralist. - Ne verujem takođe u fatalnost sudbine, slično kao moj kolega epikurejac. Ali ne verujem, takođe, ni u kakva apsolutna pravila moralnog postupanja. Uništenje dece može da bude uspešno i da dovede do uništenja konkurenta. Ako bi bilo moguće obezbediti nekažnjivost u toj stvari, ne bi se trebalo kolebati ni za trenutak. Ipak treba izračunati da li se stvar isplaćuje na duže vreme. Uspeh cele akcije je verovatan, ali nije pouzdan. Međutim, kasnija Božja kazna je sigurna, jer ako se dobro sećam, masovno ubijanje dece Bog neodobrava. Spasavajući vlast, izlažeš se, care, opasnosti koja te čeka posle smrti, u poređenju s kojom bledi neprijatnost gubitka vlasti. Savetujem ti da ne preduzimaš taj korak, ne u ime bezuspešnosti niti u ime apsolutnog morala, nego u ime prostog računa gubitaka i dobitaka. - Na žalost, gospodo - reče Irod - s čuđenjem primećujem da još uvek niste uspeli da shvatite suštinu vlasti. Nema stvari važnije od vlasti, a izjava da se treba pomiriti sa gubitkom vlasti posle nekoliko godina radi toga da ne bismo doživeli neprijatnosti nakon nekoliko desetina godina, liči mi na buncanje. Slušam dalje. - Moje mišljenje - primeti četvrti i poslednji savetnik, koji je bio političar - razlikuje se u načelu od svih ovde iznesenih. Moji predgovornici, izuzev poslednjeg, već su sami oborili svoje razloge, te bi mi ostalo samo da oborim razloge poslednjeg govornika. Ali vratiću se, za časak, na moralizatorsku argumentaciju. Nije istina, čak i kad bismo prihvatili neka načela apsolutnog morala, da je ubijanje dece nemoralno. Pozivanje na to da su deca bespomoćna, nema smisla; jer kad god ubijemo bilo koga neprijatelja, makar on bio zreo čovek, naoružan od glave do pete, čim smo uspeli da ga ubijemo znači da se uprkos izgledima on pokazao bespomoćnim. Drugim rečima, u svakoj borbi bivaju pobeđeni samo bespomoćni, ili sami bivamo pobeđeni. S te tačke gledišta ne vidim nikakve razlike između dece i odreda oklopnih vojnika. Ideju da je nemoralno boriti se ako sami nismo izloženi opasnosti, smatram isto tako besmislenom. Iz toga bi proizlazilo da u borbi nije slobodno činiti ništa kako bismo sami podneli što je moguće manje gubitke, a da se, međutim, treba što više izlagati opsnostima, to jest, da u borbi treba činiti sve da bismo izgubili. Gospodo, mora da ste hteli da se našalite? Molim da se odlučite za mrvicu doslednosti, ako dopuštamo uopšte borbu i uništavanje protivnika, a valjda nema sumnje da borbu samu po sebi niko ne može da osuđivati, onda apstrahujemo, takođe, i sve načine borbe koju su najuspešniji. Je li slobodno da se za vreme rata prikradamo u neprijateljski logor i da ukrademo ili uništimo njegova skladišta oružja? Slobodno je. Ali time činimo neprijatelja obezoružanim. Tim bolje, kažem. Prema tome, ako je slobodno boriti se, onda je slobodno boriti se i sa obezoružanima. A u takvom slučaju zašto ne i sa decom? Poslednji od ovde iznesenih pogleda takođe je detinjast. Kažete da će se Bog ljutiti zbog ubijanja nevinih? Ili zbog primene principa skupne odgovornosti? Besmislica! Ne moram valjda da vas podsećam koliko puta, saglasno sa Svetim pismom, Bog davao svojoj vojsci izričita naređnjea da se unište celi gradovi i zemlje s podvlačenjem da pod ta naređenja potpadaju i deca. Takve slučajeve Sveto pismo nam opisuje na svakom koraku. Ali našto takvi argumenti? Molim da se setite praroditeljskog greha. Zbog greha Adamova, koji je od nas udaljen nekoliko desetina pokoljenja, svako od nas kao novorođenče, podvlačim, kao novorođenče, nosi na sebi teret njegove krivice. Znači, Adamov greh opterećuje svako dete i prouzrokovao je do sad, kao što je poznato, nebrojene nesreće miliona ljudi. Princip skupne odgovornosti je, dakle, prirodni način postupanja Boga, i običan način usmrćivanja nekoliko stotina dece, među kojom se nalazi i jedan neprijatelj, naprosto je ništa, prosto smešna beznačajnost u poređenju sa istorijom praroditeljskog greha, zbog koga stalno umiru milioni, jer pojava smrti, kao što nas uči Biblija, upravo je rezultat neposlušnosti Adama i Eve. To su moji dokazi. Nadam se da su dovoljno ubedljivi. - Hvala, savetovanje je završeno - objavi car. - Vaši izvodi, gospodo, potpuno su me ubedili. žim se vi izjašjavate za uništenje dece, smatram da moram sa se pokorim vašem mišljenju. Molim da se pripremi sve za akciju. Dalji tok događaja je poznat. Deca su pobijena, no ipak, kako će se pokazati, akcija je bila bezuspešna: pravi cilj je izmakao mačevima žandarma. Nije ipak poznat završetak događaja, otkriven tek u najnovijim istraživanjima. A evo kako je izgledao: Posle nekoliko desetina godina Irod je sreo svoja četiri savetnika u čeljustima pakla. Svi su se nalazili u žalosnim uslovima, koji nusu pogodni za detaljan opis s obzirom na svoj drastičan karakter. Svi su, shodno sa običajima pakla, nosili na grudima sentencije svoje presude sa obrazloženjem. Ta obrazloženja pokazala su se kao naročito interesantna, jer ih je ispisao lično Najviši Sudija. Irod i savetnik političar, jedini koji je podržao pokolj dece, nosili su natpise jednake sadržine: "Za pokolj dece. Obrazloženje presude. Quod licet Iovi, non licet bovi. Iz toga što Bog primenjuje princip skupne odgovornosti i ubija decu zbog tuđih greha, ne proizlazi da bilo koji kralj može da čini isto. Naprotiv, to je zabranjeno u ime apsolutnog morala." Moralist stoik nosio je na grudima sledeći natpis: "1. Zbog kušanja Gospoda Boga. Obrazloženje presude: žovek koji sedi besposleno i druge nagovara na isto i veruje ili da će Bog za njega učiniti sve, ili pak - da je sve na sudbonosnan način predodređeno, ne samo što ispoveda jeres, nego iskušava Boga i seje defetizamm, koji u društvenim posledicama mora da vodi, između ostalog, do slabljenja borbe za stvar božju na zemlji. Glorifikacija neaktivnosti osuđuje se u ime apsolutnog morala." Moralist epikurejac, koji je takođe odbacio Irodov predlog, nosio je ovakav natpis: "Zbog omalovažavajućeg odnosa prema pitanjima vlasti. Obrazloženje presude: Vlast careva potiče od Boga i ustanovljena je njegovom odlukom radi obezbeđenja reda i mira na zemlji. Ko se bezbrižno odnosi prema pitanju vlasti, miri se s raspadom društva i s anarhijom. To se osuđuje u ime apsolutnog morala." Religiozni moralist nosio je tablicu na kojoj čitamo: "Zbog neverovanja u apsolutni moral i zbog proglašavanja lažnog morala koji se oslanja na račun. Obrazloženje: Bog zahteva da se čini dobro radi samog dobra i radi nesebične ljubavi prema Bogu, a ne zato što se to isplati. U protivnom slučaju, Bog biva tretiran kao trgovac, što je uvredljivo i što se osuđuje u ime apsolutnog morala." Pošto pročitaše šta piše na čijoj presudi, petorica zatvorenika tužno zaklimaše glavama. - Svi smo bili u pravu - reče Irod, a ostali ponoviše za njim kao eho: - Svi smo bili u pravu. Ipak Irod, u jednom trenutku, stisnu pesnice i viknu: - Pa ko je na kraju kriv? U tom trenutku ugledaše kako im prilaazi čudna pojava: čovek koji je gluho ječao i posrtao pod ogromnim teretom knjiga, papira i brošura. Beše to astrolog. "Zbog davanja nepreciznih obaveštenja koja su imala pogubne posledice. Obrazloženje: Astrolog je rekao caru da se rodio jevrejski kralj. Zaboravio je ipak da doda - iz ignorancije ili lakomislenosti, što na isto izlazi - da taj kralj uopšte nije ugrožavao Irodovu vlast, jer će sam kasnije objaviti da njegovo kraljevstvo nije od ovoga sveta. Dajući lažnu informaciju, astrolog je izazvao smrt nekoliko stotina dece, koja su nepotrebno poklana, radi zaštite carske vlasti. Grozna i uvredljiva nemarnost, dostojna osude u ime apsolutnog morala." Kako se pokazalo. gomila knjiga i papaira koje je astrolog nosio na leđima bili su razni materijali koji su čuveni sa preciznosti informacija i koje je on imao neprekidno da uči napamet: železnički redovi vožnje, telefonske knjige, statistički godišnjaci, razni pokazatelji, tabele, mape i planovi. - On je kriv za sve! - povika Irod i svi se baciše na astrologa, bijući ga pesnicama. - Zbog tebe sedimo u paklu! - vikali su i obasipali ga grdnjama koje su smatrane nepristojnima čak i na tome mestu gde je, u načelu, sve pristojno. - Gospodo - zavapi astrolog, pritisnut gomilom papira - ja jedini od svih vas sedim ovde nevin. Vi ste svi kažnjeni zbog zločinačkih intencija, ali ja zaista nisam imao drugih informacija i dao sam one koje sam primio. Moje su intencije bile čiste, a u principu Bog kažnjava zbog nemara, a ne zbog posledica dela. Sam ne shvatam zašto sam ovamo bačen. Sotona koji je šetao pored njih zlobno se osmehnu: - Dabogme, dobro je znati da je vredno davati precizne informacije - reče. - Ali to znanje ionako vam neće koristiti. Dolazi prekasno, kada se ništa više ne može učiniti. Ostavite na miru jadnog astrologa koji ništa nije kriv. Morali biste pamtiti da u moralnim pitanjima, a o njim se radi u našem zavodu, svako znanje stiže prekasno; možete ocenjivati i vaša dela i kad ništa ne može da se nadoknadi. Moralna strana svakog delovanja, nasuprot tehničkoj strani, apsolutno je nepredvidiva i daje se razumeti i oceniti tek pošto se dogodila. Ta okolnost je glavna i maltene jedina snaga naše skromne institucije, u kojoj zato možete da sretnete sve svoje poznanike, bez izuzetka.
knjizevnost.20 aleksandra.m,
No, hombre. Su palabra es erronea, su diccionario equivocado. Lo siento, colega, pero tendra que presentarse al examen otra vez. Gracias, en cualquier caso. :)
knjizevnost.21 fatman,
Juventizam je relativno nov, skoro sam cuo i na TV i na radiju i kao sto sam rekao ima neka knjiga "Preplitanja" koja je kao izasla u tom pravcu. Nisam zapamtio o cemu se zapravo radi i mislim da cu pasti u depresiju ako to ne otkrijem(o). Znam samo (ako ce to pomoci ) da su korice knjige plave sa zutim krugom. Ja do takve knjige jos nisam dosao pa me izmedju ostalog interesuje gde mogu da je nabavim (nema u knjizarama). A, DA recenziju je uradio Dragan Lukic cini mi se :Tobi trebalo da pomogne! Srdacno Fatman
knjizevnost.22 fatman,
Kako da ne !
knjizevnost.23 veca,
LEŠEK KOLAKOVSKI 14. Ruta ili Dijalog ljubavi i hleba Punih deset godina delila je Ruta Moavka postelju supružniku s Heleonom, tuđincem, s Heleonom Judejcem, sinom Elimelehovim. Deset godina bila je verna mužu, koji je otišao iz zemlje svoje, morene glađu, i našao utočište u Rutinoj otadžbini. I umre na zemlji Moavskoj Heleon, sin Elimelehov, daleko od rodnoga grada, i osta žena njegova Ruta sama u zemlji svojoj koja joj zanavek uze muža. I reče Ruta: Imala sam stranca za muža, a kad ga moja zemlja primi na večni stan, prestade time da da bude moja zemlja. Jer ode od mene Heleon, sin Elimelehov, i izdade me i sjedini se sa zemljom moavskom, i neću ga videti više. I nemila mi je ta zemlja s kojom me izdade muž moj. Otići ću zato iz zemlje ove tužne i sumorne i poći ću u zemlju Judejaca, iz koje iziđe nekad muž moj da bi me ovde našao. I zajedno sa majkom muža svojega Nojeminom, napusti Ruta svoju nekadašnju postojbinu i uputi se u zemlju Judejaca. A beše već slobodna ta zemlja od suše i beše topla i puna života, kao uspomena na Heleona, sina Elimelehova. Stiže, dakle, u nju Nojemina sa snahom svojom Rutom, koja napusti narod svoj i grad svoj, i Boga svojega, i oca svojega i mater, i sestre, i braću, da bi narod svoga muža učinila svojim narodom, a njegov grad - svojim gradom, a njegovog Boga - svojim Bogom. I nastani se Ruta sa svekrvom svojom Nojeminom u gradu Vitlejemu u zemlji judejskoj, i trpljahu glad i muke. Ne beše nikoga ko bi im zapalio vatru i doneo hrane u kuću, i zaštitio od zavijanja šakala. I stanovahu uplašene i tužne, same u gradu Vitlejemu, i čekahu milosrđe božje ili smrt - a znadijahu da se jedno i drugo često ne razlikuju neđusobno. A kada ih silno izmuči glad, reče Ruta svekrvi svojoj: Gledaj, žeteoci žanju ječam u polju. Poći ću za njima i pabirčiću klasje u polju, i pronaći ću žeteoca koji će mi utoliti glad. I pođe Ruta, udovica posle Heleona, da skuplja klasje na njivi Voza, rođaka svoga muža i svoje svekrve. A Voz joj dozvoli da kupi klasja koliko poželi i ukaza joj neobičnu ljubaznost. Jer beše to čovek po prirodi dobar i široke ruke, ali još više mu beše milo da pokaže prema Ruti svoju darežljivost, i to iz dvaju razloga. Ruta mu se dopala više od svih žena iz grada Vitlejema i silno je požele; sem toga mu se dopalo što je napustila svoju zemlju i pošla da traži sklonište u njegovoj otadžbini - jer viđaše u tome diku za svoj narod i svoga Boga. Reče joj stoga da oseća obavezu da joj ukazuje zahvalnost zbog takvog odnosa prema njegovoj otadžbini, i ukaza joj zahvalnost, kao što uvek biva, u nadi da će time i on zaslužiti njenu zahvalnost. I Ruta odnese u srcu svome zahvalnost prema svome dobročinitelju zajedno s vrećom zrnevlja koje je pokupila u polju. I obe, ona i Nojemina, utoliše glad ječmenim pogačama. Zatim Nojemina reče: - Noćas Voz veje ječam u polju. Idi tamo i kad ga nađeš na spavanju, probudi ga i ostani u polju, i donećeš kući hleb kojim ćemo se sutra hraniti. I bi tako. Ruta ode noću na njivu i probudi Voza blagim dodirom, i do jutra ne spavaše među krstinama ječma. A ujutro donese zrno za hleb i pogače, kojima se hranjahu ona i Nojemina. A zatim Ruta reče Nojemini: - Muči me misao da nisam postala kao devojka što se prodaje zato što sam noću posetila čoveka da bih donela hleb kući. A Nojemina reče: - Ništa loše nisi učinila, kćeri. Je li se Voz poneo prema tebi neljubazno? Nije, bogato te je obdario pre no što si mu ukazala svoju ljubav, i dao ti je da zasitiš glad. Zar ne zaslužuje od tebe zahvalnost za svoju dobrotu? A čime se može zahvalnost bolje pokazati ako ne ljubavlju, i čime ljubav, ako ne davanjem onoga što se najviše ceni? I zato, što više ceniš svoje žensko dostojanstvo, tim veći dar daješ u zahvalnost onome ko te je nahranio kada mu daješ ono što je u tebi žena. Devojka koje se prodaje ne zaslužuje prezir prosto zato što se daje onome od koga prima hleb, nego zato što u potaji sama sebe prezire i što ono što daje nema za nju vrednost. Ali za tebe to ima veliku vrednost, najveću, i baš zato si mogla da pokažeš time najveću i istinsku zahvalnost. - Ali zar nisam dala svoju ljubav za hleb? - upita Ruta. - A postoji li ljubav koja odista ništa ne zahteva? - upita Nojemina nju. - Ako postoji, ona zaslužuje poštovanje, ali među ljudima se retko susreće. Ljubav traži, u najmanju ruku, uzajamnu ljubav. A ti si želela samo hleba, koga čak i na ovom svetu gde hleba uvek ima premalo, ima u večem izobilju nego ljubavi i dobrote. A i potrebniji je ljudima hleb nego ljubav, i najpre treba zasititi glad, pre no što srce počne vikati i tražiti hranu. A ti si primila samo hleb. - Ali dala sam svoje telo. - Dala si kao znak svoje zahvalnosti za hleb, koji si primila. Pokazala si zahvalnost najbolje što si bila kadra baš zato što svoje žensko dostojanstvo visoko ceniš. Prema tome, primivši dobro koje služi samo podržavanju tvoga svakodnevnog života, dala si u zamenu za nj dobro neuporedivo dragocenije, dala si deo svoje duše, što zanči da si pokazala velikodušnost i darežljivost koje ti služe na čast. Ne samo da se nisi upraljala ničim nečasnim, nego si dala dokaz poštenja, zbog čega si zaslužila poštovanje. Razgovor svekrve sa snahom vodio se sve do trenutka kad stiže vest od Voza da želi da uzme za ženu Rutu Moavku. Na taj način Voz je pokazao da ceni Rutino poštenje; i pokazalo se da je Nojemina pravilno ocenila stvar. U ovoj priči nema ničega što bi zasluživalo podsmeh ili ljutnju ili prezir. Naprotiv, ona je dokaz da naš podsmeh često biva besmislen, ljutnja - lažna, a prezir - dvoličan i glup, ako njime progonimo nekog samo zato što je spreman da ukaže nekom drugom svoju zahvalnost na hlebu kojim je utolio glad, a zahvalnost iskazuje ljubavlju. Bolje hvalimo štedrost one koja daje svoj najbolji deo za komad hleba - jer, kako je ispravno primetila Nojemina, čak i u dolini gladi - i možda baš u dolini gladi - lakše je doći do hleba nego do zahvlanosti zbog hleba.
knjizevnost.24 dikla,
> No, hombre. Su palabra es erronea, su diccionario equivocado. > Lo siento, colega, pero tendra que presentarse al examen otra > vez. > Gracias, en cualquier caso. :) Jel ovo neki recept ?
knjizevnost.25 fatman,
Ovo ti je na onom jeziku drzave gde igra juventus (malim slovom) a ti rezmisli malo!
knjizevnost.26 veca,
LEŠEK KOLAKOVSKI 15. Jailja ili bespuća herojstva ============================================== Pošto priče postaju sve duže, dobila sam sugestije :) da ih kačim kao fajl. kolakov.zip
knjizevnost.27 aleksandra.m,
> Ovo ti je na onom jeziku drzave gde igra juventus (malim > slovom) a ti rezmisli malo! Ma, ta država je _nekad_ bila na tom mestu, a i šire. Sad je tamo država u kojoj igra juventud (i malim i velikim slovom) :)
knjizevnost.28 dikla,
> Ovo ti je na onom jeziku drzave gde igra juventus (malim slovom) > a ti rezmisli malo! O cemu da razmisljam kad ne znam sta tamo pise ?
knjizevnost.29 fatman,
Mislim da smo se udaljili od teme :da li mi neko moze kazati sta je to Juventizam kao pravac u knjizevnosti:
knjizevnost.30 dr.grba,
>> Juventizam je relativno nov, skoro sam cuo i na TV i na radiju >> .... >> Znam samo (ako ce to pomoci ) da su korice knjige plave sa zutim krugom. ********************* Eto. Sad je jasno šta znači reč "juventizam"...
knjizevnost.31 dr.grba,
>> Pošto priče postaju sve duže, dobila sam sugestije :) da ih kačim >> kao fajl. Naravno da očekujemo kompletan fajl na kraju (: BTW, daj neki broj u naziv, da možemo da sistematizujemo.
knjizevnost.32 stefan,
> >> Znam samo (ako ce to pomoci ) da su korice knjige plave sa zutim krugom. > ********************* > > Eto. Sad je jasno šta znači reč "juventizam"... Juventizam-pravac u kniževnosti koji se pojavio krajem 20-og veka. Najznačjniji predstavnici su bili članovi Demokratske stranke. Pošteno. ;)))
knjizevnost.33 mikis,
+> Evo, dakle, lingvistickog objasnjenja koje bi trebalo da +> objasni kako od "zadnjeg" postaje "poslednji": M. Stevanovic, +> Pisma Urednistvu, Nas jezik, n.s., III/1-2, 1951, str. 56-58. ^^^^ Hm, ovo nije bas najsvezije. Mnoge su se stvari u pravopisu od tada menjale. BTW, videh sinoc u "Bati" najnovije izdanje pravopisa (1993.) Cena - 30 DIN.
knjizevnost.34 fatman,
Juventizam nije politicki usmeren za razliku od grbe koji je NEusmeren. Ako hocete pomozite a ako necete nemojte podje****ti.
knjizevnost.35 veca,
Horhe Luis Borhes PAKAO, I, 32 Od praskozorja do sumraka, poslednjih godina XII veka, jedan leopard je gledao drvene daske i uspravne gvozdene šipke, žene i muškarce koji su se smenjivali, visok zid i, možda, mali popločani jarak pun suvog lišća. Nije znao, nije mogao znati da čezne za ljubavlju i surovošću i toplim uživanjem u komadanju i vetru s mirisom na divljač, ali nešto se u njemu gušilo i bunilo, te mu Bog progovori u snu: čivećeš i umrećeš u tom zatvoru, kako bi te čovek koga ja znam video određeni broj puta, da te ne bi zaboravio, i da bi tvoj lik stavio kao simbol u pesmu koja ima određeno mesto u potki vaseljene. Zatvoren si, ali najverovatnije ćeš dati jednu reč jednoj pesmi. Bog je, u snu, prosvetlio strašnu životinju, ona je shvatila njegove razloge i prihvatila taj usud, ali u njoj je ostalo samo nejasno mirenje sa sudbinom kada se probudila, odvažno neznanje, jer mašinerija sveta je veoma složena u odnosu na jednostavnost zveri. Mnogo godina kasnije, Dante je umirao u raveni, zanemaren i sam kao i bilo koji čovek. U snu, Bog mu je otkrio tajnu svrhu njegovog života i rada. Dante je, u čudu, napokon saznao ko i šta je bio, te blagoslovi sveje nevolje. Predanje kaže da je, probudivši se, osetio da je primio i izgubio nešto beskonačno, nešto što neće moći da povrati, pa čak ni da nazre, jer je mašinerija sveta suviše složena u odnosu na jednostavnost ljudi. Sa španskog prevela, Aleksandra Mančić-Milić
knjizevnost.36 novim,
" Mislim da smo se udaljili od teme :da li mi neko moze kazati " sta je to Juventizam kao pravac u knjizevnosti: ne može niko. očigledno je privatni vic nekog pisca. naime, knjiž. pravci jesu kategorije knjiž. istorije (a to se, kao i sve relevantne kategorije, utvrđuje post festum).
knjizevnost.37 fric,
> Ovo ti je na onom jeziku drzave gde igra juventus (malim > slovom) a ti rezmisli malo! Amigo del deporte, Lo siento, pero Ud. se ha equivocado. Le voy a ayudar: la lengua de que se trata se habla en la cuidad de la que vienen "Real" i "Atletico".
knjizevnost.38 stefan,
> Juventizam nije politicki usmeren za razliku od grbe koji je NEusmeren. > Ako hocete pomozite a ako necete nemojte podje****ti. Izi amigo, dont bi engri ;) Gde su mladi, tu je i šala ;))
knjizevnost.39 dikla,
> Juventizam nije politicki usmeren za razliku od grbe koji je > NEusmeren. Ako hocete pomozite a ako necete nemojte podje****ti. Pa niko te ne podjebava, vidis da ljudi ne znaju, pokusaj da to saznas na nekom drugom mestu ako ti je to vec toliko bitno ! Navici ces se ti vec na Sezam... :)
knjizevnost.40 dr.grba,
>> Juventizam nije politicki usmeren za razliku od grbe koji je >> NEusmeren. Hvala, momče, baš si zlatan. Kako bi bilo da me ti malo prosvetliš? P.S. Pričaj malo tako sa tvojim tatom, a ne sa mnom ):
knjizevnost.41 fatman,
U pravu Ste poso niste u stanju da mi pomognete obratiću se nekom drugom.
knjizevnost.42 veca,
LEŠEK KOLAKOVSKI 16. Solomun ili Ljudi kao bogovi kolakov2.arj
knjizevnost.43 veca,
EMBORUZ BIRS FANTASTIžNE BASNE GRIMIZNA SVEĆA žovek koji je ležao na samrti pozove postelji svoju čenu i reče: "Uskoro ću te zauvek napustiti. Zato mi daj još jedan, poslednji dokaz svoje privrženosti i vernosti, jer, prema našoj svetoj veri, oženjen čovek koji traži pristup na vratima raja, mora da se zakune da se nikada nije okaljao sa nedostojnom ženom. U mom stolu naći ćeš jednu grimiznu sveću posebno mističkog značaja, koju je blagoslovio prvo sveštenik. Zakuni se da se nećeš udavtati dogod ona postoji." čena se zaklela i žovek je umro. Na pogrebu, čena je stajala uz odar sa upaljenom grimiznom svećom u ruci, sve dok nije izgorela.
knjizevnost.44 fancy,
ŮŢ> čena je stajala uz odar sa upaljenom grimiznom svećom u ruci, sve dok ŮŢ> nije izgorela. mora da sam nešto propustio... kad su je potpalili..?
knjizevnost.45 veca,
>> mora da sam nešto propustio... >> kad su je potpalili..? Ne znam šta bi mogao da propustiš, jer je pričica kratka i sve piše tu. U pitanju je sveća :) a ne spaljivanje veštica :)))
knjizevnost.46 wizard,
> EMBORUZ BIRS Fina promena. Najzad nešto originalno i autentično.
knjizevnost.47 veca,
EMBROUZ BIRS MORALNO NAžELO I MATERIJALNI INTERES Sretnu se Moralno načelo i Materijalni interes na mostu kojim je mogao da prođe samo jedan. "Dole, bedo jedna!" grmnu Moralno načelo, "lezi da te pregazim!" Materijalni interes ga samo ćutke pogleda. "Pa," reče Moralno načelo, oklevajući, "da bacimo kocku, pa da vidimo ko će povući dok drugi pređe." Materijalni interes i dalje ćuti i ne skreće pogled. "Da bih, izbegao sukob," nastavi Moralno načelo, pomalo nelagodno, "ja ću da legnem i pustiću te da pređeš preko mene." Tada se Materijalnom interesu odveza jezik. "Ne verujem da si baš dobar za hodanje," reče on, "a ja prilično držim do toga šta mi je pod nogama. Kako bi bilo da ti siđeš u vodu." I Bi tako.
knjizevnost.48 darone,
>> > EMBORUZ BIRS >> >> Fina promena. Najzad nešto originalno i autentično. Nisi čitao knjigu? Bre, čak sam je i ja pročitao ;)
knjizevnost.50 armitage,
STRAVA! SF POEZIJA! VELIžANSTVENO! NEPREVAZIĐENO! "Poezija je kada svaki red počinje velikim slovom" ------------ O, NE IDI TI ------------ Tri puta "kvrc", Jedanputa "bum", Moj leteći tanjir ode u žbun. Jao! Jao! Ala sam se slupao. Sunce bledi, Dok me gledi, Dok me gledi, Okom sledi. A ja džavo, Slupah si brod. "Zbogom" mi kaže Nebeski svod. žak i zvezde padalice, Padaju kao padalice, Meni na rukav i lice, Na dzemper i nogavice. O, ne! Jaojs meni, Jaojs meni, Teškoj beni. Ja bi' gore, Al' ne more! Leteo b'u vis, Al' neda mi s'. Voleo bi' mlogo, Kad bi samo mog'o, Da pod oblak prnem, I domu se vrnem. Ja zborim u seti Ka očajnik kleti: "Aj vona flaj, Flaj tu d skaj!" Šta mi vredi, Šta mi vredi? Kad' ne vredi. Oh, tiho, tiho, Lepo je meni Govorio tata, Al' ne znam šta, Slušao nisam. Sad' bi sve dao Da mi je alata. Ondak bi' mnogo Lakse disa'. Sam na planeti. Sam, sam, sam ... Sam, sam, sam. Ah, oh, uh, Ne, to nije duh, Nije đavo, ni mađije Već to je cvet mirođije. Nik'o cvetak medeni, Blagoj's meni, blagoj's meni. Sad' mi lep je dan i noć I ne želim domu poć. Cvetak i ja, Cvetka dva, Drhtimo sva Od uzbuđenja. Cvetak se šareni, Ojme blagoj's meni. Suza kanu, ja zaplak'o, Kad' bi dovek moglo 'vako. Teovald Biribroć, 1643. Teovald Biribroć živi i radi u Berlinu. Svoju prvu pesmu je napisao sa sedam godina. Više nije pisao pesme. Objavljivan je na mnogo jezika, između ostalog i na meternjem. (iz "Šamitora", spec. izdanja lista kluba ljubitelja SF-a "Lazar Komarčić") -*- Armitage -*-
knjizevnost.51 veca,
EMBROUZ BIRS POLICAJAC I RAZBOJNIK Ugledavši kako Policajac tuče Razbojnika, Šef policije se razgnevi i reče mu da to više ne čini, inače će biti otpušten. "Nemojte biti prestrogi," reče Policajac osmehujući se, "tukao sam ga punjenom palicom." "Bez obzira," bio je uporan Šef policije, "sloboda koju ste sebi dali mora da je bila neprijatna, iako možda nije bolelo. Molim da se to ne ponovi." "Ali," reče Policajac i dalje sa osmehom, "to je bio punjeni Razbojnik." Pokušavši da izrazi svoje zadovoljstvo, Šef policije tako snažno ispruži desnu ruku, da mu pod pazuhom puče koža a iz rane poteče strugotina. Bio je to punjeni Šef policije.
knjizevnost.52 veca,
EMBROUZ BIRS DVA KRALJA Kralj Madagaoa, sporeći se sa Kraljem Bornegaskara, napisa ovome sledeće: "Pre daljeg razmatranja ovog pitanja, zahtevam da povučete svog poslanika iz moje prestonice." Užasno se razbesnevši zbog ovog nemogućeg zahteva, Kralj Bornegaskara odgovori: "Svog poslanika neću povući. Štaviše, ako odmah ne povučete svoj zahtev, ja ću ga opozvati!" Ova pretnja je toliko prestašila Kralja Madagaoa da se, hitajući da udovolji zahtevu, spotakao o sopstvene noge, pogazivši Treću zapovest.
knjizevnost.53 wizard,
> Nisi čitao knjigu? Jesam, ali ja Birsa (i njegove preteče i "sledbenike") volim uvek da pročitam, a konkretne basne su zbog forme (a i sadržaja, naravno) vrlo pogodne za ovakav način komunikacije (preko BBS-a). A i mnogo je bolje od onih kolakovski-popovanja. > Bre, čak sam je i ja pročitao ;) Ma šta kažeš? ;) Nije te odbila i uplašila obimnost dela? ;)
knjizevnost.54 jevta,
STRANAC U KUĆI Nemoj stranče da u moj krevet liježeš tajne sam pod jastuk skrila noći proplakane, neispavane i nježne, na njemu sam svoje prvenče povila. Ne diraj prašinu sa dječjih slika u njihovoj sobi cigaru ne pali nek' mirno spava kuća od barbika, kad dođu, nek se sjete kad su bili mali. Ne čitaj moje nedovršene pjesme k'o otrov prosuće se moja tuga, u tuđe se dirati ne smije iako su ovo ratna, teška, vremena druga. Sanjam noću da na prstima k'o dobra vila ulazim u sobu kroz zavjese bijele uzimam uspomene što sam ih skrila i rušim crne zidove što me od njih dijele. Zapamti, sa zorom ću doći, zateći te u snu crveno - lažnom tvoji ljiljani me istjerati neće moći jer u svojoj kući osjećam se jakom, osjećam se snažnom. DECEMBAR '92 Autor - Rada Krstić izbeglica iz Sarajeva, do daljnjeg nastanjena u Beogradu.
knjizevnost.55 jevta,
JEDNOM KAD ME KUĆI VRATE U tami gdje drhti smrznuta sova a plamen zvijezda odbija se od snijeg tiho krvari moja domovina nova, a mi beskućnici pošli u nepovratni bijeg. U daljini suza nam u oku šuti za sina, oca, brata svako svoju tugu sluti i u ime njih molim završetak rata. Crni gavranovi raskopaše zgarišta crvene teku Una, Drina i Neretva, pusta ostaše naša ognjišta a krvava ovogodišnja žetva. Sarajevo svoju tugu krije u parkovima sada groblje spava Miljacka više rijeka ljubavi nije novu istoriju piše, istoriju bez zaborava. Djeco moja, u neke nove zore pričaću vam ono što sad ne znate jednom kad me pokriju bore, jednom kad me kući vrate... JANUAR '93 Autor - Rada Krstić izbeglica iz Sarajeva do daljnjeg nastanjena u Beogradu
knjizevnost.56 fancy,
ŮŢ> tvoji ljiljani me istjerati neće moći ŮŢ> jer u svojoj kući osjećam se jakom, osjećam se ŮŢ> snažnom. (zadnji deo pevati uz gusle & mrtvog vola) ...tuci gada ocilima, prospi mu na lice vodu kipuću, nek zna zelena bagra kako je provaliti u srpsku kuću. anonimni skijaš p.s. obavijestiti pjesnikinju da je u SA proradio tramvaj, so...
knjizevnost.57 dr.grba,
>> BBS-a). A i mnogo je bolje od onih kolakovski-popovanja. Stvar ukusa i strpljenja. Ali, svakom preporučujem "Zbunovnik bajki" od Iringa Fečera. Tamo se najpre izloži neka poznata bajka, a potom njena demistifikacija u kliničko-psihijatrijskom, političkom ili socijalno-ekonomskom smislu. Zamislite da nije bio vuk i sedam jarića, već koza i sedam vučića. (: -----> Trnoružica ili Prevladavanje straha od defloracije
knjizevnost.58 veca,
>> Stvar ukusa i strpljenja. Ali, svakom preporučujem "Zbunovnik >> bajki" Ima i Kolakovski neke bajke, ako ih se ponovo dočepam, možda ih i pošaljem :) p.s. Kraće su od ovih, kako wiz kaže, popovanja :)
knjizevnost.59 veca,
EMBROUZ BIRS VEŠTIžIN PAPIR Metla koja je dugo služila nekoj Veštici kao papir, požali se na prirodu svog posla, smatrajući ga ponižavajućim. "U redu," reče Veštica, "daću ti intelektualni posao - bićeš u dodiru sa umom. Pokloniću te nekoj domaćici." "Šta!" reče Metla, "smatraš li da su njene ruke intelektualne?" "Ja sam mislila," reče Veštica, "na glavu njenog dobrog muža."
knjizevnost.60 dcolak,
│ Ne čitaj moje nedovršene pjesme │ k'o otrov prosuće se moja tuga, │ u tuđe se dirati ne smije │ iako su ovo ratna, teška, vremena druga. Wow, pazi ovo, TUĐE NEĆEMO, SVOJE NE DAMO :)) │ Zapamti, sa zorom ću doći, │ zateći te u snu crveno - lažnom ─────────────── Zar ovo nije najavljeno ubistvo? Morbidarije... Sledge DAMMIR!
knjizevnost.61 dcolak,
│ tiho krvari moja domovina nova, │ a mi beskućnici pošli u nepovratni bijeg. Primeti joj da bi bio red da se vrati u svoju domovinu. O kojoj domovini priča? Srbiji? Jevto, a da ti malo prestaneš sa sLanjem ovih "pesmi?" Sledge DAMMIR!
knjizevnost.62 jevta,
> Primeti joj da bi bio red da se vrati u svoju domovinu. O kojoj > domovini priča? Srbiji? > > Jevto, a da ti malo prestaneš sa sLanjem ovih "pesmi?" Poslao sam te dve putem jednog execa, a koliko si ih ti našao interesuje me, obzirom da tražiš da 'malo prestanem' da ih šaljem ??? Toliko su dosadne da ti se učinilo da ih je 421 ??? Baš ništa lepo u njima ??? Pozivaju na klanje ??? Morbidne ??? Molio bih tE da malo aNaliZiraš i ostale strofe, a ne sAmo par redova, ( tj. ne volim izvlačenja iz konteksta i bla, bla ,bla ... ) da bih u pOtpunosTi shvatio poEntu. Ni meni se ližno preVišE ne dOpadaju, ali sam smatrao da vredi da ljudi vide i načine razmišljanja osoba koje su došle iz bivše BIH. Uostalom....... De gustibus non est disputandum.
knjizevnost.63 veca,
OSLUŠKIVANJE TIŠINE (1989) BROD U BOCI žarls Bukovski je ležao na podu, raširenih strana, mrtav pijan. Vesna Denčić ================================================================ Neka mu je večna slava!
knjizevnost.64 spantic,
> Jevto, a da ti malo prestaneš sa sLanjem ovih "pesmi?" A da ti malo gledaš svoja posla? Meni su se, konkretno, pesme dopale i zahvaljujem Jevti na trudu koji je ulažio, kao i samoj pesnikinji na pesmama.
knjizevnost.65 dcolak,
│ Molio bih tE da malo aNaliZiraš i ostale strofe, a ne sAmo par redova, │ ( tj. ne volim izvlačenja iz konteksta i bla, bla ,bla ... ) │ da bih u pOtpunosTi shvatio poEntu. Ni meni se ližno preVišE ne │ dOpadaju, ali sam smatrao da vredi da ljudi vide i načine razmišljanja │ osoba koje su došle iz bivše BIH. Slažem se, prikazuju svu konfuziju razmišljanja takvih ljudi. Samo ne volim pozive na ubijanje, makar i tako zavijene.. Verovatno sam preoštro reagovao... Kao što ti reče... │ De gustibus non est disputandum. ;) Sledge DAMMIR!
knjizevnost.66 dikla,
> > Neka mu je vecna slava! > Nisam bas u toku.., jel umro, kad .. ?
knjizevnost.67 dcolak,
│ A da ti malo gledaš svoja posla? Meni su se, konkretno, pesme dopale │ i zahvaljujem Jevti na trudu koji je ulažio, kao i samoj pesnikinji │ na pesmama. Šta ti se dopalo kod njih?! Rodoljubiva osećanja :>> Sledge DAMMIR!
knjizevnost.68 fancy,
ŮŢ> A da ti malo gledaš svoja posla? Meni su se, konkretno, pesme dopale ŮŢ> i zahvaljujem Jevti na trudu koji je ulažio, kao i samoj pesnikinji ŮŢ> na pesmama. Pa jasno je da ti mrziš LJILJANE poodavno, i da ti ove huškačko patetične rime gode. . No, tu bi već EDIP imao štošta da kaže... da je živ. s' poštovanjem. p.s. prenesite ovo spanticu...
knjizevnost.69 fric,
> VEŠTIžIN PAPIR > Metla koja je dugo služila nekoj Veštici kao papir, Parip
knjizevnost.70 fric,
> ali sam smatrao da vredi da ljudi vide i načine > razmišljanja osoba koje su došle iz bivše BIH. Aha, :>> (Baš sam odvratan.)
knjizevnost.71 veca,
EMBROUZ BIRS KRITIžARI Minerva ugleda Antinoja dok se kupao i opčinjena njegovom lepotom, pod punim oružjem siđe sa Olimpa da mu se udvara. Na nesreću, pokaza svoj štit na kome beše Meduzina glava, a prelepi smrtnik, samo što je video, pretvori se u kamen. Minerva odmah ode Jupiteru sa molbom da mu povrati život. Ali, pre nego što je to bilo učinjeno, pored okamenjenog Antinoja prođoše Vajar i Kritičar i osmotriše ga. "Vrlo slab Apolon," reče Vajar. "Grudni koš je suviše uzan a jedna ruka je bar centimetar kraća od druge. Poza mu je neprirodna, čak bih rekao nemoguća. E, prijatelju moj, treba da vidite mog Antinoja." "Po mom mišljenju," reče Kritičar, "figura je podnošljiva, mada je vidljiv etrurski uticaj. Međutim, izraz lica je nesumnjivo toskanski, prema tome neprirodan. Kad smo kod toga, jeste li pročitali moj rad o 'Varljivosti pojavnog u umetnosti'?"
knjizevnost.72 wizard,
> Jevto, a da ti malo prestaneš sa sLanjem ovih "pesmi?" A da ti malo odmoriš? Ako već ne smeš ništa svoje da pošalješ i izložiš javnosti i sudu drugih, nemoj onima koji to smeju da zagorčavaš život i da im se podsmevaš. To sa strane izgleda vrlo jadno, a već je postalo malo i dosadno, ponavljaš se. -- I da... kaže se (a i piše) "pesama" a ne "pesmi", gosn. kritičar.
knjizevnost.73 milan,
> Ako već ne smeš ništa svoje da pošalješ i izložiš javnosti i > sudu drugih, nemoj onima koji to smeju da zagorčavaš život i > da im se podsmevaš. To sa strane izgleda vrlo jadno, a već je > postalo malo i dosadno, ponavljaš se. Ali to ne umanjuje njegovo pravo na kritički sud o tim pesmama. Ja nemam ništa protiv da neko ovde okači i pesme Radovana Karadžića. Ja, istina, ne bih trošio vreme da po njima raspaljujem, ali ako bi to neko drugi učinio zašto bih ga u tome sprečavao? Pretpostavka vlade je (Predsedniče da li grešim? ;)) da je ovo debatna tribina a ne knjiga po čijim se marginama ne sme škrabati! :)) Pl poz M
knjizevnost.74 dcolak,
│ Ako već ne smeš ništa svoje da pošalješ i izložiš javnosti i │ sudu drugih, nemoj onima koji to smeju da zagorčavaš život i │ da im se podsmevaš. To sa strane izgleda vrlo jadno, a već je │ postalo malo i dosadno, ponavljaš se. Da li se kako ti kažeš podsmevam svim ovde "objavljenim" delima? Ja se nešto ne sećam toga.. So, nisam ja kriv što su neke pesme najblaže rečeno smešne. BTW, pesme koje šalje Veca & CO. mi se sviđaju :) Sledge DAMMIR!
knjizevnost.75 mikrom,
Ne mogu da odolim iskušenju, dr.grba me je potsetio na neke omiljene knjige (Fečerov "Zbunovnik bajki"). Ovo je iz jedne zgodnije (zbog dužine priča :) "Slučajevi", Danil Harms HAZIVAJU ME MAJMUNOM ... Nazivaju me majmunom! Zbog toga ću, onima koji su to zaslužili, uši iščupati, a zasada me nešto kopka slava onog čan čak Rusoa. Zašto je taj tip sve znao? I kako decu povijati i kako cure udavati! I ja bih hteo sve znati. Ma, ja već sve znam, samo nisam baš u svoja znanja siguran. Što se dece tiče, to tačno znam - njih uopšte ne treba povijati, njih treba ubijati. U tu svrhu bih izgradio u gradu centralnu jamu i u nju bacao decu. Jama se svake nedelje može polivati živim krečom da ne smrdi. U istu jamu bih bacio sve nemačke ovčare. A sada o tome kako bih ja cure udavao. To je po mom mišljenju još jednostavnije: izgradio bih društveni dom gde bi se, recimo jednom mesečno, okupljala sva omladina. Svi, od 17 do 35 godina, morali bi se skinuti goli i šetati dvoranom. Ako se neko nekome svidi, onda taj par odlazi u ugao i tamo se uzajamno pregleda detaljnije. Zaboravio sam reći da bi svi morali imati na vratu karticu s imenom, prezimenom i adresom. Tako da se onome ko nam se svideo može poslati pismo i uspostaviti bliži kontakt. Ako se u te stvari umešaju roditelji, treba ih odmah ubiti sekirom i odvući na isto mesto gde i decu - u centralnu jamu. Ja bih još napisao o nekim svojim znanjima ali na žalost moram u trgovinu po mahorku. Kad izlazim na ulicu, ja uvek uzmem sa sobom debelu granu. Grana mi treba da mlatim decu koja mi se nađu na putu. Sigurno su me zbog toga prozvali majmunom. žekajte, bezobraznici, uši ću vam iščupati. 12. oktobar 1938.
knjizevnost.76 mikrom,
▄─ Nisam bas u toku.., jel umro, kad .. ? Onog dana kada je veca poslala poruku (četvrtak 10.03.)
knjizevnost.77 balinda,
>> Pretpostavka vlade je (Predsedniče da li grešim? ;)) >> da je ovo debatna tribina a ne knjiga po čijim se >> marginama ne sme škrabati! :)) Ma, samo zvrljajte. ;)
knjizevnost.78 veca,
EMBOUZ BIRS DVA PESNIKA Dva vrlo gladna Pesnika svađahu se oko Jabuke razdora i Kosti nesloge. "Sinovi moji" reče im Apolon, "ja ću podeliti nagrade". "Ti," reče Prvom pesniku, "ti ćeš u Umetnosti - uzmi Jabuku. "A ti," reče Drugom pesniku, "tebi je jača strana Mašta - uzmi Kost." "Prva nagrada Umetnosti!" reče Prvi pesnik pobednički i, pokušavajući da zagrize svoju nagradu, polomi sve zube. Jabuka beše umetničko delo. "To pokazuje prezir našeg gospodara prema pukoj Umetnosti," reče Drugi pesnik cereći se. Zatim pokuša da oglođe svoju Kost, ali mu zubi kroz nju prođoše bez ikakvog otpora. Beša to zamišljena Kost.
knjizevnost.79 aleksandra.m,
Hulio Kortasar LUKA, KRITIžAR STVARNOSTI Džekil veoma dobro zna ko je Hajd, ali to poznanstvo nije uzajamno. Luki se čini da skoro ceo svet živi u neznanju zajedno sa Hajdom, što svakako pomaže da se očuva red i poredak u od čoveka stvorenim gradovima. On se, pak, obično opredeljuje za jednoznačnu verziju, za Luku bez primesa, ali samo iz pragmatičnih higijenskih razloga. Ova biljka jeste ova biljka, Dorita = Dorita, i tako to. Samo da se ne prevari, pa mu ova biljka ispadne pogtepitašta u nekom drugom kontekstu, a o Doriti i da ne pričamo, jerbo! U erotskim igrama Luka je zarana našao prve refraktore, obliteratore i polarizatore navodnog principa identiteta. Tu vam odjednom A nije A, ili pak A jeste ne-A. Oblasti koje u devet i četrdeset spadaju u krajnje zadovoljstvo, u pola jedanaest će naginjati ka neprijatnosti, ukusi zbog kojih padate u delirijum, pak, servirani na stolnjaku teraće vas na povraćanje. To (više) nije to, pošto ja (više) nisam ja (ono drugo ja). Ko se tu menja, u krevetu, ili u vaseljeni - miris, ili onaj ko ga oseća? Subjektivno-objektivni odnos nije nešto što Luku zanima; i u jednom i u drugom slučaju, utvrđeni termini izmiču definiciji, Dorita A nije Dorita A, ili Luka B nije Luka B. A polazeći od trenutne relacije A = B ili B = A, pucanje kore stvarnosti postaje lančano. Može biti ovako: kada bradavice A sa uživanjem klize preko sluzokože B, SVE sklizne u nešto drugo i igra drugu igru, a rečnici zastarevaju. To traje koliko jedan jauk, naravno, ali Hajd i Džekil se gledaju licem u lice, i to u odnosu A = > B / B = > A. Nije loša ona džez-pesmica iz četrdesetih, Doctor Hekyll and Mister Jyde ... Sa španskog prevela Aleksandra Mančić Milić
knjizevnost.80 fancy,
ŮŢ> Sa španskog prevela Aleksandra Mančić Milić Aleksandra.m => Aleksandra.m.m ?
knjizevnost.81 wizard,
> Ali to ne umanjuje njegovo pravo na kritički sud o tim > pesmama. Ma jedno je kritički stav, drugo je pod*ebavanje autora. Jednostavno mislim da oni koji ovde pošalju *svoje* priloge na zaslužuju da budu dočekani na nož na način na koji to rade pojedini eksponenti. ;)
knjizevnost.82 wizard,
> Da li se kako ti kažeš podsmevam svim ovde "objavljenim" delima? Ne podsmevaš se svima naravno, ali mi smeta način na koji se podsmevaš onim kojim se podsmevaš. No, to je tvoje pravo, samo treba imati i meru. Što čitaš kad ti škodi? ;)
knjizevnost.83 dcolak,
│ Ma jedno je kritički stav, drugo je pod*ebavanje autora. Ja nikoga ne pod*ebavam, kako ti kažeš. Rekao da mi se ne sviđaju ali rekao sam i _zašto_. Ako je to pod*ebavanje.... │ Jednostavno mislim da oni koji ovde pošalju *svoje* priloge na │ zaslužuju da budu dočekani na nož na način na koji to rade │ pojedini eksponenti. ;) Ako su smeće, prema njima se treba ophoditi na odgovarajući način.. Inače, zašto se uopšte javljaš? Imaš li suprotno mišljenje? Pa iskaži ga momče, nemoj nas pod*ebavati... Sledge DAMMIR!
knjizevnost.84 dcolak,
│ Ne podsmevaš se svima naravno, ali mi smeta način na koji se │ podsmevaš onim kojim se podsmevaš. No, to je tvoje pravo, samo │ treba imati i meru. Ne sviđa ti se moj način? Meru? Da stalno vičem To je Shit! i pri tome se ne potrudim da obrazložim svoj stav, hm, zaslužio bih svaku osudu, ovako. Reci nešto dobro o tim pesmama... │ Što čitaš kad ti škodi? ;) Isto važi i za tebe (& moje poruke).. ;) Sledge DAMMIR!
knjizevnost.85 astojkovic,
Super knjiga., Antologija srpske proze postmodernog doba. Aleksandar Jerkov Ćirilica, naravno! :)))))))))))))))))
knjizevnost.86 dikla,
> Jednostavno mislim da oni koji ovde posalju *svoje* priloge na > zasluzuju da budu docekani na noz na nacin na koji to rade > pojedini eksponenti. ;) Ma to je samo 'razvijanje diskusije' ... :)
knjizevnost.87 veca,
>> Ćirilica, naravno! :))))))))))))))))) Zar je to bitno? Hvala Bogu pismeni smo, pa znamo oba pisma da čitamo. p.s. Nemoj svađu ovde da mi prenosite ;))
knjizevnost.88 veca,
EMBORUZ BIRS VISPRENI PACOV Baš kad je hteo da izađe iz svoje rupe, Pacov ugleda Mačku koju ga je čekala. Vrativši se društvu na dnu rupe, pozva jednog Prijatelja da zajedno posete obližnji ambar. "Pošao bih ja sam," reče on, "ali nisam mogao da se lišim zadovoljstva tako izuzetnog društva." "Vrlo lepo," reče Prijatelj, "poći ću s tobom. Hajde napred." "Napred?" uzviknu ovaj. "Šta! Ja ispred tako velikog i slvnog pacova kao što ste vi? Ne, nikako - samo posle vas." Zadovoljan ukazanim poštovanjem, Prijatelj pođe napred. Kad je izašao iz rupe Mačka ga zgrabi i ode. Drugi tada izađe bez bojazni.
knjizevnost.89 darone,
>> Jednostavno mislim da oni koji ovde pošalju *svoje* priloge na >> zaslužuju da budu dočekani na nož na način na koji to rade >> pojedini eksponenti. ;) 10E-3? ;)
knjizevnost.90 darone,
>> Ako su smeće, prema njima se treba ophoditi na odgovarajući način.. >> Inače, zašto se uopšte javljaš? Imaš li suprotno mišljenje? Pa >> iskaži ga momče, nemoj nas pod*ebavati... xexe, dobar potez ;) Ali: prema smeću se _ne_ treba ophoditi smećarski, jer, ako to radiš, samo ti se kaže šta si ;))
knjizevnost.91 kustos,
> Baš kad je hteo da izađe iz svoje rupe, Pacov ugleda > Mačku koju ga je čekala. Vrativši se društvu na dnu rupe, pozva > jednog Prijatelja da zajedno posete obližnji ambar. "Pošao bih ja > sam," reče on, "ali nisam mogao da se lišim zadovoljstva tako > izuzetnog društva." > "Vrlo lepo," reče Prijatelj, "poći ću s tobom. Hajde > napred." > "Napred?" uzviknu ovaj. "Šta! Ja ispred tako velikog i
knjizevnost.92 dcolak,
│ xexe, dobar potez ;) Ali: prema smeću se _ne_ treba ophoditi smećarski, │ jer, ako to radiš, samo ti se kaže šta si ;)) žek malo, hoćeš da kažeš da su đubretari nečasni ljudi bez ikakvih vrednosti? Ne volim takve diskriminacije... BTW, kako se ti odnosiš prema smeću, iznosiš li ga iz kuće ili ga ostavljaš da istrune u stanu.. Sledge DAMMIR!
knjizevnost.93 wizard,
> Ja nikoga ne pod*ebavam, kako ti kažeš. Rekao da mi se ne sviđaju ali > rekao sam i _zašto_. Ako je to pod*ebavanje.... Jeste podjebavanje, podsmevanje, ismevanje... Nisi ničim pokazao da si kompetentan da se na taj način arogantno odnosiš prema nečemu što su ti ljudi napisali i poslali. Pročitaj tvoje "kritike" još jednom i videćeš da u njima nema ničega osim pljuvačke i podjebavanja. Nisi nigde napisao ZAŠTO je to što pojedini šalju "smeće" iz čega sledi da najverovatnije to i ne umeš da formulišeš, sročiš i onda napišeš. Da si to umeo i da si poslao ne bih ni reč rekao - ako već imaš dovoljno vremena da se baviš kritikom i analizom radova neafirmisanih ;) stvaralaca, bavi se, komentariši ih... ali ne moraš da ih koristiš da se prazniš. No, kako ti volja, ali imaj u vidu da su ovako tvoje "kritike" mnogo više govorile o tebi samom nego o onome o čemu si hteo da pišeš. > Ako su smeće, prema njima se treba ophoditi na odgovarajući način.. > Inače, zašto se uopšte javljaš? Imaš li suprotno mišljenje? Pa > iskaži ga momče, nemoj nas pod*ebavati... Imam mišljenje (momče ;), i napisao sam ga već: > │ Jednostavno mislim da oni koji ovde pošalju *svoje* priloge na > │ zaslužuju da budu dočekani na nož na način na koji to rade > │ pojedini eksponenti. ;) A što se konkretnih poslatih radova tiče, ne mislim da zaslužuju ni moje vreme ni trud da ih komentarišem. To mi ipak nije razlog da se podsmevam njihovim autorima. -- Kritikovati znači dokazivati autoru da ne radi onako kako bih ja radio, kada bih umeo. (K. žapek)
knjizevnost.94 hose,
>╬ń:) dužine priča :) "Slučajevi", Danil Harms Zmaje mogao bi da daš još neku priču jer su baš strava! Sećam se da sam čitao njegovu knjigu pre jedno 8. godina,mogu ti reći da je strava.Gde se samo čovek seti svih tih bizarnosti i gadosti ;) Pošto nisam nikada uspeo da nađem tu knjigu ,baš bi mogao da počneš da ubacuješ njegove priče... Nadam se da nisam jedini kome se sviđa čika Danil Harms. Pozdrav Hose!
knjizevnost.95 fancy,
ŮŢ> Nadam se da nisam jedini kome se sviđa čika Danil Harms. Kol'ko znam, on nije doživeo da bude čika..:((( Zna li neko nešto više?
knjizevnost.96 darone,
>> │ xexe, dobar potez ;) Ali: prema smeću se _ne_ treba ophoditi smećarski, >> │ jer, ako to radiš, samo ti se kaže šta si ;)) >> >> žek malo, hoćeš da kažeš da su đubretari nečasni ljudi bez ikakvih >> vrednosti? Naravno da ne. Radilo se o pesničkoj slici, zvanoj metafora. O čemu se radi? Ja bre tebi sve moram da crtam ;) Ti si prvi upotrebio izraz "smeće", koliko sam ja ukapirao, u negativnoj konotaciji - mislim da sam u pravu (složićemo se oko ovoga ;) Smećari su uglavnom neobrazovani ljudi (oko ovoga se takođe moraš složiti). Pošto sam u gornjoj rečenici malo prikriveno tebi rekao da ako se prema smeću ophodiš smećarski (odnosno istresaš svoje smeće preko tuđeg - molim te, ako ti imaš pravo da kvalifikuješ nečiji tekst kao smeće, imam i ja isto pravo prema tvojim tekstovima, nemoj mnogo da se vređaš) ispadaš smećar, mislio sam na neobrazovanost (primarno!) - čitaj niskoprofilnu komunikaciju. U to da li je pomenuti tekst smeće ne bih ulazio. >> Ne volim takve diskriminacije... Ni ja, iskren da budem :)) >> BTW, kako se ti odnosiš prema smeću, iznosiš li ga iz kuće ili ga ostavljaš >> da istrune u stanu.. Iznosim ga iz kuće. Što pitaš? Problem je što je to _moje_ smeće. Ti se baviš tuđim - kako sam kažeš.
knjizevnost.97 darone,
>> ŮŢ> Nadam se da nisam jedini kome se sviđa čika Danil Harms. >> >> Kol'ko znam, on nije doživeo da bude čika..:((( >> >> Zna li neko nešto više? ----- citat Harmsov život završio se kao život mnogih njegovih književnih junaka. Nesuđene ljubavnike Pronina i Irinu Mazer odvode iz kuće uniformisani enkavedeovci, patriota i istinski vitez Aleksej Aleksejevič Aleksejev nestaje u crnoj marici "nekud u pravcu Admiraliteta", iznenađenog starca iz "Kape" presreću na sred ulice i odvode "milicioner i jedan građanin u sivom odelcetu", a samog Danila Harmsa, lenjingradskog čudaka u liku Šerloka Holmsa, neumornog podrugljivca i "najvećeg marginalca" u novijoj književnosti, jedne večeri u pozno leto 1941. godine domar poziva da "na trenutak" siđe u dvorište, odakle ga u kućnom rublju i papučama, takođe crnom maricom, odvode službenici Staljinove policije. Februara sledeće godine umro je od gladi u zatvorskoj bolnici u Lenjingradu. ----- kraj citata Iz pogovora "Slučajevima", autor Dejan Mihailović. Inače sjajna knjiga.
knjizevnost.98 dcolak,
│ O čemu se radi? Ja bre tebi sve moram da crtam ;) Ti si prvi upotrebio │ izraz "smeće", koliko sam ja ukapirao, u negativnoj konotaciji - mislim da │ sam u pravu (složićemo se oko ovoga ;) Kakve veze ima moj negativan odnos prema smeću sa smećarima? Tjah, trebalo bi da negiramo sve one doktore koji, ta, recimo popravljaju ljudima zube. Karies je gadna stvar, gora i od smeća, ne? │ Smećari su uglavnom neobrazovani │ ljudi (oko ovoga se takođe moraš složiti). Ne moram se složiti. Smećari kod nas, u USA, u Francuskoj... ? │ Pošto sam u gornjoj rečenici │ malo prikriveno tebi rekao da ako se prema smeću ophodiš smećarski (odnosno │ istresaš svoje smeće preko tuđeg - molim te, ako ti imaš pravo da │ kvalifikuješ nečiji tekst kao smeće, imam i ja isto pravo prema tvojim │ tekstovima, nemoj mnogo da se vređaš) ispadaš smećar, mislio sam na │ neobrazovanost (primarno!) - čitaj niskoprofilnu komunikaciju. Nisi mi jasan, šta želiš da kažeš? Da je _moj_ tekst smeće? Prvo kažeš da sam ja smećar čim smatram tuđi tekst za smeće, a onda uvodiš podatak da je moj tekst smeće i da sam _zato_ smećar? Umeš li ti iskreno da govoriš (ili bolje reći jasno)? BTW, tvoja originalna poruka glasi: xexe, dobar potez ;) Ali: prema smecu se _ne_ treba ophoditi smecarski, jer, ako to radiš, samo ti se kaže šta si ;)) Sasvim jasna rečenica. Ako si očekivao da ja iz toga izbunarim da misliš da je _moj_ tekst smeće, svaka ti čast! Jadno je tako govoriti. Ako si želeo da kažeš da ti se ne sviđa moj tekst, zašto to nisi jednostavno rekao?! Pročitaj još jednom svoju poruku, i objasni mi gde se tu pominje moj tekst? │ U to da li je pomenuti tekst smeće ne bih ulazio. Baš si zanimljiv čovek. Napadneš me, i sad, kada treba da izneseš svoj stav o tim tekstovima ti .... Svaka čast, TAKO TREBA! │ Iznosim ga iz kuće. Što pitaš? Problem je što je to _moje_ smeće. Ti se │ baviš tuđim - kako sam kažeš. Tuđe smeće? žek' da tebi neko pred vrata prospe smeće šta bi radio? Sledge DAMMIR!
knjizevnost.99 novim,
" Iz pogovora "Slučajevima", autor Dejan Mihailović. Inače sjajna " knjiga. Dejan Mihailović (trenutno u San Francisku) i moja malenkost "otkrivali" smo dotičnog Harmsa (inače se građanski zvao: Danil Ivanovič Juvačev, 1905-1942) negde na kraju studija, '76-7. Najpre smo naišli u jednoj američkoj knjizi izversnog Gibsona o ruskoj avangardi posle Oktobra, a onda sam, u Beču, naleteo na podatke o početku izdavanja Harmsove zaostavštine (dva Rusa su to radila, od kojih je jedan, Jevrejin, uspeo tada da se iščupa iz Lenjingrada u Jerusalim, pa izneo dosta rukopisa i prepisa iz SSSR-a; i snjim smo kasnije uspostavili vezu). Tako je Harms dođao u Bgd. (Njime su se bavili nešto u Zagrebu, Dubravka Ugrešić i prof. A. Flaker, naš najbolji znalac ruske literature XX veka, ali, sem Flakerovih radova i dva razgovora koje sam imao s njim u to vreme, nismo znali da se Ugrešićka bavi time). Harmsa smo zajedno prevodili, Dejan i ja, ali kako nam nije bilo lako naći izdavača (SKZ je hteo da štampa, a onda su - idioti urednici, kojima je sve vreme bilo sumnjivo kako to da dva studenta nešto "otkriju" - odustali; Vladeta Janković se hvatao za glavu, ali nije mogao da ubedi svoje prijatelje tamo da štampaju Harmsa), nismo ništa objavili od toga, sve dok nisam otišao u vojsku, a Dejan našao da to objavi kao dodatak časopisu "Znak" FF-a i - pokupio "slavu" (meni je, u Sloveniji, tada bilo to već daleko; jedva sam skupio snage da sredim svoju prvu knjigu eseja). U tom izdanju "Slučajeva" prevodi nekih desetak pričica bar su, pa, moje delo. (Više sam tada prevodio Harmsove pesme, negde - da se potrudim i potražim - još valjda stoje.) Dejan je i kasnije prevodio Harmsa, napravio je i jedno izdanje u "Radu". Ja sam se zadovoljio jednim ogledom, mislim u "Književnim novinama", tih godina. Ali, u svakom slučaju Harms je kod nas uveliko Dejanovo delo (njega je to istrajnije zanimalo i - bio je srećniji s izdavačima). Inače, sam Dejan je pomalo nalik na nekog iz otkačenih Haramsovih priča, počev od toga da u vreme kad smo "otkrivali" Harmsa, on nije znao ni da bekne ruski - i naučio je taj jezik najviše Harmsa radi! Pa do događaja s početka januara o.g. Naime, kad je polazio jesenas za Ameriku, rekoh mu da nekako otvori sebi neki Internet-nalog, da bismo bili u bržoj vezi od snail-a. Zove me, tako, Dejan početkom januara i kaže mi da je upravo kupio neku 486-icu, modem, etc. i pita me (nikad nije radio s modemom) kako da otvori nalog. E, rekoh, pa zar nisi našao nekog našeg na nekom univerzitetu etc. Onda se setih jednog BBS u Kaliforniji (zvani "vijetnamac"), gde se može ući i otvoriti nalog - dovoljno za početak. I izdiktirah Dejanu kako to da uradi. Međutim, čovek je nevičan, a moje diktiranje je izgleda pogrešno zapisivao i - ništa nije uradio. Iduće noči mi se javio ponovo (s vešću da ništa nije uradio). Ponovo diktiranje, a onda se setih - pa što mu ja to ne uradim odavde! (Jupak beše džaba!) I tako i učinih. - Sve u svemu, harmsovska situacija: Dejan koji je na 50 milja (ili manje) od tog BBS-a, i ja, odavde, iz sankcijske Srbije, njemu lepo otvaram nalog i sređujem parametre! Pitajte o Harmsu, ako nekog nešto zanima. Imate pri ruci (dobro, na vezi, na Sezamu) nekog ko je, eto, barem delom "kriv" što je ta luda proza i ovde stigla. (Samo nemojte Harmsa "tumačiti" Harmsovom biografijom!:))) O čemu da pričam? Grupi kojoj je pripadao ("Oberjuti")? O tome da je osuđen i da mu se izgubio trag u logorima sibirskim zbog, zvanično, "štetočinskog delovanja u dečjoj književnosti" (naime, njegove apsurdne priče su shvatane kao "dečja literatura"!)? O tzv. nonsens literaturi? O literaturi apsurda uopšte? Navalite (specijalna pitanja će se naplaćivati u klubu pićem :))). (Prevešću vam ovih dana, ako stignem, nešto neprevedeno i poslati ovamo, ok?)
knjizevnost.100 novim,
Evo, za Daronea (1), neprevedeno dosad: Danil Harms: VESELI STARžIĆ Bio jedan starčić, Malecki je ost'o, I smej'o se starčić Izvanredno prosto: 'Ha-ha-ha Te he-he-he, Hi-hi-hi Te buh-buh! Bu-bu-bu Te be-be-be, Đinj-đinj-đinj Te truh-truh!' Kad, odjednom, pauka srete, Uplaši ga ovaj čisto, Podboči se, pa se splete, Produži sa smehom isto: 'Hi-hi-hi Te ha-ha-ha, Ho-ho-ho Te gulj-gulj! Ki-ki-ki Te ka-ka-ka, Ko-ko-ko Te bulj-bulj!' I priđe vilinu konjicu, Mračno se razbesn'o, Al' od smeha na travicu K'o dulek je tresn'o: 'Ki-ki-ki Te gu-gu-gu, Ko-ko-ko Te bah-bah! Oh, deco, Ne mogu! Oh, deco, Ah, ah!' 1940. ---- (1) Darone je skoro imao jedan "vic", sasvim harmsovski! :) (i omogućio mi je pisanje ove poruke :))).
knjizevnost.101 ndragan,
/ A da ti malo odmoriš? Znaš šta sam hteo da pitam povodom ovog. Bue_ Ndragan, the *zl
knjizevnost.102 ndragan,
/ p.s. Nemoj svađu ovde da mi prenosite ;)) Preći će mečka i pred druga vrata... :) Bue_ Ndragan
knjizevnost.103 dr.grba,
>> Sećam se da sam čitao njegovu knjigu pre jedno 8. godina,mogu ti >> reći da je strava.Gde se samo čovek seti svih tih bizarnosti i >> gadosti ;) E, pa Harms je glavom platio svoje delo... >> Pošto nisam nikada uspeo da nađem tu knjigu ,baš bi >> mogao da počneš da ubacuješ njegove priče... Pokušaj da nađeš knjigu u ediciji "Reč i misao" (one poznate crvene, broširane). Doštampana je pre dve-tri godine. Ja sam sebi kupio samo jedan primerak (: >> Nadam se da nisam jedini kome se sviđa čika Danil Harms. Nisi jedini (:
knjizevnost.104 dr.grba,
>> :))). (Prevešću vam ovih dana, ako stignem, nešto neprevedeno i >> poslati ovamo, ok?) Uradi to i kod mene imaš doživotni kredit.
knjizevnost.105 novim,
Danil Harms: CIRKUS PRINTINPRAM (Neverovatna predstava. Nov program) Sto krava, Dvesta dabrova, žetristo dvadeset Učenih mačaka Prikazaće četrdeset Izvanrednih Tačaka. žetiri hiljade petlova I četiri hiljade ćurana Odjednom Izripava Iza četiri paravana. Dve svinje Otplesaće polku. Klovn Pećka Udariće klovna Koljku. Klovn Koljka Udariće klovna Pećku. Učeni papagaj Poješće usoljenu Cvećku. žetiri tigra Pošoraće se s četiri lava. Izaći će Ivan Kuzmič S pet glava. Hohlov ljudina Podiže zubima slona. Gase se lampe, Rasipa mesečina. Zasijaće pod kupolom Električna zvezda. Učene lastavice Saviće zlatna gnezda. Grunuće muzika, U cirkusu se smrkava... Na tom se, drugari, Predstava Naša S v r š a v a. 1941. ps: Dopuna uz poruku 6.99: Harms je optuživan za "štetočinsko delovanje u dečjoj književnosti", ali su zapravo zvanično bili on i njegovi prijatelji optuženi (i kao takvima im se izgubio trag) za ovo (citat): "stvaranje monarhističke organizacije u oblasti dečje književnosti"! (Svaka sličnost ovog Printinpram cirkusa sa našim je slučajna, naravno... Ovo je, izgleda, poslednja stvar koju je Harms napisao neposredno pred hapšenje.)
knjizevnost.106 dr.grba,
>> Na tom se, drugari, >> Predstava >> Naša >> S v r š a v a. >> ... >> je slučajna, naravno... Ovo je, izgleda, poslednja stvar koju je >> Harms napisao neposredno pred hapšenje.) Kao da je naslutio... Ne mogu da ne prokomentarišem: čitajući ovo, imao sam snažnu asocijaciju na cirkus doktora Volanta u knjizi "Majstor i Margarita". Kao da je tim nesrećnim ljudima cirkus bio jedino objašnjenje za ono što im se zbilja dešavalo... BTW, Novice, imaš li kakvih podataka kako se desilo da je Harmsov materijal sačuvan? Zna se da je onaj sistem bio savršen u zatiranju tragova, ako treba i tri kolena unazad...
knjizevnost.107 novim,
" kako se desilo da je Harmsov materijal sačuvan? Zna se da je onaj " sistem bio savršen u zatiranju tragova Harms je počeo sredinom dvadesetih, a već oko 1930. njega počinju da napadaju (po običaju, suviše revnosne netalentovane gnjide-šlihtare) i to se poklapa s prvim velikim talasom tzv. čistki (1929-1932). Tokom tridesetih on pomalo štampa, negde do 1936, s promenljivim uspehom, ali zna da, otkad je 1930. bio napadnut u jednom tekstu u nekom partijskom listu kao autor "poezije klasnog neprijatelja", treba da se čuva. Objavljuju ga (ali retko) ponegde u nekom časopisu za decu, i javno je skoro mrtav. U ta vremena on svoje stvari piše na cedulje koje deli prijateljima i poštovaocima. Odatle je nešto sačuvano, kao i neke od njegovih radnih beležnica (koje su, nekim čudom, preživele; ne zna se tačno kako; u vreme kad sam se bavio Harmsom, pre 15-ak godina, nije u interesu bilo tih "čuvara rukopisa" da odaju svoj identitet; danas se verovatno može ući u trag). - Možda je imao i neko razvijenije čulo za deljenje svojih stvari (sluteći da će ona tako preživeti) i otud što mu je majka bila andragog - bavila se ženama koje su prošle zatvore. Bog bi znao. žudna je Rusija. I - velika. Iako je žeka bila kao Udba ("sudba"; ili kao Ozna - "sve dozna"), bilo je - kako obično biva sa birokratizovanim i na svoj način korumpiranim službama - i nekih margina za sklanjanje. Tako je u vreme žestokih čistki (kad su se komšije potkazivale; to uvek biva tako) u Rusiji praktikovan i tzv. odlazak u narod: odeš, nekud gde te niko ne zna, podmažeš lokalnog šefa da te primi za radnu snagu u nekom kolhozu, on garantuje lokalnoj žeki da si pod njegovim nadzorom - i nastaviš pod novim imenom. Dabome, sa starim životom (porodicom, prijateljima, mestom boravka) si sve prekinuo. Solženjicin navodi da je nekoliko miliona ljudi tako "odlazilo u narod" u vreme staljinističkih pomama. (Podatak je važan za zasnovanost ekonomskih tumačenja zašto su Staljinu bili potrebni logori. Ne samo kao sredstvo represije, što su u prvom redu bili, nego i za velike radove, besplatna radna snaga koju si mogao da držiš na malo hrane i vode. Ako si, dakle, "pobegao u narod", postajao si neka vrsta roba na nekom kolhozu. Preživeo jesi, po cenu koja je, naravno, za tebe skupa, za kolhoz-sistem jeftina. Mračno. Ipak, nije daleko od istine ni da modusi ovog rata kod nas - gde se zvanično ili "nije" ratovalo ili "malkice" tek ratuckalo - predstavljaju jedan od najjeftinijih načina rata. Potrošno i jeftino ljudsko meso. Ono koje ne bi u rat - pa, zadovoljiće se mrvom hleba. S par maraka tzv. plate. Nejasnost i besmislenost ratova kod nas je režim vrlo vešto dozirao za potrebe dobijanja jeftine radne snage. - Udaljih se načisto od teme, sorry.) ps: Ne mogu da nađem "Radovo" izdanje Harmsa ("Reč i misao" biblioteka; otišlo mi nekud). Ako neko ima, i ako mu nije teško, neka mi u mail baci sadržaj - spisak priča; ne prevodi mi se već prevedeno; za Sezam samo premijere Harmsa :). - Evo, u sledećoj poruci pesmuljak o tome kako nestaju ljudi.
knjizevnost.108 novim,
Danil Harms: IZ KUĆE JE IZIŠAO žOVEK Iz kuće je izišao čovek Sa štapom i prebačenog džaka. I na daleki put, I na daleki put Krenuo je on nekuda pešaka. Išao je sve pravo i napred I sve ispred sebe pogledom bdeo. Nije spav'o, nije pio, Nije pio, nije spav'o, Nije spav'o, nije pio, niti jeo. I kad odjednom, kroz šibljak, Zašao je u šumu, na crno mesto. I istog je trena, I istog je trena, I istog je trena načisto nest'o. Ali, ako bi se slučajno zbilo Da na njega negde naletite, Tada što brže, Tada što brže, Što brže nas o tom izvestite. 1937. (ps: Harms je imao ono što se zove - apsolutni sluh. Moji prevodi su, naravno, daleko, daleko od zvuka originala. Kad se ova pesma o tome kako nestaju ljudi pročita u originalu, glasno, ostaje zaista utisak struganja vilicama i škrgutanja zubima.)
knjizevnost.109 darone,
>> Kakve veze ima moj negativan odnos prema smeću sa smećarima? Tjah, >> trebalo bi da negiramo sve one doktore koji, ta, recimo popravljaju >> ljudima zube. Ima apsolutno veze - zubari su (većinom ;) ljudi koji iza sebe imaju godine školovanja, i nikako se ni za jednog zubara ne može reći da je, recimo, nepismen. To se za nekog smećara sa sigurnošću može reći (iako je nepismenost radikalan pojam, mogao sam da kažem i neobrazovanost, ali nisam hteo da te zbunjujem - u prošloj poruci nikako da ukapiraš u ćemu se radi ;))) Meni se relacija sa smećarem izuzetno dopala - zato sam je i upotrebio. E, molim lepo, smećar nikada neće (baš zbog svoje neobrazovanosti) reći za neku pesmu da mu se ne dopada iz razloga "tog i tog, pesničke slike te i te", na kulturološki visokom nivou (čitaj rečnik nije akademski), već će reći (otprilike): "To bre sranje kakvog nema". Na jednom javnom mestu, kakav je Sezam, takvim rečenicama jednostavno nema mesta. Ili se možda ne slažeš? A mislim da ti, iako ne koristiš takav rečnik, autorima pesama ne daješ kvalifikacije na visokom nivou (što za tebe smatram da bi trebalo). Tvoje poruke _jesu_ uvredljive (rekoh li ti to već?), i, ako ih ti tako ne osećaš, veruj mi, ima nas koji to osećamo (mogu samo da zamislim kako se oseća čovek kojem si odgovorio). Misliš li da te je wizard uzalud kritikovao? >> Karies je gadna stvar, gora i od smeća, ne? Paaaaa... ne bih rekao, ali se pitam kakve to sad veze ima sa ovim što pričamo? [Karijes je prirodna bolest, dok je smeće stečena ("bolest"). A može i ovako: probaj da staviš smeće usta, nećeš se baš najbolje provesti - bar ako ga zadržiš u usnoj duplji onoliko koliko zadržavaš karijes (ako ti analogija niej baš najčistija, nije ni meni, ja se samo zezam ;) ] >> │ Smećari su uglavnom neobrazovani >> │ ljudi (oko ovoga se takođe moraš složiti). >> >> Ne moram se složiti. Smećari kod nas, u USA, u Francuskoj... ? Ok, da budem precizniji: Smećari zaposleni u D.P. Gradska čistoća su uglavnom neobrazovani ljudi. Oko toga već moraš da se složiš - pa daj od nečega da krenemo. Mada ja mislim da ništa nije bolje ni u USA, Francuskoj. Ako ti i to smeta - da li misliš da su svi đubretari obrazovani ljudi, kao što su, recimo (tvoj primer), zubari? Ako to ne misliš, znači da ih ima neobrazovanih. E, takvih zubara nema (uglavnom, rekoh već ;) >> Nisi mi jasan, šta želiš da kažeš? Da je _moj_ tekst smeće? Ja mislim da jeste. Ali se prema njemu nisam (niti ću se, da se razumemo :) ophoditi smećarski ;) >> Prvo kažeš da sam ja smećar čim smatram tuđi tekst za smeće, Prvo, nikada nisam rekao to što ti kažeš da sam rekao. A rekao sam, evo ti citat, ti si ga sam izdvojio par redova niže. Onda ne uvodim taj podatak, već kažem da ga ja smatram smećem (s dopuštenjem). >> a onda uvodiš podatak da je moj tekst smeće i da sam _zato_ smećar? Ne, zašto sam te uporedio sa smećarem sam objasnio gore pri vrhu. >> Umeš li ti iskreno da govoriš (ili bolje reći jasno)? Ne, jer tebi sve mora... znaš već ;))) >> BTW, tvoja originalna poruka glasi: >> >> xexe, dobar potez ;) Ali: prema smecu se _ne_ treba ophoditi smecarski, >> jer, ako to radiš, samo ti se kaže šta si ;)) >> >> Sasvim jasna rečenica. Ako si očekivao da ja iz toga izbunarim da >> misliš da je _moj_ tekst smeće, svaka ti čast! To niti mi je bio cilj, niti sam očekivao da ćeš ti to tako shvatiti. BTW, tu ti je citat, malopre sam ga se džabe prisećao, gde ti vidiš da sam ja rekao da si smećar ako neki tekst smatraš smećem??? Na ovo ZAHTEVAM da mi odgovoriš! (a baš bi bilo lepo i da kažeš da nisi mislio da mi podmećeš, što si uradio) >> Pročitaj još jednom svoju poruku, i objasni mi gde se tu pominje >> moj tekst? ? Ti nisi shvatio da ako se tebi obraćam, pa još u drugom licu, da pričam o tebi, odnosno tvojim porukama? >> │ U to da li je pomenuti tekst smeće ne bih ulazio. >> >> Baš si zanimljiv čovek. Napadneš me, i sad, kada treba da izneseš >> svoj stav o tim tekstovima ti .... Svaka čast, TAKO TREBA! Ovo ti je najvažniji argument ;))))) Bre, ja ću da raspravljam o onom o čemu želim da raspravljam, a ne o onom o čemu bi ti voleo da ja raspravljam! I to smo sredili. [Primetio sam da ti je omiljen taj slogan... (TAKO TREBA!) Ti to čitaš sa plakata koji si okačio na zid? ;> ] >> │ Iznosim ga iz kuće. Što pitaš? Problem je što je to _moje_ smeće. Ti se >> │ baviš tuđim - kako sam kažeš. >> >> Tuđe smeće? žek' da tebi neko pred vrata prospe smeće šta bi radio? Jebo bi mu sve po spisku ;) I naterao ga da ga pojede ;)) Šalim se, izneo bi ga na ulicu (smeće).
knjizevnost.110 darone,
>> ps: Ne mogu da nađem "Radovo" izdanje Harmsa ("Reč i misao" biblioteka; >> otišlo mi nekud). Ako neko ima, i ako mu nije teško, neka mi u mail >> baci sadržaj - spisak priča; ne prevodi mi se već prevedeno; za >> Sezam samo premijere Harmsa :). Imam ja :) kratke priče: Slučajevi Plava sveska br. 10 Susret Kasirka Starice koje ispadaju (super priča :) (Vakcina) Bronzani pogled Gubici Početak veoma lepog letnjag dana (Simfonija) Novi talentovani pisac (žvoruge) Optička varka (čelja) Priča o onima koji se tuku Predavanje Stvar Prljava priča Pakin i Rakukin Šta danas prodaju u radnjama Maškim je ubio Koškina Pobuna San San draži čoveka Slučaj Petrakova Vitezovi Događaj na ulici Sud linča (Trčanje) Smetnja Mišinova pobeda Karijera Ivana Jakovljeviča Antonova Stolar Kušakov Mladić koji je zaprepastio čuvara Sanduk Kapa Vlast Padanje Praznik Gatka O pojavama i postojanju Istorijska epizoda Vitez Otac i kći Sudbina profesorove žene Jedna istorija Feđa Davidovič Sonet (Kapucin) Rehabilitacija O tome kako su me posetili glasnici Simfonija br. 2 (Nametljivost) Uspomene jednog mudrog starca Sveska (Odmor) Učitelj Kako sam raskrinkao jedno društvo Veza Iz beležnice Dečja priča Starica (malo duža priča :) kratki komadi Neuspela predstava (Vodvilj) žuk Komad Puškin i Gogolj Grigorjev i Semjonov Lovci Sastanak Svestrano istraživanje Američki mjuzikhol Matematičar i Andrej Semjonovič Makarov i Petersen žetiri ilustracije kako nova ideja zapanjuje na nju nepripremljenog čoveka Sagrešenje ili poznavanje dobra i zla O drami Jelizaveta Bam (malo duži komad :) pisma Jakovu Semjonoviču (27. mart 1931) Tamari Aleksandrovoj (17. jul 1931) Tamari Aleksandrovoj i Leonidu Saveljeviču (28. jun 1932) Tamari Aleksandrovoj, Leonidu Saveljeviču, Jakovu Semjonoviču i Valentini Jefimovoj (1. avgust 1932) Klavdiji Vasiljevnoj (20. septembar 1933) Klavdiji Vasiljevnoj (21. oktobar 1933) Klavdiji Vasiljevnoj (24. septembar 1933) Nikanadru Andrejeviču (1933)
knjizevnost.111 darone,
Danil Harms SMETNJA Pronin je rekao: - Imate veoma lepe čarape. Irina Mazer je rekla: - Sviđaju vam se moje čarape? Pronin je rekao: - O, da. Veoma - i dodirnuo ih rukom. Irina je rekla: - A zašto vam se sviđaju moje čarape? Pronin je rekao: - Veoma su glatke. Irina je zadigla suknju i rekla: - Vidite li koliko su dugačke? Pronin je rekao: - Oho, da, da. Irina je rekla: - A evo ovde se završavaju. Tu već ide gola noga. - Oho, kakva noga! - rekao je Pronin. - Imam veoma debele noga - rekla je Irina. - A i u kukoima sam veoma široka. - Pokažite. - Ne može - rekla je Irina - nemam gaćice. Pronin se spustio pred nju na kolena. Irina je rekla: - Zašto ste kleknuli? Pronin ju je poljubio u nogu nešto poviše čarapa i rekao: - Eto zašto. Irina je rekla: - Zašto mi zadižete suknju još više? Već sam vam rekla da sam bez gaćica. Ali joj je Pronin uprkos tome zaduga suknju još više i rekao: - Neka, neka. - Ovaj, kako ti mislite: neka? - rekla je Irina. Ali tada je neko zakucao na vrata. Irina je brzo spustila suknju, Pronin je ustao sa poda i prišao prozoru. - Ko je? - upitala je Irina ne otvarajući. - Otvarajte vrata - čuo se oštar glas. Irina je otvorila vrata i u sobu je ušao čovek u crnom kaputu i dubokim čizmama. Za njim su ušla dva vojnika nižih činova, s puškama u rukama, i za njima kućepazitelj. Niži činovi stali su kod vrata, a čovek u crnom kaputu prišao je Irini Mazer i rekoa: - Vaše prezime? - Mazer - rekla je Irina. - Vaše prezime? - upitao je čovek u crnom kaputu Pronina. Pronin je rekao: - Prezivam se Pronin. - Imate li oružja? - upitao je čovek u crnom kaputu. - Nemam - rekao je Pronin. - Sedite ovamo - rekao je čovek u crnom kaputu, pokazujući Proninu na stolicu. Pronin je seo. - A vi - rekao je čovek u crnom kaputu Irini - obucite kaput. Morate da pođete sa nama. - Zašto? - upitala je Irina. žovek u crnom odelu nije odgovorio. - Treba da se presvučem - rekla je irina. - Ne - rekao je čovek u crnom kaputu. - Ali moram nešto da obučem - rekla je Irina. - Ne - rekao je čovek u crnom kaputu. Irina je ćutke obukla svoju kratku bundu. - Zbogom - rekla je Proninu. - Razgovori su zabranjeni - rekao je čovek u crnom kaputu. - I ja takođe trebam da pođem sa vama? - upitao je Pronin. - Da - rekao je čovek u crnom kaputu. - Oblačite se. Pronin je ustao, skinuo s čiviluka svoj kaput i šešir, obukao se i rekao: - Evo spreman sam. - Idemo - rekao je čovek u crnom kaputu. Niži činovi i kućepazitelj zatrskaše đonovima. Svi izađoše u hodnik. žovek u crnom kaputu zaključa vrata Irinine sobe i zapečati ih sa dva mrka pečata. - Hajde napolje - reče. I svi izađoše napolje, glasno zalupivši spoljnim vratima. :(
knjizevnost.112 mikrom,
Vidim da je Harmsova priča "Nazivaju me majmunom" naišla na lep prijem. Evo još dve za koje mislim da se nisu našle u Radovom izdanju (?), a što se tiče onog dodataka u časopisu "Znak" FF-a toga se ne sećam jer ga je neko odavno "pozajmio" od mene, sećam se da je "Nazivaju me majmunom" bila u tom dodatku. Prevod je Dubravke Ugrešić SLUžAJ Bio jedan riđi čovjek koji nije imao oči i uši. Nije imao ni kosu, tako da su ga riđim zvali tek uvjetno. Govoriti nije mogao jer nije imao usta. Nos također nije imao. Nije čak imao ni ruke ni noge. Ni trbuh nije imao, ni leđa nije imao, ni kičmu nije imao, ni unutrašnje organe nije imao. Ništa nije imao! Tako da nije jasno o kome govorimo. Bolje je onda da o njemu ne govorimo. ODVRATNA OSOBA Senjka je ošamario Feđku po gubici i sakrio se pod komodu. Feđka je dohvatio Senjku ispod komode žaračem i otkinuo mu desno uho. Senjka se jedva iščupao iz Feđkinih ruku i s otkinutim uhom u ruci potrčao susjedima. Ali Feđka je sustigao Senjku i maznuo ga posudom za šećer po glavi. Senjka je pao, i po svoj prilici, umro. Tada je Feđka spakovao stvari i otputovao u Vladivostok. U Vladivostoku je Feđka postao krojač, zapravo ne baš pravi - šivao je, naime, samo damsko rublje, uglavnom gaćice i grudnjake. Gospođe se nisu stidjele pred Feđkom, podizale su pred njim svoje suknje - i Feđka im je uzimao mjeru. Feđka se zbilja nagledao svega i svačega. Feđka je odvratna osoba. Feđka je ubojica Senjke. Feđka je sladostrasnik. Feđka je izjelica, jer je samo za večeru znao pojesti po dvanaest kotleta. Feđki je izrastao takav trbuh da je sašio sebi steznik i stalno ga nosio. Feđka je bezočan čovjek: na ulici je djeci otimao novac, starcama podmetao nogu i plašio starice podižući ruku, a kad bi uplašena starica pobjegla u stranu, Feđka se pravio da je podigao ruku samo zato da se počeše po glavi. Sve se završilo time da je Feđki prišao Nikolaj, maznuo ga po gubici i sakrio se pod ormar. Feđka je dohvatio Nikolaja ispod ormara žaračem i izbio mu zube. Nikolaj je s izbijenim zubima pobjegao susjedima, ali ga je Feđka sustigao i udario ga pivskom kriglom. Nikolaj je pao u umro. A Feđka je spakovao svoje stvari i otputovao iz Vladivostoka. 27. studenog 1937.
knjizevnost.113 dr.grba,
>> čudom, preživele; ne zna se tačno kako; u vreme kad sam se bavio >> Harmsom, pre 15-ak godina, nije u interesu bilo tih "čuvara >> rukopisa" da odaju svoj identitet; danas se verovatno može ući u >> trag). Priznaćeš, bilo bi zanimljivo čuti priču tih ljudi... >> hleba. S par maraka tzv. plate. Nejasnost i besmislenost ratova kod >> nas je režim vrlo vešto dozirao za potrebe dobijanja jeftine radne >> snage. - Udaljih se načisto od teme, sorry.) Nažalost, ne i od istine ): >> otišlo mi nekud). Ako neko ima, i ako mu nije teško, neka mi u mail >> baci sadržaj - spisak priča; ne prevodi mi se već prevedeno; za Samo da donesem od kuće...
knjizevnost.114 dr.grba,
>> Danil Harms: >> >> IZ KUĆE JE IZIŠAO žOVEK žoveče, odakle iskopavaš ovaj materijal? Ovo je najcrnji Harms koji se može zamisliti! Ovo je vredno knjige... >> (ps: Harms je imao ono što se zove - apsolutni sluh. Moji prevodi >> su, naravno, daleko, daleko od zvuka originala. Kad se ova pesma o >> tome kako nestaju ljudi pročita u originalu, glasno, ostaje zaista >> utisak struganja vilicama i škrgutanja zubima.) Verovatno si gledao film "Slučaj Harms". Beše tamo jedna lajtmotiv pesmica "Što ja vižu, vižu mrak...". Koliko mi je poznato (ruski ne znam), ovako nešto se ne može naći u Slučajevima. Možeš li iskopati? P.S. Zaboravih ti reći: moj prvi susret sa Harmsom beše pre desetak godina, kada je moj prijatelj doneo fotokopiju fotokopijine fotokopije materijala kucanog na pisaćoj mašini. Beše jedno šest-sedam listova i tamo su se nalazile priče: o babama koje su iskakale kroz prozor; onom crvenokosom; o povraćanju na sceni... Mahom stvari dovoljne za početni šok susreta sa Harmsom. Ko zna, možda je to baš tvoje kucanije... (:
knjizevnost.115 novim,
">> "Radovo" izdanje Harmsa ("Reč i misao" biblioteka) " Imam ja :) Fala. :) Dve vesti za ljubitelje Harmsa: 1. Danas naleteh na knjižicu (verovatno skoro štampanu; nema nigde godine izdanja, malo čudno) Harmsovih pričica. Evo podataka (ne reklamiram nikog, neka mi se veruje na reč; podaci su da olakšaju onima koje zanima da nabave sebi primerak): Danil Harms: Slučajevi. Prevod Dušan Patić. Izdavač: KONS, Novi Sad. Tiraž: 500. (U knjižici, 60-ak strana, piše: "Isključiva distribucija: knjižara 'Miloš Crnjanski', Sutjeska 2, Novi Sad, tel. /021/624-387." Dakle, koga zanima, neka pozove. Ja sam inače kupio primerak ovde, u Bgdu, kod Bate, knjižara u Jugoslovenskom dramskog. Cena: 6 dinara.) 2. "Rad" (razgovarao sam sinoć sa gl. urednikom) veoma je raspoložen da ponovo štampa izdanje iz "Reči i misli" (verovatno dopunjeno; pokušaću da Internetom lociram Dejana Mihailovića, pa ili da ubaci još nešto, ili da možda ubacimo neke od ovih pesama koje šaljem na Sezam.)
knjizevnost.116 novim,
" film "Slučaj Harms". Beše tamo jedna lajtmotiv pesmica "Što ja vižu, " vižu mrak..." /.../ Možeš li iskopati? Pokušaću. Evo, dotle ovo: Danil Harms: PESMA Zatvorićemo svoje oči, Ljudi! Ljudi! Otvarićemo svoje oči, Ratovi! Ratovi! Podignite nas iznad vode, Anđeli! Anđeli! Potopite neprijatelja pod vodu, Demoni! Demoni! Zatvorili smo svoje oči, Ljudi! Ljudi! Otvorili smo svoje oči, Ratovi! Ratovi! Dajte nam snage da poletimo iznad vode, Ptice! Ptice! Dajte nam hrabrosti da umremo ispod vode, Ribe! Ribe! 1935.
knjizevnost.117 veca,
EMBROUZ BIRS BAMBO OD DčIAMA Pahdur od Patagaskara i Gukul od Madagonije behu u svađi oko jednog ostrva na koje su obojica polagali pravo. Najzad, po preporuci Međunarodne lige topolivaca, koja je imala značajne ogranke u obe države, odluče da se obrate Bambou od Džiama i prihvate njegovu presudu. Međutim, dogovarajući se o načinu arbitraže, mišljenja im se, nažalost, raziđu i oni se late oružja. Posle dugog i užasnog rata, kada su obe strane potpuno iskrvarile i bankrotirale, u interesu mira umeša se Bambo od Džiama. "Dragi i veliki prijatelji," reče on svojoj kraljevskoj braći, "za vas će biti korisno da naučite da su neka pitanja složenija i opasnija od drugih, jer sadrže veliki broj pojedinosti oko kojih je moguće ne složiti se. žetiri pokolenja vaših kraljevskih predaka raspravljalo je o tom ostrvu, ali bez svađe. žuvajte se, o, čuvajte se opasnosti međunarodne arbitraže! - od kojih ću vas ubuduće ja štititi, jer to osećam kao svoju obavezu." Pošto je to rekao, anektirao je obe države i posle duge, mirne i sretne vladavine pade od ruke svog Predsednika vlade.
knjizevnost.118 novim,
Ispravka: " Danil Harms: " PESMA " Otvarićemo svoje oči, = Otvorićemo svoje oči,
knjizevnost.119 janko,
Ovo je najlepše što se moglo dogoditi na Sezamu -- posle toliko vremena, ovo je pravi DOGAĐAJ. Književna premijera u elektronskom obliku. Skoro neverovatno. Divno. Svaka čast!
knjizevnost.120 dr.grba,
>> 2. "Rad" (razgovarao sam sinoć sa gl. urednikom) veoma je >> raspoložen da ponovo štampa izdanje iz "Reči i misli" (verovatno >> dopunjeno; pokušaću da Internetom lociram Dejana Mihailovića, pa >> ili da ubaci još nešto, ili da možda ubacimo neke od ovih pesama >> koje šaljem na Sezam.) OBAVEZNO!!!
knjizevnost.121 veca,
LEŠEK KOLAKOVSKI 17. Saloma ili Svi ljudi su smrtni ================================================================ Ovo je poslednja priča iz knjige: KLJUž NEBESKI Ako stignem, sutra ću da pošaljem fajl sa svih 17 priča. kolakov3.arj
knjizevnost.122 novim,
" Divno. Fala. :) U to ime, khm khm..., malo "romantičnog" Harmsa: Danil Harms: NEPOZNATOJ NATAŠI Kroz naočale, vezane kanapom, starina čita knjigu. Gori sveća, i magla k'o vetar šušti kroz stranice. Starac uzdiše, gladi vlasi, i bajatog hleba krišku Škrgućući bučno, ostacima krnjih zuba, lome vilice. Već svanuće odnosi zvezde i na Nevskom fenjeri trnu. Već se peti put s pijancem psuje kondukterka tramvaja. Već grebe kašalj nevski i starca kroz grlo prenu, A ja pišem stihove Nataši i ne sklapam oči od sjaja. 23. januar 1935.
knjizevnost.123 m.hristodulo,
>> SLUCAJ Ovaj "Slucaj" sam citao jos kad sam bio mali -- oko 13 godina sam imao -- i secam se da sam se valjao od smeha. A nisam tad ni znao da je to bio Harms. Eto, jos kao dete sam ispoljio sklonost ka sizofreniji, :-) -- Bolje je onda da o meni ne govorimo
knjizevnost.124 novim,
" -- oko 13 godina sam imao -- i secam se da sam se valjao od " smeha. A nisam tad ni znao da je to bio Harms. Ma, vidi ovo, skroz je šašavo (već je prevođeno, al' ajde još jednom*): Danil Harms: MATEMATIžAR I ANDREJ SEMJONOVIž Matematičar (vadeći iz glave loptu): Izvadio sam iz glave loptu. Izvadio sam iz glave loptu. Izvadio sam iz glave loptu. Izvadio sam iz glave loptu. Andrej Semjonovič: Vrati je nazad. Vrati je nazad. Vrati je nazad. Vrati je nazad. Matematičar: Ne, neću da je vratim! Ne, neću da je vratim! Ne, neću da je vratim! Ne, neću da je vratim! Andrej Semjonovič: Pa i ne moraš. Pa i ne moraš. Pa i ne moraš. Matematičar: Baš i neću da je vratim! Baš i neću da je vratim! Baš i neću da je vratim! Andrej Semjonovič: Pa u redu. Pa u redu. Pa u redu. Matematičar: Eto, pobedio sam! Eto, pobedio sam! Eto, pobedio sam! Andrej Semjonovič: Pa, pobedio si i smiri se. Matematičar: Ne, neću da se smirim! Ne, neću da se smirim! Ne, neću da se smirim! Andrej Semjonovič: Makar si i matematičar, ali, na časnu reč, nemaš pameti. Matematičar: Ne, pametan sam i znam baš mnogo! Ne, pametan sam i znam baš mnogo! Ne, pametan sam i znam baš mnogo! Andrej Semjonovič: Mnogo, ali sve same besmislice. Matematičar: Ne, nisu besmislice! Ne, nisu besmislice! Ne, nisu besmislice! Andrej Semjonovič: Dosadilo mi da se s tobom prepirem! Matematičar: Ne, nije ti dosadilo! Ne, nije ti dosadilo! Ne, nije ti dosadilo! Andrej Semjonovič srdito odmahuje rukom i odlazi. Matematičar, postojavši minutu, odlazi za Andrejem Semjonovičem. Zavesa ----- * Prevod se razlikuje od dosadašnjih, osim u raznim sitnicama, najviše po tome što matematičar vadi iz glave loptu (a ne "kuglu"; ruska reč "šar" znači obe stvari, ali mislim da je "lopta" adekvatnije, "matematičkije"). Nego, da malo napravimo pauzu (biće još originalnog Harmsa, obećavam :). Zanima me, ako nekog ne mrzi da kaže, koji bi bio smisao ove Harmsove za*ebancije o "Matematičaru i Andreju Semjonoviču". Kako to vama izgleda? (o, matematičari... :))
knjizevnost.125 hose,
ń:) Kol'ko znam, on nije doživeo da bude čika..:((( Kakva šteta za čovečanstvo ;> !!!!!
knjizevnost.126 hose,
ń:) ń:) Pitajte o Harmsu, ako nekog nešto zanima. Imate pri ruci (naime, njegove apsurdne priče su shvatane kao "dečja literatura"!) Hmmmmm ,baš je bio mali vragolan ;)))))( dečje pričice ;))) Ko je izdao knjigu "Slučajevi" i da li može negde da se nađe(kupi)? U svakom slučaju ,svi koji imaju njegovu knjigu, neka kače pričice jer su strava. Pravimo konkurenciju CONF vicevi - bljak ;) Pozdrav Hose
knjizevnost.127 hose,
ń:) žoveče, odakle iskopavaš ovaj materijal? Ovo je najcrnji ń:) Harms koji se može zamisliti! Ovo je vredno knjige... Slažem se čovek je car! Ko bude ponovo štampao njegovu knjigu "Slučajevi" je još veći car! ń:) šest-sedam listova i tamo su se nalazile priče: o babama koje ń:) su iskakale kroz prozor; onom crvenokosom; o povraćanju na ń:) sceni... Mahom stvari dovoljne za početni šok susreta sa ń:) Harmsom. Ko zna, možda je to baš tvoje kucanije... (: Ha ,to sam i ja čitao ,davno nekad beše i knjiga na srpskom.... Ponovni predlog: Ubacujte priče iz knjige "Slučajevi" mislim da bi ste mogli da napravite elektronsku knjigu "Slučajevi"-Danil Harms. Nadam se da ćemo i to jednog dana dočekati.... Pozdrav Hose!
knjizevnost.128 veca,
Lešek Kolakovski KLJUž NEBESKI ================================================================ U fajlu su svih 17 priča, svaka posebno. kolakovs.zip
knjizevnost.129 niklaus,
Subject: Re: Unhappy-end (:> Danil Harms (:> (:> SMETNJA (:> :( A moglo je tako lepo sve da se svrši... (; (: Sean :)
knjizevnost.130 veca,
EMBROUZ BIRS VOĐINA SENKA Šetajući se jednog sunčanog dana, Politički vođa ugleda svoju Senku kako ga napušta i žurno se udaljava. "Vraćaj se ovamo, huljo," povika on. "Da sam hulja," odgovori Senka ubrzavajući korak, "ne bih te ostavila."
knjizevnost.131 pkaca,
%%% Andreju Semjonoviču". Kako to vama izgleda? (o, matematičari... :)) ^^^^^^^^^^^^^^^^^ Biće i od tebe, Novice, Harms jednog dana :)
knjizevnost.132 mjova,
> U fajlu su svih 17 priča, svaka posebno. e, to! ;)
knjizevnost.133 novim,
" Biće i od tebe, Novice, Harms jednog dana :) Kad porastem. Evo, upravo otkrivam sve čudesne prednosti vi editora (Unixovog). Toliko je šašav da sam prvo mislio da ga je sam Harms napisao. Posle, kad bolje pogledam, ipak je neki matematičar tu umešao prste (onaj iz Harsmove priče ;>>) ps: Sad imam i nove rime za Harsove pesmuljke. Npr. nroff, troff, deroff... Zar nije cakano?
knjizevnost.134 novim,
I svakako da dodam: groff (uz ostale ..off, Janka radi :))
knjizevnost.135 m.hristodulo,
>> Makar si i matematicar, ali, na casnu rec, nemas pameti. Ovu recenicu cesto cujem od svoje majke, O:-)
knjizevnost.136 dr.grba,
>> još originalnog Harmsa, obećavam :). Zanima me, ako nekog ne mrzi >> da kaže, koji bi bio smisao ove Harmsove za*ebancije o >> "Matematičaru i Andreju Semjonoviču". Kako to vama izgleda? (o, >> matematičari... :)) Novice, nemoj da nas teraš da analiziramo! Novice, nemoj da nas teraš da analiziramo! Novice, nemoj da nas teraš da analiziramo! (:
knjizevnost.137 dr.grba,
>> ps: Sad imam i nove rime za Harsove pesmuljke. Npr. nroff, troff, >> deroff... Zar nije cakano? De, baci onu pesmicu "Pif, paf, puf", znaš na koju mislim?
knjizevnost.138 novim,
" De, baci onu pesmicu "Pif, paf, puf", znaš na koju mislim? :-)) - Evo, Unix verzija: Danil Harms: $$$ Sve sve sve drveće nroff sve sve sve kamenje troff sva sva sva priroda deroff. sve sve sve devojke nroff svi svi svi muškarci troff sva sva sva ženidba deroff. svi svi svi Sloveni nroff svi svi svi Jevreji troff sva sva sva Rusija deroff. ps: žena mi je svedok da sam ovo uradio u vi editoru... po propisu, dakle.
knjizevnost.139 hose,
Pozdrav svima Zmajevi, da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om. Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i teme grupe,pa da otvorimo nešto slično. Ako postoji grupa,priključite me O:) Hose!
knjizevnost.140 hose,
Pozdrav svima Zmajevi, da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om. Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i teme grupe,pa da otvorimo nešto slično. Ako postoji grupa,priključite me O:) Hose!
knjizevnost.141 hose,
Pozdrav svima Zmajevi, da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om. Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i teme grupe,pa da otvorimo nešto slično. Ako postoji grupa,priključite me O:) Hose!
knjizevnost.142 hose,
Pozdrav svima Zmajevi, da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om. Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i teme grupe,pa da otvorimo nešto slično. Ako postoji grupa,priključite me O:) Hose!
knjizevnost.143 hose,
Pozdrav svima Zmajevi, da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om. Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i teme grupe,pa da otvorimo nešto slično. Ako postoji grupa,priključite me O:) Hose!
knjizevnost.144 hose,
Pozdrav svima Zmajevi, da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om. Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i teme grupe,pa da otvorimo nešto slično. Ako postoji grupa,priključite me O:) Hose!
knjizevnost.145 hose,
Pozdrav svima Zmajevi, da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om. Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i teme grupe,pa da otvorimo nešto slično. Ako postoji grupa,priključite me O:) Hose!
knjizevnost.146 fancy,
ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi, ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi, ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi, ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi, ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi, ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi, ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi, Tigre, na čemu si..? p.s. I want some...
knjizevnost.147 veca,
EMBORUZ BIRS DVA POLITIžARA Dva političara razmenjivahu misli o nagradama za društveni rad. "Nagrada koju ja najviše želim," reče prvi Političar, "jeste zahvalnost mojih sugrađana." "To bi, bez sumnje, bilo vrlo prijatno," reče drugi Političar, "ali, avaj! Onaj ko tu nagradu želi, mora da se ostavi politike." Za trenutak pogledaše jedan drugoga sa neopisivom nežnošću. Zatim prvi Političar promrmlja, "Neka bude volja Božja! Pošto se ne možemo nadati nagradi, budimo zadovoljni s onim što imamo." Za trenutak izvukoše desnice iz državne blagajne i zakleše se da će biti zadovoljni.
knjizevnost.148 ndragan,
/ A moglo je tako lepo sve da se svrši... (; Nedostaju mi filmovi titlovani na hrvatskom, tamo je uvek bio seksualni hepiend umesto kraja, tzv svršetak...
knjizevnost.149 ndragan,
/ kaže, koji bi bio smisao ove Harmsove za*ebancije o "Matematičaru i / Andreju Semjonoviču". Kako to vama izgleda? (o, matematičari... :)) Ono mi baš i ne liči na matematičara, više na zakonodavca ili tako neku vlas'
knjizevnost.150 dr.grba,
>> da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om. >> Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja >> i teme grupe,pa da otvorimo nešto slično. A šta fali temi u EXTRA konferenciji?
knjizevnost.151 bcetina,
Ja bih hteo da budem potok al mi baba ne da da žuborim. Marko 5.5 godina iz dečijeg časopisa TIK-TAK.
knjizevnost.152 m.hristodulo,
>> Kad porastem. Evo, upravo otkrivam sve cudesne >> prednosti vi editora Osecam se licno odgovornim, :-) Novim upravo postaje clan teroristicke grupe "Unixovci" koja ce za koji deceniju da istrese Faraona iz gaca kroz prozor na prijemu u cast Billa Gatesa, ;-)))
knjizevnost.153 m.hristodulo,
>> Ja bih hteo da budem potok >> al mi baba ne da da zuborim. A to li se zove Juventizam? :-)
knjizevnost.154 hose,
ń:) Tigre, na čemu si..? ń:) ń:) p.s. I want some... Ne pitaj,ko radi taj i greši :) Nisam mator ,al'sam post'o senilan. Šta ćeš O:) Hose!
knjizevnost.155 hose,
ń:) A šta fali temi u EXTRA konferenciji? Hvala na pitanju , NIŠTA... Da Bog poživi pametne ljude koji je otvoriše... Pitah samo zbog toga što sam mislio da u grupi možeš da lepo napišeš kratke crte pojedinih zanimljivih knjiga , a da se ne uznemirava auditorijum ,jer možda ljude ne interesuju pojedine knjige ili žanr. kratko i jasno POZDRAV HOSE!
knjizevnost.156 novim,
" Faraona iz gaca kroz prozor na prijemu u cast Billa žekaj, pobrkao si sve, plan je bio obrnut. Bili se baca kroz prozor. F. ostaje gde je (on ima čvrsto zamandaljene pendžere, i nema nameru tu ništa da menja). Da ne sanjamo: Bili je još i dostižan, F. nije. Kad F. nestane, pitanje je hoće li biti nekoga ovde da to primeti! Evo kako će taj teško zamisliv slučaj objasniti jedna Harmsova pesma (bez naslova): Danil Harms: *** Pošao Petrov u šumu da drema. Išao, išao, i odjednom ga - nema. "Hm - Bergson reče, - ko snije? San li je to? Ma ne, nije i nije." Gleda on i vidi - preči se rov. A u rovu sedi li sedi - Petrov. I Begson onda da vidi šta se sprema pođe; kad, odjednom - ni njega nema. Začudi se Petrov ko je tu u pravu: "Ma, mora biti, nešto me u glavu zeza; nestade čova, k'o da snije. San li je to? Ma ne, nije i nije." (1936-1937)
knjizevnost.157 veca,
EMBROUZ BIRS PRENEBREGNUTA žINJENICA žovek koji je posedovao rasnog Psa i brižljivim izborom keruša odgajio veći broj štenaca lepih skoro kao anđeli, zaljubi se u svoju pralju, oženi je i izrodi gomilu glupaka. "Avaj!" uzviknu on, razmišljajući o tužnom ishodu, "da sam sebi birao ženu s pola one pažnje koju sam posvetio svom Psu, sada bih bio ponosan i srećan otac." "Nisam baš siguran," reče Pas čuvši tužbalicu. "Svakako, postoji razlika između tvog i mog nakota, ali ja sebi laskam da to nije u potpunosti zasluga majki. Ti i ja nismo potpuno isti."
knjizevnost.158 ndragan,
/ Kad porastem. Evo, upravo otkrivam sve čudesne prednosti vi editora / (Unixovog). Toliko je šašav da sam prvo mislio da ga je sam Harms Većina šifonjera je imala takve editore sa komandnom linijom. Na čuvenom TECO editoru se igrala jedna zgodna igra - uzme se neki fajl (aski tekst, verovatno), pa svako krene od tog fajla i ukuca svoje ime u komandnu liniju. Pobeđuje onaj čije ime napravi najveću štetu.
knjizevnost.159 dr.grba,
>> Pitah samo zbog toga što sam mislio da u grupi možeš da lepo >> napišeš kratke crte pojedinih zanimljivih knjiga , a da se ne >> uznemirava auditorijum ,jer možda ljude ne interesuju pojedine >> knjige ili žanr. A da se ti i ja opkladimo da se niko neće naljutiti, hoćeš? Samo ti piši... A što se tiče onih kojima se ne sviđa, njihov problem. Ne moraju da prate. ---> "Ko zna bolje, široko mu napolje."
knjizevnost.160 sifist,
Poštovani prijatelji želi da vas obavestim o pojavi dve knjige o kojima sam ja tek nedavno saznao a mislim da zaslužuju pažnju šire javnosti sezamovske. 1. SEME KOSMIžKOG ZNANJA-PRVA KNJIGA prva knjiga hristovih poruka izašla je iz štampe na Bogojavljanje 1993. godine. Poruke sa Izvora ljubavi i istine, primane su u Beogradu, a zapisali su ih Milovan-Mića Jovanović i Majrija Reić. Knjiga sadrži 240 strana i kroz 35 kazivanja govori o Bogu i ljubavi, veri i molitvi, ratu i miru, o potrebama duhovnog razvoja. Ceme kosmičkog znanja je knjiga o besmrtnosti čovekove duše i i večnim razvoju. Knjige sadrže 18 slika u boji, od kojih su neke crtane vođenom rukom, a neke, pored aktiviranja duhovnog razvoja kod čitalaca imaju i isceliteljsko dejstvo. 2. SEME KOSMIžKOG RAZVOJA-DRUGA KNJIGA Knjiga kroz 24 kazivanja, na oko 230 strana i 8 slika u boji, govori o svemu što može intresovati savremenog čoveka, bez obzira na uzrast, pol, zanimanje i obrazovanje. Knjiga govori o stvaranju svega što postoji, o zakonima Kosmosa i ljubavi, o dvojnosti i Svetom trojstvu, Mesiji, životu i smrti, o Raju i Paklu, da li se bliske (zemaljske) duše sreću posle smrti, zašto neko lako i brzo umire, a neko se muči u bolesti i na samrti, o bolestima i lečenju, o životinjama, piramidama, o veri i praznoverju, xoroskopu, crnoj magiji... Knjiga govori o putevima duhovnog razvoja, o načinu komuniciranja sa Kosmičkim Razumom o smislu i tumačenju kontakta... Tajne stvaranja i postojanja se iznose na nov način, jednostavno i poslužiće kako naučnicima i msticima, tako i običnim ljudima koji traže ljubav, smisao života i puteve samospoznaje. Sve ovo što sam vam naveo izgleda možda glomazno i dosadno ali mislim da vredi pročitati. Ja sam pročitao obe knjige i prezado- voljan sam onim što sam tu našao tako da ih iskreno preporučujem svakom koga ovakva vrsta istraživanja zanima. Pozdrav Sifist
knjizevnost.161 novim,
" Poruke sa Izvora ljubavi i istine, primane su u Beogradu, a " zapisali su ih Milovan-Mića Jovanović i Majrija Reić. axa. usput, onako, pitanje: a je l' veza bila full il' half duplex? " Knjige sadrže 18 slika u boji, od kojih su neke crtane vođenom " rukom, a neke, pored aktiviranja duhovnog razvoja kod čitalaca " imaju i isceliteljsko dejstvo. ako skeniram, je l' mi služi i kao virus-protection? O:>
knjizevnost.162 darone,
Gde da kupim Sionske protokole? Uguši me keva, kupi mi kupi mi kupi mi :)
knjizevnost.163 balinda,
>> Gde da kupim Sionske protokole? Uguši me keva, kupi mi kupi >> mi kupi mi :) A što joj ne odštampaš ove odavde? ;)
knjizevnost.164 danica,
Ne moras da kupujes, dacu ti ih ja. Naravno da ne moras da ih vracas, slobodno ih spali ili baci. p.s. Pitaj mamu hoce li i memorandum SANU? ;)
knjizevnost.165 dr.grba,
>> Knjige sadrže 18 slika u boji, od kojih su neke crtane vođenom >> rukom, a neke, pored aktiviranja duhovnog razvoja kod čitalaca >> imaju i isceliteljsko dejstvo. O, ne, zar i ovde? ):
knjizevnost.166 dikla,
> Gde da kupim Sionske protokole? Ugusi me keva, kupi mi kupi mi kupi mi > :) Otprintaj joj one sa Sezama .. :)
knjizevnost.167 ndragan,
/ ---> "Ko zna bolje, široko mu napolje." Ovo me podseti na jednu brzalicu iz tablića - kad neko gleda šta ima da odnese, kažu mu "sve je tvoje, ko ludoga polje".
knjizevnost.168 spantic,
> Ne moras da kupujes, dacu ti ih ja. > Naravno da ne moras da ih vracas, slobodno ih spali ili baci. > > p.s. Pitaj mamu hoce li i memorandum SANU? ;) Mogu li ja da ih dobijem? ;) Tipičan primer pokušaja komunističkog diskreditovanja, ali ono što je neoprostivo je to što je reč o izuzetno neveštom pokušaju ;)
knjizevnost.169 m.hristodulo,
>> Cekaj, pobrkao si sve, plan je bio obrnut. Bili >> se baca kroz prozor. F. ostaje gde je (on ima >> cvrsto zamandaljene pendzere, i nema nameru Hvala Vam kolega na korisnoj interpelaciji. Nemojte mi samo reci da sam opsednut, O;-)
knjizevnost.170 m.hristodulo,
>> Vecina sifonjera je imala takve editore sa >> komandnom linijom. vi je ekranski editor (viSUAL), a ovo je "knjizevnost"... :-)
knjizevnost.171 danica,
> Mogu li ja da ih dobijem? ;) Tipičan primer pokušaja komunističkog > diskreditovanja, ali ono što je neoprostivo je to što je reč o izuzetno > neveštom pokušaju ;) Naravno da mozes, idu u kompletu. ;) Znas, ide duga zima pod sankcijama pa u nedostatku drugih vrsta ogreva moz' da se grejes na teorije o zaverama itd..;) Oprosti mi molim te. :)
knjizevnost.172 spantic,
> Naravno da mozes, idu u kompletu. ;) Znas, ide duga zima pod Hvala :) Hajde već jednom da vidimo i konačnu verziju famoznog Memoranduma. Što se zime tiče imam ja čime da se grejem, efikasnije je ;)
knjizevnost.173 dr.grba,
>> Ovo me podseti na jednu brzalicu iz tablića - kad neko gleda šta >> ima da odnese, kažu mu "sve je tvoje, ko ludoga polje". Uuuuu, ovde ima cela hrpa fazona, a najvredniji su oni koji se čuju kada dedaci u nedeljno prepodne leti iznesu šamlice i jednu hoklicu na ulicu, pa opale sedmice ili raub.... Kad "mala tera veliku" u raubu, onda se kaže "ić'eš ti meni u Bačku po sira!"
knjizevnost.174 zloboleon,
Pozdrav Svima !!! Da li neko zna gde mogu da kupim svih 12 knjiga Herbertove 'DINE' (Izadavač je 'POLARIS') , ili ako nema da se komplet kupi da li bi se našla neka dobra duša da mi pozajmi te knjige na čitanje ????? Molim Vas, ukoliko znate, da mi odgovorite !!! Pozdrav !
knjizevnost.175 ndragan,
/ vi je ekranski editor (viSUAL), a ovo je "knjizevnost"... :-) Što da ne - neekranski editor sa komandnom linijom može da bude i te kakav alat za eksperimentisanje sa tekstom... spomenuti opit sigurno nije jedina stvar koja se može uraditi.
knjizevnost.176 dikla,
> pa opale sedmice ili raub.... > > Kad "mala tera veliku" u raubu, onda se kaze "ic'es ti meni u Backu po > sira!" Da i ja prilozim prvi koji mi je pao na pamet, 'svaka luda ima svoje veselje'
knjizevnost.177 novim,
Još jedna knjiga Harmsa: Danil Harms: žudesna predstava. (Izbor i prevod Vesne Vasić Vujčić. Izdanje Dragana Lakovića, Saraorci, 1991.) Ima par primeraka u bgd. knjižari Plato, 10 avrama. 75 strana, fotke i žvrlje autora, 15-ak pričica i oko 5 pesmuljaka je unutra. Evo šta sam, kopajući po knjigama ovih dana, uspeo da saznam o tome kako su se sačuvali Harmsovi rukopisi. U pogovoru jednog ruskog izbora Harmsa iz '89. priređivač (A. A. Aleksandrov) piše ovo: "Posle hapšenja pisca /29. avgusta 1941/, njegova arhiva je još dugo vremena ležala ostavljena u polurazrušenom stanu. Neki je neobičan slučaj uzeo pod svoje da ona nije stradala u vatri peći - što beše sudbina mnogih knjiga i rukopisa u opkoljenom Lenjigradu. Od jeseni 1941. čuvar pošteđene arhive (nekih gubitaka je već bilo) postao je jedan od Harmsovih prijatelja - J. S. Druskin. Zahvaljajući njemu glavni deo rukopisnog nasleđa Harmsa se sačuvao. Druskin ga je očuvao u teškim godinama, kada su hartije proganjanih pisaca uništavane bilo iz zle namere bilo iz straha. Danas se skoro sve što je sačuvao Druskin nalazi u rukopisnom odelenju Instituta ruske književnosti (Puškinova kuća) i Državne javne biblioteke 'M. E. Saltikov-Ščedrin'. Manji deo rukopisa Harmsovih se čuva u pojedinim zbirkama, kao i u Centralnom državnom arhivu za književnost i u Državnom književnom muzeju (u Moskvi)". Ovome treba dodati (priređivač tog izdanja oprezno je, i s pravom, smatrala da je bolje da 1989. to ne pominje) da je veliki deo tih rukopisa bio prepisan i iznet iz SSSR-a tokom sedamdesetih (u Izrael, potom na Zapad, nešto je, izgleda, išlo i preko Beograda, slično poznatom Pasternakovom "Doktoru čivagu", koji je, pod ne sasvim jasnim okolnostima, iz Rusije prebačen na Zapad, i potom po prvi put objavljen u Italiji, posredstvom beogradske veze). ps: Raspoložen sam da isprevodim, ali lagano, još neke Harmsove pesmice i da prevedem, nešto po prvi put, a nešto ponovo, njegove poznatije pričice. Možemo da napravimo Sezamo izdanje Harmsa, ukoliko mi neko pomogne da skeniramo neke od njegovih crteža, i ukoliko mi neko presnimi onaj već famozni WHAT.ZIP s Fon-a (tako da uz pomoć HC31 iskompajliram Harmsa i u formatu Windows Help fajla. Ima li neko s Fon-a ko voli Harmsa, može da uzme fajl i ponese sa sobom u klub u petak disketu? Ne moooogu da skidam 1,3Mb vezom na 1200 :((. 'Oćemo Harmsa u Sezamovom izdanju? ("'Oćemooooo...":))
knjizevnost.178 milan,
> ps: Raspoložen sam da isprevodim, ali lagano, još neke Harmsove > pesmice i da prevedem, nešto po prvi put, a nešto ponovo, njegove > poznatije pričice. Možemo da napravimo Sezamo izdanje Harmsa, > ukoliko mi neko pomogne da skeniramo neke od njegovih crteža, i > ukoliko mi neko presnimi onaj već famozni WHAT.ZIP s Fon-a (tako da > uz pomoć HC31 iskompajliram Harmsa i u formatu Windows Help fajla. > Ima li neko s Fon-a ko voli Harmsa, može da uzme fajl i ponese sa > sobom u klub u petak disketu? Ne moooogu da skidam 1,3Mb vezom na > 1200 :((. 'Oćemo Harmsa u Sezamovom izdanju? ("'Oćemooooo...":)) Postoji li neko izdanje njegovih celokupnih ili bar sabranih nedela? Ne treba meni prevod, al' mi nije jasno što ste ga izdavali tako na sitne parčiće. Sada je već dezaktuelizovan, al' se sredinom osamdesetih to još moglo čitati. Pl poz M P.S. Uostalom na ovaj problem izdavanja Harmsa sam Harms ima komentar: "Sve dobri ljudi a nikako da uhvate ukorena!".
knjizevnost.179 novim,
" Postoji li neko izdanje njegovih celokupnih ili bar sabranih " nedela? Ne treba meni prevod, al' mi nije jasno što ste ga " izdavali tako na sitne parčiće. Sada je već dezaktuelizovan, " al' se sredinom osamdesetih to još moglo čitati. Celokupnih još nema, koliko znam, ali ima nekoliko raznih izbora, počev od vircburških izdanja iz sedamdesetih, do novijih ruskih (nemam dobre podatke za poslednje 2 godine, doduše). Što smo ga izdavali na parčiće, upitaj ljude iz velikih izdavačkih kuća koji su odbijali prevode Harmsa. (Doduše, Harms i Dobrica Tj. - ne ide, zaista...) Šta li ti znači "dezaktuelizovan, al' se sredinom osamdesetih to još moglo čitati"? Vidim da moram početi s analizom one priče o lopti... O:)
knjizevnost.180 slavisa,
"Poznavanje pisca" Zoran Stanojević OPŠTI žLANAK* Prst sudbine je mač sa dve oštrice koji se pruža dokle god oko dopire. Crni oblaci su oštrica brijača čiji se zvuci opomene nadnose nad pucanj u prazno. Koplje bačeno u trnje oseća se kao riba u vodi, ali kako je sejalo, tako će i da žanje. Mnogi su lupili glavom o zid kroz prizmu savremenih zbivanja, jer gladan stomak nema oči. Crna ovca otpevala je labudovu pesmu; Ahilova peta nosi glavu u torbi. * Pisac je ovo poslao raznim listovima, kao apsolutni članak-za-svaku-priliku. Iako se može misliti da je ovde moguć i ma koji drugi raspored reči, treba znati: drugi raspored je dvosekli mač, i premda ne treba bacati koplje u trnje, bura nad oštricom brijača lupiće petom u zid!
knjizevnost.181 slavisa,
iz knjige "Poznavanje pisca" Zorana Stanojevića SPISAK PODLIH KOMPLIMENATA* On je samouk, što se i vidi. Bio je veliki pisac, taj titan literature. Na žalost, od njegovog dela nije nam ostao ni najmanji fragment. Imao je plameno pero. Veoma vešto se služio kreativnim neznanjem. On se bitno razlikuje od svih v e l i k i h pisaca sveta. On je tako neumorno radio da je često morao da prekida posao, i da se dugo, dugo odmara. Njegovo delo shvaatljivo je i najmladjima. Nema nikoga ko njega ne razume. * Ima srodnosti izmedju podlih komplimenata i euufemizama. Neki od podlih komplimenata prešli su, kasnije, neizme- njeni u eufemizme. Dogodilo se to u vreme kasnije, kada je, možda i održajem, zaslužio da se o njemu govori "On je jedna zaokružena celina" bez posebne napomene da ima 108 kg.
knjizevnost.182 slavisa,
iz knjige "Poznavanje pisca" Zorana Stanojevića SAVREMENIK Meni je bilo dovoljno da se rodim i već sam bio savremenik! To nam govori da se pravi savremenik r a đ a, savremenikom se ne postaje! A Šekspiru, koji je naš savremenik, Šekspiru (!!!) su za to bili potrebni vekovi. Da. Nedovoljno pažnje obraća se na činjenicu da je Őekspir naÜ savremenik t e k s a d a. Bio mu je potreban ogroman napor da to postane. Vekovima je čekao i još je prethodno, u tu svrhu, morao biti Šekspirom! Ništa manje nije bilo dovoljno. Ja, medjutim...
knjizevnost.183 milan,
> Šta li ti znači "dezaktuelizovan, al' se sredinom osamdesetih to još > moglo čitati"? > > Vidim da moram početi s analizom one priče o lopti... O:) O! Neee! Milost! Ovo "dezaktuelizovan" shvatio kao "dezaktuelizovan za mene". ;> Pl poz M
knjizevnost.184 darone,
(verovatno najkraća jugoslovenska SF priča) BEZ NASLOVA Rukovao sam se sa Teslom.
knjizevnost.185 armitage,
> (verovatno najkraća jugoslovenska SF priča) Verovatno najkraća internacionalna SF priča: GALAKTIžKA KARTA ---------------- i5, j8 (autor nepoznat) -*- Armitage -*-
knjizevnost.186 mdave,
■> Verovatno najkraca internacionalna SF prica: Ma jok, najbolja je ona: KRATKA PRICA ZA TELEPATE ------------------------ Ma znate vec na sta mislim !
knjizevnost.187 novim,
"> Vidim da moram početi s analizom one priče o lopti... O:) " " O! Neee! " Milost! Odbija se jednoglasno (jedan sam čovek, dakle jedan sam glas). Tj.: Nema milosti, dok traju radosti. :)) Analiza Harmsove pričice "Matematičar i Andrej Semjonovič" stiže. (Lupaj rizajn k'o uspe na vreme!) Naime, pričica, po mom sudu, razokriva tajnu tajne (tzv. mysterium tremendum, svetu tajnu) matematike (razgaćuje dotičnu gospođicu načisto i pokazuje uzaludnost svih naših pokušaja da joj se odupremo. Biće priče o tome zašto je nešto a ne ništa i slično, a to će se i demonstrirati crno na belo, belo na crno, zeleno na mažentu ili već koji f/b-ground imate. Crno na crno?) ps: Dosta tlačenja književnosti od strane matematike! Ceo Sezam je vaš, a naša tek jedna temica! Prelazimo u napad da oslobodimo naša vekovna ognjišta! Ako ste izmislili trougao i loptu, niste slova i sas slova! U to ime, sutra uveče krećemo u bombardovanje ove teme. O:) (Veco, napadaj s boka. Opkoljavaj.)
knjizevnost.188 milan,
> ps: Dosta tlačenja književnosti od strane matematike! Ceo Sezam je > vaš, a naša tek jedna temica! Prelazimo u napad da oslobodimo naša > vekovna ognjišta! Ako ste izmislili trougao i loptu, niste slova i > sas slova! U to ime, sutra uveče krećemo u bombardovanje ove teme. > O:) (Veco, napadaj s boka. Opkoljavaj.) Na svaku vašu ofanzivu u Centralnoj Bosni odgovorićemo svim sredstvima. ;)) Izmislili smo sve pa čak i centar jer "to kentron" je (staro?)grčki naziv za metalni štap koji se pobadao u središte ritualnog kola (crnogorsko-pelas(z?)gijskogg ora, što ne treba mešati sa ORA "Sutjeska" mada je sličnost napadna) odakle je i nastao naziv (ime, nomen est omen?) za središte, centar. Ergo, svi koji nas napadaju već su mrtvi, samo to ne znaju - čula varaju! Pl poz M
knjizevnost.189 pele,
Evo još jedne super-kratke horor-SF priče: Poslednji čovek na svetu sedeo je u svojoj sobi kada je neko zakucao na vrata. pele.
knjizevnost.190 darone,
>> Verovatno najkraća internacionalna SF priča: >> >> >> GALAKTIžKA KARTA Nije najkraća. U CIV.4 je neko (wiz?) ostavio 10 najkraćih SF priča na svetu, od kojih najkraća ne sadrži ni jednu reč. Zove se "Zašto taj_taj nije ubio Abrahama Linkolna?". Moj odgovor na tu priču je, naravno, "Smrt A. Linkolna (ukratko)", a ova koju sam sada ostavio je odgovor na onu knjigu Tesli iz teme nauka.
knjizevnost.191 novim,
" Izmislili smo sve pa čak i centar Centar? Pa, dobro. Ali niste sve. Vidi ovo: U Harmsovoj pričici (cf. 6.124), pojavljuje se izvestan Matematičar, i izvestan Andrej Semjonovič. Priča deluje na prvi pogled sasvim neozbiljno: Matematičar na početku izvlači loptu iz glave, i svoje ushićenje demonstrira pred tim Semjonovičem; ovaj ga gleda belo, i na kraju beži od njega, Matematičara. Uprkos toj neozbiljnosti, pričica ima nekog šarma, i ostavlja utisak zagonetke. Ako se zamislimo nad njom, nekoliko stvari će nam pasti u oči: - samo vađenje lopte iz glave, uz ostale tvrdnje Matematičara; - način govora Matematičara, koji ponavlja svoje reči više puta, kao da ih deklamuje; - Matematičar ne odustaje na kraju, i odlazi za drugim licem iz priče, A. Semjonovičem, očito ne popuštajući pred njim. Da Matematičar vadi loptu iz glave, zapravo najmanje treba da nas čudi. Lopta je, poput drugih osnovnih matematičkih objekata, idealni objekt, i kao takva postoji samo u glavi (u umu ili u duhu). U stvarnom svetu nema lopte, postoje samo njene aproksimacije. Matematika je izgleda i počela, kao jedna od disciplina Znanja, pitanjem lopte: Tales, koji je number One od sedam mudraca drevnog sveta, "prvi je", kaže Diogen Laertije, "predskazao Sunčeva pomračenja i utvrdio ravnodnevice". To je bilo neko važno saznanje u to vreme, kad su ga zabeležili istoričari, Eudem u Istoriji astrologije, kao i Herodot i Ksenofan, a divili su se tom saznanju i jedan Heraklit i Demokrit. Tales je, kažu, prvi utvrdio veličinu Sunčevog i Mesečevog kruga. Pričalo se da je, baveći se pitanjem kruga, Sunca, Meseca i odnosom Zemlje prema njima, prvi ustanovio godišnja doba i godinu podelio na 365 dana: ko jednom stane u krug, krug mu ne izlazi iz glave - ciklusi imaju uvek posledicu da se dele i množe, a Tales je izgleda prvi pokušao da taj posao izvede do kraja. Veli se da je geometriju učio kod Egipćana i da je prvi u krug ucrtao pravougli trougao. To sve ne čudi - jednom matematičar, uvek matematičar - već čudi ovo: da je Tales, mudar i reklo bi se, razuman, bio i praznoveran. Kad je obavio to ucrtavanje trougla u krug, on je, kažu legende, odmah bogovima žrtvovao nekog vola. Doduše, ima istoričara koji tvrde, da to nije uradio on, nego Pitagora - pravi svetac u matematici - ali svejedno ko je. Važno je, sa stanovišta nas koji gledamo u slova, da je žrtvovan vo, ni kriv ni dužan što su se trouglovi, krugovi i lopte motali po glavi ovim matematičkim jevanđelistima. Pisci, naime, ne žrtvuju stoku, nego ljude, pa i nedavni događaj na Palama ne treba gledati kao na delo pisaca; neki je ipak matematičar tu umešao prste. (Aha.) Još je jedna karakteristika bila važna za Talesa, a biće još važnija za Pitagoru. Kažu, istorije (a istorijama se veruje, ma ko u njih umešao prste), da se "bavio politikom, a posle je počeo da proučava prirodu". Pitagora će osnovati i sektu, u kojoj će se, opet javiti frakcije, pa čak i zavere, od kojih neke i vrlo krvave. Uopšte je Pitagora jedan naskroz čudan tip, i Harms je, moguće, imao baš njega u vidu kad je razmišljao o svom Matematičaru. Što god da je nasledio od Talesa, Pitagora je nasledio bar tri stvari: 1. pitanje o prapočetku, o "arhe"; 2. političku ambiciju; 3. praznoverje. Pod 1. spada da je Tales odnekud verovao da je "arhe" voda, a Pitagora je već dospeo do Broja (posledica ozbiljnija od vode-vatre-zemlje-vazduh- -vazduh je da su nadalje matematičari uvek tražili prapočetak, tj. težili da svedu svet na jedan ili više praelemenata, oblika, funkcija, čvorova, ideja, ili na pra-algoritam, aksiom ili princip, kako bi se svet formalizovao i dedukovao i decidibilirao iz tog principa; ta je napast imala i dobre loše strane, a ludost je trajala sve dok se sami, nakon što je izvesni Gedel u našem veku neoprezno priznao da je ta stvar uzrok velikog haosa u svetu, nisu ubedili u suprotno; no, inercija ove "arhe" ludosti još će, mnimo, među tim stvorenjima trajati, ako ih ikada i ostavi. Cf. Godel, Ešer, Bah). Pod 2. spada sledeći slučaj, koji se tiče Pitagore: njegove pristalice su bile učlanjene u jednu stranku, koja je obožavala bob, pravila, Loptu, i, naravno, Vođu. Vođa je bio Pitagora. E, gde je jedna stranka, tu je i druga, pa neki otpadnici, pod vođom Kilona, pošoraju se gadno s pitagorejcima i jedne noći, posle ko zna kakve terevenke, napadnu HQ, zapale zgradu i naprave silnu štetu. Sad, tu ima više verzija. Po jednoj, nije bila terevenka, nego je Pitagora hteo da po svojim Pravilima uredi grad, pa su se građani pobunili. Po drugoj, iza glavnog štaba pitagorejaca bio je zasad boba, a kako je Vođa voleo bob, nije hteo da ga gazi, nego se lepo predao pobunjenicima, koji su mu rekli :"Daj, bre, ti si mudar čovek, ali mi smo zadovoljni našim zakonima i ne želimo tvoje, idi, i pusti nas miru", nakon čega su ga i pustili, pa je on otišao na miru, posle umro. (Nejasna je uloga NATO avijacije u svemu ovome, i za koju je stranu radio Pitagora. Rusa ni od korova, uvek zeznu kad je najgušće.) Po trećima, nije tako bilo, nego je on umakao, s nekoliko najvernijih đaka. Kako bilo da bilo, činjenica je da matematičari imaju ambicije da svoja Pravila prošire izvan svoje glave, tj. na polis, grad, državu, narod, kosmos, mape i Internet. Povremeno spaljivanje njihovog HQ, brisanje njihovih diskova, i uopšte hakeraj koji ne dira jedino u njihov bob, istorijski je - zdrava rabota. Najzad, nikad ih ne možeš dovoljno spaliti, jer se oni metempsihoziraju, što će reći - duše im se sele iz tela u telo, nekim mističnim ftp-om, i neuništive su. O tome govori sledeće, i ono ima skoro direktne veze s Harmsom: U "Bogojavljenskoj noći" ("Twelfth Night, or: What You Will") uzvišenog i preuzvišenog Viljema (Šakespeareta), dvorska luda (tako obično kažu za onog ko se zvao "Clown"; a kod prečasnog Viljema je "clown" bio i grobar - u "Hamletu" Hamlet priča s njima o taštini života nad praznim grobom Ofelije i lobanjom Jorikovom) zeki jednog poznog pitagorejca. Kaže mu, tom postpitagorejcu, čije je ime Malvolio, da je otkačenko ("Malvolio the lunatic") i pita ga u nekom čatu (nod III, scena pre pada kerijera, druga pojava): .to Malvolio -- What is the opinion of Pythagoras concernig the wild-fowl? . to Clown -- That the soul of our grandam might haply inhabit a bird. .to Malvolio -- What thinkest thou of his opinion? ;) .to Clown -- I think nobly of the soul, and no way approve of his opinion. .to Malvolio -- (Log to domino, fool!) Fare thee well. Remain thou still in darkness: thou shalt hold the opinion of Pythagoras ere I will allow of thy wits; and fear to kill a woodcock lest thou dispossess the soul of thy grandam. Fare thou well. :))) .ex Što će reći: ostani, bre, zatucan u mraku neznanja, drži se ti Pitagore, jer ćeš, naravno, ako ubiješ barsku šljuku zeznuti i dušu svoje babe, koja u toj tici čeka da posle izripi. Drugim rečima (sva je književnost u drugim rečima, zato je istina na njenoj strani), verovanje matematičara da su im duše besmrtne, i sele se k'o tice, besmrtno je. Pod 3. stoga spada ne samo poslovični bob, pasulj, lenjir i šestar (u šta oni veruju, ne zna se kojim redom, ali tako nekako, respektivno), nego i metaverovanje da besmrtne oblike, poput Lopte, mogu da izvuku iz glave, jednim abrakadabra, umesto da se posluže NoRMaLNom aplikacijom zvanom "deda za loptu, baba za dedu, povuci - potegni, iščupati je ne mogu". Još uvek ne znamo što Matematičar kod Harmsa deklamuje, ali nas već manje čudi da će da prodeklamuje kad je već iz glave izvukao - Loptu. Sfera, naime, per definitionem je šuplja i zveči. " središte, centar. Ergo, svi koji nas napadaju već su mrtvi, samo to " ne znaju - čula varaju! "Govorio je da se smrt ni u čemu ne razlikuje od života. 'Pa što ne umreš', - reče neko. ' Zato, odgovori on, 'što nema nikakve razlike'. žoveku koji ga je pitao šta je bilo pre: noć ili dan, odgovorio je: 'Noć. Noć je za jedan dan starija'." (Diogen Laertije o Talesu iz Mileta, I, 35-36.) ps: .to veca -- je l' dobro, za početak? će ih smlatimo; nisu znali s kim imaju posla :))))
knjizevnost.192 fric,
> Evo još jedne super-kratke horor-SF priče: > > Poslednji čovek na svetu sedeo je u svojoj sobi kada Well, nisam mogao da odolim, evo prepisa iz knjige 'Najbolje svetske SF priče 1985.': K. V. Meken Odbijenica (Rejection Slip) Kal Torsbi Ulica Pasovoj br. 897 Kalfaks, Arizona 16. jun 2100. Dragi gospodine Torsbi: Zahvaljujemo vam na poslatom rukopisu, Poslednji čovek na Zemlji. Na žalost, Talr Pres trenutno je zatrpan rukopisima naučnih dela. Molimo vas, obratite nam se ponovo. Vaši, izdavači
knjizevnost.193 fric,
> Ma jok, najbolja je ona: iz iste knjige: Duan Ekerson: Znak na kraju vaseljene (Sign at the End of the Universe) Ovaj kraj gore. P.S. Naravno, tekst priče je u knjizi odštampan naglavačke :)
knjizevnost.194 .bale.,
> .to veca -- je l' dobro, za početak? će ih smlatimo; nisu znali s > kim imaju posla :)))) Super je, nastavi. -- Haker koji čita tuđ privatan chat
knjizevnost.195 milan,
> pitanjem lopte: Tales, koji je number One od sedam mudraca drevnog > sveta, "prvi je", kaže Diogen Laertije, "predskazao Sunčeva > pomračenja i utvrdio ravnodnevice". To je bilo neko važno saznanje u > to vreme, kad su ga zabeležili istoričari, Eudem u Istoriji > astrologije, kao i Herodot i Ksenofan, a divili su se tom saznanju i > jedan Heraklit i Demokrit. Tales je, kažu, prvi utvrdio veličinu Not enough data! kaže kompjuter u nekom od nastavaka Star Track-a. Tales takovo što, slažu se svi astronomi, nije mogao da učini jer u Grka nije postojao običaj akvizicije astronomskih podataka. Za predviđanje pomračenja potrebna je veoma dobra osmatračka služba i dug period praćenja. Postoje tvrdnje da je 54. n.e. to učinio Heron ali se, bez obzira što su u međuvremenu Grci "oslobodili" Vavilon svoje vekovno ognjište i došli do podataka haldejskih astronoma, to smatra neverovatnim. Prva predviđanja pomračenja se vrše tek u poznom srednjem ili novom veku po pronalasku teleskopa. > krug ucrtao pravougli trougao. To sve ne čudi - jednom matematičar, > uvek matematičar - već čudi ovo: da je Tales, mudar i reklo bi se, > razuman, bio i praznoveran. Kad je obavio to ucrtavanje trougla u > krug, on je, kažu legende, odmah bogovima žrtvovao nekog vola. > Doduše, ima istoričara koji tvrde, da to nije uradio on, nego > Pitagora - pravi svetac u matematici - ali svejedno ko je. Važno je, > sa stanovišta nas koji gledamo u slova, da je žrtvovan vo, ni kriv > ni dužan što su se trouglovi, krugovi i lopte motali po glavi ovim > matematičkim jevanđelistima. Pisci, naime, ne žrtvuju stoku, nego > ljude, pa i nedavni događaj na Palama ne treba gledati kao na delo > pisaca; neki je ipak matematičar tu umešao prste. (Aha.) Mada "Turci dolaze na Pale a mi ne znamo gde je Đinđić" mi pouzdano znamo da predmetni nije matematičar. Istina je da se žrtvovanje goveda pripisuje oduševljenju grečeskih matematičara ali se to danas više uzima kao dokaz religioznih korena matematike nego kao koristan rad. Pl poz M P.S. Što tut Harms? iliti na srpskom: "A kakve to veze ima sa Harmsom?"
knjizevnost.196 ndragan,
/ Da i ja prilozim prvi koji mi je pao na pamet, 'svaka luda ima svoje / veselje' Idemo dalje: "nije fazon, on prati karte!" "pa prati i ti, a ako ti je mnogo pedes'dve, uzmi jednu pa je prati"
knjizevnost.197 mjova,
> Poslednji čovek na svetu sedeo je u svojoj sobi kada > je neko zakucao na vrata. mislim da sam je čuo, dosta davno i da se tu pominju i neke novine?
knjizevnost.198 veca,
>> - samo vađenje lopte iz glave, uz ostale tvrdnje Matematičara; >> - način govora Matematičara, koji ponavlja svoje reči više puta, >> kao da ih deklamuje; ======== Ili da bude ubedljiviji, da ubedi sebe (?) njega (?) Na celu priču bi možda legao i Lecov aforizam: Ja sam lep, ja sam jak, ja sam mudar. I ja sam sve to otkrio! >> .to veca -- je l' dobro, za početak? će ih smlatimo; nisu znali s >> kim imaju posla :)))) Svaka čast! Ako ništa ubićeš ih dužinom poruke ;)
knjizevnost.199 veca,
>> Evo još jedne super-kratke horor-SF priče: Nedostaje naslov (ukoliko nema, onda * * * ) i autor priče, ovako neupućeni mogu pomisliti da si ti autor :)
knjizevnost.200 veca,
>> Nije najkraća. U CIV.4 je neko (wiz?) ostavio 10 najkraćih SF priča >> na svetu, Nisu SF, i nisu strane, ali evo par komada iz zborke: Osluškivanje tišine. RAPSODIJA KORAKA Sišla je stepeništem kao klavirom. Lepomir Katić (*) **************************************************************** USAMLJENIK Jaa. Goran Manić **************************************************************** PITANJE žija li je ovo olovka? To me kopka. Srećko Marković **************************************************************** O! Zatvori vrata, o, zar ne vidiš kako zebem?! Vladimir Strika **************************************************************** I? I? Ništa. Kako ništa? Lepo. Zar je nisi pitao? Jesam. I? Dušan Vukojev **************************************************************** ----------------- (*) Obzirom da je Lepomir Katić poznat (u krugovima aforističara) kao plagijator, odmah je pala sumnja da je on autor ovako lepe priče.
knjizevnost.201 armitage,
> Nije najkraća. U CIV.4 je neko (wiz?) ostavio 10 najkraćih SF priča na svetu, > od kojih najkraća ne sadrži ni jednu reč. Zove se "Zašto taj_taj nije ubio > Abrahama Linkolna?". Prazna priča? ... Prica$="" :) Zvuči zanimljivo, potražiću. U međuvremenu, uživajte uz još jednu minijaturu, pokupljenu onako "iz malog mozga". SPOZNAJA -------- Ričardson pritisnu dugme, ali onda shvati, da je košmar tek započeo. -*- Armitage -*-
knjizevnost.202 ndragan,
/ O:) (Veco, napadaj s boka. Opkoljavaj.) Pridružujem se na obe strane - em sam matematičar, em piskaralo. Stereo tip do ... kraja? Za kad mi predskazuješ napredovanje šizofrenije, ili misliš da su ova dva bića ipak složiva?
knjizevnost.203 .bale.,
_______ _______ __ / _____/ /__ __/ / / / /__ / / ____ __ __ __ ___ __ __ ___ / / / ___/ __ / / / __ \ / / / / / //__/ / //_ \ / __ \ / / / /____ / /_/ / / '_/ / / /_/ / / / / / / / / /_/ / / / \_____/ \____/ \____/ \____/ /_/ /_/ /_/ \__/_/ /_/ Aril, 1994 _EJournal_ Volume 4 Number 1 ISSN 1054-1055 There are 646 lines in this issue. An Electronic Journal concerned with the implications of electronic networks and texts. 3256 Subscribers in 37 Countries University at Albany, State University of New York EJOURNAL@ALBANY.bitnet CONTENTS: [This is line 19] Eliza Meets the Postmodern [ Begins at line 49 ] by Norman N. Holland Department of English University of Florida NNH@NERVM.bitnet Information about _EJournal_ - [ Begins at line 560 ] About Subscriptions and Back Issues About Supplements to Previous Texts About _EJournal_ People [ Begins at line 605 ] Board of Advisors Consulting Editors ******************************************************************************* * This electronic publication and its contents are (c) copyright 1994 by * * _EJournal_. Permission is hereby granted to give away the journal and its * * contents, but no onemay "own" it. Any and all financial interest is hereby* * assigned to the acknowledged authors of individual texts. This notification" * must accompany all distribution of _EJournal_. * ************************************************"****************************** U fajlu je i program Eliza, koga je domacim uslovima prilagodio Aleksandar Vasovic, novinar Radija B92.
knjizevnost.204 ndragan,
/ trajala sve dok se sami, nakon što je izvesni Gedel u našem veku / neoprezno priznao da je ta stvar uzrok velikog haosa u svetu, nisu Koliko se sećam, Gedel je dokazao da postoje stvari neodlučive, neodredljive i nerešive; da nije bilo one aksiomanije ne bi ga niko ni primetio, a možda čovek ne bi bi nalazio za zgodno/shodno da uopšte počinje s poslom. Možda je dve hiljade godina plivanja uz vodu upravo služilo tome da se njegova pojava na kraju učini dovoljno značajnom.
knjizevnost.205 ndragan,
/ "Poznavanje pisca" / Zoran Stanojević Imaš li i "Poznavanje svega"? Ako bi bio ljubazan da prebaciš odrednicu "Nj", značilo bi mi.
knjizevnost.206 ndragan,
/ Poslednji čovek na svetu sedeo je u svojoj sobi kada / je neko zakucao na vrata. Element horora je u tome _šta_ je taj neko zakucavao.