EXTRA.8

20 Apr 1995 - 08 Dec 1995

Topics

  1. automobili (306)
  2. avioni (207)
  3. hi.fi (397)
  4. tv (296)
  5. biznis (90)
  6. sf (194)
  7. zvezde (63)
  8. misterije (577)
  9. sport (1742)
  10. etf (236)
  11. mg (14)
  12. yucca (121)
  13. cadua (91)
  14. razno (433)
  15. oruzje (15)
  16. fotografija (218)

Messages - biznis

biznis.1 steva,
Izašlo je prvo elektronsko izdanje E K O N O M S K E P O L I T I K E Pilot broj možete pokupiti na Vae Victisu, 011-428-978. U njemu ćete naći kompilaciju najzanimljivijih tekstova iz par poslednjih brojeva ovog renomiranog časopisa. Planira se redovno nedeljno izlaženje koje će pratiti "papirnatu" verziju časopisa. Zainteresovani se mogu pretplatiti i na puno izdanje koje će sadržavati sve tekstove iz redovnog izdanja. * Vae Victis * Wargaming Server * 011-428-978 * 14400 V.32bis Non-Stop *
biznis.2 gredicv,
 ű Zdravo Da li neko poseduje znanje o tome koliko se krece izrada gradjevinskih maketa i kako se to odredjuje. Znaci da li zavisi od tipa materijala ili velicine ili preciznosti izrade itd. Ako je potrebno ostavite samo kontakt adresu da ne bude reklama.  ű ű Moze i na mail. Zahvaljujem.  ű
biznis.3 kermit,
Preslišavam se naglas: Kod isplate autorskih honorara ili ugovora o delu stvar stoji ovako: Za autorske isplaćujete: - honorar - porez na dohodak građana na račun: 840-12071/opština (011-žukarica) - komunalna dobra od opšteg interesa na račun: 840-23404/opština Znate li još nešto što ja ne znam?
biznis.4 bjevdjic,
UPR:MENADčERI-SARADNJA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 22. aprila (Tanjug) - Jugoslovenski savet za razvoj menadžmenta i edukaciju potpisao je u martu sporazum o saradnji sa Ruskim savezom industrijalaca i preduzetnika, a realizovao je i nekoliko projekata o saradnji sa nemačkim tržištem, izjavio je danas na konferenciji za štampu predsednik Saveta prof. dr Milija Zečević. Po njegovim rečima, cilj uspostavljanja saradnje sa ruskim menadžerima je širenje ekonomskih i tehničkih veza između te dve zemlje, kao i ostvarivanje brže međusobne razmene ekonomskih, tehničkih i trgovinskih informacija. "Ugovorne strane trudiće se da otklone probleme sa kojima se susreću preduzeća obe zemlje u oblasti oporezivanja, carinskih dažbina i slično. Sarađivaće na pripremi kadrova iz oblasti privredne delatnosti, a obezbeđivaće i uslove za stvaranje mešovitih preduzeća i za razvoj preduzetničke delatnosti", naglasio je Zečević. Predsednik Upravnog odbora Jugoslovenskog lobija u Nemačkoj Bogoljub Božić istakao je da će, uz pomoć nemačkih privrednika i guvernera Narodne banke Jugoslavije Dragoslava Avramovića, do kraja ovog meseca isplata nemačkih penzija našim građanima biti regulisana na bolji način nego što je bilo do sada. "Interes naših i nemačkih poslovnih ljudi je veliki i nadam se da ćemo ubuduće dobro sarađivati, jer među 350.000 Jugoslovena koliko ih je sada u toj zemlji, ima 7.000 milionera", dodao je on.
biznis.5 dejanr,
>> Za autorske isplaćujete: >> - honorar >> - porez na dohodak građana na račun: 840-12071/opština (011-žukarica) >> - komunalna dobra od opšteg interesa na račun: 840-23404/opština Tako nekako. Prvo se od iznosa odbije neki procenat "priznatih troškova", pa se na ono što ostane obračunavaju dva poreza / doprinosa.
biznis.6 iboris,
Ł - porez na dohodak građana na račun: 840-12071/opština (011-žukarica) Ł - komunalna dobra od opšteg interesa na račun: 840-23404/opština Akoliki su iznosi ovih procenata, i da li se uplaćuju tek nakon što se isplati celokupna tranša honorara (ako se isplaćuje u više rata) ili se uplaćuje sa svakom isplatom ?
biznis.7 jovap,
*********************************************************************** *********************************************************************** **** JovaP M = MODEM, MODEMar, sve oko MODEMa **** **** ===== (PB = polu business) **** **** ================================ **** **** Nemam jak razlog da zaradjujem, dovoljno mi je sto mi **** **** daje drzava. Ali sam jako zainteresovan za eksperimente. **** **** (Za pravi BUSINESS nemam kapital, pa zato PB.) **** **** Pozivam zainteresirane da mi se prikljuce - HITNO. **** **** Da kopiramo Nortona, zakasnili smo, a ja i nisam programer **** **** ali vidim jednu nano-sansu u oblasti M pa ko voli nek izvoli **** **** Ostavite MAIL sa brojem telefona (vreme za poziv) **** **** - ako se ne javim za 7 dana, zovitee 583-409 Jova (18/21) **** *********************************************************************** ***********************************************************************
biznis.8 .marko.,
Kupujem oko 1000 DEM! Ponude na mail!
biznis.9 kermit,
>> Akoliki su iznosi ovih procenata, i da li se uplaćuju tek >>nakon što se isplati celokupna tranša honorara (ako se >>isplaćuje u više rata) ili se uplaćuje sa svakom isplatom ? Iznosi su za : porez na dohodak 20% komunalna dobra su 5% ovo računaš pošto se odbiju priznati troškovi koji zavise od vrste posla (idu i do 90%) Doprinose plaćaš odmah sa honorarima inače ne primaju virman u SPP-u. KERMIT
biznis.10 snemcev,
>> porez na dohodak 20% Porez na lična primanja je 16% >> ovo računaš pošto se odbiju priznati troškovi koji zavise >> od vrste posla (idu i do 90%) ...a ako posao nije taksativno naveden u tabeli, priznaju se paušalni troškovi u visini od 35%
biznis.11 hose,
KUME, šalji jedan primerak pa nek ide život ...
biznis.12 ndragan,
/ ...a ako posao nije taksativno naveden u tabeli, priznaju se paušalni / troškovi u visini od 35% ...ali firma koja isplaćuje mora da ima interni dokument kojim reguliše šta se sve priznaje kao trošak, itd.
biznis.13 dperkovic,
Kako biti siguran da dolar nije falsifikat ? Ako se ne varam, dolari od pre '90-te nemaju zastitnu nit. DejanP
biznis.14 bjevdjic,
(From: ZORAN KOSIJER) čIRO-RAžUNI BANAKA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ───────────────────────────────────────────────────────── čiro-račun Banka ───────────────────────────────────────────────────────── 40802-620-5-79 UNION BANKA 40803-620-0-133 CENTROBANKA 40803-623-2-502 PKB BANKA 40811-620-0-196 PRIVREDNA BANKA BEOGRAD 40811-620-1-58 JUBANKA BEOGRAD 40811-620-1-495 PRVA PREDUZETNIžKA BANKA 40811-620-2-21 PRVA PREDUZETNIžKA BANKA 40811-620-3-107 SLAVIJA BANKA 40811-620-3-320 MEDIFARM BANKA 40811-620-4-180 MONTEX BANKA 40811-620-5-378 POLJOPRIVREDNA BANKA 40811-620-6-16 BEOBANKA 40811-620-6-292 BEOBANKA 40811-620-8-63 INVESTBANKA 40811-620-8-175 KOMERCIJALNA BANKA 40811-620-8-287 TRGOVAžKA BANKA 40811-620-9-362 PRVA JUGOSLOVENSKO-ŠVAJCARSKA BANKA 40811-621-0-58 JIK BANKA 40811-621-5-16 JUGOBANKA 40811-621-8-149 KARIĆ BANKA 40811-623-0-4447 VOJVOĐANSKA BANKA 40811-623-1-406 HIPOZAL BANKA 40811-623-5-502 HIPOZAL BANKA 40812-620-9-357 STANKOM BANKA 40815-620-1-128 KREDITNA BANKA BEOGRAD 40815-620-2-427 KREDITNA BANKA BEOGRAD 40816-621-3-133 PRVA PREDUZETNIžKA BANKA 41320-621-0-58 BEOBANKA GORNJI MILANOVAC 41700-620-3-16 JUBANKA KRAGUJEVAC 41700-621-5-37 JIK BANKA KRAGUJEVAC 41700-623-9-79 AUTOBANKA KRAGUJEVAC
biznis.15 bjevdjic,
Tražim adresu ili telefon firme (radnje) koja se bavi uvozom slovenačke kozmetike. Konkretno me interesuje cena (u DEM) "Kolestona" (farba za kosu) i hidrogena od 6, 8 i 12 %!
biznis.16 sljubisic,
Prijatelj treba da uveze neki granulat za plastiku. Do sada ga je uvek uvozio iz Grcke, medjutim saznao je da je na Tajvanu dosta jeftiniji, pa bi uvozio odatle. Interesuje ga samo dali neko zna koliko kosta kontejnerski prevoz od tog dela sveta do Grcke? Uopste kako se onda zaracunava prevoz? I zna li neko kako ceo taj mehanizam sa kontejnerima koji obilaze ceo svet funkcionise (mislim na to kada se trebaju vratiti u 'maticnu luku'. Zapravo, ovaj deo mene interesuje :) Hvala unapred na svakoj informaciji!
biznis.17 mladenp,
> I zna li neko kako ceo taj mehanizam sa kontejnerima koji > obilaze ceo svet funkcionise (mislim na to kada se trebaju > vratiti u 'maticnu luku'. Zavisi od toga ko je vlasnik kontejnera. Većina kontejnera koji putuju po svetu su u vlasništvu nekoliko velikih kompanija i one ih iznajmljuju korisnicima (špediterima, prevoznicima, običnim smrtnicima...). Većina kontejnera se prevozi brodovima i zato ove kompanije imaju svoje predstavnike u mnogim svetskim lukama. Ti ljudi se brinu da kontejner koji prevozniku ne treba na povratnoj plovidbi "uvale" sledećem korisniku. Kontejneri mogu biti i vlasništvo prevoznika (kod nas ih najviše ima železnica), špeditera (Jugošped), proizvođača robe koja zahteva ovaj način prevoza i drugih. Kako oni dobiju svoje krpice natrag - ne znam. Sigurno ih ne vraćaju prazne jer onda ovakav transport nema puno smisla.
biznis.18 ganta,
Dakle ovako: Dobio sam Izveštaj (o akontaciji)... :( Treba da plaćam 800 din mesečno da bi gospoda iz državne administracije mogla i dalje da ne rade ništa. Pošto izgleda da žalbe ne pale, odoh da kupim katanac, a možemo i da kupimo veću količinu, jeftinije je :( Kakva su vaša iskustva? Ne verujem da neko može da me zezne sa većim povećanjem (od 430%) :((( Inače, radi se opštini Rakovica, SZR za obradu podataka i grafičku delatnost. G. <inflacija mi je jedina nada ;>
biznis.19 spantic,
> Dobio sam Izveštaj (o akontaciji)... :( Pa da li su oni normalni?
biznis.20 kermit,
Ima li neko "Pruivredni savetnik" broj 1 (januar). U njemu je lepo napisano sve oko honorara, bilo autorskih, bilo da su ugovori o delu. Voljan sam da ga i platim ako treba ili ako nekoga ne mrzi da ga skenira i pošalje kao sliku (bar taj deo oko ugovora). Trebaju mi stope priznatih troškova za autorske honorare. Znam da je priznata stopa za naučni rad (i slične stvari) 65%, ali ne znam za ostale angažmane a treba da pravim ugovor i to juče. Pomagajte ako možete :) KERMIT
biznis.21 bjevdjic,
SLUčBENI GLASNIK-UREDBA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 5. juna (Tanjug) - Službeni glasnik Republike Srbije objavio je danas Uredbu republičke vlade o uslovima za obavljanje komisionih usluga kojom se propisuju posebni uslovi za obavljanje tih usluga, odnosno uslovi prodaje proizvoda za vreme primene sankcija međunarodnih organizacija. Pravno lice, odnosno preduzetnik komisionar može staviti u promet, precizira se Uredbom, samo komisionu robu koja je prethodno evidentirana po propisima o evidenciji komisione robe (komisiona knjiga), a evidencija se drži na prodajnom mestu. Roba data u komision od strane registrovanog pravnog lica ili preduzetnika, mora biti snabdevena propisanim ispravama o kvalitetu, dokazom o njenom poreklu, a ako se radi o uvoznoj robi i dokazom da su plaćene carinske dažbine i akciza. Uredbom su predviđene i kazne od 1.000 do 10.000 dinara ukoliko komisionar robu stavi u promet pre nego što ju je uneo u propisanu evidenciju, ili primi robu koja nema isprave, odnosno dokaze o plaćenoj carinskoj dažbini ili akcizi. Ministarstvo nadležno za poslove trgovine i Republička uprava javnih prihoda nadziraće sprovođenje ove uredbe.
biznis.22 kermit,
Jel moguće da baš niko nema Privredni Savetnik od januara? Sve biznismeni moj do mojega :)) NHF, ni ja nisam bolji :(
biznis.23 obrada,
> Jel moguce da bas niko nema Privredni Savetnik od januara? Sve Kad niko nece da se javi :) Posalji mi na mail sta te interesuje, pa cu prekopati u firmi. pozdrav Zoran
biznis.24 vukov,
Za ljubitelje sitnih Nemica! Menjam male brojeve (10,20,50,100) za velike (500,1000) u odnosu 1:1. Zainteresovani neka se jave na mail.
biznis.25 ndragan,
/ Za ljubitelje sitnih Nemica! Menjam male brojeve (10,20,50,100) za Da ne bude zabune: sigurno nisi mislio na ono "dajem jednu stotku za jednu hiljadarku" (i to je 1:1, u komadima kad se broji :) ?
biznis.26 bjevdjic,
ĐUKIĆ-PREDUZEĆA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ NOVI SAD, 18. juna (Tanjug) - SR Jugoslavija je znatno ispred ostalih zemalja u tranziciji po razvoju privatnog preduzetništva, a to će se videti u pravom svetlu tek posle ukidanja sankcija, istakao je republički ministar za preduzetništvo Radoje Đukić u razgovoru za današnji novosadski "Dnevnik". Đukić podseća da imamo privatni sektor već od 1945. godine, da je čak 92 odsto poljoprivrede u privatnom sektoru, takođe i 400.000 preduzeća i radnji. Daleko smo od drugih zemalja u tranziciji odmakli, po rečima Đukića, i u nivou znanja, edukacije. Republički ministar za preduzetništvo smatra da mala i srednja preduzeća treba staviti u centar privrednog sistema, jer su ona prirodna sredina za preduzetništvo, za razliku od velikih preduzeća. Dokazano je, naglašava Đukić, da je privatni sektor mnogo fleksibilniji na udare i stimulanse, te nema teorije ni prakse koje bi mogle osporiti značaj malih i srednjih preduzeća i njihovu prednost nad velikim preduzećima. Đukić napominje da je kod nas nikao veliki broj malih preduzeća u poslednjih šest godina i da to daje privredi živost. Može se reći, dodao je on, da se naše tržište sa čak 72 odsto robe snabdeva iz privatnih preduzeća. U 1993. godini privatna preduzeća su činila 30 odsto društvenog proizvoda, a privatni sektor čini čak 70 odsto akumulacije. Kada je u pitanju tranzicija, odnosno prelazak na tržišno poslovanje privrede Đukić ističe da iz iskustava zemalja u tranziciji vidimo da ovaj proces sam po sebi ne rešava sve sistemske i strukturne probleme tih zemalja i njihovih privreda. U onim zemljama u kojima se išlo u privatizaciju bez sveobuhvatnog i konzistentnog modela, koji obuhvata i projekciju budućeg privrednog sistema sa definisanom strategijom privrednog razvoja, efekti i rezultati su mali, a ponegde i nepovoljniji nego što je to nužno, upozorava Đukić. On napominje da su ti rezultati lošiji u onim zemljama gde se model privatizacije zasniva samo na očekivanjima znatnijeg ulaska krupnog kapitala, što se, međutim, nije ostvarilo, jer krupni kapital, po pravilu, ne ide u ambijent sa visokim rizikom ulaganja, a koji postoji kod zemalja u tranziciji. Realnije je očekivati, dodao je Đukić, veći priliv direktnog ulaganja pojedinačno malih kapitala privatnih investitora, kroz njihovo direktno povezivanje sa domaćim privrednim preduzetnicima. Republički ministar za preduzetništvo je mišljenja da je besmisleno sprovođenje privatizacije bez istovremene izgradnje konzistentnog privrednog sistema, sa neophodnom zakonskom regulativom i institucijama sistema koji treba da obezbede mehanizme za efikasnu upotrebu i raspored resursa. Đukić smatra da društveno-privredni sistem mora da bude po meri datog društva, odnosno čoveka, u punoj slobodi za preduzetničku inicijativu.
biznis.27 dr.grba,
>> Đukić podseća da imamo privatni sektor već od 1945. godine, ...sa blagim padom trenda 1947. godine.... <:
biznis.28 mikrom,
▄─ Ima li neko "Pruivredni savetnik" broj 1 (januar). U njemu je lepo ▄─ napisano sve oko honorara, bilo autorskih, bilo da su ugovori o delu. Kako je i meni dosadilo da plaćam porez računajući normirane troškove od 45% (opšta stopa - ostalo) potražio sam spisak delatnosti za koje se priznaju veći normirani troškovi. Oakčen je ovde u PCX formatu. (Za neupućene: Porez = (Bruto_honorar - Normirani_troškovi) * 20% Nakn._za_korišć._komun._dobara = (Bruto_honorar - Normirani_troškovi) * 5%) porez.zip
biznis.29 dejvas,
Ć Đukić podseća da imamo privatni sektor već od 1945. godine, Pa valjda imamo otkako su se Srbi doselili na Balkan. Neki ljudi misle da je Bog stvorio svet 1945. godine.
biznis.30 snemcev,
>> Nakn._za_korišć._komun._dobara = (Bruto_honorar - Normirani_troškovi) >> * 5%) Stopa zavisi od opštine u kojoj se obavlja delatnost, u principu je od 1-5%
biznis.31 bjevdjic,
JUGOSLAVIJA-VLADA-POREZI ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 21. juna (Tanjug) - Načelnik u Saveznom ministarstvu finansija Miodrag Arsić izjavio je danas da predlog zakona o osnovama poreskog sistema, koji je juče dostavljen Saveznoj Skupštini, uvažava svetske standarde i predstavlja "harmonizaciju rešenja koja postoje u poreskim zakonima Srbije i Crne Gore". Arsić je na konfrenciji za novinare u Saveznoj vladi istakao da je Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) jedna od retkih država na svetu koja nije imala nijedan propis iz te oblasti na saveznom nivou. Donošenje tog akta, a rekao je on, treba da obezbedi i stimulisanje stranih ulaganja. Zakonom će se stvoriti uslovi za uspostavljanje poreskog sistema koji će biti kompatibilan sa sistemima zemalja tržišne privrede, a obezbediće se jednak položaj svih privrednih subjekata - preduzeća, pravnih i fizičkih lica - na teritoriji SRJ i njenom jedinstvenom privrednom području i tržištu", naglasio je Arsić. On je istakao da se ovim zakonskim projektom obezbeđuje plaćanje poreza srazmerno ekonomskoj snazi i izjednačavaju uslovi privređivanja i konkurencije svih privrednih subjekata. Njime se, dodao je Arsić, eliminiše i mogućnost dvostrukog oporezivanja između naših republika. Ovim zakonom se, inače, utvrđuju iste vrste poreza na čitavoj teritoriji SRJ i regulišu osnovni elementi oporezivanja - predmet oporezivanja, poreski obveznik, poreska osnovica, vrste i rasponi poreskih stopa i poreske stimulacije, odnosno oslobađanja i olakšice. Vrste poreza su razvrstane u tri kategorije, a prvu čine porezi na promet proizvoda, zatim porezi na promet usluga i akcize. Kod tih poreza su regulisani svi elementi oporezivanja, počev od predmeta oporezivanja pa do jedinstvene poreske stope. Ta vrsta poreza je jedina apostrofirana kao izvor za finansiranje savezne države. Arsić je precizirao da su zakonom predviđene dve stope poreza na promet proizvoda i to 10 i 20 odsto. To znači da se dosadašnja minimalna stopa smanjuje se 12 na 10 procenata, a maksimalna sa 26 na 20 odsto. Porez na promet usluga treba da bude 10 odsto, a kad su u pitanju akcize, predviđeni su apsolutni iznosi, pošto se one plaćaju na monopolske proizvode i luksuznu robu, koja ne utiče na nivo standarda stanovništva. U drugu kategoriju spadaju porez na dobit preduzeća i porez na dohodak građana, kod kojih je regulisan predmet oporezivanja, poreski obveznik i poreska osnovica i najznačajnije vrste poreskih oslobođenja i olakšica, ali ne i konkretna poreska stopa. Naime, u zakonu su određeni samo rasponi poreskih stopa na dobit preduzeća i dohodak građana, a republikama je ostavljeno da propišu konkretnu visinu stopa u okviru tog raspona. Primera radi kod poreza na dobit predviđena je mogućnost proporcionalnije stope u rasponu od 20 do 30 odsto, a što se tiče poreza na dohodak građana utvrđeno je da minimalna stopa bude 20, a maksimalna 40 odsto kod sintetičkog oporezivanja, a kod akontacionog od 15 do 30 procenata. Treću kategoriju čine porez na imovinu, porez na nasleđe i poklon i porez na promet nepokretnosti i prava. Ovaj zakonski projekat definiše i kategoriju rezidenta, odnosno nerezidenta, tako što utvrđuje obavezu rezidenta da plaća porez na dohodak ili dobit bilo da ga ostvaruje ovde ili u svetu, a nerezident plaća porez samo na imovinu, dohodak ili dobit koju ostvaruje na teritoriji SRJ. Zakon ne reguliše odnos podele poreskih prihoda između savezne države i republika, jer je to predmet regulisanja nekih drugih propisa, rekao je Arsić. Da bi važeći poreski sistem bio definitivno zaokružen i potpuno kompatibilan sa poreskim sistemima drugih zemalja, potrebno je da važeći porez na promet zamenimo porezom na dodatnu vrednost, koji treba da bude donet do kraja ove, a da stupi na snagu početkom 1997. godine", dodao je on.
biznis.32 bjevdjic,
SAVEZNA VLADA-DEVIZE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 21. juna (Tanjug) - Prema odluci Savezne vlade, objavljenoj u "Službenom listu SR Jugoslavije" koji se pojavio danas, Narodna banka Jugoslavije (NBJ) ima pravo da, pod propisanim uslovima, domaćem pravnom licu ili preduzetniku izdaje odobrenja da izvezenu robu ili usluge naplate od stranaca u efektivnom stranom novcu. Ova odluka stupa na snagu u subotu, 24. juna. Za sve poslovne subjekte registrovane za spoljnotrgovinski promet, NBJ će izdavati odobrenja u svakom slučaju pojedinačno, mada se, izuzetno, može dobiti i dozvola sa važenjem do godinu dana. Odobrenje za naplatu u deviznoj gotovini izdavaće se kad domaće preduzeće prodaje stranu robu sa konsignacije ili kad snabdeva strane avione i brodove uobičajenom potrošnom robom, obezbeđuje usluge u domaćim lukama ili prodaje vozne karte. NBJ, pri tom, može privrednicima omogućiti da zbog tekućih potreba, u sopstvenim blagajnama drže do pet procenata dnevnog prometa u deviznom novcu. Jednako pravo imaju i sve slobodne carinske prodavnice koje za devize prodaju domaću i stranu robu. Preduzeća koja pružaju usluge u međunarodnom saobraćaju, kao i ustanove za hitnu medicinsku pomoć, mogu dobiti od NBJ pravo da u svojoj blagajni drže devize u iznosu koji je procenjen kao neophodan za obavljanje delatnosti. Pravo da od stranaca usluge naplaćuju u efektivnom stranom novcu dobijaće i izdavači i radio-stanice za pretplatu i oglase i za međunarodne seminare i škole. Gotovinski se mogu primati i članarine, drumske i lovačke takse, naknade za medicinske i ugostiteljske usluge, kao i nadoknada za prevoz posmrtnih ostataka stranaca. Devize naplaćene u valutama koje kotiraju na kursnim listama moraju se položiti na devizni račun kod banke najkasnije sutradan po naplati.
biznis.33 sagitarius,
Kupujem do 2000 filatelistickih jedinica nemacke proizvodnje. Voljni da se razmene nek izvole na mail. Milan
biznis.34 ikordic,
RE: Konverzija Menjam francuske franke (FFR) u džerman karensi, trebalo bi mi negde oko 2.500,- DEM. Ponude u mejl.
biznis.35 vvelisavljev,
Da li se plaća porez na lovu koja se zaradi od šerver programa? Uopšte, da li je u svetu i kod nas šerver regulisan zakonom?
biznis.36 knight,
Mašina za vez Marco, 7 glava, na prodaju. Informacije na tel.(016) 46-567 (mene ne pitajte ništa ;).
biznis.37 snemcev,
>> Da li se plaća porez na lovu koja se zaradi od šerver programa? Zakon o porezu na dohodak građana ("Službeni glasnik Republike Srbije" broj 43/94) u članu 3. kaže: "Porezu na dohodak građana podležu sledeće vrste prihoda: 1) lična primanja; 2) prihodi od poljoprivrede i šumarstva; 3) prihodi od samostalne delatnosti; 4) prihodi od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja; 5) prihodi od kapitala; 6) prihodi od nepokretnosti; 7) kapitalni dobici; 8) ostali prihodi. Prihodi iz stava 1. ovog člana oporezuju se bilo da su ostvareni u novcu, u naturi, činjenjem ili na drugi način" Prihodi od shareware programa spadaju pod 4) a ako slučajno nisu tu, opet ih kači 8). >> Uopšte, da li je u svetu i kod nas šerver regulisan zakonom? To the best of my knowledge, kod nas nije (osim Zakona o autorskom pravu, ali i on ne poznaje pojam "šerver program").
biznis.38 miroslavn,
Koliki je sad realni kurs dem/din ?
biznis.39 dejanr,
>> Koliki je sad realni kurs dem/din ? Marka se prodaje po 2.6, a zna da ode i na 2.7 ovih dana.
biznis.40 bjevdjic,
OPREMA-UVOZ ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 27. jula (Tanjug) - Savezna vlada je najnovijom Odlukom utvrdila više uslova za, nedavno omogućen, bescarinski uvoz nove opreme, koja se ne proizvodi u zemlji, a koristi se u industriji, rudarstvu, poljoprivredi, ribarstvu, šumarstvu, vodoprivredi, građevinarstvu i saobraćaju. Prema Odluci, krajnji korisnici te opreme, odnosno investitori moći će povlašćeno da uvezu opremu ukoliko je ona namenjena novoj proizvodnji, modernizaciji, odnosno osavremenjavanju postojeće tehnologije. Sledeći kriterijum za uvoz te opreme je da je ona neophodna za uvođenje nove tehnologije i da obezbeđuje veću pouzdanost u procesu proizvodnje, kao i veću sigurnost pri radu. Zahtevaće se i takve tehničko-tehnološke karakteristike uvozne opreme koje će omogućiti zaštitu životne i radne sredine. Bescarinski uvoz opreme, prema Odluci, odobravaće savezni ministar za finansije, po pribavljenom mišljenju saveznog ministra za privredu o tome da su ispunjeni prethodni kriterijumi. Sem toga, investitor će morati da pribavi i potvrdu Privredne komore Jugoslavije da se ta oprema ne proizvodi u zemlji. Odlukom je propisano i da se bescarinski uvezena oprema ne može otuđiti ili dati drugome na korišćenje u roku od dve godine od nabavke, jer će u suprotnom biti naplaćena carina. Za prekršioce ove mere predviđene su navčane kazne - za preduzeća od 5.000 do 50.000 dinara, a odgovorna i fizička lica od 150 do 1.500 dinara. Odluka je stupila na snagu 21. jula.
biznis.41 dejanr,
>> Sledeći kriterijum za uvoz te opreme je da je ona neophodna >> za uvođenje nove tehnologije i da obezbeđuje veću pouzdanost >> u procesu proizvodnje, kao i veću sigurnost pri radu. Znači, računari su definitivno to. >> Bescarinski uvoz opreme, prema Odluci, odobravaće savezni >> ministar za finansije, po pribavljenom mišljenju saveznog >> ministra za privredu o tome da su ispunjeni prethodni >> kriterijumi. >> >> Sem toga, investitor će morati da pribavi i potvrdu Privredne >> komore Jugoslavije da se ta oprema ne proizvodi u zemlji. To znači da svaki normalni uvoznik može da se slika da će moći da koristi blagodeti te odluke - jer će tri papira od tri ministarstva da pribavi malo prekosutra.
biznis.42 madamov,
> Znači, računari su definitivno to. Mogli bi se provući, ali kako objasniti da se koriste kao osnovno sredstvo u, recimo, računovodstvu neke fabrike? Meni je logično da u tom slučaju budu oslobođeni carine, tj. da budu priznati kao oprema jer i to računovodstvo radi neki posao koji je u tom slučaju vezan za proizvodnju, ali kako će ministarstva gledati na to, veliko je pitanje. > >> Sem toga, investitor će morati da pribavi i potvrdu Privredne ^^^^^^^^^^ > >> komore Jugoslavije da se ta oprema ne proizvodi u zemlji. > To znači da svaki normalni uvoznik može da se slika da će moći da > koristi blagodeti te odluke - jer će tri papira od tri ministarstva > da pribavi malo prekosutra. Otprilike tako, ovo je gore nego traženje kontigenta. B)
biznis.43 bjevdjic,
CARINA-TODOROVIĆ-INTERVJU ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 1. avgusta (Tanjug) - Pomoćnik direktora Savezne uprave carina dr Tomislav Todorović izjavio je, u intervjuu za Tanjugov časopis "Ekonomski signali", da carinska služba, uprkos otežanim okolnostima zbog sankcija, uspešno obavlja sve funkcije. "Savezna uprava carina je na početku ove godine uvela niz radikalnih promena vezanih za carinski postupak. Da bi se ubrzao i pojednostavio carinski postupak sa robom, prevoznim sredstvima i putnicima, uvedena je nova tehnologija rada i bitno pojednostavljena carinska dokumentacija", rekao je Todorović. On je kao primer naveo da se od 26 raznih obrazaca koji su ranije korišćeni u carinskom postupku, sada koriste samo dva stalna i dva privremena, a uvedena je i najsavremenija kompjuterska tehnika, vredna 15 miliona maraka. "Sve naše organizacione jedinice i carinarnice sada su direktno, kako po vertikali, tako i po horizontali, povezane sa informativnim sistemom Savezne uprave carina. Uočljive prednosti već smo registrovali u obezbeđivanju jedinstvenog, unificiranog postupka u primeni propisa iz oblasti carinskog, spoljotrgovinskog, deviznog i poreskog sistema", istakao je Todorović. Posebno je značajno što je uvođenjem računarske tehnologije omogućeno određenim državnim organima i stručnim organizacijama da mogu da se uključe u informativni sistem Savezne uprave carina i koriste ovdašnju banku podataka, dodao je Todorović. Navodeći da je carinski postupak kod uvoza i izvoza robe za pravna lica znatno ubrzan i pojednostavljen, Todorović je napomenuo da je radi toga uvedeno i novo radno vreme u nekim organizacionim jedinicama, koje sada rade u dve smene šest dana u nedelji, a po potrebi i bez ograničenja radnog vremena. Pomoćnik direktora Savezne uprave carina odbacio je primedbe o tome da su Jugoslovenima privremeno zaposlenim u inostranstvu kroz najnovije carinske propise uskraćena neka prava koja su imali u bivšoj SFRJ, navodeći nekoliko primera koji ukazuju da su ta prava proširena u njihovu korist. Primera radi, prilikom svakog dolaska u Jugoslaviju ranije oslobađanje od carine za robu koja nije lični prtljag iznosilo je do 30 dolara, a sada je 100 dolara, rekao je Todorović. Gornji limit na uvoz predmeta za domaćnistvo bez plaćanja carine, prilikom definitivnog povratka u zemlju, povećan je sa ranijih 3.000 na 5.000 dolara. Privredni inventar je ranije bio oslobođen plaćanja carine do 8.000 dolara, a sada do 15.000 dolara. Na pitanje da li se u Saveznoj upravi carina razmišlja o uvođenju carinske unije sa nekom od susednih država, Todorović je odgovorio da ova služba raspolaže razrađenim modelima carinske unije koji su, kako je objasnio, dovoljno transparentni da se mogu prilagoditi svakoj novonastaloj situaciji. "Sa nekim državama u okruženju već imamo tako regulisanu privrednu saradnju, kroz carinske mehanizme, da se može reći kako sa njima već imamo carinsku uniju. Potrebna je gotovo neznatna nadgradnja u sistemu odnosa pa da se i formalno proglasi postojanje carinske unije", rekao je Todorović.
biznis.44 snemcev,
Subject: Re: Uvoz opreme bez carine >> >> Sledeći kriterijum za uvoz te opreme je da je ona neophodna >> >> za uvođenje nove tehnologije i da obezbeđuje veću pouzdanost >> >> u procesu proizvodnje, kao i veću sigurnost pri radu. >> >> Znači, računari su definitivno to. Bojim se da računari nisu definitivno to. Piše tamo negde "ono što se ne proizvodi u zemlji". A mi (zvanično) imamo kol'ko god hoćeš proizvođača računara. :(
biznis.45 vlador,
Evo malog programčića za pomoć u određivanju kamata, rata i ostalih kerefeka. Program prepoznaje 4 vrste podataka: ukupna suma, broj rata, procenat kamate po jednoj rati i iznos jedne rate. Korisnik treba da unese bilo koja tri od navedenih podataka, a program će mu izračunati nepoznati. kredit.zip
biznis.46 mikrom,
▄─ Evo malog programčića za pomoć u određivanju kamata, rata i ostalih Na žalost ima nas kojima se mašina žali: Numeric co-processor required :)
biznis.47 vlador,
> Numeric co-processor required :) Ups... Sorry. Zaboravih da uključim emulaciju. Sada bi trebalo da radi. P.S. Počeo sam k'o MaliMekani - mala izmena = nova verzija. ;) kred101.zip
biznis.48 vvelisavljev,
Potrebni su mi nazivi i adrese svih osnovnih i srednjih škola.
biznis.49 supers,
>> Potrebni su mi nazivi i adrese svih osnovnih i srednjih škola. Auuuu, mnogo tražiš. Pronađi na kioscima onu knjižicu "Plan i vodič Beograda". Tu imaš i adrese i telefone.
biznis.50 vvelisavljev,
Trebaju mi adrese škola iz svih većih gradova Jugoslavije. Imam stare telefonske imenike gde su stari nazivi škola. Većina škola ima potpuno nove nazive. Gimnazije pre 4-5 godina nisu postojale. :)
biznis.51 snemcev,
Subject: Re: Adrese svih škola u YU >> Trebaju mi adrese škola iz svih većih gradova Jugoslavije. Jedino ti Ministarstvo prosvete može pomoći. Alternativa je kupovina publikacije tipa Yugožiro, ali nisam siguran da li su tamo potrpali i škole -- iste nisu baš toliko novčane da mogu da plaćaju oglase po telefonskim imenicima.
biznis.52 ndragan,
/ Za prekršioce ove mere predviđene su navčane kazne - za / preduzeća od 5.000 do 50.000 dinara, a odgovorna i fizička Je l' to carina plaća ako ti naplati a ti kao oslobođen?
biznis.53 jovap,
** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** JovaP NB = MODEMARSKI NANO BUSINESS ** ** ===== ==================================== ** ** (M = MODEM, MODEMar, sve oko MODEMa) ** ** ** ** Nemam jak razlog da zaradjujem, dovoljno mi je sto mi ** ** daje drzava. Ali sam jako zainteresovan za eksperimente. ** ** Narocito u oblasti (tehnickih) inovacija. ** ** M. je tu samo pomocno sredstvo. Ali vazno . ** ** ** ** Pozivam zainteresirane da mi se jave, ali - NIJE HITNO. ** ** Da kopiramo Nortona, zakasnili smo, a ja i nisam programer ** ** ali vidim jednu nano-sansu u oblasti M (ustvari komunikacija) ** ** ali i u drugim oblastima. ** ** ** Ostavite MAIL sa brojem telefona (vreme za poziv) ** ** ** ** - ako se ne javim za 7 dana, zovite 583-409 Jova (18/21) ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** ** **
biznis.54 dordije,
Ako neko ima SEGA kertridze i hoce da ih: - proda (nove ili polovne) - menja - iznajmi neka posalje poruku na mail (ne bi bilo lose da posalje i listu da naslovima igara) ili se javi voice na 2350-178 (7-14.00) ili na 731-459 (posle 16.00) - traziti Radeta Jankovica.
biznis.55 ikordic,
RE: Grizem nokte => ** JovaP NB = MODEMARSKI NANO BUSINESS ** => ** - ako se ne javim za 7 dana, zovite 583-409 Jova (18/21) ** nula-nula-3...
biznis.56 supers,
Koliko se plaća prelom teksta (i šta je uopšte jedinica mere, broj strana, megabajti?...) Ništa profesionalno, elementarno formatiranje & doterivanje u Wordu.
biznis.57 jovap,
RE: Grizem nokte > JovaP NB = MODEMARSKI NANO BUSINESS > ako se ne javim za 7 dana, zovite 583-409 Jova (18/21) >>nula-nula-3... > Ostavite MAIL .... ====================== - Ako sam dobro razumeo ono >> nula-nula-3
biznis.58 jovap,
! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! !! ! ! ! ! ! ! ! ! MONABU = MODEMARSKI NANO BUSINESS ! ================================= ! ! Startujemo kao amaterski eksperiment, neka vrste BBS igre, sa ! autmatskim prelaskom na (nano) biznis cim se jave musterije. ! Kako je situacija i u pravom malom ili velikom biznisu, jedva ! nesto malo bolja od ocaja, iluzorno je ovde ocekivati bogznasta. ! A sta cemo to da radimo. Pa sve sto nam padne na pamet. ! Zasto ne bismo poceli sa sredjivanjem informacija koje vec ! postoje na BBSovima, pocev od SEZAMa napr. imenik BBSova, oglasi... ! Ili BBS 988 ili BBS red voznje/ letenja. Ili, ili, ili ... ! Za pocetak traze se VOLONTERI, koji ce deo svog vremena uloziti ! u ovaj eksperiment. Predlozi kao gore su pozeljni, ali ne i obavezni ! Dobra volja i smisao za humor J E S U. Jer ako sve i osatane na ! ametrskom nivou tj. besplatno, mozda nekima i to bude interesantno. ! Mail: jovap a za one bez modema 011/583-409 !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
biznis.59 nenadj,
Da li je otvorena grupa BIZNIS?
biznis.60 snemcev,
>> Da li je otvorena grupa BIZNIS? Äta će grupa pored teme?
biznis.61 nenadj,
*** >> Da li je otvorena grupa BIZNIS? *** Šta će grupa pored teme? Neko je najavio otvaranje ove grupe u kojoj bi se razmenjivale informacije koje nisu za temu Biznis. Da li neko zna nešto više?
biznis.62 nbatocanin,
Prošle noći je opljačkana firma GROSSOPTIC. Pljačkaši su odneli samo računare, mada je unutra bilo dosta vrednijih stvari. Odneto je pet standardnih 386/40 sa Daewoo kolorcima i mrežnim karticama i jedan 486/66 (Novell server). Odneti su samo računari, BEZ kablova. Ništa drugo nije pipnuto. Hteo bih dve stvari: 1) Pošto su podaci na diskovima vredniji od samih računara, molio bih svakog do koga dopre string "GROSS" na nekom disku da mi javi. Pretpostavljam da će se ukradeni računari utopiti negde ovde. Firma Grossoptic _zna_ da kaže "hvala". 2) Obijene prostorije su bile u strogom centru, na prometnom mestu i obezbeđene alarmom. Zato, pamet u glavu i redovno snimajte podatke na diskete koje ne držite kod računara.
biznis.63 snemcev,
>> Neko je najavio otvaranje ove grupe u kojoj bi se razmenjivale >> informacije koje nisu za temu Biznis. Da li neko zna nešto više? Komercijalne informacije, pretpostavljam. Postoji grupa, ali se ne bavi time, već poslovnom primenom računara.
biznis.64 jevta,
Menjam nekoliko stotina DEM za nekoliko stotina $ CAN. mail jevta
biznis.65 mantoniadis,
Firma iz Grcke "Gatergent" nudi cigare, Whisky, secer ... Zainteresovani u mail...
biznis.66 mantoniadis,
Firmi "Gatergent" je potrebna veca kolicina drva.. Zainteresovani u mail..
biznis.67 max.headroom,
Potrebni dileri pri prodaji aplikacije za robno-finansijsko knjigovodstvo. Zarada je -,100 DEM (ili din. protivvrednost) po prodatom programu (diler samo iznalazi kupca, ostalo je na mojoj firmi). Interesenti, u mail...
biznis.68 sibin,
Kupujem 650 nemackih jedinica ! Ponude u MAIL.
biznis.69 hellena,
Neka mi neko posalje brojeve nasih bbs-ova (poslovnih). Moze i kratak opis isih. ┼ 
biznis.70 saja,
Prodajem: - toplo valjani debeli čelični limovi dimenzija: 29 x 1050 x 6000 (15 t) 90 x 1050 x 6000 (8 t) 110 x 1050 x 6000 (15 t) cena 2.2 din/kg virmansko plaćanje - bakarni lim dimenzija: 0.5 x 1000 x 2000 (3 t) cena 23 din/kg virmansko plaćanje FCO Beograd za detalje tel. 766850 Ivan (posle 16 časova)
biznis.71 maroquinne,
R:Đ>kurs 151095+ Prodajni Kupovni Realni prodajni Realni kupovni 15.10.95 DM 0.99 1.00 2.70 2.80 15.10.95 USA$ 1.41 1.42 3.70 3.85 16.10.95 DM 0.99 1.00 2.70 2.80 16.10.95 USA$ 1.41 1.42 3.70 3.85 17.10.95 DM 0.99 1.00 2.70 2.80 17.10.95 USA$ 1.41 1.42 3.70 3.85 18.10.95 DM 0.99 1.00 2.70 2.80 18.10.95 USA$ 1.41 1.42 3.70 3.85 19.10.95 DM 0.99 1.00 2.80 2.90 19.10.95 USA$ 1.40 1.41 3.80 3.95 20.10.95 DM 0.99 1.00 2.80 2.90 20.10.95 USA$ 1.40 1.41 3.80 3.95 21.10.95 DM 0.99 1.00 2.80 2.90 21.10.95 USA$ 1.40 1.41 3.80 3.95 22.10.95 DM 0.99 1.00 2.80 2.90 22.10.95 USA$ 1.40 1.41 3.80 3.95 23.10.95 DM 0.99 1.00 2.80 2.90 23.10.95 USA$ 1.40 1.41 3.80 3.95 24.10.95 DM 0.99 1.00 2.80 2.95 24.10.95 USA$ 1.40 1.41 3.80 3.95 25.10.95 DM 0.99 1.00 2.80 2.95 25.10.95 USA$ 1.38 1.39 3.75 3.90 26.10.95 DM 0.99 1.00 2.80 2.95 26.10.95 USA$ 1.38 1.39 3.75 3.90 27.10.95 DM 0.99 1.00 2.80 2.95 27.10.95 USA$ 1.38 1.39 3.75 3.90 28.10.95 DM 0.99 1.00 2.80 2.95 28.10.95 USA$ 1.38 1.39 3.75 3.90 29.10.95 DM 0.99 1.00 2.80 2.95 29.10.95 USA$ 1.38 1.39 3.75 3.90 30.10.95 DM 0.99 1.00 2.85 3.00 30.10.95 USA$ 1.38 1.39 3.80 3.95 31.10.95 DM 0.99 1.00 2.85 3.00 31.10.95 USA$ 1.38 1.39 3.80 3.95 01.11.95 DM 0.99 1.00 2.85 3.00 01.11.95 USA$ 1.38 1.39 3.80 3.95 I posle se pitamo ko ruši Avramovićev program ;) mirche
biznis.72 jpiri,
Da li bi voleli da radite u firmi koja ima prihod od 40 miliona maraka po zaposlenom? Bi? Ali Ameri ne daju vize, Nemci isto... Na sreću, ne morate nigde da putujete! Svega toga ima u zemlji Srbiji! Dovoljno je da kupite 'Ekonomsku politiku' i pogledate listu: PRVIH 10 OD 200 NAJUSPEŠNIJIH PREDUZEĆA JUGOSLAVIJE U 1994. Prvih osam mesta ćemo zasad da preskočimo, a onda: 9. mesto: PROGRESGAS-TREJDING, BEOGRAD Ukupan prihod: 274 miliona din. BROJ ZAPOSLENIH: 6 (DA, ŠEST!). Tj. u proseku je svaki zaposlen ostvario prihod od 45,6 miliona dinara! Cool, a? Ovo je verovatno najuspešnija firma na svetu i to svih vremena! Za poredjenje: (sa iste liste) - SIMPO, ukupan prihod 260 miliona, zaposlenih 4270, = po glavi 61.000 din. - C MARKET, uk. prihod 219 miliona, zaposlenih 4105, po glavi 53.000 din. - FABRIKA DUVANA - NIŠ, prihod 227 miliona, zaposlenih 2229, po gl=102.000. Ili npr. tamo neke leve firme: - tamo neki Microsoft (prave neke softvere, šta li su) ima prihod po zaposlenom od oko 350.000 DM. - tamo neki DEC i Hewlett-Packard (prave neke sprave, kompjuktere, ili tako nekako) 150.000 - 250.000 DM Doduše, priznajem, poredjenje nije fer, jer su podaci za USA firme iz fiskalne 1991. godine, a opšte je poznato da je otada srpska privreda oborila sve rekorde u privrednom rastu, a bogami i Ameri su tada bili u velikoj recesiji, a i dolar je pao za ove 4 godine (što jes, jes). Nezvanično saznajemo da je do ovako fenomenalnog uspeha ovoga PRIVATNOG preduzeća došlo zahvaljujući velikim odricanjima zaposlenih (i to svih 6). Naime, prosek neto plata u istoj toj 1994 godini je bio svega 653 din. mesečno, no i pored toga, svaki zaposleni je natčovečanskim naporima (ponekad radeći i 25 sati dnevno, 8 dana u nedelji) uspeo da ostvari po 208.000 dinara žISTOG profita (mesečno, of course), tj. po 2,5 miliona din. godišnje. Ovo je najbolji primer da nam sankcije ne mogu ništa, i da i u ovoj zemlji može da se radi (pa i zaradi) samo ako se hoće! Eh, da, umalo da zaboravim: Vlasnik ovoga uspešnog preduzeća je naš poznati pregalac, da ne kažem preduzetnik, u slobodno vreme inače premijer Vlade Srbije.
biznis.73 supers,
>> 9. mesto: PROGRESGAS-TREJDING, BEOGRAD >> Ukupan prihod: 274 miliona din. >> Vlasnik ovoga uspešnog preduzeća je naš poznati pregalac, da ne >> kažem preduzetnik, u slobodno vreme inače premijer Vlade Srbije. Da li je to zaista to? žuo sam za Progres, je li im ovo puno ime? I da li je možda štamparska greška po sredi, da nije 60 ili 600 umesto 6? Ako je zaista ovakva situacija, onda stvar zaslužuje da se pročuje :)
biznis.74 jpiri,
>> Da li je to zaista to? žuo sam za Progres, je li im ovo puno ime? >> I da li je možda štamparska greška po sredi, da nije 60 ili 600 umesto 6? Believe it or not, nije štamparska greška. (vidi se po koloni 'ukupno isplaćene bruto zarade' gde stoji 94.000 din. )
biznis.75 bulaja,
│ PROGRESGAS-TREJDING, BEOGRAD │ Ukupan prihod: 274 miliona din. │ BROJ ZAPOSLENIH: 6 (DA, ŠEST!). │... │Vlasnik ovoga uspešnog preduzeća je naš poznati pregalac, da ne kažem │preduzetnik, u slobodno vreme inače premijer Vlade Srbije. └─── I firma je (kao privatna) takođe registrovana na istoj adresi (Knez Mihajlova) gde i velika državna firma čiji je generalni direktor, gle čuda, dotični društveno-političko-!@#$%^&* radnik...
biznis.76 zqusovac,
> Da li je to zaista to? Cuo sam za Progres, je li im ovo puno ime? > I da li je mozda stamparska greska po sredi, da nije 60 ili 600 umesto 6? > Ako je zaista ovakva situacija, onda stvar zasluzuje da se procuje :) To je zaista to. Recept je sledeci: dodjes na rukovodece mesto u firmi, steknes poslovne veze pa onda osnujes privatnu firmu (po mogucstvu sa gotovo istim nazivom) i obavestis poslovne partnere da je doslo do 'izvesnih sitnih promena' i da ti se firma sada zove tako-i-tako i nastavis da posao u koji je drzava godinama ulagala radis privatno. Ako si uz to spreman i da se kurvas sa drzavom mozes i premijer da postanes. Slucaj 2: Medjunarodna razmena srednjoskolske omladine sa SAD po programima AFS i Open Door godinama je obavljana preko turistickog preduzeca Karavan (zato sto je formalno bio u vlasnistvu Saveza omladine, pa je tako drzava racunala da ce da ima neku kontrolu). Zena koja je radila na tome, izvesna Mira Topic, pre nekoliko godina jednostavno osnuje privatnu agenciju Top-tours i prenese kompletnu razmenu u svoju prciju. To je bilo u vreme opsteg raspada pa niko od stalno smenjujucih se direktora nije ni primetio. Da ne pominjem posebno da ni u jednoj zemlji ti aranzmani razmene ne idu reko komercijalnih turistickih agencija. Pare koje zena uzima su stravicne a razmena je, usled kradje, postala daleko manje dostupna jer roditelji jednostavno nemaju toliku lovu. Osim jedne, dobro poznate, klase, cija ce nam deca ubuduce predstavljati zemlju u inostranstvu. poz, zq
biznis.77 dr.grba,
>> Da li je to zaista to? žuo sam za Progres, je li im ovo puno ime? >> I da li je možda štamparska greška po sredi, da nije 60 ili 600 umesto 6? >> Ako je zaista ovakva situacija, onda stvar zaslužuje da se pročuje :) Podatak uopšte nije tako fenomenalan. Radi se o tome da se preko te firme uvozi sav gas u Jugoslaviju, a onolika cifra za ukupan promet nije ni po čemu spektakularna.
biznis.78 scekick,
Ko je gledao sinoc TVD (razgovor JUL-a sa Avramovicem) bice mu sve jasno,ko nije kazace mu se samo. J
biznis.79 supers,
>> Podatak uopšte nije tako fenomenalan. Radi se o tome da se preko te >> firme uvozi sav gas u Jugoslaviju, a onolika cifra za ukupan promet >> nije ni po čemu spektakularna. Ono što je u celoj priči spektakularno i onespokojavajuće je da je celokupna trgovina gasom koji ulazi u zemlju u rukama jednog čoveka, predsednika vlade te zemlje. Na zapadu bi neki takav bio smatran za mafioza. A nisam primetio čak ni da ga je naša žuta štampa pošteno napala, iako napada i krupnije zverke.
biznis.80 mnikolic,
> Ko je gledao sinoc TVD (razgovor JUL-a sa Avramovicem) bice mu sve jasno,ko > nije kazace mu se samo. Hajde ipak, reci u par rečenica koji su nam novi specijalitet spremili u državnoj kuhinji. Na koji će fazon sada da otimaju pare? m.
biznis.83 jpiri,
> Podatak uopšte nije tako fenomenalan. Radi se o tome da se preko te firme > uvozi sav gas u Jugoslaviju, a onolika cifra za ukupan promet nije ni po > čemu spektakularna. Znači po tebi je to sve normalno? Biznis k'o biznis? Sačuvaj me bože takve logike. Btw. Šta su još rekli na poslednjem sastanku okružnog SPS-JUL komiteta? Da su 1+1=3? PS. Tako treba!
biznis.84 dr.grba,
>>> Podatak uopšte nije tako fenomenalan. Radi se o tome da se preko te firme >>> uvozi sav gas u Jugoslaviju, a onolika cifra za ukupan promet nije ni po >>> čemu spektakularna. >> >> Znači po tebi je to sve normalno? >> Biznis k'o biznis? >> Sačuvaj me bože takve logike. Ne, daleko bilo da sam tako mislio. ): Ono što sam hteo reći je da je ovo verovatno ukupan promet firme, a ne zarada. Sve rečeno o kvalifikaciji direktora dotične firme podržavam.... kao da će to puno pomoći ):
biznis.85 jpiri,
>>> Znači po tebi je to sve normalno? > Ne, daleko bilo da sam tako mislio. ): > Ono što sam hteo reći je da je ovo verovatno ukupan promet firme, > a ne zarada. Vidim da nisi pažljivo čitao poruku. 274 miliona JESTE ukupan promet firme (to lepo i piše u poruci), ali za firmu od samo 6 ljudi to je nenormalna cifra. Isto tako, u poruci piše da je žIST profit po glavi 2.5 miliona, tj. 15 miliona za 'celu firmu', po čemu su, opet, najuspešnija firma na celom svetu svih vremena (gledajući profit po zaposlenom).
biznis.86 jovap,
Re: INFLACIJA - KLIZNA SKALA - KOEFICIJENTI - ITD =================================================== Ustvari nista ne znam oko fianansija, pa me interesuje: Ima li neko da zna kako se preracunavaju cene, dugovi, plate, iz ranijih godina na sadasnje stanje. Recimo, prema nekim starim novinama, prosecna plata u Yugi u junu '89 je bila oko 5 miliona. U junu '90 oko 4 'iljade, u junu '91 oko 5 itd. Svaka od navedenih cifara je verovatno vise nego sadasnjih 300 dinara, ali bas me zanima da li je neko u ovoj drzavi napravio 'program' koji ovo racuna. Jer to ne bi smela da bude neka komplikacija. J.
biznis.87 vvelisavljev,
Na Sezamu postoji baza kursa matke za prilično dug period. Tako da možeš potrebne dinarske vrednosti da pretvoriš u domaću valutu, ovaj, u marke. :)
biznis.88 jovap,
Re: INFLACIJA - KLIZNA SKALA - KOEFICIJENTI - ITD - 3 =================================================== > Na Sezamu postoji baza kursa matke za prilicno dug period. Tako da To mi je dvostruko interesatntno da vidim, al' slabo se snalazim na Sezu, pa bi jedan pointer bio pozeljan ... Inace, pitanje (5.86) je prilicno komplikovano, ako se DEMica iskljuci kao posrednica, sto mislim sudovi rade, al' izgleda i neke firme kod preracuna deonica, vrednosti stanova u otkupu itd. Posto me ovo pitanje zintrigiralo, pitao sam Zavod za statistiku, a oni mi odgovore pitanjem : Mozete li vi da napravite program koji ce da racuna sa 27 decimala ? Mislili su na teskocu sa 'premoscavanjem' one TERAinflacije. Onda sam pitao jednog strucnjaka za finansije, inace je sudski vestak bas za takva preracunavanja i on uzme neke UKAPITALISANE koeficijente iliti zavrzalame i racunja, racunja, pa kaze: Plati od 5000 dinara u februaru 1990 sada odgovara iznos od 62.7 dinara. Da podsetim; U febr. te 1990 i Rumunski 'turisti' su masovno i legalno kupovali DEMice u bankama u odnosu 4:1, (to su one cuvene vetrenjace Ante Markovica). Pa, dakle plati od 1200 DEMica u 1991 odgovara danas plata od 20 DEMICA, kad se to racunja, racunja, ... Svratim u jednu biblioteku i tamo nadjem nekakakav STATISTICKI PREGLED ili slicno i malo pogledam, pa nadjem da je u 1991 godini NACIONALNI DOHODAK kod nas BIO 0.0069 dinar po stanovniku. Nemojte me 'vatat za recy' - mozda sam nesto pogrersno procitao, ali cudno je da se to lepo uklapa u opisano racunanje onog strucnjaka. J.
biznis.89 vbole,
> Posto me ovo pitanje zintrigiralo, pitao sam Zavod za statistiku, a > oni mi odgovore pitanjem : Mozete li vi da napravite program koji > ce da racuna sa 27 decimala ? > Mislili su na teskocu sa 'premoscavanjem' one TERAinflacije. Ako ih samo to muci - ja mislim da 99% ljudi ovde to moze. pozdrav, bole
biznis.90 supers,
>>> Na Sezamu postoji baza kursa matke za prilicno dug period. Tako da >> >> To mi je dvostruko interesatntno da vidim, al' slabo se snalazim na >> Sezu, pa bi jedan pointer bio pozeljan ... Naredba kurs čini čuda :) Jedno 'kurs 010195+' i dobiješ podatke za svaki dan ove godine...