RACUN.1

14 Nov 1989 - 28 Mar 1994

Topics

  1. koncepcija (523)
  2. ne.zelim (126)
  3. zelim (266)
  4. bice (25)
  5. istorija (37)
  6. konkurencija (183)
  7. saradnici (18)
  8. nagradna.igra (191)
  9. novi.racunari (1957)
  10. statistika (40)
  11. benchmark (57)
  12. ispravke (19)
  13. in.memoriam (13)
  14. cena (0)
  15. razno (835)
  16. unknown (670)

Messages - statistika

statistika.1 dejanr,
Obzirom da su decembarski "RaŽunari źtampani, doźlo je vreme za godiźnji registar tema iz koga ęu na SEZAM staviti malo statistike. Evo, dakle, na źta su liŽili ovogodiźnji "RaŽunari": ************ RA«UNARI - 1989 GODINA ************ STRUKTURA TEKSTOVA KorisniŽki tekstovi: 104 napisa, 253.25 strana Programerski tekstovi: 74 napisa, 178.50 strana Informativni tekstovi: 48 napisa, 76.75 strana Rekreativni tekstovi: 19 napisa, 66.50 strana Obrazovni tekstovi: 22 napisa, 61.50 strana TrČiźni tekstovi: 30 napisa, 48.50 strana Hardverski tekstovi: 15 napisa, 37.00 strana ------------------------------------------------ Svega: 312 napisa, 722.00 strana ZASTUPLJENOST KOMPJUTERA IBM PC: 128 napisa, 297.99 strana Atari ST: 57 napisa, 145.50 strana ZX Spectrum: 16 napisa, 65.25 strana Commodore: 10 napisa, 60.00 strana Apple 2: 2 napisa, 4.00 strana DČepni: 2 napisa, 3.50 strana Amstrad: 3 napisa, 3.00 strana TIM 011: 2 napisa, 2.75 strana Macintosh: 1 napisa, 1.00 strana ZASTUPLJENOST AUTORA Dejan Ristanovię: 65 napisa, 149.25 strana ▓arko Berberski: 35 napisa, 79.50 strana Marko Kirię: 18 napisa, 60.00 strana Slobodan Perovię: 7 napisa, 48.50 strana Zoran ▓ivotię: 14 napisa, 35.00 strana Vesna »osię: 11 napisa, 24.75 strana Nevenka Spalevię: 12 napisa, 24.00 strana Milan «abarkapa: 1 napis, 24.00 strana Duźko Savię: 9 napisa, 19.25 strana Ivan Radivojevię: 5 napisa, 15.00 strana Zoran Cvijetię: 7 napisa, 12.75 strana BoČidar Travica: 6 napisa, 11.25 strana Dejan Veselinovię: 5 napisa, 11.00 strana Ante «urlin; 4 napisa, 11.00 strana Zoran Gliźię: 4 napisa, 10.75 strana Radislava Vujasinovię: 7 napisa, 9.50 strana Miodrag Sokię: 4 napisa, 9.50 strana OŽekujem komentare.
statistika.2 davorin,
Mozda bi Mac mogao imati  vise od 1 stranice godisnje ?
statistika.3 ilja,
Hej, Dejane, pa ti pustas ljude da ti se priblize... Iskreno receno, volim da citam tvoje tekstove i uopste ne mislim da ih ima mnogo ali je ipak neobicno da neko toliko pise; zato pozdravljam to sto si malo "posustao". Zanimljivo bi bilo uporediti ovaj spisak saradnika sa recimo proslogodisnjim i pretproslogodisnjim - mislim da vam se kompletna autorska ekipa osula a da, ako se izuzme Atari, niste vrbovali nikog novog, narocito ne za PC. Mislim da se nad tim treba zabrinuti. Ilija Dobro, dobro, ja sam glup i ne mogu da zapamtim da se poruka zavrsava sa ^Z - sta je tu tako strasno?
statistika.4 dejanr,
Hvala na komplimentima... zaista, za pisanje se nema vremena kao pre (ili sam pre imao previźe vremena) ali trudim se koliko mogu - u stvari, mene su źto se ovogodiźnjeg "skora" izvadila (ili ukopala) ova zadnja dva meseca otkad je poŽelo da se piźe o SEZAM-u - inaŽe bi neko verovatno imao viźe tekstova ili bar pribliČno. Mislim da smo ipak vrbovali i ponekog PC autora - osvrni se samo SEZAM-om, D. Veselinovię, pa D. Bulat pa... sve ljudi koji su se veę znaŽajno afirmisali na PC planu. Naravno, pore¬enje autorskih ekipa bi bilo zanimljiv potez (zaźto ti ne pokuźaź?) i verovatno bi se osipanje pokazalo; diskusija o razlozima tog osipanja je joź zanimljivija tema pa ako bi neko ima neźto da kaČe... samo napred!
statistika.5 dveselinovic,
Pozdrav. Nesto me prekide. Dakle, pitanje autora. Nadovezao bih se na imenjaka sa jednom konstatacijom. Po meni, problem osipanja autorskih ekipa i autora je ocekivana stvar. Prvo, ima dosta ljudi koji se vezu za neku temu ili model racunara, pa kada to prestane da bude interesantno, i oni nestanu kao i tema/racunar. Pogledajte samo stare brojeve stampe; puno ljudi se vezalo za C 64 i Z 80, pa kako odose oni, tako nestadose i ljudi. Drugo, ima ljudi koji se jednostavno umore od pisanja, koje je u nasim uslovima lose placen posao (ne kukam, samo konstatujem), a velika muka na sve strane. Cesto se dogadja da je jedina prava podrska ona koju coveku daju kolege u istoj situaciji; o nabavci predmeta pisanja/testiranja da i ne govorim. Trece, oba gore nacedena faktora rade protiv pojave pravih profesionalnih novinara u datoj struci. Svi mi u stvari gostujemo, mada ni to nije lose, jer smo razlicitih struka, pa u sve unesemo po malo i drugacijih iskustava. Cetvrto, opsti stav i politika redakcije mogu jako uticati na sve to. "Racunari" su na primer otvorena redakcija, dok "Moj mikro" iako nije zatvoren, nije ni toliko otvoren (za druge ne znam, nisam probao). Kao opsti stav - treba nam svima debela promena, a ako ce to ikoga da utesi, na tome se debelo radi vec nekoliko meseci. Za novosti o tome, pogledajte druge rubrike na SEZAMu. Dejan Veselinovic
statistika.6 ilja,
Dobro, napravicu taj spisak razlika.
statistika.7 ilja,
Mozes li da malo obrazlozis sta si hteo da kazes time 'racunari su otvorena redakcija a Moj Mikro malo manje? Ilija
statistika.8 dveselinovic,
Ovako Ilija. Sa radom sam poceo u "Mikru" negde pocetkom 1987. godine. Moram priznati da sam bio veoma lepo primljen. U "Racunare" sam otisao iz vise razloga: prvo, jer ne verujem u ekskluzivce (to bi bilo dobro da se na adekvatan nacin nagradjuje, na sta cemo se nacekati jos mnogo godina), drugo, zato sto sam Dejana Ristanovica i Zorana Zivotica poznavao jos od ranije (to je uvek faktor od znacaja, mada me zaista nikada nisu obradjivali da dodjem u list), i trece zato sto me je gl. i od. urednik lepo pozvao telefonom i predlozio da dodjem. Iz ove perspektive, nakon tri pune godine, smatram da je, bar prema meni (a ja sam ipak vec "gotov proizvod") redakcija "Racunara" otvorenija za saradnju jednostavno zato sto me Jova Regasek (gl.ur.) uvek pita sta mi treba, a rekao mi je da ako mi treba pismo redakcije za neki hardver ili slicno, dobicu ga kada god zelim. Ukratko, "Racunari" rade uglavnom na jedno gorivo, entuzijazam, dok "Mikro" u  ű sve to ubacuje i neke pare. Onako od oka, cena stranice u "Mikru" je oko 3,2 puta bolje placena nego u "Racunarima". To dovodi do navale na "Mikro", kao i cinjenica da je "Mikro" do sada bio mnogo vise hardverski orijentisan no "Racunari", dok su "Racunari" uvek imali bolje prikaze softvera. Medjutim, posto smatram da nisi lud, skrecem ti paznju na neke pomalo cudne clanke u "Mikru" - recimo, programiranje HP kalkulatora, ili suluda serija programiranja boja na Atari 130 XL masini, koju je sam Atari ubio pre dve ili tri godine. Gde god ima vise para, veca je sansa da se nesto muva, a to ne moze da ne privuce svakakav svet. Toliko ovde mogu da kazem; ako te interesuje vise, reci cu ti u vidu privatne poruke. Pozdrav, Dejan Veselinovic
statistika.9 dejanr,
"RaŽunari" u januaru tradicionalno objavljuju Registar tema praęen odgovarajuęim komentarom. Komentar je, jasno, po prirodi stvari liŽni pogled na ono źto se u Žasopisu tokom godine deźavalo ali ni o liŽnom pogledu ponekad nije loźe prodiskutovati sa drugima. Zato sam uz ovu poruku prikljuŽio neku umereno finalnu verziju teksta i predlaČem zaintereso- vanima da je download-uju, proŽitaju i, u odgovoru na ovu poruku ili kroz privatnu poźtu, prokomentariźu. Napominjem da ovo nije mesto za kritiku sadrČaja Žasopisa u proźloj godini - za to je veę otvorena druga tema. Molio bih vas prosto da prokomentariźete *sam tekst* i ukaČete mi na eventualna diskutabilna mesta i nedostatke koje bi trebalo ispraviti. Molim vas tako¬e da komentare poźaljete źto pre jer tekst vrlo brzo mora u źtampu; posle toga moČemo na miru da porazgovaramo o buduęim promenama u Žasopisu, njegovim usponima, padovima i sliŽnim stvarŽicama. Unapred hvala na pomoęi. Dejan PS Raspakujte arhivu, otkucajte STARTUJ i tekst ęe se automatski prilagoditi vaźem kodnom rasporedu (UYU). g1989.zip
statistika.10 bojanp,
Dejane, procitao sam tekst i evo mojih zapazanja. Tekst je relativno prijatan za citanje, nije pretrpan podacima i brojkama (sto mene licno dovodi ponekad do ludila ukoliko nije u pitanju strucan tekst), daje realan prikaz "Racunara" u '89. Sto se tice brojki imam utisak da programerskih tekstova nije bilo ni 10%, ali cifre ne lazu (bar se tako kaze). Jedino sto bih ti predlozio je da dopunis tekst s par recenica o reakcijima citaoca na zaokret koji su racunari uveli (izbacivanje pirata, samanjenje programerskih tekstova, izbacivanje razbarusenih sprajtova, itd.), ako se tako nesto moze izvuci sa SEZAM-a ili iz nekog drugog izvora. Bojan P.S.: Cekam da vidim drugi zaokret i reakcije na njega. Jos 25 dana pa tu smo.
statistika.11 dejanr,
Hvala Bojane, tako¬e hvala za onih nekoliko privatnih poruka koje sam primio. Tekst, uz potrebne izmene, ide u źtampu tako da je dalja diskusija dobrodoźla ali na njega viźe ne moČe uticati (noęas ga źaljem Uredniku). Dejan
statistika.12 dejanr,
Reakcija Žitalaca u nekoj pisanoj formi ili SEZAM porukama (dakle, neźto źto je crno na belo) bilo je relativno malo źto se odustajanja od piratstva tiŽe a źto se tiŽe Razbaruźenih sprajtova, do sada se pisalo da ęe ih biti samo ih trenutno nema pa ni reakcija nije bilo. Iako za sada u "RaŽunare" uglavnom prepisujemo konferencije SEZAM i IBM PC (Žini mi se da su najinteresantnije za Žitanje i da nude najviźe korisnih informacija), Žim se u ovoj konferenciji skupi interesantnih priloga, preneęemo je u Žasopis - moČda ęe to stimulisati i malo papirnate podrźke/kritike. Joź jednom hvala za komentar. Dejan
statistika.13 ilja,
Puno hvala na detaljnom odgovoru. Voleo bih da nam uredniźtvo RaŽunara objasni kako oni uopźte misle da napreduju i skupljaju saradnike ako plaęaju triput manje od drugih? Zato se i deźava ono źto sam, analizirajuęi spisak saradnika źto sam u jednoj ranijoj poruci "zaduČen" da uradim, doźao do sledeęeg: RaŽunari su za ove dve godine ostali TOTALNO bez saradnika, svi su otiźli, sada su stalno tu samo D.R, Z.Z, Dejan Veselinovic (sve viźe), Dusko Savię (kako njega nikako da oteraju, to bi dobro bilo) i oni pirati atarijevci. Eto to su ti RaŽunari i zaista me Žudi kako su ovako dobri sa tako malo saradnika ali to tako neęe moęi dugo. Dakle, entuzijazam je na kratak rok a komercijala je na duČi!!! Ilija
statistika.14 ilja,
Na Čalost, nisam ocito stigao da odgovorim na vreme ali kada veę imam odgovor u fajli, da ga poźaljem moČda kao poŽetak diskusije! Dejane, tekst je dobar samo malo oslabi ono o originalnim tekstovima. Naime, za PC je zaista veęinom tako (naroŽito bih pohvalio testove softvera i u poslednje vreme grafiŽkih kartica, vidi se da je originalno i po meni je uglavnom bolje nego u stranim novinama... koliko ja mogu da dodjem do stranih novina). Ali, ono źto se deźava u Atari delu to je Žisto piratsvo do piratstva - naveźęu recimo onaj tekst o Atari C kompajlerima koji je ▓arko Berberski OD RE«I DO RE«I (zaista vrlo sitne izmene, skoro od reŽi do reŽi) prepisao iz Atari Žasopisa, ako koga interesuje mogu poslati kopije. Toga u Atari tekstu dosta ima i to svakako mnogi primete, pa se zato ogradi da ne ispadne da ti pokrivaź te stvari. Ilija
statistika.15 dveselinovic,
Pozdrav. Ilija, ti me hvaliź li hvaliź, veę me je sramota za one video karte. ▒alu na stranu, posle toliko tvoje hvale, a moram da kaČem i taŽnog zapaČanja da se radi o potpuno originalnom tekstu (raŽunajuęi i testiranje, Žekanje i nerviranje), oduzeo mi je dobrih dva meseca, prosto sam stimulisan da npiźem neźto źto ęe te oboriti sa nogu. Eto recimo prilog u narednom broju "RaŽunara" o matiŽnim ploŽama (110 autorskih strana), a posle ... iha, pa ja joź nisam ozbiljno ni poŽeo. Ozbiljo govoreęi, stvarno mi je drago źto ti se ta mala serija toliko dopala. Znaź, najveęi problem u ovom poslu je da pogodiź źat ljude interesuje, pa kad iz komentara vidiź da se bar nekome to svi¬a, drago ti je, nisi uzalud radio. No, voleo bih da Žujem i neke kritike; uvek sam tvrdio da iz hvale ne nauŽim niźta, a iz kritike mnogo toga. Dejan Veselinovię
statistika.16 dejanr,
Obzirom da su decembarski "RaŽunari źtampani, doźlo je vreme za godiźnji registar tema iz koga ęu na Sezam staviti malo statistike. Evo, dakle, na źta su liŽili ovogodiźnji "RaŽunari": ************ RA«UNARI - 1990 GODINA ************ STRUKTURA TEKSTOVA Programerski tekstovi: 64 napisa, 221.25 strana KorisniŽki tekstovi: 80 napisa, 204.75 strana Informativni tekstovi: 72 napisa, 136.50 strana TrČiźni tekstovi: 55 napisa, 133.75 strana Hardverski tekstovi: 12 napisa, 28.75 strana Rekreativni tekstovi: 1 napis, 1.00 strana Obrazovni tekstovi: 1 napis, 1.00 strana ------------------------------------------------ Svega: 285 napisa, 727.00 strana ZASTUPLJENOST KOMPJUTERA IBM PC: 178 napisa, 525.25 strana Atari ST: 41 napisa, 88.25 strana DČepni: 1 napisa, 1.50 strana ZASTUPLJENOST AUTORA Dejan Ristanovię: 46 napisa, 110.25 strana Dejan Veselinovię: 27 napisa, 78.25 strana Zoran ▓ivotię: 19 napisa, 54.25 strana Marko Kirię: 21 napisa, 40.50 strana ▓arko Berberski: 20 napisa, 33.50 strana Jovan Skuljan: 10 napisa, 30.50 strana Aleksandar Radovanovię: 4 napisa, 30.00 strana Duźko Savię: 7 napisa, 29.50 strana Davor Petrię: 10 napisa, 28.50 strana Alempije Veljovię: 5 napisa, 25.00 strana Dargutin Vukovię: 5 napisa, 16.00 strana Dada Vujasinovię: 14 napisa, 14.00 strana Vlada Kostię: 3 napisa, 13.50 strana Vesna »osię: 6 napisa, 13.25 strana Viktor Cerovski: 4 napisa, 11.50 strana Esad Jakupovię: 5 napisa, 10.75 strana Ima li komentara?
statistika.17 gww.,
Ovakvi "RaŽunari" kao źto su ove godine zaista mi se svidjaju. Programske tehnike, prikazi komercijalnog softvera, neźto manje raŽunara, malo viźe periferija. Malo mi nedostaju Peek & Poke Show i Bata Bajt da se malo nasmejem. Takodje źto se hardvera tiŽe malo bi se moglo viźe prostora posvetiti dČepnim raŽunarima, kako onim za generalnu namenu tako i recimo Data-Bank i Organizerima. Sa posebnim osvrtom na njihove periferije i moguęnost povezivanja sa personalnim raŽunarima. Ovde smo imali seriju o HP48 a to bi zaista moglo da izadje kao Žlanak zaźto da samo mi ovde na Sezamu imamo privilegiju da Žitamo o tome. Bez obzira źto sam na primer proŽitao deo toga ovde na Sezamu, naravno da ne postoje "RaŽunari" samo zbog nas Sezamovaca. MoČda, zaźto da ne, da se po jedan Žlanak po broju posveti nekim specijalizovanim uredjajima/software-u, onako bez veze pada mi napamet ED2000 Elektronik Dizajna. Mogao bi to neko da testira, da uporedi sa drugim proizvodjaŽima kod nas (mislim da Informatika ima neźto sliŽno) pa i ako je to izvodljivo i u svetu. RaŽunari zaźli u razna mesta (a ne samo u knjiČevnost, dtp, knjigovodstvo/finansije). Ima tu muzike, obrade slike ... i sigurno joź gomile zanimljivih stavri o kolima pojma nemam. Ako vaČi za hardver zaźto ne bi vaČilo i za softver da li je ijedna raŽunarska revija kod nas protrŽala po naźem trČiźtu da vidi kakva se knjigovodstva nude. O testiranju da ne govorim. Po Žlancima ispada da se kod nas niźta ne radi ( a i to je moguęe ) Ono źto mi je najviźe nedostajalo u svim dosadaźnjim "RaŽunarima" jesu uporedni testovi. Mislim da ne moram da pominjem ameriŽke listove, znate na źta mislim. MoČda ih je bilo par za komercijalni softver ali mi nedostaje uvek uporedna tablica (ono: ima, nema, ima delimiŽno, koliko Žega itd.). Grafikon dosta govori ali nije obavezan. PoČeljno bi bilo da se blic zakljuŽci o uporedjivanju nadju u posebnom bloku (istaknutom) da bi se na brzinu pronaźle najvaČnije informacije. Pored toga veoma bitna je informacija o ceni a ako je stara i datum, ali da postoji. Ispada uvek da nam je cena najnebitnija ali Žini mi se da nije tako ili bar neęe biti tako u buduęnosti. I joź neźto redakcija valjda ima neku informaciju o tome kad izlazi broj U PRODAJU (ne iz źtampe). Stvarno bi bilo lepo od nje da nas prilikom prijavljivanja u "Info-u" obavesti kada ih moČemo oŽekivati na kioscima. Pozdrav, GWW P.S. Sezam je mnogo dobra stvar, ranije me uvek mrzelo da piźem neźto ovako, onda koverat, marka poźtansko sanduŽe ....
statistika.18 dveselinovic,
Kada je dodela Oskara popularnosti za prvu trojicu i uteźna nagrada za ostale? Joj, jedva Žekam da mi Jova obesi neku biČuteriju oko vrata i da mora da se rukuje samnom. 32nsetrpljiva XDVV
statistika.19 dveselinovic,
Verovatno si primetio i to da su ameriŽki Žasopisi neznatno deblji od "raŽunara", odnosno da imaju tako jedno 150-250 stranica viźe, na neźto kvalitetnijem papiru i sa malo viźe boje. A da, i koźtaju tako kao "raŽunari", to do $3 (31,2 dinara). Komaparativne tabele kaČeź? Ma i ja bih to najviźe voleo, ali ima problema oko debljine lista. Za razliku od amera, kod kojih list moČe da bude koliki hoęeź, kod nas to nije moguęe. Da vidiź samo pregovora kada list treba da bude 4 strane veęi, kuku, zlo i naopako. Samim tim, prostora nikada dosta. Ako je to ikakva uteha, izgleda mi da se sada doga¬a jedna veoma dobra stvar, a to je da tekstovi poŽinju da pretiŽu iz broja u broj. To je retkost kod nas, da ima viźe teksta od prostora, ali je to ujedno i prvi znaŽajan korak ka daljem poboljźanju lista, jer autori sve viźe poŽinju da konkuriźu jedan drugom kvalitetom tekstova. Joź da se ispeglaju neke stvari oko organizacije, ima sve da bude joź mnogo bolje. A i na tome se i te kako radi. 32XDVV
statistika.20 dejanr,
Svakog januara "RaŽunari" objavljuju komentar indeksa tema koji se bavi onim źto je protekla godina donela naźem Žasopisu. U nada da ęe tekst posluČiti kao materijal za "oČivljavanje" ove konferencije, stavljam ga i na Sezam. "RA«UNARI" - 1990. GODINE «uvate li stare brojeve "RaŽunara"? Pokuźajte da stavite na sto neki od brojeva iz, recimo, 1987. ili 1988. i neki od ovogodiźnjih - gotovo da se ne bi reklo da je u pitanju isti Žasopis! Godina koja je proźla nam je oŽito donela mnogo toga - da vidimo kako to "mnogo" izgleda posmatrano statistiŽkim oŽima "RaŽunari" su tokom 1990. godine objavili 11 brojeva, 1216 strana (od toga 462 strane oglasa), 285 tekstova i oko 90 vesti iz pera 56 autora - na slici 1 su ovi rezultati upore¬eni sa odgovarajuęim parametrima iz naźe prethodne dve godine. Nekim od rezultata zaista moČemo da se ponosimo - proseŽan broj "RaŽunara" je tokom 1988. imao 82 strane (tada smo izdali dva broja viźe - avgustovski i specijalno izdanje "RaŽunari u vaźoj źkoli"), 1989. 85 strana a 1990. Žak 110 strana; ako nastavimo ovim tempom, za par godina ęemo imati YU BYTE. "RaŽunari" se, uz to, źtampaju na papiru koji je jednostavno neuporediv sa proźlogodiźnjim; nije da se na planu źtampe ne bi moglo uŽiniti joź po neźto, ali je papir zaista na svetskom nivou. Tekst koji objavljujemo na tom papiru je, zahvaljujuęi novoj tehnologiji koju primenjujemo i o kojoj ęe joź biti reŽi, "ukraźen" sa bitno manje źtamparskih greźaka a izleŽili smo se i od nekih "hroniŽnih" bolesti zvanih zamenjene slike, mikroskopski listinzi i tome sliŽno. Sve te lepote, na Čalost, plaęate duplo viźe nego ranije - jedna strana "RaŽunara" je proźle godine koźtala 0.015 DEM a tokom ove neźto preko 0.030 DEM. Komercijalni... Izuzetno pozitivan pomak beleČimo i na planu EPP-a - 462 strane oglasa objavljenih tokom godine znaŽe da je u "proseŽnim" "RaŽunarima" bilo Žak 38% komercijalnih informacija (procenat po brojevima se kretao od 23% u februaru do 51% u oktobru, uz stalnu tendenciju rasta). Proźlogodiźnjih 23% i 18% iz 1988. prema ovome izgleda gotovo beznaŽajno, i to ne samo kvantitativno posmatrano. Nekada sam, naime, u ovim redovnim prikazima sebi dopuźtao fraze tipa "broj je imao 85 strana od Žega 65 korisnih i 20 strana reklama" ali se tako neźto odavno ne moČe napisati. Naravno, ne zato źto "trgujemo sa objektivnoźęu" i zavisimo od oglaźivaŽa, nego zato źto zaista nije tako. «esto sam imao priliku da u Klub programera odnesem najnoviji broj BYTE-a, PC Magazine-a ili nekog drugog stranog Žasopisa i da primetim da svi poŽnu da ih Žitaju od oglasa: ovde su jeftine ploŽe, tamo video kartice, novi diskovi, poskupela memorija, isplate li se SIM moduli i tome sliŽno. Kada bih, sa druge strane, odneo novi broj "RaŽunara" koji joź nije u prodaji, na oglase niko nije ni obraęao paČnju. Razloge nije teźko pogoditi - do pre par godina "RaŽunari" (i ostali kompjuterski Žasopisi) su objavljivali oglase sa cenama koje su malo kome bile pristupaŽne; zapravo hardver je na naźim meridijanima toliko basnoslovno mnogo koźtao da niko nije ni pomiźljao da ga kupi. Bilo je, uz to, i mnogo oglasa kojima se nije nudila nikakva posebna roba nego se na priliŽno stereotipan naŽin reklamirao neki od naźih giganata na staklenim nogama. Tokom poslednjih 20-tak meseci stvari su se iz korena promenile - veliki broj privatnih preduzeęa koja se bave uvozom kompjuterske opreme je (naravno, ne zbog svoje dobre volje, nego zbog veoma oźtre konkurencije na trČiźtu) uŽinio da cene raŽunara, źtampaŽa, diskova i drugih dodataka toliko padnu da se viźe ne isplati ięi do Minhena u nabavku; veęina stvari je ovde Žak i jeftinija nego u NemaŽkoj, a tu su i putni troźkovi, servis, garancija i tome sliŽno. Naravno, domaęe trČiźte je i dalje daleko od idiliŽnog (retko gde se, na primer, moČe platiti i odneti raŽunar kuęi; obiŽno se Žeka, i to ne retko mnogo duČe od deklarisanih rokova) ali kupac opreme zaista moČe da bira źta ęe kupiti i za koliko para. U tom smislu je informativna vrednost objavljenih oglasa za naźe Žitaoce tolika da se povremeno Žuju komentari tipa "tekst manje-viźe, nego da vidim cene..." do kojih nam, priznajemo, nije baź previźe stalo. Oglas, pokazuje se, nije samo informacija; on je ponekad i interesantno źtivo. Korisnici raŽunara, naime, ne kupuju baź svakog dana novu opremu ali su i dalje veoma zainteresovani za listanje oglasa. Pre svega, da bi prikupili materijal za razmiźljanje o onome źto bi mogli da nabave i bili sigurni da ęe jednog dana nabaviti baź ono źto im je potrebno po minimalnoj moguęoj ceni. A onda, kao i kod druge tehniŽke robe, da bi malo sanjali o lepotama koje ęe im se za koji mesec ili koju godinu naęi na stolu... Da bi broj oglasa rastao nije, naravno, dovoljno da ih Žitaoci hoęe - potreban je intres oglaźivaŽa i dobra ekipa komercijalista. Naźa komercijalna ekipa se tokom ove godine itekako uigrala ali je presudno bilo to źto su oglaźivaŽi naźli veliki intres da zakupe prostor u naźem Žasopisu. Pokazuje se, naime, da je komercijalni efekat oglaźavanja u "RaŽunarima" izvanredan i da svaki objavljeni oglas direktno (i vrlo oŽito) donosi poslovne rezultate koji, u uslovima opźte trČiźne konkurencije, mogu predstavljati razliku izme¬u velikog uspeha i silaska sa scene. OŽito je da "RaŽunare" Žitaju ozbiljniji korisnici kompjuterske opreme koji ne odluŽuju samo o nabavci za sebe nego i o nabavci za svoje radne organizacije i preduzeęa. Za njih je vrlo znaŽajno da dobiju źto viźe podataka o uslovima nabavke i cenama, ali je i za prodavca itekako interesantno da se njegova ponuda na¬e na stolu onoga ko odluŽuje o kupovini. ... i ostali blokovi Dosta smo priŽali o reklamama - da vidimo ima li u "RaŽunarima" i neŽeg drugog. Tokom 1990. smo objavili 754 strane teksta źto je izvesno poveęanje u odnosu na 1989. (719 strana) ali Žime i dalje nije dostignuta 1988. tokom koje smo, doduźe u dva broja viźe, objavili Žak 880 strana teksta. Razlike izme¬u ove tri brojke nisu prevelike - moČe se reęi da tokom poslednje tri godine proseŽan broj "RaŽunara" ima 65-68 strana teksta i da smo tokom 1990. uspeli da preokrenemo trend opadanja broja tekstova primeęen 1989. godine. Trend opadanja vesti nismo zaustavili tako da smo 1988. objavili 374, 1989. 181 a 1990. tek 90 kratkih priloga. Kao izvesna uteha moČe da posluČi Žinjenica da smo u drugoj polovini 1990. imali veoma aČurne vesti sa BIX-a i inostranih paketnih mreČa ali smo zato mnogo slabije "pokrivali" strane Žasopise i saopźtenja za źtampu. «itaoci kojima u "RaŽunarima" nedostaju vesti treba veoma ozbiljno da razmisle o nabavci modema i povezivanju sa Sezamom gde vesti zaista ima u izobilju ali to ne znaŽi da ne bi trebalo posvetiti malo viźe paČnje rubrici "▒ta ima novo". Trend koji mnogo viźe zabrinjava je osipanje autorske ekipe - tokom 1988. za "RaŽunare" je pisalo 98 autora, tokom 1989. 69 autora a tokom proźle godine svega 56 raŽunarskih struŽnjaka. Ove brojeve ne treba uzeti baź sasvim linearno jer je 1988. u autorsku ekipu ulazilo i dosta onih koji su se oglasili samo jednim prilogom u (davno poŽivźim) rubrikama kao źto je "Klub Z80" ili "Pet Plus" ("Razbaruźeni sprajtovi" nikada nisu ulazili u indeks tema) ali stvarno imamo dosta razloga da se pitamo gde su nam autori. Osim broja, nismo oduźevljeni ni raspodelom. Pet "najplodnijih" autora je tokom 1990. godine napisalo 316 strana ili 43.4% "RaŽunara", sledeęih 11 saradnika 222 strane ili 30.6% dok je za prostalih 40 saradnika ostalo Žitavih 26% lista. Premda povoljnija od podataka iz 1988. godine (samo 5 autora tada je napisalo 48% "RaŽunara" dok je sledeęih 27% naźeg Žasopisa bilo delo 10 autora; za preostalih 85 povremenih saradnika nije ostalo ni 25% lista), ova raspodela nije nastavila "pozitivne vibracije" iz 1989. kada je pet "najplodnijih" autora napisalo 39.5% "RaŽunara", sledeęih 11 saradnike 19.5% dok je za prostala 53 saradnika ostalo Žitavih 40% lista. Jedini naŽin da "ugledamo" neki pozitivan trend je da posmatramo prva tri autora sa liste - 1989. oni su napisali 40% "RaŽunara" a 1990. "svega" 33%; zanimljivo je da trojka iz 89 i trojka iz 90 imaju samo jednog zajedniŽkog Žlana. Za razliku od indeksa autora, indeks tema nam je svetla taŽka. Godinama smo se "zaricali" u korisniŽku orijentaciju Žasopisa a onda smo 1989. godine napravili drastiŽan koncepcijski zaokret - nekada preteČno programerski Žasopis postao je korisniŽki (33%) dok su se programerski tekstovi sveli na svega 22%; u proźlogodiźnjem komentaru rekli smo da je ovo zaokret na dobru stranu ali malo previźe drastiŽan. Ove godine smo stvar doveli gotovo u savrźenu ravnoteČu - procenat korisniŽki orijentisanih tekstova je ostao na sliŽnom (za nijansu niČem) nivou (28%) ali je procenat programerskih tekstova skoŽio na viźe nego solidnih 30%. Na taj naŽin u 1991. ulazimo sa gotovo potpunom ravnoteČom izme¬u korisniŽkih i programerskih tema źto nam omoguęava da u sledeęim brojevima naźeg Žasopisa "manevriźemo" u skladu sa naźim sagledavanjem ŽitalaŽkog interesovanja. Glavne programerske teme u proźloj godini sadrČane su u umetcima - 5 od 7 umetaka posvetili smo programerima ("Turbo Pascal 5.5" ("RaŽunari 58"), "Prozori na C-u" ("RaŽunari 64"), "Moja źkola C-a" ("RaŽunara 65"), "Objektno programiranje na Turbo Pascalu 5.5" ("RaŽunari 66") i SQL Plus ("RaŽunari 67")). Osim toga, imali smo zapaČenu seriju napisa Jovana Skuljana o asemblerskom programiranju aritmetiŽkih operacija, nekoliko tekstova o programiranju na Clipperu, grafiŽke programe, fraktale, upravljanje LIM memorijom, sortiranje, nekoliko gotovih listinga... Osnovni korisniŽki tekstovi su, kao i ranije, testovi komercijalnih programa. I tokom protekle godine uspeli smo da na ovom planu budemo veoma aČurni prikazujuęi programe Žim bi se pojavili na ameriŽkom trČiźtu tako da je prikaz Žesto stizao u "RaŽunare" kada i u BYTE ili PCW. Ovde ęemo pomenuti prikaze paketa Coherent Unix, WordPerfect 5.1, MSC 6.0, QEMM i 386MAX, Norton Utilities 5.0, PC Toole De Luxe 6.0, C++, Ventura 3.0... U znaŽajne korisniŽke teme spadaju i serije tekstova o modemima, elektronskoj poźti, stranim informacionim sistemima itd, zatim prikazi raznih lokalnih mreČa (d-link, TopNet/TopWare itd... na spisku nedostaje samo Novell) zasnovani na liŽnim iskustvima autora, tekstovi o Unixu, obradi teksta, adaptacijama komercijalnom softveru, standardima za YU slova, zaźtiti od virusa... Naravno, i stalno prisutni "Bajtovi liŽne prirode". U trendove koji nas raduju spada i Čestoko pojaŽanje trČiźno orijentisanih tekstova - 1989. je doga¬ajima na kompjuterskom trČiźtu bilo posveęeno svega 7% a 1990. viźe nego solidnih 18% "RaŽunara". U danima kada je raŽunarska oprema sve jeftinija, pristupaŽnija i potrebnija, neophodno je da potencijalni kupci ne budu ostavljeni na milost i nemilost oglaźivaŽa tj. da Žasopis u okviru neutralno pisanih i maksimalno struŽnih tekstova pokuźa da razjasni koja oprema predstavlja trend a koja "slepi kolosek", źta se moČe povezati sa Žim, kakve su performanse koje komponente sistema i kako te performanse utiŽu na pojedine tipove posla i tome sliŽno. NajznaŽajnije trČiźne teme iz 1990. obuhvataju dva "Optima" raŽunara koja smo zajedno sklapali od źiroko pristupaŽnih delova, umetak "RaŽunari i kako ih kupiti" iz "RaŽunara 61", testove video kartica, diskova, matiŽnih ploŽa... Nismo se, me¬utim, bavili samo komponentama - razvoj trČiźta i porast ugleda naźeg Žasopisa uŽinio je da nam mnoge maźine o kojima smo nekada mogli samo da sanjamo budu lako dostupne tj. da budemo u prilici da liŽno testiramo 486 raŽunare, Compaqove maźine, Altos, (pre)skupe portabl kompjutere i svaźta drugo źto smo pre samo godinu-dve posmatrali jedino na slikama i na sajmovima. Jedini segment trČiźta koji smo unekoliko zanemarili su raŽunarske knjige źto bi svakako trebalo korigovati u sledeęim brojevima "RaŽunara". Obzirom da nikakvim trudom ne moČemo izmeniti Žinjenicu da jedno celo ima svega 100 procenata, porast programerskih i trČiźnih tema mora da znaŽi i smanjenje neŽega drugog - źta je, dakle, tokom 1990. godine "stradalo"? Kratko reŽeno - obrazovni tekstovi kojih je nekada bilo Žak 8% a kojih sada praktiŽno nema (ispod pola procenta). Proźlogodiźnja prognoza da ęe se naź obrazovni blok "Pet Plus", posle zapaČenih uspeha, potpuno ugasiti pokazala se taŽnom źto se, ukratko reŽeno, i moralo dogoditi. Prosvetne vlasti ove zemlje su oŽigledno digle ruke od bilo kakvog organizovanja informatiŽkog opismenjavanja pa su servis prepustile źkolama - ako negde ima ambicioznih nastavnika i ako se na¬e novaca, nabavi se oprema koja u datom trenutku deluje najpristupaŽnije, nastavni planovi su potpuno neuskla¬eni a termin "źkolski softver" zvuŽi kao dobar vic. U takvim uslovima źkolski blok u "RaŽunarima" teźko da bi mogao da raŽuna na dovoljnu publiku. Pad "na nulu" su doČiveli i takozvani "rekreativni" tekstovi: 66 strana iz 1989. godine se svelo na jedan jedini tekst u 1990 (uz stalno prisutnu dilemu da li Pitalice treba brojati u rekreativne ili u programerske teme, naravno). Naź blok o igrama zvani "Razbaruźeni sprajtovi" je, seęamo se, imao svoje uspone i padove, mesece kada je stizalo mnogo poźte i mesece kada se Čivelo od "stare slave" ali se protiv sudbine nije moglo - rubrika se spontano, tiho i, po svemu sudeęi, konaŽno ugasila u poslednjim mesecima 1989. godine. "RaŽunari", dakako, nemaju niźta protiv kompjuterskih igara i ne beČe od toga da im posvete odre¬eni prostor ukoliko se na tom polju dogodi neźto znaŽajno, ali bi odrČavanje stalne rubrike posveęene igrama odvlaŽilo previźe paČnje i konzumiralo previźe prostora zahtevajuęi od nas odre¬ene "koncesije" piratskom trČiźtu za koje veę duČe vreme nismo voljni. OdluŽili smo da se okrenemo profesionalnim primenama raŽunara, raŽunarskom trČiźtu i programiranju ostavljajuęi igre onima koji su se sa njima oduvek bolje snalazili. "RaŽunarima", me¬utim, veoma nedostaju tekstovi koji bi sa odre¬enom dozom humora (pa i satire) sagledavali svetsku i (naroŽito) domaęu raŽunarsku scenu... trebalo bi omoguęiti Žitaocu da se, listajuęi "RaŽunare", ponekada i nasmeje! Hardverske teme su se odrČale na svojih uobiŽajenih 4% (1989. godine 5%) ali je u okviru njih doźlo do "mikropromena" tako da su tekstovi malo viźe okrenuti trČiźtu nego samogradnjama. U uslovima jeftinih i lako dostupnih komponenti takvi trendovi su potpuno prirodni premda bi se ponekad trebalo setiti i onih koji vole da uzmu lemilicu u ruke. I na kraju - teme koje smo mudro nazvali "informativnima" ili, bolje reęi, sve ono źto ne moČe da se uklopi ni u hardver, ni u softver, ni u programiranje, ni u trČiźte, ni u obrazovanje pa Žak ni u programersku rekreaciju. Informativni tekstovi, ne raŽunajuęi vesti koje imaju svoj indeks, zauzimaju 19% proźlogodiźnjih "RaŽunara" (1989. godine 11%, 1988. 10) i predstavljaju źtivo koje bi, po prirodi stvari, trebalo da bude interesantno za najźiri krug Žitalaca. «ime smo ove godine popunili tu petinu Žasopisa? Pre svega reportaČama sa stranih i domaęih raŽunarskih sajmova, zatim veoma zapaČenim intervjuima sa naźim poznatim piscima kojima je kompjuter itekako olakźao i ubrzao rad, opseČnim diskusijama istorije DOS-a i bejzika, ponekom polemikom... RaŽunari u "RaŽunarima" "Torta" koja prikazuje zastupljenost pojedinih kompjutera u naźem Žasopisu se razlikuje kako od proźlogodiźnje tako i od one koju ęemo posmatrati kroz godinu dana - moglo bi se, zapravo, lako dogoditi da takvu "tortu" sledeęe godine ni ne objavimo! Slika 3 pokazuje da je prostor "asimetriŽno" raspore¬en izme¬u PC i ST tematike (71:11%) i da je preostalih 17% "RaŽunara" posveęeno vlasnicima svih kompjutera u vidu informativnih tekstova, intervjua, vesti, prikaza univerzalno potrebne periferijske opreme (npr. matriŽni źtampaŽi) i tome sliŽno. Stvar ovoga puta ne moČemo zavrźiti ovim brojkama - verovatno od nas oŽekujete (barem) jedno podseęanje i jedan komentar. Podseęanje se odnosi na osmobitne kompjutere od kojih su "RaŽunari" (a, naravno, i drugi kompjuterski Žasopisi) godinama "Čiveli" - ZX Spectrum, Commodore 64, Amstrad, BBC... 1987. smo, na primer, Spektrumu posvetili 50% "RaŽunara", 1988. taj je procenat opao na 27%, 1989. na 7% a 1990. se sveo na nulu - osmobitne maźine su se pominjale samo u par objavljenih vesti. Takav razvoj doga¬aja smo veę odavno predvideli - vreme osmobitnih raŽunara je (osim eventualno u domenu igara) davno proźlo, i źesnaestobitni kompjuteri se sve slabije "koprcaju", memorija se sve re¬e meri kilobajtima... Meseci koji dolaze bięe u znaku 32-bitnih arhitektura i multimegabajtnih memorija pa ęe i prostor u naźem Žasopisu biti na odgovarajuęi naŽin raspore¬en. Komentar ęe se baviti desetinom "RaŽunara" koju smo posvetili Atarijevoj ST familiji. Onih 11% je dosta varljiva cifra - tokom prvih 6 meseci ST raŽunarima smo posvetili skoro 20% "RaŽunara" a tokom ostatka godine 0% źto se nekako usrednjilo na 11%. Ukidanje "ST Magazina" nije propraęeno nikakvim redakcijskim komentarom pa je ovo moČda dobra prilika da dodam jedan liŽni komentar sa "zvaniŽnog mesta". Odluka da se ukine ST podlistak nije, kao źto mnogi misle, rezultat Čestoke polemike na Sezamu koja je objavljena u "RaŽunarima 62" i koja, uz neźto smanjeni intenzitet, traje i do danaźnjeg dana. Ne kaČemo da argumenti jedne i druge strane nisu imali teČine i da nisu u izvesnom smislu uticali na naźu odluku, ali prvi i osnovni razlog koji nas je naveo na trajno odustajanje od ST tematike predstavlja ispitivanje trČiźta izvedeno pre svega tokom naźe nagradne ankete (komentar smo objavili u "RaŽunarima 62"), zatim preko Sezama i na druge naŽine - pokazalo se da 20% prostora u "RaŽunarima" dobija kompjuter koji poseduje jedva 1% Žitalaca. Osim interesa Žitalaca (koji je uvek na prvom mestu), imali smo u vidu i interes oglaźivaŽa za koje je ST serija komercijalno potpuno neinteresantna i doneli jedinu moguęu odluku. «injenica da smo "RaŽunare" posvetili iskljuŽivo PC kompatibilcima ne znaŽi da na odgovarajuęi naŽin neęemo propratiti promociju bilo kog drugog raŽunara i da, ako se ukaČe potreba tj. pojavi trČiźni i komercijalni intres, tom raŽunaru neęemo posvetiti odgovarajuęi prostor. Sagledavajuęi trenutnu situaciju u svetu i (naroŽito) zemlji, mora se, me¬utim, reęi da je pokretanje redovnih rubrika ili podlistaka koji bi se bavili nekim ne-PC raŽunarom u ovom trenutku priliŽno neverovatno. Redakcija "RaŽunara" se tokom 1990. nije bavila samo izdavanjem Žasopisa - sproveli smo i par znaŽajnih akcije koje su, kako izgleda, naiźle na izvanredan prijem. Prva od njih je svakako Sezam, naź SistEm ZA Modemske komunikacije, koji je tokom 1990. od skromnog BBS-a prerastao u javni informaciono-kompjuterski servis na źest 24-Žasovnih telefonskih linija. Sezam je preźao na komercijalni rad i bez previźe problema "preČiveo" taj po mnogima riziŽan korak, pokazao svoje moguęnosti tokom ▒ahovske Olimpijade u Novom Sadu (tada smo radili na 15 linija!) i trenutno pregovara o nekim sliŽnim aranČmanima. Prvi faktor uspeha Sezama je svakako veliko interesovanje vlasnika raŽunara za ovaj novi vid komunikacija a svakako treba pomenuti Žinjenicu da je Žitav projekat zasnovan na domaęem softveru pisanom specijalno za tu priliku kao i punu podrźku Žasopisa "RaŽunari". Nadamo se da ęe se ovakav trend nastaviti i tokom sledeęih godina. U znaŽajne akcije svakako spada i organizovana nabavka raŽunarske opreme iz Singapura - i pored povremenih kaźnjenja i tehniŽkih problema izazvanih pre svega velikom geografskom udaljenoźęu a zatim i neposlovnoźęu i (sve Žeźęe) nelikvidnoźęu naźih banaka, velikom broju Žitalaca smo omoguęili da, plaęajuęi zaista najmanje źto se moČe platiti, do¬u do kvalitetnih PC raŽunara. SliŽnih akcija ęe svakako biti i u buduęnosti. Pomenuęemo i dve akcije koje moČda nisu toliko vidljive ali koje itekako utiŽu na kvalitet "RaŽunara". Pre svega, znaŽajno se promenila tehnologija pripreme Žasopisa - zahvaljujuęi programu Marka Rakara koji smo poŽetkom godine kupili, autori sada sve tekstove predaju u źtampu na disketama ili (daleko Žeźęe) posredstvom modema a zatim se tekst direktno prebacuje na Linotype foto slog Žime se izbegava uvek neprijatno i vremenski zahtevno ponovno unoźenje i korektura. Pominjuęi ovo, ne oŽekujem da nam neko oda priznanje za modernizaciju rada (zapravo zasluČujemo kritiku źto je nismo sproveli mnogo ranije) nego Čelim da pomenem neke razlike vidljive u Žasopisu. Pre svega, u "RaŽunarima" ima mnogo manje ozbiljnih greźki, autori sebi mogu da dopuste "luksuz" da u tekst ubacuju formule i specijalne simbole ne plaźeęi se da ęe slovoslagaŽ Žitav listing ostaviti bez srednjih zagrada, a i Žasopis se priprema daleko brČe pa su i intervencije moguęe praktiŽno do same faze odobrenja. ▒to se negativnih posledica tiŽe, ima se utisak da u tekstovima ima viźe slovnih greźki nego ranije - tekstovi, prirodno, prolaze kroz redakcijsku obradu ali se Žesto deźava da neke slovne greźke koje je autor nehotice napravio i koje bi u ranijoj tehnologiji bile primeęene u fazi slaganja ili korekture "pro¬u" u list. Ove greźke su, sreęom, uglavnom beznaŽajne i ne smetaju praęenju teksta ali bi bolje bilo da ih je manje. Ako veę treba da biramo, slovne greźke su mnogo manje zlo od onoga sa Žim smo viźe godina Čiveli ali bi jedan dobar program za kontrolu spelovanja na srpskohrvatkom jeziku uŽinio pravo Žudo za "RaŽunare". Osim toga, razmiźlja se o potpunoj Computer Aided pripremi "RaŽunara" tj. o tome da se i faza preloma obavlja na ekranu da bi se na foto slogu ispisivale gotove stranice a ne samo źlajfne teksta. Zahvaljujuęi opremi koju BIGZ upravo nabavlja, moguęe je da ęemo kroz nekoliko meseci imati zadovoljstvo da vas obavestimo i o ovom unapre¬enju. Pomenimo i ispitivanje trČiźta koji je obavljeno pre svega u okviru naźe velike nagradne ankete kada smo prouŽili odgovore gotovo 3500 vlasnika raŽunara iz cele zemlje a zatim i razne ankete vo¬ene preko Sezama. Dobijeni rezultati su nam pomogli da bolje sagledamo potrebe i Čelje Žitalaca i, u skladu sa njima, izvrźimo "fino podeźavanje" naźe koncepcije pojaŽavajuęi, na primer, zastupljenost programerskih tema. U prilici smo, osim toga, da umesto uobiŽajenih "liŽnih pogleda" na "RaŽunare" u protekloj godini, objavimo rezultate glasanja za najbolje tekstove u "RaŽunarima" koje smo iz meseca u mesec organizovali na naźem BBS-u. Uzorak na kome je ovo ispitivano nije preveliki a nije baź ni najreprezentativniji poźto pokazuje neuobiŽajeno veliko interesovanje za sve tekstove koji se bave komunikacijama (źto je sasvim prirodno) tako da treba biti priliŽno oprezan pri izvo¬enju zakljuŽaka; verujemo, ipak, da ęe rezultati koje objavljujemo na slici 4 biti interesantni za sve Žitaoce "RaŽunara". 1991. godina Koncepcija "RaŽunara" u Novoj godini je u velikoj meri zavisna od trČiźnih tokova koji su se ispoljili tokom 1990. i koji ęe, kako izgleda, nastaviti da se ispoljavaju tokom 1991. Na trČiźtu su, pre svega, ostala praktiŽno samo dva standarda - PC (koji proizvodi IBM, Compaq, Dell, Olivetti i bezbroj drugih firmi) i Macintosh koga praktiŽno proizvodi samo Apple; na domaęem trČiźtu apsolutna je dominacija PC maźina. Prodor matiŽnih ploŽa zasnovanih na mikroprocesoru 80486 je za nijansu sporiji nego źto se oŽekivalo tako da su cene ovakvih konfiguracija i dalje priliŽno visoke i nepristupaŽne źiroj publici. Zenit doČivljavaju 33 MHz 80386 ploŽe (64K keźa) koje su postale osnova svake "jake" konfiguracije. Na drugom kraju su ploŽe zasnovane na 80386X sa relativno niskim cenama i zadovoljavajuęim performansama; AT (80286) raŽunara i dalje ima mnogo ali je njihov kraj jasno vidljiv dok je 8086 davno pao u zaborav. Memorije su porasle na 4 ili 8 megabajta, na polju hard diskova primeęuje se nagla ekspanzija IDE (AT bus) kontrolera koji nude ogromne kapacitete (200 M postaje standard) i izvanredne performanse (mada i neke probleme sa kompatibilnoźęu) za neoŽekivano malo novca. Na polju video kartica, apsolutna pobeda VGA i postepeno "izumiranje" svega drugog, osim kada se radi o nekim jako specifiŽnim aplikacijama i kada se ne pita za cenu. VGA kartice su priliŽno "tiho" i uz umerene probleme sa me¬usobnom kompatibilnoźęu prerasle u super VGA a tokom 1991. ęe svakako biti sve viźe kartica sa megabajtom memorije koje, pri maksimalnoj rezoluciji, nude 256 boja i izuzetan kvalitet slike. Monitori od 14 inŽa standardno postiČu rezolucije 800*600 (źto je i realan maksimum za komforan rad - za veęu rezoluciju je potreban veęi ekran, ni 16 inŽa nije uvek dovoljno) uz izuzetan kvalitet slike. PodruŽje magistrala je i dalje "mutno" poźto Micro Channel ne dobija trČiźni primat źto, uzevźi u obzir pre koliko godina je predstavljen, najavljuje moguęnost (ali, naravno, ne i izvesnost) njegovog trČiźnog neuspeha. Laserski diskovi su sve Žeźęi ali i dalje nisu doČiveli svoj pravi bum, na trČiźtu źtampaŽa laseri uglavnom zamenjuju 24-pince, 9600 bps modemi se pribliČavaju "psiholoźkoj granici" od 300 dolara... ▒to se softvera tiŽe, OS/2 bi se lako mogao "ugasiti" zajedno sa Micro Channelom ali je 1990. u potpunosti afirmisala Windows - verzija 3.0 je sa pravom nazvana "softverskim doga¬ajem godine". Za veęinu vlasnika PC raŽunara razliŽiti DOS Extenderi su i dalje mnogo interesantniji od "drastiŽnih" promena pa je tako i opźti prelazak na Unix pod velikim znakom pitanja. Programski jezici se neprekidno razvijaju premda u razliŽitim smerovima - Microsoft se trudi da poboljźa performanse koda koji njegovi kompajleri generiźu dok se Borland okrenuo objektnom programiranju i poŽeo da "źiri" svoje jezike (naroŽito C i paskal) na tu stranu. Aplikacioni programi se ubrzano prilago¬avaju Windowsu źto donosi razne prednosti ali i odre¬ene probleme. Svim ovim temema "RaŽunari" ęe se baviti tokom godine u koju ulazimo trudeęi se, kao i uvek do sada, da za isto (ili malo viźe) para ponude źto viźe dobre "muzike". Za 12 meseci ęemo, u tradicionalnom komentaru, videti koliko smo u tome uspeli. slika 1: RaŽunari 1888 1989 1990 Brojeva 13 11 11 Strana ukupno 1076 940 1216 Strana oglasa 196* 221* 462 Tekstova 387 312 285 Vesti 374 181 90 Autora 98 69 56 * PribliČan podatak slika 4: RaŽunari 58 - februar 1990 1. Idemo dalje (SEZAM 3 deo) (Dejan Ristanovię) 2. UMETAK: Turbo Pascal 5.5 (Dejan Ristanovię) 3-6. Najlepźe na tu¬em stolu (PS/2 model 70) (Dejan Veselinovię) 3-6. Nacionalna mreČa (JUPAK) (Zoran Urh) 3-6. Zapis broja (IEEE format) (Jovan Skuljan) 3-6. Bajtovi liŽne prirode (Dejan Ristanovię) RaŽunari 59 - mart 1990 1. PriŽe sa Zapadne strane (strani BBS-ovi) (Dejan Ristanovię) 2. MreČe za poŽetnike (TopNet/TopWare) (Zoran ▓ivotię) 3. LZW - kompresija podataka (Jasmin ░ipanov) 4. Moji prvi utisci (WordPerfect 5.1) (Dejan Ristanovię) 5-6. UYU raspored (Dejan Ristanovię) 5-6. MnoČenje i deljenje (Jovan Skuljan) RaŽunari 60 - april 1990 1. Na vrhu piramide (WordPerfect 5.1) (Dejan Ristanovię) 2. Kako to radi BIX (Dejan Ristanovię) 3-4. Memorija bez granica (upravljanje LIM-om) (Zoran ▓ivotię) 3-4. HiperboliŽke trigonometrijske funkcije (Duźan Slavię) 5-6. Sabiranje i oduzimanje (Jovan Skuljan) 5-6. Hakerski sindrom (optimizacija) (Aleksandar Radovanovię) RaŽunari 61 - maj 1990. 1. Doga¬anje naroda na BIX-u (Dejan Ristanovię) 2. Pobedite ih (virusi)! (Dejan Ristanovię) 3. Roman o SEZAM-u II (Zoran ▓ivotię) 4. ▓iveo DOS! (Vladimir Kostię) 5. Bajtovi liŽne prirode (Dejan Ristanovię) RaŽunari 62 - jun 1990. 1. Praktikum za modeme (Vladimir Kostię) 2-3. Kako nas vidite (rezultati ankete) (Dejan Ristanovię) 2-3. Do poslednjeg bajta (QEMM 5.0) (Dejan Ristanovię) 4-5. UNIX u svakoj kuęi (Davor Petrię) 4-5. Prevrtljivi brojevi (Dejan Ristanovię) RaŽunari 63 - jul/avgust 1990. 1. Komercijalni SEZAM (Dejan Ristanovię) 2. RI test (▓ivotię/Ristanovię) 3. Bajtovi liŽne prirode (Dejan Ristanovię) 4. Ne gazi po mojoj stazi (Zoran ▓ivotię) 5. David sa srcem Golijata (Compaq SLT/286) (Dejan Ristanovię) RaŽunari 64 - septembar 1990 1. Koliko para toliko linija (Sezam) (Dejan Ristanovię) 2. Niźta kao C (MSC 6.0) (Zoran ▓ivotię) 3. Altos ili Dos (Altos 1000) (Dejan Ristanovię) 4-5. U zlatnoj sredini (D-Link) (Zoran ▓ivotię) 4-5. Prozori na C-u (Aleksandar Radovanovię) RaŽunari 65 - oktobar 1990 1. Moja źkola C-a (Zoran ▓ivotię) 2. Zvaęe nas ceo svet! (Dejan Ristanovię) 3-4. OŽekivali smo viźe (NU 5.0) (Dejan Ristanovię) 3-4. Unix za źaku dolara (Coherent Unix) (Davor Petrię) 5. AT... 1990. godina (AT SC2016) (Dejan Ristanovię) 6. Operacija Optima (Dejan Veselinovię)
statistika.21 mhibler,
>> slika 1: >> >> RaŽunari 1888 1989 1990 ^^^^ Au! Pa nisam znao da su RA«UNARI tooooooooooliko stari ;) MAX
statistika.22 gww.,
>> Komaparativne tabele kaČeź? Ma i ja bih to najviźe voleo, ali ima >>problema oko debljine lista. Za razliku od amera, kod kojih list moČe >>da bude koliki hoęeź, kod nas to nije moguęe. Da vidiź samo pregovora U Žemu je zapravo problem oko debljine lista. Cena od 20-30 dinara gore-dole ionako ne pretstavlja problem. "RaŽunari" joź uvek izlaze jedamput meseŽno i mislim da veęa cena nebi predstavljala problem.
statistika.23 dejanr,
Obzirom da su decembarski "RaŽunari źtampani, doźlo je vreme za godiźnji registar tema iz koga ęu na Sezam staviti malo statistike. Evo, dakle, na źta su liŽili ovogodiźnji "RaŽunari": *********** RA«UNARI - 1991 GODINA ************ STRUKTURA TEKSTOVA KorisniŽki tekstovi: 97 napisa, 258.25 strana 37% Programerski tekstovi: 71 napisa, 195.00 strana 28% TrČiźni tekstovi: 53 napisa, 94.75 strana 13% Informativni tekstovi: 40 napisa, 63.25 strana 9% Vesti: 171 napisa, 57.50 strana 8% Hardverski tekstovi: 14 napisa, 23.25 strana 3% Rekreativni tekstovi: 13 napisa, 14.00 strana 2% Obrazovni tekstovi: 0 napisa, 0.00 strana 0% ------------------------------------------------ Svega: 459 napisa, 706.00 strana ZASTUPLJENOST KOMPJUTERA IBM PC: 218 napisa, 536.25 strana 83% Macintosh: 1 napisa, 1.25 strana Svi raŽunari: 69 napisa, 111.00 strana 17% ------------------------------------------------ Svega: 288 napisa, 648.50 strana ZASTUPLJENOST AUTORA Ristanovię Dejan: 47 napisa, 112.75 strana 17.4 Veselinovię Dejan: 37 napisa, 76.38 strana 11.8 Vukovię Dragutin: 15 napisa, 36.50 strana 5.7 ▓ivotię Zoran: 19 napisa, 35.75 strana 5.5 Savię Duźko: 11 napisa, 34.75 strana 5.4 Batoęanin Nenad: 11 napisa, 34.50 strana 5.3 Skuljan Jovan: 7 napisa, 22.00 strana 3.4 Stamenovię Vladimir: 8 napisa, 21.50 strana 3.3 Novakovię Nebojźa: 10 napisa, 17.75 strana 2.7 Mladenovię Dejan: 5 napisa, 15.75 strana 2.4 DinŽię Dejan: 7 napisa, 15.50 strana 2.4 SlaveŽki Robert: 7 napisa, 15.50 strana 2.4 Petrię Davor: 7 napisa, 13.50 strana 2.1 Lovrię Miodrag: 3 napisa, 10.00 strana 1.5 Teźię Vesna: 2 napisa, 10.00 strana 1.5 Bulajię Jovan: 5 napisa, 9.00 strana 1.4 Pekovię Pavle: 8 napisa, 8.00 strana 1.2 Ostali: 79 napisa, 159.37 strana 24.6 ------------------------------------------------- Svega: 288 napisa, 648.50 strana
statistika.24 dejanr,
A evo i nekih sumarnih podataka o "RaŽunarima" u ovoj i prethodnim godinama: ──────────────────────────────────────────────────── RaŽunari 1888 1989 1990 1991 ──────────────────────────────────────────────────── Brojeva 13 11 11 10 Strana ukupno 1076 940 1216 1121 Strana oglasa 196* 221* 462 415 Tekstova 387 312 285 288 Vesti 374 181 90 171 Autora 98 69 56 66 ──────────────────────────────────────────────────── * PribliČan podatak
statistika.25 spantic,
> RaŽunari 1888 1989 1990 1991 Sreęnih 103 godine! ;>
statistika.26 hercog,
A usta si ubrojao oglase koji predstavljaju bar 1/3 strana u svakim racunarima pozdrav Hercog
statistika.27 dejanr,
>> A usta si ubrojao oglase koji predstavljaju bar 1/3 strana u svakim >> racunarima MoČda se nisam najbolje izrazio. Oglasi NISU uraŽunati u one brojke iz poruke 10.23, zbir od 706 strana je Žist tekst, sa sve vestima.
statistika.28 dejanr,
PS Ako te interesuje koliko je bilo oglasa ukupno, iz meseca u mesec itd, bięe u sledeęim "RaŽunarima" tabela a mogu i ovde da poźaljem ako nekog zanima, samo moram off-line da je spremim
statistika.29 dveselinovic,
Pa, ako moČe pod Windows-om ..... :-))))))))))))))))))))))))))))))))) DVV
statistika.31 ndragan,
/ zanima, samo moram off-line da je spremim nemoj mi reęi da je ovo dosad bilo on lajn :)
statistika.32 dejanr,
>> nemoj mi reęi da je ovo dosad bilo on lajn :) Da, uglavnom tako odgovaram na poruke ;)
statistika.33 dejanr,
Jedan zanimljiv podatak, ne toliko o "RaŽunarima" koliko o naźoj plateČnoj moęi. Jedna strana "RaŽunara" (na *onom* papiru) je tokom proźle godine koźtala 0.030 DEM. Jedna strana "RaŽunara" (na *ovom* tj. "malo" boljem papiru) koźta ove godine oko 0.017 DEM dakle skoro duplo manje.
statistika.34 skoprivica,
>-> 0.030 DEM. Jedna strana "Racunara" (na *ovom* tj. "malo" boljem >-> papiru) kosta ove godine oko 0.017 DEM dakle skoro duplo manje. Pri cemu je prosle godine jedna prosecna plata bila preko 1000 DEM, a sada je 200 DEM (nemojmo price o zvanicnom kursu...) Aje... CTEBO.
statistika.35 dejanr,
>> > 0.030 DEM. Jedna strana "Racunara" (na *ovom* tj. "malo" boljem >> > papiru) kosta ove godine oko 0.017 DEM dakle skoro duplo manje. >> >> Pri cemu je prosle godine jedna prosecna plata bila preko 1000 >> DEM, a sada je 200 DEM (nemojmo price o zvanicnom kursu...) Na Čalost... samo neźto nisam primetio da su ostale stvari (hrana, voda, komunalije, prevoz itd) toliko pojeftinile, gledajuęi u markama.
statistika.36 skoprivica,
>-> Na zalost... samo nesto nisam primetio da su ostale stvari (hrana, >-> voda, komunalije, prevoz itd) toliko pojeftinile, gledajuci u >-> markama. Mislim da je jeste, a i ostale novine....Ne smem da tvrdim ali mislim da jesu...Sto se cene racunara tice, pa ona je ok, cak je i mala, nek je 150 din pa ok. Oce li racunari izaci 5. januara kao sto pise ? Aje... CTEBO.
statistika.37 darone,
>> Oce li racunari izaci 5. januara kao sto pise ? Pa naravno. Joź samo da pogode godinu ;) darone
statistika.38 gbiocic,
Komenar naslovne strane u RaŽunarima: > SuoŽena sa delikatnim izborom izme¬u malog i velikog raŽunara, > maneken Olja Todorovię (agencija "Click") bez razmiźljanja se > odluŽila za mali, na blago iznena¬enje ekipe za naslovnu stranu > "RaŽunara" ... Rotkve strugane. Malog je gledala a velikog zajahala. Click. P.S.: A źta drugo da radim nego da komentariźem naslovnu stranu, sve ostale mi poispadale.
statistika.39 dejanr,
Obzirom da su decembarski "RaŽunari źtampani, doźlo je vreme za godiźnji registar tema iz koga ęu na Sezam staviti malo statistike. Evo, dakle, na źta su liŽili ovogodiźnji "RaŽunari": *********** RA«UNARI - 1992 GODINA ************ STRUKTURA TEKSTOVA Programerski tekstovi: 87 napisa, 263.00 strana 36% KorisniŽki tekstovi: 91 napisa, 245.00 strana 33% TrČiźni tekstovi: 44 napisa, 102.75 strana 14% Informativni tekstovi: 39 napisa, 59.25 strana 8% Vesti: 224 napisa, 45.00 strana 6% Hardverski tekstovi: 6 napisa, 12.50 strana 1.5% Rekreativni tekstovi: 11 napisa, 12.50 strana 1.5% ------------------------------------------------ Svega: 502 napisa, 740.00 strana ZASTUPLJENOST KOMPJUTERA IBM PC: 218 napisa, 574.75 strana 82.7% XT+ 166 napisa, 431.50 strana 62.1% AT+ 26 napisa 80.50 strana 11.6% 386+ 22 napisa, 52.50 strana 7.5% 486 4 napisa, 10.25 strana 1.5% Ostali 3 napisa, 3.00 strana 0.5% Svi raŽunari: 61 napis, 117.25 strana 16.8% ------------------------------------------------ Svega: 282 napisa, 695.00 strana ZASTUPLJENOST AUTORA Dejan Ristanovię 45 napisa, 110.50 strana 16% Dejan Veselinovię 36 napisa, 89.50 strana 13% Nenad Batoęanin 19 napisa, 75.00 strana 11% Zoran ▓ivotię 28 napisa, 68.50 strana 10% Vladimir Stamenovię 13 napisa, 42.25 strana 6% Dejan DinŽię 9 napisa, 33.75 strana 5% Nebojźa Novakovię 15 napisa, 28.00 strana 4% Miroslav Olenjin 8 napisa, 21.00 strana 3% Bojan Petrovię 4 napisa, 14.75 strana 2% Dejan Jelovię 5 napisa, 14.00 strana 2% Zoran Kehler 5 napisa, 13.00 strana 2% Zvonko Orźolię 3 napisa, 11.00 strana 2% Marko Kirię 7 napisa, 10.00 strana 1% Jovan Bulajię 8 napisa, 9.25 strana 1% Ante «urlin 3 napisa, 9.25 strana 1% Duźko Savię 3 napisa, 9.25 strana 1% Duźan Popovię 4 napisa, 7.25 strana 1% Ostali (31 autor) 45 napisa, 95.00 strana 14% Redakcijski prilozi 4 napisa, 4.75 strana 1% Prevodi 14 napisa, 29.00 strana 4% ------------------------------------------------ Svega 278 napisa, 695.00 strana
statistika.40 dejanr,
Evo i nekih statistiŽkih pokazatelja razvoja "RaŽunara" tokom svih 9 godina njihovog postojanja: ╔════════╦═════════Đ════════Đ════════════Đ═══════════Đ═══════Đ════════╗ ║ God. ║ Brojeva │ Strana │ Ogl.strana │ Tekstova │ Vesti │ Autora ║ ă────────Î─────────┼────────┼────────────┼───────────┼───────┼──────── ║ 1984 ║ 3 │ 300 │ 31 │ 66 │ │ 17 ║ ║ 1985 ║ 7 │ 508 │ 22 │ 213 │ │ 52 ║ ║ 1986 ║ 11 │ 748 │ 70 │ 284 │ │ 55 ║ ║ 1987 ║ 12 │ 816 │ 90 │ 281 │ 178 │ 57 ║ ║ 1988 ║ 13 │ 1076 │ 185 │ 387 │ 374 │ 97 ║ ║ 1989 ║ 11 │ 948 │ 185 │ 312 │ 181 │ 69 ║ ║ 1990 ║ 11 │ 1216 │ 462 │ 285 │ 90 │ 56 ║ ║ 1991 ║ 10 │ 1121 │ 415 │ 288 │ 171 │ 66 ║ ║ 1992 ║ 10 │ 1132 │ 364 │ 278 │ 224 │ 48 ║ ╚════════╩═════════¤════════¤════════════¤═══════════¤═══════¤════════╝