CIVIL.5

02 Feb 1994 - 11 Apr 1994

Topics

  1. filozofija (15)
  2. religija (24)
  3. istorija (16)
  4. nauka (82)
  5. umetnost (31)
  6. knjizevnost (206)
  7. film (692)
  8. muzika (581)
  9. o.jeziku (1892)
  10. oko.sveta (124)
  11. satira (32)
  12. ko.je.ko (377)
  13. deponija (58)
  14. skola (201)
  15. licni.stav (669)

Messages - ko.je.ko

ko.je.ko.1 balinda,
MIROSLAV SPALAJKOVIĆ diplomata Rođen je 6. aprila 1869. godine u Kragujevcu. Studirao je prava i doktorirao u Parizu. Konzul u Prištini (1904), poslanik u Sofiji, Petrogradu, Rimu i Parizu. Posle Prvog svetskog rata ministar bez portfelja. Značajna je njegova doktorska teza Bosna i Hercegovina. Umro je kao emigrant u Parizu 1951. godine.
ko.je.ko.2 balinda,
JOVAN BELIMARKOVIĆ general Rođen je 1. januara 1827. godine u Beogradu. Vojne škole završio je u Berlinu. Profesor Vojne akademije, ministar vojske Srbije (1869-1872), ministar građevina (1872-1873) i unutrašnjih dela (1884), član Državnog saveta. Namesnik maloletnom kralju Aleksandru (1889-1893). Istakao se u Srpsko-turskom ratu (1877-1878). Umro je u Vrnjačkoj Banji 15. avgusta 1906. godine.
ko.je.ko.3 balinda,
LUKA VUKALOVIĆ vojvoda Rođen je 18. oktobra 1823. godine u Zupcima (Hercegovina). Radio je kao puškar u Herceg-Novom. Podigao je ustanak protiv Turaka u istočnoj Hercegovini 1852, okončan poznatom Grahovskom bitkom. Podigao je nov ustanak 1861, ali se 1862. razišao sa knezom Nikolom, koji je u ratu te godine bio pasivan i ustanku je pretio krah. Ipak, blagovremeno je sa Portom poveo pregovore i uspeo je da za Hercegovinu dobije izvesne povlastice. Zatim je prešao u Srbiju, a odatle u Rusiju, gde je u Saltički i umro, 6. jula 1873. godine.
ko.je.ko.4 balinda,
JOVAN DOŠENOVIĆ pesnik Rođen je 20. oktobra 1781. godine u Počitelju (Lika). Posle školovanja u manastiru Krupi, odlazi u Zadar i, na kraju, u Italiju. Doktorirao je filozofiju i slobodne umetnosti na Univerzitetu u Padovi. Objavio je žislenicu (pouke o knjigovodstvu) i Liričeska pjenija, čuvena po predgovoru u kojem je data istorija poezije i objašnjeni pojedini književni pojmovi (sonet, oktava, tercina). Prevodio je Kastija i Vitorelija. Prvi je kod nas pisao o terijskim pitanjima književnosti. Umro je u Budimu 1813. godine.
ko.je.ko.5 balinda,
VLADIMIR ĐORĐEVIĆ muzikolog Rođen je 19. novembra 1869. godine u Brestovcu (kod Zaječara). Studirao je muziku na konzervatorijumu u Beču i Pragu. Profesor muzike. Beležio je, skupljao i obrađivao narodne melodije. Organizovao je muzej narodnih instrumenata koje je sam skupio. Pisao je udžbenike za muziku, istorijske članke i rasprave o muzičkom folkloru. Glavna njegova dela su; Opšta teorija muzike, Ogled bibliografije srpske narodne muzike, Srpske narodne melodije, Prilozi biografskom rečniku srpskih muzičara i dr. Umro je u Beogradu 22. juna 1938. godine.
ko.je.ko.6 balinda,
MILICA JANKOVIĆ književnik Rođena je 23. novembra 1881. godine u Požarevcu. Završila je slikarsku školu i radila kao nastavnik slikanja. Izvanredan romanopisac. Napisala je više književnih dela od kojih su najpoznatija: romani Pre sreće, Plava gospođa i Mutna i krvava, kao i knjige pripovedaka Ispovesti i Ljudi iz skamije. Pisala je i pripovetke za decu. Umrla je u Beogradu 23. jula 1939. godine.
ko.je.ko.7 balinda,
CINCAR MARKO KOSTIĆ vojvoda Rođen je 1777. godine u Belici. U Srbiju je došao 1801. Kada je buknuo Prvi srpski ustanak, našao se kao borac uz Protu Mateju Nenadovića, a zatim uz Karađorđa. Učestvovao je u mnogim bojevima, odlikujući se vanrednim junaštvom i snalažljivošću. Karađorđe ga imenuje za vojvodu (1812). Kada je 1815. planuo Drugi srpski ustanak protiv Turaka, našao se opet u Srbiji i istakao se naročito u boju na Dublju, iz koga izlazi teško ranjen. Knez Miloš ga postavlja za posavskog kneza. Umro je u Šapcu 10. februara 1822. godine.
ko.je.ko.8 balinda,
BRANKO HRANISLAV MIHAJLOVIĆ lekar Rođen je 1856. godine. Filozofiju i medicinu završio je u Pešti i Beču. Socijalistički nastrojen, sarađivao je u Bratstvu. Bio je glavni urednik novosadske Zastave. Glavno mu je delo roman Pred zoru, a zatim rasprave O socijalizmu i Pozitivna načela socijalizma. Umro je 1918. godine.
ko.je.ko.9 balinda,
GERASIM PETRANOVIĆ episkop Rođen je 23. aprila 1820. godine u Šibeniku. Filozofiju je učio u Zagrebu, a bogosloviju u Sremskim Karlovcima. Arhimandrit manastira Dragovića, episkop bokokotorski, pisac i propovednik. Počasni doktor bogoslovlja u žernovicama. Pre posvećivanja za episkopa uređivao je Srpsko-dalmatinski magazin (1862-1872) u kojem je objavljivao biografije znamenitih pomoraca, monografije pojedinih srpskih opština u Primorju i tri knjige svojih i prevedenih propovedi. Umro je u Kotoru 18. aprila 1906. godine.
ko.je.ko.10 balinda,
NIKOLA RADOJžIĆ istoričar Rođen je 17. avgusta 1882. godine u Kuzminu (Srem). Profesor Univerziteta u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je brojne stručne radove i studije o istoriji Jugoslovena i o istoriografiji. Priredio je izdanje Zakona o rudnicima i Zakonika cara Dušana. Dobio je više društvenih priznanja, kao i nagradu za životno delo. Glavni radovi: Srpski državni sabori u srednjem veku, Tronoški rodoslov, Dva poslednja Komnena na carigradskom prestolu, Srpska istorija Mavra Orbinija i dr. Umro je u Beogradu 12. novembra 1964. godine.
ko.je.ko.11 general,
*> JOVAN BELIMARKOVIĆ *> general ******* Drugi put naglasi da ima žin generala, a ne ovako ;))) general
ko.je.ko.12 balinda,
GLIGOR SOKOLOVIĆ vojvoda Rođen je 1872. godine u Nebregovu (kod Prilepa). žetnički vojvoda koji je pokazao retku odvažnost i mudrost i u borbi i u organizacionom radu. Legenda o njegovoj hrabrosti bila je toliko živa i među Turcima da je Hilmi-paša u Skoplju, kada je skopljen mir, zatražio da ga vidi. Kada je izašao pred pašu, ovaj reče: "Gligor, Gligor... Očekivao sam da ću džina videti". Nije dočekao da vidi oslobođenje Južne Srbije i Makedonije, jer je poginuo u borbi sa turskom zasedom, na putu Prilep-Nebregovo, u julu 1911. godine.
ko.je.ko.13 balinda,
AKSENTIJE BECETIĆ RUJANAC vojvoda Rođen je 1860. godine u Krivoj Reci. Vojnu akademiju završio je u Rusiji. Bio je bugarski oficir, ali je uhapšen zbog veze sa srpskim vojnim krugovima. Na intervenciju srpske vlade oslobođen je i prešao u Srbiju, odakle odlazi, sa odredom dobrovoljaca da se po Makedoniji bori sa Turcima i bugarskim komitama. Poginuo je, opkoljen u manastiru Beljakovcu kao šef štaba dobrovoljačke organizacije, 1905. godine.
ko.je.ko.14 balinda,
ILIJA VUKIĆEVIĆ književnik Rođen je 3. avgusta 1866. godine u Beogradu. Završio je prirodno-matematički odsek na Velikoj školi u Beogradu, a jednu godinu je studirao u čenevi. Radio je kao nastavnik i profesor u Vranju i Beogradu. U pripovetkama je obrađivao teme iz seoskog i malovaroškog života, prikazivao život na granici (Graničar, Arnautske slike), negovao fantastiku ("Priča o selu Vračima i Simi Stupici"), a pisao je i bajke. Bio je prvi urednik časopisa Delo. Umro je u Beogradu 5. marta 1899. godine.
ko.je.ko.15 balinda,
MILIĆ DRINžIĆ vojvoda Rođen je oko 1780. godine u Teočinu (Šumadija). Učestvuje u Prvom srpskom ustanku u borbama za Rudnik, na žačku, Karanovcu, a zatim na Drini, Deligradu, Taborištu, Crnom Vrhu, gde je do nogu potukao Aliju Gušanca (1809). Kada je 1813. propala Srbija, ostao je u zemlji i predao se Turcima posle objavljene amnestije. Jedan je od inicjatora za dizanje Drugog srpskog ustanka. Među prvim je zapodenuo borbu sa Turcima i preko Rudnika je, sa svojim borcima, pritekao u pomoć knezu Milošu u borbama za žačak, te doprineo pobedi na Ljubiću. Poginuo je u boju na Dublju 14. jula 1818. godine.
ko.je.ko.16 balinda,
MIHAILO ĐORĐEVIĆ prevodilac Rođen je 20. marta 1885. godine u Novom Pazaru. Studirao je u Beogradu. Profesor i direktor u više gimnazija. U Prvom svetskom ratu prešao je Albaniju. U Engleskoj je šef grupe izbeglih srpskih đaka. Objavio je studiju Književnost u Staroj Srbiji i Makedoniji, a prevodio je dela Dž. Londona, Golsvordija, A. Fransa, Dikensa, M. Mičel i dr. Umro je u Beogradu 31. avgusta 1970. godine.
ko.je.ko.17 balinda,
BRANKO JOVANOVIĆ general Rođen je 14. decembra 1868. godine u Beogradu. Kao ruski oficir vratio se u Srbiju i učestvovao u balkanskim ratovima. U Prvom svetskom ratu, kao komandant konjičke divizije, u Cerskoj bici prodro je u pozadinu austrijske armije i doprineo njenom porazu. Olikovan je najvišim srpskim i stranim odlikovanjima. Umro je u Beogradu 29. aprila 1921. godine.
ko.je.ko.18 balinda,
PAVLE D. MARINKOVIĆ advokat Rođen je 15. juna 1866. godine u Beogradu. Prava je završio u Parizu. Političar i publicista, jedan od vođa Naprednjačke stranke u Srbiji. Osnovao je Etnografski muzej, čensku učiteljsku školu i Bogosloviju u Beogradu. U vreme kada je bio ministar vera (1920) obnovljena je Pećka patrijaršija. Pokrenuo je list Pravda. Bio je više puta ministar prosvete (1919-1920) i jedan od tvoraca Ustava iz 1901. Radio je na unapređenju pozorišta u Srbiji. Umro je u Vrnjačkoj Banji 11. juna 1925. godine.
ko.je.ko.19 balinda,
ĐORĐE NATOŠEVIĆ pedagog Rođen je 19. jula 1821. godine u Slankamenu. Završio je medicinu u Beču. Pored lekarskog poziva bavio se i pitanjem narodne prosvete. Bio je carski nadzornik svih srpskih škola u Austriji. Napisao je više školskih knjiga i pedagoških rasprava, a čuven je njegov Bukvar. Pokretač je prvog srpskog pedagoškog lista (Školski list) i prvih dečjih novina (Prijatelj srpske mladeži), bio je predsednik Matice srpske, član Srpskog učenog društva. Umro je u Sremskim Karlovcima 11. juna 1887. godine.
ko.je.ko.20 balinda,
MILISAV PETROVIĆ topolivac Rodom je iz Banata. Posle zauzeća Beograda (1807) prelazi u Srbiju i bavi se sajdžijskim zanatom. Kada je čuo da Krađorđe i Sovjet traže majstora za topove, javi se i samoučki izlije jedan top koji je sve zadivio. U beogradskom donjem gradu je izgradio prvu livnicu topova i đuladi, i bio glavni nadzoranik nad livenjem, sve dok specijalno poslati ruski stručnjaci ne preuzeše taj posao. U vreme propasti Srbije (1813) izgubio mu se svaki trag.
ko.je.ko.21 balinda,
JOVAN RAJIĆ istoričar Rođen je 11. novembra 1726. godine u Sremskim Karlovcima. Učen srpski bogoslov, velik istoričar i pisac, najvažniji i najplodniji u svom dobu. Jedan je od prvih srpskih pesnika umetničke poezije. Mnogo je proputovao prikupljajući podatke za pisanje istorijskih dela (Rusija, Sveta Gora). Napisao je istorijski spev Boj zmaja s orlovima (1791), u kome je opevao rat Rusije i Austrije sa Turskom. Njegovo glavno delo je velika Istorija raznih slovenskih narodov, naipače Bolgar, Horvatov i Serbov (1794-1795, u 4 knjige), pisana na osnovu izvornih dokumenata i Brankovićevih Hronika, koja je, kao prva kod nas, izvršila velik uticaj na istorijsku nauku u prvoj polovini XIX veka. Štampane su i dve zbirke njegovih pesama u Beču (1790) i Budimu (1814). Umro je u manastiru Kovilju 11. decembra 1801. godine.
ko.je.ko.22 balinda,
RADIVOJ SIMONOVIĆ lekar Rođen je 17. avgusta 1858. godine u Ledincima. Medicinu je studirao u Beču. Vojni lekar, a zatim i civilni u Milni i Somboru. Bavio se etnografijom i društvenim pitanjima, proučavao je karst i objavio više članaka. Pisao je popularne knjige o zdravlju (Jektika, Srbi lekari u Vojvodini), o geografiji i planinarstvu, etnologiji, istoriji, književnosti i društvu. Poznata je njegova studija o Lazi Kostiću. Umro je u Somboru 21. jula 1950. godine.
ko.je.ko.23 balinda,
STEVAN BEŠEVIĆ književnik Rođen je 23. avgusta 1868. godine u Sremskoj Mitrovici. Jedan je od najplodnijih pisaca u svom vremenu, urednik raznih listova (Vrač pogađač, Naš list). Objavio je preko hiljadu rodoljubivih, satiričnih i dečijih pesama i priča. Zbog poeme "Vila i orao" austrijske vlasti su ga optuživale. Objavio je patriotski spis o Svetozaru Miletiću, Ilustrovanu dječju antologiju, knjige pesama Na Golgoti i Od šale do satire, drame Za suncem i Pobratimi, zbirku priča Moji zapisnici, slike i uspomene i dr. Umro je u Beogradu 6. septembra 1942. godine.
ko.je.ko.24 balinda,
MINA VUKOMANOVIĆ slikarka Rođena je 30. juna 1828. godine u Beču. Kći Vuka Karadžića. Izvanredan portretista. Njen autoportret nalazi se u Narodnom muzeju u Beogradu. Poznata su joj dela: Putovanje po Srbiji, Uspomene na Branka Radičevića. Umrla je u Beču 31. maja 1894. godine.
ko.je.ko.25 balinda,
PETAR TODOROVIĆ veterinar Rođen je 1854. godine. Organizator veterinarske službe i jedan od osnivača Marveno-lekarskog društva. Pisao je popularne članke i bio urednik Veterinarskog glasnika. Srpski predstavnik na međunarodnim kongresima u Budimpešti i Hagu. Umro je u Solunu i sahranjen na Zejtinliku 1917. godine.
ko.je.ko.26 balinda,
IVO ĐUROVIĆ general Rođen je 13. februara 1865. godine u Dupilu (kod Virpazara). Vojni ministar Crne Gore. Istakao se u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu kao komandant divizije. Posle kapitulacije Crne Gore pao je u zarobljeništvo i umro u Mađarskoj 18. maja 1918. godine.
ko.je.ko.27 balinda,
DRAGOSLAV JOVANOVIĆ pravnik Rođen je 4. decembra 1886. godine u Beogradu. Studirao je prava u Beogradu i Parizu. Profesor državnog prava na pravnom fakultetu i rektor Univerziteta u Beogradu od 1936. do smrti. Napisao je nekoliko značajnih dela (Pojam zakona) iz pravne struke, kao i više stručnih rasprava i članaka. Umro je u Beogradu 16. jula 1939. godine.
ko.je.ko.28 balinda,
LAZAR MARKOVIĆ pravnik Rođen je 21. septembra 1882. godine u Beogradu. Doktorirao je prava u Berlinu. Profesor Univerziteta u Beogradu. Narodni poslanik, jedan od prvaka Radikalne stranke i ministar pravde (1921-1923, 1939-1941). Napisao je niz pravnih studija i više udžbenika: Građansko pravo - opšti deo i stvarno pravo, Nasledno pravo, Porodično pravo i dr. Umro je u Beogradu 15. aprila 1955. godine.
ko.je.ko.29 balinda,
MARKO NEŠIĆ kompozitor Rođen je 1874. godine. Stolarski radnik, borac za socijalna prava, osnivač radničkog kulturnog društva u Novom Sadu. Poznate su njegove kompozicije: "Radničko kolo", "Proleteri svih zemalja, ujedinite se", "Venac srpskih pesama", "Devojka na studencu" i dr. Umro je 1938. godine.
ko.je.ko.30 balinda,
TAŠKO PETROVIĆ pop Rođen je u Kruševu. Bujanovački kmet, izbio je na glas kada je poveo poteru i pobio četrdesetak Arnauta, silnika i pljačkaša. Kad se zapopio, tajna srpska organizacija koja je delovala protiv arnautskih kačaka i bugarskih komita, postavila ga je na čelo kumanovskog odreda. Saznavši za ovo, bugarski komitet ga je osudio na smrt. Napadnut je iz busije i teško ranjen, a podlegao je ranama u januaru 1905. godine.
ko.je.ko.31 balinda,
SLOBODAN RIBNIKAR lekar Rođen je 1873. godine u Svilajncu. Medicinu je studirao u Beču. Jedan od osnivača Društva za čuvanje narodnog zdravlja. Kao šef poljske bolnice učestvovao je u svim ratovima 1912-1918. Pisao je i prevodio članke o higijeni i zdravlju, a objavio je i nekoliko knjiga (Školska higijena). Posle Prvog svetskog rata prihvatio je da kao direktor vodi Politiku koju je osnovao njegov brat. Umro je u Beogradu 24. septembra 1924. godine.
ko.je.ko.32 balinda,
JOVAN BOŠKOVIĆ filolog Rođen je 19. februara 1834. godine u Novom Sadu. Studirao je prava u Pešti. Profesor Velike škole u Beogradu, bibliotekar Narodne biblioteke, sekretar Srpskog učenog društva. Ministar prosvete i crkvenih dela Srbije (1892), član Srpske kraljevske akademije. Vodeći filolog koji se borio za čistotu narodnog jezika i stila. Značajno mu je delo O srpskom jeziku (dve knjige). Umro je u Beogradu 25. decembra 1892. godine.
ko.je.ko.33 balinda,
GAVRILO VITKOVIĆ istoričar Rođen je 1829. godine u Budimu. Prešao je u Srbiju 1855. i radio kao inženjer i profesor. Izdao je istorijske spomenike o prošlosti Srba u Ugarskoj, a pisao je i istorijske rasprave. Umro je u Negotinu 25. jula 1902. godine.
ko.je.ko.34 balinda,
KONSTANTIN VUžKOVIĆ dobrotvor Rođen je 1828. godine u Hercegovini. Bavio se trgovinom i svojim velikim darovima pomagao je nacionalni preporod u Hercegovini. Umro je u Splitu 2. oktobra 1893. godine.
ko.je.ko.35 balinda,
VASILIJE DAMJANOVIĆ pedagoški pisac Rođen je oko 1734. godine. Školovao se u Požunu (danas Bratislava) i Veneciji. Trgovac, senator i gradski sudija u Somboru. Pisac prve knjige o matematici na srpskom jeziku (Novaja serbskaja aritmetika), štampane u Veneciji 1767, čistim narodnim jezikom i sa interesantnom terminologijom. Umro je 1792. godine.
ko.je.ko.36 balinda,
ĐURA HORVATOVIĆ general Rođen je 17. januara 1835. godine u Velikom Mušaluku (Lika). Završio je pukovsku školu gradiškog puka. U srpsku vojsku stupio je kao kapetan. Opunomoćeni ministar Kraljevine Srbije na ruskom dvoru (1881-1885), vojni ministar (1886-1887) i predsednik Vojno-kasacionog suda. U Srpsko-turskom ratu istakao se kao komandant Knjaževačke brigade i moravsko-timočke vojske, u boju na Šumatovcu i Đunisu. Umro je u Beogradu 28. februara 1895. godine.
ko.je.ko.37 balinda,
GERASIM ZELIĆ arhimandrit Rođen je 11. juna 1752. godine u čegaru (Dalmacija). Kršteno ime mu je ćirilo. Kaluđer i arhimandrit u manastiru Krupa. Patriota i veliki dobrotvor srpskog naroda. Bavio se književnošću, politikom i diplomatijom, a poznati su i njegovi ikonografski pokušaji. Objavljena je njegova autobiografija čitije Gerasima Zelića. Zbog pružanja otpora unijaćenju pravoslavnih Srba u Dalmaciji interniran je i umro kao zatočenik u Budimu 26. marta 1828. godine.
ko.je.ko.38 balinda,
MIHAJLO KOVAžEVIĆ general Rođen je sredinom XIX veka. Borac za nacionalna prava Srba u Bosni pod Austro-Ugarskom. Optužen je za organizaciju atentata na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda (1914), pa je policija ucenila njegovu glavu. Istakao se u Drugom balkanskom ratu protiv Bugara (1913). Ubijen je u Štipu 1914. godine.
ko.je.ko.39 balinda,
VOJISLAV MIŠKOVIĆ astronom Rođen je 18. januara 1892. godine u Fužinama. Astronomiju i matematiku studirao je u Budimpešti, Getingenu, Beču i Marselju. Profesor Univerziteta u Beogradu, osnivač i prvi urednik Nautičkog godišnjaka. žlan Srpske akademije nauka. Konstruisao je impersonalni astrolab sa prizmom, podigao je i organizovao novu Astronomsku opservatoriju. Objavio je veliki broj studija iz oblasti položajne i teorijske astronomije. Umro je u Beogradu 25. novembra 1976. godine.
ko.je.ko.40 balinda,
VLADIMIR R. PETKOVIĆ arheolog Rođen je 17. septembra 1874. godine u Donjoj Livadici (kod čabara). Filozofiju je studirao u Beogradu i Minhenu, a doktorirao u Haleu. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka, upravnik Narodnog muzeja u Beogradu, urednik Starinara. Specijalist za srpsku srednjovekovnu umetnost, objavio je velik broj studija na srpskom, francuskom i nemačkom jeziku. Vršio je arheološka istraživanja na lokalitetima Stobija i Caričinog Grada. Glavna su mu dela: monografije o manastirima čiči, Ravanici, Studenici, Kaleniću i Dečanima, te La peinture serbe en Moyen eage (Srpsko slikarstvo u srednjem veku), Pregled crkvenih spomenika kroz povesnicu srpskog naroda i dr. Umro je u Beogradu 13. novembra 1956. godine.
ko.je.ko.41 balinda,
MILOŠ SIMOVIĆ lekar Rođen je 1896. godine. Veliki hirurg i ortoped, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu. Kao lekar učestvovao je u Drugom svetskom ratu u savezničkoj armiji u Africi. Posle povratka u zemlju postaje lekar u Jugoslovenskoj armiji. Autor je niza naučnih radova iz hirurgije i ortopedije. Umro je 1950. godine.
ko.je.ko.42 balinda,
PETAR BIGA general Rođen je 1811. godine u Belom Polju (kod Otočca). Vodio je uspešne borbe 1848. za autonomnu srpsku Vojvodinu. Potukao je kod Srbobrana mađarsku vojsku koju je predvodio vojni ministar Mesaroš. Austrijski car unapređuje ga u viteza austrijske vojske. Izabran je zbog ratnih zasluga za počasnog građanina Pančeva i Novog Sada. Umro je u Novom Sadu 1. januara 1879. godine.
ko.je.ko.43 balinda,
JANKO VUKOTIĆ PODKAPELSKI admiral Rođen je 1871. godine. Prvi jugoslovenski admiral (1918). Bivši komandant austrougarske flote, koji je predao svoj ratni brod "Viribus unitis" Jugoslaviji, a koji su Italijani na prevaru potopili. Umro je 1918. godine.
ko.je.ko.44 balinda,
ĐUŠA VULIĆEVIĆ vojvoda Rođen je sredinom XVIII veka u Azanji. Knez u smederevskoj nahiji. Kao istaknuti borac prvih ustaničkih dana, imenovan je od Karađorđa za smederevskog vojvodu. Turci su ga uhvatili i ubili na smederevskom mostu u oktobru 1805. godine.
ko.je.ko.45 balinda,
KOSTA TRIFKOVIĆ književnik Rođen je 20. oktobra 1843. godine u Novom Sadu. Završio je pomorsku školu u Rijeci i prava u Požunu. Advokat i veliki beležnik u Novom Sadu, predsednik suda, senator. Pisao je lirske pesme i pripovetke, ali se najviše istakao kao dramski pisac i komediograf. Njegova dela su još uvek na repertoaru pozorišta: Izbiračica, Školski nadzornik, Francusko-pruski rat, Ljubavno pismo, Na Badnji dan, Milo za drago, Ni brigeša i dr. Umro je u Novom Sadu 19. februara 1875. godine.
ko.je.ko.46 balinda,
SAVA čIVANOVIĆ inženjer Rođen je 1890. godine. Kao svršeni student tehnike, dobrovoljno je pošao u Prvi balkanski rat i istakao se hrabrošću. Poginuo je u borbama na Lisici 5. oktobra 1912. godine.
ko.je.ko.47 balinda,
MLADEN JOSIĆ slikar Rođen je 15. jula 1897. godine u Starom Bečeju. Posle Umetničke škole u Beogradu, studirao je na Umetničkoj akademiji u Parizu. Prvi svetski rat je proveo kao dobrovoljac u Rusiji, a između dva rata imao je svoju školu u Beogradu. Poznati su njegovi brojni portreti i dekorativne kompozicije, a bavio se i ilustrovanjem i scenografijom. Poslednje godine života proveo je u Parizu gde je i umro 1. oktobra 1972. godine.
ko.je.ko.48 balinda,
BORIVOJE č. MILOJEVIĆ geograf Rođen je 20. decembra 1885. godine u Carini (kod Pecke). Studije je završio u Beogradu, a studirao je još i u Nemačkoj i Švajcarskoj. Geograf, antropogeograf, profesor Univerziteta u Beogradu i počasni doktor univerziteta u Grenoblu, Renu i Pragu. žlan Srpske akademije nauka. Glavni saradnik Jovana Cvijića. Dao je velik broj naučnih radova: Južna Makedonija, Dinarsko primorje i ostrva u našoj kraljevini, O privredi i naseljima u dolinama Cetine i Krke, Visoke planine Jugoslavije, Glavne doline u Jugoslaviji, Dolina Velike Morave, Stalaćka klisura, Regionalna geografija i dr. Umro je u Beogradu 22. oktobra 1967. godine.
ko.je.ko.49 balinda,
ĐORĐE PAVLOVIĆ državnik Rođen je 1838. godine u Smederevu. Završio je prava u Parizu. Izvrstan pravnik i bankar, zauzimao je najviše položaje u zemlji. Bio je ministar pravde (1885-1886), inostranih dela (1875-1876) i finansija (1884). Savetnik kralja Petra I. Kao ministar finansija, socijalno nastrojen, sproveo je progresivno oporezivanje. Profesor velike škole u Beograud, poslanik u Rimu, predsednik Vrhovnog suda Srbije i Narodne skupštine. žlan Srpske kraljevske akademije. Bavio se i publicistikom. Napisoa je poznata Hipotekarna prava. Odlikovan je najvećim srpskim odlikovanjima onog vremena, kao i Takovskim krstom. Umro je u Beogradu 28. oktobra 1921. godine.
ko.je.ko.50 balinda,
SVETOLIK RADOVANOVIĆ geolog Rođen je 23. marta 1863. godine u Prćilovici (kod Aleksinca). Studirao je geologiju, paleontologiju i hemiju i doktorirao u Beču. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača Srpskog geološkog društva (1897) i ministar privrede koji je reformisao rudarsko i šumarsko zakonodavstvo (1904-1905). Objavio je više rasprava u zemlji i inostranstvu. Njegova glavna dela se: Uvod u geologiju istočne Srbije, O tercijeru Timočke Krajine, O trusu, Podzemne vode, O velikom šarijažu u severoistočnoj Srbiji i dr. Umro je u Beogradu 17. jula 1928. godine.
ko.je.ko.51 balinda,
VELJKO SIMOVIĆ revolucionar Rođen je 1870. godine u Batrovićima (kod Nevesinja). Jedan od osnivača revolucionarne organizacije "Mlada Bosna". Kao dobrovoljac učestvovao je i hrabro se borio u oba balkanska rata i Prvom svetskom ratu. Posle ujedinjenja isključio se iz aktivnog političkog života, iako su mu nuđeni primamljivi visoki položaji u državnoj upravi. čiveo je na Kosovu do 1941, ali je pod pritiskom balista otišao u Crnu Goru gde je ostao do kraja rata, kada se opet vratio na Kosovo gde je i umro 1945. godine.
ko.je.ko.52 balinda,
SAVA BJELANOVIĆ političar Rođen je 15. oktobra 1850. godine u Đevrskom (kod Skradina). Vođ Srba Dalmatinaca. Narodni poslanik u pokrajinskom Dalmatinskom saboru. Pokrenuo je u Zadru Srpski list (1880), a posle njegove zabrane, izdavao je Srpski glas (1888) koji je izlazio kao organ Srba u Dalmaciji sve do 1905. Umro je u Zadru 2. marta 1897. godine.
ko.je.ko.53 balinda,
LJUDEVIT VULIžEVIĆ književnik Rođen je 30. septembra 1839. godine u Cavtatu. Posle školovanja u franjevačkom samostanu i gimnaziji, studirao je filozofiju i teologiju u Veneciji. Radio je kao profesor i novinar, sveštenik i propovednik. Sarađivao je u Dubrovniku, Srpskom listu i Zastavi (gde je objavljivao svoje nadahnute poslanice dalmatinskoj omladini). Pisao je na srpskom i italijanskom. Glavna dela su mu: Moja mati, Sila u savjesti, Partiti e latte in Damazia i dr. Umro je u Napulju 27. jula 1916. godine.
ko.je.ko.54 balinda,
MITAR TRIFUNOVIĆ UžA revolucionar Rođen je 1880. godine u Brvniku (kod Bosanskog Šamca). Bio je učesnik Oktobarske revolucije, a zatim dobrovoljac na Solunskom frontu. Od 1919. aktivno učestvuje u borbi radničke klase, te postaje član KPJ, a 1920. izabran je za narodnog poslanika na njenoj listi. Rukovodi štrajkovima rudara (poznatom Husinskom bunom), a posle "Obznane" radi na stvaranju ilegalne partijske organizacije sindikata. Osuđen je 1929. na trogodišnju robiju, a posle izlaska iz zatvora produžava revolucionarni rad i rukovodi štrajkovima. Više puta je hapšen i osuđivan, ali je ostao veran komunističkoj ideji i bio jedan od najistaknutijih ličnosti radničkog pokreta u Bosni. Proglašen je za Narodnog heroja SFRJ. Ustaše su ga otkrile u Kreki, sprovele u Jasenovački logor i na zverski način ubile 1942. godine.
ko.je.ko.55 balinda,
BOGDAN ZIMONJIĆ sveštenik Rođen je 14. januara 1813. godine u Garevima (kod Gacka). Gatački vojvoda. Borio se protiv Turaka u Crnogorsko-turskom ratu (1862). Istakao se izvanrednim junaštvom u Hercegovačkom ustanku (1875), te ga je cetinjski dvor imenovao za glavnog hercegovačkog vojvodu. Umro je u Pustom Polju kod Gacka 1909. godine.
ko.je.ko.56 balinda,
ANDRIJA ZMAJEVIĆ nadbiskup Rođen je 16. juna 1624. godine u Perastu. Studirao je i doktorirao filozofiju i bogosloviju u Rimu. Napisao je delo Ljetopis crkovni (ćirilicom, na narodnom jeziku, sa uporednim latinskim prevodom), rodoljubivu pesmu Slovinska dubrava i dr. Umro je u Paštrovićima 7. septembra 1694. godine.
ko.je.ko.57 balinda,
NIKOLA KAŠIKOVIĆ književnik Rođen je 4. decembra 1861. godine u Sarajevu. Kao učitelj u Sarajevu osniva časopis Bosanska vila (1885), u ono vreme jedini srpski poučni književni, ekonomski i politički list u Bosni i Hercegovini. U stalnoj borbi sa austrijskom državnom cenzurom, gubi državnu službu i pod stalnim je policijskim nadzorom. Pokreće poučni-ekonomski list Trebević a zatim i Kalendar, ali ih cenzura zabranjuje. Osniva srpsko društvo "Prosveta", koje stipendira školovanje srpske dece, i pevačko društvo "Sloga". Aktivno sudeluje u borbi za autonomiju Bosne i Hercegovine i radi na oslobođenju i ujedinjenju. Kao istaknuti član odbora "tridesetdevetorice", delegiran je u Beograd pred samu aneksiju, kako bi dobio instrukcije o daljem radu. Uoči Prvog svetskog rata uhapšen je i osuđen za veleizdaju na 10 godina robije. Skupljao je narodne umotvorine, pesme i pripovetke. Izdao je zbirku Narodno blago, preko 200.000 stihova koji dotle nisu bili objavljeni. Umro je u Sarajevu 23. maja 1927. godine.
ko.je.ko.58 balinda,
MILJKO RADONJIĆ savetnik Rođen je oko 1770. godine u Rudničkoj nahiji. Pisar i savetnik Praviteljstvujuščeg sovjeta, profesor Velike škole i ministar inostranih dela (1811). Kao protivnik Karađorđeve autokratske vladavine, otpušten je iz službe i napustio Srbiju (1813). Prešao je u Vlašku i do smrti se bavio trgovinom. Umro je u Izmailu 17. decembra 1836. godine.
ko.je.ko.59 balinda,
žEDOMIR SIMIĆ parazitolog Rođen je 15. juna 1896. godine u žumiću (kod Kragujevca). Studirao je medicinu u Strazburu. Profesor Veterinarskog fakulteta i član Srpske akademije nauka. Objavio je veći broj naučnih dela iz oblasti parazitologije (malarija, amebioza) i više školskih udžbenika, što mu je donelo i međunarodna priznanja. Napisao je prvu jugoslovensku helmintologiju. Umro je u Beogradu 5. januara 1969. godine.
ko.je.ko.60 balinda,
ANTA BOGIĆEVIĆ vojvoda Rođen je oko 1758. godine u Klupcima (kod Loznice). Kada je buknuo Prvi srpski ustanak, postaje starešina u Jadru sa sedištem u Loznici. Do smrti je bio čuvar srpske granice, boreći se da Turci ne prodru preko Drine. Učestvovao je i u bojevima na Ražnju, kod Sokola, na Krupnju i Rađevom Polju. Loznica je bila više puta bojno poprište, a dva puta je on bio opsednut od velike turske vojske (1808. i 1810), ali se junački držao i oslobodio opsade. Umro je naprasno u Loznici, aprila 1813. godine.
ko.je.ko.61 balinda,
ADAM BOGOSAVLJEVIĆ političar Rođen je 1844. godine u Koprivnici (kod Zaječara). Već kao student Velike škole u Beogradu, jedan je od najaktivnijih članova napredne studentske družine "Srbadija" koju je režim zabranio 1866. Posle studija vraća se u rodno mesto i postaje zemljoradnik. Osnivač je Društva za poljsku privredu u Beogradu, koje je izdavalo i list Težak, u kome se on javlja sa brojnim člancima o prilikama na selu i unapređenju poljoprivrede. Sarađuje i u listu Istok. Prvi put je izabran za narodnog poslanika 1874. Postaje sekretar Narodne skupštine. Bori se za opštinsku samoupravu, odvajanje sudske od izvršne vlasti, za slobodu zbora, udruživanja, ličnu bezbednost građana i drugih socijalističkih prava. Osuđen je kao jedan od vođa Timočke bune. Umro je posle mučenja u zatvoru, u Zaječaru 19. marta 1880. godine.
ko.je.ko.62 balinda,
MILAN SAVIĆ književnik Rođen je 4. oktobra 1845. godine u Novoj Kanjiži. Studirao je medicinu u Beču i filozofiju u Lajpcigu. Sekretar Matice srpske u Novom Sadu i urednik Letopisa. Pisao je pesme, pripovetke, pozorišne komade i književne kritike. Glavno mu je delo Iz srpske književnosti (dve knjige). Sarađivao je u mnogim časopisima i listovima. Prevodilac je Geteovih dela (Faust i dr.). Umro je u Beogradu 21. februara 1936. godine.
ko.je.ko.63 balinda,
žOLAK ANTA SIMEONOVIĆ vojvoda Rođen je oko 1777. godine u Prizrenu. Kada je planuo Prvi srpski ustanak, u Prizrenu je za beogradske Turke kupio sedam tovara pušaka i pištolja, ali ih je u Topoli predao Karađorđu. Teško je ranjen u ruku u boju kod Ostružnice (1806). Učestvovao je u bojevima kod Sjenice, Nove Varoši i Suvodolu, te je unapređen u vojvodu. Kada je Srbija propala, prešao je u Austriju a zatim u Rusiju. U Srbiju se vratio 1831, a knez Miloš ga postavlja za člana suda žačanske nahije. Umro je u Kragujevcu 1853. godine.
ko.je.ko.64 balinda,
BOčO BOŠKOVIĆ dobrotvor Rođen je 18. februara 1815. godine u Duborovniku. Veliki narodni dobrotvor. Umro je u Dubrovniku 3. januara 1879. godine.
ko.je.ko.65 balinda,
CVETKO RAJOVIĆ državnik Rođen je uoči Cveti 1793. godine u Vukoviću (kod Trebinja). U početku se bavio trgovinom. Sekretar kneza Miloša, upravitelj Beograda, državni savetnik, više puta ministar unutrašnjih i inostranih dela. Kao zaverenik protiv kneza Aleksandra Karađorđevića, osuđen je na robiju (1844-1846). Sudija i predsednik Kasacionog suda (1857). Optužen je zbog učešća u Tenkinoj zaveri i osuđen na smrt, ali je pomilovan. Sa povratkom kneza Miloša na presto, postaje ponovo ministar unutrašnjih poslova (1859-1860). Umro je u Beogradu 22. aprila 1873. godine.
ko.je.ko.66 balinda,
MITA RAKIĆ prevodilac Rođen je 15. oktobra 1846. godine u Mionici. Posle Velike škole u Beogradu studirao je u Minhenu, Cirihu i Getingenu. Urednik dnevnika Vreme, izradio je Zakon o slobodi štampe, načelnik Ministarstava spoljnih poslova, ministar finansija (1888). Bio je pristalica socijalizma, dopisivao se sa Marksom i posećivao ga u Londonu. Napisao je više ekonomskih studija. Preveo je Hajneove Ideje, Igoove Jadnike i mnoga druga dela iz raznih oblasti. Umro je u Beogradu 5. marta 1890. godine.
ko.je.ko.67 balinda,
STEVAN BOŠKOVIĆ naučnik Rođen je 10. maja 1868. godine u Zaječaru. Posle Vojne akademije u Beogradu studirao je u Petrogradu. Načelnik i jedan od osnivača Vojno-geografskog instituta. Pisac više naučnih dela iz oblasti geografije, astronomije, geofizike i matematičke geometrije. žlan Srpske akademije nauka u Beogradu i Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Objavio je niz geografsko-geodetskih radova. Organizovao je izradu topografskih karata Jugoslavije u razmeru 1:50.000. Umro je u Beogradu 9. maja 1957. godine.
ko.je.ko.68 balinda,
GECA KON izdavač Rođen je 2. avgusta 1873. godine u žongradu. Završio je Trgovačku akademiju u Zemunu. Prvi knjižar modernog tipa u Beogradu i najveći izdavač između dva rata u Srbiji. Knjižaru je otvorio 1901, a Arhiv za pravne nauke počeo je da izdaje 1905. Štampao je književna dela domaćih i stranih pisaca, udžbenike i priručnike (oko pet hiljada knjiga). žuveni su njegovi katalozi, uređivani enciklopedijski. Ubili su ga Nemci kao Jevrejina u Nišu 1941. godine.
ko.je.ko.69 balinda,
VLADIMIR KONDIĆ general Rođen je 7. maja 1863. godine u Beogradu. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu. Učestvuje u Srpsko-bugarskom ratu i u oba balkanska rata, kao komandant Timočke divizije. Istakao se u Kumanovskoj bici, u bici na Crnom Vrhu, kao i u opsadi Jedrena. Učestvuje i u Prvom svetskom ratu, a ističe se u Cerskoj bici. Za pokazanu hrabrost odlikovan je Karađorđevom zvezdom i drugim visokim odlikovanjima. Umro je u Beogradu 27. maja 1940. godine.
ko.je.ko.70 balinda,
MIHAJLO MIHALJEVIĆ general Rođen je 1748. godine u Sv. Ivan Zelina (kod Zagreba). Kao pukovnik austrijske vojske i komandant graničnog sektora organizovao je Srpski dobrovoljački korpus (frajkor) u Sremu, sa kojim je u proleće 1788. prešao u Srbiju, omogućio prelaz austrijskim snagama preko Save i čišćenje Srbije od Turaka (1790). Sa brojnim srpskim dobrovoljcima odlazi na francuski front, gde će zbog velike hrabrosti pokazane u borbama biti unapređen u čin generala (1792). Poginuo je u Landresi (Francuska) 26. aprila 1794. godine.
ko.je.ko.71 balinda,
PETAR MICIĆ inženjer Rođen je 16. jula 1889. godine u Zaječaru. Tehniku je studirao u Beogradu. Specijalizovao je gvozdene konstrukcije u Nemačkoj i Francuskoj. Profesor, prorektor i rektor Univerziteta u Beogradu. Trasirao je veći broj železničkih pruga i projektovao brojne objekte širom Jugoslavije. Objavio je studije iz struke i univerzitetske udžbenike, od kojih su najpoznatiji Osnovi konstrukcije od čelika i želične konstrukcije zgrada. Umro je u Beogradu 1955. godine.
ko.je.ko.72 balinda,
GRUJA MIŠKOVIĆ pukovnik Rođen je 6. januara 1826. godine u Kadinoj Luci (kod Valjeva). Učestvovao je u dobrovoljačkom odredu vojvode Stevana Knićanina u borbama sa Mađarima za oslobođenje Vojvodine (1848-1849). Teško je ranjen u boju kod Perleza. U Srpsko-turskom ratu (1876-1877) komandovao je drinskim dobrovoljcima i istakao se u borbama oko Bijeljine i Bujuklića Ade, kada je ponovo teško ranjen. Odlikovan je Takovskim krstom sa mačevima i zlatnom medaljom za hrabrost. Umro je u Beogradu 16. januara 1880. godine.
ko.je.ko.73 balinda,
TEODOR FILIPOVIĆ pravnik Rođen je 1778. godine u Rumi. Diplomirao je prava u Pešti. Po nagovoru mitropolita Stratimirovića, koji ga je predodredio za političkog vođu u Srbiji, odlazi u Rusiju gde proučava državnu organizaciju i postaje profesor Univerziteta u Harkovu. Dočekavši srpsku deputaciju, priključuje joj se i predvodi je do cara Aleksandra (1804). Dolazi u Srbiju (1805) ali da ne bi Austrija otkrila njegov identitet, uzima ilegalno ime Boža Grujović, učestvuje u ustaničkim borbama uz Karađorđa i kneza Simu Markovića. Sekretar je Praviteljstvujuščeg sovjeta serbskog i poslanik Srbije u Beču. Umro je 1807. godine.
ko.je.ko.74 balinda,
ANDRA FRANIžEVIĆ književnik Rođen je 20. maja 1889. godine u Negotinu. Pesnik, pripovedač i novinar. Završio je germanistiku na Univerzitetu u Beogradu i radio kao srednjoškolski profesor. Jedan od najplodnijih dečijih pesnika između dva rata. Poznate su njegove knjige: žika Andrine pesme, čapci i vrapci, Rosna rukovet, Pioniri i dr. Umro je u Beogradu 20. septembra 1967. godine.
ko.je.ko.75 balinda,
ANTONIJE HADčIĆ književnik Rođen je 20. novembra 1831. godine u Subotici. Studirao je prava u Pešti. Sekretar i predsednik Matice srpske, urednik Letopisa i upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Ima velike zasluge za razvitak pozorišnog života u Vojvodini. Počasni član Srpskog učenog društva. Umro je u Novom Sadu 16. januara 1916. godine.
ko.je.ko.76 balinda,
JOVANKA HRVAĆANIN pesnikinja Rođena je 20. januara 1899. godine u Hrvatskoj Dubici. Završila je Filozofski fakultet i radila kao srednjoškolski profesor u Beogradu. Uređivala je više publikacija za decu. Njenu poeziju karakterišu osećajnost, lirizam, uzdržanost i rakićevski "otmeni bol". Objavila je više knjiga, a najznačajnije su: Pjesme neviđenom, Zapisi i Tragom srca, kao i knjige za decu: Zanat je zlatan, Otkinuto lišće, Pod brezom i Priče me bude. Prevodila je sa slovenačkog. Umrla je u Beogradu 12. novembra 1987. godine.
ko.je.ko.77 vstan,
> GECA KON > izdavac > > Roden je 2. avgusta 1873. godine u Congradu. │ ┌──────────┘ Koji je to grad ?
ko.je.ko.78 vitez.koja,
#=>> Roden je 2. avgusta 1873. godine u Congradu. #=> ┌──────────┘ #=> Koji je to grad ? žongrad, verovatno negde u Austro-ugarskoj, mesto rođenja njegovog veličanstva Miloša Crnjanskog.
ko.je.ko.79 balinda,
>>>> Roden je 2. avgusta 1873. godine u Congradu. >> │ >> ┌──────────┘ >> Koji je to grad ? Set code! ;) 'Roden' = 'Rodjen' i 'Congradu' = 'žongradu' ('ž' kao 'žačak') :)
ko.je.ko.80 balinda,
SVETISLAV SIMIĆ istoričar Rođen je 4. marta 1865. godine u Užicu. Filozofski fakultet završio je u Beogradu, a studirao je i književnost u Petrogradu. Jedan od osnivača Srpskog književnog glasnika i Dela. Borac u Srpsko-bugarskom ratu (1885), konzul u Prištini, diplomatski agent i poslanik u Sofiji. Napisao je više značajnih istorijskih dela, a najpoznatija su: Makedonsko pitanje, Pitanje o Staroj Srbiji, Srbi i Arbanasi, Radikali i naša nacionalna politika i dr. Umro je u Lezenu (Švajcarska) 22. februara 1911. godine.
ko.je.ko.81 balinda,
MILAN BOGIĆEVIĆ pravnik Rođen je 6. marta 1840. godine u Šapcu. Završio je pravne nauke i počeo diplomatsku karijeru. Poslanik Srbije u Beču i Berlinu, ministar pravde (1874) i inostranih poslova (1875, 1883, 1894). Kasacioni sudija i član Državnog saveta. Umro je u Beču 22. juna 1929. godine.
ko.je.ko.82 balinda,
UROŠ RUčIžIĆ pedijatar Rođen je 21. novembra 1891. godine u Pljevljima. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka. Objavio je više naučnih rasprava iz pedijatrije, na srpskom, engleskom, francuskom i nemačkom jeziku. Najpoznatije mu je delo Vi i vaše odojče. Umro je u Beogradu 7. oktobra 1966. godine.
ko.je.ko.83 balinda,
JEVTA SAVIĆ žOTRA sovjetnik Rođen je oko 1755. godine u Tršiću (u Jadru). U Prvom srpskom ustanku vojvoda Jakov Nenadović postavlja ga za starešinu Jadra i Rađevine. žlan je Praviteljstvujuščeg sovjeta. Ustupio je svoju kuću u Beogradu za Veliku školu (1808). Sa protom Matejom Nenadovićem izabran je za deputarca na pregovorima sa turskim komesarom želebi-efendijom u Nišu i Sofiji. Sa protom odlazi u Beč (1814), izlazi pred austrijskog cara i traži pomoć, a ruskom poslaniku predaje predstavku srpskih vojvoda za ruskog cara. Kada je buknuo Drugi srpski ustanak, vraća se u Srbiju ali se više ništa nije čulo o njegovoj aktivnosti. Umro je u Šapcu 1820. godine.
ko.je.ko.84 balinda,
PAVLE PAJA RADOSAVLJEVIĆ pedagog Rođen je 9. januara 1879. godine u Obrežu (Srem). Studirao je psihologiju i pedagogiju u Jeni i Cirihu, gde je i doktorirao. Profesor somborske Učiteljske škole. Odlazi u Ameriku gde postaje profesor Njujorškog univerziteta. Osnivač eksperimentalne pedagogike kod nas. Napisao je Uvod u eksperimentalnu psihologiju i velik broj studija na srpskom, nemačkom, ruskom i engleskom jeziku. Umro je u St. Petersburgu (SAD) 7. aprila 1958. godine.
ko.je.ko.85 balinda,
LEONTIJE RADULOVIĆ mitropolit Rođen je 1835. godine u Hercegovini. Prvi srpski mitropolit u Mostaru, posle ukidanja Pećke patrijaršije. Imao je vidnog učešća u Hercegovačkom ustanku pod vojvodom Vukalovićem, ali je pao turcima u ruke i bio osuđen na robiju. Umro je od posledica tamnovanja u Mostaru 12. oktobra 1888. godine.
ko.je.ko.86 balinda,
STANISLAV KRAKOV književnik Rođen je 29. marta 1895. godine u Kragujevcu. Kao gimnazijalac odlazi u balkanske ratove, a učestvuje i u Prvom svetskom ratu. Romansijer, pripovedač, kritičar, putopisac i novinar. Studirao je prava u Beogradu. Sarađivao je u mnogim listovima i časopisima. Dugogodišnji saradnik i urednik Vremena, a jedno vreme i direktor Radio-Beograda. Osim publicističkih dela (Kroz Južnu Srbiju, Naše poslednje pobede, Plamen četništva i dr.), objavio je istorijsku monografiju General Milan Nedić, a najznačajniji su njegovi romani Kroz buru i Krila. Posle rata živeo je kao emigrant u Parizu, a umro je u Sen čilijenu 15. decembra 1968. godine.
ko.je.ko.87 balinda,
VOJISLAV MARINKOVIĆ državnik Rođen je 1. maja 1876. godine u Beogradu. Prava je završio u Parizu. Narodni poslanik, šef Naprednjačke stranke i jedan od osnivača Demokratske stranke (Ujedinjenih demokrata). U Prvom svetskom ratu učestvovao je u sastavljanju Krfske deklaracije i u pregovorima u čenevi. Bio je više puta ministar narodne privrede i trgovine (1914-1917, 1918), unutrašnjih poslova (1922, 1924) i inostranih poslova (1927-1929, 1929-1932), a kratko i predsednik vlade (1932). Umro je u Beogradu 18. septembra 1935. godine.
ko.je.ko.88 balinda,
MIHAJLO ILIĆ lekar Rođen je 1855. godine u Kragujevcu. Pored medicine u Beču i Petrogradu završio je i filozofiju u Beogradu. Prvi socijalistički poslanik u Srbiji. Uređivao je socijalistički list Radnik koji je izlazio u Kragujevcu. Umro je u rodnom mestu 9. oktobra 1905. godine.
ko.je.ko.89 balinda,
ZARIJA JOVANOVIĆ žIžA oficir Rođen je 1811. godine u žurugu. Iako austrougarski oficir (graničar, Šajkaš), učestvovao je u ratu protiv Mađara, u odbrani prava srpskog naroda i za autonomiju Vojvodine. Srbi dobrovoljci pod njegovom komandom izvojevali su prvu veliku pobedu, nad znatno nadmoćnijom mađarskom vojskom kod Jarka, što je bilo presudno za dalje ratovanje. Za pokazanu hrabrost i odlučnost u borbama stekao je ime "Vitez od 1848. godine." Umro je u Beču 6. novembra 1850. godine.
ko.je.ko.90 balinda,
DRAGOJLO DUDIĆ novinar Rođen je 9. decembra 1887. godine u Klinci (kod Valjeva). Učestovovao je u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. Postaje član Komunističke partije 1920. Sarađivao je u Radničkim novinama, Radu, Narodnoj pravdi i dr. Posle kapitulacije Jugoslavije (1941) poveo je borbu protiv nemačkog okupatora. Organizator NOB-a je u zapadnoj Srbiji. U ustanku je komandant Valjevskog partizanskog odreda. Izabran je za prvog predsednika Glavnog narodnooslobodilačkog odbora Srbije (novembar 1941). Posle oslobođenja proglašen je za narodnog heroja. Poznat je njegov ratni dnevnik. Poginuo je na Zlatiboru, u Mačkatu (kod Užica) 29. novembra 1941. godine.
ko.je.ko.91 balinda,
SAVO KOSANOVIĆ mitropolit Rođen je 14. januara 1839. godine u Miljanićima (Hercegovina). Posle beogradske Bogoslovije službovao je kao učitelj u Mostaru i Sarajevu. Arhimadrit, katiheta "srpske realke" u Sarajevu, stalni poverenik srpske vlade, te dabrobosanski mitropolit (1881). Počasni član Srpske kraljevske akademije. Umro je u Ulcinju 11. februara 1903. godine.
ko.je.ko.92 dikla,
> JEVTA SAVIC COTRA > sovjetnik Kakvo je ovo zanimanje, titula..?
ko.je.ko.93 ndragan,
/ žongrad, verovatno negde u Austro-ugarskoj, mesto rođenja njegovog / veličanstva Miloša Crnjanskog. g. Crnjanski je iz Ilandže. Zapamtio sam pošto sam se tamo malko slupao pre dve zime. žongrad... čini mi se da je u Mađarskoj. Bue_ Ndragan
ko.je.ko.94 balinda,
>>>> JEVTA SAVIC COTRA >>>> sovjetnik >> >> Kakvo je ovo zanimanje, titula..? Npr. 'poslanik'. (?)
ko.je.ko.95 madamov,
> Kakvo je ovo zanimanje, titula..? Ja bih to preveo kao poslanik. B)
ko.je.ko.96 balinda,
DANILO KIŠ književnik Danilo Kis je rođen 1935. u Subotici. Detinjstvo je proveo u Mađarskoj, a gimnaziju je učio na Cetinju. Diplomirao je na grupi za Opštu književnost u Beogradu. Bio je lektor za srpskohrvatski jezik na univerzitetima u Strazburu, Bordou i Lilu. Kišova dela objavljena su u deset knjiga ("Globus", Zagreb - "Prosveta", Beograd, 1983) i obuhvataju romane, pripovetke, dramske tekstove, eseje i polemike: Mansarda, Psalam 44, Rani jadi, Bašta, pepeo, Peščanik, Noć i magla, Grobnica za Borisa Davidovića, žas anatomije, Homo poeticus, Enciklopedija mrtvih. Kisova dela su prevedena na mnoge svetske jezike i dobila brojna priznanja i nagrade publike i kritike. Dobitnik je NIN-ove, Andrićeve, Sedmojulske i AVNOJ-eve nagrade. Danilo Kiš je umro 15.10.1989. u 54. godini, u Parizu. P.S. Autor ove poruke je bjevdjic. (HVALA!) Ovo je prilika da pozovem sve kojima je ova tema bliska da slobodno u njoj učestvuju. Nije obavezno da to radim samo ja. :)
ko.je.ko.97 dragisak,
> PAVLE PAJA RADOSAVLJEVIĆ 'Ajde da se malo pohvalim. :) Paja Radosavljević mi je dalji rođak. Moja baba po ocu je Radosavljević. Paja je brat mog pradede. Imao sam prilike da vidim malu pravoslavnu crkvu u St.Petersburgu na Floridi gde je sahranjen Paja Radosavljević. U Ameriku je otišao još pre rata.
ko.je.ko.98 balinda,
ĐORĐE SIMIĆ državnik Rođen je 16. februara 1843. godine u Beogradu. Studirao je u Berlinu, Hajdelbergu i Parizu. Srpski poslanik u Petrogradu, Beču, Carigradu i Rimu, ministar inostranih poslova i predsednik vlade Kraljevine Srbije (1894, 1896-1897). Jedan od osnivača i dugogodišnji predsednik srpskog Crvenog krsta. Objavio je više rasprava i prevodio književna dela. Umro je u Zemunu 11. oktobra 1921.godine.
ko.je.ko.99 balinda,
VALTAZAR BOGIŠIĆ pravnik Rođen je 7. decembra 1834. godine u Cavtatu. Doktor prava i filozofije. Bibliotekar dvorske biblioteke u Beču, profesor slovenskog prava na Univerzitetu u Kijevu i Odesi, član Srpske Kraljevske akademije. Crnogorski ministar pravde (1893-1899). Posvetio se proučavanju običaja jugoslovenskih naroda. Predstavnik je istorijske škole po kojoj je zakonodavstvo zasnovano na običajnom pravu. Napisao je više značajnih pravnih dela (Opšti imovinski zakonik za kneževinu Crnu Goru, Pravni običaji kod Slovena i Pisani zakoni na slovenskom jugu), a od velikog značaja je njegova knjiga Narodne pjesme iz starijih, najviše primorskih zapisa, sa raspravom o bugaršticama. Umro je na Rijeci 24. aprila 1908. godine.
ko.je.ko.100 balinda,
MILOŠ VASIĆ general Rođen je 10. marta 1859. godine u Nemenikućama (kod Mladenovca). Profesor Vojne akademije, vojni izaslanik u Bugarkoj, predstavnik u vojnim misijama u Grčkoj i Italiji, vojni ministar Srbije (1900-1901, 1922). Istakao se u Prvom svetskom ratu, u borbama na Mačkovom Kamenu i u Kolubarskoj bici, kao komandant Dunavske divizije. Napisao je nekoliko zapaženih vojnih dela. Umro je u Beogradu 20. oktobra 1935. godine.
ko.je.ko.101 balinda,
VELISLAV VULOVIĆ političar Rođen je 18. januara 1865. godine u Beogradu. Završio je Tehnički fakultet u Ganu (Belgija). Stupio je na političku pozornicu veoma mlad, postigavši najviša priznanja. Bio je: profesor Velike škole, inspektor čelezničke direkcije, narodni poslanik, predsednik Beogradske opštine, ministar građevina i saobraćaja (1909-1911, 1918-1920), državni savetnik. Osnivač i vlasnik lista Odjek. Kao novinar sarađivao je u mnogim političkim listovima u zemlji. Umro je u Beogradu 1931. godine.
ko.je.ko.102 balinda,
NIKANOR GRUJIĆ vladika Rođen je 1. decembra 1810. godine u Lipovi (Baranja). Kršteno ime Milutin. Profesor, književnik, političar. Bio je desna ruka patrijarha Rajačića, vođe Srba u Vojvodini. Jedan od najvećih besednika svoga doba. Dopisni član Srpskog učenog društva. Pod pseudonimom "Srb-Milutin" pisao je patriotske i sentimentalne pesme. Bio je Vukov protivnik. Prevodio je sa francuskog. Poznata su mu dela: ep Sveti Sava Nemanjić i Autobiografija. Besede mu je izdao D. Ruvarac. Umro je u Pakracu 8. aprila 1887. godine.
ko.je.ko.103 balinda,
TRIPKO DčAKOVIĆ vojvoda Rođen je 1838. godine. Istaknut junak u borbama protiv Turaka. U Bosansko-hercegovačkom ustanku, braneći kod Premćana, sa 500 boraca, prelaz preko Tare, poginuo je 30. oktobra 1875. godine.
ko.je.ko.104 balinda,
MILOŠ T. ŠAULIĆ pravnik Rođen je 1877. godine u čabljaku (pod Durmitorom). Prava je diplomirao u Beogradu. Ministar pravde kneževine Crne Gore (tzv. Šaulićevo doba), velik pobornik i vođa pokreta za ujedinjenje Crne Gore i Srbije i uopšte ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca. Reforme koje je sprovodio u pravosuđu dovele su ga u sukob sa vladajućim knezom i njegovim režimom. Umro je 19. septembra 1904. godine.
ko.je.ko.105 balinda,
ALEKSA JOVANOVIĆ državnik Rođen je 19. avgusta 1846. godine u ćupriji. Završio je prava u Beogradu. Pravnik, istoričar, političar. Ministar i predsednik vlade (1900-1901). Sarađivao je u više dnevnih listova, književnih i naučnih časopisa. Poznata su mu dela: Logoteti u crkvi i državi srpskoj, Vranja i njeno Pomoravlje, Pravda i uprava u vranjskoj pokrajini, Izborno pravo ženskinja u Kraljevini Srbiji, Prinos za istoriju srpskog prava i dr. Umro je u Beogradu 6. maja 1920. godine.
ko.je.ko.106 balinda,
DOBROSLAV MILENKOVIĆ general-pukovnik Rođen je 12. avgusta 1874. godine u Stenjevcu (kod Despotovca). Studirao je na Vojnoj akademiji u Beogradu. U balkanskim ratovima (1912-1913) učestvuje kao komandant bataljona. U Prvom svetskom ratu komandovao je 19. pukom Šumadijske divizije. Odlikovan je Karađorđevom zvezdom i drugim vojnim odlikovanjima. U NOB Jugoslavije stupio je 1944. i bio na dužnosti u Glavnom štabu Srbije. Napisao je više zapaženih vojnih dela. Umro je u Beogradu 15. aprila 1973. godine.
ko.je.ko.107 balinda,
MILORAD MITROVIĆ pesnik Rođen je 6. februara 1867. godine u Beogradu. Pravni fakultet završio je u Beogradu. Sudija i sekretar Apelacinog suda u Beogradu. Pisao je lirske pesme, balade, romanse i političko-satiričke pesme. Poznata mu je balada "Bila jednom ruža jedna", a objavio je i zbirke Knjiga o ljubavi i Prigodne pesme. Umro je u Beogradu 14. maja 1907. godine.
ko.je.ko.108 balinda,
VLADIMIR NIKOLIĆ arhitekta Rođen je 13. juna 1857. godine u Senti. Studirao je u Beču. U državnu službu stupio je kao arhitekt u Ministarstvu građevina, sagradio je u Srbiji više školskih zgrada i palata. Gradio je u neoromantičarskom stilu, tražeći vezu i sa srpskom srednjovekovnom arhitekturom. Najznačajnije njegove građevine su: Patrijaršijski dvor u S. Karlovcima, episkopski dvorovi u N. Sadu i Budimu, Dunđerskovo pozorište u N. Sadu i dr. Umro je u Sremskim Karlovcima 21. februara 1922. godine.
ko.je.ko.109 balinda,
DANILO I PETROVIĆ ZEKO knez Rođen je 6. juna 1826. godine u Njegušima. žim je stupio na presto (1852), počeo je krvavo ratovanje protiv Omer-paše, koje se završilo dobijanjem Nikšićke župe. Kao apsolutista vodio je oštru borbu protiv plemenskog separatizma. Da bi ojačao centralnu vlast, ukidanjem plemenske uprave, formirao je ličnu gardu, reorganizovao narodnu vojsku i zaveo opštu vojnu obavezu. Daje nov zakonik Crnoj Gori. Potukao je Turke u velikoj bici na Grahovu (1858), posle koje se Crna Gora znatno proširila. Podsticao je i pomagao hercegovačke ustanike. Velik srpski rodoljub. Pao je od zavereničke ruke u Kotoru 1. avgusta 1860. godine.
ko.je.ko.110 balinda,
ONISIM POPOVIĆ nacionalni tribun Rođen je 1. jula 1872. godine u Biskupiji (kod Knina). Ceo život posvetio je borbi za srpska nacionalna prava. U Prvom balkanskom ratu (1912) inicijator je sakupljanja dobrotvornih priloga po Dalmaciji za pomoć Srbiji. Sakupljeni znatan prilog prenosi u Beograd. Kada je izbio Prvi svetski rat, uhapšen je među prvima kao velik srpski rodoljub. U insceniranom Veleizdajničkom procesu Austrijanci su ga osudili na smrt i streljali u Sinju 16. oktobra 1914. godine.
ko.je.ko.111 madamov,
> Imao sam prilike da vidim malu pravoslavnu crkvu u St.Petersburgu na Floridi > gde je sahranjen Paja Radosavljević. Pa to u St. Petersburgu postoji kolonija naših ljudi. B) Bio i ja tamo leta 1979., ali me ne vodiše da vidim tu crkvicu, kod rodbine.
ko.je.ko.112 bjevdjic,
ALBERT AJNSTAJN fizicar Rodjen 1879 u Ulmu (Virtemberg). Fizicar-teoreticar, najistaknutiji stvaralac nove epohe u fizici; nemacki Jevrejin; otac mu je bio trgovac hemikalijama i elektrotehnickim materijalom najpre u Nemackoj, zatim u Svajcarskoj i Italiji; skolovanje zapoceo u Minhenu; u svojoj 15. godini otisao u Svajcarsku (mesto Arau), studirao matematiku i fiziku na Politehnici u Cirihu i dobio svajcarsko drzavljanstvo; tamo se ozenio matematicarkom Milevom Maric iz Novog Sada; 1909. postao vanredni profesor u Cirihu; 1914. direktor Kajzer-Vilhelmovog instituta u Berlinu i clan Pruske akademije nauka; ponovo primio nemacko drzavljanstvo i ziveo u Nemackoj do 1933; kao protivnik fasizma otisao u SAD i nastanio se u Pristonu, gde je ostao do svoje smrti 1955. godine. Naucne radove poceo objavljivati u 21. godini; objavio nekoliko stotina radova, kao i stotine raznih clanaka iz politike, filozofije i opste publicistike; 1905. objavio specijalnu, a 1916. opstu teoriju relativnosti; 1905. objasnio zakon fotoelektricnog efekta pomocu kvantne teorije, za sta 1921. dobio Nobelovu nagradu; razvio teoriju fizickog polja trazeci vezu medju gravitacionim i elektromagnetnim poljem. Bio uporan protivnik fasizma i rata, pa je i u tom pogledu jedan od najvecih progresivnih duhova covecanstva. Jos uvek se vode diskusije o sveobuhvatnosti i o osnovama teorija relativnosti.
ko.je.ko.113 bjevdjic,
ANDRE-MARI AMPER fizicar Rodjen 1775. godine. Slavni francuski fizicar i matematicar; 1805. postao predavac na Politehnici, a 1824. profesor u "College de France" u Parizu; osnivac elektrodinamike, zasnovao teoriju magnetizma u nerazdvojivoj vezi sa elektricitetom, pronasao i proucio uzajamno dejstvo elektricnih struja. Dao brojna dela iz fizike, matematike i filozofije.
ko.je.ko.114 bjevdjic,
ONORE DE BALZAK knjizevnik Rodjen 1799. godine. Francuski knjizevnik, jedan od tvoraca realistickog romana, snazan i plodan pisac cije delo (oko 100 knjiga, preko 2000 likova) predstavlja jedno od najznacajnijih ostvarenja u svetskoj knjizevnosti; dao siroku galeriju tipova iz svih drustvenih sredina, razni temperamenata i karaktera, koje pokrecu raznolike pobude, od novca do vlasti, od ljubavi i idealizma do slepih nagona i brutalne eksploatacije; obim dela i relativno kratak i naporan stvaralacki rad (prodavao je jos nenapisane ili nezavrsene knjige) ostavili su traga u umetnickoj obradi njegovih dela; romani pod zajednickim imenom "Ljudska komedija", imaju vrednost socioloske studije i duboka su socijalna kritika drustva onog doba, u kojoj je genije umetnika jaci od Balzaka teoreticara i njegovih ne bas naprednih drustvenih nazora. Izvrsio veliki uticaj na francusku i ostale knjizevnosti.
ko.je.ko.115 bjevdjic,
BELA BARTOK kompozitor Rodjen 1881. godine. Madjarski kompozitor, pijanist i profesor muzicke akademije u Budimpesti; za vreme II svetskog rata ziveo u SAD, gde je i umro 1945. godine; najistaknutiji madjarski savremeni kompozitor i jedan od vodecih modernih kompozitora sveta; veliki deo njegovog stvaralastva prozet je folklorom, koji mu je posluzio za harmonsko i ritmicko obogacenje kompozicionog stila; u centru stvaralastva su mu klavirske kompozicije, u kojima je ispoljio tanan smisao za moderne harmonije i izrazajne mogucnosti tog instrumenta; s Kodaljem prvi poceo u Madjarskoj da sakuplja i belezi narodne molodije; postavio osnove savremene nauke o folkloru i objavioo veci broj studija o muzickom folkloru madjarskog, rumunskog, jugoslovenskog i slovackog naroda; komponovao sonate, gudacke kvartete, koncertna i kamerna dela, balet, operu, i drugo.
ko.je.ko.116 bjevdjic,
SARL BODLER pesnik Rodjen 1821. godine. Jedan od najvecih francuskih lirskih pesnika XIX veka; buntovan duh, prevazisao esteticke norme svog vremena, u poeziju uneo orijentalne boje i egzotiku, zadrzao elemente romatizma, klasicnog paganizma i nagovestio simbolizam; njegovo delo prozeto tananom osecajnoscu, koja je izrazena na originalan nacin, otvorilo je nove puteve poeziji. Cuvena mu je zbirka "Cvece zla". Umro je 1867. godine.
ko.je.ko.117 bjevdjic,
TOMAS ALVA EDISON pronalazac Rodjen 1847. godine. Severnoamericki tehnicar i pronalazac (preko hiljadu patenata, uglavnom u elektrotehnici). Sluzio najpre u novinoskoj redakciji, a zatim bio telegrafist; uzdigao se sopstvenim marljivim radom i talentom. Pronasao elektricnu sijalicu sa ugljenim vlaknom, medju prvima sagradio elektricnu centralu, pronasao fonograf (gramofon), mikrofon; usavrsio telefon, akumulator i drugo; pronasao kinetoskop (1889) i prvi put primenio danas uobicajenu filmsku pantljiku od celuloida (format 35 mm); vrsio eksperimente u sinhronizovaju filmske slike s tonom reprodukovanim sa ploca kinetofona, i sagradio prvi filmski atelje u svetu. Umro je 1931. godine.
ko.je.ko.118 dragisak,
> Pa to u St. Petersburgu postoji kolonija naših ljudi. B) Bio i > ja tamo leta 1979., ali me ne vodiše da vidim tu crkvicu, kod > rodbine. Tamo mi živi ćaletov ujak kome je Paja Radosavljević pomogao da 1946. dođe u Ameriku. Crkva je jako mala, više kapela. Izgrađena je posle rata. Inače, St.Petersburg je stecište penzionera. Ćaletov ujak je živeo u zgradi gde nije bilo dozvoljeno stanovanje mlađima od 15 godina. Prosek stanara je bio preko 60. Ali ovo je već za oko.sveta ...
ko.je.ko.119 vitez.koja,
#=> SARL BODLER #=> pesnik ... sifilističar, prokaženik, umno poremećen i društveno odbačen.
ko.je.ko.128 bjevdjic,
VINCENT VAN GOG slikar Rodjen 1853. godine. Holandski i francuski slikar, jedan od najoriginaln- jih i najtemperamentnijih modernih evropskih slikara; izvrsio veliki uticaj na modernu umetnost. Ekspresivno delo, prodorne snage, gradjeno na osnovu odnosa siroko postavljenih bojenih ploha uznemirene frakture koja u svom uskovitlanom kretanju prati oblik predmeta cvrstih kontura preko teme pejzaza, portreta, mrtve prirode. Odrazava neposredno psihicka stanja u sirokoj skali raspolozenja. Holandski period koji je prethodio u mrkoj gami s jakim prodorima svetla, nervoznog poteza, naglasena ekspresionist- cke komponente u znaku je humane saglasnosti s bedom i patnjom coveka. Slika "Seljanka" iz njegovog ranog holandskog doba nalazi se u beogradskom Narodnom muzeju. Ubio se 1890. godine.
ko.je.ko.129 bjevdjic,
BERTOLT BREHT knjizevnik Rodjen 1898. godine. Nemacki knjizevnik i pesnik, jedan od najznacajnijih dramskih pisaca i teoreticara pozorista u XX veku; bitno uticao na razvoj scenske umetnosti; kao pesnik posao od primitivisticko-vitalistickoj slavlja zivota, ali je rano poceo razotkrivati lazi i licemerje kapitalistickog drustva, mada potice iz porodice industrijalca u Augsburgu; pisao drame, romane, pesme, pripovetke, eseje o pozoristu i drugo. U I svetskom ratu ucestvovao kao sanitetski podoficir; posle rata posvetio se pozoristu u Minhenu, pa u Berlinu, gde je neko vreme radio sa E. Piskarotom; zapazen vec prvim dramama "Bal", "Bubnjevi u noci", "U gustinu gradova", "Covek je covek"; prvi svetski uspeh postigao "Operom za tri grosa" (muziku je napisao Kurt Vajl); dela je poceo izdavati 1930. u seriji pod naslovom "Pokusaji", i nastavio do smrti 1956. godine. Po dolasku Hitlera na vlast napustio Nemacku i posle kraceg boravka u Becu, Svajcarskoj, Francuskoj, Danskoj i Svedskoj nastanio se u SAD; za vreme emigracije napisao najbolja dramska dela; 1948. nastanio se u istocnom Berlinu; tu mu je stavljeno na raspolaganje pozoriste u kome je postavljao svoja dela i dramatizacije; stvorio pojam "epskog pozorista", suprostavljajuci ga "aristotelovskom pozoristu". Posle njegove smrti pozoriste "Berlinski ansambl" nastavlja rad pod upravom njegove udovice, glumice Helene Vajgl.
ko.je.ko.130 bjevdjic,
RIHARD VAGNER kompozitor Rodjen 1813. godine. Nemacki kompozitor, pisac i dirigent, najznacajniji reformator opere XIX veku; osnovne crte njegove reforme sastoje se u stvaranju "sveukupnog umetnickog dela" tesnim spajanjem dramske radnje i muzike, davanjem vece uloge orkestru, podelom muzicke drame na prizore (umesto arija i zatvorenih numera) i uvodjenjem sistema lajt-motiva. Sam je pisao knjizevne tekstove za svoje muzicke drame, a koncepcije o operskoj umetnosti i filozofske poglede izlozio je u mnogobrojnim studijama i raspravama ("Umetnost i revolucija", "Muzika buducnosti", "Opera i drama" i drugo). Iako prvobitno pristalica naprednih ideja i ucesnik u revoluciji 1848. Vagner kasnije sve vise naginje religiozno- misticnim, nacionalistickim pa i rasistickim pogledima na svet; ti pogledi kao i sadrzina njegovih muzickih drama, koje su vecinom slavile velicinu i moc germanskih mitoloskih bogova i srednjovekovnih vitezova, posluzili su ideolozima nacional-socijalizma koji su Vagnera proglasili za pretecu svoje ideologije. Dela: "Holandjanin lutalica", "Tanhajzer", "Loengrin", "Tristan i Izolda", "Nirnberski majstori pevaci", "Nibelunski prsten" (koji obuhvata cetiri drame: "Rajnsko blago", "Valkira", "Zigfrid i Sumrak bogova"), Parsifal, i drugo. Umro je 1883. godine.
ko.je.ko.131 bjevdjic,
DJUZEPE VERDI kompozitor Rodjen 1813. godine. Italijanski kompozitor; uz Vagnera najistaknutiji operski stvaralac XIX veka; njegove prve opere, nastale u doba bujanja "rizordjimenta", odrazavaju slobodarske nacionalne ideje toga pokreta ("Nabuko", "Lombardi", "Jovanka od Arka"); u drugom stvaralackom periodu istice se osobita melodijska invencija i snazan dramatizam ("Travijata", "Trubadur", "Rigoleto"); podstaknut Vagnerom, ali ne ugledajuci se na njega, u poslednje opere unosi nove dramatske principe ("Aida", "Otelo"); "Falstafom" daje uzor komicne opere XIX veka; od ostalih opera isticu se "Bal pod maskama", "Moc sudbine", "Don Karlos"; ostala dela: "Requiem", "Stabat Mater", gudacki kvartet i drugo. Umro je 1901. godine.
ko.je.ko.132 bjevdjic,
DZORDZ VASINGTON drzavnik Rodjen 1732. godine. Americki nacionalni junak, prvi predsednik SAD (1789-97); poreklom iz imucne farmerske porodice; kao clan tzv. Kontinentalnog kongresa izabran je 1775. za glavnokomandujuceg vojske kolonista u ratu za oslobodjenje i nezavisnost od Engleske (1775-83); stekao je velike zasluge u organizovanju nacionalne armije i njenim pobedonosnim borbama, u donosenju ustava od 1787. i na ucvrscenju jedinstva kolonija, koje je dovelo do stvaranja Sjedinjenih Americkih Drzava; za predsednika je biran i drugi put 1792. Zbog stava prema starom savezniku Francuskoj (proglasio je neutralnost SAD u ratu Engleske i drugih drzava protiv revolucionarne Francuske) i zbog unutrasnje politike (priblizavanje federalistima), stvorio je jaku opoziciju protiv sebe; odbio je da se kandiduje na trecim izborima i povukao se iz politickog zivota 1797. uputivsi narodu poznatu oprostajnu besedu ("Farewell add ress"). Preuzeo je komandu vojske 1798. u sukobu SAD i Francuske. Umro je 1799. godine.
ko.je.ko.133 bjevdjic,
AMERIGO VESPUCI moreplovac Rodjen 1451. godine. Italijanski moreplovac iz Firence, savremenik Kolumbov; od 1490. bio u sluzbi i spanskog i portugalskog kralja; preduzimao vise putovanja u Novi svet (1497, 1499, 1501, 1503), i stigao na obale Srednje i Juzne Amerike do 25 stepeni i verovatno 32 stepena juzne geografske sirine; opisao ih u pismima Lorencu Mediciju i Pjeru Soderiniju. Po Vespucijevom latinskom imenu (Americus) nazvao je nemacki geograf M. Valdzemiler zemlje Novog sveta "Amerika" (America), sto je kasnije usvojeno. Amerigo je umro 1512. godine.
ko.je.ko.134 banek,
NEVEROVATNI PRONALAZAž Rođen 9. jula 1856. u Smiljanu, u Jugoslaviji, Nikola Tesla je postao vodeća snaga u oblasti inovacija električnih aparata i uređaja, a istovre- meno i neka vrsta proroka. Pošto nije uspeo da evropske inžinjere zaiteresuje za novi motor na naizmeničnu struju (alternator), koji je izumeo, Tesla 1884. odlazi u Sjedinjene Države, gde se pridružuje Tomasu Edisonu u konstruisanju dinama. Ali dva naučnika ubrzo su se razdvojila. Tesla je napustio svog poslodavca i osnovao sopstvenu laboratoriju, posvećenu demonstriranju prednosti naizme- nične struje. Godine 1891. Tesla je poklonio svetu svoj čuveni kalem, koji stvara naizmenični izvor visokog napona. Sastoji se od indukcionog kalema sa cilindričnim jezgrom od mekog gvožđa. Oko jezgra su dva izolovana sloja namotaja: unutrašnji (primarni) od nekoliko navoja bakarne žice, i spoljašnji (sekundarni) s velikim brojem namotaja. Prekidač automatski otvara i zatvara el. kolo u primarnom kalemu. Ovo kolo namagnetiše gvozdeno jezgro i kroz indukcioni kalem emituje jako elektromagnetno polje. Za ovo eksperimentisanje Tesla je izumeo cevastu svetiljku napunjenu gasom i obloženu fosforom, preteču današnje neonske lampe. Velika Teslina inventivnost najuočljivija je na primeru njegovog tele- automatskog čamca, koji je 1898. vodio daljinskom kontrolom. Zatim je 1900. došao do onoga što mnogi smatraju Teslinim vrhunskim otkrićem - da se talasi prenose i kroz zemlju (tlo). Time je praktično dokazano da zemlja može biti korišćena kao provodnik, koji na električne vibracije određene frekvencije reaguje kao zvučna viljuška. Tesla je, dalje, uspeo da upali 200 sijalica bez žice, sa udaljenosti od 25 milja, i da dobije svetlost koju proizvodi čovek, sa bleskom koji se prostirao na nekih 135 stopa udaljenosti. Neko vreme bio je ubeđen da u svojoj laboratoriji u Koloradu prima signale sa neke druge planete, ali je ova njegova tvrdnja u naučnoj štampi izazvala podsmeh. Tesline ideje su s vremenom postajale još spekulativnije. Tvrdio je da je u stanju da svet prepolovi kao jabuku, i da je pronašao *smrtonosni zrak* koji može da uništi avion na udaljenosti od 250 milja! Njegove ideje o komu- nikacijama sa drugim planetama izazvale su nevericu, a ipak je baš on, 1917, u stvari predskazao dolazak radara.
ko.je.ko.135 veca,
>># => SARL BODLER >># => pesnik >> ... sifilističar, prokaženik, umno poremećen i društveno odbačen. So...? Uh, kako mi se ovakve stvari ne dopadaju.
ko.je.ko.142 bjevdjic,
JOHAN SEBASTIJAN BAH kompozitor Rodjen 1685. godine. Nemacki kompozitor, jedan od najznacajnijih stvaralaca u istoriji muzike; pretezan deo zivota proveo u Lajpcigu kao kantor crkve Svetog Tome; u svoje vreme vise cenjen kao orguljas, nego kao kompozitor; tek je Feliks Mendelson izvodjenjem njegove "Pasije po Mateju" otkrio njegov muzicki genije, stvorio pravi Bahov renesans i otad se javljaju mnogi Bahovi sledbenici; neobicno stvaralacki inventivan, vladao majstorskom kompozicionom tehnikom kojom se najbolje ogledao u instrumentalnim kompozicijama; njegovo stvaralastvo znaci raskid sa srednjovekovnim misticizmom, kao i vrhunac i zavrsetak baroknog polifonog stila; komponovao preludijume, fuge, tokate za orgulje, svite, violinske koncerte, svetovne i duhovne kantate i drugo. Glavna dela: "Dobro temperovani klavir", "Umetnost fuge" za klavir, "Brandenburski koncerti", "Pasija po Mateju", "Pasija po Jovanu", i drugo. Umro je 1750. godine.
ko.je.ko.143 bjevdjic,
LUDVIG VAN BETOVEN kompozitor Rodjen 1770. godine. Nemacki kompozitor, najistaknutiji i najuniverzalniji stvaralac u istoriji muzike; detinjstvo proveo u rodnom mestu Bonu, a ostali deo zivota u Becu; prvi gradjanski muzicar koji nije bio u sluzbi feudalne vlastele i koji je iskljucivo ziveo od slobodnog umetnickog stvaranja; stvaralastvo mu predstavlja i ujedinjuje poslednje etape klasicnog stila i prve klice romantizma, sto se narocito ogleda u simfonijama i klavirskim sonatama; osnovna kompoziciono-tehnicka komponenta njegovog dela je prosirivanje i usavrsavanje muzike novim izrazajnim sredstvima, kao i obogacivanje i produbljavanje postojecih oblika; univerzalnost njegovog muzickog izraza ogleda se u neposrednosti i dubini kojom poetski slika prirodu ("VI simfonija"), izrazava lirska ljubavna raspolozenja ("Udaljenoj dragoj"), tumaci herojske podvige i stradanja ("Eroica", "Fidelio", "Egmont") i opstecovecansko bratstvo ("IX simfonija"); mnogi potonji kompozitori nastavljali su i razvijali pojedine elemente njegovog stvaralastva, ali nijedan nije njegov pravi sledbenik; komponovao devet simfonija (deveta s horom na tekst Silerove "Ode radosti"), klavirske sonate (neke poznate i pod pojedinacnim nazivima "Appassionata", "Mondschein", "Patethique", "Waldstein", itd.), gudacki kvarteti, sonate za violinu i klavir, koncerti za klavir i orkestar, koncert za violinu i orkestar, uvertire ("Egmont", "Leonora" i druge), "Missa solemnis", solo-pesme (ciklus "Udaljenoj dragoj" i drugo), kamerne kompozicije i drugo. Umro je 1827. godine.
ko.je.ko.144 bjevdjic,
JURIJ ALEKSEJEVIC GAGARIN pilot-kosmonaut Rodjen 1934. godine. Sovjetski pilot-kosmonaut, pukovnik i vojni novinar za pitanja astronautike; prvi covek koji je Zemlju obleteo u vestackom satelitu i boravio u vasioni; u Luberecku zavrsio zanatsku skolu 1951. godine, a u Saratovu 1955. industrijski tehnikum i pilotski kurs u aero-klubu; po zavrsteku Orenburskog vazduhoplovnog ucilista 1957. postao pilot-lovac; 12. aprila 1961. obleteo Zemlju za 108 minuta u kosmickom brodu-satelitu Vastok (perigej 181 km, apogej 327 km); poleteo sa kosmodroma Bajkonur, a spustio se kod sela Smelovka juzno od Saratova. Heroj bivseg SSSR-a. Tragicno je poginuo 1968. godine.
ko.je.ko.145 bjevdjic,
MOHANDAS KARAMCAND GANDI politicar Rodjen 1869. godine. Poznat je kao Mahatma, sto znaci "velika dusa". Indijski politicar i nacionalni vodj; poreklom iz bogate trgovacke porodice; 1891. zavrsio prava u Engleskoj; 1893-1914. ziveo i radio u Juznoj Africi kao vodj tamosnjih indusa; od 1919. na celu indijskog nacionalnog pokreta za nezavisnost; u dugogodisnjoj politickoj delatnosti sprovodio specifican oblik borbe, tzv. "gandizam"; zatvaran vise puta; poginuo od atentata 1948. godine koji je na njega izvrsio pripadnik polufasisticke organizacije Hindu Mahasaba.
ko.je.ko.146 bjevdjic,
FEDERIKO GARSIJA LARKA pesnik Rodjen 1899. godine. Spanski pesnik iz Granade; visestruko obdaren, bio je dramski pisac, slikar i muzicar, jos za zivota "omiljen kao gitara", a posle tragicne smrti 1936. godine (streljali ga frankisti na nepoznatom mestu u okolini Granade prvih dana gradjanskog rata) postao najcitaniji svetski pesnik; njegov arijelski lirizam pun najsmelijih obrta, neocekivanih metafora, zrelo osecajan i detinje bezazlen, crpuci snagu sa andaluzijskog tla, ostaje neponovljiva umetnost, u kojoj zdruzeni Lope de Vega i Gongora ostvaruju jezgro modernog pesnistva. U zelji da priblizi klasike narodu, stvorio putujuce pozoriste i s njim obilazio najzabacenije krajeve Spanije; duboko proniknuvsi u narodni duh, pesme i predanja, napisao lirske drame pune neznosti i sukoba juznjacke krvi s ljubavlju i smrcu. Glavna dela: zbirke stihova "Poema o kante hondu", "Ciganski romansero", "Pesnik u Njujorku", "Plac sa Sances Mehijom", "Tamaritski divan"; drame "Kravave svadbe", "Jerma", "Dom Bernarde Albe", i drugo.
ko.je.ko.147 bjevdjic,
JOHANES GUTENBERG stampar Rodjen oko 1400. godine. Pravo prezime mu je Gensfleisch von Sorgenloch. Nemacki stampar, pronalazac stampanja pokretnim slovima; prvi dosao na ideju da izliva slova iz metala i od njih sastavlja redove i stranice; usavrsio stamparsku masinu i umnogome poboljsao stampu. Cuvena mu je Biblija, koju je po svom novom sistemu odstampao na stranicama po 42 reda; stampanje je zavrseno 1455. U Majncu postoji Gutenbergov muzej, osnovan 1900. na petstogodisnjicu njegovog rodjenja. Umro je 1468. godine.
ko.je.ko.148 balinda,
ALEKSA SIMIĆ državnik Rođen je 18. marta 1800. godine u Boljevcima (Srem). U Srbiju je došao iz Srema i postao pisar kod kneza Miloša (1819), a kasnije i ministar finansija (1835), predsednik vlade i ministar inostranih dela Srbije (1843-1844, 1853-1857). Bio je ogorčen protivnik kneza Miloša i kneza Mihaila i jedan od istaknutih ustavobranitelja. Počasni član Društva srpske slovesnosti. Umro je u Beogradu 17. februara 1872. godine.
ko.je.ko.149 balinda,
MILOŠ BOčANOVIĆ general Rođen je 15. marta 1863. godine u Rajevom Selu (Slavonija). Završio je Vojnu akademiju u Beogradu, a studirao je inženjeriju u Petrogradu. Profesor fortifikacije, vojni ministar Srbije (1913). Istakao se hrabrošću u Srpsko-bugarskom ratu, kao komandant Dunavske divizije koja je odigrala odlučujuću ulogu u bici kod Kumanova. Za vojne zasluge odlikovan je najvećim srpskim odlikovanjima. Trasirao je nekoliko pruga i objavio više stručnih članaka i knjiga. Umro je u Beogradu 1. januara 1922. godine.
ko.je.ko.150 balinda,
PETAR VELIMIROVIĆ političar Rođen je 16. januara 1848. godine u Sikolu (kod Negotina). Završio je politehniku u Cirihu. Jedan je od osnivača Srpske narodne radikalne stranke, ali je sledio socijalističke ideje Svetozara Markovića, te je zatvaran zbog manifestacija sa crvenim barjakom u Kragujevcu. Bio je više puta ministar građevina, te predsednik vlade Srbije (1902, 1908-1909). Umro je u Beogradu 23. decembra 1921. godine.
ko.je.ko.151 balinda,
ANDRA GAVRILOVIĆ književnik Rođen je 11. jula 1864. godine u Svilajncu. Studirao je u Petrogradu. Književnik i književni kritičar, profesor u Kruševcu, Nišu i Beogradu. Pisao je pesme, istorijske romane, književne i istorijske rasprave i studije. Osniva i uređuje časopis Iskra. Jedan je od osnivača Srpske književne zadruge. Napisao je Istoriju srpske i hrvatske književnosti i dr. Umro je u Beogradu 24. februara 1929. godine.
ko.je.ko.152 balinda,
BOGDAN GAVRILOVIĆ matematičar Rođen je 20. decembra 1863. godine u Novom Sadu. Studirao je matematiku, fiziku i astronomiju u Budimpešti, gde je i doktorirao. Profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, predsednik Srpske akademije nauka. Ostavio je velik broj naučnih radova, kao i udžbenike: Analitička geometrija, Teorija determinanata i dr. Umro je u Beogradu 5. avgusta 1947. godine.
ko.je.ko.153 balinda,
RAŠKO DIMITRIJEVIĆ profesor Rođen je 15. marta 1898. godine u Beogradu. Studirao je u Monpeljeu i Beogradu. Profesor Realke i Likovne akademije i na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavljivao je u časopisima pesme, putopise, prikaze i oglede. Uz prevode je objavljivao opširne predgovore. Prevodio je dela Balzaka, Didroa, Morijaka, Klodela i dr. Objavio je Knjigu o planini. Umro je u Beogradu 30. jula 1988. godine.
ko.je.ko.154 balinda,
LUKA ĆELOVIĆ trgovac Rođen je 18. oktobra 1854. godine u Pridvorici (Trebinje). Od škola je završio samo osnovnu školu. Počeo je kao šegrt u trgovačkim radnjama u Beogradu. Dobrovoljac je u Hercegovačkom ustanku (1875). Samostalno je počeo da trguje zemaljskim proizvodima (šljive, žito) 1880. Jedan je od osnivača i predsednik upravnog odbora Beogradske zadruge. Sa drugim beogradskim trgovcima pomagao je četničke akcije na jugu, u Staroj Srbiji. Kao velik dobrotvor imanje je ostavio beogradskom Univerzitetu, za naučne i prosvetne ciljeve. Umro je u Beogradu 14. avgusta 1929. godine.
ko.je.ko.155 balinda,
PERA P. ĐORĐEVIĆ filolog Rođen je 21. juna 1855. godine u Kragujevcu. Profesor gimnazije, predsednik Srpske književne zadruge, član Srpske kraljevske akademije. Priredio je gramatičke i polemičke spise Vuka Karadžića, objavio više studija iz srpske sintakse, a njegova Teorija književnosti dugo je bila udžbenik. Umro je u Beogradu 18. novembra 1902. godine.
ko.je.ko.156 balinda,
ALEKSA IVIĆ istoričar Rođen je 23. decembra 1881. godine u Buđanovcima (Srem). Slavistiku i istoriju studirao je i doktorirao u Beču. Profesor Univerziteta u Beogradu. Objavio je velik broj radova iz istorije. Značajna su mu dela: Istorija Srba u Vojvodini, Iz doba Karađorđeva i sina mu kneza Aleksandra Karađorđevića, Austrija prema ustanku Srba pod Milošem Obrenovićem i dr. Objavio je Spise Bečkih arhiva o Prvom srpskom ustanku (I-XII), a dao je i nekoliko knjiga arhivske građe o srpskim i jugoslovenskim književnim i kulturnim radnicima i dr. Umro je u Beogradu 23. novembra 1948. godine.
ko.je.ko.157 balinda,
VIĆENTIJE JOVANOVIĆ mitropolit Rođen je oko 1670. godine. Episkop aradski (1726), beogradsko-karlovački mitropolit (1731-1737). Osnovao je u Sremskim Karlovcima prvu gimnaziju (latinsku školu), a u Beogradu "grčku školu" (za sveštenstvo). Sazvao je dva sabora Srba u Vojvodini. Borio se za privilegije obećane Srbima i pravoslavnoj crkvi u Ugarskoj. Umro u Beogradu 6. juna 1737. godine.
ko.je.ko.158 balinda,
PAVLE MARKOVIĆ ADAMOV književnik Rođen je 28. novembra 1855. godine u Novim Karlovcima. Studirao je prava u Pragu i Gracu, a filozofiju u Beču. Radio je kao gimnazijski profesor. Ističe se brojnim raznorodnim književnim radovima, pripovetkama i pesmama iz narodnog života. Pokrenuo je i uređivao književni časopis Brankovo kolo. Najpoznatija su mu dela: zbirka Nadanove pesme, knjige pripovedaka Slike i prilike iz srpskog života i Na selu i prelu, roman Duh vremena sad je taki i pozorišni komad Pop Dobrosav. Prevodio je sa nemačkog Šilera, Hajnea, Grima i dr. Umro je u Sremskim Karlovcima 24. januara 1907. godine.
ko.je.ko.159 balinda,
MILIVOJE PETROVIĆ BLAZNAVAC državnik Rođen je 4. maja 1824. godine u Blaznavi (kod Kragujevca). Ađutant kneza Aleksandra Karađorđevića, a kasnije general. Borio se pod Knićaninom za slobodu vojvođanskih Srba, protiv Mađara (1848). Posle bune je kao državni pitomac u Beču i Parizu učio hemiju, te vojne nauke u Mecu. Počasni član Srpskog učenog društva, ministar vojni (1867-1868), knežev namesnik (1868-1872) i predsednik vlade Srbije (1872-1873). Umro je u Beogradu 24. marta 1873. godine.
ko.je.ko.160 balinda,
MILUTIN ERA PETROVIĆ vojvoda Rođen je 1791. godine u Lenovcu (kod Zaječara). Mlađi brat Hajduk Veljka, uz koga je i postao bimbaša. Karađorđe ga unapređuje u zvanje vojvode. Posle propasti Srbije (1813) prelazi u Austriju, a zatim u Rusiju. žim je planuo Drugi srpski ustanak, vraća se u Srbiju i učestvuje u bojevima na Drini, u Mačvi i na Dublju. Knez Miloš ga postavlja za homoljskog vojvodu, a kada je ukinuto zvanje vojvode, postavlja ga za zaječarskog kapetana (1833). Učestvovao je u Miletinoj buni (1835), bio je načelnik okruga krajinskog, te član Državnog saveta (1841). Umro je u Požarevcu 1. jula 1861. godine.
ko.je.ko.161 dikla,
>>> ... sifilisticar, prokazenik, umno poremecen i drustveno odbacen. > > So...? > > Uh, kako mi se ovakve stvari ne dopadaju. Ni meni ...
ko.je.ko.162 dikla,
> JOHAN SEBASTIJAN BAH > kompozitor > > Rodjen 1685. godine. Nemacki kompozitor, jedan od najznacajnijih > stvaralaca u istoriji muzike; pretezan deo zivota proveo u Lajpcigu Odlicni su ti prilozi, sibaj tako i dalje ... :)
ko.je.ko.163 vitez.koja,
[takođe odgovor na 12.161, dikla] #=> So...? #=> #=> Uh, kako mi se ovakve stvari ne dopadaju. So ;) ovo su bitne osobine njegove ličnosti, od koje direktno zavisi njegova poezija, i ne mogu se prenebeći čak ni u najkraćem osvrtu na njega, da ne kažem biografiji. Ono što sam nabrojao je suština informacija o Bodleru bez kojih tumačenje njegove poezije ne bi bilo moguće. Osetio sam se pozvanim da, kada već niko drugi neće, ja dopunim rečeno o rečenom. Ne, dragi moji, ja nisam fašista.
ko.je.ko.164 bjevdjic,
DZON FICDZERALD KENEDI politicar Rodjen 1917. godine. Americki politicar i drzavnik; studirao na Harvardskom univerzitetu i u Londonu; za vreme II svetskog rata sluzio u mornarici na Pacifiku; posle rata novinar; 1947. izabran u Kongres, a 1952. postao senator; 1960. izabran za predsednika SAD; bio najmladji predsednik SAD; odlikovao se samostalnoscu, originalnoscu i elasticnoscu u vodjenju spoljne i unutrasnje politike, pridoneo sredjenju medjunarodnih odnosa i mira u svetu, borio se protiv rasne diskriminacije. Poginuo od atentata koji je na njega izvrsen u Dalasu 22. novembra 1963. Nosilac je Pulicerove nagrade za knjigu "Profili hrabrosti".
ko.je.ko.165 bjevdjic,
KRISTOFORO KOLUMBO moreplovac Rodjen 1451. godine. Cuveni djenovski moreplovac, koji je 1492. otkrio Ameriku. Polazeci od misljenja da je Zemlja okrugla, dosao je na ideju da ploveci na zapad moze doci do Indije, odnosno Japana i Kine. Posle vise pokusaja od 1483. do 1491, najpre u Portugaliji a zatim u Spaniji, dobio je 1492. tri broda od spanskog kralja Ferdinanda i kraljice Izabele i 3. avgusta 1492. otplovio iz Palosa (na obali Kadiskog zaliva) u pravcu zapada. Posle mucnog puta, ujutru 12. oktobra 1492. stupio je na malo ostrvo Gvanahani ili San Salvador u grupi Bahamskih ostrva (danas ostrvo Votling); zatim je otkrio Kubu i Haiti; u docnijim putovanjima (1493, 1498 i 1502) otkrio ostrva Portoriko i Jamajku i obale Srednje i Juzne Amerike (usce Orinoka). I pored velikih zasluga koje je stekao otkricem Amerike, gde je Spanija stekla mnogobrojne kolonije, umro je u bedi 1506. godine.
ko.je.ko.166 bjevdjic,
ROBERT KOH bakteriolog Rodjen 1843. godine. Jedan od najvecih bakteriologa sveta, veoma zasluzan za matodiku istrazivanja bakterija; 1880-1904. profesor Berlinskog univerziteta i upravnik Instituta za infektivne bolesti u Berlinu; 1862. otkrio bacil tuberkuloze (Kohov bacil) i antraksa; pronasao prouzrokovace kolere; ispitivao malariju i africku spavacu bolest; uveo lecenje kininom. Dobio Nobelovu nagradu 1905. Umro je 1910. godine.
ko.je.ko.167 bjevdjic,
TADEUS KOSCUSKO revolucionar Rodjen 1746. godine. Poljski revolucionar i nacionalni junak; bio Vasingtonov adjutant u americkom ratu za nezavisnost; 1792. borio se protiv ruske intervencije da bi sprecio drugu deobu Poljske; 1794. podigao ustanak, ali su ga u bici kod Macjejovica (10. oktobra 1794) Rusi porazli, ranili i zarobili. Pusten je na slobodu 1796, odrekavsi se posle toga svake akcije. Umro je u Svajcarskoj 1817. godine.
ko.je.ko.168 bjevdjic,
SARL KULON fizicar Rodjen 1736. godine. Francuski fizicar cija otkrica predstavljaju osnovu elektromagnetskog i elektrostatickog sistema elektricnih i magnetskih jedinica; otkrio zakone privlacenja i odbijanja kolicina elektriciteta (naelektrisanja) i magnetskih masa analogno Njutnovom zakonu gravitacije, tzv. "Kulonov zakon": sila uzajamnog dejstva naelektrisanih tela direktno je proporcionalna proizvodu njihovih kolicina elektriciteta, a obrnuto proporcionalna kvadratu rastojanja medju njima. Umro je 1806. godine.
ko.je.ko.169 bjevdjic,
NIKOS KAZANCAKIS knjizevnik Rodjen 1885. godine. Grcki knjizevnik; putovao po Evropi, Africi, Aziji cak do Kine i Japana. Tematika mu je razlicita: pisao filozofske eseje (Niceu, Bergsonu), "utiske s putovanja" po Dalekom istoku, Spaniji, Engleskoj i Rusiji, drame, vise romana i jednu "odiseju" u 33.333 stiha. U vecini dela opisuje svoje rodno ostrvo Krit i obicaje tamosnjih ljudi. Mnogo je prevodjen, narocito na francuski. Dela: "Ponovo raspeti Hristos", "Aleksis Zorbas" i drugo; putopisi o Rusiji, Spaniji, Egiptu i drugo. Umro je 1957. godine.
ko.je.ko.176 bjevdjic,
JOHAN VOLFGANG FON GETE pesnik Rodjen 1749. godine. Najveci nemacki pesnik i jedan od najvecih lirskih pesnika u svetskoj knjizevnosti; pripada nemackoj klasici. Univerzalan duh; bavio se i prirodnim naukama i slikarstvom. Liberalnih pogleda, kosmopolit po ubedjenju, delao svestrano. Najveci deo svog stvaralckog zivota proveo u Vajmaru, gde je zauzimao razne polozaje: upravnik pozorista, ministar i drugo; ovde je sklopio i prijateljstvo sa velikim nemackim pesnikom, Silerom, koje je za obojicu bilo plodno. Ostavio za sobom ogromno delo u svim knjizevnim rodovima. U svojim delima prosao period nemackog Sturm und Drang-a i romatike, da se izrazi najzad u harmoniji antike. Izvesnim problemima u "Faustu", II deo, i "Putovanjima Vilhelma Majstera", predstavlja pretecu socijalne problematike u knjizevnosti XIX veka. Pisao lirske i epske pesme, drame, romane, putopise, pisma, studije. Dela: lirika "Lajpciske pesme", "Rimske elegije", "Zapadno-istocni divan", "Ksenije", i drugo; epovi "Rajneke Lis", "Herman i Doroteja" i drugo; drame "Gec od Berlihingena", "Klavigo", "Egmont", "Ifigenija na Tavridi", "Torkvito Taso" i drugo; romani "Stradanja mladog Vertera", "Godine ucenja Vilhelma Majstera" i drugo; putopisi "Italijansko putovanje", "Kampanja u Francuskoj"; "Prepiska Getea sa Silerom"; "Poezija i stvarnost" (autobiografskog karaktera); dramska pesma u dva dela "Faust", koja se smatra krunom Geteova stvaranja i u kojoj je (u II delu) izlozio svoja shvatanja filozofskih i drustvenih problema. Njegove lirske pesme prevodili su Zmaj, Aleksa Santic, Laza Kostic, Masuka i drugi. Decenijama je vrsio veliki uticaj na svetsko knjizevno stvaranje. Za nas je od posebnog znacaja, jer se bavio srpskom narodnom poezijom i uveo je u svetsku knjizevnost. Preveo je na nemacki "Hasanaginicu" u desetercu, i neke narodne lirske pesme; pisao odusevljene prikaze o nasoj narodnoj poeziji. Poznavao se sa Vukom Karadzicem. Umro je 1832. godine.
ko.je.ko.177 bjevdjic,
POL GOGEN slikar Rodjen 1848. godine. Francuski slikar, osnivac Pontavenske skole; stav izgradio suprostavljajuci se impresionistickom metodu; njegov slikarski postupak karakterisu pojednostavljeni oblici u cvrstoj konturi, siroko tretirani planovi, bogata hromatska skala, jaki kontrasti boja, ukidanje perspektive; tako nastala sinteticka forma, mirna, robustna i monumentalna, utiskom bliska tapiseriji, natopljena je poezijom ciste culnosti tema vezanih za egzotican svet domorodaca sa ostrva (Tahiti, Fatu-Iva), medju kojima je dugo boravio; bavio se i skulpturom. Napisao "Noa-Noa". Umro je 1903. godine.
ko.je.ko.178 bjevdjic,
FRANCISKO GOJA slikar Rodjen 1746. godine. Spanski slikar i graver; ucio u Madridu i Rimu; najvise slikao portrete, koji se ubrajaju medju najlepse u tom zanru; izvanredan mu je akt "Naga Maha"; radio je kompozicije iz savremenog zivota i istorije, od kojih "Streljanje" obelezava novu epohu u evropskom slikarstvu; cuveni su mu nacrti za goblene s motivima iz zivota spanskog drustva; izradio i velik broj gravira, na kojima je s neuporedivom invencijom i jezivim sarkazmom prikazao nedela inkvizicije, strahote rata i ljudske poroke. Izvrsio je snazan uticaj na evropsko slikarstvo XIX veka. Dela: portreti "Porodica Karlosa IV", "Marija-Lujza", "Slikar Francisko Baje" i drugo. Umro je 1828. godine.
ko.je.ko.179 bjevdjic,
ANTONJIN DVORZAK kompozitor Rodjen 1841. godine. Ceski kompozitor, jedan od najznacajnijih pored Smetane; sledbenik neoromatizma i jedan od tvoraca ceske nacionalne skole; pored ceskog folklora koristio i folklor drugih slovenskih naroda, kao i naroda Severne Amerike; komponovao opere, simfonije, simfonijske poeme, uvertire, koncerte za klavir, za violinu, za klavir i orkestar, i drugo. Dela: opere "Rusalka", "Jakobin", "Djavo i Kaca" (cuvena Simfonija Novog Sveta); orkestarska kompozicija "Slovenske igre", i drugo. Dvorzak je umro je 1904. godine.
ko.je.ko.180 bjevdjic,
VOLT DIZNI crtac-producent Rodjen 1901. godine. Severnoamericki crtac i producent, tvorac modernog crtanog filma; godinama suvereno vladao, jer je bilo tesko nadmasiti njegovu tehniku, poetsku snagu i duhovitost; poznati su mu junaci: Miki Maus, Paja Patak, Silja, Pluton i drugi. Glavni filmovi: "Sili-simfonije", "Snezana i sedam patuljaka", "Pinokio", "Bambi", "Petar Pan" i drugi. Dobio nekoliko Oskara. Poslednjih godina proslavio se dokumentarnim filmovima: "U dolini dabrova", "Zivot barskih ptica" i "Pustinja koja zivi". Volt Dizni je umro 1966. godine.
ko.je.ko.181 bjevdjic,
VIKTOR IGO pesnik Rodjen 1802. godine. Knjizevnik, najveci francuski pesnik XIX veka, priznati rodonacelnik francuskog romantizma, preteca svih francuskih pesnickih skola, XIX veka. Poceo da pise u tradicionalnoj formi, kao ubedjen monarhist ("Ode i balade"), ali je postepeno pristupao romantizmu, politicki evoluirao prema levici i postao republikanac. Pod Lujem Filipom postao per Francuske i akademik, a 1848. izabran za republikanskog poslanika u Ustavotvornoj skupstini. Posle drzavnog udara, koji je Napoleon III izvrsio 1851. godine, bio proteran; ostao u izgnanstvu, u Belgiji i na engleskim ostrvima Dzersiju i Gernziju, sve do pada Drugog Carstva 1870. Docekan trijumfalno u Parizu, neumorno radio sve do svoje smrti 1885. godine, zalazuci se za demokratska nacela i slobode. 1876. napisao vatreni clanak "Za Srbiju". Objavio mnoge zbirke pesama, pozorisne komade ("Ernani", "Lukrecija Bordzija", "Rij Blas" i drugo) i romane ("Bogorodicina crkva u Parizu" i drugo). U izgnanstvu napisao "Kazne", politicko-satiricnu zbirku pesama protiv Napoleona III, pamflet "Napoleon mali", mnogo eseja, romana, od kojih su najpoznatiji "Rabotnici na moru i Jadnici". Kod nas je mnogo citan jos od sredine proslog veka.
ko.je.ko.182 maksa,
>> SARL KULON >> fizicar >> Rodjen 1736. godine. Francuski fizicar cija otkrica >> predstavljaju osnovu elektromagnetskog i elektrostatickog >> sistema elektricnih i magnetskih jedinica; otkrio zakone Charles Augustin de Coulomb Dodati i da je u mladosti bio inžinjer pri vojsci, služeći i na Martiniku gde je projektovao utvrđenja. Zbog pogoršanog zdravlja, vraća se u Pariz 1776 i u potrazi za mirnijim životom upušta se u naučne eksperimente. Inače, Kulonov zakon je pre Kulona otkrio Kevendiš, ali nikad nije objavio rezultate (otkriveni su pola veka posle njegove smrti).
ko.je.ko.183 novim,
" biografiji. Ono što sam nabrojao je suština informacija o " Bodleru bez kojih tumačenje njegove poezije ne bi bilo moguće. tumačenje Bodlerovog pesništva je moguće TEK kad se zanemari je li bio ili nije etc. sve dok je iole važno da li je autor nekog teksta normalan ili lud, alkoholičar ili mrzi komarce itd. - njegov tekst je previše lična stvar da bi mogao biti dovoljno univerzalan i time važan kao pesništvo. sasvim je druga stvar što se svet zanima za ličnost ili biografiju tzv. velikih ljudi; s time tumačenje dela tih ljudi u načelu nema veze. možda paradoksalno, ali je tako.
ko.je.ko.184 milan,
> važan kao pesništvo. sasvim je druga stvar što se svet zanima za > ličnost ili biografiju tzv. velikih ljudi; s time tumačenje dela tih > ljudi u načelu nema veze. možda paradoksalno, ali je tako. ? Pl poz M P.S. Ja se ne bih usudio da tvrdim da poznavanje biografije nekog autora "u načelu nema veze" sa tumečenjem njegovog dela. Ili, možda, ti reči "tumačenje" pridaješ neko meni do sada nepoznato značenje? ;>
ko.je.ko.185 bjevdjic,
LEONARDO DA VINCI slikar Rodjen 1452. godine. Italijanski slikar, vajar, arhitekt, pronalazac, naucnik i mislilac, jedan od najvecih umova renesanse; spojio u sebi srednjovekovno enciklopedijsko znanje sa egzaktnom modernom metodom zapazanja; ucio u Firenci kod slikara i vajara Verokija; radio u Firenci i Milanu; presao 1516. u Francusku, gde je i umro 1519. godine; izradio relativno malo slika, od kojih su najznacajnije: "Bogorodica u pecini", "Mona Liza", "Sveta Ana" (Pariz) i "Tajna vecera" (Milano); nijedno vajarsko delo mu nije ocuvano; arhitektonske zamisli ostale su u projektu; ostavio znatan broj crteza, koji se ubrajaju u najdragocenije na svetu (u Luvru i u Vindzoru); mnoge njegove slike su ostecene zbog eksperimentisanja koje je vrsio s bojama; nije se interesovao samo za ljudsko telo i prirodu, kao njegovi slikarski prethodnici, nego i za psihologiju: u "Tajnoj veceri" je metodski prostudirao i nijansirano izrazio karakter svake licnosti, a u portretu "Mona Liza", trazio je misteriju unutrasnjeg zivota; on je prvi uneo u slike atmosferu i, pomocu svetlo-tamnog modelisanja (sfumato), dao toplinu epiderme i mekotu tela; zivo su ga privlacile prirodne nauke, fizika, astronomija, hemija; radio na spravi za letenje; od njegovih naucnih dela najpoznatije je "Traktat o slikarstvu".
ko.je.ko.186 bjevdjic,
FRANC KAFKA knjizevnik Knjizevnik, rodjen u Pragu 1883. godine, pisao na nemackom. Bio cinovnik osiguravajuceg drustva. Ziveci neprekidno u strepnji od neke krize, stvorio znacajno delo o nesigurnosti coveka. U svim njegovim pripovetkama i romanima usamljeni covek dolazi u konflikt sa bezdusnom birokratijom koja se ne moze personificirati. Neki tumaci Kafkino delo shvataju kao vapaj religioznog Jevrejina, drugi kao protest protiv kapitalistickog drustva. Kafka je testamentom odredio da se njegova neobjavljena dela spale, ali Maks Brod, njegov prijatelj i izvrsilac testamenta, nije ga poslusao, tako da je veci deo njegovog opusa stampan posthumno. Dela: pripovetke "Promena", "U kaznjenickoj koloniji", "Seoski lekar"; romani "Proces", "Zamak", "Amerika"; korespodencija "Pisma Mileni" i drugo. Umro je 1924. godine.
ko.je.ko.187 bjevdjic,
ALBER KAMI knjizevnik Rodjen 1913. godine. Francuski knjizevnik; pisao eseje, romane i drame; ucestvovao u pokretu otpora. Sa egzistencijalistima uoacavao "metafizicku apsurdnost ljudskog zivota", ali se se od njih odvaja jacim naglasavanjem duhovnih covekovih vrednosti. Glavna dela: esej "Sizifov mit"; romani "Stranac", "Kuga"; drame "Nesporazum", "Kaligula", "Opsadno stanje". Dobio Nobelovu nagradu za knjizevnost 1957. godine. Umro je 1960. godine.
ko.je.ko.188 bjevdjic,
JOHAN KEPLER astronom Rodjen 1571. godine. Nemacki astronom (po nevolji i astrolog), matematicar i fizicar; znacajnija dela: "Ad Vitellionem paralipomena...", iz 1604, gde se nalaze njegove tablice refrakcije; "Astronomia nova...", iz 1609, u kojoj su objavljena prva dva njegova zakona o planetskim kretanjima; "Dioptrice...", iz 1611, gde je izlozen pricip njegovog astronomskog durbina; "Harmonices mundi...", iz 1619, u kojima je objavio i svoj treci zakon o planetskom kretanju; "Tabulae Rudolphinae", iz 1627, koje su citav vek bile osnovne astronomske tablice. Svojim trima zakonima o kretanju planeta Kepler je konacno utvrdio valjanost heliocentricnog sistema i udario temelje nove astronomije. Anticipirajuci infinitezimalnu metodu, izracunao povrsinu i zapreminu geometrijskih tela koja dotad nisu bila proucavana. Umro je 1630. godine.
ko.je.ko.189 bjevdjic,
FRANC LIST kompozitor Rodjen 1811. godine. Madjarski kompozitor, pijanista i dirigent, jedan od najuticajnijih i najistaknutijih muzicara svoga vremena; nenadmasan kao pijanista-virtuoz, uzivao svetsku reputaciju; dao novi pravac muzici XIX veka, narocito uvodjenjem programske muzike. Klavirska dela: "Godine hodocasca", "Legende", "Ljubavni snovi", "Sonata h-mol", 20 madjarskih rapsodija, veliki broj transkripcija svojih i tudjih kompozicija, simfonije "Faust i Dante", simfonijske pesme "Les preludes", "Mazerra", "Tasso"; klavirski koncerti, oratorijumi, mise, solo-pesme i drugo; muzicko-knjizevna dela: biografija Sopena i mnoge studije i eseji. Umro je 1886. godine.
ko.je.ko.190 bjevdjic,
VIVIJAN LI glumica Rodjena 1913. godine. Engleska filmska i pozorisna glumica; 1939. otisla u Holivud i za ulogu u filmu "Prohujalo sa Vihorom" dobila nagradu "Oskar"; istu nagradu dobila je i 1951. za film "Tramvaj nazvan zelja". Ostali filmovi: "Bura u casi vode", "Pozar nad Engleskom", "Cezar i Kleopatra", "Ana Karenjina", "Ledi Hamilton" i drugi; u pozoristu tumacila uloge u Sekspirovim komadima. Vivijan Li je umrla 1967. godine.
ko.je.ko.191 novim,
" P.S. Ja se ne bih usudio da tvrdim da poznavanje biografije " nekog autora "u načelu nema veze" sa tumačenjem njegovog dela. Ključno je ovo "u načelu", dakle "u principu". Ništa ne moramo znati (i ne znamo) o ličnosti Homera (ni da li ga je zapravo bilo, beše li jedan ili ga beše čitava legija), Servantesa (imam prelepu biografiju u 8 tomova koja je, zapravo, enciklopedija tog doba, pošto se o samom Migeletu zna samo par šturih činjenica), Dantea, Šekspira (sve vrlo malo podataka, i ne mnogo važnih). Naime, htedoh reći ovo: književno delo postaje KNJIčEVNO delo - civilizacijska vrednost - onda kad PREKIDA sa biografijom svog autora. To je NAžELNA postavka i sva genetička tumačenja (uključujući biografska, psihobiografska, pa i istoriografska) se krše na tom načelu. (Ako hoćeš baš, strože bi bilo reći da delo BRIŠE vezu sa autorom; o takvom prekidu je reč, i zato dodah da to liči na paradoks.) Sad, razumevanje nekog parčeta dela može biti olakšano ako znamo da je, na primer, opsesivna slika monade bez prozora sublimirana transpozicija mladalačke konstipacije (dakle, olakšao nam je jer se nije olakšao), ali tumačenje - koje nije egzegeza parčića, već je izlaganje neke osnove (Auslegung, kažu genšeri) - time dobija vrlo malo, načelno nimalo. Smisao je ovaj: briga me je l' pesnik lud (po pravilu je gnjavež, cf. Krca kod Bude), zanima ne njegova pesma. Praktična ili pedagoška posledica: "Pesnik S. se rodio, živeo, i umro, ostalo pogledajte u nekoj enciklopediji, ako vas zanima iz vaših morbidnih đačkih razloga guranja nosa u tuđe živote. Kao vaš profa, ja bih da zajedno razmislimo što verujete da vam ne treba da čitate Sofoklovog Edipa, jerbo vam valja da znate zašto ono '*ebo mater svoju' treba da ostane na nivou teksta, a da zaobiđete to i slično u životu." Tako bih da sam profa, al' nisam, na svoju i nji'ovu sreću. :))
ko.je.ko.192 milan,
> " P.S. Ja se ne bih usudio da tvrdim da poznavanje biografije > " nekog autora "u načelu nema veze" sa tumačenjem njegovog dela. > > Ključno je ovo "u načelu", dakle "u principu". Ništa ne moramo > znati (i ne znamo) o ličnosti Homera (ni da li ga je zapravo bilo, > beše li jedan ili ga beše čitava legija), Servantesa (imam prelepu > biografiju u 8 tomova koja je, zapravo, enciklopedija tog doba, > pošto se o samom Migeletu zna samo par šturih činjenica), Dantea, > Šekspira (sve vrlo malo podataka, i ne mnogo važnih). Naime, htedoh > reći ovo: književno delo postaje KNJIčEVNO delo - civilizacijska > vrednost - onda kad PREKIDA sa biografijom svog autora. To je > NAžELNA postavka i sva genetička tumačenja (uključujući biografska, > psihobiografska, pa i istoriografska) se krše na tom načelu. > (Ako hoćeš baš, strože bi bilo reći da delo BRIŠE vezu sa autorom; o > takvom prekidu je reč, i zato dodah da to liči na paradoks.) Pardon (što voli da kaže ZQ) na predugom citatu ali se iz njega vidi da je ovo nesporazum. Ja sam, naime, postavio pitanje da li biografija nekog autora nema veze sa TUMAžENJEM a ne sa CIVILIZACIJSKOM VREDNOŠĆU njegovog dela. To što mi o Šekspiru znamo malo ili nimalo ne dokida vrednost njegovih drama i/ili soneta ali nam zasigurno umanjuje mogućnost tumačenja. Pl poz M
ko.je.ko.193 bjevdjic,
INDEX BIOGRAFIJA U TEMI "KO JE KO" ---------------------------------- Poruka Ime i Prezime ---------------------------------- 12.112 ALBERT AJNSTAJN 12.113 ANDRE-MARI AMPER 12.114 ONORE DE BALZAK 12.115 BELA BARTOK 12.116 SARL BODLER 12.117 TOMAS ALVA EDISON ---------------------------------- 12.128 VINCENT VAN GOG 12.129 BERTOLT BREHT 12.130 RIHARD VAGNER 12.131 DJUZEPE VERDI 12.132 DZORDZ VASINGTON 12.133 AMERIGO VESPUCI ---------------------------------- 12.142 JOHAN SEBASTIJAN BAH 12.143 LUDVIG VAN BETOVEN 12.144 JURIJ ALEKSEJEVIC GAGARIN 12.145 MOHANDAS KARAMCAND GANDI 12.146 FEDERIKO GARSIJA LARKA 12.147 JOHANES GUTENBERG ---------------------------------- 12.164 DZON FICDZERALD KENEDI 12.165 KRISTOFORO KOLUMBO 12.166 ROBERT KOH 12.167 TADEUS KOSCUSKO 12.168 SARL KULON 12.169 NIKOS KAZANCAKIS ---------------------------------- 12.176 JOHAN VOLFGANG FON GETE 12.177 POL GOGEN 12.178 FRANCISKO GOJA 12.179 ANTONJIN DVORZAK 12.180 VOLT DIZNI 12.181 VIKTOR IGO ---------------------------------- 12.185 LEONARDO DA VINCI 12.186 FRANC KAFKA 12.187 ALBER KAMI 12.188 JOHAN KEPLER 12.189 FRANC LIST 12.190 VIVIJAN LI ---------------------------------- Nastavak 20. marta 1994. godine
ko.je.ko.194 balinda,
>> To što mi o Šekspiru znamo malo ili nimalo ne dokida >> vrednost njegovih drama i/ili soneta ali nam zasigurno >> umanjuje mogućnost tumačenja. Ne nužno! Tj. 'mogućnost' možda i da, ali pravilnost takvog zaključivanja, ipak ne. Možda bi nas nekakav biografski podatak samo zaveo ka ovom ili onom tumačenju dela koje nije bilo na pameti autora? Hoću da kažem da, ako nešto hoćemo da razumemo *bilo kako*, "dobre" su nam bilo kakve informacije. Ako, pak, želimo da to "pravilno" shvatimo, merodavne su jedino relevantne. Ovde je poenta da li se čovek/umetnik može izmaknuti izvan onoga što jeste (ili mu se događa) i da li je njegovo delo, nužno, (!) "pravilan" otisak njegove ličnosti? Ovde sam bliži Novimom stavu. Možda je, opet, :) najbolje znati što više biografskih informacija, ali kada bismo ih posle u svesti potisnuli iz prvih redova raspoloživih podataka, davajući *značajnu* prednost sadržaju umesto ličnosti autora? Drugo je pitanje ko to može?
ko.je.ko.195 pishta,
> simfonije "Faust i Dante", simfonijske pesme "Les > preludes", "Mazerra", -------- mislim da se ovo zove Mazepa ?
ko.je.ko.196 milan,
>>> To što mi o Šekspiru znamo malo ili nimalo ne dokida >>> vrednost njegovih drama i/ili soneta ali nam zasigurno >>> umanjuje mogućnost tumačenja. > > Ne nužno! Tj. 'mogućnost' možda i da, ali pravilnost takvog > zaključivanja, ipak ne. ;)))))) Pl poz M P.S. Pa ja sam o mogućnosti a ne o pravilnosti i govorio! ;))
ko.je.ko.197 balinda,
JOVAN JOCA SAVIĆ glumac i reditelj Rođen je 10. maja 1847. godine u Novom Sadu. Školovao se u Beču, gde je i počeo da glumi. Poznat i popularan na scenama u Beču, Manhajmu i Minhenu. Prevodio je dramska dela, pisao rasprave iz istorije pozorišta i dramaturgije, a veoma uspešno radio je kao reditelj. Napisao je na nemačkom više dela, a najpoznatija su: Šekspir i dramska pozornica, Glumac i publika, O smeru drame, Pozorište pod otvorenim nebom i dr. Glavne uloge su mu bile: Don Karlos, Ričard II, Mortimer, Ferdinand i dr. Umro je u Minhenu 7. maja 1915. godine.
ko.je.ko.198 balinda,
DOBRIVOJE BOčIĆ inženjer Rođen je 23. decembra 1885. godine u Raškoj. Tehniku je završio u Nemačkoj. Visoki službenik Srpskih državnih železnica, pronalazač i konstruktor. U svetu je poznat njegov pronalazak, "kočnica Božić", uvedena u železnički transport 1922, čime su izbegnute mnoge železničke katastrofe. Umro je u Beogradu 13. oktobra 1967. godine.
ko.je.ko.199 balinda,
PAVLE ĐURKOVIĆ slikar Rođen je 1772. godine u Baji. Radio je najviše ikonostase i portrete istorijskih ličnosti. Poznati su njegovi ikonostasi u pravoslavnim crkvama u Somboru, Beloj Crkvi i Vršcu. Takođe i portreti kneza Miloša, Vuka Karadžića, Lukijana Mušickog i dr. Umro je u Odesi 1830. godine.
ko.je.ko.200 balinda,
SIMA MILUTINOVIĆ PAŠTRMAC ustanik Rođen je 1776. godine u Paštrmicima (Šumadija). Za vreme Prvog srpskog ustanka bio je barjaktar. Odmetnuo se u planine i sa hajdučkom družinom udarao na Turke aračlije (1813-1815). U Crnući razvija barjak kneza Miloša, što je značilo početak Drugog srpskog ustanka. Od tada je blizak saradnik kneza koji ga iz milošte zove "Amidža" (stric). Učestvuje u svim bojevima i ističe se hrabrošću. Umro je u Kragujevcu 5. avgusta 1836. godine.
ko.je.ko.201 balinda,
DIMITRIJE GOLUBOVIĆ dobrotvor Rođen je 6. maja 1800. godine u Đurđevu. Bio je trgovac u Pančevu. Kao rodoljub svoju imovinu je ostavio prosvetnim ustanovama za prosvećivanje srpskog naroda (za potpomaganje siromašnih đaka i "za obrazovanje ženskinja"). Umro je u Pančevu 23. jula 1880. godine.
ko.je.ko.202 balinda,
MILIVOJE JOSIMOVIĆ inženjer Rođen je 1855. godine u Beogradu. Studirao je u rodnom mestu. Profesor Velike škole u Beogradu, direktor državnih železnica i ministar građevina Srbije (1890-1891). Jedan od osnivača i prvi predsednik Udruženja srpskih inženjera i arhitekata. Radio je veoma mnogo na izgradnji Beograda (vodovod i projekt za kanalizaciju) i železnice u Srbiji. Umro je u Beogradu 1931. godine.
ko.je.ko.203 balinda,
MILENKO VESNIĆ političar Rođen je 13. februara 1862. godine u Dunišićima (kod Sjenice). Studirao je prava u Minhenu, Lajpcigu i Berlinu. Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, poslanik na strani (u Rimu, Parizu), ministar i predsednik vlade Srbije (1920). Zbog uvrede kralja Milana, bio je osuđen na dve godine robije. Biran je za člana Francuske akademije. Humanizovao je kaznene zavode u zemlji. Pokrenuo je časopis Pravnik. Pisao je i prevodio zapažena dela iz međunarodnog i krivičnog prava, kao i istoriju prava. Umro je naprasno u Parizu 15. februara 1921. godine.
ko.je.ko.204 balinda,
MIHAILO GAVRILOVIĆ istoričar Rođen je 8. maja 1868. godine u Aleksincu. Posle Velike škole u Beogradu studirao je i doktorirao u Parizu. Profesor i upravnik Državne arhive. Poslanik na Cetinju i u Vatikanu, a u novoformiranoj državi SHS poslanik u Londonu. Na osnovu građe iz domaćih i stranih arhiva napisao je poznatu istoriju vladavine Miloša Obrenovića i prvu istoriju Srbije XIX veka. Umro je u Londonu 1. novembra 1924. godine.
ko.je.ko.205 balinda,
RADOVAN DRAGOVIĆ političar Rođen je 10. decembra 1878. godine u Užicama. Stolarski šegrt u Zagrebu i Gracu. Novinar, uređivao je list Napred, Radnički list i Radničke novine. Istanuti vođa klasnog socijalizma u Srbiji i jedan od osnivača Srpske socijalističke stranke (1903). Na čelu ove stranke ostaje do smrti. Osnivač je Beogradskog radničkog društva, prve socijal-demokratske organizacije u Srbiji. Umro je u Beogradu 25. decembra 1905. godine.
ko.je.ko.206 balinda,
NOVICA CEROVIĆ vojvoda Rođen je 27. oktobra 1805. godine u Tušinji (Drobnjaci). Knez drobnjački, vojvoda i senator. Učestvovao je u mnogim bojevima sa Turcima, kako po Crnoj Gori tako i u Hercegovini. Pogubio je feudalca i velikog zulumćara i neprijatelja srpskog naroda Smail-agu žengića (1840), a Mažuranić ga je opevao u spevu. Umro je u Šavniku 14. januara 1895. godine.
ko.je.ko.207 balinda,
PETKO ILIĆ vojvoda Rođen je u Starom Nagoričanu. Otišao je na bojište kao dobrovoljac vrlo mlad i istakao se u borbama sa Turcima za oslobođenje Južne Srbije i Makedonije. Herojski je poginuo u borbi sa Turcima na Stracinu 17. marta 1912. godine.
ko.je.ko.208 balinda,
PAVLE JOVANOVIĆ novinar Rođen je 9. februara 1849. godine u Zemunu. Studirao je filozofiju u Cirihu. Profesor, osnivač srpske štamparije u Zagrebu i urednik nezavisnog lista Srbobran. Srpski poslanik u Zemaljskom saboru, borac za nacionalna prava Srba u Austro-Ugarskoj. Umro je u Zagrebu 22. maja 1897. godine.
ko.je.ko.209 balinda,
MIHAJLO MILORADOVIĆ general-gubernator Rođen je 12. oktobra 1771. godine. Roditelji su mu napustili Srbiju, bežeći ispred turskog zuluma. Pod Suvorovim komandant puka, a u operacijama protiv Napoleona (1805) komandovao je divizijom. U Rusko-turskom ratu (1806-1912) kao komandant Drugog korpusa Moldavske armije zauzeo je Bukurešt i tukao je znatno jače snage Ali-paše kod Obileštija. Posebno se istakao u borbama kod Rasova (u Bugarskoj), gde je tukao Mehmed-pašu, zbog čega je dobio generalski čin. U Borodinskoj bici komandovao je Drugim i žetvrtim korpusom. U gonjenju francuske armije istakao se u borbama kod Vjazme, Dorogobidža i Krasnog, što je znatno doprinelo rastrojavanju Napoleonove armije. Postavljen je 1818. za general-gubernatora Petrograda (Lenjingrada). Smrtno ranjen pri ugušivanju Dekabrističkog ustanka, na Senatskom trgu, umro je 26. decembra 1826. godine.
ko.je.ko.210 balinda,
DIMITRIJE MARINKOVIĆ političar Rođen je u februaru 1835. godine u Paraćinu. Završio je Licej u Beogradu. Jedan od prvaka Naprednjačke stranke u Srbiji, više puta ministar pravde i unutrašnjih poslova (1884-1886, 1895-1896), senator i predsednik Senata. Učestvovao je u izradi mnogih zakonskih projekata, naročito zakona o sudskoj nezavisnosti. Umro je u Beogradu 17. juna 1911. godine.
ko.je.ko.211 vitez.koja,
#=> bio ili nije etc. sve dok je iole važno da li je autor #=> nekog teksta normalan ili lud, alkoholičar ili mrzi #=> komarce itd. - njegov tekst je previše lična stvar da bi #=> mogao biti dovoljno univerzalan i time važan kao #=> pesništvo. Veoma napredno mišljenje... Znači, književni kritičari koji se pozivaju na autorov život su amateri i šarlatani ? U tom slučaju, nisam pročitao knjigu čiji predgovor (pogovor) nije napisao šarlatan. Meni bi, ono, bilo veoma drago kada bi se ispostavilo da su neki priznati kritičari onakve budale za kakve ih ja privatno držim, ali ipak...
ko.je.ko.213 bjevdjic,
██Ů simfonije "Faust i Dante", simfonijske pesme "Les ██Ů preludes", "Mazerra", ██ -------- mislim da se ovo zove Mazepa ? U pravu si. Umesto "Mazerra", treba da stoji "Mazeppa" (sa dva "p") !!
ko.je.ko.214 vstan,
> JOHAN SEBASTIJAN BAH > kompozitor > > Rodjen 1685. godine. Nemacki kompozitor, jedan od najznacajnijih ─────────────────────┐ > stvaralaca u istoriji muzike ... │ │ ┌───────────────────────────────┘ = najznacajniji
ko.je.ko.215 vstan,
> LUDVIG VAN BETOVEN > kompozitor > > Rodjen 1770. godine. Nemacki kompozitor, najistaknutiji i ============== Videti prethodnu poruku. > najuniverzalniji stvaralac u istoriji muzike.. ================ Ni ovo ne stoji. Naravno, sve ovo mu ne smeta da deli drugo mesto :)
ko.je.ko.216 novim,
" Veoma napredno mišljenje... Znači, književni kritičari koji se " pozivaju na autorov život su amateri i šarlatani ? U tom " slučaju, nisam pročitao knjigu čiji predgovor (pogovor) nije " napisao šarlatan. Eh, sad. rekoh već u prvoj poruci da to (što delo prekida veze sa autorom, pa i njegovom biografijom) izgleda paradoksalno. Navođenje podataka o autoru i njegovom životu nije baš skroz šarlatanska rabota (pomaže nam, orijentiše nas kao što nas orijentiše ona uspravna firma kad dolazimo u Klub.P), ali odatle izvlačiti ili na to svoditi smisao dela, to jeste amaterizam (uostalom, u Klub.P ne dolazimo zbog orijentira, mada možda ima i takvih :)).
ko.je.ko.217 vitez.koja,
#=> paradoksalno. Navođenje podataka o autoru i njegovom #=> životu nije baš skroz šarlatanska rabota (XXXXXXXXXXX #=> XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX), ali odatle izvlačiti ili na to #=> svoditi smisao dela, to jeste amaterizam Odlično. Da li bi mogao da navedeš nekog priznatog autora (kritičara) koji zastupa ovo mišljenje, kako bih ja (u hipotetičkoj raspravi) mogao da branim ovakve stavove jačim argumentom nego što je "novim rek'o". Ili je možda i to dovoljan argument ?
ko.je.ko.218 veca,
>>> najuniverzalniji stvaralac u istoriji muzike.. >> Ni ovo ne stoji. >> Naravno, sve ovo mu ne smeta da deli drugo mesto :) To je tvoje, subjektivno, mišljenje, rekla bih da bj. ne radi po tom principu.
ko.je.ko.219 novim,
"# => paradoksalno. Navođenje podataka o autoru i njegovom "# => životu nije baš skroz šarlatanska rabota (XXXXXXXXXXX "# => XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX), ali odatle izvlačiti ili na to "# => svoditi smisao dela, to jeste amaterizam " " Odlično. Da li bi mogao da navedeš nekog priznatog autora " (kritičara) koji zastupa ovo mišljenje, kako bih ja (u " hipotetičkoj raspravi) mogao da branim ovakve stavove jačim " argumentom nego što je "novim rek'o". V. Šklovski, B. Tinjanov, B. Ejhenbaum, M. M. Bahtin, N. Fraj, A. I. Ričards, R. Velek, O. Voren. K. Brooks, M. Botkin, T. S. Eliot, E. Štajger, B. A. Uspenski, V. But, R. Krejn, ž. Rensom, V. Epson, J. Lotman, R. Jakobson, U. Eko, E. R. Kurcijus, D. S. Lihačov, M. Blanšo, R. Bart, č. čenet, J. Kristeva, P. de Man, H. Blum... (ovo su ti, možda ispustih svega par imena, najveći književni teoretičari ovog stoleća - treba još? O:)
ko.je.ko.220 wizard,
> > JOHAN SEBASTIJAN BAH > > kompozitor > > > > Rodjen 1685. godine. Nemacki kompozitor, jedan od najznacajnijih > ─────────────────────┐ > > stvaralaca u istoriji muzike ... │ > │ > ┌───────────────────────────────┘ > = najznacajniji Eh sad i ti. Možeš ti njega da smatraš najboljim, ali najznačajniji... Njegovo stvaralaštvo nije presudno uticalo na kompozitore koji su došli neposredno nakon njega, iz prostog razloga što se za isto nije gotovo uopšte ni znalo (tada).
ko.je.ko.221 vitez.koja,
#=> (ovo su ti, možda ispustih svega par imena, najveći #=> književni teoretičari ovog stoleća - treba još? O:) Hvala, hvala, hvala :) Biće odštampano u više primeraka... Ali, ukoliko se već krhko zdravlje moje profesorke srpskog posle ovakvog šoka još više pogorša smatraj se lično odgovornim :)
ko.je.ko.222 vstan,
>To je tvoje, subjektivno, misljenje, rekla bih da bj. ne radi po >tom principu. Da bj. ne radi po tom principu ne bi mogao tako nesto ni da napise ! Izgleda da je tekst preuzet iz neke problematicne literature ?
ko.je.ko.223 novim,
" smatraj se lično odgovornim :) profi-killer, a? :)))
ko.je.ko.224 balinda,
DOBROSAV RUčIĆ političar Rođen je 1854. godine u žačku. Studirao je prirodne nauke u Cirihu, Minhenu i Jeni. Kao napredni radikal bio je više puta hapšen i osuđivan od autoritarnih režima. U radikalskim vladama zauzimao je položaj ministra prosvete i crkvenih poslova (1903), a bio je i državni savetnik. Radio je kao dvorski bibliotekar. Za vreme Prvog svetskog rata je interniran. Objavio je veći broj književnih i naučnih radova. Umro je u Kruševcu 13. oktobra 1918. godine.
ko.je.ko.225 balinda,
RADIž BOčIĆ despot Kao srpski vojvoda sa vojskom prelazi oko 1500. u Ugarsku, gde su Srbima data sva prava uz obavezu da brane južnu granicu zemlje od Turaka. Kao zapovednik šajkaške flote na Dunavu, poznat je njegov uspešan pohod na Kladovo, Vidin i Nikopolj (1525). U boju sa Turcima kod Manđelosa razbio je Ferhad-pašinu vojsku koja je brojala oko 15.000 boraca. Učestovao je u bici na Mohaču (1526), a zatim je potukao Turke kod Petrovaradina i Titela. U borbi za ugarski presto bio je pristalica Jovana Zapolje koji ga je, kada je došao na vlast, imenovao za srpskog despota (1527). Umro je 1528. godine.
ko.je.ko.226 balinda,
VLASTIMIR VIŠESLAVIĆ knez Potiče iz porodice kneza Višeslava. Srpski knez iz sredine IX veka. Sa uspehom je vodio trogodišnji rat protiv Bugara, koje je predvodio han Presijam. Nove bugarske napade odbijali su njegovi sinovi Mutimir, Strojimir i Gojnik.
ko.je.ko.227 balinda,
ATANASIJE GERESKI dobrotvor Rođen je 1810. godine u žereviću (Srem). Skoro pola veka je proveo kao jedan od viđenijih trgovaca u Odesi. Baveći se trgovinom, postao je veoma imućan i ugledan. Svoju imovinu namenio je za prosvetne svrhe srpskom narodu i za duhovni razvitak mladeži srpske. Umro je u Novom Sadu 1885. godine.
ko.je.ko.228 balinda,
STEVAN TODOROVIĆ slikar Rođen je 13. aprila 1832. godine u Novom Sadu. Studirao je filozofiju i slikarstvo u Beču i Minhenu. Nastavnik crtanja na Velikoj školi, jedan od osnivača Narodnog pozorišta u Beogradu (gde je bio i glumac) i Beogradskog pevačkog društva. U Beogradu je imao besplatnu školu za slikanje, pevanje i gimnastiku. Kao slikar radio je ikonostase, kompozicije iz nacionalne istorije i portrete poznatih istorijskih ličnosti. Za pola veka izradio je oko 800 slika, od kojih oko 300 portreta i oko 500 ikona. Umro je u Beogradu 11. maja 1925. godine.
ko.je.ko.229 balinda,
PETRONIJE ŠIŠA vojvoda Rođen je u drugoj polovini XVIII veka u Starom Vlahu (Hercegovina). U Prvom srpskom ustanku prešao je u Srbiju. Učestovao je u svim bojevima oko Starog Vlaha i Užica. U bici na Ravnju (1813) odolevao je u šancu 17 dana silnoj topovskoj vatri i turskim jurišima i omogućio povlačenje rasutoj srpskoj vojsci ka Savi. Na kraju, kada im je nestalo municije, dočekivali su Turke na nož i kundak dok nisu svi izginuli.
ko.je.ko.230 balinda,
VELIMIR čIVOJINOVIĆ MASSUKA književnik Rođen je 4. decembra 1886. godine u Velikoj Plani. Pesnik, pozorišni radnik, dramski pisac, pripovedač i prevodilac sa više svetskih jezika. Uređivao je više listova i časopisa, bio je upravnik i režiser u Narodnom pozorištu u Beogradu. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu i u Lajpcigu. Posle Drugog svetskog rata direktor Drame u niškom pozorištu. Pored prevoda Šekspirovih dela i drama i stihova drugih pisaca, značajne su i njegove zbirke pesama Odblesci u vodi i Stihovi, pripovetke Na tragu, drame žovek snuje i Stanica, knjige kritika i studija: Među savremenicima, Utisci i razmatranja, Iz književnosti i pozorišta i dr. Umro je u Beogadu 24. avgusta 1974. godine.
ko.je.ko.231 balinda,
BRANIVOJ JOVANOVIĆ vojvoda Rođen je 23. aprila 1883. godine u Kiseljevu (kod Požarevca). Odmah posle svršene Vojne akademije, onako mlad oficir, krenuo je preko srpsko-turske granice u borbu za oslobođenje Južne Srbije i Makedonije. Istakao se junaštvom u čuvenoj bici kod želopeka, sa nesravnjivo brojnijom turskom silom. To mu je donelo naziv vojvode (i ime "Vojvoda Brana"). Poginuo je u borbi sa turskom vojskom, opkoljen u selu Petraljici (kod Kumanova) 25. maja 1905. godine.
ko.je.ko.232 balinda,
STEFAN KNEčEVIĆ vladika Rođen je 15. juna 1806. godine u Očestovu (kod Knina). Arhimandrit manastira Krke, dalmatinski episkop. Veliki srpski patriota i borac za narodna prava srpskog naroda u Austro-Ugarskoj. Počasni doktor Univerziteta u žernovici. Umro je u Dubrovniku 28. januara 1890. godine.
ko.je.ko.233 balinda,
PAUN MATEIĆ vojvoda Rođen je u Meljnicama (kod Petrovca na Mlavi). U Prvom srpskom ustanku Karađorđe ga postavlja za buljubašu, a potom za vojvodu mlavskog. Naročito se istakao u boju na Kamenici. Bio je jedini vojvoda koji je pritekao u pomoć Stevanu Sinđeliću. Učestvovao je gotovo u svim bojevima na Deligradu, na Moravi i Timoku. Branio je prelaz preko Morave kod Kuliča (1813). Posle propasti ustanka sa vojvodama napušta Srbiju, ali se vraća 1815. i učestvuje u Drugom srpskom ustanku. Umro je u Meljnicama 1815. godine.
ko.je.ko.234 balinda,
SAVA MRKALJ kaluđer Rođen je 1783. godine u Sjeničaku (kod Karlovca). Učitelj i kaluđer. Objavio je čuvenu knjigu o srpskoj azbuci Salo debeloga jera libo azbukoprotres koja je prethodila Vukovoj jezičkoj reformi. U Palinodiji se delimično odrekao svoje grafičko-ortografske reforme. Umro je u Beču 1833. godine.
ko.je.ko.235 balinda,
MIHAILO PETROVIĆ avijatičar Rođen je 1884. godine. Vazduhoplovni narednik, pilot srpske vojske. Prvi avijatičar u svetu koji je poginuo u ratnoj akciji, u Prvom balkanskom ratu protiv Turaka, pri vršenju borbenog zadatka, u izviđanju nad Skadrom pod srpskom opsadom. Stradao je nad aerodromom Barbaluš 7. marta 1913. godine.
ko.je.ko.236 balinda,
ĐORĐE PROTIĆ političar Rođen je oko 1793. godine u Beloj Crkvi. Služio je u sudskoj struci, član srpske deputacije prilikom zaključivanja Jedrenskog mira (1829). Predsednik beogradskog suda i jedno vreme član Državnog saveta. Ministar unutrašnjih dela, predstavnik knežev i ministar inostranih dela (1839-1842). Posle pada kneza Mihaila, a na zahtev i Porte i Saveta, našao se u izgnanstvu. Umro je u Beogradu 25. novembra 1857. godine.
ko.je.ko.237 dcolak,
│ Rođen je 1884. godine. Vazduhoplovni narednik, pilot srpske vojske. Prvi │ avijatičar u svetu koji je poginuo u ratnoj akciji, u Prvom balkanskom ratu │ protiv Turaka, pri vršenju borbenog zadatka, u izviđanju nad Skadrom pod │ srpskom opsadom. Stradao je nad aerodromom Barbaluš 7. marta 1913. godine. Radi informisanosti, pilot je ispao iz stolice :) Sledge DAMMIR!
ko.je.ko.238 wizard,
Dr Danilo č. Marković Redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Svojim radovima i univerzitetskom pedagoškom aktivnošću spada u poznate i priznate poslenike u oblasti socioloških nauka. Napisao je veliki broj naučnih i stručnih radova (preko šest stotina bibliografskih jedinica). Autor je 24 knjige, od kojih je sam napisao 16, a u saradnji sa drugim autorima osam. Radovi profesora D. č. Markovića objavljeni su u preko 80 časopisa i zbornika radova, u Jugoslaviji i u drugim zemljama (žehoslovačkoj, Nigeriji, DDR, Rusiji, Indiji). Neki radovi su objavljeni na više jezika. Održao je veliki broj predavanja na univerzitetima u Jugoslaviji i drugim zemljama (Bugarskoj, Poljskoj, Mađarskoj, SSSR, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Rumuniji, DDR). Učestvovao je kao podnosilac referata u radu većeg broja jugoslovenskih i međunarodnih naučnih skupova. Pored obimnog pedagođkog i naučnog rada, dr D. č. Marković obavljao je niz značajnih funkcija na univerzitetima u Nišu i Beogradu: dekan Ekonomskog fakulteta u Nišu, dekan Defektološkog fakulteta u Begoradu, dekan Fakulteta političkih nauka u Beogradu i dr. Profesor D. č. Marković je biran: za poslanika Skupštine Republike Srbije, SR Jugoslavije, člana Vlade, ministra prosvete i potpredsednika Vlade Republike Srbije.
ko.je.ko.239 milan,
> Dr Danilo č. Marković Odakle je, 'leba ti, ova enciklopedijska jedinica? Pl poz M
ko.je.ko.240 bjevdjic,
OTO FON BIZMARK drzavnik Rodjen 1815. godine. Nemacki drzavnik; svrsio prava i stupio u diplomatsku sluzbu; 1851. poslanik u pruskoj Dijeti, zatim pruski poslanik u Petrogradu 1859. i Parizu 1862; kancelar Prusije postao 1862. i otad neprekidno radio na ujedinjenju Nemacke, krvlju i gvozdjem, pod okriljem Prusije, a posle i na jacanju nemackog Rajha; proveo reformu vojske, U savezu sa Austrijom napao Dansku 1864. i dobio Slezvig, cime je pojacao polozaj Prusije; posle pobede nad Austrijom 1866, ujedinjuje s Prusijom severne nemacke drzavice i stvara Severnonemacki savez. Isprovocirao je nemacko-francuski rat ("Emska depesa"), i blagodareci uspehu u ratu ujedinio s Prusijom i juzne nemacke drzavice, 18. januara 1871. proglasio Nemacku za carevinu, a Vilhelma I za cara, mada je vladarima pojedinih drzavica i dalje ostavio suverena prava. Zatim je nastojao da izoluje Francusku i 1873. sklopio "trojecarski savez" izmedju Nemacke, Austrije i Rusije, a posle izlaska Rusije iz saveza ostvario 1882. nov trojni savez izmedju Nemacke, Austrije i Italije; uspeo je da osvoji za Nemacku neke kolonije (1885) i da s Rusijom zakljuci pakt bezbednosti. U unutrasnjoj politici oslanjao se na junkere i krupne kapitaliste, i nastojao da pruski militaristicki apsolutizam prosiri na celu Nemacku; suzbijao separatisticke teznje nemackog katolickog juga, zbog cega je dosao u sukob s katolickom crkvom ("Kulturkampf"); gusio politicke slobode i radnicki pokret; 1878. izdao protiv socijalista "Izuzetni zakon", kojim je stavio nemacku socijaldemokratiju van zakona. Zbog sve vece nepopularnosti i neslaganja s novim carem Vilhelmom II napustio vlast 1890, posle 28 godina gotovo skoro neogranicene vladavine. Umro je 1898. godine.
ko.je.ko.241 bjevdjic,
VOLFGANG AMADEUS MOCART kompozitor Rodjen 1756. godine. Austrijski kompozitor, jedan od najvecih muzickih stvaralaca; vec u ranom detinjstvu se afirmisao i kao kompozitor i kao izvodjac na cembalu i drugim instrumentima; veoma plodan, narocito se istakao u operi, ali je komponovao i veliki broj simfonija, drugih orkestarskih kompozicija, koncerte za mnoge instrumente, kamernu muziku, mise, nedovrseni "Rekvijem" i drugo. Dela: opere "Carobna frula", "Cosi fan tutte", "Figarova zenidba", "Don Huan", "Otmica iz seraja" i drugo. Svakog leta Mocartovo rodno mesto Salcburg priredjuje u njegovu cast muzicki festival. Mocart je umro 1791. godine.
ko.je.ko.242 bjevdjic,
SERGEJ MIHAJLOVIC AJZENSTAJN reditelj Rodjen 1898. godine. Ruski filmski reditelj, jedan od najvecih na svetu, po profesiji arhitekt; dao osnove filmskoj umetnosti; u pocetku crtao plakate, zatim bio scenograf i pozorisni reditelj-avangardist; na filmu poceo 1923. kao montazer; snimio svega 9 filmova (prikazivano 8) i napisao knjige "Filmsko osecanje" i "Filmski oblik"; tvorac teorije o vertikalnoj i horizontalnoj montazi i teorije asinhroniteta; svojim filmovima (narocito u doba nemog filma) i teoretskim postavkama dao neprocenjiv prilog oblikovanju filmskog izrazajnog jezika; izvrsio ogroman uticaj na razvoj filma u svetu. Filmovi: "Strajk" (1924), "Oklopnjaca Potemkin" (1925), "Oktobar" (1927), "Staro i novo" (1929), "Sentimentalna romansa" (u Francuskoj), "Da zivi Meksiko" (1933), "Aleksandar Nevski" (1938), "Ivan Grozni" (I deo, 1943-44, II deo 1946). Umro kao je profesor Filmske akademije u Moskvi 1948. godine.
ko.je.ko.243 bjevdjic,
DZDRDZ GORDON BAJRON pesnik Rodjen 1788. godine. Veliki engleski pesnik, romanticar i pesimist; olicavao slobodan ljudski duh u pobuni protiv poretka i okvira ondasnjeg drustva, pa otud njegov veliki uticaj i popularnost kod naroda na kontinentu Evrope koji su bili pod jarmom tudjinskog ili domaceg despotizma. Uvredjen napustio Englesku 1816. i nastanio se u Italiji, gde je ispevao svoja najveca pesnicka dela: "Cajld Herold", "Kain", "Manfred i Don Zuan"; 1823. otisao u pomoc grckom narodu, koji se borio za svoje oslobodjenje od Turaka, ali smrt ga je sprecila da uzme ucesca u borbi. Umro je u Misolongiju, u Grckoj 1824. godine.
ko.je.ko.244 bjevdjic,
RENE DEKART filozof Rodjen 1596. godine. Francuski filozof, matematicar i fizicar, jedan od osnivaca novovekovne filozofije, posebno njenog racionalizma; polazni stav svoje filozofije dao u izrazu: Cogito, ergo sum (Mislim, dakle postojim); jedan od najistaknutijih matematicara i fizicara svog vremena. U filozofiji dualist, smatrao da postoje dve supstance: telesna i duhovna; prva ima atribut prostornosti, druga atribut misljenja; verovao i u Boga kao u trecu supstancu; do istine se dolazi samo umom, kriterijum istine je u njemu; tvrdio je da postoje tzv. urodjene ideje; hteo je da izmiri nauku i religiju. U fizici dosledan mehanist; smatrao je da je priroda neprekidan skup materijalnih cestica i da materija ima svojstvo prostornosti; mehanicko kretanje materije, prema zakonima mehanike, osnov je svih kretanja, pa i zivota materije. Tvorac je analiticke geometrije, koju je izradio metodom koordinata; prvi je u matematiku uveo promenljivu velicinu i funkciju, tj. kretanje i dijalektiku, sto je znacilo prelomnu tacku u njenom daljem razvitku, i time pomogao zavrsnu izgradnju infinitezimalnog racuna. Materijalistickim pogledima na prirodu unapredio nauku i filozofiju, a idealistickim stavovima stitio religiju. Glavna dela: "Rasprava o metodu", "Pravila za rukovodjenje umom", "Metafizicka razmatranja", "Principi filozofije", "Fizika i matematika", "Geometrija" ("Geometrie", 1637) i drugo. Umro je 1650. godine.
ko.je.ko.245 bjevdjic,
OSKAR VAJLD knjizevnik Rodjen 1854. godine. Engleski knjizevnik, esteta; pored pesama i pripovedaka, napisao roman "Slika Dorijana Greja", nekoliko duhovitih komedija ("Idealan muz", "Lepeza Ledi Vindermir", "Glavno je zvati se Ernest"), dramu "Saloma" (na francuskom), ali najbolja i najcuvenija su mu dela "De Profundis" (napisano na robiji u Redingu, gde je, osudjen za seksualnu nastranost, gde je bio od 1895. do 1897. godine) i "Balada o tamnici u Redingu" (napisano 1889). Po izlasku sa robije ziveo u Parizu pod imenom Sebastian Melmoth. Umro je 1900. godine.
ko.je.ko.246 spantic,
> Dr Danilo č. Marković Zar je dotični, bog da mu dupu prosti ;) pandrkno?
ko.je.ko.247 balinda,
DAVORIN DARKO RIBNIKAR novinar Rođen je 16. maja 1878. godine u Svilajncu. Studirao je prava u Berlinu i Jeni. Urednik Politike, najvećeg srpskog i jugoslovenskog dnevnika. Učestvovao je u oba balkanska rata. Poginuo je kao rezervni kapetan srpske vojske u Prvom svetskom ratu, na Drini 31. avgusta 1914. godine.
ko.je.ko.249 balinda,
MIHAJLO VUJIĆ državnik Rođen je 26. oktobra 1853. godine u Beogradu. Studirao je u Beču, Minhenu, Berlinu i Lajpcigu, gde je i doktorirao. Profesor Velike škole u Beogradu, ministar finansija više puta, poslanik Srbije na strani. Predsednik vlade (1901-1902), član Srpske kraljevske akademije. Pisac zapaženih dela iz oblasti finansija i ekonomije. Naročito mu je zapaženo delo Načela narodne ekonomije. Umro je u Sušaku 1. marta 1913. godine.
ko.je.ko.250 balinda,
MILORAD GOĐEVAC lekar Rođen je 1. marta 1860. godine u Valjevu. Medicinu je studirao u Beču. Organizator srpske oružane akcije u Južnoj Srbiji i Makedoniji i osnivač prvog dobrovoljljačkog odbora. Zahvaljujući radu odbora ta četnička akcija uzela je velike razmere i umnogome doprinela oslobođenju ovih krajeva, napredovanju i pobedama srpske vojske u Prvom balkanskom ratu protiv Turske. Umro je u Beogradu 1934. godine.
ko.je.ko.251 balinda,
MARKO TRIFKOVIĆ državnik Rođen je 6. septembra 1864. godine u Beogradu. Završio je prava u Beogradu, a studirao jeu Berlinu i Cirihu . U Narodnu skupštinu ulazi veoma mlad kao narodni poslanik. Kao vrhunski političar Radikalne stranke i odličan parlamentarac, niz godina zauzimao je položaje ministra pravde ili unutrašnjih poslova, a jedno vreme bio je i predsednik vlade (1912)i Narodne skupštine. U javnom radu koji je obavljao u najsudbonosnijem vremenu za srpski narod nije štedeo sebe. Umro je u Beogradu 7. jula 1930. godine.
ko.je.ko.252 balinda,
JOSIF ĐORĐEVIĆ general Rođen je 25. jula 1880. godine u Vranju. Profesor Vojne akademije, načelnik Vojno-geografskog instituta. Istakao se kao velik ratnik u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. Napisao je više stručnih vojnih dela iz geografije. Umro je u Beogradu 28. oktobra 1953. godine.
ko.je.ko.253 balinda,
VULE ILIĆ KOLARAC vojvoda Rođen je oko 1770. godine u Kolarima (kod Smedereva). Hajdukovao je u četi Stanoja Glavaša pre Prvog srpskog ustanka i u prvim ustaničkim borbama. Kasnije ga je Karađorđe uzeo uz sebe i po zauzeću Smedereva postavio za komandanta i vojvodu smederevskog. Istakao se naročito u boju na sjeničkom polju Suvodolu (1809). Bio je glavni zapovednik srpske vojske na ušću Morave kod Kuliča, gde je branio glavni prelaz preko Morave. Videći beznadežnost svoga položaja (1813), naredio je da se spali smederevski grad, topove pobacao u Moravu, ostatak vojske rasturio i prešao u Austriju. Umro je u Bukureštu u proleće 1834. godine.
ko.je.ko.254 balinda,
LJUBOMIR JOVANOVIĆ žUPA novinar Rođen je 1877. godine u Brezovi (kod Moravice). Prava je završio u Beogradu. Vođa studentskih martovskih demonstracija 1903. u Beogradu. Osumnjičen za zaveru protiv kralja, kao jedan od vođa udruženja "Ujedinjenje ili smrt", morao je da napusti Srbiju i ode u Beč. Međutim, posle majskog prevrata vraća se u zemlju. Početkom 1905. uključuje se u četničku akciju i odlazi da se bori za oslobođenje Južne Srbije i Makedonije od Turaka. Osnivač i urednik Pijemonta (1911). Učestvuje u oba balkanska rata. Boreći se junački kod Krivolaka, pada teško ranjen, da bi uskoro i podlegao ranama i koleri, u skopskoj tvrđavi 25. juna 1913. godine.
ko.je.ko.255 balinda,
JOVAN MARINOVIĆ državnik Rođen je 1821. godine u Sarajevu. Studirao je u Parizu. Poslanik Srbije u Parizu, ministar finansija koji je doneo prvi budžet (1856-1857), ministar inostranih poslova i predsednik vlade Srbije (1873-1874). žlan Srpskog učenog društva. Naročito je aktivan u vreme Ilije Garašanina. Posle ubistva kneza Mihaila postaje šef privremenog namesništva. Umro je u Villers-sur-Mer (Francuska) 30. jula 1893. godine.
ko.je.ko.256 balinda,
DRAGUTIN MILUTINOVIĆ general Rođen je 16. septembra 1865. godine u Beloševcu (kod Kragujevca). Posle Vojne akademije u Beogradu studirao je i u Rusiji. Učestvovao je u oba balkanska rata kao komandant Timočke divizije, a istakao se u borbama kod Krivolaka i na Bregalnici. U Prvom svetskom ratu komandovao je Šumadijskom divizijom koja je razbila neprijatelja u Kolubarskoj bici. Odlikovan je Karađorđevom zvezdom sa mačevima i drugim domaćim i stranim vojnim odlikovanjima. Pored prikaza i kritika u časopisima napisao je više zapaženih vojnih dela (Bonapartin rat u Italiji 1796-97, Rusko-turski rat 1877-78. i dr.). Umro je u Beogradu 5. januara 1941. godine.
ko.je.ko.257 balinda,
ATANASIJE NIKOLIĆ profesor Rođen je 18. januara 1803. godine u Brestovcu (Bačka). Studirao je tehniku u Beču. Rektor Liceja, prvi saradnik Ilije Garašanina i kneza Mihaila Obrenovića. žlan Društva srpske slovesnosti. Ogledao se u mnogim disciplinama. Poznat je bio kao slikar, pisac, glumac, prosvetni i književni radnik. Ostavio je više naučnih radova, drama, poljoprivrednih pouka i filozofskih rasprava. Umro je u Beogradu 28. jula 1882. godine.
ko.je.ko.258 balinda,
VIĆENTIJE PETROVIĆ vojvoda Rođen je oko 1870. godine u Koraćici. Učesnik u oba srpska ustanka. Ustanički starešina koji je uživao velik ugled u narodu. Priča se da su mu dvanaest kuršuma izvadili iz mrtvog tela. Umro je u Koraćici 31. oktobra 1822. godine.
ko.je.ko.259 balinda,
STEVAN V. POPOVIĆ pedagog Rođen je 22. septembra 1845. godine u Starom Bečeju. Završio je prava u Pešti. Bio je jedno vreme nadzornik Tekelijanuma. Ministar prosvete (1884-1886) i finansija (1895-1896). Dopisni član Srpskog učenog društva. Radio je na organizaciji školstva i modernizaciji osnovne nastave. Objavio je više pripovedaka, studija o savremenim književnicima, rasprava iz pedagogije i nekoliko udžbenika. Uredio je nekoliko listova i kalendara, a izdavao je Srpske ilustrovane novine. Umro je u Zemunu 26. januara 1918. godine.
ko.je.ko.260 balinda,
ĐORĐE RAJKOVIĆ književnik Rođen je 23. aprila 1825. godine u Novom Sadu. Završio je prepsorandiju i radio kao učitelj u Vukovaru i Novom Sadu. Borac za srpska prava i autonomnu Srpsku Vojvodinu. Pored pedagoških i književno-biografskih studija, bio je veoma snažan humoristički pisac. Objavljivao je radove u listovima Humorist, Ren i Komarac, gde je bio i urednik. Umro je u Novom Sadu 28. jula 1886. godine.
ko.je.ko.261 balinda,
MAŠAN BOčOVIĆ serdar Rođen je 4. marta 1858. godine u Piperima. Ministar vojske Crne Gore. Istakao se u Prvom svetskom ratu kao komandant Starosrbijanskog odreda. Umro je u Podgorici 25. septembra 1920. godine.
ko.je.ko.262 bjevdjic,
MIKELANDJELO BUONAROTI vajar-slikar-arhitekt Rodjen 1475. godine. Italijanski vajar, slikar, arhitekt i pesnik; jedan od najvecih umetnika i najpotpunijih predstavnika renesanse u Evropi; svojim radom pretezno vezan za Firencu i Rim; kao vajar on trazi u ljudskom telu ne samo lepo proporcionisane oblike nego i aktivnu snagu, izraz zivota, dramaticnu intezivnost misli i osecanja; prvo njegovo znacajno delo je "David", statua visoka 5 metara (u Akademiji u Firenci); vrhunac njegovog vajarskog stvaralastva su figure za grobnicu pape Julija II; "Mojsije" (u crkvi Svetog Petra u Rimu) i "Robovi" (u Luvru) i za grobnicu porodice Medici: "Jutro", "Vece", "Dan", "Noc" (u crkvi San-Lorenco u Firenci); kao slikar izradio je u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu devet epizoda iz Starog zaveta, okruzene figurama sibila i proroka, kao i dzinovski "Strasni sud", velicanstvena slikarska dela koja se odlikuju plasticnoscu, duboko prostudiranim pokretima i odsustvom pejzaza; kao arhitekt, sagradio u Firenci Lorencovu biblioteku, a u Rimu dovrsio najlepsu palatu renesansnog doba, Farneze, i nastavio rad na crkvi Svetog Petra, cija je celina njegova zamisao, kao i grandiozno kube na crkvi; primenjujuci u arhitekturi sistem proporcija i koristeci anticke elemente, manje tezi da postigne idealnu harmoniju, a vise tezi da izazove kod gledaoca utisak snage i ogromnosti, vezujuci se za gotiku i nagovestavajuci barok; napisao znatan broj stihova misaonog sadrzaja i strasnog izraza ("Soneti", "Madrigali"). Umro je 1564. godine.
ko.je.ko.263 bjevdjic,
NILS BOR fizicar Rodjen 1885. godine. Danski teorijski fizicar, jedan od najistaknutijih naucnika XX veka; 1911. saradjuje sa Raderfordom u Engleskoj, docent u Mancesteru, profesor Univerziteta u rodnom Kopenhagenu; postavio teoriju strukture atoma za model koji je Raderford predlozio ("Borova teorija") prema Plankovoj kvantnoj u klasicnoj fizici, dajuci i neobicne stavove ("Borovi postulati"); uspesno objasnio svetlosne spektre atoma vodonika; 1943-45. u SAD ucestvovao u naucnim istrazivanjima koja su prethodila proizvodnji atomske bombe; jos 1939. sa Vilerom (Wheeler) dao teoriju o mogucnosti nuklearne fisije uranijuma 235 termickim (sporim) neutronima, sto je imalo presudan uticaj na orijentaciju na taj izotop. Dao i znacajne radove u oblasti filozofije i fizike, ali nije uvek dosledan svojim istrazivanjima u fizici. Njegovo ime nose mnoge fizicke velicine, principi i konstante u atomskoj fizici (Borove orbite, poluprecnik, model atoma s Raderfordom, Borovi uslovi frekvencije, Borov princip komplementarnosti, Borov princip korespodencije, Borov magneton itd.). Dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1922. Umro je 1962. godine.
ko.je.ko.264 bjevdjic,
ZAN LAFONTEN pesnik Rodjen 1621. godine. Francuski pesnik; prijatelj Rasina, Molijera i Boaloa; pisao pesme, komedije, opere, balete i romane, ali je najpoznatiji po svojim "Basnama" (240 basana, podeljenih u 12 knjiga), na kojima je radio 30 godina; koristeci vec obradjene teme, narocito grckih i latinskih pisaca, obnovio i proslavio ovaj knjizevni rod zivim, plasticnim i duhovitim nacinom pricanja; stvorio svoju versifikaciju, majstorski mesajuci najraznovrsnije stihove; prevodjen je na mnoge svetske jezike. Dela: pesme "Adonis", "Elegija nimfama Boa", "Filemon i Baukida"; roman "Ljubav Psihe i Kupidona"; price (u stihovima) i drugo. Umro je 1695. godine.
ko.je.ko.265 bjevdjic,
HEKTOR BERLIOZ kompozitor Rodjen 1803. godine. Francuski kompozitor i muzicki pisac, tvorac francuske programske muzike, vodj muzickog romantizma; izvrsio veliki uticaj na evropsku muziku; pisao muzicke clanke i kritike; komponovao simfonijska dela, opere i drugo. Dela: "Fantasticna simfonija", "Herold u Italiji"; opere "Trojanci u Kartagini", "Benvenuto Celini"; dramska legenda "Prokletstvo Fausta", i drugo. Napisao poznato delo "Nauka o instrumentaciji. Umro je 1869. godine.
ko.je.ko.266 bjevdjic,
HENDRIK ANTON LORENC fizicar Rodjen 1853. godine. Holandski teorijski fizicar, profesor Univerziteta u Lajdenu, jedan od najvecih teorijskih fizicara svoga vremena; zasnovao i razradio teoriju elektrona; dao znatne priloge u elektrodinamici, objasnio i predvideo mnoge elektromagnetske i opticke pojave vezane za naelektrisane cestice i elektromagnetsko polje, izracunao mnoge velicine karakteristicne za elektromagnetska, opticka i toplotna svojstva sredine; objasnio dispersiju svetlosti, dao vezu medju indeksom prelamanja svetlosti sredine i njenom gustinom, dao teoriju Zemanovog efekta, zasnovao elektrodinamiku sredina koje se krecu; izveo cuvene "Lorencove transformacije" u specijalnoj teoriji realativnosti. Zajedno sa P. Zemanom 1902. dobio Nobelovu nagradu za fiziku. Aktivno je zastupao materijalisticko shvatanje sveta. Umro je 1928. godine.
ko.je.ko.267 bjevdjic,
VELA NIGRINOVA glumica Rodjena 1862. godine. Slovenska glumica, istaknuta tragetkinja velikog glumackog renomea; prvakinja beogradskog Narodnog pozorista, ciji je clan bila od 1882; imala znatan uticaj na razvitak glume u Srbiji; bila je idol publike krajem XIX veka; dostojanstvena, nervna, impozantna, nije zanosila zenstvenoscu, vec sugerisala svoju velicinu unutrasnjom snagom, formatom i snaznim altom. Vaznije uloge: Julija, Ofelija (Sekspir), Eboli (Siler, "Don Karlos"), Marija Stjuart (Siler), Mona Vana (Materlink), Nora (Ibzen), Debora (Mozental), Magda (Inderman, "Zavicaj"), Violeta (Dima Sin, "Gospodja s kamelijama"). Umrla je 1909. godine.
ko.je.ko.268 wizard,
> Odakle je, 'leba ti, ova enciklopedijska jedinica? Prepisao sam, uglavnom od reči do reči, tekst koji je objavljen u publikaciji "Od učiteljske škole do učiteljskog fakulteta", izdatoj, valjda, povodom osnivanja istog, a koja mi je, stivajem okolnosti, dopala do ruku. Dotični je u delu knjige koji nosi naslov "Posebno zaslužan za osnivanje Učiteljskog fakulteta". Ima i slika, ali trenutno nisam mobilan pa ću GIF da pošaljem za nekih nedelju-dve. ;)
ko.je.ko.269 wizard,
> Zar je dotični, bog da mu dupu prosti ;) pandrkno? žulo bi se... ;)
ko.je.ko.270 ndragan,
/ tumačenje Bodlerovog pesništva je moguće TEK kad se zanemari je li / bio ili nije etc. sve dok je iole važno da li je autor nekog teksta U redu je to, što se tiče tumačenja teksta, ali je ovde reč baš o biografiji - izostaviti, ili se mrštiti kad se ne izostavi tako nešto, vuče mi na romantizovane zašećerene biografije iz prošlog veka. Rusi su to zvali lakirovka. Što se baš samog tumačenja tiče, smatram da je irelevantno da li je pesnik bio vaki ili naki, da li je imao bube u glavi ili u gaćama, ostavio je tekst i tekst je na stolu da radimo s njim šta umemo. Da li bi tekst bio drugačiji da je raspored buba bio obratan, spada u rasprave o babi, troli i tramvaju. Bue_ Ndragan
ko.je.ko.271 bjevdjic,
NIKOLAJ VASILJEVIC GOGOLJ knjizevnik Rodjen 1809. godine. Ruski knjizevnik; prvi put se pojavio u casopisu "Otadzbinski zapisi" (1830) romanticno-folklornim pripovetkama, i naprecac osvojio citaoce i knjizevnu kritiku; sledece price su sporije ali zivotnije, romanticne jedino u fatalistickom mirenju sa sudbinom, inace inspirisane svakidasnjicom; produkt ovog perioda je i "Taras Buljba", delo u kome je autor ponesen romanticarskim divljenjem prema slobodoljublju, castoljublju i rodoljublju svojih kozackih predaka. Karijeristi, podmitljivci, sitni kradljivci tudjeg vremena i truda, pijani silnici i oni koji u picu tope tugu, usli su u njegovo delo i oziveli ogromnu pozornicu spahijske Rusije kroz poemu "Mrtve duse" i komediju "Revizor"; njegovi junaci: Manilov, Sobakevic, Nozdrjov, Hlestakov, Akakije Akajevic Basmackin, Cicickov i drugi, postali su pojmovi. Kasnije, gotovo prestravljen uzasima koji su u njegovim knjizevnim delima verno slikali Rusiju, poceo se kajati pred sobom i drustvom, i napisao knjigu "Izabrana mesta iz prepiske sa drugovima"; bez uspeha je pokusao da na mracnu sliku Rusije baci svetle tonove i stvori pozitivne junake; ruku spasenja pruzio mu je Belinski u cuvenom pismu, i pokusao ga spreciti da se udavi u sopstvenom ocaju; bilo je uzalud: nekoliko dana pred smrt unistio je rukopis II toma "Mrtvih dusa". Gogoljevo delo presudno je uticalo na razvitak ruske umetnicke proze; na osnovu njegovog knjizevnog postupka Belinski je formulisao principe tzv. naturalne skole u ruskoj knjizevnosti; Cernisevski ga je smatrao za osnivaca "satiricnog ili tacnije kritickog pravca ruskog realizma", dominantnog u ruskoj knjizevnosti XIX i pocetkom XX veka. Ostala dela: pripovetke "Vecera na salasu kraj Dikanjke", "Mirgorod", "Arabeske"; komedija "Zenidba", i drugo. Umro je 1852. godine.
ko.je.ko.272 bjevdjic,
ABRAHAM LINKOLN drzavnik Rodjen 1809. godine. Sesnaesti predsednik SAD (1860-65); bio je zemljoradnik, drvoseca, ladjarski momak, upravnik poste, advokat, clan Kongresa; pripadao Republikanskoj stranci, stranci americke industrijske burzoazije, koja je bila za ukidanje crnackog ropstva, jer je ono ometalo razvoj masinske industrije. Kao predsednik vodio rat s juznim drzavama SAD, ciji su vlasnici plantaza bili za odrzavanje crnackog ropstva (americki gradjanski rat, 1861-65). Posle pobede nad juznim drzavama ropstvo je ukinuto na celoj teritoriji SAD. Pao kao zrtva atentata 1865. godine; ubile su ga pristalice robovskog sistema.
ko.je.ko.273 bjevdjic,
CARLS DIKENS romansijer Rodjen 1812. godine. Engleski romansijer; knjizevni rad poceo crtama "Bozove skice", 1836; sledece godine objavio humoristicki roman "Pikvikov klub", kojim je odmah stekao veliku popularnost; realist u poznavanju zivota malih i neznatnih ljudi koji su uvek njegova tema, ali on taj zivot idealizuje; njegova velika popularnost dolazi od sirokog i vedrog humora i izvanredne sposobnosti crtanja likova. Mana mu je pateticnost, ali ona ima svoje opravdanje: njega su duboko dirale nepravicnosti drustvenog pokreta, i on ih je izneo na videlo i zatalasao javno mnjenje, pa je tako Parlament sproveo izvesne reforme. Glavna dela: romani "David Koperfild", "Pikvikov klub", "Oliver Tvist", "Mala Dorit", "Nikolas Niklbi", "Velika ocekivanja", "Prodavnica starih retkosti", "Sumorna kuca", "Martin Calzvit"; pripovetke "Tri duha", "Cvrcak na ognjistu", "Bitka zivota" i drugo. Umro je 1870. godine.
ko.je.ko.274 bjevdjic,
BJERNSTERNE BJERNSON knjizevnik Rodjen 1832. godine. Norveski knjizevnik, novinar i politicar; romanticar; zalagao se za slobodu svoga naroda, za republiku odvojenu od Svedske, za darvinizam i pozitivizam; pomagao i borbu Srba i Slovaka protiv nacionalnog ugnjetavanja u Austro-Ugarskoj Monarhiji; pisao price u narodnom duhu, pesme, drame, komedije i romane. Glavna dela: drame "Kralj Sver", "Sigurd Slembe", "Pastor Sang", "Iznad ljudskih moci", "Stecaj", "Novi sistem", roman "Tomas Randalen", komedija "Kada mlado vino previre", i drugo. 1903. dobio Nobelovu nagradu za knjizevnost. Umro je 1910. godine.
ko.je.ko.275 bjevdjic,
KARL MAJ pisac Rodjen 1842. godine. Jedan od najcitanijih nemackih decijih pisaca. U njegovim romanima, cija se radnja uvek odvija u egzoticnim zemljama, redovno je najsimpaticniji glavni junak Nemac koji lako pobedjuje domoroce. Zbog toga ga je veoma cenio i nemacki car Vilhelm, a kasnije i Hitler. Maj je u mladosti bio na robiji zbog prevara, kradja i razbojnistva; na robiji je i poceo da pise. Tek u starosti je posetio neke krajeve sveta o kojima je pisao. Najpoznatiji su mu romani o Indijancima. Glavna dela: "Vinetu", "Blago u srebrnom jezeru", "Old Surhend", "Ardiston i Dzinistan", "U carstvu srebrnog lava" i drugo. Umro je 1912. godine.
ko.je.ko.276 bjevdjic,
VECELI TICIJAN slikar Rodjen izmedju 1487. i 1490. godine. Italijanski slikar, jedan od glavnih predstavnika venecijanske skole i najslavnijih majstora renesanse; sledbenik je Belinija i sadrug Djordjona; postepeno sazrevao, da bi u kasnim godinama stvorio svoja najznacajnija dela; imao izrazit smisao za culnost, lepotu ljudskog tela i toplinu boja; od kompozicija iz anticke mitologije, kojima se najvise proslavio najcuvenije su: "Bahanal", "Jupiter i Antiopa", "Venera"; od religioznih slika cuvene su "Vaznesenje Bogorodicino", "Polaganje Hristovo u grob", kao i mnogobrojne Bogorodice; nacinio je mnogobrojne portrete: "Karlo V na konju", "Covek s plavim ocima", "La Bela", "Papa Pavle III" i drugo. Umro je 1576. godine.
ko.je.ko.277 novim,
" CARLS DIKENS " ............................. njega su duboko dirale " nepravicnosti drustvenog pokreta, i on ih je izneo na videlo i " zatalasao javno Evo zgodnog primera. Dikens, to je da se rasplačeš nad sirotom decom koju muče okrutni izrabljivači etc. Ako čitate Dikensova pisma, možete naći i kako prilično detaljno planira da istabači jedno nevaspitano dete iz komšiluka, jer mu lomi ogradu i svojim niskim poreklom kvari decu. Tja. Biografija zakazuje. A sad, da malo zakaže i sociologija: Kako objasniti da je Dikens - kao kritičar vulgarnog, izrabljivačlog kapitalizma ("njega su duboko dirle nepravičnosti") - u to isto vreme bio tako popularan i imao toliko upeha kod publike iz tog istog društva? Ma, ako se već pitate o "životu i delu", pitajte se - moj je savet - onda ovo: je l' mi nešto ova knjiga kaže za moj sopstveni život? S tim pitanjem se manje greši, i mada izgleda "obično" - može biti produktivnije od drugih.
ko.je.ko.284 balinda,
STOJAN RIBARAC političar Rođen je 6. februara 1855. godine u Svilajncu. Studirao je prava u Beogradu, a bavio se i advokaturom. Vođa Liberalne, kasnije Nacionalne stranke. Ministar unutrašnjih dela (1892), ministar pravde (1909) koji daje široku amnestiju političkim krivcima. Zauzimao se i za amnestiju osuđenih na procesu u Solunu. Ministar je i u prvim posleratnim vladama Kraljevine SHS. Umro je u Beogradu 3. avgusta 1922. godine.
ko.je.ko.285 balinda,
MIODRAG BORISAVLJEVIĆ književnik Rođen je 11. septembra 1893. godine u Užicu. Kao dobrovoljac učestvuje u Prvom svetskom ratu. Radio je kao direktor ribolovnog gazdinstva u Apatinu. Pisao je pripovetke i objavljivao u raznim listovima i časopisima. Objavio je i nekoliko knjiga za decu. Značajna su njegova dela: Vukovi, Među ljudima, Iz podunavskih šuma, Zaboravljeni svet, Na zemlji i dr. Umro je u Beogradu 20. avgusta 1978. godine.
ko.je.ko.286 balinda,
MIHAJLO VALTROVIĆ arheolog Rođen je 17. septembra 1839. godine u Beogradu. Kao državni pitomac studirao je arhitekturu u Karlsrueu. Profesor Velike škole, upravnik Narodnog muzeja u Beogradu, osnivač Srpskog arheološkog društva. žlan Srpske kraljevske akademije. Pokretač i urednik Starinara, u kome je objavio velik broj studija. Jedan je od pionira i najzaslužniji proučavalac srpske srednjovekovne arhitekture i umetnosti. Glavna dela su mu: Građa za istoriju umetnosti u Srbiji, Pogled na staru srpsku crkvenu arhitekturu i dr. Umro je u Beogradu 9. septembra 1915. godine.
ko.je.ko.287 balinda,
VLATKO VUKOVIĆ vojvoda Rođen je početkom XIV veka. Kao veliki vojvoda bosanski vodio je borbu sa Turcima i pobedio ih kod Bileća (1388). Učestovao je u Kosovskoj bici 1389, a kada je saznao za pogibiju kneza Lazara, povukao je vojsku u Bosnu. Opevan je u narodnim pesmama kao Vladeta vojvoda. Umro je 1392. godine.
ko.je.ko.288 balinda,
MILORAD GAVRILOVIĆ glumac i reditelj Rođen je 21. maja 1861. godine u Valjevu. Počeo je kao putujući glumac u raznim diletantskim družinama. Upravnik i prvak Narodnog pozorišta u Beogradu. Ostvario je kao glumac mnoge karakterne uloge (Ričard III, Egmont, Jago), vršeći uticaj na stil igre i prirodu govora drugih glumaca. Krajem veka počeo je i da režira drame. Umro je u Beogradu 26. aprila 1931. godine.
ko.je.ko.289 balinda,
PETAR DESPOTOVIĆ profesor Rođen je 9. oktobra 1847. godine u Somboru. Upravitelj Učiteljske škole u Aleksincu, profesor u Pakracu i Beogradu, školski nadzornik. Sa J. Blagojevićem pokrenuo je dečiji list Golub (1879). Bavio se istorijom srpskih škola u Ugarskoj i pisao pedagoške tekstove. Poznata je njegova Istorijska pedagogika za učitelje i učiteljice srpskih narodnih škola. Umro je u Kruševcu 1. jula 1917. godine.
ko.je.ko.290 balinda,
JOVAN TOMAŠEVIĆ pravnik Rođen je 13. februara 1892. godine u Crmnici (Crna Gora). Posle gimanzije upisao se na pravne nauke u Beogradu. Još kao omladinac osuđen je na deset godina robije zbog "Bombaške afere". Mobilisan je 1914, a posle okupacije Crne Gore uspeo je da se prebaci u Francusku, gde će (u Poatjeu) završiti prava kao stipendista srpske vlade. Početkom 1919. vraća se u zemlju, radi na stvaranju SRPJ (Socijalističke radničke partije Jugoslavije) i postaje predsednik KP za Crnu Goru. Na izborima za Ustavotvornu skupštinu kandidovan je na listi KP Crne Gore. Posle "Obznane" prelazi u ilegalstvo i razvija široku delatnost Nezavisne radničke partije Jugoslavije. Umro je u Cetinju 3. aprila 1924. godine.
ko.je.ko.291 balinda,
MITA CENIĆ publicist Rođen je 1851. godine. Kao državni pitomac počeo je da studira medicinu u Parizu. Jedan od najistaknutijih pobornika socijalizma u Srbiji. Osuđivan je i proterivan. Pokretač socijalističkog lista Radnik, zatim Borbe i Istine. Poznato mu je delo Moja tamnovanja ili ispod zemlje i spis Bogoslov i doktor. Umro je u Beogradu 8. februara 1888. godine.
ko.je.ko.292 balinda,
DIMITRIJE CRNOBARAC državnik Rođen je 25. oktobra 1818. godine u Beogradu. Školovao se u Beču i Parizu, gde je i doktorirao. žlan Društva srpske slovesnosti i Državnog saveta. Kao ministar pravde i prosvete (1858-1859) ukinuo je upotrebu kvrga i torture, kao i zabranu upotrebe Vukovog pravopisa. Umro je u Beču 14. juna 1872. godine.
ko.je.ko.293 balinda,
MAŠO ĐUROVIĆ vojvoda Rođen je 1831. godine u Dupilu (kod Virpazara). Kao kapetan Dupila učestvuje u ratu sa Turcima 1852-1853, a 1860. postaje vojni komandant Crmničke nahije. U ratovima sa Turcima istakao se naročito na Krnjicima (1862) gde je zarobio 600 Turaka, zatim na Muratovici, Kiti, Rasinoj Glavici, Sađavcu i Meterizima (1861-1862), kao i na Sutormanu (1876-1878). Odlikovan je Zlatnom medaljom Obilića. Umro je u Dupilu 1917. godine.
ko.je.ko.294 balinda,
MIHAILO čIVKOVIĆ general Rođen je 22. septembra 1856. godine u Beogradu. Zbog toga što je bio za autoritativnu organizaciju srpske vojske, po uzoru na pruski način vaspitanja, nazvan je "gvozdeni general". Učestvovao je u svim ratovima Srbije od 1876. do 1919. Tokom Prvog svetskog rata istakao se kao komandant odbrane Beograda. Odlikovan je najvećim srpskim i stranim vojnim odlikovanjima. Umro je u Beogradu 28. aprila 1930. godine.
ko.je.ko.295 balinda,
DIMITRIJE ISAILOVIĆ leksikograf Rođen je 26. novembra 1783. godine u Dalju. Gimnaziju je završio u Sremskim Karlovcima, a studirao je filozofiju u Pešti. Profesor, a posle prelaska u Srbiju korektor, cenzor i urednik Srpskih novina. Jedan od osnivača beogradske Gimnazije, profesor Liceja, vrhovni inspektor svih škola u Srbiji. Glavni sekretar Državnog saveta, član Društva srpske slovesnosti. Objavio je više rečnika (francusko-srpski, nemačko-srpski, latinsko-srpski). Umro je u Beogradu 29. maja 1853. godine.
ko.je.ko.296 balinda,
ĐORĐE JOVANOVIĆ vajar Rođen je 21. januara 1861. godine u Novom Sadu. Vajarstvo je učio u Beču, Minhenu i Parizu. Izrazit akademičar i veoma plodan u svome radu. Upravnik Umetničke škole u Beogradu, član Srpske akademije nauka. Njegova dela su: spomenik kosovskim junacima u Kruševcu, Milošu Obrenoviću u Požarevcu, Josifu Pančiću i vojvodi Mišiću u Beogradu, Branku Radičeviću u Sremskim Karlovcima i dr. Portretisao je velik broj državnika, vojskovođa, naučnika, umetnika i drugih znamenitih ljudi, načinivši njihove biste i medalje. Radio je alegorične grupe, figure i reljefe. Umro je u Beogradu 23. marta 1953. godine.
ko.je.ko.297 balinda,
MILIVOJE HADčI KOSTIĆ hirurg Rođen je 24. avgusta 1883. godine u Sarajevu. Medicinu je završio u Beogradu, a hirurgiju specijalizovao u Hamburgu, Parizu i Berlinu. Profesor Univerziteta u Beogradu, dugogodišnji šef katedre za hirurgiju, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Prvi je kod nas počeo da operiše tumor mozga i kičmene moždine. Objavio je više stručnih radova u našim i stranim časopisima iz oblasti medicine. Najznačajnije mu je delo O genezi i lečenju peptičnog ulkusa. Umro je u Beogradu 21. februara 1974. godine.
ko.je.ko.298 balinda,
DOBRICA MILUTINOVIĆ glumac Rođen je 30. avgusta 1880. godine u Nišu. Počeo je da glumi u đačkim družinama i putujućim trupama. Prvak Narodnog pozorišta u Beogradu. Nenadmašan romantičarski glumac, redak talenat dramskog ostvarenja. Ostale su nezaboravne njegove uloge: Otela, Romea, Orlića i Don Karlosa, kao i uloge iz narodnih komada sa pevanjem (Seoski lola, Đido i dr.). žuven je njegov Mitke u Koštani. Umro je u Beogradu 18. novembra 1956. godine.
ko.je.ko.299 balinda,
DIMITRIJE PETROVIĆ vajar Rođen je 18. februara 1799. godine u Baji (Mađarska). Vajarstvo je studirao u Beču i bio sledbenik bečkog klasicizma. Veoma uspele su brojne njegove statue, nadgrobni spomenici, grbovi, medalje i oltari. Isklesao je i nekoliko grupnih, mitoloških kompozicija. žuven je njegov ikonostas Saborne crkve u Beogradu. Pronašao je nov metod livenja i opisao ga u knjizi koju je izdao u Beču (1845). Umro je u Beču 1852. godine.
ko.je.ko.300 asterix,
> Rodjen 1798. godine. Francuski slikar, glavni predstavnik romantizma; > ... > zapazanja o umetnosti, narocito o slikarstvu. Umro je 1963. godine. Al je poživeo svaka mu čast ;)
ko.je.ko.301 bjevdjic,
FJODOR MIHAILOVIC DOSTOJEVSKI knjizevnik Rodjen 1821. godine. Ruski knjizevnik. Formirao se pod uticajem socijalista-utopista i na Gogoljevim knjizevnim tradicijama. Rana dela inspirisana su mu socijalnim tragedijama malih ljudi i prozeta odbranom otudjene ljudske sustine "ponizenih i uvredjenih". U karakterima svojih junaka otkrio je proces razdvajanja licnosti i njime motivisao mnoge njihove postupke. Kao ucesnik utopijsko- -socijalsitickog kruzoka M. V. Petrasevskog, uhapsen i osudjen na smrt 1849; kazna mu je zamenjena progonstvom u Sibir, gde je proveo 10 godina. Dela nastala na robiji, i kao rezultat psihickog preloma u autoru zbog gubljenja vere u revolucionarni preobrazaj i opravdanost takve borbe, docaravaju tesku tragiku ljudi koji svoje psiholoske krize resavaju ubistvom ili pobunom protiv sredine sa kojom su se sukobili, da bi na kraju nasli izlaz u hriscanskom smirenju, krotkosti i unutrasnjem samousavrsavanju. Njegovi junaci zive u sivim stambenim zgradama, sirotinjskim konacistima i sobama za izdavanje, krcmama i prljavim stubistima, i ta ih mesta kao kob okivaju bedom iz koje nema izlaza do smrti. Da bi privukao paznju citaoca na moralnu sadrzinu svojih romana, konstruisao je fabule na kriminalistickom zapletu i time pojacavao dramsku napetost, a nekim novelama davao formu ispovesti glavnih junaka, koji u prvom licu iznose svoje psihicke probleme. Dubina psihologije, poniranje u podsvest, traganje za korenima ljudske tragike u coveku, glavne karakteristike knjizevnih dela Dostojevskog, postale su osnovna preokupacija modernog romana, a njegov uticaj na razvitak svetske knjizevnosti izvanredno je znacajan. Dela: romani i povesti "Bedni ljudi", "Dvojnik", "Bele noci", "Netocka Nezvanova", "Ujkin san", "Selo Stepancikovo i njegovi stanovnici", "Ponizeni i uvredjeni", "Zlocin i kazna", "Braca Karamazovi", "Zli dusi", "Mladic", "Kockar", "Zapisi iz mrtvog doma", "Idiot" i drugi; publicistika "Piscev dnevnik", "Politicki napisi" i drugo. Umro je 1881. godine.
ko.je.ko.302 bjevdjic,
ALEKSANDAR SERGEJEVIC PUSKIN pesnik Rodjen 1799. godine. Veliki ruski pesnik; buntovan duh, poreklom iz stare, ali vrlo osiromasene plemicke porodice, bio je zbog svojih stihova posvecenih buni i slobodi ("Caadajevu", "Selo" i drugo) prognan iz prestonice; poginuo je u dvoboju 1837. godine koji je dosao kao posledica neprestanih spletki nejviseg ruskog drustva protiv pesnika. Lirika mu se odlikuje vehementnom osecajnoscu, merom i, iznad svega, dovrsenoscu i krajnjom jednostavnoscu izraza; ljubavni motivi, dominantni u celoj njegovoj lirici, bogatoj muzickim, slikarskim i psiholoskim elementima, smenjuju se povremeno sa patriotskim i revolucionarnim. Stojeci na pocetku ruskog realizma, Puskin je odmah dao roman, i to u stihovima, "Evgenije Onjegin" - delo za koje je Belinski rekao da je "enciklopedija ruskog zivota". Napisao je jos niz manjih (po obimu) dela te vrste: "Gavrilijada", "Grof Nuljin", "Kucica u Kolomni". U oblasti drame njegov "Boris Godunov" predstavlja znacajan datum ne samo u ruskoj dramskoj literaturi nego i u ruskom realizmu. U prozi, koju su neki od najvecih ruskih pisaca (Lav Tolstoj i drugi) smatrali nedostiznim uzorom, isticu se "Pripovetke pokojnog Ivana Petrovica Belkina", "Pikova dama", "Kapetanova kci", "Egipatske noci" i drugo. Ostala dela: male tragedije (u stihovima) "Gozba za vreme kuge", "Kameni gost", "Vitez-tvrdica", "Mocart i Salijeri"; poeme "Cigani", "Poltava", "Bronzani konjanik"; bajke u stihovima "Bajka o caru Saltanu", "Bajka u ribaru i ribici", "Bajka o popu i sluzi njegovom Baldi" i drugo.
ko.je.ko.303 bjevdjic,
FERNANDO MAGELAN moreplovac Rodjen oko 1480. godine. Cuveni portugalski moreplovac; stupio u sluzbu Spanije i poveo ekspediciju od pet brodova da bi otkrio novi pomorski put za Molucka ostrva ("Ostrva zacina") i osvojio kolonije: 1519. ispitao jugoistocne obale Juzne Amerike, otkrio moreuz (Magelanov moreuz) i njim prosao u Veliki okean; nazvao ga Tihi (Pacifik), jer u njemu nije doziveo bure kao u Atlanskom. Ubili su ga urodjenici 1521. godine na Filipinskim ostrvima, a ekspedicija je nastavila put oko sveta, koji je trajao sve do 1522; u Spaniju se vratio samo brod "Viktorija" sa 18 ljudi pod zapovednistvom Sebastijana del Kana; ovo prvo putovanje oko sveta nedvosmisleno je dokazalo da je Zemlja okrugla.
ko.je.ko.304 bjevdjic,
EVGENIJE SAVOJSKI vojskovodja Rodjen 1663. godine u Austriji, po rodjenju Francuz; istakao se u ratovima s Turskom i Francuskom; koristeci nepovoljne uslove Turske nanosi joj poraz kod Sente (1697), sto dovodi do zakljucenja Karlovackog mira; u austrijsko-turskom ratu (1716-18) pobedjuje kod Petrovaradina 1716, osvaja Beograd 1717, posle cega dolazi do sklapanja Pozarevackog mira 1718; u Beogradskoj tvrdjavi ostala je kapija princa Evgenija, a doskora su postojali i ostaci njegovog dvora na Dorcolu u Beogradu. Umro je 1736. godine.
ko.je.ko.305 bjevdjic,
EZEN DELAKROA slikar Rodjen 1798. godine. Francuski slikar, glavni predstavnik romantizma; radio portrete, istorijske kompozicije, predele, mrtve prirode; nastavljac tradicija Rubensa i Venecijanaca, izvrstan kolorist; sklon literarnim i egzoticnim sizeima, a pod uticajem romanticarskih shvatanja epohe i puta po severnoj Africi dao dela koja se odlikuju velikim temperamentom i dramaticnoscu ("Ulaz krsatasa u Carigrad", "Pokolj na Hiosu", "Smrt Sardanapalova", "Na barikadama 28. jula 1830"); ilustrovao Geteovog "Fausta". Znacajan mu je "Dnevnik", pun izvanrednih zapazanja o umetnosti, narocito o slikarstvu. Umro je 1863. godine.
ko.je.ko.306 bjevdjic,
DZEMS KLERK MAKSVEL fizicar Rodjen 1831. godine. Britanski fizicar, najveci teorijski fizicar XIX veka; dao pronalaske iz raznih oblasti fizike; u elektromagnetizmu dao cuvene "Maksvelove jednacine", stvorio elektromagnetsku teoriju svetlosti, pronasao da je svetlost elektromagnetske prirode (elektromagnetski talasi), dao teorijski osnov radio-talasa i radio-tehnike, matematicki formulisao mnoge Faradejeve pronalaske, razvio talasnu teoriju etra, itd. Glavna dela: "Traktat o elektricitetu i magnetizmu", "Teorija toplote", "Kretanje i materija", "Stabilnost Saturnovih prstenova", i drugo. Umro je 1879. godine.
ko.je.ko.307 bjevdjic,
PETAR VELIKI car Rodjen 1672. godine. Ruski car od 1682-1725, osnivac mocne ruske drzave; proglasen za cara kao dete, a stvarno preuzeo vlast 1689. uklonivsi sa polozaja regenta, svoju sestru Sofiju; 1697-98. proputovao zapadnu Evropu da bi upoznao njena kulturna i tehnicka dostignuca: u Holandiji i Engleskoj ucio brodogradnju; sproveo dalekosezne reforme, cime je Rusiju izveo iz srednjovekovne zaostalosti; umesto stare vojske "strelaca", ciju je pobunu ugusio, uveo modernu vojsku i sagradio flotu; dovodio strane strucnjake i otvarao skole, osnovao Akademiju nauka, pokrenuo prve novine ("Vedomosti"), reformisao kalendar; suzbijao stetne obicaje nasledjene iz srednjeg veka i od Mongola; pomagao podizanje privrede otvarajuci rudnike i manufakture (preko 200); organizovao drzavnu upravu i Rusiju podelio na Gubernije; na uscu Neve 1701. godine osnovao novu prestonicu Petrograd. Vodio dva rata s Turcima, kojom su prilikom prvi put uspostavljene rusko-crnogorske politicke veze (vladika Danilo) i pobednicki rat protiv Svedske; zavrsen mirom u Nistadu 1721, kojim je izvojevao za Rusiju izlaz na Balticko more i polozaj velike sile ("severni rat"). Umro je 1725. godine.
ko.je.ko.308 bjevdjic,
VLADIMIR VLADIMIROVIC MAJAKOVSKI pesnik Rodjen 1893. godine. Ruski pesnik; bavio se i slikarstvom; poceo kao futurist, i jedan je od osnivaca ovog pravca u Rusiji; borio se protiv svih vrsta ugnjetavanja coveka, opevao predrevolucionarne i revolucionarne procese u ruskom drustvu; revolucionisao knjizevni jezik uvodjenjem vulgarizma, zargonskih izraza, kovanica i hiperbolizovanih metafora; od rane kubisticke lirike ubrzo presao na velike lirske poeme u kojima je sadrzana vera u covekovo oslobodjenje kroz osamljenicki bunt kojim siba drustvena zla; njegova pretezno monoloska poezija upucena je vise slusaocu nego citaocu. U periodu posle revolucije posebno neguje "revolucionarnu agitku", pise brojne stihove i feljtone u kojima popularise uspehe sovjetske vlasti; pod udar njegove ostre satire, specificnog ritma i izraza, najcesce dolazi malogradjanstina u svim svojim manifestacijama, narocito u ruskom drustvu; najsire je izrazena groteskno-fantasticnim komedijama, u kojima siba birokratiju i njen mehanizam. Njegovo celokupno stvaralastvo izvrsilo je ogromni uticaj na razvoj ruske poezije, a njegovi beskompromisni stavovi i postupci bili su predmet cestih kritika. Vaznija dela: pesme "Levi mars", "Prica o Kuzneckstroju", "Dogadjaj koji je doziveo Vladimir Majakovski letos u letnjikovcu", "Konferencijasi"; poeme "Oblak u pantalonama", "Flauta-kicma", "Rat i mir", "Dobro", "O tome", "Covek"; drame "Stenica", "Tus", "Misterija Buf". Izvrsio samoubistvo 1930. godine.
ko.je.ko.309 bjevdjic,
DMITRIJ IVANOVIC MENDELJEJEV hemicar Rodjen 1834. godine. Ruski hemicar; kao tvorac Periodnog sistema hemijskih elemenata, jedna od najznacajnijih licnosti na polju hemije; u mnogobrojnim i raznovrsnim radovima (oko 500) obradjivao sva podrucja hemije, a i pitanja fizike, mineralogije, filosofije, pedagogije, pa cak i slikarstva; proucavao razvoj industrije u Rusiji, narocito uglja, nafte i metala; prvi preporucio podzemnu gazifikaciju uglja i hemijsku preradu nafte (danasnja petrohemija). Njegova knjiga "Osnovi hemije" prevedena je na mnoge strane jezike. Predlozen, ali nije bio izabran za clana Ruske akademije nauka. Umro je 1907. godine.
ko.je.ko.310 bjevdjic,
FELIKS MENDELSON kompozitor Rodjen 1809. godine. Nemacki kompozitor i dirigent; gradski muzicki direktor u Diseldorfu, upravnik lajpciskih "Gewandhaus" koncerata, osnivac Lajpciskog konzervatorijuma; veoma zasluzan za upoznavanje i ozivljavanje dela Johana Sebastijana Baha. Kao kompozitor jedan od istaknutih romanticara; sa uspehom se ogledao u svim podrucjima, izuzev u operi. Najznacajnija dela: uvertire ("Hebride" ili "Fingalova pecina" i drugo), scenska muzika ("San letnje noci"), cetiri simfonije, violinski i dva klavirska koncerta, klavirske kompozicije ("Pesme bez reci", "Ozbiljne varijacije"), solo-pesme, oratorijumi, horovi, kamerna muzika i drugo. Umro je 1847. godine.
ko.je.ko.311 bjevdjic,
ISAK NJUTN fizicar Rodjen 1642. godine. Engleski fizicar, matematicar i astronom; prema opstem priznanju jedan od najvecih naucnika covecanstva; udario temelje klasicnoj fizici i visoj matematici; otkrio prirodni znak opste gravitacije (medjusobno privlacenje svih tela, "Njutnov zakon gravitacije"), pronasao i dao osnovne zakone i principe mehanike (tri osnovna zakona kretanja, "Njutnovi zakoni kretanja"), otkrio neke zakonitosti u nauci o zvuku, u nauci o toploti, usavrsio teleskop, zasnovao emisionu (korpuskularnu) teoriju svetlosti, izveo Keplerove zakone i pokazao mnoge zakonitosti kretanja nebeskih tela, stvorio osnove diferencijalnog i integralnog racuna nezavisno od Lajbnica (Njutn-Lajbnicova formula), nasao metodu pribliznog resavanja jednacina i metodu interpolacije, i drugo. Od 1703, pa sve do svoje smrti 1727, bio je predsednik Kraljevskog drustva (Akademije nauka). Dobio najveca naucna i drustvena priznanja. Glavno delo: "Matematicki principi filozofije prirode" (1687).
ko.je.ko.312 bjevdjic,
NIKOLAJ ANDREJEVIC RIMSKI-KORSAKOV kompozitor Rodjen 1844. godine. Ruski kompozitor, istaknuti pripadnik grupe "Ruska petorica"; temeljno obrazovan muzicki teoreticar (napisao je, izmedju ostalog, klasicno delo "Principi orkestracije"); u svom stvaranju, koje se odlikuje snaznom dramatikom i raskosnim orkestarskim bojama, oslanjao se ne muzicke motive ruskog i azijskih naroda. Glavna dela: opere "Sadko", "Zlatni petao", "Snjegurocka", "Carska nevesta"; simfonijska dela "Spanski kaprico", "Fantazija na srpske teme"; solo-pesme i drugo. Umro je 1908. godine.
ko.je.ko.313 dutchman,
Re: Mikelanđelo Ako se ne varam "grandiozno kube na crkvi" Svetog Petra je kopija kupole firentinske "Santa Maria del Fiore", koju je dizajnirao Bruneleski. Opet možda se i varam :)
ko.je.ko.314 vitez.koja,
#=> Al je poživeo svaka mu čast ;) Vek ipo u zdravlju i radu ? ps. pantelija lives !
ko.je.ko.316 bjevdjic,
NAPOLEON I BONAPARTA vojskovodja Rodjen u Ajaciju na Korzici 1769. godine. Jedan od najvecih vojskovodja i zavojevaca sveta, car Francuske; svrsio vojnu skolu u Brijenu u Francuskoj; prvi put se istakao u borbi protiv Engleza kod Tulona (1793), i u 24. godini dobio generalski cin; kao general, 1794. komandovao brigadom u Italiji; ugusio monarhisticku pobunu u Parizu 1795; kao komandant francuske vojske u Italiji 1796. i 1797. izvojevao niz pobeda protiv Austrije i Kampoformijskim mirom (1797) ukinuo Mletacku republiku; 1798-99. izvrsio pohod na Egipat; po povratku u Francusku, koristeci nezadovoljstvo koje je vladalo protiv Direktorijuma, izvrsio drzavni udar 18. brimera (9. novembra 1799) i zaveo rezim konzulstva (1799-1804). Prisvojio je gotovo neogranicenu vlast najpre kao "prvi konzul", a od 1802. kao "dozivotni konzul". Za vreme konzulstva izveo reforme u administraciji, prosveti, sudstvu i finansijama, i dao Francuskoj novi krivicni i gradjanski zakon (Nepoleonov kodeks); zakljucio konkordat sa papom Pijem VII i privrememo naterao na mir Austriju i Englesku. Koristeci postignute uspehe, 1804. proglasio se za imperatora. Dosavsi na vlast uspesima i pobedama, morao je kao car da se odrzava na vlasti novim pobedama. Zaveo je kruti apsolutizam, reorganizovao skolstvo, izgradio i uredio Pariz, drumove, kanale itd., ali je istovremeno drzao veliki deo Evrope pod svojom vlascu i vodio mnoge ratove. Neuspeli pohod na Rusiju 1812, poraz u bici kod Lajpciga 1813. i pad Pariza (31. marta 1814) prinudili su ga da abdicira i da se povuce na ostrvo Elbu, odakle se 1. marta 1815. vratio u Francusku, a 20. marta usao u Pariz. Posle kratkotrajne "vlade od 100 dana" i novog poraza kod Vaterloa (18. juna 1815), prognan je na ostrvo Svetu Jelenu; tamo je umro 1821. posle mucnog zatocenja od nekoliko godina. Njegovi posmrtni ostaci preneti su 1840. u Francusku, a sahranjen je u domu invalida u Parizu.
ko.je.ko.317 bjevdjic,
BENITO MUSOLINI drzavnik Rodjen 1883. godine. Italijanski drzavnik i politicar, predsednik fasisticke vlade; za vreme boravka u Svajcarskoj povezao se sa tamosnjim socijalistima, pa je po povratku u Italiju preko lista "Borba klasa" propagirao socijalisticke ideje; vec jula 1912. izabran je za direktora Socijalisticke partije, a u decembru preuzima upravu partijskog organa "Avanti"; po izbijanju I svetskog rata napusta list i pocinje izdavati "Italijanski narod", preko koga se zalaze za ucesce Italije u ratu na strani Saveznika; aktivno pomaze D`Anuncija u kampanji za pripajanje Rijeke Italiji i s njim osniva organizaciju Borbeni fasisticki odredi koja je bila zacetak buduce fasisticke partije. U vreme privredne krize, strajkova i revolucionarnog perioda, prikljucuje se desnici, vodi borbu protiv socijalista i definitivno osniva fasisticku partiju, 1919. u Milanu; oktobra 1922, sa kongresa fasisticke partije koji je odrzan u Napulju, organizuje pohod na Rim u kome ucestvuje 60.000 fasista; prestrasen pohodom i opstim stanjem u zemlji, kralj Viktor Emanuel poverava mu mandat za sastav vlade; otad pocinje njegova fasisticka diktatura u Italiji, koja se karakterise strahovitim terorom i imperijalistickom politikom; kao "duce" (vodj) vodio je imperijalisticke ratove protiv Etiopije 1936, Albanije 1939, Francuske 1940, Grcke 1940, Jugoslavije 1941, i SSSR-a 1941-43; 25. jula 1943. doziveo poraz u Velikom fasistickom vecu: kad je obrazovana nova vlada pod predsednistvom marsala Badolja, Musolini je uhapsen i interniran u jedan hotel na planini Gran Saso, odakle su ga 12. septembra 1943. oslobodili nemacki padobranci i prebacili u severnu Italiju; tu je proglasio pad monarhije i obrazovao vladu Italijanske fasisticke republike. Pri povlacenju nemackih snaga iz Italije pokusao je da pobegne preko granice, ali su ga partizani uhvatili i ubili u Dongu, na jezeru Komo 28. aprila 1945.
ko.je.ko.318 bjevdjic,
ADOLF HITLER diktator Rodjen 1889. godine. Nemacki diktator, vodj nacisticke stranke, jedna od najmracnijih licnosti u istoriji covecanstva; histerik, skorojevic, fanatik, rusilacki duh. Uz podrsku nemacke krupne industrije, revansista i tadasnjeg drzavnog kancelara Papena, a zahvaljujuci popustljivosti prvenstveno velikih zapadnoevropskih zemalja, iskoristio materijalnu bedu i nezadovoljstvo nemackog naroda, nametnuo mu se za vodju, i poveo i njega i covecanstvo u katastrofu. Rodio se u Braunau, u Austriji, kao sin zeleznicara; bio crtac i dekorater u Minhenu (1912-14); dobrovoljac u nemackoj vojsci (1914-18); od 1919. clan male Nacionalsocijalisticke stranke, a od 1921. njen predsednik; 9. juna 1923. pokusao puc u Minhenu, osudjen na zatvor, ali je ubrzo pusten; 1925. reorganizovao stranku na vojnickoj podlozi (SS, SA i druge trupe). Zahvaljujuci popustljivosti socijaldemokrata, bedi i krizi 1929-33. i teroru svojih trupa, 1933. postao kancelar Rajha; 1934, posle smrti Hindenburga, proglasava se za vodju (Firer); uvodi fasisticku diktaturu; otpocinje nemilosrdno gonjenje Jevreje i komunista, ukida parlamentarizam, liberalizam, sindikate, slobodu, ljudska prava, slobodu stampe; nauka, umetnost, privreda, drzava, vojska ukopcavaju se ("glajhsaltuju") u partijski aparat; sve progresivne ljude zatvara u koncentracione logore. Popustljiva politika velikih zemalja i imperijalisticke suprotnosti omogucili su mu da Nemackoj prikljuci Austriju, porobi Cehoslovacku, a 1939. napadne Poljsku, cime je neposredno izazvao II svetski rat. Glavni je krivac za masovne zlocine koje su nacisti vrsili u toku II svetskog rata u okupiranim zemljama i samoj Nemackoj. Pred nadiranjem saveznickih armija 30. arpila 1945. izvrsio je samoubistvo u bunkeru Rajhskacelarije.
ko.je.ko.319 bjevdjic,
LUCIJE DOMICIJE NERON car Rodjen 37. godine. Rimski car od 54. do 68; na presto ga dovela majka, Agripina Mladja, posto je prethodno otrovala muza, cara Klaudija (vladao je od 41. do 54). Nastavljajuci politiku cara Tiberija (vladao je od 14. do 37) vodio ostru borbu protiv rimske aristokratije (senatorskog staleza), koja se protivila suzavanju prava senata i jacanju carske vlasti; pogubio je mnoge ugledne Rimljane i konfiskovao im imovinu; kao svirep despot, pogubio cak i svoju majku i svog ucitelja Seneku. Bolesno ambiciozan, zeleci da podrzava Aleksandra Makedonskog, vodio je skupe i nesigurne ratove na Istoku, uzalud pokusavajuci da osvoji Jermeniju, severnu obalu Crnog mora i Etiopiju. Trosio je mnogo na pozoriste, cirkuske igre i raskosan zivot; uobrazavajuci da je veliki umetnik, cesto se pojavljivao u pozoristu i cirkuskoj areni kao glumac, pevac, svirac i ucesnik u trci dvokolica. Iscrpevsi drzavnu blagajnu, opteretio je podanike, narocito u provincijama, novim porezima; otuda su za vreme njegove vladavine plamteli ustanci u Britaniji, Galiji i Judeji. Godine 64, u vezi s velikim pozarom Rima, nezadovoljstvo je zahvatilo i Italiju, nasavsi odraza najpre u glasinama da je on zapalio Rim, a zatim i u pobunama u vojsci. Najzad ga je jedna pobuna pretorijanaca oborila s vlasti, pa je izvrsio samoubistvo 68. godine.
ko.je.ko.320 bjevdjic,
ELIZABETA I kraljica Rodjena 1533. godine. Engleska kraljica (od 1558), cerka Henrija VIII i Ane Bolen; oslanjajuci se na plemstvo i trgovacko-bankarsku burzoaziju sprovela niz mera koje cine prekretnicu u istoriji Engleske; jos ostrije "ogradjivanje" i proterivanje seljaka sa zemlje, osnivanje Londonske berze (1566) i niza trgovackih kompanija (najvaznija je Istocnoindijska, osnovana, 1600), jacanje trgovacke i ratne mornarice, osiguranje prevlasti anglikanske crkve (pogubljenje Marije Stjuart)) i osvajacka kolonijalna politika koja je, posle sloma spanske "Nepobedive armade", 1588. osigurala Engleskoj pomorsko prvenstvo i polozaj najjace kolonijalne sile. Umrla je 1603. godine.
ko.je.ko.321 bjevdjic,
ALEKSANDAR VELIKI kralj-vojskovodja Rodjen 356. godine pre nove ere. Makedonski kralj (od 336. do 323. pre nove ere), sin Filipa II, najveci vojskovodja starog veka, ucenik Aristotelov; dovrsio pokoravanje Grcke; 334. poveo rat protiv Persijanaca; osvojio Malu Aziju, Siriju, Egipat i Persiju, stigao do Inda; umro u Vavalonu 323. godine pre nove ere; neobicno hrabar; spada u red najvecih vojskovodja sveta; predstavnik metodicne i unistavajuce strategije; u oblasti taktike koristio je sadejstvo konjice i pesadije; njegov vojnicki genije zasnivao se i na sirokoj opstoj kulturi; zasluzan za sirenje helenske kulture po Istoku. O njemu i njegovim delima postoji ogromna knjizevnost; pricanje o njemu prodrlo je u srednjem veku i u staru srpsku knjizevnost ("Aleksandrida").
ko.je.ko.323 bjevdjic,
INDEX BIOGRAFIJA U TEMI "KO JE KO" ---------------------------------- Poruka Ime i Prezime ---------------------------------- 12.240 OTO FON BIZMARK 12.241 VOLFGANG AMADEUS MOCART 12.242 SERGEJ MIHAJLOVIC AJZENSTAJN 12.243 DZDRDZ GORDON BAJRON 12.244 RENE DEKART 12.245 OSKAR VAJLD ---------------------------------- 12.262 MIKELANDJELO BUONAROTI 12.263 NILS BOR 12.264 ZAN LAFONTEN 12.265 HEKTOR BERLIOZ 12.266 HENDRIK ANTON LORENC 12.267 VELA NIGRINOVA ---------------------------------- 12.271 NIKOLAJ VASILJEVIC GOGOLJ 12.272 ABRAHAM LINKOLN 12.273 CARLS DIKENS 12.274 BJERNSTERNE BJERNSON 12.275 KARL MAJ 12.276 VECELI TICIJAN ---------------------------------- 12.301 FJODOR MIHAILOVIC DOSTOJEVSKI 12.302 ALEKSANDAR SERGEJEVIC PUSKIN 12.303 FERNANDO MAGELAN 12.304 EVGENIJE SAVOJSKI 12.305 EZEN DELAKROA 12.306 DZEMS KLERK MAKSVEL ---------------------------------- 12.307 PETAR VELIKI 12.308 VLADIMIR VLADIMIROVIC MAJAKOVSKI 12.309 DMITRIJ IVANOVIC MENDELJEJEV 12.310 FELIKS MENDELSON 12.311 ISAK NJUTN 12.312 NIKOLAJ ANDREJEVIC RIMSKI-KORSAKOV ---------------------------------- 12.316 NAPOLEON I BONAPARTA 12.317 BENITO MUSOLINI 12.318 ADOLF HITLER 12.319 LUCIJE DOMICIJE NERON 12.320 ELIZABETA I 12.321 ALEKSANDAR VELIKI ---------------------------------- Nastavak 1. aprila 1994. godine
ko.je.ko.324 hose,
ń:) OTO FON BIZMARK ń:) drzavnik žuo sam da je bio srbin po poreklu? Jel' tačno ? HOSE
ko.je.ko.330 bjevdjic,
CARLI CAPLIN glumac Rodjen 1889. godine. Filmski glumac, scenarist, reditelj i kompozitor, jedan od najvecih svetskih umetnika. Rodjen u bedi, karijeru poceo u putujucim cirkusima Engleske. Na filmu se prvi put pojavio u SAD, snimajuci za kompaniju Kiston kratke sale. Ubrzo stvara lik Sarla, skitnice punog osecanja i dobrote, malog deliju. Kao jedan od osnivaca i suvlasnik kompanije Junajted Artist ("Ujedinjeni umetnici") snimio svoje najvece filmove. Gonjen hajkom najreakcinarnijih krugova SAD bio prinudjen da napusti Holivud. U Londonu snimio "Svetlosti pozornice" (1953). Glavni filmovi: "Idila u polju", "Mirna ulica", "Hodocasnik", "Kid", "Potera za zlatom", "Cirkus", "Svetlosti velegrada", "Moderna vremena", "Veliki diktator", "Gospodin Verdu", "Jedan kralj u Njujorku" i drugi. Umro je 25. decembra 1977. godine.
ko.je.ko.331 bjevdjic,
ROBERT SUMAN kompozitor Rodjen 1810. godine. Nemacki kompozitor i muzicki pisac, jedan od najznacajnijih predstavnika romantizma; istice se kao muzicki liricar i autor klavirskih minijatura; osnovao je casopis "Neue Zeitschrift fur Music", u kome je vodio odlucnu borbu protiv negativnih pojava i konzervatizma u muzici svoga vremena. Dela: solo-pesme (ciklusi "Pesnikova ljubav", "Ljubav i zivot zene"), klavirske kompozicije "Karneval", "Simfonijske etide", "Decje scene", koncerti za klavir, za violoncelo i orkestar, simfonije, kamernu muziku i drugo. Umro je 1856. godine.
ko.je.ko.332 bjevdjic,
KLAUDIO MONTEVERDI kompozitor Rodjen 1567. godine. Italijanski kompozitor, jedan od najistaknutijih operskih kompozitora iz epohe ranog baroka; muzicar u sluzbi vojvode od Mantove, kapelnik crkve Svetog Marka u Veneciji; uneo mnoga nova izrazajna sredstva u operski stil i vokalnu muziku. Dela: opere "Orfeo", "Ariana", "Krunisanje Popeje", zatim 9 knjiga svetovnih madrigala, mise, kanconete i drugo. Umro je 1643. godine.
ko.je.ko.333 bjevdjic,
HORACIO NELSON admiral Rodjen 1758. godine. Engleski admiral, baron od Nila; ucestvovao u 140 bitaka i 40 puta ranjavan; izgubio oko u bici kod Kalvija, 1794, a desnu ruku u bici kod Tenerife, 1797; kod Abukira, 1798, i kod Trafalgara, 1805, konacno unistio francusku flotu, ali je bio smrtno ranjen; ovim pobedama onemogucio je Napoleonovu invaziju na Britansko ostrvo. Podignut mu je spomenik u Londonu, na Trafalgar-skveru.
ko.je.ko.334 bjevdjic,
NIKOLAJ II ALEKSANDROVIC car Rodjen 1868. godine. Ruski car od 1894. do 1917, sin Aleksandra III, poslednji vladar feudalno-kapitalisticke Rusije, cije su nacionalne i drustvene suprotnosti dovele do sloma starog poretka i pobede revolucionarnih snaga ("oktobarska revolucija"). Posle neuspelog rata protiv Japana 1904-05, s mukom je ugusio revoluciju u zemlji, 1905; pred opasnocsu od Viljemove Nemacke, njegova vlada okoncala je ranije sporove sa Engleskom, s kojom je zakljucila savez 1907, cime je konacno formirana antanta Rusije, Engleske i Francuske. U duhu opste atantine politike, bio je na strani Srbije u aneksionoj krizi 1908-09, a u istocnom pitanju zastupao nacelo narodnosti, u kojem je smislu postigao sporazum sa Italijom (1909); objavio rat Austriji 1914, i tako upleo Rusiju u ratni obracun velikih sila; posle vojnih poraza 1915. i izbijanja revolucije 1917, dao ostavku na presto; streljale su ga revolucionarne snage u julu 1918. godine.
ko.je.ko.335 bjevdjic,
PJOTR ILJIC CAJKOVSKI kompozitor Rodjen 1840. godine. Ruski kompozitor; najistaknutiji ruski simfonicar XIX veka; dao sintezu evropskog artizma i narodne osecajnosti. Komponovao sest simfonija (najpoznatija poslednja, "Pateticna"), uvertire, koncerte za klavir, za violinu i orkestar, kamernu muziku, solo-pesme, klavirske kompozicije; opere "Evgenije Onjegin", "Pikova dama" i druge; balete "Labudovo jezero", "Uspavana lepotica" i drugo. Umro je 1893. godine.
ko.je.ko.336 bjevdjic,
VILJEM SEKSPIR dramski pesnik Rodjen u Stratfordu-na-Evonu 1564. godine. Veliki engleski dramski pesnik; oko 1585. otisao u London, gde je postao glumac i suvlasnik pozorista; oko 1610. povukao se u Stratford, gde je i umro 1616. Njegov knjizevni rad obuhvata narativne poeme: "Venera i Adon", "Otmica Lukrecije", "Tuzbalica zaljubljene", alegoricnu elegiju "Feniks i grlica" i 154 soneta; hronologija njegovih drama deli se u 5 razdoblja, iz kojih se vidi razvitak njegovog dramskog stvaranja: I. 1588-94, "doba ucenja": komedije "Uzaludan trud ljubavi", "Komedija pometnja", "Dva plemica iz Verone", "San letnje noci", tragedije "Tit Andronik", "Romeo i Djulijeta", istorije "Henri IV" (tri dela), "Ricard III", "Ricard II"; II. 1595-1600, doba velikih komedija "Mletacki trgovac", "Ukrocena goropadnica", "Vesele zene vindzorske", "Mnogo vike ni oko sta", i istorije "Kralj Dzon", "Henri IV" (dva dela), i "Henri V"; III. 1601-04, ozbiljan i sumoran "Hamletov period"; komedije "Kako vam drago", "Bogojavljenska noc", "Sve je dobro sto se dobro svrsi", "Mera za meru", satiricna komedija "Troil i Kresida", tragedije "Julije Cezar", "Hamlet", "Otelo"; IV. 1604-08, nazvan "Lirov period", u kojem osecanje tragicnosti jos jace nego u prethodnom: tragedije "Kariolan", "Kralj Lir", "Makbet", "Antonije i Kleopatra", "Timon Atinjanin", i romanticna drama "Perikle"; V. 1609-13, "romanticni period": tragikomedije "Simbelin", "Zimska bajka", "Bura", istorija "Henri VIII". Drame su napisane u stihu ("blank-vers"), u petostopnom jampskom desetercu, pretezno bez rime, i sa malo umetnute proze u dijalogu. Istorijske drame cine kontinualan ciklus za razdoblje od 1399. do 1485, sa "prologom" ("Kralj Dzon") i "epilogom" ("Henri VIII"), i prikazuju meteze, bune i haos koji nastaju kad se povrede "red" i "zakonitost" u zemlji; komedije, cija je osnovna tema ljubav, obicno imaju dva zapleta: glavni, romanticni, neodredjen vremenski i prostorno, i sporedni, realisticki, koji slika ondasnju Englesku; likovi Sekspirove komedije su psiholoski zivi i individualisani, ne "apstrakcije" ili "tipovi", pa otuda ona nema "zaoka" ni "siba" satire, i svrha joj je smeh, ne podsmeh ili ruganje; u njegovim tragedijama nedaca koja odvodi u smrt glavnog junaka, njegova "tragicna krivica", proizilazi iz karaktera samoga heroja, a nije posledica "zlog udesa" ili "sudbine": tragicna radnja i konacna katastrofa slede neminovno iz njegovih postupaka, a izvor ovih je karakter. U ranijim tragedijama dramski sukob je spoljasnji, izmedju heroja i njegove okoline; u poznijim, on je unutrasnji, u samom heroju, izazvan sumnjama, strastima, ili idejama koje potresaju njegovu dusu. Abnormalna dusevna stanja, natprirodne pojave, i "slucaj" imaju podredjen znacaj u Sekspirovoj tragediji, i posledice su, ne uzrocnici, tragicne radnje. Prvo izdanje celokupnih Sekspirovih dela stampano je u Londonu, 1623. godine.
ko.je.ko.337 bjevdjic,
JOHAN FRIDRIH SILER pesnik Rodjen 1759. godine. Jedan od najvecih nemackih pesnika; bavio se i istorijom i bio profesor istorije na Univerzitetu u Jeni; pisao drame, pesme, balade, studije iz estetike; obradjivao misaonu liriku, ali je njegovo glavno delo drama. Narocito je bio plodan period njegovog stvaranja u prijateljstvu sa Geteom; saradjivao u casopisima "Die Noren" i "Musenalmanach". Zivot mu je bio pun patnji. U pocetku svoga stvaranja polazio je od socijalnih i politickih ideja Sturm und Drang-a sa Rusovljevim idealom o slobodi, suprostavljajuci gradjanske vrline cinizmu i pokvarenosti plemstva. Drugi period njegovog stvaranja istice ideal dostojanstva, slobode i lepote covekove; buni se protiv tiranije; pod Geteovim uticajem blizi se antickom idealu; sukob je u pojedincu; pokusava da obnovi anticku dramu uvodeci horove; smatra se prelazom izmedju anticke drame i muzicke drame Riharda Vagnera. Dela: revolucionarna drama "Razbojnici"; revolt protiv vladarske samovolje "Spletka i ljubav"; pobuna protiv tiranije "Fiesko", "Don Karlos", "Viljem Tel"; trilogija "Valenstajn", "Marija Stjuart", "Jovanka Orleanka"; pokusaj obnove anticke drame "Nevesta iz Mesine"; u fragmentima je ostalo njegovo najbolje dramsko delo "Demetrijus"; "Balade", misaona "Pesma o zvonu"; "Pisma o estetskom vaspitanju coveka", "O naivnoj i sentimantalnoj poeziji"; istorijski radovi "Istorija otcepljenja Holandije", "Istorija tridesetogodisnjeg rata". Umro je relativno mlad od plucne tuberkuloze 1805. godine.
ko.je.ko.338 bjevdjic,
ZAN BATIST POKLEN MOLIJER knjizevnik Rodjen 1622. godine. Slavni francuski knjizevnik, upravnik pozorista i glumac, jedan od najvecih komediografa svetske knjizevnosti. Posle neuspeha svoje trupe u Parizu, krstario 14. godina po unutrasnjosti Francuske, a zatim se vratio u prestonicu, gde je upravljao do smrti svojim pozoristem, pisuci neumorno lakrdije i komedije u kojima je najcesce sam igrao glavne uloge. Prvi veci uspeh postigao "Smesnim preciozama" (1659), a poslednji mu je komad "Uobrazeni bolesnik", pri cijem je izvodjenju umro (1673. godine). Za kratko vreme napisao preko 20 raznovrsnih komada: od obicne lakrdije do visoke komedije karaktera; u mnogima dao sliku drustva svoga doba, a u nekima je tretirao aktuelne probleme, narocito braka i porodice; svojom neodoljivom komikom i scenskom vestinom privlacio publiku u svim zemljama i vremenima. Glavna dela: "Skola za muzeve", "Skola za zene", "Tartif", "Don Zuan", "Mizantrop", "Zorz Danden", "Tvrdica", "Gradjanin-plemic", "Ucene zene" i drugo.
ko.je.ko.339 bjevdjic,
PERSI BIS SELI pesnik Rodjen 1792. godine. Engleski pesnik, jedan od najvecih liricara; slobodouman, borac protiv tradicija, povlastica i tiranije, uneo u englesku poeziju notu slobode i duhovne smelosti. U poemi "Kraljica Mab" dao izraza svome revolucionarnom osecanju protiv "kraljeva, svestenika i politicara"; "Pobuna Islama" izrazava nadu u bolju buducnost ljudskoga roda; napisao je i pesnicke drame: "Cenci", "Oslobodjeni Prometej" i druge, ali su mu najlepse kratke lirske pesme kao: "Oblak", "Seva", "Oda Zapadnom vetru" i druge: 1821. objavio znamenit esej "Odbrana poezije". Umro je 1822. godine.
ko.je.ko.340 bjevdjic,
FRANC SUBERT kompozitor Rodjen 1797. godine. Austrijski kompozitor, jedan od najznacajnijih predstavnika muzickog romantizma i najistaknutiji kompozitor lida; ziveo i radio u Becu; komponovao nekoliko stotina solo-pesama, medju kojima cikluse "Lepa mlinarica", "Zimsko putovanje", "Labudova pesma", zatim opere, operete, scensku muziku za "Rozamundu", simfonije (najpoznatija "Nedovrsena u h-molu"), "Moments musicauh" za klavir, kamernu muziku i drugo. Umro je 1828. godine.
ko.je.ko.341 bjevdjic,
GAJ JULIJE CEZAR car Rodjen 63. godine pre nove ere. Rimski car, Cezarov naslednik, unuk njegove sestre Oktavije; po smrti Cezarovoj, kao komadant senatske vojske potukao Antonija kod Mutine (43. pre nove ere), ali ubrzo s njim i Lepidom sklopio trijumvirat; posle druge pobede nad Antonijem kod Akcijuma (31. pre nove ere), pod imenom Avgust preuzeo svu vlast i zavladao rimskom drzavom kao prvi imperator, ucinivsi kraj republici; zaveo je novi oblik vladavine i drzavne administracije, poznat pod imenom principata, cime je u stvari centralizovao svu vlast u Rimu; usvojio je Tiberija, koji ga je i nasledio; ulepsao je Rim mnogim gradjevinama i spomenicima, pomogao nauku i umetnost. Njegova vladavina predstavlja najsjajniji period u rimskoj istoriji, pa je to doba i nazvano "Avgustov" ili "Zlatni vek". Ziveo je sve do 14. godine pre nove ere.
ko.je.ko.342 bjevdjic,
DZORDZ ORVEL pisac Rodjen 1903. u Motihariju, Bengal (pravo ime mu je Erik Artur Bler). Engleski pisac; skolovao se u Itonu, Engleska, i posle zavrsetka skolovanja vraca se u Indiju 1922. godine. Jedno vreme radi u Indijskoj imperijalnoj policiji, upoznaje izbliza njene metode i, ogorcen, ubrzo daje ostavku. U godinama koje slede zivi tesko, izvesno vreme radi cak i kao lucki radnik u Burmi. Zatim odlazi u Spaniju i ucestvuje u spanskom gradjanskom ratu na strani republikanaca. Kasnije zivi u Parizu i Londonu. Pisanjem pocinje da se bavi u Indiji, ali prvo delo, autobiografsku prozu "Bez prebijene pare u Parizu i Londonu", objavljuje 1933. u Evropi. Zatim slede "Burmanski dani" (1934), roman "Svestenikova kci" (1935), zabeleske iz spanskog gradjanskog rata "U cast Katalonije" (1938), eseji "U unutrasnjosti kita" (1940), "Zasto pisem" (1947) i druga dela; popularnost stice tek satirom "Zivotinjska farma", koju pise izmedju novembra 1943. i februara 1944, a objavljuje 1945. godine. U njoj Orvel izrazava svoja politicka shvatanja u literarnoj formi i na svoj nacin se obracunava sa politikom vodjenom posle drugog svetskog rata. Roman "1984" je svakako njegovo najbolje delo, koje je objavio 1949. U toj knjizi Orvel predstavlja viziju totalitarne drzave ("Okeanija") u kojoj je covek kao licnost potpuno degradiran, gde ratovima i policijskim terorom sacica onih na vlasti drzi u strahu celo stanovnistvo, gde vladaju beda i glad, gde su ljudske vrednosti cinicno dovedene na najnizi stepen - protest Orvela protiv onih tendencija koje bi istoriju mogle usmeriti u tom pravcu. Umro je 22. januara 1950. godine.
ko.je.ko.343 bjevdjic,
ARTUR NEVIL CEMBERLEN drzavnik Rodjen 1869. godine. Britanski drzavnik i politicar, pripadnik i vodj Konzervativne stranke; postao ministar finansija 1931. i zaveo zastitne carine; 28. maja 1937. zamenio Baldvina na polozaju predsednika vlade i vodje Konzervativne stranke. Prema agresivnim teznjama fasistickih sila vodio politiku oklevanja i popustanja, sto je omogucilo Nemackoj da potcini Austriju i Cehoslovacku, Italiji Etiopiju i Albaniju, i da Franko zbog politike "nemesanja" zagospodari u Spaniji; 1938. sastao se s Hitlerom, Musolinijem i Daladjeom u Minhenu i potpisao kapitulantski Minhenski pakt (29-30. septembra 1938), ali je vec 3. septembra 1939. bio prisiljen da zbog fasisticke agresije objavi rat Nemackoj. Odstupio sa predsednickog polozaja. Smenio ga Cercil s predsednickog polozaja 10. maja 1940. Cemberlen je umro 1940. godine.
ko.je.ko.344 bjevdjic,
VINSTON CERCIL drzavnik Rodjen 1874. godine. Britanski politicar, drzavnik i pisac; kao oficir borio se 1897-98. u kolonijama (Indija, Sudan); u burskom ratu ratni dopisnik; za poslanika izabran 1900; 1905-08. bio drzavni podsekretar za kolonije; 1908-09. ministar trgovine, 1909-11. unutrasnjih poslova; 1911-15. prvi lord Admiraliteta; 1917. ministar za municiju, 1918-21. ministar rata i vazduhoplovstva; bio ideolog i organizator intervencije protiv oktobarske revolucije u Rusiji; 1921-22. ministar kolonija, 1924-29. finansija. Do 1939. van vlade (bavio se pisanjem). Po dolasku Hitlera na vlast u Nemackoj (1933) Cercil opominje Englesku i poziva je da se sto pre i sto jace naoruza; minhensku politiku smatra kobnom, po njemu je beskompromisni kurs jedini nacin da se obuzda Hitler. Po objavi rata Nemackoj (3. septembra 1939) ulazi u Cemberlenovu vladu kao prvi lord Admiraliteta; predsednik vlade i vodj Konzervativne stranke posle saveznickog sloma u Norveskoj (10. maj 1940), u najtezim danima za Englesku (posle pada Francuske). Za vreme rata bio u najtesnjoj vezi s Ruzveltom (Atlantska povelja, konferencije u Kazablanki i Kvibeku) i saradjivao sa Staljinom (konferencija u Teheranu, Jalti i Potsdamu). U skladu sa svojim gledistem da rat vode drzavnici i politicari, a ne vojnici, bio tvorac mnogih strategijskih poduhvata Saveznika u II svetskom ratu. Na parlamentarnim izborima 1945. laburisti su pobedili i preuzeli vlast, ali u oktobru 1951. Konzervativna stranka dobija vecinu i Cercil postaje predsednik vlade. Aprila 1955. povlaci se i ustupa to mesto i vodjstvo stranke svom najblizem saradniku A. Idnu. Dela: "Lord Randolf Cercil", "Moje africko putovanje", "Liberalizam i socijalni problem", "Istorija svetskog rata", "Marlboro", "njegov zivot i doba", "Korak po korak", "U borbu", "Neumoljiva borba", "Pocetak kraja", "Memoari iz drugog svetskog rata" i drugo. Dobio Nobelovu nagradu za knjizevnost 1953. Umro je 1965. godine.
ko.je.ko.345 bjevdjic,
ERVIN ROMEL feldmarsal Rodjen 1891. godine. Nemacki feldmarsal; ucestvovao u I svetskom ratu kao pesadijski oficir; u II svetskom ratu, 1940, komandovao oklopnom divizijom protiv Francuske; kao komandant nemackih fasistickih ekspedicionih snaga ("Africki korpus"), februara 1941. upucen u Libiju gde je posle privremenih uspeha porazen u bici kod El`Alamejna (decembra 1942), a po izvrsenom povlacenju u Tunis (aprila 1943) napustio severnu Afriku; kao komadant "B" armije nije uspeo da spreci iskrcavanje Saveznika u Normandiji, 1944. Posle neuspelog atentata na Hitlera (20. jula 1944), kao jedan od zaverenika otrovao se (14. oktobra 1944).
ko.je.ko.346 bjevdjic,
TOMAS DZEFERSON drzavnik Rodjen 1743. godine. U toku rata za nezavisnost SAD bio predsednik odbora koji je pripremio "Deklaraciju o nezavisnosti", primljenu 4. jula 1776. u njegovoj redakciji. Kao istinski demokrata, svoje robove je pustio na slobodu, ali nije uspeo da izdejstvuje ukidanje crnackog ropstva; bio guverner Virdzinije 1779-81, Vasingtonov sekretar 1790-93, predsednik SAD 1801-09 (treci po redu). Od Napoleona I kupio Lujzijanu za SAD. Osnovao Demokratsku stranku SAD. Umro je 1826. godine.
ko.je.ko.347 bjevdjic,
KONSTANTIN KONSTANTINOVIC RODOFINIKIN diplomata Rodjen 1765. godine. Ruski diplomatski cinovnik, poreklom Grk; prvi ruski sluzbeni predstavnik u Srbiji, poslat prvenstveno da pomogne u organizovanju srpskih drzavnih vlasti; u Srbiju dosao 1807. Njegovi planovi za drzavno uredjenje Srbije bili su izradjeni s teznjom da se Karadjordjeva vlast sto vise ogranici i prenese na Senat; ovo je izazvalo Karadjordjevo nepoverenje i otpor, tim vise sto se Rodofinikin mesao i u unutrasnje poslove i odrzavao veze sa opozicijom: pokusavao je da pridobije staresine za samoupravu pod zastitom Rusije; osecajuci se odgovoran za ustanicku ofanzivu 1809. i plaseci se Karadjordjevog gneva, presao preko Panceva u Krajovu s mitropolitom Leontijem i Petrom Dobrnjcem; novembra 1809. srpska Skupstina trazila je da mu se ne dozvoli povratak, pa je povucen 1810. Umro je 1838. godine.
ko.je.ko.348 dmiladinovic,
>> DZORDZ ORVEL Pa ako mu objavljuješ biografiju, napiši mu bar puno ime i prezime, a ne pseudonim. žovek se zvao Erik Artur Bler (Eric Arthur Blair) rođen u Motihariju (Indija) 25. juna 1903, a umro, mala ispravka 21. januara 1950. Interesantno je da je u Indiji jedno vreme bio pandur, otud mu valjda ideje za 1984.
ko.je.ko.349 bjevdjic,
██Ů DZORDZ ORVEL ██ ██ Pa ako mu objavljuješ biografiju, napiši mu bar puno ime ██ i prezime, a ne pseudonim. Ukoliko si procitao tu biografiju sigurno si mogao da primetis da sam u zagradi, odmah na pocetku, naveo njegovo pravo ime. Medjutim, ako nisi, onda valjda znas da na koricama njegovih knjiga ne pise njegovo pravo ime vec samo "pseudonim" !!
ko.je.ko.350 bjevdjic,
TOMAS MAN knjizevnik Rodjen 1875. godine. Jedan od najznacajnijih nemackih knjizevnika, plodan pisac romana, novela, studija i clanaka. Po dolasku nacista emigrirao najpre u Svajcarsku, zatim u SAD; politicki pripadao umerenoj levici i vodio ogorcenu borbu protiv nacizma, a za sporazum sa SSSR-om; za vreme rata izdavao svajcarski casopis "Mera i vrednost", a javljao se i preko americkog radija, svojim porukama nemackom narodu. Vrlo je blizak Geteu u kome je video simbol najviseg jedinstva humanosti i kulture uopste; u svojim delima udruzivao hladni racionalizam s najneznijom senzibilnoscu, a vecna tema mu je bila problem humanog, covek u svojoj borbi izmedju zivota i duha, duh kao sila koja razara i sublimira zivot. Dobio Nobelovu nagradu 1929, a Geteovu 1949. Dela: "Budenbrokovi" (pesimisticki roman o propadanju bogate trgovacke porodice u toku tri generacije), "Mali gospodin Fridman", "Smrt u Veneciji", "Tonio Kreger", "Razmatranja jednog nepoliticara", "Carobni breg", "Mario i madjionicar", "Gete kao predstavnik gradjanske epohe"; romani "Lota u Vajmaru" (majstorsko delo impresionistickog izlaganja), i "Doktor Faustus" (povest genijalnog muzicara s Niceovim crtama; bavi se opsteljudskom problematikom); tetralogija "Josif i njegova braca"; "Sopenhauer", "problem slobode"; "Postanak doktora Faustusa", "Roman jednog romana", "Izabranik", "Ispovesti varalice Feliksa Krula" i drugo. Umro je 1955. godine.
ko.je.ko.351 bjevdjic,
RAFAELO SANTI slikar Rodjen 1483. godine. Italijanski slikar, najpotpuniji predstavnik renesansnih ideja u slikarstvu; glavne odlike njegovih dela, crtanih i komponovanih s nenadmasnim znanjem, jesu klasicna vedrina i uzvisenost misli i osecanja; slikao je madone, portrete, religiozne i mitoloske kompozicije; kao arhitekt jedno vreme rukovodio zidanjem crkve Svetog Petra; zivot i rad mu se dele na tri epohe: 1. doba ucenja u rodnom gradu Urbinu i usavrsavanja u gradu Perudji kod slikara Perudjina, kad je naslikao "Tri gracije" i "Svetog Djordja"; 2. kratak ali veoma plodan boravak u Firenci (1504-08), gde je, pored autoportreta, izradio velik broj madona, koje su mu pronele slavu sirom sveta: "Madona dela Granduca", "Madona u polju", "Lepa povrtarka", "Madona sa cesljugarom" i mnoge druge, kojima treba dodati najslavniju, radjenu kasnije (oko 1513), "Sikstinsku madonu"; 3. zivot i rad u Rimu (1508-20), gde je za papu Julija II i Lava X izradio freske u standzama i lodjama Vatikana, koje su se ubrajale u najsavrsenije kompozicije zidnog slikarstva u doba renesanse ("Atinska skola", "Parnas", "Izgnanje Heliodora", "Oslobodjenje Svetog Petra" i druge); radio i portrete, medju kojima su narocito cuveni po lepoti umetnicke obrade: "Portret mladog coveka", "Portret pape Julija II", portret "Baltazara Kastiljona", "Kardinal Alidozi". Umro je 1520. godine.
ko.je.ko.352 bjevdjic,
SERGEJ VASILJEVIC RAHMANJINOV kompozitor-pijanista Rodjen 1873. godine. Ruski kompozitor i pijanista; od 1918. ziveo u SAD, ne prekidajuci veze sa domovinom; nastupao i kao operski i simfonijski dirigent, ali je svetsku slavu stekao kao pijanista i kompozitor cija dela predstavljaju sintezu evropskog duha i ruske narodne osecajnosti; komponovao opere, simfonijske kompozicije i drugo, ali se najoriginalnije izrazio u klavirskim kompozicijama (cetiri koncerta i "Rapsodija na Paganinijevu temu" za klavir i orkestar i drugo) i solo-pesmama. Umro je 1943. godine.
ko.je.ko.353 bjevdjic,
ARTUR SOPENHAUER filozof-idealist Rodjen 1788. godine. Nemacki filozof-idealist, klasican predstavnik pesimizma; ucio da je volja osnova svega, Kantova "stvar po sebi", sustina sveta, koji je samo predstava. Volja je vecito nezadovoljena, i zato je zivot beskrajna patnja, a ovaj svet najgori moguci svet. Cilj svega je "nirvana" (budizam). Glavno delo: "Svet kao volja i predstava". Veci uticaj stekao tek pred kraj zivota i posle smrti. Ostala dela: "Metafizika lepog", "Metafizika polne ljubavi", "O stilu i pisanju", "O geniju" i drugo. Umro je 1860. godine.
ko.je.ko.354 bjevdjic,
IVAN SERGEJEVIC TURGENJEV knjizevnik Rodjen 1818. godine. Ruski knjizevnik; poceo crticama iz lova, uzimajuci za glavne junake razlicite tipove ruskih seljaka, naglasavajuci njihovu prirodnu bistrinu i obdarenost; kasnije se zainteresovao za tipove intelektualaca i njihove dileme, sudbine i odnos prema drustvenoj stvarnosti svog doba; pronasao je novu varijantu "suvisnog coveka" plemica-intelektualca i otkrio tip "nihiliste", gradjanskog intelektualca sukobljenog s konzervativizmom tradicionalne plemicke kulture; u dva poslednja romana dao je jos dve intelektualne sredine: jednu odvojenu od naroda i zabavljenu apstraktnim umovanjem o sudbini domovine, i drugu koja ide u narod da bi pokrenula narodni duh i angazovala ga u borbi za progres, tzv. narodnjaci; liricnost svoje proze izrazenu u opisima pejzaza, obradi propadanja plemickih gnezda i neznih, a ujedno energicnih zenskih likova, elegicnost sa kojom je dao rezignaciju razocaranih intelektualaca, sazeo je pred kraj zivota u jedinstven zanr ritmovane lirske proze - pesme u prozi; dela su mu jos za zivota bila popularna i izvan granica Rusije i znacajno uticala na razvoj novelistike. Glavna dela: romani "Plemicko gnezdo", "Rudin", "Dim", "Novina", "Ocevi i deca", "Uoci novih dana"; zapisi "Lovcevi zapisi"; pripovetke "Asja", "Prolecne vode"; pesme u prozi "Vrabac", "Siromah", "Pir kod Vrhovnog bica"; drama "Mesec dana na selu", i drugo. Umro je 1883. godine.
ko.je.ko.355 bjevdjic,
ALFRED NOBEL hemicar Rodjen 1833. godine. Svedski hemicar, pronalazac i filantrop, industrijalac; 1867. pronasao dinamit, 1886. balistit, jedan od prvih bezdimnih baruta, i patentirao jos preko 100 drugih izuma; proizvodnjom dinamita i drugih eksploziva veoma se obogatio i ostavio je svojim testamentom fond od 9,2 miliona dolara za dodeljivanje "Nobelove nagrade" za izvanredna dostignuca na podrucju fizike, hemije, medicine (i fiziologije), knjizevnosti i zalaganja za mir. Nagrade su prvi put dodeljene 1901. Za hemiju i fiziku dodeljuje nagrade Svedska akademija nauka, za medicinu (i fiziologiju) Institut Karolina u Stokholmu, a za mir komisija od pet clanova, koju bira Norveska narodna skupstina. Nobel je umro 1896. godine
ko.je.ko.356 bjevdjic,
LAV NIKOLAJEVIC TOLSTOJ knjizevnik Rodjen 1828. godine. Veliki ruski knjizevnik i mislilac; po poreklu plemic, u svom delu bio je sav okrenut narodu i teskim uslovima carskog samodrzavlja i grube eksploatacije u kojima je taj narod ziveo. Ucestvovao je u krimskom ratu kao mlad oficir, a zatim je podneo ostavku i povukao se na imanje Jasnu Poljanu, gde je ziveo sve do svoje 82. godine; tada je napustio porodicu i kucu i umro na zeleznickoj stanici Astapovo, odbivsi da se izmiri sa pravoslavnom crkvom koja ga je ranije ekskomunicirala. Celokupan knjizevni opus posvetio je razoblicavanju teskog drustvenog stanja u Rusiji toga vremena, pisao je protiv svih institucija koje su pritiskivale celokupan drustveni zivot, protiv brakova zasnovanih na interesima, protiv nepravednih sudova, protiv crkve i njenog licemerja, protiv rata, eksploatatorske plemicke klase, carskog samodrzavlja i terora pomocu koga se ono odrzavalo, ali je u svemu tome postojao dubok razdor u njegovoj licnosti; bio je nenadmasan slikar stravicne bede ruskog seljaka i svih vidova nasilja u tadasnjoj Rusiji, ali se s druge strane svim zarom zalagao da se ta pitanja ne smeju resavati pomocu nasilja, buna i prevrata, nego mirnim putem kroz prosvetiteljski rad i vaspitnim merama; kao pisac posedovao je ogromnu i originalnu stvaralacku snagu; odlikuju ga izvanredna jednostavnost izraza, jasnoca u kazivanju svojevrsnog realizma; njegova dela su postala kulturna svojina celog sveta; izvrsio je veliki uticaj i na rusku i na svetsku knjizevnost; pored pripovedaka, drama i romana, treba spomenuti i njegovu obimnu i angazovanu publicisticku delatnost, jer je u svojim clancima pokazao istu sirinu interesovanja, istu dubinu povezanosti s narodnim zivotom i ostrinu kritike tadasnjeg drustva kao i u svojim umetnickim delima; u toj delatnosti su takodje veoma vidljive drasticne protivrecnosti u njegovom pogledu na sve probleme sveta, ali i na nacin resavanja tih problema, tj. uvek strasno protivljenje da se zlu suprostavlja nasilje u bilo kom vidu. Glavna dela: "Ana Karenjina", "Vaskrsenje"; pripovetke "Savastopoljske price", "Otac Sergije", "Kozaci", "Krajcerova sonata", "Hadzi-Murat", "Narodne price"; drame "Zivi les", "Carstvo mraka", "Svetlost u tami svetli"; studije "Sta je umetnost", "Moja ispovest", "U cemu je moja vera", "Ne mogu da cutim", "Pa sta da radimo ?"; memoari "Detinjstvo", "Decastvo", "Mladost", i druga dela. Umro je 1910. godine.
ko.je.ko.357 bjevdjic,
MARKO POLO putnik Rodjen 1254. godine. Najpoznatiji svetski putnik srednjeg veka, iz Venecije, poreklom sa Korcule; 1271. krenuo na Daleki istok i proputovao jugozapadnu i srednju Aziju (Mesopotamija, Kurdistan, Persija, Turan, Pamir, Kineski Turkestan, Mongolija), i stigao u Peking 1275; prvi Evropljanin koji je presao preko Pamira, Turkestana i Mongolije; Proputovao gotovo celu Kinu (1275-92); vratio se 1295. u Evropu preko Indonezije, Singapura, Indijskog okeana, Persije i Crnog mora. Opis svojih putovanja objavio 1298. u knjizi koju je po njegovom kazivanju napisao italijanski pisac Rusticijano (Rusticelo) iz Pize. Marko Polo je umro 1324. godine.
ko.je.ko.358 bjevdjic,
SERGEJ SERGEJEVIC PROKOFJEV kompozitor-pijanista Rodjen 1891. godine. Ruski kompozitor i pijanista, jedan od najoriginalnijih ruskih muzickih stvaralaca; zavrsio Petrogradski konzervatorijum 1914, kao ucenik Rimskog-Korsakova i Ljadova (kompozicija, klavir, dirigovanje); od 1918-21. ziveo u Engleskoj i SAD, a 1922-32. u Francuskoj, nastupajuci kao pijanista u mnogim zemljama. Komponovao mnogobrojna dela iz skoro svih oblasti muzickog stvaranja, medju kojima se isticu: opere "Zaljubljen u tri narandze", "Semjon Kotko", "Plameni andjeo", "Rat i mir"; baleti "Romeo i Djulijeta", "Pepeljuga", "Prica o kamenom cvetu"; kantata "Aleksandar Nevski"; simfonijska bajka "Pedja i vuk"; "Klasicna simfonija", zatim muzika za filmove "Aleksandar Nevski", "Ivan Grozni" i drugo. Umro je 1953. godine.
ko.je.ko.359 bjevdjic,
DZOZEF PULICER novinar Rodjen 1847. godine. Severnoamericki novinar madjarskog porekla, vlasnik listova "Post-Dispec" iz Sent-Luisa, "Vorld" i "Ivning vorld" iz Njujorka; iznosenjem upadljivih primera drustvene i ekonomske nejednakosti, tezio reformama i otklanjanju zloupotreba; otuda je stekao naziv "osnivac senzacione stampe" u SAD. Osnivac "Pulicerove nagrade" za dela iz oblasti americke istorije, poezije, drame, romana, muzike i novinarstva; nagrade se dele svake godine, a ogranicene su na americke drzavljane. Pulicer je umro 1911. godine.
ko.je.ko.360 bjevdjic,
ERNEST RADERFERD fizicar Rodjen 1871. godine. Britanski (novozelandski) fizicar, profesor Univerziteta u Kembridzu, jedan od osnivaca moderne atomske (nuklearne) fizike; bavio se istrazivanjem radioaktivnih pojava, utvrdio raspadanje radioaktivnih elemenata i dokazao da je atom sastavljen od jezgra i elektrona koji kruze oko njega, i tako dao tzv. dinamicki model atoma; izvrsio dezintegraciju jezgra atoma azota pomocu alfa-cestica radijuma. Dobio Nobelovu nagradu za hemiju 1908. Umro je 1937. godine.
ko.je.ko.361 bjevdjic,
FRENK LOJD RAJT arhitekt Rodjen 1869. godine. Severnoamericki arhitekt, jedan od tvoraca moderne arhitekture funkcionalnog tipa; prvi u svojoj zemlji upotrebio armirani beton i industrijski gradjevinski materijal; izvrsio velik uticaj na savremene arhitekte; podigao niz modernih zgrada i vila, medju kojima Kaufmanovu "vodopadnu" kucu ("Fallingwater" u Konelsvilu, Pensilvanija), Kunli Riversajd, Florida Sautern Kolidz, hotel Imperijal u Tokiju, Gugenhajmov muzej u Njujorku i drugo. Umro je 1959. godine.
ko.je.ko.362 novim,
" LAV NIKOLAJEVIC TOLSTOJ " knjizevnik ... i uz, ostalo, dokazivao da je Šekspir u stvari jedan običan LRP.
ko.je.ko.363 dmiladinovic,
>> Pa ako mu objavljuješ biografiju, napiši mu bar puno ime Posopam se pepelom. Pitaj boga iz kog razloga mi fali prva linija, međutim kad sam ponovo skinuo, video sam da zaista piše. Puno izvinjenja sa moje strane.
ko.je.ko.370 bjevdjic,
ROBERT OPENHAJMER fizicar Rodjen 1904. godine. Severnoamericki fizicar, profesor Univerziteta u Kaliforniji (do 1942); godinama se bavio eksperimentima i imao vise pronalazaka na polju atomske fizike; njegov je pronalazak i "Openhajmer-Filipsova-reakcija"; na poziv Ministarstva rata SAD napusta 1942. Univerzitet da bi odigrao vodecu ulogu u resavanju problema na izgradnji atomske bombe. Do 1945. bio direktor laboratorije za izradu atomske bombe u Los-Alamosu, kad mu je Ministarstvo rata poverilo da radi "na primeni atomske energije u vojne svrhe"; od 1953. pod sumnjom da odrzava veze s komunistima, onemogucen mu je dalji rad na atomskim pronalascima u SAD, jer je bio protivnik proizvodjenja vodonicnih bombi i zalagao se za koriscenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Rehabilitovan je 1963. Umro je 1967. godine.
ko.je.ko.371 bjevdjic,
JOZEF HAJDN kompozitor Rodjen 1732. godine. Austrijski kompozitor; najpre je bio pevac u decjem horu u Becu, potom trideset godina muzicar na dvoru kneza Esterhazija; u dva maha putovao u Englesku, gde je stekao svetsku slavu i gde su nastala njegova najzrelija dela. Najveci znacaj imaju njegove simfonije i gudacki kvarteti, ciji je klasicni oblik usavrsio i prosirio u pogledu tematike i doneo novine u orkestraciji. Boraveci u sredini nastanjenoj jos od XVI veka Gradiscanskim Hrvatima (Burgenland), napajao se slovenskim narodnim napevima, koje je uneo u mnoga dela, izmedju ostalog i u austrijsku himnu "Gotterhalte". U velikom nizu simfonija, koje cesto imaju programsku pozadinu, isticu se grupe "pariskih i londonskih simfonija". Ostala dela: gudacki kvarteti, klavirske sonate, oratorijumi "Stvaranje", "Godisnja doba", opere "Apotekar", "Prava istrajnost", "Svet na mesecu", crkvena muzika i drugo. Umro je 1809. godine.
ko.je.ko.372 bjevdjic,
MARKO TULIJE CICERON politicar-pisac Rodjen 106. godine pre nove ere. Veliki rimski govornik, politicar, filozof i pisac; kao konzul 63. godine pre nove ere otkrio i savladao Katalininu zaveru; bio republikanac, protivnik Cezara i Antonija; ubijen 43. godine pre nove ere; ostavio veci broj govora, dela i veliku prepisku; u pogledu stila i jezika najveci rimski pisac. Dela: "Besede", "O besedniku", "Razgovori u Tuskulumu", "O starosti", "O prijateljstvu", "O najvisem dobru i zlu", "O prirodi bogova", "O duznostima" (u ovom delu dao cuvenu pravnu izreku "Summum ius summa iniuria", tj. stroga primena zakona cesto donosi nepravdu). Cuvene su njegove besede: "Filipike" (14), "Protiv Katiline". Umro je 43. godine pre nove ere.
ko.je.ko.373 bjevdjic,
DJOAKINO ROSINI kompozitor Rodjen 1792. godine. Italijanski kompozitor; komponovao 39 opera, od kojih se do danas odrzalo na repertoaru samo nekoliko. Popularnost mu donela najvise opera "Seviljski berberin"; ostale opere "Viljem Tel", "Tankredi", "Otelo", "Semiramida" i druge. Iz oblasti crkvene muzike istice se "Stabat Mater". Umro je 1868. godine.
ko.je.ko.374 bjevdjic,
RIHARD STRAUS kompozitor Rodjen 1864. godine. Nemacki kompozitor i dirigent, najistaknutiji nemacki kompozitor svoga doba, nastavljac programske muzike, znacajan stvaralac moderne muzicke drame, majstor orkestracije; radio u Minhenu, Vajmaru, Berlinu i Becu; komponovao opere, operete, simfonijske poeme, balete, solo-pesme, kamernu muziku i drugo. Glavna dela: simfonijske poeme "Don Huan", "Til Ojlenspigel", "Simfonija Alpa", "Simfonia domestica", "Junacki zivot"; opere "Saloma", "Elektra", "Kavaljer s ruzom", "Egipatska Helena", "Arabela", "Danajina ljubav" i drugo. Umro je 1949. godine.
ko.je.ko.375 bjevdjic,
ARTURO TOSKANINI dirigent Rodjen 1867. godine. Italijanski operski i simfonijski dirigent svetskog glasa; dugo godina dirigovao u milanskoj Skali, a zatim u Metropoliten operi u Njujorku, gde je organizovao i simfonijski orkestar; pored toga dirigovao je mnogim orkestrima u celom svetu i stekao ugled najveceg dirigenta danasanjice. Umro je 1957. godine.
ko.je.ko.376 bjevdjic,
INDEX BIOGRAFIJA U TEMI "KO JE KO" ---------------------------------- Poruka Ime i Prezime ---------------------------------- 12.330 CARLI CAPLIN 12.331 ROBERT SUMAN 12.332 KLAUDIO MONTEVERDI 12.333 HORACIO NELSON 12.334 NIKOLAJ II ALEKSANDROVIC 12.335 PJOTR ILJIC CAJKOVSKI ---------------------------------- 12.336 VILJEM SEKSPIR 12.337 JOHAN FRIDRIH SILER 12.338 ZAN BATIST POKLEN MOLIJER 12.339 PERSI BIS SELI 12.340 FRANC SUBERT 12.341 GAJ JULIJE CEZAR ---------------------------------- 12.342 DZORDZ ORVEL 12.343 ARTUR NEVIL CEMBERLEN 12.344 VINSTON CERCIL 12.345 ERVIN ROMEL 12.346 TOMAS DZEFERSON 12.347 KONSTANTIN KONSTANTINOVIC RODOFINIKIN --------------------------------- 12.350 TOMAS MAN 12.351 RAFAELO SANTI 12.352 SERGEJ VASILJEVIC RAHMANJINOV 12.353 ARTUR SOPENHAUER 12.354 IVAN SERGEJEVIC TURGENJEV 12.355 ALFRED NOBEL --------------------------------- 12.356 LAV NIKOLAJEVIC TOLSTOJ 12.357 MARKO POLO 12.358 SERGEJ SERGEJEVIC PROKOFJEV 12.359 DZOZEF PULICER 12.360 ERNEST RADERFERD 12.361 FRENK LOJD RAJT --------------------------------- 12.370 ROBERT OPENHAJMER 12.371 JOZEF HAJDN 12.372 MARKO TULIJE CICERON 12.373 DJOAKINO ROSINI 12.374 RIHARD STRAUS 12.375 ARTURO TOSKANINI --------------------------------- Nastavak 13. aprila 1994. godine
ko.je.ko.377 ndragan,
/ FRENK LOJD RAJT / Rodjen 1869. godine. Severnoamericki arhitekt, jedan od tvoraca Oženjen unukom Marka Miljanova.