PCHARD.6

02 Jul 1995 - 19 Oct 1997

Topics

  1. sistemi (183)
  2. mikroprocesori (544)
  3. maticne.ploce (1113)
  4. diskovi (2401)
  5. video (1276)
  6. dodaci (450)
  7. matricni (339)
  8. laseri (428)
  9. mreze (203)
  10. kvarovi (798)
  11. nabavka (727)
  12. benchmark (37)
  13. razno (1216)
  14. inkjet (283)
  15. unknown (2)

Messages - diskovi

diskovi.1645 johnnya, -> #1643, djcorto
>> Dodatni pokusaj prebacivanja CDa na Slave prve grane, i 1.7 IBM >> na Master druge grane, je rezlutovao pojavom CDa, ali >> nemogucnoscu prepoznavanja IBMa 1.7 .... zbog velicine :( Ako je ploča VLB, a u BIOSu nema mogućnost LBA moda, onda svakako neće moći da prepozna disk od 1.7, kao što reče zbog veličine. Zbog toga taj disk treba da se vozi pod _njegovim_ disk menagerima koji se ubace u boot prilikom formatiranja, pa tek onda VLB ploča može da vidi svih 1.7 Gb. Kada uradiš sve ovo, probaj da petljaš sa kombinacijama, naravno da je obavezno da znaš kako se oba diska bacaju u master/slave režim. Mada ima slučajeva kada je sve OK podešeno, ali se diskovi i dalje međusobno kolju...
diskovi.1646 djcorto, -> #1644, calex
> Koliko vidim, nikako da ti proradi druga linija. Da li si je ti > uopste ukljucio? Ima li na kontroleru svic za enable/disable > druge linije? Ne, akivira se instaliranjem drajvera za port2. Drajver kaze da su nevazeci parametri jer je disk sa recimo 847 cil, 64 glave, 63 sect. Kako nemam vremena da se zezam, i provaljujem o cemu se radi, moram da pribegnem skupljem resenju i zamenim plocu ... kao i procesor, video kartu i monitor ;( Ziveo PC ! :)
diskovi.1647 evlad, -> #1641, djcorto
­=- Ideje? Resenja? Predlozi? U biosu uključi LBA mod (treba za IBM) na onaj od 540 ništa ne diraš. na IBM-a postaviš jumper na slave i vežeš ga na prvu granu sa onim od 540. na CeDeJU postaviš jumper na master i staviš ga na granu 2. proveriš u biosu da li si stavio enable na granu 2. proveriš na kontroleru da li je enable-ovana grana 2. ako imaš muzičku karticu, topla preporuka je da vežeš CD na nju ... adresa grane 1 je 1Fx dok je adresa grane 2 17x
diskovi.1648 cnenad, -> #1647, evlad
=> ako imaš muzičku karticu, topla preporuka je da vežeš CD na nju ... Zašto, kad ploča ima Secondary channel ?
diskovi.1649 nenad, -> #1645, johnnya
> Ako je ploča VLB, a u BIOSu nema mogućnost LBA moda, onda svakako neće > moći da prepozna disk od 1.7, kao što reče zbog veličine. Zbog toga > taj disk treba da se vozi pod _njegovim_ disk menagerima koji se ubace > u boot prilikom formatiranja, pa tek onda VLB ploča može da vidi svih > 1.7 Gb. Ili da se koristi operativni sistem koji se oslanja na svoje drajvere a ne na BIOS prilikom pristupu disku. Potrebno je samo isplanirati raspored particija tako da su one kojima se pristupa iz DOS-a ispod 512MB.
diskovi.1650 jalex,
Ako neko mozda ima drajvere za CD-ROM SONY CDU111 molim ga neka ih posalje posto sam ja svoje slucajno izbrisao. Prilicno je hitno!
diskovi.1651 orlic, -> #1650, jalex
Ja> Ako neko mozda ima drajvere za CD-ROM SONY CDU111 molim ga neka ih Ja> posalje posto sam ja svoje slucajno izbrisao. Nazalost vise ih nemam kod sebe (kao ni CD :) ali on koristi Sony ATAPI drajver koji dolazi i uz 2,4,6x modele pa ako znas nekog da ima iste...
diskovi.1652 dr.grba,
Ovo je neki (navodno!) univerzalni drajver za CD koji (navodno!) daje 32-bitni pristup na CD i u verzijama DOS pre Win 95. Budući da radim samo u Win 95, nemam terena da isprobam ovo. Ako je neko od vas raspoložen da proba ovo, izvol'te. Zauzvrat samo molim za komentar, budući da sam omaškom dobavljača mašine ostao bez papira od CD ROM paketa. cd_32.zip
diskovi.1653 dejanp,
Prilikom instaliranja drajvera za cd-rom pao mi je sistem , posto sam morao da formatizujem ceo HDD, prilikom startovanja masine vrti disk 3-4 sekunde, pa se pojavi poruka: C: DRIVE ERROR <F1> TO RESUME Posle pritiska tastera F1 nastavlkja da vrti disk i podigne sistem. Ako neko zna sta je problem i kako da ga resim, neka mi javi, bicu mu veoma zahvalan.
diskovi.1654 johnnya, -> #1653, dejanp
>> Prilikom instaliranja drajvera za cd-rom pao mi je sistem >> , posto sam morao da formatizujem ceo HDD, prilikom startovanja masine >> vrti disk 3-4 sekunde, pa se pojavi poruka: ???? A da ti drugi put daš nekome _stručnijem_ da odradi taj (vrlo, vrlo prost) posao. Zašto misliš da si morao da formatiraš disk ? Da nisi uradio low level format iz BIOS-a ?
diskovi.1655 sall, -> #1654, johnnya
=->> Zasto mislis da si morao da formatiras disk ? Da nisi uradio =->> low level format iz BIOS-a ? Kad vec spomenu low level format : jedan ortak je formatirao disk od 540mb iz biosa (low l) , disk je preziveo to , ali sada ima 528mb (koliko se secam) , pokusao je sa fdiskom da ga podeli na particije zbog neprepoznavanja u biosu , ali to nije pomoglo . I dalje ukupno ima 528mb. Da li moze i ako moze kako moze da ga vrati na 540 mb ? Unapred zahvalan (ortak)
diskovi.1656 guta, -> #1655, sall
#> jedan ortak je formatirao disk od 540mb iz biosa (low l) , #> disk je preziveo to , ali sada ima 528mb (koliko se secam) , #> pokusao je sa fdiskom da ga #> Da li moze i ako moze kako moze da ga vrati na 540 mb ? Da proba da odnese disk kod nekoga ko ima noviji BIOS koji podržava LBA, pa zatim da proba opet format. Ako je preživeo prvi put, ne bi smelo da bude problema.
diskovi.1657 guta,
'Ajd da probam opet: Ima li ko Win95 (32-bitni) drajver za Sanyo H94A 2x CD ROM? Ili za bilo koji Sanyo CD, možda proradi... Probao sam i onaj univerzalni drajver (CD32, ECS) koji je neko okačio, ali ga na žalost ne ferma, ili postoji neka dodatna opcija koju ne znam, jer nema nikakvog priloženog readme-a. BTW, CD je sa sopstvenim kontrolerom, pa jedno pitanje: Pošto je kabl koji spaja CD sa kontrolerom identičan kablu za HD, da li kontroler zapravo glumi dodatni IDE port? Ili nešto slično? Ili nema nikakve veze sa tim?
diskovi.1658 cnenad, -> #1655, sall
=> jedan ortak je formatirao disk od 540mb iz biosa (low l) , disk je => preziveo to , ali sada ima 528mb (koliko se secam) , pokusao je sa fdiskom Ceo kapacitet može izvući sa pločom koja ima podršku za LBA mode i ako je naravno HD podržava, ili uz EZ ili Disk Manager drajvere. U situaciji kakva je sada, potrebno je da se disk prijavi u SETUP-u sa 1023 cyl, 16 head i 63 sec i da se zatim FDISK-om napravi jedna primarna ili primarna i extended particija (sa jednim ili više logičkih particija) Kako se nije setio da opere hard disk u kadi ?
diskovi.1659 cnenad, -> #1656, guta
=> Da proba da odnese disk kod nekoga ko ima noviji BIOS koji podržava LBA, => pa zatim da proba opet format. Ako je preživeo prvi put, ne bi smelo da I da ga onda lepo vrati na mašinu i ploču gde najverovatnije nema LBA moda ? To nije rešenje, osim ako ne prodaje HD.
diskovi.1660 cnenad, -> #1658, cnenad
=> U situaciji kakva je sada, potrebno je da se disk prijavi u SETUP-u sa => 1023 cyl, 16 head i 63 sec i da se zatim FDISK-om napravi jedna primarna Mala dopuna. Ako ploča ne podržava LBA i nema drajvera za diskove većeg kapaciteta, ovakav način prijavljivanja diska u SETUP-u je OBAVEZAN. Na ovaj način se NE MOŽE iskoristiti max. mogući kapacitet diska, ali gubitak nije veliki a radiće pouzdano. Dobijaš disk sa slobodnih 527.966.208 bajtova (uz sitna odstupanja) ili 527 Mb (po proizvođačima diskova jer je kod njih 1 Mb == milion bajtova) odnosno stvarni kapacitet od 503,5 Mb. Dakle, ako proizvođač kaže da je disk 540 Mb on ima stvarni maximalni kapacitet od 514,9 Mb (gledano u pravim Mb)
diskovi.1661 mmarkovic, -> #1655, sall
> jedan ortak je formatirao disk od 540mb iz biosa (low l) , disk > je preziveo to , ali sada ima 528mb (koliko se secam) , pokusao > je sa fdiskom da ga podeli na particije zbog neprepoznavanja u > biosu , ali to nije pomoglo . I dalje ukupno ima 528mb. Radi li tih 528 MB pouzdano? Mozda nije lose da ne dira dalje, da ostavi tako. Razlika i nije nesto...
diskovi.1662 vlad, -> #1656, guta
>#> Da li moze i ako moze kako moze da ga vrati na 540 mb ? > > Da proba da odnese disk kod nekoga ko ima noviji BIOS koji podržava > LBA, pa zatim da proba opet format. Ako je preživeo prvi put, ne bi > smelo da Moze, ali nece prakticno nista dobiti jer ce razliku da mu pojede slack k'o od sale. Preporuka je da se diskovi od 540 Mb *ne* formatiraju u LBA rezimu jer se time ama bas nista ne dobija.
diskovi.1663 sall, -> #1661, mmarkovic
=->> Radi li tih 528 MB pouzdano? Mislim da da . =->> Mozda nije lose da ne dira dalje, da ostavi tako. Razlika i =->> nije nesto... To sam mu i ja savetovao .
diskovi.1664 sall, -> #1659, cnenad
=->> I da ga onda lepo vrati na masinu i plocu gde najverovatnije =->> nema LBA moda ? To nije resenje, osim ako ne prodaje HD. Da , njegova ploca nema LBA , imao sam ideju da ga donese kod mene pa da ga ponovo formatira , ali da li onda radio na njegovoj ploci ???
diskovi.1665 cnenad, -> #1664, sall
=> Da , njegova ploca nema LBA , imao sam ideju da ga donese kod mene pa da => ga ponovo formatira , ali da li onda radio na njegovoj ploci ??? Da radio bi, dok prvi put ne potera NDD a onda bi sve preko 504 Mb dobilo bad sector markere. Prema tome, batalite ovu zezanciju, ne dobija se ništa ako idete na max. kapacitet osim mnogo veći slack jer cluster skače na 16K Zato sam lepo i napisao, 1023 Cyl (može li 1024?) 16 Head, 63 sec Ovako radi 32-bitni pristup disku pod Win 3.11. Ti se beše meni dao ignore ? ;>
diskovi.1666 kostja, -> #1660, cnenad
=> veliki a radice pouzdano. Dobijas disk sa slobodnih 527.966.208 bajtova => (uz sitna odstupanja) ili 527 Mb (po proizvodacima diskova jer je kod njih => 1 Mb == milion bajtova) odnosno stvarni kapacitet od 503,5 Mb. => => Dakle, ako proizvodac kaze da je disk 540 Mb on ima stvarni maximalni => kapacitet od 514,9 Mb (gledano u pravim Mb) A sem toga ta razlika od 11-tak megabajta bi se i onako izgubila zarad veceg klastera... osim ako ga ne deli na dve particije.
diskovi.1667 vlad, -> #1665, cnenad
> Zato sam lepo i napisao, 1023 Cyl (može li 1024?) 16 Head, 63 sec Moze 1024.
diskovi.1668 sall, -> #1665, cnenad
=->> Ti se bese meni dao ignore ? ;> Kraj rasprave ne mora da znaci ignore ...:) Ne volim da dajem ignore (i skoro nikad ga i ne dajem) ,iz prakticnih , ali i ideoloskih razloga . Izvinjavam se zbog suma . =->> bad sector markere. Prema tome, batalite ovu zezanciju, ne =->> dobija se nista U pravu si, u krajnju ruku suvise je maltretiranja zbog malo dobiti .
diskovi.1669 baker,
Koji je trenutno najveci EIDE disk koji moze kod nas da se kupi? ..
diskovi.1670 guta, -> #1659, cnenad
#> I da ga onda lepo vrati na mašinu i ploču gde najverovatnije #> nema LBA moda ? Da, i pri tome stavi neki od menadžera (DM, EZ, ...)
diskovi.1671 guta, -> #1662, vlad
#> Moze, ali nece prakticno nista dobiti jer ce razliku da mu #> pojede slack k'o od sale. Preporuka je da se diskovi od 540 Mb #> *ne* formatiraju u LBA rezimu jer se time ama bas nista ne #> dobija. Dobiće, ako disk pri tome izdeli na particije manje od 512 ili 256 Mb.
diskovi.1672 nenad, -> #1669, baker
> Koji je trenutno najveci EIDE disk koji moze kod nas da se kupi? Mogu se kupiti i od 3.1, 3.5GB. Teorijski maksimum za EIDE standard je 4GB.
diskovi.1673 ranx,
Evo drajvera za Mitsumi CD, model FX400. mitsumi.zip
diskovi.1674 superhik,
Kakav je to CHS mode!?
diskovi.1676 deimos, -> #1673, ranx
>> Kakav je to CHS mode!? CHS = (C)ylinder, (H)ead, (S)ector. Inace, ovo je prirodni mod rada diska bez ikakvih translacija (kao sto je LBA...).
diskovi.1677 superhik, -> #1676, deimos
=:> CHS = (C)ylinder, (H)ead, (S)ector. Inace, ovo je prirodni =:> mod rada diska bez ikakvih translacija (kao sto je LBA...). Koja je razlika, tj. šta je bolje, u tu granu se ič ne razumem...
diskovi.1679 deimos, -> #1677, superhik
>> Koja je razlika, tj. sta je bolje, u tu granu se ic ne >> razumem... U principu je sve jedno, odnosno bolje je ono sto radi :) Diskovi preko 528M, uglavnom, moraju da idu u LBA modu, a za diskove do 1024 cilindara moze i CHS. U principu, po meni je bolji CHS mod, posto zaobilazi interni algoritam translacije, ali, za normalne uslove rada (sto ce reci - disk na kome je OS DOS/WIN, odnosno FAT), veci diskovi od 528MB bivaju 'skraceni' na tu vrednost, pa se mora primeniti LBA ili LARGE mod. Ovo sve vazi pod pretpostavkom da koristis FAT (DOS/WIN), jer noviji BIOS-i dozvoljavaju u CHS modu do 4096 cilindara, pa ako koristis neki Unix (Linux) i sl., moguce je adresirati disk bez translacije i do 4GB. .dEiMoS.
diskovi.1680 peccaa,
zanima me ,jel ima ovde zainteresovanih za zamenu hdd. elem menjao bi svoj hdd coner 210 MB za neki hard od 420 ili 540 MB, uz moju doplatu naravno.AKO ima zainteresovanih za ovakvu zamenu ili eventualnu prodaju vasih HARDOVA OD 420 MB kontakt na mail. puna pozdrava od peccee
diskovi.1681 calex, -> #1679, deimos
<!> Ovo sve vazi pod pretpostavkom da koristis FAT (DOS/WIN), jer <!> noviji BIOS-i dozvoljavaju u CHS modu do 4096 cilindara, pa ako <!> koristis neki Unix (Linux) i sl., moguce je adresirati disk bez Nije baš mesto ... pa i jeste. :) Kod autodetekta, neki BIOS-i opomenu da za pojedine OS (pa navode SCO-UNIX) mora da se postavi da disk radi u normal modu. To znači da na taj disk može da ide UNIX i nešto malo (do oko 500 MB) za FAT. :(( Postoji li neki način da se na disk instalira UNIX a da za ostalo može da se koristi i malo više?
diskovi.1682 deimos, -> #1681, calex
>> Nije bas mesto ... pa i jeste. :) Kod autodetekta, neki BIOS-i >> opomenu da za pojedine OS (pa navode SCO-UNIX) mora da se postavi da >> disk radi u normal modu. To znaci da na taj disk moze da ide UNIX i Da se razumemo, LBA shit je napravljen skoro iskljucivo zbog toga da disk bude 'Microsoft Compatible', jer sto bi Microsoft menjao fajl sistem, kad je to lakse uraditi mehanicki, odnosno konstruktorima bios-a i diskova :)) Naravno, postoje i drugi OS-ovi koji koriste 16 bitne alokacione tabele, ali su toliko zastareli i retki da na njih niko i ne racuna,a kamo li da ih koristi. Konkretno SCO-UNIX ili Linux (sa ext2 fs-om) imaju 32-bitne alokacione tabele, tako da mogu da 'drze' do 4GB podataka, a neki Unix-i, jednostavno, ne zele da se bakcu sa LBA i raznim drugim neprirodnim modovima diska (mada nikad se nezna - mozda i SCO postane Microsoft compatible :))). Sve to ume da bude i jako zgodno. Npr., posto je moj disk od 540MB, nisam ga nikada stavljao u LBA, jer bi na sleku izgubio koliko bih i dobio, pa je bio u CHS modu, i to razparticionisan na tri dela, od cega je treca particija bila 150MB. I tako jednog dana resio ja da stavim na tu zadnju particiju Linux, kad eto ti cuda pojavilo se 180MB (jos dodatnih 30MB, koji su taman uleteli za swap particiju). Kad sam vratio FAT i Win95 na tu particiju, opet sam imao 'samo' 150MB. Stvar me je zaintrigirala, pa sam bio resio da je isprobam kod prijatelja na disku od 850MB, koji je za tu priliku bio formatiran u CHS modu (jer je Award v4.50G to dozvoljavao). Takav disk je pod DOS-om bio (normalno) samo 528MB, ali je preparticionisan tako da zadnja particija bude 5MB. Kada je Linux ponovo 'formatirao' (ili jos bolje receno realocirao) tu particiju ona je bila preko 300MB, tako da je covek imao disk koji je u ocima DOS-a bio u CHS modu, a ipak je imao svih 850MB. I DOS i Linux su funkcionisali savrseno. E, sad to je bilo zgodno u ono vreme kada je na 500MB moglo da stane nesto ozbiljno, dok danas, ovakav metod sigurno ne bi koristio nikome, ali cisto da znate da moze. >> nesto malo (do oko 500 MB) za FAT. :(( Postoji li neki nacin da se na >> disk instalira UNIX a da za ostalo moze da se koristi i malo vise? Nacin postoji, samo sto je Microsoft, po obicaju, lenj da ubrza malo razvoj FAT32 fs-a. Koliko sam cuo, FAT32 je trebao da dodje uz NT4, ali nesto ga nisam omirisao. U svakom slucaju, vreme je za sledeci upgrade (bar kao sto su uradili prelazak sa 12-bitnog na 16-bitni fs cisto postavljanjem 'flega' u BOOT-u). Sa tim 32-bitnim FAT-om to 'malo vise' bi moglo da se otegne do 4GB, bez potrebe za LBA i LARGE rezimima. Mozda su ljudi uocili (ali kasno) da ni 4GB vise nije imaginarna velicina diska, pa vec razvijaju 64-bitni fs, koji je opet privremeno resenje dok se ne zasitimo diskovima od 8GB. Takodje, sa 32/64-bitnim fajl sistemom bi bar privremeno, bio eliminisan problem sleka sa velikim particijama. Eto sta radi Microsoft :) - razvija neke nove naprednije operativne sisteme, a jedan trivijalan problem, koji datira jos iz vremena 386-ica nije stigao (ili nece) da resi, a taj probem, opet, povlaci prisilno i neprirodno prilagodjavanje cele industrije diskova i softverskih kuca koje prave BIOS-e, a da ne pricamo o korisnicima (bar onog dela koji shvata koje probleme moze da stvori slack i razne translacione metode poput LBA) do kojih je Microsoftu, navodno, toliko stalo. _`dEiMoS'_
diskovi.1683 m.stevic, -> #1681, calex
> nesto malo (do oko 500 MB) za FAT. :(( Postoji li neki nacin da se na > disk instalira UNIX a da za ostalo moze da se koristi i malo vise? Koliko se secam, ja sam instalirao LINUX na disku od 850MB, kome je prva particija od 510MB bila za dos/win.
diskovi.1684 dr.grba, -> #1672, nenad
>> Mogu se kupiti i od 3.1, 3.5GB. Teorijski maksimum za EIDE >> standard je 4GB. Kako stoji stvar sa pričom da nekim od tih novih modela diskova treba i odgovarajući chipset na kontroleru? Navodno, reč je o nekoj hardverskoj kompresiji, tralala, ne znam. Prosvetlite me (: BTW, očekujem overu informacije iz Austrije sa se Quantum 3.27 GB (8 ms) tamo kupuje za cca 580 DEM. I poslednje pitanje, kad već pomenuh Austriju, pod uslovom da neko ima *SVEŽE* informacije: kako stoji aktuelno stanje sa vraćanjem merverštojera na nemačkoj i/ili austrijskoj granici?
diskovi.1685 dr.grba, -> #1652, dr.grba
>> Ovo je neki (navodno!) univerzalni drajver za CD koji (navodno!) daje >> 32-bitni pristup na CD i u verzijama DOS pre Win 95. Budući da radim Dobro, da li je neko probao ovo? Niko? ):
diskovi.1686 zormi, -> #1684, dr.grba
* BTW, očekujem overu informacije iz Austrije sa se Quantum 3.27 GB * (8 ms) tamo kupuje za cca 580 DEM. Ima u Bgd odavno po reda 650 što je uz transport, rizik carine i garanciju mala razlika.
diskovi.1687 zvezdan, -> #1682, deimos
>> Mozda su >> ljudi uocili (ali kasno) da ni 4GB vise nije imaginarna velicina diska, pa >> vec razvijaju 64-bitni fs, koji je opet privremeno resenje dok se ne >> zasitimo diskovima od 8GB. Zar 64-bitni fs ne bi trabalo da podržava diskove sa kapacitetom od 2**64 = 1.844E19? >> Takodje, sa 32/64-bitnim fajl sistemom bi bar >> privremeno, bio eliminisan problem sleka sa velikim particijama. Zar ne bi mogao da se napravi i 16-bitni fs sa manjim slekom kod velikih particija nego što ga ima FAT?
diskovi.1688 nenad, -> #1682, deimos
> Da se razumemo, LBA shit je napravljen skoro iskljucivo zbog > toga da disk bude 'Microsoft Compatible', jer sto bi Microsoft menjao > fajl sistem, kad je to lakse uraditi mehanicki, odnosno konstruktorima > bios-a i diskova :)) Nema to veze sa fajl-sistemom. Problem je što se DOS, Windows 3.1, a i Windows 3.11 i 95 u velikoj meri oslanjaju na BIOS prilikom rada sa diskom. Tvorci BIOS-a nisu predvideli više od 1024 staza i ako se želi iskorititi ceo disk mora se BIOS zaobići (kompletno rešenje koje se koristi u većini 32-bitnih operativnih sistema, istina iz drugih razloga, a radi i u Windows-ima sa posebnim drajverom, tzv. 32-bitni disk i file-access) ili da se stari operativni sistem nekako prevari. Prevara se radi ili nekim od Disk Manager-a ili LBA ekstenzijama u novijim BIOS-ima koji omogućavaju korišćenje celog diska tako što prijave više glava i sektora, a broj traka drže ispod 1024 (realno ih, naravno, ima više, a i broj glava je u stvarnosti najčešće 1 ili 2). Normalno particionisanom i formatiranom disku se pri uključenoj LBA translaciji ne može pristupati preko BIOS-a, a disku koji je pripremljen sa LBA se pomoću BIOS-a koji ga ne poznaje može pristupati samo do prvih pola gigabajta.
diskovi.1689 guta, -> #1685, dr.grba
#> Dobro, da li je neko probao ovo? Niko? ): Recimo ja. Na žalost, kod mene ne radi... P.S. Napisao sam ovo još pre izvesnog vremena, tražio sam i eventualne svičeve, no nije bilo odgovora. Možda si prevideo...
diskovi.1691 mikis, -> #1682, deimos
+> malo razvoj FAT32 fs-a. Koliko sam cuo, FAT32 je trebao da dodje uz NT4, +> ali nesto ga nisam omirisao. U svakom slucaju, vreme je za sledeci upgrade FAT32 je trebao (treba?) da dođe u vidu Servis Packa za Win 95, NT ima svoj NTFS fajl sistem i zaista ne vidim šta će mu i FAT32 pored njega ;)
diskovi.1692 dr.grba, -> #1689, guta
>> P.S. Napisao sam ovo još pre izvesnog vremena, tražio sam i eventualne >> svičeve, no nije bilo odgovora. Možda si prevideo... Zbilja sam prevideo. Izvini.
diskovi.1693 deimos, -> #1685, dr.grba
RE: CD32 >> Dobro, da li je neko probao ovo? Niko? ): Ja jesam, i za sada ga drzim na Sonyju 76E. Radi ko Bog, a i primetan je mali, ali evidentan, dobitak na brzini. Problema je bilo sa jednim Samsungom 4x, gde je upotreba ovog drajvera prouzrokovala neprestano obrtanje CD, tako da i kad se otvori caddy, CD se jos uvek vrti. Inace, osim te sitnice, i tu je radio korektno.
diskovi.1694 deimos, -> #1687, zvezdan
>> Zar 64-bitni fs ne bi trabalo da podrzava diskove sa kapacitetom >> od 2**64 = 1.844E19? Eto, a matematika mi je uza specijalnost :)... Upravu si. >> Zar ne bi mogao da se napravi i 16-bitni fs sa manjim slekom >> kod velikih particija nego sto ga ima FAT? Pa, evo da malo teoretisem. U principu, mogao bi, sto sam ja i sproveo u delo (koga interesuje - objasnicu) i funkcionisalo je. Ali osnovni problem je kompatibilnost sa postojecim FAT-om. Kada bi se napravio potpuno novi fajl sistem, 16 bita bi moglo i da bude dovoljno, bar do nekog doglednog vremena. Ali, napraviti nesto sto bi zaokrenulo Microsoftovu filozofiju koju teraju od '81, tesko je za ocekivati iz raznih razloga. To je sada kao kad bi stigao DOS v8.0 koji nije kompatibiln sa DOS-om 7.0, odnosno Win96 koji nije kompatibilan sa Win95. Problem je sto DOS/WIN tretira disk kao niz klastera, a klastera moze biti najvise 65536 za 16 bita (po particiji). E, sada je pitanje: kako smestiti npr. 1000000 logickih sektora u 65536 alokacionih jedinica. E, tu dolazimo do sleka, jer se za svaku alokacionu jedinicu onda ne uzima 1 sektor (kao kod diskete), nego 1000000/65536 sektora, a posto je FAT inace glup, fajl mora da zauzme najmanje 1 klaster, i onda cao djaci. E, sad, da je fs 32-bitni, klastera bi moglo da bude 4294967296 (po particiji!), i svaki klaster bi mogao da bude velicine jednog sektora, odnosno samo 512 bajtova. Znaci za diskove do 4GB, slek bi u tom slucaju bio isti kao i kod diskete. Jedino bi se velicina FAT-a na disku, u najgorem slucaju, udvosrucila, sto je zaista zanemarljivo... BTW, Ovo je sve teorija koja bi odrzala kompatibilnost sa postojecim FAT-om, bas kao sto su kompatibilne 5.25" i 3.5" diskete. _`dEiMoS'_
diskovi.1695 deimos, -> #1688, nenad
>> Tvorci BIOS-a nisu predvideli vise od >> 1024 staza i ako se zeli iskorititi ceo disk mora se BIOS zaobici Jos od svezijih DX2, a u 99% DX4 486 BIOS-a omoguceno je 4096 cilindara, sto potpuno zadovoljava maksimum dat ATA-2 standardom, koji je trenutno (ali ne jos dugo) aktuelan. >> (kompletno resenje koje se koristi u vecini 32-bitnih operativnih >> sistema, istina iz drugih razloga, a radi i u Windows-ima sa >> posebnim drajverom, tzv. 32-bitni disk i file-access) ili da se Pa, u principu, _ozbiljnim_ programerima nije uopste problem da napisu i celu zamenu BIOS-a, optimizovanu za npr. WD disk ili Cirrus gr. karticu. Microsoft to i ne pokusava, vec ti 32-bit drajveri stizu od proizvodjaca diskova i ploca, kojima nije uza specijalnost pravljenje softvera, pa su i ti drajveri 'upotrebljivi' tek od neke pete verzije. Po mom misljenu, 32-bitni fajl sistem, uz koriscenje prednosti BIOS-a koje sam pomenuo, potpuno bi eliminisao sve postojece probleme u vezi diskova pod DOS/WIN, a zadrzao bi potpunu kompatibilnost. Uostalom, kome treba disk od 4GB na nekoj staroj 386-ici (a cak i za to ima leka softverskim putem, naravno, od strane OS-a). >> od Disk Manager-a ili LBA ekstenzijama u novijim BIOS-ima koji >> omogucavaju koriscenje celog diska tako sto prijave vise glava i >> sektora, a broj traka drze ispod 1024 (realno ih, naravno, ima Stvar je u tome da se ni za jedan drugi OS osim DOS-a i WIN-a, a da je isti u korisnoj funkciji, ne koriste nikakve translacije, sto prakticno umanjuje performanse diska, jer kad ti uputis poziv u LBA modu za citanje neke lokacije, kontroler/BIOS/softver, kaze: axa, u stvari to ne postoji, ajde da podelim ovo sa dva a ono pomnozim sa tri i ono podelim sa cetiri... pa cu da vidim koja je to stvarna lokacija... i tek onda ide ono sto bi islo da je disk u CHS modu. Ako to radi BIOS ili kontroler, izvrsavanje te logike je visestruko sporije nego da se to radi u operativnoj memoriji same masine, a ako se sve lepo uradi na nivou fs-a, ni to malo memorije nije potrebno. Ali... umesto da potegnu pisci operativnog sistema, potegli su pisci BIOS-a za zakrpama i tako nastade LBA, a sve zivo u masini nosi nalepnicu Microsoft Windows compatible. _`dEiMoS'_
diskovi.1696 deimos, -> #1691, mikis
>> FAT32 je trebao (treba?) da dode u vidu Servis Packa za Win 95, >> NT ima svoj NTFS fajl sistem i zaista ne vidim sta ce mu i FAT32 >> pored njega ;) Ne znam, tako sam cuo. U svakom slucaju, daj Boze da bar NT i NTFS postanu standard, ako nista drugo...
diskovi.1697 zvezdan, -> #1685, dr.grba
>> Dobro, da li je neko probao ovo? Niko? ): I ja sam ga instalirao jer zauzima 10 kB manje konvencionalne memorije od SONY-jevog drajvera. U Windows-ima i sa njime ne mogu da koristim 32-bit disk access, najverovatnije zbog loših drajvera za HD kontroler na ploči. Treba proveriti, ali izgleda ne omogućava grebovanje audio CD-ova. :(
diskovi.1698 calex, -> #1683, m.stevic
║ > nesto malo (do oko 500 MB) za FAT. :(( Postoji li neki nacin da se na Ë────────────── ║ Koliko se secam, ja sam instalirao LINUX na disku od 850MB, kome je prva ║ particija od 510MB bila za dos/win. Ë────────────── Tako sam i naveo, a šta sa diskom od 2GB, recimo? Za FAT/VFAT opet 510MB a ostalo za UNIX? :(
diskovi.1699 vitez.koja, -> #1694, deimos
#=> Kada bi se napravio potpuno novi fajl sistem, 16 bita bi moglo i #=> da bude dovoljno, bar do nekog doglednog vremena. Ali, napraviti A kad bi se napravio neki najnoviji sistem i 8 bita bi moglo biti i mnogo. sk
diskovi.1700 dejanp,
Kako bih mogao da stavim IDE i RLL kontrolere u PC486dx 40MHz? a da mi rade oba diska.
diskovi.1701 ivanvec,
Problemi... :) CD drive je naprasno prestao da prepoznaje da je u njega ubačen disk. Pri DIR-u iz windowsa mi izbacuje ono "There is no disk in drive E. Insert a disk and then try again", a iz DOSa: "CDR101: Not ready reading drive E... A/R/F". Do juče je sve bilo OK... Inače, muzika može da se sluša!? Jel zna neko o čemu se radi?
diskovi.1702 biber, -> #1697, zvezdan
>>>> Dobro, da li je neko probao ovo? Niko? ): >> Treba proveriti, ali izgleda ne omogućava grebovanje audio >> CD-ova. :( Na žalost, tako je. Drajver je malo brži u COOKED modu od originalnog atapija, ali je zato katastrofalno spor u RAW modu. Sve zajedno, izgleda da ostajem na ATAPI_CD.SYS. Evo ga izvod iz testa 2x CD-a. (BTW koje bi trebalo da su vrednosti za dobro narezan i kvalitetan disk.) ATAPI_CD.SYS : CD-Bench 1.0 (c) 1.6.1995 by Christoph Schmelnik Testing accesstime ... Full Stroke : 555.80ms Half Stroke : 1.50ms Sector to Sector test : Begin : 1.49ms Centre : 1.52ms End : 1.46ms Random access : 1.53ms Testing Datatransfer (in KB/s) ... Cooked - 2048 Bytes Sectorsize Sectors : 16 32 64 128 256 512 1024 2048 4096 Begin : 1.6 218.9 253.1 274.7 146.8 275.4 284.2 293.5 295.2 Centre : 141.8 192.6 234.6 263.3 280.6 290.0 295.0 297.5 298.8 End : 125.5 177.0 222.7 255.7 276.1 287.6 293.8 296.9 298.5 RAW - 2352 Bytes Sectorsize Sectors : 16 32 64 128 256 512 1024 2048 4096 Begin : 196.0 250.1 289.7 314.9 329.1 322.7 340.7 342.7 342.7 Centre : 161.6 220.0 268.7 301.9 321.9 332.9 338.7 341.7 343.2 End : 143.3 202.3 255.0 293.2 316.9 330.2 337.3 341.0 342.8 ECSCDIDE.SYS: Full Stroke : 662.11ms Half Stroke : 361.86ms Sector to Sector test : Begin : 10.67ms Centre : 5.49ms End : 5.35ms Random access : 300.48ms Testing Datatransfer (in KB/s) ... Cooked - 2048 Bytes Sectorsize Sectors : 16 32 64 128 256 512 1024 2048 4096 Begin : 233.0 262.1 264.4 272.4 294.8 296.9 298.8 299.2 299.2 Centre : 137.2 236.4 231.4 261.4 289.3 295.2 295.0 298.6 299.2 End : 195.0 236.4 235.3 261.9 278.8 289.1 297.3 296.8 299.4 RAW - 2352 Bytes Sectorsize Sectors : 16 32 64 128 256 512 1024 2048 4096 Begin : 33.6 21.6 25.1 33.4 33.3 32.5 30.3 29.8 30.7 Centre : 32.2 31.1 32.0 32.0 31.9 32.0 32.0 32.0 32.0 End : 30.5 31.9 32.9 31.8 32.5 32.5 32.5 32.6 32.6
diskovi.1703 ne.ko,
Nabavio sam skoro WINBOND VLB kontroler koji bi trebalo da podrzava PIO 3. Da li mi je za njegovo koriscenje potreban neko drajver u DOS-u. Ovo pitam jer iako sam Jamperiso na PIO 3 transver mi je oko 1.3 Mb sto je isto kao i na predhodnom ISA kontroleru sa istim diskom. Unapred Zahvalan Nenad
diskovi.1704 mikis, -> #1698, calex
+> Tako sam i naveo, a šta sa diskom od 2GB, recimo? Za FAT/VFAT +> opet 510MB a ostalo za UNIX? :( Imam disk od 1,6 GB formatiran u LBA modu, na njemu je trenutno instaliran DOS i NT 4.0. Imao sam i Linux (Slackware 3.0) instaliran na zadnjih 150 MB diska, i nije bilo nikakvih problema. Takođe, pokušao sam instalaciju OS/2 Warpa (onaj što se dobijao za dž uz neke časopise) i tu je bilo problema, ali ne zbog veličine i načina foormatiranja diska već zbog nekog meni nepoznatog razloga (instalacija puca na istom mestu i na nekoliko drugin mašina; uz malo čačkanja može se podići sistem, tj. PM).
diskovi.1705 sqweaky, -> #1703, ne.ko
> Nabavio sam skoro WINBOND VLB kontroler koji > bi trebalo da podrzava PIO 3. Da li mi je > za njegovo koriscenje potreban neko drajver Uz kontroler je trebalo da dobijes drajver wbide. Ako ga nemas vici, pa da ga upload-ujem (reci model kontrolera).
diskovi.1706 nenad, -> #1687, zvezdan
> Zar ne bi mogao da se napravi i 16-bitni fs sa manjim slekom > kod velikih particija nego što ga ima FAT? Ne ako se termin 16-bita koristi u istom značenju u kome je on ograničavajući faktor u FAT fajl sistemu. Šestaestobitnost kod FAT-a znači da se njegova alokaciona tabela (a preko nje ceo disk) može adresirati pomoću 16 bitova - dakle dva bajta, što će reći da disk može imati max. 65536 alokacionih jedinica. Ako je, npr. disk veliki 2GB to znači da će i te alokacione jedinice biti od po 32KB što praktično znači da će se na svakom fajlu prosečno gubiti 16KB. Kad bi na disku bilo samo 1000 fajlova (a obično ih je mnogo više) to bi već predstavljalo gubitak od 160MB Ovo sa promenljivom veličinom klastera već predstavlja napredak pošto je, dok se neko (naravno ne Microsoft već isti ovaj OnTrack čiji je DiskManager krpio ograničenje od 512MB za IDE diskove do pojave LBA) nije setio toga, najveća particija bila 32MB (klaster je bio kao na disketama - 512K). FAT i jeste bio projektovan namenski za jednostranu disketu od 160KB, a koliko je meni poznato osmislio ga je Bil Gejts lično. Zašto je FAT maksimalno 16-tobitan? Naravno, zato što se, kao i sve drugo, mora referencirati u memoriji prilikom izmene i pisanja, a jedan segment je velik tačno 65536 bajtova (ograničenje koje vuče korene iz procesora nastalog pre 20 godina :). Sa Windows-om 95 Microsoft je po prvi put počeo da se bavi operativnim sistemom koji nije ograničen segmentima od po 64K, pa se sada priča o nekom novom 32-bitnom FAT-u kod koga bi se veličina klastera opet spustila na 512 bajta (2^32 je mnogo veće od 2^16). A ja ću, kada budem video ljude sa diskovima od 4 terabajta da koriste FAT, početi da verujem da je Microsoft zaista pobedio. ;)
diskovi.1707 nenad, -> #1695, deimos
> prakticno umanjuje performanse diska, jer kad ti uputis poziv u LBA > modu za citanje neke lokacije, kontroler/BIOS/softver, kaze: axa, u > stvari to ne postoji, ajde da podelim ovo sa dva a ono pomnozim sa tri > i ono podelim sa cetiri... pa cu da vidim koja je to stvarna lokacija... Kontroler/BIOS/softver uvek radi translacije, ako ništa drugo bar te brojeve treba prevesti u kinetičku energiju. ;) Šalu na stranu, retko koji disk danas zaista ima i 3, a kamo li 64 glave, sve su to "fake" parametri, translacija uvek postoji. Ne bi bilo ništa čudno i da se brže izvrši translacija sa 64 -> 2 (LBA) nego sa, recimo, 9 -> 2 glave (CHS). > Ako to radi BIOS > ili kontroler, izvrsavanje te logike je visestruko sporije nego da se > to radi u operativnoj memoriji same masine, Ovde samo upoređuješ slučaj kada translaciju (dakle svo pisanje i čitanje) vrši BIOS ili drajver unutar operativnog sistema, a tu je jasna razlika, bez obzira da li se radilo o LBA ili CHS modelu. > a ako se sve lepo uradi > na nivou fs-a, ni to malo memorije nije Na nivou FS-a se ništa ne može uraditi, FS se "pita" tek kada se dođe do nivoa particije na disku. Izgled particione tabele (broj particija i njihov raspored) je utvrđen odavno (pojavom prvog 10MB hard-diska za PC, 1982.) i standardizovan je da bi ga svaki BIOS mogao prepoznati i preko njega došao do butabilne particije. Fajl-sistem zna samo za sektore unutar particije, ne zna ništa ni o broju glava ni o broju cilindara. Ni VFAT, ni HPFS, ni Linux-ov Type 83 fajl sistem ne znaju kojom glavom i na koji deo diska pišu, oni znaju samo za relativni broj sektora unutar particije koja im je stavljena na raspolaganje. Da to što oni hoće prevede u ono što kontorler/disk razume posao je ili BIOS-a ili drajvera unutar operativnog sistema. U stvarnu poziciju na disku to prevodi sam kontroler, zato se IDE, EIDE i SCSII i zovu interfejsi. Kako je proizvođač interno realizovao (možda ima pola glave i četvrt diska umesto celog, može unutra da ima i bušene kartice) to se ne tiče operativnog sistema, BIOS-a, a ponajmanje fajl-sistema.
diskovi.1708 nenad, -> #1700, dejanp
> Kako bih mogao da stavim IDE i RLL kontrolere u PC486dx 40MHz? > a da mi rade oba diska. Teorijski bi ovo trebalo da radi bez problema, sve što treba da se obezbedi su različiti IRQ-ovi (jedan na 14, drugi na 15), kao i adrese portova.
diskovi.1709 supers, -> #1705, sqweaky
>> Uz kontroler je trebalo da dobijes drajver wbide. >> Ako ga nemas vici, pa da ga upload-ujem (reci model kontrolera). To bi trebalo da postoji u Sezamovim direktorijuma pošto je nebrojeno puta već slano u konferencije.
diskovi.1710 vstan, -> #1709, supers
>>> Uz kontroler je trebalo da dobijes drajver wbide. > To bi trebalo da postoji u Sezamovim direktorijuma pošto je PCHARD.5: 4.304 diskovi Ned 26.02.95 02:58 wbide.zip
diskovi.1711 cnenad,
DVD standard, tj. prvi uređaji ne čitaju 'rezane' diskove ?!? :( ^C
diskovi.1712 orlic, -> #1701, ivanvec
Iv> reading drive E... A/R/F". Do juce je sve bilo OK... Iv> Inace, muzika moze da se slusa!? Iv> Jel zna neko o cemu se radi? Zaprljao se. Probaj necim da ga ocistis. Probaj negde da nabavis kit za ciscenje.
diskovi.1713 ne.ko, -> #1703, ne.ko
> Nabavio sam skoro WINBOND VLB kontroler koji > bi trebalo da podrzava PIO 3. Da li mi je > za njegovo koriscenje potreban neko drajver > u DOS-u. Ovo pitam jer iako sam Jamperiso na > PIO 3 transver mi je oko 1.3 Mb sto je isto > kao i na predhodnom ISA kontroleru sa istim diskom. Izvinjavam se nasao sam oznaku na kartici pise PTI-265W / 260W a kod ortaka sam nasao upustvo za PTI-255W Tamo pise da su potrebni drajveri za dos i windows Ako moze da mi neko posalje ili kaze gde postoje da se nabave HVALA!
diskovi.1714 dejanp, -> #1708, nenad
Mozes li mi pomoci da to uradim?
diskovi.1715 alec, -> #1714, dejanp
> Mozes li mi pomoci da to uradim? Sta da uradis (ako nije tajna :) ?
diskovi.1716 calex, -> #1700, dejanp
║ Kako bih mogao da stavim IDE i RLL kontrolere u PC486dx 40MHz? ║ a da mi rade oba diska. Ë────────────── Možeš da probaš sa ovim: dos\diskutil\*.* ------------------ 3drvs250.zip 64k Rad dva razna disk kontrolera zajedno (IDE/MFM/RLL/..)
diskovi.1717 calex, -> #1704, mikis
║ Imam disk od 1,6 GB formatiran u LBA modu, na njemu je trenutno ║ instaliran DOS i NT 4.0. Imao sam i Linux (Slackware 3.0) instaliran na Ë────────────── Mislio sam baš na UNIX jer se i kod autodetekta diska pominje obavezno postavljanje u normal ako se ovaj instalira.
diskovi.1718 deimos, -> #1707, nenad
>> retko koji disk danas zaista ima i 3, a kamo li 64 glave, >> sve su to "fake" parametri, translacija uvek postoji. Ne bi bilo >> nista cudno i da se brze izvrsi translacija sa 64 -> 2 (LBA) nego >> sa, recimo, 9 -> 2 glave (CHS). Poenta je u sledecoj prici koja je vezana za elektroniku diska (koja je vazila do pre nekih 8 meseci, a 99% da vazi i danas). CHS je jos uvek prirodni mod, jer svi cekaju samo na Microsoft da se smiluje, a i sto bi se pravila dupla elektronika. To sto razni drugi operativni sistemi rade na LBA, LARGE, trt-mrt... diskovima je cisto zbog kompatibilnosti, a ozbiljan operativni sistem radi pod svakakvim uslovima i ne pita da li je 'mozda potrebno uciniti ustupak'. Dakle, najprimitivnija sema prosirene elektronike koja disk cini LBA kompatibilnim je: +---|prevedi|---+ da| | >---signal--->--|LBA?|----+ +-----|CHS prevod|----> ne| | +---------------+ >> Na nivou FS-a se nista ne moze uraditi, FS se "pita" tek kada se >> dode do nivoa particije na disku. Izgled particione tabele (broj >> Fajl-sistem zna samo za sektore unutar particije, ne zna nista ni >> o broju glava ni o broju cilindara. Ni VFAT, ni HPFS, ni Linux-ov >> prevodi sam kontroler, zato se IDE, EIDE i SCSII i zovu >> interfejsi. Kako je proizvodac interno realizovao (mozda ima pola >> glave i cetvrt diska umesto celog, moze unutra da ima i busene >> kartice) to se ne tice operativnog sistema, BIOS-a, a ponajmanje >> fajl-sistema. Kompletne odgovore na ova pitanja sam vec posalo, kao i celu teoriju FAT sistema, pa nema potrebe da prepricavamo. Ono sto bi bilo bitno da se razumemo je sledece: Moj Award BIOS iz aprila '95 na 486 masini, moze (i hoce) da u CHS modu _predstavi_ operativnom sistemu i njegovom fajl sistemu disk sa maksimalnim vrednostima od 4096 cilindara, 16 glava i 256 sektora. Da sracunamo sve to... opa! Citavih 8.35GB. I ja sad to dam na uvid Microsoftovom operativnom sistemu, a on (dal zbog naocara za citanje) nevidi dalje od 528MB. Ne, nije zbog naocara, nego zato sto mu je fajl sistem samo 16-bitni FAT. Ako bas hoces ti ili neko drugi da proveri sve ovo (a uz to ima 486DX2/4 ili bolje), uzmi CMOS Setup, postavi parametre 4095/16/255 za nepostojeci disk, otrpi pauzu pri boot-u, pritisni F1 i gledaj sta post javlja. Da ne bih ponovo pisao o prednostima i mogucnostima 32-bitnog fs-a, pogledaj poruke 4.1694, 4.1695. `dEiMoS'
diskovi.1719 nenad, -> #1718, deimos
> Kompletne odgovore na ova pitanja sam vec posalo, kao i celu > teoriju FAT sistema, pa nema potrebe da prepricavamo. Izgleda da ima potrebe jer očigledno brkaš neke pojmove. Pod terminom fajl-sistem podrazumevaš mnogo više od onoga što fajl-sistem u suštini jeste, što je verovatno posledica činjenice da si, kao i većina nas, svoje prve kontakte sa operativnim sistemima imao sa DOS-om. Ponavljam, _fajl-sistem_ nema nikakve veze sa time koliko će prostora na disku da vidi _operativni sistem_ o čijem fajl-sistemu je reč. Fajl-sistem (bio on FAT, HPFS, NTFS...) vidi samo _particiju_ koja mu je na raspolaganju, na koju se "mauntuje" i bavi se svojim poslovima i zna samo stvari kao što su "ovaj fajl se zove tako, ima taj i taj datum, nalazi se u tom i tom direktorijumu i prostire se po sektorima 20345, 20346, 20347, 20348, 31001 i 31002 na particiji koju mi je BIOS/OS stavio na raspolaganje". Sam operativni sistem se za pristup disku obraća ili BIOS-u (računara ako je reč o MFM/RLL/IDE diskovima, kontrolera ako je SCSII, u oba slučaja preko interapta 13h) ili svom posebnom drajveru (za svaki od tih interfejsa posebno, preko njegovog API-ja). Otprilike ovako (pojednostavljeno): DOS Win31 Win95 OS/2 Linux WinNT FAT FAT VFAT HPFS/FAT Type83 NTFS/HPFS/FAT │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ ┌─┘ │ │ └───────┐┌───┘ │ │ │ │┌─────────────┘ └────────────────┐││┌────┼────────┘ └────┐││ ││││ └───────────────┐│││ BIOS DRAJVER PC-a ili na za određ. OS i kontr: SCSII kontroler │ │ └───── INTERFEJS ───────┘ (IDE, SCSII) │ KONTROLER (IDE, SCSII - na disku) (MFM, RLL - na kartici) │ DISK (glave, ploče...) Drugi red prikazuje fajl-sisteme, a čak i između njih i BIOS-a / drajvera postoji još jedan stepenik "apstrakcije", tzv. device manager koji nisam ubacio jer nije jednoobrazno rešeno u svim operativnim sistemima, a i ne znam kako je rešeno u Linux-u. Primera radi, vidimo da Win95 i OS/2 mogu disku pristupati i preko svog drajvera i standarnim putem preko BIOS-a (ako drajver nije raspoloživ). Naravno, bolja je prva varijanta jer se praktično svi BIOS-i izvršavaju u realnom modu procesora što od 32-bitnog protected-mode OS-a iziskuje prebacivanje procesora u ovaj režim za svaki prisup disku. Win 3.11 je takođe omogućavao instaliranje posebnog drajvera za rad sa diskom, to su bili oni drajveri što su omogućavali tzv. 32-bit file access na EIDE diskovima većim od 512MB. Jedine informacije koje fajl-sistem od BIOS-a ili drajera dobija jeste da ima toliko i toliko sektora na raspolaganju i kako da ih nazove kada hoće da nešto piše u njih - on se sam brine o njihovom sadržaju. Kod DOS-a su rutine za rad sa fajl-sistemom integrisane u kernel, dok kod modernijih operativnih sistema to nije slučaj. Krajem 80-tih OS/2 je predstavio koncepciju IFS-ova (installable file sistem), a MS je taj princip koristio kasnije i za Windows 3.11, Win95, NT... IFS koncepcija omogućava da fajl-sistem može svako da napiše, i automatski će imati sve usluge operativnog sistema na raspolaganju, bez potrebe da brine o tome koliko ima sektora i traka, bez da uopšte i zna da li je disk SCSII, IDE ili negde na mreži. Dužan je samo da obezbedi API kako bi se iz svih aplikacija pristupalo njegovom file-sistemu transparentno - bez da aplikacija mora da zna ni kakav je fajl-sistem, a ne daj bože disk/kontroler, ispod. Npr. OS/2: CDFS je fajl sistem za CD-ROM ISO-9660 standard zapisa, može se koristiti na svim standardnim CD-ROM-ovima, bili oni SCSII, EIDE ili CD-ovi sa svojim kontrolerima. HPFS je fajl sistem namenjen klasičnim hard-diskovima (duga imena fajlova, binarno inteksirano stablo za fajlove...). FAT je i kod Warp-a integrisan u kernel, i, za razliku od uobičajenog verovanja predstavlja native fajl-sistem za njega, ostali IFS-ovi su ravnopravni samo međusobno. Slično je i sa Win95/NT. > Moj Award BIOS iz aprila '95 na 486 masini, moze (i hoce) da > u CHS modu _predstavi_ operativnom sistemu i njegovom fajl sistemu > disk sa maksimalnim vrednostima od 4096 cilindara, 16 glava i 256 > sektora. Da sracunamo sve to... opa! Citavih 8.35GB. Ne predstavlja on to fajl-sistemu već svakome ko to želi da zna, dakle najčešće drajveru u samom operativnom sistemu ili samom kernelu, zavisno od interne organizacije. Primera radi, novi operativni sistemi uopšte i ne žele da to saznaju od BIOS-a već sami gledaju. Dovoljno je prijaviti u BIOS-u samo prvi disk (da bi ga sam BIOS video i pošto izvrši startup-kod bio u stanju da na njemu potraži startabilnu particiju), ostale particije i diskove će operativni sistem sam da pronađe. > I ja sad to dam na > uvid Microsoftovom operativnom sistemu, a on (dal zbog naocara za > citanje) nevidi dalje od 528MB. Ne, nije zbog naocara, nego zato sto mu > je fajl sistem samo 16-bitni FAT. Ne, već zato što samo "predstavljanje" nije dovoljno. I ti sam uz malo kopanja po dokumentaciji možeš u CMOS da upišeš bilo koje vrednosti. BIOS Setup je jedno, a sam BIOS i rutine (programski kod) koje obezbeđuje je drugo. BIOS nema u sebi rutine za rad sa diskovima koji imaju više od 1024 traka i ako se tvoj program / operativni sistem oslanja na BIOS rutine za rad sa diskom onda nećeš videti više od 512MB. LBA translacija omogućava BIOS-u da tebi (OS-u) kaže kako i dalje ima manje od 1024 traka (cilindara), a da poveća do maksimuma broj sektora i glava. Tvoj program / operativni sistem / fajl sistem i dalje radi kako je i do sada radio, ali ima više mesta na raspolaganju. Moderni operativni sistemi ne koriste BIOS-ove rutine za rad sa diskom već svojim drajverima preuzimaju njegovu ulogu. > Ako bas hoces ti ili neko drugi da > proveri sve ovo (a uz to ima 486DX2/4 ili bolje), uzmi CMOS Setup, > postavi parametre 4095/16/255 za nepostojeci disk, otrpi pauzu pri > boot-u, pritisni F1 i gledaj sta post javlja. Evo šta možeš ti sam da probaš. Prikači SCSII kontroler i neki veći disk na mašinu. Odjednom će i stari dobri DOS i stari dobri Windows i njihovi fajl sistemi (16-tobitni FAT) videti više od 512MB. Razlog je prost - BIOS na SCSII kontroleru ima u sebi rutine za rad sa velikim diskovima. "Krivica" je dakle do autora originalnog BIOS-a, IBM-a, ako se to uopšte i može nazvati krivicom pošto je taj BIOS pravljen kada su najveći diskovi bili od 10 (xt) i 20 (at) MB, a IBM čak nije morao u BIOS ni da stavlja te rutine već da ih ostavi na volju proizvođačima kontrolera, kao što je kasnije i rađeno sa SCSII interfejsom, kao što EIDE kontroleri izvršavaju zahteve i opslužuju rutine BIOS-a koji i ne zna da ne radi sa MFM diskom. Microsoft se može optužiti za mnogo loših stvari, za mnogo toga jeste kriv, ali u ovom slučaju se to ne može reći. Jedino što mu se može zameriti je da je mogao ranije u svojim operativnim sistemima da zaobiđe BIOS u radu sa diskom, ali to je već njegov problem, kao i problem onih koji koriste njegove operativne sisteme. Najmanje veze sa celom pričom ima fajl-sistem, on samo radi sa onim što mu BIOS i/ili OS stave na raspolaganje, i na onoj particiji koju mu stave na raspolaganje. 16-tobitnost FAT-a znači nešto sasvim drugo, prosto da na svojoj particiji može da adresira samo 65000 alokacionih jedinica zbog čega se javlja slack. Pogledaj moju prethodnu poruku, imam utisak da je nisi pažljivo pročitao. Valjda smo se sada razumeli. :)
diskovi.1720 nenad, -> #1714, dejanp
> Mozes li mi pomoci da to uradim? Mogu onoliko koliko mogu. :) Potrebno je da bar jedan od kontrolera ima mogućnost promene IRQ-a preko koga traži "pažnju" procesora i adrese tzv. I/O porta preko koje prenosi podatke. Standardno su to IRQ 14 i adresa port 1F0-1F8, znači jedan kontroler treba da ode na neku drugu adresu i da se javlja sa nekog drugog IRQ-a (obično 15). Ako imaš ploču sa integrisanim kontrolerom onda je možda najlakše da disejbluješ primarni port (ako BIOS Setup to omogućava), i IDE diskove staviš na sekundarni. U tom slučaju sitem će se morati podizati sa MFM diska.
diskovi.1721 dvesic, -> #1717, calex
> Mislio sam baš na UNIX jer se i kod autodetekta diska pominje > obavezno postavljanje u normal ako se ovaj instalira. Da, ali mislim (tj. skoro sam siguran) da je ovo ograničenje za SCO kao i za starije verzije Unix-a. Na ovim novijim sve radi, bez obzira u kom je modu disk.
diskovi.1722 calex, -> #1721, dvesic
║ Da, ali mislim (tj. skoro sam siguran) da je ovo ograničenje za SCO ║ kao i za starije verzije Unix-a. Ë────────────── Eh, pa na SCO i mislim. Ovi moji samo njega troše. :(
diskovi.1723 orlic, -> #1711, cnenad
Cn> DVD standard, tj. prvi uredaji ne citaju 'rezane' diskove ?!? :( :) Ma svasta se prica. :) Ja sam cuo totalno suprotnu stvar - da nisu nasli nacin da efikasno zastite diskove pa je zbog togai odlozeno pojavljivanje... :) Jeste prvo verovatnije ali meni se ono drugo vise dopada (ma nije valjda???). Videcemo zakoji mesec...
diskovi.1724 dorian,
Potreban mi je dos driver za Creative double speed CD rom. Kaci se na Blaster 16.
diskovi.1726 deimos, -> #1719, nenad
│ŔşŘŠ*CžřŇü  Evo, ovako. DOS/WIN (o cemu je i rec) se oslanja iskljucivo na BIOS. BIOS nudi mogucnost adresiranja 8.35GB prostora preko svojih poziva (sto je prakticno dokazivo, a suprotno onome sto ti tvrdis), jedino sto su ti pozivi 'malo' prosireni, te zahtevaju i 'prosiren' kernel koji to realizuje. Mcrosoft je u svim verzijama DOS-a svoje interne rutine i njihove povreatne sadrzine menjao, pa ne bi trebalo da bude problem da se to ucini opet, jer to i onako nije od znacaja za krajnjeg korisnika. Umesto word-a (16b) rezervisanog za redni broj klastera treba ubaciti dword (32b), i u principu - to bi radilo. DOS ima jednu jedinu funkciju (koju ti nazivas dreajverom unutar kernela) koja relativni broj klastera vraca u CHS obliku. Eto to je taj 'drajever' kome treba izmena 16->32bita, a ona bi bila potpuno transparentna i bezbolna za korisnika. Naravno, ne poricem da bi ovakva akcija povukla izmene u kernelu, ali to je i normalno. Takodje, ovako prosto objasnjeno izgleda da je sve to prosto i sprovesti u delo, ali znam da nije (treba prepravljati bar pola kernela i proisirivati ulaze u FAT, DPB... ). No, to je neophodnost, i povlaci za sobom cinjenicu da DOS/WIN fajl sistem nije samo vezan za FAT tabelu, vec da radi na osnovu onoga sto kernel nudi, ali i kernel radi ono sto fs zahteva, pa se elementi fajl sistema prosiruju i na sam kod unutar kernela. Ja nisam kriv sto je to tako lose smisljeno, ili nije na vreme korigovano. Ukoliko je fs drajver odvojen od kernela, utoliko je posao laksi, a ja nisam kriv Microsoftu sto ima losu koncepciju, a jos manje su im krivi tvorci BIOS-a koji su svoj deo posla uradili i preko onoga sto je trebalo. Evo sta kaze piziv interapta 13h koji cita lokaciju diska: INT 13h / func. 02h (read) (since Award 386sx) AL = bits 0-7 sectors to read CH = bits 0-7 cylinder nr. bits 0-7 CL = bits 0-5 sector nr. bits 6,7 cylinder nr. bits 8,9 DH = bits 0-5 head nr. bits 6,7 cylinder nr. bits 10,11 DL = drive number ... (2^12-1 cyl) * (2^6-1 head) * (2^6-1 sec) * 512 = 8315*10^9 Znaci, BIOS _poseduje_ rutine za rad sa diskom u CHS modu do velicine od 8.32GB. Znam da moze da procita/upise 1048-i cilindar (koliko moj disk ima), jer sam probao, a sto znaci da ako moze to da cita/pise, onda moze i 4095-ti cyl (odnosno sektore unutar njega). Sve ostalo sto si rekao stoji, nije diskutabilno i poznato mi je. Ja, koji sam prinudjen da koristim jedan ovakav OS, ocekujem bar normalna resenja nekih krucijalnih pritanja vezanih za OS, i tacno je to da BIOS ne bi trebao da bude posrednik izmedju OS-a i diska, ali kad vec jeste, jos gluplje je ne koristiti i sve njegove pogodnosti, i to samo zato sto Microsoft ne smatra za shodno da mesto u FAT/DPB prosiri sa 16 na 32 bita, i time primorava pisce BIOS-a da pribegavaju raznim budzama poput LBA. Ocekuj u skorije vreme i opipljiv dokaz. Sve sto sam rekao vezano je za (V)FAT (jer je u sustini on i jedni koji pravi probleme), dok se prica u nekim detaljima razlikuje za druge fajl sisteme, o kojima sada ne bih pricao. Poenta je u tome da je sve izmene moguce izvrsiti na prilicno jednostavnim principima, koji su realni i ne zahtevaju reedukaciju korisnika. _`dEiMoS'_
diskovi.1727 szarko,
Hi ! Moze li neko da mi kaze koliki bi trebao da bude transfer jednog Quantum diska od 1.1 GB?Na 486-133Mhz (AMD) sa 4 MB Ploca je PCI Hvala :)
diskovi.1728 mcikota,
Imam problem ! Promenio sam hdd i nabavio conner 540 mb (polovan) koji je bio formatiran u normal modu.Kad sam ga stavio u svoj racunar 486dx100 vlb i u bios-u poterao detect hdd,on mi je prijavio samo 2 opcije: (1) normal i (3) large MODE .Tacnije nigde nema opcije: (2) LBA mode Sa prethodnim diskom koji je takodje bio 540mb maxtor ovo je normalno prija- vljivao.Znam da posle treba da ga formatiram sa fdisk-om,ali bi ja to uradio u lba modu. U cemu je stvar ?
diskovi.1729 vlad, -> #1728, mcikota
> vljivao.Znam da posle treba da ga formatiram sa fdisk-om,ali bi ja > to uradio u lba modu. Jesi li dobro razmislio da li ti je i zasto potreban LBA na disku od 540Mb? Bilo je ovde nedavno reci o tome, procitaj malo poruke unazad. Ako ga tvoja ploca ne prepoznaje kao LBA, jedno od resenja je da fa formatiras na ploci koja ce ga prepoznati pa ga posle preneses na svoju masinu. Ako ga ni tad tvoja ploca ne primi kao LBA, zaboravi na to petljanje i vozi standard (sto i inace od srca preporucujem).
diskovi.1730 npeca,
Poshtovana gospodo Nisam znao da li je ovo prava tema ali ako moderator oseca da ne spada ovde neka slobodno prebaci:>> Dakle,potreban mi je programcic koji skine serijski broj HD-a,pa makar to bile i brlje,nije vazno. Ovo mi je potrebno da bi program zastitio od kopiranja.Nije neka zastita,ali... Ako moze i mzicka zelja:)) Program bi trebao da bude u ASM ili nesto sto bi se moglo uvuci u Turbo Pascal Hvala unapred.
diskovi.1731 caba,
Drugar mi ima VLB kontroler sa sledecim podacima na sebi: ploca: VLSIO - V2 cipovi: GoldStar Prime2 9317 i Promise iz 1993. Ako neko nesto zna ili , jos bolje, ako ima drajvere za dos i 3.1 molio bih ga da mi to javi ili ostavi u posti. Unapred hvala
diskovi.1732 inforts, -> #1730, npeca
Re: serijski broj diska Download-uj program DUG_IDE. On cita podatke sa diska. Uz program je dat i C source, pa ga prepravi po svojim potrebama. Bye. Dragan.
diskovi.1733 inforts, -> #1732, inforts
>dug_ide dos/test/dugide10.zip
diskovi.1734 vstan, -> #1730, npeca
> Dakle,potreban mi je programcic koji skine serijski broj > HD-a,pa makar to bile i brlje,nije vazno. rdide.zip. Nalazi se u dosĐtest diru.
diskovi.1735 djcorto, -> #1730, npeca
> Dakle,potreban mi je programcic koji skine serijski broj > HD-a,pa makar to bile i brlje,nije vazno. Postoji RDIDE, iz Imtela, koji cita sve parametre diska, ukljucujuci i serijski broj.
diskovi.1736 vlad, -> #1730, npeca
> Dakle,potreban mi je programcic koji skine serijski broj HD-a,pa > makar to bile i brlje,nije vazno. Mozda ti pomogne i ovo. Nema source, ali njime mozes i da procitas i da promenis sreijski broj diska po nahodjenju. Rabim ga redovno za "potpisivanje" diskova koji su mi prosli kroz ruke B). serial.exe
diskovi.1737 npeca, -> #1736, vlad
>>Mozda ti pomogne i ovo. Nema source, ali njime mozes i da procitas i da >>promenis sreijski broj diska po nahodjenju. Rabim ga redovno za >>"potpisivanje" diskova koji su mi prosli kroz ruke B). Hvala lepo. Taman da promenim serijski,proverim iz programa da li je to sto treba da bude i ako nije ... Pozdrav. P.S. Da se zahvalim i Vstan-u i Djcorto-u na pomoci.Lepo je videti da ima ko da ti pomogne.
diskovi.1738 kostja, -> #1728, mcikota
=> Sa prethodnim diskom koji je takodje bio 540mb maxtor ovo je normalno => prija- vljivao.Znam da posle treba da ga formatiram sa fdisk-om,ali bi ja => to uradio u lba modu. => => U cemu je stvar ? Postoje dva "vrste" Conner diskova od 540MB koje mozes da nadjes kod nas. Jedna koja ne podrzava LBA i druga koja podrzava LBA mod. Ti ocigledno imas onu koja ne podrzava doticni. Da budemo jasni oba se odazivaju na ime Conner CFS 540
diskovi.1739 supers, -> #1738, kostja
>> Postoje dva "vrste" Conner diskova od 540MB koje mozes da nadjes >> kod nas. Jedna koja ne podrzava LBA i druga koja podrzava LBA mod. >> Ti ocigledno imas onu koja ne podrzava doticni. Ja sam mislio da postoje ploče koje ne podržavaju i one koje podržavaju LBA mod, što znači da Conner CFS 540 na nekoj mašini može imati maksimalno 540MB a na nekoj drugoj najviše 504MB. Ko je u pravu?
diskovi.1740 kostja,
Moram i ja da vicem jedan help. Radi se o kombinaciji AHA 2940 sa dve Barakude, Sony 76S i Yamaha CDR-100 snimacem. Elem, doticni Adaptek ne mogu da nateram da se lepo ponasa u drustvu gore navedenih dama, a po svemu sudeci razlog su drajveri. Win95 ima doticnog u spisku ali to nista ne vredi posto mi uvek zafali WNASPI32.DLL . Tacnije, nije da on fali nego ga Win95 nikako ne startuje po boot-u. Dakle, trebaju mi normalni drajveri za doticni AHA 2940 ili bar jedan redic teksta koji kaze sta napisati da bi W95 digao i taj famozni WNASPI32.DLL
diskovi.1741 sljubisic, -> #1740, kostja
>Radi se o kombinaciji AHA 2940 sa dve Barakude, Sony 76S i Yamaha >CDR-100 snimacem. Elem, doticni Adaptek ne mogu da nateram da se >Dakle, trebaju mi normalni drajveri za doticni AHA 2940 ili bar >jedan redic teksta koji kaze sta napisati da bi W95 digao i taj >famozni WNASPI32.DLL Evo pomenutih drajvera, nadam se da su 'normalni' :) jer provereno rade pod Win95. U arhivi se nalazi i .inf fajl kao i upustvo za insta- laciju. adaptec.zip
diskovi.1742 kostja, -> #1739, supers
=> Ja sam mislio da postoje ploce koje ne podrzavaju i one koje podrzavaju => LBA mod, sto znaci da Conner CFS 540 na nekoj masini moze imati maksimalno => 540MB a na nekoj drugoj najvise 504MB. Ko je u pravu? Obojca... Neke ploce ne podrzavaju LBA mod i samim tim nista od 540, ali takodje vazi i ono sto sam ja rekao za Conner CFS 540, pa shodno tome...
diskovi.1743 dvesic, -> #1739, supers
> LBA mod, što znači da Conner CFS 540 na nekoj mašini može imati > maksimalno 540MB a na nekoj drugoj najviše 504MB. Ko je u pravu? Maksimalno 514 Mb, ne 540 MB (sem ako ne misliš da je MB = 1,000,000 b)
diskovi.1744 kostja, -> #1741, sljubisic
=> Evo pomenutih drajvera, nadam se da su 'normalni' :) jer provereno => rade pod Win95. U arhivi se nalazi i .inf fajl kao i upustvo za insta- => laciju. Ma, moj problem je u tome sto je u pitanju AHA 2940 ultra. Bas, kao sto i kaze readme.txt Win 95 nema odgovarajuci drajver za njega. Videcu sutra kako ce biti. Cak ni SCSi ispitivac iz EZ SCSI 4.0 odbija da se strartuje zarad ne postojanja wnaspi32.dll-a koji stoji uredno u system direktorijumu ali ga 95-ca ne konstatuje. Probacemo pa cemo javiti, i 1000 x hvala. Poz:)
diskovi.1745 nenad, -> #1739, supers
> Ja sam mislio da postoje ploče koje ne podržavaju i one koje podržavaju > LBA mod, što znači da Conner CFS 540 na nekoj mašini može imati > maksimalno 540MB a na nekoj drugoj najviše 504MB. Ko je u pravu? Postoji i jedno i drugo. Neki CFS diskovi su poznavali LBA a neki ne, a za BIOS-e na pločama znaju već i vrapci na grani. :)
diskovi.1746 mikis, -> #1740, kostja
+> Dakle, trebaju mi normalni drajveri za doticni AHA 2940 ili bar +> jedan redic teksta koji kaze sta napisati da bi W95 digao i taj +> famozni WNASPI32.DLL Ako ne pomognu poslati drajveri, probaj da nabaviš Adaptecov EZ-SCSI 4.0 paket (radi pod Win 95/NT), koji osim drajvera za sve njihove adaptere sadrži i program za backup, skeniranje, snimanje na CD itd.
diskovi.1747 sfarag,
Da li neko moze da pomogne? Naime, pokusavam da instaliram HD ST3144A (130 MB) na 386DX40. Po autodetect-u daje neku nebuloznu vrednost od 27 Mb pa sam mu dao vrednost koja postoji u dokumentaciji a ujedno i koju dobijam po autodetect-u na 486 ploci gde savrseno radi (1001, 15, 65535, 1000, 17) i po toj vrednosti je na istoj ploci (486) formatiran. Medjutim, 386 to ne prihvata i uporno izbacuje poruku DRIVE NOT READY. Menjao sam 386 ploce, kontrolere, flatove ali vajde nema.
diskovi.1748 nenad,
Toshiba samples 3.3GB slim notebook hard drive Toshiba Corp. this week begins sample shipments of two slim hard drives for notebook computers including one unit that can hold 3.3GB of data, the company said Tuesday. Sample priced at $1,090, the 3.3GB MK3303MAN drive achieves a data transfer rate of 16.6M bits per second (Mbps) at disk rotation speed of 4,852 rpms, and over an ATA-3 interface. The 220 gram unit measures 19 by 70 by 100 millimeters and has an average seek time of 13 milliseconds, the company said. The smaller MK2103MAV drive meanwhile has a capacity of 2.16GB and matches the MK3303MAN in seek time and data transfer rate, Toshiba said. Both units have buffer memories of 128KB. The 2.16GB unit weighs in at 155 grams and measures 12.7 by 70 by 1 millimeter. Toshiba America Information Systems Inc. can be reached at 011-1-714-583- 3000.