fotografija.1kum.djole,
Rekord - 419 poruka u EXTRA.7: Footografija :)
Obaramo rekord.. ;)
Zainteresovani:
Večeras u SC "Šumice" otvoreno predavanje o Modnoj fotografiji
s početkom u 19h. Navodno.. dolazi nam neko iz "Bazara".. O:)
fotografija.2bjevdjic,
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
INDEX TEKSTOVA O FOTOGRAFIJI U KONFERENCIJI EXTRA.7 !!!
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
"SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI"
Autori
Adrian Bailey
Adrian Holloway
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
Poruka Naslov
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
16.11 OPREMA ZA RAZVIJANJE FILMOVA
16.12 POSTUPAK PRI RAZVIJANJU
16.13 VAĐENJE, RAZVIJANJE, ISPIRANJE I SUŠENJE FILMA
16.15 OSETLJIVOST FILMA I ZRNATOST
16.16 BIRANJE OSETLJIVOSTI FILMA
16.18 IZRADA PROBA
16.19 POSTUPAK PRI IZRADI FOTOGRAFIJA
16.33 IZRADA FOTOGRAFIJA IZ DIJAPOZITIVA
16.34 BOJA IZ CRNO-BELOG - U TAMNOJ KOMORI
16.97 SOLARIZACIJA
16.98 IZDVAJANJE BOJA
16.242 SPECIJALNI EFEKTI POMOĆU KONTURNOG FILMA
16.243 FOTOGRAMI I RASTERI
16.252 JEDNOOKI REFLEKSNI FOTO-APARAT
16.253 FOTO-APARATI S UGRAĐENIM TRAčILOM
16.254 UPOTPUNJAVANJE FOTO-APARATA
16.269 FOTO-APARATI ZA TRENUTNU SLIKU
16.270 POVEĆAVANJE OSETLJIVOSTI FILMA U BOJI
16.271 FOTO-APARATI ZA DIREKTNO POSMATRANJE
16.273 OPREMA ZA RAD U ATELJEU
16.274 MAKROFOTOGRAFIJA
16.275 MIKROFOTOGRAFIJA
16.276 USKLAĐIVANJE FILMA I SVETLA
16.279 LJUDI - SKRIVENIM FOTO-APARATOM
16.280 DECA - PRIRODAN OBJEKT
16.281 ZAUSTAVLJEN POKRET
16.302 PRIRODA - CVETOVI I BILJKE
16.303 čIVOTINJE U PRIRODI
16.304 čIVOTINJE U ATELJEU
16.314 "HIGH KEY" EFEKT BOJE
16.315 "LOW KEY" EFEKT BOJE
16.316 KONTRAST BOJA - DINAMIžAN EFEKT
16.326 SNIMANJE PORTRETA NA OTVORENOM PROSTORU
16.327 PORTRETI U ZATVORENOM UZ DNEVNO SVETLO
16.328 SNIMANJE PORTRETA UZ VEŠTAžKO SVETLO
16.329 GRUPE I MNOŠTVO
16.332 KORIŠĆENJE POKRETA ZA OBLIKOVANJE
16.333 NAGLAŠAVANJE I STVARANJE POKRETA
16.334 REPRODUKCIJA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
fotografija.3zizic,
KONICA film za fotoaparat, 36 snimaka, standardan format (135/36),
garantovano ORIGINAL, rok trajanja do 1997 !
Cena samo 11 din. !
ma wr zizic ili 334-383 (Branko)
fotografija.4zqusovac,
Veceras u 18:00 u Francuskom kulturno centru (Knez Mihajlova 31) otvaranje
izlozbe
Hommage a Andre Kertesz
36 fotografija formata 50x60cm
traje do 12. maja
poz,
zq
fotografija.5djcorto,
-> #4, zqusovac>> Hommage a Andre Kertesz
Ko pise izvestaj ? ;)
fotografija.6stefan,
Jel cena od 20-25 din. za crno-beli film normalna & očekivana űkod nas i
ako nije gde ima da se nabavi jeftinije? :)
fotografija.7vstan,
Ima li u gradu da se kupi smotani b&w film ?
fotografija.8bobby.quyne,
-> #7, vstan> Ima li u gradu da se kupi smotani b&w film ?
Bilo je na buvljaku kod tipa iz foto studija magnus
ORWO NP20 120 za 5 dinara komad rok trajanja jos 2 godine.
fotografija.9kum.djole,
-> #6, stefan+>> Jel cena od 20-25 din. za crno-beli film normalna & očekivana kod nas i
+>> ako nije gde ima da se nabavi jeftinije? :)
20 jeste, jeftinije ima ali staro, šalji ekspediciju za Mađarsku..:)
fotografija.10batman,
Zanima me u kojoj od poruka moée da se naöe kako razviti film u boji, a dobro
bi doälo i kako razviti crno-beli film?
Batman
fotografija.11kum.djole,
-> #10, batman+>> Zanima me u kojoj od poruka može da se nađe kako razviti film u boji, a
+>> dobro bi došlo i kako razviti crno-beli film?
Za razvijanje kolora pogledaj neku od poruka Bjevdjic-a u konferenciji
EXTRA.7 (indeks poruka je okačen i u ovoj konferenciji).
Za kućno razvijanje crno-belog filma potreban ti je crno-beli
"negativ razvijač" i "fiksir" koje u vidu praška možeš nabaviti u nekoj
fotografskoj radnji i po uputstvu pripremiti odgovarajući rastvor.
Ne preporučujem mešanje hemikalija, ali ako te i to zanima prepisaću
ti neke osnovne recepte za Fotokemikine razvijače. Od hemikalija ti
je inače potreban metol, hidrohinon, natrijum sulfit, natrijum
karbonat, kalijum bromid (za razvijač) i natrijum tiosulfat i
natrijum bisulfit (za fiksir), sve u vidu praška ili kristala.
Proces razvijanja je prost - pripremi tri posude, jednu s rastvorom
razvijača, drugu s običnom čistom vodom i treću s rastvorom fiksira.
Razvijaj prema priloženom uputstvu tako što ćeš u potpunom mraku
"prematati" film (savijen u rolnu) iz jedne u drugu ruku tako da
film prolazi kroz rastvor ravijača slojem prema gore.
Potom isperi u vodi na isti način, i isfiksiraj u trećoj posudi
takođe prema uputstvu na kesici fiksira (obično oko 15 minuta).
Nakon fiksiranja sledi ispiranje pod blagim mlazom vode, oko
deset minuta i sušenje. Pre toga dobro odstrani kapljice vode
s negativa, pripazi da ga ne izgrebeš i zakači štipaljkom s oba
kraja kako bi se brže osušio i ispravio.
To je, ukratko.. :)
fotografija.12kum.djole,
Danas je u Muzeju primenjene umetnosti ovorena izložba od 227 radova
"Nemačke reklamne fotografije 1925-1988" u organizaciji "Goethe instituta"
i trajaće do 21. maja. Izložba je, prema rečima Milanke Todić,
višeg kustosa MPU, podeljena na dva razdoblja - istorijski, počev od
1925. godine i nastanka reklamne fotografije u Nemačkoj, do moderne
savremene reklamne fotografije počev od četrdesetih - pedesetih godina
do danas.. kad navodno Nemci sad u njoj nemaju premca.
Objašnjen je razvitak nemačke reklamne fotografije, izražena je i
spremnost da se sa novim ciklusom međunarodne saradnje nastavi,
a istaknuta su i mnoga poznata imena - u tom skupu najagilniji bili
su Ben Ojn i Kristijan Fon Alvensleben. Istaknut je značaj reklamne
fotografije u Nemačkoj i u svetu itd.. itd....
Službeni drajver trminejtd.
Ako neko od vas voli reklame, nek obavezno ode da pogleda ovu
izložbu. Ono što sam ja (koji reklame ne mirišem baš mnogo niti
ih priznajem pod okriljem fotografije) primetio i time otkrio
rupu na saksiji je da smo mi ovde u reklamnom pogledu, onako odoka
gledano, uznapredovali. Dvadesetih godina u Nemačkoj razvijena je
prva reklamna fotografija i predstavljena javnosti.. Ne ulazim u to
kad se isto kod nas desilo, ali je opšti utisak da je istorijat
na približno jednakom nivou. Kad je neko rekao "CAP, ovde se završava
istorija i počinje moderna fotografija u Nemačkoj", odmah sam
pomislio na postratnu okupaciju komunizma u Jugoslaviji i reklamiranje
faraona, uniformisanih mojdomojega oficira, scena kako mladi
partizan ljubi u obraz mladu partizanku, radnih akcija itd.
Švabe su, normalno, vredno škljocale pred avionima, automobilima,
farmerkama, čarapama, brushalterima, koka-kolama i ostavile nas u
relativnih 20 do 50 godina zaostatka u pogledu reklamiranja - invazija
nemačkih reklamnih fotografija 50-ih, 60-ih i posebno 70-ih godina
gde po slobodnoj proceni mogu da kažem da smo kasnili.. po svemu..
u smišljenoj i kvalitetnoj izradi jednog prikaza nekog..hm.. proizvoda.
Kuso, čija je reč "prospekt" ? Kladio bih se da je nemačka..
A kako se na srpskom kaže "Neckermmann Katalog" ? ;)
Dok se sedamdesetih godina kod nas TAM slikao spreda i otpozadi po suncu
i stavljan na trokolorne naslovnice prospekata, Nemci su fotografisali
linijaturu, sklop i oblik jednog Mercedesa iz dva vratolomna ugla..
Utisak je popravljen tek po uočavanju najmodernijih fotografija za
kojima lagano kaskamo u vrlo promenljivom i individualnom zaostatku.
Fotografije ?
Rekao bih, primerci štampe. Mnoge isuviše komplikovane, nabudžene,
premontirane, tek reklo bi se veštačke ? mada pedantno urađene.
Da li je greh okačiti dve stotine svake pete strane nekog nemačkog
časopisa i to nazvati retrospektivom, obeležavanjem 70 godina jubileja
možda ? ili vrednim umetničkim blagom jedne zemlje - procenite sami,
a ja odoh da gledam _fotografije_.
Kum, s liceta mesta..
EF
fotografija.13nemko,
Ko moze da mi razvije film INFORT PAN (400 ISO) i posto?
fotografija.14kum.djole,
-> #13, nemko+>> Ko moze da mi razvije film INFORT PAN (400 ISO) i posto?
Jesi siguran ti da je "INFORT PAN" ?
Taj mi nije poznat ;)
IlfordPan mogu ja da ti razvijem u sitnozrnastom razvijaču
a mogu i da ti uradim slike, ako se ne ljutiš.. ;)
Cena, sitnica, 10 dinara razvijanje i 1 dinar po slici.
U slučaju da je film zaista marke "INFORT PAN" cena se
udvostručuje zbog nepoznavanja materijala i rizika u izradi.
fotografija.15mladenp,
-> #14, kum.djole> U slučaju da je film zaista marke "INFORT PAN" cena se
> udvostručuje zbog nepoznavanja materijala i rizika u
> izradi.
;)) Aha, a ako slike ispadnu loše naplati još 200-300 dinara
kao nadoknadu za frustracije. ;)
fotografija.16kenza,
-> #14, kum.djole(;> Cena, sitnica, 10 dinara razvijanje i 1 dinar po slici.
Jel izradjuje neko fotografije 9*13 u boji, po ceni manjoj od
onih u gradu (za sada nadjoh po 70 para). Potrebna je izrada oko
300 komada.
fotografija.17nemko,
-> #14, kum.djole)>Ć- IlfordPan mogu ja da ti razvijem u sitnozrnastom razvijaču
)>Ć- a mogu i da ti uradim slike, ako se ne ljutiš.. ;)
)>Ć- Cena, sitnica, 10 dinara razvijanje i 1 dinar po slici.
Treba mi samo razvijanje. Film je ILFORT, sorry zbog greske.
Javi mi u mail kako da ti dam film.
fotografija.18djcorto,
-> #17, nemko>> Treba mi samo razvijanje. Film je ILFORT, sorry zbog greske.
>> Javi mi u mail kako da ti dam film.
:))))))) Ilford :)))))
Kume, kume ;) Biznis, a ? Samo napred ! :)))))))
fotografija.19kum.djole,
-> #16, kenza+>> Jel izradjuje neko fotografije 9*13 u boji, po ceni manjoj od
+>> onih u gradu (za sada nadjoh po 70 para). Potrebna je izrada oko
+>> 300 komada.
Nitko normalan. :)
Probaj da se vadiš na količinu, mrtvu prababu itd.. ;)
fotografija.20kum.djole,
-> #15, mladenp+>> ;)) Aha, a ako slike ispadnu loše naplati još 200-300 dinara
+>> kao nadoknadu za frustracije. ;)
Minimum ;)
fotografija.21kum.djole,
-> #17, nemko+>> Treba mi samo razvijanje. Film je ILFORT, sorry zbog greske.
+>> Javi mi u mail kako da ti dam film.
žekaj, ovaj ILFORT mi je malo poznatiji, ali ni sa njim nisam radio..:(
Nema šta da ti javljam, svrni do Grafičke škole u ponedeljak između 12:30
i 15h, odeljenje reprofotografije.. da razvijemo to očas posla..
I ponesi svu ušteđevinu ;)
fotografija.22kum.djole,
Kum mi se vratio iz Bugarske gde je zajedno s svojim glumačkim
ansamblom gostovao u Plovdivu (predstava "Momo" Studija kulture,
scenskog pokreta, govora i glume "Bratislav Bata Miladinović").
Utisci su el grande :), o tome ćemo pisati u "oko.sveta" kad me
bude posetio prvom prilikom, a ono što mene (i vas) najviše
interesuje je - kako je prošao u fotografisanju :)
Nekim njegovim idijotom :) (nisam ja u pitanju ;) odškljocao je
dvadesetak snimaka već prvih par dana i razvio film u najpoznatijoj
bugarskoj foto-trgovini, čini mi se AGFAS.. po ceni od sveukupnih
7-8 DM.. Kaže da je izrada daleko ispred naše :) cena takođe,
a sama foto-radnja u Plovdivu - ko kuća ;)
Bugari mnogo ulažu u fotoopremu i AGFAS je što se tiče zastupljenosti
foto kvaliteta u susednoj zemlji, na prvom mestu..
A Beo-Fototehna proizvodi jedan razvijač i jedan fiksir.
Tek da se zna.
fotografija.23crncic,
-> #11, kum.djole >> s negativa, pripazi da ga ne izgrebeš i zakači štipaljkom s oba
>> kraja kako bi se brže osušio i ispravio.
Dalje ?
fotografija.24peri,
-> #16, kenza> Jel izradjuje neko fotografije 9*13 u boji, po ceni manjoj od
> onih u gradu (za sada nadjoh po 70 para).
Javi mi ko to radi, ja sam nasao za 80 para. Please. (kvalitet ?)
fotografija.26kum.djole,
-> #23, crncic+>> >> s negativa, pripazi da ga ne izgrebeš i zakači štipaljkom s oba
+>> >> kraja kako bi se brže osušio i ispravio.
+>> Dalje ?
Oooo :)
Vidim da ima interesenata da se lekcijica nastavi :))
Ja, kao osobito zaluđen, prihvatam izazov..
A i da malo obnovim gradivo %)
Po razvijanju filma, završen je proces "izrade negativa" odnosno
tog bivšeg filma na kome sada uočavamo kako smo uradili pos'o :)
Sledeći korak je izrada crno-belih fotografija.
Za izradu fotografija potrebno je malo više uslova.
Recimo, jedna improvizovana mračna komora - poželjno je da to bude
kupatilo zbog prisustva vode i odsustva prašine :) mada je moguće
komoru napraviti u bilo kom delu stana kome je svetlost nešto manje
pristupačna. Osnovni zadatak u improvizaciji komore je sprečavanje
propuštanja belog svetla, što se može postići tamnim duplo-postavljenim
zavesama, kartonskim pločama ili - jednostavno zapušiti tamo gde curi.
Kada ugasite svetlo u mračnoj komori ne sme ništa da se vidi osim mraka.:)
Za rad u mračnoj komori potrebno je sigurnosno svetlo koje nema
uticaja na foto-materijal (pažnja: papir! i niskoosetljive filmove),
jačine do 15W kroz crveni ili žuto-zeleni filter postavljen iznad
stola na kome izrađujemo fotografije. Materijal nije svetlosno osetljiv
u ovim uslovima jer je fabrički senzibilisan da fotohemijski reaguje
samo na belu svetlost (po osnovnom Grotosovom zakonu fotohemije,
fotohemijski reaguje samo apsorbovano svetlo, što u slobodnom prevodu
ptaktično znači da se crveno i žuto-zeleno odbija o foto-emulziju).
Međutim iako nisu osetljivi na snop zelene, žute, narandžaste i crvene
svetlosti, papiri (fotomaterijali) su osetljivi na prejak intenzitet bilo
koje svetlosti - zato treba obratiti pažnju da oni budu uvek što dalje
od izvora svetla sigurnosne sijalice (filter) a da sijalica u filteru
ne bude jača od propisane (10 do 15W za normalan rad).
Fotoosetljivi materijal koji se koristi u komori prilikom izrade
fotografija je oslojeni specijalni papir, polukarton, karton ili plastika
različitog formata (6x9, 9x13, 10x15, 13x18, 18x24, 24x30, 30x40...),
gradacije (5 osnovnih vrsta - meki, specijal, normal, kontrast i tvrdi),
različitog tipa površine (sjajna, mat, prirodna, velvet, kristal, raster),
i različite osetljivosti (slow, speed, normal) kao i paramatera foto-
reakcionih veličina koji se proizvodnjom stalno usavršavaju..
Papir je oslojen fotoosetljivom emulzijom pojačanom želatinom, žućkaste
je boje i količina zrnaca po cm. iznosi oko 180 zrnaca. Emulzija se sastoji
od zaštitnog sloja, emulzionog sloja i vezivnog sloja - svi zajedno čine
tečnu masu sjedinjenu s adekvatnim želatinom, ravnomerno fabrički premazanu
preko foto-papira u sloju od 0.010 mm.
Sama emulzija je fotoosetljiva zbog sastava kristala srebrohalogenida,
obično AgBr, HgCl, HgB, AgJ (što uglavnom važi i za filmove i za papire,
dok za pojedine materijale (diapozitive) važi AgBr i smeša AgBr/AgCl).
Kada zrnca srebrohalogenida reaguju sa belom svetlošću, nastaje latentna
(nepostojeća slika) i izdvaja se elementarno srebro (Ag0) i elementarni brom.
Kada spustimo foto-papir u razvijač, grupisana zrnca Ag0 fotohemijski
reaguju dajući crne tonove i samim tim vidljivu sliku.
Fotografija umnogome zavisi od papira koji ćemo koristiti - osim što
papir ne sme biti suviše star niti (iako zaštićen) izložen svetlosti
i stalnim promenama temperature, moramo izabrati onaj koji nam
najviše odgovara - obično je to papir, normalne gradacije i brzine
i sjajne površine.
Za izradu fotografija, kao i u slučaju s filmom, potrebni su nam
razvijač i fiksir, kojih takođe ima više vrsta.
Razvijač se sastoji od hemikalije za razvijanje (npr. Hidrohinon),
alkalije (NaOH, KOH - NaCO3, KCO3), konzervans (Na2SO4), kalijumbromid
(KBr) koji sprečava mrenu na foto-materijalu, i rastvarač (H20 dst.).
Što se tiče pozitiv razvijača (razvijača za izradu fotografija) razlikujemo
normalne, mekane, tvrde, tonske, razvijače za posebne vrste papira
(hloro-bromne, dokument, ozilograf..) no postoje i univerzalni razvijači
kojima možemo razvijati i filmove i fotografije. Razvijači se takođe
razlikuju po brzini - rapidni i vremenski, u zavisnosti od količine
alkalije od koje zavisi kontrast i brzina razvijanja, kao i od
koncentracije (1:1, 1:2, 1:3..). Što je veća koncentracija, to je veća
i količina alkalije na kojoj je sam razvijač i zasnovan.
Usled sporijeg razvijanja i dugotrajnih i blažih reakcija između hemikalija
i svetlosnoosetljivih zrnaca kako bismo dobili mekši kontrast i sitnije
zrno, koriste se razblaženi razvijači u razmerama 1:2, 1:3 i većim.
Fiksiri sprečavaju da se dobijena slika dalje menja - zaustavljaju
svaku osetljivost materijala na belo svetlo time što otapaju višak
srebrohalogenida i stvaraju lakotopiva kompleksna jedinjenja srebra.
Kao sredstvo za stvaranje tih jedinjenja koriste se amonijak, tiosulfati
i cijanidi. Dobijeni lakotopivi kompleks odstranjuje se prilikom samog
fiksiranja rastvaranjem ili ispiranjem čistom vodom nakon fiksiranja.
Za spravljanje fiksira potrebni su nam natrijum-tiosulfat i natrijum-
bisulfit razmere 250:15g za negative i 250:25g za pozitive (zanemarljivo..).
Razlikujemo više vrsta fiksira - neutralne, kisele, brze i fiksire
sa stipsom (u pogledu rastvora za fiksiranje). Brzina fiksiranja zavisiće
od temperature, koncentracije i karakteristika foto-sloja - dakle
gotovo identično kao kod razvijača. Proces fiksiranja traje oko 10 minuta,
s tim što je svako duže fiksiranje od propisanog škodljivo za fotografije
jer se pomenuti lakotopivi kompleksi talože na površini dobijenih
fotografija i stvaraju žućkaste mrene (takođe zastupljeno ukoliko se
fotografije dobro ne isperu od fiksira).
Između razvijača i fiksira potpada - obična voda :) u ulozi prekidača.
Sa blagim dodatkom sirćeta (oko 20-ak kapi na 500ml vode) prekidač
ima zadatak da odstrani prisustvo razvijača na fotografiji i ne dozvoli
mešanje hemikalija (pažnja: prisustvo razvijača u fiksiru i obrnuto
je nedopustivo u radu - oni se razlikuju i po sastavu i po svojstvima!)
Komora je spremna, spreman je materijal, razvijač, fiksir, tu je i filter.
Međutim, ono bez čega ne možemo ni da se slikamo je _projekcioni aparat_.
Projekcioni aparat je glomazni :)) projektor negativa na foto-materijal.
Prosto rečeno.
U svom sastavu ima postolje, stub, glavu, i odvojenu "masku" za
postavljanje foto-papira u odgovarajući ram. Postolje je obično od
drveta površine 40x70 cm, stub dijagonalan ili vertikalan s klizačem,
maska za papire formata do 30x40 cm sa lenjirima koji pritiskaju rub
papira kako bi ceo bio ravnomerno osvetljen, dok je glava dosta složeniji
deo projekcionog aparata - sastoji se od komore za osvetljavanje,
maske u koju se stavlja negativ (dakle imamo dve maske, jednu za papir
ispod projekcionog, a drugu za negativ unutar projekcionog :), i komore
sa mehom i objektivom koja stvara projekciju slike negativa.
Razlikujemo dva tipa komore za osvetljavanje - konenzatorsku i difuznu.
Kondenzatorska komora za osvetljavanje sastoji se od balon opal-mlečne
sijalice jačine oko 150W, jednostrukog, dvostrukog ili trostrukog
kondenzatora koji svetlost sijalice razlaže i usmerava na negativ i
prolazeći kroz njega i objektiv stvara projekciju na foto-papir.
Prvenstvena namena aparata sa kondenzatorima je c/b fotografija.:)
Difuzne komore za osvetljavanje poseduju halogenu sijalicu i mlečno
staklo - ove konstrukcije zastupljene su u aparatima sa "kolor-glavom"
tj. aparatima za izradu kolor fotografija. ;)
Važan deo (čuj važan, neophodan :) aparata za povećavanje je objektiv.
Objektiv je klasičan - fotografski, čak se može koristiti i onaj
koji imate na relfeksnim aparatima. Postoji dakle prsten koji reguliše
otvor blende što je takođe od velikog značaja i prilikom izrade
fotografija (kao i prilikom snimanja, tako i u komori sve nađe
svoje mesto i sve gotovo ima propratnu sličnost i prilikom izrade :)
Razlikujemo više vrsta objektiva - u zavisnosti od veličine negativa.
Format negativa čižna daljina objektiva (mm)
24x36 mm 50
6x6 cm 75-80
6x9 cm 100
9x12 150
Na projekcionom aparatu nalaze se dva prstena - jedan za povećavanje
formata (na stubu), drugi za uoštravanje (na mehu, iznad objektiva).
Pojedini aparati ispod objektiva poseduju crveni kružni filter koji
sprečava prodor belog svetla ukoliko je aparat stalno uključen
(eksponiranje se vrši pomeranjem kružnog flitera).
Ah, eksponiranje.
Da i to objasnim pa da se odmorim %)
Ekspozicija je, po opštoj formuli, proizvod intenziteta svetlosti i
vremena osvetljavanja, kraće E = I x t
Intenzitet svetlosti je u ovom slučaju 150W (sijalica) ukoliko je
blenda u potpunosti otvorena. Vreme osvetljavanja se u zavisnosti
od blende povećava ili smanjuje. Tako dobijamo konačan proizvod,
ekspoziciju - dok ovamo sijalica osvetljava papir, sat za eksponiranje
meri odgovarajuće vreme i prekida eksponiranje tačno kako smo utvrdili.
Sad imamo i projekcioni aparat :)
U sledećoj "lekciji" znatiželjnicima ću zaista objasniti kako se izrađuju
fotografije u mračnoj komori, na šta treba obratiti pažnju itd..
Ovo je bio mali uvod :)
PS: Ne znam kuj me tero da ovo pišem, al baš mi je drago što se
interesuješ/interesujete :)
fotografija.27peri,
-> #16, kenza> Jel izradjuje neko fotografije 9*13 u boji, po ceni manjoj od
> onih u gradu (za sada nadjoh po 70 para). Potrebna je izrada oko
> 300 komada.
ok. danas sam vidio u foto Urosevic (mislim da se tako zove), razvijanje
kolor filma (36 snimaka) 7.50 din i izrada fotografija 9x13, 0.75 din.
Napominjem da je ovo cena po komadu, a kao sto znas, ova gore (0,70) ti je
popustom na vecu kolicinu.
Ova radnja se nalazi kod crkve Svetog Marka, nasuprot zgrade Narodne banke
Jugoslavije (Bul.Revolucije ?).
Pozdrav.
fotografija.28batman,
B-)ok. danas sam vidio u foto Urosevic (mislim da se tako zove), razvijanje
B-)kolor filma (36 snimaka) 7.50 din i izrada fotografija 9x13, 0.75 din.
B-)Napominjem da je ovo cena po komadu, a kao sto znas, ova gore (0,70) ti je
Auuuu... Ala je taj Beograd skup. Kod nas (u Kragujevcu) jedna fotka kod
naj fotografa je 70 para dok je razvijanje filma 7 din. A naravno, to je
ako se pravi na malo.
Brat Bat
fotografija.29mnikolic,
-> #28, batman> Auuuu... Ala je taj Beograd skup. Kod nas (u Kragujevcu) jedna fotka kod
> naj fotografa je 70 para dok je razvijanje filma 7 din. A naravno, to je
Evo ti za još veću satisfakciju podatak da "Elite" foto radnja naplaćuje
simpatičnih 1.20 za 9x13, i surovih 6 za 13x18. Kad bih ja znao da će oni
za te pare da rade probe za svaku fotku i saslušaju me šta hoću, možda
bismo i mogli da razgovaramo, ali... Inače, u cenovniku im stoji još puno
tako lipih informacija; kao npr. da Kodak Ektar 1000 cene 50 dinara!!! (za
one koji su čuli za poduhvat "turnir", jedan takav je ispucan tamo)
Da iskoristim priliku i za jedno pitanje. Interesuje me da li je neko od
prisutnih posmatrača u ovoj temi imao prilike da radi sa filmovima čija je
osetljivost iznad 1000 ASA? Zanima me kakvi rezultati mogu da se očekuju,
da li je potreban specijalan postupak za razvijanje i da li postoji radnja
(u Beogradu) u kojoj bih mogao pouzdano da razvijem takav materijal? Pored
Ektar 1000 filma koji mi je poznat, čuo sam samo još za Fuji Super G 1600
ASA od koloraca. Kod c/b znam za Kodak T-Max 3200 (!!??) i Fuji Neopan
1600. So, vredi li da pravim eksperiment, fotografisao bih enterijer neke
crkve/katedrale, iz ruke, bez umjetne rasvete.
m.
fotografija.30kum.djole,
-> #28, batman+>> Auuuu... Ala je taj Beograd skup. Kod nas (u Kragujevcu) jedna fotka kod
+>> naj fotografa je 70 para dok je razvijanje filma 7 din. A naravno, to je
+>> ako se pravi na malo.
Ma.. dok stigne cena do Kragujevca.. ;)
Uzgred, koji je to naj fotograf ?
fotografija.31vujos,
-> #29, mnikolic¨>Da iskoristim priliku i za jedno pitanje. Interesuje me da li je neko od
¨>prisutnih posmatrača u ovoj temi imao prilike da radi sa filmovima čija je
¨>osetljivost iznad 1000 ASA? Zanima me kakvi rezultati mogu da se očekuju,
¨>a li je potreban specijalan postupak za razvijanje i da li postoji radnja
Koliko znam razvijaju se klasično u procesu C-41 (ili neki drugi)
u svim fotografskim radnjama, kao i 100, 200... ASA. Printeri su
obično naštelovani tako da nema problematike ni oko izrade samih slika.
Isto je i za slajd film (samo što ne ide u C-41 ;)
fotografija.32kenza,
-> #29, mnikolic(;> Evo ti za jos vecu satisfakciju podatak da "Elite" foto radnja
(;> naplacuje simpaticnih 1.20 za 9x13, i surovih 6 za 13x18. Kad bih ja
Elite na kolicinu od 300 komada daje popust od 20 %, sto opet izadje
skuplje nego kod ostalih :(
fotografija.33batman,
-> #30, kum.djoleB-)Ma.. dok stigne cena do Kragujevca.. ;)
B-)Uzgred, koji je to naj fotograf ?
Neki put je to i bolje da cene putuju dugo dovde. Samo kad bi povišice plata
išle malo brže od povišica cena...
Fotograf je Sony, ako ti nešto znači. Foto Sony.
Inače našao sam mesto kod nas i za 50 para ali nikomer ne bih preporučio to
mestašce :)
Brat Bat
fotografija.34zizic,
Prodaje se ZENIT 12 u voznom stanju. Šteta je da hvata prašinu, pa ako ima
zainteresovanih, dao bih ga povioljno...Koliko povoljno, ne znam ni sam, ali
recimo oko 100 din.
ponude na mail ili 334-383, NBranko
fotografija.35kum.djole,
"Evzoni fotografos", zahvaljujući Dušku Crnčiću, ljubiteljima
fotografije i fotografske umetnosti sa Sezama, poklanja nekoliko
izabranih (ne)dela..
Panj.jpg
Bakadeka.jpg
Marija.jpg
Varilac.jpg
-
Electro.jpg (uz poruku o "Elektronskoj fotografiji" - Šumice)
fotografija.36kum.djole,
"Evzoni fotografos" - 28.01.1995.
Panj.jpg
(c/b, Flexaret 6x6, ORWO 120 20DIN, Efke 13x18)
panj.jpgfotografija.37kum.djole,
"Evzoni fotografos" - '93
Bakadeka.jpg
(kolor, Zenit E, Fuji HG 21DIN, Fujicolor Jadran 13x18)
bakadeka.jpgfotografija.38kum.djole,
"Evzoni fotografos" 18.01.1993.
Izvinjavam se na dezinformaciji, sledeće dve fotografije su u
GIF formatu..
Marija.gif
(c/b, Zenit E, Fomapan 21DIN, Tetenal speed, soft-mat 9x13)
marija.giffotografija.39kum.djole,
"Evzoni fotografos" '94
Varilac.gif
(c/b, Zenit E, ORWO NP20, Tetenal speed, hard-mat 9x13)
varilac.giffotografija.40kum.djole,
Electro.jpg
E ovo je elektronska fotografija.
Ko se malo dublje udubi možda prepozna i linije.
To je uslikano onda kad sam okačio tekst o "Elektronskoj fotografiji"
sa predavanja u Šumicama, kad sam im poslužio kao eksperimentalno
zamorče. Odbio S.Vukadinović svetlo o plafon, turio kameru i zamrz'o me.
Dakle, na slici favorit kasačkog derbija '95 na beogradskom hipodromu,
grlo "Karirani i tmurni".
Kolor - JPG (mada je originalan TIF doosta bolji).
electro.jpgfotografija.41batman,
-> #34, zizicB-)Prodaje se ZENIT 12 u voznom stanju. Šteta je da hvata prašinu, pa ako
B-)ima zainteresovanih, dao bih ga povioljno...Koliko povoljno, ne znam ni
B-)sam, ali recimo oko 100 din.
Sad sam kupio 12-icu u Solunu za iste te pare.
Brat Bat
fotografija.42vvelisavljev,
Imam fotoaparat PENTACON PRAKTICA MTL3. A ono što nemam je
baterija. U uputstvu piše da se "za automatsku eksponažu koristi
elemenat oksida žive PX 625 ili neki drugi tip nominalnog napona od
1.35V". Jel postoji ovako nešto u Beogradu? Ako postoji molio
bih neku dobru dušu da mi kaže gde ima da se kupi.
Pozdrav, Vladimir!
fotografija.43denis,
Dobio sam malu kameru REVUE super 8-pocketL ali bez ikakvog uputstva. Prvi
put imam u rukama tako nesto i ne znam kako se rukuje.
Sa strane ima dva dugmeta * auto+ i * 36/s kao i jedan prekidac kojim se
prebacuje na nesto sto je oznaceno sa krugom ili na krug sa tackom u sre-
dini? Takodje ima i potenciometar na kom pise auto, + man -. Ima i neku
skalu (kao na radiju sa ft 0-50 i m 0-15) i crvenu sijalicku kraj koje pise
test. Tu je i jos neka skala (stoji uspravno). Na gornjem delu je dugme
koje se verovatno pritiska kad se snima, prekidac za, verovatno dnevno i
vestacko svetlo i tockic za izostravanje slike.
Na kameru se kaci deo u koji idu 4 baterije od 1.5 V.
Ako neko zna cemu sta sluzi i kako radi ovo cudo molio bih ga da mi objasni.
Zanima me takodje gde mogu da nadjem film, koliko otprilike kosta i da li
to neko razvija i da li moze posle da se prebaci na VHS. Verujem da kavali-
tet nije nesto extra ali verovatno moze da posluzi.
fotografija.44vstan,
-> #42, vvelisavljev> Imam fotoaparat PENTACON PRAKTICA MTL3. A ono sto nemam je
> baterija. U uputstvu pise da se "za automatsku eksponazu
Trebalo bi da ima u svakoj radnji bolje opskrbljenoj bakterijama,
zatim kod fotografa. Rec je o rasprostranjenom modelu.
fotografija.45vstan,
-> #43, denis> skalu (kao na radiju sa ft 0-50 i m 0-15)
Duzina neutrosene trake. Kaseta prima 15m filma.
> Ako neko zna cemu sta sluzi i kako radi ovo cudo molio bih ga
> da mi objasni. Zanima me takodje gde mogu da nadjem film,
> koliko otprilike kosta i da li to neko razvija i da li moze
> posle da se prebaci na VHS. Verujem da kavalitet nije nesto
> extra ali verovatno moze da posluzi.
Kao prvo - kvalitet je sigurno bolji nego VHS ili 8,
kao drugo - batali ovu radnju. Ova tehnika je u
izumiranju. Tesko ces naci kasete, koje su trajanja
svega 3min i 20sec.
fotografija.46vvelisavljev,
-> #44, vstan> Trebalo bi da ima u svakoj radnji bolje opskrbljenoj bakterijama,
> zatim kod fotografa. Rec je o rasprostranjenom modelu.
Ono zbog čega sam se ja zabrinuo jeste to da nisam mogao da
nađem dotičnu bakteriju nigde u Zrenjaninu i to čak ni u
prodavnici "Optika" koja je predstavnik prodavnice "Cineoptic" iz
Novog Sada, a koja se opet nalazi u Pentacon Service knjižici.
Al' ipak, hvala na pomoći. Potegnuću prijatelje iz Beograda.
Pozdrav, Vladimir!
fotografija.47kum.djole,
-> #44, vstan+>> Trebalo bi da ima u svakoj radnji bolje opskrbljenoj bakterijama,
Bakterijama ;))
+>> zatim kod fotografa. Rec je o rasprostranjenom modelu.
Proveriti u "Cinephoto" u ulici Narodnog fronta, ili u "PHOTO SHOP-u"
u ulici Vojislava Ilića, jedna stanica trolom pre ATŠ.
fotografija.48crncic,
-> #35, kum.djole >> "Evzoni fotografos", zahvaljujući Dušku Crnčiću, ljubiteljima
Jel ovo naziv fotografske radnje ? :)
P.S. - Baci taj .JPG ;)
fotografija.49kum.djole,
-> #48, crncic+>> >> "Evzoni fotografos", zahvaljujući Dušku Crnčiću..
+>> Jel ovo naziv fotografske radnje ? :)
Jest vala, naziv firme u kojoj sam predsednik, direktor prodaje,
direktor marketinga, šef odeljenja, nekoliko službenika i čistačica. :)
Dakle, u mojoj firmi svi rade za mene i svi meni daju pare ;)
fotografija.51batman,
Evo jednog lijepog jpg-a. Sumrak negde u Grčkoj
Brat Bat
sumrak.jpgfotografija.52batman,
Evo jos jedne lepe
kanal.jpgfotografija.53boris,
Hi!
Obraćam se ljubiteljima slajdova, a i ostalima za pomoć.
Elem, crkla mi je sijalica na slajdari. Sve bi bilo O.K. da ona nije
stara više od 20 god. Elem, da li neko zna neku radnju ili nekoga ko
nabavlja takve stvari napolju, jer po nekim saznanjima još se može naći
preko grane.
Radi se o slajdari ASPECTOMAT 300, zapadnonemačke proizvodnje a
sijalica je 300 W i 220 V.
Pozdrav Boris
fotografija.54batman,
Evo malo grGrčke istorije...
partenon.jpgfotografija.55batman,
Za ovo je jedan moj drug rekao da mu liči na smak sveta
Brat Bat
smak2.jpgfotografija.56kum.djole,
"Politika" 09.06.1995.
Povodom izložbe "150+5 - Slike prolaznosti"
FOTOGRAFIJA KAO UMETNOST
----------------------------------------------------------------------
Prvi put kod nas 50 fotografa poklonili
Muzeju primenjene umetnosti po jedno svoje delo.
Milanka Todić: "U modernoj srpskoj fotografiji dominantne su
modna i reporterska" (jer su najlakše, prim. kum.).
- Budući da ove godine slavimo stogodišnjicu filma i prihvatili smo ga
za umetnost, tada nema razloga da iz umetnosti izuzmemo fotografiju,
čijih 155 godina postojanja obeležavamo takođe ove godine - kaže dr
Milanka Todić, viši kustos Muzeja primenjene umetnosti i autor izložbe
fotografija "150+5 - Slike prolaznosti", otvorene ovih dana u foajeu
Dvorane kulturnog centra u Beogradu. Ova izložba, koja će biti otvorena
do kraja meseca, predstavlja završnicu projekta "Zamisli život bez
fotografije" čiji je cilj da doprinese uvođenju visokih standarda u
pogledu vrednovanja fotografskih ostvarenja, kvaliteta štampe, izlaganja
i marketinga.
- Izložba daje presek srpske fotografije u periodu od 1989. do 1995.
godine kada je, nakon 150-godišnjice fotografije, postalo očigledno
da je ona jedan od najznačajnijih medija ovog veka - kaže Milanka
Todić, koja je svojevremeno doktorirala na temi "Istorija srpske
fotografije". - Svoja dela izlažu autori koji su u ovom periodu
ogromne materijalne, društvene i moralne krize sačuvali kreativnu
energiju.
Specifičnost ovog projekta jeste, pre svega, u tome što će 50 autora
izlagača pokloniti Muzeju primenjene umetnosti po jedno svoje delo,
što kod nas do sada nije bila praksa.
- Muzej već ima lepu kolekciju fotografija iz XIX veka koja obuhvata
3.500 radova, ali sada ćemo biti bogatiji za 50 fotografija ovog
perioda - kaže Milanka Todić. - Bilo je, naravno, i fotografa
koji nisu prihvatili naš uslov o donatorstvu, jer su smatrali da
oni ne treba da finansiraju kulturu, ali njihovo je pravo da tako
misle. Ja sam veoma zahvalna autorima koji su pristali da poklone
svoja dela, jer će ona ostati kao trajno svedočanstvo o stanju naše
fotografije ovog perioda.
Moderna srpska fotografija je žanrovski veoma šarenolika a između
aktuelnih autora postoji veliki generacijski raskorak, što je
(i jedno i drugo) veoma dobro, smatra Milanka Todić. Ne postoji
dominantna tema, ali kad je reč o žanru dominira modna fotografija
zato što za nju postoji tržište . Ta vrsta fotografije danas ima
naručioca i kupca (i ti to zoveš 'umetnošću' ?? prim. kum.).
- Neki smatraju da modna fotografija nije umetnost (kahm, prim. kum.),
ali ja nisam isključiva i mislim da i komercijalna fotografija može
da bude kreativna - objašnjava dr Todić - Kao pandan modnoj imamo
veoma razvijenu, i po mom mišljenju, uspešnu dokumentarnu fotografiju,
fotoreportažu. Mi smo sada, zbog ovakvih okolnosti, zanimljivo
područje za svet kad je reč o reporterskoj fotografiji i naši autori
poput Miloša Cvetkovića, Dragoljuba Zamurovića, Peđe Kujundžića,
Tomislava Peterneka i Milinka Stefanovića, uspešno rade za svetske
agencije "Rojter", "Gama pres" i druge.
Ne zaostaje ni portret (bravo teta Milunka ! prim. kum.), taj večni
fotografski žanr. Pri tom, ima autora koji slede klasičnu liniju
crno-belog portreta naglašene dokumentarnosti, ali i onih mladih
(Marija žalić, Nebojša Babić, Ivan Bukumirović i Miloš Obradović)
koji u ovaj žanr unose eksperiment.
Generalno, u savremenoj srpskoj fotografiji, ipak, nije moguće
prepoznati naglašene socijalne tendencije iako je vreme o kome ona
treba da govori prepuno društvenih previranja i ljudskih drama.
Možda je, kaže Milanka Todić, ovu pojavu delimično moguće objasniti
činjenicom da su na savremenoj fotografskoj sceni u Srbiji i dalje
uglavnom amateri koji oblikuju vlastita estetska nastojanja a da
pri tom ne moraju i ne mogu postići visoke profesionalne domete.
Otuda je nužna institucionalizovana briga o fotografiji, čemu bi
najviše doprinelo osnivanje muzeja fotografije za koji je bitku
Milanka Todić započela još pre pet godina. Ima li nade da se ova
inicijativa realizuje ?
- Za sada, nažalost, nema, ali od te ideje ne treba odustati.
Ove poklonjene fotografije su kamen temeljac za budući muzej
fotografije. Možda je dobar put sakupiti što više dela, pa kada
taj broj bude impozantan, pitanje osnivanja takve institucije
postaviće se samo od sebe. Najvažnije je što ljudi počinju da
shvataju da je fotografija, ipak, medij bez koga se ne može -
kaže na kraju Milanka Todić.
Gordana Popović
Kum..
EF
fotografija.57kum.djole,
Dve izložbe u Sirogojnu
-------------------------------------------------------
U Sirogojnu su ovih dana otvorene dve zanimljive
izložbe fotografija.
Prva je posvećena starim zanatima. Među izlagačima su:
Milinko Stefanović, Miodrag Miladinović, Gordan
Pomorišac, Dragoslav Ilić, Miloš Zdravković, Dragan
Pešić, Milan Marković, Zoran Đukić i drugi.
Druga izložba govori o izgradnji hrama Svetog Save na
Vračaru i podizanju kupole teške četiri hiljade tona.
Autor izložbe je Petar Otoranov, doajen jugoslovenske
umetničke fotografije i dugogodišnji foto-reporter
lista "Politika". Izložba je otvorena do 15. juna.
-------------------------------------------------------
Kum..
EF
fotografija.58vstan,
-> #53, boris> Radi se o slajdari ASPECTOMAT 300, zapadnonemacke proizvodnje a
> sijalica je 300 W i 220 V.
Mnogo jaka sijalica za ono malo parce filma.
fotografija.59bjevdjic,
FOTOGRAFIJA-BIJENALE-NAGRADE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 12. juna (Tanjug) - čiri Bijenala jugoslovenske
fotografije "Fotograf 1993-94" danas je saopštio imena
dobitnika nagrada.
Prvu nagradu za fotografiju dobio je Aleksandar Kelić,
a drugu dele Milinko Stefanović i Aleksandar Kujučev.
Dobitnici treće nagrade su Zoran Đukić, Dragan
Tanasijević i Miodrag Miladinović.
Na konkurs je stiglo 1906 radova 315 autora iz 22 foto
kluba. Teme ovogodišnjeg bijenala bile su portret, akt,
ruke, komunikacije, etnologija i priroda.
Bijenale su organizovali Foto savez Jugoslavije, Foto-kino
savez Srbije i beogradsko preduzeće ABM. Nagrađene fotografije
biće izložene od 13. do 15. juna u Centru za kulturu u sport
u beogradskom naselju Šumice.
fotografija.60boris,
-> #58, vstan>> Radi se o slajdari ASPECTOMAT 300, zapadnonemacke proizvodnje
>> a sijalica je 300 W i 220 V.
>
> Mnogo jaka sijalica za ono malo parce filma.
Zato ima ventilator ispod :) a vidi se .....
Pozdrav Boris
fotografija.61kum.djole,
Zahvaljujući budućem velikom fotografu i umetniku, Milici Bogovac
(umetničko Cikili:) u prilici smo da pročitamo kaj nam se sprema
pod okriljem nove tehnologije..
- - -
^ FOTOGRAFSKE RADNJE PRED ZATVARANJEM ^ NOVA GENERACIJA FOTO APARATA KOJI
UMESTO FILMA KORISTI DISK ^ FOTOGRAFIJE SE PREBACUJU U KOMPJUTER PREKO KABLA
ILI SA DISKETE, A PORED STANDARDNOG IZLAZA MOGUĆE JE DORADITI I FOTOMONTAčE
Po svemu sudeći fotografske radnje bi uskoro mogle da ostanu bez posla jer
im polako odumire "osnovno sredstvo rada" - film. Naime, na tržištu se
pojavilo nekoliko digitalnih foto-aparata koji omogućuju da se slika u roku od
samo nekoliko minuta, sa foto-aparata preseli na kompijuter.
Beogradski časopis "Info" je sproveo test nekoliko ovakvih foto-aparata
koji će najverovatnije uskoro biti u kućnoj upotrebi jer im cena pada iz
,eseca u mesec. Mašine su uradjene za sve potrebe - od pravljenja kućnih
fotografija, do profesionalanog rada, a cene su ipak još uvek ograničavajući
faktor. Naime, najpopularniji Logitekov "Fotoman Plus", koji daje crno.bele
slike, košta nešto više od 1.000 maraka, kao i "Quicktake 100" firme Apple,
proizvodjača "Mekintoša" << ;) >>
Ovi foto-aparati pretvaraju analogni zapis u digitalni koristeći CCD
senzorsku tehnologiju koja se nalazi u običnim video kamerama. Razlika je u
tome što se informacija ne zapisuje na traku, već se elektronski signali
pretvaraju u digitalne ekvivalente i kao takvi pohranjuju u DRAM-u, na mini
flopi disku ili na PCMCI hard disku. Nakon toga ostaje da se kroz kabl prenesu
u računar. Dalji postupak je kao prilikom rada sa bilo kojoj fotografijom.
Naime, dobijena slika se može provući kroz jedan od mnogobrojnih programa za
obradu slike, na primer Adobe photo Shop, gde se može doraditi ili napraviti
foto-montaža što znači da se može dobiti izuzetno kvalitetna slika.
Ograničavajući faktor je izlazak za štampu. Naime, ukoliko još uvek postoje
stare dobe navike da se pravi klasičan foto-album, to iziskuje dobar laser za
štampanje fotografije, najmanje 1.200 din, što je ipak luksuz. Medjutim,
ukloliko se ipak prilagodimo vremenu te predjemo na kompijutersko arhiviranje
fotografija, novi foto-aparati bi se veoma brzo isplatili jer nema nikakvih
dodatnih ulaganja u film i razvijanje.
Pored navedenih foto-aparata, testirani su i Canonovi ION RC-260/560 i
Kodakov DCS420. Prvi model 260 koji sa dodacima košta oko 1.200 dem omogućuje
24-bitnu kolor fotografiju sa prikazom na PC-ju,MAC-u ili TV-u, ima i
daljinski upravljač za TV, kao i prateći softver. Ovaj foto-aparat je namenjen
prevashodno kućnoj upotrebi za razliku od modela 5600 koji je za profesionalni
rad, a samim tim i cena je veća - oko 6.000 dem.
Najjači model je svakako Kodakov DCS420, namenjen profesionalcima. Sistem
se sastoji od Nikonovog 1190 35mm, SLP foto-aparata i Kodakovog DCS420 koji se
uključuje na dno aparata, tamo gde obično stoji motor. Kamera je ista kao i
bilo koji drugi SLP, na nju je moguće staviti bilo koji Nikonov F objektiv, a
taj izbor je više nego širk. Ujedno N90 je jedini model na koji je moguće
priključiti DCS420. Sam DCS postoji u tri varijante: 36-bitni kolor,
monohromatski i infra-crveni za noćna snimanja. CCD (14,9mm) senzor hvata
svaku sliku u koloru generise je na DAC čip koji digitalizuje analogni signal,
beleži ga u DRAM-u i onda zapisuje kao 1,5 Mb fajl na 105Mb Maxtorovom PCMCIA
hard DCS-u. Za sada, na jendom disku mogu biti zabeležene 64 kolor fotografije
Postojeća baterija se puni na svakih 1.000 snimanja, a kamera uz svaku sliku
može da se zabeleži i zvuk. Cena ovog profesionalnog aparata je oko 18.000 dem
Cikili :)
fotografija.62dvesic,
Vrlo je HITNO :)
Zna li neko gde u Beogradu rade CRNO-BELI automati za slikanje
(znate ono : 4 razne fotke).
Pozdrav,
Dejan.
fotografija.63kum.djole,
-> #62, dvesic> Zna li neko gde u Beogradu rade CRNO-BELI automati za slikanje
> (znate ono : 4 razne fotke).
Koliko je to hitno ?
Probaj kod bioskopa "Kozara", tamo je nekad bio c/b automat.
Ako nema toga u gradu, predlažem kompromisno rešenje ..ma wr kum.djole :)
fotografija.64djcorto,
-> #61, kum.djole>> Cikili :)
Kume, ti si ovo prekucavao ????? Ala imas zivce, svaka cast !
fotografija.65kum.djole,
-> #64, djcorto> Kume, ti si ovo prekucavao ????? Ala imas zivce, svaka cast !
Apsolutno NE! :)
To je prekucala Cikili, a njeni su živci ko sajle %)
Sva zasluga pripada njoj, ja sam samo medij koji je jednu dobru
poruku prosledio na pravo mesto O:) ..a to da li će nam se ona
priključiti na pravom mestu, pokazaće vreme :O
Ala sam rekao ovo zadnje, ko Goran Đorović - Smeško :E ;(
fotografija.66djcorto,
-> #61, kum.djole>> Cikili :)
Kume, ti si ovo prekucavao ????? Ala imas zivce, svaka cast !
fotografija.67kum.djole,
-> #66, djcorto+>>> Cikili :)
+> Kume, ti si ovo prekucavao ????? Ala imas zivce, svaka cast !
Još ćeš me ubediti da sam stvarno ja to prekucao.. ;))
Cccc.. em skori tata, em %)... divna kombinacija O:)
fotografija.68bjevdjic,
BEOGRAD-FOTOGRAFIJA-IZLOčBA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 20. juna (Tanjug) - U Galeriji fotografske umetnosti,
večeras je otvorena izložba nagrađenih fotografija balkanskih
umetnika u čast desetogodišnjice postojanja Svetskog saveta
profesionalnih fotografa.
Udruženje samostalnih umetnika fotografije Srbije, koje
je član Svetskog saveta, nagradilo je, povodom tog jubileja,
Velikom nagradom "Anastas Jovanović-prvi srpski fotograf"
umetnike u nekoliko kategorija.
Za najbolju fotografiju u boji nagrada je dodeljena Izetu
Keriberu iz Turske, a za najbolji pejzaž u oblasti fotografije
Vadimu Girdi iz Rumunije. U oblasti fotonovinarstva nagrađen
je Rumun Emanuel Parvu.
Za rad na istoriji fotografije ovo priznanje su dobili Alkis
Ksantakis, član grčke Akademije nauka, za monografiju o prvom
grčkom fotografu Filiposu Margaritasu i naš književnik Zoran
Gluščević za rad "Vek i po srpske fotografije", u okviru dela
"Istorija srpske kulture".
Na izložbi su, pored fotografija autora nagrađenih ove godine,
predstavljeni i radovi iz zbirke-legata "Nikola Radošević
i savremenici iz sveta".
Večeras je saopšteno da je Udruženje pozvano da učestvuje
na ovogodišnjoj svetskoj izložbi u Pekingu i na Svetskom
festivalu fotografije i elektronske slike koji će biti
održan u Dablinu - od 15. do 19. oktobra ove godine.
Izložbu je otvorio Gluščević rekavši da se uveliko prikuplja
građa za prvu Balkansku enciklopediju fotografije.
"Tako ćemo, uz pomoć fotografije, napisati kulturnu, političku
i privrednu istoriju ovih prostora", istakao je Gluščević.
Izložba će trajati mesec dana.
fotografija.69zockey,
-> #68, bjevdjic
█čŠĐ BEOGRAD, 20. juna (Tanjug) - U Galeriji fotografske
█čŠĐ umetnosti, večeras je otvorena izložba nagrađenih
█čŠĐ fotografija balkanskih
Super, samo mi reci gde se nalazi ta Galery!
fotografija.70bjevdjic,
-> #69, zockey██ Super, samo mi reci gde se nalazi ta Galery!
Uskočka 5 (ugao Uskočke i Delijske)...
fotografija.71slom,
Zna li neko koliko kostaju
OLYMPUS SuperZoom 120
OLYMPUS Š[mju:] Zoom
fotografija.72zizic,
-> #71, slommju 1 zoom = 200 funti
Superzoom 120 = 300 funti
(najnoviji katalog engeske firme TECNO)
Nemam pri ruci ni američke ni nemačke cene, ali znam da je spomenuta firma
nešto skuplja od engleskog proseka, dakle moglo bi se naći i za nijansu
jeftinije. Ovo su cene uključujući V.A.T., dakle po povraĆaju poreza ispadne
jeftinije za još nekih 15-ak posto.
Nije nemoguće da je u USA drastično jeftinije, mada Ameri imaju običaj da
prodaju blago izmenjene modele i sa drugačijim nazivima.
Dakle, sve u svemu, 'mju' bi morao biti 400 DEM ili manje, a 120 600 DEM ili
manje ...
fotografija.73vstan,
-> #72, zizic> mju 1 zoom = 200 funti
===
Jel ovo neka nova firma ?
fotografija.74zizic,
-> #73, vstan>> mju 1 zoom = 200 funti
> ===
>
> Jel ovo neka nova firma ?
Nije. A što, pa tako stvarno pišu i anglosaksonci (bar kad se radi o konkretnom
modelu fotoaparata)? Pisao sam odgovor on-line, pa me mrzelo da tražim gde je
'Š' u ASCII-kodu.
fotografija.75djcorto,
-> #73, vstan>> Jel ovo neka nova firma ?
Ne, nego naziv Olympusovog mnooogo slatkog aparatica sa punom
automatikom, AF, kuva kafu, cuva decu..... ;)
fotografija.76vujos,
-> #75, djcorto¨>Ne, nego naziv Olympusovog mnooogo slatkog aparatica sa punom
¨>automatikom, AF, kuva kafu, cuva decu..... ;)
══════════
Aaaa, sada mi je jasno zašto ga tražiš ;)))))))))
fotografija.77djcorto,
-> #76, vujos>> Aaaa, sada mi je jasno zasto ga trazis ;)))))))))
Hoces jedan ? ;))))))))))))))
fotografija.78kum.djole,
-> #77, djcorto>> Hoces jedan ? ;))))))))))))))
Hoćete obojica ? :))))))))
...
Gonna miss you soon :(
fotografija.79djcorto,
-> #78, kum.djole>> Hocete obojica ? :))))))))
Hteli ne hteli, dobijamo :)))))
>> ...
>> Gonna miss you soon :(
Me too :((((
fotografija.80sjocic,
Evo jedne slikice Minolta fotoaparata (iz Enkarte).
Ako vam se svidi, ima jos (Olympus, kodak...)
minolta.jpgfotografija.81djcorto,
-> #80, sjocic>> Ako vam se svidi, ima jos (Olympus, kodak...)
Baci jednog Olympusa ;)
fotografija.82sjocic,
-> #81, djcorto├> Baci jednog Olympusa ;)
Sta ce ti slika Olympusa, kad vec imas sve modele ;)))
Al, ajde kad vec insistiras...
olympus.jpgfotografija.83zurzul,
-> #80, sjocic##> Ako vam se svidi, ima jos (Olympus, kodak...)
Ajde ako ti nije teško, stavi ti sve ovo na SuperSezam...
Hvala,
Vladimir
fotografija.84ljubinko,
-> #80, sjocic> Evo jedne slikice Minolta fotoaparata (iz Enkarte).
> Ako vam se svidi, ima jos (Olympus, kodak...)
Ima li NIKON ?
fotografija.85vitez.koja,
Primetio sam da se ovde skuplja neki u fotografiju upućen svet, pa bih
isti (svet) molio da mi se ne smeje, nego da mi odgovori na pitanje ;)
Elem, pitanje glasi: da li je pri slikanju sa blicem dužina ekspozicije
uvek ista?
Da objasnim... na mom fotoaparatu (Pentax Asahi ME) postoje četiri pozicije
čega-već za određivanje ekspozicije, obeležene sa L, Auto, 100X, i B.
žemu služi pozicija L, ne bih znao, jer uz nju ne može da se okine. Kada
se postavi na 'Auto', aktivira se automatika i trajanje ekspozicije
određuje sam aparat prema osvetljenju. Kada se postavi na 100X, ekspozicija
je uvek ista (kratka). Kad se postavi na B, koliko držim prst toliko traje
ekspozicija filma.
Pretpostavljam da bih za slikanje sa blicom trebao taj šta-je-već da postavim
na 100X, tj. na fiksnu ekspoziciju. Ali nisam siguran, pa zato pitam vas :)
fotografija.86vlajel,
-> #85, vitez.koja
> Elem, pitanje glasi: da li je pri slikanju sa blicem dužina
> ekspozicije uvek ista?
Da. /za početnike je DA/ inače ima i metoda sinhro sunce itd.........
> Da objasnim... na mom fotoaparatu (Pentax Asahi ME) postoje
> četiri pozicije čega-već za određivanje ekspozicije, obeležene
> sa L, Auto, 100X, i B.
L služi za sprečavanje nehotičnog okidanja,ako si slučajno
napeo zatvarač a nisi škljocnuo:)
Za blic 100X,ukoliko blic ima foto ćeliju automatski dozira
količinu svetla,ukoliko ne blenda se postavlja prema tabeli
u odnosu na rastojanje slikanog objekta.
fotografija.87djcorto,
-> #85, vitez.koja>> Elem, pitanje glasi: da li je pri slikanju sa blicem duzina
>> ekspozicije uvek ista?
Ne mora da bude, ali svaki aparat ima jednu fiksnu ekspoziciju za tu
svrhu.
>> Cemu sluzi pozicija L, ne bih znao, jer uz nju ne moze da se
>> okine. Kada se postavi na 'Auto', aktivira se automatika i
>> trajanje ekspozicije
L je pocetno slovo reci Lock ... ;)
>> Pretpostavljam da bih za slikanje sa blicom trebao taj
>> sta-je-vec da postavim na 100X, tj. na fiksnu ekspoziciju. Ali
>> nisam siguran, pa zato pitam vas :)
Ne moras da dizes kviska, odgovor je tacan :)
fotografija.88vitez.koja,
-> #86, vlajelHvala tebi i djcortou na odgovoru :)
#=> Za blic 100X,ukoliko blic ima foto ćeliju automatski
#=> dozira količinu svetla,ukoliko ne blenda se postavlja
#=> prema tabeli u odnosu na rastojanje slikanog objekta.
Izuzetno zanimljivo! Jer, izgleda da moj blic to ima.
(Digresija: kad kažem moje ovo, moje ono, mislim na ćaletovu
opremu. Njega trenutno ne mogu da pitam jer nije tu, pa zato
pitam vas. žisto da ne dobijete neke čudne ideje u vezi mene:)
Elem, blic se vika Dialux 24A Automatic Computer (fali samo
'turbo injection';)) Ispod "reflektora", ili kako se već zove deo
koji proizvodi svetlo, postoji rupica, i 95% sam siguran da je u
pitanju foto-ćelija. Pored toga, i onolike titule u nazivu govore
da je to valjda malo više od nedotupavnog blica.
Ispod foto-ćelije nalazi se prekidač sa tri položaja: crvena
štrafta, "M", plava štrafta. Trenutno stoji na "M", srednja
pozicija. Naravno, tu je i skala za određivanje blende prema
udaljenosti objekta i osetljivosti filma.
Ako ikako možete da se razaberete u ovim podacima, zanima me kako
da iskoristim tu automatiku koju blic poseduje, kako da u tom
slučaju podesim blendu, ... Hvala :)
fotografija.89calex,
-> #88, vitez.koja<!> Ispod foto-ćelije nalazi se prekidač sa tri položaja: crvena
<!> štrafta, "M", plava štrafta. Trenutno stoji na "M", srednja
<!> pozicija. Naravno, tu je i skala za određivanje blende prema
<!> udaljenosti objekta i osetljivosti filma.
Pogledaj skalu koju pominješ. Sigurno imaš na njoj i neke crvene
i plave oznake/štrafte. Kada podesiš na blicu osetljivost filma, onda
bi trebalo da one pokazuju na blendu koju treba da koristiš. Takođe,
štrafte pokazuju u kom prostoru važi automatika. Znači, prekidač ide
na plavi _položaj_, postaviš blendu koju ti pokaže i u tom rasponu će
da radi automatika. Pišem napamet, kod mene je crvena od 1-7m a žuta
od 0.7-3.5m a za film od 100, blende su 2.8 i 5.6.
M je za ručno podešavanje, po skali.
fotografija.90vlajel,
-> #88, vitez.koja
># => Za blic 100X,ukoliko blic ima foto ćeliju automatski
> Izuzetno zanimljivo! Jer, izgleda da moj blic to ima.
Pametan mali:)
> opremu. Njega trenutno ne mogu da pitam jer nije tu, pa zato
> pitam vas. žisto da ne dobijete neke čudne ideje u vezi mene:)
ObaZezno:)))
> Elem, blic se vika Dialux 24A Automatic Computer (fali samo
> Ispod foto-ćelije nalazi se prekidač sa tri položaja: crvena
> štrafta, "M", plava štrafta. Trenutno stoji na "M", srednja
> pozicija. Naravno, tu je i skala za određivanje blende prema
> udaljenosti objekta i osetljivosti filma.
Sam blic mi nije poznat,ali princip je kod svih blicOva isti,
po ovom gore dotični ima brojku vodilju 24 dakle osrednje snage
a obojene štrafte pokazuju max. daljinu u metrima do koje
svetlo blica u saradnji sa fotoćelijom daje korektan snimak.
U praksi retko će ti trebati više od 3.5-4m,znači prema skali za
osetljivost filma i boji štrafte postaviš blendu i sve što je
unutar tog opsega /npr.0.5m-4m/ treba da je ok.
fotografija.91meding,
Prijatelj me je zamolio da se raspitam:
Gde (i da li) u Beogradu postoji servis
za CANON fotoaparate (mislim da je u pitanju model F2)?
Peđa
fotografija.92djcorto,
-> #85, vitez.koja>> Elem, pitanje glasi: da li je pri slikanju sa blicem duzina
>> ekspozicije uvek ista?
Ne mora da bude, ali svaki aparat ima jednu fiksnu ekspoziciju za tu
svrhu.
>> Cemu sluzi pozicija L, ne bih znao, jer uz nju ne moze da se
>> okine. Kada se postavi na 'Auto', aktivira se automatika i
>> trajanje ekspozicije
L je pocetno slovo reci Lock ... ;)
>> Pretpostavljam da bih za slikanje sa blicom trebao taj
>> sta-je-vec da postavim na 100X, tj. na fiksnu ekspoziciju. Ali
>> nisam siguran, pa zato pitam vas :)
Ne moras da dizes kviska, odgovor je tacan :)
fotografija.93djcorto,
Izvinjotina zbog duplih poruka, nesto me zeza Sezam .....
Poruka za viteza : jeste, tvoj blic ima automatiku :) Brzo kapiras, bice
fotograf od tebe :)
fotografija.94djcorto,
-> #91, meding>> Prijatelj me je zamolio da se raspitam:
>> Gde (i da li) u Beogradu postoji servis
>> za CANON fotoaparate (mislim da je u pitanju model F2)?
Prelistaj temu unazad, bilo je dosta price o servisima i serviserima.
Od dvojice dobrih, izgleda da niko vise ne radi.
Dakle, adrese su Raja u Palmoticevoj, i Zec na Obilicevom vencu. Ja za
druge i ne znam .... Nekad davno bese Cinephoto servis u Spasicevom
prolazu (tamo gde je bio i Cinephoto) ali ga daaavo nema :(
fotografija.95vstan,
-> #94, djcorto> Dakle, adrese su Raja u Palmoticevoj,
Malo iznad ugla Palmoticeve i Lole Ribara.
fotografija.96kum.djole,
Evo jednog interesantnog teksta objavljenog u engleskom magazinu
PHOTOGRAPHY marta 1977. godine uz narudžbenicu kataloga sa informacijama
Olympus OM sistema. Reklo bi se, izvrsna reklama za duboke džepove,
za nas obične škljocare tek simpatična pričica sa hepiendom.
Ipak, da napomenem da je ovaj tekst namenjen ljubiteljima Olympusa,
posebno mom Imenjaku djcorto-u, kao neka vrsta duhovnog osveženja.. ;)
The PHOTOGRAPHY magazine, March'77
"The Day I Lost Everything"
(Or why Patrick Lichfield would like to thank the man who stole his cameras.)
One day last February, my studio was burgled.
The thief took every single piece of 35mm camera equipment I owned:
bodies, filters, lenses, the lot. He also made an awful mess of the
place. Even so, I can't thank him enough.
You see, I'd had that 35mm single lens reflex system he stole
for nigh on twelve years.
In that time, I'd seen a lot of developments take place in the
35mm market. And one system in particular had come along that
struck me as being considerably better than any other.
The Olympus OM System.
The Olympus OM1 and OM2 bodies are a good third smaller than those
of comparable SLRs. Their Zuiko lenses have won independent tests
for quality and resolution time and time again.
And ever since it came out, I've been itching to change to it.
There was just one small problem. I had far too much money tied up
in my other system. Until that glorious day last February when this
chap comes along and steals the lot. I couldn't believe my luck.
And after a quick call to my insurance broker, I got straight
on the phone to try and get hold of a couple of black OM2 bodies.
I also wanted a selection of lenses,: 24mm, 55mm, 85mm, 200mm and
600mm. And, determined to make the most of a bad thing, some filters,
lens hoods and a motor drive.
The first chance I got to use my new equipment was when I set out
with it for the West Indies to do some pictures of Bianca Jagger.
Right away, the compactness of the Olympus system came in handly.
For the first time in my life, I managed to take all my gear as
cabin baggage. The same thing happened when I went off to
photograph the Monaco Grand Prix. I've been covering this event for
fifteen years. But this is the first year I haven't had to visit
an osteopath when I came back.
The OM2 certainly lives up to its claim of being 35% lighter than
other SLRs, even after a day of carting it up and down the hills
of Monte Carlo. It also generates a lot of interest wherever I go.
It's the only camera I've ever owned that people keep offering
to buy off me. In fact, the only person who hasn't paid much
attention to the OM2 is my new-born daughter, Rose.
I snapped a picture of her and her mother the other week and she
didn't so much as bat as eyelid. But then I suppose the OM2 is
much quieter than other SLRs. She probably didn't hear the click.
Yes, after owning the OM2 for several months, I can honestly
say that I'm as pleased with it now as when I first got it.
All I hope is, when the Police catch the man who stole my cameras,
I'm not asked to take them back. I couldn't. Not Now.
- - - - - - - - - - - - -
To Olympus Optical Co.
Please send me...
Name.................
Adress...............
- - - - - - - - - - - - -
Photo
KUM
fotografija.97bjevdjic,
FOTOGRAFIJA-SALON
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
LESKOVAC, 15. avgusta (Tanjug) - Za treći Međunarodni salon
fotografije i dijapozitiva, koji će biti održan u Leskovcu u
oktobru, prispeli su radovi 65 autora iz 23 zemlje sveta.
Svetski majstori fotografije uputili su organizatoru, Foto-klubu
"Leskovac", 170 fotografija i 92 dijapozitiva.
Salon u Leskovcu održava se pod pokroviteljstvom Međunarodne
asocijacije fotografa - FIAP, a za predsednika žirija izabran
je prvi čovek te asocijacije Ksenofon Argiros iz Grčke.
fotografija.98kum.djole,
Dana 19.08.1839. zvanično je predstavljen postupak "dagerotipije"
i tada je rođena - fotografija. Srećan rođendan našoj temici :)
Photo
KUM
fotografija.99vstan,
-> #96, kum.djole> "The Day I Lost Everything"
>
> (Or why Patrick Lichfield would like to thank the man who stole
> his cameras.)
Stara dobra vremena. Setih se reklame :)
(eno je negde u podrumu)
fotografija.100kum.djole,
-> #99, vstan>> Stara dobra vremena.
Za '77. potpisujem.. ;))
fotografija.101adj.joe,
Dali moze predlog za fotoaparat cene reda velicine 300 - 400 DEM
( inostrana - Evropska cena ).
Hvala unapred,
.JOE.
fotografija.102kum.djole,
-> #101, adj.joe>> Dali moze predlog za fotoaparat cene reda velicine 300 - 400 DEM
>> ( inostrana - Evropska cena ).
U konferenciji EXTRA.7, poruke 16.214 i 16.215 date su (evropske:)
cene fotoaparata vodećih svetskih firmi u Grčkoj prošlog leta.
One su i sad takoreći nepromenjene, a odnos drx:dm je 160:1.
Ostaje ti da sam pronađeš šta ti najviše odgovara. :)
Srećno!