literatura.1djelovic,
Ljubitelji SF-a, obavezno pročitajte Zemljomorije od Ursule K. Le
Guin, inače dobitnice Huga i Nebule za svoja dela. Ova knjiga je
jedna od retkih koja može da pomiri magiju i logiku, što je uspelo
možda samo još u Devet Prinčeva Ambera. Da vam ne bi opisivao knjigu
(uzmita pa je pročitajte), a da vas ipak zainteresujem, evo kako je
to u knizi zamišljeno: Svaka stvar na zemlji ima svoje pravo ime i
ime kojim ga drugi zovu. Pravo ime neke stvari ne otkriva se nikom,
jer kada ti neko zna pravo ime, on ima vlast nad tobom. Naravno,
čarobnjaci nisu ništa drugo no ljudi koji imaju talenat i znanje da
otkriju pravo ime neke stvari. Prijatno čitanje!
literatura.2ndragan,
>>Ljubitelji SF-a, obavezno pročitajte Zemljomorije od Ursule K.
Zanima me da li je to SF ili F? pravo rečeno, Ursula obavezno
spada u mojih prvih 10, ali nekako nemam živaca za bajkoviti
stil koji preovlađuje u F(antasy) stvarima - više sam za tvrdi
SF (ne računajući spejs operu, osim, možda, Larija Nivena, jer
tip izmišlja stvari nepojmljivih redova veličine): ona sama je
najbolji primer. U fantaziji imam distancu, znam da mi neko
priča priče. "Leva ruka tame" jeste možda pisana istim stilom
koji se vuče kroz njene fantazi stvari, ali dok to čitaš, TAMO
SI. Znam da zvuči paradoksalno, ali jedna luda stvar koja me
još uvek privlači SFu je što je realističniji (!!). SF pisac
ima obavezu da piše uverljivo. Znam, probao sam, pa nisam
izdržao da u jednu od svojih stvari ne ubacim i ovo:
"SF pisac, međutim, mora da se slaže samo sa tvrdom naukom i sa
samim sobom, što je daleko teže - on svakodnevno mora da
izmišlja cele svetove."
"SF pisci mućkaju sa tvrdom naukom i izvrdavaju je, ili je
buše, ako već nema više pravih rupa u njoj, izmišljaju čudne
tehnologije i igraju se njima, puštaju ideju da radi sama i
kaskaju po tastaturi za njom... snalaze se ljudi."
it's all fino & krasno, ali gde je sad SF? po knjižarama (ovde
u ZR) sve sami udžbenici i hit izdanja, ako uopšte ima knjiga
(neki privatnici su počeli kao knjižari, a sad prodaju uglavnom
igračke i bužuteriju); jednom ili dvaput u godinu dana nađem
nešto.
Bio sam prošle nedelje u BG, i samo u jednoj knjižari sam našao
nešto, ali su to sve neka "konjmercijalna" izdanja domaćih
privatnika koji se takođe snalaze da prežive - čak je i Zč
Polaris počeo da objafljuje fantaziju, a od SF se drži starog
dobrog Asimova i Klarka (matori je opet napisao istu knjigu pod
drugim naslovom, ili je taj "pad mesečeve prašine" zaista bio
objavljivan u nastavcima u Politici još ranih šezdesetih ...;<< )
Kukam, a? SFovci, gde ste?
Bue_ NDragan
literatura.3zolika,
>> jedna od retkih koja moze da pomiri magiju i logiku, sto je uspelo
>> mozda samo jos u Devet Princeva Ambera. Da vam ne bi opisivao knjigu
^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
Bio bih ti jako zahvalan kada bi mi rekao gde se (i ako se) moze
nabaviti ova knjiga u prevodu na srpskohrvatski. Medjutim, smatram da
"Zemljomorje" nije bogzna sta. Pocetak je dobar, ali posle... Ipak je
"Gospodar Prstenova" tri-u-celo za "Zemljomorje"
literatura.4alexa,
> Medjutim, smatram da
> "Zemljomorje" nije bogzna sta. Pocetak je dobar, ali posle... Ipak
> je
> "Gospodar Prstenova" tri-u-celo za "Zemljomorje"
Uh!!! The Earthsea Trilogy je odlična knjiga koju svima preporučujem.
Ne znam kakav je prevod, ali je knjiga (ili 3 knjige) jedna od
zaista retkih koja je ravna The Lord of the Rings.
Uzgred, Hobbit je (za mene) ipak malčice bolji (ali sasvim malo)
od The Lord of the Rings.
A što se tiče Nine Princes in Amber, po mom mišljenju je to
drugorazredna knjiga (u stvari, serija). Šta je to Zelaznyju
trebalo?
literatura.5zolika,
>> A sto se tice Nine Princes in Amber, po mom misljenju je to
>>drugorazredna knjiga (u stvari, serija). Sta je to Zelaznyju
>>trebalo?
Opet lepo pitam, ali me izgleda niko ne cuje: GDE SE (I AKO SE) KOD NAS
MOZE NABAVITI OVA KNJIGA (DA LI JE PREVEDENA)? Bas da vidim o cemu se radi.
Inace, kazes "ne znam kakav je prevod". Izgleda da nisi cuo za privatnu
ediciju "POLARIS" Mirjane i dr Zorana Zivkovica koja je objavila "Zemljomorje"?
Prevod je maestralan (kao sto su svi iz "Polarisove" radionice), ali evo da
odmah objasnim sta mi se ne svidja kod "Zemljomorja":
Legvinova dobro vodi radnju u prvoj knjizi, tj. dok Ged ide da uci za
carobnjaka. Naracija je lepa, stalno se pitam "sta ce biti dalje". Vec kada
Ged i Vech krecu za "senkom", kao i Gedov obracun sa njom su pomalo haoticni,
i napetost opada. Da ne pricam o "Grobovima Atuana" i "Najdaljoj obali": tu
tek ide pricam-ti-pricu-zbog-price. Ali, kao sto kazu: "DE GUSTIBUS NON EST
DISPUTANDUM" (nisam ucio latinski). Kome se dopada epska fantastika, neka
uzme Tolkinov "Silmarilion", samo neka se pripremi na jako tezak tekst,
jer je u pitanju staro-engleski.
Sto se "Hobita" tice, ipak je to dosta bajkovito u odnosu na "Gospodara
prstenova", ali veoma dobro.
No, drago mi je da se i u ovoj temi pocnu desavati neke stvari.
literatura.6djelovic,
Pa, knjiga se može nabaviti u biblioteci. :) Ako hoćeš, uzeću ja
iz moje biblioteke pa ću ti proslediti (drop me some mail). Inače, to
je u stvari cela serija knjiga (5 knjiga, mislim), ali ja nisam video
ostale četiri. Knjige u principu treba uzimati samo iz gradske
biblioteke, ove lokalne imaju jadan izbor NF-a. Dobra je i knjižara
kod Berogradskog Dramskog, ima otprilike sve novo od NF-a što je
izašlo. E, ako neko ima Knjigu Lobanje od R. Silverberg-a nek se javi
ako je spreman da je pozajmi (uz 5% rizika da je ja nikada ne vratim
:)).
U principu, izbor je svuda truo (Aimov + Klark i to je sve). Ima i
lepih knjiga u Američkoj i Engleskoj čitaonici. Ima neko ko oće stare
Sirius-e? Ima neko Sirius sa pričom "Kako smo popalili Kromu"?
P.S! Ovo ne treba čitati kao jednu poruku već kao nasumično nabacane
rečenice (ili bulažnjenje jednog ludaka). Imam i ne tolko stare
Alef-e.
literatura.7zolika,
>> Pa, knjiga se moze nabaviti u biblioteci. :) Ako hoces, uzecu ja
>> iz moje biblioteke pa cu ti proslediti (drop me some mail).
A ja mislio da se knjige nabavljaju u pekari :-))) Zezam se, ovde
kod nas u Novom Sadu nema je. Ako si u mogucnosti, prosledi mi je. Pri-
vatnom postom poslacu ti adresu. Bas me interesuje da procitam.
zo
literatura.8zolika,
Sta kazete na izvanredno delo zvano "Svinje s krilima"? Ako ga je
neko skoro procitao, neka blagoizvoli napisati svoje misljenje ovde...
literatura.9zonjic,
MOLIM BILO KOGA KO JE PROCITAO 'VODIC...' DA MI POMOGNE:
TREBA MI TACAN NAZIV POJMA IZ TE KNJIGE (NE ZNAM DA LI JE TO JUNAK, GEOGR.
POJAM, STVAR...):
JA GA DELIMICNO ZNAM . NESTO JE KAO BEKSINGEL ILI BEKESEL ILI NESTO
SLICNO. OVO MI HIIIITNOOO TREBA!!!!
Hvala sezamovci!
rz
literatura.10mrki,
->>> mozda samo jos u Devet Princeva Ambera. Da vam ne bi opisivao knjigu
-> žžžžžžžžžžžžžžžžžžžžž
-> Bio bih ti jako zahvalan kada bi mi rekao gde se (i ako se) moze
-> nabaviti ova knjiga u prevodu na srpskohrvatski. Medjutim, smatram da
Devet prinčeva Ambera izdao je Boban Knežević u biblioteci 'Znak Sagite'.
Adresa na kojoj se može naručiti knjiga je:
IP ZNAK SAGITE
11070 N. Beograd
Pošt. fah 19
tel. 011/150-615
Usput, za sve ljubitelje SFa jedna obavijest: Boban Knežević je do sada izdao
tri broja prozina 'Perpetuum mobile' sa najnovijim informacijama iz svijeta
SFa. Svaki broj ima oko 60 strana i besplatno se distribuira svakome ko
zatraži. Do sada su ga dobivali svi Kneževićevi pretplatnici, kao i oni koji
su SF knjige kupovali kod drugih izdavača. Svi koji nisu dobili dosadašnje
brojeve (a zainteresirani su) mogu ih naručiti na gore navedenoj adresi.
Pozdrav, Mrki.
literatura.11.bale.,
Izvodi iz knjige "Kremansko proročanstvo"
Dragoljuba Golubovića i Dejana Malenkovića
HANIBAL ANTE PORTAS
---------------------
"Kad miris iziđe iz poljskog cvijeća,
kad milost iziđe iz čovjeka,
kad rijeke izgube svoje zdravlje...
Ondakar će nastati najveći opšti rat..."
To je ona prava, originalna poruka kremanskog vizionara Mitra
Tarabića. Opasna, zlokobna, opominjuća...
U njoj on nedvosmisleno ukazuje na onu tamnu stranu budućnosti
čovečanstva, koja, nažalost, svojim sadržajem, nikoga neće
obradovati. Pred nama je izgleda budućnosti koja očekuje čoveka
sutrašnjice. Rat! Veliki, opšti rat? Kada će nastupiti?
Šta će se, u stvari, događati u tim danima i godinama? Šta će
biti sa čovečanstvom pre toga? U kome će se to svetu živeti?
Ako pažljivo analiziramo ovaj kratki opus Mitrovog viđenja
sutrašnjice, videćemo da se po njemu radi o budućim danima
TOTALNE EKOLOŠKE KRIZE, vremenu u kome treba da nastupi ova
katastrofa.
On je dovoljno jasan kada kaže da će nesreća po ovaj svet
nastupiti "kad miris iziđe iz poljskog cvijeća, kad rijeke
izgube svoje zdravlje, ondakar će nastati najveći opšti rat!"
Zar već danas savremeno čovečanstvo nije krenulo putem uništenja
svih cvetova koji još uvek cvetaju, šuma koje još uvek rastu,
reka koje još uvek teku, uništenja ravnoteže koju je
uspostavljala priroda sa čovekom?
Zamišljen nad mnogim besmislicama "stvaralaštva" budućeg
"savremenog" čoveka, nad tim stvaralaštvom lišenim humanizma i
dobrih odnosa među ljudima, zabrinut nad krizom ljudskih savesti
vremena u kome on nije živeo, ali mi živimo, sagledavajući pakao
koji je već počeo - na zemlji, on je znao da kaže: "Radiće ljudi
još svakojakih gluposti, pa će mišljeti da sve znaju i umeju, a
znati ništa neće..." I dalje: "Nečastivog biti neće u njiovim
dušama, nego nečega mnogo zgoreg od nečastivog. Oni će vjerovati
da je sva njiova omama istina prava, a nje u njiovijem glavama
biti neće..."
Savremeno robotiziranje čovekovih svakodnevnica je već tu, na
granicama naših navika. Ono se polako ustaljuje u sve naše
instinktivne, pa čak i misaone radnje.
Sve je podređeno nekom "redu" opstanka u kojem stagniraju sve
socijalne strukture čitave ljudske zajednice. Zar nismo već svi
"konfekcionirani", kako na svom poslu, tako i u svojoj "domaćoj
atmosferi" naših egzistencionalnih dometa? "Glupost je postala
opšta", kako to reče Blok, "tako da je vlast suvišna".
Duh je sputan navikama, podređenim berzanskim i meteorološkim
izveštajima, nekom suludom borbom za društveni prestiž. Ta borba
vodi ka apsurdu i suštinskom udaljavanju od same naše prirode!
Postajemo suviće obuzeti sobom da bismo mogli negovati ljubav za
one koji su oko nas! Milosti više nema u nama.
žak i naši godišnji odmori pulsiraju kvaziturističkim,
hotelijerskim "udobnostima", podređenim ugostiteljskom
"internatskom" redosledu: spavanju, doručku, ručku, večeri...
žak ni u svojim dugo očekivanim ferijalnim danima nismo u stanju
da se opustimo i približimo sami sebi!
Hodočašća prirodi smo zamenili kompjuterizovanim programiranim
putovanjima putovanjima u komforan, udoban svet. Pastorala je
umrla, a pojavio se urlik elektronike... Hedonija je zamenila
idilu... Kvaziudobnost MILOST.
Borba za "standard" nas je odvela u obmanu samozadovoljstva i
sumanutog konformizma. Imati još, imati više, svaki dan više,
više od drugog. žovek je ostao bez duše, a duša bez čoveka!
Nije li to suštinski kredo Tarabićeve poruke: "kad milost iziđe
iz čovjeka"?
Zbog svega toga OMER VREMENA između nas i naše sutrašnjice nije
teško odrediti!
Tarabićeva druga poruka u vezi sa onom stvarnošću budućnosti
sadržana je u pitanju opstanka onih koji, verovatno, budu živeli
iza nas!
Ona glasi:
"Oni koji budu pobjegli i sklonili se u tri krstate gore, tamo
će naći svoj spas te će pošlje živjeti u ilju i izobilju, sreći
i ljubavi, jerbo rata više nikad biti neće..."
I u ovom slučaju kremanski vizionar nas upućuje na ideju da
jedinstvo čoveka i prirode predstavlja imperativ opstanka onih
koji treba da žive i prežive buduću dramu stanovništva naše
planete.
"Biće i onijeh predela đe će žene od panjeva mišljeti da su
ljudi, te će ih jadne grliti i ljubiti."
Ova stravična vizija buduće stvarnosti, nažalost, ne pruža
nikakvu utehu našem nadanju i verovanju u svetski mir. Dani i
godine koji stoje pred nama, kao i pred onima što budu došli iza
nas, pokazaće da li će i ovaj deo poruke Mitra Tarabića biti
obistinjen sa svom svirepošću ljudske mržnje, kakvu on
nagoveštava...
"Mi, u tome ratu, nećemo ratovati, ali će drugi tući preko
našijeh glava."
"Udariće najveći i najbešnji protivu najvećeg i najbešnjeg!"
"U vazduhu između Požege i Arilja gorjeće nebo i sa njega će
ljudi padati ko užarene zvijezde."
Sadržaj ove njegove poruke se donekle slaže sa opisom
"kataklizme nad Požeškim poljem" koju nam je veoma reljefno
prikazao književnik Mladen St. Đuričić u svom romanu "Oj Užice,
mali Carigrade".
Sam Budimir Milosavljević, upitan ko će protiv koga ratovati,
odgovara: "Besni protiv besnih."
Tu, u toj rečenici, sadržan je i revolt samog Mitra Tarabića na
sve buduće događaje izazvane ljudskom glupošću! Ne bez razloga
ovaj skromni kremanski seljak sa prizvukom gorčine naziva te
zaraćene sile - besnima!
Jedna vrlo interesantna vizija kremanskog vidovnjaka Mitra
sadržana je u obeležavanju JEDINE MIRNE OAZE, koja treba da bude
pošteđena razaranja trećeg svetskog sukoba.
Evo te njegove poruke:
"Samo jedna zemlja na kraju svijeta, opasana velikijem morima,
velikačka ko ova naša Jevropa, biće mirna i spokojna, brez
nedaća i nesreće... Na nju ni preko nje nijedno tane neće
puknuti."
Skoro sasvim precizna geografska odrednica kojom nas Tarabić
upućuje da bez većih napora dođemo do zaključka da se ovde radi
o dalekoj Australiji, jer se o njoj ovaj nepismeni seljak
potpuno jasno izrazio kao o "zemlji na kraju svijeta", što ona
prema našim današnjim pojmovima daljine, na neki način, to i
jeste.
Sve ostalo izrečeno u vezi sa trećim svetskim sukobom je vrlo
nejasno, ili bolje rečeno, neprecizno u smislu najave ove
preteće opasnosti za ljudski rod sutrašnjice.
Neprecizno je jer je veoma teško odgovoriti dokle dosežu poruke
Mitra Tarabića, a odakle nastaje njihova nadgradnja, inspirisana
sve prisutnijom maštom naroda ovog kraja, jer ovde prestaje
kazivanje prote Zaharija Zaharića...
Regards from .bale. !
#8*)+-<
literatura.12djelovic,
He said you stand in your own shoes
I said I'd rather stand in someone else's
He said you look from your direction
I said I like to keep perspective
Close to the middle of the network
It seems we're looking for the center
What if it turns out to be hollow?
.
.
.
Beyond the duty and the discipline
I know there's anger in the cold place
All feelings fall into the big space
Swept up like garbage on the week-end
literatura.13djelovic,
I know how it is
When something is gone
A piece of your eyesight
Or maybe your vision
A corner of sense goes blank on the screen
A piece of the scan gets filled in by hand
You know that it was
And now it is not
So you just make do with
Whatever you got
He lay on a cot
He was drenched in a sweat
He was mute and staring
But feeling the thing
He had not
literatura.14djelovic,
Oh mom
The old man is telling me something
His eyes are wide and his mouth is thin
And I just can't hear what he's saying
Oh mom
That man he ripped out his lining
Tore out a piece of his body
To show us his "clean quilted heart"
P.S. Borise, ajd' pomagaj. Jedna dnevno.
literatura.15kvelkovski,
Je li neko zna stihove (pretpostavljam) stare engleske (francuske ??)
pesme 'Our lips are sealed' ? Bio neki film pre jedno mesec, i pevali
je francuzi (XIX vek ?), ali posto je film bio engleski (+ Jadran film)
pevali su je na engleskom. Cini mi se da ima i neka modernija verzija
pesme (Fun Boy Three?).
Kupe
literatura.16djelovic,
Exm, upravo sam po deseti put procitao Fukoovo klatno od Umberto Eka i po
desesti put sam se odusevio. Tip je bolji od Tolstojevskog (Tolstoj +
Dostojevski) |). Ljubitelji matematike i fizike neka procitaju samo prve dve
strane i nece moci da izbace knjigu iz ruku. Ostali, normalni ljudi |), ce se
valjda odusevit knjigom zbog lepote izrazavanja pisca.
literatura.17.bale.,
Jel taj Tolstojevski beše onaj što je napisao "Kretena"?
Regards from .bale. !
#8*)+-<
literatura.18mirkov,
Evo jedne pesme mog druga.
Vesela pesma
Mašina pišti
zemlja se trese
majka vrišti
vozač - smeje se.
Dete je u delovima
glava mu je smrskana
krv teče u mlazevima
ulica je isprskana.
Lice se vozaču nazire
crne naočare i osmeh
niodčega on ne zazire
za njega to nije greh.
Dete je ionako bilo ružno
niko za njime sad ne žali
samo majka gleda tužno
jedino je ona mogla to da voli.
Sahrana je bila lepa
bilo je puno žita i piva
sve to ide iz majčinog džepa
svako se što više naliva.
Pijani kreteni
ispratili su ga
majka nešto peni
daj još dva-tri cuga.
I ubica je doš'o
gleda iz prikrajka
puče metak posred čela
pucala je majka.
Presuda je bila jasna
ne mož' niko zakon sam da deli
sleduje joj smrtna kazna
i dželat se sad veseli.
BANG
Leži majka sada pokraj sina
gledati ih prava je milina.
Autor: Pralica Aleksandar.
literatura.19squsovac,
Još ću i da zavolim poeziju!!!