EXTRA.5

04 Dec 1993 - 18 Jun 1994

Topics

  1. automobili (243)
  2. hi.fi (492)
  3. fotografija (154)
  4. tv (257)
  5. biznis (664)
  6. sf (182)
  7. zvezde (111)
  8. misterije (779)
  9. sport (542)
  10. etf (136)
  11. mg (214)
  12. razno (461)
  13. yucca (597)
  14. cadua (118)

Messages - biznis

biznis.1 m.hristodulo,
[reply to EXTRA.4:6.695] >> PS Nije mi jasno kako je kurs mogao biti ovako >> stabilan krajem 30-tih godina, kada je u Nemackoj >> bila onolika inflacija? Koliko znam velika inflacija u Nemackoj je vladala 1922. i 1923. godine. Krajem 1923. je uvedena "razena" marka, i inflacija je smirena. Otud u ovoj tabeli nema podataka za 1923. i 1924. godinu. Pocetkom 30-tih godina je vladala kriza u Americi, tih godina je i Hitler dosao na vlast u Nemackoj, i to sve moze da se primeti u tabeli. Dinar je pre II svetskog rata imao zlatnu podlogu, te je bio tako stabilan. U komunizmu je od 1945., kao i u svim komunistickim zemljama, bila inflacija, koju su pokusavali da prikriju, ali po zvanicnom kursu nije mogla ni da se proda ni da se kupi valuta. Zato su bile devalvacije svake 3-4 godine.
biznis.2 iboris,
REPLY 6.483 Ł do sloma i da ce narod pokupovati sve devize - suficit Ł platnog bilansa oko 1.09. dostigao 10 MILIJARDI DOLARA. ?????? Ovo je čista glupost !!!!!!
biznis.3 iboris,
REPLY 6.545 Ł ne suficit platnog bilansa, vec suficit u trgovini devizama Ł (koji je bio oko 10 milijardi dolara u to vreme). Sto se Ovo je tek još veća glupost !!!!
biznis.4 iboris,
REPLY 6.488 Ł Da ne brkamo pojmove. Primecujem da u ovoj zanimljivoj Ł diskusiji mnogi ucesnici NE ZNAJU ekonomsko znacenje Ł pojmova sa kojim barataju, ili ih pogresno upotrebljavaju. U prethodne 2 citirane poruke si dokazao da si ti taj koji ne zna šta znače reči kojima barataš.
biznis.5 iboris,
REPLY 6.680 Ł To je stvar individualne visprenosti i ekonomske pismenosti. Ł Ja recimo, takodje, nikada nisam stedeo dinare. Okruglo pa na ćoše. Interesuje me da li si završio ekonomiju ? Na konkretne stvari odgovaraš "maglovitim" odgovorima.
biznis.6 iboris,
REPLY 6.699 Ł Nemačka sasvim sigurno ima dovoljno dobre devizne, zlatne, Ł robne i ko-zna-kakve rezerve da može da izdrži istovremeni priliv Ł svih DEM iz svih čarapa i slamarica ove planete. Samo ne znam šta Ł bi posle radili svi ti ljudi koji bi u trenu spiskali sve što su Ł tako dugo štedeli (najverovatnije veći deo njih to ne bi izdržao). Ne pričaj napamet ! Dolar je 60-ih godina ovoga veka jedva uspeo da ostane "glavna svetska moneta". Amerikanci su, da bi očuvali poverenje u svoju valutu insistirali na ceni zlata od 35 dolara za finu uncu (cena ustanovljena još 1934. godine). Devalvacija dolara ili promena njegovog odnosa prema zlatu, poljuljala bi bretonvudski sistem (IMF i BRD-iliti MMF i Svetska banka), ali ne bi došlo do porasta konkurentnosti USA robe u inostranstvu, niti bi se pak smanjio uvoz, ukoliko bi druge zemlje održale svoj kurs prema dolaru. Vremenom, smanjuje se "glad" za dolarom, što je posledica opadanja poverenja u dolar, a strane centralne banke svoja dolarska potraživanja sve više konvertuju u zlato. Deficit platnog bilansa USA je u 1959. dostigao cifru od 7,2 milijardi dolara. Rezerve zlata su u tom periodu smanjene samo za 1,7 mlrd, a ostatak je finansiran dolarskim potraživanjima stranaca (podaci iz knjige Ellsworth P.T. - The international economy, 3rd edition, Macmillan, New York 1964). Da bi se podsticala poslovna aktivnost, kamatne stope su držane na niskom nivou. Pošto su i zapadnoevropske valute postale konvertibilne, širile su se glasine o skoroj devalvaciji dolara, a to automatski znači "bežanje" tzv. "vrućeg novca" iz američke valute, koji je u tom trenutku bio procenjen na oko 15 mlrd. dolara, što bi bio značajan udarac za USA centralnu banku, i povećanje deficita. Naravno, to bi značilo i gubljenje stečenih pozicija dolara, gubljenje statusa "prve rezervne valute" (prva je zlato) odnosno glavne svetske monete. Zato jetadašnji predsednik USA, J.F.Kenedy morao samo 3 nedelje po stupanju na dužnost, u februaru 1961. da izjavi da će USA zvanična cena zlata biti održana na nivou od 35 dolara za finu uncu, i da neće biti kontrole u oblasti spoljne trgovine i investicija. Ovo je povratilo poverenje u dolar, vratilo deo vrućeg novca u zemlju i zaustavilo odliv kapitala i zlata. DOLAR JE SPAŠEN.
biznis.7 cnenad,
Iz EXTRA.4. ŁŁŁ Sme li neko da pretpostavi koliko najvise marka moze da ŁŁŁ 2. Dnevna ? Mesecna ? ŁŁŁ 20000% Evo, ipak sam jutros na poslu pronasao u starom PAD-u moju prognozu inflacije. Priznajem da sam lupio za mesecni nivo, al ispade ona jos veca. BTW, necu vise da prognoziram ! :))
biznis.8 famozan,
REPLY 6.712 Kursevi u tabeli su denominirani kako denominacijom iz 1946. tako i denominacijom od 1963. Tako na primer plata tvog prijatelja iz 1957. iznosila bi u markama oko 112 DM, dedina kuca bi kostala 4.280 DM. Kad smo vec kod plata evo nekih podataka. KAKO SMO NEKAD ZIVELI ╔════════Đ══════════════════Đ══════════════════╗ ║ │ Prosecni mesecni │ Prosecni mesecni ║ ║ Godina │ licni dohodak u │ licni dohodak u ║ ║ │ DIN. │ DEM ║ ║────────┼──────────────────┼────────────────── ║ 1963. │ 285 │ 152 ║ ║ 1965. │ 501 │ 160 ║ ║ 1967. │ 787 │ 252 ║ ║ 1969. │ 990 │ 290 ║ ║ 1970. │ 1173 │ 343 ║ ║ 1972. │ 1676 │ 319 ║ ║ 1974. │ 2477 │ 359 ║ ║ 1976. │ 3535 │ 461 ║ ║ 1978. │ 5075 │ 514 ║ ║ 1980. │ 7368 │ 487 ║ ║ 1981. │ 9846 │ 535 ║ ║ 1982. │ 12542 │ 477 ║ ╚════════¤══════════════════¤══════════════════╝ Plate izrazene u DM nisu sasvim korektno prikazane jer je kurs uziman pod 31.12.19xx. a dinarski iznosi predstavljaju prosek za datu godinu. Sobzirom da je kretanje kursa DM u posmatranom periodu bilo relativno stabilno, moguce greske nisu od takvog znacaja da bi dovele u pitanje realno iskazane zarade u DM. Izracunati prosecan mesecni licni dohodak u DM u kasnijem periodu,zbog izuzetno visoke inflacije, zahteva poznavanje mesecnih podataka kako plata tako i inflacije. Ko ima te podatke neka izvoli.
biznis.9 famozan,
REPLY 6.695 => U izvoru ovih podataka ("Savremeni finansijski menadzment" D.Slovic) nije precizirano na koji se datum odnose, ali poznavajuci metodologiju Statistickog zavoda sasvim sigurno mogu da tvrdim da se odnose na datum 31.12.19xx. Sto se tice stabilnosti dinara u vreme velike svetske recesije kao glavni razlog ove pojave je nerazvijenost nase industrije. Ne treba zaboraviti da smo mi u to vreme bili pretezno poljoprivredna zemlja. Koliko je meni poznato u ovim krajevima se i inace veoma malo osetila svetska kriza.
biznis.10 bbaja,
Tonom svojih poruka, koje prelaze u vredjanje, sa moje strane si nepovratno diskvalifikovan u dajoj diskusiji (neznanje ti oprastam).
biznis.12 famozan,
Mozda su vam vec dosadile Dejanove pitalice, evo jedne famozne. Dana 01.12.1993. Jugobanka Krusevac imala je crveni saldo u iznosu od 3 biliona dinara. Banku su blokirali gradjani jer su za taj iznos izdali cekove bez pokrica. Da vas podsetim tog dana na crno marka je vredela 50 mil. tj. 60.000 DM, gde su ostale banke u Krusevcu, gde je Beograd, gde su ostale opstine u SRJ. Nagradno pitanje glasi: "Koliko miliona maraka dnevno, gradjani emituju u obliku primarne emisije ?" ţb Ocigledno da ukoliko zelimo da obuzdamo inflaciju moramo cekovima reci zbogom za izvesno vreme.
biznis.13 famozan,
REPLY 6.712 (drugi put) => ..... Moze li malo objasnjenje na prethodnim primerima? Evo dosta objasnjenja 5Kb. Da nebi vise bilo zabune oko denominiranih dinara evo ponovo tabele, ´ksamo sada preracunate na 1 DM i iznosi nisu denominirani. Nadam se da je sada jasnije. PREGLED KURSA DEM ZA PERIOD 1922.-1989. ( ne denominirani iznosi ) ╔═════════════════Đ════════════════Đ══════════════════Đ════════════════════╗ ║ god. 1 dm │ god. 1 dm │ god. 1 dm │ god. 1 dm ║ ║─────────────────┼────────────────┼──────────────────┼────────────────────║ ║ 1922. 0.1816 │ 1946. 0.60 │ 1963. 1.8750 │ 1981. 18.4086 ║ ║ 1923. ------ │ 1947. 3.15 │ 1964. 1.8750 │ 1982. 26.3051 ║ ║ 1924. ------ │ 1948. 4.00 │ 1965. 3.1250 │ 1983. 45.7843 ║ ║ 1925. 0.1397 │ 1949. 12.00 │ 1966. 3.1250 │ 1984. 67.7653 ║ ║ 1926. 0.1351 │ 1950. 11.90 │ 1967. 3.1250 │ 1985. 128.3802 ║ ║ 1927. 0.1352 │ 1951. 11.90 │ 1968. 3.1250 │ 1986. 234.4499 ║ ║ 1928. 0.1357 │ 1952. 71.43 │ 1969. 3.4153 │ 1987. 780.1516 ║ ║ 1929. 0.1353 │ 1953. 71.43 │ 1970. 3.4153 │ 1988. 2910.2912 ║ ║ 1930. 0.1349 │ 1954. 71.43 │ 1971. 5.2754 │ 1989. 70000.- ║ ║ 1931. 0.1349 │ 1955. 71.43 │ 1972. 5.2500 │ ║ ║ 1932. 0.1353 │ 1956. 71.43 │ 1973. 5.9035 │ ║ ║ 1933. 0.1363 │ 1957. 71.43 │ 1974. 6.8934 │ ║ ║ 1934. 0.1351 │ 1958. 71.43 │ 1975. 6.9542 │ ║ ║ 1935. 0.1762 │ 1959. 71.43 │ 1976. 7.6647 │ ║ ║ 1936. 0.1758 │ 1960. 71.43 │ 1977. 8.5845 │ ║ ║ 1937. 0.1753 │ 1961. 75.00 │ 1978. 9.8795 │ ║ ║ 1938. 0.1756 │ 1962. 75.00 │ 1979. 11.1707 │ ║ ║ 1939. 0.1777 │ │ 1980. 15.1200 │ ║ ╚═════════════════¤════════════════¤══════════════════¤════════════════════╝ Dati su zvanicni kursevi na dan 31.12.19xx. U periodu od 1976. do 1988. zvanicni kurs je obicno bio nizi od crnog za 3% do 10%, pre ovog perioda nije mi poznato da li je bilo razlike izmedju zvanicnog i crnog kursa. Ako kojim slucajem podaci nisu tacni kriv je Dr. D.Slovic ("Savremeni finansijski menadzment" IP Ekonomika,Beograd,1991. str.474). Jos nesto odakle je on prepisao ove podatke neznam jer nije naveo, a ja sam bogami od njega. P.S. Sto se tice tvog pokojnog dede napravio sam gresku u prosloj poruci, kada sam tvrdio da kuca vredi 4.280 DM, ipak je on platio kucu 428.000 DM. Ako ti sumljas u "moju" bazu kurseva, ja bogami sumljam u tvog dedu kao trgovca. Salim se, evo objasnjenja: te 1937. godine 1$ je vredeo ondasnjih 43,45 dinara tako da je ta kuca vredela oko 1.726 $. Ocigledno da se tih godina marka nije bog zna kako kotirala. Odnos USD:DM bio je 1:248 naspram danasnjeg 1:1,7. Kada smo vec kod dolara interesantna je relativna stabilnost te valute u predratnom periodu i pored recesije koja je zahvatila Ameriku tridesetih. Naime kriza je nastala kao posledica hiper produkcije i Ameri su za antidot izabrali smanjenja proizvodnje a samim tim i otpustanje radne snage. Kasnije kada su rasprodali zalihe problem pada proizvodnje resavali su javnim radovima i tu je mogla de se javi inflacija u periodu kreditiranja dok nove investicije ne obezbede robnu podlogu "nastampanom" novcu. No, ne treba zaboraviti da je dolar sve vreme imao zlatnu podlogu a to ite kako psiholoski deluje. A i inflacija od oko 20-tak % nije mala, u ekonomskoj teoriji to je vec hiper inflacija. KURS USD PREMA DIN. ZA PERIOD 1922.-1939. (ne denominirani iznosi) ╔═══════════════════Đ═══════════════════╗ ║ │ 1930. 56.44 ║ ║ │ 1931. 56.49 ║ ║ 1922. 73.57 │ 1932. 56.67 ║ ║ 1923. 93.86 │ 1933. 46.38 ║ ║ 1924. 78.48 │ 1934. 34.11 ║ ║ 1925. 58.79 │ 1935. 43.62 ║ ║ 1926. 56.64 │ 1936. 43.41 ║ ║ 1927. 56.78 │ 1937. 43.35 ║ ║ 1928. 56.85 │ 1938. 43.44 ║ ║ 1929. 56.73 │ 1939. 44.19 ║ ╚═══════════════════¤═══════════════════╝ P.P.S. Kod nas je situacija sasvim suprotna mi imamo nedostatak roba pa smo postali svetki fenomen jer belezimo i deviznu inflaciju. Po nekim proracunima u zadnja tri meseca marka je devalvirala u odnosu na vrednost roba za oko 240%! Po ko zna koji put se potvrdjuje tvrdnja da se sa inflacijom umire sporo ali sigurno!
biznis.14 dmajkic,
Da li je istina da od nove godine prestaju da važe stare marke? Mislim na stare novčanice. (DEM)
biznis.15 ljubisha,
Zamolio bih "vlasnika" poruke o Hungaru inflaciji ili onoga ko zna koja je to poruka da me obavesti na mail. Potrebna mi je a nisam uspeo da je pronađem u ovih 300Kb teksta. Unapred hvala.
biznis.16 index,
rep na 6.677 EXTRA.4:biznis darone, 02.12.93. 02:50, 3287 chr --------------------------------------------------------- >> 6.162 CIVILIZACIJA.2:o.jeziku >> ladislavs, 27.11.92. 15:52, 2805 chr >┌───────────────┬────────────────────┬────┬───────────────────────────┬────┐ >│ │ French & US │No. │ British & German │No. │ >│ Name │ systems │of │ systems │of │ >│ │ │zero│ │zero│ >├───────────────┼────────────────────┼────┼───────────────────────────┼────┤ >│ million │1000 thousands │ 6 │1.000 thousands │ 6 │ >│ milliard │1000 millions │ 9 │1.000.000 millions │ 9 │ >│ │ /French/ │ │ /German/ │ │ > ciLa. >----------------------------------------------- 6.162 --- Eh taj Cila, mora nešto da zabrlja. ;) Dakle moram da ga pojasnim - treba da stoji: │ milliard │1000 millions │ 9 │1.000 millions │ 9 │ │ │ /French/ │ │ /German/ │ │ Ostalo je OK. :) ciLa. PS: Darone, đe ga iskopa? :))
biznis.17 dejanr,
>> Ocigledno da ukoliko zelimo da obuzdamo inflaciju moramo cekovima reci >> zbogom za izvesno vreme. Nije glavno zlo u čekovima, ali se priča da u planu za obaranje inflacije koji se sprema za posle izbora (i posle uvođenja vanrednog stanja? ;)) jedna od važnih stavki predstavlja baš ukidanje tekućih računa. Sad da li je to istina... videćemo.
biznis.18 dejanr,
>> Da li je istina da od nove godine prestaju da važe stare marke? Mislim (a i nadam se :) da nije - Nemačka banka je još prošle godine izjavila da se stare novčanice povlače iz upotrebe, ali važe (tj. mogu se zameniti za nove) gotovo neograničeno vreme (Nemačka je to ;). Ono što znam sasvim sigurno je da ih u Nemačkoj normalno primaju i zamenjuju u bankama, mada je u opticaju jako malo starih novčanica. Nisam čuo da će tu biti nekih promena od sledeće godine.
biznis.19 paki,
­> ţb Ocigledno da ukoliko zelimo da obuzdamo inflaciju moramo cekovima ­> reci zbogom za izvesno vreme. A od čega da se živi? Od pitke vode i svežeg smoga? :(
biznis.20 veca,
>> Da li je istina da od nove godine prestaju da važe stare marke? Rečeno je da prestaju da važe 92. ali i dalje su u opticaju. Da li samo kod nas?
biznis.21 .marko.,
-->> Da li je istina da od nove godine prestaju da vaze stare marke? -->> -->> Mislim na stare novcanice. (DEM) Bez brige i panike i stare i nove i dalje vaze.
biznis.22 dejanr,
>> Rečeno je da prestaju da važe 92. ali i dalje su u opticaju. Obrnuto, prestaju da budu u opticaju ali važe i dalje (tj. mogu se zameniti u banci za nove, možda i "zauvek")
biznis.23 index,
CONF REPLY EXTRA.4 6.713 (spantic) ÷■÷> svih DEM iz svih čarapa i slamarica ove planete. Samo ne ÷■÷ Ja se ne bih kladio u to. Sa Nemačkom ta stvar nije ÷■÷ probana, ali sa SAD i Britanijom jeste. Amerika se već Ja sam govorio o keš DEM koje se nalaze kod građana, a ti o berzanskim(ne keš) udarima na ekonomije slabije od nemačke... Nenad
biznis.24 enterprise,
<$> A od čega da se živi? Od pitke vode i svežeg smoga? :( Pitku vodu imamo, ovo drugo sa rastom cena nafte i ostalih zezalica sve manje :((
biznis.25 spantic,
> Tonom svojih poruka, koje prelaze u vredjanje, sa moje strane > si nepovratno diskvalifikovan u dajoj diskusiji (neznanje ti > oprastam). Zanimljivo je da kad ti god neko nešto iznese a što ne možeš da pobiješ isti počinje da "vređa" pa ga nepovratno diskvalifikuješ, a što se neznanja tiče da ni ne govorimo ;) Kao da si ispekao karijeru kod ovdašnjih političara.
biznis.26 madamov,
> Zamolio bih "vlasnika" poruke o Hungaru inflaciji Ostavih ja u CIVILIZACIJA, mislim u temi deponija, prepis iz Ginisove knjige rekorda po tom pitanju.
biznis.27 cdragan,
> Zamolio bih "vlasnika" poruke o Hungaru inflaciji ili U staroj EXTRA.4 u poruci 6.310 ima jedan tekst o madjarskoj hiperinflaciji prepisan iz politike.
biznis.28 spantic,
> Pitku vodu imamo, ovo drugo sa rastom cena nafte i ostalih zezalica sve > manje :(( Jesi ti baš tako siguran da imamo pitku vodu u Beogradu?
biznis.29 saricl,
> ţb Ocigledno da ukoliko zelimo da obuzdamo inflaciju moramo cekovima > reci zbogom za izvesno vreme. Sve sto treba da uradimo to je TOPCIDER NA NEPLACENO! cekovi su zakonsko sredstvo placanja u svetu pa sto nebi bili i kod nas? Problem je samo u kamatama koje su nerealne sparam inflacije, jelda. SARICL.
biznis.30 ljubisha,
> U staroj EXTRA.4 u poruci 6.310 ima jedan tekst o madjarskoj Hvala. Pronašao sam tvoj reply madamovu u deponiji.
biznis.31 index,
÷■÷ Ł Nemačka sasvim sigurno ima dovoljno dobre devizne, zlatne, ÷■÷ Ne pričaj napamet ! Dolar je 60-ih godina ovoga veka jedva Poenta? Hoćeš da kažeš da bi, zato što je JFK održao odnos zlato/$, Nemačka propala kada bi smo svi svoje keš DEM uštađevine utrošili za kupovinu robe u Nemačkoj? Možda si se zbunio? Nesporazum? Nenad
biznis.32 enterprise,
<$> Jesi ti baš tako siguran da imamo pitku vodu u Beogradu? Pa recimo dosta čistu :) Znam da dok sam živeo u Warsawi voda se kupovala u onim kesama ITD, ljudi su u glavnom pili mineralnu vodu jer je voda bila grozna :( Mislim da i nemamo tako lošu vodu ... Nije ipak sve TAKO crno .. :))
biznis.33 dragisak,
> mi u to vreme bili pretezno poljoprivredna zemlja. Koliko je meni poznato > u ovim krajevima se i inace veoma malo osetila svetska kriza. Moj pradeda je 1930. bankrotirao. Imao je kovačku radionicu sa 30-ak zaposlenih. Pozajmljivao je novac ali zbog krize koja je tada vladala poverioci nisu mogli da mu vrate pa je i sam zapao u dugove. Sve je otišlo na bubanj, sva imovina, i radionica i kuća. Babe u mojoj porodici još uvek pominju taj događaj kao najveću nesreću u istoriji porodice. žak je i pokojni stric Bora (jedini u porodici koji nije uspeo da dogura više od četvrtog osnovne) morao da proda svoj kabriolet. A baba Mica je ... itd. itd. :) Zahvaljujući tome moji nisu mnogo stradali od komunista - nisu imali šta da nam nacionalizuju. :)
biznis.34 dejanr,
>> Zahvaljujući tome moji nisu mnogo stradali od komunista - nisu imali >> šta da nam nacionalizuju. :) Nema veze, oni su nacionalizovali od onih koji su "na bubnju" kupili radionicu i kuću. Tako da nisu na gubitku ;( Nego, kada smo već počeli sa pričama, da ispričam i ja jednu, mada možda nije za ovu temu, ali jeste o novcu. Elem, neki ljudi su tokom rata, kada su videli šta će da bude i ko će da dođe na vlast, stavili zlato u jedan ćup, zalili ga voskom i zakopali na jedno mesto. Onda su uzeli strane pare (švajcarske i američke) koje su imali, zatvorili u kutiju, obavili azbestom, zatvorili u drugu kutiju, nju zavarili (kao što se zavaruje limeni kovčeg sa mrtvacem) i zakopali na drugo mesto. Tako je to stajalo godinama, dakle negde od 1944 pa do 1990-te, kada je čovek koji je to zakopao umro. Pred smrt je sinovima rekao da su pare ovde a zlato tamo (ne znam da li je imao mapu sa čuvenim X-om). I oni ga otkopaju. Što se zlata tiče, našli su ga u pređašnjem stanju, ništa mu nije falilo. Dukati k'o dukati. Što se tiče para... Kada su isekli spoljnu kutiju, azbest i otvorili unutrašnju kutiju, pare (novčanice) su izgledale sasvim normalno. Ali kada su ih uzeli u ruke, raspale su se u fini prah. I tako propadoše pare. Zaključak ovog prilično skupog eksperimenta - izgleda da papirni novac ne sme duže vreme da se drži u uslovima koji ne obuhvataju kontakt sa vazduhom. U ovo vreme kada ljudi, zbog lopova, povremeno pomišljaju i na zakompavanje novca, možda će iskustvo nekom koristiti.
biznis.35 bulaja,
HITNO kupujem DEM ziralno (Slavija banka). Placam po sutrasnjem najvisem prodajnom ulicnom kursu, potrebna je kolicina DEM u protivvrednosti do 25 milijardi (danas je to bilo negde oko 80 DEM). Naravno, mogu i manje sume (npr. 10 DEM), mogu i USD. Zainteresovani nek ostave mail do sutra ujutro u 8:00.
biznis.36 bbaja,
>|| Zanimljivo je da kad ti god neko nesto iznese a sto ne >|| mozes da pobijes isti pocinje da "vreda" pa ga nepovratno >|| diskvalifikujes, a sto se neznanja tice da ni ne govorimo ;) Gresis. Na primer, ti i je ne mozemo da se slozimo ni oko toga kada je dan ili noc, recimo - ali sa tobom redovno komuniciram, jer ne vredjas (bar ne mene). Ako i to pocnes, zavrsicemo komunikaciju.
biznis.37 veca,
Večeras marka 500!
biznis.38 arazumenic,
-> su videli šta će da bude i ko će da dođe na vlast, stavili zlato u jedan -> ćup, zalili ga voskom i zakopali na jedno mesto. Onda su uzeli strane -> pare Kao kada sam slušao mog dedu koji mi je pričao da je njegov otac baš to uradio (bez papirnog novca). Samo, što niko od njegovih naslednika ne zna gde je to zakopano. -> U ovo vreme kada ljudi, zbog lopova, povremeno pomišljaju i na -> zakompavanje novca, možda će iskustvo nekom koristiti. Ne samo to, već svaki novac vremenom gubi svoju vrednost, pa ukoliko neko baš želi nešto da zakopava, bolje mu je da za te pare kupi zlato, i njega krije. Saša
biznis.39 stigor,
Katastrofa (kako za koga:))!! Sada je 22.15h, a marka na Futoskoj pijaci u NS-u, divlja... KUPOVNI: 1.000.000.000 dinara PRODAJNI: 1.200.000.000 dinara Sve je ovo usko povezano sa sutrašnjim izlaskom nove novčanice od 5.000.000.000 (Đura Jakšić) ...
biznis.40 dejanr,
>> > U ovo vreme kada ljudi, zbog lopova, povremeno pomišljaju i na >> > zakompavanje novca, možda će iskustvo nekom koristiti. >> >> Ne samo to, već svaki novac vremenom gubi svoju vrednost, pa ukoliko neko >> baš želi nešto da zakopava, bolje mu je da za te pare kupi zlato, i njega >> krije. Hmmm... a ako neko konačno pronađe kamen mudrosti? :) Onda zlato neće ništa vredeti ;) Ispada da na duži rok čovek nikako ne može da zaštiti svoj kapital... valjda je zato izmišljena Švajcarska ;)
biznis.41 spantic,
> grozna :( Mislim da i nemamo tako lošu vodu ... Nije ipak sve TAKO crno .. Problem je u tome što je kvalitet vode u Beogradu u opadanju zbog problema sa nabavkom rezervnih delova, hemikalija etc. Inače, vodu u Poljskoj mi ne spominji. Ima li negde gde se može piti?
biznis.42 dejanr,
>> Sada je 22.15h, a marka na Futoskoj pijaci u NS-u, divlja... >> KUPOVNI: 1.000.000.000 dinara >> PRODAJNI: 1.200.000.000 dinara Divota :( To program KURS ne može da "svari" :((( A mislio sam da neću morati da ga prepravljam bar do srede :((
biznis.43 index,
÷■÷ Kao kada sam slušao mog dedu koji mi je pričao da je njegov ÷■÷ otac baš to uradio (bez papirnog novca). Samo, što niko od ÷■÷ njegovih naslednika ne zna gde je to zakopano. Metal-detektor u ruke i na posao... ;) Možda je neko to već uradio :(. ;> Nenad
biznis.44 valeksa,
Valjda sam pogodio temu. Ne znam da li je trač ili istina :))) da će sve firme u roku od dve godine morati da ATESTIRAJU programe za obradu LD-a i knjigovodstvene programe. žuo sam takodje da su za to odredjeni Genex i 'neko' iz Smedereva. Da li je neko nešto čuo o ovome? Pozdrav.
biznis.45 enterprise,
<$> Inače, vodu u Poljskoj mi ne spominji. Ima li negde gde se <$> može piti? Ma kakvi !! :(( Evo, sad 18-naestog opet idem tamo. :) (imam tamo stan) baš me interesuje kako je sada stanje sa vodom. Ako opet budem morao da kupujem vodu ubiću se ! Nije skupo, nego me nervira ono pretakanje iz kesice .. :(
biznis.46 darone,
>> Divota :( To program KURS ne može da "svari" :((( A mislio sam da >> neću morati da ga prepravljam bar do srede :(( Mislim da bi bilo pametno da ga prepraviš da radi sa eksponencijalnim zapisom. Neka lepo "kurs ?" daje objašnjenje, detaljno, šta je E, sa par primera, i miran si za vjek vjekova.
biznis.47 cnenad,
ŁŁŁ necu morati da ga prepravljam bar do srede :(( Pa ne moras da ga prepravljas, od ponedeljka GILJOTINA SECE 6 CIFARA ! :)
biznis.48 dejanr,
Danas su unesene neke izmene u program KURS. Povećanje polja u bazi više nije imalo smisla, pa je uveden eksponent, koji se unosi zajedno sa kursem. U ispisu će kursevi biti obeleženi prema tome kako su unošeni (recimo, * označava kurseve u milionima dinara), a na kraju ispisa se pojavljuje legenda koja to objašnjava. Postojao je i jedan period (od 15. septembra do 1. oktobra) kada smo interno denominovali dinar za šest nula jer tada (kao ni sada) podaci nisu mogli da staju u bazu. Sada su svi kursevi iz tog intervala ažurirani pa je i ispis o njima tačan - kada neko kroz 100 godina :) bude gledao koliko je bila marka 21. septembra 1993, dobiće tačan podatak :) Ovim izmenama program KURS je spreman za rast "valute" do trenutka kada jedna marka bude vredela "gogol" (10^100) dinara. Posle ću opet morati da ga prepravljam ;(
biznis.49 ndragan,
/ od važnih stavki predstavlja baš ukidanje tekućih računa. Sad da li je Sad već mogu da ukinu šta hoće - ovo sad je već za "pozdravio vas Pol Pot, i on je ukinuo novac". Građanska emisija je cena koja se plaća za kupovinu socijalnog mira. Dozvoljeni minus na tekućem računu, ili kamata za njegovo probijanje koja uvek ispadne smešno mala kad dođe na naplatu, su bankarski apsurdi. Tekući račun mora uvek biti u plusu, inače treba da sledi ljubavno pismo od banke, razgovor iza zatvorenih vrata i slične pedagoške mere, zaključno sa ćorkom, a kome treba kredit ima da ga traži. Ovo što se radi je totalni haos. Neki dan sam u dućanu tražio "za tri čeka salame i za dva čeka sira".
biznis.50 snemcev,
>> Divota :( To program KURS ne može da "svari" :((( A mislio sam da >> neću morati da ga prepravljam bar do srede :(( I nećeš. Od ponedeljka svi iznosi se pišu u milionima.
biznis.51 arazumenic,
-> Hmmm... a ako neko konačno pronađe kamen mudrosti? :) Onda zlato neće Voleo bih da to budem ja. -> Ispada da na duži rok čovek nikako ne može da zaštiti svoj kapital... -> valjda je zato izmišljena Švajcarska ;) Ja ne bih imao previše poverenja ni u Švajcarsku. Saša
biznis.52 arazumenic,
-> Metal-detektor u ruke i na posao... ;) -> Možda je neko to već uradio :(. A gde da to radim? Sav posed koji je imao je oduzet, tu je sada ko zna šta. Tamo gde je bilo mogućnosti za bilo kakvu pretragu (tamo gde su zidane kuće i slično) nije nadjeno ništa. Saša
biznis.53 arazumenic,
-> Ovim izmenama program KURS je spreman za rast "valute" do trenutka kada -> jedna marka bude vredela "gogol" (10ž100) dinara. Posle ću opet morati -> da ga prepravljam ;( Bolje počni odmah! Saša
biznis.54 dikla,
> I neces. Od ponedeljka svi iznosi se pisu u milionima. Jel to zvanicno ?
biznis.55 snemcev,
>>> I neces. Od ponedeljka svi iznosi se pisu u milionima. >> >> Jel to zvanicno ? Odluka savezne vlade objavljena u "Službenom listu SRJ".
biznis.56 stigor,
Danas 15.12.1993. puštena u opticaj novčanica od 50.000.000.000 dinara (ide voz:) marka bi već trebalo da bude 10 milijardi ... P.S. Na novčanici je još jedan velikan Miloš Obrenović (jadan čovek, za nedelju dana neće vredeti ništa :)))) ....
biznis.57 iboris,
Ł si nepovratno diskvalifikovan u dajoj diskusiji (neznanje ti Ł oprastam). Ti si se našao da meni pripišeš neznanje, a i da me DISKVALIFIKUJEŠ ;>>>>. Pišeš kojekakve gluposti ovuda, a drugima pričaš da nemaju pojma.
biznis.58 iboris,
Ł Poenta? Hoćeš da kažeš da bi, zato što je JFK održao odnos Ł zlato/$, Nemačka propala kada bi smo svi svoje keš DEM uštađevine Ł utrošili za kupovinu robe u Nemačkoj? Možda si se zbunio? Ł Nesporazum? Nisam se zbunio. Kada bi velika količina nemačke marke pohrlila odjednom u Nemačku, došlo bi do porasta inflacije. To bi opet uslovilo pad poverenja u nemačku valutu, pa bi i drugi težili da konvertuju DEM u zlato ili neku "bezbedniju" valutu.
biznis.59 snemcev,
>>> I neces. Od ponedeljka svi iznosi se pisu u milionima. >> >> Jel to zvanicno ? Odluka savezne vlade objavljena u "Službenom listu SRJ".
biznis.60 znesa,
> Danas 15.12.1993. puštena u opticaj novčanica od > > 50.000.000.000 dinara (ide voz:) Jeste jadnik, petica mu se zabila pod grlo, moraće na sledećoj novčanici da smanje veličinu fonta, ne može da stane, bre!
biznis.61 dejanr,
>> P.S. Na novčanici je još jedan velikan Miloš Obrenović (jadan čovek, za >> nedelju dana neće vredeti ništa :)))) .... Vidiš kako se zna šta je red - Miloš na 50 milijardi a Vuk (Karadžić) na 10,000. Da se zna ko je kome bio pisar ;))
biznis.62 dikla,
> Odluka savezne vlade objavljena u "Sluzbenom listu SRJ". Hvala ... :)
biznis.63 dikla,
> P.S. Na novcanici je jos jedan velikan Milos Obrenovic (jadan covek, > za nedelju dana nece vredeti nista :)))) .... Bas me interesuje kolika ce nominala biti na Sv.Savi ...:)
biznis.64 stigor,
>> Bas me interesuje kolika ce nominala biti na Sv.Savi ...:) Suvise je velika "svetinja" da bi na njega kacili vagone (nule:))) ... Mada nikad nisi siguran sa "dizajnerima" na Topcideru, sta ce ljudi, moraju da slusaju direktivu ... :)))
biznis.65 saricl,
> marka bi vec trebalo da bude 10 milijardi ... BILA JUCE 16.12.93 U 18.00. U SUBOTICI (BUVLJAK)
biznis.66 saricl,
> Nisam se zbunio. Kada bi velika kolicina nemacke marke pohrlila > odjednom u Nemacku, doslo bi do porasta inflacije. To bi opet uslovilo pad > poverenja u nemacku valutu, pa bi i drugi tezili da konvertuju DEM u zlato > ili neku "bezbedniju" valutu. A dali si ti nekad cuo da banke ne drze u sefovima kompletnu kolicinu depozita, uloga na sted.knjizicama i tekucim racunima vec samo operativnu kolicinu novca dovoljnu za dnevno poslovanje. Visak se svakodnevno seli u robne rezerve(drzavna kasa) U slucaju povecanog priliva novca u banke ili prodavnice banka jednostavno ispostavlja manja dnevna potrazivanja drzavnoj kasi i samim tim u istoj ostaje veca kolicina novca.To prakticno znaci da se na taj nacin povlaci visak novca iz opticaja i NEMA NOVCANOG UDARA. ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ Pozdrav od SARICL.
biznis.67 saricl,
> marka bi vec trebalo da bude 10 milijardi ... BILA JUCE 16.12.93 U 18.00. U SUBOTICI (BUVLJAK)
biznis.68 saricl,
> Nisam se zbunio. Kada bi velika kolicina nemacke marke pohrlila > odjednom u Nemacku, doslo bi do porasta inflacije. To bi opet uslovilo pad > poverenja u nemacku valutu, pa bi i drugi tezili da konvertuju DEM u zlato > ili neku "bezbedniju" valutu. A dali si ti nekad cuo da banke ne drze u sefovima kompletnu kolicinu depozita, uloga na sted.knjizicama i tekucim racunima vec samo operativnu kolicinu novca dovoljnu za dnevno poslovanje. Visak se svakodnevno seli u robne rezerve(drzavna kasa) U slucaju povecanog priliva novca u banke ili prodavnice banka jednostavno ispostavlja manja dnevna potrazivanja drzavnoj kasi i samim tim u istoj ostaje veca kolicina novca.To prakticno znaci da se na taj nacin povlaci visak novca iz opticaja i NEMA NOVCANOG UDARA. ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ Pozdrav od SARICL.
biznis.69 index,
÷■÷ Nisam se zbunio. Kada bi velika količina nemačke marke ÷■÷ pohrlila odjednom u Nemačku, došlo bi do porasta inflacije. Da, ali ne postoji ta velika količina keš DEM kod pojedinaca van Nemačke. Ono što sam ja rekao je da je količina keš DEM "u svim čarapama i slamaricama" ove planete zanemariva u odnosu na ukupnu količinu DEM (keš i nekeš) u opticaju. Nenad
biznis.70 bbaja,
>|| samim tim u istoj ostaje veca kolicina novca.To prakticno >|| znaci da se na taj nacin povlaci visak novca iz opticaja i >|| NEMA NOVCANOG UDARA. To smo pokusavali ovde da mu objasnimo nekoliko puta ali ne vredi.
biznis.71 dikla,
> Vidis kako se zna sta je red - Milos na 50 milijardi a Vuk (Karadzic) > na 10,000. Da se zna ko je kome bio pisar ;)) A kad bude Vukovo reizdanje, do sada se samo (?) jednom pojavio...:)
biznis.72 stigor,
Narodna banka Jugosalvije (NBJ) danas je pustila u opticaj i novcanicu od 500 milijardi dinara. Nova banknota je stampana na beloj zasticenoj hartiji sa ugradjenim kontinuiranim vodenim zigom. Na licu novcanice je portret J.J. Zmaja, naziv i amblem (NBJ), oznaka dinarske vrednosti, serija i broj. Na nalicju novcanice je graficki stilizovana zgrada Narodne Biblioteke Srbije, oznaka dinarske vrednosti, faksimil potpisa zamenika guvernera, mesto i godina izdavanja. Na licu i nalicju novcanice preovladjuju bordo i plavi tonovi. P.S. Od 01.01.94. jedna milijarda vredi 1 dinar, sto znaci ponovna denominacija ...
biznis.73 gaston,
HITNO PTREBAN DODATAK ZAKONA O POREZU NA PROMET TO JESTARIFNIK ZA POREZ NA PROMET NA MALO I TO PO SVIM TARIFAMA UNAPRED HVALA GASTON
biznis.74 zolika,
>> P.S. Na novčanici je još jedan velikan Miloš Obrenović (jadan čovek, za >> nedelju dana neće vredeti ništa :)))) .... Da li će se usuditi da na NEKE novčanice stave likove kralja PEtra I i Aleksandra I Karađorđevića?
biznis.75 darone,
>> P.S. Od 01.01.94. jedna milijarda vredi 1 dinar, sto znaci ponovna >> denominacija ... I nove novčanice! :)))) Super je ova sa 11 nula, mnogo mi se dopada (mislim, ne sama novčanica, već to što ima 11 nula). Kad stignemo do 12, biće svašta :))))
biznis.76 dejanr,
>> Da li će se usuditi da na NEKE novčanice stave likove kralja PEtra I i >> Aleksandra I Karađorđevića? Oće, osim naravno ako reše da sada krenu ponovo, dakle prvo Tesla, pa Vuk... pa početkom februara opet Jova Jovanović Zmaj od 500 ultranovih milijardi ;(( PS Da nema možda neko onu novčanicu od 500 dinara iz 1970-tih godina, na kojoj je Nikola Tesla, ali ne ovaj "skorašnji" nego onaj spomenik? A fali mi i novčanica od 1000 dinara iz tog vremena, više se i ne sećam kako je izgledala (zvali je "golubica" ;)
biznis.77 snemcev,
>>>> P.S. Od 01.01.94. jedna milijarda vredi 1 dinar, sto znaci ponovna >>>> denominacija ... >> >> I nove novčanice! :)))) Jock, menjaju ih tek 28.02.94.
biznis.78 dejanr,
>> > I nove novčanice! :)))) >> >> Jock, menjaju ih tek 28.02.94. U stvari, i ne menjaju ih - dotle će ove biti bezvredne (već su bezvredne, ali još bezvrednije ;). Samo će izdavati nove sa više nula. Jedino me zanima da li će ponovo da krenu od Tesle, ili će i dalje da nalaze nove "žrtve".
biznis.79 bulaja,
Od ponedeljka nas očekuju korenite izmene u ekonomskom sistemu zemlje. Videćemo da li je ovo samo trač...
biznis.80 cdragan,
> PS Da nema možda neko onu novčanicu od 500 dinara iz > 1970-tih godina, na kojoj je Nikola Tesla, ali ne ovaj > "skorašnji" nego onaj spomenik? A fali mi i novčanica od > 1000 dinara iz tog vremena, više se i ne sećam kako je > izgledala (zvali je "golubica" ;) Dobijaš sutra u klubu :) A, usput, da se podsetimo šta smo imali do sada :) Vrednost Datum izdavanja Motiv (lice/naličje) (približan?) 100 01.05.1955 Seljanka/Dubrovnik 01.05.1963 ────── ??.??.??. skinute dve nule ────────────────── 5 01.08.1965 Devojka sa srpom/kombajni 01.05.1968 Devojka sa srpom/vrednost (zelena) 10 01.05.1968 Rudar/vrednost 20 19.12.1974 Brod/vrednost 50 01.05.1968 Meštrović/vrednost 100 01.08.1965 Konj/vrednost 500 01.08.1970 Tesla/vrednost 1.000 19.12.1974 Seljanka/vrednost 5.000 01.05.1985 Tito/Jajce ;) 20.000 01.05.1987 Rudar/kopalica za ugalj 50.000 01.05.1988 Devojka/Dubrovik 100.000 01.05.1989 Devojčica/oko 500.000 .08.1989 Spomenik Sutjeska/Spomenik Kozara (ljubičasta) 1.000.000 01.11.1989 Seljanka/klas (žućkasta) 2.000.000 1989 Spomenik Sutjeska/Spomenik Kozara (braon) ────── 01.01.90. skinute četiri nule ────────────────── 10 01.09.1990 Devojčica/oko (crvena) 50 01.06.1990 Dečak/ruža (ljubičasta) 50 1990 Spomenik Sutjeska/Spomenik Kozara (ljubičasta) 100 1991 Seljanka/klas (žuto-braon) 100 01.03.1990 Seljanka/klas (žuta) 200 1990 Spomenik Sutjeska/Spomenik Kozara (braon) 500 1991 Mladić/Planine (narandžasta) 500 1991 Mladić/Planine (plava) 1.000 1991 Tesla/generator (plava) 1.000 1991 Tesla/generator (narandžasta) 5.000 1991 Andrić/Višegrad (ljubičasta) ────── 01.07.92. skinuta jedna nula ────────────────── 100 1992 Seljanka/klas (plava) 500 1992 Mladić/Planine (ljubičasta) 1.000 1992 Tesla/generator (crvena) 5.000 1992 Andrić/Višegrad (plavo-zelena) 10.000 1992 Devojčica/oko (braon) 50.000 1992 Dečak/ruža (zelen) 100.000 1993 Seljanka/suncokret (braon) 500.000 1993 Mladić/Kopaonik (plav) 1.000.000 1993 Dečak/ljiljani (šaren) 5.000.000 1993 Tesla/Djerdap (plavo-ljubičast) 10.000.000 1993 Andrić/Narodna biblioteka 50.000.000 1993 Devojčica/Rektorat 100.000.000 1993 Mladić/akademija 500.000.000 1993 Seljanka/poljoprivredni 1.000.000.000 1993 Devojčica/skupština 10.000.000.000 1993 Tesla/generator ────── 01.10.93. skinuto šest nula ────────────────── 5.000 01.10.93. Tesla/muzej 10.000 01.10.93. Vuk/Tršić 50.000 93. Njegoš/Cetinje 500.000 30.10.93. Dositej/Hopovo 5.000.000 12.11.93. Karadjordje/konak 50.000.000 23.11.93. Pupin/Telefonska centrala 500.000.000 02.12.93. Cvijić/kapetan Mišino zdanje 5.000.000.000 11.12.93. Jakšić/Vraćevšnica 50.000.000.000 15.12.93. Obrenović/Konak 500.000.000.000 23.12.93. J.J.Zmaj/Narodna biblioteka Svaka dopuna spiska - dobrodošla :)
biznis.81 kenza,
(;> Od ponedeljka nas ocekuju korenite izmene u ekonomskom (;> sistemu zemlje. Videcemo da li je ovo samo trac... Jel prelazimo na naturalnu privredu ili ... ?
biznis.82 vitez.koja,
#=> P.S. Od 01.01.94. jedna milijarda vredi 1 dinar, sto #=> znaci ponovna denominacija ... I opet kasne tri nule za pravim stanjem stvari... Kada bi sada skinuli 12 nula, ne bi morali do početka februara da vrše novu denominaciju...
biznis.83 iboris,
Ł > Nisam se zbunio. Kada bi velika kolicina nemacke marke pohrlila Ł > odjednom u Nemacku, doslo bi do porasta inflacije. To bi opet uslovilo pad Ł > poverenja u nemacku valutu, pa bi i drugi tezili da konvertuju DEM u zlato Ł > ili neku "bezbedniju" valutu. Ł A dali si ti nekad cuo da banke ne drze u sefovima kompletnu kolicinu Ł depozita, uloga na sted.knjizicama i tekucim racunima vec samo Ł operativnu kolicinu novca dovoljnu za dnevno poslovanje. Normalno da ne drže. Na kraju krajeva i ne mogu da drže jer jednostavno NE POSTOJI toliko novca u opticaju. Kada bi se sabrale sve sume koje si nabrojao, mada nisi bio jasan na koje vrste depozita misliš, cifra koja bi se dobila bi mnogo puta nadmašila cifru koja bi se dobila da se jednostavno izbroji količina novca u opticaju. Ono na šta sam prvenstveno mislio kada sam rekao da bi se u slučaju slivanja velike količine DEM u Nemačku pojavila inflacija, veća od očekivane, što verovatno kamate ne bi odmah i pratile, eskontna stopa nacionalne banke takođe, monetarni udar se ne bi odmah i tako brzo kompenzovao, sve to bi dovelo do smanjenja poverenja u nacionalnu valutu Nemačke, i shodno tome, prvo do bežanja tzv. "vrućeg novca" iz ove zemlje, zatim do povećanih transfera u marku. Ovo je vrlo moguća, ne samo teorijska postavka, jer centralne banke nekih ekonomski najmoćnijih zemalja sveta imaju dovoljno nemačke valute da naprave takav udar. Trenutno, najveću količinu DEM van Nemačke, u svojim državnim rezervama ima Japan. Interesantan je podatak da je Japan 1988 godine u svojim monetarnim rezervama (bez zlata) imao 96,728 milijardi dolara (u raznim valutama). U to ne spadaju samo čvrste valute, već i SDR kod MMF-a
biznis.84 dejanr,
>> Dobijaš sutra u klubu :) Fala puno :)) Jel treba da nadoknadim u važećem novcu? :)))) >> A, usput, da se podsetimo šta smo imali do sada :) >> Vrednost Datum izdavanja Motiv (lice/naličje) Auuu... kolke pare :))) >> Svaka dopuna spiska - dobrodošla :) Pa sad... brojne dopune na dnu spiska slede, jedino ne znam koliko su dobrodošle ;))
biznis.85 wizard,
> Jel prelazimo na naturalnu privredu ili ... ? Odavno je tako. Bezvredne novčanice koje daješ u prodavnici u zamenu za hleb i mleko su tu samo da stvore utisak da živiš od svoga rada, da bi i dalje radio, a "neko to od gore vidi sve, igra se, povlači te konce" ... i skida kajmak.
biznis.86 saricl,
> Od ponedeljka nas ocekuju korenite izmene u ekonomskom O cemu se konkretno radi .Imam SZR pa me zanima ima li nekih promena.
biznis.87 bbaja,
>|| ................................................. U to ne >|| spadaju samo cvrste valute, vec i SDR kod MMF-a A jel' i to racunas u gotovinu koja se drzi u trezorima???
biznis.88 agobovic,
Načuo sam nedavno da marke u starim papirnim i metalnim apoenima uskoro prestaju da važe. Niko doduše ne zna pouzdano da mi kaže: - kada tačno prestaju da važe - da li istovremeno prestaju da važe u svim apoenima, ili pojedine novčanice važe duže a pojedine kraće - da li se i gde (osim u nemačkim bankama) mogu razmeniti za nove apoene posle isteka važnosti - da li se u inostranstvu (Zapadna Evropa) i dalje mogu koristiti stari apoeni u njihovim bankama Ko ima _pouzdane_ informacije, nek' izvoli!
biznis.89 dejanr,
>> Načuo sam nedavno da marke u starim papirnim i metalnim apoenima >> uskoro prestaju da važe. Pogledaj poruke u ovoj temi, bila je diskusija o tome pre nepunih mesec dana. Ukratko, nema mesta brizi - novčanice se povlače iz opticaja već duže vreme, ali važe praktično "zauvek". Tj. mogu da se zamene za nove.
biznis.90 cnenad,
ŁŁŁ je portret J.J. Zmaja, naziv i amblem (NBJ), oznaka dinarske HOPA CUPA, CETIRI NOGE KRUTE, MI IDEMO NA DALEKE PUTE ! ŁŁŁ P.S. Od 01.01.94. jedna milijarda vredi 1 dinar, sto znaci ŁŁŁ ponovna denominacija ... Pa da Vam cestitam jos jedan svetski rekord koji je FRY oborila. Prefurali smo BUBA SVABE inflacijom. Ziveli ! Srecna nova denominacija (godina) !!!
biznis.91 cnenad,
EXTRA.4 : biznis, reply 6.715 ----------------------------- ŁŁŁ> Mozda cak i vise od 6 cifara kao sto kazes, mada mi se 6 ŁŁŁ> ipak cini najsigurnijim. Ne verujem da ce skidati vise, osim ŁŁŁ> ako se ne ponovi ova inflacija od 20.000 % ŁŁŁ Direktor jedne od najvecih drzavnih banaka (ne smem da ŁŁŁ spominjem imena) je juce predvideo inflaciju od 60.000% za Ipak je od 1.1.94. zvanicna denominacija sa skidanjem 9 cifara. Masala ! Inflacija je prema nezvanicnim izvorima do sada stigla negde oko 259000 % Normalno, znajuci sta se do sada dogadjalo eto nama sredinom februara '94 nove tehnicke denominacije. Sta mislite, da li ce biti dovoljno da se prestane sa stampanjem para da bi se zaustavila inflacija i prestalo divljanje marke ? BTW, mogao bi mali UPDATE liste izdatih novcanica za ove nove koje su izdate u medjuvremenu, zajedno sa ovom danasnjom sa CIKA JOVA DRAGONOM.
biznis.92 bellissima,
U nastavku sledi jedan tekst koji će vas možda zanimati... ------------------------------- cut here -------------------------------- KVARENJE NOVCA Krajem avgusta 1993. godine imenovani su za članove Saveta Narodne banke Jugoslavije: prof. dr. Đorđe Đukić, Dragan Tomić, mr Petrašin Kasalica, Krunoslav Vukčević, Dušan Vlatković i Zlatan Peručić. Tek 2. novembra 1993. godine, dakle sa zakašnjenjem od više od mesec dana, taj savet je doneo odluku o monetarnoj politici za četvrto tromesečje 1993. godine. Tu im se završava najuspešniji deo mandata. Tu njihovu odluku prihvatio je i potpisao zamenik guvernera Narodne banke Jugoslavije mr Božidar Gazivoda. Da bi se "podržalo ostvarivanje ciljeva ekonomske politike", a "prvenstveno usporavanje stope rasta cena", kako u njoj piše, utvrđeno je da će emisija novca u zadnjem kvartalu ove godine "iznositi najviše 204.000 milijardi dinara". Na kraju prethodnog kvartala zatekli su emisiju od 121 milijardu dinara, pa je to već bilo blizu 1.700 puta više, a hiperinflacija je već dostizala rekordnu u svetu. Zašto im je dvolično u koliziji bio cilj i namera, samo oni znaju. Na neznanje se neće moći pozivati. Ta ista gospoda, koja upravljaju Narodnom bankom Jugoslavije, ostala su samo u jednom dosledna i do danas. U svojoj odluci nisu promenili cilj "usporavanje stope rasta cena". Izuzev toga obilato su poradili u suprotnom pravcu. U "Službenom listu" od tada u nastavcima izlaze njihove izmene odluke, kojima uporno i sve više povećavaju emisiju novca. Već nakom 21 dan od prve odluke, povećali su granicu emisije novca na 748.000 milijardi, nakom sledećih 10 dana sledilo je povećanje na 4.045.000 milijardi, posle sledećih samo 5 dana granica je pomerena na 106.142.000 milijardi i nakom daljih 7 dana, 15. decembra ove godine, cilj emisije novca je podignut na 233.642.000 milijardi dinara. Nažalost, ni na tom tromesečnom povećanju emisije za blizu dva miliona puta, oni neće stati. Do kraja godine imaju još dve sedmice. Ono što oni rade, identično je fatalnoj grešci brodolomca na moru. Što više pije slane vode, žeđ je sve veća. Razlika je jedino što smo mi utopljenici, a oni nas zavaravaju sve gorim dinarom. Imena onih koji su ovako upravljali sa dinarom, trebate zapamtiti. Oni su nas uveli u apsolutne svetske rekordere kvarenja novca. Konačno su postali svima jasni uzroci inflacije. Ostaje da ispaštamo. Ako se oni sami ne pokaju, možda će ostati zaduženi i za našu bolju budućnost. Za njih ne važi ono božje oproštanje, jer nisu znali šta rade. Znaju. Pitanje je jedino zašto tako rade. Milan R. Kovačević
biznis.93 zormi,
* Ukratko, nema mesta brizi - novčanice se povlače iz * opticaja već duže vreme, ali važe praktično "zauvek". Tj. mogu da * se zamene za nove. BTW, jel tačno da USA dolari iz npr. 20-tih godina sasvim normalno važe i danas?
biznis.94 djelovic,
> BTW, jel tačno da USA dolari iz npr. 20-tih godina sasvim normalno važe > i danas? Da, mada zapravo vrede još više :).
biznis.95 madamov,
> BTW, jel tačno da USA dolari iz npr. 20-tih godina sasvim normalno važe i > danas? Tačno je. I oni od ranije. Kod Amera je lepo i to što ako pocepaš novčanicu od, recimo, jednog dolara na pola onda jedna polovina vredi 50 centi.
biznis.96 cnenad,
ŁŁŁ Ne znam da li je trac ili istina :))) da ce sve firme u roku ŁŁŁ od dve godine morati da ATESTIRAJU programe za obradu LD-a i ŁŁŁ knjigovodstvene programe. Cuo sam takodje da su za to ŁŁŁ odredjeni Genex i 'neko' iz Smedereva. Po svojoj prilici trac, al' ko zna ! Mozda ce glavni preduslov biti da programi imaju obavezno opciju za "denominaciju" i deo za preracun deviznih u dinarske cene ? :)))) Po meni to bi bilo lepo, jer bi se standardizovali programi ali to opet ne bi bilo dobro jer nekima ne bi odgovaralo. Zbog standardizacije bi moglo da se omoguci recimo tkzv. "bespapirno poslo- vanje" ali samo ako bi 95% firmi imalo racunare i faks/modeme sto kod nas nece biti xxxxx god. (x zameniti brojem po sopstvenom izboru). :))) Ne bi odgovaralo programerima jer to bi bilo slicno kao da rade za vojsku, programe po "naredbi" jer bi svoje morali prepravljati. Ne bi ni korisnici hteli da prebacuju (a i kako bi se to izvelo) Mb & Kb podataka u nesto sto ce neko drugi odrediti na sta treba da lici i kako da radi i jos da uce da rade na tome. Mozda na nivou recimo javnih preduzeca, ali drugih....vrlo tesko... A gde si samo cuo za GENEX, i 'nekoga' iz Smedereva ?
biznis.97 bbaja,
>|| BTW, jel tacno da USA dolari iz npr. 20-tih godina sasvim >|| normalno vaze i danas? Tacno.
biznis.98 wizard,
> Tačno je. I oni od ranije. Kod Amera je lepo i to što ako pocepaš > novčanicu od, recimo, jednog dolara na pola onda jedna polovina vredi 50 Eh...? A ako je ja pocepam ovako: ┌───────── ─────────────────────┐ │ / / │ │ \ \ │ │ / / │ │ \ \ │ │ / / │ │ \ \ │ └───────── ─────────────────────┘ Koliko će onda da vredi svaka polovina? ;)
biznis.99 iboris,
Ł A jel' i to racunas u gotovinu koja se drzi u trezorima??? Ne znam šta smatraš pod "TO" ?
biznis.100 iboris,
Ł pojedinaca van Nemačke. Ono što sam ja rekao je da je količina Ł keš DEM "u svim čarapama i slamaricama" ove planete zanemariva Ł u odnosu na ukupnu količinu DEM (keš i nekeš) u opticaju. Ne radi se o slamaraicama, već o rezervama kod pojedinih svetskih banaka, koje bi mogle intervencijom putem nekonvencionalnih kanala da naprave bum na tržištu novca i kapitala neke zemlje.
biznis.101 madamov,
> A ako je ja pocepam ovako: Možda je trebalo da napišem "tačno pola". B) U tvom primeru bi ti veći deo (jer prema crtežu ima 2/3) računali kao celu novčanicu dok onaj manji ne bi nigde prošao.
biznis.102 vitez.koja,
#=> Tačno je. I oni od ranije. Kod Amera je lepo i to što #=> ako pocepaš novčanicu od, recimo, jednog dolara na pola #=> onda jedna polovina vredi 50 centi. Valjda se šališ ? :) Je'l to znači da šestina novčanice vredi šestinu dolara ? :)
biznis.103 niklaus,
(:> Tačno je. I oni od ranije. Kod Amera je lepo i to što ako pocepaš (:> novčanicu od, recimo, jednog dolara na pola onda jedna polovina (:> vredi 50 centi. Znači - "usitniti" nije problem? (: Pravo da ti kažem rekao bih da nije tako, već da se sme samo iskidati novčanica, ali do tog nivoa da ostane "na gomili". "Šetati" novčanicu sa istim serijskim brojevima na dve različite strane sveta ne bi imalo smisla. (:niklaus:)
biznis.104 index,
÷■÷ Ł pojedinaca van Nemačke. Ono što sam ja rekao je da je ÷■÷ količina Ł keš DEM "u svim čarapama i slamaricama" ove ÷■÷ planete zanemariva Ł u odnosu na ukupnu količinu DEM (keš i ÷■÷ nekeš) u opticaju. ÷■÷ ÷■÷ Ne radi se o slamaraicama, već o rezervama kod pojedinih ÷■÷ svetskih banaka, koje bi mogle intervencijom putem ÷■÷ nekonvencionalnih kanala da naprave bum na tržištu novca i ÷■÷ kapitala neke zemlje. Rasprava je počela oko toga da li je moguće da DEM koje se nalaze u Srbiji kod građana (dugi niz godina dovlačene iz Nemačke) naglim unošenjem u Nemačku i realizovanjem (kupovinom odr. roba) izazovu 'harmonijske oscilacije', inflaciju, monetarni haos i sl. u Nemačkoj. Ja sam samo tvrdio da je u celom svetu novac koji se nalazi kod građana u vidu keša (pogotovo DEM) mnogo manji od ukupne količine novca u opticaju i da priliv tih DEM Nemačka ekonomija ne bi ni osetila. Inače, verujem da je Nemačka dobro obezbeđena rezervama drugih valuta i da može da uzvrati na svaki mogući monetarni udar neke druge države, tako da se nijedna zemlja koja bi tako nešto pokušala ne bi dobro provela. Nenad
biznis.105 stigor,
OD 31.12.1993. stupa na snagu "unutrasnji embargo", koji domosi sledece genocidne-novitete: - Pri prelaaku granice za automobil treba platiti 30 DEM ... - Za svaku osobu treba platiti jos po 10 DEM ... P.S. Resila drzava da "pokrade" i poslednju marku od stanovnistva, pa to ti je ... Kako se nezvanicno saznaje, zbog ovog cena litre benzina od nove godine bi trebalo da staje 3 DEM ...
biznis.106 bbaja,
>|| Mozda je trebalo da napisem "tacno pola". B) U tvom primeru >|| bi ti veci deo (jer prema crtezu ima 2/3) racunali kao celu >|| novcanicu dok onaj manji ne bi nigde prosao. Vazi ona polovina, ili trecina gde se nalazi serijski broj.
biznis.107 dsoskic,
> P.S. Resila drzava da "pokrade" i poslednju marku od > stanovnistva, pa to ti je ... Kako se nezvanicno > saznaje, zbog ovog cena litre benzina od nove godine > bi trebalo da staje 3 DEM ... Rešila država još puno toga :(. Jedna od stvari je da oni koji primaju platu u "kešu", moraju da daju jedan br. Tekućeg računa (svoj ili tuđ, nema veze), jer će samo polovinu plate moći da dobiju u kešu, a ostalo na tekući račun. Njihovo obrazloženje je da je problem sa sitnim apoenima, pa da narod ne gubi ;>. Na pr. plata je 19900 milijardi: 10000 keš, a ostatak na TR. BTW, smanjiće se količina "keš" novca u opticaju, pa neće ni DEM toliko da skače. :))) kad bi se zezali. Ovo mi sve liči, da će "raja" dobiti duplo manje "keša", a da će "društvo odozgo" dobiti duplo više, za kupovinu DEMica :> od dilera; da ugrabe da se namlate za još ovih 48 sati ;>
biznis.108 dejanr,
Iz današnje "Politike" - dinar će, kažu, biti interno konvertibilan tj. marke će moći da se kupuju i prodaju u bankama. Već prvih dana iza Nove godine. Ali neće biti po 7 dinara ;)))
biznis.109 mpaunovic,
Kazu malopre na ntv vestima da je vec izasla novcanica od 5000 hipernovih dinara znaci 5 bilona starih ali niko ne kaze kakva je novcanica. Ko je na njoj? Jel neko danas prodavao marke pa da nam kaze! Kako ce ti novi dinari bitu na SEZAMU evidentirani (komanda KURS)?
biznis.110 madamov,
> Valjda se šališ ? :) Ne šalim se. Za razliku od nas, Ameri cene novac pa makar bio i pocepan. Drugo je pitanje da li će filozofija kasirki koje ne primaju lepljene, cepane, zgužvane i ostale pare prevagnuti i kod neke američke kasirke. B)
biznis.111 madamov,
> "Šetati" novčanicu sa istim serijskim brojevima na dve različite strane sveta > ne bi imalo smisla. Ok, pokrivam se ušima. B) Postoji neka fora do koje mere novčanica može da bude oštećena a da važi. Ti uzmeš jednu polovinu stotke, ja drugu, odemo u radnju i tražimo da nam daju dve po pedeset. Na nešto tako sam mislio.
biznis.112 dejanr,
>> Kazu malopre na ntv vestima da je vec izasla novcanica >> od 5000 hipernovih dinara znaci 5 bilona starih ali niko ne >> kaze kakva je novcanica. Ko je na njoj? Jel neko danas >> prodavao marke pa da nam kaze! Nisam "uživo" video ni jednu novu novčanicu, ali su ih prikazali na "Politici" (a možda i na prvom programu, al' to slabo gledam). Koliko sam primetio, izdate su tri novčanice, od 10, 1000 i 5000 dinara. Na 1000 dinara je Njegoš, na 5000 je Dositej. Novčanice su iste kao i ranije, tako da tu nema zabune. Na novčanici od 10 dinara je, rekao bih, neko novo lice. Koliko sam video na brzu brzinu i iz ugla iz koga su slikali, rekao bih da je novo lice Pančić. A možda sam i pogrešio, čućemo sutra. Ako je stvarno Pančić, sigurno su malo tih novčanica štampali (jer već ne vrede ništa) i biće priličan raritet - ako naletite na njih, začuvajte, možda jednom budu nešto vredele :)
biznis.113 cnenad,
ŁŁŁ> Od ponedeljka nas ocekuju korenite izmene u ekonomskom ŁŁŁ O cemu se konkretno radi .Imam SZR pa me zanima ima li nekih ŁŁŁ promena. Pa evo dodje ponedeljak i prodje, a marka opet podivlja, cek od utorka moze da se napise na 10.000.000.000.000. dinara (10 hiljada milijardi ili 10 biliona, jel' tako ?). Kako ce da se pise to na ceku, ako neko uopste moze na ceku od PS da to napise ciframa ? BTW, za isti mozete kupiti (danas i sutra [27/28.12.93/] pet kesica bombona... :((( EH, izgleda da su te korenite promene nasa MULTIMEGAHIPERINCREDIBLE INFLATION ! LONG LIVE THE "TOPCIDER". Nego jel mi napravismo nasu listu izraza za cifre ? Da pocnem ja, sve ispravke su dobrodosle. 1 - jedan 10 - deset 100 - stotinu 1,000 - hiljadu 10,000 - desethiljada 100,000 - stotinuhiljada 1,000,000 - milion 100,000,000 - stotinumiliona 1,000,000,000 - milijarda 100,000,000,000 - stotinumilijardi 1,000,000,000,000 - bilion ? / hiljadumilijardi ? 100,000,000,000,000 - stotinubiliona ? / stotinuhiljadamilijardi ? 1,000,000,000,000,000 - bilijarda ? [ima li jos ?]
biznis.114 peca.st,
!-> Iz današnje "Politike" - dinar će, kažu, biti interno !-> konvertibilan tj. marke ... a kažu i da će mesečna inflacija biti 10%. ;)))) Peđa.
biznis.115 stigor,
>> ... a kažu i da će mesečna inflacija biti 10%. >>;)))) Ko to kaze, ko to laze ? ;))))
biznis.116 dperkovic,
1,000,000,000,000,000 - bilijarda ? ******* Ovo je valjda trilion. Inace, predlazem da se koriste oni prefiksi kao npr. kilo dinara, mega dinar, eksa dinar = 10^18 DejanP
biznis.117 jevta,
> jedan br. Tekućeg računa (svoj ili tuđ, nema veze), jer će samo > polovinu ^^^^^^^^^^^^^^ Hm... naglasiše li to svoj ili tuđ ? Ako jesu onda su oni zreli za Kovin. Dosta ljudi koji rade na određeno teoretski mogu, a praktično ne da otvore tekući račun. Da prebace kolegi ? Pa, kad ovaj podigne svoje pare, za nedeljicu, dve će i njegove. Zaposleni kod privatnika gde (znam takve slučajeve) ima po 5-6 radnika, a nijedan nema tekući ? Šta oni da rade ? Ma, čini mi se da će oni uskoro potpuno ukinuti plate i svim zaposlenim isplatiti u naturi po litar rakije i litar benzina. Ko razume - shvatiće. :(((
biznis.118 dejanr,
Marka večeras - 7000 kada je kupuješ, 5000 kada je prodaješ :((( Divota :((
biznis.119 cdragan,
Na vestima Studia B u 22:00 rekoše da su dileri večeras za marku tražili 5 a davali od 3 do 3,5 biliona dinara ... a i proceniše da će ovomesečna inflacija preći 1.000.000% ... Katastrofa ...
biznis.120 niklaus,
(:>>> ... a kažu i da će mesečna inflacija biti 10%. (:>>> ;)))) (:> (:> Ko to kaze, ko to laze ? ;)))) ...inflacija je maAAalaaa, nije mala, nije mala, stoput (popunite sami)... (:niklaus:)
biznis.121 niklaus,
(:> Na novčanici od 10 dinara je, rekao bih, neko novo lice. Koliko (:> sam video na brzu brzinu i iz ugla iz koga su slikali, rekao bih (:> da je novo lice Pančić. A možda sam i pogrešio, čućemo sutra. (:> Ako je stvarno Pančić, sigurno su malo tih novčanica štampali (jer (:> već ne vrede ništa) i biće priličan raritet - ako naletite na (:> njih, začuvajte, možda jednom budu nešto vredele :) ...da ih prodamo Paniću za 10% akcija u Galenici? ((: (:niklaus:)
biznis.122 ljubisha,
> ...da ih prodamo Paniću za 10% akcija u Galenici? ((: Oš kupiš ovih mojih 200 deonica? Cena prava sitnica... :)))
biznis.123 dejanr,
>> Na vestima Studia B u 22:00 rekoše da su dileri večeras za marku >> tražili 5 a davali od 3 do 3,5 biliona dinara ... Ne znam za večeras, ali popodne oko 5 - 5.30 na Slaviji su davali 4500, a mislim da bi dali i 5000 da sam hteo da prodam.
biznis.124 kenza,
(;> da ce ovomesecna inflacija preci 1.000.000% ... Katastrofa A sto? Zar nismo navikli? :(
biznis.125 niklaus,
(:>> ...da ih prodamo Paniću za 10% akcija u Galenici? ((: (:> (:> Oš kupiš ovih mojih 200 deonica? Cena prava sitnica... :))) Licitiraj! (: (:niklaus:)
biznis.126 marzi,
=> Ali neće biti po 7 dinara ;))) E, šteta. Taman sam spremio džak... .. dinara :) Pozdrav, Marko.
biznis.127 mbakovic,
Večeras u Boru - marka 25.000. najnovijih SREĆNA NOVA GODINA ! ;) mbakovic
biznis.128 dejanr,
>> Večeras u Boru - marka 25.000. najnovijih Ovde "samo" 7000, povremeno malo više ;) Stvarno su mogli da odseku i 12 nula, a ne samo 9 - onda bi marka bila 7 dinara. Wow :) Na žalost, bojim se da to ne bi potrajalo baš celu godinu dana, kao prošli put :(((
biznis.129 darone,
>> Na vestima Studia B u 22:00 rekoše da su dileri večeras za marku >> tražili 5 a davali od 3 do 3,5 biliona dinara ... a i proceniše >> da će ovomesečna inflacija preći 1.000.000% ... Katastrofa ... Ma šta katastrofa... videćete kako će tek da bude. Nego, ono što mene zanima je kako će se sve ovo završiti. Neće na dobro izaći :(
biznis.130 debelijencija,
!=?> 1,000,000,000,000 - bilion ? / hiljadumilijardi ? To je realno mali problem, pogotovu zbog široke obrazovanosti našeg naroda :). Naime, pre neki dan moj burazer pazari nešto na čekove i piše: "biliondinara", a prodavac iznenađeno: - Šta ti je to? - Pa, hiljadu milijardi! - Ne, dečko, bilion je sto milijardi, ne valja ti ovaj ček, piši drugi! ;)
biznis.131 iboris,
Ł ...inflacija je maAAalaaa, Ł nije mala, nije mala, stoput (popunite sami)... PODIVLJALA ? :))
biznis.132 darone,
>> To je realno mali problem, pogotovu zbog široke obrazovanosti našeg naroda >> :). Naime, pre neki dan moj burazer pazari nešto na čekove i piše: >> "biliondinara", a prodavac iznenađeno: Joj, neki tip u nekoj prodavnici (nikako da se setim gde) ispisuje čekove. Ispisuje, ispisuje... ispisuje, jedno 10-15 komada. Prodavačica uzme u ruke, kaže ne može. Što? Tip je pisao čekove na 10 biliona sa tekstom "deseth.milijardidinara" ;)))
biznis.133 iboris,
Ł kaže ne može. Što? Tip je pisao čekove na 10 biliona sa tekstom Ł "deseth.milijardidinara" ;))) A meni se desilo da sam napisao 10 biliona, a tip kaže kakvi bre bilioni, piši ti 10.000. milijardi kao sav normalan svet. Gde nađe bilione ? Bez komentara.
biznis.134 ognjan,
>> Marka večeras - 7000 kada je kupuješ, 5000 kada je prodaješ Kod Vas se jos uvijek kupuju i prodaju marke ?!? :))) Vjerovali ili ne, kod nas vec mjesecima NE POSTOJE ULICNI DILERI. Niko jednostavno nema dinara, niti dinari bilo kome trebaju. SVE se placa u markama (npr. samoposluga koja ima dnevni promet preko 5000 DEM na kraju dana nema ni jednog dinara u blagajni), racuni za struju i telefon su markama itd. Jedino sto nedostaje je ziralno placanje markama :) Inace trgovine su pune robe i zezamo se kako ce sada poceti da nam dolaze 'izbjeglice' iz Srbije. :)) Ogy.
biznis.135 cdragan,
Da li je neko uošte video onu novu novčanicu od 10 dinara sa Pančićem ? Ako neko možda ima višak iste bilo bi lepo da se javi pa da se nekako dogovorimo da taj 'višak' predje kod mene jerbo mi nedostaje u mojoj kolekciji naših papirnatih novčanica a i pored mog truda nisam nigde uspeo da je nadjem :(
biznis.136 paki,
­> jednostavno nema dinara, niti dinari bilo kome trebaju. SVE se placa u ­> markama (npr. samoposluga koja ima dnevni promet preko 5000 DEM na kraju A jesu li i plate u markama?
biznis.137 znesa,
Imam ja, par komada na prodaju ;)
biznis.138 ilazarevic,
> Da li je neko uošte video onu novu novčanicu od 10 dinara sa > Pančićem ? Ako neko možda ima višak iste bilo bi lepo da se Imam ih ja još nekoliko. Ostaviću jednu za tebe, pa je imaš u Klubu.
biznis.139 vitez.koja,
#=> Inace trgovine su pune robe i zezamo se kako ce sada #=> poceti da nam dolaze 'izbjeglice' iz Srbije. :)) :((((((((((((( Ja bih makar ćutao.
biznis.140 dejanr,
>> Imam ih ja još nekoliko. Ostaviću jednu za tebe, pa je imaš u Klubu. Ako ti ostane još neka viška, evo i mene kao interesenta :) Šteta nemati u kolekciji :)
biznis.141 jovca.car,
Menjam 1.000.000 starih dinara, izvrsno ocuvanih, za 1.000.000 novih. O:)
biznis.142 bipin,
Pa marka je u Zajecaru jos od prvog dana ove godine 20.000 25.000 najnovijih dinara. Jos jednom sretna Nova godina.
biznis.143 sbrk,
>> Da li je neko uošte video onu novu novčanicu od 10 dinara sa >> Pančićem ? Imam je ja. Zanimljivo je da na ovoj novčanici nema serijskog broja ?!
biznis.144 jkratica,
> !-> Iz današnje "Politike" - dinar će, kažu, biti interno > !-> konvertibilan tj. marke > ... a kažu i da će mesečna inflacija biti 10%. > ;)))) Da mesečna, ali računata na minutnom (ili sekundnom nivou) :((( Dakle oni računaju po jednom mesečno, ali je vreme trajanja eksperimenta minut. :(((
biznis.145 jkratica,
> Na vestima Studia B u 22:00 rekoše da su dileri večeras za marku > tražili 5 a davali od 3 do 3,5 biliona dinara ... a i proceniše > da će ovomesečna inflacija preći 1.000.000% ... Katastrofa ... Šta samo 1.000.000%? :))))))))) Ja mislim pre da će biti jedno 10E12 do 10E20 puta. :((((
biznis.146 znesa,
>> ... a kažu i da će mesečna inflacija biti 10%. >> ;)))) da a sa time se kreće tek u drugoj polovini godine :!
biznis.147 dejanr,
Pročitah u jučerašnjoj (a zapravo i u današnjoj, i sutrašnjoj, jer jedna pokriva nekolko dana) "Politici" da je uredbom Savezne vlade dopušteno da se neki proizvodi (a po spisku ispada skoro sve, sem hleba, mleka, struje i još par stvari) prodaju za devize. Takva odluka, jasno, pretstavlja tek priznanje stvarnog stanja, jer zbilja nije ni jasno kako bi neko kupio, recimo, frižider ili zamrzivač ili mašinu za veš za dinare. Ako to košta 1000 maraka, recimo, to je po današnjem kursu nekih 50 miliona dinara (plus ili minus), a to je 1000 najvećih novčanica, iliti puna torba para. Ne znam gde bi se toliko dinara uopšte moglo dobiti (jedino "trebovati" iz Topčidera čaršafe para, pa nek u radnji sami seku ;)). A za stvari koje koštaju više i da ne pričamo. Da li neko zna neki detalj više o svemu tome? Da, u istoj "Politici" pročitah da je izdata i novčanica od 100 dinara sa likom Nikole Tesle. Ko se našao pametan da štampa paru koja baš ništa ne vredi (novine = 1000 dinara), drugo je pitanje.
biznis.148 v.nesic,
> A meni se desilo da sam napisao 10 biliona, a tip kaže kakvi bre > bilioni, piši ti 10.000. milijardi kao sav normalan svet. Gde nađe > bilione ? Bez komentara. E, a ja pisao kao sav normalan svet i jedva mi primili čekove. Kažu, treba deset biliona...
biznis.149 dejanr,
Upravo čuh.. marka se prodaje po 160,000 :( I za toliko ju je teško naći, pošto niko neće da prenoći sa dinarima :(((( Radi topčider sve u 16... tj. sve u 2^16 :((( Kako jednom tamo neće da štrajkuju?
biznis.150 dikla,
> Upravo cuh.. marka se prodaje po 160,000 :( I za toliko ju je > tesko naci, posto niko nece da prenoci sa dinarima :(((( U prvi mah kad sam nocas otkucao kurs i vidim 160000, nisam mogao da se snadjem na koju kolicinu dem-a se to odnosi, sad mi je jasno :((
biznis.151 ognjan,
>> A jesu li i plate u markama? Pa kako kod koga. :) Kod privatnika jesu u markama (jer dinara NEMA, i nema nacina, a ni razloga, da isplacuju dinare). Zvanicna plata koja se pusta preko SDK je toliko smijesna da je skoro niko i ne podize (1-2 DEM ili manje). Drzavna preduzeca isplacuju iste iznose 1-2 DEM u dinarima, preko SDK (postoji gornji limit tako da SDK i ne dozvoljava da isplate neke normalne plate !), ali najcesce daju jos nesto u robama i sl. U svakom slucaju dinari jednostavno nikog ne interesuju (bukvalno, mjesecima nisam imao dinar u rukama niti znam kako izgledaju novcanice :), a to malo dinara sto se dobije u firmi ili kao penzija moze da se potrosi. Naravno sve se moze placati i dinarima, ali ima ih tako malo u opticaju da se jednostavno ne primjecuju. Ogy.
biznis.152 dejanr,
>> bukvalno, mjesecima nisam imao dinar u rukama niti znam kako >> izgledaju novcanice :)... Naravno sve se moze placati i dinarima, >> ali ima ih tako malo u opticaju da se jednostavno ne primjecuju. I ovde počinje isti sindrom, mada sa zakašnjenjem - ni ja od NG nisam imao dinara, plaća se u markama sve... ali je nevolja sa sitnim stvarima, recimo novine. Baš sam se pred praznik dogovorio sa prodavcem da mu dam 3 marke, pa da mi daje novine svaki dan dok se to ne potroši. Mislim da će takvih aranžmana morati da bude sve više, jer sitnih para (ispod marke) naprosto nema dovoljno.
biznis.153 predrag,
>> Radi topcider sve u 16... tj. sve u 2^16 :((( Kako jednom >> tamo nece da strajkuju? Danas nece biti isplata plata jer nema dinara i prve isplate ce poceti kada dobijemo sitnije novcanice : rece direktor stamparije i tako poce strajk ;))) pp od: P
biznis.154 haevorn,
// 3 marke, pa da mi daje novine svaki dan dok se to ne potroši Kako je krenula marka ovih dana, rte tri marke cće ti biti za celu godinu. Prosto ne znam da li da se :) ili da :(((
biznis.155 iboris,
Ł Radi topčider sve u 16... tj. sve u 2ž16 :((( Kako jednom tamo Ł neće da štrajkuju? Pa valjda i kod njih postoji nešto kao "evo doneo tata sa posla" :)), pa im se isplati da što više rade. U masi se manje primeti. :))) p.s. To što su javili, bila je zastarela info, cena marke je oko 11 uveče, na Božić, bila 200.000
biznis.156 dejanr,
>> p.s. To što su javili, bila je zastarela info, cena marke je oko 11 uveče, >> na Božić, bila 200.000 Sa druge strane, sinoć (subota) marka kao da je pala - čujem da je kod železničke stanice bila oko 140,000, a u okolini kluba, u kasnim satima, jedva 65,000 (ko ne veruje neka pita kolegu koji je išao da "trguje" :) Opšti haos.
biznis.157 corto,
>  Prosto ne znam da li da se :) ili da :((( Imas razloga i za jedno i za drugo ....
biznis.158 dsoskic,
> Radi topčider sve u 16... tj. sve u 2^16 :((( Kako jednom tamo > neće da štrajkuju? Verovatno zato što oni sa "ekipom odozgo" kupe ujutro (juće) Dm po kursu od 13000.- za dm, :)) a ostali tek popodne (danas) kad dobiju pare po kursu od 160000.- :((
biznis.159 cdragan,
>>> Da li je neko uošte video onu novu novčanicu od 10 >>> dinara sa Pančićem ? > Imam je ja. Zanimljivo je da na ovoj novčanici nema > serijskog broja ?! Eh, dodje danas poštar da naplati telefon ( 1700 impulsa - 6000 dinara :) i ja mu maznuh jednu ovu novu od 100 dinara. Sa prednje strane je već dobro poznati teslin lik a sa zadnje zgrada muzeja Nikole Tesle u Bgd-u. Ono što je interesantno je da ni ova novčanica nema odštampane serijske brojeve .... Mada, koliko naše novčanice vrede, serijski brojevi im stvarno i ne trebaju ... P.S. Kad sam već kod novčanica, tek danas primetih jednu čudnu stvar ... na svim ovim novčanicama koje imaju naše poznate istorijske likove, na prednjoj strani pored slike ima ispisano ime dotičnog sa godinom rodjenja i smrti ( čak i na ovim od 10 i 100 dinara ). Jedini izuzetak su novčanice od bivših 5.000.000 i sadašnih 50.000 dinara na kojima je Karadjordje. Naime, tu samo piše Karadjordje Petrović, bez godine rodjenja i smrti ... Imali nekog razloga za to ?
biznis.160 saricl,
> imao dinara, placa se u markama sve... ali je nevolja sa sitnim stvarima, Kod nas u SUBOTICI to je reseno sa forintima oni su prilicno konvertibilni. 60 Ft = 1 DEM mozda mozete i u BG da koristite i druge valute Bugarska,Rumunija.
biznis.161 jaki,
Ovih dana sam bio u nekom društvu "sezonskih gastarbajtera". Bilo je diskusije o berbi pomorandži u Grčkoj, pomoći u kuhinji na brodovima (čak naftnim platformama!) i sl. Bilo je dosta kontraverznih izjava u vezi visine dnevnica, organizacije odlaska i sl. pa rekoh, ovo bi mogla da bude zanimljiva tema i za EXTRA.BIZNIS ... ide proleće! Intreresuje me ima li među Sezamovcima sličnih iskustava! Naprimer: "Evo, javljam vam se sa brodskog kompjutera SpejsŠatla. Ovde sam angažovan na ljuštenju krompira ali je sisteminženjer moj dobar prijatelj pa me malo pustio" :) Cu!
biznis.162 dikla,
> pise Karadjordje Petrovic, bez godine rodjenja i smrti ... Imali > nekog razloga za to ? Ima, on je besmrtan .. :)
biznis.163 cnenad,
ŁŁŁ 1,000,000,000,000,000 - bilijarda ? ŁŁŁ******* ŁŁŁ ŁŁŁ Ovo je valjda trilion. Inace, predlazem da se koriste oni ŁŁŁ prefiksi kao npr. Cek' kako trilion, valjda treba ici po redu: milion milijarda bilion bilijarda trilion trilijarda ??? Mada ako je bi = dva, onda bi bilion trebao da bude dva miliona ?!? :)))
biznis.164 cnenad,
ŁŁŁ - Pri prelaaku granice za automobil treba platiti 30 DEM ... ŁŁŁ ŁŁŁ - Za svaku osobu treba platiti jos po 10 DEM ... Placaju cak i oni koji se nalaze na "privremenom radu u inostranstvu" (od samo 20 godina :))) ) a prijava boravka je na teritoriji SRJ. Uplate se primaju samo u ovlascenim drzavnim bankama.
biznis.165 cnenad,
ŁŁŁ Jedna od stvari je da oni koji primaju platu u "kesu", moraju ŁŁŁ da daju jedan br. Tekuceg racuna (svoj ili tud, nema veze), ŁŁŁ jer ce samo polovinu plate moci da dobiju u kesu, a ostalo na ŁŁŁ tekuci racun. Interesuje me vase misljenje oko isplate zarada na tekuce racune. To je po meni vrlo zgodna stvar za manipulaciju sa radnicima, narocito u sadasnjoj situaciji. Radite u firmi, i na kraju meseca deo ili celu zaradu primate na tekuci racun. Ukoliko pokusate da podignete novac koji vam je stvarno potreban (a narocito sada kad se mleko iskljucivo kupuje za kes - tamo gde ga ima) za dnevne kupovine to nemozete uciniti jer ga nema u bankama i postama. Ljudi se kunu da su videli radnike posta i banaka, a sigurno to rade i oni iz SPP-a (NE SPS-a). Zasto onda uopste te banke i poste rade kad nemaju osnovno sredstvo za rad ? Ukoliko pokusate da kupite nesto na cek 99% firmi ne prima cekove a o privatnicima i da ne govorimo. To fakticki znaci da vecina radi za dzabe odnosno da je u pitanju najgora moguca eksploatacija radne snage. Cak i tamo gde se primaju cekovi cene su zaracunate po sticovanom kursu DEM, a banka ce neumorno zaracunati kamatu od datuma koji je naznacen na ceku. Tamo gde su cene po sticovanom kursu potrebno je ispisati brdo cekova ako ih posedujete. Dakle na sve moguce nacine onemogucen je kakav takav normalan zivot. Neki su se prebacili na iskljucivu naplatu svoje robe / usluga u devizama. Da li isti razmisljaju da nema svako devize ? Neko drzi ogromne cene u dinarima da ne bi prodao robu. (C-market na primer je prodavao 0.7 lit. ROSE-a po ceni od 78.960. din sto je bilo oko 80 DEM ?!!!??) Da li oni rade za profit ili vole da gledaju robu u rafovima. Odredjene firme - citaj javna preduzeca su potkupljena takozvanom nadoknadom u naturi (brasno, so, polutke mesa, luk, pasulj, maltene sve vazne zivotne namirnice) i njima sve ovo odgovara, a stalno im nesto kao fol fali i protive se. Da li je resenje da svi pocnemo da radimo za iskljucivo marke / devize ??? Kao, recimo EPS (ne ceo, doduse) koji je dobio prvi deo plate u iznosu od 100 DEM u cvrstoj valuti a za ostatak para zbog kojeg su navodno strajkovali i nas (WINDOWSE :) maltretirali sa iskljucenjem struje (cujem da neki jos nisu istu dobili ili bili bez iste u novogodisnjoj noci) menjali odmah po primitku u dem sa dilerima koji su isli za kamionima iz topcidera ka mestima isplate. Kao sto Dejanr spomenu 31.12. u BGD-u je marka bila 7.000 a neko rece da je u unutrasnjosti bila cak 25.000. Veceras je (3.1.) u BGD-u oko 14.000 dinara. Znaci vec je potrebno tri nove novcanice od po 5.000 din za 1 DEM. Neko spominje da je cuo na NTV-u da je inflacija 1 milion %, ja sam procitao da ce biti u januaru 240 milijardi % Pa zar to nije suludo ?!!? Nekad je vrednost ceka bila stvarno velika. Bilo je moguce kupiti za jedan cek napisan na maksimalnu vrednost cipele ili nesto slicno. A danas, kad povecaju vrednost na ceku, ona iznosi po ulicnom prodajnom kursu 10 DEM da bi se polako topila. Uvek je vrednost ceka bila 10 puta veca od najvece novcanice. Stampaju se pare koje nemaju nikakvu vrednost osim papira i boje utrosene za njihovu izradu. Za nekoga ko ih pronadje na ulici bacene jer ne vrede i imaju vrednost. Zasto ? Pa zasto bi LANE GUTOVIC u "KABAREU" apelovao na "TOPCIDER" da iste izradjuje u rolnama i malo mekse ? :))) Neko je spomenuo da AMERI nude 20 $ za novcanicu od 500.000.000.000. dinara jer je svetski raritet. Da li je to nova nada za nas. Prodavati glupim amerima novcanice sa teretnim vagonima ? Sta mislite da li ce se sve ovo (nedaj boze) zavrsiti ratom kao sto su se sve velike ekonomske krize zavrsavale ratom ?
biznis.166 cnenad,
ŁŁŁ potpuno ukinuti plate i svim zaposlenim isplatiti u naturi po ŁŁŁ litar rakije i litar benzina. Ko razume - shvatice. :((( Ma mnogo skupo ! Tanko kanapce...
biznis.167 dejanr,
>> pise Karadjordje Petrovic, bez godine rodjenja i smrti ... Imali >> nekog razloga za to ? Teško da ćemo ikada tačno znati, ali ja pretpostavljam da je bio ovakav scenario: onaj ko je crtao novčanicu nije znao, pa ostavio da sutra pogleda. A onda neko drugi reko frrrka, kreći štampanje odmah. I... :) Negde pročitah da se za dizajniranje novčanice troše desetine čovek-godina rada. Mi za ovu godinu dana odradismo posla za sledećih 1000 ;) Zato su i novčanice takve kakve su.
biznis.168 balsa,
*> Cek' kako trilion, valjda treba ici po redu: *> *> milion *> milijarda *> bilion *> bilijarda *> trilion *> trilijarda ??? *> *> Mada ako je bi = dva, onda bi bilion trebao da bude dva miliona ?!? :))) Milijarda je jedina "arda". Sve ostalo su "oni" :)
biznis.169 arazumenic,
-> Imam ih ja još nekoliko. Ostaviću jednu za tebe, pa je imaš u Klubu. Može li i meni jedna? Saša
biznis.170 vujos,
Evo šta sam čuo o novim ekonomskim mjerama. (Još uvek samo predlog) Štampaće se novi dinar, koji će imati podlogu (zlatnu) od 150 miliona $! (Bilo je predviđeno da se dobije kredit od MMF-a, nekih 900 miliona, ali ništa od toga. Znači radićemo sa veoma malom količinom para) Samim tim će se postići interna stabilnost dinara. Devize će moći da se kupuju-prodaju u bankama. ;) Plate će se isplaćivati u stilu malo dinara, malo robe. ;)
biznis.171 salex,
Poklon za vlasnike preduzeca i knjigovodje Obrasci za godisnji knjigovodstveni obracun . U datoteci BILANS.ZIP uz ovu poruku prilozeni su obrasci BILANS STANJA i BILANS USPEHA u okviru godisnjeg izvestaja o poslovanju . Popunjavanjem i stampanjem ovih obrazaca umesto kupovine gotovih mozete ustedeti oko 10 DEM . Obrasci su dati u obliku 4 formata : Ascii obican tekst , Quattro 1.0 , Symphony 1.2 , Lotus 1-2-3 1A . U ovom kompletu nedostaje obazac ANEKS pa ako ga neko ima u adekvatnom obliku neka ga prilozi . Obrasci su oblika kao sto su korisceni za polugodisnji izvestaj 1993 i ja se nadam da od tada nisu menjani . Ako neko zna za promene ili je potreban jos neki obrazac (osim ANEKSA ) neka napise . Salex . bilans.zip
biznis.172 dejanr,
>> Samim tim će se postići interna stabilnost dinara. Devize će moći da se >> kupuju-prodaju u bankama. ;) Ajd da vidimo i to čudo :) Samo, ako se ne mogu dobiti u kešu, džabe cela priča - čisto sumnjam da će neko opet biti toliko lud da uplaćuje na nekakvu knjižicu, kad je ovolika stara štednja... hmmm... ajd da ne kažem propala (mada je propala :( ) nego zamrznuta.
biznis.173 skerl,
│ Stampace se novi dinar, koji ce imati podlogu (zlatnu) └──── Aha, zlatna podloga u krompirovim zlaticama ;)
biznis.174 ilazarevic,
> Može li i meni jedna? Na žalost, već su razgrabljene.
biznis.175 spantic,
Da li može neko da mi kaže da li Poštanska štedionica i Beobanka skidaju novac sa datum na čeku ili sa datumom naplate čeka?
biznis.176 cdragan,
> Može li i meni jedna? Ja danas nabavih, sasvim slučajno ;) još nekoliko komada ovih novčanica od 10 dinara, pa ako nekom zatreba nek se javi na mail ... isporuka verovatno u subotu u klubu :)
biznis.177 cnenad,
ŁŁŁ 1,000,000,000,000,000 - bilijarda ? ŁŁŁ******* ŁŁŁ ŁŁŁ Ovo je valjda trilion. Inace, predlazem da se koriste oni ŁŁŁ prefiksi kao npr. Cek' kako trilion, valjda treba ici po redu: milion milijarda bilion bilijarda trilion trilijarda ??? Mada ako je bi = dva, onda bi bilion trebao da bude dva miliona ?!? :)))
biznis.178 cnenad,
ŁŁŁ - Pri prelaaku granice za automobil treba platiti 30 DEM ... ŁŁŁ ŁŁŁ - Za svaku osobu treba platiti jos po 10 DEM ... Placaju cak i oni koji se nalaze na "privremenom radu u inostranstvu" (od samo 20 godina :))) ) a prijava boravka je na teritoriji SRJ. Uplate se primaju samo u ovlascenim drzavnim bankama.
biznis.179 cnenad,
ŁŁŁ Jedna od stvari je da oni koji primaju platu u "kesu", moraju ŁŁŁ da daju jedan br. Tekuceg racuna (svoj ili tud, nema veze), ŁŁŁ jer ce samo polovinu plate moci da dobiju u kesu, a ostalo na ŁŁŁ tekuci racun. Interesuje me vase misljenje oko isplate zarada na tekuce racune. To je po meni vrlo zgodna stvar za manipulaciju sa radnicima, narocito u sadasnjoj situaciji. Radite u firmi, i na kraju meseca deo ili celu zaradu primate na tekuci racun. Ukoliko pokusate da podignete novac koji vam je stvarno potreban (a narocito sada kad se mleko iskljucivo kupuje za kes - tamo gde ga ima) za dnevne kupovine to nemozete uciniti jer ga nema u bankama i postama. Ljudi se kunu da su videli radnike posta i banaka, a sigurno to rade i oni iz SPP-a (NE SPS-a). Zasto onda uopste te banke i poste rade kad nemaju osnovno sredstvo za rad ? Ukoliko pokusate da kupite nesto na cek 99% firmi ne prima cekove a o privatnicima i da ne govorimo. To fakticki znaci da vecina radi za dzabe odnosno da je u pitanju najgora moguca eksploatacija radne snage. Cak i tamo gde se primaju cekovi cene su zaracunate po sticovanom kursu DEM, a banka ce neumorno zaracunati kamatu od datuma koji je naznacen na ceku. Tamo gde su cene po sticovanom kursu potrebno je ispisati brdo cekova ako ih posedujete. Dakle na sve moguce nacine onemogucen je kakav takav normalan zivot. Neki su se prebacili na iskljucivu naplatu svoje robe / usluga u devizama. Da li isti razmisljaju da nema svako devize ? Neko drzi ogromne cene u dinarima da ne bi prodao robu. (C-market na primer je prodavao 0.7 lit. ROSE-a po ceni od 78.960. din sto je bilo oko 80 DEM ?!!!??) Da li oni rade za profit ili vole da gledaju robu u rafovima. Odredjene firme - citaj javna preduzeca su potkupljena takozvanom nadoknadom u naturi (brasno, so, polutke mesa, luk, pasulj, maltene sve vazne zivotne namirnice) i njima sve ovo odgovara, a stalno im nesto kao fol fali i protive se. Da li je resenje da svi pocnemo da radimo za iskljucivo marke / devize ??? Kao, recimo EPS (ne ceo, doduse) koji je dobio prvi deo plate u iznosu od 100 DEM u cvrstoj valuti a za ostatak para zbog kojeg su navodno strajkovali i nas (WINDOWSE :) maltretirali sa iskljucenjem struje (cujem da neki jos nisu istu dobili ili bili bez iste u novogodisnjoj noci) menjali odmah po primitku u dem sa dilerima koji su isli za kamionima iz topcidera ka mestima isplate. Kao sto Dejanr spomenu 31.12. u BGD-u je marka bila 7.000 a neko rece da je u unutrasnjosti bila cak 25.000. Veceras je (3.1.) u BGD-u oko 14.000 dinara. Znaci vec je potrebno tri nove novcanice od po 5.000 din za 1 DEM. Neko spominje da je cuo na NTV-u da je inflacija 1 milion %, ja sam procitao da ce biti u januaru 240 milijardi % Pa zar to nije suludo ?!!? Nekad je vrednost ceka bila stvarno velika. Bilo je moguce kupiti za jedan cek napisan na maksimalnu vrednost cipele ili nesto slicno. A danas, kad povecaju vrednost na ceku, ona iznosi po ulicnom prodajnom kursu 10 DEM da bi se polako topila. Uvek je vrednost ceka bila 10 puta veca od najvece novcanice. Stampaju se pare koje nemaju nikakvu vrednost osim papira i boje utrosene za njihovu izradu. Za nekoga ko ih pronadje na ulici bacene jer ne vrede i imaju vrednost. Zasto ? Pa zasto bi LANE GUTOVIC u "KABAREU" apelovao na "TOPCIDER" da iste izradjuje u rolnama i malo mekse ? :))) Neko je spomenuo da AMERI nude 20 $ za novcanicu od 500.000.000.000. dinara jer je svetski raritet. Da li je to nova nada za nas. Prodavati glupim amerima novcanice sa teretnim vagonima ? Sta mislite da li ce se sve ovo (nedaj boze) zavrsiti ratom kao sto su se sve velike ekonomske krize zavrsavale ratom ?
biznis.180 cnenad,
ŁŁŁ potpuno ukinuti plate i svim zaposlenim isplatiti u naturi po ŁŁŁ litar rakije i litar benzina. Ko razume - shvatice. :((( Ma mnogo skupo ! Tanko kanapce...
biznis.181 cnenad,
ŁŁŁ Naime, pre neki dan moj burazer pazari nesto na cekove i ŁŁŁ pise: "biliondinara", a prodavac iznenadeno: Pa lepo kazes obrazovanost je u pitanju. I to narocito trgovaca koji su u poslednje vreme svasta poceli da izmisljaju.
biznis.182 cdragan,
> Da li može neko da mi kaže da li Poštanska štedionica i > Beobanka skidaju novac sa datum na čeku ili sa datumom > naplate čeka? Za Beobanku, ekspozitura kod merkatora važi da skidanje love sa računa ide po datumu naplate. Izvor - izvodi sa mog tekućeg računa. 95% čekova na kojima sam napisao datum su 'prošli' od jednog do sedam i više dana kasnije ... Najbolju prodju su imali čekovi koje sam pisao za benzin na JP pumpama koji su obično prolazili za pet ili šest dana :))))
biznis.183 milanv,
žuo sam da postoji neka javna banka podataka (BBS) o ponudi i potražnji robe i usluga na našem tržištu. Svaka informacija o tome bi dobrodošla, hvala unapred.
biznis.184 jevta,
> Da li može neko da mi kaže da li Poštanska štedionica i > Beobanka skidaju novac sa datum na čeku ili sa datumom naplate > čeka? Po zakonu bi trebalo sa datumom naplate čeka. U praksi u oko 90 % slučajeva takođe. Deset % su manipulacije, "slučajne greške" itd...
biznis.185 saricl,
Upravo sam danas slusao na TV o novim merama za suzbijanje inflacije. To je po meni prvi nagovestaj "pozitivnih vibracija" od raspada YU. Po onome sto sam cuo zvuci dosta realno a podseca na ono sto je Ante M. svojevremeno uradio.Navodno ce na Topcider biti stavljen "katanac". Sve to zvuci veoma lepo ali i dalje postoji jedan problem kopliko se meni cini uvek postoji mogucnost da Zloboleon kaze dosta smo bili konvertibilni ajd' da opet malo stampamo dinare bez pokrica. Tako se nesto desilo i sa svojevremenim upadom u pltni promet primarnom emisijom. P.S.-Onaj cicica koji je rekao uvodno izlaganje je faca.Ko je gledao aktuelnosti 12.1.94. znace o kome govorim.
biznis.186 dejanr,
Ključno pitanje je da li će za "superdinare" u banci moći da se dobiju marke u kešu, i koliko dugo. Onoga momenta kada ne budu mogle (ako uopšte ikada budu mogle ;) opet će proraditi ulica, i idem u isti ciklus. Samo, pretpostavljam, MNOGO brže nego prošli put!
biznis.187 maksa,
Je l' te ljudi, je l' istina ono što se priča za "perpere" ? Ja ne mogu da verujem. ;)
biznis.188 dejanr,
>> Da li može neko da mi kaže da li Poštanska štedionica i Beobanka >> skidaju novac sa datum na čeku ili sa datumom naplate čeka? Mislim da tu nema preciznog odgovora. Sklon sam da mislim da Beobanka do skora (recimo, pre 2 meseca) nije naplaćivala po datumu na čeku, nego po nekom kasnijem. Međutim, u zadnje vreme imam utisak da idu po datumu na čeku. E sad, većinom u radnjama (tj. u onima koje još primaju čekove) traže da se da bez datuma, tako da realizacija zaista bude neki dan kasnije. Ali za dva čeka na kojima sam pisao datum (i tim povodom ih upamtio), video sam da su knjiženi baš sa tim datumom.
biznis.189 dejanr,
>> Je l' te ljudi, je l' istina ono što se priča za >> "perpere" ? Ja ne mogu da verujem. ;) A zar neko može? ;)) Tj. uvešće oni njih, ali koliko će dugo da izdrže da još "malo" ne doštampaju, da se ne bune radnici u Rakovici? Pa ovde, onde po malo i tako... zna se šta sledi.
biznis.190 index,
÷■÷ Da li može neko da mi kaže da li Poštanska štedionica i ÷■÷ Beobanka skidaju novac sa datum na čeku ili sa datumom ÷■÷ naplate čeka? Koliko je meni poznato, sa datumom na čeku. To je ipak nebitno jer je kamata na "nedozvoljeni" minus zanemariva u odnosu na inflaciju, a njima treba hiljadu godina da bi ček obradili ;). Tako, kada oni shvate da si ti tamo negde pre X dana bio u nedozvoljenom minusu, taj minus izgleda zanemarivo mali tj. ne osetiš nikakve posledice. Nenad
biznis.191 stigor,
Pa narode, izgleda da cemo uskoro imati konvertibilan dinar ... ;))) Kako se najavljuje to ce se desiti 17. januara 1994. godine ... Dinar ce biti "interno konvertibilan", sto znaci da ce ta konvertibilnost vaziti samo u granicama "lepe nase" ... A kako kazu strucnjaci koji su napravili taj novi ekonomski program za jedan dinar ce se u banci dobijati 1 marka ... Ukida se "besomucno" stampanje bezvrednih dinara, i od sada ce se stamapati samo onoliko dinara - za koje drzava ima devizno pokrice ... Za sada taj iznos je 200 miliona maraka, sto znaci da ce moci da se odstampa samo 200 miliona dinara ... Bice dozvoljeno slobodno formiranje cene, tako da ce robe biti, a kupaca samo onoliko koliko to sebi mogu da priuste ... Za pocetak, plate bi trebalo da budu u rasponu od 10 DIN do 100 DIN, iliti 10 DEM do 100 DEM ... A, kada se malo bolje razmisli, ovaj program i nije tako los, posto je jedina sansa da se zaustavi hiperinflacija, prestanak stampanja novca bez pokrica ... Ako se ovo desi, izgleda da ce dileri morati da potraze neki drugi posao ... Sto se mene tice, nisam neki optimista, ali sacekacu da vidim mozda nesto i bude od ovoga ... P.S. Naglasak na ono MOZDA ... ;)))
biznis.192 stigor,
>> žuo sam da postoji neka javna banka podataka (BBS) o ponudi >>i potražnji robe i usluga na našem tržištu. >> Svaka informacija o tome bi dobrodošla, hvala unapred. Izgleda da je ono sto te interesuje BANKA PODATAKA PRIVREDE SRBIJE. Telefoni: 011/17 65 200 fax: 011/17 64 737 Modem: 011/17 62 600 17 64 224 17 63 234 Adresa: Omladinskih brigada 65, 11070 Beograd Postoje dva pristupa tom nazovi BBSu, Aktivan i Pasivan. Kod aktivnog pristupa postoji neka pretplata, dok kod pasivnog ne postoji. Nedostatak pasivnog pristupa je u tome sto nemas mogucnost dnevnog pretrazivanja ponude i traznje, cena ... Ali za detaljnije info. ipak nazovi gore navedene tel. brojeve ...
biznis.193 arazumenic,
-> Ja danas nabavih, sasvim slučajno ;) još nekoliko komada ovih -> novčanica od 10 dinara, pa ako nekom zatreba nek se javi na mail -> ... isporuka verovatno u subotu u klubu :) Zahvaljujem. Nabavio sam je u medjuvremenu. Saša
biznis.194 arazumenic,
-> Mada ako je bi = dva, onda bi bilion trebao da bude dva miliona ?!? :))) Milion = 1e6 Bilion = 1e12 = 1e(2*6) Jasno? Saša
biznis.195 zormi,
* To je po meni prvi nagovestaj "pozitivnih vibracija" od raspada YU. * Po onome sto sam cuo zvuci dosta realno a podseca na ono sto je Ante M. * svojevremeno uradio.Navodno ce na Topcider biti stavljen "katanac". Meni je sve to sumnjivo, još jedan način da pokupe devize narodu. Ako je tačno da se štampa 150 miliona dinara sa pokrićem u markama i zlatu - to ispada svega 10-tak dinara po glavi stanovnika. S obzirom da je većina novca u opticaju po bankama i firmama sledi da ćemo u proseku imati po par dinarčića u džepovima dok će mleko biti 1 dinar a hleb pola dinara - ne piše nam se ništa bolje... Nisam slušao celu emisiju pa mi nije jasno ključno pitanje - iz čega će se finansirati država ubuduće? Dosad je živela od realno skoro 70% poreza koje je na razne načine uzimala (najčešće obezvredjivanje dinara štampanjem). Ako to nije rešeno, ubrzo će tih 150 miliona u zlatu biti pokriće za 200, 300, 1000.... miliona papirčića - i zbogom "nova devizna štednja".
biznis.196 mikrom,
--------------------------------------------------------- ▄─ Da li može neko da mi kaže da li Poštanska štedionica i Beobanka ▄─ skidaju novac sa datum na čeku ili sa datumom naplate čeka? Za Beobanku ne znam, ali što se PTT-a tiče to je jedna vrlo interesantna stvar. Kada se PTT usluga plati čekom bilo koje poslovne banke istog dana se skiga sa računa. Hoću reći, dođe ti poštar u 19.00 i donese račun za tel. (ranije i TV) ti mu napišeš ček i logično SDK radi do 17.00 (ranije do 13.00) pa nema šanse da pošta napravi specifikacije i realizuje čekove, kako inače rade sve ostale firme. Međutim, unatoč tome pošta ima šanse. Kako, ne znam. Jednom sam čekom platio struju i komunalije i u pošti mi rekoše da kao korisnika upišem Elekto- distribuciju, sve jedno taj mi je novac istog dana skinut sa računa bez obzira što sam ček ispisao u 19.15 i to još na drugog korisnika. Da li slično skidaju i korisnicima čekova PŠ bez obzira gde izdaju čekove to bi morao da odgovori neko ko ima tekući kod njih.
biznis.197 mikrom,
▄─ žuo sam da postoji neka javna banka podataka (BBS) o ponudi ▄─ i potražnji robe i usluga na našem tržištu. Postoji nekoliko takvih stvari i svi pretenduju da se zovu berza. žuven je KOMEKS LINE koji je uzeo dosta novca za pretplatu, ali što se tiče njihove usluge to je nešto čime se niko nije pohvalio. Berza STB je takođe imala nešto slično, ali sa otprilike ponudom za pet vrsta robe i potražnjom za jednom. Jedina (po mom mišljenju) ozbiljna firma je Berza novca i kratkoročnih hartija od vrednosti, imaju zaista izvanrednu opremu i softver, čak preko 50 telefonskih linija, od kojih je dvadesetak modemskih. Na žalost prošle godine im je nekim zakonom onemogućeno da rade sa preduzećima, već rade samo sa bankama, a dnevno sklopljeni poslovi preko njih se mere desetinama (stotinama) hiljada DEM. Naravno teško da bi neko dozvolio javni pristup podacima, koliko ja znam to je bilo moguće jedino na berzi STB (BBS 235-1366), da li još uvek funkcioniše nije mi poznato. U svakom slučaju od svih berzi koje imaju i BBS najveću ličnu, a i korist za firmu imao sam od berze CONF:MALI.OGLASI>>.
biznis.198 bjevdjic,
██ ... BANKA PODATAKA PRIVREDE SRBIJE. ██ ... Modem: 011/17 62 600 Kada okrenem ovaj broj centrala mi javlja da ovaj broj NE POSTOJI !! U cemu je stvar ??
biznis.199 vitez.koja,
#=> Upravo sam danas slusao na TV o novim merama za #=> suzbijanje inflacije. Pošto se mnogo ne razumem u ekonomiju, ono što je tih pet-šest tipova pričalo malo mi znači. Ali, ja onoj bratiji ne bih dao ni kuče da šetaju, a kamoli da kroje život za deset miliona ljudi. Onom 'glavnom' tipu je bala curila iz usta niz bradu tokom cele emisije, njihovi naglAsci i akCenti ne odaju posebno kulturne ljude, itd. itd. Najsmešnija scena u emisiji bila je kad je neko, čini mi se onaj balavi, krenuo da čita neko pismo i interaktivno ga prevodi: - Dajte to meni vamo, ja bolje znam engleski... da vidimo... diar sr, mrmlj-mrmlj, it vud, znači bilo BI, vud šud, konjunktiv sa seminegativom, mrmlj-mrmlj... Tužno :( No, izgleda da kod slobe mogu da prođu samo oni koji slabije govore engleski ;))
biznis.200 bulaja,
││ ... BANKA PODATAKA PRIVREDE SRBIJE. ││ ... Modem: 011/17 62 600 │└─── │Kada okrenem ovaj broj centrala mi javlja da ovaj broj NE POSTOJI !! │U cemu je stvar ?? └─── Ja sam cuo da su oni pukli jos pre koji mesec, prema tome verovatno je u tome stvar :).
biznis.201 ljubisha,
Da li ikako iz ove zemlje mogu da pristupim podacima sa američke berze da proverim stanje deonica? Imam neku siću pa da proverim koliko je to.
biznis.202 stigor,
>>Kada okrenem ovaj broj centrala mi javlja da ovaj broj NE POSTOJI !! >>U cemu je stvar ?? Izgleda da su propali ili promenili telefonski broj ... Jesi li probao na one voice brojeve, da proveris ima li koga? Cini mi se da su se bas oni predstavljali u nekoj od emisija "Prolupatora", ili mozda gresim ...
biznis.203 haevorn,
Evo, ko zeli da vidi raritet (Paznja: nema rednog broja novcanice!) desetka.zip
biznis.204 snemcev,
>> Da li može neko da mi kaže da li Poštanska štedionica i Beobanka >> skidaju novac sa datum na čeku ili sa datumom naplate čeka? Po zakonu, skida se sa žiro računa banke danom naplate (logično), a sa tvog tekućeg računa datumom koji je napisan na čeku. Kraj (proverio sam bar 20 puta u svim kikindskim bankama i svi potvrđuju; ono što zbunjuje ljude je činjenica da se na izvodu nađe i datum knjiženja, a ponekad i samo taj datum, pa misle da im je tada skinut novac sa računa; najčudnije je što ni šalterski službenici ponekad nemaju pravu informaciju). >> interesantna stvar. Kada se PTT usluga plati čekom bilo koje >> poslovne banke istog dana se skiga sa računa. Da, sasvim u skladu sa onim što sam gore napisao. Nije u pitanju nikakva posebna protekcija PTT-a po tom pitanju.
biznis.205 bjevdjic,
██ Cini mi se da su se bas oni predstavljali u nekoj od ██ emisija "Prolupatora", ili mozda gresim ... Bili su danas neki iz iste kuce u "Prolupatoru", ali predstavili su neku bazu podataka o JUS standardima, sto nije nikakva senzacija, a sto se tice "onog drugog" nisam video. "Prolupator" :) inace ne gledam, ali cim sam video naseg DEJANR-a nisam mogao da se odolim i odgledao njegovo izlaganje !! To je bila i jedina pozitivna stvar u celom, kako kazes, "Prolupatoru", jer je cela emisija totalni promasaj, sa Andrijom ili bez njega !! :)
biznis.206 stigor,
>>Bili su danas neki iz iste kuce u "Prolupatoru", ali predstavili >>su neku bazu podataka o JUS standardima, sto nije nikakva senzacija, >>a sto se tice "onog drugog" nisam video. "Prolupator" :) inace ne Ajde neka neko bude ljubazan (ko je gledao), pa nek kaze da li se u nekoj od prethodnih emisija "prolupatora" predstavljala Banka Podataka privrede Srbije, ili je to bio neko drugi?
biznis.207 zolika,
>> Eh, dodje danas poštar da naplati telefon ( 1700 impulsa - 6000 >> dinara :) i ja mu maznuh jednu ovu novu od 100 dinara. Sa prednje Ovo mi nije jasno... Kako za toliko impulsa plaćaš toliko malo, kada je meni za 1300 impulsa stigao račun na 15000???
biznis.208 wizard,
> Ključno pitanje je da li će za "superdinare" u banci moći da se dobiju > marke u kešu, i koliko dugo. Onoga momenta kada ne budu mogle (ako uopšte > ikada budu mogle ;) opet će proraditi ulica, i idem u isti ciklus. Samo, > pretpostavljam, MNOGO brže nego prošli put! Ja bih bio zadovoljan ako bih došao u mogućnost da, za ono malo "starih" deviza (poverenih Anti Markoviću), kupim neku robu, ali izgleda slaba vajda... "Ulica" ne može da proradi ako to režim ne želi. A da li će program da uspe ili neće ... pa o tome je gotovo smešno i govoriti. :)
biznis.209 wizard,
> se stamapati samo onoliko dinara - za koje drzava ima devizno > pokrice ... Za sada taj iznos je 200 miliona maraka, """""""""""""""""" OVO JE SMEŠNO!
biznis.210 haevorn,
// > Ja bih bio zadovoljan ako bih došao u mogućnost da, za ono malo > "starih" deviza (poverenih Anti Markoviću), kupim neku robu, ali > izgleda slaba vajda... "Stare" su zamrznute. Navodno, moći ćeš o njima da razmišljaš tek za tri godine :((
biznis.211 zsiz,
>> PS Da nema možda neko onu novčanicu od 500 dinara iz > A, usput, da se podsetimo šta smo imali do sada :) > Svaka dopuna spiska - dobrodošla :) Evo spiska: VREDNOST PUŠTENA POVUžENA LIK IZDANJE U IZ OPTICAJ OPTICAJA 1 20-Apr-45 01-Jul-56 Partizan 1) 5 20-Apr-45 01-Jul-56 Partizan 1) 10 20-Apr-45 01-Okt-59 Partizan 1) 20 20-Apr-45 01-Okt-59 Partizan 1) 50 20-Apr-45 01-Jan-50 Partizan 1) 100 20-Apr-45 01-Maj-48 Partizan 1) 500 20-Apr-45 26-Sep-48 Partizan 1) 1000 20-Apr-45 26-Jan-47 Partizan 1) 50 01-Dec-49 01-Okt-60 Rudar 2) 100 10-Okt-47 01-Sep-62 Ribar 2) 500 10-Sep-48 01-Sep-63 Partizan 2) 1000 10-Jan-47 01-Jan-66 Seljanka 2) 100 26-Apr-54 01-Feb-57 čelezničari 2) 100 25-Apr-57 01-Feb-68 Seljanka 2) 500 25-Apr-57 01-Jan-69 Seljanka 2) 1000 25-Apr-57 01-Jan-69 Rudar 2) 5000 25-Apr-57 01-Jan-69 Rudari 2) 5 31-Dec-65 01-Jan-80 Seljanka 3) 10 31-Dec-65 01-Jan-80 Rudar 3) 50 31-Dec-65 01-Jan-80 Rudari 3) 5 01-Nov-68 01-Okt-88 Seljanka 3) 10 01-Nov-68 31-Dec-89 Rudar 3) 50 01-Nov-68 31-Dec-89 Rudari 3) 20 10-Mar-80 31-Dec-89 Brod 3) 100 15-Maj-79 01-Jan-90 Konjanik 3) 500 15-Jan-79 01-Jan-90 Tesla 3) 1000 15-Jan-79 30-Jun-90 Seljanka 3) 5000 09-Dec-85 30-Jun-90 Tito 4) 20000 01-Nov-87 31-Dec-91 Rudar 4) 50000 05-Sep-88 31-Dec-91 Devojka 4) 100000 01-Jun-89 31-Dec-91 Devojka 4) 1000000 01-Nov-89 15-Jul-91 Seljanka 4) 500000 21-Avg-89 31-Dec-91 Spomenik 4) 2000000 11-Avg-89 31-Dec-91 Spomenik 4) 50 03-Jan-90 31-Mar-91 Spomenik 5) 200 03-Jan-90 31-Mar-91 Spomenik 5) 10 26-Nov-90 Devojka 5) 50 01-Jun-90 Dečak 5) 100 01-Mar-90 31-Dec-91 Seljanka 5) 500 27-Apr-90 31-Dec-91 Mladić 5) 1000 30-Jan-91 31-Dec-91 Tesla 5) 100 25-Dec-91 Seljanka 6) 500 25-Dec-91 Mladić 6) 1000 25-Dec-91 Tesla 6) 5000 25-Dec-91 Andrić 6) 1) Novčanice DFJ 2) Novčanice Narodne banke (1946-1964) 3) Novčanice Narodne banke (1965-1986) 4) Novčanice Narodne banke (1985-1989) 5) Novčanice Narodne banke (1990) 6) Novčanice Narodne banke za vanredne potrebe zemlje (1991) Pozdrav.
biznis.212 cdragan,
> Ovo mi nije jasno... Kako za toliko impulsa plaćaš toliko > malo, kada je meni za 1300 impulsa stigao račun na > 15000??? Oh neee, zar opet ... :) Pogledaj poruke u komunikacije.ptt. Ukratko, pogledaj svoj račun za tel i videćeš da je stavka za potrošene impulse mnooogooo manja od stavke akontacija. Tako da praktično za račun nije bitan broj impulsa za taj mesec već 2/3 tromesečnog proseka ...
biznis.213 mikrom,
▄─ Po zakonu, skida se sa žiro računa banke danom naplate (logično), a sa ▄─ tvog tekućeg računa datumom koji je napisan na čeku. Kraj (proverio sam Otkud banci pravo da skine sa tvog računa novac pre nego što je skinut sa njenog računa. Imam tekući račun kod Komercijalne i kod Jugobanke, gde god da sam kupovao (osim u PTT-u) razlika između datuma izdavanja čeka i datuma skidanja novca sa računa je bar 1 dan (samo za Komercijalnu banku provereno na blizu 700 čekova u 1993.). žekovi inače funkcionišu na sledeći način (gledano sa strane firme koja prima čekove): primiš ček, napraviš specifikaciju, popuniš virmanski nalog kojim SPP (SDK) skida novac sa bančinog računa i prebacuje na tvoj, odneseš sve u SPP (SDK) i tog dana kada si odneo leže ti novac na račun. Kako SPP radi samo do 17.00 i to od skoro (ranije do 13.00), znači ako primiš ček posle 17.00 (naravno i dosta ranije) nemaš šanse da popuniš sve papire i da ga predaš u SPP te da ga naplatiš u toku istog dana kada je izdat. Naravno to niko ne može osim pošte, zašto ne znam. ▄─ Da, sasvim u skladu sa onim što sam gore napisao. Nije u pitanju ▄─ nikakva posebna protekcija PTT-a po tom pitanju. Dakle, ipak jeste protekcija PTT-a.
biznis.214 mikrom,
▄─ >> Eh, dodje danas poštar da naplati telefon ( 1700 impulsa - 6000 ▄─ >> dinara :) i ja mu maznuh jednu ovu novu od 100 dinara. Sa prednje ▄─ Ovo mi nije jasno... Kako za toliko impulsa plaćaš toliko malo, kada ▄─ je meni za 1300 impulsa stigao račun na 15000??? Objašnjenje bi moglo da bude zbog akontacije (stavka 21). Akontacija se računa na osnovu utrošenih impulsa u toku prethodna 3 meseca. Možda si ti prethodno pričao više, a akontacija trenutno iznosi oko 97% telefonskog računa. Ovako bi verovatno objasnili iz PTT-a. Međutim, imam dve linije, od kojih jednu koristim masovno, a drugu u retkim trenicima (kada sam trezan :) prva linija za decembar ima potrošenih 46.414 impulsa, a druga 128. Druga je i u poslednjih nekoliko meseci takođe trošena minimalno. Ipak akontacije su potpuno iste za obe linije po 19.150 din. Kako je zbog inflacije cena impulsa po tim računima bila 0.001 din. razlika u ceni između potrošenih 46.414 impulsa (46 din.) i 128 impulsa (1 din. mada bi trebalo 0 din. ???) je dakle 45 din, dodajući na ovo pretplatu i akontaciju ispada da sam za 36.260% impulsa više platio 1% veći račun. Zato jedva da mogu da dobijem SEZAM, a ranije su mi se žalili 'jao kad mi tata vidi račun'. U nekom od ranijih brojeva Vremena je bio članak o tome kako je neko u toku meseca pričao ukupno 36 sati sa Pragom i za to platio 3 $, a da je zvao iz Praga bilo bi to oko 2.000 $. žini mi se da je reč o naivčini, verovatno je odmah platio poštaru, da je sačekao kao sav normalan svet platio bi 0.3 $.
biznis.215 mikrom,
Ako ti treba za dopunu spiska, nađoh među svojima i ovu: 5000 01-May-55 Meštrović (Kosovka devojka) Novčanica Narodne banke FNRJ, jedna od onih koje opisuješ kao 'Rudari', nisu rudari.
biznis.216 cdragan,
Hvala za spisak ali tu mi nešto gadno ne štima ... Naime, većina navedenih datuma izdavanja se ne slaže sa datumom koji je odštampan na novčanicama koje ja imam. Većina datuma je na ovom spisku pomerena za nekoliko meseci unapred a u nekim slučajevima se ne poklapa ni dan izlaska ... Odakle si pokupio taj spisak ? Evo samo par primera neslaganja ... > 100 26-Apr-54 01-Feb-57 čelezničari 2) > 100 25-Apr-57 01-Feb-68 Seljanka 2) Ja imam novčanicu od 100 dinara sa seljankom napred a Dubrovnikom pozadi i na njoj je datum 1. maj 1955. > 5 31-Dec-65 01-Jan-80 Seljanka 3) Na mojoj novčanici piše da je izdata 1. avgusta 1965. Motivi su devojka napred a pozadi kombajni. > 5 01-Nov-68 01-Okt-88 Seljanka 3) > 10 01-Nov-68 31-Dec-89 Rudar 3) > 50 01-Nov-68 31-Dec-89 Rudari 3) Na ovim gornjim novčanicama koje ja imam piše da je datum 01. maj 1968. > 20 10-Mar-80 31-Dec-89 Brod 3) Ovu imam sa datumom od 19. decembra 1974. ... P.S. Ama, imal' ovde ljudi koji imaju neke veze, bilo privatne bilo poslovne sa nekom od banaka ili tako nekom ustanovom gde bi mogli da se pokupe pravi podatci o datumima izlaženja i povlačenja iz opticaja ?
biznis.217 dejanr,
>> Ja bih bio zadovoljan ako bih došao u mogućnost da, za ono malo >> "starih" deviza (poverenih Anti Markoviću), kupim neku robu, ali >> izgleda slaba vajda... Za to, bojim se, nema ni malo šanse. Zapravo, onih 20 maraka mesečno verovatno možeš još samo sutra realizovati
biznis.218 dsoskic,
> P.S.-Onaj cicica koji je rekao uvodno izlaganje je faca.Ko je gledao > aktuelnosti 12.1.94. znace o kome govorim. On je radio u Svetskoj Banci i jedino je njemu pisalo da je profesor. Pre neki dan je bio intervju na Studiju "B" sa dr. Nebojšom Savićem kome su u "titlu" napisali da je profesor, čak su ga svi oslovljavali sa "profesore" (što je N.Savić prihvatio - nije osporio, tj. smeškom na licu, reklo bi se da mu se dopalo). Nisam upoznat, da ne grešim dušu pitam vas, na kom to fakultetu je dr. N. Savić "profesor" ???
biznis.219 snemcev,
>> Cini mi se da su se bas oni predstavljali u nekoj od >> emisija "Prolupatora", ili mozda gresim ... Jesu, pre jedno dve nedelje. Btw, u današnjoj emisiji gost je bio dejran. ;) Jel bilo lepo? (Nisam gledao, vodio sam sestru u videoteku).
biznis.220 snemcev,
>> Evo, ko zeli da vidi raritet (Paznja: nema rednog broja novcanice!) Serijskog broja, serijskog. Btw, ni stotka ga nema. Šifra: "dajem desetku za stotku, uz doplatu" PS ozbiljno!
biznis.221 bulaja,
│Da li ikako iz ove zemlje mogu da pristupim podacima sa američke berze │da proverim stanje deonica? Imam neku siću pa da proverim koliko je to. └─── Svrati do Američke čitaonice (Knez Mihajlova) i podledaj da li imaju neki svežiji Wall Street Journal.
biznis.222 snemcev,
>> Otkud banci pravo da skine sa tvog računa novac pre nego što je >> skinut sa njenog računa. Zakon joj daje to paravo. žak ne pravo, već obavezu. Inače, čemu datum izdavanja na čeku? >> žekovi inače funkcionišu na sledeći način (gledano sa strane firme >> koja prima čekove): Procedura mi je jako dobro poznata. Prijatelj ima knjigovodstveni biro i pušta hiljade čekova dnevno. Da ne bi ovo bilo bez dokaza, pokušaću da pronađem član Zakona koji to reguliše. Btw, koleginica je otišla na more avgusta; pisala je čekove do besvesti računajući po omom "ko zna kad će to stići na naplatu"; čekovi stigoše na naplatu krajem septembra, a sa njima i zatezna kamata za ceo period od datuma izdavanja.
biznis.223 stigor,
> se stamapati samo onoliko dinara - za koje drzava ima devizno > pokrice ... Za sada taj iznos je 200 miliona maraka, """""""""""""""""" >>OVO JE SMEŠNO! Pa jeste smesno, ali tako rece dr.prof. Avramovic - pisac "bozespasinas" ekonomskog programa ... ;)))
biznis.224 stigor,
>>Jesu, pre jedno dve nedelje. Btw, u današnjoj emisiji gost je bio >>dejran. ;) Jel bilo lepo? (Nisam gledao, vodio sam sestru u videoteku). Hvala ti na odgovoru, znaci Banka Podataka Privrede Srbije je jos ziva ... Nisam ni ja gledao jucerasnji "prolupator" (slabo ga i gledam) ... Pa da li je bilo lepo? - Za to je ipak najkompetentniji da kaze Dejanr licno ... ;)) Dejane, izvoli ... :)
biznis.225 wizard,
> 500 27-Apr-90 31-Dec-91 Mladić 5) > 500 25-Dec-91 Mladić 6) Pazi ti generala... ;)
biznis.226 wizard,
> Za to, bojim se, nema ni malo šanse. Zapravo, onih 20 maraka mesečno > verovatno možeš još samo sutra realizovati Kakvih to 20 maraka?!
biznis.227 .marko.,
Moze li neko ko zna bar malo ekonomije da iskaze svoj stav o merama koje ce nas "spasti"? P.S. U cemu je sad stos?
biznis.228 dejanr,
>> P.S.-Onaj cicica koji je rekao uvodno izlaganje je faca.Ko je gledao >> aktuelnosti 12.1.94. znace o kome govorim. Šešelj ga već nazvao "raspevani starac" ili tako nekako ;)))
biznis.230 dejanr,
>> Pa da li je bilo lepo? - Za to je ipak najkompetentniji da kaze >> Dejanr licno ... ;)) Dejane, izvoli ... :) Meni je bilo prijatno :) E sad dal' je bilo prijatno i gledaocima to će oni već reći (ali po mogućnosti ne u EXTRA/biznis ;)) Što se tiče reakcija do sada primljenih, Ana je imala ozbiljnu kritiku glede nekih "saveta budućim programerima" koje ona ništa nije razumela jer ih nisam nacrtao :)) Kaže da im je trebalo savetovati da batale besposlice i dođu u chat ;))
biznis.231 dejanr,
>> Kakvih to 20 maraka?! Pa, trenutno sa stare štednje možeš da podigneš 20 maraka mesečno, po knjižici. Pošto u banci nikad nemaju keša, uplate ti na tekući račun, prema dnevnom kursu (zvaničnom). Da li će to moći i od ponedeljka, ne znam.
biznis.232 mikrom,
▄─ Zakon joj daje to paravo. žak ne pravo, već obavezu. Inače, čemu datum ▄─ izdavanja na čeku? Neću više da gušim o čekovima, tek ovo za kraj. Za poslednjih 5 godina mi se nije desilo da mi novac bude skinut s računa na dan izdavanja čeka već uvek sa bar 1 dan zakašnjenja (kako se inflacija povećavala taj rok se u proseku skraćivao sa 20-ak na dan-dva). Mislim da bi to trebalo da bude pravilo zbog procedure naplate čekova. Ako tvoji izvodi pokazuju drugačije preporučujem ti Komercijalnu banku. Još jednom, ovo važi za sve čekove koji nisu izdati PTT-u kao korisniku.
biznis.233 jevta,
> Po zakonu, skida se sa žiro računa banke danom naplate > (logično), a sa tvog tekućeg računa datumom koji je napisan na > čeku. Kraj (proverio sam Po ZAKONU se sa tekućeg računa novac skida, DATUMOM NAPLATE U SPP. Razmisli: Kupio si robu za XXX dinara u npr. Centropromu, napisao datum na čeku npr. 05.01.1994. Centroprom ima zakonsko pravo za naplatu čeka u roku od 8 dana. Osmog dana (12.01.1994.) oni odu u SPP odnesu tvoj ček i SPP zaduži tvoj račun sa XXX dinara sa datumom 05.01.1994., a odobri novac Centropromu sa 05.01.1994. to znači da SPP mora da lupi pečat koji je antidatiran na 05.01.1994. ( to je pomalo nezakonito ;) ). SPP treba/mora da lupi pečat 12.01.1994. i od tog dana ti se računa da se pare skidaju sa računa. Posle recimo 20 dana dobiješ izvod na kome piše npr. BROJ žEKA IZNOS DATUM KNJIčENJA DATUM VALUTE YYYYYYYY XXX 22.01.1994. 12.01.1994. Pare su dakle skinute onoga dana kada su gospoda iz Centroproma izvolela prošetati do SPP. Ali, poslovne bnke vrlo često u današnjim haotičnim uslovima zloupotrebljavaju svoja ovlašćenja, pa npr. operateri "slučajno" u kompjuter ukucaju npr. 05.01.1994. i onda od tada računaju kamatu, a znam i tri do četiri primera gde je dotična banka za npr. dati primer kao DATUM VALUTE stavila 18.12.1993.( greškom !!! ), pa ko ne vidi ne vidi, a ko vidi neka juri Centroprom, SPP, itd...
biznis.234 bigbrada,
!##! Ovo mi nije jasno... Kako za toliko impulsa plaćaš toliko !##! malo, kada je meni za 1300 impulsa stigao račun na 15000??? Ja sam na jdnoj liniji za 2300 impulsa platio 21000, a na drugoj za 1700 impulsa 20000?!? Gde je tu matematika? :) Uostalom i nije bitno :) Brada.
biznis.235 stigor,
Ovo je clanak koji je prenet iz redovnog izdanja casopisa "NEZAVISNI" (broj 42, 15.1.1994.) koji se u elektronskom obliku objavljuje na Rhinoceros BBSu, svake dve nedelje ... ---- žEKAJUĆI 17. JANUAR BITKA ZA ZDRAVI NOVAC Ne postoji alternativa stabilizacionom i antiinflacionom programu jer bi u suprotnom već sredinom maja jedna nemačka marka vredela na ulici 40 kvadriliona, a ove godine kumulativna inflacija ne bi mogla da se izrazi ni tridesetocifrenom brojkom Piše: Ana Todorović Posle 17. januara jugoslovenski dinar bi mogao da se "povampiri", odnosno da ponovo oživi nakon višemesečne kliničke smrti. Za taj datum, koji se već označava kao ko zna koji po redu dan "D", savezna i republička vlada najavljuju primenu celovitog antiinflacionog i stabilizacionog programa mera ekonomske politike u čijem je središtu bitka za zdrav novac i elimisanje osnovnih uzroka enormnog rasta cena. Raspakivanje tog novog paketa započelo je u medijima još krajem prošle godine, mada se istovremeno može čuti da ni najupućeniji, računajući tu i savezne i republičke ministre i premijere, još ne znaju kakve će sve ekonomske mere biti uvrštene u novi paket. Stiče se utisak da postoje najmanje tri "mrtva čvora" koja bi trebalo razrešiti pre 17. januara kako bi se obezbedila podrška svih relevantnih faktora za realizaciju novog programa mera ekonomske politike. Bez takvog konsenzusa ni najbolji paket nema šanse na uspeh. Oni manje dobri unapred su osuđeni na propast. Imajući sve to u vidu, može se zaključiti da savezna i republička vlada ni ovog puta, kao ni do sada, nisu ozbiljno ni pokušale da obezbede tu podršku za svoje programe. Zato se sa sigurnošću može samo dogoditi da će posle ponedeljka, 17. januara nastupiti utorak - 18. januar. Sve ostalo je još neizvesno. VAPAJ STRANCIMA Na izgled i strukturu novog paketa bitno će uticati i odgovor Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, kao i Komiteta za sankcije Ujedinjenih nacija od kojih je zatražena finansijska podrška i odmrzavanje jugoslovenskih sredstava, blokiranih na računima u inostranstvu. Tim novcem trebalo bi da se obezbedi podrška jugoslovenskoj valuti, ali još nema nikakvog odgovora iz inostranstva. Dobro upućenima je gotovo jasno da će iz MMF-a i Komiteta za sankcije stići pre negativan nego pozitivan odgovor, što će izazvati velike nevolje na samom startu novog paketa. Prema nekim procenama, naime, u prvom polugođu je za podršku stabilizacionom i antiinflacionom programu neophodno 800 miliona dolara, ili 133 miliona dolara mesečno, od čega bi oko 58 miliona dolara svakog meseca bilo namenjeno za kupovinu hrane za socijalno najugroženije slojeve stanovništva. Ovo je sastavni deo paketa mera, koji ima najveće šanse da bude usvojen, tako da se može zaključiti da je država izgleda konačno rešila da socijalnu funkciju preseli iz preduzeća, što bi moglo pozitivno da se odrazi na položaj privrede. Pre tri godine, kada je svaki Jugosloven mesečno mogao da računa najmanje na 800 "izdjaničkih nemačkih maraka", a sada na manje od jedne, ali "patriotske" nemačke marke. Poznavaoci ekonomskih i političkih prilika polaze od činjenice da je sadašnjem monetarnom haosu najviše doprinela vlast u Srbiji nezajažljivim štampanjem novca bez pokrića za zadovoljenje svojih mnogobrojnih potreba. Da li će se istorija i ovog puta ponoviti, ostaje da se vidi. I dr Pavle Petrović, lider tima koji je sačinio drugi program za potrebe Savezne vlade, smatra da se inflacija može "ubiti" za samo petnaest dana. Recept je vrlo jednostavan i sastoji se u zatvaranju točiderske štamparije bezvrednog novca što bi za sedam dana zaustavilo rast i zvaničnog i uličnog deviznog kursa. Potvrda za valjanost ovakvog stava već se dogodila početkom sedmice, kada je nemačka marka sa 300 pala na 150 hiljada dinara i to zbog nestašice dinarske gotovine. Dr Petrović smatra da bi se vrlo brzo, najduže za dve nedelje, zaustavio i rast cena tako da bi već posle mesec dana inflacija bila svedena na dva-tri, a najviše pet posto mesečno. Pošto najveća opasnost za realizaciju ovakvog projekta potiče od države, dr Petrović i njegovi saradnici predlažu da se javni rashodi sa sadašnjih 43 odsto društvenih proizvoda svedu na 30 procenata. Istovremeno, za dr Pavla Petrovića i njegovu ekipu nikakvo štampanje novca za popunjavanje budžeta ne dolazi u obzir jer će se to pre ili kasnije odraziti na opšti rast cena. Upravo ovako "tvrda" gledišta umanjuju šanse da nadležni prihvate ovaj recept, s obzorom da je već jasno da će i u narednom periodu država da se oslanja na primarnu emisiju. STABILIZACIONI DINARI SA ZLATNOM PODLOGOM To su samo osnovne naznake dva od nekoliko ponuđenih recepata. Razlike među njima gotovo da su neznatne u odnosu na značaj problema koji bi njihovom primenom trebalo da se reši. Uostalom, nije zgoreg podsetiti šta je to alternativa bitke protiv inflacije. U toku prošle godine cene na malo u proseku su povećane za više od 352 biliona procenata, s tim što se inflacija zahuktava iz meseca u mesec i raste geometrijskom progresijom. Tako je u septembru iznosila 643 odsto, u oktobru 1896, novembru 20.190, a u decembru čak 178.882 odsto. Da nevolja bude veća, eksperti Saveznog zavoda za statistiku procenjuju da je u ovu godinu preneta inflacija od oko milion procenata. Toliki je, naime, bio rast cena od 21. do 31. decembra prošle godine, a ta poskupljenja će se odraziti na januarsku inflaciju. To je, po svemu sudeći, bio dovoljan razlog da savezna i republičke vlade odlože primenu novog antiinflacionog paketa za drugu polovinu januara. Uostalom, zvučalo bi apsurdno da su cene u prvom mesecu ove godine, kada je i počelo obaranje inflacije, povećane za nekoliko miliona procenata. Kretanje cena u poslednjih nekoliko meseci upućuje na zaključak da bi sadašnjim tempom do kraja ove godine kumulativna inflacija dostigla bar tridesetocifrenu brojku. Da podsetimo zaboravne da je u lanjskih 352 biliona odsto čak osam meseci inflacija bila trocifrena a da je samo u decembru bila šestocifrena. S druge strane, u toku prošle godine dinar je praktično devalvirao za 300 triliona procenata ili za tri miliona milijardi puta! Poslednjeg dana 1993. godine, po crnom kursu jedna marka vredela je 5.000 milijardi tadašnjih dinara, dok je 1. januara te iste godine marka vredela 1.650 starih dinara jer je domaća valuta u međuvremenu, odnosno 1. oktobra, izgubila još šest nula. Da bi se zaustavilo dalje obezvređivanje nacionalne valute, ali i povratio njen ugled u očima i džepovima građana, prema nekim informacijama, na Topčideru se štampa novi, takozvani stabilizacioni dinar, koji bi navodno trebalo da ima zlatnu ili deviznu podlogu. Taj novi dinar bi trebalo da bude pušten u opticaj posle 17. januara, i njime će, prema nekim tvrdnjama, moći da se kupuju devize kod ovlašćenih banaka. Za tu svrhu, stranu efektivu trebalo bi da obezbedi Narodna banka Jugoslavije. Ova ideja deluje kao utopija. S druge strane, možda je i ostvarljiva ako se zna da su sada prosečne penzije svedene na nivo ispod jedne marke a plate nisu veće od deset maraka. To, praktično, znači da sve mesečne plate i penzije u Jugoslaviji nisu veće od dvadesetak miliona maraka, tako da to ne bi predstavljalo nikakvu opasnost za eventualnu konvertibilnost dinara. Opasnost vreba s druge strane, od ratnih profitera, iz sfere "sive" ekonomije i mnogobrojnih špekulanata i crnoberzijanaca kojima bi uvođenje interne konvertibilnosti došlo kao poručeno za još veće bogaćenje. Na ovakav zaključak upućuje i upozorenje generalnog direktora Trezora NBJ Vojislava Tomića, po čijim rečima se samo jedan odsto gotovog novca vraća u kanale platnog prometa. Tako od svakih 10 dinara čak devet završava na ulici. A pošto na ulici duvaju razni vetrovi ni dinar u takvim uslovima ne može da bude zdrav. UKINUTI DINAR, PENZIJE, PLATE... Hoće li se, i šta, promeniti posle 17. januara? Većina građana očekuje da dođe do poboljšanja, ali je neizvesno da li će tako i biti. Pesimisti polaze od činjenice da ekipa Nikole Šainovića već tri meseca deluje bez ikakve kontrole i mogla je da radi šta hoće. A upravo u poslednja tri meseca inflacija se toliko razgoropadila da je najpre praktično ukinula dinar, a ovih dana je definitivno ukinula i penzije i plate koje najčešće nisu dovoljne ni za jednu marku. Baš zato mnogi i od najnovijih mera ne očekuju ništa dobro. Oni polaze od pretpostavke da Vladi Srbije niko nije smetao da ostvari ono što je naumila. Možda je ona, zapravo, već realizovala svoju zamisao samo što toga niko, pa možda ni sama Vlada, nije svestan. Optimiste se, pak, uzdaju samo u procenu da gore od ovoga ne može biti. Da li su u pravu, znaće se već za nekoliko dana.
biznis.236 index,
÷■÷ Ključno pitanje je da li će za "superdinare" u banci moći da ÷■÷ se dobiju marke u kešu, i koliko dugo. Onoga momenta kada ne Verovatno će neko vreme moći, ali će ljudi mnogo više prodavati devize državi nego od nje kupovati. Mislim da će tako biti jer je za život potrebno mnogo više nego što će ljudi imati dinara. Tako će država za šarene papiriće dobijati neke devize i tako sve dok se ne nađe dovoljna količina superdinara u opticaju da bi se stabilisao odnos ponude i potražnje deviza. Tada država ima tri puta: 1. da pušta i dalje superdinare u opticaj, a da ne menja kurs (pa da rasproda devize ili spreči njihovu prodaju (već viđeno)). 2. da pušta i dalje superdinare u opticaj i da pri tome kurs bude plutajući (tržišni) (za to nisu morali da uvode superdinar). 3. da napravi harač i oporezuje sve što postoji (to bi moglo da bude gadno (ko bi bili glavni poreznici nego reketaši s iskustvom?)) 4. da raspusti vojsku, skreše policiju i obustavi pomoć Krajnicima (to sigurno neće uraditi, ali stoji kao mogućnost). Nenad
biznis.237 isekulovic,
>> A zar neko može? ;)) Tj. uvešće oni njih, ali koliko će dugo da >> izdrže da još "malo" ne doštampaju, da se ne bune radnici u >> Rakovici? Pa ovde, onde po malo i tako... zna se šta sledi. Jedina slaba tačka progrmama (po meni) je što pretpostavlja da Rakovica, "Zmaj" i slični neće da izadju na ulice kad ne dobiju plate već otkaze.
biznis.238 dejanr,
Večeras sam na Studiu B slušao intervju sa "raspevanim starcem" :)), autorom našeg novog ekonomskog spasonosnog programa :) Naprosto sam zadivljen kako onaj novinar koji je vodio intervju nije uspe da postavi ni jedno bitno pitanje, tj. da razjasni ono što je sa čisto tehničke strane nejasno u celoj priči. A to su postojeći "minus" dinari, koji ostaju u opticaju, što je jasno rečeno. Oni nisu konvertibilni, i to je rečeno. Plate će se delom (većim?) isplaćivati u njima, što nije baš eksplicitno rečeno ali provejava kroz sve što se kaže. Šta će neko moći da radi sa njima? Da li će se i dalje štampati "minus" dinari da bi se davale plate, a "superdinari" biti konvertibilni i kupovati se za marke? To bi značilo da je ceo program zapravo način da se "izmisle" sitne marke, pošto nema dovoljno "markića" poreklom iz bundesbanke ;) Osim toga, da li će postojati tekući računi i u kojim će se dinarima pisati čekovi? Zna li neko nešto o tome?
biznis.239 dejanr,
>> Jedina slaba tačka progrmama (po meni) je što pretpostavlja da >> Rakovica, "Zmaj" i slični neće da izadju na ulice kad ne dobiju plate >> već otkaze. To što kažeš je vrlo razumno, ALI! Zar ne bi pre pet godina rekao da će ljudi izaći na ulice ako im se "u trenutku" uzmu devize koje drže u banci? Zar ne bi pre tri godine rekao da će izaći na ulice ako im plata dođe na 10 maraka, sa 1000? Zar ne bi pre dve godine rekao da će ljudi izaći na ulice ako ni svoje bedne dinare sa tekućih računa ne mogu da podignu? Zar ne bi pre godinu dana rekao da će izaći na ulice ako u radnjama uopšte ne bude bilo robe a inflacija dostigne... ne znam da napišem cifru, ali možeš je zamisliti? Pa ipak, sve to se desilo a ljudi nisu izašli na ulice. Možda neće ni kada dobiju otkaz. Naročito ako se vlast seti da to ne bude otkaz, nego neki, šta znam, duži neplaćeni odmor sa uslovnim otkazom. Koji postaje bezuslovni kada se izađe na ulicu ;>
biznis.240 zsiz,
> Hvala za spisak ali tu mi nešto gadno ne štima ... > Naime, većina navedenih datuma izdavanja se ne slaže sa datumom > koji je odštampan na novčanicama koje ja imam. Većina datuma je na Podatci su iz priloga TV NOVOSTI "DINAR OD 1945. DO DANAS SVE NAŠE NOVžANICE " iz 1991 a sastavio Numizmatički kabinet Narodne banke Jugoslavije t.j. Mirjana Nikolić. Pozdrav.
biznis.241 cdragan,
> Osim toga, da li će postojati tekući računi i u kojim će > se dinarima pisati čekovi? > > Zna li neko nešto o tome? To je ono oko čega verrovatno mnogi lupaju glavu pa i ja :) Recimo da neka firme kupuje nešto od druge firme i hoće da je plati pola u superdinarima ;) a pola u ovim minusdinarima ... jel to sad firma mora da ima dva žiro računa ili ... ? Normalno, to važi za tekuće račune pa i za cene u prodavnicama. Da li će i one biti izražene dvojako ? Sve u svemu, može biti da to neće ni početi da se primenjuje u ponedeljak, a kao formalni razlog se već spominje da nije odštampan dovoljan broj superdinara ...
biznis.242 dejanr,
>> Normalno, to važi za tekuće račune pa i za cene u prodavnicama. >> Da li će i one biti izražene dvojako ? Ili trojako? Minusdinari, superdinari i marke? Ono, jes da je superdinar isto što i marka (ha, ha? :) ali da uštede ljudi idenje do banke... ;)
biznis.243 dejanr,
Sinoć mi cdragan u chatu reče da je izgleda izdata nova novčanica (i dalje govorimo o minusdinarima) od, valjda, 500,000. Posle zaključismo da ipak nije, jer niko od prisutnih nije za nju čuo. Međutim, izdata je! Danas videh ljude kako je iznose iz banke. Na njoj je Cvijić (zašto su preskočili Pupina?) a boja je žuta. Ne znam šta je na pozadini. Najzanimljivije je što za postojanje te novčanice nit čuh na TV (dobro, i ne slušam vesti naročito redovno) nit' pročitah u novinama.
biznis.244 dsoskic,
>> pokrice ... Za sada taj iznos je 200 miliona maraka, > """""""""""""""""" > > OVO JE SMEŠNO! Ovo samo zvuči smešno, a "smešno" je to, da je nama za mesec dana, prošlog meseca, potrebna količina novca u opticaju bila samo (realnih) 30 miliona maraka :(, sa opadajućim trendom. Da se ništa na promeni, verovatno, da u skoroj budućnosti ne bi ni bilo novca u opticaju ;((
biznis.245 dsoskic,
> Pošto se mnogo ne razumem u ekonomiju, A bogami ni u engleski :) nhf. > pričalo Najsmešnija scena u emisiji bila je kad je neko, čini mi se onaj > balavi, krenuo da čita neko pismo i interaktivno ga prevodi: > - Dajte to meni vamo, ja bolje znam engleski... da vidimo... diar sr, > mrmlj-mrmlj, it vud, znači bilo BI, vud šud, konjunktiv sa seminegativom, > mrmlj-mrmlj... > Tužno :( No, izgleda da kod slobe mogu da prođu samo oni koji slabije > govore engleski ;)) Pre bih rekao da Avramović slabije zna srpski od engleskog jezika, koji mu je btw bio maternji jezik, za vreme svog radnog veka, koji je proveo u "Svetskoj Banci". Mislim da je sada penzioner, slaba mu penzija u $$$$ :).
biznis.246 dsoskic,
> Meni je sve to sumnjivo, još jedan način da pokupe devize narodu. Možda si u pravu, i meni je to isto u prvi mah palo na pamet, ali se nadam da nismo u pravu. > Ako je tačno da se štampa 150 miliona dinara sa pokrićem u markama > i zlatu - to ispada svega 10-tak dinara po glavi stanovnika. S obzirom Štampa se samo 1/3 od 100 miliona USD tj. oko 60 miliona maraka, što je duplo više nego što je potrebno, novca u opticaju ( gledano kroz prošle mesece). Ostale dve trećine idu kroz robu. > - ne piše nam se ništa bolje... A vala, teško da može i mnogo gore da nam bude. Kad već ovaj narod nije hteo da promeni vlast pa da proba nešto drugo, onda makar da se proba sa novim ekonomskim programom, koji mora da bude bolji od ovog sada. > Nisam slušao celu emisiju pa mi nije jasno ključno pitanje - iz čega > će se finansirati država ubuduće? Dosad je živela od realno skoro 70% > poreza koje je na razne načine uzimala (najčešće obezvredjivanje dinara Do sada smo živeli u državi koja nije ni 1% mogla da živi od poreza, već je živela od inflacije. Štampanjem novca je pokrivala svoje potrebe, što znači da je oporezivala sve svoje građane podjednako, što nije ispravna poreska politika, koja sigurno najviše pogađa najniži sloj stanovništva koji ne bi trebao ni da bude oporezovan sobzirom na prihode. Sada bi država trebala da smanji svoje rashode i da se finansira od realnih poreza koji će biti smanjeni, kako ne bi dodatno opterećivali ionako već skoro zaustavljenu proizvodnju. p.s. ... da se i ovaj nebeski narod, spusti malo na zemlju.
biznis.247 stigor,
>>Međutim, izdata je! Danas videh ljude kako je iznose iz banke. Na njoj je >>Cvijić (zašto su preskočili Pupina?) a boja je žuta. Ne znam šta je na >>pozadini. Najzanimljivije je što za postojanje te novčanice nit čuh na TV >>(dobro, i ne slušam vesti naročito redovno) nit' pročitah u novinama. Topcider, radi li radi ... :) 500.000 je sica, naspram ove poruke koja sledi : Narodna banka Jugosalvije (NBJ) danas je pustila u opticaj i novcanicu od 10.000.000 dinara. Nova banknota je stampana na beloj zasticenoj hartiji. Na licu novcanice je portret Ive Andrica, naziv i amblem (NBJ), oznaka dinarske vrednosti, serija i broj. Na licu i nalicju novcanice preovladjuju sivi tonovi. Za nalicje novcanice, nemam podataka, tako da ne znam koja je zgradurina na njima ;)) Izgleda da je ova novcanica najveca po dimenzijama ... :)
biznis.248 snemcev,
>> Ako tvoji izvodi pokazuju drugačije preporučujem ti Komercijalnu banku. Moji izvodi pokazuju datum izdavanja i datum realizacije (knjiženja) čekova (bar je tako do skora bilo, nisam ih u zadnje vreme podizao), a relevantan je onaj prvi. Hvala na preporuci, ali em sam zadovoljan Jugobankom (svoje transakcije radim van tekućeg računa, a i ono što tamo stigne još uvek ima gde da se potroši), em u Kikindi nema Komercijalne banke. Mada, u ovim uslovima hiperinflacije, razlika od par desetina hiljada procenata ne predstavlja ništa. :( Btw, zamislite facu amerikanca kad bi mu neko ponudio kredit uz mesečnu kamatu od 700,000% ;))
biznis.249 snemcev,
>> Najzanimljivije je što za postojanje te novčanice nit čuh na TV >> (dobro, i ne slušam vesti naročito redovno) nit' pročitah u novinama. Pazi sad: novčanica je u opticaju još od srede. A od sinoć u 22:00 (tad je naš SPPFN dobio gotovinu) u opticaju je novčanica od 10,000,000.- YUD!
biznis.250 snemcev,
>> Štampa se samo 1/3 od 100 miliona USD tj. oko 60 miliona maraka, što >> je duplo više nego što je potrebno, novca u opticaju ( gledano kroz >> prošle mesece). Ostale dve trećine idu kroz robu. Da nije 1/3 u robi, a 2/3 u novcu? Skoro sam siguran da je tako.
biznis.251 stigor,
Izlaskom nove novčanice od 10.000.00 dinara "ozivelo" je i crno trziste (koje se ovih dana ucutalo) ... Preprodavci deviza na Futoskoj pijaci U Novom Sadu (tacno u 11.20h) jednu nemacku marku: otkupljuju za 3.000.000 din prodaju za 5.000.000 din P.S. Kako se saznaje ovaj novi antiinflacioni program neće startovati 17. januara, već će imati kašnjenje od nekoliko dana ...
biznis.252 wizard,
> P.S. U cemu je sad stos? Misliš - kako će sad da nastave da narodu uzimaju devize? Lako - legalno! Posle ovih mera im više nisu potrebni ulični "dileri". Plate će biti smešno male, cene realne ali za narod previsoke, moći ćeš da plaćaš jedino dinarima (koje ćeš da dobiješ u banci kada im daš devize). Ako im promakne nešto deviza koje ljudi budu dali švercerima, to pokupe na granici. Šta je sledeće?
biznis.253 wizard,
> >> Evo, ko zeli da vidi raritet (Paznja: nema rednog broja novcanice!) > > Serijskog broja, serijskog. Btw, ni stotka ga nema. Vrhunac (za sada)! Juče sam video novčanicu od 10 miliona. U pitanju je ISTA ona stara novčanica od 10 miliona, samo je preštampano preko godine izdavanja i preko potpisa guvernera sivim tonom (u stilu greb-greb lutrije), a dodat je nov potpis iznad i velikim crvenim slovima 1994. na onoj beloj površini kod vodenog pečata. Napominjem još jednom - novčanice su identične, baš TE, samo su ih još jednom pustili kroz štampariju da izlupaju godinu...
biznis.254 cdragan,
> Sve u svemu, može biti da to neće ni početi da se > primenjuje u ponedeljak, a kao formalni razlog se već > spominje da nije odštampan dovoljan broj superdinara ... U očekivanju novog superdinara ( kažu da se neće pojaviti pre 19. ovog ) idemo dalje sa običnim dinarima ... Pušteni su u opticaj : 500.000 13.01.94. Cvijić 10.000.000 14.01.94. Andrić ...
biznis.255 dejanr,
>> Narodna banka Jugosalvije (NBJ) danas je pustila u opticaj i novcanicu >> od 10.000.000 dinara. Nova banknota je stampana na beloj zasticenoj >> hartiji. Na licu novcanice je portret Ive Andrica, naziv i amblem (NBJ), >> oznaka dinarske vrednosti, serija i broj. Na licu i nalicju novcanice >> preovladjuju sivi tonovi. Ta novčanica baš i nije nova - uzeli su staru novčanicu od 10,000,000 iz julu ili avgusta, ne sećam se tačno od kada, i stavili na nju crveni pečat na kome piše 1994. Plus je nešto zabrljan potpis guvernera, izgleda da su preko njega stavljali potpis ovog sadašnjeg. Nisam je, doduše, doneo kući pa da uporedim (par takvih sam zamenio za neki proizvod nemačke banke ;), ali kladio bih se 10:1 da je to u stvari ista novčanica.
biznis.256 ognjan,
Moze li mi neko reci kolika se kortizacija uplacuje, u Srbiji, za seminare o izradi zavrsnog racuna ??? Ogy.
biznis.257 zsiz,
> Novčanica Narodne banke FNRJ, jedna od onih koje opisuješ kao 'Rudari', > nisu rudari. U pravu si :). Nisam dobro video. Search for "Rudari" Replace with "Dva čoveka" Pozdrav.
biznis.258 nemo,
==> Da li ikako iz ove zemlje mogu da pristupim podacima sa američke ==> berze da proverim stanje deonica? Imam neku siću pa da proverim ==> koliko je to. Compuserve -> Dow Jones MCIMail -> Dow Jones Retreival System le cap
biznis.259 mpaunovic,
Vidim da se pominje i ovde nova novcanica odnosno stara sa flekom:))) U gradu je totalna zbrka sa devizama, ja sam primio danas platu i kupovao marke, dilera koliko volja ali retko koji prodaje, a i ti koji prodaju daju potpuno razne cifre. Recimo jednog pitam, kaze 2.5 miliona marka, odem posle dalje, drugi traze po 3 ili 4, ja se vratim kod onog prvog on kaze e sad kod mene 5:( Najzad sam nekako nasao po 2 i 200. Vidim da sezam daje kurs 2 miliona, izgleda da je u stvarnosti i vise iako sam se prvi put kad sam procitao mislio da je greska na sezamu. Minus dinari i dalje jasu, i kako kaze neko ovde mozda ce i uubuduce plate biti u minus dinarma a super dinari samo moci da se uzmu za marke.
biznis.260 stigor,
>>Nisam je, doduše, doneo kući pa da uporedim (par takvih sam zamenio za >>neki proizvod nemačke banke ;), ali kladio bih se 10:1 da je to u stvari >>ista novčanica. Ma nije toliko bitno da li je nova novcanica (sto se izgleda tice), ionako ne vredi nista (zasad vredi 2 DEMa :)... Nego je porazavajuce to, sto nije proslo ni nedelju dana kako je izasla novcanica od 500.000, a oni vec "nastancali" novu ... Topcider se toliko "zaleteo", i nemoze da miruje, ako u toku nedelje ne odstampa neki "novitet" ... ;)
biznis.261 iboris,
Ł jednog do sedam i više dana kasnije ... Najbolju prodju su imali Ł čekovi koje sam pisao za benzin na JP pumpama koji su obično Ł prolazili za pet ili šest dana :)))) Pa nije ni čudo, jer jedna devojka koja radi na obradi čekova kod nas (najbolja, a moram priznati i najlepša i najmaladja :)) ), obradi oko 7.000. čekova dnevno. Dobro ste pročitali sedam hiljada. A njih koje to obradjuju ima samo 6. žekove sam jedan dan video, i bili su naslagani u 7 kutija u koje se pakuju PS/1 računari. Kutije pune do vrha.
biznis.262 iboris,
Ł Sinoć mi cdragan u chatu reče da je izgleda izdata nova novčanica (i Ł dalje govorimo o minusdinarima) od, valjda, 500,000. Posle zaključismo Ł da ipak nije, jer niko od prisutnih nije za nju čuo. Izdata, ja dobio platu :))).
biznis.263 vitez.koja,
#=>> Pošto se mnogo ne razumem u ekonomiju, #=> #=> A bogami ni u engleski :) nhf. Moje poznavanje engleskog ostavimo po strani, ili u mailu. 1. Onaj tip govori engleski _užasnim_ leskovačkim naglaskom. Ne mogu da spojim takav jezik sa nekakvim obrazovanim međunarodnim ekspertom. žuo sam da onako govore samo ljudi priučeni u dan-dva (Vuk Drašković), ili gastarbajteri koji su engleski učili u hodu. 2. žemu služi njegovo nabrajanje gramatičkih konstrukcija dok prevodi pismo, ako ne da ostavi utisak na proste i neobrazovane ? Ni ovo ne liči na postupak filozofa i humaniste, kakvim se on predstavlja ;)
biznis.264 bigbrada,
!##! Cvijić (zašto su preskočili Pupina?) a boja je žuta. Ne znam !##! šta je na pozadini. Najzanimljivije je što za postojanje te Na pozadini je kapetan Mišino zdanje. Brada.
biznis.265 wizard,
> Pa ipak, sve to se desilo a ljudi nisu izašli na ulice. Jesu, da pokupe milostinju kada se negde deli...
biznis.266 cnenad,
ŁŁŁ Da li moze neko da mi kaze da li Postanska stedionica i ŁŁŁ Beobanka skidaju novac sa datum na ceku ili sa datumom ŁŁŁ naplate ceka? Sa datumom izdavanja ceka, koji im sluzi da ti zaracunaju kamatu ako si od tog dana u minusu na racunu.
biznis.267 cnenad,
ŁŁŁ zeleznicke stanice bila oko 140,000, a u okolini kluba, u ŁŁŁ kasnim satima, jedva 65,000 (ko ne veruje neka pita kolegu ŁŁŁ koji je isao da "trguje" :) ŁŁŁ ŁŁŁ Opsti haos. Da, bila je to vrlo zanimljiva situacija da je marka drasticno pala, ali se evo brzo vratila na staro i presisala 3.000.000. prodajni (15.1.94.) / otkup oko 1.500.000. ali je interesantno da je razlika izmedju prodajnog i kupovnog kursa drasticna - do 50 % sto me navodi na zakljucak da uopste nema novca na ulici iako marka skace. Od coveka koji sljaka u "TOPCIDERU" cujem da rade novcanicu od 10.000 din koja ce biti ekvivalent sadasnjih 10.000.000 din sto znaci da ide jos jedna denominacija od 3 cifre, iako je vec izbacena nova novcanica od 10.000.000. din mada tvrde da se tamo ne rade nove pare. Da'l je tacno videcemo uskoro. ...to be continued... .or. .not.?
biznis.268 cnenad,
ŁŁŁ Imam je ja. Zanimljivo je da na ovoj novcanici nema serijskog ŁŁŁ broja ?! Pa cim stampaju novac na 5 mesta vise nemaju uvida u kolicinu, sto znaci da rade falsifikate ? Ova novcanica je po meni jedna od najlepsih koje su ikada uradjene kod nas. Steta sto ne vredi ko 10 DEM :((
biznis.269 cnenad,
ŁŁŁ Inace trgovine su pune robe i zezamo se kako ce sada poceti ŁŁŁ da nam dolaze 'izbjeglice' iz Srbije. :)) Zato su ovde prazne, ali ce da Vam dodju uskoro "izbeglice iz Srbije koje su izbegle iz ......" (dopuniti po sopstvenoj volji), a nama nazad roba. Pa ce da bude menjaza. Steta sto ne moze da se igra tapke. :)))
biznis.270 cnenad,
Interesuje me Vasa procena mogucnosti da Nemacka proglasi nevazecim novcem sve DEM koje se nalaze van Nemacke zbog Jugoslavije i nase krize jer smo mi jedina zemlja na svetu koja je uspela da devalvira marku. Ne kazu dzabe da je kod nas 1DEM=3DEM. Naime primeceno je da (narocito oko ovih praznika) nasi ljudi na radu u Nemackoj donose pune kese kovanica. Ako tamo razmene po 1000 DEM i donesu to u kovanicama x broj radnika koji to donosi dobija se veliki iznos. Nemacka ostaje bez istih i mora da ih ponovo iskuje sto pravi kod njih inflaciju. Vrlo mali deo kesa se nalazi kod Nemackih gradjana tako da im to ne bi bio problem jer preko noci mogu da oznace nekako novac i da objave kako od tad i tad vazi taj novac sa dodatnim zigom/znakom a ne stari.
biznis.271 astojkovic,
>Interesuje me Vasa procena mogucnosti da Nemacka proglasi nevazecim novcem >sve DEM koje se nalaze van Nemacke zbog Jugoslavije i nase krize jer smo mi >jedina zemlja na svetu koja je uspela da devalvira marku. Ne kazu dzabe da >je kod nas 1DEM=3DEM. > >Naime primeceno je da (narocito oko ovih praznika) nasi ljudi na radu u >Nemackoj donose pune kese kovanica. Ako tamo razmene po 1000 DEM i donesu >to u kovanicama x broj radnika koji to donosi dobija se veliki iznos. Nemacka >ostaje bez istih i mora da ih ponovo iskuje sto pravi kod njih inflaciju. > >Vrlo mali deo kesa se nalazi kod Nemackih gradjana tako da im to ne bi bio >problem jer preko noci mogu da oznace nekako novac i da objave kako od tad >i tad vazi taj novac sa dodatnim zigom/znakom a ne stari. prijatelju, ja imam srce kao konj :) medjutim, nekog ekonomistu sa slabijim srcem tvoja poruka mogla bi, ladno, da ubije, toliko je u njoj neznanja. izvini, ali tako je. sale p.s. setih se ortaka koji je neki problem iz analize resio tako sto je obe strane jednacine pomnozio nulom
biznis.272 dejanr,
>> Interesuje me Vasa procena mogucnosti da Nemacka proglasi nevazecim novcem >> sve DEM koje se nalaze van Nemacke zbog Jugoslavije i nase krize jer smo mi >> jedina zemlja na svetu koja je uspela da devalvira marku. Ne kazu dzabe da >> je kod nas 1DEM=3DEM. Nemoj brinuti o tome, mislim da su šanse da se nešto slično desi zanemarljive. Niti Nemačkoj smeta što se marke "izvoze" da bi u Jugoslaviji služile kao bonovi, niti je taj iznos u zbiru takav da bi, sve i kada bi joj smetalo, zbog toga i pomislila da napravi TAKAV lom kao što je zamena sopstvenog novca.
biznis.273 fric,
> Plate će biti smešno male, cene realne ali za narod > previsoke, moći ćeš da plaćaš jedino dinarima (koje ćeš da > dobiješ u banci Mislim da će država dolaziti do deviza (demovine) tako što će ('zbog male (ograničene) količine žive love, i pariteta 1:1') dozvoliti opticaj demovine. Cene, računi i potvrde o plaćanju (dakle uvek kad treba pljunuti lovu) će biti u dinarima, ali će se primati i marke (NoRMaLno) u istom iznosu. Superdinara će biti u opticaju tek za potkusuravanje (5 sdn, 1 sdn i < 1 sdn), a većih apoena će biti samo u teoriji. Da bi to opstalo, potrebno je zadržati kurs 1:1. Slobodna prodaja deviza će biti dozvoljena, ali niko neće imati dovoljno superdinara da kupuje veće količine. Stoga neće biti dilera jer neće biti ni potrebe za njima, pa neće biti ni uličnog kursa. Znači, u opticaju će biti superdinara u količini za koju država ima pokriće u devizama (beše 150 miliona dem), plus nepoznata količina demovine od koje će se deo polako (kroz poreze) prelivati u državni džep. Naravno, ovo je pure fiction, let's wait and see the fucktion :)
biznis.274 zormi,
*> Dosad je živela od realno skoro 70% poreza koje je na razne načine *> uzimala (najčešće obezvredjivanjem dinara) * * Do sada smo živeli u državi koja nije ni 1% mogla da živi od poreza, već * je živela od inflacije. Štampanjem novca je pokrivala svoje potrebe, što Štampanje novca mu dodje isto što i oporezivanje, s tim što oporezuje samo one koji imaju dinare, srazmerno količini koju imaju a zavisno od količine naštampanog novca u odnosu na onu u opticaju. Od nekih ekonomista sam čuo da je tako država do sada uzimala reda 70% od prihoda preduzeća. E sad, skoro svi su naučili lekciju da se brzo oslobadjaju dinara, pa se zato inflacija sve više zaletala jer je država morala da više štampa za istu dobit, a vrednost dinara u opticaju izražena u markama je sve više padala. Ovo "svi" znači od velikih društvenih firmi sa soc. direktorima pa do penzionera. Mislim da su ove mere ustvari iznudjene činjenicom da je dinar u praksi potpuno napušten i prešlo se na marku pa država skoro ništa ne može da uzme štampanjem dinara (osim penzionerima, školstvu, zdravstvu...). Pošto marke ne mogu da štampaju - lukavo su izmislili tvrdi dinar.
biznis.275 haevorn,
// Ova novcanica je po meni jedna od najlepsih koje su ikada uradjene kod nas. Ona "dlakava" desetka na ček-papiru, bez broja i zaštite?
biznis.276 spantic,
> 1. Onaj tip govori engleski _užasnim_ leskovačkim naglaskom. Ne mogu da > spojim takav jezik sa nekakvim obrazovanim međunarodnim ekspertom. žuo sam
biznis.277 .marko.,
-->> kroz sve sto se kaze. Sta ce neko moci da radi sa njima? Da li ce se i -->> dalje stampati "minus" dinari da bi se davale plate, a "superdinari" -->> biti konvertibilni i kupovati se za marke? To bi znacilo da je ceo -->> program zapravo nacin da se "izmisle" sitne marke, posto nema dovoljno -->> "markica" poreklom iz bundesbanke ;) Ja mislim da je i ovo samo nova velika prevara i pljacka. U poslednje vreme ulicni dileri (da ne kazem drzavni) mal te ne nisu imali posla jer se platni promet odvijao ili direktno u DEM ili preko cekova gradjana.To znaci da je glavni lopov poceo polako da ostaje bez novog priliva de- viza.Ovo sto najavljuju izmedju ostalog ima da bude i uzi- manje deviza preko banaka jer ce ljudi morati da menjaju marke za tkz. konvertibilne dinare.Sta ce se jos iz svega izroditi ostaje da vidimo ali mislim da je jedno sigurno, da je nesto dobro sigurno nije jer sta se do sad cekalo? Ljudi na vlasti su ostali isti a da od jedanput postanu dobrotvori to je ipak nemoguce.
biznis.278 dejanr,
>> > Ova novcanica je po meni jedna od najlepsih koje su ikada uradjene kod >> > nas. >> >> Ona "dlakava" desetka na ček-papiru, bez broja i zaštite? Tačno je to što kažeš - to i nije prava novčanica nego bon, kao i sve ovo ostalo u poslednje vreme. Ali sam sklon da se složim sa cnenadom - sinoć dobih tu novčanicu od 10 dinara i meni lepo izgleda. žisto vizuelno. Ne umem baš precizno da objasnim zbog čega, nekako mi se sviđa kontrast, upadljiv je lik i baš odgovara novčanici. Možda je to i stvar ukusa, ali meni se sviđa. PS Ima li neko novčanicu od 100 dinara? Fali mi u kolekciji ;)
biznis.279 isekulovic,
Gleda li neko večerašnji Gnjavnik? Mi ovde raspravljamo da li će program uspeti ili ne, a večeras sam shvatio da nema šanse. Ljudi iz RTS su kupili za 3 dem na pijaci kovani novčić od 1 dinar koji je izašao za Novu godinu (i kojih je potrebno 200.000 komada za Politiku) i otišli u SIV da pitaju da li je to novi konvertibilni dinar. Naleteli su na Dr Avramovića i još nekog Mr koji nisu imali pojma šta je to. Oni su ih poveli kod viceguvernera NBJ koji je pogledao dinar i rekao da taj dinar sasvim sigurno nije kovan kod njih!!!!! NO COMMENT!
biznis.280 mikrom,
▄─ Search for "Rudari" Replace with "Dva čoveka" Kako se radi o "Kosovki devojki" logičnije bi bilo Search for "Rudari" Replace with "Jedan čovek i jedna žena" :))
biznis.281 dejanr,
>> Znači, u opticaju će biti superdinara u količini za koju država >> ima pokriće u devizama (beše 150 miliona dem), plus nepoznata >> količina demovine od koje će se deo polako (kroz poreze) prelivati >> u državni džep. Sve je to lepo zaokruženo, ali sledi pitanje: kako će se isplaćivati plate u "državnim" firmama? U superdinarima? U minusdinarima (koje zaista niko više neće primati, sem eventualno za hleb i mleko, možda struju i račune)? Večeras rekoše da program počinje sledećeg ponedeljka, da će se posle toga određivati dnevno kurs minusdinara prema superdinaru, i da minusdinari neće moći da se konvertuju u superdinare. Ako će plate biti u superdinarima (makar i delom), da li će država moći da porezima namakne toliko para da silnim onima koji se landraju po prinudnim odmorima da kakve-takve plate? Za prvo vreme, teško. Dakle, ostaje da ih ili otpusti/pošanje na "neplaćeni prinudni odmor" ili da naštampa još "malkice" superdinara. A tu bi onda bio kraj programa. Da, kažu da će apoeni biti u vrednosti 5, 10, 50 i 100 superdinara i da će za prvo vreme biti ovi bonovi/novčanice, kao sadašnji. Ako stvarno tako bude, ima da se 100 superdinara falsifikuje sve u 2^4! Sada je jedino što sprečava falsifikovanje novca to što ništa ne vredi :)
biznis.282 dejanr,
>> E sad, skoro svi su naučili lekciju da se brzo oslobadjaju dinara, pa >> se zato inflacija sve više zaletala jer je država morala da više štampa >> za istu dobit, a vrednost dinara u opticaju izražena u markama je sve >> više padala. Meni zapravo nije jasno sledeće: juče i prekjuče su stigle plate, u novim novčanicama od 10 miliona (zapravo, stare sa pečatom). Marka je odmah divljački skočila. Ljudi izlaze na ulicu, kupuju što pre marke. Dobro (tj. nije dobro, nego u smislu "tako je" :) Međutim, koliko primećujem marke više niko ne prodaje, jer se skoro sve plaća u markama, od pijace pa na dalje. Ako negde i trebaju dinari, to se plaća čekom, pa posle X dana pokriva minus sa nečije stare devizne štednje. Verujem da se dilerima prodaje jako malo maraka. Pitanje je: šta oni rade sa onim dinarima koje su juče uzeli od ljudi, dajući im po 5-10-20 ili koliko već maraka u zamenu? Daju banci, pa se to spali? Odakle su došle one marke koje su dileri dali ljudima za (sada već totalno) bezvredne novčanice? Da li je to država zapravo preko dilera delila plate u markama?
biznis.283 iboris,
Pročitaj malo ranije diskusije, bilo je reči i o tome. Jednostavno: nema šanse !
biznis.285 dperkovic,
Pitanje je: sta oni rade sa onim dinarima koje su juce uzeli od ljudi, dajuci im po 5-10-20 ili koliko vec maraka u zamenu? Daju banci, pa se to spali? Odakle su dosle one marke koje su dileri dali ljudima za (sada vec totalno) bezvredne novcanice? Da li je to drzava zapravo preko dilera delila plate u markama? ****** Tvoja pocetna pretpostavka da se minusdinari ne koriste je pogresna. Ljudi itekako menjaju marke za iste, samo sto se sada vise ne razmenjuje 10 ili vise maraka kao nekada, vec pola ili 1 marka. Sad ti pitas zasto bi to neko radio, a odgovor bi bio najobiicniji jogurt kod privatnika (na litru) koga prodaju za 1 DEM ili 3-8 litara za 1 DEM ako je prethodno promenis u dinare (cudno na prvi pogled, ali tako je) DejanP
biznis.286 jevta,
> iz RTS su kupili za 3 dem na pijaci kovani novčić od 1 dinar > koji je izašao za Novu godinu (i kojih je potrebno 200.000 > komada za Here is COMMENT To je metalni apoen planiran da se pusti u promet posle prethodne denominacije. Pošto u momentu denominacije ništa nije vredeo, nije ni puštan u promet. Novi, tzv. superdinar se neće štampati u metalnim, već samo u papirnim apoenima.
biznis.287 snemcev,
>> Da, kažu da će apoeni biti u vrednosti 5, 10, 50 i 100 superdinara i >> da će za prvo vreme biti ovi bonovi/novčanice, kao sadašnji. Ako >> stvarno tako bude, ima da se 100 superdinara falsifikuje sve u 2^4! >> Sada je jedino što sprečava falsifikovanje novca to što ništa ne >> vredi :) Od ponedeljka se pušta u opticaj 0.10, 1, 5 i 10 super-YUD, a kasnije će se upotpunjavati apoenska struktura.
biznis.288 snemcev,
>> Pušteni su u opticaj : >> >> 500.000 13.01.94. Cvijić >> 10.000.000 14.01.94. Andrić Koliko sam čuo, u opticaju je i 5,000,000.- YUD. Ima li neko informaciju o tome?
biznis.289 snemcev,
>> Compuserve -> Dow Jones >> MCIMail -> Dow Jones Retreival System Malo detaljnije?
biznis.290 snemcev,
Ovde (u Kikindi) se nešto govorka da će se takse za odlazak u inostranstvo povećati na 70 DEM po glavi i 150 DEM za kola. Any comment?
biznis.291 .marko.,
-->> zdravstvu...). Posto marke ne mogu da stampaju - lukavo su izmislili -->> tvrdi dinar. Taman tako, ali kada ce pljacki doci kraj? :(((
biznis.292 dejanr,
>> Ovde (u Kikindi) se nešto govorka da će se takse za odlazak u >> inostranstvo povećati na 70 DEM po glavi i 150 DEM za kola. Any comment? Pisalo je to juče u "Politici", ali i tamo u smislu "nagađanja". Ja mislim da će da rebnu prevoznike poprilično, a nešto ne verujem da će se toliko povećati doprinos "po glavi". Mada... ko zna
biznis.293 saricl,
> Interesuje me Vasa procena mogucnosti da Nemacka proglasi nevazecim novcem > sve DEM koje se nalaze van Nemacke zbog Jugoslavije i nase krize jer smo mi Male sanse.Nismo mi jedini koji imamo povecu kolicinu DEM-ova van Nemacke.
biznis.294 iboris,
Ł Male sanse.Nismo mi jedini koji imamo povecu kolicinu DEM-ova van Ł Nemacke. U pravu si. Samo Japan ima nekoliko puta veću količinu DEM-ova.
biznis.295 vitez.koja,
#=> On je radio u Svetskoj Banci i jedino je njemu pisalo da je #=> profesor. žuh verziju da je on profesor (ekonomije) na nekom američkom univerzitetu i (je) da ima(o) platu 20.000 USD (što nije toliko bitno), ali je živeo tamo i vezu nema sa ovdašnjom 'situacijom' (što je jako bitno :( ). sk
biznis.296 saricl,
> NO COMMENT! Dakle da pojasnim:Pre ove novogodisnje denominacije bilo je receno da ce sa skidanjem devet nula jedna milijarda vredeti jedan dinar a da ce biti i stampan (stancovan) GVOZDENI novac. Dakle to je taj minus gvozdeni dinar koji nije stigao ni da udje u opticaj.
biznis.297 wizard,
> Mislim da će država dolaziti do deviza (demovine) tako što će > ('zbog male (ograničene) količine žive love, i pariteta 1:1') > dozvoliti opticaj demovine. Ma neće dozvoliti, u tome je, mislim i suština. Navodno, postojala je ideja da se u jednoj štampariji u Crnoj Gori tajno štampaju marke (od strane naše države), međutim valjda su ukapirali da bi to ipak bilo suviše i sa njihove strane, pa su praktično, po meni, uveli "bon za marku". Dakle - markama nećeš moći da kupuješ, moraćeš da ih daš u banci za S(lobin)-dinar, pa onda sa njima u trgovinu. Naravno, u početku će biti moguće dati S-dinar i dobiti marke u banci, ali će se sigurno marke vremenom povlačiti iz opticaja u određene džepove, a mi ćemo ostati na kraju sa S-dinarom. Što bi rekao Lane Gutović, bar mu je format odgovarajući... ;) Ako posmatramo njihov program krajnje dobronamerno, mogli bi smo možda reći da je to pokušaj da se stabilizuje valuta u kome se umesto deviznih rezervi države kao zaleđine koristi devizna rezerva iz čarapa i slamarica građana, možda bi smo čak mogli da kažemo da je to pokušaj da se oslobodimo stare bezvredne valute koja i ovako neumitno propada, i da, postepeno i polako pređemo na novu, sa "realnom" podlogom, ali poznajući one koji program donose i posebno one koji treba da ga sprovode ne verujem da će bilo šta od toga uspeti, čak šta više - ne verujem da im je uopšte i cilj da uspeju.
biznis.298 darone,
>> 500.000 13.01.94. Cvijić >> 10.000.000 14.01.94. Andrić Ne zaboravi pozadinu :)
biznis.299 darone,
>> PS Ima li neko novčanicu od 100 dinara? Fali mi u kolekciji ;) Ja danas sretoh čekajući trolu na Slaviji tipa koji donosi svežnjić para, daje onoj što pravi hamburgere, i kaže "Daj mi za ovo sve što može". Ova pogleda one pare, a tamo pet šest novčanica od 100 dinara, ostale od 500.000. I mene bio blam da mu tražim stodinarke, šta da mu kažem? "E, izvini, ajd daj mi 100 dinara?" ;)
biznis.300 isekulovic,
>> To je metalni apoen planiran da se pusti u promet posle >> prethodne denominacije. Pošto u momentu denominacije ništa >> nije vredeo, nije ni puštan u promet. Pušten je u nekoj bednoj količini. Znao sam ja to, ali se pokazalo da viceguverner NBJ ne zna. E j* ga onda ako NBJ treba da bude kamen temeljac našem izvlačenju iz krize. >> Novi, tzv. superdinar se >> neće štampati u metalnim, već samo u papirnim apoenima. Štampaće se u svim (?) apoenima kao i nemačka marka. tj. 0.10, 1, 2, 5 u metalu. 5, 10, 20, 50, 100 u papiru. Tako je pisalo u novinama, novčanice od 0.01, 0.02, 0.05, 200, 500 i 1000 nisu pominjali.
biznis.301 dejanr,
>> Dakle - markama nećeš moći da kupuješ, moraćeš da ih daš u banci za >> S(lobin)-dinar, pa onda sa njima u trgovinu. Jock vala, i sad ne možeš da kupuješ za marku pa opet svi kupuju a i prodaju. Trebaće malo više vremena da neko poveruje u superdinar toliko da bi pretvorio bilo kakvu sumu veću od 10-tak maraka u njega. >> čak šta više - ne verujem da im je uopšte i cilj da uspeju. Na žalost, oko toga ćemo se lako složiti :((
biznis.302 iboris,
Ł žuh verziju da je on profesor (ekonomije) na nekom američkom Ł univerzitetu i (je) da ima(o) platu 20.000 USD (što nije toliko bitno), Pa to je jaaaako bedna plata za jednog profesora.
biznis.303 haevorn,
// pa to je jaako bedna plata za jednog profesora. Da se ne radi opet o nekom "profesoru" a la Radmila Milentijević? :))
biznis.304 madamov,
> Pa to je jaaaako bedna plata za jednog profesora. 20.000 mesečno, 240.000 godišnje ne bih rekao da je bedna, čak ni za Amere. B) Mada, s obzirom da je dotični bio u svim strukturama kod nas, možda je stvarno 20.000 godišnje, toliko otprilike vrede naši vajni ekonomisti. B)
biznis.305 saricl,
> ali je ziveo tamo i vezu nema sa ovdasnjom 'situacijom' (sto je jako > bitno :( ). Za sta je to bitno netreba tu neko posebno poznavanje situacije samo resenost i odlucnost ka promenama. BTW juce sam cuo da smo dobili neki kredit od 500 mil.$$. P.S.-Sta mislis ko je to obezbedio,i cijim vezama(privatnim ili sluzbenim nije vazno).
biznis.306 predrag,
Krajnji cilj svih ovih novih mera je da se devizne rezerve Jugoslavije presele u privatne dzepove. Ja cuo da je to oko 2 milijardi DM. Normalno mali deo ce dobiti vojska,policija i normalno clanovi SPS koji uglavnom rade u administraciji ili industriji i imaju rukovodece polozaje jer SVI imaju dobre plate. Pominju se neke podloge u zlatu i razne sarene laze. Sve ce to da finansiraju putnici koji putuju u inostranstvom placanjem 10 ondosno 30 DM i sada uvedenim da svaki prevoznik mora za autobus da plati 1500 NEBESKIH dinara tj. 1500 dm. Ako jedan autobus ima oko 50 sedista to je onda 30 DM po osobi + individualno placanje od 10 DM = kao kada idete sopstvenim kolima 30 DM + 10 Dm po osobi. Inace prosle godine je bilo 11 MILIONA prelaska granice. Moj prijatelj je pre 10 dana bio u Madjarskoj i nekako je izbegao Madjare ali su ga ovi nasi docekali. Carina je 95 % .i to po kursu na dan carinjenja. Nije imao da plati pa je dao spediteru da to preveze u Beograd. Popunjavanje carinske deklaracije je platio 100 DM. Rezim vise nece da deli pare sa dilerima. Banka dobije pare pa da dilerima na ulici, diler posle kaze da je kupio npr. 100 dm a kupio je 120 DM, onaj poverljiv covek u banci kada vraca devize kaze da je kupljeno 80 dm. I tako svi uzmu deo kolaca. Na beogradski ulicam se dnevno promeni oko 1 milion DM ali narod se dosetio pa sve prodaje u nemackim dinarima. Sto dileri da zaradjuju na konverzijama, i sto rezimljije da zaradjuju kada nema potrebe da se uzimaju njihovi bezvredni dinare. Nacin na koji ce se izvlaciti nebeski dinari iz Narodne banke je da ce se davati pojedinim drzavnim preduzecima i institucijama krediti za ozivljavanje proizvodnje (nema uvoza, ne mogu se kupiti masine, sirovine, nista) , a ti nebeski dinari ce se odneti u banku i lepo kupiti na salteru devize. Sve legalno, nema posrednika. Stalno se spominje smanjenje javne potrosnje. Pa to je vojska policija i drzavna administracija i boracke i vojne penzije koji su uvek dobijali plate od drzave i to debele plate i penzije. Ako na primer njih ima oko 500.000 sa platom od 50 DM/mesecno to je oko 25 miliona DM mesecno ili 300 miliona DM godisnje. Oni pojedu deo devize na ulici od svojih plata, ali to nije najveci problem za drzavu vec sto nema robe. Sta vredi da ih podkupljuju kada ne mogu nista da kupe i tako se kod tog sloja javlja nezadovoljsvo. Sada ce im ipak dozvoliti da dodju do deviza bez jurcanja po ulici i bez konkurencije dilera i ulicnih prodavaca . Penzioneri ce i dalje da imaju penziju < 10 Dm pa nece biti kao sitnih nemackih maraka i svi zaposleni ce imati otprilike istu platu da nebi mogli da kupuju DM ali zato ovi povlasceni sa velikim platam ce ladno da kupuju ali SAMO prvog meseca dok se famozna suma od 200.000 DM ne preseli u njihov dzep. Jedva cekam da vidim budale koje ce da prikazuju na bastilji koji ce uloziti ponovo deviznu stednju u banku racunajuci logikom: Evo dajem 100 DM u banku, dobijacu kamatu koja je u visini penzije ,pa ako mi i tih 100 Dm na kraju uzmu nisam mnogo izgubio. Ovaca za sisanje ima koliko hocete, zivi bili pa videli. pp od: P
biznis.307 ndragan,
/ 2. žemu služi njegovo nabrajanje gramatičkih konstrukcija dok prevodi / pismo, ako ne da ostavi utisak na proste i neobrazovane ? Ni ovo ne Služi da se tačnije prenese intonacija (*) rečenice. Ja sam sasvim dobro shvatio šta su pesnik i prevodilac poezije hteli da kažu. BTW, ima šanse jedino ako Avramović bude guverner (posle čujem da ga Đetići zaista i predlažu), i ako bude držao sliku Laze Pačua kao ikonu. WTB, nešto se ne sećam da je neko od ekipe bio ministar ili tako nešto. Liče mi na ekipu koja je godinama gurana u stranu, a izvađena kad nije bilo drugog rešenja. Tu nema nikakvog ministra za prvo poluvreme (Kovač). Uostalom, možemo da duvamo u prste - odluka je takva kakva je. Onaj štos sa falsifikovanim (?) dinarom prodatim za tri marke je stravično dobar trik, samo ne znam da li su se toga sami setili ili je neko iz Topčidera otkovao desetak probnih primeraka više, "za zbirku". Bue_ Ndragan --> (*) nemo da počinješ s pevanje dok ne dam detonaciju
biznis.308 ndragan,
/ Rakovica, "Zmaj" i slični neće da izadju na ulice kad ne dobiju plate / već otkaze. A murija i vojska će dobiti obratno.
biznis.309 maksa,
>> povlačiti iz opticaja u određene džepove, a mi ćemo ostati na >> kraju sa S-dinarom. Što bi rekao Lane Gutović, bar mu je >> format odgovarajući... ;) A hoće li biti MEKŠI?? ;))
biznis.310 cdragan,
Evo još jednog mogućeg dešavanja po izlasku superdinara. Pošto verovatno niko neće zdravo za gotovo uzeti da je superdinar isto što i marka, a pogotvo seljaci koji su u zadnje vreme više puta izgirani, oni će za svaki slučaj i dalje za svoje proizvode na pijaci tražiti DEM-ove. Na primedbe naivnih penzionera i radničke klase da je Sdinar isto što i marka, verovatni odgovor će biti 'pa ako je isto daj marke ili idi u banku pa zameni te Sdinare za marke pa donesi' A ako seljaku baš i zatreba da nešto plati baš u dinarima ( porez ili tako nešto ) on će lako prodati koju marku i tako dobiti dinare. Pretpostavljam da će ovo važiti i za većinu privatnih radnji. To vrlo brzo može da dovede do toga da će jedna marka da vredi više od jednog Sdinara i to je kraj. U svakom slučaju, mislim da će se dobar deo prve emisije Sdinara već prvih nekoliko dana se vratiti u banje sa zahtevom da se za njih dobiju marke. P.S. Pošto nemam u kući nijednog penzionera, prosvetnog radnika ili tako neku strukturu koja treba u 'prvom naletu' da dobije Sdinar, jel ima neka dobra duša nekog penzionera pri ruci kome može da otme jedno 10-20 Sdinara i da u ponedeljak/utorak skokne do neke banke i da traži 10 ili 20 DEMova :)))
biznis.311 dejanr,
>> To vrlo brzo može da dovede do toga da će jedna marka da vredi više od >> jednog Sdinara i to je kraj. I ja mislim da je to ključno pitanje na kome se "lomi" program. Da li će, i do kada, čovek moći da ode u banku i zameni superdinare za marke, po kuruoji je samo za neku sitnu bankarsku proviziju veći od zvaničnog. Ako to može, situacija će se stabilizovati. Ako ne može, eto crnog kursa i ubrzo superdinar postaje minusdinar.
biznis.312 jevta,
> P.S. Posto nemam u kuci nijednog penzionera, prosvetnog radnika ^^^^^^^^^^^^^^^^^^ > ili tako neku strukturu koja treba u 'prvom naletu' da dobije Mal' nisam umro od smeha...:))) Penzioneri u 'prvom naletu' mogu da očekuju koji super dinar, a prosvetni radnici produžen raspust. Believe me, I know what I am expecting. Šifra: koliko prosvetnih radnika toliko maraka
biznis.314 jevta,
Predlog kako pisati čekove u SD. Izvor Večernje Novosti ( ne, ne kupujem ih ). Isti čekovi će se koristiti i za stari i za super dinar, ali ukoliko se plaća u super dinarima potrebno je pisati ovako : npr. - 12.- dvanaest Slobodnih Stabilizacionih dinara NO COMMENT
biznis.317 iboris,
Ł 20.000 mesečno, 240.000 godišnje ne bih rekao da je bedna, čak ni za Ł Amere. Pardon, ja sam razumeo da se cifra od 20.000. dolara odnosi na godinu dana. Kad smo već kod naših profesora tamo...znam jednoga koji nije pristao da ode tamo, 8 godina na Univerzitet na Floridi, sa kućom, plaćenom školom za decu, posao za ženu, i kola za ženu i njega...(ne znam kolika je plata bila u pitanju). Ima nas raznih...a ovo je bilo pre otprilike 15 godina, kada je situacija bila mnogo drugačija.
biznis.318 jevta,
> I ja mislim da je to kljucno pitanje na kome se "lomi" program. > Da li ce, i do kada, covek moci da ode u banku i zameni > superdinare za marke, po kuruoji je samo za neku sitnu > bankarsku proviziju veci od zvanicnog. Ako to moze, situacija > ce se stabilizovati. Ako ne moze, eto crnog kursa i ubrzo > superdinar postaje minusdinar. Neke procene kažu da banke mogu izdržati 'nalete' srećnih vlasnika SD dva do tri meseca. Ukoliko se u datom intervalu ne stekne poverenje u SD sledi štampanje novih, sledi minusdinar, sledi haos. Plan gospodina iz Svetske banke je dosta ambiciozan. Obećava prosečne penzije od 30 SD, plate no limits ( čitaj banke i slični po 200-300 SD ), dakle za oko 2.000.000. penzija, plata i drugih davanja treba mesečno izdvojiti od 150-200 miliona maraka. Ti i ja možda nećemo te pare povlačiti iz opticaja i turati u slamaricu, ali ih ima jako puno koji će to činiti i to sa dosta velikim sumama, što bi za 3-4 meseca dovelo do nestanka deviznih rezervi. Očekivana slivanja u državni budžet od poreza i taksa teško da će premašiti nekoliko desetina miliona maraka, što je nedovoljno da kvalitetno podrži program. Tanka šansa leži u tome da svi počnu da 'obožavaju' SD i da isti u velikim količinama pohrle u banke prodajući DM i strane valute, a uzimajući SD. Stepen 'obožavanja' će zavisiti od kupovne moći plata i penzija čije će se pomeranje sa nule zahvaljući programu kretati do jedinici na indeksnoj skali od sto ;) P.S. Moja drugarica koja je blagovremeno bila dalekovida i krajem 1990.otišla iz Brčkog u Nemačku kaže da svaku ušteđenu marku konvertuje u $. Da li je opet dalekovida ? P.P.S. Izvinite na dužini poruke.
biznis.319 haevorn,
A šta se dešava sa (-)dinarima kojima se kupuju marke? Jasno mi je da nekome trebaju dinari pa prodaje marke, ali to nije ,čini mi se, _tako_ čest slučaj koliko ima dilera...
biznis.320 wizard,
> Jock vala, i sad ne možeš da kupuješ za marku pa opet svi kupuju a i > prodaju. Ni najmanje ne sumnjam u sposobnost ove države da takve transakcije spreči, ako to poželi. > Trebaće malo više vremena da neko poveruje u superdinar toliko > da bi pretvorio bilo kakvu sumu veću od 10-tak maraka u njega. Svesni su i oni toga, i mislim da i ne očekuju neko veliko poverenje. Marke ćemo menjati jer ćemo morati.
biznis.321 vitez.koja,
#=> Ł žuh verziju da je on profesor (ekonomije) na nekom američkom #=> Ł univerzitetu i (je) da ima(o) platu 20.000 USD (što nije toliko #=> bitno), #=> #=> Pa to je jaaaako bedna plata za jednog profesora. Pa kakav profesor takva mu i plata :) (i ja sam se čudio tome). sk
biznis.322 vitez.koja,
#=> 20.000 mesečno, 240.000 godišnje ne bih rekao da je bedna, čak ni Vidiš, zaboravih da pitam jel' to mesečna ili godišnja, ali sam ja nekako podrazumevao da je godišnja (sa 240.000 godišnje ne bi on sada bio ovde :). Uvek nekako kad se priča o platama 'napolju' izražavamo se u godišnjim (ili eventualno na sat), a ovde u mesečnim (sada i u nedeljnim :), jeste primetili to? (ovde se plaćanje na sat i ne pominje, osim u Meku :) sk
biznis.323 vitez.koja,
#=> BTW juce sam cuo da smo dobili neki kredit od 500 mil.$$. U alaj će se oporavimo :) Jel' isplata promptna po ukidanju sankcija? Sada ozbiljno, bolje je što smo ga dobili, mada nije to neka para, ali opet to je nešto (nije valjda u robi i humanitarnoj pomoći?). #=> P.S.-Sta mislis ko je to obezbedio,i cijim vezama(privatnim ili #=> sluzbenim nije vazno). Nemam pojma, ja nisam (ima i drugih :) sk
biznis.324 index,
÷■÷ Jock vala, i sad ne možeš da kupuješ za marku pa opet svi ÷■÷ kupuju a i prodaju. Trebaće malo više vremena da neko ÷■÷ poveruje u superdinar toliko da bi pretvorio bilo kakvu sumu ÷■÷ veću od 10-tak maraka u njega. Kako ćeš plaćati telefon, struju, komunalije, novine, hleb, mleko, burek, jogurt, piće... ? Ima mnogo stvari koje ćeš morati, a ako ne budeš morao, biće ti zgodnije ili povoljnije da plaćaš u dinarima. U suštini za sve to će većina ipak davati marke, ali će ih pre toga pretvoriti u SSdinare. Navikli su se ljudi na čekove, a račun treba kad tad pokriti. Lično smatram da je ovo najbolji ekonomski program koji su Oni u stanju da naprave ;>. Prija mi zamisao da u naredna dva-tri meseca neću morati da razbijam glavu oko toga kako da što pre potrošim dinare kada prodam 10 DEM. Kada im se izjalovi ideja da umesto štampanja para harač direktno uzimaju (što reče jedan moj drug: 'Kada bih imao 5000 DEM (koliko Oni traže kao taksu za registrovanje njegove firmice u ovoj godini), ne bih ni držao ovu firmu! ;( ) opet će krenuti sa štampanjem para, a mi sa ispisivanjem čekova i tako u krug. Da vidimo ko će duže da izdrži ;). Nenad
biznis.325 dejanr,
>> - 12.- >> dvanaest Slobodnih Stabilizacionih dinara Jel to neki štos? Slobodnih Stabilizacionih? :))))))))))))))))))))))))) Dobro ne rekoše Slobinih ;>
biznis.326 dejanr,
>> > Jock vala, i sad ne možeš da kupuješ za marku pa opet svi kupuju a >> > i prodaju. >> >> Ni najmanje ne sumnjam u sposobnost ove države da takve >> transakcije spreči, ako to poželi. Ok, ali ja sumnjam. U stvari, ne da sumnjam nego sam ubeđen da država to ne može sprečiti, a pogotovu ne ova i ovakva, pa da ne znam koliko hoće. Kad nije mogao Ranković sa onakvom policijom...
biznis.327 haevorn,
Da li neko zna šta se dešava ako na računu (tekućem) postoji "minus" posle 24.? Meni u banci rekoše da bi bilo dobro da evenutalni (minus) pokrijem do tog datuma?
biznis.328 dragisha,
-> ││ ... BANKA PODATAKA PRIVREDE SRBIJE. -> ││ ... Modem: 011/17 62 600 -> │└─── -> │Kada okrenem ovaj broj centrala mi javlja da ovaj broj NE POSTOJI !! -> │U cemu je stvar ?? -> └─── -> Ja sam cuo da su oni pukli jos pre koji mesec, prema tome verovatno -> je u tome stvar :). Pa neki ljudi (i ja s njima:) su ih zvali baš prije koji mjesec. Imam info da ih je nekoliko ekipa programera zavlačilo više puta i da su napokon pribavili neku ekipu (exJAT?) i imao sam priliku da vidim rezultat njihovog rada. Prilično lijep program, svima koji su platili još lani (masnu!) pretplatu poklanjaju ekstra godinu i krenuli su u punjenje baze ponude/tražnje. Govori se o berzi roba, kapitala i usluga a za sada je (donekle) razvijena tek berza roba. Za nešto što još niko nije napravio (bar ne kod nas, a koliko znam ni u svijetu na nekom posebno visokom nivou) ne izgleda loše, jedino što je pokušaj pravljenja "konačnog" šifrarnika roba utopistički a to je kičma sistema ovakvog kakav je sada, jer nema wildcard upita već moraš da ubodeš šifru:). -- [By all means, let's not confuse ourselves by the facts.]
biznis.329 zormi,
* mislim da će se dobar deo prve emisije Sdinara već prvih nekoliko dana * se vratiti u banje sa zahtevom da se za njih dobiju marke Slažem se. Po meni najveća rupa ovih mera zbog koje će i da propadnu je u sledećem: ako neko dobije superdinare za platu i hoće nešto za njih da kupi - jeftinije je kod švercera nego u našim prodavnicama. Švercer robu donosi iz inostranstva i plaća je markama. Dakle superdinari će se uglavnom konvertovati u marke i za njih kupovati roba u inostranstvu. Rezultat: devizna podloga će za mesec-dva završiti u inostranstvu, a nama će ostati superdinari bez podloge i madjarske šunke - kraj mera. Izlazne granične takse ne mogu ovaj efekat da eliminišu. Kako bih ja (mali Perica) pravio mere: NISU NAM POTREBNI SUPERDINARI NEGU SUPERROBA. Ako je naš rad već toliko jeftin - zašto ne pravimo i jeftinu robu pa da stranci (madjari, rumuni...) dolaze kod nas da kupuju i ostavljaju devize, a ne naš krompir 1 DM/kg a strani 0.4 DM/kg iako je tamo rad 10-tak puta skuplji, a bar za krompir nam ne trebaju uvozne sirovine (osim malo dizela) da se na njih vadimo. Naš standard će početi realno da raste tek kada preko granice bude više roba/manje deviza izlazilo nego što ulazi.
biznis.330 vitez.koja,
#=> Predlog kako pisati čekove u SD. Izvor Večernje Novosti ( ne, ne #=> kupujem ih ). Kakva glupost, pa i ovako se ček ne piše na ispod 100.000 dinara, a ne pišu se čekovi od 100.000 maraka i preko, jednostavno nema zabune. sk
biznis.331 cnenad,
ŁŁŁ Taman tako, ali kada ce pljacki doci kraj? :((( Kad pokradeni pocnu da se svete lopovima ! Stvarno, ako im ovo sa novim programom ne popravi situaciju, bice krvi i igara ! Ne bih voleo.. ali...
biznis.332 cnenad,
ŁŁŁ Ona "dlakava" desetka na cek-papiru, bez broja i zastite? Pa dobro, nemoj sad da teras mak na konac, cisto sam mislio na njenu velicinu, dizajn, meni stvarno mocno deluje. Jeste da mozes da je umnozis na fotokopirki u boji jer nema zastitu, ali ipak su pokazali da mogu nesto da urade kad se potrude. Kad bi ovako (mozda jos malo za nijansu bolje i sa zastitom, a najvaznije podlogom) uradili nove dinare, bilo bi .o.c.k.!
biznis.333 cnenad,
ŁŁŁ Koliko sam cuo, u opticaju je i 5,000,000.- YUD. Ima li neko ŁŁŁ informaciju Za sada nisam nista cuo. Danas kad su poceli sa isplatom penzije, kukaju kako im fale novcanice jer je prosecna penzija oko 5 M. pa nemaju dovoljno sitnih novcanica za isplatu.
biznis.334 cnenad,
ŁŁŁ Nemoj brinuti o tome, mislim da su sanse da se nesto slicno ŁŁŁ desi zanemarljive. Ma da, posle sam caskao sa prijateljem koji mi je objasnio nesto u sledecem stilu: Devize zaradjene u Nemackoj poticu od nasih ljudi koji rade tamo i kojih ih iznose tj. salju /donose ovamo. Samim tim sto se iznose odande, smanjuje se kolicina novca u opticaju. Nemacka to nadoknadjuje izradom novih novcanica ali se te novcanice ne pustaju odmah u opticaj, barem ne do trenutka dok ih neko ne zaradi. Fakticki samim tim ti ljudi ne mogu kupiti kolicinu robe za iznos koji su zaradili vec za neki manji koji su ostavili za golo prezivljavanje. Na taj nacin Nemacka ima besplatnu radnu snagu. Jer kod njih moze da se trosi ono sto je zaradjeno. To i Americi omogucuje da bude poprilicno ekonomski jaka, na isti nacin. Jedini problem bi bio kad bi se sav novac odavde pojavio u Nemackoj sto bi dovelo do velikih potresa na robno/novcanom trzistu.
biznis.335 cnenad,
ŁŁŁ ce da rebnu prevoznike poprilicno, a nesto ne verujem da ce ŁŁŁ se toliko povecati Za takse koje se odnose na privatna lica i prelazak privatnim kolima nisam cuo ali su uveli za prevoznike takse od 500-1500 DEM (KYUD). Znaci poprilicno su ih rebnuli za svaki prelaz. Nove mere republicke vlade planiraju i novi namet tj. takse na preduzetnike i sve firme u iznosima od 100-10.000. DEM (KYUD) bez obzira da li ih je neko zaradio ili ne. Rok placanja: 8 dana od objavljivanja u Sl.Gl.RS.
biznis.336 cnenad,
Mada se zvanicno ne izjasnjavaju sta ce sve dogoditi sa tekucim racunima gradjana, ali na sva zvona propagiraju da gradjani treba da pokriju svoje - na TR prodajom deviza u posti ili stedionicama i bankama (smrdi na jos jednu pljacku, zar ne ?) mene u vezi svega toga interesuje jedna stvar: retroaktivno su povecane zatezne kamate na 200.000 % od 14.01.93. godine za nedozvoljeni minus na TR. Ako stanje na mom TR bude 24.1. recimo 250.000.000. starih u minusu i izvrse preracun po tada vazecem zvanicnom kursu za stare dinare u odnosu na DEM i dobiju na primer iznos od 30-40 DEM. Da li ce biti toliko 'inteligentni' da ostave mesecnu kamatu od 200.000 % ili 6452% dnevno, sto znaci da bi im svaki dan morao dati za minus od 30 DEM 1936 DEM ? Ili ce spustiti kamatu na neku razumnu cifru od 20-30 % mesecno ?
biznis.337 dejanr,
>> Jedini problem bi bio kad bi se sav novac odavde pojavio u Nemackoj >> sto bi dovelo do velikih potresa na robno/novcanom trzistu. Ne bi. Nemačka možda mora da štampa nešto novca zato što trenutno nedostaje nekih apoena, ali to baš ništa ne znači po pitanju inflacije. Većina novca u Nemačkoj nije "u papiru" - novac je na računima, a papira se štampa koliko kad treba. Ako je nekada malo, doštampa se. Ako ga je mnogo, povuče se iz opticaja i (eventualno) uništi. Ali ukupna masa novca (žiralnog i keša) je pod kontrolom, i to je jedino bitno. Uzgred, nije nemački novac samo kod nas, mi smo tu sitan izdatak ;) Druge države, naročito nemački partneri, imaju prilične zalihe nemačkog novca (i žiralnog, a i keša), baš kao što i Nemačka ima zalihe dolara, funti, jena itd. Operisanjem sa tim zalihama održavaju se utvrđeni pariteti među valutama (neka počne da pada - odmah centralna banka te države pušta na tržište neke količine tuđeg novca i kompenzuje pad). žitav taj sistem je uigran i dobro funkcioniše... osim povremeno ;)
biznis.338 dejanr,
>> Ili ce spustiti kamatu na neku razumnu cifru od 20-30 % mesecno ? Sigurno će spustiti kamatu... mada ko zna, možda zakasne koji dan sa tom odlukom ;> Što će jako prijati onima što su u minusu :(
biznis.339 predrag,
>> P.S. Moja drugarica koja je blagovremeno bila dalekovida >> i krajem 1990.otisla iz Brckog u Nemacku kaze da svaku >> ustedenu marku konvertuje u $. Da li je opet dalekovida ? Jeste. Rast dolara i engleske funte je povezan sa markom. Pre 10 godina na primer odnos dolar:marka je bio skoro 1:3 (cini mi se 3.5 dm za 1 funtu) Onda se srozalo na do pre nekoliko godina 1:1.5 da bi sada bio 1 $= 1.73 DM sa tendencijom rasta. pp od: P
biznis.340 snemcev,
>> Za sada nisam nista cuo. Danas kad su poceli sa isplatom penzije, >> kukaju kako im fale novcanice jer je prosecna penzija oko 5 M. pa >> nemaju dovoljno sitnih novcanica za isplatu. Prosek je 4,000,000.- pa su ima falile one od 500,000.-. Sve u svemu, penzije još nikad nisu bile isplaćene bez trzavica i čekanja u redovima po nekoliko dana. A čuste li ono o penzionerima -- u ponedeljak dobijaju 30 SYUD, al' mogu da dignu samo po 10, a sledeća akontacija je 15.02. žik da neko preživi mesec sa 30 DEM.
biznis.341 snemcev,
>> Nove mere republicke vlade planiraju i novi namet tj. takse na >> preduzetnike i sve firme u iznosima od 100-10.000. DEM (KYUD) bez >> obzira da li ih je neko zaradio ili ne. Rok placanja: 8 dana od >> objavljivanja u Sl.Gl.RS. Da, moja firma spada u grupu od 10,000 SYUD, osim ako advokat ne uspe da pronađe neku "olakotnu okolnost". Rok za plaćanje za preduzeća je 28.02.1994, a za zanatlije i radnje (računi 685) do 31.03.1994. Btw, jel znate kako će se razlikovati žiro račun u novim i starim dinarima? Stari će biti na postojećim računima, a za nove dinare, sve filijale SPPFN u Srbiji će umesto vodeće šestice imati četvorku. Za Crnu Goru važi isto, samo će tamo za nove dinare biti petica umesto dvojke. Isto tako, na svakom virmanu kojim se plaća u novim dinarima će ispred reči DIN morati da se otkuca slovo N. Npr. 65500-601-0-11191 račun u starim dinarima u Kikindi (filijala 65500) 45500-601-0-11191 račun u novim dinarima u Kikindi
biznis.342 miljko,
>> je u sledećem: ako neko dobije superdinare za platu i >> hoće nešto za njih da kupi - jeftinije je kod švercera >> nego u našim prodavnicama. Švercer robu donosi iz >> inostranstva i plaća je markama. Sumnjam da će biti jeftinije sa onolikim nametima za prelazak granice. Baš zbog toga su i uvedeni, a i povećaće ih ako treba.
biznis.343 paki,
­> A čuste li ono o penzionerima -- u ponedeljak dobijaju 30 SYUD, al' mogu ­> da dignu samo po 10, a sledeća akontacija je 15.02. žik da neko preživi ­> mesec sa 30 DEM. Dosad su živeli (!?) sa 0.3 DEM, pa ništa.
biznis.344 dejanr,
>> 65500-601-0-11191 račun u starim dinarima u Kikindi (filijala 65500) >> 45500-601-0-11191 račun u novim dinarima u Kikindi Da, ja sam već dobio zahteve da neke programe prepravim u tom smislu. Samo, mislim da ti ovde nije dobar kontrolni broj (doduše, nisam proveravao), teško da će za oba računa biti 0. Zanimljivo je da je vodeći broj 4 (koji će se koristiti za partije u superdinarima) ranije pripadao Makedoniji, dok je sada crnogorska petica pripadala Sloveniji. žudi me da su uzeli broj Makedonije, očekivao sam da će uzeti hrvatsku trojku.
biznis.345 vstan,
> Kad pokradeni pocnu da se svete lopovima ! Stvarno, ako im ovo > sa novim programom ne popravi situaciju, bice krvi i igara ! Ne > bih voleo.. ali... Ovde nikada :(
biznis.346 dejanr,
Ovo je iz druge ruke pa ne garantujem da su stvarno rekli tako na TV, ali čisto da prenesem. Navodno su rekli da za konverziju superdinara u marke iste (superdinare) treba da daš banci, a oni ti upišu marke na knjižicu, pa ih već posle mesec dana možeš podići u kešu. Na ovo mogu samo da kažem "ha, ha" - ko će im verovati na rok od mesec dana? Ako stvarno tako bude, opet će biti crni kurs, solidno veći od 1:1, i od cele priče o konvertibilnosti ništa ne ostaje :(
biznis.347 wizard,
> >> kraju sa S-dinarom. Što bi rekao Lane Gutović, bar mu je > >> format odgovarajući... ;) > > A hoće li biti MEKŠI?? ;)) Ma važno da ne pušta boju...
biznis.348 wizard,
> Isti čekovi će se koristiti i za stari i za super dinar, ali > ukoliko se plaća u super dinarima potrebno je pisati ovako : Onaj Avramović kaže da će se za Slobin dinar otvarati novi tekući računi, ti sad kažeš drugo, maločas na TV-u rekoše treće (da će se, ako je u pitanju S-dinar pisati i pare na čeku)... Luda kuća.
biznis.349 dejanr,
Kao što je možda poznato :) osnovana je grupa za one koji bi da naprave kolekciju svih (?) starih (a i novih) para kod nas izdatih. Na kraju ove poruke biće spisak koji je napravljen za potrebe razmene - zasnovan je na cdragan-ovom ranijem spisku, u kome je ispravljeno par greščica i dodato nekoliko datuma, premda bi na kompletiranju datuma izlaska novčanica još trebalo raditi. Meni za kolekciju fale sledeće pare: 5 01.08.1965. Devojka sa srpom/kombajni 100.000 01.05.1989. Devojčica/oko 1.000.000 01.11.1989. Seljanka/klas (žućkasta) 2.000.000 1989. Sutjeska/Kozara (braon) 50 01.06.1990. Dečak/ruža (ljubičasta) 50 1990. Sutjeska/Kozara (ljubičasta) 200 1990. Sutjeska/Kozara (braon) 1.000 1991. Tesla/generator (narandžasta) 100 1991. Seljanka/klas (žuto-braon) 500 1991. Mladić/planine (narandžasta) 1.000 1991. Tesla/generator (plava) 5.000 1991. Andrić/Višegrad (ljubičasta) 500.000.000 1993. Seljanka/Poljoprivredni fakultet 100 1994. Tesla/? Ako je neko zainteresovan za razmenu ili za uključenje u grupu, neka šalje mail :) Evo, najzad, i spiska: 5 01.08.1965. Devojka sa srpom/kombajni 01.05.1968. Devojka sa srpom/vrednost (zelena) 10 01.05.1968. Rudar/vrednost 20 19.12.1974. Brod/vrednost 50 01.05.1968. Meštrović/vrednost 100 01.08.1965. Konj/vrednost 500 01.08.1970. Tesla/vrednost 1.000 19.12.1974. Seljanka/vrednost 5.000 01.05.1985. Tito/Jajce ;) 20.000 01.05.1987. Rudar/kopalica za ugalj 50.000 01.05.1988. Devojka/Dubrovik 100.000 01.05.1989. Devojčica/oko 500.000 .08.1989. Sutjeska/Kozara (ljubičasta) 1.000.000 01.11.1989. Seljanka/klas (žućkasta) 2.000.000 1989. Sutjeska/Kozara (braon) ──────── 01.01.1990. skinute četiri nule ───────────────────────────── 10 01.09.1990. Devojčica/oko (crvena) 50 01.06.1990. Dečak/ruža (ljubičasta) 50 1990. Sutjeska/Kozara (ljubičasta) 100 01.03.1990. Seljanka/klas (žuta) 200 1990. Sutjeska/Kozara (braon) 500 01.03.1990. Mladić/planine (plava) 1.000 1991. Tesla/generator (narandžasta) ──────── 01.10.1991. zamenjen novac ────────────────────────────────── 100 1991. Seljanka/klas (žuto-braon) 500 1991. Mladić/planine (narandžasta) 1.000 1991. Tesla/generator (plava) 5.000 1991. Andrić/Višegrad (ljubičasta) ──────── 01.07.1992. skinuta jedna nula ────────────────────────────── 100 1992. Seljanka/klas (plava) 500 1992. Mladić/planine (ljubičasta) 1.000 1992. Tesla/generator (crvena) 5.000 1992. Andrić/Višegrad (plavo-zelena) 10.000 1992. Devojčica/oko (braon) 50.000 1992. Dečak/ruža (zelen) 100.000 1993. Seljanka/suncokret (braon) 500.000 1993. Mladić/Kopaonik (plav) 1.000.000 1993. Dečak/ljiljani (šaren) 5.000.000 1993. Tesla/Đerdap (plavo-ljubičast) 10.000.000 1993. Andrić/Narodna biblioteka 50.000.000 1993. Devojčica/Rektorat 100.000.000 1993. Mladić/Akademija 500.000.000 1993. Seljanka/Poljoprivredni fakultet 1.000.000.000 1993. Devojčica/Skupština 10.000.000.000 1993. Tesla/generator ────── 01.10.1993. skinuto šest nula ─────────────────────────────── 5.000 01.10.1993. Tesla/muzej 10.000 01.10.1993. Vuk/Tršić 50.000 12.10.1993. Njegoš/Cetinje 500.000 30.10.1993. Dositej/Hopovo 5.000.000 12.11.1993. Karađorđe/Konak 50.000.000 23.11.1993. Pupin/telefonska centrala 500.000.000 02.12.1993. Cvijić/kapetan Mišino zdanje 5.000.000.000 11.12.1993. Jakšić/Vraćevšnica 50.000.000.000 15.12.1993. Obrenović/Konak 500.000.000.000 23.12.1993. J.J.Zmaj/Narodna biblioteka ────── 01.01.1994. skinuto devet nula ────────────────────────────── 10 01.01.1994. Pančić/planine 100 1994. Tesla/? 1.000 01.01.1994. Njegoš/Cetinje 5.000 01.01.1994. Dositej/Hopovo 50.000 01.1994. Karađorđe/konak 500.000 01.1994. Cvijić/kapetan Mišino zdanje 10.000.000 01.1994. Andrić/Narodna biblioteka ────── 24.01.1994. uveden superdinar ───────────────────────────────
biznis.350 saricl,
> 0.4 DM/kg iako je tamo rad 10-tak puta skuplji, a bar za krompir > nam ne trebaju uvozne sirovine (osim malo dizela) da se na njih Netrba nam ni malo dizela pa ima gomila onih koji su na neplacenom. Znate kako se Amerika izvukla iz krize trideset i neke? Pocela je sa stvaranjem velikih nacionalnih projekata tako je i nastao GOLDEN GEJT. Drzava je rekla da svi gubitasi idu na stecaj a nezaposlene ce ona da zaposli i plati na taj nacin su ljudi imali utisak pozitivnog kretanja. Mislim da bi i ovaj program trebalo upotpuniti takvom vrstom radova. Nema nafte za vrsidbu ili oranje zaposleni u drzavnim preduzecima na njive.
biznis.351 dejanr,
>> Pocela je sa stvaranjem velikih nacionalnih projekata >> tako je i nastao GOLDEN GEJT. >> Drzava je rekla da svi gubitasi idu na stecaj a nezaposlene ce ona da >> zaposli i plati na taj nacin su ljudi imali utisak pozitivnog kretanja. >> Mislim da bi i ovaj program trebalo upotpuniti takvom vrstom radova. >> Nema nafte za vrsidbu ili oranje zaposleni u drzavnim preduzecima na >> njive. Jedini "mali" problem je što na takvim poslovima treba doooobro da se zasuču rukavi - nema para za sedenje u hali i prodavanje zjala. Američki radnik je uvek znao da, za platu, mora zaista dati sve od sebe, retko ko bi posle 8 sati posla imao snage da ide na svoju njivu da "malo okopa". Ovde tek treba nekako formirati takvo shvatanje... a kako to izvesti...
biznis.352 boccaccio,
>­> A čuste li ono o penzionerima -- u ponedeljak dobijaju >­> 30 SYUD, al' mogu da dignu samo po 10, a sledeća >­> akontacija je 15.02. žik da neko preživi mesec sa 30 > DEM. > > Dosad su živeli (!?) sa 0.3 DEM, pa ništa. Dosad im je hleb bio 0.03 DEM, a sada će biti "samo" 3 SDIN, pa struja jedno 5 SDIN,........:(( boccaccio
biznis.353 boccaccio,
> toliko 'inteligentni' da ostave mesecnu kamatu od 200.000 > % ili 6452% dnevno, sto znaci da bi im svaki dan morao > dati za minus od 30 DEM 1936 DEM ? Ili ce spustiti kamatu > na neku razumnu cifru od 20-30 % mesecno ? Pošto propagiraju kamatu na štednju od 6% godišnje, tako kamata na kredite i pozajmice ne sme prelaziti 10% godišnje, a na minus postoji samo jedno resenje (u normalnim bankarskim sistemima), gubitak računa i naplata iz pokretne i nepokretne imovine. boccaccio btw Pošto ovde nije normalan bankarski sistem, mislim da će biti 30-50% .
biznis.354 mbakovic,
> Da, moja firma spada u grupu od 10,000 SYUD, osim ako advokat ne uspe da > pronađe neku "olakotnu okolnost". Rok za plaćanje za preduzeća je > 28.02.1994, a za zanatlije i radnje (računi 685) do 31.03.1994. Kakve su nam mogućnosti da izbegnemo plaćanje ovih taksi? Da li je neko video tekst uredbe. Jesu li u njemu predviđena oslobađanja od plaćanja taksi u pojedinim slučajevima. Pa neće valjda vlasnici privatnih firmi da im finansiraju sistem. Posebno ako sve ovo što rade nema veze sa zakonom - uredbama se ne može rešavati problematika koju regulišu sistemski zakoni. Zato, u potragu za načinom za izbegavanje plaćanja takse na firmu. mbakovic
biznis.355 mbakovic,
> Na ovo mogu samo da kažem "ha, ha" - ko će im verovati na rok od mesec dana? Za početak - informacija koju im, na žalost, možete verovati: od ponedeljka (možda dan kasnije) povećavaju se takse za prelazak jugoslovenske granice više puta. Od sada će vas na povratku u zemlju, na samoj granici, dočekivati finansijska policija i naplaćivati porez na promet na robu koju nosite sa sobom. Sve je već usvojeno, a biće objavljeno ovih dana (najverovatnije večeras - nedelja uveče). Za kraj - nemojte mi verovati - govori se o uvođenju putarina, mostarina...??? i mnoštva sličnih nameta tako da sumnjam da ćemo uskoro moći da izađemo na ulicu ako prethodno nismo platili taksu. Kako saznajem i ove mere su već donesene; čeka se objavljivanje. mbakovic
biznis.356 corto,
>  Nema nafte za vrsidbu ili oranje zaposleni u drzavnim >  preduzecima na njive. Prvo oni koji na poslu spavaju da bi popodne orali SVOJE njive (primer MKS Smederevo ili-kako-se-zove)
biznis.357 corto,
>  Ovde tek treba nekako formirati takvo shvatanje... a kako to >  izvesti... Osnovni postulat samoupravne privrede: "Niko ne moze da me onoliko malo plati koliko malo ja mogu da radim"
biznis.358 pyramid,
> njih da kupi - jeftinije je kod švercera nego u našim prodavnicama. > Švercer robu donosi iz inostranstva i plaća je markama. E, a da oni nisu baš tako naivni kao ti, pokazuje novouvedeni harač na izlasku iz zemlje. Njegov cilj je da udavi sitan šverc, a i obezbedi nešto deviza. > Dakle superdinari će se uglavnom konvertovati u marke i za njih > kupovati roba u inostranstvu. Rezultat: devizna podloga će za Upravo će da se desi obrnuto. Postoji domaća roba, i mleko i šunka i puter i sokovi i hrana za bebe, i sardine... koja će sad da iznikne u radnjama - za s dinare. Da ne dužim, oni koji dobiju s dinare u prvom naletu, potrošiće ih ovde. žak će i nešto iz slamarice da zamene... Moraće... > Naš standard će početi realno da raste tek kada preko granice > bude više roba/manje deviza izlazilo nego što ulazi. Pa, izgleda da si i ovde "opozitan". U ovom momentu, znatno više roba izlazi nego što ulazi - mi bi trebalo da smo u žešćem suficitu. Međutim, nije sve tako prosto.
biznis.359 pyramid,
> I ja mislim da je to ključno pitanje na kome se "lomi" program. Da li > će, i do kada, čovek moći da ode u banku i zameni superdinare za marke, > po Njima treba da izazovu veću tražnju za superdinarima. A to se može ostvariti, ako oni budu funkcionisali u prometu. Samo za uplatu taksi na preduzeća i radnje će da se ostvari znatna tražnja superdinara. Takođe će da zatrpaju privredni sud odjavama preduzeća...
biznis.360 pyramid,
> Da li neko zna šta se dešava ako na računu (tekućem) postoji > "minus" posle 24.? Meni u banci rekoše da bi bilo dobro da žuo sam (nezvanično) da će da te prvo jure da vratiš dug sa sve kamatama, a onda ti gase tekući račun. Bolje je i to nego javno bičevanje kako mi se u prvi mah učinilo.
biznis.361 pyramid,
> Na ovo mogu samo da kažem "ha, ha" - ko će im verovati na rok od mesec > dana? Sumnjam u to, jer oni jesu ludi ali nisu glupi. Meni se čini da ovaj program ima neke šanse, jer opstaje na muži narodnih masa. Umesto stranih kredita ubraće takse na nešto, i gle, kako nam je jaka država - što reče pacoliki sa bastilje.
biznis.362 dejanr,
>> Kakve su nam mogućnosti da izbegnemo plaćanje ovih taksi? Mislim da je rešenje u promeni registracije firme i izbacivanju delatnosti tipa "spoljna trgovina". Mislim da promena delatnosti firme ne bi trebala da bude problem, često se ranije ukazivala potreba da se *doda* neka delatnost (do sada nije bilo razloga da se neka izbacuje, ali valjda bi tu trebala da bude ista procedura) i to se završavalo za dan-dva. Naravno, sada će da se naprave silne gužve, pa će da se čeka mnogo više... ali u svakom slučaju mora ostati daleko lakše od gašenja firme.
biznis.363 dejanr,
Izgleda da su na novim dinarima Tesla, Njegoš & co. Tako bar pokazaše na NTV. Još da vidimo da li je neka zaštićena hartija ili su opet bonovi.
biznis.364 iboris,
Ł > Jock vala, i sad ne možeš da kupuješ za marku pa opet svi kupuju a i Ł > prodaju. Ł Ł Ni najmanje ne sumnjam u sposobnost ove države da takve Ł transakcije spreči, ako to poželi. E vala kad se to radilo i za vreme Broza, moći će i sada.
biznis.365 iboris,
Ł njih da kupi - jeftinije je kod švercera nego u našim prodavnicama. Ł Švercer robu donosi iz inostranstva i plaća je markama. Smislili su zato takse, pa će i ta roba da poskupi.
biznis.366 iboris,
Ł uigran i dobro funkcioniše... osim povremeno ;) Kad se nadje neko kao Soroš, da obrne ogrmonu sumu na berzi, pa potplati odredjene ljude, da bi sebi u džep tutnuo koju desetinu miliona dolara, u ovom slučaju funti, u džep :))).
biznis.367 cdragan,
Evo, datuma kada su ove nove novčanice puštene u opticaj : > 100 05.01.1994. Tesla/Muzej Nikole Tesle > 50.000 03.01.1994. Karađorđe/konak > 500.000 13.01.1994. Cvijić/kapetan Mišino zdanje > 10.000.000 14.01.1994. Andrić/Narodna biblioteka > ────── 24.01.1994. uveden superdinar ─────────────────────────────── 1 24.01.1994. Pančić/planine 5 24.01.1994. Tesla/Muzej Nikole Tesle 10 24.01.1994. Njegoš/Cetinje Inače i kod mene ima nekih dupilakata a ima i onih novčanica koje mi fale pa ako je neko zainteresovan neka se javi da ga bačimo u grupu da ne davimo ostale :)
biznis.368 cnenad,
ŁŁŁ A custe li ono o penzionerima -- u ponedeljak dobijaju 30 SYUD, al' mogu ŁŁŁ da dignu samo po 10, a sledeca akontacija je 15.02. Cik da neko prezivi I to ne mogu da podignu starim cekovima, vec samo novim koji nisu odstampani, pa to mu dodje na isto ko i pre. Nema para ! Medjutim prica se da cekovi ipak ostaju isti ali da ce se dodavati prefiks / sufiks (?) u stilu N -novi dinari ?!?
biznis.369 cnenad,
ŁŁŁ Dosad su ziveli (!?) sa 0.3 DEM, pa nista. I punim zamrzivacem golubova ! :)))) Stvarno, jadne ptice, ne vidjam ih nesto mnogo u poslednje vreme...
biznis.370 cnenad,
ŁŁŁ Da, moja firma spada u grupu od 10,000 SYUD, osim ako advokat ne uspe da ŁŁŁ pronade neku "olakotnu okolnost". Rok za placanje za preduzeca je ŁŁŁ 28.02.1994, a za zanatlije i radnje (racuni 685) do 31.03.1994. Hoces li im platiti ? Znaju li se 'sankcije' za takvo delo ? Zar ti se ne cini da je to "DRZAVNI REKET" ? Samo oni koji i plate, morace da plate i onim 'reketasima' iza zavese. Sta ako mi firma ne radi; (kao sto je stvarno stanje da i ne radi nista od osnivanja pa do dana danasnjeg) ? Za to ce valjda morati da nadju resenje... Samo mi se cini da ce biti u stilu.. "a ne radi Vam firma, pa zatvorite je, ili pocnite da radite pa platite taksu" Dakle, sve je to jos jedna velika pljacka, unistavanje privatnih firmi itd. ŁŁŁ Btw, jel znate kako ce se razlikovati ziro racun u novim i starim ŁŁŁ dinarima? Stari ce biti na postojecim racunima, a za nove dinare, sve ŁŁŁ filijale SPPFN u Srbiji ce umesto vodece sestice imati cetvorku. Za Crnu Kako ih nije sramota da su to uradili. Zar nije bilo bolje odmah konvertovati stare dinare u nove po vazecem zvanicnom kursu i nastaviti rad kao da nista nije ni bilo. Ovako, samo prave zbrku, sto im je i namera.
biznis.371 vstan,
> ────── 01.01.1994. skinuto devet nula > > 100 1994. Tesla/? /muzej (imam samo jedan primerak :(
biznis.372 snemcev,
>> Kakve su nam mogućnosti da izbegnemo plaćanje ovih taksi? Da li je >> neko video tekst uredbe. Upravo mi je stigao "Službeni list SRJ", pa kad ga advokat prouči, javiću rezultate.
biznis.373 snemcev,
>>>> 65500-601-0-11191 račun u starim dinarima u Kikindi (filijala >>>> 65500) 45500-601-0-11191 račun u novim dinarima u Kikindi >> >> Samo, mislim da ti ovde nije dobar kontrolni broj (doduše, nisam >> proveravao), teško da će za oba računa biti 0. U pravu si -- kontolni broj za drugi račun je 5. O tome nije bilo reči u "Službenom listu SRJ" broj 6/94 od 17.01.1994. godine.
biznis.374 snemcev,
>> Mislim da je rešenje u promeni registracije firme i izbacivanju >> delatnosti tipa "spoljna trgovina". Da, al' nekom to i dalje treba. >> Mislim da promena delatnosti firme ne bi trebala da bude problem, Tačno. Procedura je jednostavna, al' dugo traje zbog poznate ažurnosti naših sudova. >> često se ranije ukazivala potreba da se *doda* neka delatnost Procedura je i tu promenjena. Ako želiš da registruješ npr. benzinsku pumpu, moraš prvo da je sagradiš, dobiješ dozvole od opštinskih organa, da te pretresu sve moguće inspekcije i kad sve to prođe, tek onda sud pristaje da ti registruje proširenje delatnosti. Jedino što daju bez provere je trgovina na veliko u tranzitu i eventualno jedna vrsta tgovine na malo.
biznis.375 snemcev,
>> Hoces li im platiti ? Naravno. Kako drugačije nastaviti sa radom? >> Sta ako mi firma ne radi; (kao sto je stvarno stanje da i ne radi >> nista od osnivanja pa do dana danasnjeg) ? >> ... >> "a ne radi Vam firma, pa zatvorite je, ili pocnite da radite pa >> platite taksu" Postavio si pitanje i sam dao odgovor. Ne plaćaš taksu zato što radiš već zato što si registrovan da to radiš. >> Dakle, sve je to jos jedna velika pljacka, unistavanje privatnih >> firmi itd. Formalno nije. I državne plaćaju taksu. I tako sve dok ne prođu sankcije, jednom godišnje.
biznis.376 zdrawcke,
>>> Stvarno, jadne ptice, ne vidjam ih nesto mnogo u poslednje vreme... A i mačke mi nešto slabo mjauču...
biznis.377 ndragan,
/ Tanka šansa leži u tome da svi počnu da 'obožavaju' SD i da Jedna od šansi (šanasa?) je da svi budu prinuđeni da to malo dinara obrnu brzo, jer ga ima malo; time dobijamo onaj efekat da žongler u stvari radi samo sa jednom lopticom, ostalih sedam su u vazduhu. Ne bojim se da će ovakva situacija zateći privredu nespremnu; već su navikli da reaguju trenutno i transakcije sprovode za sat-dva. Sad bi mogli da krenu i poslovi koje niko pametan nije hteo da radi jer zahtevaju vezivanje para na 4-5 dana. Ako sve to ne bude previše oporezovano, tj. ako se bude isplatilo, ima neke šanse. Ako sistem ponovo bude postavljen tako da se ništa ne isplati, a ponajmanje rad, zajebi poso. Bue_ Ndragan
biznis.378 ndragan,
/ očekuju koji super dinar, a prosvetni radnici produžen raspust. žujem da je raspust produžen zbog najavljenog štrajka prosvetara. Valjda država računa da će penzioneri odma da spizde prvu tranšu superdinara da ispoplaćaju konjmunalije, od čega onda prosvetari dobiju neku platicu oko desetog, propadne štrajk, a onda na proleće svake subote u školu. Štrajk prosvetara deluje bučno - i bez veze; oni te časove ionako odrade. Pravi štrajk bi bio kad bi odbili da upišu učenike ili da podele diplome i svedočanstva. Bue_ Ndragan
biznis.379 ndragan,
/ A šta se dešava sa (-)dinarima kojima se kupuju marke? Dobri su za preradu. Jedino što košta skidanje farbe, inače kad bi se pri pranju razilazili kao nekadašnja crvena stodinarka (konj), bio bi to najjeftiniji cigaret papir. Bue_ Ndragan
biznis.380 dejanr,
Večeras na Terazijama i Zelenom vencu, superdinar je jači od marke. Nekoliko dilera je za 10 maraka davalo 8 superdinara, ali sam sreo i jednog koji je za 10 maraka tražio 11 superdinara. Izgleda da su radili kao "slobodni strelci", tj. da im niko nije odredio kurs nego je svako pokušavao da izvaćari kako stigne ;)
biznis.381 mladenp,
> 100 1994. Tesla/? Imadem komata tri. Problem može da bude doturanje. Ako ne nađemo bolje rešenje poslaću ti pismom. Anyway, računaj da je imaš. Ti i još dva najbrža slušaoca koji se jave na telefon 648-422. :) Na poleđini novčanice je muzej Nikole Tesle u Beogradu.
biznis.382 wizard,
> E vala kad se to radilo i za vreme Broza, moći će i sada. Nije uopšte za poređenje.
biznis.383 dejanr,
Rekoh da mi nije jasno zašto su za brojeve "superračuna" uzeli kodove 5 i 4 koje pripadaju Sloveniji i Makedoniji - zašto Makedonija a ne Hrvatska? Danas čuh objašnjenje - firme u Krajinama imaju račune na 3 (Hrvatska) i 1 (Bosna), a sa njima se još posluje, pa da se ne poklope brojevi.
biznis.384 bjevdjic,
Nova "konvertibilna" kursna lista !! (KUPOVNI KURS) ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ Australija AUD 1....1,2179 Austrija ATS 1....0,1419 Kanada CAD 1....1,3201 Danska DKK 1....0,2562 Finska FIM 1....0,3068 Francuska FRF 1....0,2930 Nemacka DEM 1....0,9970 Kuvajt KWD 1....5,8087 Holandija NLG 1....0,8895 Norveska NOK 1....0,2315 Svedska SEK 1....0,2154 Svajcarska CHF 1....1,1872 V.Britanija GBP 1....2,5920 Sad USD 1....1,7339 Portugalija PTE 100....0,9863 Italija ITL 100....0,1022 Japan JPV 100....1,5670 Belgija BEF 100....4,7779 Spanija ESB 100....1,2157 ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
biznis.385 boccaccio,
> Hoces li im platiti ? Znaju li se 'sankcije' za takvo delo > ? Zar ti se ne cini da je to "DRZAVNI REKET" ? Samo oni > koji i plate, morace da plate i onim 'reketasima' iza > zavese. > > Sta ako mi firma ne radi; (kao sto je stvarno stanje da i > ne radi nista od osnivanja pa do dana danasnjeg) ? Za to > ce valjda morati da nadju resenje... > > Samo mi se cini da ce biti u stilu.. > "a ne radi Vam firma, pa zatvorite je, ili pocnite da > radite pa platite taksu" Nemaju ono onda ništa od toga. U okviru iste uredbe stoji da se taksa može platiti i u robi. Znači prvo osnovna sredstva firme, a ako ih nema dovoljno, kao što vecina firmi i nema, onda ti dođu u kuću pa počnu popis stvari. :(( boccaccio BTW Da li neko čuo nešto o tome (izem ti rečenicu), da će Karići dati Srbiji hipotekarni kredit na 20,000,000 $.? Pod hipoteku će dobiti Narodno pozorište i još po nešto.
biznis.386 madamov,
> superdinar je jači od marke. Kod šticunga obrnuto. 1 marka = 2 superdinara. Juče oko 13h. Privatnici prvog dana dizali cene u devizama da bi nadoknadili eventualne gubitke zbog postavljanja kursa između super i minus dinara na 1:13 miliona, što je manje od uličnog kursa marke i minusdinara. Sve u svemu, što jednostavno kad može komplikovano. B)
biznis.387 dikla,
> A i macke mi nesto slabo mjaucu... Tek je januar, cuces u februaru da li jaucu ...
biznis.388 pele,
>=} Izgleda da su na novim dinarima Tesla, Njegoš & co. Tako >=} bar pokazaše na NTV. Još da vidimo da li je neka >=} zaštićena hartija ili su opet bonovi. Ma bonovi su zakon za ovu jad i bedu od kvaliteta sranje-dinara ! pele. P.S. Jel ima neko kolor fotokopir mašinu? ;)
biznis.389 dejanr,
>> > Izgleda da su na novim dinarima Tesla, Njegoš & co. Tako >> > bar pokazaše na NTV. Još da vidimo da li je neka >> > zaštićena hartija ili su opet bonovi. >> >> Ma bonovi su zakon za ovu jad i bedu od kvaliteta sranje-dinara ! Da, u međuvremenu dobih (na poklon :) 1 superdinar, ista ona shit hartija sa nekim polužigom. Ukratko, kao i novčanica od 10 dinara, samo što ima serijski broj.
biznis.390 .marko.,
Danas u centru grada dileri su za 10 DEM davali 7 SDin a za 12 SDin davali 10 DEM. Jedan od njih mi pokaza svezanj u kome je bilo oko 200 SDin u apoenima od po 1 SDin. Dileri su opet puni dinara, dakle stara prica se nastavlja.
biznis.391 dejanr,
>> Danas u centru grada dileri su za 10 DEM davali 7 SDin a za >> 12 SDin davali 10 DEM. Ajde da razumem da se za 12 sdin dobija 10 maraka, verovatno je teško u banci kupiti marku. Ali zar se ne može u banci prodati marka i uzeti superdinar u odnosu 1:1 (ili par stotih manje)?? Pa trebalo bi jedva da čekaju da uzmu marke. Ili je u banci tolika gužva da ne može da se uđe (ne znam, nisam prolazio?) :(
biznis.392 jevta,
> se taksa može platiti i u robi. Znači prvo osnovna sredstva > firme, a ako ih nema dovoljno, kao što vecina firmi i nema, > onda ti dođu u kuću pa počnu popis stvari. :(( Hm... Ako njima duguje pravno lice, imaju li oni pravo da naplatu izvrše iz imovine fizičkog lica, tim pre ako fizičko lice svoju privatnu imovinu nije kupilo od zarade ostvarene putem inkriminisane firme ?
biznis.393 saricl,
Informacije u vezi ziro racuna: Umesto prve sestice dolazi cetvorka a umesto nule za SZR dolazi takodje cetvorka. 66600-685-0-19137 --> stari broj 46600-685-4-19137 --> novi broj Taksa je obavezna koliko mi je poznato a placace se do 31.03.94. To vazi i za porez.Inace doticna suma (vazi za pausal SZR) dobija se tako sto se suma za poslednje uplate poreza pomnozi sa dva i odsece pet cifara.To je cifra u SD.Ista ce se placati takodje do 31.03.94. Za mene ta cifra iznosi oko 150 SD svaka tri meseca. Kurs SD danas u Subotici je sledeci 13 SD = 10 DM i ima tendenciju zadrzavanja tj. prilicno je stabilan.(Razni dileri i razlicito vreme iste cifre.) Inace da je SD zasticen od falsifikovanja to je obicna laz.Nema vodeni zig,nema crvice, i nema zastitnu nit.Najobicniji bon.Bljak i fuj.
biznis.394 iboris,
Ł Nije uopšte za poređenje. Možda i nije. Onda je bilo mnogo opasnije.
biznis.395 snemcev,
>> U pravu si -- kontolni broj za drugi račun je 5. O tome nije bilo >> reči u "Službenom listu SRJ" broj 6/94 od 17.01.1994. godine. Stiglo je obaveštenje od SPPFN -- sve je isto, isto se računa i kontrolni broj.
biznis.396 snemcev,
>> firme u Krajinama imaju račune na 3 (Hrvatska) i 1 (Bosna), a sa >> njima se još posluje, pa da se ne poklope brojevi. Da, ali od 24.01.94 promet ide isključivo u starim dinarima -- za njih je super dinar strana valuta. Dobro ili loše, prosudite sami.
biznis.397 hobit,
> Nemaju ono onda ništa od toga. U okviru iste uredbe stoji da > se taksa može platiti i u robi. Znači prvo osnovna sredstva > firme, a ako ih nema dovoljno, kao što vecina firmi i nema, onda > ti dođu u kuću pa počnu popis stvari. :(( A šta se dešava sa d.o.o. firmama. Za njih bi trebalo da važi pravilo po kome samo imovina unesena u firmu i vlasništvo firme (ono nastalo radom firme) mogu da se konfiskuju za plačanja poreza, računa...
biznis.398 bigbrada,
!##!> A i macke mi nesto slabo mjaucu... !##! !##! Tek je januar, cuces u februaru da li jaucu ... U februaru ćemo svi jaukati, a ne samo mačke ;) Brada.
biznis.399 mirkot,
>> Takođe će da zatrpaju privredni sud odjavama preduzeća... To zezanje sada prilično košta. Najviše su nagrabuslili oni koji su svojevremeno registrovali preduzeća za sve i svašta, a pogotovu za spoljnu trgovinu. Možda je dobra strana velikih nameta to što će slabiji da ustuknu, a ostaće oni veći i jači tako da će se znati sa kime se posluje. Mirko
biznis.400 slom,
Ako ima mesta u grupi za skupljanje/razmenu novcanica starih dinara ubacujte me. sm
biznis.401 bjevdjic,
██ To zezanje sada prilično košta. Najviše su nagrabuslili oni koji su ██ svojevremeno registrovali preduzeća za sve i svašta, a pogotovu za ██ spoljnu trgovinu. Možda je dobra strana velikih nameta to što će ██ slabiji da ustuknu, a ostaće oni veći i jači tako da će se znati sa ██ kime se posluje. Stvar je u tome sto te "velike namete" retko ko moze i da plati, jer zasto bi neko platio 10.000 DEM godisnje za taksu, ako mu firma ne zaradjuje vise od 1000 do 2000 DEM mesecno ?? Neka se neko raspita koliki je broj bas ovih firmi, pa ce vam sve biti jasno !! :( Jos jedna "zanimljivost" ove takse, je ta sto je vezana samo za Srbiju, a ne i za Crnu Goru koja je van toga, tako da ce biti saljenja sedista firmi u tu republiku !! Drzava na ovaj nacin ne da gusi nego UBIJA mala preduzeca, kao i privatnu inicijativu, a favorizuju se veliki drzavni i privatni konglamerati !! Ako je ta taksa podstrek sa privatnu inicijativu onda se tu neko grdno zajebao !! Da napomenem da u tim "malim" preduzecima radi preko 80.000 ljudi i da ce svi oni ostati bez posla ukoliko ova taksa bude odobrena od strane parlamenta (a sumnjam da ce i biti, jer ni oko predsednika parlamenta ne mogu da se sloze), jer jos ima mnogo nejasnih stvari !! Ipak treba sacekati jos koji dan da bi se razjasnile neke stvari i da to prodje kroz parlament i tek tada cemo znati da li firme treba gasiti, udruzivati ili pak nesto trece !! U krajnjem slucaju mislim da neka vrsta takse ipak treba da ostane na snazi, barem da bi se eliminisala fiktivna preduzeca (ne treba da podsecam da su neki ljudi registrovali desetak i vise firmi) !! Medjutim, uvoditi nerealne takse je suludo i bojim se da to nece imati ko da plati, osim onih velikih firmi koje su takodje nekad bile male firme i koje niko nije sprecavao da se razvijaju !! :(
biznis.402 boccaccio,
> Hm... Ako njima duguje pravno lice, imaju li oni pravo da > naplatu izvrše iz imovine fizičkog lica, tim pre ako > fizičko lice svoju privatnu imovinu nije kupilo od zarade > ostvarene putem inkriminisane firme ? Pa, recimo da nemaju. Ali (uvek neko ali), postoji direktor, vlasnik, tj. osnivač firme. Oni su i kao fizička lica odgovorni za rad pravnog lica. Samim tim moguće je da će i za to naći rupu u zakonima (koje namerno i pišu sa rupama). boccaccio BTW Da li je vlada Crne Gore mogla da naredi zaplenu nafte Jugoskandik Petrola, kao nadoknadu za dug Jugoskandik Štedionice, pošto su to dva pravna lica. Ovo navodim sako kao primer, nemam nameru da branim Jugoskandik.
biznis.403 cnenad,
ŁŁŁ sto rece pacoliki sa bastilje. :))))))))))))))))) Jel mislimo na istog ?
biznis.404 cnenad,
ŁŁŁ ÷■÷ Kljucno pitanje je da li ce za "superdinare" u banci moci da ŁŁŁ ÷■÷ se dobiju marke u kesu, i koliko dugo. Onoga momenta kada ne ŁŁŁ ŁŁŁ Verovatno ce neko vreme moci, ali ce ljudi mnogo vise ŁŁŁ prodavati devize drzavi nego od nje kupovati. Mislim da ce tako Danas je baba dobila penziju u novim dinarima, ali.. 1. U pošti nema novih dinara ali ih zato ima na ulici kod dilera. 2. Na jedvite jade keva je uspela da 'isčupa' na nove čekove 20 dinara. 3. Otišla je u banku da kupi DEM-ončiće, ali može samo da se otvori štedna knjižica na koju će biti upisan iznos u DEM. :((((( 4. Pretpostavljate, odgovor je bio "NEKA HVALA" ;) 5. Na ulici je za 20 dinara novih kupljeno 16 DEM. :))) 6. Program je već pukao, zar ne ? :))))))) 7. Kraj
biznis.405 cnenad,
ŁŁŁ> firme, a ako ih nema dovoljno, kao što vecina firmi i nema, ŁŁŁ> onda ti dođu u kuću pa počnu popis stvari. :(( ŁŁŁ ŁŁŁ Hm... Ako njima duguje pravno lice, imaju li oni pravo da naplatu ŁŁŁ izvrše iz imovine fizičkog lica, tim pre ako fizičko lice svoju Mogu da dobiju od imovine firme samo jedan pisaći sto koji su već termiti dobro oglodali ! :))))))) Mislim da ne mogu ništa od privatne imovine da uzmu jer to nije imovina firme iako ja jesam njen osnivač i vlasnik. BTW, zašto onda postoje firme sa PO i DOO ? Ako je PO, odgovara i vlasnik i osnivač svojom privatnom imovinom i imovinom firme, dok DOO odgovara samo svojom imovinom (imovina firme). U emisiji 'otvoreni studio' u kojem su se počeli pojavljivati neki od predstavnika državne 'KOŠARKAŠKE' reprezentacije rečeno je da se taksa plaća odmah, u celom iznosu, da nije vezana za profit firme već za delatnost za koju je firma registrovana. Izgleda da im je cilj da ukinu neke delatnosti kod privatnika za koje je država i inače imala monopol. Zanimljivo je što nisam uspeo da dokučim u koju vrednosnu grupu za taksu potpada moja firma koja je registrovana za sve osim za LEKOVE, NAFTU, DROGU I ORUčJE. Pričaju u stilu za sve ostale delatnosti 1000 DIN, za spoljno trgovinske firme 5000. Firma je i za to registrovana ali kao što rekoh nije ništa radila od samog osnivanja. Da li to znači da pošto imam registrovanu i tu delatnost odmah podpadam pod tu grupu ?
biznis.406 cnenad,
ŁŁŁ Ajde da razumem da se za 12 sdin dobija 10 maraka, verovatno je ŁŁŁ teško u banci kupiti marku. Ali zar se ne može u banci prodati ŁŁŁ marka i uzeti superdinar u odnosu 1:1 (ili par stotih manje)?? ŁŁŁ Pa trebalo bi jedva da čekaju da uzmu marke. ŁŁŁ ŁŁŁ Ili je u banci tolika gužva da ne može da se uđe (ne znam, nisam ŁŁŁ prolazio?) :( Pa na RTS-eri 'žvalave' da je moguće kupiti i prodati u banci devize, čak su i snimali izveštaj iz neke banke i pitali blagajnika koji je potvrdio to. žujem malopre na radi(j)u da Beobanka daje devize, a ako ih trenutno nema otvara štednu knjižicu ili zakazuje novi dolazak u banku (liči li Vam ovo na DAFIMENT ?). Inače zakazivanje je obavezno za iznose veće od 100 DEM. Takođe reporter iz Mladenovca javlja da dileri traže na ulici za 10 DEM 20 DIN a u Novom Sadu čak 40 ?!? Ukoliko banke ne počnu uskoro da prodaju devize (keš din za keš dem) ode mast u propast.
biznis.407 cnenad,
ŁŁŁ radili kao "slobodni strelci", tj. da im niko nije odredio kurs nego Može biti. Na nekoliko mesta u različito vreme juče je kurs (kupujem marke za dinare) bio od 1.1, 1.2, 1.3. 1.4. dinara. Samo je činjenica da na ulici imaju već prilično veliku količinu novih dinara. Pričaju da se po nekim poštama u gradu može dići celokupan iznos, dok su u nekim poštama ograničili isplatu na 10 din (čekom) i 20 (post karticom) dok su banke isplaćivale 60% od celokupnog iznosa na računu. Kao da pokušavaju takvim merama da spreče odliv novca na ulicu.
biznis.408 dejanr,
>> 3. Otišla je u banku da kupi DEM-ončiće, ali može samo da se otvori >> štedna knjižica na koju će biti upisan iznos u DEM. :((((( U Beobanci su danas mogle da se kupe marke za superdinare. Znam dva primera. >> 6. Program je već pukao, zar ne ? :))))))) Ne... samo treba malo vremena da se uigra. Pući će ipak malo kasnije, recimo za dve meseca?
biznis.409 ndragan,
/ Dosad im je hleb bio 0.03 DEM, a sada će biti "samo" 3 SDIN, pa Podatak od proizvođača ("čitoprodukt"): 0,65 Nd, (Sdin mi liči na "starih dinara", pa će da izaziva zabunu), s tim što su mi obračunali po 13M starih dinara, iako je zvanični kurs danas bio 12MSd: 1Nd. Inače, po mojim informacijama, kurs marke ide od 1,20 do 1,50 ND za 1 DM, kako gde i ko koga. Dileri _prodaju_ marke i gomilaju dinare, verovatno da bi ih uskoro (odmah?) kod države pretvorili po kursu 1:1. Bue_ Ndragan
biznis.410 ndragan,
/ zaradio ili ne. Rok placanja: 8 dana od objavljivanja u Sl.Gl.RS. Komentar u jednoj većoj trgovačkoj firmi ovde: "mrtvac ne prdi". Bue_ Ndragan
biznis.411 ndragan,
/ 45500-601-0-11191 račun u novim dinarima u Kikindi -?- Kontrolna cifra se izračunava nanovo. Takođe, za crnogorske račune vodeća petica umesto četvorke. Bue_ Ndragan
biznis.412 ndragan,
/ Ako sve to ne bude previše oporezovano, tj. ako se bude isplatilo, ima Trebalo je da se ujedem za jezik. Jel neko zna da li je veći stari porez ili novi umanjeni sa dodatom akcizom na proizvođačku cenu? Na šta li će da liči popis robe za retroaktivno izračunavanje akcize na zalihe, a baška što ista ima da se plati u roku od osam dana? žuo sam neke procene da akciza na zatečenu robu treba da je veća od dosad emitovanih dinara. Harač, ništa drugo. Ko ima alkoholna pića i još neke stvari na zalihi, najpametnije što može da uradi je da izađe na ulicu i podeli, ili da sve porazbija. Najmanja je šteta. Bue_ Ndragan
biznis.413 mbakovic,
> Ako je PO, odgovara i vlasnik i osnivač svojom privatnom imovinom i imovinom > firme, dok DOO odgovara samo svojom imovinom (imovina firme). Mislim da si ovde potpuno u pravu. Firma d.o.o. je u stvari društvena firma koju je osnovalo privatno lice, a to je po zakonu moguće uraditi (i moja firma je tako registrovana). U tom slučaju situacija je ista kao i u slučaju bilo koje društvene firme - ukoliko nemaš para da izmiriš obaveze mogu ti oduzeti robu sa zaliha, ukoliko je imaš, ili drugu imovinu firme ali niko neće doći direktoru kući i pleniti njegovu ličnu imovinu. Kada sam pre par godina registrovao firmu prepisivao sam sve papire od čoveka koji je imao preduzeće već ranije pa sam se, između ostalog, interesovao šta znači ono d.o.o. u nazivu. Reče da ni sam nije siguran ali je imao dobrog advokata koji mu je na isto pitanje odgovorio da je bolje tako je registrovati iz gore navedenih razloga. > ništa radila od samog osnivanja. Da li to znači da pošto imam registrovanu > i tu delatnost odmah podpadam pod tu grupu ? Izgleda da će nešto menjati u načinu plaćanja taksi u smislu da ćeš biti svrstan u pojedinu grupu u zavisnosti od delatnosti kojom si se bavio, a ne kako si registrovan. Logično bi bilo da, ako nisi ništa radio, platiš najnižu taksu - 1000 din. Takođe se govori da taksu neće plaćati preduzeća koja su pokrenula stečajni postupak (bez obzira što nije okončan do 28.02.). U svakom slučaju - biće značajnih izmena. Treba sačekati još neki dan, a nadam se da niko nije pomislio da taksu plati pre 28. mbakovic
biznis.414 snemcev,
>> Hm... Ako njima duguje pravno lice, imaju li oni pravo da naplatu >> izvrše iz imovine fizičkog lica Ne. Imovina pravnog i imovina fizičkog lica su dve različite stvari. Mada, u ovoj zamlji je sve moguće. Nešto se šuška da je sledeća na redu taksa za vlasnike, suvlasnike i deoničare privatnih preduzeća -- 500 SYUD po glavi. Istina ili trač, čuće se...
biznis.415 pele,
>=} Ne... samo treba malo vremena da se uigra. Pući će ipak >=} malo kasnije, recimo za dve meseca? Da organizujemo VOTE? :) pele.
biznis.416 ndragan,
/ Kao da pokušavaju takvim merama da spreče odliv novca na ulicu. Da ne bi slučajno narod pokupovao marke pre njihovih dilera. Bue_ Ndragan
biznis.417 vstan,
> 1. U posti nema novih dinara ali ih zato ima na ulici kod dilera. > 2. Na jedvite jade keva je uspela da 'iscupa' na nove cekove 20 dinara. Ja danas podigo celu penziju. Moglo je na jedan stari cek.
biznis.418 .marko.,
-->> Takode reporter iz Mladenovca javlja da dileri traze na ulici za 10 -->> DEM 20 DIN a u Novom Sadu cak 40 ?!? -->> Ukoliko banke ne pocnu uskoro da prodaju devize (kes din za kes dem) -->> ode mast u propast. Mislim da je poenta, bar trenutno u poverenju.Naime, narod ne moze posle svega da ima i malo poverenja u dinar,ovu drzavu i sl. Svi se trude da se otarase dinara a i kvalitet izrade istih uliva misao u glavu da se radi o jos jednoj obmani. Inace juce su u cini mi se Beobanci na Dusanovcu vrsili konverziju i dinara i deviza uz odredjenu proviziju.Ali i tu se narod snasao, bas zbog pomenute provizije pa su ljudi bukvalno medjusobno menjali novac u odnosu 1:1 bez obzira da li su menjali marke za dinare ili obrnuto.
biznis.419 .marko.,
-->>>> 6. Program je vec pukao, zar ne ? :))))))) -->> Ne... samo treba malo vremena da se uigra. Puci ce ipak malo kasnije, -->> recimo za dve meseca? Cenim da ce to biti znatno ranije, samo da ne puknemo mi, to ne bi valjalo.
biznis.420 vujos,
¨>BTW Da li je vlada Crne Gore mogla da naredi zaplenu nafte ¨>Jugoskandik Petrola, kao nadoknadu za dug Jugoskandik Štedionice, ¨>pošto su to dva pravna lica. Ovo navodim sako kao primer, nemam Nije naredila. Uradila je to sama ;)
biznis.421 ilazarevic,
> koje mi fale pa ako je neko zainteresovan neka se javi da ga > bačimo u grupu da ne davimo ostale :) Baci mene :)
biznis.422 goranr,
>> Ne... samo treba malo vremena da se uigra. Pući će ipak malo kasnije, >> recimo za dve meseca? Da nisi previše optimističan? :))) ÔOPAH
biznis.423 skerl,
│ 5. Na ulici je za 20 dinara novih kupljeno 16 DEM. :))) └──── Na bilo kojoj pijaci je mogla da menja 1:1. Seljaci nece ni da cuju za neki drugi odnos. Cak teraju ljude koji traze za 20 dem vise od 20 dinara. Pozdrav, Skerl.
biznis.424 index,
÷■÷>> 6. Program je već pukao, zar ne ? :))))))) ÷■÷ ÷■÷ Ne... samo treba malo vremena da se uigra. Pući će ipak malo ÷■÷ kasnije, recimo za dve meseca? Tačno tj. i ja mislim tako, ali postoji jedan bitan problem. Kako sada stvari stoje, može lako da se desi da pokne SSdinar, a stari da preživi. Zašto? Zato što nove štampaju, a stare ne. Pri tome, umesto da ga puste niz vodu, drže visoko kurs starog dinara. To je totalno nelogično. Starom dinaru bi sada morali da obaraju vrednost da bi povećali tražnju novog dinara i time ojačali isti. Nenad
biznis.425 snemcev,
>> A šta se dešava sa d.o.o. firmama. Za njih bi trebalo da važi pravilo >> po kome samo imovina unesena u firmu i vlasništvo firme (ono nastalo >> radom firme) mogu da se konfiskuju za plačanja poreza, računa... Deoničari za obaveze društva odgovaraju najviše do iznosa svojih pojedinačnih osnivačkih uloga -- tako nekako glasi moj omiljeni član iz Statuta firme. ;))
biznis.426 snemcev,
>> To zezanje sada prilično košta. Najviše su nagrabuslili oni koji su >> svojevremeno registrovali preduzeća za sve i svašta, a pogotovu za >> spoljnu trgovinu. Vezano za ove nove namete nazvane taksa: republička vlada će najkasnije do ponedeljka doneti Uredbu o izmeni Uredbe o plaćanju bla-bla-truć taksi -- tako bar izjavljuje gospodin poznat pod nadimkom Raspevani Starac.
biznis.427 snemcev,
>> Pa, recimo da nemaju. Ali (uvek neko ali), postoji direktor, >> vlasnik, tj. osnivač firme. Oni su i kao fizička lica odgovorni za >> rad pravnog lica. Samim tim moguće je da će i za to naći rupu u >> zakonima (koje namerno i pišu sa rupama). Obveznik posebne takse je pravno, a ne fizičko lice, pa samim tim mogu da terete samo pravno lice.
biznis.428 snemcev,
>> Danas je baba dobila penziju u novim dinarima, ali.. >> >> 3. Otišla je u banku da kupi DEM-ončiće, ali može samo da se otvori >> štedna knjižica na koju će biti upisan iznos u DEM. :((((( Pre par dana je deda bio da podigne penziju. Kako su i on i baba imaju penzije manje od 50.00 SYUD, kupio je ukupno 20 DEM (10 DEM po glavi za penzije do 50 SYUD, 20 preko tog iznosa). Dobio je keš bez ikakvih problema. "Kvaka" je u tome da to mogu da rade samo penzioneri i to samo prilikom podizanja penzije.
biznis.429 snemcev,
>> Pričaju u stilu za sve ostale delatnosti 1000 DIN, za spoljno >> trgovinske firme 5000. Spoljno trgovinske firme plaćaju 10,000 SYUD. >> Firma je i za to registrovana ali kao što rekoh nije ništa radila od >> samog osnivanja. To ne utiče na visinu takse. >> Da li to znači da pošto imam registrovanu i tu delatnost odmah >> podpadam pod tu grupu ? Upravo tako.
biznis.430 snemcev,
>> Firma d.o.o. je u stvari društvena firma koju je osnovalo privatno >> lice, a to je po zakonu moguće uraditi (i moja firma je tako >> registrovana). >> ... >> pa sam se, između ostalog, interesovao šta znači ono d.o.o. u nazivu. DOO je skraćenica od "deoničarsko društvo sa ograničenom odgovornošću". Nema nikakve veze sa društvenim firmama. Btw, privatno lice i ne može da osnuje društvenu firmu -- zovu se društvene jer im je osnivač (*uslovno* rečeno) društvo. >> Izgleda da će nešto menjati u načinu plaćanja taksi u smislu da ćeš >> biti svrstan u pojedinu grupu u zavisnosti od delatnosti kojom si se >> bavio, a ne kako si registrovan. Uredbom objavljenom u "Službenom glasniku" to nije predviđeno. Mada, Avramović je večearas u gnjavniku rekao kako će republička vlada najkasnije do ponedeljka izmeniti taj svoj propis. >> Logično bi bilo da, ako nisi ništa radio, platiš najnižu taksu - 1000 din. Možda za normalne ljude, ali za našu vladu, nikako ne. >> Takođe se govori da taksu neće plaćati preduzeća koja su pokrenula >> stečajni postupak (bez obzira što nije okončan do 28.02.). Direktor RUJP-a Kikinda je izjavio da za taksu neće teretiti nikoga po osnovu bilo koje delatnosti za koju je pokrenut postupak brisanja iz registracije.
biznis.431 snemcev,
>> Može biti. Na nekoliko mesta u različito vreme juče je kurs (kupujem >> marke za dinare) bio od 1.1, 1.2, 1.3. 1.4. dinara. U Kikindi se ustalio na 1.2 SYUD za 1 DEM. U suprotnom smeru, za 1 DEM dobija se 1 SYUD.
biznis.432 snemcev,
>> Kontrolna cifra se izračunava nanovo. Takođe, za crnogorske račune >> vodeća petica umesto četvorke. Za Crnu Goru ide petica umesto dvojke. Da je četvorka, bilo bi zabune sa novim računima u Srbiji i starim u Montenegro.
biznis.433 umajstorovic,
> koje mi fale pa ako je neko zainteresovan neka se javi da ga > bacimo u grupu da ne davimo ostale :) BTW, i ja imam dosta ovih "novijih" novcanica. Jeste da nisu neki rariteti, ali nekom mozda nedostaju, pa bi bilo steta da se bace. So, ubacite i mene ako ima mesta :).
biznis.434 iboris,
Ł Mislim da si ovde potpuno u pravu. Firma d.o.o. je u stvari društvena D.O.O. znači društvo sa ograničenom odgovornošću i takva firma garantuje SAMO svojom imovinom, dakle imovinom firme.
biznis.435 iboris,
Ł konglamerati !! Ako je ta taksa podstrek sa privatnu inicijativu onda Ł se tu neko grdno zajebao !! Da napomenem da u tim "malim" preduzecima Ł radi preko 80.000 ljudi i da ce svi oni ostati bez posla ukoliko ova Pa neće ostati bez posla. Preći će u ilegalu, a država će ostati bez poreza.
biznis.436 dejanr,
>> "Kvaka" je u tome da to mogu da rade samo penzioneri i to samo >> prilikom podizanja penzije. Tako je možda bilo prvih dana, dok su se "opepelili" (birokratija etc). Već juče i danas u većini banaka ovde u Beogradu može sasvim normalno da se vrši konverzija u oba smera. žak i nije neka naročita gužva za kupovinu maraka, čini mi se (nasumičan utisak) da ima više onih što bi da prodaju marke za superdinare. Juče sam sa jednim prijateljem prolazio pored Beobanke i on svrati da kupi marke, ja sa njim da mu pravim društvo :) Da smo čekali, čekali bi možda 10-15 minuta uvr' glave. Međutim, videsmo jednog čoveka koji je čekao da proda marke, pa se menjasmo u odnosu 1:1. Propade banci onaj delić procenta provizije ;)
biznis.437 cnenad,
ŁŁŁ Mislim da si ovde potpuno u pravu. Firma d.o.o. je u stvari društvena Moja firma je privatna, ja sam jedan jedini osnivač, vlasnik i direktor i radnik :))) a uz to još i D.O.O. Nisam čuo ni za jednu firmu čiji je vlasni društvo a da je d.o.o. ŁŁŁ Izgleda da će nešto menjati u načinu plaćanja taksi u smislu da ćeš ŁŁŁ biti svrstan u pojedinu grupu u zavisnosti od delatnosti kojom si se Pa moraće, ako ne žele da im i ostale firmu odu u ilegalu i da rade na crno. Jedino ako nisu spremili efikasne mere i kazne zatvorom za takve slučajeve, pošto već imaju dovoljno finansijske i prave policije. ŁŁŁ radio, platiš najnižu taksu - 1000 din. Takođe se govori da taksu Uh, hvala ti puno, mogao si da staviš i 100 din. jer je to najniža taksa valjda. :))) To bih nekako i nakrpio da im platim.
biznis.438 cnenad,
ŁŁŁ U Beobanci su danas mogle da se kupe marke za superdinare. Znam dva ŁŁŁ primera. Komšinica radi u Beobanci u šalterskoj službi tako da se redovno kod nje informišem i dobijam informacije da i dalje ne daju keš devize za dinare. ŁŁŁ>> 6. Program je već pukao, zar ne ? :))))))) ŁŁŁ Ne... samo treba malo vremena da se uigra. Pući će ipak malo kasnije, ŁŁŁ recimo za dve meseca? Moguće, ali ako bi banke podržale kupoprodaju deviza, i narod navalio a one to izdržale (što je sasvim nemoguće) jedno 2-3 meseca ljudi bi videli da možda i ima pokrića i da novi dinar i vredi pa bi prestali da kupuju marke za dinare. Međutim, dinara je vrlo malo u opticaju što može da znači da su ih pustili po nekoj približnoj proceni 'koliko ima DEM ovde', tako da su za sada stabilni. Ipak nije samo to znak stabilnosti, nego i situacija na tržištu. Ja dajem rok 2-3 meseca da program puca ?
biznis.439 cnenad,
ŁŁŁ Ja danas podigo celu penziju. Moglo je na jedan stari cek. Kako gde ! Nije u svim poštama, ali su im objašnjenja bila vrlo neuverljiva za mene. Kažu, 'usmeno' naređenje upravnika pošte. Meni ono ništa ne znači, ali opet nisam uspeo da dobijem sve pare sa računa, iako sam se duže raspravljao sa službenicom.
biznis.440 cnenad,
ŁŁŁ Na bilo kojoj pijaci je mogla da menja 1:1. Seljaci nece Na pijaci da kupi marke ili povrće, voće ? Da je htela, tačno je, mogla je da uzme (kupi) nešto po odnosu 1:1 al' eto. Međutim na ulici je marka 1.5 dinar kad ja hoću da kupim DEM-ončiće, znači za 30 para više nego u utorak. BTW, ako nekome trebaju sve pare sa tekućeg, ima jedna mala pošta u Studentskom gradu na Novom Beogradu, drugi paviljon do autoputa. Daju sav novac koji imate na računu, pre toga se vrši provera, ali samo za nove dinare. Nema nekih velikih gužvi, ali su već TITOVI RATNICI saznali, pa su i oni polako počeli da navraćaju tamo. :(((((((((
biznis.441 cnenad,
ŁŁŁ Deoničari za obaveze društva odgovaraju najviše do iznosa svojih ŁŁŁ pojedinačnih osnivačkih uloga -- tako nekako glasi moj omiljeni član iz ŁŁŁ Statuta firme. ;)) Tačno tako. Strašan ulog za firmu 1.800 dinara iz novembra '92. :)))))))))))))
biznis.442 cnenad,
ŁŁŁ do ponedeljka doneti Uredbu o izmeni Uredbe o plaćanju bla-bla-truć ŁŁŁ taksi -- tako bar izjavljuje gospodin poznat pod nadimkom Raspevani ŁŁŁ Starac. Tako nešto spomenu i ministar za INDUSTRIJU pavličević. Videćemo šta će da bude od svega toga. Jer žalili su se privrednici da te takse moraju da budu srazmerno veličini i zaradi firme.
biznis.443 cnenad,
ŁŁŁ kupovinu maraka, čini mi se (nasumičan utisak) da ima više onih što bi ŁŁŁ da prodaju marke za superdinare. Na sva zvona po novinama pišu kako su se čak pojavljivale osobe koje su prodavale i 1000-2000 DEM za dinare. Nije mi prijatno da ovo napišem, ali čini mi se da ih je neka gadna muka (nesreća, smrtni slučaj) naterao na to.
biznis.444 iboris,
Ł Jedino ako nisu spremili efikasne mere i kazne zatvorom za takve Ł slučajeve, pošto već imaju dovoljno finansijske i prave policije. U tom slučaju bi morali da smeste bar jedno 100.000. ljudi u zatvore, a toliko mesta u ćorkama čak ni ovi naši nisu predvideli.
biznis.445 ndragan,
/ Kao da pokušavaju takvim merama da spreče odliv novca na ulicu. Da ne bi slučajno narod pokupovao marke pre njihovih dilera. Bue_ Ndragan
biznis.446 ndragan,
/ Za Crnu Goru ide petica umesto dvojke. Da je četvorka, bilo bi zabune Bio sam neprecizan: petica tamo gde inače mećemo četvorku. U bazama koje sam dosad prošao natrčao sam na ukupno jednu đetićku banku, i odmah prekucao peticu - te sam zaboravio šta je pisalo ispod :). Bue_ Ndragan
biznis.447 boccaccio,
> Podatak od proizvođača ("čitoprodukt"): 0,65 Nd, (Sdin mi > liči na "starih dinara", pa će da izaziva zabunu), s tim > što su mi obračunali po 13M starih dinara, iako je > zvanični kurs danas bio 12MSd: 1Nd. Kilogram mesa u C marketu 46, a u Pekabeti 110 ND. boccaccio p.s. Prelazim u vegetarijance. ;)
biznis.448 bjevdjic,
██ Kilogram mesa u C marketu 46, a u Pekabeti 110 ND. Ne lu*aj u C marketu na Dorcolu meso je od 6 do 10 ND sa tendencijom snizenja !! :) ██ p.s. Prelazim u vegetarijance. ;) Pogresno si informisan, ne moras !! :)
biznis.449 snemcev,
>> Bio sam neprecizan: petica tamo gde inače mećemo četvorku. U bazama >> koje sam dosad prošao natrčao sam na ukupno jednu đetićku banku, i >> odmah prekucao peticu - te sam zaboravio šta je pisalo ispod :). Jasno ko dan. ;) Inače, izgleda da ima pravila i u promeni kontrolnih brojeva. Kontrolna nula je prešla u peticu na svim računima koju su je imali, a koje sam video. Pravilnost ili slučajnost?
biznis.450 darone,
Kakva je razlika između deonica i akcija, odnosno između akcionarskog i deoničkog društva (ili deoničarskog, šta je već pravilno)?
biznis.451 iboris,
Ł Kakva je razlika između deonica i akcija, odnosno između akcionarskog i Ł deoničkog društva (ili deoničarskog, šta je već pravilno)? Nikakva. To su sinonimi.
biznis.452 dcolak,
│ Kakva je razlika između deonica i akcija, odnosno između akcionarskog i │ deoničkog društva (ili deoničarskog, šta je već pravilno)? Kako mi reče prof. nikakva :) Sledge DAMMIR!
biznis.453 dejanr,
>> Kakva je razlika između deonica i akcija Razlika je kao i između računara i kompjutera :)
biznis.454 snemcev,
>> Kakva je razlika između deonica i akcija, odnosno između akcionarskog >> i deoničkog društva (ili deoničarskog, šta je već pravilno)? U tome što su akcionarska društva postojala u Kraljevini Jugoslaviji, a ova što sad postoje se zovu deoničarska društva.
biznis.455 pyramid,
> U tome što su akcionarska društva postojala u Kraljevini Jugoslaviji, a > ova što sad postoje se zovu deoničarska društva. Meni izgleda logičnije deonica. U Americi se kaže "shares", što bi odgovaralo nečemu što se deli. Mene zanima ima li neko malo upućeniji u princip rada deoničarskog društva. Kako se osniva, kako se određuje statut, pravni status, kako se prodaju ili kupuju deonice, i gde, kako se vrši raspodela vlasti i naravno dobiti....itd ?
biznis.456 bulaja,
│Meni izgleda logičnije deonica. U Americi se kaže "shares", što bi │odgovaralo nečemu što se deli. └─── Da, ali toj podeli (dobiti) prethodi tvoje pravo na odlučivanje (akciju) na osnovu akcija/deonica/shares/stocks koje imaš.
biznis.457 cnenad,
ŁŁŁ Kakva je razlika između deonica i akcija, odnosno između akcionarskog i ŁŁŁ deoničkog društva (ili deoničarskog, šta je već pravilno)? Mislim da nema razlike, to su sinonimi.
biznis.458 pyramid,
> Da, ali toj podeli (dobiti) prethodi tvoje pravo na odlučivanje > (akciju) na osnovu akcija/deonica/shares/stocks koje imaš. Dakle deli se osim dobiti i vlast u firmi -> deonica. A ne odnosi li se stocks na nekretnine, nešto kao tapija ? Samo pitam.
biznis.459 dejanr,
Sticajem (ne)srećnih okolnosti, imam nekih milijardu i šest stotine miliona starih dinara u kešu. To mu dođe 120-130 novih, ili tako neštoAko nekome treba da se uplati neki porez, struja, voda ili ima neku drugu ideju kako da to zamenim za neku malo bolju valutu, mail me pa da se dogovorimo o kursu.
biznis.460 cnenad,
ŁŁŁ Sticajem (ne)srećnih okolnosti, imam nekih milijardu i šest stotine ŁŁŁ miliona starih dinara u kešu. To mu dođe 120-130 novih, ili tako Rasturaš kolekciju novčanica starih dinara ? ;)) Šteta, baš sam pre 10 dana prodao pošti 90 DEM da pokrijem minus u starim dinarima. :(((((((((
biznis.461 vitez.koja,
#=> Sticajem (ne)srećnih okolnosti, imam nekih milijardu i #=> šest stotine miliona starih dinara u kešu. To mu dođe Da nisu u pitanju rezultati milionskih zateznih kamata sa kraja januara ? :)
biznis.462 ljubisha,
Kada je i da li je uopšte izašla u upotrebu novčanica od 10 dinara ove godine na kojoj je lik Josifa Pančića? Novčanica je ista kao sadašnji je- dan novi dinar (i lice i naličje) samo je potpis drugog guvernera. Veliči- na je 115*55mm i štampana je na istoj hartiji kao i ovaj dinar.
biznis.463 dejanr,
>> Kada je i da li je uopšte izašla u upotrebu novčanica od 10 dinara ove >> godine na kojoj je lik Josifa Pančića? Novčanica je ista kao sadašnji je- >> dan novi dinar (i lice i naličje) samo je potpis drugog guvernera. Verovatno nisi pratio ranije ovu temu. Jeste izašla, zvanično 1. januara 1994. godine. Međutim, već tada nije ništa vredela, pa je malo toga štampano i nije ni za šta služilo, osim za kolekcionarstvo :) Nije je bilo lako nabaviti ali je najzad cdragan uspeo da se "dokopa" veće količine, pa smo od njega svi dobili po par komada. Možda je ostao neki i za tebe. Ova novčanica je zanimljiva i po tome što prva u istoriji (bar koliko se zna) nije imala serijski broj. Isto tako serijski broj nije imala ni novčanica od 100 dinara sa likom Tesle, iz istog perioda. Obzirom da ni ta novčanica nije ništa vredela kada se pojavila, bila je takođe teška za nabavku. Sada se iste te novčanice koriste kao 1 i 5 dinara, doduše sa drugim napisom i onom "zaštitnom mrljom" u uglu.
biznis.464 cnenad,
ŁŁŁ Kada je i da li je uopšte izašla u upotrebu novčanica od 10 dinara ove Hmm ! Malo čudno pitanje s obzirom da si posle naveo tačno njen izgled. Naravno da je bila izdata, tačno ne znam kad, al' ajde da kažem, početak januara 94, otprilike. I još nešto, mislim da nisu na njoj isto ispisane brojke. Na ovoj od 10 novih dinara je neki 'budženi heavy outlien bold font'.
biznis.465 index,
÷■÷ Kada je i da li je uopšte izašla u upotrebu novčanica od 10 ÷■÷ dinara ove godine na kojoj je lik Josifa Pančića? Novčanica ÷■÷ je ista kao sadašnji jedan novi dinar (i lice i naličje) ÷■÷ samo je potpis drugog guvernera. Veličina je 115*55mm i ÷■÷ štampana je na istoj hartiji kao i ovaj dinar. Da li ti treba? Imam nekoliko komada viška, pa ako imaš neke 'bivše' novčanice za razmenu... Nenad P.S. Ima li neko viška novčanicu od 100 (Tesla) iz te serije ?
biznis.466 ljubisha,
>najzad cdragan uspeo da se "dokopa" veće količine, pa smo od njega svi dobili >po par komada. Možda je ostao neki i za tebe. Znači da ipak čuvam ovih par komada. Za koju godinu će biti veliki raritet. Samo stvarno je šteta što nisu ostavili tu veličinu nego su je povećali. A i proverio sam je pod UV lampom. Baš je dlakava. :)
biznis.468 famozan,
Cena kapitala, trziste kapitala, obveznice, preferencijalne deonice, obicne deonice, cena hartija od vrednosti, leverage u ceni akcija, cena akcija u berzanskom ambijentu i drugo. Koga interesuje neka izvoli. Datoteka pisana u winword-u. cene.zip
biznis.469 vujos,
Šta se događa sa dinarom ovih dana ? Danas u Podgorici 10 DEM = 15 DIN !!! Izgleda Krajina uletila u monetarni sistem ??!!?
biznis.470 ilazarevic,
> Izgleda Krajina uletila u monetarni sistem ??!!? Uletela je poodavno, posledice sustižu. Naravno, Deda tvrdi da se ništa ne dešava.
biznis.471 cnenad,
ŁŁŁ Uletela je poodavno, posledice sustižu. Naravno, Deda tvrdi da se ništa ŁŁŁ ne dešava. I ko mu veruje ? Evo, žali se keva da su poskupeli neki proizvodi po radnjama, odmah nakon što je šticung krenuo ponovo. Naravno, to su po meni sve sad pokušaji da se rasturi program koji je lepo zaživeo, a da li svima odgovara to je već druga priča. Navodno je šticung pao, ali ipak mislim da opet neko iz samog vrha države to radi namerno, a ostali slede jer ne mogu drugačije da dođu do deviza kad im trebaju. Samo ako ipak imaju nameru da nastave tako, 'deda' bi morao da ih otkrije i javno kaže njihova imena i budu osuđeni na minimalno 10 godina tvorza. Sve to pod uslovom da je istinski zainteresovan da program uspe. Međutim sve tu meni smrdi da je ovo bio mali predah, još se bilo odavno šuškalo da će da ide na mesto guvernera narodne ba(n/j)ke. A on kao 'Ma ne znam, neću da kažem Vama" i sl. A i ona izjava da će da rasproda vozni park 'Mercedesa' u kojem nema nijednog Mercedesa je za ******. Što se tiče upada Krajine u MS SRJ čujem da kod njih i dalje priznaju samo marke, dok ovde više niko neće ni da čuje da mu nešto platite markama, pa je vrlo moguće da su vratili dobijene dinare i pokupovali devize.
biznis.472 corto,
>  je vrlo moguce da su vratili dobijene dinare i pokupovali >  devize. Pa sto se onda cudis za sticung ???? Pojavio se visak dinara, a manjak deviza.
biznis.473 ilazarevic,
> im trebaju. Samo ako ipak imaju nameru da nastave tako, 'deda' bi morao > da ih otkrije i javno kaže njihova imena i budu osuđeni na minimalno 10 > godina tvorza. Sve to pod uslovom da je istinski zainteresovan da program > uspe. Međutim sve tu meni smrdi da je ovo bio mali predah, još se bilo Misliš da on sme da kaže: "Taj i taj su krivi, u zatvor sa njima!" Meni se čini da se tako nešto neće nikada desiti. Najgore što može da bude je da opet žrtvuju nekog ministra.
biznis.474 cnenad,
ŁŁŁ Misliš da on sme da kaže: "Taj i taj su krivi, u zatvor sa njima!" Meni ŁŁŁ se čini da se tako nešto neće nikada desiti. Najgore što može da bude je E pa baš bi tako trebalo da bude za većinu 'prljavih' stvari koje se događaju kod nas da bi smo koliko-toliko počeli normalno da živimo i da svako počne da radi svoj posao i da od njega živi a ne na grbači drugih. Normalno pored ovoga programa bitno je da se ukinu sankcije i krene proizvodnja ali za to ćemo malo 'više' da pričekamo. Ako niko ne bude odgovarao, sve će ponovo da krene po starom a za to bi trebalo i odgovorne iz NB poterati na sud pod krivičnom odgovornoćšu. Po meni je 'ugrožavanje monetarnog sistema' isto kao i podrivanje odbrambene sposobnosti zemlje.
biznis.475 ilazarevic,
> Ako niko ne bude odgovarao, sve će ponovo da krene po starom a za to bi > trebalo i odgovorne iz NB poterati na sud pod krivičnom odgovornoćšu. Ovo se ne može desiti. Opet će se žrtvovati neko sa strane, da bi se glavni sačuvali. Tako je to ovde :(
biznis.476 cnenad,
ŁŁŁ> Ako niko ne bude odgovarao, sve će ponovo da krene po starom a za to bi ŁŁŁ> trebalo i odgovorne iz NB poterati na sud pod krivičnom odgovornoćšu. ŁŁŁ ŁŁŁ Ovo se ne može desiti. Opet će se žrtvovati neko sa strane, da bi se ŁŁŁ glavni sačuvali. Tako je to ovde :( Pa baš zato treba 'nagaziti' odgovorne iz NB i SPP jer su oni dužni da suzbiju takve pojave. Naravno ako oni urade svoj posao kako treba teško da će se još neko usuditi da proba da podriva monetarni sistem. A ako ne žele da rade svoj posao treba da odgovaraju za nanetu štetu i da se sklone odatle, a naravno i da vrate sve pare koje su uzeli za 'džabalebarenje'
biznis.477 snemcev,
>> Cena kapitala, trziste kapitala, obveznice, preferencijalne deonice, >> ... >> Koga interesuje neka izvoli. >> Datoteka pisana u winword-u. Jel može konverzija u čist ASCII?
biznis.478 zizic,
Da li neko moze da mi da vise informacija o znacenju brojki na bar-codovima ? (prvenstveno na EAN-12 koji se kod nas i u Evropi najvise koriste). Neko mi rece (a sticem utisak da je zaista tako) da prve 3 (mozda ipak 2) cifre oznacavaju zemlju proizvodnje...Da li iko zna gde mogu naci takve podatke SISTEMATIZOVANE ?? Ako imate sta da odgovorite, a smatrate da ovo pre spada pod EXTRA.RAZNO, nemam nista protiv ...
biznis.479 saricl,
> Šta se događa sa dinarom ovih dana ? > Danas u Podgorici 10 DEM = 15 DIN !!! > Izgleda Krajina uletila u monetarni sistem ??!!? Nije krajina veŠ ŐainoviŠ iskoristio priliku dok nije izabran guverner pa pustio u oticaj malo novca na pritisak privrede a za kreditiranje iste. Ode dinar niz vodu. Izgleda da su skeptici bili u pravu.
biznis.480 dikla,
>>> Koga interesuje neka izvoli. >>> Datoteka pisana u winword-u. > > Jel moze konverzija u cist ASCII? I meni je to zasmetalo !
biznis.481 ilazarevic,
> A ako ne žele da rade svoj posao treba da odgovaraju za nanetu štetu i da > se sklone odatle, a naravno i da vrate sve pare koje su uzeli za > 'džabalebarenje' Kad ih ti nateraš da ovo izvedu, ja ti odmah šaljem telegram podrške ;)
biznis.482 cnenad,
ŁŁŁ Kad ih ti nateraš da ovo izvedu, ja ti odmah šaljem telegram podrške ;) Mislim da bi pod malo većim pritiskom suda javnosti vrlo brzo bio pokrenut sudski postupak protiv odgovornih da već jednom i počnu da odgovaraju kad su odgovorni. Tvoj telegram podrške mi zaista ne bi trebao već iskrena podrška da se takav postupak u eventualnom slučaju i pokrene.
biznis.483 darone,
>> Nije krajina veŠ ŐainoviŠ iskoristio priliku dok nije izabran >> guverner pa pustio u oticaj malo novca na pritisak privrede a za >> kreditiranje iste. Što samo po sebi nije pogrešna stavka - mislim da bi i trebalo da postoji. U ovakvoj situaciji, bez 10% mesečno se teško živi (neću da kažem propašće industrija, jer ni pri onoj hiperultramegainflaciji nije ;)
biznis.484 ljubisha,
Koliko je teška zlatna poluga i koliko vredi? Ili koliko vredi kilogram čistog zlata?
biznis.485 darone,
>> Koliko je teška zlatna poluga i koliko vredi? Ili koliko vredi kilogram >> čistog zlata? Zavisi kojih para. Xe, vidi se da učim ekonomiju ;) Dakle, ne meri se vrednost zlata u odnosu na pare, već para u odnosu na zlato. Mada, odnos grAg : USD bi trebalo da je nešto više od 1:.78, ili, recimo, 1:.76. Koliko je teška zlatna poluga zavisi od poluge ;)
biznis.486 dtadic,
>> Koliko je teška zlatna poluga i koliko vredi? Ne znam da li je standard, ali se često koristi "format" od 12,5kg. >> koliko vredi kilogram čistog zlata? Po cenama sa svetskih berzi između 12 i 14 hiljada dolara.
biznis.487 ljubisha,
>Po cenama sa svetskih berzi između 12 i 14 hiljada dolara. Aha. Baš me je interesovalo jer je poslednjih dana ponovo bilo aktu- elno pitanje onih 250Kg zlata koje je Dafina ostavila kao depozit kod NBJ. Barata se sumom oko 3 miliona maraka a to mi je delovalo prilično malo za toliku težinu zlata.
biznis.488 dcolak,
│>> Koliko je teška zlatna poluga i koliko vredi? Ili koliko vredi kilogram │>> čistog zlata? │ │ Zavisi kojih para. Xe, vidi se da učim ekonomiju ;) Dakle, ne meri se │ vrednost zlata u odnosu na pare, već para u odnosu na zlato. Mada, odnos │ grAg : USD bi trebalo da je nešto više od 1:.78, ili, recimo, 1:.76. Pitao je koliko vredi, so, koliki je društveno potreban rad da bi se dobila jedna poluga? To je njena vrednost. Cena zavisi od vrednosti i gomile drugih stvari (nama omiljena ponuda i potražnja). Nekada su se pare vezivale za zlato (do sredine '70-tih se u USA moglo menjati pare za zlato, no pošto je došlo do odliva zlata, USA je (poslednja u svetu) ukinula tu mogućnost), sada se vezuju, bar što se tiče nas, huh ko će ga znati za šta (marku?) :)) Sledge DAMMIR!
biznis.489 madamov,
> Ili koliko vredi kilogram čistog zlata? Vrednost se menja. Trebalo bi da pratiš Financial Times i stanje na berzi da bi imao tačan odgovor. CNN na svakih pola sata do sat daje, pored kursa najznačajnih valuta, i vrednost unce zlata.
biznis.490 bigbrada,
*>> odnos grAg : USD bi trebalo da je nešto više od 1:.78, ili, A da nije možda grAu? Brada.
biznis.491 ognjen,
)-> Koliko je teska zlatna poluga i koliko vredi? Ili koliko )-> vredi kilogram cistog zlata? 1 l zlata = 19 320 g - ni malo lagano... :)
biznis.492 darone,
>> Pitao je koliko vredi, so, koliki je društveno potreban rad da bi >> se dobila jedna poluga? To je njena vrednost. Cena zavisi od vrednosti >> i gomile drugih stvari (nama omiljena ponuda i potražnja). Naravno, ali šta si očekivao? Da odgovorim u časovima? U ljudima? U kapacitetima? Odgovorio sam u jednoj od najstabilnijih svetskih valuta, onoliko koliko sam umeo. Kad već sve toliko znaš, molim te da mi kažeš koliko vredi jedna zlatna poluga (ti ne reče u poruci, a pokudi <- aorist ;) me koliko znaš i umeš). Da, reci mi "koliki je društveno potreban rad da bi se dobila jedna poluga" zlata.
biznis.493 dcolak,
│ Kad već sve toliko znaš, molim te da mi kažeš koliko vredi jedna zlatna │ poluga (ti ne reče u poruci, a pokudi <- aorist ;) me koliko znaš i umeš). │ Da, reci mi "koliki je društveno potreban rad da bi se dobila jedna poluga" U svojoj poruci si izvoleo da se exponiraš podatkom da učiš ekonomiju, i onda si izvalio da se vrednost para meri u odnosu na zlato. Vrednost para je i dalje društveno potreban rad da... Kao što znaš papir i mastilo nisu suviše skupi, a rad je relativno bezbolan... Novac je _oznaka_ za određenu količinu zlata a njegova vrednost je beznačajna. Inače, nisam siguran da je svuda u svetu novac pokriven zlatom... Sledge DAMMIR!
biznis.494 todorp,
> Novac je _oznaka_ za odredenu kolicinu zlata a njegova vrednost je > beznacajna. Inace, nisam siguran da je svuda u svetu novac pokriven > zlatom... Tacno, novac je jos od I WW prestao da bude direktno konvertibilan za zlato, jer su valute zaracenih strana znacajno obezvredjene i niko nije mogao da natera banke da menjaju papir za zlato :) Inace prava zurka je nastala tridesetih za vreme velike svetske krize. Tako da je do 1915 konacno napusteno zlatno pokrice, tj. napustene su obaveze banaka da za emitovanu kolicinu banknota imaju odgovarajucu kolicinu zlata. [EXTRA.5/biznis:488 (dcolak)] > Nekada su se pare vezivale za zlato (do sredine '70-tih se u USA > moglo menjati pare za zlato, no posto je doslo do odliva zlata, > USA je (poslednja u svetu) ukinula tu mogucnost), sada se vezuju, > bar sto se tice nas, huh ko ce ga znati za sta (marku?) :)) Tacnije do 1968-e ;)) Btw. vidi se da si bio redovan kod Dragishe ;))) Btw. Ako nekog zanima kako je nastao papirni novac: U davna, pradavna vremena :))) ljudi su shvatili da promet robe moze da promet moze da se odvija i bez zlata. Tako su bogatuni ostavljali zlato kod zlatara ili kod banaka a ove su im davale potvrde koje su vazile na donosioca (uz saglasnost vlasnika). Placanje ovakvim papiricima je imalo prednost jer je bio i sigurniji laksi transport i zlato se nije habalo. Kada se ovaj nacin prosirio posao izdavanja 'banknota' su iskljucivo preuzele banke kao novcarske institucije. Sada to radi iskljuciovo centralna banka. Pozdrav od Todora
biznis.495 wizard,
> Da, reci mi "koliki je društveno potreban rad da bi se dobila jedna > poluga" zlata. Zavisi od mnogo čega. Da li ćeš brzo da trčiš ili imaš kola, da li znaš šifru ili moraš da obijaš...
biznis.496 dcolak,
│ Tacno, novac je jos od I WW prestao da bude direktno konvertibilan za │ zlato, jer su valute zaracenih strana znacajno obezvredjene i niko nije │ mogao da natera banke da menjaju papir za zlato :) Inace prava zurka je Mi na FON idemo, i dobri smo đaci, ko na FON ne ide, neka.. uh, ostadoh bez inspiracije :) Sledge DAMMIR!
biznis.497 saricl,
> su odgovorni. Tvoj telegram podrške mi zaista ne bi trebao već iskrena > podrška da se takav postupak u eventualnom slučaju i pokrene. Reci kakvu podrÜku tra×iÜ i ja cu ti je pru×iti. P.S.-Jedino na novac zaboravi, da ga imam vec bih neÜto menjao!
biznis.498 saricl,
Narode ovo je biznis pa reko da pitam. U zadnje vreme malo malo pa neka privatna ili druÜtvena firma emituje dugorocne hartije od vrednosti ili ti deonice. Mene zanima dali postoji nacin da se sazna koje sve firme na teritoriji ove naÜe dr×ave imaju emitovane deonice, koja je njihova vrednost, kad su emitovane i kakav je stepen rasta. To su sve standardni podaci koji mogu da se dobiju na uvid u svim zemljama, e mene zanima dali tako neÜto mo×e da se dobije kod nas. Naravno da su vrednosti izra×ene u nekoj konvertibilnoj valuti da nebi doÜli u situaciju da najveci gubitaÜi imaju rast od milijardi procenata godiÜnje. Recimo da sam zainteresovan da ula×em u deonice neke firme pa me zanima koja je najpogodnija, i koja daje odgovarajuci stepen sigurnosti kapitala.
biznis.499 saricl,
> Što samo po sebi nije pogrešna stavka - mislim da bi i trebalo da postoji. Ăuj problem je u tome da se novac nesme Ütampati bez pokriŠa ni pod kakvim izgovorom. Dalj Šak i ako ima pokriŠe nesme se Ütampati ako za njim ne postoji potreba. Trenutno je u opticaju viÜe novca nego Üto je potrebno pa je Üticung marke porastao Üto samo ukazuje da iz opticaja kratkoroŠno treba povuŠi odre­enu koliŠinu novca. Socijalna politika dolazi na kraju. Mislim da prvo treba omoguŠiti rad i pre×ivljavanje sposobnima, pa tek onda brinuti o onim drugim inaŠe Še nas ti drugi uguÜiti u potpunosti, ili ako je ovako jednostavnije: Nema te socijalne politike koja mo×e dozvoliti podelu sredstava koja nisu zara­ena. Poljoprivrednici se ×ale da nemaju para za kreditiranje proizvodnje. Svaki od njih garant ima para za setvu samo neŠe da rizikuje suÜu, i loÜe otkupne cene pa ko veli nek dr×ava rizikuje, ja za sebe imam i nemoram da sejem. Takvi su i direktori do­u kod AvramoviŠa i kukaju za svoju porciju dinara, pa se posle busaju u grudi Üto su "zaradili" ovoliko i onoliko.
biznis.500 ndragan,
Pajz sad ovo: Banatska banda, ovaj, banka, uvela ovakav propis: mesečno imaš fore na deset čekova i jedan listić sa izvodom; preko toga svaki ček 10 para i svaki listić izvoda 15 para. Na jedan izvod stane 9 stavki (za stare dinare jednu stavku guta obaveštenje da se minus može pokriti novim dinarima). Normalno, odustao sam od ispisivanja bilo kakvih čekova osim onih sa maksimalnim iznosom, a čekovnu nosim sa sobom više iz navike nego što imam nameru da negde napišem ček. Svu lovu koja mi stigne monumentalno dižem, a čini mi se da će tako da radi većina. E sad, pazi računicu: ako slučajno zaradiš više od dvesta dinara mesečno, plaćaš: 1 dinar za drugih 10 čekova (ne daju ni više ni manje od 10) 15 para za izvod, jer si sa (barem) jednom uplatom i 10 izdatih čekova (ne overavaju da podigneš sve na jedan, nego ispiši deset) napravio minimum 11 stavki, pa ti dve prelaze na drugu stranicu izvoda. Lep izvor prihoda za banku, mada čisto sumnjam da su registrovani za štamparsku+izdavačku delatnost (naplaćuju štampanje, zar ne?), a i baš me zanima kako misle da ovako nešto nađu u ugovoru o tekućem računu koji smo sklopili još pre osam godina? Kako ostale banke? Bue_ Ndragan
biznis.501 rzoltan,
biznis.502 cnenad,
ŁŁŁ> su odgovorni. Tvoj telegram podrške mi zaista ne bi trebao već iskrena ŁŁŁ> podrška da se takav postupak u eventualnom slučaju i pokrene. ŁŁŁ ŁŁŁ Reci kakvu podržku tra×iž i ja cu ti je pru×iti. ŁŁŁ ŁŁŁ P.S.-Jedino na novac zaboravi, da ga imam vec bih nežto menjao! Na novac nisam ni mislio nego zahtevi nadležnima da se 'odgovorni' pohapse, a ako neće tako onda i demonstracije a za to treba ljudstva zar ne ?
biznis.503 cnenad,
ŁŁŁ Kako ostale banke? Hvala na pitanju dobro su ! ;) Šalu na stranu, na izvodu iz PŠ koji stiže na kućnu adresu takođe su odštampali napomenu da od nekog dana u martu uzimaju za svaki listić izvoda po 0.40 dinara.
biznis.504 pedjak,
> Kako ostale banke? Jugobanka, koliko znam je odavno praktikovala naplaćivanje čekova svakome ko hoće više čekova mesečno, nego što oni hoće džabe da daju :)
biznis.505 m.hristodulo,
>> Ăuj problem je u tome da se novac nesme Ütampati >> bez pokriSa ni pod kakvim SET CODE
biznis.506 todorp,
Subject: Re: fon > Mi na FON idemo, i dobri smo daci, > ko na FON ne ide, neka.. uh, ostadoh bez inspiracije :) Jok, ja na FON idem i dobar sam djak ko sa FON-a bezi deran je opak :)
biznis.507 darone,
Zlato stabilno, konstantnu proizvodnju, novac kako gde. >> U svojoj poruci si izvoleo da se exponiraš podatkom da učiš ekonomiju, Naravno! Ako si ti to shvatio kao hvalisanje... >> i onda si izvalio da se vrednost para meri u odnosu na zlato. Nisam izvalio; novac je roba, koja nije opšti ekvivalent (u odnosu na koji se meri vrednost roba), ali je njegova funkcija srasla sa funkcijom opšteg ekvivalenta (što imam i dokaz, eno ti par redova niže). >> Vrednost para je i dalje društveno potreban rad da... Kao što znaš papir i >> mastilo nisu suviše skupi, a rad je relativno bezbolan... Ti hoćeš da kažeš da je "vrednost novca" izraz koji se koristi za vrednost papira i boje koji ga čine??? >> Novac je _oznaka_ za određenu količinu zlata a njegova vrednost je >> beznačajna. Vidim da to hoćeš da kažeš, ali ipak nisi u pravu. E, rekoh već da učim ;) pa sam se brzo snašao i citiram: >> Novac je roba koja je u dugom procesu razmene srasla sa funkcijom opšteg >> ekvivalenta. (Gavrilo Mihaljević: Ekonomija i grad; poglavlje Pojava, pojam i funkcije novca, strana 36.) Opšti ekvivalent je, naravno, zlato i srebro (jel treba i elaborat o tome da pišem da bi ti shvatio da sam u pravu?). Da zaključim: zlato (i srebro) su opšti ekvivalenti i vrednost svih roba na tržištu se iskazuje u količini zlata. Pošto je funkcija novca srasla sa funkcijom zlata, vrednost roba se na teritoriji određene države izražava u količini tog novca (te monete). Na svetskom tržištu se vrednost roba izražava u nekoj od stabilnih moneta. Vrednost novca (ne njegovog papira, već novca kao robe) se izražava u zlatu. Zašto? Iz jednog jednostavnog razloga: zlato je najstabilnija roba na ovoj planeti. Citiram: >> - produktivnost proizvodnje zlata i srebra je stabilna (već više desetina >> godina, prim. dar.) (Ista knjiga kao gore, ista strana.) Proizvodnja novca _ne mora_ da bude stabilna - ona, uostalom, nije takva ni u jednoj zemlji na svetu. Možda najbolji primer za to je USD, koji je, eto, pre nekoliko desetina godina vredeo 1 gram zlata (jedan USD). Danas on više ne vredi toliko. Njegova vrednost je opala. Da li to znači da je zlato sada vrednije nego ranije? Ne, već je vrednost dolara (u zlatu) opala. Iz tih razloga se vrednost novca izkazuje u količini zlata, a ne obrnuto. Kapići? >> Inače, nisam siguran da je svuda u svetu novac pokriven zlatom... A to sam ja kao negde rekao?
biznis.508 snemcev,
>> Jugobanka, koliko znam je odavno praktikovala naplaćivanje čekova >> svakome ko hoće više čekova mesečno, nego što oni hoće džabe da >> daju :) Ovo nikad nije bila praksa u Kikindi. Provereno na izvodima za 1993. godinu. Ovu godinu još nisu ni počeli da knjiže :(
biznis.509 snemcev,
>> Cena kapitala, trziste kapitala, obveznice, preferencijalne deonice, >> ... >> Datoteka pisana u winword-u. Jel ima neka dobra duša da ovo prevede u čist Ascii?
biznis.510 djelovic,
> Novac je _oznaka_ za određenu količinu zlata a njegova vrednost je > beznačajna. Ova teorija je odavno zastarela.
biznis.511 dcolak,
│> Novac je _oznaka_ za određenu količinu zlata a njegova vrednost je │> beznačajna. │ │ Ova teorija je odavno zastarela. Jess!! Jel mogu to da tvrim svom profesoru? Sledge DAMMIR!
biznis.512 djelovic,
> Jel mogu to da tvrim svom profesoru? Naravno. Ako hoćeš, možemo čak i da iskonstruišemo primer u kome se terija novac == zlato dovodi do apsurda.
biznis.513 dsoskic,
> Cena kapitala, trziste kapitala, obveznice, preferencijalne deonice, > obicne deonice, cena hartija od vrednosti, leverage u ceni akcija, > cena akcija u berzanskom ambijentu i drugo. > Koga interesuje neka izvoli. > Datoteka pisana u winword-u. Jel to tvoj Diplomski rad ili neko drugo štivo, ako ti nije teško reci o čemu se radi.
biznis.514 jovca.car,
/* Jel mogu to da tvrim svom profesoru? Dragiši? Ako ti baš i nije stalo do studija - možeš, inače...
biznis.515 mirche,
>>> Ăuj problem je u tome da se novac nesme Ütampati >>> bez pokriSa ni pod kakvim > > SET CODE Ovo mi sve više liči na onaj vic o Muji na nemačkom autoputu. Evo samo taj detalj: AMS(Nemačke) preko CB-a: Pazite, jedan vozač šlepera je ušao u pogrešnu traku na autoputu... Mujo hvata mikrofon CB-ja: Ćuj ba, ima ih na stotine...
biznis.516 dikla,
> Jel ima neka dobra dusa da ovo prevede u cist Ascii? A da dok to neko ne uradi uzmes nesto od viewera koji cita word-ov format. Ja koristim onaj iz Norton Desk Top for DOS !
biznis.517 mbakovic,
> Da li neko moze da mi da vise informacija o znacenju brojki na bar-codovima ? Da ne ostane bez odgovora: Najčešće korišćeni bar kodovi imaju 13 cifara, a značenje im je sledeće: - prve 3 cifre označavaju zemlju iz koje je proizvod (860 YU) - naredne 4 cifre predstavljaju oznaku firme - poslednjih 6 cifara označavaju artikal i to tako da je prvih 5 oznaka artikla koju firma proizvoljno dodeljuje (uvek se smisli neki ključ po sopstvenom izboru), dok je zadnja cifra kontrolna i izračunava se na osnovu prethodnih po zadatom algoritmu. Sve propise o bar kodovima donosi, kod nas, JANA (Jugoslovenska Asocijacija za Numeraciju Artikala). Za više informacija morao bih da pogledam njihovu literaturu koju sam, pre godinu - dve, koristio.
biznis.518 dragisha,
-> Šta se događa sa dinarom ovih dana ? -> Danas u Podgorici 10 DEM = 15 DIN !!! -> Izgleda Krajina uletila u monetarni sistem ??!!? Pratim malo sa zakašnjenjem.. so:) Šta može Krajina da uradi monetarnom sistemu ako se lova štampa na jednom mjestu? Meni kao laiku to liči na ovdje opisani fenomen tezaurizacije, jer je neka masa dinara otišla 'preko grane' za marke s te strane. Ili neko misli/zna da je otišlo bez pokrića ili da se odštampalo u Belom Manastiru?:) -- [Where am I... and why am I in this handbasket?]
biznis.519 sifist,
> -> Šta se događa sa dinarom ovih dana ? > -> Danas u Podgorici 10 DEM = 15 DIN !!! > -> Izgleda Krajina uletila u monetarni sistem ??!!? > Pratim malo sa zakašnjenjem.. so:) > Šta može Krajina da uradi monetarnom sistemu ako se lova štampa na jednom Nije kriva Krajna već kompletna nerealnost monetarnog sistema. Prvo izjednačili smo našu privredu sa trećom privredom u svetu pa koliko god da smo patriote to je više nego suludo pomisliti. Drugo novac mora da se štampa za vojsku na frontu jer njih ne zanima problematika dinara jednostavno za njih mora da ih bude da li je sa pokrićem ili bez to njih malo intresuje. To samo mi ovde moramo da trpimo promašaje našeg privdednog sistema očekujući nešto bolje. Ali se bojim da nećemo skoro to dočekati bar ne sa ovakvim utopistima. Najveće budale smo mi koji to trpimo, podržavamo i verujemo kako je to jedino ispravno. Samo neka mi neko kaže jedan realan osnov na osnovu kojeg ovaj dinar može da se održi na ovom paritetu. Za sada opstaje jer narod veruje da je to tako i ništa više (ili mora da veruje u realnost dinara). Pozdrav Siniša
biznis.520 cnenad,
ŁŁŁ Prvo izjednačili smo našu privredu sa trećom privredom u svetu pa ŁŁŁ koliko god da smo patriote to je više nego suludo pomisliti. Zašto da ne ? Zar ti toliko podcenjuješ svoj rad ili vrednost proizvoda koji prodaješ da bi ga nekome 'poklonio' ili radio 'za džabe' ? ŁŁŁ Drugo novac mora da se štampa za vojsku na frontu jer njih ne zanima ŁŁŁ problematika dinara jednostavno za njih mora da ih bude da li Njima novac i ne treba, sve ionako dobijaju u naturi. ŁŁŁ Najveće budale smo mi koji to trpimo, podržavamo i verujemo kako je ŁŁŁ to jedino ispravno. Samo neka mi neko kaže jedan realan osnov na Znaš li ti rešenje ? ŁŁŁ osnovu kojeg ovaj dinar može da se održi na ovom paritetu. Za sada To jeste tačno, moraće još da porade da bi stvarno postojala stabilnost koja se neće zasnivati na približnim procenama koliko ima deviza i verovanju ljudi. Bez proizvodnje i izvoza neće biti neke velike vajde od ovog dinara jer do nas ne dopiru sveže devize dobijene izvozom. Bez toga nema uvoza, nema sirovina nema proizvodnje. Samo me interesuje, gde su tolike fabrike koje uspešno rade i koje su osvojile proizvodnju bez zavisnosti od uvoznih sirovina, u poslovima izvoza na svetsko tržište. Jeste da su za državne firme uvedene sankcije ali sve bi to moglo ići preko privatnika ? Doduše, treba debelo podmazati 'državne mafijaše' koji daju dozvole za izvoz.
biznis.521 m.hristodulo,
>> ŁŁŁ Prvo izjednacili smo nasu privredu sa trecom >> ŁŁŁ privredom u svetu pa koliko god da smo >> ŁŁŁ patriote to je vise nego suludo pomisliti. >> >> Zasto da ne ? Zar ti toliko podcenjujes svoj rad >> ili vrednost proizvoda koji prodajes da bi ga >> nekome 'poklonio' ili radio 'za dzabe' ? Privreda se stvara godinama, decenijama... Stabilnost i jacina privrede, samim tim i nacionalne monete se ne meri cenom rada i vrednoscu proizvoda. To ce ti ekonomisti mnogo bolje objasniti... >> ŁŁŁ Drugo novac mora da se stampa za vojsku na >> ŁŁŁ frontu jer njih ne zanima problematika dinara >> ŁŁŁ jednostavno za njih mora da ih bude da li >> >> Njima novac i ne treba, sve ionako dobijaju u >> naturi. Ako si mislio na oruzije, za njega mora nekome da se plati, domacem ili stranom proizvodjacu. Domacem mozes dati bezvredan dinar koji si upravo odstampao, a stranom cvrstu valutu koju dobijes na ulici prodajuci, opet bezvredan, tek odstampani dinar. Ako si mislio na hranu, situacija je slicna, samo malo manje drasticna. >> ŁŁŁ Najvece budale smo mi koji to trpimo, >> ŁŁŁ podrzavamo i verujemo kako je to jedino >> ŁŁŁ ispravno. Samo neka mi neko kaze jedan realan >> ŁŁŁ osnov na >> >> Znas li ti resenje ? Ja znam. Kao sto sam negde vec jednom napisao, kamen na kamenu ne bi ostao...
biznis.522 sifist,
> Zašto da ne ? Zar ti toliko podcenjuješ svoj rad ili vrednost proizvoda > koji prodaješ da bi ga nekome 'poklonio' ili radio 'za džabe' ? Kako ti misliš da objasniš jednom japancu da je Naš YUGO skuplji od njegove toyote samo zato što ga mi radimo a mi jako cenimo sebe i smatramo da smo najbolji na svetu a samim tim imamo i takvu privredu. Drugo ja verujem da je ovo još jedna velika pljačka naroda. Recimo ja odštampam neke bonove u nekoj imaginarnoj vrednosti od 200.000.000 DEM-ova i označim ih nekim vrednostima. Zatim tražim od naroda i od privrede da otkupe te bonove normalno isključivo konvertibilno valutom za koju ja prodajem bonove i šta misliš koje tu magarac, opet narod koji se nije do sada opametio nego i dalje veruje u bajke tipa Dafine i Jezde. Zašto nisu odštampali novac od deviznih rezervi koje su imali i od zlatne podloge koju imaju nego otimaju narodu iz džepa da bi navodno stvorili monetarni sistem. Mislim da je ovaj sistem kao ideja za lako i brzo bogaćenje još idealniji od Jezde i Dafine svaka im čast kad mogu ovako da nam rade a mi im još aplaudiramo i vičemo ma uspeće program i ne shvatamo da je program uperen protiv samog naroda i svega što čini zdravu ekonomiju i privredu. I na kraju da se samo vratim na početak objasni mi kako ćeš da ubediš jednog zapadnog biznismena da ne kupi deonice mercedesa već da uloži novac u zastavin program? Da si ti na njegovom mestu za šta bi se opredelio? Ko pravi bolje automobile? Po čemu je to mercedes bolji recimo od "keca"? > Znaš li ti rešenje ? Ja nisam u toj struci da bih nudeo konkretna rešenja ali imam veoma jak osećaj da otkrijem prevaru ili nerealanost nečije ideje, to me je naučio dosadašnji način života gde je puno onih koji ti na jako sličan način isteruju pare iz džepa a takve je narod obično nazivao prevarantima i lopovima ali izgleda da se vremena menjaju aprošlost vrlo brzo zaboravlja.
biznis.523 cnenad,
ŁŁŁ Kako ti misliš da objasniš jednom japancu da je Naš YUGO skuplji ŁŁŁ od njegove toyote samo zato što ga mi radimo a mi jako cenimo sebe ŁŁŁ i smatramo da smo najbolji na svetu a samim tim imamo i takvu privredu. Sad si baš uzeo banalan primer. Naravno da je nenormalno da YUGO 45/55 bude skuplji od TOYOTE ali je tragično da se cena za takav auto drastično povećala u poslednje vreme. Je'l beše fabrička cena negde oko 7500 NYUD ili DEM. ? A još što je AMSS izdao neki katalog sa cenama u kojem je ista data sa porezom na promet, pa kad treba da se plati porez na kupljeni automobil poreska uprava uzme katalog pa na njega doda još jednom porez. #$#%$# Bilo danas u Politici. A trebalo bi da predmetni auto košta od 1500-3000 NYUD. ŁŁŁ za koju ja prodajem bonove i šta misliš koje tu magarac, opet narod ŁŁŁ koji se nije do sada opametio nego i dalje veruje u bajke tipa Dafine Pa, to im je jedino za sada ostalo dok ne shvate ponovo prevaru. Ali kaži mi ko to ne bi voleo da program uspe pa makar i imao nedostatke koji moraju da se isprave ? Ko će ovom narodu ugoditi ? Ne valja hiperinflacija, ne valja ova prividna stabilnost. Pa nama kad bi dali zmiju, mi bi joj iskopali oči. ŁŁŁ navodno stvorili monetarni sistem. Mislim da je ovaj sistem kao ideja ŁŁŁ za lako i brzo bogaćenje još idealniji od Jezde i Dafine svaka im čast Jeste, jer je mnogo prefinjeniji. ŁŁŁ početak objasni mi kako ćeš da ubediš jednog zapadnog biznismena da ne ŁŁŁ kupi deonice mercedesa već da uloži novac u zastavin program? Da si ti Zaista čudno pitanje, pa naravno da ne bi ni pokušao da ga ubedim u tako nešto. ŁŁŁ narod obično nazivao prevarantima i lopovima ali izgleda da se ŁŁŁ vremena menjaju aprošlost vrlo brzo zaboravlja. Neko zaboravlja, neko ne. Ja i dalje za sav višak dinara uzimam devize, jer iako hoću da verujem u novi dinar ne mogu, a pogotovo što se opet pojavljuju dileri, šticung i ostale (pozitivne/negativne) pojave. Samo nije mi jasno od kud gospoda dileri mogu da kupe devize u banci a ja ne ? Znači opet im država isto to omogućuje, tj. monetarne vlasti.
biznis.524 ndjokic,
*Pa, to im je jedino za sada ostalo dok ne shvate ponovo prevaru. Ali kazi mi *ko to ne bi voleo da program uspe pa makar i imao nedostatke koji moraju da *se isprave ? Ko ce ovom narodu ugoditi ? Ne valja hiperinflacija, ne valja *ova prividna stabilnost. Pa nama kad bi dali zmiju, mi bi joj iskopali oci. Ovom,a i svakom narodu ce ugoditi onaj ko mu ponudi REALNU monetarnu sta- bilnost,a ne PRIVIDNU.Ne vidim cemu se ti cudis. Nebojsa p.s.Kako uspevas da u desetak recenica izneses isto toliko kontradiktornih stavova?
biznis.525 mavava,
>> Ovom,a i svakom narodu ce ugoditi onaj ko mu ponudi REALNU >> monetarnu sta- bilnost,a ne PRIVIDNU.Ne vidim cemu se ti >> cudis. Ne znam o kakvoj monetarnoj stabilnosti moze da se govori dok su na vlasti ovi lopovi. Prvo oni su posle svih silnih prevara izmislili kobajagi program koji treba da pokrene privredu. To i oni dobro znaju da je nemoguce ali trebalo je ovom narodu baciti jos jedu kosku koju je ovaj narod progutao bez problema kao i uvek. Ovaj program je cisto izvlacenje deviza iz dzepa onih koji ih imaju. E sad svi kazu dobro je nema inflacije! Dokle? Oni su mogli odavno da uvedu unutrasnje sankcije ( 10 dem za izlazak iz zemlje + 30 za auto ) i izjednace dinar sa markom ali nije tada bilo vreme za to. Zasto? Pa odgovarala im je inflacija mislim da ne treba komentar zbog cega. Drugo. Pojavila se roba u prodavnicama, krenula proizvodnja? Ni slucajno, proizvodi se isto koliko i ranije, samo je roba ako se secate odjedanput "slucajno nestala". Ovaj "program" su lepo jos tada isplanirali: 1. Povuci robu iz prometa. ( ne prekidati proizvodnju ) 2. Prodavati svercovanu robu na crno. 3. Forsirati inflaciju ( tako napuniti dzepove ) 4. Kupiti sitne dilere po ulici i tako uzimati kes ( ali ne cesto da ne pobegnu zauvek ) 5. Radnicima dati sicu, da bi za one koji su bas uporni u strajku ostalo nesto da ne prave veliku frku....pa ko bas mnogo place dati mu malo na cuclu. Imao bih jos onoliko toga da nabrajam ali mislim da je ovo dovoljno. Sta se sad desava? Pocinju sa "spasonosnim" programom nasli jednog cicicu da im izigrava medijsku zvezdu i trci od televizije do televizije i ubedjuje narod da stvar nije propala u stilu: Nema vise inflacije! Bice robe! Penzioneri ce prvi da dobiju super dinar! Imamo pokrice za konv. valutu itd. Cela fora je u tome da se raja malo smiri, kobajagi smo ozbijna drzava, uzmu devize kojih jos ima u dzepovima, udare taxe, naplate veliki porezi, iznese i proda davno sklonjena roba za dobre dev. dinare, naplate PTT i ostali racuni po Evropskim i visim cenama itd. jednom recju otme lova. Sada svi kazu: Pa dobro je nema inflacije, mogu da kupim cak i nesto za klopu! Jeste, od koje plate? 50 din? a cene evropske! Da li je i ranije mogao isto toliko robe da kupi? Nije! Pa prema tome ziveo Avram! Stvarno gde je bio do sada taj genije? A kad se sve ovo zavrsi....Nema problema, nacice oni nekog drugog Avramovica, neku drugu foru, oni znaju kako treba sa ovim narodom. Dobro ga poznaju svaka im cast! A proizvodnja, PA SANKCIJE SU ZAR NE!
biznis.526 saricl,
> osnovu kojeg ovaj dinar može da se održi na ovom paritetu. Za sada > opstaje jer narod veruje da je to tako i ništa više (ili mora da > veruje u realnost dinara). Pa dinar moze zadrzati ovaj paritet vrlo jednostavno dovoljno je odupreti se poticaju za stampanjem novca, i one nase "vrle" privrednike koji kukaju za kreditima od****ti po kratkom postupku. Problem je jedino u posledicama koje bi izazvala takva nestasica novca.
biznis.527 pyramid,
> Ne znam o kakvoj monetarnoj stabilnosti moze da se govori dok su > na vlasti ovi lopovi. Pa, tek treba raditi na tome. (mislim na uklanjanje lopova sa vlasti) > Prvo oni su posle svih silnih prevara izmislili kobajagi program > koji treba da pokrene privredu. To i oni dobro znaju da je nemoguce ali Hm, ja sam suprotnog mišljenja: program je vrlo dobar, a lomovi koje pominjete su neizbežni i biće ih još. Nije mi jasno zašto pljujete po Penzioneru, ipak je učinjeno hvale vredno poboljšanje. Imam samo dilemu da li da bukvalno podržim sve to s obzirom da je SPS pokrovitelj -> smuči mi se kad vidim onog Kontića kako se naduvava i nabire obrvetine, kao on je nešto tu zaslužan.
biznis.528 mavava,
>> Pa, tek treba raditi na tome. (mislim na uklanjanje lopova sa >> vlasti) >> Hm, ja sam suprotnog misljenja: program je vrlo dobar, a >> lomovi koje pominjete su neizbezni i bice ih jos. Nije mi >> jasno zasto pljujete po Penzioneru, ipak je ucinjeno hvale >> vredno poboljsanje. Apsolutno se slazem sa vama da treba raditi na ukljanjanju lopova. Jedino postoji "mali" problem ko to da uradi? Opozicija? Nema sansi. Kada bih bio na vlasti ako ne bi postojala ovakva opozicija ja bih je napravio. Sada vidim da je mozda i bolje sto nisu pobedili jer moje je misljenje da su totalno nesposobni. U tom pogledu ja sam 100% pesimista. Jedino nam preostaje da promenimo narod! :)))) Ja bih voleo da mi malo pojasnite u cemu se sastoji program izgleda da sam ja neupucen. Jedino sto vidim u programu to je praznjenje vec skoro praznih dzepova. Objasnite mi zasto moram da platim 10 dem. ako hocu preko granice? Verovatno da me primoraju da kupujem (losiju) robu ovde a za vece pare. Da kupujem benzin koji oni svercuju ? Sto se tice penzionera, nisam ih nijednom recju pljuvao jedino sam rekao da se Avramovic hvalio time da ce oni prvi dobiti super dinar. A to iz razloga sto su oni glavni glasaci SPS (cast izuzecima) Ja licno iskreno zalim penzionere, jer i moja majka je penzioner. Da li mozete da zamislite kako se oseca kad treba da dodje u posetu kod mene a nema para da kupi jednu cokoladu unuki? Za sada ja "program" vidim samo kao otimanje kroz razne taxe, kazne za saobracajne prekrsaje, poreze...itd. Sta kazete na odluku o ogranicenju izdavanja lekarskih recepata? Da li je i to deo programa? Skoro sam morao da odem u privatnu apoteku da bih kupio lek jer mi recept ne vredi a sta da nisam imao para? Otkuda to da ga kod privatnika ima a u drzavnim nema? Imao bih tih primera da navedem bezbroj ali necu vise da zamaram. pozdrav Nesha
biznis.529 dejanr,
>> Objasnite mi zasto moram da platim 10 dem. ako hocu preko granice? Ma ajde tih 10 dem još i kojekako (mada je krajnje moronski što mora da se da baš 10 maraka, ako je dinar konvertibilan, što ne može i 10 dinara?), nego je pljačka nad pljačkama potvrda za iznošenje deviza. Za potvrdu na 1000 maraka uzmu 25 (ili tako nešto) dinara! žak ni novčanicu ne gledaju, samo udare pečate na papir i uzmu ti pare.
biznis.530 predrag,
>> Ma ajde tih 10 dem jos i kojekako (mada je krajnje >> moronski sto mora da se da bas 10 maraka, ako je dinar >> konvertibilan, sto ne moze i 10 dinara?), nego je pljacka >> nad pljackama potvrda za iznosenje deviza. Za potvrdu na >> 1000 maraka uzmu 25 (ili tako nesto) dinara! Cak ni >> novcanicu ne gledaju, samo udare pecate na papir i uzmu >> ti pare. I ranije je postojala ta odredba u zakonu da ti je potrebana potvrda kada iznosis devize. Pre 7-8 godina kada sam ja cesto negde putovao banke su ti za potvrdu uzimale 2-3 %. U Banci ni ne vide devize, platis im i daju ti potvrdu koju na carini neki put su trazili a neki put ne u zavisnosti da li su drzavi trebale devize. Ako su trebale, onda te carinici ispretresu do gole koze i sve sto ti nadju preko oduzmu i mozes posle samo da kukas. Jedina banka u Beogradu koja nije nista naplacivala je bila LJubljanska banka (sadasnja slavija banka) i tu sam ja i stedeo i uzimao besplatne potvrde. Znaci nista se nije promenilo. Ina jos jedna odredba u zakonu koja je mnogo opasnija (postoji i sada) i koju su carinici tada (i najverovatije i sada) obozavali da primenjuju. Preko grane si mogao da izneses u DINARIMA samo neku smesnu sumu npr. u vrednosti 50 dm. Carina je uvek bila oko 65 % od vrednosti robe, znaci ako kupis nesto sto kosta 100 DM moras da platis carinu oko 65 dinara. Znaci mozes da izneses 50 dinara a sada treba da platis 65. Ako budes naivan i krenes da platis carinu nrp. kupio si komjuter od 400 dm i oces da platis carinu od 260 dinara onda si nadrljao. Odmah te carinici pitaju, kako si izneo 260 dinara kada moze samo 50. Carinski prekrsaj, odmah ti oduzimaju te dinare, pa onda prave zapisnik o carinskom prekrsaju da bi kasnije dobio presudu da platis kaznu za to. Totalno te ojade, em ti uzmu pare ,em moras da platis kaznu. CIlj zakona je bio da bi plato carinu u dinarima, moras da menjas devize na samoj granici (u to vreme pre 6-7 godina crni kurs je bio 15-20 % veci, sto nije bilo tako strasno) da bi platio carine u dinarima. Postojala su samo 2 nacina a od kako su uveli cekove onda 3 nacina da te carinici ne ojade. 1. Mogao si dinare da deponujes na granici u banci koja je na samoj granici. Krenes u inostranstvo, tu das dinare na cuvanje (poneses knjizicu beobanke pa ti u nju upisu da su deponovali ili moras da otvoris knjizicu pa ti i to naplate.) ali tu je bilo 5 % za cuvanje, pa kada se vracas, onda opet u banku, podignes dinare i platis carinu. Normalno banka nije radila nocu, pa si morao da cekas jutro da bi digo dinare. Onaj ko je isao vozom, mogao je da se slika. Covek-banka koji je izizgravao pokretnu banku (nosi torbu sa dinarima i ide zajedno sa carinicima) se NE pojavljuje kada izlazis u inostranstvo, ali zato kada se vracas, OBAVEZNO ide sa carinicima. Carinici prepadaju ljude sa onih 50 dinara, pa si zato primoran da odmah menjas devize odmah na licu mesta. Ja sam carinike presao par puta kada je covek banka kasnio nekolio kupea za njima.Kazem idem da promenim dinare kod njega, pa izvadim dinare na brzaka, pa se vratim i platim carinu (usteda je bila 20-25 % jer covek banka menja devize za dinare po najmanjem kursu i uzme ti jos 3 % za nekakve troskove, a ja sam dinare dobijao sto sam ih prodavao na crno -15 ili 20 % u to vreme.) Ako si izasao kolima i deponovo , a vracas se vozom, potvrda o deponovanju ne vazi jer nije isti granicni prelaz. ;>>>> Ja sam par puta izlazio iz voza u Jasenicama kada sam odlazio u Nemacku, i nisam mogao tog coveka-banku nigde da nadjem. Hteo sam da deponujem dinare, ali njega nema pa nema. Carinici te cudno gledaju, jer love ljude bez potvrda za iznosenje deziva a ja izlazim iz voza. I tako ja zakljucim bolje da ne trazim belaja, bankara nema, carinici ce me zbog sumnjivosti skinuti do gole koze u odlasku (bolje u povratku) a moze i voz da mi pobegne. Citav sistem je bio napravljan da te opeljese. 2. Da das spediteru da ti odnese robu na carinjenje u Beograd. Tu te odere spediter, a i neku robu nrp. video bolje da carinis na licu mesta sa nekim LAZNIM malim racunom, nego da to dodje u Beograd na carinu, gde carinici muljaju po nekim katalozima gde su paprene cene i oderu. 3. platis sa cekom sa tekuceg racuna. Tih tekucuh racuna ranije nije bilo, ali sada ima, ali nemaju svi tekuci racun pogotovo ovin nasi gastosi koji se vracaju iz inostranstva. Ala sam se raspiso, da zakljucim: deru sa 10 DM za izlazak, pa sa bankarskim potvrdama (izlgeda oko 2.5 %), pa posle sa zakonom za iznosenje dinara (koliki je sada limit ????), pa kada se vracas sa carinama (kolika je sada ???) i posle moras da menjas devize u dinare da bi platio carinu. Sistem koliko vidim je isti ko i pre 10 godina, i nista se nije promenilo. ;>>>>> pp od: P
biznis.531 sifist,
> 1. Povuci robu iz prometa. ( ne prekidati proizvodnju ) > 2. Prodavati svercovanu robu na crno. > 3. Forsirati inflaciju ( tako napuniti dzepove ) > 4. Kupiti sitne dilere po ulici i tako uzimati kes ( ali ne cesto da ne > pobegnu zauvek ) > 5. Radnicima dati sicu, da bi za one koji su bas uporni u strajku ostalo > nesto da ne prave veliku frku....pa ko bas mnogo place dati mu malo na > cuclu. > Imao bih jos onoliko toga da nabrajam ali mislim da je ovo dovoljno. Bravo. To je otprilike ono što ja mislim. Niko od nas nema ništa protiv pravog ekonomskog programa. Kao da je nevolim da se ovde sjate sve velike trgovinske firme i ponude nam robu iz celog sveta za naš dinar. Samo lud ne bi poželeo da Beograd postana jedan od centara trgovine. Ali na ovaj način kako se radi to nije moguće. Jasno je i deci da ovo nije pravi put ka normalizaciji privrede, ekonomije i čega god hoćeš pa i samog naroda. Poludeli smo od svega pa sada verujemo svakom ko se pojavi sa nekom idejom. žuo sam preko radia da su u Deutche caitung(tako nekako) komentarisali naš dinar i jako su uvređeni što mi upoređujemo našu privredu sa njihovom odnosno izjednačavamo se sa jednom od svetskih privrednih sila. Naša novinarka im je odgovorila da će dinar uspeti jer narod veruje u to. Pitam se da li je važno da narod veruje i dalje gubi i ono malo što ima ili razvoj ekonomuje i zdravog društva što očito nije ni bila namera ovog programa, naša proizvodnja još uvek lepo stoji do kada će neznamo. > A proizvodnja, PA SANKCIJE SU ZAR NE! A UNUTRAŠNJE SU JOŠ čEŠĆE OD SPOLJAŠNJIH!
biznis.532 zizic,
>>> Ma ajde tih 10 dem jos i kojekako (mada je krajnje >>> moronski sto mora da se da bas 10 maraka, ako je dinar >>> konvertibilan, sto ne moze i 10 dinara?), nego je pljacka >>> nad pljackama potvrda za iznosenje deviza. Za potvrdu na >>> 1000 maraka uzmu 25 (ili tako nesto) dinara! Cak ni >>> novcanicu ne gledaju, samo udare pecate na papir i uzmu >>> ti pare. > > > Ala sam se raspiso, da zakljucim: deru sa 10 DM za izlazak, > pa sa bankarskim potvrdama (izlgeda oko 2.5 %), > pa posle sa zakonom za iznosenje dinara (koliki je sada > limit ????), pa kada se vracas sa carinama (kolika je sada ???) > i posle moras da menjas devize u dinare da bi platio carinu. > U principu se slažem sa svime što ste obojica rekli, ali čisto radi preciznosti: Ne uzimaju baš sve banke tih 2.5% - eto recimo Komercijalna uzima 1.0%, pa onda InvestBanka 1.07%, pa Beobanka 1.0% (ali doduše ova poslednja samo ako već imaš pare kod njih ..). Verovatno bi se dala naći i još neka koja ne zacenjuje sa provizijom (1.0% je valjda ono što oni plaćaju NBJ, pa ne može ispod ...) Druga stvar, Predrag me svojom pričom podseti na dane kada se moglo lepo zaraditi presretanjem gastarbajtera na našoj carini i nudjenjem plaćanja njihove carine svojim čekovima (dok dodju na naplatu...;)))) ). Tako je to, država nam je kruta, ali narod je bogami dovitljiv ...(u proseku ;))) )
biznis.533 pishta,
Hi! Da li neko zna/moze da mi ukaze na nekog ko zna koliki je tačan kurs holandskog guldena (kupovni i prodajni) u odnosu na US$ u Holandiji. Znači ne koliki je kurs kod nas, već ako sam ja holanđanin :) koliko guldena dajem za jedan dolar, recimo u amsterdamskoj banci :) E, i ovo mi je dosta hitno pa ako znate... srdačno guldenasti pozdravi andor
biznis.534 haevorn,
// nego je pljačka nad pljačkama potvrda za iznošenje deviza. A da li je ta potvrda sad potrebna, kad postoje menjačnice, tj. kad devize mogu da se kupuju i prodaju u bankama? Nije li dovoljno pokazati papir da si zamenio dinare za devize...
biznis.535 haevorn,
// Preko grane si mogao da izneses // u DINARIMA samo neku smesnu sumu npr. u vrednosti 50 dm. A postojao je propis po kome nisi smeo da iznosiš najveću novčanicu, Zna li neko da li to još uvek važi, s obzirom na to da imamo samo tri novčanice?
biznis.536 mavava,
>> A da li je ta potvrda sad potrebna, kad postoje menjacnice, >> tj. kad devize mogu da se kupuju i prodaju u bankama? Nije li >> dovoljno pokazati papir da si zamenio dinare za devize... E, moj prijatelju, sve si to lepo i logicno napisao. Znaju to i oni mnogo dobro. Samo nije interes da se to tako prosto zavrsi. Interes je ovom drustvu da se uzme sto vise para a nizasta. Sad su se odjedanput setili da naplacuju velike kazne za saobracajne prekrsaje (vece nego u Nemackoj)! Naterali su nas da se odreknemo svega. E sad je jedino os- talo da nam uzimaju pare za ono bez cega ne mozemo. A to su hrana, odeca,obuca,telefon,lekovi,prevoz,skolovanje...itd. Kad se i to zavrsi ostaje jos samo da se pobijemo medju sobom. Bice ono: Vidi! Vidi! Komsija burzuj! Nosi CEO hleb otimaj! Na zalost narod zanimaju takve stvari. Sustina, zasto je sve tako, nije bitna jer narod niko nista i ne pita. Gde je kraj? Pa nema ga... Kad sam bio mladji pricali su mi: "Kad Srbinu dogori do nokata cuvaj se!" Ja se sad pitam da li neki narod ima duze nokte od Srbina? A....gledam u svoje nokte....pa i oni su dugacki!
biznis.537 haevorn,
// Sad su se odjedanput setili da naplacuju velike kazne za // saobracajne prekrsaje Ne vidim kakve to direktne veze ima sa iznosenjem deviza i ovom themom, al' ajde
biznis.538 cnenad,
ŁŁŁ Ne vidim kakve to direktne veze ima sa iznosenjem deviza i ŁŁŁ ovom themom, al' ajde Pa i Miliciji je omogućeno da se bavi biznisom ;) Zar ne ? Dok su bili dileri otimali su im devize. Sad kad im to više nisu realni prihodi, moraju od nečeg drugog da žive. O cigaretama i ostalim kućnim potrepštinama koje otimaju po pijacama i da se ne priča.
biznis.539 mavava,
>> Ne vidim kakve to direktne veze ima sa iznosenjem deviza i >> ovom themom, al' ajde Pa..dobro u pravu si, nema bas direktne veze, ali indirektne i te kako. Sory, zbog promasene theme ali po***deo sam zbog svega sto nam se desava. Nesha
biznis.540 pyramid,
> Apsolutno se slazem sa vama da treba raditi na ukljanjanju lopova. > Jedino postoji "mali" problem ko to da uradi? Opozicija? Nema sansi. Bez sumnje ćemo imati žešće probleme još dugi niz godina. Nesrećnici koji žive ovde treba da se pomire sa sudbinom i da pokušaju da doprinesu onome šta smatraju za ispravno. Pljuvanje po svemu i svačemu je samo kontraproduktivno. A generalno spremanje u kući nema ko da uradi - već mi sami. > Sto se tice penzionera, nisam ih nijednom recju pljuvao jedino > sam rekao da se Avramovic hvalio time da ce oni prvi dobiti super Nesporazum, prijatelju. Penzionerom sam nazvao Avramovića koji je inače penzioner, čovek bez sumnje stručnjak. Samo mi se ne sviđaju neke prosocijalističke ideje (npr. društvena imovina), ali opet ne bih se usudio da ga pljujem. Možda je u ovom momentu tako bolje za državu, iako je na štetu građana. Rat je bre. > Za sada ja "program" vidim samo kao otimanje kroz razne taxe, kazne > za saobracajne prekrsaje, poreze...itd. Upravo tako. Oni koji su otimali pola veka teško će se odvići od toga. Ali program nema veze sa otimačinom, pod uslovom da se nastavi posao u tom pravcu... A od nečega treba početi, zar ne ? > Otkuda to da ga kod privatnika ima a u drzavnim nema? Ja se iskreno radujem tome i iščekujem što skoriju propast društvenih firmi. Svih do jedne.
biznis.541 pyramid,
> Ma ajde tih 10 dem još i kojekako (mada je krajnje moronski što mora da > se da baš 10 maraka, ako je dinar konvertibilan, što ne može i 10 > dinara?), nego je pljačka nad pljačkama potvrda za iznošenje deviza. > Za potvrdu na 1000 maraka uzmu 25 (ili tako nešto) dinara! žak ni Da, ali ovo pljačkanje nad pljačkanjima nema veze sa programom. Enormno/nebuloznih cena/taksi/akciza/nameta/kazni... je bilo godinama unazad, a to što se sad oseća je zato što je ukinuta inflacija. Ima li neko da misli da je bolje sa inflacijom ? A poreski sistem ako ne promene propašće sve.
biznis.542 dejanr,
>> > Ma ajde tih 10 dem još i kojekako (mada je krajnje moronski što mora da >> > se da baš 10 maraka, ako je dinar konvertibilan, što ne može i 10 >> > dinara?), nego je pljačka nad pljačkama potvrda za iznošenje deviza. >> > Za potvrdu na 1000 maraka uzmu 25 (ili tako nešto) dinara! žak ni >> >> Da, ali ovo pljačkanje nad pljačkanjima nema veze sa programom. >> Enormno/nebuloznih cena/taksi/akciza/nameta/kazni... je bilo godinama >> unazad, a to što se sad oseća je zato što je ukinuta inflacija. Ima li >> neko da misli da je bolje sa inflacijom ? Što se mene tiče, sve je bolje od inflacije. I sasvim je razumljivo da se mora obezbediti prihod državi, kroz poreze. Ali, to opet ne znači da je svaki porez koji se uvede automatski dobra ideja, i da bi bez njega opet bilo inflacije. U konkretnom primeru, to i nije porez nego nekakva dažbina Narodne banke ili šta znam koga, koja je potpuno van pameti - banka da uzme 25 dinara što ti da jedan papirić (koji ti u suštini i ne treba, ne shvatam kakva je svrha da na granici treba da imaš papir o 1000 maraka, kada tih 1000 maraka nisi ni podigao iz banke, jer je banka sve pare koje su joj ljudi davali, uz pomoć države, proneverila?) je pljačka, pa imalo veze sa programom ili nemalo. A mora biti da ima veze sa programom, jer je za ono što radi Narodna banka, na kraju krajeva, odgovoran Guverner, a on je i glavni autor programa.
biznis.543 mavava,
>> Upravo tako. Oni koji su otimali pola veka tesko ce se odvici >> od toga. Ali program nema veze sa otimacinom, pod uslovom da >> se nastavi posao u tom pravcu... A od necega treba poceti, zar >> ne ? >> Ja se iskreno radujem tome i iscekujem sto skoriju propast >> drustvenih firmi. Svih do jedne. Jos uvek nisam dobio odgovor u cemu se sastoji program. I dalje program vidim kao otimacinu. Jedino sto vidim je da su dinar izjednacili sa markom, i to totalno bez veze. Mogli su da ga izjednace i sa drugom valutom. Vezali su ga za marku iz cisto psiholoskih razloga, to nema blage veze sa privredom. Ja cu priznati njegovu konvertibilnost onda kad budem mogao da odem "preko" u banku i zamenim ga za prave pare. Mozda treba da cekamo? Ja se bojim da ne bude onaj fazon: "Taman sam naviko'konja da ne jede a on crko'"! Oni koji su otimali pola veka i dalje su na vlasti, i oni su nasli "super deku" da im zavrsi posao tj. da nam izvuce sve sto jos imamo. Ili je rec o nekim drugim ljudima? Ja sam privatnik i nisam primetio neko poboljsanje u biznisu naprotiv, ovaj program me destimulise tj. tera da odjavim delatnost. Sto se tice drustvenih firmi mislim da nece propasti zato sto su one produkt socijalizma a mi sa ovom vlascu necemo dalje. pozdrav Nesha
biznis.544 pyramid,
Potreban mi je plastičar koji radi duvanu plastiku. Konkretno treba mi veća količina plastičnih flaša, uobičajenog ili posebnog oblika. Svaka informacija je dobrodošla i biće nagrađena sa jednom plastičnom flašom ;)
biznis.545 cnenad,
ŁŁŁ banka, na kraju krajeva, odgovoran Guverner, a on je i glavni autor ŁŁŁ programa. Samo loš mu program, nije ga propustio ni jednom kroz dibager ! ;)))
biznis.546 iboris,
Ł Sistem koliko vidim je isti ko i pre 10 godina, i nista se Ł nije promenilo. ;>>>>> Sve je tačno kako si napisao. Samo da dodam na sve to da sam ja i ranije, baveći se "trgovinom" robe iz inostranstva, redovno sve račune plaćao čekovima, jer je to najjeftiniji način. Ranije sam putovao preko slovenačke granice i za njih sam imao čekove Ljubljanske banke, a kod nas čekove od pošte. Još jedan savet: dobro se raspitajte o propisima zemalja kroz koje putujete, da vas ne bi nešto vrlo neprijatno iznenadilo, kao što je bio slučaj sa nekima, koji nisu imali para da plate "kauciju" na ulasku u Mađarsku, za posedovanje tehničke robe.
biznis.547 iboris,
RE: Potvrda za devize Ł A mora biti da ima veze sa programom, jer je za ono što radi Narodna Ł banka, na kraju krajeva, odgovoran Guverner, a on je i glavni autor Ł programa. Ma Dejane lopovska sorta je to uvela odavno. Oduvek je morala da se plati potvrda, samo što je nekad to bilo od 0,5-1,5% , a sada i do 2,5%.
biznis.548 iboris,
Ł Ja se iskreno radujem tome i iščekujem što skoriju propast društvenih Ł firmi. Svih do jedne. Ovo je pogrešno razmišljanje. Ja bih to preformulisao u: "što skoriju privatizaciju svih društvenih preduzeća", da se zna čije je šta, pa će onda drugačije i zaposleni da se ponašaju.
biznis.549 iboris,
Ł Sto se tice drustvenih firmi mislim da nece propasti zato sto Ł su one produkt socijalizma a mi sa ovom vlascu necemo dalje. Skoro sam proučavao način rešavanja ovih problema u Poljskoj, koja je prva krenula u privatizaciju svojih državnih firmi (društvene postoje samo kod nas), bivšem SSSR-u, Nemačkoj, žehoslovačkoj i Mađarskoj. PO meni su najbolji model odabrali Nemci. Iz svih tih vrlo različitih modela i mi možemo da izvučemo neke pouke i da se krene mnogo agilnije u proces transformacije društvenih, pa zašto ne i državnih preduzeća. Jedini uslov za započinjanje ovakvog jednog procesa je politička volja za tako nešto. Naravno, potrebno je i novca za finansiranje toga, ali je ovo prvo presudno.
biznis.550 iboris,
Ł Pitam se da li je važno da narod veruje Za sprovođenje bilo čega što afektira interese široke populacije, naravno da je neophodna podrška te populacije.
biznis.551 index,
[] A mora biti da ima veze sa programom, jer je za ono što radi [] Narodna banka, na kraju krajeva, odgovoran Guverner, a on je i [] glavni autor programa. Ne treba zaboraviti da je Super-deka samo maskota ovog programa, program je inicirao i ko zna šta sve uradio (bar su tako u početku pričali) naš Voljeni Predsednik Republike... ;) Nenad
biznis.552 ndragan,
/ Ja sam privatnik i nisam primetio neko poboljsanje u biznisu / naprotiv, ovaj program me destimulise tj. tera da odjavim delatnost. Obrati pažnju na par stvari: mere iz samog programa, i ono što je republička vlada odrapila nekoliko dana/nedelja kasnije. Podseća na klasični scenario za mrvljenje uhapšenog: jedan inspektor je brutalan, a drugi ti je prijatelj, ali ne sme baš otvoreno da ograničava onog prvog. U stvari čine složan tim.
biznis.553 danko,
------------------------------------------------------------------------------- J U G O D A T A - Beograd ------------------------------------------------------------------------------- Privatno preduzeće koje se uspešno bavi proizvodnjom i prodajom računara i informacionih sistema NUDI UPRAčNJENO MESTO K O M E R C I J A L I S T E ======================================================== za rad u firmi na prodaji PC računara! Uslovi: Obrazovanje: najmanje srednja škola i poznavanje PC računra Mladost: do 30 godina Prednost: iskustvo u prodaji Zahtev klijenata: diskretni šarm Prvi kontakt: telefonom na 418-326, 419-768 ------------------------------------------------------------------------------- Procedura: Pročitate oglas Javite se na telefon Raspitate se sve što vas interesuje Odlučite da li želite da se prijavite Napišete i doneste prijavu Jugodata pravi uži izbor Radite test za komercijalistu Jugodata pravi najuži izbor Dolazite na razgovor / dogovor Probni rad približno mesec dana Stalni posao Prijava treba da sadrži: Biografske podatke Podatke o školovanju i dosadašnjem radnom iskustvu Kakvim sve znanjima raspolažete koja mogu biti od interesa za posao Zašto smatrate da ste vaš vi prava osoba za to radno mesto NE treba prilagati fotokopije, diplome, izvode ni išta slično! Posao je stalni u prodajnoj službi Jugodate. Većinom se radi telemarketing i sastanci sa kupcima bilo u Jugodati bilo kod kupca. Radno vreme je 8:30-16:00 i svaka druga subota 9:00-15:00. Prijave treba doneti lično do petka 15.4.94. Informacije telefonom, a NE na mail! ------------------------------------------------------------------------------- JUGODATA-Beograd, Bulevar revolucije 326, 11050 Beograd Telefon/telefax: (011) 418-326, 419-768
biznis.554 v.nesic,
> Skoro sam proučavao način rešavanja ovih problema u Poljskoj, koja je > prva krenula u privatizaciju svojih državnih firmi (društvene postoje samo > kod nas), bivšem SSSR-u, Nemačkoj, žehoslovačkoj i Mađarskoj. PO meni su Ako te ne mrzi, bilo bi lepo da u kratkim crtama opišeš modele, posebno Nemački.
biznis.555 cnenad,
ŁŁŁ Ovo je pogrešno razmišljanje. Ja bih to preformulisao u: "što skoriju ŁŁŁ privatizaciju svih društvenih preduzeća", da se zna čije je šta, pa će Tu je jedan veliki problem, ko će da odredi cenu preduzeća, na kakav način će biti izvršena privatizacija, i kome će da biti isplaćen novac za to preduzeće ?
biznis.556 hose,
Potrebna pomoć !!!!!! Posedujemo zaštićene patente. Da li ima nekoga ko želi da krene sa proizvodnjom tog patenta? I ove godine se nalazimo na sajmu novih tehnologija kao i prošle 93. Ako ima zainteresovanih javite sa na mail Pozdrav Jozef ( HOSE! )
biznis.557 zloboleon,
ňňň Samo loš mu program, nije ga propustio ni jednom kroz dibager ňňň ! ;))) Stvar je u tome što ga upravo pušta :((! ;))
biznis.558 sifist,
> Pa i Miliciji je omogućeno da se bavi biznisom ;) Zar ne ? Potpuno si u pravu. Ranije je milicija imala pravu njivu u Bulevaru pa sada ni to nemaju još im je ostalo to malo dilera što prodaju cigarete po Slaviji i bližoj okolini. Kako su ostali bez prihoda država in je omogućila da kradu putem astronomskih kazni koje nepostoje ni u Americi u stvari država je obavezna da im obezbedi prihode koje su imali i pre od dilera i uličnih prodavaca kada ukinu vozače onda dolaze na red pešaci. Samo se bojim da nedođe vreme da počnu da upadaju u stanove i proveravaju nam poreklo pokretne imovine odnosno počnu da iznose šta im se svidi i šta im treba pa kad malo bolje sagledaš stvari oni su zakon zar ne?
biznis.559 sifist,
> Nesporazum, prijatelju. Penzionerom sam nazvao Avramovića koji je > inače penzioner, čovek bez sumnje stručnjak. Samo mi se ne sviđaju > neke prosocijalističke ideje (npr. društvena imovina), ali opet ne > bih se usudio da ga pljujem. Možda je u ovom momentu tako bolje za > državu, iako je na štetu građana. Rat je bre. Ako Avramović napravi program za nekoga ko to koristi da bi još više opljačkao ovaj narod koja je razlika između Avramovića i ovih državinih lopova. Ako pri tom svi to vide i niko ništa ne preduzima onda tome nikada neće biti kraja. > Ja se iskreno radujem tome i iščekujem što skoriju propast društvenih > firmi. Svih do jedne. Pusti snovi bratac. Poješće država sve privatnike ako treba da zaštiti i najmanju državnu firmu jer svaki direktor državne firme se koristi za otimanje novca pa i stranih kredita i uterivanje novca u državne kase. Dok se privatnik bori da što više ostanje njemu a što je manje moguće da državi jer je to krvavo zaradio dotle je kod državnih firmi obrnuto i zato oni nikada ne mogu da propadnu. Nažalost surova istina našeg doba i ove države.
biznis.560 pyramid,
> klasični scenario za mrvljenje uhapšenog: jedan inspektor je brutalan, a > drugi ti je prijatelj, ali ne sme baš otvoreno da ograničava onog prvog. > U stvari čine složan tim. Ovo si sjajno primetio. Oni su bez sumnje posvetili veliku pažnju psihologiji.
biznis.561 pyramid,
> Ovo je pogrešno razmišljanje. Ja bih to preformulisao u: "što skoriju > privatizaciju svih društvenih preduzeća", da se zna čije je šta, pa će > onda drugačije i zaposleni da se ponašaju. Greška gušteru. PogrEEšio si ! Od jednog slona jača su tri slona. Svejedno je da li društvena preduzeća postala privatna ili otišla pod stečaj, bitno da nestanu sa lica zemlje. A kako bi ti to preformulisao, još bih te saslušao kad ne bi bio tako nadmen.
biznis.563 cnenad,
ŁŁŁ Potpuno si u pravu. Ranije je milicija imala pravu njivu u Bio sam u pravu, a da li ću biti dalje videćemo jer izgleda drakonske kazne za saobraćajne prekršaje idu na popravni. Do sada je naplaćeno sam 7% kazni.
biznis.564 vitez.koja,
#=> Ovo je pogrešno razmišljanje. Ja bih to preformulisao u: #=> "što skoriju privatizaciju svih društvenih preduzeća", Dobra će to biti privatizacija, sa kumrovačkim đacima još uvek na svim položajima. Pre neki dan čujem na televiziji kako privatizaciju treba hitno izvesti, ali tako da u društvenom (!, tako je dotična drugarica rekla) vlasništvu ostane 51% akcija svakog preduzeća. Kakav će interes imati bilo ko da investira u firme kojima i dalje upravlja država (sve po starom;), drugarica nije objasnila.
biznis.565 dejanr,
Izgleda da je privatnicima (dakle, oni što imaju agenciju ili radnju, a ne preduzeće) nekom "podzakonskom merom" zabranjeno da podižu keš sa svojih žiro računa. To su oni žiro računi sa -50-. Građani (tj. mi sa žiro-računom -51-) za sada nisu pod udarom, normalno se podiže keš... samo pitanje dokle :(
biznis.566 dejanr,
>> Ma Dejane lopovska sorta je to uvela odavno. Oduvek je morala da se >> plati potvrda, samo što je nekad to bilo od 0,5-1,5% , a sada i do 2,5%. Možda sam ja zaboravio, ali koliko se sećam bilo je ovako: ako imaš deviznu knjižicu (a ko je nije imao? :) onda pri podizanju sa nje dobiješ potvrdu i ne platiš ni kinte. Plaćalo se samo ako doneseš pare i hoćeš ODMAH potvrdu. Ako ti nije baš toliko hitno, uložiš na knjižicu i prekosutra digneš, potvrda džabe. Zamislite fantastiku: uložiš, i prekosutra još možeš da podigneš pare :))
biznis.567 novim,
" izvesti, ali tako da u društvenom (!, tako je dotična drugarica " rekla) vlasništvu ostane 51% akcija svakog preduzeća. Kakav će " interes imati bilo ko da investira u firme kojima i dalje " upravlja država (sve po starom;), drugarica nije objasnila. Niko normalan neće imati interesa da ulaže u firmu čijih 51% drži država. Mđt: pošto niko neće, onda pada vrednost i onih 49%, pa kad oni koji mogu, kupe tih 49% tada će ti isti već promeniti i zakon da se dozvoli i za ključna 2%. Dakle, neke logike ima (kao i uvek; pitanje se samo koje, tj. čije ;).
biznis.568 bulaja,
│Građani (tj. mi sa žiro-računom -51-) za sada nisu pod udarom, │normalno se podiže keš... samo pitanje dokle :( └─── Pa stavi da ti rade prebacivanje sa žiro na tekući, pa onda diži na čekove koliko ti treba :).
biznis.569 iboris,
Ł Greška gušteru. -------------- ????? Ł preformulisao, još bih te saslušao kad ne bi bio tako nadmen. ---------------- ????? Pa sa takvim tvojim nastupom, sigurno je da mi i ne pada na pamet da išta sa tobom i pričam !!! Pošto tebi a priori u ovoj državi ništa ne valja i po tebi, sve bi trebalo uništiti, mislim da nema svrhe ni diskutovati sa tobom.
biznis.570 iboris,
Ł Plaćalo se samo ako doneseš pare i hoćeš ODMAH potvrdu. Pa o tome se i pričalo ?!
biznis.571 iboris,
Ł položajima. Pre neki dan čujem na televiziji kako privatizaciju treba Ł hitno izvesti, ali tako da u društvenom (!, tako je dotična drugarica Modeli su različiti. Da li će se uopšte i koji primeniti, zavisi od političke volje onih koji su na vlasti.
biznis.572 cnenad,
ŁŁŁ Pa stavi da ti rade prebacivanje sa žiro na tekući, pa onda diži na ŁŁŁ čekove koliko ti treba :). Kad bi moglo da se digne u pošti ili banci bilo bi super. Opet se prave redovi, opet ne daju više od 20 dinara da se podigne.
biznis.573 ndjokic,
*Izgleda da je privatnicima (dakle, oni sto imaju agenciju ili radnju, a ne *preduzece) nekom "podzakonskom merom" zabranjeno da podizu kes sa svojih ziro *racuna. To su oni ziro racuni sa -50-. Stvari trenutno stoje ovako: -svi privatnici koji nisu pausalci moraju do 15.o.m.da zatvore racune u poslovnim bankama i predju u sdk gde im se na sve moguce nacine ograni- cava isplata gotovog novca.Ide se dotle da se ni za benzin ne daje goto- vina vec insistira na placanju Jugopetrolu preko racuna!Prebacivanje na tekuce racune je moguce pod formom placanja usluga(porez 15%) ili za ld gde porez ide i do 65%. -pausalci ostaju u poslovnim bankama po dosadasnjim uslovima. Koliko je meni poznato ovo je doneto na republickom nivou.Dakle,poslovnim bankama se oduzimaju komitenti sto nije poznato da se dogadjalo ni u trzi- snim ni u planskim privredama. Ono sto je zanimljivo je da se opstine same odredjuju prema pitanju ko je pausalac a ko ne.Na primer,u opstini Sopot pausalci su svi koji ne prelaze promet od 100.000 din.U opstini Stara Pazova taj limit je smanjen na samo 2.000 din.Ostaje otvoreno pitanje(za sada)da li opstine imaju pravo na to. Meni se u opstini Stara Pazova kunu da oni samo sprovode odluke republicke vlade i da Sopot(a i jos mnogi)radi protivzakonito. Nebojsa
biznis.574 dejanr,
>> > Plaćalo se samo ako doneseš pare i hoćeš ODMAH potvrdu. >> >> Pa o tome se i pričalo ?! Imaš pravo, samo sada nema drugog načina da dobiješ potvrdu, a pre je bilo to sa knjižicom... Ono, verovatno se i sad može uložiti na knjižicu, ali ko da veruje da će kroz dva dana moći da podigne 1000 maraka? ;)
biznis.575 dejanr,
>> Kad bi moglo da se digne u pošti ili banci bilo bi super. Opet se prave >> redovi, opet ne daju više od 20 dinara da se podigne. Otkud to, u Beobanci može sasvim normalno da se podigne neograničeno (*) mnogo para, i nema redova. * Neograničeno - 1000 dinara, ne znam kako je kada se traži više, ali imam utisak da i to može.
biznis.576 dejanr,
>> Prebacivanje na tekuce racune je moguce pod formom placanja usluga >> (porez 15%) ili za ld gde porez ide i do 65%. Malopre čuh da je, valjda od juče, u Jugobanci ograničeno podizanje gotovine sa žiro-računa građana (da li i sa tekućih?) na 200 dinara dnevno :( Ima li informacija za druge banke? U Beobanci je juče moglo da se podigne neograničeno (?) para.
biznis.577 cnenad,
ŁŁŁ Otkud to, u Beobanci može sasvim normalno da se podigne neograničeno (*) ŁŁŁ mnogo para, i nema redova. Izvinjavam se za olaku optužbu banki, ali u nekoliko pošta prekjuče i juče nisam mogao da podignem ni dinar kad sam došao (naravno bilo je para na računu). žekalo se dok neko nije uplatio. A kad je uplatio isplata je bila ograničena na po 10 dinara. :(((
biznis.578 snemcev,
>> tekuce racune je moguce pod formom placanja usluga(porez 15%) Porez na usluge je 7% >> ili za ld gde porez ide i do 65%. Za plate se plaća: 20.50% ukupno za sve doprinose na teret poslodavca, još jednom isti iznos na teret radnika, 30% poreza, 1% za komunalno i 1.3% za solidarnu sambenu izgradnju. Svi podaci, osim poreza, važe za Kikindu.
biznis.579 spantic,
> Pa stavi da ti rade prebacivanje sa žiro na tekući, pa onda diži na > čekove koliko ti treba :). Više ne može da se vrši prebacivanje, a suma koja može dnevno da se digne je limitirana :(
biznis.580 ndjokic,
*Porez na usluge je 7% Jedno sam mislio a drugo napisao.:( Dakle sa ziro racuna je moguce prebacivati na TUDJE tek.racune za placanje usluga pod formom ugovora o delu a za to se momentalno placa porez od nesto preko 15%. *>> ili za ld gde porez ide i do 65%. *Za plate se placa: 20.50% ukupno za sve doprinose na teret poslodavca, *jos jednom isti iznos na teret radnika, 30% poreza, 1% za komunalno i *1.3% za solidarnu sambenu izgradnju. Svi podaci, osim poreza, vaze za *Kikindu. Vlasnik radnje ne moze da ima platu(tako je meni objasnjeno),on ima pravo na dobit.Dakle,u poreskoj prijavi odredi ocekivanu dobit i taj iznos di- nara je sdk duzan da mu isplati sukcesivno ili odjednom s tim sto se i do- prinosi i socijalno isto tako placaju(sucesivno ili odjednom).Podrazumeva se da na ziro racunu bude odgovarajuce sume.Na kraju godine na to se placa porez na ukupan prihod. Inace danas sam dobio informaciju da je moguce ostati i u poslovnim ban- kama(mislim na one koji nisu pausalci) ali su uslovi potpuno isti kao i u sdk.Dakle,novac je moguce dizati za placanje fizickim licima -do 200 din. uz dokument,ili neograniceno,za placanje sek.sirovina fizickim licima uz prijemni list i dokument,zatim na blagajnicki maksimum(vodi se blagajnicki dnevnik),i najzad prebacivanjem na tudje tek racune kroz ugovor o delu(po- punjava se odredjeni obrazac). Od danas se sa tek.racuna dnevno moze podici do 200 din. Nebojsa
biznis.581 snemcev,
>> Jedno sam mislio a drugo napisao.:( Dakle sa ziro racuna je moguce >> prebacivati na TUDJE tek.racune za placanje usluga pod formom ugovora >> o delu a za to se momentalno placa porez od nesto preko 15%. I na ugovor o delu (što se ralikuje od ugovora o privremenim i povremenim poslovima) se plaćaju doprinosi i/ili porezi, a sve zavisi od toga da li je konkretan radnik sa kojim se sklapa ugovor o delu već osiguran po nekom osnovu ili nije. Sve u svemu, raspon je od 6-83%
biznis.582 djelovic,
Ima li ko da treba da primi neke pare iz Kanade? Trebao bih da pošaljem nekih četiri hiljade kanadskih dolara prijatelju, pa ako ima neko raspoložen da obavi zamenu...
biznis.585 iboris,
Nekog je interesovao model privatizacije u Nemackoj. Evo ide tekst, koji je pisan pocetkom prosle godine, pa da se to ima u vidu. Pozdrav, Boris istnem.zip
biznis.586 hose,
Ma jel' to pukla JIK banka?
biznis.587 cnenad,
ŁŁŁ Ma jel' to pukla JIK banka? Otkud ti to ? Daj, reci nešto pobliže zašto tako misliš.
biznis.589 hose,
ń:) Daj, reci nešto pobliže zašto tako misliš. Načuo sam debele glasine,pa me interesuje da li ima neke istine u tome.
biznis.590 ndragan,
/ Ma jel' to pukla JIK banka? More kanda je sve puklo. Opet su izmislili nestašicu gotovine. Ovde tri dana nije moglo da se digne ni kinte, a posle toga na pipetu. Onda sam čuo da je došlo do debalansa u prometu između Vojvodine i Srbije proper, te se lova odliva tamo, a preliće se nazad valjda kad bude otkup. Onda sam čuo da je u stvari pukla Banatska banka (to smo znali i pre, nego je možda obnarodovano), te im SPP ne da ni kinte dok ne navuku novaca, pa sam čuo ovo pa ono (ovaj direktor banke u fijoci, onaj na cajperu i/ili obratno) &td. Na kraju (ima li kraja) dolaze ovi propisi gde praktično teraju da sve, ama sve mora da ide bezgotovinski, granica za gotovinu je stavljena na 200,00 dinara dnevno itd. Sve skupa, čini mi se da opet počinju sa nekim igrama iz oktobra ili kad ono beše.
biznis.591 cnenad,
ŁŁŁ Načuo sam debele glasine,pa me interesuje da li ima neke istine u tome. Ama prenesi te 'glasine' pa da i mi znamo o čemu se radi.
biznis.592 v.nesic,
> Nekog je interesovao model privatizacije u Nemackoj. Evo ide tekst, > koji je pisan pocetkom prosle godine, pa da se to ima u vidu. A u kom je formatu pisan? Meni se vide samo kuke i kvake :(
biznis.593 jovca.car,
/* A u kom je formatu pisan? Meni se vide samo kuke i kvake :( Jesi li probao da ga raspakuješ? O;) Meni je sasvim normalan.
biznis.594 haevorn,
Ajde meni neko da objasni kako je uopste moguce da se stari dinari povuku iz upotrebe. Novcanice jos i nekako, ali na nacijem racunu stioje sstaari dinari. right?
biznis.595 hose,
ń:) Ama prenesi te 'glasine' pa da i mi znamo o čemu se radi. Ne smem!!!!!! (Sankcije!)
biznis.596 hose,
ń:) 200,00 dinara dnevno itd. ****** Spusti ,spusti još !!!!!!
biznis.597 saricl,
> Izgleda da je privatnicima (dakle, oni što imaju agenciju ili radnju, a ne > preduzeće) nekom "podzakonskom merom" zabranjeno da podižu keš sa svojih > žiro računa. To su oni žiro računi sa -50-. > Građani (tj. mi sa žiro-računom -51-) za sada nisu pod udarom, normalno se > podiže keš... samo pitanje dokle :( Za one koji su registrovani paušalno moglo je da se podiže keša koliko ti srce ište, ali i to su ogranicili na 200 din mesecno, valjda su skontali da je to bio filter za kupovinu deviza.
biznis.598 iboris,
Ł A u kom je formatu pisan? Meni se vide samo kuke i kvake :( WP 5.1.
biznis.599 v.nesic,
> /* A u kom je formatu pisan? Meni se vide samo kuke i kvake :( > > Jesi li probao da ga raspakuješ? O;) > Meni je sasvim normalan. A čime si ga gledao?
biznis.600 jovca.car,
/* A čime si ga gledao? Sorry. WinZip, pa Norton Viewer koji nikad ne kaže o kom se formatu radi. :)
biznis.601 corto,
Zna li neko koliko je zvanicni maksimum za iznos deviza iz zemlje, kako se Madjari odnose prema unosu/iznosu, i na koliko mora da glasi bancina potvrda ? Hitno je, pa molim brz odgovor! Sva iskustva dobrodosla :)
biznis.602 vujos,
Šutlić u pritvoru zbog šticunga? (još uvek neproverena vest)
biznis.603 dejanr,
>> Zna li neko koliko je zvanicni maksimum za iznos deviza iz zemlje Za turistička putovanja 1000 dem po pasošu. Pri čemu ti za taj iznos treba potvrda iz banke, a ta potvrda košta između 20 i 30 dinara (čista pljačka). Ne znam šta se radi kada se ljudi iseljavaju i kada po prirodi stvari moraju da nose znatno veće sume (recimo, za ulazak u Kanadu). Možda i tu ima neki propis, a možda prosto moraju da švercuju pare :( Inače, moje iskustvo je da kada se ide nekim autobusom ili minibusom, naš carinik i ne uđe unutra, nego vođa puta pokupi pasoše, nešto "popriča" sa carinikom i autobus ide dalje. Retko ko ima potvrdu, iako pretpostavljam svi imaju pare. Ali, po slovu zakona ne bi valjalo da ti nađu devize za koje nemaš potvrdu.
biznis.604 ndragan,
/ keša koliko ti srce ište, ali i to su ogranicili na 200 din Imao sam pred očima interni raspis udruženja banaka (nezvanični!) u kome kaže da će sve sa računa 51 kojima poreska osnovica, tj ono što su sebi ošacovali kao platu, prelazi 3600 dinara razjuriti u SPP, a ko je ispod te crte može ladno da digne svih 200 dinara mesečno, s tim da mu je to naravno plata na koju mora da plati poreze. Uostalom, ne znam da li postoji ikakva varijanta da se bilo kakva gotovina (bez obzira na koji je način zarađena) podigne bez plaćanja nekakvog poreza ili bilo čega. --: posao decenije, štampanje izvoda. 0,0166 do 0,15 dinara po liniji.
biznis.605 zizic,
> > Zna li neko koliko je zvanicni maksimum za iznos deviza iz > zemlje, kako se Madjari odnose prema unosu/iznosu, i na koliko > mora da glasi bancina potvrda ? Hitno je, pa molim brz odgovor! > > Sva iskustva dobrodosla :) 1000 DM (ili ekvivalent) ako ideš kao fizičko lice, za firme je valjda više ali nisam siguran. Mađari uglavnom ne proveravaju koliko unosiš ili iznosiš (mada svakako postoje neki propisi, mislim da je 20.000 forinti za unošenje i iznošenje), ali oni koji češće idu kažu da nije zgorega imati u povratku iz Mađarske bar 1 potvrduda si svoje devize zamenio-la u oficijelnoj banci (po nešto nižem kursu oduličnog) za "zlu-ne-trebalo". Bančina potvrda može da glasi na maximum 1000Dm i naplaćuje se različito od banke do banke- između 1.0 i 3.0 novih.din .
biznis.606 cnenad,
ŁŁŁ Madjari odnose prema unosu/iznosu, i na koliko mora da glasi bancina ŁŁŁ potvrda ? Hitno je, pa molim brz odgovor! ŁŁŁ Sva iskustva dobrodosla :) Moje iskustvo iz DEC 93. Na ulazu u Mađarsku niko ništa ne pita, ni za devize ni bilo šta. Za svaki slučaj bila je potvrda da je podignuto iz banke xxx DEM. U Segedinu obavezno zamenjeno 50 DEM u zvaničnoj menjačnici po kursu 55.68 forinti za jednu DEM i ta potvrda može dobro da posluži ako carinik na izlasku iz Mađarske traži potvrdu da si menjao devize u Mađarskoj ako vidi robu koju si kupio a nešto mu bude sumnjivo. Na sreću ni na izlazu nije bilo nikakvih problema. Ako ideš kolima, i bude gužva obavezno igraj na kartu sreće i preskači kolima ostale i ubacuj se malo po malo napred. Da nismo tako radili čekali bi do granice sigurno jedno 25 sati ako ne i više. Ovako smo čekanje tamo i nazad sveli na 6 sati, normalno uz preskakanje. Bilo bi to vremenski i još manje da smo na vreme krenuli da preskačemo ostale, ne čekajući bezveze dva sata u mestu pošto se kolona ka granici nije pomerala. Doduše to je bilo u vreme one ludnice, ne znam kako je sada.
biznis.607 cnenad,
ŁŁŁ Šutlić u pritvoru zbog šticunga? (još uvek neproverena vest) Još jedna vrhunska glupost osoba koje sprovode vlast u ovoj zemlji. Gušenje tržišta novca nije nigde uspelo u svetu zar ne ?
biznis.608 index,
[] Gušenje tržišta novca nije nigde uspelo u svetu zar ne ? Ma jasna stvar... žim Oni hoće _silom_ da održe vrednost dinara, jasno je da za tako nešto nemaju drugih osnova i da im je i taj dinar propao. Nenad
biznis.609 djelovic,
> Gušenje tržišta novca nije nigde uspelo u svetu zar ne ? Vlada je svojevremeno i priznala da je pustila malo više dinara u promet, i to se zaista osetilo. A i kupovanje deviza od NBJ je kooomplikovano :(, tako da nije ni čudo da ljudi traže izlaz u šticovanju koje je, nedajte se uplašiti, strašno teško otkriti ako vas neko ne potkaže. BTW, sećam se svojevremeno knjige nekog italijanskog sudije koji se bavio organizovanim kriminalom (kasnije su ga ukokali) u kojoj on kaže da ne postoji način da se zaustavi organizovani kriminal osim da se na neki način ukinu razlozi zbog kojih je on profitabilan, recimo legalizacijom zabranjenih roba i sl. Analogija se prosto sama nameće.
biznis.610 snemcev,
>> Ne znam šta se radi kada se ljudi iseljavaju i kada po prirodi stvari >> moraju da nose znatno veće sume (recimo, za ulazak u Kanadu). Možda i >> tu ima neki propis, a možda prosto moraju da švercuju pare :( Onda telegrafski šalju pare u inostranstvo. Naravno, ovo ne važi pod sankcijama.
biznis.611 snemcev,
>> A i kupovanje deviza od NBJ je kooomplikovano Velike li komplikacije: jedan zahtev i 4.6% provizije. Naravno, uslov je da roba iz inostranstva u roku od 20 dana uđe u zemlju.
biznis.613 mavava,
>> Zna li neko koliko je zvanicni maksimum za iznos deviza iz >> zemlje, kako se Madjari odnose prema unosu/iznosu, i na koliko >> mora da glasi bancina potvrda ? Hitno je, pa molim brz >> odgovor! >> Sva iskustva dobrodosla :) Sacekao sam sa odgovorom na tvoje pitanje misleci da neko ima bas najsvezije informacije, medjutim izgleda da ni moje nisu bas bajate. Sticajem okolnosti nisam isao u Madjarsku jedno mesec dana, inace po prirodi posla sam tamo veoma cesto. Elem, stvari ovako stoje. Od 01.05.1994 god. Madjari traze da se obavezno poseduje konvert. valuta u iznosu od 50 USD i max 5000 forinti. Ovo je najnoviji propis. Inace do sad su stvari stajale ovako. Niko nista nije pitao po pitanju unosenja/iznosenja novca kad su Madjari u pitanju. Jedino sto pitaju kada ulazis u Madjarsku je da li imas alkohol? i ono klasicno kuda ides? Na osnovu zvanicne potvrde o zameni novca mogao si iz Madjrske da izneses sta god hoces kao na pr.TV itd. Jedino NE gorivo. Valutu nemoj da menjas na granicnom prelazu jer je tu kurs najnizi. Zvanican kurs i crni kurs se razlikuju veoma malo. Ne bih dalje zamarao konferenciju, drugi su odgovorili za YU carinu. O detaljima, gde menjati novac, gde sipati gorivo, kojim putem, koji gran. prelaz, koliko sta kosta, gde je u Budimpesti to i to, gde jeftino spavati, rucati itd. na mail. Ako bas postoji veliko interesovanje za gore navedeno mogu da okacim i ovde. Srecan put! Nesha imas odgovor
biznis.614 zizic,
>>> Ne znam šta se radi kada se ljudi iseljavaju i kada po >>> prirodi stvari moraju da nose znatno veće sume (recimo, za >>> ulazak u Kanadu). Možda i tu ima neki propis, a možda prosto > moraju da švercuju pare :( > > Onda telegrafski šalju pare u inostranstvo. Naravno, ovo ne > važi pod sankcijama. Ispravite me ako grešim, ali ako se neko iseljava iz YU ima pravo da ponese neograničen iznos deviza. Naravno, pitanje je da li se ljudi koji poslednjih godina odlaze za Kanadu formalno smatraju iseljenicima ...
biznis.615 iboris,
Ł Ako bas postoji veliko interesovanje za gore navedeno Ł mogu da okacim i ovde. OKAžI !!! :)
biznis.616 zizic,
> O detaljima, gde menjati novac, gde sipati gorivo, > kojim putem, koji gran. prelaz, koliko sta kosta, gde je > u Budimpesti to i to, gde jeftino spavati, rucati itd. > na mail. Ako te ne mrzi napiši koju reč, od viška informacija ne boli glava, siguran sam da niko neće zameriti ;))
biznis.617 predrag,
>> O detaljima, gde menjati novac, gde sipati gorivo, >> kojim putem, koji gran. prelaz, koliko sta kosta, gde je >> u Budimpesti to i to, gde jeftino spavati, rucati itd. >> na mail. Kakav bre mail, salji ovde.;) pp od: P
biznis.619 snemcev,
>> Ispravite me ako grešim, ali ako se neko iseljava iz YU ima pravo da >> ponese neograničen iznos deviza. Možda. Ali makar ti bio sam Bog Otac u SAD ne možeš da uneseš više od 10,000 (mislim da sam tačno zapamtio cifru) USD u kešu. Telegrafskim transferom možeš uneti neograničene iznose.
biznis.620 mirkot,
>> Ispravite me ako grešim, ali ako se neko iseljava iz YU ima >> pravo da ponese neograničen iznos deviza. Mislim da je limit za iseljenike 5000 nečega po lobanji. Naravno, debilna potvrda od banke je obavezna. Mirko
biznis.621 cnenad,
Da li ste videli nove Hrvatske novčanice 'Kune' ? Strašno me podsećaju na DEM. BTW, ovi kod nas zakasniše sa izbacivanjem pravog DINARA sa zaštitom ? Kladim se da su odustali od celog posla. Sad će valjda polako i inflacija 100% zbog žetve da bi mogli da otkupe žito. A čujem i da nude neke papire umesto love zemljoradnicima. Ima li neko više informacija o ovome ?
biznis.622 mavava,
>> BTW, ovi kod nas zakasniše sa izbacivanjem pravog DINARA sa >> zaštitom ? Nije mi jasno odakle im hrabrost da štampaju ove "bonove" od dinara, kad to svako može da falsifikuje & zameni za konvertibilnu lovu? U čemu je fora? Možda računaju neće niko da se zeza za 10 dm/din.
biznis.623 bjevdjic,
(preuzeto sa MARKET-011 BBS-a) ╔════════════════════════════════════════════════════════════════════════════╗ ║ KURSNA LISTA ZA DEVIZE I EFEKTIVNI STRANI NOVAC (ZA NOVI DINAR) BROJ: 78 ║ ║ FORMIRANA NA DAN : 12.05.1994. ║ ╠════════════Đ══════════Đ═════════Đ══════════════Đ═════════════Đ═════════════╣ ║ ZEMLJA │ VALUTA │ VAZI ZA │ KUPOVNI KURS │ SREDNJI KURS│ PRODAJ.KURS ║ ă────────────┼──────────┼─────────┼──────────────┼─────────────┼───────────── ║ AUSTRALIJA │ AUD │ 1 │ 1,1937 │ 1,1973 │ 1,2009 ║ ║ AUSTRIJA │ ATS │ 1 │ 0,1410 │ 0,1414 │ 0,1419 ║ ║ BELGIJA │ BEF │ 100 │ 4,8328 │ 4,8474 │ 4,8619 ║ ║ KANADA │ CAD │ 1 │ 1,2038 │ 1,2075 │ 1,2111 ║ ║ DANSKA │ DKK │ 1 │ 0,2539 │ 0,2546 │ 0,2554 ║ ║ FINSKA │ FIM │ 1 │ 0,3062 │ 0,3071 │ 0,3081 ║ ║ FRANCUSKA │ FRF │ 1 │ 0,2905 │ 0,2914 │ 0,2922 ║ ║ NEMACKA SR │ DEM │ 1 │ 0,9970 │ 1,0000 │ 1,0030 ║ ║ GRCKA │ GRD │ 100 │ - │ 0,6792 │ 0,6813 ║ ║ IRSKA │ IEP │ 1 │ - │ 2,4320 │ 2,4393 ║ ║ ITALIJA │ ITL │ 100 │ 0,1040 │ 0,1043 │ 0,1046 ║ ║ JAPAN │ JPY │ 100 │ 1,5963 │ 1,6011 │ 1,6059 ║ ║ KUVAJT │ KWD │ 1 │ 5,5789 │ 5,5956 │ 5,6124 ║ ║ HOLANDIJA │ NLG │ 1 │ 0,8881 │ 0,8908 │ 0,8934 ║ ║ NORVESKA │ NOK │ 1 │ 0,2293 │ 0,2300 │ 0,2307 ║ ║ PORTUGALIJA│ PTE │ 100 │ 0,9654 │ 0,9684 │ 0,9713 ║ ║ SVEDSKA │ SEK │ 1 │ 0,2152 │ 0,2159 │ 0,2165 ║ ║ SVAJCARSKA │ CHF │ 1 │ 1,1642 │ 1,1677 │ 1,1712 ║ ║ V.BRITANIJA│ GBP │ 1 │ 2,4838 │ 2,4912 │ 2,4987 ║ ║ SAD │ USD │ 1 │ 1,6625 │ 1,6675 │ 1,6725 ║ ║ EVR.OBR.J. │ XEU │ 1 │ 1,9202 │ 1,9260 │ 1,9317 ║ ║ SPANIJA │ ESP │ 100 │ 1,2091 │ 1,2127 │ 1,2164 ║ ╠════════════¤══════════¤═════════¤══════════════¤═════════════¤═════════════╣ ║ ║ ║ 1. KURSEVI IZ OVE LISTE PRIMENJUJU SE OD 00 CASOVA 13.05.1994. GODINE. ║ ║ 2. KURSEVI ZA GRCKU DRAHMU I IRSKU FUNTU PRIMENJUJU SE SAMO ZA EFEKTIVU. ║ ║ 3. KURSEVI ZA BRITANSKU FUNTU PRIMENJUJU SE ZA SKOTSKU FUNTU I TO SAMO ║ ║ ZA EFEKTIVU. ║ ║ 4. KURS ZA OBRACUNSKI DOLAR JEDNAK JE SREDNJEM KURSU ZA USD. ║ ║ 5. ODNOS VREDNOSTI NOVOG DINARA PREMA STAROM DINARU JE: ║ ║ 1 NOVI DINAR = 12.000.000 STARIH DINARA (S.L. SRJ BR. 6/94) ║ ╚════════════════════════════════════════════════════════════════════════════╝
biznis.624 mikrom,
▄─ >> BTW, ovi kod nas zakasniše sa izbacivanjem pravog DINARA sa ▄─ >> zaštitom ? ▄─ Nije mi jasno odakle im hrabrost da štampaju ove "bonove" od ▄─ dinara, kad to svako može da falsifikuje & zameni za konvertibilnu Novi dinari zaista liče na bonove jer nemaju zaštitu koja je vidljiva. Imaju samo fluorescentne crtice i serijski broj, a novčanice od 5 i 10 NDIN i neki kružni fluotescentni znak, koji se teško falsifikuju. To je ona zaštita koju imaju i DEM, a lepo se vidi na reklami za MARKTEST. Dakle falsifikat bi sigurno prošli na ulici, ali bi verovatno po ulasku u banke bili otkriveni. Slično kao i dolari koji takođe nemaju neku vidljivu zaštitu. Inače suvi žig se dosta lako falsifikuje. Ja sam dobio 100 DEM (starih) sa perfektnim suvim žigom, ali bez ove fluorescentne zaštite i nekom prijatelju dileru sam ih pokazivao, ali on nije verovao da su falsifikat i naravno utopio ih je dalje.
biznis.625 stigor,
Clanovi zakonodavnog odbora republickog parlamenta prihvatili su (na jucerasnoj sednici) izmene Zakona o porezu na promet. Vlada je izmenama ovog zakona predvidela olaksice za uvoz goriva, nabavku repromaterijala i robu namenjenu izvozu. Tako bi osnovicu za placanje akcize pri uvozu derivata nafte cinila proizvodjacka cena domacih proizvodjaca nafte. Do sada je akciza bila 1,3 DIN po litru (uvozna cena 1 DIN - sa sve potplacivanjem na granici, porez 30% = 1,3 DIN, na sve to akciza od 1,3 DIN, pa jos na sve to porez od 27 odsto ) tako da onoga ko uvozi, litar goriva kosta 3,3 DIN. Prema novom zakonu akciza ce se obracunavati prema ceni domacih prizvodjaca koja iznosi izmedju 0,34 - 0,37 dinara (zavisno od derivata), tako da bi posle primene ovog zakona litar goriva na privatnim pumpama trebao da iznosi izmedju 2-2,5 dinara ... Sve ovo bi trebalo da uslovi pojeftinjavanje i bolju snabdevenost domaceg trzista naftnim derivatima, ali sacekajmo, vreme ce pokazati da li je to moguce ...
biznis.626 mavava,
>> To je ona zaštita koju imaju i DEM, a lepo se vidi na reklami >> za MARKTEST. Dakle falsifikat bi sigurno prošli na ulici, ali >> bi verovatno po ulasku u banke bili otkriveni. Slično kao i >> dolari koji takođe Zaista nisa znao da postoji takva zaštita, nekako su jadno delovali tako da nisam hteo ozbiljno da razgledam te naše dinare. Očigledno nisam falsifikator:) Neša
biznis.627 bjevdjic,
(preuzeto sa MARKET-O11 BBS-a) ╔════════════════════════════════════════════════════════════════════════════╗ ║ KURSNA LISTA ZA DEVIZE I EFEKTIVNI STRANI NOVAC (ZA NOVI DINAR) BROJ: 82 ║ ║ FORMIRANA NA DAN : 18.05.1994. ║ ╠════════════Đ══════════Đ═════════Đ══════════════Đ═════════════Đ═════════════╣ ║ ZEMLJA │ VALUTA │ VAZI ZA │ KUPOVNI KURS │ SREDNJI KURS│ PRODAJ.KURS ║ ă────────────┼──────────┼─────────┼──────────────┼─────────────┼───────────── ║ AUSTRALIJA │ AUD │ 1 │ 1,2191 │ 1,2228 │ 1,2265 ║ ║ AUSTRIJA │ ATS │ 1 │ 0,1418 │ 0,1422 │ 0,1426 ║ ║ BELGIJA │ BEF │ 100 │ 4,8438 │ 4,8583 │ 4,8729 ║ ║ KANADA │ CAD │ 1 │ 1,2137 │ 1,2173 │ 1,2210 ║ ║ DANSKA │ DKK │ 1 │ 0,2546 │ 0,2554 │ 0,2561 ║ ║ FINSKA │ FIM │ 1 │ 0,3062 │ 0,3072 │ 0,3081 ║ ║ FRANCUSKA │ FRF │ 1 │ 0,2911 │ 0,2920 │ 0,2928 ║ ║ NEMACKA SR │ DEM │ 1 │ 0,9970 │ 1,0000 │ 1,0030 ║ ║ GRCKA │ GRD │ 100 │ - │ 0,6739 │ 0,6759 ║ ║ IRSKA │ IEP │ 1 │ - │ 2,4562 │ 2,4635 ║ ║ ITALIJA │ ITL │ 100 │ 0,1042 │ 0,1045 │ 0,1048 ║ ║ JAPAN │ JPY │ 100 │ 1,5996 │ 1,6044 │ 1,6092 ║ ║ KUVAJT │ KWD │ 1 │ 5,5940 │ 5,6108 │ 5,6276 ║ ║ HOLANDIJA │ NLG │ 1 │ 0,8883 │ 0,8910 │ 0,8936 ║ ║ NORVESKA │ NOK │ 1 │ 0,2302 │ 0,2309 │ 0,2316 ║ ║ PORTUGALIJA│ PTE │ 100 │ 0,9675 │ 0,9704 │ 0,9733 ║ ║ SVEDSKA │ SEK │ 1 │ 0,2151 │ 0,2157 │ 0,2164 ║ ║ SVAJCARSKA │ CHF │ 1 │ 1,1731 │ 1,1766 │ 1,1801 ║ ║ V.BRITANIJA│ GBP │ 1 │ 2,5039 │ 2,5114 │ 2,5189 ║ ║ SAD │ USD │ 1 │ 1,6687 │ 1,6737 │ 1,6787 ║ ║ EVR.OBR.J. │ XEU │ 1 │ 1,9235 │ 1,9293 │ 1,9351 ║ ║ SPANIJA │ ESP │ 100 │ 1,2061 │ 1,2098 │ 1,2134 ║ ╠════════════¤══════════¤═════════¤══════════════¤═════════════¤═════════════╣ ║ ║ ║ 1. KURSEVI IZ OVE LISTE PRIMENJUJU SE OD 00 CASOVA 19.05.1994. GODINE. ║ ║ 2. KURSEVI ZA GRCKU DRAHMU I IRSKU FUNTU PRIMENJUJU SE SAMO ZA EFEKTIVU. ║ ║ 3. KURSEVI ZA BRITANSKU FUNTU PRIMENJUJU SE ZA SKOTSKU FUNTU I TO SAMO ║ ║ ZA EFEKTIVU. ║ ║ 4. KURS ZA OBRACUNSKI DOLAR JEDNAK JE SREDNJEM KURSU ZA USD. ║ ║ 5. ODNOS VREDNOSTI NOVOG DINARA PREMA STAROM DINARU JE: ║ ║ 1 NOVI DINAR = 12.000.000 STARIH DINARA (S.L. SRJ BR. 6/94) ║ ╚════════════════════════════════════════════════════════════════════════════╝
biznis.628 cnenad,
ŁŁŁ║ KURSNA LISTA ZA DEVIZE I EFEKTIVNI STRANI NOVAC (ZA NOVI DINAR) BROJ: Izvini, a jel se nešto menja na kursnoj listi, kad već vidim ovo je druga ili treća koju si za vrlo kratko vreme poslao ovde ? BTW i SEZAM ima svoju komandu KURS. Juče u Politici pročitah da se naš dinar pojavio na kursnim listama u Americi i da je odnos 1$=1.71 YUD. Kod nas po rečima guvernera odnos je 1$=1.68 YUD a razlika potiče iz marže.
biznis.629 ndragan,
/ 100% zbog žetve da bi mogli da otkupe žito. A čujem i da nude neke / papire Nisam baš siguran da će žito toliko da se otkupljuje, jer 1. nemaju gde da ga stave, pošto je izvoz zabranjen a potrošnja tek normalna; 2. ni prošle godine nisu sve otkupili, nego su seljaci lepo menjali za potvrde na brašno pa su ga posle podizali tokom zime i prodavali privatnim pekarima. Šta misliš, po kojoj ceni pekari kupuju brašno iz robnih rezervi, a po kojoj velike DP pekare? Već je bilo slučajeva prethodnih godina da po nekoliko nedelja uopšte ne prodaju brašno privatnicima (ali su zato u isto vreme snabdevali Sandžak i Kosovo sa više brašna nego što su tamo ikad trošili). Privatnici ipak nisu propali, a to upravo zahvaljujući tim potvrdama od menjaže, vrede ponekad više od love.
biznis.630 ndragan,
/ ║ 3. KURSEVI ZA BRITANSKU FUNTU PRIMENJUJU SE ZA SKOTSKU FUNTU I TO Škotska funta??? Nikad čuo.
biznis.631 bjevdjic,
██ Izvini, a jel se nesto menja na kursnoj listi, kad vec vidim ovo ██ je druga ili treca koju si za vrlo kratko vreme poslao ovde ? Naravno da se menja... :) Koliko ja znam poslao sam samo dve i to 13. i 19. maja. ██ BTW i SEZAM ima svoju komandu KURS. Nisu bas ažurni... (danasnja kursna lista) ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ Prodajni Kupovni Realni prodajni Realni kupovni 16.05.94 DM 0.99 1.00 1.00 1.10 16.05.94 USA$ 1.67 1.68 ------------ ------------
biznis.632 cane,
- Juce u Politici procitah da se nas dinar pojavio na kursnim listama - u Americi i da je odnos 1$=1.71 YUD. Kod nas po recima guvernera odnos je Po gospodinu Avramovicu, dinar se na kursnoj listi u Americi pojavio jos prvog aprila ove godine. Izvor: danasnja "Politika" :).
biznis.633 bjevdjic,
(preuzeto sa MARKET-011 BBS-a) ╔════════════════════════════════════════════════════════════════════════════╗ ║ IZVESTAJ O RADU TRZISTA NOVCA ║ ║ I KRATKOROCNIH HARTIJA OD VREDNOSTI NA DAN: 19.05.1994. ║ ╚════════════════════════════════════════════════════════════════════════════╝ ╔═══════════════════════════════Đ══════════════════Đ═════════════════════════╗ ║ │ IZNOS U │ PONDERISANA KAM.STOPA ║ ║ │ NOVIM DINARIMA : │ NA GODISNJEM NIVOU : ║ ║───────────────────────────────┼──────────────────┼─────────────────────────║ ║ PROMET U MEDJUBANKARSKIM │ │ ║ ║ POSLOVIMA : │ 3.350.000,00 │ 9% ║ ╚═══════════════════════════════¤══════════════════¤═════════════════════════╝ ╔═══════════════════════════════Đ══════════════════Đ═════════════════════════╗ ║ │ IZNOS U │ KAMATNA STOPA NA ║ ║ │ NOVIM DINARIMA : │ GODISNJEM NIVOU : ║ ă───────────────────────────────┼──────────────────┼───────────────────────── ║ KRATKOROCNE HARTIJE OD VRED. │ 1.250.000,00 │ 9% ║ ă───────────────────────────────┼──────────────────┼───────────────────────── ║ BLAGAJNICKI ZAPISI N.B.J. │ 0,00 │ 6% ║ ă───────────────────────────────┼──────────────────┼───────────────────────── ║ OBVEZNICE S.R.J. │ 0,00 │ 11% ║ ă───────────────────────────────┼──────────────────┼───────────────────────── ║ U K U P N O : │ 1.250.000,00 │ ║ ╚═══════════════════════════════¤══════════════════¤═════════════════════════╝
biznis.634 dejanr,
>> Po gospodinu Avramovicu, dinar se na kursnoj listi u Americi pojavio >> jos prvog aprila ove godine. Izvor: danasnja "Politika" :). Prvi april? Hm, sumnjiv datum ;>
biznis.635 mavava,
>>>> Po gospodinu Avramovicu, dinar se na kursnoj listi u >>>> Americi pojavio jos prvog aprila ove godine. Izvor: danasnja >>>> "Politika" :). To deda Avram platio nekom novinaru da to tamo upiše:) >> Prvi april? Hm, sumnjiv datum ;> I te kako. Baš bih voleo da vidim nekog ko će da udje u američku banku i zameni dolare za dinare. Posebno bih voleo da ga priupitam šta će sa njima? Neša
biznis.636 dragisak,
> Škotska funta??? Nikad čuo. U Škotskoj se često koristi. Istih je dimenzija kao i engleska funta, samo što u zaglavlju piše Bank of Scotland. Ima istu vrednost kao i engleska funta. Fazon je što ni Englezi baš ne znaju za nju. Svojevremeno, kad sam bio u Škostskoj, normalno sam koristio obe funte. Kad sam se vratio u Englesku u jednoj samoposluzi sam izvadio 10 škotskih funti da platim. Ispostavilo se da kasirka nije znala da tako nešto postoji. Morala je da zove šefa da proveri.
biznis.638 bjevdjic,
(preuzeto sa MARKET-011 BBS-a) ╔════════════════════════════════════════════════════════════════════════════╗ ║ KREDITIRANJE GRADJANA I FIZICKIH LICA ║ ╚════════════════════════════════════════════════════════════════════════════╝ ╔════════════════════════════════════════════════════════════════════════════╗ ║ NACIN KREDITIRANJA KOD - BEOBANKE ║ ╠════════════════════════════════════════════════════════════════════════════╣ ║ S T A M B E N I K R E D I T I ║ ╠════════════════════════════════════════════════════════════════════════════╣ ║ 1. KUPOVINA OD PRAVNIH LICA : ║ ă────────────────────┬─────────────────────────────┬───────────────────────── ║ VISINA DEPOZITA: │ GODISNJA KAMATNA STOPA: │ ROK OTPLATE: ║ ă────────────────────┼─────────────────────────────┼───────────────────────── ║ 40% │ 7,5% │ DO 20 GODINA ║ ║ 50% │ 5% │ DO 20 GODINA ║ ╠════════════════════¤═════════════════════════════¤═════════════════════════╣ ║ 2. KUPOVINA OD FIZICKIH LICA, IZGRADNJA PORODICNIH STAMBENIH ZGRADA: ║ ă────────────────────┬─────────────────────────────┬───────────────────────── ║ VISINA DEPOZITA: │ GODISNJA KAMATNA STOPA: │ ROK OTPLATE: ║ ă────────────────────┼─────────────────────────────┼───────────────────────── ║ 50% │ 7% │ DO 20 GODINA ║ ╠════════════════════¤═════════════════════════════¤═════════════════════════╣ ║ 3. DOGRADNJA, DOVRSENJE, REKONSTRUKCIJA I ADAPTACIJA STANOVA: ║ ă────────────────────┬─────────────────────────────┬───────────────────────── ║ VISINA DEPOZITA: │ GODISNJA KAMATNA STOPA: │ ROK OTPLATE: ║ ă────────────────────┼─────────────────────────────┼───────────────────────── ║ 50% │ 7% │ DO 10 GODINA ║ ╚════════════════════¤═════════════════════════════¤═════════════════════════╝ P.S. Nastavak u fajlu... krediti.txt
biznis.639 bjevdjic,
(preuzeto sa MARKET-011 BBS-a) ╔════════════════════════════════════════════════════════════════════════════╗ ║ PREGLED KAMATNIH STOPA PO STEDNIM ULOZIMA I RACUNIMA GRADJANA ║ ║ I PRAVNIH LICA ║ ╚════════════════════════════════════════════════════════════════════════════╝ ╔════════════════════════════════════════════════════════════════════════════╗ ║ *** Z E P T E R B A N K A *** ║ ╠═══════════════════════════════════════════════════════Đ════════════════════╣ ║ V R S T A S R E D S T A V A : │ K A M A T A : ║ ă───────────────────────────────────────────────────────┼──────────────────── ║ DINARSKA STEDNJA PO VIDJENJU │ 6% GODISNJE ║ ║ OROCENA DINARSKA STEDNJA PREKO 1 MESECA │ 8% GODISNJE ║ ║ OROCENA DINARSKA STEDNJA PREKO 3 MESECA │ 9% GODISNJE ║ ║ OROCANA DINARSKA STEDNJA PREKO 12 MESECI │ 10% GODISNJE ║ ╚═══════════════════════════════════════════════════════¤════════════════════╝ P.S. Nastavak u fajlu... kamate.txt
biznis.640 sifist,
> Juče u Politici pročitah da se naš dinar pojavio na kursnim listama > u Americi i da je odnos 1$=1.71 YUD. Kod nas po rečima guvernera odnos je > 1$=1.68 YUD a razlika potiče iz marže. Nemoj mi reći da si još i poverovao u svu tu priču. Ako se ovi "bonovi" ikada pojave na kursnim listama u Americi to će se desiti tek kada ostali svet prizna ovu monetu a dotle ima da prođe dosta vremena (kad već lažu kako nađoše Ameriku možda zbog udaljenosti jer nije jednostavno proveriti podatak). Ameri nisu priznali ni Hrvatski dinar a ne naš. Pozdrav :)
biznis.641 sifist,
> Po gospodinu Avramovicu, dinar se na kursnoj listi u Americi pojavio jos > prvog aprila ove godine. Izvor: danasnja "Politika" :). Da je to istina o tome bi "zujali" svi mogući mediji narednih 15 dana a ne bi ćutali od prvog aprila do 19 maja.A o ovakvim informacijama je smešno i raspravljati to mu dođe više kao komedija ili mi toliko verujemo u našu superiornost da nevidimo našu tragediju. Gde je ta privreda koja može da digne taj dinar na svetske rang liste? Pozdrav :)
biznis.642 cane,
- ili mi toliko verujemo u nasu superiornost da nevidimo nasu tragediju. A mozda mi toliko ne verujemo u sebe i svoj rodjeni dinar, da vidimo SAMO nasu tragediju?
biznis.643 bjevdjic,
(preuzeto sa BUSINESS LINE BBS-a) I Z M E N A REŠENJA O AKONATCIJI POREZA ZA PREDUZEĆA I SAMOSTALNE RADNJE ZA 1994. GODINU Iako uopšte nisu donela rešenja o akontaciji poreza za 1994. godinu, prema poreskim prijavama koje su podnela preduzeća i vlasnici samostalnih radnji, na adrese istih poreske uprave ovih dana šalju zahteve za podnošenje tromesecnih obračuna poslovanja, radi utvrđivanja novih akontacija poreza. O čemu se radi? Ocito je da su poreske uprave procenile da je za državu isplatljivije da obračun akontacionog poreza za 1994. godinu izvrši na bazi stanja sa 31. martom 1994. godine, nego po poreskim prijavama koje su već podnete u zakonskom roku. U tu svrhu iskoristile su zakonsku mogućnost da nalože poreskim obveznicima izradu vanrednog obračuna poslovanja, zbog, po njihovom mišljenju, bitnih izmena uslova pod kojima se obavlja delatnost. Pošto prethodne 1993. godine porez praktično nismo ni plaćali, zbog inflacije koju doduše nismo mi napravili, sada ćemo plaćati u očito drukčijem režimu. Prvi kvartal je placen tako sto smo primenili uredbom vlade donete koeficijente na iznose iz poreskih rešenja iz 1993. godine, i tako utvrđena obaveza imala je bogme sasvim realnu vrednost. Drugi kvartal i nadalje biće određen, kako vidimo, po stvarnom stanju za prva tri meseca 1994. godine. Da li će rezultati za državu biti zadovoljavajuci, i da li će biti još novih, neplaniranih obračuna poslovanja, videćemo. Kako stoje stvari, biće posla za knjigovođe. Datum: 23.05.1994.
biznis.644 bjevdjic,
(preuzeto sa BUSINESS LINE BBS-a) RASPOLAGANJE GOTOVIM NOVCEM NA čIRO-RAžUNIMA PRAVNIH LICA, PRIVATNIH RADNJI I GRAĐANA Saveznim propisom donetim početkom aprila 1994. godine, značajno je ograničeno pravo raspolaganja gotovim novcem učesnicima u platnom prometu. Za razliku od postojećih ograničenja, koja su se zaista odnosila na gotov novac - podizanje keša sa svog žiro-računa na blagajni Službe za platni promet i njegove upotrebe za plaćanje računa manjih iznosa ili pojedinacne isplate građanima, donošenjem Pravilnika o dopunama Pravilnika o načinu i postupku izvršenja platnog prometa ("Službeni list SRJ", br. 30 od 08. aprila 1994. godine) ustvari je zabranjen prenos novčanih sredstava sa žiro-računa na tekuće račune građana, osim u nekoliko propisanih slučajeva. Navodimo član 3a pomenutog pravilnika: "Banke i Poštanske štedionice izvršavaju naloge za uplate na tekuće račune, odnosno na štedne uloge, samo po osnovu: zarada, penzija, naknada i drugih ličnih primanja iz radnog odnosa; polaganja gotovog novca; ličnih primanja poslodavaca do iznosa predviđenog propisima; prenosa sa tekućih računa na dinarske štedne uloge i obrnuto i prenosa dinarske protivvrednosti za otkup stranih sredstava plaćanja koji vrše banke. Nosilac platnog prometa ne izvršava naloge za prenos sredstava sa žiro-računa na tekuće račune i štedne uloge koji nisu dati po osnovima iz stava 1. ovog člana." Iz citiranog nedvosmisleno sledi: osim u navedenim slučajevima, nema isplata sa računa grupe 601 - pravna lica i 685 - privatne radnje na tekuće i štedne račune građana u poslovnim bankama, već samo na žiro-račune građana. Donekle bi imali razumevanja za ovakvo rešenje, posle neugodnog iskustva sa šticungom, koji je jednim (ipak manjim) delom išao upravo na ovaj način. Međutim, prema internom uputstvu koje je dato Službi za platni promet i ostalim učesnicima u platnom prometu, praktično je nemoguće slobodno raspolagati sredstvima koja se uplaćuju na žiro umesto na tekući račun građana. Država je, naime i žiro-račune građana podvela pod navedena ograničenja Naime, i žiro-račune građana podvedeni su pod navedena ograničenja, te građani kojima je izvršena uplata na žiro-račun, recimo po osnovu nekog ugovora na koji su plaćeni svi porezi, taj novac niti može podići u gotovini, niti ga prebaciti na tekuci racun i potrošiti ga koristeći čekove po tekućim računima građana. Takozvani trajni nalozi, kojim su građani ovlastili poslovnu banku da im po prispeću uplata na žiro-račun automatski prebacuju sredstva na tekući račun, jednostavno se vise ne izvršavaju. Sredstva koja građani imaju na žiro-računu, mogu koristiti samo za eventualna plaćanja raznih obaveza, kao da su postali firme, a prestali da budu građani. Ako ove neugodne posledice građani koji ostvare po neki retki, ad-hoc priliv, jos i mogu da prihvate, oni građani koji svoje prihode ostvaruju isključivo na ovaj način, takozvane slobodne profesije, zaista imaju velikih problema. Što se tiče vlasnika preduzeća i radnji, isplatu dela zarade sa žiro-računa svoje firme, mogu da realizuju "do iznosa određenog propisom", kako kaze Pravilnik, odnosno do iznosa neto-zarade utvrđene rešenjem poreske uprave. Ovo ne bi bilo toliko problematično, kada bi poreske uprave bile namerne da pomenuta poreska rešenja uskoro urade i upute ih vlasnicima firmi. No kako od toga još uvek ni traga, eto još jedne grupe građana koja se našla u čudu sta da radi. Posebna je zanimljivo, što ogroman broj vlasnika privatnih radnji, koji porez placa paušalno i prakticno (osim knjige prometa) nije dužan da vodi nikakve ni knjige ni evidencije, bi strpan u isti koš sa ostalim firmama, što malim, a bogme i vecim tipa GENEX i sl., i prinudno nateran da se kao i svi drugi snalazi otvarajući blagajnu radnje i skupljajući sitne račune da ih naplati na šalteru Službe za platni promet. Navedena pravila primenjuju se i dalje. Ima nekih indicija da će savezna država preispitati "određena rešenja" iz pomenutog propisa i valjda osloboditi građane od muke kako da nađu način da dođu do svog, pošteno zarađenog i već oporezovanog novca. Od prakse koja svakako nije za pohvalu, da propisi koji se donose, veoma se brzo i često menjaju, građani će u ovom slučaju izgleda imati vajde. Nažalost, ta vajda je svakako daleko manja od štete koje ovakvi propisi zasigurno prave. Apsolutna neselektivnost je drastično izražena. Zbog sigurno manjeg broja firmi koji su zloupotrebljavali žiro-račun za šticung deviza, kaznjeni su prakticno svi, i firme i građani imaoci žiro-računa. Umesto da sankcionise samo krivce, kažnjeni su i nedužni. To je verovatno jednostavnije, ali nije korektno. Nesinhronizacija sa republičkim propisima je takođe došla do punog izražaja, te se desilo da položaj, recimo privatne radnje koja porez plaća paušalno, bitno bude izmenjem saveznim propisom koji se tiče samo pravila oko gotovog novca. Na već poznatu konstataciju da je teško očekivati bez kozistentnih sistemskih rešenja, da pojedinacna budu racionalna, korektna i efikasna, nemamo sta da dodamo. Osim zelje, da kozistentna sistemska rešenja ne budu ipak samo daleka budućnost. Datum: 11.05.1994.
biznis.645 dejanr,
>> Naime, i žiro-račune građana podvedeni su pod navedena ograničenja, >> te građani kojima je izvršena uplata na žiro-račun, recimo po >> osnovu nekog ugovora na koji su plaćeni svi porezi, taj novac >> niti može podići u gotovini, niti ga prebaciti na tekuci racun >> i potrošiti ga koristeći čekove po tekućim računima građana. Ovo nije baš tačno. Jeste uvedeno ograničenje, ali je ono bilo na 200 dinara podizanja dnevno. Posle je povećano na 300, a pre nedelju dana (dakle, znatno posle pisanja ovoga teksta) na 1000 dinara dnevno ili 30,000 dinara mesečno. Dakle, u pravoj nevolji su oni koji zarađuju preko 30,000 dinara mesečno, a za ostale je ovo prilična gnjavaža (ići više puta u banku umesto jednom), ali ne i fatalan problem.
biznis.646 haevorn,
Cini mi se da je ovde neko pre nikih mesec dana pricao da ima razne informacije o Madjarskoj. U stilu gde sta kako najpovoljnije itd... Onda je taj neko pitao da li da to okaci ovde, ali se ne secam da se nesto dalje desilo... Moze li sad da se desi...?
biznis.647 meda,
>> Cini mi se da je ovde neko pre nikih mesec dana pricao To je bio Cika Nesha, ili ti user mavava. Obrati mu se na mail, jer mozda nije aktivan ovde.
biznis.648 vvelisavljev,
Da li neko ima iskustva o radu u Grčkoj. (Na plantažama, berba etc.) Kolika je zarada, koliko se radi. Kako naći posao kako otići do tamo, smeštaj ...
biznis.649 mantoniadis,
>!> Da li neko ima iskustva o radu u Grckoj. (Na plantazama, berba >!> etc.) Kolika je zarada, koliko se radi. Kako naci posao kako otici do >!> tamo, smestaj ... Iskustva nemam mnogo ali valjda cu ti malo pomoci..Na plantazama (znam od drugara), radi se obicno skoro deset sati dnevno (od 6-13 i od 17-20). Pauza je zbog vrucina.Zarada je od 35dm do 45dm dnevno.. Kako naci posao?? tesko ako ne znas nikog dole.:)
biznis.650 kermit,
Ostavio sam poruku u oglasima, al ajde i ovde: Jel ima neko registrovan komision ili zna nekoga ko to ima. Naravno treba mi zbog kupovine polovne robe za potrebe agencije (polovno=bez porekla) Plaćam gotovinom a jedino mi treba račun da mogu da uteram to sve u knjigu troškova. Ili ako znate neki drugi metod - prosvetlite me :)
biznis.651 bjevdjic,
(preuzeto sa BUSINESS LINE BBS-a) ╔═════════════════════════════════════╗ ║ IZMENE PORESKIH ZAKONA, 07.06.1994. ║ ╚═════════════════════════════════════╝ U toku ovog meseca očekuju se izmene poreskih zakona, koje su u sredstvima javnog informisanja najavljene kao rekonstrukcija poreskog sistema. Ako do radikalnih promena zaista dođe (u šta malo verujemo) onda će po ko zna koji put menjati zakone koji se uopšte nisu ni primenili. Ovo se naročito odnosi na porez na godišnji prihod građana, ustanovljen poreskim sistemom iz 1991. godine. Zbog visoke inflacije njegova primena do sada nije imala smisla, i akontaciono plaćeni porezi u toku godine bili su i konačni. Realno je očekivati samo smanjenje određenih poreskih stopa, sirenje kruga poreskih olakšica radi stimulacije proizvodnje, kao i otklanjanje uočenih propusta, odnosno neefikasnih mera (npr. porez na kapitalnu dobit). Smatramo da je poreski sistem ustanovljen 1991. godine blizak rešenjima koja postoje u razvijenim zemljama tržisne privrede. Iz tog razloga, nadamo se da iza najave "rekonstrukcije poreskog sistema" stoje ustvari neki drugi ciljevi, a najmanje suštinska promena istog.
biznis.652 bjevdjic,
(preuzeto sa BUSINESS LINE BBS-a) ╔══════════════════════════════════════════════╗ ║ REORGANIZACIJA (UKIDANJE) ║ ║ SLUčBE ZA PLATNI PROMET I FINANSIJSKI NADZOR ║ ╚══════════════════════════════════════════════╝ Najavljena reorganizacija Službe za platni promet i finansijski nadzor po svemu sudeći ovog puta je realna i bliska. Bivša Služba društvenog knjigovodstva, koja je samo promenila ime, postaće izgleda prošlost. Platni promet biće prepušten poslovnim bankama, a neki drugi poslovi kojima će se ista baviti biće ipak daleko od funkcija koju je do sada vršila. Šta će doneti prenošenje funkcije platnog prometa na poslovne banke, što je inače praksa u svom ostalom (razvijenom) svetu? Odgovor na ovo pitanje je višeznačan, i sadrži najmanje dva suštinski važna aspekta. Prvi aspekt je dosadašnja kontrolna funkcija koju je vršila Služba za platni promet i finansijski nadzor, a drugi je sam platni promet u užem, tehnološkom smislu. Oba aspekta vredi posebno razmotriti. P.S. Nastavak u fajlu... ukidanje.txt
biznis.653 bjevdjic,
(preuzeto sa BUSINESS LINE BBS-a) ╔══════════════════════════════════════════════════╗ ║ PRIJAVA RADNIKA NA OSIGURANJE ║ ║ KADA JE POSLODAVAC PRAVNO LICE I PRIVATNA RADNJA ║ ╚══════════════════════════════════════════════════╝ Prijava radnika na osiguranje vrši se kada se sa radnikom zasnuje radni odnos, bili na odredjeno ili neodredjeno vreme. Prijava osiguranja se vrši za penzijsko-invalidsko i za zdravstveno osiguranje, a na osnovu ugovora o zasnivanju radnog odnosa (u praksi nazvanim: ugovor o radu). Procedura prijave radnika se (nažalost) razlikuje u zavisnosti od toga da li je poslodavac pravno lice (preduzeće) ili privatna radnja. Iako zaista nema suštinskog osnova za bilo kakve razlike, jer se radi o radnom odnosu koji zasnivaju radnici sa poslodavcem, administracija očito ne misli tako. Iz tog razloga, posebno ćemo vam predstaviti važeće procedure prijave radnika kada je poslodavac pravno lice i kada je poslodavac privatna radnja. P.S. Nastavak u fajlu... prijava.txt
biznis.654 bjevdjic,
(preuzeto sa BUSINESS LINE BBS-a) Oglas iz dnevnog lista "Politika" koji je Predsedništvo Advokatske komore Beograda žestoko napalo u svom Saopštenju, koje Vam takođe prenosimo u sledećoj poruci. ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ L I ž N I A D V O K A T ZA 50 DINARA GODIŠNJE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Sve ono što se do sada rešavalo vezom, necijim diktatom ili režimskim privilegijama, od sada, u pravnoj državi, rešavaće se pravno, dakle uz pomoć advokata. U zemljama uspešnih građanskih demokratija pravna zaštita je intezivna: Zaštita prava ljudi u saobraćaju, pravna zaštita članova porodice, maloletnih, građanske parnice, pravna regulacija prenosa vlasništva, zaštita prava zaposlenih, pravni savet, itd... itd... U pravnoj državi pravo se dakle uzima kao ideal dobrog i jednakog postupanja prema svima. Isti moralni stav ugrađen je i u PRAVO CARD koja ce od sada štititi sve vlasnike kartice, ukoliko ne dovodi svoje advokate u poziciju da prekrše ovo osnovno pravilo njihove profesije. Vlasnici kartice mogu da računaju na zaštitu u vrednosti do 50.000 DEM godišnje. PRAVO CARD kartica štiti poštene, a to je, iako paradoksalno težak i skup posao. Sa karticom ste sebi kupili ličnog advokata za samo 50 dinara godišnje! Imati ličnog advokata nije manir bogataša, naprotiv... Onima sa manjim prihodima efekat besplatne pravne zaštite je značajniji. "IGNATICO" Palmira Toljatija 9a. 11070 Novi Beograd. Telefoni: 011/600-592 i 600-984
biznis.655 bjevdjic,
(preuzeto sa BUSINESS LINE BBS-a) Saopštenje Predsedništva advokatske komore Beograda, koje je objavljeno u dnevnom listu "Politika" od 08.06.1994. godine, kao reakciju na oglas firme "Ignatico". ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ Povodom oglasa objavljenog više puta u dnevnom listu "Politika", počev od 27.5.1994. godine, i u drugim sredstvima javnog informisanja kojim firma "Ignatico", Novi Beograd, Palmira Toljatija 9-a, nudi "ličnog avokata za 50 dinara godišnje - Pravo card" PREDSEDNIŠTVO ADVOKATSKE KOMORE BEOGRADA na vanrednoj sednici održanoj 3. juna 1994. godine odlučilo je da za javnost izda sledeće S A O P Š T E N J E ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ 1. Predsedništvo Advokatske komore Beograda u potpunosti osuđuje i ograđuje se od oglasa firme "Ignatico" - "lični advokat za 50 dinara godišnje - Pravo card" ocenjujući je kao čisto reklamerstvo advokata - vlasnika firme, koje predstavlja grubo kršenje Zakona o advokaturi i službi pravne pomoći, Statuta Advokatske komore Srbije i Kodeksa profesionalne etike advokata. 2. Oglasom koji objavljuje u sredstvima javnog informisanja firma "Ignatico" može da dovede u zabludu građane da stvarno mogu dobiti "najbolju advokatsku uslugu za samo 50 dinara godišnje", što ne odgovara istini, jer se radi o sumnjivom pravnom poslu. Ovo posebno šteti ugledu advokature kao časne profesije, interesima građana i drugih pravnih subjekata koji mogu da pretrpe znatnu štetu ulazeći u ovakav posao. 3. Predsedništvo Advokatske komore Beograda, ocenjujući da oglas predstavlja nedopustivo reklamerstvo koje kompromituje advokatsku profesiju, odlučilo je da privremeno zabrani vršenje advokatske delatnosti advokatu - vlasniku firme "Ignatico" do okončanja disciplinskog postupka koji se protiv njega vodi. 4. Predsedništvo Advokatske komore Beograda odlučilo je da inicira pokretanje postupka protiv firme "Ignatico" kod: - tržišne inspekcije, - finansijske policije, - nadležnog javnog tužilaštva, - i Privrednog suda u Beogradu, jer firma "Ignatico" nije registrovana za ovu vrstu delatnosti. 5. Ocenjujući da je poslednjih godina zbog erozije morala u društvu došlo i do erozije morala u advokaturi koja se manifestuje nedozvoljenim ponašanjima od kojih reklamerstvo zauzima vodeće mesto, Predsedništvo Advokatske komore Beograda je zaključilo da vodi energicnu borbu protiv svih ponašanja koje predstavljaju kršenje normi Kodeksa profesionalne etike advokata u cilju očuvanja ugleda advokatske profesije.
biznis.656 cnenad,
ŁŁŁ L I ž N I A D V O K A T Ako me sećanje ne vara, za ovo postoji posebna conf. OGLASI & u poverenju 'plaća se' :>
biznis.657 cnenad,
ŁŁŁ Prvi aspekt je dosadašnja kontrolna funkcija koju je vršila Služba za ŁŁŁ platni promet i finansijski nadzor, a drugi je sam platni promet u ŁŁŁ užem, tehnološkom smislu. Oba aspekta vredi posebno razmotriti. Nisam još skinuo i pročitao celu prikačenu datoteku ali ovo nema nikakve veze po meni sa onim što će se stvarno dogoditi. SPP prelazi u nadležnost NB ali i dalje obavlja sve poslove koje je i do sada radila ali na mnogo racionalnijem nivou, što znači da se ukida brdo raznih nepotrebnih 'radnih' :))) čuj radnih mesta, :) pre svega direktorskih, šefovskih i tako dalje i naravno zna se ko je podigao galamu oko svega toga. Svi oni kojima se ljulja stolica.
biznis.658 cnenad,
Nešto okasniše sa izdavanjem pravih, zaštićenih, dinara ? :((( Slušam na vestima ovih dana da nemaju love da isplate seljacima pšenicu iz ovogišnjeg roda ?!?!? :< Zar je neki veliki problem organizovati 'trampu' pa seljacima dati umesto para ono što bi uzeli sami za te pare ? Seme, đubrivo, mašine.. Naravno to bi država uzela od dužnika i tako jednim potezom ubila dve muve :).
biznis.659 bjevdjic,
██ Ako me sećanje ne vara, za ovo postoji posebna conf. ██ OGLASI & u poverenju 'plaća se' :> Hmmm, dobro si smislio ovu rečenicu, a posebno onaj drugi deo...
biznis.660 snemcev,
>> SPP prelazi u nadležnost NB ali i dalje obavlja sve poslove koje je i >> do sada radila... Možda u nekom prelaznom periodu, ali platni promet prelazi u nadležnost poslovnih banaka.
biznis.661 snemcev,
>> Ako me sećanje ne vara, za ovo postoji posebna conf. OGLASI & u >> poverenju 'plaća se' :> Milsim da cilj poruke nije reklamiranje firme koja se u oglasu pominje, već potpunija predstava o reakciji Predsedništva advokatske komore Beograda.
biznis.662 mikrom,
▄─ 1. Predsedništvo Advokatske komore Beograda u potpunosti osuđuje i ▄─ ograđuje se od oglasa firme "Ignatico" - "lični advokat za 50 dinara ▄─ godišnje - Pravo card" ocenjujući je kao čisto reklamerstvo advokata ▄─ - vlasnika firme, koje predstavlja grubo kršenje Zakona o advokaturi ▄─ i službi pravne pomoći, Statuta Advokatske komore Srbije i Kodeksa ▄─ profesionalne etike advokata. Ovo je stvarno besmisleno, "grubo kršenje Zakona o advokaturi ... i Kodeksa profesionalne etike advokata". žovek koji je započeo pružanje advokatskih usluga uz "Pravo card" nije smislio ništa novo, jedino što je prvi kod nas pa pretpostavljam da su iz Advokatske komore nesrećni što to nisu oni. Sve ovo pod pretpostavkom da će se držati obećanja kaoja je dao. Inače istovetna stvar postoji u mnogim "razvijenim" zemljama. Znam naše ljude u Švajcarskoj koji koriste isti sistem jer nemaju novca da plate eventualne usluge advokata. Ovako za stotinak CHF godišnje imaju pravnu zaštitu "zlu ne trebalo" i još nisam čuo nijednog od njih da se žalio na neispunjavanje ugovorenih obaveza od strane advokata, a koristili su ih. ▄─ 2. Oglasom koji objavljuje u sredstvima javnog informisanja firma ▄─ "Ignatico" može da dovede u zabludu građane da stvarno mogu dobiti ▄─ "najbolju advokatsku uslugu za samo 50 dinara godišnje", što ne ▄─ odgovara istini, jer se radi o sumnjivom pravnom poslu. Ovo posebno Sigurno je da se za 50 dinara ne može dobiti najbolja advokatska usluga, ali 90% advokata i ne može da dâ "najbolju advokatsku uslugu" :). S druge strane ova tvrdnja bi odgovarala i sledećoj: "Osiguravajuće društvo može da dovede u zabludu građane da za 50 dinara stvarno mogu platiti štete nastale prilikom saobraćajnih nesreća". E, to što ova druga tvrdnja kod nas jeste realnost :))) to je već druga stvar. Nadam se iskreno da će "Pravo card" ipak zaživeti, odnosno da to neće biti jedan od brojnih "Dafingejtova".
biznis.663 mikrom,
▄─ PREDSEDNIŠTVO ADVOKATSKE KOMORE BEOGRADA ▄─ na vanrednoj sednici održanoj 3. juna 1994. godine odlučilo je da za ▄─ javnost izda sledeće ▄─ S A O P Š T E N J E Slučajno sam, tražeći neki oglas listao stare brojeve Politike i u broju od 08.06.94. na predposlednjoj parnoj strani vidim kolike je razmere ovo uzelo. Naime ovo saopštenje je štampano preko cele strane kao oglas. U svoje vreme sam oglašavanje na ovim stranama u Politici plaćao od 2.000 do 3.000 DEM. Pa mi sada nije jasno da li je briga Advokatske komore za građane (i svoj ugled) zaista tolika da bi davali oglas - saopštenje za javnost i plaćali ga 2.000 DIN, kada je to moglo biti izneto i na nekoj press konferenciji i isto tako (sa manjim slovima) objavljeno u novinama, ili je nešto drugo u pitanju ;).
biznis.664 cnenad,
ŁŁŁ broju od 08.06.94. na predposlednjoj parnoj strani vidim kolike je ŁŁŁ razmere ovo uzelo. Naime ovo saopštenje je štampano preko cele Pa i PRAVO CARD je na isti način reklamiralo svoje usluge. ŁŁŁ - saopštenje za javnost i plaćali ga 2.000 DIN, kada je to moglo ŁŁŁ biti izneto i na nekoj press konferenciji i isto tako (sa manjim A koliko košta PRESS konf. ? ( :)) ne mislim na SEZAM-u) Cijenim da bi bolje prošli sa PUBLIC RELATIONS.