zvezde.1bjevdjic,
SPR:RUSIJA-NEMAžKA-SATELIT
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BON, 20. aprila (Tanjug) - "Lansiranje nemačkog satelita GFZ-1 s
ruske svemirske stanice "Mir" predstavlja kamen temeljac nemačko-ruske
saradnje u oblasti kosmičkih istraživanja", izjavio je danas u Bonu
visoki funkcioner ministarstva za nauku, istraživanje i tehnologiju
Bernd Nojman (Neumann).
Reč je o malenom laserskom satelitu, veličine fudbalske lopte, koji
je lansiran u svemir s ruske stanice "Mir" negde iznad obala Južne
Amerike. Nemački satelit prvenac je težak 20 kilograma i opremljen
specijalnim uređajima koji mu omogućavaju da s visine od 400 kilometara
šalje na Zemlju važne podatke iz svemira. Satelit nema sopstveni pogon
i za održavanje svoje putanje koristiće zemljino gravitaciono polje.
"Mi smo veoma zadovoljni", izjavio je danas predstavnik Instituta
za istraživanje zemlje u Potsdamu, gde je ovaj satelit i osmišljen.
Podaci koje maleni "GFZ-1" bude slao na zemlju primaće se u
vazduhoplovnom centru u Oberfafenhofenu u Bavarskoj, a potom će
se prenositi u Potsdam.
Po rečima njegovih tvoraca, prvi nemački satelit trebalo bi da se
zadrži u svemiru četiri do pet godina, a onda će izgoreti.
Nojman je istakao da je ovim samo započeta uspešna saradnja s Rusijom
i da se njen nastavak očekuje već u avgustu, kada bi prvi nemački
kosmonaut Tomas Rajter trebalo da bude upućen u svemir na rusku
stanicu "Mir".
"Vlada u Bonu pridaje veliki značaj ovom vidu saradnje s Rusijom,
koja se nadovezuje na postojeći zajednički rad naučnika u Evropskoj
uniji", rekao je Nojman.
zvezde.2drakce,
>> WASHINGTON POST, April 19, 1995
>> Scientists Report Detecting Invisible `Dark Matter'
2.117 NOVOSTI.7:world.news
zvezde.3bjevdjic,
(POLITIKA, ponedeljak 5. jun)
NASLEDNIK "ŠATLA"
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
SAD su, konačno, odabrale kosmički prevoz za 21. vek. To je
letelica X-34 koja će višestruko umanjiti troškove lansiranja.
Iako ima nesumnjivih tehničkih prednosti u odnosu na klasične
rakete-nosače, "šatl" i dalje predstavlja neekonomično prevozno
kosmičko sredstvo. Kilogram korisnog tereta izbačen iz njega
košta od 10 do 12 hiljada dolara, a cena samo jednog slanja
ove naprave od tri hiljade tona dostiže 350 miliona dolara.
Zbog toga se godinama teži da se u praskozorje novog milenijuma
naprave nove - ekonomičnije, uspešnije i pouzdanije kosmičke
letelice. Nakon velike rasprave ostale su dve letelice: prva,
X-33, znatno je veća i poleće uspravno kao raketa, a sleće kao
avion; druga, X-34, poleće na leđima velikog aviona, a jevtinija
je i pouzdanija. Nedavno je NASA odlučila: odabrala je bespilotni
X-34, zajednički poduhvat kompanije OSC, poznate po krilatim
raketama "pegaz" i korporacije "Rokvel" koja pravi "šatlove".
NASA učestvuje sa 70 miliona dolara.
Ogromni avion L-1011 poleće sa X-34 na leđima. Na 1.400 kilometara
od aerodroma i na visini od 11 kilometara, kosmička letelica se
odvaja i pet sekundi slobodno pada, a avion nastavlja let. Zatim
sa X-34 lagano okreće nagore i pali raketni motor. Tri minuta su
dovoljna da se brzina kosmoplana poveća do prve kosmičke brzine
(7,82 kilometara u sekundu) kojom dostiže putanju od 175 kilometara
iznad Zemlje. Letelica se okreće "naglavačke" i iz njenog tovarnog
prostora biva izbačen koristan teret - satelit mase od 2,6 do 5,5
tona.
Nakon toga, krilati nosač pod uglom od 40 stepeni "zaranja" u
atmosferu i vraća se na Zemlju slećući poput jedrilice. Sve se
odvija automatski, bez posade, i traje dvadesetak minuta. Primera
radi, posadi "šatla" potrebno je nekoliko sati da obavi sve
pripreme pre izbacivanja satelita.
Prema prvim procenama, krstarenje novog kosmičkog nosača X-34 neće
koštati više od 4 miliona dolara (!), tako da se očekuje da cena
jednog kilograma korisnog tereta iznosi svega stotinak dolara.
U sledećim letovima kao avion-nosač može poslužiti "džambo-džet"
B-747. Dužina letelice X-34 iznosi 27 metara, masa je oko 240 tona,
a raspon krila 15 metara. Zanimljivo je da će osnovnu potisnu silu
obezbeđivati ruski raketni motor korišćen za neuspelu raketu za
Mesec N-1 u ranim sedamdesetim godinama.
Probni let, bez odvajanja od aviona-nosača, biće 1997. godine.
Zatim će letelica 1998. obaviti takozvani podorbitalni let. Prvo
kosmičko putovanje X-34 dogodiće se na početku novog veka.
Grujica Ivanović
zvezde.4vstan,
> Ogromni avion L-1011
=======
Eh ti novinari ;)
> Duzina letelice X-34 iznosi 27 metara, masa je oko 240 tona
========
Kako to podici sa L-1011 ?
zvezde.5kriss,
˙˙ rakete-nosače, "šatl" i dalje predstavlja neekonomično
Kad već reče šatl, da li je neko snimio emisiju o njemu? Beše pre
pet-šest dana na BK TV, potpisana sa Discovery u uglu.
zvezde.6bjevdjic,
SVEMIR-REKORD
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
KEJP KANAVERAL (SAD), 8. juna - Astronaut Norman Tagard
(Thagard), koji na ruskoj svemirskoj stanici "Mir" boravi već
tri meseca, postavio je novi američki rekord u neprekidnom
boravku u kosmosu, prenosi AFP saopštenje američke Nacionalne
agencije za izučavanje svemira (NASA).
Tagard, koji je na "Miru" od 14. marta, početkom jula treba
da se vrati na Zemlju u svemirskom brodu "Atlantis", koji će
pristati uz rusku svemirsku stanicu da bi se izvršila zamena
posada.
On, međutim, ni iz daleka nije ugrozio svetski rekord u
neprekidnom boravku u kosmosu u trajanju od 439 dana, koji
je postavio ruski kosmonaut Valerij Poljakov.
Dosadašnji američki rekord na ovom polju držala je posada
"Skajlaba" (Skylab), koja je 1974. u svemiru provela 84 dana,
jedan sat i 16 minuta.
zvezde.7bjevdjic,
SVEMIR-TELESKOP HABL
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
VAŠINGTON, 8. juna - Svemirski teleskop Habl (Hubble) prvi
put je detaljno snimio rođenje jedne zvezde, što će pomoći
razumevanju onoga što se događalo u našem sunčevom sistemu
kada je pre 4,5 milijarde godina nastalo Sunce, saopštila je
Američka agencija za svemirska istraživanja (NASA).
Novi snimci jasno pokazuju kolabirajući disk svemirske prašine
i gasa koji formira zvezdu i obezbeđuje "materijal" za nastanak
planetarnog sistema koji će, na kraju procesa, rotirati oko te
zvezde, javlja Rojter.
Teleskop Habl kruži oko Zemlje i snima pod boljim uslovima
zato što mu ne smeta atmosfera naše planete. Projektom Habl
rukovode NASA i Evropska svemirska agencija (ESA).
zvezde.8pkaca,
Sutra (petak, 9.6.) u 17h počinje 13. BAV (Beogradski astronomski vikend)
predavanjem u planetarijumu Astronomskog društva "Ruđer Bošković" u
Donjem gradu Kalemegdana. BAV se nastavlja sutradan pre podne (subota).
w.
zvezde.9ice.t,
Kad smo kod satelita. Ima li novosti o nestalom satelitu u blizini Marsa nestao
24. avgusta 1993.
zvezde.10mmitrovic,
::::: Kad smo kod satelita. Ima li novosti o nestalom satelitu u blizini Marsa
::::: nestao 24. avgusta 1993.
Uništili ga vanzemaljci, da im ameri ne snimaju površinske baze. :)
zvezde.11vitez.koja,
#=> Uništili ga vanzemaljci, da im ameri ne snimaju površinske baze.
#=> :)
Promašaj :), mislim da je to bio ruski satelik Fobos, i da je
"otišao" ljudskom greškom, tj. neki tip sa zemlje mu je dao neku
pogrešnu komandu... "i više ga nikad nisu videli (šmrc)..." :) Ovo mi
sumnjivo zvuči, kao nešto je naredio, a ne može da opozove?
sk
zvezde.12stigor,
Ima li neko teh. karakteristike orbitalnog teleskopa Habl?
zvezde.13bjevdjic,
ASTRONOMIJA-KOMETE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
PITSBURG, 18. juna - Svemirski teleskop "Habl" (Hubble) otkrio
je komete na samom rubu Sunčevog sistema, iza Neptuna, što je
za astronomiju isto što i pronaći iglu u plastu sena, saopštili
su američki astronomi.
Ovo otkriće podupire teoriju o "rezervoaru" primordijalnih
kometa odmah iza Neptuna, izjavila je Rojteru Anita Kohran
(Cochran), astronom sa Univerziteta Teksas i šef naučnog tima.
Hipotezu o postojanju pojasa kometa oko Sunčevog sistema je,
pre više od 40 godina, postavio astronom Gerard Kiper (Kuiper).
"Kiperov prsten" bio je samo hipoteza do 1992, kad su teleskopi
počeli da registruju ogromna ledena tela u prostoru koji je
Kiper naznačio.
Snažni orbitalni teleskop "Habl" otkrio je i znatno manje
komete, a istraživanje se nastavlja.
Rezultati su saopšteni na naučnom skupu u Pitsburgu, koji je
okupio više od 700 astronoma, i biće objavljeni u žasopisu
za astrofiziku (The Astrophysical Journal).
zvezde.14bjevdjic,
(POLITIKA, ponedeljak 19. jun)
JAPANSKE SONDE NA MESECU
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Naučnici japanskog instituta za aeronautiku i istraživanje kosmičkog
prostora (ISAS) predviđaju da ove godine ponovo upute prema Mesecu
letelicu sa koje će se izbaciti penetratori na njegovu površinu.
Za slanje novog kosmičkog uređaja biće upotrebljena raketa M-5.
Sa letelice koja će kružiti oko Meseca na površinu će biti izbačena
tri penetratora, naročite otporne sonde, prečnika 12 santimetara,
dužine pola metra i mase 13 kilograma. Prvi treba da se zarije
nedaleko od mesta spuštanja jednog "Apola" iz ranih sedamdesetih,
drugi će pasti na suprotnoj, za posmatrača sa Zemlje nevidljivoj
strani Meseca, dok je za treći odabrana oblast blizu severnog pola.
I pored kočenja pomoću malih retroraketa, oni će se brzinom od oko
250 do 300 metara u sekundi zariti u Mesečevo tlo. Prodreće do dubine
od jednog do tri metra, odakle će, sledećih godinu dana, seizmometri,
preko Mesečevog orbitera, prenositi podatke o fizičkim procesima u
utrobi Meseca. Naučnici očekuju da će saznati mnogo o "mesecotresima"
i razmeni toplote u nedrima Zemljinog jedinog prirodnog satelita.
Japanski naučnici ljubomorno čuvaju tajnu mehaničke zaštite sondi,
jedino je obelodanjeno da će pribor biti smešten u laganom epoksidnom
materijalu.
Kao što je poznato, pre pet godina Japan je na Mesec poslao svoju
prvu letelicu "Harogomo". Sledeće, 1996. godine, ISAS će poslati
još dve međuplanetarne letelice: jedna će u atmosferu Venere
izbaciti aerostat, dok će druga krenuti u susret kometi Virtanen.
Ona će pokušati da zahvati prašinu i ostale uzorke sa komete i
dostavi ih na Zemlju. Ako poduhvat uspe, posle Mesečevog kamenja,
prašine i meteorita, biće to novi uzorci vanzemaljskog sveta na
našoj planeti.
G. Ivanović
zvezde.16bjevdjic,
Da na zaboravimo...
Dana 21. juna 1969. godine u 02:36 AM, iz lunarnog modula
"Orao" astronaut Luj Amstrong je kročio na Mesec! Posle
njega je izašao i Edvin Oldrin, dok je Majkl Kolins ostao
u lunarnom modulu "Orao". Ceo let od Zemlje do Meseca
i nazad trajao je od 16. do 24. juna.
zvezde.17paki,
> Da na zaboravimo...
>
> Dana 21. juna 1969. godine u 02:36 AM, iz lunarnog modula
> "Orao" astronaut Luj Amstrong je kročio na Mesec! Posle
Da ne zaboravimo i da je to bilo u julu '69...
zvezde.19bjevdjic,
██ Da ne zaboravimo i da je to bilo u julu '69...
Da li još neko može da potvrdi da je JUL u pitanju,
jer ako sam pogrešio izvinjavam se na dezinformaciji!!
zvezde.20vstan,
> Dana 21. juna 1969. godine u 02:36 AM, iz lunarnog modula
> "Orao" astronaut Luj Amstrong je krocio na Mesec!
Bilo je prica da to ustvari i nije bio Mesec.
Btw, jel poneo trubu ?
zvezde.21bjevdjic,
██ Btw, jel poneo trubu ?
Na Mesecu nema duvanja, valjda znaš! ;>
Nego, čemu takav reply??
zvezde.22petjo,
> ██ Da ne zaboravimo i da je to bilo u julu '69...
>
> Da li jos neko moze da potvrdi da je JUL u pitanju,
> jer ako sam pogresio izvinjavam se na dezinformaciji!!
Jeste, bilo je to jula '69. Knjiga "Zemlja-Mesec" autor je M.Jugin...
zvezde.23bjevdjic,
██ Jeste, bilo je to jula '69. Knjiga "Zemlja-Mesec" autor je M.Jugin...
Hvala na informaciji!
Dakle, sa ispravkom tekst treba da ide ovako:
Dana 21. jula 1969. godine u 02:36 AM, iz lunarnog modula
"Orao" astronaut Luj Amstrong je kročio na Mesec! Posle
njega je izašao i Edvin Oldrin, dok je Majkl Kolins ostao
u lunarnom modulu "Orao". Ceo let od Zemlje do Meseca
i nazad trajao je od 16. do 24. jula.
zvezde.24vstan,
> Nego, cemu takav reply??
Mala sala :)
Nego da pitam:
1 - kakva je razlika izmedju astronauta i kosmonauta;
2 - da siljem lepe slike ?
zvezde.25jovca.car,
/* Na Mesecu nema duvanja, valjda znaš! ;>
Lebdiš i kad si strejt. ;)
zvezde.26zormi,
* 1 - kakva je razlika izmedju astronauta i kosmonauta;
Prvo je izvedeno iz američke a drugo iz ruske terminologije
a znači jedno te isto.
zvezde.27inferno,
Ů│ ˙ Bilo je prica da to ustvari i nije bio Mesec.
bojim se da je bilo i dokaza.:)
zvezde.28bjevdjic,
██ 2 - da siljem lepe slike ?
Šalji :), tema je (polu)mrtva! :(
zvezde.29bjevdjic,
SVEMIRSKI "POLJUBAC" DVA GIGANTA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
KEJP KANAVERAL, 24. juna (Tanjug) - Milioni gledalaca videće
u ponedeljak, u direktnom TV prenosu, kako se američki šatl
"Atlantis", težak oko 110 tona, približava i na 450 kilometara
od Zemlje spaja sa ruskom orbitalnom stanicom "Mir", a taj
poduhvat, prema rečima komandanta šatla Roberta Gibsona,
zahteva umeće jednako preciznosti pri udevanju konca u iglu.
Šatl, sa posadom od pet Amerikanaca i dva ruska kosmonauta,
smanjiće pri tome brzinu sa oko 28.000 kilometara na čas
i gotovo mileti, kako bi svojih 12 "udica" čvrsto zakačio
za 12 specijalnih držača na Miru. Reč je o "kukama" malih
dimenzija, ali neobično jakim, jer su napravljene od
titanijuma i svaka može da izdrži teret od preko pet
i po tona.
Ukoliko uspe, spajanje će biti ne samo kruna gotovo
trogodišnjih priprema američkih i ruskih stručnjaka, već
i nova etapa, koje obe strane nazivaju značajnom, u razvoju
naučne saradnje dve zemlje i svemirskog istraživanja uopšte.
Sličan poduhvat izveden je jula 1975. godine kada su američki
"Apolo" i sovjetski "Sajuz" gotovo puna dva dana bili spojene
u orbiti, dok je na Zemlji u toku bio hladni rat u kome su
glavne uloge imale upravo te dve zemaljske i kosmičke sile.
Novi svemirski "poljubac" dve orbitalne sile je takođe
tehnički teško izvodljiv i zato što će "Atlantis" pratiti
zemaljska kontrola u Kejp Kanaveralu, a "Mir" će komande
primati iz ruske zemaljske stanice. Pristajanje američke
letelice uz rusku orbitalnu stanicu može da se izvede jedino
ako eventualna vremenska greška ne bude veća od dva minuta.
Tokom narednih pet dana, sedmočlana posada "Atlantisa"
i tročlana "Mira" treba da obave niz naučnih eksperimenata.
Zatim će šatl na Zemlju vratiti sadašnju posadu "Mira",
koja je u orbitalnoj stanici od polovine marta ove godine.
Na orbitalnoj stanici koja već devet godina leti oko Zemlje,
ostaće dva novopristigla ruska kosmonauta.
Na Zemlju će se vratiti i američki astronaut Norman Tagard,
koji je, ostavši više od sto dana na orbitalnoj stanici
- postavio američki rekord u dužini boravka u kosmosu.
Ruski rekord neprekidnog boravka u kosmosu iznosi više
od godinu dana.
Ovo je prva od sedam sličnih misija koje su do 1997. planirale
NASA i Ruska svemirska agencija.
Timski rad omogućiće i jednoj i drugoj zemlji "da zajednički
postignu ono što bi nezavisno mogle da urade mnogo teže
- i tehnički i finansijski", rekao je Tomi Holovej iz NASA,
američki koordinator sedam planiranih letova šatla.
Amerikanci će, pored ostalog, "podeliti" rusko iskustvo
o dugotrajnim boravcima ljudi u kosmosu, a Rusi će dobiti
400 miliona dolara i koristiće "usluge" šatlova da prenose
hranu, rezervne delove i druge stvari potrebne stalnoj posadi
"Mira".
SAD i Rusija takođe planiraju da za manje od tri godine počnu
da grade novu orbitalnu stanicu "Alfa", uz pomoć Evropske
svemirske agencije, Kanade i Japana, koja bi počela da
funkcioniše na početku novog milenijuma.
zvezde.30paki,
> "Orao" astronaut Luj Amstrong je kročio na Mesec! Posle
Nil Armstrong; Sačmo je bio trubač :)
zvezde.31bjevdjic,
██ Armstrong; Sačmo je bio trubač :)
;)) Što ne reče ranije, sada moram da šaljem novu poruku! ;))
Za ove sitne propuste ne krivite mene, već TANJUG, jer sam
odatle i preuzeo tu informaciju! ;))
Dakle, KONAžNO :)), evo ispravne verzije:
Dana 21. jula 1969. godine u 02:36 AM, iz lunarnog modula
"Orao" astronaut Nil Amstrong je kročio na Mesec! Posle
njega je izašao i Edvin Oldrin, dok je Majkl Kolins ostao
u lunarnom modulu "Orao". Ceo let od Zemlje do Meseca
i nazad trajao je od 16. do 24. jula.
zvezde.32vstan,
> ██ 2 - da siljem lepe slike ?
>
> Salji :), tema je (polu)mrtva! :(
U kom formatu ?
Gif je zgodan za gledanje pri DL, pa odma vidis imas li ga.
Dakle gif ili jpg ?
zvezde.33vstan,
> > "Orao" astronaut Luj Amstrong je krocio na Mesec! Posle
>
> Nil Armstrong; Sacmo je bio trubac :)
:)))
Branko, u tome je bio vic.
zvezde.34bjevdjic,
██ U kom formatu ?
██ Gif je zgodan za gledanje pri DL, pa odma vidis imas li ga.
██ Dakle gif ili jpg ?
Meni lično više odgovara GIF...
zvezde.35zormi,
* ██ 2 - da siljem lepe slike ?
*
* Šalji :), tema je (polu)mrtva! :(
Što sam nabavio dva dobra astronomska CD-ROM-a, moram da se hvalim... :)
Prvi je RED SHIFT o kome pišu bajke po časopisima. Na skoro 600 MB, ima
podatke o (pazi sad) 250,000 zvezda i 40,000 "deep space" objekata.
Ima trodimenzionalni model solarnog sistema sa reljefnim planetama
(detaljna mapa za Zemlju, Mesec i Mars) po kome se slobodno može kretati
u prostoru i vremenu, zumirati i snimati filmovi sa retkim astronomskim
pojavama (pomračenja, okluzije...). Navodno, max. greška je ispod 2 lučne
sekunde za period 1850-2050 god, a ispod 10 lučnih sekundi za period
4800 BC do 10,000 AD (osim za Mesec gde je greška do par minuta).
Tu su naravno i najlepši snimci svemira, interesantne video sekvence
(npr. video snimak iz ruke astronauta dok se vozi po Mesecu) i sl.
Drugi je A BRIEF HISTORY OF TIME, multimedijalno izdanje poznate knjige
"Kratka povest vremena" još poznatijeg Stivena Hokinga. Bogato i duhovito
ilustrovano animacijama i grafikom uz sintetizovani Stivenov glas
obrađuje (i proširuje) sve teme iz knjige na još popularniji način.
Da, ima i putovanje u crnu rupu (Cygnus X-1).
zvezde.36iznogud,
:: "Kratka povest vremena" još poznatijeg Stivena Hokinga. Bogato i duhovito
:: ilustrovano animacijama i grafikom uz sintetizovani Stivenov glas
:: obrađuje (i proširuje) sve teme iz knjige na još popularniji način.
Jesi li siguran da je to Hokingov glas? Ja čuh da je zbog bolesti
nem, i da komunicira pomoću kompjutera prikačenog na kolica.
(Ili si na ovo mislio kad si rekao 'sintetizovan'?)
zvezde.37zormi,
* :: "Kratka povest vremena" još poznatijeg Stivena Hokinga. Bogato i
* duhovito :: ilustrovano animacijama i grafikom uz sintetizovani Stivenov
* glas :: obrađuje (i proširuje) sve teme iz knjige na još popularniji način.
*
* Jesi li siguran da je to Hokingov glas? Ja čuh da je zbog bolesti
* nem, i da komunicira pomoću kompjutera prikačenog na kolica.
* (Ili si na ovo mislio kad si rekao 'sintetizovan'?)
Upravo to. Preciznije: snimljen je glas iz njegovog ličnog sintisajzera.
zvezde.38bjevdjic,
(POLITIKA, ponedeljak 26. jun)
HELIJUM IZ "VELIKOG PRASKA"
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Astronomi su na udaljenosti od devet milijardi svetlosnih godina
od Zemlje otkrili helijum koji je, prema njihovoj proceni, nastao
u eksploziji za koju se pretpostavlja da je dovela do nastanka
svemira.
Ekipa astrofizičara sa univerziteta Džons-Hopkins uočila je ovaj
gas zahvaljujući opservatoriji Astro-2, koju je u svemir poneo
kosmički brod "Indever" u martu ove godine.
Otkriće predstavlja novi dokaz teorije "velikog praska", pošto
naučnici pretpostavljaju da je svemir pre eksplozije bio sačinjen
od vodonika (90 odsto) i helijuma (10 odsto). Vreo gas se postepeno
"hladio" i zgusnuo, smatraju astronomi, što je dovelo do stvaranja
zvezda i galaksija.
Stručnjaci odavno iznose pretpostavku da u svemiru još ima vodonika
i helijuma iz vremena "velikog praska", ali istraživanja sa Zemlje
do sada nisu davala rezultate koji bi mogli ovo da potkrepe.
zvezde.39bjevdjic,
SVEMIR-AMERIKA-RUSIJA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
KEJP KANAVERAL, 27. juna - Američki šatl "Atlantis" sa sedam
članova posade - pet Amerikanaca i dva Rusa - danas je, posle
dva odlaganja, poleteo iz Kejp Kanaverala na misiju čiji
je glavni cilj pripajanje ruskoj orbitalnoj stanici "Mir",
javljaju agencije.
Planirano je da "Atlantis" bude pripojen uz "Mir" oko pet
dana, tokom kojih će posade obaviti niz naučnih eksperimenata.
Ova misija, koja će trajati 11 dana, plod je bezmalo
trogodišnjih priprema stručnjaka obeju zemalja i označiće
novu etapu rusko-američke naučne saradnje i svemirskog
istraživanja.
Sličan susret u svemiru dogodio se u julu 1975, kada su se
spojile američka letilica "Apolo" (Apollo) i ruska "Sojuz".
zvezde.40bjevdjic,
SVEMIR-RUPE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
LONDON, 28. juna - Britanski i japanski astronomi našli su dosad
najjače dokaze o postojanju crne rupe, jedne od najvećih tajni
svemira, za čije se postojanje zna, ali ih još niko nije video
niti pouzdano dokazao da postoje, javlja Rojter.
Crne rupe nastaju posle implozije zvezda, kada ostaje masa koja
ima tako jaku gravitaciju da "usisava" sve iz okoline, uključujući
svetlost.
Astronomi s Univerziteta Kembridž i japanskog Instituta za
izučavanje svemira i astronautiku, registrovali su i izmerili
X-zračenje u jednoj galaksiji udaljenoj 150 miliona svetlosnih
godina od Zemlje, u sazvežđu Kentaur, koje bi moglo da ukaže
na postojanje crne rupe.
Osmatranja obavljena američkim instrumentima montiranim na
japanski satelit, otkrila su snažni kovitlac gasa i svemirske
"prašine", čije karakteristike ukazuju da "pada" u crnu rupu.
Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu "Nejčer"
(Nature).
zvezde.41crncic,
>> Dana 21. juna 1969. godine u 02:36 AM, iz lunarnog modula
********
Šta znači ovo podvučeno ?
zvezde.42bjevdjic,
██Ů Dana 21. juna 1969. godine u 02:36 AM, iz lunarnog modula
██Ů ********
██
██ Šta znači ovo podvučeno ?
Lunarnog = mesečevog!
zvezde.44bjevdjic,
ŠATL-MIR-ODVAJANJE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
HJUSTON, 4. jula - Američki šatl "Atlantis" odvojio se danas
od ruske orbitalne stanice "Mir" s kojom je pet dana spojen
kružio oko Zemlje a njihove posade zajednički su obavljale
naučne eksperimente, javile su agencije.
žin odvajanja džinovskog broda od stanice snimila su dva
ruska kosmonauta iz kapsule "Sojuz", s udaljenosti oko 80
metara. Posle toga "Atlantis" je napravio krug oko stanice
da bi snimio ponovno pristajanje kapsule uz "Mir".
Šatl je zatim krenuo ka Zemlji, s posadom od osam članova:
šest Amerikanaca i dva Rusa. Među njima je i Norman Tagard,
koji je na "Miru" proveo oko tri meseca i tako postavio
američki rekord u dužini neprekidnog boravka u svemiru.
Ruski kosmonauti koji se sada vraćaju na Zemlju proveli
su na stanici oko četiri meseca, a na "Miru" su ostala
dva kosmonauta.
Najteži deo sadašnje misije "Atlantisa", koja je nova faza
u rusko-američkoj svemirskoj saradnji i istraživanju kosmosa
uopšte, bilo je pristajanje uz stanicu "Mir".
To je bio prvi od sedam letova šatla koji obuhvataju
pristajanje uz stanicu "Mir". Naredna takva misija planira
se za oktobar, a ostale do 1997.
zvezde.45bjevdjic,
ŠATL-POVRATAK
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
KEJP KANAVERAL, 7. jula - Američki šatl "Atlantis" sleteo
je danas u 10.54 (14.54 po GMT) u Kosmički centar Kenedi na
Floridi posle desetodnevne misije koja je označila novu fazu
u rusko-američkoj saradnji u kosmosu, javljaju agencije.
Najznačajniji i najteži deo misije bilo je pristajanje uz rusku
orbitalnu stanicu "Mir", koje predstavlja prvi rusko-američki
susret u kosmosu u poslednjih 20 godina. Spojen sa "Mirom",
američki šatl je pet dana kružio oko Zemlje. Posade su za to
vreme zajednički obavljale eksperimente.
"Atlantis" je vratio na Zemlju osmočlanu posadu - dvojicu
ruskih kosmonauta sa orbitalne stanice "Mir" i šestoricu
američkih astronauta, među kojima je i Norman Tagard (Thagard),
koji je u svemiru proveo 115 dana i time postavio novi američki
rekord na tom planu.
zvezde.46bjevdjic,
KOSMOS-ŠATL-LANSIRANJE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
KEJP KANAVERAL, 13. jula - Američka kosmička letelica šatl
"Diskaveri" uspešno je lansirana danas posle podne po
srednjeevropskom vremenu iz baze Kejp Kanaveral na Floridi,
javile su agencije.
Lansiranje Diskaverija je kasnilo pet sedmica, jer se
ispostavilo da su detlići izbušili rupe na izolaciji za
spoljne rezervoare sa gorivom.
Pošto je u šatl ugrađen i novi motor koji racionalnije koristi
gorivo i manje je sklon kvarovima, brod je lansiran samo šet
dana nakon spuštanja šatla Atlantis, koji je vratio posadu
sa ruske orbitalne stanice Mir. To je najmanji razmak između
dve misije američkih kosmičkih brodova.
Petočlana posada Diskaverija ostaće u Zemljinoj orbiti osam
dana i za to vreme će lansirati novi komunikacioni satelit
i izvesti niz eksperimenata, uključujući posmatranje deset
skotnih pacova.
Zanimljivo je da je četvoro članova posade Diskaverija iz
američke države Ohajo, a petoga je guverner države za ovu
priliku proglasio počasnim građaninom Ohaja.
zvezde.47bjevdjic,
ASTRONOMIJA-JUPITER-SONDA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
MAUNTIN VJU, KALIFORNIJA, 14. jula - Sonda kupastog oblika
odvojila se po planu od američke letelice "Galilej" i krenula
na put dug 80 miliona kilometara do Jupitera, gde treba da
stigne početkom decembra. To će biti kruna misije "Galileja"
koji je lansiran sa šatla "Atlantis" u oktobru 1989. godine,
javljaju agencije.
Naučnici iz NASA očekuju da im sonda, koja će dospeti dalje od
ma koje druge letelice sa Zemlje do sada, pruži obilje podataka,
ne samo o planeti Jupiter, nego i o poreklu našeg sunčevog sistema.
Sonda, teška 340 kilograma treba 7. decembra da uđe u Jupiterovu
atmosferu brzinom od 170.000 kilometara na sat. Za vreme spuštanja
ka planeti proći će tri glavna sloja oblaka i za to vreme slaće
podatke o temperaturi, pritisku i sastavu atmosfere najveće
planete našeg sunčevog sistema. Podatke će registrovati
"Galilej" i kasnije ih poslati na Zemlju.
Sonda će sagoreti u Jupiterovoj atmosferi oko sat vremena nakon
ulaska u nju, a "Galilej" će nastaviti izučavanje planete i njenih
meseci još oko dve godine.
zvezde.48darone,
Jel ima neko neko programče koje računa kada se događa pun mesec?
zvezde.49bjevdjic,
SVEMIR-STAROST
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
SAN FRANCISKO, 4. avgusta - Ponovne procene podataka o starosti
nekih zvezda dovele su i do nove procene starosti svemira, koja,
kako naučnici sada tvrde, iznosi najmanje 15,8 milijardi godina,
znato više nego što se dosad mislilo, javlja UPI.
Naučnici sa Univerziteta Vašington u Sijetlu i Lik (Lick)
opservatorije Kalifornijskog univerziteta u Santa Kruzu,
proučavajući neke od najstarijih zvezda u svemiru, došli
su do novih procena o starosti univerzuma.
U studiji objavljenoj u časopisu "Nejčer" (Nature), zaključuje
se de će se svemir beskonačno širiti. On se gotovo slobodno
širi zato što ga gravitacija ne može usporiti, ili se čak
ubrzano širi, čemu u prilog idu i Ajnštajnovi (Einstein)
proračuni (takozvana kosmološka konstanta).
zvezde.50rcolic,
Da li je jos aktivna grupa astro (tj. da li je ikada postojala) i ako
jeste moze li se uci u nju? Ako ne moze da li neko ima mozda sacuvane
poruke iz iste?
Zna li neko gde se za pristojnu cenu moze doci do dobrog durbina ili
teleskopa kod nas naravno?
zvezde.51ilazarevic,
> Da li je jos aktivna grupa astro (tj. da li je ikada postojala) i
> ako
Postoji nekoliko grupa slične tematike. Ja sam član grupe "astro", ali nisam
čuvao poruke. Ne sećam se ko je gazda (ko zna, možda sam ja gazda, ali sam
izlapeo ;) Pogledaću, pa ću ti javiti.
zvezde.52ilazarevic,
Ipak sam ja ispao gazda grupe astro. Rcolicu, ubačen si :)
zvezde.53basrak,
> Ipak sam ja ispao gazda grupe astro. Rcolicu, ubačen si :)
Pa daj okači nešto ako misliš da je zanimljivo i za nas ostale koji nismo
baš toliko aktivni na tom polju pa bi samo smetali u jednoj takvoj grupi,
ali svakako volimo da pročitamo zanimljive stvari.
Ovo je ujedno apel i za ostale boss-ove. Npr. bilo bi lepo pročitati nešto
zanimljivo i iz medicine ;) iako nemam baš puno veze sa tim poljem.
Jel' ima zainteresiranih za ovaj predlog pa da uputimo jedan kolektivan
apel za neki zanimljivi digest okačen u odgovarajućoj temi? Ako je zaista
interesantan i ako nije tajna, naravno :>
zvezde.54ilazarevic,
> Pa daj okači nešto ako misliš da je zanimljivo i za nas ostale koji
> nismo baš toliko aktivni na tom polju pa bi samo smetali u jednoj
> takvoj grupi, ali svakako volimo da pročitamo zanimljive stvari.
Grupa već dugo nije aktivna. Aktivnost je zamrla otvaranjem teme "zvezde",
tako da sve što vredi čitati stoji u ovoj temi. E, sad, što ovde nema
ničega... ;)
zvezde.55bjevdjic,
SAD-ŠATL-LANSIRANJE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
KEJP KANAVERAL, 26. avgusta - Američki svemirski šatl "Indevor"
(Endeavour) biće lansiran iz Kejp Kanaverala (Cape Canaveral)
u četvrtak, 31. avgusta, sa zakašnjenjem od pet nedelja zbog
tehničkih problema na letilici, potvrdila je sinoć američka
svemirska agencija NASA.
Tokom boravka u Zemljinoj orbiti, koji treba da traje jedanaest
dana, astronauti "Indevora" imaju zadatak da postave i zatim
vrate dva naučna satelita i da u šestočasovnoj "svemirskoj
šetnji" van šatla isprobaju tehnike sklapanja planirane
međunarodne svemirske stanice.
Lansiranje je odloženo zbog otklanjanja kvara na vezivnim
elementima potisnih raketa svemirskog broda.
zvezde.56rcolic,
Da li neko ima program "Dance of the planets", koliko sam ja cuo daleko
najbolji program za astronomiju. Inace u originalu samo osnovna verzija kosta
99.95 US$. Jos jedno pitanje, da li postoji PC verzija Amiginog programa
Voyager?
drndi.
zvezde.57jppttica,
momci postavio sam jedno pitanje u civilizacija ,nauka br 4.147
ako neko moze da odgovorii......
zvezde.58jppttica,
gde mogu da nadjem programe gravity i solar system ?
zvezde.59ilazarevic,
> gde mogu da nadjem programe gravity i solar system ?
Kod mene :)
zvezde.60pele,
Poznato je da je vreme poluraspada neutrona oko 15 minuta ako nije
vezan u jezgru, tj. slobodan neutron. Da li je ta veza protona i
neutrona uslov stabilnosti jezgra odn. da li odlučujuću ulogu u
stabilnosti igra proton koji se uopste ne raspada? Ako je uslov
neraspadanja neutrona u jezgru isključivo proton kako se onda ne
raspadaju neutronske zvezde koje predstavljaju gomilu neutrona?
pele.
zvezde.61basrak,
> Da li je ta veza protona
> i neutrona uslov stabilnosti jezgra odn. da li odlučujuću ulogu
> u stabilnosti igra proton koji se uopste ne raspada?
Pokušaću da odgovorim jer ovo tek sad slušam. Dakle:
Odlučujuću ulogu u stabilnosti jezgra igra neutron (jer bi u suprotnom
slučaju EM interakcija između pozitivno naelektrisanih protona bila isuviše
jaka da bi se oni mogli održati na okupu. Može se reći da neutroni deluju
kao neka vrsta lepka) odn. odnos broja protona (Z) i broja neutrona (N). To
se lepo i vidi na tzv. Z-N dijagramu odn. karti nuklida (tu se vidi da tzv.
"linija" stabilnosti sve više odstupa od simetrale Z=N kako raste A tj.
maseni broj). Ono što je značajno istaći je i to da se pomenuti raspad
neutrona dešava i u jezgru i to kod tzv. neutron sufucijentnih odn. proton
deficijentnih jezgara (jezgra koja imaju više neutrona od stabilnog
izobara) gde, dakle, dolazi do transformacije neutrona u proton + elektron
+ antineutrino, samo je energija leptonskog para (elektron + antineutrino)
drugačija u odnosu na slučaj slobodnog neutrona. To je tzv. beta-minus
raspad. Inače, moguć je i beta-plus ili pozitronski raspad u kome se proton
transformiše u neutron + pozitron + neutrino. To je, dakle, obrnut slučaj i
dešava se u tzv. proton suficijentnim jezgrima. Postoji i jedan verovatniji
proces od beta-plus raspada, naročito u teškim jezgrima - elektronski
zahvat. Proton zahvata elektron iz unutrašnje ljuske (uglavnom sa K-ljuske,
zbog čega se često zove i K-zahvat) i nastaju neutron + neutrino.
E sad, što se neutronskih zvezda tiče, to pre treba pitati nekog astronoma
ili astrofizičara, ali ja mislim da se pomenuta vrsta radioaktivnosti i
tamo dešava. (?)
Naravno, ono što zaboravih da napomenem je: stabilnost je, naravno,
posledica postojanja jake nuklearne interakcije (između p-n i n-n) koja
drži nukleone na okupu. Može se reći da je to upravo ono što tako vezanom
neutronu "produžuje" život u odnosu na slobodni neutron.
zvezde.62pele,
>=} neutrona. To je tzv. beta-minus raspad. Inače, moguć je
>=} i beta-plus ili pozitronski raspad u kome se proton
>=} transformiše u neutron + pozitron + neutrino. To je,
>=} dakle, obrnut slučaj i dešava se u tzv. proton
>=} suficijentnim jezgrima. Postoji i jedan verovatniji
>=} proces od beta-plus raspada, naročito u teškim jezgrima
>=} - elektronski zahvat. Proton zahvata elektron iz
>=} unutrašnje ljuske (uglavnom sa K-ljuske, zbog čega se
>=} često zove i K-zahvat) i nastaju neutron + neutrino.
Kada se potroši nuklearno gorivo u zvezdama koje je do tada držalo
ravnotežu naspram gravitacionoj sili, dolazi do kolapsa. U zavisnosti
od izvesnog parametra koji je vezan za masu Sunca, dolazi do transfo-
rmacije zvezde u belog patuljka, neutronsku zvezdu ili crnu rupu. Ako
je masa zvezde koja kolapsira veća od 1.4 sunčeve mase dolazi do formi-
ranja neutronske zvezde. Taj proces bi se, prema tvom odgovoru, mogao
svesti na grub K-zahvat jer gravitaciona sila postaje toliko jaka da
elektroni pocinju da se usađuju u protone i stvaraju neutrone. Tada
dolazi do nove ravnoteže između gravitacione i još jedne sile. Po meni,
s obzirom da je jaka nuklearna sila dvosmerna, tj. da pri dovoljno malim
rasotanjima ona postaje odbojna, trebala bi da ona bude sila koja bi se
suprostavila gravitaciji od daljeg kolapsa. Ovako ja razmišljam a ti
reci dal ima nekih nelogičnosti u tome pošto se bolje razumeš u materiju.
pele.
zvezde.63basrak,
> Ovako ja razmišljam
> a ti reci dal ima nekih nelogičnosti u tome pošto se bolje
> razumeš u materiju.
Uz već izrečenu ogradu da nisam astrofizičar, smatram da je ova opšta slika
sasvim ok.