CIVIL.5

02 Feb 1994 - 11 Apr 1994

Topics

  1. filozofija (15)
  2. religija (24)
  3. istorija (16)
  4. nauka (82)
  5. umetnost (31)
  6. knjizevnost (206)
  7. film (692)
  8. muzika (581)
  9. o.jeziku (1892)
  10. oko.sveta (124)
  11. satira (32)
  12. ko.je.ko (377)
  13. deponija (58)
  14. skola (201)
  15. licni.stav (669)

Messages - knjizevnost

knjizevnost.102 ndragan, -> #87, veca
/ p.s. Nemoj svađu ovde da mi prenosite ;)) Preći će mečka i pred druga vrata... :) Bue_ Ndragan
knjizevnost.103 dr.grba, -> #94, hose
>> Sećam se da sam čitao njegovu knjigu pre jedno 8. godina,mogu ti >> reći da je strava.Gde se samo čovek seti svih tih bizarnosti i >> gadosti ;) E, pa Harms je glavom platio svoje delo... >> Pošto nisam nikada uspeo da nađem tu knjigu ,baš bi >> mogao da počneš da ubacuješ njegove priče... Pokušaj da nađeš knjigu u ediciji "Reč i misao" (one poznate crvene, broširane). Doštampana je pre dve-tri godine. Ja sam sebi kupio samo jedan primerak (: >> Nadam se da nisam jedini kome se sviđa čika Danil Harms. Nisi jedini (:
knjizevnost.104 dr.grba, -> #99, novim
>> :))). (Prevešću vam ovih dana, ako stignem, nešto neprevedeno i >> poslati ovamo, ok?) Uradi to i kod mene imaš doživotni kredit.
knjizevnost.105 novim, -> #104, dr.grba
Danil Harms: CIRKUS PRINTINPRAM (Neverovatna predstava. Nov program) Sto krava, Dvesta dabrova, žetristo dvadeset Učenih mačaka Prikazaće četrdeset Izvanrednih Tačaka. žetiri hiljade petlova I četiri hiljade ćurana Odjednom Izripava Iza četiri paravana. Dve svinje Otplesaće polku. Klovn Pećka Udariće klovna Koljku. Klovn Koljka Udariće klovna Pećku. Učeni papagaj Poješće usoljenu Cvećku. žetiri tigra Pošoraće se s četiri lava. Izaći će Ivan Kuzmič S pet glava. Hohlov ljudina Podiže zubima slona. Gase se lampe, Rasipa mesečina. Zasijaće pod kupolom Električna zvezda. Učene lastavice Saviće zlatna gnezda. Grunuće muzika, U cirkusu se smrkava... Na tom se, drugari, Predstava Naša S v r š a v a. 1941. ps: Dopuna uz poruku 6.99: Harms je optuživan za "štetočinsko delovanje u dečjoj književnosti", ali su zapravo zvanično bili on i njegovi prijatelji optuženi (i kao takvima im se izgubio trag) za ovo (citat): "stvaranje monarhističke organizacije u oblasti dečje književnosti"! (Svaka sličnost ovog Printinpram cirkusa sa našim je slučajna, naravno... Ovo je, izgleda, poslednja stvar koju je Harms napisao neposredno pred hapšenje.)
knjizevnost.106 dr.grba, -> #105, novim
>> Na tom se, drugari, >> Predstava >> Naša >> S v r š a v a. >> ... >> je slučajna, naravno... Ovo je, izgleda, poslednja stvar koju je >> Harms napisao neposredno pred hapšenje.) Kao da je naslutio... Ne mogu da ne prokomentarišem: čitajući ovo, imao sam snažnu asocijaciju na cirkus doktora Volanta u knjizi "Majstor i Margarita". Kao da je tim nesrećnim ljudima cirkus bio jedino objašnjenje za ono što im se zbilja dešavalo... BTW, Novice, imaš li kakvih podataka kako se desilo da je Harmsov materijal sačuvan? Zna se da je onaj sistem bio savršen u zatiranju tragova, ako treba i tri kolena unazad...
knjizevnost.107 novim, -> #106, dr.grba
" kako se desilo da je Harmsov materijal sačuvan? Zna se da je onaj " sistem bio savršen u zatiranju tragova Harms je počeo sredinom dvadesetih, a već oko 1930. njega počinju da napadaju (po običaju, suviše revnosne netalentovane gnjide-šlihtare) i to se poklapa s prvim velikim talasom tzv. čistki (1929-1932). Tokom tridesetih on pomalo štampa, negde do 1936, s promenljivim uspehom, ali zna da, otkad je 1930. bio napadnut u jednom tekstu u nekom partijskom listu kao autor "poezije klasnog neprijatelja", treba da se čuva. Objavljuju ga (ali retko) ponegde u nekom časopisu za decu, i javno je skoro mrtav. U ta vremena on svoje stvari piše na cedulje koje deli prijateljima i poštovaocima. Odatle je nešto sačuvano, kao i neke od njegovih radnih beležnica (koje su, nekim čudom, preživele; ne zna se tačno kako; u vreme kad sam se bavio Harmsom, pre 15-ak godina, nije u interesu bilo tih "čuvara rukopisa" da odaju svoj identitet; danas se verovatno može ući u trag). - Možda je imao i neko razvijenije čulo za deljenje svojih stvari (sluteći da će ona tako preživeti) i otud što mu je majka bila andragog - bavila se ženama koje su prošle zatvore. Bog bi znao. žudna je Rusija. I - velika. Iako je žeka bila kao Udba ("sudba"; ili kao Ozna - "sve dozna"), bilo je - kako obično biva sa birokratizovanim i na svoj način korumpiranim službama - i nekih margina za sklanjanje. Tako je u vreme žestokih čistki (kad su se komšije potkazivale; to uvek biva tako) u Rusiji praktikovan i tzv. odlazak u narod: odeš, nekud gde te niko ne zna, podmažeš lokalnog šefa da te primi za radnu snagu u nekom kolhozu, on garantuje lokalnoj žeki da si pod njegovim nadzorom - i nastaviš pod novim imenom. Dabome, sa starim životom (porodicom, prijateljima, mestom boravka) si sve prekinuo. Solženjicin navodi da je nekoliko miliona ljudi tako "odlazilo u narod" u vreme staljinističkih pomama. (Podatak je važan za zasnovanost ekonomskih tumačenja zašto su Staljinu bili potrebni logori. Ne samo kao sredstvo represije, što su u prvom redu bili, nego i za velike radove, besplatna radna snaga koju si mogao da držiš na malo hrane i vode. Ako si, dakle, "pobegao u narod", postajao si neka vrsta roba na nekom kolhozu. Preživeo jesi, po cenu koja je, naravno, za tebe skupa, za kolhoz-sistem jeftina. Mračno. Ipak, nije daleko od istine ni da modusi ovog rata kod nas - gde se zvanično ili "nije" ratovalo ili "malkice" tek ratuckalo - predstavljaju jedan od najjeftinijih načina rata. Potrošno i jeftino ljudsko meso. Ono koje ne bi u rat - pa, zadovoljiće se mrvom hleba. S par maraka tzv. plate. Nejasnost i besmislenost ratova kod nas je režim vrlo vešto dozirao za potrebe dobijanja jeftine radne snage. - Udaljih se načisto od teme, sorry.) ps: Ne mogu da nađem "Radovo" izdanje Harmsa ("Reč i misao" biblioteka; otišlo mi nekud). Ako neko ima, i ako mu nije teško, neka mi u mail baci sadržaj - spisak priča; ne prevodi mi se već prevedeno; za Sezam samo premijere Harmsa :). - Evo, u sledećoj poruci pesmuljak o tome kako nestaju ljudi.
knjizevnost.108 novim, -> #106, dr.grba
Danil Harms: IZ KUĆE JE IZIŠAO žOVEK Iz kuće je izišao čovek Sa štapom i prebačenog džaka. I na daleki put, I na daleki put Krenuo je on nekuda pešaka. Išao je sve pravo i napred I sve ispred sebe pogledom bdeo. Nije spav'o, nije pio, Nije pio, nije spav'o, Nije spav'o, nije pio, niti jeo. I kad odjednom, kroz šibljak, Zašao je u šumu, na crno mesto. I istog je trena, I istog je trena, I istog je trena načisto nest'o. Ali, ako bi se slučajno zbilo Da na njega negde naletite, Tada što brže, Tada što brže, Što brže nas o tom izvestite. 1937. (ps: Harms je imao ono što se zove - apsolutni sluh. Moji prevodi su, naravno, daleko, daleko od zvuka originala. Kad se ova pesma o tome kako nestaju ljudi pročita u originalu, glasno, ostaje zaista utisak struganja vilicama i škrgutanja zubima.)
knjizevnost.109 darone, -> #98, dcolak
>> Kakve veze ima moj negativan odnos prema smeću sa smećarima? Tjah, >> trebalo bi da negiramo sve one doktore koji, ta, recimo popravljaju >> ljudima zube. Ima apsolutno veze - zubari su (većinom ;) ljudi koji iza sebe imaju godine školovanja, i nikako se ni za jednog zubara ne može reći da je, recimo, nepismen. To se za nekog smećara sa sigurnošću može reći (iako je nepismenost radikalan pojam, mogao sam da kažem i neobrazovanost, ali nisam hteo da te zbunjujem - u prošloj poruci nikako da ukapiraš u ćemu se radi ;))) Meni se relacija sa smećarem izuzetno dopala - zato sam je i upotrebio. E, molim lepo, smećar nikada neće (baš zbog svoje neobrazovanosti) reći za neku pesmu da mu se ne dopada iz razloga "tog i tog, pesničke slike te i te", na kulturološki visokom nivou (čitaj rečnik nije akademski), već će reći (otprilike): "To bre sranje kakvog nema". Na jednom javnom mestu, kakav je Sezam, takvim rečenicama jednostavno nema mesta. Ili se možda ne slažeš? A mislim da ti, iako ne koristiš takav rečnik, autorima pesama ne daješ kvalifikacije na visokom nivou (što za tebe smatram da bi trebalo). Tvoje poruke _jesu_ uvredljive (rekoh li ti to već?), i, ako ih ti tako ne osećaš, veruj mi, ima nas koji to osećamo (mogu samo da zamislim kako se oseća čovek kojem si odgovorio). Misliš li da te je wizard uzalud kritikovao? >> Karies je gadna stvar, gora i od smeća, ne? Paaaaa... ne bih rekao, ali se pitam kakve to sad veze ima sa ovim što pričamo? [Karijes je prirodna bolest, dok je smeće stečena ("bolest"). A može i ovako: probaj da staviš smeće usta, nećeš se baš najbolje provesti - bar ako ga zadržiš u usnoj duplji onoliko koliko zadržavaš karijes (ako ti analogija niej baš najčistija, nije ni meni, ja se samo zezam ;) ] >> │ Smećari su uglavnom neobrazovani >> │ ljudi (oko ovoga se takođe moraš složiti). >> >> Ne moram se složiti. Smećari kod nas, u USA, u Francuskoj... ? Ok, da budem precizniji: Smećari zaposleni u D.P. Gradska čistoća su uglavnom neobrazovani ljudi. Oko toga već moraš da se složiš - pa daj od nečega da krenemo. Mada ja mislim da ništa nije bolje ni u USA, Francuskoj. Ako ti i to smeta - da li misliš da su svi đubretari obrazovani ljudi, kao što su, recimo (tvoj primer), zubari? Ako to ne misliš, znači da ih ima neobrazovanih. E, takvih zubara nema (uglavnom, rekoh već ;) >> Nisi mi jasan, šta želiš da kažeš? Da je _moj_ tekst smeće? Ja mislim da jeste. Ali se prema njemu nisam (niti ću se, da se razumemo :) ophoditi smećarski ;) >> Prvo kažeš da sam ja smećar čim smatram tuđi tekst za smeće, Prvo, nikada nisam rekao to što ti kažeš da sam rekao. A rekao sam, evo ti citat, ti si ga sam izdvojio par redova niže. Onda ne uvodim taj podatak, već kažem da ga ja smatram smećem (s dopuštenjem). >> a onda uvodiš podatak da je moj tekst smeće i da sam _zato_ smećar? Ne, zašto sam te uporedio sa smećarem sam objasnio gore pri vrhu. >> Umeš li ti iskreno da govoriš (ili bolje reći jasno)? Ne, jer tebi sve mora... znaš već ;))) >> BTW, tvoja originalna poruka glasi: >> >> xexe, dobar potez ;) Ali: prema smecu se _ne_ treba ophoditi smecarski, >> jer, ako to radiš, samo ti se kaže šta si ;)) >> >> Sasvim jasna rečenica. Ako si očekivao da ja iz toga izbunarim da >> misliš da je _moj_ tekst smeće, svaka ti čast! To niti mi je bio cilj, niti sam očekivao da ćeš ti to tako shvatiti. BTW, tu ti je citat, malopre sam ga se džabe prisećao, gde ti vidiš da sam ja rekao da si smećar ako neki tekst smatraš smećem??? Na ovo ZAHTEVAM da mi odgovoriš! (a baš bi bilo lepo i da kažeš da nisi mislio da mi podmećeš, što si uradio) >> Pročitaj još jednom svoju poruku, i objasni mi gde se tu pominje >> moj tekst? ? Ti nisi shvatio da ako se tebi obraćam, pa još u drugom licu, da pričam o tebi, odnosno tvojim porukama? >> │ U to da li je pomenuti tekst smeće ne bih ulazio. >> >> Baš si zanimljiv čovek. Napadneš me, i sad, kada treba da izneseš >> svoj stav o tim tekstovima ti .... Svaka čast, TAKO TREBA! Ovo ti je najvažniji argument ;))))) Bre, ja ću da raspravljam o onom o čemu želim da raspravljam, a ne o onom o čemu bi ti voleo da ja raspravljam! I to smo sredili. [Primetio sam da ti je omiljen taj slogan... (TAKO TREBA!) Ti to čitaš sa plakata koji si okačio na zid? ;> ] >> │ Iznosim ga iz kuće. Što pitaš? Problem je što je to _moje_ smeće. Ti se >> │ baviš tuđim - kako sam kažeš. >> >> Tuđe smeće? žek' da tebi neko pred vrata prospe smeće šta bi radio? Jebo bi mu sve po spisku ;) I naterao ga da ga pojede ;)) Šalim se, izneo bi ga na ulicu (smeće).
knjizevnost.110 darone, -> #107, novim
>> ps: Ne mogu da nađem "Radovo" izdanje Harmsa ("Reč i misao" biblioteka; >> otišlo mi nekud). Ako neko ima, i ako mu nije teško, neka mi u mail >> baci sadržaj - spisak priča; ne prevodi mi se već prevedeno; za >> Sezam samo premijere Harmsa :). Imam ja :) kratke priče: Slučajevi Plava sveska br. 10 Susret Kasirka Starice koje ispadaju (super priča :) (Vakcina) Bronzani pogled Gubici Početak veoma lepog letnjag dana (Simfonija) Novi talentovani pisac (žvoruge) Optička varka (čelja) Priča o onima koji se tuku Predavanje Stvar Prljava priča Pakin i Rakukin Šta danas prodaju u radnjama Maškim je ubio Koškina Pobuna San San draži čoveka Slučaj Petrakova Vitezovi Događaj na ulici Sud linča (Trčanje) Smetnja Mišinova pobeda Karijera Ivana Jakovljeviča Antonova Stolar Kušakov Mladić koji je zaprepastio čuvara Sanduk Kapa Vlast Padanje Praznik Gatka O pojavama i postojanju Istorijska epizoda Vitez Otac i kći Sudbina profesorove žene Jedna istorija Feđa Davidovič Sonet (Kapucin) Rehabilitacija O tome kako su me posetili glasnici Simfonija br. 2 (Nametljivost) Uspomene jednog mudrog starca Sveska (Odmor) Učitelj Kako sam raskrinkao jedno društvo Veza Iz beležnice Dečja priča Starica (malo duža priča :) kratki komadi Neuspela predstava (Vodvilj) žuk Komad Puškin i Gogolj Grigorjev i Semjonov Lovci Sastanak Svestrano istraživanje Američki mjuzikhol Matematičar i Andrej Semjonovič Makarov i Petersen žetiri ilustracije kako nova ideja zapanjuje na nju nepripremljenog čoveka Sagrešenje ili poznavanje dobra i zla O drami Jelizaveta Bam (malo duži komad :) pisma Jakovu Semjonoviču (27. mart 1931) Tamari Aleksandrovoj (17. jul 1931) Tamari Aleksandrovoj i Leonidu Saveljeviču (28. jun 1932) Tamari Aleksandrovoj, Leonidu Saveljeviču, Jakovu Semjonoviču i Valentini Jefimovoj (1. avgust 1932) Klavdiji Vasiljevnoj (20. septembar 1933) Klavdiji Vasiljevnoj (21. oktobar 1933) Klavdiji Vasiljevnoj (24. septembar 1933) Nikanadru Andrejeviču (1933)
knjizevnost.111 darone,
Danil Harms SMETNJA Pronin je rekao: - Imate veoma lepe čarape. Irina Mazer je rekla: - Sviđaju vam se moje čarape? Pronin je rekao: - O, da. Veoma - i dodirnuo ih rukom. Irina je rekla: - A zašto vam se sviđaju moje čarape? Pronin je rekao: - Veoma su glatke. Irina je zadigla suknju i rekla: - Vidite li koliko su dugačke? Pronin je rekao: - Oho, da, da. Irina je rekla: - A evo ovde se završavaju. Tu već ide gola noga. - Oho, kakva noga! - rekao je Pronin. - Imam veoma debele noga - rekla je Irina. - A i u kukoima sam veoma široka. - Pokažite. - Ne može - rekla je Irina - nemam gaćice. Pronin se spustio pred nju na kolena. Irina je rekla: - Zašto ste kleknuli? Pronin ju je poljubio u nogu nešto poviše čarapa i rekao: - Eto zašto. Irina je rekla: - Zašto mi zadižete suknju još više? Već sam vam rekla da sam bez gaćica. Ali joj je Pronin uprkos tome zaduga suknju još više i rekao: - Neka, neka. - Ovaj, kako ti mislite: neka? - rekla je Irina. Ali tada je neko zakucao na vrata. Irina je brzo spustila suknju, Pronin je ustao sa poda i prišao prozoru. - Ko je? - upitala je Irina ne otvarajući. - Otvarajte vrata - čuo se oštar glas. Irina je otvorila vrata i u sobu je ušao čovek u crnom kaputu i dubokim čizmama. Za njim su ušla dva vojnika nižih činova, s puškama u rukama, i za njima kućepazitelj. Niži činovi stali su kod vrata, a čovek u crnom kaputu prišao je Irini Mazer i rekoa: - Vaše prezime? - Mazer - rekla je Irina. - Vaše prezime? - upitao je čovek u crnom kaputu Pronina. Pronin je rekao: - Prezivam se Pronin. - Imate li oružja? - upitao je čovek u crnom kaputu. - Nemam - rekao je Pronin. - Sedite ovamo - rekao je čovek u crnom kaputu, pokazujući Proninu na stolicu. Pronin je seo. - A vi - rekao je čovek u crnom kaputu Irini - obucite kaput. Morate da pođete sa nama. - Zašto? - upitala je Irina. žovek u crnom odelu nije odgovorio. - Treba da se presvučem - rekla je irina. - Ne - rekao je čovek u crnom kaputu. - Ali moram nešto da obučem - rekla je Irina. - Ne - rekao je čovek u crnom kaputu. Irina je ćutke obukla svoju kratku bundu. - Zbogom - rekla je Proninu. - Razgovori su zabranjeni - rekao je čovek u crnom kaputu. - I ja takođe trebam da pođem sa vama? - upitao je Pronin. - Da - rekao je čovek u crnom kaputu. - Oblačite se. Pronin je ustao, skinuo s čiviluka svoj kaput i šešir, obukao se i rekao: - Evo spreman sam. - Idemo - rekao je čovek u crnom kaputu. Niži činovi i kućepazitelj zatrskaše đonovima. Svi izađoše u hodnik. žovek u crnom kaputu zaključa vrata Irinine sobe i zapečati ih sa dva mrka pečata. - Hajde napolje - reče. I svi izađoše napolje, glasno zalupivši spoljnim vratima. :(
knjizevnost.112 mikrom,
Vidim da je Harmsova priča "Nazivaju me majmunom" naišla na lep prijem. Evo još dve za koje mislim da se nisu našle u Radovom izdanju (?), a što se tiče onog dodataka u časopisu "Znak" FF-a toga se ne sećam jer ga je neko odavno "pozajmio" od mene, sećam se da je "Nazivaju me majmunom" bila u tom dodatku. Prevod je Dubravke Ugrešić SLUžAJ Bio jedan riđi čovjek koji nije imao oči i uši. Nije imao ni kosu, tako da su ga riđim zvali tek uvjetno. Govoriti nije mogao jer nije imao usta. Nos također nije imao. Nije čak imao ni ruke ni noge. Ni trbuh nije imao, ni leđa nije imao, ni kičmu nije imao, ni unutrašnje organe nije imao. Ništa nije imao! Tako da nije jasno o kome govorimo. Bolje je onda da o njemu ne govorimo. ODVRATNA OSOBA Senjka je ošamario Feđku po gubici i sakrio se pod komodu. Feđka je dohvatio Senjku ispod komode žaračem i otkinuo mu desno uho. Senjka se jedva iščupao iz Feđkinih ruku i s otkinutim uhom u ruci potrčao susjedima. Ali Feđka je sustigao Senjku i maznuo ga posudom za šećer po glavi. Senjka je pao, i po svoj prilici, umro. Tada je Feđka spakovao stvari i otputovao u Vladivostok. U Vladivostoku je Feđka postao krojač, zapravo ne baš pravi - šivao je, naime, samo damsko rublje, uglavnom gaćice i grudnjake. Gospođe se nisu stidjele pred Feđkom, podizale su pred njim svoje suknje - i Feđka im je uzimao mjeru. Feđka se zbilja nagledao svega i svačega. Feđka je odvratna osoba. Feđka je ubojica Senjke. Feđka je sladostrasnik. Feđka je izjelica, jer je samo za večeru znao pojesti po dvanaest kotleta. Feđki je izrastao takav trbuh da je sašio sebi steznik i stalno ga nosio. Feđka je bezočan čovjek: na ulici je djeci otimao novac, starcama podmetao nogu i plašio starice podižući ruku, a kad bi uplašena starica pobjegla u stranu, Feđka se pravio da je podigao ruku samo zato da se počeše po glavi. Sve se završilo time da je Feđki prišao Nikolaj, maznuo ga po gubici i sakrio se pod ormar. Feđka je dohvatio Nikolaja ispod ormara žaračem i izbio mu zube. Nikolaj je s izbijenim zubima pobjegao susjedima, ali ga je Feđka sustigao i udario ga pivskom kriglom. Nikolaj je pao u umro. A Feđka je spakovao svoje stvari i otputovao iz Vladivostoka. 27. studenog 1937.
knjizevnost.113 dr.grba, -> #107, novim
>> čudom, preživele; ne zna se tačno kako; u vreme kad sam se bavio >> Harmsom, pre 15-ak godina, nije u interesu bilo tih "čuvara >> rukopisa" da odaju svoj identitet; danas se verovatno može ući u >> trag). Priznaćeš, bilo bi zanimljivo čuti priču tih ljudi... >> hleba. S par maraka tzv. plate. Nejasnost i besmislenost ratova kod >> nas je režim vrlo vešto dozirao za potrebe dobijanja jeftine radne >> snage. - Udaljih se načisto od teme, sorry.) Nažalost, ne i od istine ): >> otišlo mi nekud). Ako neko ima, i ako mu nije teško, neka mi u mail >> baci sadržaj - spisak priča; ne prevodi mi se već prevedeno; za Samo da donesem od kuće...
knjizevnost.114 dr.grba, -> #108, novim
>> Danil Harms: >> >> IZ KUĆE JE IZIŠAO žOVEK žoveče, odakle iskopavaš ovaj materijal? Ovo je najcrnji Harms koji se može zamisliti! Ovo je vredno knjige... >> (ps: Harms je imao ono što se zove - apsolutni sluh. Moji prevodi >> su, naravno, daleko, daleko od zvuka originala. Kad se ova pesma o >> tome kako nestaju ljudi pročita u originalu, glasno, ostaje zaista >> utisak struganja vilicama i škrgutanja zubima.) Verovatno si gledao film "Slučaj Harms". Beše tamo jedna lajtmotiv pesmica "Što ja vižu, vižu mrak...". Koliko mi je poznato (ruski ne znam), ovako nešto se ne može naći u Slučajevima. Možeš li iskopati? P.S. Zaboravih ti reći: moj prvi susret sa Harmsom beše pre desetak godina, kada je moj prijatelj doneo fotokopiju fotokopijine fotokopije materijala kucanog na pisaćoj mašini. Beše jedno šest-sedam listova i tamo su se nalazile priče: o babama koje su iskakale kroz prozor; onom crvenokosom; o povraćanju na sceni... Mahom stvari dovoljne za početni šok susreta sa Harmsom. Ko zna, možda je to baš tvoje kucanije... (:
knjizevnost.115 novim, -> #110, darone
">> "Radovo" izdanje Harmsa ("Reč i misao" biblioteka) " Imam ja :) Fala. :) Dve vesti za ljubitelje Harmsa: 1. Danas naleteh na knjižicu (verovatno skoro štampanu; nema nigde godine izdanja, malo čudno) Harmsovih pričica. Evo podataka (ne reklamiram nikog, neka mi se veruje na reč; podaci su da olakšaju onima koje zanima da nabave sebi primerak): Danil Harms: Slučajevi. Prevod Dušan Patić. Izdavač: KONS, Novi Sad. Tiraž: 500. (U knjižici, 60-ak strana, piše: "Isključiva distribucija: knjižara 'Miloš Crnjanski', Sutjeska 2, Novi Sad, tel. /021/624-387." Dakle, koga zanima, neka pozove. Ja sam inače kupio primerak ovde, u Bgdu, kod Bate, knjižara u Jugoslovenskom dramskog. Cena: 6 dinara.) 2. "Rad" (razgovarao sam sinoć sa gl. urednikom) veoma je raspoložen da ponovo štampa izdanje iz "Reči i misli" (verovatno dopunjeno; pokušaću da Internetom lociram Dejana Mihailovića, pa ili da ubaci još nešto, ili da možda ubacimo neke od ovih pesama koje šaljem na Sezam.)
knjizevnost.116 novim, -> #114, dr.grba
" film "Slučaj Harms". Beše tamo jedna lajtmotiv pesmica "Što ja vižu, " vižu mrak..." /.../ Možeš li iskopati? Pokušaću. Evo, dotle ovo: Danil Harms: PESMA Zatvorićemo svoje oči, Ljudi! Ljudi! Otvarićemo svoje oči, Ratovi! Ratovi! Podignite nas iznad vode, Anđeli! Anđeli! Potopite neprijatelja pod vodu, Demoni! Demoni! Zatvorili smo svoje oči, Ljudi! Ljudi! Otvorili smo svoje oči, Ratovi! Ratovi! Dajte nam snage da poletimo iznad vode, Ptice! Ptice! Dajte nam hrabrosti da umremo ispod vode, Ribe! Ribe! 1935.
knjizevnost.117 veca,
EMBROUZ BIRS BAMBO OD DčIAMA Pahdur od Patagaskara i Gukul od Madagonije behu u svađi oko jednog ostrva na koje su obojica polagali pravo. Najzad, po preporuci Međunarodne lige topolivaca, koja je imala značajne ogranke u obe države, odluče da se obrate Bambou od Džiama i prihvate njegovu presudu. Međutim, dogovarajući se o načinu arbitraže, mišljenja im se, nažalost, raziđu i oni se late oružja. Posle dugog i užasnog rata, kada su obe strane potpuno iskrvarile i bankrotirale, u interesu mira umeša se Bambo od Džiama. "Dragi i veliki prijatelji," reče on svojoj kraljevskoj braći, "za vas će biti korisno da naučite da su neka pitanja složenija i opasnija od drugih, jer sadrže veliki broj pojedinosti oko kojih je moguće ne složiti se. žetiri pokolenja vaših kraljevskih predaka raspravljalo je o tom ostrvu, ali bez svađe. žuvajte se, o, čuvajte se opasnosti međunarodne arbitraže! - od kojih ću vas ubuduće ja štititi, jer to osećam kao svoju obavezu." Pošto je to rekao, anektirao je obe države i posle duge, mirne i sretne vladavine pade od ruke svog Predsednika vlade.
knjizevnost.118 novim, -> #116, novim
Ispravka: " Danil Harms: " PESMA " Otvarićemo svoje oči, = Otvorićemo svoje oči,
knjizevnost.119 janko, -> #108, novim
Ovo je najlepše što se moglo dogoditi na Sezamu -- posle toliko vremena, ovo je pravi DOGAĐAJ. Književna premijera u elektronskom obliku. Skoro neverovatno. Divno. Svaka čast!
knjizevnost.120 dr.grba, -> #115, novim
>> 2. "Rad" (razgovarao sam sinoć sa gl. urednikom) veoma je >> raspoložen da ponovo štampa izdanje iz "Reči i misli" (verovatno >> dopunjeno; pokušaću da Internetom lociram Dejana Mihailovića, pa >> ili da ubaci još nešto, ili da možda ubacimo neke od ovih pesama >> koje šaljem na Sezam.) OBAVEZNO!!!
knjizevnost.121 veca,
LEŠEK KOLAKOVSKI 17. Saloma ili Svi ljudi su smrtni ================================================================ Ovo je poslednja priča iz knjige: KLJUž NEBESKI Ako stignem, sutra ću da pošaljem fajl sa svih 17 priča. kolakov3.arj
knjizevnost.122 novim, -> #119, janko
" Divno. Fala. :) U to ime, khm khm..., malo "romantičnog" Harmsa: Danil Harms: NEPOZNATOJ NATAŠI Kroz naočale, vezane kanapom, starina čita knjigu. Gori sveća, i magla k'o vetar šušti kroz stranice. Starac uzdiše, gladi vlasi, i bajatog hleba krišku Škrgućući bučno, ostacima krnjih zuba, lome vilice. Već svanuće odnosi zvezde i na Nevskom fenjeri trnu. Već se peti put s pijancem psuje kondukterka tramvaja. Već grebe kašalj nevski i starca kroz grlo prenu, A ja pišem stihove Nataši i ne sklapam oči od sjaja. 23. januar 1935.
knjizevnost.123 m.hristodulo, -> #112, mikrom
>> SLUCAJ Ovaj "Slucaj" sam citao jos kad sam bio mali -- oko 13 godina sam imao -- i secam se da sam se valjao od smeha. A nisam tad ni znao da je to bio Harms. Eto, jos kao dete sam ispoljio sklonost ka sizofreniji, :-) -- Bolje je onda da o meni ne govorimo
knjizevnost.124 novim, -> #123, m.hristodulo
" -- oko 13 godina sam imao -- i secam se da sam se valjao od " smeha. A nisam tad ni znao da je to bio Harms. Ma, vidi ovo, skroz je šašavo (već je prevođeno, al' ajde još jednom*): Danil Harms: MATEMATIžAR I ANDREJ SEMJONOVIž Matematičar (vadeći iz glave loptu): Izvadio sam iz glave loptu. Izvadio sam iz glave loptu. Izvadio sam iz glave loptu. Izvadio sam iz glave loptu. Andrej Semjonovič: Vrati je nazad. Vrati je nazad. Vrati je nazad. Vrati je nazad. Matematičar: Ne, neću da je vratim! Ne, neću da je vratim! Ne, neću da je vratim! Ne, neću da je vratim! Andrej Semjonovič: Pa i ne moraš. Pa i ne moraš. Pa i ne moraš. Matematičar: Baš i neću da je vratim! Baš i neću da je vratim! Baš i neću da je vratim! Andrej Semjonovič: Pa u redu. Pa u redu. Pa u redu. Matematičar: Eto, pobedio sam! Eto, pobedio sam! Eto, pobedio sam! Andrej Semjonovič: Pa, pobedio si i smiri se. Matematičar: Ne, neću da se smirim! Ne, neću da se smirim! Ne, neću da se smirim! Andrej Semjonovič: Makar si i matematičar, ali, na časnu reč, nemaš pameti. Matematičar: Ne, pametan sam i znam baš mnogo! Ne, pametan sam i znam baš mnogo! Ne, pametan sam i znam baš mnogo! Andrej Semjonovič: Mnogo, ali sve same besmislice. Matematičar: Ne, nisu besmislice! Ne, nisu besmislice! Ne, nisu besmislice! Andrej Semjonovič: Dosadilo mi da se s tobom prepirem! Matematičar: Ne, nije ti dosadilo! Ne, nije ti dosadilo! Ne, nije ti dosadilo! Andrej Semjonovič srdito odmahuje rukom i odlazi. Matematičar, postojavši minutu, odlazi za Andrejem Semjonovičem. Zavesa ----- * Prevod se razlikuje od dosadašnjih, osim u raznim sitnicama, najviše po tome što matematičar vadi iz glave loptu (a ne "kuglu"; ruska reč "šar" znači obe stvari, ali mislim da je "lopta" adekvatnije, "matematičkije"). Nego, da malo napravimo pauzu (biće još originalnog Harmsa, obećavam :). Zanima me, ako nekog ne mrzi da kaže, koji bi bio smisao ove Harmsove za*ebancije o "Matematičaru i Andreju Semjonoviču". Kako to vama izgleda? (o, matematičari... :))
knjizevnost.125 hose, -> #95, fancy
ń:) Kol'ko znam, on nije doživeo da bude čika..:((( Kakva šteta za čovečanstvo ;> !!!!!
knjizevnost.126 hose, -> #99, novim
ń:) ń:) Pitajte o Harmsu, ako nekog nešto zanima. Imate pri ruci (naime, njegove apsurdne priče su shvatane kao "dečja literatura"!) Hmmmmm ,baš je bio mali vragolan ;)))))( dečje pričice ;))) Ko je izdao knjigu "Slučajevi" i da li može negde da se nađe(kupi)? U svakom slučaju ,svi koji imaju njegovu knjigu, neka kače pričice jer su strava. Pravimo konkurenciju CONF vicevi - bljak ;) Pozdrav Hose
knjizevnost.127 hose, -> #114, dr.grba
ń:) žoveče, odakle iskopavaš ovaj materijal? Ovo je najcrnji ń:) Harms koji se može zamisliti! Ovo je vredno knjige... Slažem se čovek je car! Ko bude ponovo štampao njegovu knjigu "Slučajevi" je još veći car! ń:) šest-sedam listova i tamo su se nalazile priče: o babama koje ń:) su iskakale kroz prozor; onom crvenokosom; o povraćanju na ń:) sceni... Mahom stvari dovoljne za početni šok susreta sa ń:) Harmsom. Ko zna, možda je to baš tvoje kucanije... (: Ha ,to sam i ja čitao ,davno nekad beše i knjiga na srpskom.... Ponovni predlog: Ubacujte priče iz knjige "Slučajevi" mislim da bi ste mogli da napravite elektronsku knjigu "Slučajevi"-Danil Harms. Nadam se da ćemo i to jednog dana dočekati.... Pozdrav Hose!
knjizevnost.128 veca,
Lešek Kolakovski KLJUž NEBESKI ================================================================ U fajlu su svih 17 priča, svaka posebno. kolakovs.zip
knjizevnost.129 niklaus, -> #111, darone
Subject: Re: Unhappy-end (:> Danil Harms (:> (:> SMETNJA (:> :( A moglo je tako lepo sve da se svrši... (; (: Sean :)
knjizevnost.130 veca,
EMBROUZ BIRS VOĐINA SENKA Šetajući se jednog sunčanog dana, Politički vođa ugleda svoju Senku kako ga napušta i žurno se udaljava. "Vraćaj se ovamo, huljo," povika on. "Da sam hulja," odgovori Senka ubrzavajući korak, "ne bih te ostavila."
knjizevnost.131 pkaca, -> #124, novim
%%% Andreju Semjonoviču". Kako to vama izgleda? (o, matematičari... :)) ^^^^^^^^^^^^^^^^^ Biće i od tebe, Novice, Harms jednog dana :)
knjizevnost.132 mjova, -> #128, veca
> U fajlu su svih 17 priča, svaka posebno. e, to! ;)
knjizevnost.133 novim, -> #131, pkaca
" Biće i od tebe, Novice, Harms jednog dana :) Kad porastem. Evo, upravo otkrivam sve čudesne prednosti vi editora (Unixovog). Toliko je šašav da sam prvo mislio da ga je sam Harms napisao. Posle, kad bolje pogledam, ipak je neki matematičar tu umešao prste (onaj iz Harsmove priče ;>>) ps: Sad imam i nove rime za Harsove pesmuljke. Npr. nroff, troff, deroff... Zar nije cakano?
knjizevnost.134 novim, -> #133, novim
I svakako da dodam: groff (uz ostale ..off, Janka radi :))
knjizevnost.135 m.hristodulo, -> #124, novim
>> Makar si i matematicar, ali, na casnu rec, nemas pameti. Ovu recenicu cesto cujem od svoje majke, O:-)
knjizevnost.136 dr.grba, -> #124, novim
>> još originalnog Harmsa, obećavam :). Zanima me, ako nekog ne mrzi >> da kaže, koji bi bio smisao ove Harmsove za*ebancije o >> "Matematičaru i Andreju Semjonoviču". Kako to vama izgleda? (o, >> matematičari... :)) Novice, nemoj da nas teraš da analiziramo! Novice, nemoj da nas teraš da analiziramo! Novice, nemoj da nas teraš da analiziramo! (:
knjizevnost.137 dr.grba, -> #133, novim
>> ps: Sad imam i nove rime za Harsove pesmuljke. Npr. nroff, troff, >> deroff... Zar nije cakano? De, baci onu pesmicu "Pif, paf, puf", znaš na koju mislim?
knjizevnost.138 novim, -> #137, dr.grba
" De, baci onu pesmicu "Pif, paf, puf", znaš na koju mislim? :-)) - Evo, Unix verzija: Danil Harms: $$$ Sve sve sve drveće nroff sve sve sve kamenje troff sva sva sva priroda deroff. sve sve sve devojke nroff svi svi svi muškarci troff sva sva sva ženidba deroff. svi svi svi Sloveni nroff svi svi svi Jevreji troff sva sva sva Rusija deroff. ps: žena mi je svedok da sam ovo uradio u vi editoru... po propisu, dakle.
knjizevnost.139 hose,
Pozdrav svima Zmajevi, da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om. Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i teme grupe,pa da otvorimo nešto slično. Ako postoji grupa,priključite me O:) Hose!
knjizevnost.140 hose,
Pozdrav svima Zmajevi, da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om. Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i teme grupe,pa da otvorimo nešto slično. Ako postoji grupa,priključite me O:) Hose!
knjizevnost.141 hose,
Pozdrav svima Zmajevi, da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om. Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i teme grupe,pa da otvorimo nešto slično. Ako postoji grupa,priključite me O:) Hose!
knjizevnost.142 hose,
Pozdrav svima Zmajevi, da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om. Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i teme grupe,pa da otvorimo nešto slično. Ako postoji grupa,priključite me O:) Hose!
knjizevnost.143 hose,
Pozdrav svima Zmajevi, da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om. Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i teme grupe,pa da otvorimo nešto slično. Ako postoji grupa,priključite me O:) Hose!
knjizevnost.144 hose,
Pozdrav svima Zmajevi, da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om. Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i teme grupe,pa da otvorimo nešto slično. Ako postoji grupa,priključite me O:) Hose!
knjizevnost.145 hose,
Pozdrav svima Zmajevi, da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om. Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja i teme grupe,pa da otvorimo nešto slično. Ako postoji grupa,priključite me O:) Hose!
knjizevnost.146 fancy, -> #145, hose
ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi, ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi, ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi, ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi, ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi, ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi, ŮŢ> Pozdrav svima Zmajevi, Tigre, na čemu si..? p.s. I want some...
knjizevnost.147 veca,
EMBORUZ BIRS DVA POLITIžARA Dva političara razmenjivahu misli o nagradama za društveni rad. "Nagrada koju ja najviše želim," reče prvi Političar, "jeste zahvalnost mojih sugrađana." "To bi, bez sumnje, bilo vrlo prijatno," reče drugi Političar, "ali, avaj! Onaj ko tu nagradu želi, mora da se ostavi politike." Za trenutak pogledaše jedan drugoga sa neopisivom nežnošću. Zatim prvi Političar promrmlja, "Neka bude volja Božja! Pošto se ne možemo nadati nagradi, budimo zadovoljni s onim što imamo." Za trenutak izvukoše desnice iz državne blagajne i zakleše se da će biti zadovoljni.
knjizevnost.148 ndragan, -> #129, niklaus
/ A moglo je tako lepo sve da se svrši... (; Nedostaju mi filmovi titlovani na hrvatskom, tamo je uvek bio seksualni hepiend umesto kraja, tzv svršetak...
knjizevnost.149 ndragan, -> #124, novim
/ kaže, koji bi bio smisao ove Harmsove za*ebancije o "Matematičaru i / Andreju Semjonoviču". Kako to vama izgleda? (o, matematičari... :)) Ono mi baš i ne liči na matematičara, više na zakonodavca ili tako neku vlas'
knjizevnost.150 dr.grba, -> #144, hose
>> da li postoji neka grupa koja bi se bavila samo SF-om ili EF-om. >> Ako je neko zainteresovan da se otvori grupa ,mail me oko sadržaja >> i teme grupe,pa da otvorimo nešto slično. A šta fali temi u EXTRA konferenciji?
knjizevnost.151 bcetina,
Ja bih hteo da budem potok al mi baba ne da da žuborim. Marko 5.5 godina iz dečijeg časopisa TIK-TAK.
knjizevnost.152 m.hristodulo, -> #133, novim
>> Kad porastem. Evo, upravo otkrivam sve cudesne >> prednosti vi editora Osecam se licno odgovornim, :-) Novim upravo postaje clan teroristicke grupe "Unixovci" koja ce za koji deceniju da istrese Faraona iz gaca kroz prozor na prijemu u cast Billa Gatesa, ;-)))
knjizevnost.153 m.hristodulo, -> #151, bcetina
>> Ja bih hteo da budem potok >> al mi baba ne da da zuborim. A to li se zove Juventizam? :-)
knjizevnost.154 hose, -> #146, fancy
ń:) Tigre, na čemu si..? ń:) ń:) p.s. I want some... Ne pitaj,ko radi taj i greši :) Nisam mator ,al'sam post'o senilan. Šta ćeš O:) Hose!
knjizevnost.155 hose, -> #150, dr.grba
ń:) A šta fali temi u EXTRA konferenciji? Hvala na pitanju , NIŠTA... Da Bog poživi pametne ljude koji je otvoriše... Pitah samo zbog toga što sam mislio da u grupi možeš da lepo napišeš kratke crte pojedinih zanimljivih knjiga , a da se ne uznemirava auditorijum ,jer možda ljude ne interesuju pojedine knjige ili žanr. kratko i jasno POZDRAV HOSE!
knjizevnost.156 novim, -> #152, m.hristodulo
" Faraona iz gaca kroz prozor na prijemu u cast Billa žekaj, pobrkao si sve, plan je bio obrnut. Bili se baca kroz prozor. F. ostaje gde je (on ima čvrsto zamandaljene pendžere, i nema nameru tu ništa da menja). Da ne sanjamo: Bili je još i dostižan, F. nije. Kad F. nestane, pitanje je hoće li biti nekoga ovde da to primeti! Evo kako će taj teško zamisliv slučaj objasniti jedna Harmsova pesma (bez naslova): Danil Harms: *** Pošao Petrov u šumu da drema. Išao, išao, i odjednom ga - nema. "Hm - Bergson reče, - ko snije? San li je to? Ma ne, nije i nije." Gleda on i vidi - preči se rov. A u rovu sedi li sedi - Petrov. I Begson onda da vidi šta se sprema pođe; kad, odjednom - ni njega nema. Začudi se Petrov ko je tu u pravu: "Ma, mora biti, nešto me u glavu zeza; nestade čova, k'o da snije. San li je to? Ma ne, nije i nije." (1936-1937)
knjizevnost.157 veca,
EMBROUZ BIRS PRENEBREGNUTA žINJENICA žovek koji je posedovao rasnog Psa i brižljivim izborom keruša odgajio veći broj štenaca lepih skoro kao anđeli, zaljubi se u svoju pralju, oženi je i izrodi gomilu glupaka. "Avaj!" uzviknu on, razmišljajući o tužnom ishodu, "da sam sebi birao ženu s pola one pažnje koju sam posvetio svom Psu, sada bih bio ponosan i srećan otac." "Nisam baš siguran," reče Pas čuvši tužbalicu. "Svakako, postoji razlika između tvog i mog nakota, ali ja sebi laskam da to nije u potpunosti zasluga majki. Ti i ja nismo potpuno isti."
knjizevnost.158 ndragan, -> #133, novim
/ Kad porastem. Evo, upravo otkrivam sve čudesne prednosti vi editora / (Unixovog). Toliko je šašav da sam prvo mislio da ga je sam Harms Većina šifonjera je imala takve editore sa komandnom linijom. Na čuvenom TECO editoru se igrala jedna zgodna igra - uzme se neki fajl (aski tekst, verovatno), pa svako krene od tog fajla i ukuca svoje ime u komandnu liniju. Pobeđuje onaj čije ime napravi najveću štetu.
knjizevnost.159 dr.grba, -> #155, hose
>> Pitah samo zbog toga što sam mislio da u grupi možeš da lepo >> napišeš kratke crte pojedinih zanimljivih knjiga , a da se ne >> uznemirava auditorijum ,jer možda ljude ne interesuju pojedine >> knjige ili žanr. A da se ti i ja opkladimo da se niko neće naljutiti, hoćeš? Samo ti piši... A što se tiče onih kojima se ne sviđa, njihov problem. Ne moraju da prate. ---> "Ko zna bolje, široko mu napolje."
knjizevnost.160 sifist,
Poštovani prijatelji želi da vas obavestim o pojavi dve knjige o kojima sam ja tek nedavno saznao a mislim da zaslužuju pažnju šire javnosti sezamovske. 1. SEME KOSMIžKOG ZNANJA-PRVA KNJIGA prva knjiga hristovih poruka izašla je iz štampe na Bogojavljanje 1993. godine. Poruke sa Izvora ljubavi i istine, primane su u Beogradu, a zapisali su ih Milovan-Mića Jovanović i Majrija Reić. Knjiga sadrži 240 strana i kroz 35 kazivanja govori o Bogu i ljubavi, veri i molitvi, ratu i miru, o potrebama duhovnog razvoja. Ceme kosmičkog znanja je knjiga o besmrtnosti čovekove duše i i večnim razvoju. Knjige sadrže 18 slika u boji, od kojih su neke crtane vođenom rukom, a neke, pored aktiviranja duhovnog razvoja kod čitalaca imaju i isceliteljsko dejstvo. 2. SEME KOSMIžKOG RAZVOJA-DRUGA KNJIGA Knjiga kroz 24 kazivanja, na oko 230 strana i 8 slika u boji, govori o svemu što može intresovati savremenog čoveka, bez obzira na uzrast, pol, zanimanje i obrazovanje. Knjiga govori o stvaranju svega što postoji, o zakonima Kosmosa i ljubavi, o dvojnosti i Svetom trojstvu, Mesiji, životu i smrti, o Raju i Paklu, da li se bliske (zemaljske) duše sreću posle smrti, zašto neko lako i brzo umire, a neko se muči u bolesti i na samrti, o bolestima i lečenju, o životinjama, piramidama, o veri i praznoverju, xoroskopu, crnoj magiji... Knjiga govori o putevima duhovnog razvoja, o načinu komuniciranja sa Kosmičkim Razumom o smislu i tumačenju kontakta... Tajne stvaranja i postojanja se iznose na nov način, jednostavno i poslužiće kako naučnicima i msticima, tako i običnim ljudima koji traže ljubav, smisao života i puteve samospoznaje. Sve ovo što sam vam naveo izgleda možda glomazno i dosadno ali mislim da vredi pročitati. Ja sam pročitao obe knjige i prezado- voljan sam onim što sam tu našao tako da ih iskreno preporučujem svakom koga ovakva vrsta istraživanja zanima. Pozdrav Sifist
knjizevnost.161 novim, -> #160, sifist
" Poruke sa Izvora ljubavi i istine, primane su u Beogradu, a " zapisali su ih Milovan-Mića Jovanović i Majrija Reić. axa. usput, onako, pitanje: a je l' veza bila full il' half duplex? " Knjige sadrže 18 slika u boji, od kojih su neke crtane vođenom " rukom, a neke, pored aktiviranja duhovnog razvoja kod čitalaca " imaju i isceliteljsko dejstvo. ako skeniram, je l' mi služi i kao virus-protection? O:>
knjizevnost.162 darone,
Gde da kupim Sionske protokole? Uguši me keva, kupi mi kupi mi kupi mi :)
knjizevnost.163 balinda, -> #162, darone
>> Gde da kupim Sionske protokole? Uguši me keva, kupi mi kupi >> mi kupi mi :) A što joj ne odštampaš ove odavde? ;)
knjizevnost.164 danica, -> #162, darone
Ne moras da kupujes, dacu ti ih ja. Naravno da ne moras da ih vracas, slobodno ih spali ili baci. p.s. Pitaj mamu hoce li i memorandum SANU? ;)
knjizevnost.165 dr.grba, -> #160, sifist
>> Knjige sadrže 18 slika u boji, od kojih su neke crtane vođenom >> rukom, a neke, pored aktiviranja duhovnog razvoja kod čitalaca >> imaju i isceliteljsko dejstvo. O, ne, zar i ovde? ):
knjizevnost.166 dikla, -> #162, darone
> Gde da kupim Sionske protokole? Ugusi me keva, kupi mi kupi mi kupi mi > :) Otprintaj joj one sa Sezama .. :)
knjizevnost.167 ndragan, -> #159, dr.grba
/ ---> "Ko zna bolje, široko mu napolje." Ovo me podseti na jednu brzalicu iz tablića - kad neko gleda šta ima da odnese, kažu mu "sve je tvoje, ko ludoga polje".
knjizevnost.168 spantic, -> #164, danica
> Ne moras da kupujes, dacu ti ih ja. > Naravno da ne moras da ih vracas, slobodno ih spali ili baci. > > p.s. Pitaj mamu hoce li i memorandum SANU? ;) Mogu li ja da ih dobijem? ;) Tipičan primer pokušaja komunističkog diskreditovanja, ali ono što je neoprostivo je to što je reč o izuzetno neveštom pokušaju ;)
knjizevnost.169 m.hristodulo, -> #156, novim
>> Cekaj, pobrkao si sve, plan je bio obrnut. Bili >> se baca kroz prozor. F. ostaje gde je (on ima >> cvrsto zamandaljene pendzere, i nema nameru Hvala Vam kolega na korisnoj interpelaciji. Nemojte mi samo reci da sam opsednut, O;-)
knjizevnost.170 m.hristodulo, -> #158, ndragan
>> Vecina sifonjera je imala takve editore sa >> komandnom linijom. vi je ekranski editor (viSUAL), a ovo je "knjizevnost"... :-)
knjizevnost.171 danica, -> #168, spantic
> Mogu li ja da ih dobijem? ;) Tipičan primer pokušaja komunističkog > diskreditovanja, ali ono što je neoprostivo je to što je reč o izuzetno > neveštom pokušaju ;) Naravno da mozes, idu u kompletu. ;) Znas, ide duga zima pod sankcijama pa u nedostatku drugih vrsta ogreva moz' da se grejes na teorije o zaverama itd..;) Oprosti mi molim te. :)
knjizevnost.172 spantic, -> #171, danica
> Naravno da mozes, idu u kompletu. ;) Znas, ide duga zima pod Hvala :) Hajde već jednom da vidimo i konačnu verziju famoznog Memoranduma. Što se zime tiče imam ja čime da se grejem, efikasnije je ;)
knjizevnost.173 dr.grba, -> #167, ndragan
>> Ovo me podseti na jednu brzalicu iz tablića - kad neko gleda šta >> ima da odnese, kažu mu "sve je tvoje, ko ludoga polje". Uuuuu, ovde ima cela hrpa fazona, a najvredniji su oni koji se čuju kada dedaci u nedeljno prepodne leti iznesu šamlice i jednu hoklicu na ulicu, pa opale sedmice ili raub.... Kad "mala tera veliku" u raubu, onda se kaže "ić'eš ti meni u Bačku po sira!"
knjizevnost.174 zloboleon,
Pozdrav Svima !!! Da li neko zna gde mogu da kupim svih 12 knjiga Herbertove 'DINE' (Izadavač je 'POLARIS') , ili ako nema da se komplet kupi da li bi se našla neka dobra duša da mi pozajmi te knjige na čitanje ????? Molim Vas, ukoliko znate, da mi odgovorite !!! Pozdrav !
knjizevnost.175 ndragan, -> #170, m.hristodulo
/ vi je ekranski editor (viSUAL), a ovo je "knjizevnost"... :-) Što da ne - neekranski editor sa komandnom linijom može da bude i te kakav alat za eksperimentisanje sa tekstom... spomenuti opit sigurno nije jedina stvar koja se može uraditi.
knjizevnost.176 dikla, -> #173, dr.grba
> pa opale sedmice ili raub.... > > Kad "mala tera veliku" u raubu, onda se kaze "ic'es ti meni u Backu po > sira!" Da i ja prilozim prvi koji mi je pao na pamet, 'svaka luda ima svoje veselje'
knjizevnost.177 novim,
Još jedna knjiga Harmsa: Danil Harms: žudesna predstava. (Izbor i prevod Vesne Vasić Vujčić. Izdanje Dragana Lakovića, Saraorci, 1991.) Ima par primeraka u bgd. knjižari Plato, 10 avrama. 75 strana, fotke i žvrlje autora, 15-ak pričica i oko 5 pesmuljaka je unutra. Evo šta sam, kopajući po knjigama ovih dana, uspeo da saznam o tome kako su se sačuvali Harmsovi rukopisi. U pogovoru jednog ruskog izbora Harmsa iz '89. priređivač (A. A. Aleksandrov) piše ovo: "Posle hapšenja pisca /29. avgusta 1941/, njegova arhiva je još dugo vremena ležala ostavljena u polurazrušenom stanu. Neki je neobičan slučaj uzeo pod svoje da ona nije stradala u vatri peći - što beše sudbina mnogih knjiga i rukopisa u opkoljenom Lenjigradu. Od jeseni 1941. čuvar pošteđene arhive (nekih gubitaka je već bilo) postao je jedan od Harmsovih prijatelja - J. S. Druskin. Zahvaljajući njemu glavni deo rukopisnog nasleđa Harmsa se sačuvao. Druskin ga je očuvao u teškim godinama, kada su hartije proganjanih pisaca uništavane bilo iz zle namere bilo iz straha. Danas se skoro sve što je sačuvao Druskin nalazi u rukopisnom odelenju Instituta ruske književnosti (Puškinova kuća) i Državne javne biblioteke 'M. E. Saltikov-Ščedrin'. Manji deo rukopisa Harmsovih se čuva u pojedinim zbirkama, kao i u Centralnom državnom arhivu za književnost i u Državnom književnom muzeju (u Moskvi)". Ovome treba dodati (priređivač tog izdanja oprezno je, i s pravom, smatrala da je bolje da 1989. to ne pominje) da je veliki deo tih rukopisa bio prepisan i iznet iz SSSR-a tokom sedamdesetih (u Izrael, potom na Zapad, nešto je, izgleda, išlo i preko Beograda, slično poznatom Pasternakovom "Doktoru čivagu", koji je, pod ne sasvim jasnim okolnostima, iz Rusije prebačen na Zapad, i potom po prvi put objavljen u Italiji, posredstvom beogradske veze). ps: Raspoložen sam da isprevodim, ali lagano, još neke Harmsove pesmice i da prevedem, nešto po prvi put, a nešto ponovo, njegove poznatije pričice. Možemo da napravimo Sezamo izdanje Harmsa, ukoliko mi neko pomogne da skeniramo neke od njegovih crteža, i ukoliko mi neko presnimi onaj već famozni WHAT.ZIP s Fon-a (tako da uz pomoć HC31 iskompajliram Harmsa i u formatu Windows Help fajla. Ima li neko s Fon-a ko voli Harmsa, može da uzme fajl i ponese sa sobom u klub u petak disketu? Ne moooogu da skidam 1,3Mb vezom na 1200 :((. 'Oćemo Harmsa u Sezamovom izdanju? ("'Oćemooooo...":))
knjizevnost.178 milan, -> #177, novim
> ps: Raspoložen sam da isprevodim, ali lagano, još neke Harmsove > pesmice i da prevedem, nešto po prvi put, a nešto ponovo, njegove > poznatije pričice. Možemo da napravimo Sezamo izdanje Harmsa, > ukoliko mi neko pomogne da skeniramo neke od njegovih crteža, i > ukoliko mi neko presnimi onaj već famozni WHAT.ZIP s Fon-a (tako da > uz pomoć HC31 iskompajliram Harmsa i u formatu Windows Help fajla. > Ima li neko s Fon-a ko voli Harmsa, može da uzme fajl i ponese sa > sobom u klub u petak disketu? Ne moooogu da skidam 1,3Mb vezom na > 1200 :((. 'Oćemo Harmsa u Sezamovom izdanju? ("'Oćemooooo...":)) Postoji li neko izdanje njegovih celokupnih ili bar sabranih nedela? Ne treba meni prevod, al' mi nije jasno što ste ga izdavali tako na sitne parčiće. Sada je već dezaktuelizovan, al' se sredinom osamdesetih to još moglo čitati. Pl poz M P.S. Uostalom na ovaj problem izdavanja Harmsa sam Harms ima komentar: "Sve dobri ljudi a nikako da uhvate ukorena!".
knjizevnost.179 novim, -> #178, milan
" Postoji li neko izdanje njegovih celokupnih ili bar sabranih " nedela? Ne treba meni prevod, al' mi nije jasno što ste ga " izdavali tako na sitne parčiće. Sada je već dezaktuelizovan, " al' se sredinom osamdesetih to još moglo čitati. Celokupnih još nema, koliko znam, ali ima nekoliko raznih izbora, počev od vircburških izdanja iz sedamdesetih, do novijih ruskih (nemam dobre podatke za poslednje 2 godine, doduše). Što smo ga izdavali na parčiće, upitaj ljude iz velikih izdavačkih kuća koji su odbijali prevode Harmsa. (Doduše, Harms i Dobrica Tj. - ne ide, zaista...) Šta li ti znači "dezaktuelizovan, al' se sredinom osamdesetih to još moglo čitati"? Vidim da moram početi s analizom one priče o lopti... O:)
knjizevnost.180 slavisa,
"Poznavanje pisca" Zoran Stanojević OPŠTI žLANAK* Prst sudbine je mač sa dve oštrice koji se pruža dokle god oko dopire. Crni oblaci su oštrica brijača čiji se zvuci opomene nadnose nad pucanj u prazno. Koplje bačeno u trnje oseća se kao riba u vodi, ali kako je sejalo, tako će i da žanje. Mnogi su lupili glavom o zid kroz prizmu savremenih zbivanja, jer gladan stomak nema oči. Crna ovca otpevala je labudovu pesmu; Ahilova peta nosi glavu u torbi. * Pisac je ovo poslao raznim listovima, kao apsolutni članak-za-svaku-priliku. Iako se može misliti da je ovde moguć i ma koji drugi raspored reči, treba znati: drugi raspored je dvosekli mač, i premda ne treba bacati koplje u trnje, bura nad oštricom brijača lupiće petom u zid!
knjizevnost.181 slavisa,
iz knjige "Poznavanje pisca" Zorana Stanojevića SPISAK PODLIH KOMPLIMENATA* On je samouk, što se i vidi. Bio je veliki pisac, taj titan literature. Na žalost, od njegovog dela nije nam ostao ni najmanji fragment. Imao je plameno pero. Veoma vešto se služio kreativnim neznanjem. On se bitno razlikuje od svih v e l i k i h pisaca sveta. On je tako neumorno radio da je često morao da prekida posao, i da se dugo, dugo odmara. Njegovo delo shvaatljivo je i najmladjima. Nema nikoga ko njega ne razume. * Ima srodnosti izmedju podlih komplimenata i euufemizama. Neki od podlih komplimenata prešli su, kasnije, neizme- njeni u eufemizme. Dogodilo se to u vreme kasnije, kada je, možda i održajem, zaslužio da se o njemu govori "On je jedna zaokružena celina" bez posebne napomene da ima 108 kg.
knjizevnost.182 slavisa,
iz knjige "Poznavanje pisca" Zorana Stanojevića SAVREMENIK Meni je bilo dovoljno da se rodim i već sam bio savremenik! To nam govori da se pravi savremenik r a đ a, savremenikom se ne postaje! A Šekspiru, koji je naš savremenik, Šekspiru (!!!) su za to bili potrebni vekovi. Da. Nedovoljno pažnje obraća se na činjenicu da je Őekspir naÜ savremenik t e k s a d a. Bio mu je potreban ogroman napor da to postane. Vekovima je čekao i još je prethodno, u tu svrhu, morao biti Šekspirom! Ništa manje nije bilo dovoljno. Ja, medjutim...
knjizevnost.183 milan, -> #179, novim
> Šta li ti znači "dezaktuelizovan, al' se sredinom osamdesetih to još > moglo čitati"? > > Vidim da moram početi s analizom one priče o lopti... O:) O! Neee! Milost! Ovo "dezaktuelizovan" shvatio kao "dezaktuelizovan za mene". ;> Pl poz M
knjizevnost.184 darone,
(verovatno najkraća jugoslovenska SF priča) BEZ NASLOVA Rukovao sam se sa Teslom.
knjizevnost.185 armitage, -> #184, darone
> (verovatno najkraća jugoslovenska SF priča) Verovatno najkraća internacionalna SF priča: GALAKTIžKA KARTA ---------------- i5, j8 (autor nepoznat) -*- Armitage -*-
knjizevnost.186 mdave, -> #185, armitage
■> Verovatno najkraca internacionalna SF prica: Ma jok, najbolja je ona: KRATKA PRICA ZA TELEPATE ------------------------ Ma znate vec na sta mislim !
knjizevnost.187 novim, -> #183, milan
"> Vidim da moram početi s analizom one priče o lopti... O:) " " O! Neee! " Milost! Odbija se jednoglasno (jedan sam čovek, dakle jedan sam glas). Tj.: Nema milosti, dok traju radosti. :)) Analiza Harmsove pričice "Matematičar i Andrej Semjonovič" stiže. (Lupaj rizajn k'o uspe na vreme!) Naime, pričica, po mom sudu, razokriva tajnu tajne (tzv. mysterium tremendum, svetu tajnu) matematike (razgaćuje dotičnu gospođicu načisto i pokazuje uzaludnost svih naših pokušaja da joj se odupremo. Biće priče o tome zašto je nešto a ne ništa i slično, a to će se i demonstrirati crno na belo, belo na crno, zeleno na mažentu ili već koji f/b-ground imate. Crno na crno?) ps: Dosta tlačenja književnosti od strane matematike! Ceo Sezam je vaš, a naša tek jedna temica! Prelazimo u napad da oslobodimo naša vekovna ognjišta! Ako ste izmislili trougao i loptu, niste slova i sas slova! U to ime, sutra uveče krećemo u bombardovanje ove teme. O:) (Veco, napadaj s boka. Opkoljavaj.)
knjizevnost.188 milan, -> #187, novim
> ps: Dosta tlačenja književnosti od strane matematike! Ceo Sezam je > vaš, a naša tek jedna temica! Prelazimo u napad da oslobodimo naša > vekovna ognjišta! Ako ste izmislili trougao i loptu, niste slova i > sas slova! U to ime, sutra uveče krećemo u bombardovanje ove teme. > O:) (Veco, napadaj s boka. Opkoljavaj.) Na svaku vašu ofanzivu u Centralnoj Bosni odgovorićemo svim sredstvima. ;)) Izmislili smo sve pa čak i centar jer "to kentron" je (staro?)grčki naziv za metalni štap koji se pobadao u središte ritualnog kola (crnogorsko-pelas(z?)gijskogg ora, što ne treba mešati sa ORA "Sutjeska" mada je sličnost napadna) odakle je i nastao naziv (ime, nomen est omen?) za središte, centar. Ergo, svi koji nas napadaju već su mrtvi, samo to ne znaju - čula varaju! Pl poz M
knjizevnost.189 pele,
Evo još jedne super-kratke horor-SF priče: Poslednji čovek na svetu sedeo je u svojoj sobi kada je neko zakucao na vrata. pele.
knjizevnost.190 darone, -> #185, armitage
>> Verovatno najkraća internacionalna SF priča: >> >> >> GALAKTIžKA KARTA Nije najkraća. U CIV.4 je neko (wiz?) ostavio 10 najkraćih SF priča na svetu, od kojih najkraća ne sadrži ni jednu reč. Zove se "Zašto taj_taj nije ubio Abrahama Linkolna?". Moj odgovor na tu priču je, naravno, "Smrt A. Linkolna (ukratko)", a ova koju sam sada ostavio je odgovor na onu knjigu Tesli iz teme nauka.
knjizevnost.191 novim, -> #188, milan
" Izmislili smo sve pa čak i centar Centar? Pa, dobro. Ali niste sve. Vidi ovo: U Harmsovoj pričici (cf. 6.124), pojavljuje se izvestan Matematičar, i izvestan Andrej Semjonovič. Priča deluje na prvi pogled sasvim neozbiljno: Matematičar na početku izvlači loptu iz glave, i svoje ushićenje demonstrira pred tim Semjonovičem; ovaj ga gleda belo, i na kraju beži od njega, Matematičara. Uprkos toj neozbiljnosti, pričica ima nekog šarma, i ostavlja utisak zagonetke. Ako se zamislimo nad njom, nekoliko stvari će nam pasti u oči: - samo vađenje lopte iz glave, uz ostale tvrdnje Matematičara; - način govora Matematičara, koji ponavlja svoje reči više puta, kao da ih deklamuje; - Matematičar ne odustaje na kraju, i odlazi za drugim licem iz priče, A. Semjonovičem, očito ne popuštajući pred njim. Da Matematičar vadi loptu iz glave, zapravo najmanje treba da nas čudi. Lopta je, poput drugih osnovnih matematičkih objekata, idealni objekt, i kao takva postoji samo u glavi (u umu ili u duhu). U stvarnom svetu nema lopte, postoje samo njene aproksimacije. Matematika je izgleda i počela, kao jedna od disciplina Znanja, pitanjem lopte: Tales, koji je number One od sedam mudraca drevnog sveta, "prvi je", kaže Diogen Laertije, "predskazao Sunčeva pomračenja i utvrdio ravnodnevice". To je bilo neko važno saznanje u to vreme, kad su ga zabeležili istoričari, Eudem u Istoriji astrologije, kao i Herodot i Ksenofan, a divili su se tom saznanju i jedan Heraklit i Demokrit. Tales je, kažu, prvi utvrdio veličinu Sunčevog i Mesečevog kruga. Pričalo se da je, baveći se pitanjem kruga, Sunca, Meseca i odnosom Zemlje prema njima, prvi ustanovio godišnja doba i godinu podelio na 365 dana: ko jednom stane u krug, krug mu ne izlazi iz glave - ciklusi imaju uvek posledicu da se dele i množe, a Tales je izgleda prvi pokušao da taj posao izvede do kraja. Veli se da je geometriju učio kod Egipćana i da je prvi u krug ucrtao pravougli trougao. To sve ne čudi - jednom matematičar, uvek matematičar - već čudi ovo: da je Tales, mudar i reklo bi se, razuman, bio i praznoveran. Kad je obavio to ucrtavanje trougla u krug, on je, kažu legende, odmah bogovima žrtvovao nekog vola. Doduše, ima istoričara koji tvrde, da to nije uradio on, nego Pitagora - pravi svetac u matematici - ali svejedno ko je. Važno je, sa stanovišta nas koji gledamo u slova, da je žrtvovan vo, ni kriv ni dužan što su se trouglovi, krugovi i lopte motali po glavi ovim matematičkim jevanđelistima. Pisci, naime, ne žrtvuju stoku, nego ljude, pa i nedavni događaj na Palama ne treba gledati kao na delo pisaca; neki je ipak matematičar tu umešao prste. (Aha.) Još je jedna karakteristika bila važna za Talesa, a biće još važnija za Pitagoru. Kažu, istorije (a istorijama se veruje, ma ko u njih umešao prste), da se "bavio politikom, a posle je počeo da proučava prirodu". Pitagora će osnovati i sektu, u kojoj će se, opet javiti frakcije, pa čak i zavere, od kojih neke i vrlo krvave. Uopšte je Pitagora jedan naskroz čudan tip, i Harms je, moguće, imao baš njega u vidu kad je razmišljao o svom Matematičaru. Što god da je nasledio od Talesa, Pitagora je nasledio bar tri stvari: 1. pitanje o prapočetku, o "arhe"; 2. političku ambiciju; 3. praznoverje. Pod 1. spada da je Tales odnekud verovao da je "arhe" voda, a Pitagora je već dospeo do Broja (posledica ozbiljnija od vode-vatre-zemlje-vazduh- -vazduh je da su nadalje matematičari uvek tražili prapočetak, tj. težili da svedu svet na jedan ili više praelemenata, oblika, funkcija, čvorova, ideja, ili na pra-algoritam, aksiom ili princip, kako bi se svet formalizovao i dedukovao i decidibilirao iz tog principa; ta je napast imala i dobre loše strane, a ludost je trajala sve dok se sami, nakon što je izvesni Gedel u našem veku neoprezno priznao da je ta stvar uzrok velikog haosa u svetu, nisu ubedili u suprotno; no, inercija ove "arhe" ludosti još će, mnimo, među tim stvorenjima trajati, ako ih ikada i ostavi. Cf. Godel, Ešer, Bah). Pod 2. spada sledeći slučaj, koji se tiče Pitagore: njegove pristalice su bile učlanjene u jednu stranku, koja je obožavala bob, pravila, Loptu, i, naravno, Vođu. Vođa je bio Pitagora. E, gde je jedna stranka, tu je i druga, pa neki otpadnici, pod vođom Kilona, pošoraju se gadno s pitagorejcima i jedne noći, posle ko zna kakve terevenke, napadnu HQ, zapale zgradu i naprave silnu štetu. Sad, tu ima više verzija. Po jednoj, nije bila terevenka, nego je Pitagora hteo da po svojim Pravilima uredi grad, pa su se građani pobunili. Po drugoj, iza glavnog štaba pitagorejaca bio je zasad boba, a kako je Vođa voleo bob, nije hteo da ga gazi, nego se lepo predao pobunjenicima, koji su mu rekli :"Daj, bre, ti si mudar čovek, ali mi smo zadovoljni našim zakonima i ne želimo tvoje, idi, i pusti nas miru", nakon čega su ga i pustili, pa je on otišao na miru, posle umro. (Nejasna je uloga NATO avijacije u svemu ovome, i za koju je stranu radio Pitagora. Rusa ni od korova, uvek zeznu kad je najgušće.) Po trećima, nije tako bilo, nego je on umakao, s nekoliko najvernijih đaka. Kako bilo da bilo, činjenica je da matematičari imaju ambicije da svoja Pravila prošire izvan svoje glave, tj. na polis, grad, državu, narod, kosmos, mape i Internet. Povremeno spaljivanje njihovog HQ, brisanje njihovih diskova, i uopšte hakeraj koji ne dira jedino u njihov bob, istorijski je - zdrava rabota. Najzad, nikad ih ne možeš dovoljno spaliti, jer se oni metempsihoziraju, što će reći - duše im se sele iz tela u telo, nekim mističnim ftp-om, i neuništive su. O tome govori sledeće, i ono ima skoro direktne veze s Harmsom: U "Bogojavljenskoj noći" ("Twelfth Night, or: What You Will") uzvišenog i preuzvišenog Viljema (Šakespeareta), dvorska luda (tako obično kažu za onog ko se zvao "Clown"; a kod prečasnog Viljema je "clown" bio i grobar - u "Hamletu" Hamlet priča s njima o taštini života nad praznim grobom Ofelije i lobanjom Jorikovom) zeki jednog poznog pitagorejca. Kaže mu, tom postpitagorejcu, čije je ime Malvolio, da je otkačenko ("Malvolio the lunatic") i pita ga u nekom čatu (nod III, scena pre pada kerijera, druga pojava): .to Malvolio -- What is the opinion of Pythagoras concernig the wild-fowl? . to Clown -- That the soul of our grandam might haply inhabit a bird. .to Malvolio -- What thinkest thou of his opinion? ;) .to Clown -- I think nobly of the soul, and no way approve of his opinion. .to Malvolio -- (Log to domino, fool!) Fare thee well. Remain thou still in darkness: thou shalt hold the opinion of Pythagoras ere I will allow of thy wits; and fear to kill a woodcock lest thou dispossess the soul of thy grandam. Fare thou well. :))) .ex Što će reći: ostani, bre, zatucan u mraku neznanja, drži se ti Pitagore, jer ćeš, naravno, ako ubiješ barsku šljuku zeznuti i dušu svoje babe, koja u toj tici čeka da posle izripi. Drugim rečima (sva je književnost u drugim rečima, zato je istina na njenoj strani), verovanje matematičara da su im duše besmrtne, i sele se k'o tice, besmrtno je. Pod 3. stoga spada ne samo poslovični bob, pasulj, lenjir i šestar (u šta oni veruju, ne zna se kojim redom, ali tako nekako, respektivno), nego i metaverovanje da besmrtne oblike, poput Lopte, mogu da izvuku iz glave, jednim abrakadabra, umesto da se posluže NoRMaLNom aplikacijom zvanom "deda za loptu, baba za dedu, povuci - potegni, iščupati je ne mogu". Još uvek ne znamo što Matematičar kod Harmsa deklamuje, ali nas već manje čudi da će da prodeklamuje kad je već iz glave izvukao - Loptu. Sfera, naime, per definitionem je šuplja i zveči. " središte, centar. Ergo, svi koji nas napadaju već su mrtvi, samo to " ne znaju - čula varaju! "Govorio je da se smrt ni u čemu ne razlikuje od života. 'Pa što ne umreš', - reče neko. ' Zato, odgovori on, 'što nema nikakve razlike'. žoveku koji ga je pitao šta je bilo pre: noć ili dan, odgovorio je: 'Noć. Noć je za jedan dan starija'." (Diogen Laertije o Talesu iz Mileta, I, 35-36.) ps: .to veca -- je l' dobro, za početak? će ih smlatimo; nisu znali s kim imaju posla :))))
knjizevnost.192 fric, -> #189, pele
> Evo još jedne super-kratke horor-SF priče: > > Poslednji čovek na svetu sedeo je u svojoj sobi kada Well, nisam mogao da odolim, evo prepisa iz knjige 'Najbolje svetske SF priče 1985.': K. V. Meken Odbijenica (Rejection Slip) Kal Torsbi Ulica Pasovoj br. 897 Kalfaks, Arizona 16. jun 2100. Dragi gospodine Torsbi: Zahvaljujemo vam na poslatom rukopisu, Poslednji čovek na Zemlji. Na žalost, Talr Pres trenutno je zatrpan rukopisima naučnih dela. Molimo vas, obratite nam se ponovo. Vaši, izdavači
knjizevnost.193 fric, -> #186, mdave
> Ma jok, najbolja je ona: iz iste knjige: Duan Ekerson: Znak na kraju vaseljene (Sign at the End of the Universe) Ovaj kraj gore. P.S. Naravno, tekst priče je u knjizi odštampan naglavačke :)
knjizevnost.194 .bale., -> #191, novim
> .to veca -- je l' dobro, za početak? će ih smlatimo; nisu znali s > kim imaju posla :)))) Super je, nastavi. -- Haker koji čita tuđ privatan chat
knjizevnost.195 milan, -> #191, novim
> pitanjem lopte: Tales, koji je number One od sedam mudraca drevnog > sveta, "prvi je", kaže Diogen Laertije, "predskazao Sunčeva > pomračenja i utvrdio ravnodnevice". To je bilo neko važno saznanje u > to vreme, kad su ga zabeležili istoričari, Eudem u Istoriji > astrologije, kao i Herodot i Ksenofan, a divili su se tom saznanju i > jedan Heraklit i Demokrit. Tales je, kažu, prvi utvrdio veličinu Not enough data! kaže kompjuter u nekom od nastavaka Star Track-a. Tales takovo što, slažu se svi astronomi, nije mogao da učini jer u Grka nije postojao običaj akvizicije astronomskih podataka. Za predviđanje pomračenja potrebna je veoma dobra osmatračka služba i dug period praćenja. Postoje tvrdnje da je 54. n.e. to učinio Heron ali se, bez obzira što su u međuvremenu Grci "oslobodili" Vavilon svoje vekovno ognjište i došli do podataka haldejskih astronoma, to smatra neverovatnim. Prva predviđanja pomračenja se vrše tek u poznom srednjem ili novom veku po pronalasku teleskopa. > krug ucrtao pravougli trougao. To sve ne čudi - jednom matematičar, > uvek matematičar - već čudi ovo: da je Tales, mudar i reklo bi se, > razuman, bio i praznoveran. Kad je obavio to ucrtavanje trougla u > krug, on je, kažu legende, odmah bogovima žrtvovao nekog vola. > Doduše, ima istoričara koji tvrde, da to nije uradio on, nego > Pitagora - pravi svetac u matematici - ali svejedno ko je. Važno je, > sa stanovišta nas koji gledamo u slova, da je žrtvovan vo, ni kriv > ni dužan što su se trouglovi, krugovi i lopte motali po glavi ovim > matematičkim jevanđelistima. Pisci, naime, ne žrtvuju stoku, nego > ljude, pa i nedavni događaj na Palama ne treba gledati kao na delo > pisaca; neki je ipak matematičar tu umešao prste. (Aha.) Mada "Turci dolaze na Pale a mi ne znamo gde je Đinđić" mi pouzdano znamo da predmetni nije matematičar. Istina je da se žrtvovanje goveda pripisuje oduševljenju grečeskih matematičara ali se to danas više uzima kao dokaz religioznih korena matematike nego kao koristan rad. Pl poz M P.S. Što tut Harms? iliti na srpskom: "A kakve to veze ima sa Harmsom?"
knjizevnost.196 ndragan, -> #176, dikla
/ Da i ja prilozim prvi koji mi je pao na pamet, 'svaka luda ima svoje / veselje' Idemo dalje: "nije fazon, on prati karte!" "pa prati i ti, a ako ti je mnogo pedes'dve, uzmi jednu pa je prati"
knjizevnost.197 mjova, -> #189, pele
> Poslednji čovek na svetu sedeo je u svojoj sobi kada > je neko zakucao na vrata. mislim da sam je čuo, dosta davno i da se tu pominju i neke novine?
knjizevnost.198 veca, -> #191, novim
>> - samo vađenje lopte iz glave, uz ostale tvrdnje Matematičara; >> - način govora Matematičara, koji ponavlja svoje reči više puta, >> kao da ih deklamuje; ======== Ili da bude ubedljiviji, da ubedi sebe (?) njega (?) Na celu priču bi možda legao i Lecov aforizam: Ja sam lep, ja sam jak, ja sam mudar. I ja sam sve to otkrio! >> .to veca -- je l' dobro, za početak? će ih smlatimo; nisu znali s >> kim imaju posla :)))) Svaka čast! Ako ništa ubićeš ih dužinom poruke ;)
knjizevnost.199 veca, -> #189, pele
>> Evo još jedne super-kratke horor-SF priče: Nedostaje naslov (ukoliko nema, onda * * * ) i autor priče, ovako neupućeni mogu pomisliti da si ti autor :)
knjizevnost.200 veca, -> #190, darone
>> Nije najkraća. U CIV.4 je neko (wiz?) ostavio 10 najkraćih SF priča >> na svetu, Nisu SF, i nisu strane, ali evo par komada iz zborke: Osluškivanje tišine. RAPSODIJA KORAKA Sišla je stepeništem kao klavirom. Lepomir Katić (*) **************************************************************** USAMLJENIK Jaa. Goran Manić **************************************************************** PITANJE žija li je ovo olovka? To me kopka. Srećko Marković **************************************************************** O! Zatvori vrata, o, zar ne vidiš kako zebem?! Vladimir Strika **************************************************************** I? I? Ništa. Kako ništa? Lepo. Zar je nisi pitao? Jesam. I? Dušan Vukojev **************************************************************** ----------------- (*) Obzirom da je Lepomir Katić poznat (u krugovima aforističara) kao plagijator, odmah je pala sumnja da je on autor ovako lepe priče.
knjizevnost.201 armitage, -> #190, darone
> Nije najkraća. U CIV.4 je neko (wiz?) ostavio 10 najkraćih SF priča na svetu, > od kojih najkraća ne sadrži ni jednu reč. Zove se "Zašto taj_taj nije ubio > Abrahama Linkolna?". Prazna priča? ... Prica$="" :) Zvuči zanimljivo, potražiću. U međuvremenu, uživajte uz još jednu minijaturu, pokupljenu onako "iz malog mozga". SPOZNAJA -------- Ričardson pritisnu dugme, ali onda shvati, da je košmar tek započeo. -*- Armitage -*-