EXTRA.8

20 Apr 1995 - 08 Dec 1995

Topics

  1. automobili (306)
  2. avioni (207)
  3. hi.fi (397)
  4. tv (296)
  5. biznis (90)
  6. sf (194)
  7. zvezde (63)
  8. misterije (577)
  9. sport (1742)
  10. etf (236)
  11. mg (14)
  12. yucca (121)
  13. cadua (91)
  14. razno (433)
  15. oruzje (15)
  16. fotografija (218)

Messages - avioni

avioni.1 haevorn,
U dvorištu zgrade GSUPa (29.nov) još pre jedno desetak godina izgrađen je visok toranj sa velikom kvadratnom pločom na vrhu. U vreme izgradnje se pričalo da će to biti heliodrom, (tako i izgleda), ali od kad je izgrađen ni jedan helikopter tu nije sleteo. Zna li neko zašto je to tako?
avioni.2 zkrstic, -> #1, haevorn
> U dvorištu zgrade GSUPa (29.nov) još pre jedno desetak > godina izgrađen je visok toranj sa velikom kvadratnom pločom > na vrhu. U vreme izgradnje se pričalo da će to biti heliodrom, > (tako i izgleda), ali od kad je izgrađen ni jedan helikopter tu > nije sleteo. Zna li neko zašto je to tako? Koliko sam ja čuo, u pitanju su neki "tehnički" razlozi, čak je i buka pominjana ( pazi - buka u 29. Novembra gde su oni indikatori buke padali u nesvest ) a sada mi niko nije pri ruci od "nadležnih" da proverim.
avioni.3 haevorn, -> #2, zkrstic
// "tehnički" razlozi Tehnički razlozi 10 godina? Pa sad ta "tehnika" nije ni za otpad ;)
avioni.4 sfilip,
Nkr mi reče da će napisati (prepisati) text iz Aerosveta o Ka-50 Hokum-u, ali pošto nije stigao očigledno, moraću ja to da uradim kroz dan dva tri :) Buni me to što sam za isti helikopter (Hokum) video tri oznake... u knjizi Helikopteri, i ponegde sastrane (po igrama, etc) piše Ka-36 il' Ka-132 ako se nevaram, a u aerosvetu i ponegde još video sam Ka-50... Ovo je sigurno jednoteisti helikopter, samo mi nije jasno čemu tri naziva? Neću ni prepisati ceo text, jer mi se i ne sviđa preterano, samo pojedinosti...
avioni.5 ispasic, -> #4, sfilip
> Buni me to što sam za isti helikopter (Hokum) video tri > oznake... u knjizi Helikopteri, i ponegde sastrane (po igrama, > etc) piše Ka-36 il' Ka-132 ako se nevaram, a u aerosvetu i > ponegde još video sam Ka-50... Ovo je sigurno jednoteisti > helikopter, samo mi nije jasno čemu tri naziva? Po knjizi "Jane's all the world's aircraft 1994-95" postoji samo oznaka Ka-50 (NATO:Hokum, sa podverzijama Hokum-A, i Hokum-B), a Ka-36 i Ka-132 se ne pominju. Ivan
avioni.6 pele,
Jel može neko da objasni na kom principu radi katapultiranje aviona sa nosača aviona. žemu služi onaj zid koji dignu iza njega pre poletanja. pele.
avioni.7 kmilos,
U subotu i nedelju, na sportskom aerodromu, kod Padinske skele, održaće se aero - reli, u organizaciji Aerokluba R.N iz Beograda. Poseta slobodna, ali obratite pažnju na vremensku situaciju, ukoliko bude padala kiša ili bude oblačno, ništa neće biti od spektakla. Ukoliko se nepojavite, a interesuju vas rezultati, nema veze, čekaće vas ovde... M i L o Š
avioni.8 zormi, -> #6, pele
* Jel može neko da objasni na kom principu radi katapultiranje aviona sa * nosača aviona. žemu služi onaj zid koji dignu iza njega pre poletanja. Povećava se potisak, narodski rečeno "drži apsec" za mlaz :)
avioni.9 boshko,
Evo jedno malo obaveštenje za sve ljubitelje ove teme. Daje se ne prodaju RC model, visoko krilac, raspon krila 1.15m, trokanalni, ima motor OS MAX 15 od 2.5 ccm . Avio je gotov skolpljen i nekorišćen. Kompletan je bez servo uredjaja. Dakle fale mu samo servoi da bi leteo. Ako ima zainteresovanih neka se jave meni na mail ili na telefon 176-1902.
avioni.10 sfilip, -> #8, zormi
> * Jel može neko da objasni na kom principu radi katapultiranje aviona sa > * nosača aviona. žemu služi onaj zid koji dignu iza njega pre poletanja. > > Povećava se potisak, narodski rečeno "drži apsec" za mlaz :) čime se avion zadržava na palubi, pošto pretpostavljam da poleće tek kad dostigne određen potisak na motorima? ne verujem da ima dovoljno jak stajni trap da ga drži?
avioni.11 haevorn, -> #6, pele
// katapultiranje Pa valjda ona sajla "pomogne" avionu da se zaleti, a još i nabije hm, amortizer prednjeg trapa, pa kad ga na kraju piste pusti ovaj se "ispruži" i podigne nos aviona. // Zid iza Možda da avion koji poleće ne sprži sve što se nalazi iza njega? Ono za katapultiranje nisam baš književno obradio, ali se nadam da je bar malo razumljivo. sorry :)
avioni.12 zormi, -> #10, sfilip
*> * Jel može neko da objasni na kom principu radi katapultiranje aviona sa *> * nosača aviona. žemu služi onaj zid koji dignu iza njega pre poletanja. *> *> Povećava se potisak, narodski rečeno "drži apsec" za mlaz :) * * čime se avion zadržava na palubi, pošto pretpostavljam da poleće tek kad * dostigne određen potisak na motorima? ne verujem da ima dovoljno jak * stajni trap da ga drži? Ovi experti ćute, pa moram ja da nagadjam ;). Avioni imaju i kuku kojom se pri sletanju zakače za posebno postavljenu sajlu kako ne bi bućnuli s druge strane palube. Možda koriste i tu kuku da ih drži pri lansiranju.
avioni.13 vstan, -> #12, zormi
> Avioni imaju i kuku kojom se pri sletanju zakace za posebno > postavljenu sajlu kako ne bi bucnuli s druge strane palube. > Mozda koriste i tu kuku da ih drzi pri lansiranju. Ne koriste je. Kruta veza je ostvarena preko katapulta. Btw, za hvatanje (kacenje) postoje tri a ne jedna sajla.
avioni.14 ivana.v, -> #11, haevorn
Šaljem vam jedan tekst od nikalezica, koji trenutno nije na Sezamu ______________________________________________________________ Zid iza aviona na katapultiranju služi kao deflektor mlaza. Poletanje avionom sa minimalnom stazom poletanja (bilo na nosaču ili na zemlji) radi se tako što se avion drži na kočnicama, motoru se da pun gas, i kad se dostigne max. potisak puste se kočnice i avion kreće. Nikakvo kačenje kukama ne vrši se pri poletanju, osim što se avion vezuje nosnom nogom za katapult. Sea Harrieri poleću bez katapulta, sa nagnutih rampi (ski-jump). Inače, deflektori mlaza postavljaju se neki put i na kopnu, ako ništa drugo bar čuvaju travu iza stajanke ;). S obzirom da su avioni na nosaču "gusto pakovani" deflektori su neophodni da se zaštite ljudi, a bogami i avioni neposredno iza. Na nekoliko dužina aviona iza mlaznika, i naravno na relantu ("ler gas", 40% od maksimalnog broja obrtaja) mlaz već dosta slabi, i temperatura nije preterana. S povećanjem broja obrtaja, stvar se menja, pa je i mlaz opasniji. Imao sam prilike da osetim mlaz iza aviona (na dovoljnom rastojanju) pri izlaženju aviona na stajanku (čim da gas, pa uzme, koliko da krene) i to je jako slično velikom fenu, samo što malo više smrdi na petrolej :). Doduše i motori su bili Viper.... Vratimo se na poletanje sa nosača. Avion koji se drži kočnicama na punom gasu ima jaku tendenciju da se nabije na nosnu nogu, i ugib amortizera je popriličan (i to sam doživeo sedeći u avionu). Kad je već tako, sabijena nosna noga se veže za katapult, a povratni hod amortizera iskoristi da odbaci nos aviona naviše u onom trenutku kad se avion odvoji od katapulta. Tada pilot da palicu na sebe, pa ako je avion slabiji malo "pridrži" a ako nije volja mu... Stajni trapovi aviona koji sleću na nosače su najrobusniji stajni trapovi. Projektovani su za najveće vertikalne brzine, imaju velike hodove, i apsorbuju najviše energije u poređenju sa klasičnim, zemaljskim stajnim trapovima. Primeri su bezbrojni, F-4 recimo ima skoro dvaput dužu nosnu nogu kad je bez opterećenja, nego kad je skroz sabijena. Cutlass ima izuzetno dugačku nosnu nogu. Tomcat, Corsair i Hornet imaju dugačke poluge na nosnoj nozi kojima se sabija amortizer i vezuje za katapult. Sletanje na nosač je, kažu, kao kad pokušavate da naterate pticu da sleti na petoparac. Poletanje i sletanje uvek se izvode u vetar, i to tako što brod ide što većom brzinom u vetar. Tako je brzina vazduha koji opstrujava krila najveća, pa kad se doda i brzina aviona staza poletanja je najmanja. Da se avion zaustavi koriste se kuke kojima se kači za neku od nekoliko sajli na krmi nosača. Sajle naglo usporavaju avion, pri čemu je negativno ubrzanje u smeru grudi-leđa veliko. Pošto se opterećenje u tom pravcu dosta loše podnosi posadi uvek na sekund klone glava, i odu u mali black-out. Ukoliko kačenje kukama za sajle sasvim ne uspe iz nekog razloga, pri pramcu su mreže koje treba da pokušaju da uhvate avion pre nego što bućne u more. Za uspešno sletanje potreban je i batsman, ili preciznije Deck Landing Control Officer, koji stoji na krmi i koriguje putanju aviona pred dodir sa palubom. Na američkim nosačima osoblje na palubi nosi "dresove" različite boje, prema dužnostima koje obavljaju. Sama tehnika sletanja na nosače, i uređaji koji se za to koriste znatno su evoluirali. Nije svejedno da li se spušta Camel težine nekoliko stotina kilograma brzinom od 80 km/h, ili Tomcat. Isto je i sa poletanjem, jer treba "ispaliti" znatno teže avione većom brzinom, pri čemu su dimenzije samog broda manje-više iste, jer su mnogi nosači služili desetinama godina, i nosili avione od klipnih dvokrilaca do mlaznjaka. I još malo podataka: prvi brod sa palubom za avione bio je HMS Furious (1917.), a prvi sa potpuno čistom palubom ("flat iron") bio je HMS Argus (1918.). Britanci su eksperimentisali sa nagnutom palubom (HMS Triumph), i njihov je izum parni katapult, pokretan parom iz kotlova broda (HMS Perseus, 1951.). Prvo sletanje klasičnim avionom na brod u pokretu bilo je 02. 08. 1917., na već spomenuti HMS Furious, a sleteo je E.H. Dunning, avionom Sopwith Pup, uklizavanjem na pramčani deo, dok je brod išao 26 čvorova u vetar. 3. novembra 1915. Britanci su poleteli avionom Sopwith Scout sa platforme HMS Windex-a, a sa HMS Furiousa su letele mornaričke verzije Sopwith 2F1 Camela. Prvi američki nosač bio je USS Langley, porinut 20. 03. 1922., a na njega je prvi sleteo G. de Chevalier avionom Aeromarine 39 B. Potopili su ga Japanci 1942. HMS Furious je, posle adaptacije, služio i u drugom svetskom ratu. Prvi francuski nosač bio je Bearn (27. 05. 1927.), a japanski Hosho (27. 12. 1922., Mitsubishi 1MF1, pilotirao Britanac Jordan). Prvi engleski dvomotorac koji je sleteo na nosač aviona bio je Sea Mosquito, serijal LR359, kojim je E.M. Brown sleteo na HMS Indefatigable, 25. 03. 1944. Prvi dvomotorni jednosed britanske mornarice na nosaču bio je Sea Hornet, u sastavu 801. squadrona, na HMS Implacable. Trećim prototipom Vampira, serijal LZ551, je 03. 12. 1945. E.M. Brown sleteo na HMS Ocean, i to je prvi britanski mlaznjak koji je sleteo na nosač aviona. Između aprila i juna 1948. i Gloster Meteor F3 je imao 32 sletanja na HMS Implacable. Međutim, Supermarine Attacker je uveden mesto Meteora na nosače. Prvi američki avion sa kombinovanim (klipno-mlaznim) pogonom koji je sleteo na nosač aviona bio je Ryan FR-1 Fireball. 06. 12. 1945., usled kvara na klipnom motoru, Jake West je ovim avionom sleteo, samo sa mlaznim motorom, na USS Wake Island. Prvi američki čisto mlazni avion koji je sleteo na nosač bio je McDonnell FD-1 Phantom (prototip) 21. 07. 1946., na USS Franklin D. Roosevelt. U serijskoj proizvodnji avion je imao oznaku FH-1, i prvi je mlaznjak na nosačima američke mornarice i marinaca. Jedno od najveštijih poletanja ikada bilo je kada je Jimmy Dolittle sa B-25 Mitchellima išao da bombarduje Japan 1942. P.S. Ako zaživi tema, eto mene nazad na Sezam :) ----------------------------------------------------------------
avioni.15 cubra, -> #13, vstan
.oOo. Ne koriste je. Kruta veza je ostvarena preko katapulta. .oOo. Btw, za hvatanje (kacenje) postoje tri a ne jedna sajla. Bogami gledao sam na TV-u kad su objašnjavali za jedan nosač, on ima 10 sajli, tako da nema šanse da je omaši.
avioni.16 bjevdjic,
IZRAEL-AVIONI ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ TEL AVIV, 27. maja (Tanjug) - Vojni avion sovjetske proizvodnje tipa MIG-21, koji je modernizovala izraelska avionska industrija za kupca iz jedne azijske zemlje, nedavno je uspešno testiran. Izraelska avionska industrija nije otkrila ko je prvi kupac aviona, ali izraelski mediji spekulišu da je to Indija, koja je navodno munule godine potpisala sporazum sa Izraelcima. žak ni u Rusiji, prema rečima direktora Lahava (firme u sastavu Izraelske avionske industrije, koja je radila na tom avionu), Šrage Bar-Nisana (Shraga Bar-Nissan), nije isprobana tamošnja verzija poboljšanog aviona MIG_21. Bar-Nisan objašnjava da je, prema istraživanju koje je sprovela firma Lahav, bivši Sovjetski Savez prodao preko 500 najnovijih verzija lovaca ovog tipa, koji još uvek lete. Avion MIG-21 proizveden je u ranim šezdesetim godinama, a Izraelci su u njemu izmenili gotovo sve postojeće sisteme. Izrael će sada nastojati da zainteresuje zemlje koje poseduju ovaj avion za uspešno testiranu modernizaciju. Pri tome, naravno, ne računaju na Siriju, ni Libiju, niti druge arpske zemlje, kupce ovih aviona, bar ne ove godine. Cena modernizacije kreće se od jednog do tri miliona dolara.
avioni.17 haevorn,
Da li je istina da je helikopter u filmu "Plavi grom" u stvari Gazela sa malo redizajniranom kabinom?
avioni.18 ushke, -> #17, haevorn
> Da li je istina da je helikopter u filmu "Plavi grom" > u stvari Gazela sa malo redizajniranom kabinom? Jeste, može se lako uočiti sličnost sa originalom po obliku repnog dela i po karakterističnom auspuchu.
avioni.19 gerber, -> #17, haevorn
YR>*> Da li je istina da je helikopter u filmu "Plavi grom" YR>*> u stvari Gazela sa malo redizajniranom kabinom? Apache, ili kako se već piše, koliko je meni poznato. Jedini helikopter koji može da izvrši viđeni luping. Ali koliko se sećam na isti način kao i Cesna, dakle do vrha pa se gravitacijom prevrne :))
avioni.20 vstan, -> #17, haevorn
> Da li je istina da je helikopter u filmu "Plavi grom" > u stvari Gazela sa malo redizajniranom kabinom? Istina je.
avioni.21 inferno, -> #17, haevorn
Ů│ ˙ Da li je istina da je helikopter u filmu "Plavi grom" Ů│ ˙ u stvari Gazela sa malo redizajniranom kabinom? film sam gledao pre više godina, ali mislim da je u pitanju AH-64 Apač.
avioni.22 iznogud, -> #17, haevorn
> Da li je istina da je helikopter u filmu "Plavi grom" > u stvari Gazela sa malo redizajniranom kabinom? Koliko se sećam, na početku filma je pisalo nešto o tome kako su sve korišcene letilice prave i u upotrebi? Mesec - dva po premijeri "Plavog groma" u nas pisalo je nešto o tom helihopteru u nekoj od revija (TV Revija, Ilustrovana). Navodno su takvi helikopteri korišćeni za obezbeđenje Los -Andjeloske olimpijade (1984, ako se dobro sećam). BTW, čak i ako je istina da "Plavi grom" postoji, nije nemoguće da je razvijen iz Gazele.
avioni.23 jovca.car, -> #19, gerber
/* Apache, ili kako se već piše, koliko je meni poznato. Ne znam za gazelu, ali apaš nije sigurno. /* Jedini helikopter koji može da izvrši viđeni luping. Ne zaboravi da je film u pitanju. :)
avioni.24 spantic, -> #22, iznogud
> Mesec - dva po premijeri "Plavog groma" u nas pisalo je > nešto o tom helihopteru u nekoj od revija (TV Revija, Ilustrovana). > Navodno su takvi helikopteri korišćeni za obezbeđenje > Los -Andjeloske olimpijade (1984, ako se dobro sećam). Loše se sećaš. To je ideja iz filma. > BTW, čak i ako je istina da "Plavi grom" postoji, nije nemoguće > da je razvijen iz Gazele. Nije razvijen iz francuske "Gazele". Za potrebe filma "Gazela" je bila obložena spoljnim oklopom što je redukovalo njene perfomanse i brzinu.
avioni.25 vstan, -> #24, spantic
> Nije razvijen iz francuske "Gazele". Za potrebe filma "Gazela" > je bila oblozena spoljnim oklopom sto je redukovalo njene Najsmesnije je bilo lebdenje u "silent" modu, sa hiper redukovanim brojem obrtaja rotora :))
avioni.26 gerber, -> #23, jovca.car
MR>*>/ * Apache, ili kako se već piše, koliko je meni poznato. YR>*> Ne znam za gazelu, ali apaš nije sigurno. MR>*>/ * Jedini helikopter koji može da izvrši viđeni luping. YR>*> Ne zaboravi da je film u pitanju. :) :) Film kao film, ali se sećam da sam od drugova pilota posle tog filma čuo kako baš Apač može da napravi luping (malo na kvarno ali može ;). E, koliko se sećam, kažem :)
avioni.27 calex, -> #25, vstan
<!> Najsmesnije je bilo lebdenje u "silent" modu, <!> sa hiper redukovanim brojem obrtaja rotora :)) žuo sam da mu je to green mod i da potrošnja goriva opada na cirka 10%. :>
avioni.28 sfilip, -> #21, inferno
> Ů│ ˙ Da li je istina da je helikopter u filmu "Plavi grom" > Ů│ ˙ u stvari Gazela sa malo redizajniranom kabinom? > > film sam gledao pre više godina, ali mislim da je u pitanju > AH-64 Apač. helikopter ne liči na apacha, mnogo više liči na gazelu s' oklopom... ps, što se lupinga tiče, čisto sumljam da bi ijedan helikopter onako oklopljen i s' onim topom mogao da ga izvede :) a i sećam se nekog francuskog helikoptera koj je izvodio lupinge? evo, upravo sam našao u knjizi "Vojni helikopteri" sliku apacha i gazele, ono više liči na apača na prvi pogled, ali nije to to definitivno... Plavi grom je imao pilotska sedišta jedan pored drugog, a ne jedan iza drugog kao kod apacha ako se dobro sećam, onda malko je širi od apacha, ima motore malko više nego i apach, baš onako kako bi izgledali da oklopiš gazelu, P.G. ima fanestron zadnji rotor, kao i gazela, za razliku od apacha koj ima klasični, itd itd itd
avioni.29 vstan, -> #27, calex
> Cuo sam da mu je to green mod i da potrosnja goriva opada na > cirka 10%. :> Kad se vec javljas ovde kazi lete li i dalje masovno zrakomlati iznad Naisusa :))
avioni.30 zqusovac, -> #28, sfilip
> helikopter ne lici na apacha, mnogo vise lici na gazelu s' oklopom... > ps, sto se lupinga tice, cisto sumljam da bi ijedan helikopter onako > oklopljen i s' onim topom mogao da ga izvede :) > a i secam se nekog francuskog helikoptera koj je izvodio lupinge? 1. Helikopter u Plavom gromu je prepravljena Gazela. 2. Prvi helikopter koji je u serijskoj konfiguraciji izvodio luping bez posebne pripreme bio je Mesersmit-Belkov-Blom Bo-105. U medjuvremenu pojavilo se jos nekoliko modela. Gazela NE MOZE da izvede luping. poz, zq
avioni.31 armitage, -> #28, sfilip
> helikopter ne liči na apacha, mnogo više liči na gazelu s' oklopom... > ps, što se lupinga tiče, čisto sumljam da bi ijedan helikopter onako > oklopljen i s' onim topom mogao da ga izvede :) Aman, dosta više sa blaćenjem Apache-a! :) AH64 i heliš iz BT-a nemaju veze jedan s'drugim. Moguće je da se radi o Gazeli, ali sa veeelikim front-job-om. Ako je i BT imao onakav motor iza elise, onda je to verovatno to (davno je bilo kada sam poslednji put gledao film) Armitage
avioni.32 calex, -> #29, vstan
<!> Kad se vec javljas ovde kazi lete li i dalje masovno <!> zrakomlati iznad Naisusa :)) Osmice stalno lete, a gazele idu najčešće oko aerodroma i po okolini.
avioni.33 haevorn,
Povodom lupinga i helikoptera: sinoc je na BKTV bio dokumentarac o ruskim helikopterima Ne secam se tacno, da li je bio Mi24 ili Mi28, ali jedan od njih je vrlo lepo napravio luping bez vecih problema. Cini mi se da je ipak rec o modelu Mi28 koji se zbog ra- spada SSSR-a nikad nije serijski porizvodio :(
avioni.34 spantic, -> #33, haevorn
> Cini mi se da je ipak rec o modelu Mi28 koji se zbog ra- > spada SSSR-a nikad nije serijski porizvodio :( Mi 28 se nikada nije serijski proizvodio? Jesi li ti baš siguran u to?
avioni.35 haevorn, -> #34, spantic
// jesi li ti bas siguran u to? Tako su rekli u dokumentarcu: trebalo je da pocne proizvodnja 1991, ali kao nije.
avioni.36 drakce, -> #34, spantic
>>>> Cini mi se da je ipak rec o modelu Mi28 koji se zbog raspada SSSR-a nikad >>>> nije serijski porizvodio :( >> Mi 28 se nikada nije serijski proizvodio? Jesi li ti baš siguran u to? Gled'o i ja tu emisiju na BK. Baš tako rekoše, da budem precizniji, rekao je prevodilac. Ne baš retko greše u prevođenju, a teško ih je provaliti, jer "pokriju" original svojim glasom. Rekli su još da mu je NATO oznaka Pelikan i prikazali su snimak lupinga. BTW Termin za emisije tog tipa je 17:00.
avioni.37 inferno, -> #35, haevorn
Ů│ ˙ Tako su rekli u dokumentarcu: trebalo je da pocne Ů│ ˙ proizvodnja 1991, ali kao nije. odloženo jer se projekat ne ispalti. ako uzmemo u obzir da je fabrika Antonov počela da proizvodi veš mašine, nije ni čudo.
avioni.38 mboban, -> #36, drakce
Subject: Mi 28 =-= Rekli su još da mu je NATO oznaka Pelikan i prikazali su snimak =-= lupinga. Pelikan? Zar ne beše Havoc? Pravilo je da NATO nazivi (ruskih) helikoptera počinju sa H, kao helicopter. Tako imamo nazive: Hind, Hip, Hokum... Slična je stvar i sa lovcima (Fishbed, Flogger, Flanker, Fulcrum... prvo slovo je uvek F, od fighter), kao i sa bombarderima i transporterima (prva slova B i T, mada nisam siguran za ove poslednje). Bilo je rasprave o ovome ranije u NET.AERONAUTICS...
avioni.39 sfilip,
danas u 9 bi trebalo da bude izveštaj sa sajma aviona u francuskoj, na politici valjda... ko ne fata politiku - nek se ubije ;)
avioni.40 sfilip,
evo, upravo gledam izveštaj sa sajma u Buržeu, na politici... lepo izgleda Mirage 2000 na poletanju... poleteo je za manje od 5 sekundi, i napravio okret oko sebe odma posle poletanja... zanimljivo izgleda kad skoro potpuno izgubi brzinu pri penjanju, pa lebdi par sekundi, i onda se obruši i začas ubrza i nastavi... Rafal je lepo izgledao, mada ništa preterano nije izvodio. E, onda je počelo nešto zanimljivije, poleteo je Su-35. Poboljšana verzija su-27, onako sa kanarima, izgleda lepše nego i jedan drugi aviJon... A tek Su-27 koj je posle poleteo, bio je jako lepo obojen :) Sigurno je lepši od one francuske cigare s' krilima ;) Izgleda da može mnogo brže da diže & spušta nos od francuske braće, i mnogo brže zaokreće, lepo izgleda kad naglo digne nos i za manje od sekundu napravi luping, il' šta je već radio... elem, stvarno zanimljiva stvar je bila X-31... Šta je taj radio, pa to se ne mož' opisati, to se mora videti (pomogućstvu u uživo ;) ) žao mi je što nije bilo ništa o švedskom Grippenu, a to nam je potencijalno buduće naoružanje naše vojske... :(
avioni.41 inferno, -> #40, sfilip
Ů│ ˙ izgledao, mada ništa preterano nije izvodio. E, onda je počelo nešto Ů│ ˙ zanimljivije, poleteo je Su-35. Poboljšana verzija su-27, onako sa Ů│ ˙ kanarima, izgleda lepše nego i jedan drugi aviJon... To da li je Su lep ili ne to je tvoje subjektivno mišljenje. Po meni to je ružna, neupotrebljiva kanta. Ů│ ˙ A tek Su-27 koj je Ů│ ˙ posle poleteo, bio je jako lepo obojen :) Sigurno je lepši od one Ů│ ˙ francuske cigare s' krilima ;) Za ovo ću ti se krvi napiti... ;) Ů│ ˙ Izgleda da može mnogo brže da diže & Ů│ ˙ spušta nos od francuske braće, i mnogo brže zaokreće, lepo izgleda kad Ů│ ˙ naglo digne nos i za manje od sekundu napravi luping, il' šta je već Ů│ ˙ radio... Brže??? :)) Svašta. Svi znamo da je brzina uzdizanja Su-27 na H=0 mnogo manja od Miraževe ili ne daj bože F-16. Ů│ ˙ elem, stvarno zanimljiva stvar je bila X-31... Šta je taj Ů│ ˙ radio, pa to se ne mož' opisati, to se mora videti (pomogućstvu u uživo Ů│ ˙ ;) ) žao mi je što nije bilo ništa o švedskom Grippenu, a to nam je Ů│ ˙ potencijalno buduće naoružanje naše vojske... :( Dođe mi da poverujem da su napravili X-31 samo da bi pokazali da i oni mogu da naprave avion koji pravi kobru i još mnogo više od toga, da kobra ne služi ničemu drugom osim za cirkus i da je nemoguće napraviti avion za sve što Rusi uporno (i bezuspešno) pokušavaju da naprave.
avioni.42 ispasic, -> #41, inferno
> Svašta. Svi znamo da je brzina uzdizanja Su-27 na H=0 mnogo > manja od Miraževe ili ne daj bože F-16. Miraž 2000 : 284 m/s F-16 : 300 m/s SU-27 : >330 m/s Ivan
avioni.43 inferno, -> #42, ispasic
Ů│ ˙ Miraž 2000 : 284 m/s Ů│ ˙ F-16 : 300 m/s Ů│ ˙ SU-27 : >330 m/s Well, Aerosvet strikes back? Ili možda "Vojska"?? :)))))) MIRAGE 2000: 308 m/s F-16: 360 m/s (nešto manje) Su-27: 218 m/s Beda, kao što vidiš. Ta osobina proizilazi iz njegovih inertnih motora, ali tu priču sam pričao 100 puta..
avioni.44 sfilip, -> #41, inferno
> Ů│ ˙ izgledao, mada ništa preterano nije izvodio. E, onda je počelo nešto > Ů│ ˙ zanimljivije, poleteo je Su-35. Poboljšana verzija su-27, onako sa > Ů│ ˙ kanarima, izgleda lepše nego i jedan drugi aviJon... > > To da li je Su lep ili ne to je tvoje subjektivno mišljenje. > Po meni to je ružna, neupotrebljiva kanta. po tebi.. > Ů│ ˙ A tek Su-27 koj je > Ů│ ˙ posle poleteo, bio je jako lepo obojen :) Sigurno je lepši od one > Ů│ ˙ francuske cigare s' krilima ;) > > Za ovo ću ti se krvi napiti... ;) > pazi, slano je, nije zdravo za krvotok! ;) > Ů│ ˙ Izgleda da može mnogo brže da diže & > Ů│ ˙ spušta nos od francuske braće, i mnogo brže zaokreće, lepo izgleda kad > Ů│ ˙ naglo digne nos i za manje od sekundu napravi luping, il' šta je već > Ů│ ˙ radio... > > Brže??? :)) > Svašta. Svi znamo da je brzina uzdizanja Su-27 na H=0 mnogo > manja od Miraževe ili ne daj bože F-16. pročitaj još jednom moju poruku, pa odgovori opet, nešto si pogrešio u čitanju.... Ubedjen sam da su-35 ima bolje manevarske karakteristike, i bolje šanse u bliskoj borbi od neke F-16ice, a otprilike jednake sa mirageom. e sad, što je na long range borbi unapred izgubio od bilo kog zapadnog.... Elem, ubedljivo najbolji aviJon je F-22, a i nije ni čudo kad su u njega uložili 25 milijardi dolara ako se ne varam... > Ů│ ˙ elem, stvarno zanimljiva stvar je bila X-31... Šta je taj > Ů│ ˙ radio, pa to se ne mož' opisati, to se mora videti (pomogućstvu u uživo > Ů│ ˙ ;) ) žao mi je što nije bilo ništa o švedskom Grippenu, a to nam je > Ů│ ˙ potencijalno buduće naoružanje naše vojske... :( > > Dođe mi da poverujem da su napravili X-31 samo da bi > pokazali da i oni mogu da naprave avion koji pravi kobru i > još mnogo više od toga, da kobra ne služi ničemu drugom osim > za cirkus i da je nemoguće napraviti avion za sve što Rusi > uporno (i bezuspešno) pokušavaju da naprave. ma ne može da napravi kobru, ej ej ej! I ti ne možeš da tvrdiš da je kobra beskorisna ;) žinjenica je da su ruski aviJoni uvek imali ružan dizajn, ali su bili prilično dobri u borbama.... a i suhoji su jako simpatični onako robustni i šiljasti ;) ok, lično mišljenje :) e, što se X-31 tiče, to nije borbeni aviJon, niti je predviđen da se uopšte i naoruža, to je aviJon za ispitivanje novih aerodinamičkih rešenja, rađen od strane amera i nemaca. Onaj komentor je juče pričao o "borbenom avionu" X-31 što je potpuno besmisleno :( e, sad, šta je X-31 radio, pa to nije za verovati, ozbiljno :) to se Mora videti :) ako nekoga zanima nešto o X-31, mogu da iskopam u nekoj knjizi, baš sam skoro video, nego me mrzelo da kucam... e, da još malko davim ;), sad sam se setio nekog dela texta u Aerosvetu, naime, reč je o "uporednoj analizi borbenih mogućnosti svih savremenih lovaca". Analiza je bila izvedena na JOUST simulatoru, mašta im to bilo... Elem, rezultati su bili ovakvi: Prvo mesto je ubedljivo zauzeo F-22, sa 91 posto vazdušnih pobeda (reč je o borbama koje se vode Van vizuelnog dometa, so' rusi su ovde u lošijoj poziciji). Eurofighter 2000 je imao 82% posto pobeda, posle njega je išao francuski Rafale sa 60%, pa F-15E sa 50%, pa F/A-18 sa 35%, pa MiG-29M sa 32%, i beda od F-16ice sa 21% :) mirage nije pominjan, niti nijedan rus osim miga... Još jedna sitnica, razvojni troškovi Marsel Dassault-a za razvoj Rafala bili su oko 5.5 milijardi dolara... itd, ako nekog zanima nešto slično, nek se viče :)
avioni.45 sfilip, -> #42, ispasic
> > Svašta. Svi znamo da je brzina uzdizanja Su-27 na H=0 mnogo > > manja od Miraževe ili ne daj bože F-16. > > Miraž 2000 : 284 m/s > F-16 : 300 m/s > SU-27 : >330 m/s ali ja nisam uopšte pričao o brzini uzdizanja aviJona, ljudi! :) e, tu je reč bila o su-27, a su-35 ima druge motore (sa vektorisanim potiskom), ne mogu da nađem ništa o njima, ali pretpostavljam da su mnogo jači od su-27.
avioni.46 sfilip, -> #43, inferno
> Ů│ ˙ Miraž 2000 : 284 m/s > Ů│ ˙ F-16 : 300 m/s > Ů│ ˙ SU-27 : >330 m/s > > Well, Aerosvet strikes back? Ili možda "Vojska"?? :)))))) > > MIRAGE 2000: 308 m/s > F-16: 360 m/s (nešto manje) > Su-27: 218 m/s > > Beda, kao što vidiš. Ta osobina proizilazi iz njegovih > inertnih motora, ali tu priču sam pričao 100 puta.. daj molim te in*erno, umesto što se*eš, mogao si da navedeš Tvoj izvor. U Angel Ončevskovoj knjizi "Lovački avioni - juče, danas, sutra" navodi se da Mirage 2000 ima brzinu uzdizanja do 300 ms, iako se ne navodi tačno kolika je brzina uzdizanja suhoja, kaže se da je slično kao MiG-29, i to negde oko 380 m/s, što jest' preterivanje, ali i ono tvoje od 218 je teško za poverovati :) evo ti još i jedan pasos iz pomenute knjige: Dana 27. oktobra i 15 novembra 1986. pilot V. Pugačov je postigao osam svetskih rekorada u !penjanju!: po četri u klasi aviJona koji baziraju na kopnu i u potklasi srednjih aviJona (masa u poletanju do 16t) popevši se na visinu od 3000m za 25.373 sekunde, a na 6000m za 37.05s, što je bilo za nešto više od dve sekunde bolji rezultat od postignutog na F-15... Poslednji svetski rekord postignut na Su-27 do danas jeste penjanje na 15000m za 81.71 sec, sa opterećenjem aviona od 1000kg. Inače, piloti konstrukcionog biroa Suhoja - V. Pugačov, N. Sadovinkov, E. Frolov i O. Coe - postigli su ukuptno 27 svetskih rekorada... Inače, Su-27 ima veću maximalnu brzinu od Miragea (2.35M prema 2.3Mach), ima veći dolet (4000km prema 3700), i veći taktički radijus (Suhoj - do 1500 prema mirageu - do 1060) i i i pritom je lepši ;)
avioni.47 ispasic, -> #43, inferno
> Well, Aerosvet strikes back? Ili možda "Vojska"?? :)))))) Moji podaci su iz knjige " Jane's All the world's aircraft", izdanje za 1994-95. Ako se baviš vazduhoplovstvom, možda si načuo nešto o njoj... Ivan
avioni.48 ispasic, -> #45, sfilip
> e, tu je reč bila o su-27, a su-35 ima druge motore (sa vektorisanim > potiskom), ne mogu da nađem ništa o njima, ali pretpostavljam da su mnogo > jači od su-27. Su-27 ima motore Saturn/Lyulka AL-31F svaki potiska 122.6 KN pod forsažem, a Su-35 nešto modernizovane Saturn/Lyulka AL-31FM potiska 137.3 KN. Evo teksta iz junskog broja časopisa "Flight international" iz Pariza. Sukhoi reveals latest thrust-vectoring Su-35. --------------------------------------------- Sukhoi's latest pre production Su-35 has been fitted with thrust-vectoring nozzles, and it is believed to be undertaking flight tests at the Zhukovsky flight-test research centre near Moscow. First pictures of the advanced Flanker show two axisymmetric nozzles fitted to the aircraft.Senior Sukhoi designers have claimed that the Su-35 will enter service with thrust-vectoring control (TVC) as standard. While the round nozzle appears to be axisymmetric, the aircraft retains the full-tail sting of previous Su-35, making it likely that the TVC is only available in the pitch plane.Nozzle movement in the yaw plane would seriosly risk damaging the tail sting. TVC is being pursued by Russia and the West as part of the quest for a super manoeuvrable fighter aircraft.The USA has several programmes under way such as the Pratt & Whitney pitch/yaw balanced-beam nozzle and the Multi-Axis Thrust- Vectoring (MATV) programme. Unlike the MATV, the Su-35 TVC nozzle appears to retain the usual actuators for a convergent/divergent nozzle, coupled with the actuators necessary for pitch movement.This probably means that the TVC unit imposes a weight penalty.Earlier pictures of a TVC system shown on a test rig showed only slow nozzle movement. There is a question as to whether the TVC nozzles can move effectively at the same speed as the Su-35 tail plane.This is desirable for optimum super manoeuvrability. Previously, Sukhoi had shown a boxlike nozzle fitted to a Su-27, dubbed the Su-27UBL.This aircraft had been seen in 1990. Some Sukhoi officials say that this nozzle was intended to be used to explore reducing a supersonic commercial aircraft's sonic foot-print, but others contradict this. The nozzle on this aircraft is unlikely, given its size, to be associated with the Su-35, and may have been intended for a larger aircraft. Ivan
avioni.49 inferno, -> #44, sfilip
Ů│ ˙> To da li je Su lep ili ne to je tvoje subjektivno mišljenje. Ů│ ˙> Po meni to je ružna, neupotrebljiva kanta. Ů│ ˙ Ů│ ˙ po tebi.. i ne samo po meni.. :) Ů│ ˙ u čitanju.... Ubedjen sam da su-35 ima bolje manevarske karakteristike, Ů│ ˙ i bolje šanse u bliskoj borbi od neke F-16ice, a otprilike jednake sa f-16 ima bolje karakteristike od mirage 2000. Ů│ ˙ mirageom. ma ne može da napravi kobru, ej ej ej! I ti ne možeš da tvrdiš Ů│ ˙ da je kobra beskorisna ;) da bi uvek avion u kobru potrebno je da smanji brzinu na 400-450 kmh. smešno je i pomisliti o uoptrebi kobre u godfightu ako znamo da se vazdušne borbe na bliskim odstojanjima vode u opsegu brzina od 800kmh-1,2M. Ů│ ˙ žinjenica je da su ruski aviJoni uvek imali Ů│ ˙ ružan dizajn, molim? MiG 19 je jedan od najlepših aviona (po meni). Ů│ ˙ ali su bili prilično dobri u borbama.... a i suhoji su Ů│ ˙ jako simpatični onako robustni i šiljasti ;) ok, lično mišljenje :) Ů│ ˙ e, što se X-31 tiče, to nije borbeni aviJon, niti je predviđen da se Ů│ ˙ uopšte i naoruža, to je aviJon za ispitivanje novih aerodinamičkih Ů│ ˙ rešenja, rađen od strane amera i nemaca. Onaj komentor je juče pričao Ů│ ˙ o "borbenom avionu" X-31 što je potpuno besmisleno :( misliš da je problem tu tehnologiju primeniti na neki borbeni avion? Performanse (iako smanjene u odnosu na x-31 zbog naoružanje) bile bi superiorne u odnosu na ostale letilice.
avioni.50 inferno, -> #46, sfilip
Ů│ ˙ daj molim te in*erno, umesto što se*eš, mogao si da navedeš Tvoj izvor. Pronalaženje podataka se ne svodi na to da uzmeš aerosvet, pročitaš šta štamo piše i poveruješ. Ů│ ˙ U Angel Ončevskovoj knjizi "Lovački avioni - juče, danas, sutra" navodi :))))) Ů│ ˙ evo ti još i jedan pasos iz pomenute knjige: tu knjigu možeš da baciš. ;) Ů│ ˙ Dana 27. oktobra i 15 novembra 1986. pilot V. Pugačov je postigao osam Ů│ ˙ svetskih rekorada u !penjanju!: po četri u klasi aviJona koji baziraju Ů│ ˙ na kopnu i u potklasi srednjih aviJona (masa u poletanju do 16t) popevši nisam sporio rekorde u penjanju nego brzinu uzdizanja na H=0m. Ů│ ˙ Inače, Su-27 ima veću maximalnu brzinu od Miragea (2.35M prema 2.3Mach), Ů│ ˙ ima veći dolet (4000km prema 3700), i veći taktički radijus (Suhoj - do Ů│ ˙ 1500 prema mirageu - do 1060) ta dva aviona nisu namenjena za iste situacije, pa su ima shodno tome i performanse različite. to bi trebao da naučiš pre nego što se baciš na izučavanje aviona.. ;>
avioni.51 inferno, -> #47, ispasic
Ů│ ˙ Moji podaci su iz knjige " Jane's All the world's aircraft", izdanje za Ů│ ˙ 1994-95. Imam respekta prema tom časopisu, ali ga ne smatram (kao ni jedan drugi) apsolutnim i jedinim izvorom tačnoh informacija. Ů│ ˙ Ako se baviš vazduhoplovstvom, možda si načuo nešto o njoj... :))
avioni.52 bjevdjic,
(POLITIKA, ponedeljak 26. jun) LETEĆE KRILO ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ PARIZ. - Sa porastom putnika od šest odsto svake godine, vazduhoplovni prevoznici naći će se na muci: javiće se potreba za sve većim avionima, sa više sedišta, naročito na dalekim putovanjima. Ako se ovako nastavi, u osvit sledećeg stoleća aviokompanije moraće da naruče oko hiljadu letelica, sa najmanje 800 mesta, koje će preletati razdaljinu od 12 hiljada kilometara. A takve danas ne postoje. Upućeni najavljuju da se vazduhoplovi za 600 do 800 putnika, uglavnom, neće razlikovati od sadašnjih najvećih, ali za 900 do 1.000 putnika promeniće sasvim izgled - pretvoriće se u ogromna leteća krila. Zamisao nije nova, prvi put se pominje pre tridesetak i više godina. Nije više nepoznanica da se u konstrukcionim biroima najpoznatijih proizvođača smišljaju letelice sa orijaškim krilima i sićušnim trupom! Kada su radoznali novinari pitali da li u "Boingu" predviđaju da se uhvate u koštac sa novim tehnološkim izazovom, odgovoreno je da je to poslovna tajna. Sva tri vodeća proizvođača - "Boing", "Daglas", i "Erbas" - radije najavljuju nove letelice za duge linije. No, stručnjaci naglašavaju da nisu u stanju da unedogled usavršavaju sadašnje avione i da se, hteli - ne hteli, nameće uvođenje letećih krila. LIžI NA BUMERANG Bernar Zigler, direktor istraživanja i razvoja u "Erbasu", prvi je zvaničnik koji je priznao da se uveliko razmišlja o letećim krilima. U razgovoru za ugledni francuski časopis "Sijans e vi", on je saopštio da se ovakvi predlozi ozbiljno razmatraju. Isti zaključak stiže iz čuvenog ruskog aeronautičkog instituta CAGI, sa kojim pomenuti evropski konzorcijum prisno sarađuje. "Avioni sa 800 sedišta, kakvi treba da budu naš A3XX i NLA američki (Boing), nameću iskušenja koja se graniče sa onim što proizvođači znaju i umeju, a ponekad ih prevazilaze", objašnjava Bernar Zigler. "Poznato je da su veoma tromi u letu. Da bismo ih učinili pokretljivim i lako upravljivim, moramo da predvidimo velike aerodinamične površine. Što se tiče ponašanja u letu, a osobito u slučajevima potresa koji mogu da izazovu lomove, niko ne zna kako da se to razreši. I zato kada se pomenu letelice sa više od 800 mesta, razmišljamo o letećim krilima". Adam Braun, zamenik predsednika "Erbasa", smatra da će leteće krilo biti "sledeći džinovski korak u prevozu brzinom manjom od zvuka". Šta je to leteće krilo? Na prvi pogled podseća na izduženo jedro ili orijaški bumerang, u koji moraju da se ubace sedišta za putnike, motori, pilotske kabine, rezervoari, skladišta i sve ostalo što imaju obične letelice "Erbas". "Erbas" predviđa da njegova prva letelica ove vrste ima raspon krila od 96 metara. SKRAĆEN TRUP Trup letelice je bitno skraćen, gotovo da ne postoji, što mu bitno poboljšava opšte letačke odlike. Jajolik oblik (izdužen) izaziva manje trenje i zadržavanje. Prema mišljenju čaka Tardija, odgovornog za buduće programe u "Erbasu", leteće krilo sa hiljadu sedišta trošiće 15 odsto manje goriva u poređenju sa sličnom klasičnom letelicom. U krstarenju će dostizati uobičajenu visinu od 12.000 do 13.000 metara, na poletanju će imati masu za pet odsto veću od klasičnih aviona, a pod punim teretom iziskivaće iste uslove za rulanje i poletanje. Koje su, dakle, prednosti letećeg krila? Buduće najveće letelice u putničkom saobraćaju moći će da ponesu više putnika i prtljaga, a u letu će se ponašati bolje nego sadašnje. Konstruktori žele da ga učine "prirodno nestabilnim" da bi mu poboljšali letačke odlike, poput nekih najsavremenijih lovaca. Biće to prva dugolinijska letelica sa ovakvom izmenom. žini se da najviše izgleda da prvo poleti ima leteće krilo koje zajedno smišljaju Rusi i Francuzi.
avioni.53 inferno, -> #52, bjevdjic
Ů│ ˙ a u letu će se ponašati bolje nego sadašnje. Konstruktori žele da Ů│ ˙ ga učine "prirodno nestabilnim" da bi mu poboljšali letačke odlike, Ů│ ˙ poput nekih najsavremenijih lovaca. Biće to prva dugolinijska Ů│ ˙ letelica sa ovakvom izmenom. Jaix! Otkaže FBW i putnici moraju da se katapultiraju.. ;)
avioni.54 sfilip, -> #53, inferno
> Ů│ ˙ a u letu će se ponašati bolje nego sadašnje. Konstruktori žele da > Ů│ ˙ ga učine "prirodno nestabilnim" da bi mu poboljšali letačke odlike, > Ů│ ˙ poput nekih najsavremenijih lovaca. Biće to prva dugolinijska > Ů│ ˙ letelica sa ovakvom izmenom. > > Jaix! > Otkaže FBW i putnici moraju da se katapultiraju.. ;) i to 1000 komaTa ;) zezam se, pa i da na nekom drugom većem putničkom otkaže fbw, teško bi sleteo, ako bi i stigao do piste ;)
avioni.55 inferno, -> #54, sfilip
Ů│ ˙ zezam se, pa i da na nekom drugom većem putničkom otkaže fbw, teško bi Ů│ ˙ sleteo, ako bi i stigao do piste ;) Rafal ima četvorostruki sistem. Znači 4 puta mora nešto da ti otkaže pre nego što postaneš palačinka, a pretpostavljam da će i putnički avioni imati višestruki sistem zaštite. --- ..."dear passangers, please press your EJECT button, because our plane is going down. thank you, and have a nice flight." ;)
avioni.56 vstan, -> #52, bjevdjic
> (POLITIKA, ponedeljak 26. jun) > > LETECE KRILO Video sam sliku. Mislim da ga necu doziveti ;) Takve slike sam vidjao i po naucno-tehnickim casopisima iz 60-tih godina. Nisu mnogo uznapredovali :))
avioni.57 dperkovic, -> #55, inferno
Ů│ ˙ zezam se, pa i da na nekom drugom vecem putnickom otkaze fbw, tesko bi Ů│ ˙ sleteo, ako bi i stigao do piste ;) Rafal ima cetvorostruki sistem. Znaci 4 puta mora nesto da ti otkaze pre nego sto postanes palacinka, a pretpostavljam da ce i putnicki avioni imati visestruki sistem zastite. *********** Naravno. Pravi se fault tolerant sistem koji podrazumeva tolerantnost i na greske u softveru. To znaci da ako imas vise mikroprocesora koji rade u paraleli na istom zadatku, programi koji rade na njima se prave od strane razlicitih programera (timova). Naime, pokazalo se kod onog svedskog aviona (prepricavam pricu sa predavanja Prof. Z. Jovanovica sa ETF-a u okviru DRS-a) koji je padao par puta, glavna greska u FBW je bila u softveru, tako da je dzaba bilo vise identicnih hardverskih sistema. DejanP
avioni.58 sfilip, -> #55, inferno
> ..."dear passangers, please press your EJECT button, because our > plane is going down. thank you, and have a nice flight." ;) greška, "and have a nice day" ;) ili "have a nice landing..." ;)
avioni.59 sfilip, -> #57, dperkovic
> Naime, pokazalo se kod onog svedskog aviona (prepricavam pricu sa > predavanja Prof. Z. Jovanovica sa ETF-a u okviru DRS-a) koji je padao par puta, > glavna greska u FBW je bila u softveru, tako da je dzaba bilo vise identicnih > hardverskih sistema. Reč je o saabovom JAS 39 Gripen zar ne? Stvar je valjda u nekom FWB sistemu sa trostrukim digitalnim prenosom, i sa trostrukim pomoćnim analognim sistemom. E, sad je to valjda novina, jer su ostali savremeni FBW sistemi zasnovani na četvorostrukom sistemu. Taj trostruki sistem smanjuje masu i složenost hardvera, a time i troškove razvoja softwera (koj očigledno nije dobro razvijen ;) ). Međutim, još nije sasvim sigurno dal je takav sistem ima veću il manju pouzdanost... Prvi prototip je doživeo udes 2. februara 1980. Uzrok je bio otkaz sowftera što si već rekao...
avioni.60 zormi, -> #56, vstan
*> LETECE KRILO * * Video sam sliku. Mislim da ga necu doziveti ;) * Takve slike sam vidjao i po naucno-tehnickim casopisima iz 60-tih * godina. Nisu mnogo uznapredovali :)) Ja sam opet negde video studiju po kojoj nije toliki problem napraviti avion za 1000 putnika, koliko su aerodromi nespremni da "obrade" toliku količinu ljudi i prtljaga odjednom. ;)
avioni.61 vstan, -> #60, zormi
> Ja sam opet negde video studiju po kojoj nije toliki problem > napraviti avion za 1000 putnika, koliko su aerodromi nespremni > da "obrade" toliku kolicinu ljudi i prtljaga odjednom. ;) To valjda nije strasno. Dodje kao dva 747 kapaciteta. Valjda je veci problem u kombinaciji dugacka pista/naselja/zeleni/itd. ?
avioni.62 bulaja, -> #61, vstan
││Ja sam opet negde video studiju po kojoj nije toliki problem ││napraviti avion za 1000 putnika, koliko su aerodromi nespremni ││da "obrade" toliku kolicinu ljudi i prtljaga odjednom. ;) │└─── │To valjda nije strasno. Dodje kao dva 747 kapaciteta. └─── Pre će biti dva i po B-747, ili tu negde :). Međutim za boarding jedne 747-ice treba bar dvadesetak minuta (a da ulazak ne liči na GSB stampedo:), pa bi za dva i po puta veći avion (koji bi morao koristiti prilaze prijektovane za sadašnje modele aviona, tako da otpada varijanta sa ulazom sa svih strana:) trebalo nekih sat vremena za boarding, srazmetno tome treba pomeriti i check-in vreme, što je sve ukupno neprijatno za putnike i nezgodno za aerodrom, dakle zaista je moguće da to bude osnovno usko grlo :).
avioni.63 sav.gacic, -> #61, vstan
>> Ja sam opet negde video studiju po kojoj nije toliki problem >> napraviti avion za 1000 putnika, koliko su aerodromi nespremni >> da "obrade" toliku kolicinu ljudi i prtljaga odjednom. ;) > To valjda nije strasno. Dodje kao dva 747 kapaciteta. > Valjda je veci problem u kombinaciji dugacka pista/naselja/zeleni/itd. ? žini mi se ipak da je gornji problem veći. Tehnologija napreduje, motori i konstrukcija aviona se usavršavaju, ali obrada određenog broja ljudi zahteva odgovarajuća proširenja u prostoru, vremenu i radnoj snazi i nije je moguće bitno racionalizovati. 747-ice koriste iste piste kao i avioni sa dvostruko+ manjim kapacitetom, a inženjeri će već naći rešenja i za jumbo-jumbo... Ipak je, kako stvari stoje, najbitniji momenat varljivo tržište putničkim mestima i kargo kapacitetom, pa se proizvođači u opštoj nesigurnosti ne odlučuju na gigantsku investiciju razvoja takvog aviona... Zemlje masovno egzerciraju suverenitet i debelo ograničavaju, preusmeravaju i sl. saobraćaj sa svojom zemljom u korist nacionalnih avio-prevoznika kojima su po prirodi stvari (bar kada je o Evropi reč) i postojeći avioni preveliki. Ameri pritiskaju da se po njihovom modelu izvrši deregulacija i da se ukine (ili bitno smanji) ekskluzivitet nacionalnih prevoznika, Evropska Zajednica takođe pravi neke pokušaje (uz velike otpore). To bi bitno pojeftinilo vazdušni saobraćaj, ali i zbrisalo male uglavnom nacionalne prevoznike koji ne bi mogli da izdrže konkurenciju. Uvođenjem super-jumba ovaj proces bi se samo ubrzao (mogle bi da ga plate samo najveće/najbogatije firme/zemlje što bi im omogućilo da dodatno obore cene i još efikasnije smlave konkurenciju...) Pozdrav, Bik koji sedi
avioni.64 ice.t,
Da li moze neko da mi napiše podatke o SUKHOI SU 27. Ako ne treba mi njegov razvoj (sa godinama) Unapred hvala. Nikola :)
avioni.65 sfilip, -> #64, ice.t
> Da li moze neko da mi napiše podatke o SUKHOI SU 27. Ako ne treba mi > njegov razvoj (sa godinama) > Unapred hvala. Nikola :) ooo, brate, konačno neko ko' zna šta je Pravi avijon ;) očekuj text sutra, tj uskoro :)
avioni.66 sfilip, -> #64, ice.t
> Da li moze neko da mi napiše podatke o SUKHOI SU 27. Ako ne treba mi > njegov razvoj (sa godinama) > Unapred hvala. Nikola :) ex, evo obećanog textića :) Elem, nešto osnovno: Su-27 (inače najlepši moderni mlaznjak (prim. aut.) ;) ) je lovac, izgleda prvobitno namenjen za lovačka dejstva na velikim udaljenostima (zašta ima male šanse s' obzirom na zapadne konkurente, bar ja tako mislim...). Su-27 ima savremenu aerodinamičku konfiguraciju, a u izradi elemenata konstrukcije korišćena je najnovija tehnologija, i pirmenjivane su nove titanijumske, aluminijumske legure i kompozitni materijali što obezbeđuje laku i čvrstu letelicu... Ima odličnu preglednost iz kabine, odličan odnos potiska/mase (1:1.1 ako se ne varam). Pilot ne mora biti preterano obučen (što je kod rusa izgleda uobičajeno) da bi iz Suhoja izvukao dosta onoga što je konstruktor u njega uložio. Koristi motore tipa AL-31F, izradjeni u konstrukcionom birou A.M. Ljuljkija, modularne su konstrukcije, čime je omogućeno njihovo održavanje čak i u poljskim uslovima. Sve to omogućava visok stepen ispravnosti i upotrebljivosti aviona u avijacijskim jedinicama. E, sad, razvojni put Su-27... Projektovanje lovca-presretača Su-27, koji je dobio radnu oznaku T-10, počelo je 1969. godine, a 10tog maja 1977. šef pilota konstrukcionog biroa P.O. Suhoja, V. Ijušin izveo je prvi let. Serijski avion se pojavio na nebu 20. aprila 1981. godine i ubrzo počeo da ulazi u operativnu upotrebu. Zbog izuzetnih letnih sposobnosti koje je Su-27 pokazao, 1986. godine nastala je ideja da se krene u osvajanje svetskih rekorada. Kao što sam pisao, piloti V.Pugačov, N.Sadovnikov, E.Frolov i O.Coe postigli su ukupno 27 svetskih rekorada, uglavnom oborivši neke postignute na F-15ici... 28. aprila 1989. V. Pugačov je na Su-27 na visini 500-1000m prvi u svetu izvršio dinamičko kočenje sa izlaskom na napadne uglove 120°-130° - manevar koji je dobio naziv "kobra Pugačova". Iste godine, na izložbi u Buržeu, on je izveo "osmicu sa poletanja" u dijapazonu 800m po visini, što takođe nije izvedeno ni na jednom drugom lovačkom avionu. Piloti N. Sadovnikov i N. Votincev su na dvosedu Su-27UB koji je bio specialno pripremljen za tu priliku uređajem za dopunjavanje gorivom u vazduhu, sa četri vođene rakete vazduh-vazduh preleteli su bez sletanja maršrutu Moskva - Komsomoljsk na Amuru - Moskva, prešavši rastojanje od 13440km za 15 časova i 42 minuta. Bez obzira na različita mišljenja o taktičkoj primenljivosti manevra "kobra" ostaje činjenica da njega danas može da izvede samo sovjetski lovaj Su-27. Američka firma "Eidetics international" istraživala je da li manevar "kobra" mogu izvesti avioni F-14, F-15, F-16, F-18 i došla do zaključka od njih nije u stanju da to učini. Modifikovani F-16C u stanju je da izvede taj manevar, ali samo simulacijom na računaru. (Ovo mi nije jasno, ako je u stanju samo na računaru, šta mu to onda znači uopšte??) elem, evo nekoliko karakteristika aviona, ako neko zna još nešto nek ubaci: Max brzina: 2.35M Praktični vrhunac leta: preko 18000m Dolet: 4000km Taktički radijus: do 1500km Naoružanje: Top kalibra 30mm, do 10 vođenih vazduh vazduh raketa. Verovatno (al' samo verovatno) se radi o ruskom šestocevnom topu 30mm gatling (brzina gadjanja od 4000met/min, početna brzina granate 850 m/s, efikasna daljina gadjanja - 1100m). e, sad bih napisao nešto o ruskim V-V raketama (AA-8 Aphid i neznamštajoš koristi suhoj) ali mi se spava.....
avioni.67 vstan, -> #62, bulaja
> │To valjda nije strasno. Dodje kao dva 747 kapaciteta. > └─── > Pre ce biti dva i po B-747, ili tu negde :). Medutim za Pre ce biti cistih 2 komada. Pogledaj malo i po relevantnoj literaturi. Koliko nosi 747-600 ili 747SR ?
avioni.68 vstan, -> #63, sav.gacic
> Ipak je, kako stvari stoje, najbitniji momenat varljivo trziste > putnickim mestima i kargo kapacitetom, pa se proizvodaci u > opstoj nesigurnosti ne odlucuju na gigantsku investiciju > razvoja takvog aviona... Mislim da si ubo pravi argument + sto su americki proizvodjaci komercijalnih letilica veoma konzervativni, a za EEU bi ovo ipak bio preveliki finansijski zalogaj spram gornje konstatacije.
avioni.69 inferno, -> #66, sfilip
Ů│ ˙ nove titanijumske, aluminijumske legure i kompozitni materijali što Ů│ ˙ obezbeđuje laku i čvrstu letelicu... Ima odličnu preglednost iz kabine, ---- Kahm.. :))) Ů│ ˙ zaključka od njih nije u stanju da to učini. Modifikovani F-16C u stanju Ů│ ˙ je da izvede taj manevar, ali samo simulacijom na računaru. (Ovo mi nije Ů│ ˙ jasno, ako je u stanju samo na računaru, šta mu to onda znači uopšte??) U stanju je da izvede kobru, ali samo uz pomoć dodatnih aerodinamičkih površina i motora sa vektorskim potiskom. I to čini dosta bolje nego Su. Šteta što ovde vlda mišljenje da jedino ruski avioni mogu da naprave ovaj (inače beskoristan) manevar. :) prilog sledi... ─ Area: Aeronautics (SETNet) ───────────────────────────────────────────────── Msg#: 198 K/Sent Date: 09 Mar 95 09:40:00 From: Nebojsa Lukic Read: Yes Replied: No To: All Mark: Subj: HAMMER-HEAD ────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── From: lukija@galeb.etf.bg.ac.yu (Nebojsa Lukic) Newsgroups: yu.forum.aeronautics Organization: Elektrotehnicki fakultet Univerziteta u Beogradu F-16 touches 110` angle-of-attack By Guy Norris in Los Angeles A Lockheed F-16 equiped with a General Electric thrust-vectoring nozzle has achived a transient angle of attack (AoA) of 110` and a sustained AoA of 80`. Programme sources say the high tranisent AoA was attained during emulation of the "Cobra: manoeuvre which "...made the Sukhoi Su-27 look boring". The tests are being undertaken as part of the US Air Force's multi axis thrust-vectoring (MATV) project,in which the effect of picth/yaw thrust-vectoring on combat capabilities and high AoA characteristics is being assessed. The two-seat testbed F-16 is the specially adapted variable-stability inflight simulator aircraft (VISTA),fitted with a GE F110-100 engine and pitch/yaw axisymmetric vectoring engine nozzle (AVEN).More than 30h of a test programme of about 116h have already been amassed.The first 25h were dedicated to subsonic high manoeuvrability tests at altitudes starting at 30000 ft (9200 m). A low-altitude phase,covering,work in the 20000-25000 ft area of the flight envelope,began in mid-August and should be completed around mid-October.This phase also examines the performance of the engine under high AoA conditions. "The engine is performing flawlessly with no stalls or afterburner blow-outs," says the engine maker.The USAF adds:"We could have expected at least some sort of 'pop' stall,but it has been fine,even when we have taken air up the tail pipe during the Cobra." Concurrent with envelope expansion during phase two,the MATV programme is also expected to move to a third phase covering the military utility of the AVEN nozzle.Pilots from the test team as well as from the 416th test squadron at Edwards AFB,and the 422nd test and evaluation squadron,based at Nellis AFB,Nevada,will fly the aircraft against the conventional F-16s in simulated combat conditions. MATV programme officials hope the AVEN nozzle can be used by the pilots to demonstrate several new combat techniques including an unusual evasive maneouvre called the "hammer-head",wich forces the pursuing aircraft to overshoot. Other exercises to be attempted will include a gun-tracking rates, allowing an aircraft to track an opponent inside his turning circle;and a moneouvre known as a "J turn",calling for decelerations from 300 kt to around 0 tk in 5-10 s. The programme is expected to be completed by the end of November so that the aircraft can be returned to the VISTA configuration by 1 January next year. Preuzeto iz Flight International , 8-14 Septebmer 1993
avioni.70 knight,
Šta je ovo, gde je nikalezic ?! :(
avioni.71 sfilip, -> #69, inferno
> Ů│ ˙ zaključka od njih nije u stanju da to učini. Modifikovani F-16C u stanju > Ů│ ˙ je da izvede taj manevar, ali samo simulacijom na računaru. (Ovo mi nije > Ů│ ˙ jasno, ako je u stanju samo na računaru, šta mu to onda znači uopšte??) > > U stanju je da izvede kobru, ali samo uz pomoć dodatnih >aerodinamičkih površina i motora sa vektorskim potiskom. I to čini > dosta bolje nego Su. Šteta što ovde vlda mišljenje da jedino ruski ^^^^^^^^^^^^ pa ajde, naravno da je bolje, kad je prerađen samo zbog toga :) >avioni mogu da naprave ovaj (inače beskoristan) manevar. :) prilog >sledi... Iako je i beskorisan, ostaje činjenica da ga nijedan drugi avion u operativnoj upotrebi ne može izvesti, što samo dokazuje suhojeve odlične manevarske sposobnosti... /jooj, al će sad da popi*di ;)/ btw, u vezi onog X-31, onaj jeste napravio grešku kad je rekao da je to borbeni avion, to nije avion koj je predviđen da nosi naoružanje, to je avion za testiranje novih aerodinamičkih i konstrukcionih rešenja koji bi se eventualno koristili u projektovanju novih borbenih aviona...
avioni.72 sfilip,
el ima neko slike Su-27 (ili Su-35)? bio bih mu zahvalan ako mi pošalje gif dva ;)
avioni.73 vstan, -> #70, knight
> Sta je ovo, gde je nikalezic ?! :( Istekla mu pretplata pre jedno 2 meseca :(
avioni.74 inferno, -> #70, knight
Ů│ ˙ Šta je ovo, gde je nikalezic ?! :( Bez njega bolje da zatvore temu.
avioni.75 inferno, -> #71, sfilip
Ů│ ˙ Iako je i beskorisan, ostaje činjenica da ga nijedan drugi Ů│ ˙ avion u operativnoj upotrebi ne može izvesti, što samo dokazuje suhojeve Ů│ ˙ odlične manevarske sposobnosti... /jooj, al će sad da popi*di ;)/ Neće sad da popi*di, nego će lepo dati objasni uživo... Ů│ ˙ btw, u vezi onog X-31, onaj jeste napravio grešku kad je rekao da je to Ů│ ˙ borbeni avion, to nije avion koj je predviđen da nosi naoružanje, to je Ů│ ˙ avion za testiranje novih aerodinamičkih i konstrukcionih rešenja koji Ů│ ˙ bi se eventualno koristili u projektovanju novih borbenih aviona... X-31 je demonstrator nove tehnologije. Ali zamisli kad bi ugradili na primer Vulkan (6 cevi, 20 mm, 7200 metaka u minuti). Niko mu ne bi mogao ništa u dogfihtu..
avioni.76 ivana.v, -> #70, knight
-> Šta je ovo, gde je nikalezic ?! :( Tu je, tu je.... :) Doduše, ovaj put preko ženinog username-a, jer mi je bila istekla pretplata, a tema se nešto umrtvila, pa k'o velim bolje da se bavim maketama, a da samo pratim šta se dešava u extra:avioni.... Ne volim da se mešam u rasprave tipa "ovaj avion je (naj)bolji, a ovaj drugi ne valja ništa", a što su avioni savremeniji, tim pre je argumentovan razgovor teži. Veliko je pitanje koliko proverenim podacima, i iz kojih izvora raspolažemo. Što reče Balašević "ako su lagali mene i ja lažem vas". Naravno, da se razumemo, to nikako ne znači da je sve što se objavi i pokaže lažno. Možda je merodavno suditi o avionima na osnovu skupa informacija koji uključuje publikovane podatke o performansama, podatke o borbenoj upotrebi, rasprostranjenosti, životnom veku, mogućnostima poboljšanja, tehničkim rešenjima, naoružanju itd., a dok se to skupi treba vremena. Znači, samo sa istorijske distance :) Kobra je svakako aerodinamičko dostignuće (pointer:Extra.6, poruka 2.161) ali ostaje da se vidi kako se koristi u stvarnom životu. Kad su avioni u pitanju, estetika nije argument, jer je oblik u strogoj funkciji onog što se aerodinamički hoće. "Umetnička" kreativnost na tom polju prestala je još dosta pre Spitfire-a. Sve teče, a nešto se i ponavlja. Ovo sad je recimo četvrti ili peti put da se raspravlja o tome da li je lepši/bolji Su 27 ili MiG 29 ili Mirage 2000 ili.... Svakako da su upravljanje vektorom potiska, i kobra kao manevar trenutno u modi. Kod kobre je najzanimljivije oblikovanje aviona, i proračun i projekat motora i uvodnika da se obezbedi rad u "neobičnim uslovima" velikih nap. uglova i duvanja u mlaznik. I pri normalnom radu motora uvek je osetljivo pitanje sprečiti "pumpanje" uvodnika, stall na kompresoru, gašenje forsaža i/ili plamena u komori sagorevanja, a kamoli pri egzibicijama. Kad smo već kod zvona kao manevra, dal' se neko seća kako to izvodi Zlin 526? (da ne spominjem Fokker D VII ;) ) Sudeći po pisanju poslednjih dana, ispada da je i to novi manevar. I jeste, ali za mlaznjake. Meni mnogo zanimljivija tema su leteća krila. S vremena na vreme neko se seti da tu temu izvuče iz naftalina. Najviše bode oči to što članak tvrdi da je ideja stara tridesetak godina. Neće biti, bezrepci i leteća krila su jako stara ideja... Idemo redom, tu su Peno, Neždanovski, Ader (1890.), Vels i Etrih (1906.), Vejs (1907.), Dunn (1908.), B.I. žeranovski (1923. i kasnije), Lippisch (1927. i kasnije), Soldenhof (1912. imao patent na leteće krilo sa strelom od 30 stepeni!), braća Horten (1933. i nadalje), Lazarev (1935.), Fovel (1933.), Waterman, Beljajev, Kalinjin, Northrop, de Havilland..... žak ni mlazni airliner tipa leteće krilo nije nov. Još 1943. godine, Armstrong Whitworth je izučavao mogućnost izrade putničkog aviona visokih dozvučnih brzina, sa primenom "duvanja" graničnog sloja, sa šest turbomlaznih motora, i strelom krila 30 stepeni. Prototip u pola razmere leteo je na Farnborough-u 1948. i na žalost se 1949. razbio zbog asimetričnog flatera. Postojala je ideja da se na osnovu aerodinamike bombardera Vulcan izradi putnički avion bezrepac. I najzad, prevod iz knjige "Leteća krila", Kostjenko, Mašinostrojenije, Moskva 1985.: " Na okozvučnim brzinama U današnje vreme, zbog visoke cene goriva pokazuje se ekonomičnijim vršiti masovan prevoz putnika i posebno prenositi teret na okozvučnim brzinama, tj. pri Mahovom broju 0.8 do 0.85. S tim u vezi vršena su ispitivanja primene šeme "leteće krilo" za putničke avione sa turboreaktivnim motorima, projektovanim za te brzine. Rezultati proračuna su pokazali da "strelasti airbus" s krilom male vitkosti (1.44) projektovan za 154 putnika i namenjen za kratke pruge (do 800 km) može za 20% sniziti direktne troškove u eksploataciji u odnosu na avione klasične koncepcije a iste nosivosti. Zahvaljujući odsustvu trupa, horizontalca i sistema mehanizacije krila znatno se smanjila masa konstrukcije aviona i cena njene izrade. Masa konstrukcije iznosi svega 21.5% pune poletne mase. Proračunsko-konstrukciona analiza preimućstava šeme aviona "letećeg krila" s opeterećenjem (teretom) raspoređenim duž krila, pokazala je da je za prenos tereta od 250t avion za 1.87 puta efikasniji od aviona klasične šeme. Pod efikasnošću se podrazumeva vremenski učinak u tona-kilometrima podeljen masom praznog aviona u tonama. Taj avion je oblika velikog strelastog krila, sa dvostrukim zakrilcima duž cele zadnje sekcije krila, koja služe za promenu aerodinamičkih koeficijenata i za upravljanje, koje se vrši sa 36 hidrauličkih bustera, pri čemu postoji osam nezavisnih hidrosistema. Karakteristika tog aviona je da poletno-sletni nap. ugao ne može prelaziti nula stepeni. Da krajevi krila (izrazite strele) ne bi kačili zemlju potreban je izuzetno dugačak stajni trap, što je konstruktivno teško. Za povećanje max. koeficijenta uzgona pri pol./slet. na nap. uglu od nula stepeni koriste se zakrilca koja se spuštaju pod uglom od 45 stepeni, u srednjem delu krila. U sistemu upravljanja je kompjuter, koji obezbedjuje postavljanje aviona na optimalni ugao odmah po uzletanju, a što se postiže novim položajem zakrilaca. Stajni trap je sa više točkova, uvlačiv, i sastoji se od 24 noge, slične kao što su nosne noge savremenih teških aviona. Posadu tog aviona čine dva čoveka, a veći deo pilotskih i navigacionih operacija je automatizovan. Proračunski dolet gigantskog letećeg krila je 6680 km pri M=0.8, poletna masa 1282t, i težina korisnog tereta 635t" Pozdrav svima, nikalezic
avioni.77 gredicv, -> #76, ivana.v
Zdravo Povremeno pratim ovu konferenciju koja me zaista odusevljava. Moze se naice na razne pametne ali i smesne stvari. Na ovo me je ponukalo izjava nikalezica da je ZVONO novi manevar za mlaznjake. Pa radi objektivne informisanosti javnosti izjavljujem sledece: Manevar ZVONO se normalno izvodi u nasem sadasnjem i bivsem RV i PVO na avionima topa Galeb, Jastreb i Super Galeb i to bar dvedesetak i vise godina u nazad. Konkretno ja to radim od 1978. Ujedno i na kaseti Letece zvezde to mozete videti. Osnovni problem kod zvona nije mogucnost da se ugasi motor kod mlaznih motora zbog kretanja u nazad (jer bi onda i na stajankama svaki ledjni vetar ugasio motore), cak nije problematicno ni evantualno pumpanje kompresora i uvodnika jer se figura izvodi na malom gasu pa nema ni neke potrebe za velikim kolicinama vazduha, vec je osnovno mogucnost pada aviona u nepravilno okretanje ili kovit. Kod lovackih aviona po padu u kovit veliki je gubitak visine od 2000 m pa do 6000 m. A pojedini se cak i ne vade. (P.S. Orao i MIG-21 se vade iz kovita.) Ovaj ogromni gubitak visine uslovljava da se ove figura ne prikazuje na aeromitinzima, jer se ne bi ni vedela. U principu (mozda ima izuzetaka za koje ja ne znam) svi skolski mlazni avioni izvode zvono bez problema. O kobri ... drugi put. Spanacko
avioni.78 inferno, -> #77, gredicv
Ů│ ˙ Ovaj ogromni gubitak visine uslovljava da se ove figura ne prikazuje Ů│ ˙ na aeromitinzima, jer se ne bi ni vedela. A šta je onda MIRAGE 2000 izveo sad na lamburžeu..? Da nisu nas opet lagali?
avioni.79 rmatijevic, -> #77, gredicv
> Manevar ZVONO se normalno izvodi u nasem sadasnjem i bivsem > RV i PVO na avionima topa Galeb, Jastreb i Super Galeb i to > bar dvedesetak i vise godina u nazad. > Konkretno ja to radim od 1978. Ujedno i na kaseti Letece zvezde A koliko je to važan manevar za borbu u vazduhu, izbegavanje raketa ili sl.? I dalje, posle svih rasprava, nije mi jasno čemu to služi, sem da eto MOčE.
avioni.80 ivana.v, -> #77, gredicv
-> Manevar ZVONO se normalno izvodi u nasem sadasnjem i bivsem -> RV i PVO na avionima topa Galeb, Jastreb i Super Galeb i to -> bar dvedesetak i vise godina u nazad. -> Konkretno ja to radim od 1978. Ujedno i na kaseti Letece -> zvezde to mozete videti. To nije sporno. Zanimaju me odgovori na sledeća pitanja: Da li se pri zvonu na Galebu/Jastrebu/G-4 javlja težnja da avion padne u kovit? Da li si ih ikad iz zvona izvadio na leđa? Koliko su osetljivi na poremećaje dok "vise" i klize unazad u vazduhu, i koliko im visine treba za izlazak iz zvona? Kakvi su za komandovanje dok ne spuste nos i dobiju u brzini? I najzad, koliku rezervu visine uzimate za eventualno vađenje iz kovita posle zvona? -> Osnovni problem kod zvona nije mogucnost da se ugasi motor kod -> mlaznih motora zbog kretanja u nazad (jer bi onda i na -> stajankama svaki ledjni vetar ugasio motore), cak nije -> problematicno ni evantualno pumpanje kompresora i uvodnika jer -> se figura izvodi na malom gasu pa nema ni neke potrebe za -> velikim kolicinama vazduha, vec je osnovno mogucnost pada -> aviona u nepravilno okretanje ili kovit. Pumpanje uvodnika, kompresor i duvanje u mlaznik nisam ni spomenuo u kontekstu zvona, već kobre. Evo šta sam rekao: > "Kod kobre je najzanimljivije oblikovanje aviona, i proračun > i projekat motora i uvodnika da se obezbedi rad u "neobičnim > uslovima" velikih nap. uglova i duvanja u mlaznik." Dokaz da pri kobri postoji u jednom trenutku struja vazduha usmerena ka mlazniku je i u poruci 2.69 gde se spominje "taking the air up the jet-pipe". To naravno ne znači da se tok gasova kroz motor zaista obrće i motor zaustavlja, ali može da znači promenjene uslove ekspanzije u mlazniku. U istoj poruci spominju se i očekivani problemi sa motorskom grupom (stall, afterburner blow-out...) koji se ipak nisu javili. Zatim sam rekao: > "I pri normalnom radu motora uvek je osetljivo pitanje > sprečiti "pumpanje" uvodnika, stall na kompresoru, gašenje forsaža > i/ili plamena u komori sagorevanja, a kamoli pri egzibicijama." Mislim da tu nema ništa sporno. Motor jednostavno zahteva što stabilniju podzvučnu struju u kojoj će da radi, u normalnom letu ili kobri svejedno. Što je motor otporniji na eventualne poremećaje struje koja do njega stiže, tim bolje. Onda sam rekao: > "Kad smo već kod zvona kao manevra, dal' se neko seća kako to > izvodi Zlin 526? (da ne spominjem Fokker D VII ;) ) Sudeći po > pisanju poslednjih dana, ispada da je i to novi manevar. I jeste, > ali za mlaznjake." Mislim da je zvono na lovačkom mlaznom avionu ipak nešto novo, na način na koji to radi MiG-29. Kako ti objašnjavaš da MiG-29 radi zvono na aeromitinzima, ne bojeći se svaljivanja i kovita? S tim u vezi bi bili važni odgovori na pitanja sa početka poruke, pa te molim da ih daš. I naravno, ukoliko ima iskustava sa zvonom na MiG-29, odgovore na ista pitanja samo za njega, pa da uporedimo. I najzad Ončevski, o Farnborough-u 1988., str. 153: "Sovjetski pilot Roman Taskaev priredio je brojnim gledaocima jedno iznaneđenje. Pored brojnih manevara i figura koji su po svojoj efikasnosti bili ravni ili čak i iznad onih koje su izvodili ostali avioni, pilot Taskaev izveo je manevar kakav dotad nije viđen na vazduhoplovnim izložbama borbenih aviona. Posle jednog manevra, pilot je usmerio avion vertikalno nagore, zadržao ga u tom položaju do potpunog gubitka brzine, zatim je avion krenuo na rep, da bi bez ikakvog opasnog naginjanja levo-desno prešao u poniranje. Takav manevar, nazvan zvono, nijedan avion te kategorije nije izveo ni na toj, ni na drugim sličnim izložbama i drugim vazduhoplovnim manifestacijama. Bilo je to zaista veliko iznenađenje za probne pilote svih poznatih svetskih firmi za projektovanje i proizvodnju aviona." -> Kod lovackih aviona po padu u kovit veliki je gubitak visine -> od 2000 m pa do 6000 m. A pojedini se cak i ne vade. (P.S. -> Orao i MIG-21 se vade iz kovita.) -> Ovaj ogromni gubitak visine uslovljava da se ove figura ne -> prikazuje na aeromitinzima, jer se ne bi ni vedela. Zašto onda Rusi prikazuju zvono sa MiG-29 na aeromitinzima? Imam još neke pisane podatke, ali bih voleo prvo tvoje odgovore na ova pitanja. Pozdrav, nikalezic
avioni.81 gredicv, -> #78, inferno
> A sta je onda MIRAGE 2000 izveo sad na lamburzeu..? > Da nisu nas opet lagali? Na poslednjoj izlozbi Mirage 2000 JESTE izveo ZVONO . Sto samo dokazuje da je mogao i ranije ali nije, a jedan od osnovnih faktora je to sto su na Zapadu (zbog ranijih nesreca i katastrofa) prilicno rigorozni u izvodjenju letackog programa sa stanovista bezbednosti. Za razliku od njih Rusi se tu ponasaju vise "herojski" sto ima za posledicu da prikazuju vise razlicitih figura ali im i vise aviona pada. Samo na Zapadnim izlozbama 3 X MIG-29 i 1 X SU-27. Pod pritskom domace i strane javnosti kao i vojnog prestiza i Zapadni avioni pocinju da izvode neke od tih nazovimo ih novih manevara (odnosno nisu dosad vidjeni sto ne znaci da se i ne rade).Jedan od njih je i ZVONO ali ako ste uocili MIRAGE 2000 je radio i spoljnu polupetlju ( sa negativnim opterecenjem) kao i MIG-29 sto dosad nije bilo prikazano. Sto se tice neke borbene upotrebe manevra ZVONO moram reci da nema NIKAKVU SVRHU osim sto pokazuje da avion to moze da izvede.Tacka. Spanacko
avioni.82 gredicv, -> #80, ivana.v
> To nije sporno. Zanimaju me odgovori na sledeca pitanja: > Da li se pri zvonu na Galebu/Jastrebu/G-4 javlja teznja da > avion padne u kovit? Ne, ako nema klizanja. > Da li si ikad iz zvona izvadio na leda? Ne, posto su zvono najbolje izvodi u uglu penjanja od oko 85 stepeni.Sto je ugao manji to je "energicnost" zvona manja, da bi kod uglova penjanja ispod 70 stepeni bilo nemoguce izvesti ZVONO posto avion sa oko nultim opterecenjem smanji ugao i predje u poniranje bez mogucnosti pilota da bili sta uradi. Kod uglova penjanja do 90 stepeni zbog prednje centraze, avion uvek normalno pada u napred. > Koliko su osetljivi na poremecaje dok "vise" i klize unazad u > vazduhu, i koliko im visine treba za izlazak iz zvona? Avioni ove kategorije su stabilni u ovom manevru i spoljni poremecaji nemaju nekog znacajnog uticaja. Za visini ne mogu dati trenutno tacan odgovor posto zavisi od vise faktora a to su: brzina uvodjenja, pocetno opterecenje, momenat i tempo oduzimanja snage motoru, nadmorske visine, "energicnosti" zavaljivanja, momenta i tempa dodavanja snage u drugom delu,opterecenja pri vadjenju. Trenutno sam na godisnjem odmoru ali kada se vratim na posao napravicu par komada pa ce te dobiti neke egzaktne podatke. > Kakvi su za komandovanje dok ne spuste nos i dobiju u brzini? Poslednjih nekoliko sekundi prakticno neupravljivi.Odnosno pri brzinama ispod 100 km/h. > I najzad,koliku rezervu visine uzimate za eventualno vadenje iz kovita > posle zvona? U principu se uvodi na 1000 m, mada moze i iz brisuceg leta sa malo kasnijim oduzimanjem snage. > Pumpanje uvodnika, kompresor i duvanje u mlaznik nisam ni > spomenuo u kontekstu zvona, vec kobre. OK tako se pogodilo , mada ja nisam pisuci o ZVONU ni pomisljao na ovaj deo poruke. Nesporazum. > Mislim da je zvono na lovackom mlaznom avionu ipak nesto novo, > na nacin na koji to radi MiG-29. Kako ti objasnjavas da MiG-29 > radi zvono na aeromitinzima, ne bojeci se svaljivanja i kovita? Jedan od osnovnih razloga da li ce avion pasti u kovit i kavih ce on karakteristika biti je klizanje i specificno opterecenje krila koje je kod lovackih aviona predhodne generacije (F-15,F-16 a pogotovo MIG-21,F-4 i F-104 jako veliko - pogotovo ovaj poslednji zbog cega su ga i zvali leteci mrtvacki snaduk) dok kod najnovije generacije aviona specificno opterecenje krila je dosta smanjeno. Razlog izmedju ostalog zasto nije izvodjeno ZVONO moze biti i u uvodjenju elektricnih komandi i kontrolu pomocu kompjutera, i da jednostavno posto kompjuter ne dozvoljava ulazak aviona u opasne rezime nije se moglo napraviti i svaki takav pokusaj je sprecavan ne izvrsavanjem komandi ili prevodjenjem aviona u horizontalni let od strane komjutera. Ja verujem da su Francuzi MIRAGE-2000 morali preprogramirati da bi ZVONO prikazali na poslednjoj izlozbi. Pogotovbo sto znamo da je taj avion nestabilan.(Moracu jos koji put da pogledam to njihovo ZVONO da uocim razlike i mozda jos n╩Wto zakljucimoi.  ű ű > -> Kod lovackih aviona po padu u kovit veliki je gubitak visine > -> od 2000 m pa do 6000 m. A pojedini se cak i ne vade. (P.S. > -> Orao i MIG-21 se vade iz kovita.) > -> Ovaj ogromni gubitak visine uslovljava da se ove figura ne > -> prikazuje na aeromitinzima, jer se ne bi ni vedela. > > Zasto onda Rusi prikazuju zvono sa MiG-29 na aeromitinzima? Mislim da si zadovoljavajuci odgovor dobio iz predhodne i ove poruke. A i treba amerima pokazati Ko je KO. (Obrati paznju na emisiju Vojna tajna na BK po ces uociti da prakticno izuzev u razvoju bombardera, jedno vreme, prakticno Ameri stalno kaskaju za Rusima od helikoptera do svemira) Pozdrav Spanacko P.S. Odoh malo na more pa cu se javiti za 15-tak dana ako vas jos sta interesujeu vezi letenja.
avioni.83 ivana.v, -> #81, gredicv
-> Sto se tice neke borbene upotrebe manevra ZVONO moram reci da -> nema NIKAKVU SVRHU osim sto pokazuje da avion to moze da -> izvede.Tacka. " Drugom prilikom, Billy Bishop opisuje korišćenje zvona kao manevra u borbi (iako u 'Obori svog Švabu!' - uputstvu za vazdušnu borbu iz 1918. stoji da korišćenje zvona 'nije preporučljivo' zbog mogućeg preopterećenja krmila): 'Povukao sam palicu kao da ću u petlju, podižući nos moje mašine vertikalno uvis. Dok sam to činio neprijateljski lovac proleteo je ispod mene. Trenutak ili dva ostao sam na repu, a tada sam pustio mašinu da klizne unazad, spusti nos, i krenuo sam u obrušavanje za Švabom, pucajući odmah iza njega, sa malog rastojanja' ". "Flight Fantastic - the Illustrated History of Aerobatics" Anette Carson, Haynes, Foulis, 1986., strane 52.-53. Pozdrav, nikalezic
avioni.84 inferno, -> #82, gredicv
Ů│ ˙ Ja verujem da su Francuzi MIRAGE-2000 morali preprogramirati da bi Ů│ ˙ ZVONO prikazali na poslednjoj izlozbi. Pogotovbo sto znamo da je taj Ů│ ˙ avion nestabilan.(Moracu jos koji put da pogledam to njihovo ZVONO Ů│ ˙ da uocim razlike i mozda jos n╩Wto zakljucimoi. Kako nestabilan?
avioni.85 ivana.v, -> #82, gredicv
-> A i treba amerima pokazati Ko je KO. -> (Obrati paznju na emisiju Vojna tajna na BK po ces uociti -> da prakticno izuzev u razvoju bombardera, jedno vreme, -> prakticno Ameri stalno kaskaju za Rusima od helikoptera do -> svemira) Mislim da je ovo krajnje diskutabilno. Mnogi ljudi su skloni da u pitanju poređenja Ameri vs. Rusi u vazduhoplovstvu vuku direktne paralele. Zakoni mehanike i aerodinamike važe za obe strane podjednako, ali zahtevi, ciljevi i prioriteti u konstruisanju ne moraju biti isti. Glavno je svaki avion (ma čiji da je) smestiti u pravi kontekst. U SSSR-u veza između Politbiroa (tj. njegovog saveta odbrane), i vojne industrije bila je višeznačna. Postojao je jedan "potrošač", Ministarstvo odbrane, iz kojeg su poticali zahtevi i specifikacije. Mnogo se polagalo na opšte, doktrinarne smernice u definisanju uloga i namena. Ne postoji divergencija stavova i mišljenja između pojedinih vidova kao u SAD (gde USAF i NAVY mogu da na najvišem nivou debatuju o raspodeli uloga i fondova), već je odlučivanje bilo centralizovano, i pod jakim uticajem doktrine. Bill Sweetman (u knjizi MiGs, a na osnovu procena Instituta za strateška istraživanja) glavnu razliku između sistema Istoka i Zapada definiše kao "technology push" na Zapadu, tj. "requirement pull" na Istoku. Ukratko prepričano, što je jači R&D i veći tehnološki prodor neke vazduhoplovne robe na zapadu, to veće šanse da se proda, ako je vojnici smatraju korisnom. Na Istoku, globalne ciljeve postavlja(lo je) Ministarstvo odbrane, uz jak uticaj Partije, a industrija je imala direktive da te ciljeve stigne i ispuni zahteve. Uticajni ljudi u tehničkom životu raznih OKB-a (konstrukcionih biroa), često su bili uticajni i u Politbiroima, ili u Ministarstvu odbrane. Centralizacija je jaka, čak i u tehničkom smislu jer recimo dominantne aerodinamičke šeme preporučuje TsAGI, a OKB-i ih kasnije adaptiraju shodno zahtevima projekata. Iznad svih OKB-a nalazi se TsKB, koji objedinjuje projektovanje vazduhoplova, dajući kriterijume projektovanja. MAP, ministarstvo vazduhoplovne industrije objedinjuje sve proizvođače i stara se o ispunjenju zahteva MO. Primer različitih razvojnih filozofija je look-down/shoot-down (LDSD) radar i rakete. Prvi takav sistem testiran je u SAD kasnih pedesetih, mnogo pre nego što su Sovjeti imali avione sposobne za napad sa malih visina, u svim vremenskim uslovima. Takvi avioni još nisu bili u naoružanju kada je ranih šezdesetih u proizvodnju uveden AWG-9/Phoenix LDSD sistem. To je slučaj "technology push"-a. SSSR nije mnogo radio na svojim LDSD sistemima dok nije porastao broj i značaj zapadnih aviona sa sposobnošću napada sa malih visina u svim vremenskim uslovima, ranih sedamdesetih. Krajem te dekade, u klasičnom primeru "requirement pull"-a, Sovjeti su pustili prvi privremeni LDSD sistem, i punom parom razvijali potpuni LDSD. U okviru MAP-a i OKB-a, fluktuacije ljudi su male, pojedini timovi rade dugi niz godina zajedno. Kretanje u hijerarhiji je naviše, a po horizontali u manjoj meri. U SAD fluktuacije ljudi su veće, a projekte od strane vojske vode ljudi po zaduženju, tokom nekoliko godina do sledeće prekomande. U Britaniji čak, mnogi od ljudi koji usmeravaju proizvodnju i imaju pristup do Kabineta nemaju nikakva inžinjerska iskustva. Na istoku ne postoji konkurencija, opstanak firme ne zavisi od uvođenja vazduhoplova u naoružanje. Prototipovi iz različitih OKB se upoređuju, i bolji se uvodi u naoružanje, ali često i jedan OKB nudi dva različita rešenja. Tako fly-off ima drugačiji smisao od zapadnog. S druge strane, u razvoju motora, Ameri idu na kvalitetnije materijale, da bi obezbedili veći TBO (time between overhauls). Rusi pak se ne ustežu od podizanja T na lopaticama turbine do krajnjih granica, znajući da to skraćuje TBO, ali obezbeđuje snagu, bez jakih metalurških zahvata. Tako obe strane, različitim konstrukcionim filozofijama stižu na uporediv nivo performansi. Logistika je naravno različita, kao posledica različitih TBO. O ovoj temi može se raspravljati unedogled. Nisam ni spomenuo aerodinamička rešenja koja su priča za sebe. Kao zaključak, to ko za kim kaska je pitanje koje treba raspravljati od slučaja do slučaja, od letilice do letilice. Pozdrav, nikalezic
avioni.86 ivana.v, -> #82, gredicv
->> Da li si ikad iz zvona izvadio na leda? -> Ne, posto su zvono najbolje izvodi u uglu penjanja od oko -> 85 stepeni. ->.... -> Kod uglova penjanja do 90 stepeni zbog prednje centraze, -> avion uvek normalno pada u napred. ->> Kakvi su za komandovanje dok ne spuste nos i dobiju u brzini? -> Poslednjih nekoliko sekundi prakticno neupravljivi.Odnosno -> pri brzinama ispod 100 km/h. Iz ovih odgovora zaključujem da zvono radite bez komandovanja od trenutka kad avion izvedete u (približnu) vertikalu i brzina padne, pa do trenutka dok ne povrati brzinu iznad 100km/h u fazi kad je izašao na nos. Drugim rečima, ne pomažeš avionu komandama pri jako maloj brzini da se vrati na nos ili leđa, već se oslanjaš na to da će pri nagibu od 85 stepeni, momenat svih aerodinamičkih sila generisanih u klizanju nadole obrnuti avion oko težišta u željenom smeru, a ne eventualno na leđa. Kada ti avion krene nadole, par stepeni nagnut u odnosu na stvarnu vertikalu, krilo i horizontalac su pod nekim uglom u odnosu na struju vazduha (koja dolazi od pozadi, tj. nap. ugao malo manji od 180 stepeni). Doprinos horizontalca u ispravljanju na nos je značajan, jer je daleko od težišta, pa generiše malo uzgona ali na velikom kraku u odnosu na težište. Ne treba naravno isključiti ni doprinose svih ostalih delova konstrukcije (s tim što je krilo na malom kraku od težišta, a doprinos trupa jako zavisi od njegovog oblika). Kod zvona je upravo ključno to da, kada se avion zaustavi u gornjoj tački, i krene unazad pod dejstvom težine, stvoreni rezultujući moment svih aerodinamičkih sila oko težišta letilice okreće avion u položaj na nos. Ako nema intervencije sa strane, avion se sam postavlja na nos i to u onaj položaj koji odgovara nap. uglu za koji je ukupan otpor letilice minimalan, i dobija u brzini. Sve što pada, pada u položaju minimalnog otpora, pa tako i avion u zvonu prelazi iz položaja većeg otpora (na rep) u položaj minimalnog otpora (na nos). Smer u kojem će se avion okrenuti u taj položaj zavisi od položaja letilice u trenutku zaustavljanja, i od oblika letilice (rasporeda svih elemenata koji generišu aerodinamičke sile tokom klizanja na rep), kao i od eventualnog komandovanja krmilom visine. Zamislimo avion zaustavljen u gornjoj tački tačno pod 90 stepeni, tj. na nož u odnosu na struju koja dolazi s repa. U koju će se stranu okrenuti na nos, ako nema komandovanja, zavisi opet od smera momenta rezultujuće aerodinamičke sile u odnosu na težište, a to zavisi od doprinosa trupa, ako pretpostavimo da u prvom trenutku horizontalac i krilo idu na nož unazad. Ako se komanduje palicom, bira se smer izlaska na nos, ne puštajući avion da se sasvim sam postavlja i eventualno krene u neželjenu stranu. Evo nekoliko primera zvona, sa različitim smerom vađenja (na leđa ili normalno): " Manton se čak približio i modernom zvonu, u kome se avion pušta da pada nosom napred posle klizanja vertikalno naniže na rep. Održavajući geometrijski preciznu osu, zaokretanje na nos se vrši unapred ili unazad, zavisno od smera u kom je pilot dao palicu. Kod modernog zvona posebno atraktivan je prolaz nosa kroz vertikalu kada se avion okrene, zbog čega Francuzi (a i mi, prim. pr.) zovu manevar cloche (zvono). U Nemačkoj manevar se zove Mannchen machen, jer avion liči na psa koji sedne (na rep) i šeni." I da dodam, u engleskom se zove nemaštovito tail-slide. Citat je iz "Flight Fantastic", A. Carson, kao i ostali citati, a prevod moj. Manton je leteo na Bleriot-u 50KS. Tokom akrobatskog susreta u Cirihu 1927., Gerhard Fiesler je izveo vađenje iz zvona na leđa: " Fiesler je dobio priznanje za originalnost svog programa koji je sadržavao obilje novog materijala...., uključujući i geometrijski precizno zvono na leđa. Taj manevar 'Flight' je opisao kao 'potpuno različit od svih drugih' " Sledeće godine F. Lund je na Waco Taperwingu izveo isto to: " ..izveo je manevar koji bi danas zvali zvono sa palicom napred. U tom manevru pustio bi avion da stigne do najviše tačke vertikale, a onda bi, puštajući mašinu da klizi unazad, dao palicu od sebe, i koristeći se efektom inverznih komandi preturio na leđa, u poniranje. " Prvi avioni, sa lošom aerodinamikom, bili su nepredvidljivi u klizanju unazad. Evo kako je zvono radio Pegoud, na Bleriot-u: " Izveo je.... ....i prvo zvono (namerno, a ne slučajno). U tom manevru 'mašina stoji na repu i skroz se zaustavlja'. Tada je mašina kliznula unazad, delimično na rep, a delimično bočno, što je bilo praćeno zaokretom na nos, poput klatna, a mašina je još nekoliko puta prošla nosom kroz vertikalu pre nego što se vratila u normalan let." U zvonu se može praviti akrobacija poznata kao spinning tail-slide ili kovitasto zvono. Nju je izveo prvi put A. Colombo, 1934., iako postoje nedoumice oko načina izvođenja: " Drugi manevar koji je prvi izveo Ambrogio Colombo, i koji zaslužuje svoje mesto u istoriji akrobatike je mešavina zvona i kovita, koje srećemo još kod Chanteloupa (1914.) i Gridera (SE5a, 1918.). Međutim, nema podataka o tome kako su ova dvojica izvodila taj manevar, pa se čini verovatnim da je kod njih u pitanju bio torque-roll (o tom kasnije)...... Tako nedokučiv manevar bio je i spinning tail-slide, ili možda bolje tail-sliding spin (zvonasti kovit), manevar koji su samo najodvažniji i najpouzdaniji piloti smeli da pokušaju da izvedu. Zaista, bilo bi sasvim teško prihvatiti mogućnost izvođenja takvog manevra, da ne postoje izveštaji, i skica u ozbiljnom časopisu 'Les Ailes', koje je napisao Edmond Blanc, pilot, akrobatski sudija i vazduhoplovni publicista. U članku koji opisuje 87 figura sa Svetskog šampionata 1934. Blanc kaže: 'U spisku figura koje dosad nisu bile izvedene, pokazujemo tail-sliding spin (vrille sur la queue) za koji je zahtevano najmanje tri rotacije. žini se da je Colombo uspeo da izvede jednu rotaciju, a on sam procenjuje da bi mu za tri bila potrebna mašina sa jačom zadnjom centražom.....' Da li je to bio još jedan pokušaj torque-roll-a, tj. rolling tail-slide (valjkasto zvono)? Pljoštimični kovit je izbegavan tridesetih, ali zvono i vertikalni valjci bili su normalan akrobatski repertoar, pa i kombinacija ta dva manevra možda nije iznenađujuća - posebno za probnog pilota, s padobranom na leđima i fabričkom mašinom kojom može da se igra, i carte-blanche u izboru akrobacija. Ono što je iznenađujuće je da Blanc, znalac, koristi reč kovit (vrille) da opiše manevar, znajući dobro da je kovit autorotacija u koju se ulazi iz prevučenog leta. Kada Blanc opisuje Colombov manevar kao kovit na repu, i pokazuje avion nosom nagore, sa repom koji opisuje poznatu zavojnicu kovita dok avion ide nadole, pitamo se nisu li probni piloti pred rat stigli već do krajnjih granica letenja." I ostaje da objasnimo torque-roll. " Torque-roll je šezdesetih prvi izvodio pilot Pittsa Don Pitman. Figura se najbolje opisuje kao valjkasto zvono (rolling tail-slide), u kome se valjak započinje u smeru u kom deluje reaktivni moment pogonske grupe - za desnu elisu Lycominga, smer valjka je prema tome u levo. Penjući se u furioznom nizu vertikalnih valjaka pri punoj snazi, pilot je držao gas i davao palicu u levo dok mašina nije sasvim izgubila brzinu i počela da klizi unazad. Tada, podešavajući položaj aviona krmilom pravca, obrtni momenat motora bi održavao rotaciju u levo u kretanju naniže punih pet-šest okreta." Pozdrav, nikalezic
avioni.87 ivana.v, -> #82, gredicv
->> ...i koliko im visine treba za izlazak iz zvona? -> Za visini ne mogu dati trenutno tacan odgovor posto zavisi -> od vise faktora a to su: brzina uvodjenja, pocetno -> opterecenje, momenat i tempo oduzimanja snage motoru, -> nadmorske visine, "energicnosti" zavaljivanja, momenta i tempa -> dodavanja snage u drugom delu,opterecenja pri vadjenju. -> Trenutno sam na godisnjem odmoru ali kada se vratim na posao -> napravicu par komada pa ce te dobiti neke egzaktne podatke. Nadmorska visina preko gustine utiče u svakom slučaju. Brzina uvodjenja definiše koliko se kinetičke energije, uz rad sile potiska pretvara u potencijalnu na vrhu zvona. Energičnost zavaljivanja, ako pod tim podrazumevaš konačni ugao penjanja, utiče na početni nap. ugao pri klizanju na rep. Dodavanje snage i opterećenje vađenja u drugom delu utiču na "utrošak" visine. Međutim... ->> Kako ti objasnjavas da MiG-29 radi zvono na aeromitinzima, ->> ne bojeci se svaljivanja i kovita? -> Jedan od osnovnih razloga da li ce avion pasti u kovit i kavih -> ce on karakteristika biti je klizanje i specificno opterecenje... ->....dok kod najnovije generacije aviona specificno opterecenje -> krila je dosta smanjeno. Povežimo specifično opterećenje sa zvonom na ovaj način: Za avion iste mase, manje spec. opt. znači veću površinu krila (u načelu i horizontalca). Generalno veće aerodinamičke površine (i eventualno postojanje uzgonskog trupa) generišu u fazi klizanja na rep i izlaženja na nos veći momenat propinjanja M. Pri istom momentu inercije Iy oko y-ose (oko krila), avion sa većim aerodinamičkim površinama se brže (većom ugaonom brzinom odnosno sa manjim utroškom visine) postavlja na nos. Jednačina je: 2 Iy * (dq/dt) = 0.5 * rho * V * S * l * Cm Desno od znaka jednakosti je aerodinamički moment - moment propinjanja M gde su: rho gustina, V brzina, S površina, l tetiva, Cm koeficijent momenta. Levo od znaka jednakosti je inercijalni moment, gde je Iy moment inercije aviona oko y-ose, a dq/dt ugaono ubrzanje oko y-ose. Štaviše, zvono i kobra imaju tu sličnost da se u oba slučaja vrši "prelamanje" aviona oko y-ose. Mera inertnosti aviona pri rotaciji oko te ose je moment inercije Iy. U kobri avion se "zabacuje i vraća" jer je takav karakter promene ukupnog momenta aerodinamičkih sila oko y ose (momenta propinjanja M), preko promene koeficijenta Cm, i brzine V. Tim pre je važnije avion uvesti u kobru držeći se propisane brzine. Manja brzina ne obezbeđuje manevar, a veća znači veće opterećenje. U zvonu na vremensku sliku (a time i na utrošak visine) u povratku aviona na nos opet utiče veličina nastalog aerodinamičkog momenta. Ako gornju jednačinu proširimo masom m, i napišemo kao: 2 0.5 * rho * V * l * Cm * m dq/dt = ----------------------------- (m/S) * Iy vidi se da manje opterećenje krila (m/S), i manji moment inercije Iy doprinose bržem okretanju aviona na nos, baš kao i veći koeficijent momenta Cm. Mislim da moderni avioni mogu da rade zvono sa malim gubitkom visine na aeromitinzima baš zato što imaju veće Cm (u oblasti nap. uglova u kojima se odigravaju ovi manevri) i manje m/S. Dodatna prednost je u tome da su, zahvaljujući aerodinamičkoj koncepciji pogodnoj za korišćenje što većih napadnih uglova, otporni na svaljivanje i kovit. I najzad, da bi avion bio što pokretljiviji, bolje je da su mu mase "manje razbacane". To znači, za istu m, manje Iy (Iy = suma (Mi*Ri**2)). Pozdrav, nikalezic
avioni.88 sslavko,
Hi, nedavno sam ponovo ubacio FS4, tek da se podsetim i nađem jedan moj stari mod koji je jako interesantan. Nije nikakva akrobacija niti nešto slično već newverovatno parkiranje aviona :)) Probajte ga obavezno, i pogledajte avion sa strane. Pozdrav x.mod
avioni.89 knight,
Koje fizičke preduslove treba da ispunjava pilot modernog borbenog aviona?
avioni.90 sfilip, -> #89, knight
> Koje fizičke preduslove treba da ispunjava pilot modernog borbenog aviona? ne znam tačno koje, al znam da ja nemam šanse zbog dioptrije -1,75 :( inače, zdravlje mora biti izuzetno, jer je velika konkurencija, pa čemu birati nekog kljakavog?
avioni.91 knight, -> #90, sfilip
Ne, ja sam čuo za neke posebne uslove... recimo potpuno zdravi zubi. U istoriji ratnog vazduhoplovstva postoji nemali broj primera izuzetnih pilota koji su postigli uspeh uprkos ozbiljnim telesnim oštećenjima (čorž Ginemer, Daglas Bader...) ali danas...
avioni.92 sfilip, -> #91, knight
> Ne, ja sam čuo za neke posebne uslove... recimo potpuno zdravi zubi. > U istoriji ratnog vazduhoplovstva postoji nemali broj primera izuzetnih > pilota koji su postigli uspeh uprkos ozbiljnim telesnim oštećenjima > (čorž Ginemer, Daglas Bader...) ali danas... e pa rat je ipak druga stvar... sećam se da sam negde pročitao o nekom rusu koj je izgubio noge (ili nogu) u II SV. ratu, pa je posle opet seo u avion i zabeležio par vazdušnih pobeda... ali ipak, ratni uslovi su drugo!
avioni.93 goranr, -> #92, sfilip
>> e pa rat je ipak druga stvar... sećam se da sam negde pročitao o nekom >> rusu koj je izgubio noge (ili nogu) u II SV. ratu, pa je posle opet seo u >> avion i zabeležio par vazdušnih pobeda... ali ipak, ratni uslovi su drugo! Nije Rus, već Britanac, Daglas Bader. Međutim, nije zabeležio 'par' pobeda već je bio najveći britanski as u II sv. ratu, sa 30-ak priznatih vazdušnih pobeda. Inače, izgubio je noge kad se zabio u zemlju svojim Bristol Buldogom (dvokrilcem), kad je hteo malo da se dokaže i izvodi akrobacije. Posle je bilo puno peripetija, nisu hteli da ga puste da leti, i tek ga je RAF ponovo primio u aktivnu vojnu službu kad im je zagustilo.
avioni.94 sfilip, -> #93, goranr
> >> e pa rat je ipak druga stvar... sećam se da sam negde pročitao o nekom > >> rusu koj je izgubio noge (ili nogu) u II SV. ratu, pa je posle opet seo u > >> avion i zabeležio par vazdušnih pobeda... ali ipak, ratni uslovi su drugo! > > Nije Rus, već Britanac, Daglas Bader. Međutim, nije zabeležio 'par' > pobeda već je bio najveći britanski as u II sv. ratu, sa 30-ak > priznatih vazdušnih pobeda. Inače, izgubio je noge kad se zabio u > zemlju svojim Bristol Buldogom (dvokrilcem), kad je hteo malo da > se dokaže i izvodi akrobacije. Posle je bilo puno peripetija, > nisu hteli da ga puste da leti, i tek ga je RAF ponovo primio u > aktivnu vojnu službu kad im je zagustilo. zanimljivo! ali ja sam ipak pročitao o rusu koj je u ratu izgubio nogu/e, i jedva je preživeo, pa se posle ipak vratio... samo mi ne ide u glavu gde sam taj tekstić video tako da ne mogu da ga nađem..
avioni.95 ljubinko, -> #93, goranr
>Nije Rus, vec Britanac, Daglas Bader. Medutim, nije zabelezio 'par' Neznam za nacionalnost, ali sam gledao film o tome i inetrvju na televiziji sa tim covekom i mada je to bilo pre vise godina cini mi se (skoro sam siguran) da je intervju bio sa nekim Britancem (ne secam se imena), a da je film bio ruski i da je glavni junak u filmu bio Rus. Da le se neko seca toga (mislim intervjua i filma) ?
avioni.96 knight, -> #93, goranr
> Nije Rus, već Britanac, Daglas Bader. Međutim, nije zabeležio 'par' > pobeda već je bio najveći britanski as u II sv. ratu, sa 30-ak > priznatih vazdušnih pobeda. Inače, izgubio je noge kad se zabio u Bader je tvrdio da je postigao 30 pobeda a priznate su mu 22.5 (da, .5, dobro ste videli :). Najveći britanski as po broju pobeda (38) je James Johnson (Sive beretke).
avioni.97 ivana.v, -> #94, sfilip
->> Nije Rus, već Britanac, Daglas Bader. Međutim, ...... -> ....... zanimljivo! ali ja sam ipak pročitao o rusu koj je -> u ratu izgubio nogu/e, i jedva je preživeo, pa se posle ipak -> vratio... samo mi ne ide u glavu gde sam taj tekstić video -> tako da ne mogu da ga nađem.. I Rus i Britanac. O Baderu se uglavnom zna dosta, a Rus se zvao Zahar Sorokin, i leteo je na MiG-3 iznad Murmanska. Oborio je dva Me-110, i iako mu je nestalo municije zaleteo se na treći, koji je isekao elisom. Zbog toga je ujedno "sredio" i svoj avion, i našao se malo kasnije usred snežne oluje. Posle četiri dana je spašen, ali je izgubio obe noge do ispod kolena zbog smrzotina. Lekarska komisija ga je, kada se oporavio, isprva odbila, ali je viša komanda odlučila da može da se vrati letenju, i tako se on ponovo našao za komandama aviona. Svojevremeno su TV Novosti objavile feljton o pilotima lovcima iz WW II, pa je tu pisano i o Sorokinu. žini mi se da postoji i film o njemu, i da je bio prikazan kod nas. Pozdrav, nikalezic
avioni.98 spantic, -> #93, goranr
> Nije Rus, već Britanac, Daglas Bader. Međutim, nije zabeležio 'par' > pobeda već je bio najveći britanski as u II sv. ratu, sa 30-ak Postoji i Rus, Drugi svetski rat.
avioni.99 sfilip, -> #97, ivana.v
> I Rus i Britanac. O Baderu se uglavnom zna dosta, a Rus se > zvao Zahar Sorokin, i leteo je na MiG-3 iznad Murmanska. Oborio da da, baš sam na njega mislio!
avioni.100 bjevdjic,
40. PRVENSTVO U VAZDUHOPLOVNOM JEDRILIžARSTVU U subotu 15. jula na sportskom aerodromu "EžKA" otvoreno je 40. prvenstvo Jugoslavije u vazduhoplovnom jedriličarstvu u organizaciji aerokluba "čarko Zrenjanin" iz Zrenjanina. Takmičarima se prvo obratio rukovodilac takmičenja major Zlatan Ivanović, a zatim je zamenik saveznog ministra za sport čarko Varajić kratkim i prigodnim govorom otvorio prvenstvo. Za takmičenje se prijavilo 13 takmičara od čega 2 iz Republike Srpske. Samo se jedriličari iz Crne Gore nisu odazvali pozivu, verovatno zbog udaljenosti mesta održavanja takmičenja. Što se same organizacije tiče, za sada ne teče po planu zbog vremenskih nepogoda, ali se organizatori nadaju da će u nastavku takmičenja sve teći po već utvrđenom redosledu. Na takmičenju će se pojaviti sve značajne ličnosti Jugoslovenskog jedriličarstva. Posle dužeg vremena ponovo će se takmičiti i u juniorskoj konkurenciji, ali samo sa tri takmičara: Dragan Vujin - AK "čarko Zrenjanin", Ivan Spasić - AK "Beograd" i Nataša Niskić iz AK "Leskovac". Ovi izvanredni takmičari će pružiti najbolje što mogu iako lete na vrlo zastarelim sredstvima, kojih u ostalom i nema dovoljno. Iako je jedriličarski sport u izumiranju, sami takmičari i ostali jedriličari u Srbiji i Jugoslaviji uopšte, trude se da sami održe taj sport na nekom pristojnom nivou, što im, uglavnom, ne uspeva zbog loše koordinacije u aeroklubovima, vazduhoplovnim i jedriličarskim savezima, kao i finansijske situacije, što je najveći faktor neuspeha. Takmičenje traje do 30. jula i otvoreno je za publiku. Na dan zatvaranja biće izveden aero-miting. Miloš Krivokapić