statistika.1dejanr,
Obzirom da su decembarski "RaŽunari źtampani, doźlo je vreme za
godiźnji registar tema iz koga ęu na SEZAM staviti malo statistike.
Evo, dakle, na źta su liŽili ovogodiźnji "RaŽunari":
************ RA«UNARI - 1989 GODINA ************
STRUKTURA TEKSTOVA
KorisniŽki tekstovi: 104 napisa, 253.25 strana
Programerski tekstovi: 74 napisa, 178.50 strana
Informativni tekstovi: 48 napisa, 76.75 strana
Rekreativni tekstovi: 19 napisa, 66.50 strana
Obrazovni tekstovi: 22 napisa, 61.50 strana
TrČiźni tekstovi: 30 napisa, 48.50 strana
Hardverski tekstovi: 15 napisa, 37.00 strana
------------------------------------------------
Svega: 312 napisa, 722.00 strana
ZASTUPLJENOST KOMPJUTERA
IBM PC: 128 napisa, 297.99 strana
Atari ST: 57 napisa, 145.50 strana
ZX Spectrum: 16 napisa, 65.25 strana
Commodore: 10 napisa, 60.00 strana
Apple 2: 2 napisa, 4.00 strana
DČepni: 2 napisa, 3.50 strana
Amstrad: 3 napisa, 3.00 strana
TIM 011: 2 napisa, 2.75 strana
Macintosh: 1 napisa, 1.00 strana
ZASTUPLJENOST AUTORA
Dejan Ristanovię: 65 napisa, 149.25 strana
▓arko Berberski: 35 napisa, 79.50 strana
Marko Kirię: 18 napisa, 60.00 strana
Slobodan Perovię: 7 napisa, 48.50 strana
Zoran ▓ivotię: 14 napisa, 35.00 strana
Vesna »osię: 11 napisa, 24.75 strana
Nevenka Spalevię: 12 napisa, 24.00 strana
Milan «abarkapa: 1 napis, 24.00 strana
Duźko Savię: 9 napisa, 19.25 strana
Ivan Radivojevię: 5 napisa, 15.00 strana
Zoran Cvijetię: 7 napisa, 12.75 strana
BoČidar Travica: 6 napisa, 11.25 strana
Dejan Veselinovię: 5 napisa, 11.00 strana
Ante «urlin; 4 napisa, 11.00 strana
Zoran Gliźię: 4 napisa, 10.75 strana
Radislava Vujasinovię: 7 napisa, 9.50 strana
Miodrag Sokię: 4 napisa, 9.50 strana
OŽekujem komentare.
statistika.2davorin,
Mozda bi Mac mogao imati vise od 1 stranice godisnje ?
statistika.3ilja,
Hej, Dejane, pa ti pustas ljude da ti se priblize... Iskreno receno,
volim da citam tvoje tekstove i uopste ne mislim da ih ima mnogo ali
je ipak neobicno da neko toliko pise; zato pozdravljam to sto si malo
"posustao".
Zanimljivo bi bilo uporediti ovaj spisak saradnika sa recimo
proslogodisnjim i pretproslogodisnjim - mislim da vam se kompletna
autorska ekipa osula a da, ako se izuzme Atari, niste vrbovali nikog
novog, narocito ne za PC. Mislim da se nad tim treba zabrinuti.
Ilija
Dobro, dobro, ja sam glup i ne mogu da zapamtim da se poruka zavrsava
sa ^Z - sta je tu tako strasno?
statistika.4dejanr,
Hvala na komplimentima... zaista, za pisanje se nema vremena kao pre
(ili sam pre imao previźe vremena) ali trudim se koliko mogu - u
stvari, mene su źto se ovogodiźnjeg "skora" izvadila (ili ukopala)
ova zadnja dva meseca otkad je poŽelo da se piźe o SEZAM-u - inaŽe bi
neko verovatno imao viźe tekstova ili bar pribliČno.
Mislim da smo ipak vrbovali i ponekog PC autora - osvrni se samo
SEZAM-om, D. Veselinovię, pa D. Bulat pa... sve ljudi koji su se veę
znaŽajno afirmisali na PC planu. Naravno, pore¬enje autorskih ekipa
bi bilo zanimljiv potez (zaźto ti ne pokuźaź?) i verovatno bi se
osipanje pokazalo; diskusija o razlozima tog osipanja je joź
zanimljivija tema pa ako bi neko ima neźto da kaČe... samo napred!
statistika.5dveselinovic,
Pozdrav. Nesto me prekide. Dakle, pitanje autora. Nadovezao bih
se na imenjaka sa jednom konstatacijom. Po meni, problem osipanja
autorskih ekipa i autora je ocekivana stvar. Prvo, ima dosta ljudi
koji se vezu za neku temu ili model racunara, pa kada to prestane
da bude interesantno, i oni nestanu kao i tema/racunar. Pogledajte
samo stare brojeve stampe; puno ljudi se vezalo za C 64 i Z 80, pa
kako odose oni, tako nestadose i ljudi.
Drugo, ima ljudi koji se jednostavno umore od pisanja, koje je u
nasim uslovima lose placen posao (ne kukam, samo konstatujem), a
velika muka na sve strane. Cesto se dogadja da je jedina prava
podrska ona koju coveku daju kolege u istoj situaciji; o nabavci
predmeta pisanja/testiranja da i ne govorim.
Trece, oba gore nacedena faktora rade protiv pojave pravih
profesionalnih novinara u datoj struci. Svi mi u stvari gostujemo,
mada ni to nije lose, jer smo razlicitih struka, pa u sve unesemo
po malo i drugacijih iskustava.
Cetvrto, opsti stav i politika redakcije mogu jako uticati na
sve to. "Racunari" su na primer otvorena redakcija, dok "Moj mikro"
iako nije zatvoren, nije ni toliko otvoren (za druge ne znam, nisam
probao).
Kao opsti stav - treba nam svima debela promena, a ako ce to
ikoga da utesi, na tome se debelo radi vec nekoliko meseci. Za
novosti o tome, pogledajte druge rubrike na SEZAMu.
Dejan Veselinovic
statistika.6ilja,
Dobro, napravicu taj spisak razlika.
statistika.7ilja,
Mozes li da malo obrazlozis sta si hteo da kazes time 'racunari su
otvorena redakcija a Moj Mikro malo manje?
Ilija
statistika.8dveselinovic,
Ovako Ilija. Sa radom sam poceo u "Mikru" negde pocetkom 1987.
godine. Moram priznati da sam bio veoma lepo primljen. U "Racunare"
sam otisao iz vise razloga: prvo, jer ne verujem u ekskluzivce (to
bi bilo dobro da se na adekvatan nacin nagradjuje, na sta cemo se
nacekati jos mnogo godina), drugo, zato sto sam Dejana Ristanovica
i Zorana Zivotica poznavao jos od ranije (to je uvek faktor od
znacaja, mada me zaista nikada nisu obradjivali da dodjem u list), i
trece zato sto me je gl. i od. urednik lepo pozvao telefonom i
predlozio da dodjem.
Iz ove perspektive, nakon tri pune godine, smatram da je, bar
prema meni (a ja sam ipak vec "gotov proizvod") redakcija "Racunara"
otvorenija za saradnju jednostavno zato sto me Jova Regasek (gl.ur.)
uvek pita sta mi treba, a rekao mi je da ako mi treba pismo redakcije
za neki hardver ili slicno, dobicu ga kada god zelim. Ukratko,
"Racunari" rade uglavnom na jedno gorivo, entuzijazam, dok "Mikro" u
ű sve to ubacuje i neke pare. Onako od oka, cena stranice u
"Mikru" je oko 3,2 puta bolje placena nego u "Racunarima".
To dovodi do navale na "Mikro", kao i cinjenica da je "Mikro"
do sada bio mnogo vise hardverski orijentisan no "Racunari", dok su
"Racunari" uvek imali bolje prikaze softvera. Medjutim, posto
smatram da nisi lud, skrecem ti paznju na neke pomalo cudne clanke
u "Mikru" - recimo, programiranje HP kalkulatora, ili suluda serija
programiranja boja na Atari 130 XL masini, koju je sam Atari ubio
pre dve ili tri godine.
Gde god ima vise para, veca je sansa da se nesto muva, a to ne
moze da ne privuce svakakav svet. Toliko ovde mogu da kazem; ako
te interesuje vise, reci cu ti u vidu privatne poruke.
Pozdrav, Dejan Veselinovic
statistika.9dejanr,
"RaŽunari" u januaru tradicionalno objavljuju Registar tema
praęen odgovarajuęim komentarom. Komentar je, jasno, po
prirodi stvari liŽni pogled na ono źto se u Žasopisu tokom
godine deźavalo ali ni o liŽnom pogledu ponekad nije loźe
prodiskutovati sa drugima. Zato sam uz ovu poruku prikljuŽio
neku umereno finalnu verziju teksta i predlaČem zaintereso-
vanima da je download-uju, proŽitaju i, u odgovoru na ovu
poruku ili kroz privatnu poźtu, prokomentariźu.
Napominjem da ovo nije mesto za kritiku sadrČaja Žasopisa
u proźloj godini - za to je veę otvorena druga tema. Molio
bih vas prosto da prokomentariźete *sam tekst* i ukaČete mi
na eventualna diskutabilna mesta i nedostatke koje bi trebalo
ispraviti. Molim vas tako¬e da komentare poźaljete źto pre
jer tekst vrlo brzo mora u źtampu; posle toga moČemo na
miru da porazgovaramo o buduęim promenama u Žasopisu, njegovim
usponima, padovima i sliŽnim stvarŽicama.
Unapred hvala na pomoęi.
Dejan
PS Raspakujte arhivu, otkucajte STARTUJ i tekst ęe se
automatski prilagoditi vaźem kodnom rasporedu (UYU).
g1989.zipstatistika.10bojanp,
Dejane, procitao sam tekst i evo mojih zapazanja.
Tekst je relativno prijatan za citanje, nije pretrpan podacima i
brojkama (sto mene licno dovodi ponekad do ludila ukoliko nije u
pitanju strucan tekst), daje realan prikaz "Racunara" u '89.
Sto se tice brojki imam utisak da programerskih tekstova nije
bilo ni 10%, ali cifre ne lazu (bar se tako kaze). Jedino sto bih
ti predlozio je da dopunis tekst s par recenica o reakcijima
citaoca na zaokret koji su racunari uveli (izbacivanje pirata,
samanjenje programerskih tekstova, izbacivanje razbarusenih
sprajtova, itd.), ako se tako nesto moze izvuci sa SEZAM-a ili iz
nekog drugog izvora.
Bojan
P.S.: Cekam da vidim drugi zaokret i reakcije na njega. Jos 25
dana pa tu smo.
statistika.11dejanr,
Hvala Bojane, tako¬e hvala za onih nekoliko privatnih poruka koje
sam primio. Tekst, uz potrebne izmene, ide u źtampu tako da je dalja
diskusija dobrodoźla ali na njega viźe ne moČe uticati (noęas ga
źaljem Uredniku).
Dejan
statistika.12dejanr,
Reakcija Žitalaca u nekoj pisanoj formi ili SEZAM porukama (dakle,
neźto źto je crno na belo) bilo je relativno malo źto se odustajanja
od piratstva tiŽe a źto se tiŽe Razbaruźenih sprajtova, do sada se
pisalo da ęe ih biti samo ih trenutno nema pa ni reakcija nije bilo.
Iako za sada u "RaŽunare" uglavnom prepisujemo konferencije SEZAM i
IBM PC (Žini mi se da su najinteresantnije za Žitanje i da nude
najviźe korisnih informacija), Žim se u ovoj konferenciji skupi
interesantnih priloga, preneęemo je u Žasopis - moČda ęe to
stimulisati i malo papirnate podrźke/kritike.
Joź jednom hvala za komentar.
Dejan
statistika.13ilja,
Puno hvala na detaljnom odgovoru.
Voleo bih da nam uredniźtvo RaŽunara objasni kako oni uopźte misle da
napreduju i skupljaju saradnike ako plaęaju triput manje od drugih?
Zato se i deźava ono źto sam, analizirajuęi spisak saradnika źto sam
u jednoj ranijoj poruci "zaduČen" da uradim, doźao do sledeęeg:
RaŽunari su za ove dve godine ostali TOTALNO bez saradnika, svi su
otiźli, sada su stalno tu samo D.R, Z.Z, Dejan Veselinovic (sve
viźe), Dusko Savię (kako njega nikako da oteraju, to bi dobro bilo) i
oni pirati atarijevci. Eto to su ti RaŽunari i zaista me Žudi kako su
ovako dobri sa tako malo saradnika ali to tako neęe moęi dugo. Dakle,
entuzijazam je na kratak rok a komercijala je na duČi!!!
Ilija
statistika.14ilja,
Na Čalost, nisam ocito stigao da odgovorim na vreme ali kada veę imam
odgovor u fajli, da ga poźaljem moČda kao poŽetak diskusije!
Dejane, tekst je dobar samo malo oslabi ono o originalnim tekstovima.
Naime, za PC je zaista veęinom tako (naroŽito bih pohvalio testove
softvera i u poslednje vreme grafiŽkih kartica, vidi se da je
originalno i po meni je uglavnom bolje nego u stranim novinama...
koliko ja mogu da dodjem do stranih novina). Ali, ono źto se deźava u
Atari delu to je Žisto piratsvo do piratstva - naveźęu recimo onaj
tekst o Atari C kompajlerima koji je ▓arko Berberski OD RE«I DO RE«I
(zaista vrlo sitne izmene, skoro od reŽi do reŽi) prepisao iz Atari
Žasopisa, ako koga interesuje mogu poslati kopije. Toga u Atari
tekstu dosta ima i to svakako mnogi primete, pa se zato ogradi da ne
ispadne da ti pokrivaź te stvari.
Ilija
statistika.15dveselinovic,
Pozdrav. Ilija, ti me hvaliź li hvaliź, veę me je sramota za one
video karte. ▒alu na stranu, posle toliko tvoje hvale, a moram da
kaČem i taŽnog zapaČanja da se radi o potpuno originalnom tekstu
(raŽunajuęi i testiranje, Žekanje i nerviranje), oduzeo mi je dobrih
dva meseca, prosto sam stimulisan da npiźem neźto źto ęe te oboriti
sa nogu. Eto recimo prilog u narednom broju "RaŽunara" o matiŽnim
ploŽama (110 autorskih strana), a posle ... iha, pa ja joź nisam
ozbiljno ni poŽeo.
Ozbiljo govoreęi, stvarno mi je drago źto ti se ta mala serija
toliko dopala. Znaź, najveęi problem u ovom poslu je da pogodiź źat
ljude interesuje, pa kad iz komentara vidiź da se bar nekome to
svi¬a, drago ti je, nisi uzalud radio. No, voleo bih da Žujem i neke
kritike; uvek sam tvrdio da iz hvale ne nauŽim niźta, a iz kritike
mnogo toga.
Dejan Veselinovię
statistika.16dejanr,
Obzirom da su decembarski "RaŽunari źtampani, doźlo je vreme za
godiźnji registar tema iz koga ęu na Sezam staviti malo statistike.
Evo, dakle, na źta su liŽili ovogodiźnji "RaŽunari":
************ RA«UNARI - 1990 GODINA ************
STRUKTURA TEKSTOVA
Programerski tekstovi: 64 napisa, 221.25 strana
KorisniŽki tekstovi: 80 napisa, 204.75 strana
Informativni tekstovi: 72 napisa, 136.50 strana
TrČiźni tekstovi: 55 napisa, 133.75 strana
Hardverski tekstovi: 12 napisa, 28.75 strana
Rekreativni tekstovi: 1 napis, 1.00 strana
Obrazovni tekstovi: 1 napis, 1.00 strana
------------------------------------------------
Svega: 285 napisa, 727.00 strana
ZASTUPLJENOST KOMPJUTERA
IBM PC: 178 napisa, 525.25 strana
Atari ST: 41 napisa, 88.25 strana
DČepni: 1 napisa, 1.50 strana
ZASTUPLJENOST AUTORA
Dejan Ristanovię: 46 napisa, 110.25 strana
Dejan Veselinovię: 27 napisa, 78.25 strana
Zoran ▓ivotię: 19 napisa, 54.25 strana
Marko Kirię: 21 napisa, 40.50 strana
▓arko Berberski: 20 napisa, 33.50 strana
Jovan Skuljan: 10 napisa, 30.50 strana
Aleksandar Radovanovię: 4 napisa, 30.00 strana
Duźko Savię: 7 napisa, 29.50 strana
Davor Petrię: 10 napisa, 28.50 strana
Alempije Veljovię: 5 napisa, 25.00 strana
Dargutin Vukovię: 5 napisa, 16.00 strana
Dada Vujasinovię: 14 napisa, 14.00 strana
Vlada Kostię: 3 napisa, 13.50 strana
Vesna »osię: 6 napisa, 13.25 strana
Viktor Cerovski: 4 napisa, 11.50 strana
Esad Jakupovię: 5 napisa, 10.75 strana
Ima li komentara?
statistika.17gww.,
Ovakvi "RaŽunari" kao źto su ove godine zaista mi se svidjaju. Programske
tehnike, prikazi komercijalnog softvera, neźto manje raŽunara, malo viźe
periferija. Malo mi nedostaju Peek & Poke Show i Bata Bajt da se malo
nasmejem.
Takodje źto se hardvera tiŽe malo bi se moglo viźe prostora posvetiti
dČepnim raŽunarima, kako onim za generalnu namenu tako i recimo Data-Bank
i Organizerima. Sa posebnim osvrtom na njihove periferije i moguęnost
povezivanja sa personalnim raŽunarima. Ovde smo imali seriju o HP48 a to
bi zaista moglo da izadje kao Žlanak zaźto da samo mi ovde na Sezamu imamo
privilegiju da Žitamo o tome. Bez obzira źto sam na primer proŽitao
deo toga ovde na Sezamu, naravno da ne postoje "RaŽunari" samo zbog nas
Sezamovaca.
MoČda, zaźto da ne, da se po jedan Žlanak po broju posveti nekim
specijalizovanim uredjajima/software-u, onako bez veze pada mi napamet
ED2000 Elektronik Dizajna. Mogao bi to neko da testira, da uporedi sa
drugim proizvodjaŽima kod nas (mislim da Informatika ima neźto sliŽno) pa
i ako je to izvodljivo i u svetu. RaŽunari zaźli u razna mesta (a ne samo
u knjiČevnost, dtp, knjigovodstvo/finansije). Ima tu muzike, obrade slike
... i sigurno joź gomile zanimljivih stavri o kolima pojma nemam.
Ako vaČi za hardver zaźto ne bi vaČilo i za softver da li je ijedna
raŽunarska revija kod nas protrŽala po naźem trČiźtu da vidi kakva se
knjigovodstva nude. O testiranju da ne govorim. Po Žlancima ispada da se
kod nas niźta ne radi ( a i to je moguęe )
Ono źto mi je najviźe nedostajalo u svim dosadaźnjim "RaŽunarima" jesu
uporedni testovi. Mislim da ne moram da pominjem ameriŽke listove, znate na
źta mislim. MoČda ih je bilo par za komercijalni softver ali mi nedostaje
uvek uporedna tablica (ono: ima, nema, ima delimiŽno, koliko Žega itd.).
Grafikon dosta govori ali nije obavezan. PoČeljno bi bilo da se blic
zakljuŽci o uporedjivanju nadju u posebnom bloku (istaknutom) da bi se na
brzinu pronaźle najvaČnije informacije. Pored toga veoma bitna je
informacija o ceni a ako je stara i datum, ali da postoji. Ispada uvek da
nam je cena najnebitnija ali Žini mi se da nije tako ili bar neęe biti tako
u buduęnosti.
I joź neźto redakcija valjda ima neku informaciju o tome kad izlazi broj U
PRODAJU (ne iz źtampe). Stvarno bi bilo lepo od nje da nas prilikom
prijavljivanja u "Info-u" obavesti kada ih moČemo oŽekivati na kioscima.
Pozdrav, GWW
P.S. Sezam je mnogo dobra stvar, ranije me uvek mrzelo da piźem neźto
ovako, onda koverat, marka poźtansko sanduŽe ....
statistika.18dveselinovic,
Kada je dodela Oskara popularnosti za prvu trojicu i uteźna
nagrada za ostale? Joj, jedva Žekam da mi Jova obesi neku biČuteriju
oko vrata i da mora da se rukuje samnom.
32nsetrpljiva XDVV
statistika.19dveselinovic,
Verovatno si primetio i to da su ameriŽki Žasopisi neznatno deblji
od "raŽunara", odnosno da imaju tako jedno 150-250 stranica viźe, na
neźto kvalitetnijem papiru i sa malo viźe boje. A da, i koźtaju tako
kao "raŽunari", to do $3 (31,2 dinara).
Komaparativne tabele kaČeź? Ma i ja bih to najviźe voleo, ali ima
problema oko debljine lista. Za razliku od amera, kod kojih list moČe
da bude koliki hoęeź, kod nas to nije moguęe. Da vidiź samo pregovora
kada list treba da bude 4 strane veęi, kuku, zlo i naopako. Samim
tim, prostora nikada dosta.
Ako je to ikakva uteha, izgleda mi da se sada doga¬a jedna veoma
dobra stvar, a to je da tekstovi poŽinju da pretiŽu iz broja u broj.
To je retkost kod nas, da ima viźe teksta od prostora, ali je to
ujedno i prvi znaŽajan korak ka daljem poboljźanju lista, jer autori
sve viźe poŽinju da konkuriźu jedan drugom kvalitetom tekstova.
Joź da se ispeglaju neke stvari oko organizacije, ima sve da bude
joź mnogo bolje. A i na tome se i te kako radi.
32XDVV
statistika.20dejanr,
Svakog januara "RaŽunari" objavljuju komentar indeksa tema koji se
bavi onim źto je protekla godina donela naźem Žasopisu. U nada da
ęe tekst posluČiti kao materijal za "oČivljavanje" ove konferencije,
stavljam ga i na Sezam.
"RA«UNARI" - 1990. GODINE
«uvate li stare brojeve "RaŽunara"? Pokuźajte da stavite na sto neki
od brojeva iz, recimo, 1987. ili 1988. i neki od ovogodiźnjih -
gotovo da se ne bi reklo da je u pitanju isti Žasopis! Godina koja
je proźla nam je oŽito donela mnogo toga - da vidimo kako to "mnogo"
izgleda posmatrano statistiŽkim oŽima
"RaŽunari" su tokom 1990. godine objavili 11 brojeva, 1216
strana (od toga 462 strane oglasa), 285 tekstova i oko 90 vesti iz
pera 56 autora - na slici 1 su ovi rezultati upore¬eni sa
odgovarajuęim parametrima iz naźe prethodne dve godine. Nekim od
rezultata zaista moČemo da se ponosimo - proseŽan broj "RaŽunara" je
tokom 1988. imao 82 strane (tada smo izdali dva broja viźe -
avgustovski i specijalno izdanje "RaŽunari u vaźoj źkoli"), 1989. 85
strana a 1990. Žak 110 strana; ako nastavimo ovim tempom, za par
godina ęemo imati YU BYTE. "RaŽunari" se, uz to, źtampaju na papiru
koji je jednostavno neuporediv sa proźlogodiźnjim; nije da se na
planu źtampe ne bi moglo uŽiniti joź po neźto, ali je papir zaista
na svetskom nivou. Tekst koji objavljujemo na tom papiru je,
zahvaljujuęi novoj tehnologiji koju primenjujemo i o kojoj ęe joź
biti reŽi, "ukraźen" sa bitno manje źtamparskih greźaka a izleŽili
smo se i od nekih "hroniŽnih" bolesti zvanih zamenjene slike,
mikroskopski listinzi i tome sliŽno. Sve te lepote, na Čalost,
plaęate duplo viźe nego ranije - jedna strana "RaŽunara" je proźle
godine koźtala 0.015 DEM a tokom ove neźto preko 0.030 DEM.
Komercijalni...
Izuzetno pozitivan pomak beleČimo i na planu EPP-a - 462
strane oglasa objavljenih tokom godine znaŽe da je u "proseŽnim"
"RaŽunarima" bilo Žak 38% komercijalnih informacija (procenat po
brojevima se kretao od 23% u februaru do 51% u oktobru, uz stalnu
tendenciju rasta). Proźlogodiźnjih 23% i 18% iz 1988. prema ovome
izgleda gotovo beznaŽajno, i to ne samo kvantitativno posmatrano.
Nekada sam, naime, u ovim redovnim prikazima sebi dopuźtao fraze
tipa "broj je imao 85 strana od Žega 65 korisnih i 20 strana
reklama" ali se tako neźto odavno ne moČe napisati. Naravno, ne zato
źto "trgujemo sa objektivnoźęu" i zavisimo od oglaźivaŽa, nego zato
źto zaista nije tako. «esto sam imao priliku da u Klub programera
odnesem najnoviji broj BYTE-a, PC Magazine-a ili nekog drugog
stranog Žasopisa i da primetim da svi poŽnu da ih Žitaju od oglasa:
ovde su jeftine ploŽe, tamo video kartice, novi diskovi, poskupela
memorija, isplate li se SIM moduli i tome sliŽno. Kada bih, sa druge
strane, odneo novi broj "RaŽunara" koji joź nije u prodaji, na
oglase niko nije ni obraęao paČnju. Razloge nije teźko pogoditi - do
pre par godina "RaŽunari" (i ostali kompjuterski Žasopisi) su
objavljivali oglase sa cenama koje su malo kome bile pristupaŽne;
zapravo hardver je na naźim meridijanima toliko basnoslovno mnogo
koźtao da niko nije ni pomiźljao da ga kupi. Bilo je, uz to, i mnogo
oglasa kojima se nije nudila nikakva posebna roba nego se na
priliŽno stereotipan naŽin reklamirao neki od naźih giganata na
staklenim nogama.
Tokom poslednjih 20-tak meseci stvari su se iz korena
promenile - veliki broj privatnih preduzeęa koja se bave uvozom
kompjuterske opreme je (naravno, ne zbog svoje dobre volje, nego
zbog veoma oźtre konkurencije na trČiźtu) uŽinio da cene raŽunara,
źtampaŽa, diskova i drugih dodataka toliko padnu da se viźe ne
isplati ięi do Minhena u nabavku; veęina stvari je ovde Žak i
jeftinija nego u NemaŽkoj, a tu su i putni troźkovi, servis,
garancija i tome sliŽno. Naravno, domaęe trČiźte je i dalje daleko
od idiliŽnog (retko gde se, na primer, moČe platiti i odneti raŽunar
kuęi; obiŽno se Žeka, i to ne retko mnogo duČe od deklarisanih
rokova) ali kupac opreme zaista moČe da bira źta ęe kupiti i za
koliko para. U tom smislu je informativna vrednost objavljenih
oglasa za naźe Žitaoce tolika da se povremeno Žuju komentari tipa
"tekst manje-viźe, nego da vidim cene..." do kojih nam, priznajemo,
nije baź previźe stalo. Oglas, pokazuje se, nije samo informacija;
on je ponekad i interesantno źtivo. Korisnici raŽunara, naime, ne
kupuju baź svakog dana novu opremu ali su i dalje veoma
zainteresovani za listanje oglasa. Pre svega, da bi prikupili
materijal za razmiźljanje o onome źto bi mogli da nabave i bili
sigurni da ęe jednog dana nabaviti baź ono źto im je potrebno po
minimalnoj moguęoj ceni. A onda, kao i kod druge tehniŽke robe, da
bi malo sanjali o lepotama koje ęe im se za koji mesec ili koju
godinu naęi na stolu...
Da bi broj oglasa rastao nije, naravno, dovoljno da ih Žitaoci
hoęe - potreban je intres oglaźivaŽa i dobra ekipa komercijalista.
Naźa komercijalna ekipa se tokom ove godine itekako uigrala ali je
presudno bilo to źto su oglaźivaŽi naźli veliki intres da zakupe
prostor u naźem Žasopisu. Pokazuje se, naime, da je komercijalni
efekat oglaźavanja u "RaŽunarima" izvanredan i da svaki objavljeni
oglas direktno (i vrlo oŽito) donosi poslovne rezultate koji, u
uslovima opźte trČiźne konkurencije, mogu predstavljati razliku
izme¬u velikog uspeha i silaska sa scene. OŽito je da "RaŽunare"
Žitaju ozbiljniji korisnici kompjuterske opreme koji ne odluŽuju
samo o nabavci za sebe nego i o nabavci za svoje radne organizacije
i preduzeęa. Za njih je vrlo znaŽajno da dobiju źto viźe podataka o
uslovima nabavke i cenama, ali je i za prodavca itekako interesantno
da se njegova ponuda na¬e na stolu onoga ko odluŽuje o kupovini.
... i ostali blokovi
Dosta smo priŽali o reklamama - da vidimo ima li u
"RaŽunarima" i neŽeg drugog. Tokom 1990. smo objavili 754 strane
teksta źto je izvesno poveęanje u odnosu na 1989. (719 strana) ali
Žime i dalje nije dostignuta 1988. tokom koje smo, doduźe u dva
broja viźe, objavili Žak 880 strana teksta. Razlike izme¬u ove tri
brojke nisu prevelike - moČe se reęi da tokom poslednje tri godine
proseŽan broj "RaŽunara" ima 65-68 strana teksta i da smo tokom
1990. uspeli da preokrenemo trend opadanja broja tekstova primeęen
1989. godine. Trend opadanja vesti nismo zaustavili tako da smo
1988. objavili 374, 1989. 181 a 1990. tek 90 kratkih priloga. Kao
izvesna uteha moČe da posluČi Žinjenica da smo u drugoj polovini
1990. imali veoma aČurne vesti sa BIX-a i inostranih paketnih mreČa
ali smo zato mnogo slabije "pokrivali" strane Žasopise i saopźtenja
za źtampu. «itaoci kojima u "RaŽunarima" nedostaju vesti treba veoma
ozbiljno da razmisle o nabavci modema i povezivanju sa Sezamom gde
vesti zaista ima u izobilju ali to ne znaŽi da ne bi trebalo
posvetiti malo viźe paČnje rubrici "▒ta ima novo".
Trend koji mnogo viźe zabrinjava je osipanje autorske ekipe -
tokom 1988. za "RaŽunare" je pisalo 98 autora, tokom 1989. 69 autora
a tokom proźle godine svega 56 raŽunarskih struŽnjaka. Ove brojeve
ne treba uzeti baź sasvim linearno jer je 1988. u autorsku ekipu
ulazilo i dosta onih koji su se oglasili samo jednim prilogom u
(davno poŽivźim) rubrikama kao źto je "Klub Z80" ili "Pet Plus"
("Razbaruźeni sprajtovi" nikada nisu ulazili u indeks tema) ali
stvarno imamo dosta razloga da se pitamo gde su nam autori.
Osim broja, nismo oduźevljeni ni raspodelom. Pet
"najplodnijih" autora je tokom 1990. godine napisalo 316 strana ili
43.4% "RaŽunara", sledeęih 11 saradnika 222 strane ili 30.6% dok je
za prostalih 40 saradnika ostalo Žitavih 26% lista. Premda
povoljnija od podataka iz 1988. godine (samo 5 autora tada je
napisalo 48% "RaŽunara" dok je sledeęih 27% naźeg Žasopisa bilo delo
10 autora; za preostalih 85 povremenih saradnika nije ostalo ni 25%
lista), ova raspodela nije nastavila "pozitivne vibracije" iz 1989.
kada je pet "najplodnijih" autora napisalo 39.5% "RaŽunara",
sledeęih 11 saradnike 19.5% dok je za prostala 53 saradnika ostalo
Žitavih 40% lista. Jedini naŽin da "ugledamo" neki pozitivan trend
je da posmatramo prva tri autora sa liste - 1989. oni su napisali
40% "RaŽunara" a 1990. "svega" 33%; zanimljivo je da trojka iz 89 i
trojka iz 90 imaju samo jednog zajedniŽkog Žlana.
Za razliku od indeksa autora, indeks tema nam je svetla taŽka.
Godinama smo se "zaricali" u korisniŽku orijentaciju Žasopisa a onda
smo 1989. godine napravili drastiŽan koncepcijski zaokret - nekada
preteČno programerski Žasopis postao je korisniŽki (33%) dok su se
programerski tekstovi sveli na svega 22%; u proźlogodiźnjem
komentaru rekli smo da je ovo zaokret na dobru stranu ali malo
previźe drastiŽan. Ove godine smo stvar doveli gotovo u savrźenu
ravnoteČu - procenat korisniŽki orijentisanih tekstova je ostao na
sliŽnom (za nijansu niČem) nivou (28%) ali je procenat programerskih
tekstova skoŽio na viźe nego solidnih 30%. Na taj naŽin u 1991.
ulazimo sa gotovo potpunom ravnoteČom izme¬u korisniŽkih i
programerskih tema źto nam omoguęava da u sledeęim brojevima naźeg
Žasopisa "manevriźemo" u skladu sa naźim sagledavanjem ŽitalaŽkog
interesovanja.
Glavne programerske teme u proźloj godini sadrČane su u
umetcima - 5 od 7 umetaka posvetili smo programerima ("Turbo Pascal
5.5" ("RaŽunari 58"), "Prozori na C-u" ("RaŽunari 64"), "Moja źkola
C-a" ("RaŽunara 65"), "Objektno programiranje na Turbo Pascalu 5.5"
("RaŽunari 66") i SQL Plus ("RaŽunari 67")). Osim toga, imali smo
zapaČenu seriju napisa Jovana Skuljana o asemblerskom programiranju
aritmetiŽkih operacija, nekoliko tekstova o programiranju na
Clipperu, grafiŽke programe, fraktale, upravljanje LIM memorijom,
sortiranje, nekoliko gotovih listinga...
Osnovni korisniŽki tekstovi su, kao i ranije, testovi
komercijalnih programa. I tokom protekle godine uspeli smo da na
ovom planu budemo veoma aČurni prikazujuęi programe Žim bi se
pojavili na ameriŽkom trČiźtu tako da je prikaz Žesto stizao u
"RaŽunare" kada i u BYTE ili PCW. Ovde ęemo pomenuti prikaze paketa
Coherent Unix, WordPerfect 5.1, MSC 6.0, QEMM i 386MAX, Norton
Utilities 5.0, PC Toole De Luxe 6.0, C++, Ventura 3.0... U znaŽajne
korisniŽke teme spadaju i serije tekstova o modemima, elektronskoj
poźti, stranim informacionim sistemima itd, zatim prikazi raznih
lokalnih mreČa (d-link, TopNet/TopWare itd... na spisku nedostaje
samo Novell) zasnovani na liŽnim iskustvima autora, tekstovi o
Unixu, obradi teksta, adaptacijama komercijalnom softveru,
standardima za YU slova, zaźtiti od virusa... Naravno, i stalno
prisutni "Bajtovi liŽne prirode".
U trendove koji nas raduju spada i Čestoko pojaŽanje trČiźno
orijentisanih tekstova - 1989. je doga¬ajima na kompjuterskom
trČiźtu bilo posveęeno svega 7% a 1990. viźe nego solidnih 18%
"RaŽunara". U danima kada je raŽunarska oprema sve jeftinija,
pristupaŽnija i potrebnija, neophodno je da potencijalni kupci ne
budu ostavljeni na milost i nemilost oglaźivaŽa tj. da Žasopis u
okviru neutralno pisanih i maksimalno struŽnih tekstova pokuźa da
razjasni koja oprema predstavlja trend a koja "slepi kolosek", źta
se moČe povezati sa Žim, kakve su performanse koje komponente
sistema i kako te performanse utiŽu na pojedine tipove posla i tome
sliŽno. NajznaŽajnije trČiźne teme iz 1990. obuhvataju dva "Optima"
raŽunara koja smo zajedno sklapali od źiroko pristupaŽnih delova,
umetak "RaŽunari i kako ih kupiti" iz "RaŽunara 61", testove video
kartica, diskova, matiŽnih ploŽa... Nismo se, me¬utim, bavili samo
komponentama - razvoj trČiźta i porast ugleda naźeg Žasopisa uŽinio
je da nam mnoge maźine o kojima smo nekada mogli samo da sanjamo
budu lako dostupne tj. da budemo u prilici da liŽno testiramo 486
raŽunare, Compaqove maźine, Altos, (pre)skupe portabl kompjutere i
svaźta drugo źto smo pre samo godinu-dve posmatrali jedino na
slikama i na sajmovima. Jedini segment trČiźta koji smo unekoliko
zanemarili su raŽunarske knjige źto bi svakako trebalo korigovati u
sledeęim brojevima "RaŽunara".
Obzirom da nikakvim trudom ne moČemo izmeniti Žinjenicu da
jedno celo ima svega 100 procenata, porast programerskih i trČiźnih
tema mora da znaŽi i smanjenje neŽega drugog - źta je, dakle, tokom
1990. godine "stradalo"? Kratko reŽeno - obrazovni tekstovi kojih je
nekada bilo Žak 8% a kojih sada praktiŽno nema (ispod pola
procenta). Proźlogodiźnja prognoza da ęe se naź obrazovni blok "Pet
Plus", posle zapaČenih uspeha, potpuno ugasiti pokazala se taŽnom
źto se, ukratko reŽeno, i moralo dogoditi. Prosvetne vlasti ove
zemlje su oŽigledno digle ruke od bilo kakvog organizovanja
informatiŽkog opismenjavanja pa su servis prepustile źkolama - ako
negde ima ambicioznih nastavnika i ako se na¬e novaca, nabavi se
oprema koja u datom trenutku deluje najpristupaŽnije, nastavni
planovi su potpuno neuskla¬eni a termin "źkolski softver" zvuŽi kao
dobar vic. U takvim uslovima źkolski blok u "RaŽunarima" teźko da bi
mogao da raŽuna na dovoljnu publiku.
Pad "na nulu" su doČiveli i takozvani "rekreativni" tekstovi:
66 strana iz 1989. godine se svelo na jedan jedini tekst u 1990 (uz
stalno prisutnu dilemu da li Pitalice treba brojati u rekreativne
ili u programerske teme, naravno). Naź blok o igrama zvani
"Razbaruźeni sprajtovi" je, seęamo se, imao svoje uspone i padove,
mesece kada je stizalo mnogo poźte i mesece kada se Čivelo od "stare
slave" ali se protiv sudbine nije moglo - rubrika se spontano, tiho
i, po svemu sudeęi, konaŽno ugasila u poslednjim mesecima 1989.
godine. "RaŽunari", dakako, nemaju niźta protiv kompjuterskih igara
i ne beČe od toga da im posvete odre¬eni prostor ukoliko se na tom
polju dogodi neźto znaŽajno, ali bi odrČavanje stalne rubrike
posveęene igrama odvlaŽilo previźe paČnje i konzumiralo previźe
prostora zahtevajuęi od nas odre¬ene "koncesije" piratskom trČiźtu
za koje veę duČe vreme nismo voljni. OdluŽili smo da se okrenemo
profesionalnim primenama raŽunara, raŽunarskom trČiźtu i
programiranju ostavljajuęi igre onima koji su se sa njima oduvek
bolje snalazili. "RaŽunarima", me¬utim, veoma nedostaju tekstovi
koji bi sa odre¬enom dozom humora (pa i satire) sagledavali svetsku
i (naroŽito) domaęu raŽunarsku scenu... trebalo bi omoguęiti Žitaocu
da se, listajuęi "RaŽunare", ponekada i nasmeje!
Hardverske teme su se odrČale na svojih uobiŽajenih 4% (1989.
godine 5%) ali je u okviru njih doźlo do "mikropromena" tako da su
tekstovi malo viźe okrenuti trČiźtu nego samogradnjama. U uslovima
jeftinih i lako dostupnih komponenti takvi trendovi su potpuno
prirodni premda bi se ponekad trebalo setiti i onih koji vole da
uzmu lemilicu u ruke.
I na kraju - teme koje smo mudro nazvali "informativnima" ili,
bolje reęi, sve ono źto ne moČe da se uklopi ni u hardver, ni u
softver, ni u programiranje, ni u trČiźte, ni u obrazovanje pa Žak
ni u programersku rekreaciju. Informativni tekstovi, ne raŽunajuęi
vesti koje imaju svoj indeks, zauzimaju 19% proźlogodiźnjih
"RaŽunara" (1989. godine 11%, 1988. 10) i predstavljaju źtivo koje
bi, po prirodi stvari, trebalo da bude interesantno za najźiri krug
Žitalaca. «ime smo ove godine popunili tu petinu Žasopisa? Pre svega
reportaČama sa stranih i domaęih raŽunarskih sajmova, zatim veoma
zapaČenim intervjuima sa naźim poznatim piscima kojima je kompjuter
itekako olakźao i ubrzao rad, opseČnim diskusijama istorije DOS-a i
bejzika, ponekom polemikom...
RaŽunari u "RaŽunarima"
"Torta" koja prikazuje zastupljenost pojedinih kompjutera u
naźem Žasopisu se razlikuje kako od proźlogodiźnje tako i od one
koju ęemo posmatrati kroz godinu dana - moglo bi se, zapravo, lako
dogoditi da takvu "tortu" sledeęe godine ni ne objavimo!
Slika 3 pokazuje da je prostor "asimetriŽno" raspore¬en izme¬u
PC i ST tematike (71:11%) i da je preostalih 17% "RaŽunara"
posveęeno vlasnicima svih kompjutera u vidu informativnih tekstova,
intervjua, vesti, prikaza univerzalno potrebne periferijske opreme
(npr. matriŽni źtampaŽi) i tome sliŽno. Stvar ovoga puta ne moČemo
zavrźiti ovim brojkama - verovatno od nas oŽekujete (barem) jedno
podseęanje i jedan komentar.
Podseęanje se odnosi na osmobitne kompjutere od kojih su
"RaŽunari" (a, naravno, i drugi kompjuterski Žasopisi) godinama
"Čiveli" - ZX Spectrum, Commodore 64, Amstrad, BBC... 1987. smo, na
primer, Spektrumu posvetili 50% "RaŽunara", 1988. taj je procenat
opao na 27%, 1989. na 7% a 1990. se sveo na nulu - osmobitne maźine
su se pominjale samo u par objavljenih vesti. Takav razvoj doga¬aja
smo veę odavno predvideli - vreme osmobitnih raŽunara je (osim
eventualno u domenu igara) davno proźlo, i źesnaestobitni kompjuteri
se sve slabije "koprcaju", memorija se sve re¬e meri kilobajtima...
Meseci koji dolaze bięe u znaku 32-bitnih arhitektura i
multimegabajtnih memorija pa ęe i prostor u naźem Žasopisu biti na
odgovarajuęi naŽin raspore¬en.
Komentar ęe se baviti desetinom "RaŽunara" koju smo posvetili
Atarijevoj ST familiji. Onih 11% je dosta varljiva cifra - tokom
prvih 6 meseci ST raŽunarima smo posvetili skoro 20% "RaŽunara" a
tokom ostatka godine 0% źto se nekako usrednjilo na 11%. Ukidanje
"ST Magazina" nije propraęeno nikakvim redakcijskim komentarom pa je
ovo moČda dobra prilika da dodam jedan liŽni komentar sa "zvaniŽnog
mesta". Odluka da se ukine ST podlistak nije, kao źto mnogi misle,
rezultat Čestoke polemike na Sezamu koja je objavljena u "RaŽunarima
62" i koja, uz neźto smanjeni intenzitet, traje i do danaźnjeg dana.
Ne kaČemo da argumenti jedne i druge strane nisu imali teČine i da
nisu u izvesnom smislu uticali na naźu odluku, ali prvi i osnovni
razlog koji nas je naveo na trajno odustajanje od ST tematike
predstavlja ispitivanje trČiźta izvedeno pre svega tokom naźe
nagradne ankete (komentar smo objavili u "RaŽunarima 62"), zatim
preko Sezama i na druge naŽine - pokazalo se da 20% prostora u
"RaŽunarima" dobija kompjuter koji poseduje jedva 1% Žitalaca. Osim
interesa Žitalaca (koji je uvek na prvom mestu), imali smo u vidu i
interes oglaźivaŽa za koje je ST serija komercijalno potpuno
neinteresantna i doneli jedinu moguęu odluku. «injenica da smo
"RaŽunare" posvetili iskljuŽivo PC kompatibilcima ne znaŽi da na
odgovarajuęi naŽin neęemo propratiti promociju bilo kog drugog
raŽunara i da, ako se ukaČe potreba tj. pojavi trČiźni i
komercijalni intres, tom raŽunaru neęemo posvetiti odgovarajuęi
prostor. Sagledavajuęi trenutnu situaciju u svetu i (naroŽito)
zemlji, mora se, me¬utim, reęi da je pokretanje redovnih rubrika ili
podlistaka koji bi se bavili nekim ne-PC raŽunarom u ovom trenutku
priliŽno neverovatno.
Redakcija "RaŽunara" se tokom 1990. nije bavila samo
izdavanjem Žasopisa - sproveli smo i par znaŽajnih akcije koje su,
kako izgleda, naiźle na izvanredan prijem. Prva od njih je svakako
Sezam, naź SistEm ZA Modemske komunikacije, koji je tokom 1990. od
skromnog BBS-a prerastao u javni informaciono-kompjuterski servis na
źest 24-Žasovnih telefonskih linija. Sezam je preźao na komercijalni
rad i bez previźe problema "preČiveo" taj po mnogima riziŽan korak,
pokazao svoje moguęnosti tokom ▒ahovske Olimpijade u Novom Sadu
(tada smo radili na 15 linija!) i trenutno pregovara o nekim sliŽnim
aranČmanima. Prvi faktor uspeha Sezama je svakako veliko
interesovanje vlasnika raŽunara za ovaj novi vid komunikacija a
svakako treba pomenuti Žinjenicu da je Žitav projekat zasnovan na
domaęem softveru pisanom specijalno za tu priliku kao i punu podrźku
Žasopisa "RaŽunari". Nadamo se da ęe se ovakav trend nastaviti i
tokom sledeęih godina.
U znaŽajne akcije svakako spada i organizovana nabavka
raŽunarske opreme iz Singapura - i pored povremenih kaźnjenja i
tehniŽkih problema izazvanih pre svega velikom geografskom
udaljenoźęu a zatim i neposlovnoźęu i (sve Žeźęe) nelikvidnoźęu
naźih banaka, velikom broju Žitalaca smo omoguęili da, plaęajuęi
zaista najmanje źto se moČe platiti, do¬u do kvalitetnih PC
raŽunara. SliŽnih akcija ęe svakako biti i u buduęnosti.
Pomenuęemo i dve akcije koje moČda nisu toliko vidljive ali
koje itekako utiŽu na kvalitet "RaŽunara". Pre svega, znaŽajno se
promenila tehnologija pripreme Žasopisa - zahvaljujuęi programu
Marka Rakara koji smo poŽetkom godine kupili, autori sada sve
tekstove predaju u źtampu na disketama ili (daleko Žeźęe)
posredstvom modema a zatim se tekst direktno prebacuje na Linotype
foto slog Žime se izbegava uvek neprijatno i vremenski zahtevno
ponovno unoźenje i korektura. Pominjuęi ovo, ne oŽekujem da nam neko
oda priznanje za modernizaciju rada (zapravo zasluČujemo kritiku źto
je nismo sproveli mnogo ranije) nego Čelim da pomenem neke razlike
vidljive u Žasopisu. Pre svega, u "RaŽunarima" ima mnogo manje
ozbiljnih greźki, autori sebi mogu da dopuste "luksuz" da u tekst
ubacuju formule i specijalne simbole ne plaźeęi se da ęe slovoslagaŽ
Žitav listing ostaviti bez srednjih zagrada, a i Žasopis se priprema
daleko brČe pa su i intervencije moguęe praktiŽno do same faze
odobrenja. ▒to se negativnih posledica tiŽe, ima se utisak da u
tekstovima ima viźe slovnih greźki nego ranije - tekstovi, prirodno,
prolaze kroz redakcijsku obradu ali se Žesto deźava da neke slovne
greźke koje je autor nehotice napravio i koje bi u ranijoj
tehnologiji bile primeęene u fazi slaganja ili korekture "pro¬u" u
list. Ove greźke su, sreęom, uglavnom beznaŽajne i ne smetaju
praęenju teksta ali bi bolje bilo da ih je manje. Ako veę treba da
biramo, slovne greźke su mnogo manje zlo od onoga sa Žim smo viźe
godina Čiveli ali bi jedan dobar program za kontrolu spelovanja na
srpskohrvatkom jeziku uŽinio pravo Žudo za "RaŽunare". Osim toga,
razmiźlja se o potpunoj Computer Aided pripremi "RaŽunara" tj. o
tome da se i faza preloma obavlja na ekranu da bi se na foto slogu
ispisivale gotove stranice a ne samo źlajfne teksta. Zahvaljujuęi
opremi koju BIGZ upravo nabavlja, moguęe je da ęemo kroz nekoliko
meseci imati zadovoljstvo da vas obavestimo i o ovom unapre¬enju.
Pomenimo i ispitivanje trČiźta koji je obavljeno pre svega u
okviru naźe velike nagradne ankete kada smo prouŽili odgovore gotovo
3500 vlasnika raŽunara iz cele zemlje a zatim i razne ankete vo¬ene
preko Sezama. Dobijeni rezultati su nam pomogli da bolje sagledamo
potrebe i Čelje Žitalaca i, u skladu sa njima, izvrźimo "fino
podeźavanje" naźe koncepcije pojaŽavajuęi, na primer, zastupljenost
programerskih tema. U prilici smo, osim toga, da umesto uobiŽajenih
"liŽnih pogleda" na "RaŽunare" u protekloj godini, objavimo
rezultate glasanja za najbolje tekstove u "RaŽunarima" koje smo iz
meseca u mesec organizovali na naźem BBS-u. Uzorak na kome je ovo
ispitivano nije preveliki a nije baź ni najreprezentativniji poźto
pokazuje neuobiŽajeno veliko interesovanje za sve tekstove koji se
bave komunikacijama (źto je sasvim prirodno) tako da treba biti
priliŽno oprezan pri izvo¬enju zakljuŽaka; verujemo, ipak, da ęe
rezultati koje objavljujemo na slici 4 biti interesantni za sve
Žitaoce "RaŽunara".
1991. godina
Koncepcija "RaŽunara" u Novoj godini je u velikoj meri zavisna
od trČiźnih tokova koji su se ispoljili tokom 1990. i koji ęe, kako
izgleda, nastaviti da se ispoljavaju tokom 1991. Na trČiźtu su, pre
svega, ostala praktiŽno samo dva standarda - PC (koji proizvodi IBM,
Compaq, Dell, Olivetti i bezbroj drugih firmi) i Macintosh koga
praktiŽno proizvodi samo Apple; na domaęem trČiźtu apsolutna je
dominacija PC maźina. Prodor matiŽnih ploŽa zasnovanih na
mikroprocesoru 80486 je za nijansu sporiji nego źto se oŽekivalo
tako da su cene ovakvih konfiguracija i dalje priliŽno visoke i
nepristupaŽne źiroj publici. Zenit doČivljavaju 33 MHz 80386 ploŽe
(64K keźa) koje su postale osnova svake "jake" konfiguracije. Na
drugom kraju su ploŽe zasnovane na 80386X sa relativno niskim cenama
i zadovoljavajuęim performansama; AT (80286) raŽunara i dalje ima
mnogo ali je njihov kraj jasno vidljiv dok je 8086 davno pao u
zaborav. Memorije su porasle na 4 ili 8 megabajta, na polju hard
diskova primeęuje se nagla ekspanzija IDE (AT bus) kontrolera koji
nude ogromne kapacitete (200 M postaje standard) i izvanredne
performanse (mada i neke probleme sa kompatibilnoźęu) za neoŽekivano
malo novca. Na polju video kartica, apsolutna pobeda VGA i postepeno
"izumiranje" svega drugog, osim kada se radi o nekim jako
specifiŽnim aplikacijama i kada se ne pita za cenu. VGA kartice su
priliŽno "tiho" i uz umerene probleme sa me¬usobnom kompatibilnoźęu
prerasle u super VGA a tokom 1991. ęe svakako biti sve viźe kartica
sa megabajtom memorije koje, pri maksimalnoj rezoluciji, nude 256
boja i izuzetan kvalitet slike. Monitori od 14 inŽa standardno
postiČu rezolucije 800*600 (źto je i realan maksimum za komforan rad
- za veęu rezoluciju je potreban veęi ekran, ni 16 inŽa nije uvek
dovoljno) uz izuzetan kvalitet slike. PodruŽje magistrala je i dalje
"mutno" poźto Micro Channel ne dobija trČiźni primat źto, uzevźi u
obzir pre koliko godina je predstavljen, najavljuje moguęnost (ali,
naravno, ne i izvesnost) njegovog trČiźnog neuspeha. Laserski
diskovi su sve Žeźęi ali i dalje nisu doČiveli svoj pravi bum, na
trČiźtu źtampaŽa laseri uglavnom zamenjuju 24-pince, 9600 bps modemi
se pribliČavaju "psiholoźkoj granici" od 300 dolara...
▒to se softvera tiŽe, OS/2 bi se lako mogao "ugasiti" zajedno
sa Micro Channelom ali je 1990. u potpunosti afirmisala Windows -
verzija 3.0 je sa pravom nazvana "softverskim doga¬ajem godine". Za
veęinu vlasnika PC raŽunara razliŽiti DOS Extenderi su i dalje mnogo
interesantniji od "drastiŽnih" promena pa je tako i opźti prelazak
na Unix pod velikim znakom pitanja. Programski jezici se neprekidno
razvijaju premda u razliŽitim smerovima - Microsoft se trudi da
poboljźa performanse koda koji njegovi kompajleri generiźu dok se
Borland okrenuo objektnom programiranju i poŽeo da "źiri" svoje
jezike (naroŽito C i paskal) na tu stranu. Aplikacioni programi se
ubrzano prilago¬avaju Windowsu źto donosi razne prednosti ali i
odre¬ene probleme.
Svim ovim temema "RaŽunari" ęe se baviti tokom godine u koju
ulazimo trudeęi se, kao i uvek do sada, da za isto (ili malo viźe)
para ponude źto viźe dobre "muzike". Za 12 meseci ęemo, u
tradicionalnom komentaru, videti koliko smo u tome uspeli.
slika 1:
RaŽunari 1888 1989 1990
Brojeva 13 11 11
Strana ukupno 1076 940 1216
Strana oglasa 196* 221* 462
Tekstova 387 312 285
Vesti 374 181 90
Autora 98 69 56
* PribliČan podatak
slika 4:
RaŽunari 58 - februar 1990
1. Idemo dalje (SEZAM 3 deo) (Dejan Ristanovię)
2. UMETAK: Turbo Pascal 5.5 (Dejan Ristanovię)
3-6. Najlepźe na tu¬em stolu (PS/2 model 70) (Dejan Veselinovię)
3-6. Nacionalna mreČa (JUPAK) (Zoran Urh)
3-6. Zapis broja (IEEE format) (Jovan Skuljan)
3-6. Bajtovi liŽne prirode (Dejan Ristanovię)
RaŽunari 59 - mart 1990
1. PriŽe sa Zapadne strane (strani BBS-ovi) (Dejan Ristanovię)
2. MreČe za poŽetnike (TopNet/TopWare) (Zoran ▓ivotię)
3. LZW - kompresija podataka (Jasmin ░ipanov)
4. Moji prvi utisci (WordPerfect 5.1) (Dejan Ristanovię)
5-6. UYU raspored (Dejan Ristanovię)
5-6. MnoČenje i deljenje (Jovan Skuljan)
RaŽunari 60 - april 1990
1. Na vrhu piramide (WordPerfect 5.1) (Dejan Ristanovię)
2. Kako to radi BIX (Dejan Ristanovię)
3-4. Memorija bez granica (upravljanje LIM-om) (Zoran ▓ivotię)
3-4. HiperboliŽke trigonometrijske funkcije (Duźan Slavię)
5-6. Sabiranje i oduzimanje (Jovan Skuljan)
5-6. Hakerski sindrom (optimizacija) (Aleksandar Radovanovię)
RaŽunari 61 - maj 1990.
1. Doga¬anje naroda na BIX-u (Dejan Ristanovię)
2. Pobedite ih (virusi)! (Dejan Ristanovię)
3. Roman o SEZAM-u II (Zoran ▓ivotię)
4. ▓iveo DOS! (Vladimir Kostię)
5. Bajtovi liŽne prirode (Dejan Ristanovię)
RaŽunari 62 - jun 1990.
1. Praktikum za modeme (Vladimir Kostię)
2-3. Kako nas vidite (rezultati ankete) (Dejan Ristanovię)
2-3. Do poslednjeg bajta (QEMM 5.0) (Dejan Ristanovię)
4-5. UNIX u svakoj kuęi (Davor Petrię)
4-5. Prevrtljivi brojevi (Dejan Ristanovię)
RaŽunari 63 - jul/avgust 1990.
1. Komercijalni SEZAM (Dejan Ristanovię)
2. RI test (▓ivotię/Ristanovię)
3. Bajtovi liŽne prirode (Dejan Ristanovię)
4. Ne gazi po mojoj stazi (Zoran ▓ivotię)
5. David sa srcem Golijata (Compaq SLT/286) (Dejan Ristanovię)
RaŽunari 64 - septembar 1990
1. Koliko para toliko linija (Sezam) (Dejan Ristanovię)
2. Niźta kao C (MSC 6.0) (Zoran ▓ivotię)
3. Altos ili Dos (Altos 1000) (Dejan Ristanovię)
4-5. U zlatnoj sredini (D-Link) (Zoran ▓ivotię)
4-5. Prozori na C-u (Aleksandar Radovanovię)
RaŽunari 65 - oktobar 1990
1. Moja źkola C-a (Zoran ▓ivotię)
2. Zvaęe nas ceo svet! (Dejan Ristanovię)
3-4. OŽekivali smo viźe (NU 5.0) (Dejan Ristanovię)
3-4. Unix za źaku dolara (Coherent Unix) (Davor Petrię)
5. AT... 1990. godina (AT SC2016) (Dejan Ristanovię)
6. Operacija Optima (Dejan Veselinovię)
statistika.21mhibler,
>> slika 1:
>>
>> RaŽunari 1888 1989 1990
^^^^
Au! Pa nisam znao da su RA«UNARI tooooooooooliko stari ;)
MAX
statistika.22gww.,
>> Komaparativne tabele kaČeź? Ma i ja bih to najviźe voleo, ali ima
>>problema oko debljine lista. Za razliku od amera, kod kojih list moČe
>>da bude koliki hoęeź, kod nas to nije moguęe. Da vidiź samo pregovora
U Žemu je zapravo problem oko debljine lista. Cena od 20-30 dinara
gore-dole ionako ne pretstavlja problem. "RaŽunari" joź uvek izlaze jedamput
meseŽno i mislim da veęa cena nebi predstavljala problem.
statistika.23dejanr,
Obzirom da su decembarski "RaŽunari źtampani, doźlo je vreme za
godiźnji registar tema iz koga ęu na Sezam staviti malo statistike.
Evo, dakle, na źta su liŽili ovogodiźnji "RaŽunari":
*********** RA«UNARI - 1991 GODINA ************
STRUKTURA TEKSTOVA
KorisniŽki tekstovi: 97 napisa, 258.25 strana 37%
Programerski tekstovi: 71 napisa, 195.00 strana 28%
TrČiźni tekstovi: 53 napisa, 94.75 strana 13%
Informativni tekstovi: 40 napisa, 63.25 strana 9%
Vesti: 171 napisa, 57.50 strana 8%
Hardverski tekstovi: 14 napisa, 23.25 strana 3%
Rekreativni tekstovi: 13 napisa, 14.00 strana 2%
Obrazovni tekstovi: 0 napisa, 0.00 strana 0%
------------------------------------------------
Svega: 459 napisa, 706.00 strana
ZASTUPLJENOST KOMPJUTERA
IBM PC: 218 napisa, 536.25 strana 83%
Macintosh: 1 napisa, 1.25 strana
Svi raŽunari: 69 napisa, 111.00 strana 17%
------------------------------------------------
Svega: 288 napisa, 648.50 strana
ZASTUPLJENOST AUTORA
Ristanovię Dejan: 47 napisa, 112.75 strana 17.4
Veselinovię Dejan: 37 napisa, 76.38 strana 11.8
Vukovię Dragutin: 15 napisa, 36.50 strana 5.7
▓ivotię Zoran: 19 napisa, 35.75 strana 5.5
Savię Duźko: 11 napisa, 34.75 strana 5.4
Batoęanin Nenad: 11 napisa, 34.50 strana 5.3
Skuljan Jovan: 7 napisa, 22.00 strana 3.4
Stamenovię Vladimir: 8 napisa, 21.50 strana 3.3
Novakovię Nebojźa: 10 napisa, 17.75 strana 2.7
Mladenovię Dejan: 5 napisa, 15.75 strana 2.4
DinŽię Dejan: 7 napisa, 15.50 strana 2.4
SlaveŽki Robert: 7 napisa, 15.50 strana 2.4
Petrię Davor: 7 napisa, 13.50 strana 2.1
Lovrię Miodrag: 3 napisa, 10.00 strana 1.5
Teźię Vesna: 2 napisa, 10.00 strana 1.5
Bulajię Jovan: 5 napisa, 9.00 strana 1.4
Pekovię Pavle: 8 napisa, 8.00 strana 1.2
Ostali: 79 napisa, 159.37 strana 24.6
-------------------------------------------------
Svega: 288 napisa, 648.50 strana
statistika.24dejanr,
A evo i nekih sumarnih podataka o "RaŽunarima" u ovoj i prethodnim
godinama:
────────────────────────────────────────────────────
RaŽunari 1888 1989 1990 1991
────────────────────────────────────────────────────
Brojeva 13 11 11 10
Strana ukupno 1076 940 1216 1121
Strana oglasa 196* 221* 462 415
Tekstova 387 312 285 288
Vesti 374 181 90 171
Autora 98 69 56 66
────────────────────────────────────────────────────
* PribliČan podatak
statistika.25spantic,
> RaŽunari 1888 1989 1990 1991
Sreęnih 103 godine! ;>
statistika.26hercog,
A usta si ubrojao oglase koji predstavljaju bar 1/3 strana u svakim racunarima
pozdrav Hercog
statistika.27dejanr,
>> A usta si ubrojao oglase koji predstavljaju bar 1/3 strana u svakim
>> racunarima
MoČda se nisam najbolje izrazio. Oglasi NISU uraŽunati u one brojke iz
poruke 10.23, zbir od 706 strana je Žist tekst, sa sve vestima.
statistika.28dejanr,
PS Ako te interesuje koliko je bilo oglasa ukupno, iz meseca u mesec itd,
bięe u sledeęim "RaŽunarima" tabela a mogu i ovde da poźaljem ako nekog
zanima, samo moram off-line da je spremim
statistika.29dveselinovic,
Pa, ako moČe pod Windows-om .....
:-)))))))))))))))))))))))))))))))))
DVV
statistika.31ndragan,
/ zanima, samo moram off-line da je spremim
nemoj mi reęi da je ovo dosad bilo on lajn :)
statistika.32dejanr,
>> nemoj mi reęi da je ovo dosad bilo on lajn :)
Da, uglavnom tako odgovaram na poruke ;)
statistika.33dejanr,
Jedan zanimljiv podatak, ne toliko o "RaŽunarima" koliko o naźoj plateČnoj
moęi. Jedna strana "RaŽunara" (na *onom* papiru) je tokom proźle godine koźtala
0.030 DEM. Jedna strana "RaŽunara" (na *ovom* tj. "malo" boljem papiru) koźta
ove godine oko 0.017 DEM dakle skoro duplo manje.
statistika.34skoprivica,
>-> 0.030 DEM. Jedna strana "Racunara" (na *ovom* tj. "malo" boljem
>-> papiru) kosta ove godine oko 0.017 DEM dakle skoro duplo manje.
Pri cemu je prosle godine jedna prosecna plata bila preko 1000
DEM, a sada je 200 DEM (nemojmo price o zvanicnom kursu...)
Aje... CTEBO.
statistika.35dejanr,
>> > 0.030 DEM. Jedna strana "Racunara" (na *ovom* tj. "malo" boljem
>> > papiru) kosta ove godine oko 0.017 DEM dakle skoro duplo manje.
>>
>> Pri cemu je prosle godine jedna prosecna plata bila preko 1000
>> DEM, a sada je 200 DEM (nemojmo price o zvanicnom kursu...)
Na Čalost... samo neźto nisam primetio da su ostale stvari (hrana,
voda, komunalije, prevoz itd) toliko pojeftinile, gledajuęi u markama.
statistika.36skoprivica,
>-> Na zalost... samo nesto nisam primetio da su ostale stvari (hrana,
>-> voda, komunalije, prevoz itd) toliko pojeftinile, gledajuci u
>-> markama.
Mislim da je jeste, a i ostale novine....Ne smem da tvrdim ali mislim
da jesu...Sto se cene racunara tice, pa ona je ok, cak je i mala, nek
je 150 din pa ok. Oce li racunari izaci 5. januara kao sto pise ?
Aje... CTEBO.
statistika.37darone,
>> Oce li racunari izaci 5. januara kao sto pise ?
Pa naravno. Joź samo da pogode godinu ;)
darone
statistika.38gbiocic,
Komenar naslovne strane u RaŽunarima:
> SuoŽena sa delikatnim izborom izme¬u malog i velikog raŽunara,
> maneken Olja Todorovię (agencija "Click") bez razmiźljanja se
> odluŽila za mali, na blago iznena¬enje ekipe za naslovnu stranu
> "RaŽunara" ...
Rotkve strugane. Malog je gledala a velikog zajahala. Click.
P.S.: A źta drugo da radim nego da komentariźem naslovnu stranu,
sve ostale mi poispadale.
statistika.39dejanr,
Obzirom da su decembarski "RaŽunari źtampani, doźlo je vreme za
godiźnji registar tema iz koga ęu na Sezam staviti malo statistike.
Evo, dakle, na źta su liŽili ovogodiźnji "RaŽunari":
*********** RA«UNARI - 1992 GODINA ************
STRUKTURA TEKSTOVA
Programerski tekstovi: 87 napisa, 263.00 strana 36%
KorisniŽki tekstovi: 91 napisa, 245.00 strana 33%
TrČiźni tekstovi: 44 napisa, 102.75 strana 14%
Informativni tekstovi: 39 napisa, 59.25 strana 8%
Vesti: 224 napisa, 45.00 strana 6%
Hardverski tekstovi: 6 napisa, 12.50 strana 1.5%
Rekreativni tekstovi: 11 napisa, 12.50 strana 1.5%
------------------------------------------------
Svega: 502 napisa, 740.00 strana
ZASTUPLJENOST KOMPJUTERA
IBM PC: 218 napisa, 574.75 strana 82.7%
XT+ 166 napisa, 431.50 strana 62.1%
AT+ 26 napisa 80.50 strana 11.6%
386+ 22 napisa, 52.50 strana 7.5%
486 4 napisa, 10.25 strana 1.5%
Ostali 3 napisa, 3.00 strana 0.5%
Svi raŽunari: 61 napis, 117.25 strana 16.8%
------------------------------------------------
Svega: 282 napisa, 695.00 strana
ZASTUPLJENOST AUTORA
Dejan Ristanovię 45 napisa, 110.50 strana 16%
Dejan Veselinovię 36 napisa, 89.50 strana 13%
Nenad Batoęanin 19 napisa, 75.00 strana 11%
Zoran ▓ivotię 28 napisa, 68.50 strana 10%
Vladimir Stamenovię 13 napisa, 42.25 strana 6%
Dejan DinŽię 9 napisa, 33.75 strana 5%
Nebojźa Novakovię 15 napisa, 28.00 strana 4%
Miroslav Olenjin 8 napisa, 21.00 strana 3%
Bojan Petrovię 4 napisa, 14.75 strana 2%
Dejan Jelovię 5 napisa, 14.00 strana 2%
Zoran Kehler 5 napisa, 13.00 strana 2%
Zvonko Orźolię 3 napisa, 11.00 strana 2%
Marko Kirię 7 napisa, 10.00 strana 1%
Jovan Bulajię 8 napisa, 9.25 strana 1%
Ante «urlin 3 napisa, 9.25 strana 1%
Duźko Savię 3 napisa, 9.25 strana 1%
Duźan Popovię 4 napisa, 7.25 strana 1%
Ostali (31 autor) 45 napisa, 95.00 strana 14%
Redakcijski prilozi 4 napisa, 4.75 strana 1%
Prevodi 14 napisa, 29.00 strana 4%
------------------------------------------------
Svega 278 napisa, 695.00 strana
statistika.40dejanr,
Evo i nekih statistiŽkih pokazatelja razvoja "RaŽunara" tokom svih
9 godina njihovog postojanja:
╔════════╦═════════Đ════════Đ════════════Đ═══════════Đ═══════Đ════════╗
║ God. ║ Brojeva │ Strana │ Ogl.strana │ Tekstova │ Vesti │ Autora ║
ă────────Î─────────┼────────┼────────────┼───────────┼───────┼────────Â
║ 1984 ║ 3 │ 300 │ 31 │ 66 │ │ 17 ║
║ 1985 ║ 7 │ 508 │ 22 │ 213 │ │ 52 ║
║ 1986 ║ 11 │ 748 │ 70 │ 284 │ │ 55 ║
║ 1987 ║ 12 │ 816 │ 90 │ 281 │ 178 │ 57 ║
║ 1988 ║ 13 │ 1076 │ 185 │ 387 │ 374 │ 97 ║
║ 1989 ║ 11 │ 948 │ 185 │ 312 │ 181 │ 69 ║
║ 1990 ║ 11 │ 1216 │ 462 │ 285 │ 90 │ 56 ║
║ 1991 ║ 10 │ 1121 │ 415 │ 288 │ 171 │ 66 ║
║ 1992 ║ 10 │ 1132 │ 364 │ 278 │ 224 │ 48 ║
╚════════╩═════════¤════════¤════════════¤═══════════¤═══════¤════════╝