ko.je.ko.337bjevdjic,
JOHAN FRIDRIH SILER
pesnik
Rodjen 1759. godine. Jedan od najvecih nemackih pesnika; bavio se i
istorijom i bio profesor istorije na Univerzitetu u Jeni; pisao drame,
pesme, balade, studije iz estetike; obradjivao misaonu liriku, ali
je njegovo glavno delo drama. Narocito je bio plodan period njegovog
stvaranja u prijateljstvu sa Geteom; saradjivao u casopisima "Die
Noren" i "Musenalmanach". Zivot mu je bio pun patnji. U pocetku svoga
stvaranja polazio je od socijalnih i politickih ideja Sturm und Drang-a
sa Rusovljevim idealom o slobodi, suprostavljajuci gradjanske vrline
cinizmu i pokvarenosti plemstva. Drugi period njegovog stvaranja
istice ideal dostojanstva, slobode i lepote covekove; buni se protiv
tiranije; pod Geteovim uticajem blizi se antickom idealu; sukob je u
pojedincu; pokusava da obnovi anticku dramu uvodeci horove; smatra se
prelazom izmedju anticke drame i muzicke drame Riharda Vagnera. Dela:
revolucionarna drama "Razbojnici"; revolt protiv vladarske samovolje
"Spletka i ljubav"; pobuna protiv tiranije "Fiesko", "Don Karlos",
"Viljem Tel"; trilogija "Valenstajn", "Marija Stjuart", "Jovanka
Orleanka"; pokusaj obnove anticke drame "Nevesta iz Mesine"; u
fragmentima je ostalo njegovo najbolje dramsko delo "Demetrijus";
"Balade", misaona "Pesma o zvonu"; "Pisma o estetskom vaspitanju
coveka", "O naivnoj i sentimantalnoj poeziji"; istorijski radovi
"Istorija otcepljenja Holandije", "Istorija tridesetogodisnjeg
rata". Umro je relativno mlad od plucne tuberkuloze 1805. godine.
ko.je.ko.336bjevdjic,
VILJEM SEKSPIR
dramski pesnik
Rodjen u Stratfordu-na-Evonu 1564. godine. Veliki engleski dramski
pesnik; oko 1585. otisao u London, gde je postao glumac i suvlasnik
pozorista; oko 1610. povukao se u Stratford, gde je i umro 1616.
Njegov knjizevni rad obuhvata narativne poeme: "Venera i Adon",
"Otmica Lukrecije", "Tuzbalica zaljubljene", alegoricnu elegiju
"Feniks i grlica" i 154 soneta; hronologija njegovih drama deli
se u 5 razdoblja, iz kojih se vidi razvitak njegovog dramskog
stvaranja: I. 1588-94, "doba ucenja": komedije "Uzaludan trud
ljubavi", "Komedija pometnja", "Dva plemica iz Verone", "San letnje
noci", tragedije "Tit Andronik", "Romeo i Djulijeta", istorije
"Henri IV" (tri dela), "Ricard III", "Ricard II"; II. 1595-1600,
doba velikih komedija "Mletacki trgovac", "Ukrocena goropadnica",
"Vesele zene vindzorske", "Mnogo vike ni oko sta", i istorije
"Kralj Dzon", "Henri IV" (dva dela), i "Henri V"; III. 1601-04,
ozbiljan i sumoran "Hamletov period"; komedije "Kako vam drago",
"Bogojavljenska noc", "Sve je dobro sto se dobro svrsi", "Mera
za meru", satiricna komedija "Troil i Kresida", tragedije "Julije
Cezar", "Hamlet", "Otelo"; IV. 1604-08, nazvan "Lirov period",
u kojem osecanje tragicnosti jos jace nego u prethodnom: tragedije
"Kariolan", "Kralj Lir", "Makbet", "Antonije i Kleopatra", "Timon
Atinjanin", i romanticna drama "Perikle"; V. 1609-13, "romanticni
period": tragikomedije "Simbelin", "Zimska bajka", "Bura", istorija
"Henri VIII". Drame su napisane u stihu ("blank-vers"), u petostopnom
jampskom desetercu, pretezno bez rime, i sa malo umetnute proze
u dijalogu. Istorijske drame cine kontinualan ciklus za razdoblje
od 1399. do 1485, sa "prologom" ("Kralj Dzon") i "epilogom"
("Henri VIII"), i prikazuju meteze, bune i haos koji nastaju
kad se povrede "red" i "zakonitost" u zemlji; komedije, cija je
osnovna tema ljubav, obicno imaju dva zapleta: glavni, romanticni,
neodredjen vremenski i prostorno, i sporedni, realisticki, koji
slika ondasnju Englesku; likovi Sekspirove komedije su psiholoski
zivi i individualisani, ne "apstrakcije" ili "tipovi", pa otuda ona
nema "zaoka" ni "siba" satire, i svrha joj je smeh, ne podsmeh ili
ruganje; u njegovim tragedijama nedaca koja odvodi u smrt glavnog
junaka, njegova "tragicna krivica", proizilazi iz karaktera samoga
heroja, a nije posledica "zlog udesa" ili "sudbine": tragicna radnja
i konacna katastrofa slede neminovno iz njegovih postupaka, a izvor
ovih je karakter. U ranijim tragedijama dramski sukob je spoljasnji,
izmedju heroja i njegove okoline; u poznijim, on je unutrasnji, u
samom heroju, izazvan sumnjama, strastima, ili idejama koje potresaju
njegovu dusu. Abnormalna dusevna stanja, natprirodne pojave, i "slucaj"
imaju podredjen znacaj u Sekspirovoj tragediji, i posledice su, ne
uzrocnici, tragicne radnje. Prvo izdanje celokupnih Sekspirovih dela
stampano je u Londonu, 1623. godine.
ko.je.ko.338bjevdjic,
ZAN BATIST POKLEN MOLIJER
knjizevnik
Rodjen 1622. godine. Slavni francuski knjizevnik, upravnik pozorista
i glumac, jedan od najvecih komediografa svetske knjizevnosti. Posle
neuspeha svoje trupe u Parizu, krstario 14. godina po unutrasnjosti
Francuske, a zatim se vratio u prestonicu, gde je upravljao do smrti
svojim pozoristem, pisuci neumorno lakrdije i komedije u kojima je
najcesce sam igrao glavne uloge. Prvi veci uspeh postigao "Smesnim
preciozama" (1659), a poslednji mu je komad "Uobrazeni bolesnik",
pri cijem je izvodjenju umro (1673. godine). Za kratko vreme napisao
preko 20 raznovrsnih komada: od obicne lakrdije do visoke komedije
karaktera; u mnogima dao sliku drustva svoga doba, a u nekima je
tretirao aktuelne probleme, narocito braka i porodice; svojom
neodoljivom komikom i scenskom vestinom privlacio publiku u svim
zemljama i vremenima. Glavna dela: "Skola za muzeve", "Skola za
zene", "Tartif", "Don Zuan", "Mizantrop", "Zorz Danden", "Tvrdica",
"Gradjanin-plemic", "Ucene zene" i drugo.
ko.je.ko.339bjevdjic,
PERSI BIS SELI
pesnik
Rodjen 1792. godine. Engleski pesnik, jedan od najvecih liricara;
slobodouman, borac protiv tradicija, povlastica i tiranije, uneo u
englesku poeziju notu slobode i duhovne smelosti. U poemi "Kraljica
Mab" dao izraza svome revolucionarnom osecanju protiv "kraljeva,
svestenika i politicara"; "Pobuna Islama" izrazava nadu u bolju
buducnost ljudskoga roda; napisao je i pesnicke drame: "Cenci",
"Oslobodjeni Prometej" i druge, ali su mu najlepse kratke lirske
pesme kao: "Oblak", "Seva", "Oda Zapadnom vetru" i druge: 1821.
objavio znamenit esej "Odbrana poezije". Umro je 1822. godine.
ko.je.ko.340bjevdjic,
FRANC SUBERT
kompozitor
Rodjen 1797. godine. Austrijski kompozitor, jedan od najznacajnijih
predstavnika muzickog romantizma i najistaknutiji kompozitor lida;
ziveo i radio u Becu; komponovao nekoliko stotina solo-pesama, medju
kojima cikluse "Lepa mlinarica", "Zimsko putovanje", "Labudova pesma",
zatim opere, operete, scensku muziku za "Rozamundu", simfonije
(najpoznatija "Nedovrsena u h-molu"), "Moments musicauh" za klavir,
kamernu muziku i drugo. Umro je 1828. godine.
ko.je.ko.341bjevdjic,
GAJ JULIJE CEZAR
car
Rodjen 63. godine pre nove ere. Rimski car, Cezarov naslednik, unuk
njegove sestre Oktavije; po smrti Cezarovoj, kao komadant senatske
vojske potukao Antonija kod Mutine (43. pre nove ere), ali ubrzo s
njim i Lepidom sklopio trijumvirat; posle druge pobede nad Antonijem
kod Akcijuma (31. pre nove ere), pod imenom Avgust preuzeo svu vlast
i zavladao rimskom drzavom kao prvi imperator, ucinivsi kraj republici;
zaveo je novi oblik vladavine i drzavne administracije, poznat pod
imenom principata, cime je u stvari centralizovao svu vlast u Rimu;
usvojio je Tiberija, koji ga je i nasledio; ulepsao je Rim mnogim
gradjevinama i spomenicima, pomogao nauku i umetnost. Njegova
vladavina predstavlja najsjajniji period u rimskoj istoriji, pa je
to doba i nazvano "Avgustov" ili "Zlatni vek". Ziveo je sve do 14.
godine pre nove ere.
ko.je.ko.342bjevdjic,
DZORDZ ORVEL
pisac
Rodjen 1903. u Motihariju, Bengal (pravo ime mu je Erik Artur Bler).
Engleski pisac; skolovao se u Itonu, Engleska, i posle zavrsetka
skolovanja vraca se u Indiju 1922. godine. Jedno vreme radi u
Indijskoj imperijalnoj policiji, upoznaje izbliza njene metode
i, ogorcen, ubrzo daje ostavku. U godinama koje slede zivi tesko,
izvesno vreme radi cak i kao lucki radnik u Burmi. Zatim odlazi
u Spaniju i ucestvuje u spanskom gradjanskom ratu na strani
republikanaca. Kasnije zivi u Parizu i Londonu. Pisanjem pocinje
da se bavi u Indiji, ali prvo delo, autobiografsku prozu "Bez
prebijene pare u Parizu i Londonu", objavljuje 1933. u Evropi.
Zatim slede "Burmanski dani" (1934), roman "Svestenikova kci"
(1935), zabeleske iz spanskog gradjanskog rata "U cast Katalonije"
(1938), eseji "U unutrasnjosti kita" (1940), "Zasto pisem" (1947)
i druga dela; popularnost stice tek satirom "Zivotinjska farma",
koju pise izmedju novembra 1943. i februara 1944, a objavljuje
1945. godine. U njoj Orvel izrazava svoja politicka shvatanja
u literarnoj formi i na svoj nacin se obracunava sa politikom
vodjenom posle drugog svetskog rata. Roman "1984" je svakako
njegovo najbolje delo, koje je objavio 1949. U toj knjizi Orvel
predstavlja viziju totalitarne drzave ("Okeanija") u kojoj je covek
kao licnost potpuno degradiran, gde ratovima i policijskim terorom
sacica onih na vlasti drzi u strahu celo stanovnistvo, gde vladaju
beda i glad, gde su ljudske vrednosti cinicno dovedene na najnizi
stepen - protest Orvela protiv onih tendencija koje bi istoriju
mogle usmeriti u tom pravcu. Umro je 22. januara 1950. godine.
ko.je.ko.343bjevdjic,
ARTUR NEVIL CEMBERLEN
drzavnik
Rodjen 1869. godine. Britanski drzavnik i politicar, pripadnik
i vodj Konzervativne stranke; postao ministar finansija 1931.
i zaveo zastitne carine; 28. maja 1937. zamenio Baldvina na
polozaju predsednika vlade i vodje Konzervativne stranke. Prema
agresivnim teznjama fasistickih sila vodio politiku oklevanja
i popustanja, sto je omogucilo Nemackoj da potcini Austriju i
Cehoslovacku, Italiji Etiopiju i Albaniju, i da Franko zbog
politike "nemesanja" zagospodari u Spaniji; 1938. sastao se
s Hitlerom, Musolinijem i Daladjeom u Minhenu i potpisao
kapitulantski Minhenski pakt (29-30. septembra 1938), ali
je vec 3. septembra 1939. bio prisiljen da zbog fasisticke
agresije objavi rat Nemackoj. Odstupio sa predsednickog
polozaja. Smenio ga Cercil s predsednickog polozaja 10.
maja 1940. Cemberlen je umro 1940. godine.
ko.je.ko.344bjevdjic,
VINSTON CERCIL
drzavnik
Rodjen 1874. godine. Britanski politicar, drzavnik i pisac; kao oficir
borio se 1897-98. u kolonijama (Indija, Sudan); u burskom ratu ratni
dopisnik; za poslanika izabran 1900; 1905-08. bio drzavni podsekretar
za kolonije; 1908-09. ministar trgovine, 1909-11. unutrasnjih poslova;
1911-15. prvi lord Admiraliteta; 1917. ministar za municiju, 1918-21.
ministar rata i vazduhoplovstva; bio ideolog i organizator intervencije
protiv oktobarske revolucije u Rusiji; 1921-22. ministar kolonija,
1924-29. finansija. Do 1939. van vlade (bavio se pisanjem). Po dolasku
Hitlera na vlast u Nemackoj (1933) Cercil opominje Englesku i poziva je
da se sto pre i sto jace naoruza; minhensku politiku smatra kobnom, po
njemu je beskompromisni kurs jedini nacin da se obuzda Hitler. Po objavi
rata Nemackoj (3. septembra 1939) ulazi u Cemberlenovu vladu kao prvi
lord Admiraliteta; predsednik vlade i vodj Konzervativne stranke posle
saveznickog sloma u Norveskoj (10. maj 1940), u najtezim danima za
Englesku (posle pada Francuske). Za vreme rata bio u najtesnjoj vezi
s Ruzveltom (Atlantska povelja, konferencije u Kazablanki i Kvibeku)
i saradjivao sa Staljinom (konferencija u Teheranu, Jalti i Potsdamu).
U skladu sa svojim gledistem da rat vode drzavnici i politicari, a
ne vojnici, bio tvorac mnogih strategijskih poduhvata Saveznika u II
svetskom ratu. Na parlamentarnim izborima 1945. laburisti su pobedili
i preuzeli vlast, ali u oktobru 1951. Konzervativna stranka dobija
vecinu i Cercil postaje predsednik vlade. Aprila 1955. povlaci se i
ustupa to mesto i vodjstvo stranke svom najblizem saradniku A. Idnu.
Dela: "Lord Randolf Cercil", "Moje africko putovanje", "Liberalizam
i socijalni problem", "Istorija svetskog rata", "Marlboro", "njegov
zivot i doba", "Korak po korak", "U borbu", "Neumoljiva borba",
"Pocetak kraja", "Memoari iz drugog svetskog rata" i drugo. Dobio
Nobelovu nagradu za knjizevnost 1953. Umro je 1965. godine.
ko.je.ko.345bjevdjic,
ERVIN ROMEL
feldmarsal
Rodjen 1891. godine. Nemacki feldmarsal; ucestvovao u I svetskom
ratu kao pesadijski oficir; u II svetskom ratu, 1940, komandovao
oklopnom divizijom protiv Francuske; kao komandant nemackih
fasistickih ekspedicionih snaga ("Africki korpus"), februara
1941. upucen u Libiju gde je posle privremenih uspeha porazen
u bici kod El`Alamejna (decembra 1942), a po izvrsenom povlacenju
u Tunis (aprila 1943) napustio severnu Afriku; kao komadant "B"
armije nije uspeo da spreci iskrcavanje Saveznika u Normandiji,
1944. Posle neuspelog atentata na Hitlera (20. jula 1944), kao
jedan od zaverenika otrovao se (14. oktobra 1944).
ko.je.ko.346bjevdjic,
TOMAS DZEFERSON
drzavnik
Rodjen 1743. godine. U toku rata za nezavisnost SAD bio predsednik
odbora koji je pripremio "Deklaraciju o nezavisnosti", primljenu
4. jula 1776. u njegovoj redakciji. Kao istinski demokrata, svoje
robove je pustio na slobodu, ali nije uspeo da izdejstvuje ukidanje
crnackog ropstva; bio guverner Virdzinije 1779-81, Vasingtonov
sekretar 1790-93, predsednik SAD 1801-09 (treci po redu). Od
Napoleona I kupio Lujzijanu za SAD. Osnovao Demokratsku stranku
SAD. Umro je 1826. godine.
ko.je.ko.347bjevdjic,
KONSTANTIN KONSTANTINOVIC RODOFINIKIN
diplomata
Rodjen 1765. godine. Ruski diplomatski cinovnik, poreklom Grk;
prvi ruski sluzbeni predstavnik u Srbiji, poslat prvenstveno da
pomogne u organizovanju srpskih drzavnih vlasti; u Srbiju dosao
1807. Njegovi planovi za drzavno uredjenje Srbije bili su izradjeni
s teznjom da se Karadjordjeva vlast sto vise ogranici i prenese na
Senat; ovo je izazvalo Karadjordjevo nepoverenje i otpor, tim vise
sto se Rodofinikin mesao i u unutrasnje poslove i odrzavao veze
sa opozicijom: pokusavao je da pridobije staresine za samoupravu
pod zastitom Rusije; osecajuci se odgovoran za ustanicku ofanzivu
1809. i plaseci se Karadjordjevog gneva, presao preko Panceva u
Krajovu s mitropolitom Leontijem i Petrom Dobrnjcem; novembra 1809.
srpska Skupstina trazila je da mu se ne dozvoli povratak, pa je
povucen 1810. Umro je 1838. godine.
ko.je.ko.348dmiladinovic,
-> #342, bjevdjic>> DZORDZ ORVEL
Pa ako mu objavljuješ biografiju, napiši mu bar puno ime
i prezime, a ne pseudonim.
žovek se zvao Erik Artur Bler (Eric Arthur Blair)
rođen u Motihariju (Indija) 25. juna 1903, a umro, mala
ispravka 21. januara 1950.
Interesantno je da je u Indiji jedno vreme bio pandur, otud
mu valjda ideje za 1984.
ko.je.ko.354bjevdjic,
IVAN SERGEJEVIC TURGENJEV
knjizevnik
Rodjen 1818. godine. Ruski knjizevnik; poceo crticama iz lova, uzimajuci
za glavne junake razlicite tipove ruskih seljaka, naglasavajuci njihovu
prirodnu bistrinu i obdarenost; kasnije se zainteresovao za tipove
intelektualaca i njihove dileme, sudbine i odnos prema drustvenoj
stvarnosti svog doba; pronasao je novu varijantu "suvisnog coveka"
plemica-intelektualca i otkrio tip "nihiliste", gradjanskog intelektualca
sukobljenog s konzervativizmom tradicionalne plemicke kulture; u dva
poslednja romana dao je jos dve intelektualne sredine: jednu odvojenu
od naroda i zabavljenu apstraktnim umovanjem o sudbini domovine, i
drugu koja ide u narod da bi pokrenula narodni duh i angazovala ga
u borbi za progres, tzv. narodnjaci; liricnost svoje proze izrazenu u
opisima pejzaza, obradi propadanja plemickih gnezda i neznih, a ujedno
energicnih zenskih likova, elegicnost sa kojom je dao rezignaciju
razocaranih intelektualaca, sazeo je pred kraj zivota u jedinstven
zanr ritmovane lirske proze - pesme u prozi; dela su mu jos za zivota
bila popularna i izvan granica Rusije i znacajno uticala na razvoj
novelistike. Glavna dela: romani "Plemicko gnezdo", "Rudin", "Dim",
"Novina", "Ocevi i deca", "Uoci novih dana"; zapisi "Lovcevi zapisi";
pripovetke "Asja", "Prolecne vode"; pesme u prozi "Vrabac", "Siromah",
"Pir kod Vrhovnog bica"; drama "Mesec dana na selu", i drugo. Umro
je 1883. godine.
ko.je.ko.355bjevdjic,
ALFRED NOBEL
hemicar
Rodjen 1833. godine. Svedski hemicar, pronalazac i filantrop,
industrijalac; 1867. pronasao dinamit, 1886. balistit, jedan od
prvih bezdimnih baruta, i patentirao jos preko 100 drugih izuma;
proizvodnjom dinamita i drugih eksploziva veoma se obogatio i ostavio
je svojim testamentom fond od 9,2 miliona dolara za dodeljivanje
"Nobelove nagrade" za izvanredna dostignuca na podrucju fizike,
hemije, medicine (i fiziologije), knjizevnosti i zalaganja za mir.
Nagrade su prvi put dodeljene 1901. Za hemiju i fiziku dodeljuje
nagrade Svedska akademija nauka, za medicinu (i fiziologiju) Institut
Karolina u Stokholmu, a za mir komisija od pet clanova, koju bira
Norveska narodna skupstina. Nobel je umro 1896. godine
ko.je.ko.353bjevdjic,
ARTUR SOPENHAUER
filozof-idealist
Rodjen 1788. godine. Nemacki filozof-idealist, klasican predstavnik
pesimizma; ucio da je volja osnova svega, Kantova "stvar po sebi",
sustina sveta, koji je samo predstava. Volja je vecito nezadovoljena,
i zato je zivot beskrajna patnja, a ovaj svet najgori moguci svet.
Cilj svega je "nirvana" (budizam). Glavno delo: "Svet kao volja i
predstava". Veci uticaj stekao tek pred kraj zivota i posle smrti.
Ostala dela: "Metafizika lepog", "Metafizika polne ljubavi", "O stilu
i pisanju", "O geniju" i drugo. Umro je 1860. godine.
ko.je.ko.351bjevdjic,
RAFAELO SANTI
slikar
Rodjen 1483. godine. Italijanski slikar, najpotpuniji predstavnik
renesansnih ideja u slikarstvu; glavne odlike njegovih dela, crtanih i
komponovanih s nenadmasnim znanjem, jesu klasicna vedrina i uzvisenost
misli i osecanja; slikao je madone, portrete, religiozne i mitoloske
kompozicije; kao arhitekt jedno vreme rukovodio zidanjem crkve Svetog
Petra; zivot i rad mu se dele na tri epohe: 1. doba ucenja u rodnom
gradu Urbinu i usavrsavanja u gradu Perudji kod slikara Perudjina,
kad je naslikao "Tri gracije" i "Svetog Djordja"; 2. kratak ali veoma
plodan boravak u Firenci (1504-08), gde je, pored autoportreta, izradio
velik broj madona, koje su mu pronele slavu sirom sveta: "Madona dela
Granduca", "Madona u polju", "Lepa povrtarka", "Madona sa cesljugarom"
i mnoge druge, kojima treba dodati najslavniju, radjenu kasnije (oko
1513), "Sikstinsku madonu"; 3. zivot i rad u Rimu (1508-20), gde je za
papu Julija II i Lava X izradio freske u standzama i lodjama Vatikana,
koje su se ubrajale u najsavrsenije kompozicije zidnog slikarstva u
doba renesanse ("Atinska skola", "Parnas", "Izgnanje Heliodora",
"Oslobodjenje Svetog Petra" i druge); radio i portrete, medju kojima
su narocito cuveni po lepoti umetnicke obrade: "Portret mladog coveka",
"Portret pape Julija II", portret "Baltazara Kastiljona", "Kardinal
Alidozi". Umro je 1520. godine.
ko.je.ko.350bjevdjic,
TOMAS MAN
knjizevnik
Rodjen 1875. godine. Jedan od najznacajnijih nemackih knjizevnika, plodan
pisac romana, novela, studija i clanaka. Po dolasku nacista emigrirao
najpre u Svajcarsku, zatim u SAD; politicki pripadao umerenoj levici i
vodio ogorcenu borbu protiv nacizma, a za sporazum sa SSSR-om; za vreme
rata izdavao svajcarski casopis "Mera i vrednost", a javljao se i preko
americkog radija, svojim porukama nemackom narodu. Vrlo je blizak Geteu
u kome je video simbol najviseg jedinstva humanosti i kulture uopste; u
svojim delima udruzivao hladni racionalizam s najneznijom senzibilnoscu,
a vecna tema mu je bila problem humanog, covek u svojoj borbi izmedju
zivota i duha, duh kao sila koja razara i sublimira zivot. Dobio Nobelovu
nagradu 1929, a Geteovu 1949. Dela: "Budenbrokovi" (pesimisticki roman
o propadanju bogate trgovacke porodice u toku tri generacije), "Mali
gospodin Fridman", "Smrt u Veneciji", "Tonio Kreger", "Razmatranja
jednog nepoliticara", "Carobni breg", "Mario i madjionicar", "Gete kao
predstavnik gradjanske epohe"; romani "Lota u Vajmaru" (majstorsko delo
impresionistickog izlaganja), i "Doktor Faustus" (povest genijalnog
muzicara s Niceovim crtama; bavi se opsteljudskom problematikom);
tetralogija "Josif i njegova braca"; "Sopenhauer", "problem slobode";
"Postanak doktora Faustusa", "Roman jednog romana", "Izabranik",
"Ispovesti varalice Feliksa Krula" i drugo. Umro je 1955. godine.
ko.je.ko.349bjevdjic,
-> #348, dmiladinovic██Ů DZORDZ ORVEL
██
██ Pa ako mu objavljuješ biografiju, napiši mu bar puno ime
██ i prezime, a ne pseudonim.
Ukoliko si procitao tu biografiju sigurno si mogao da primetis da sam
u zagradi, odmah na pocetku, naveo njegovo pravo ime. Medjutim, ako
nisi, onda valjda znas da na koricama njegovih knjiga ne pise njegovo
pravo ime vec samo "pseudonim" !!
ko.je.ko.352bjevdjic,
SERGEJ VASILJEVIC RAHMANJINOV
kompozitor-pijanista
Rodjen 1873. godine. Ruski kompozitor i pijanista; od 1918. ziveo u SAD,
ne prekidajuci veze sa domovinom; nastupao i kao operski i simfonijski
dirigent, ali je svetsku slavu stekao kao pijanista i kompozitor cija
dela predstavljaju sintezu evropskog duha i ruske narodne osecajnosti;
komponovao opere, simfonijske kompozicije i drugo, ali se najoriginalnije
izrazio u klavirskim kompozicijama (cetiri koncerta i "Rapsodija na
Paganinijevu temu" za klavir i orkestar i drugo) i solo-pesmama. Umro
je 1943. godine.
ko.je.ko.356bjevdjic,
LAV NIKOLAJEVIC TOLSTOJ
knjizevnik
Rodjen 1828. godine. Veliki ruski knjizevnik i mislilac; po poreklu
plemic, u svom delu bio je sav okrenut narodu i teskim uslovima
carskog samodrzavlja i grube eksploatacije u kojima je taj narod
ziveo. Ucestvovao je u krimskom ratu kao mlad oficir, a zatim je
podneo ostavku i povukao se na imanje Jasnu Poljanu, gde je ziveo
sve do svoje 82. godine; tada je napustio porodicu i kucu i umro na
zeleznickoj stanici Astapovo, odbivsi da se izmiri sa pravoslavnom
crkvom koja ga je ranije ekskomunicirala. Celokupan knjizevni opus
posvetio je razoblicavanju teskog drustvenog stanja u Rusiji toga
vremena, pisao je protiv svih institucija koje su pritiskivale
celokupan drustveni zivot, protiv brakova zasnovanih na interesima,
protiv nepravednih sudova, protiv crkve i njenog licemerja, protiv
rata, eksploatatorske plemicke klase, carskog samodrzavlja i terora
pomocu koga se ono odrzavalo, ali je u svemu tome postojao dubok
razdor u njegovoj licnosti; bio je nenadmasan slikar stravicne bede
ruskog seljaka i svih vidova nasilja u tadasnjoj Rusiji, ali se s
druge strane svim zarom zalagao da se ta pitanja ne smeju resavati
pomocu nasilja, buna i prevrata, nego mirnim putem kroz prosvetiteljski
rad i vaspitnim merama; kao pisac posedovao je ogromnu i originalnu
stvaralacku snagu; odlikuju ga izvanredna jednostavnost izraza,
jasnoca u kazivanju svojevrsnog realizma; njegova dela su postala
kulturna svojina celog sveta; izvrsio je veliki uticaj i na rusku
i na svetsku knjizevnost; pored pripovedaka, drama i romana, treba
spomenuti i njegovu obimnu i angazovanu publicisticku delatnost, jer
je u svojim clancima pokazao istu sirinu interesovanja, istu dubinu
povezanosti s narodnim zivotom i ostrinu kritike tadasnjeg drustva
kao i u svojim umetnickim delima; u toj delatnosti su takodje veoma
vidljive drasticne protivrecnosti u njegovom pogledu na sve probleme
sveta, ali i na nacin resavanja tih problema, tj. uvek strasno
protivljenje da se zlu suprostavlja nasilje u bilo kom vidu. Glavna
dela: "Ana Karenjina", "Vaskrsenje"; pripovetke "Savastopoljske price",
"Otac Sergije", "Kozaci", "Krajcerova sonata", "Hadzi-Murat", "Narodne
price"; drame "Zivi les", "Carstvo mraka", "Svetlost u tami svetli";
studije "Sta je umetnost", "Moja ispovest", "U cemu je moja vera",
"Ne mogu da cutim", "Pa sta da radimo ?"; memoari "Detinjstvo",
"Decastvo", "Mladost", i druga dela. Umro je 1910. godine.
ko.je.ko.357bjevdjic,
MARKO POLO
putnik
Rodjen 1254. godine. Najpoznatiji svetski putnik srednjeg veka, iz
Venecije, poreklom sa Korcule; 1271. krenuo na Daleki istok i proputovao
jugozapadnu i srednju Aziju (Mesopotamija, Kurdistan, Persija, Turan,
Pamir, Kineski Turkestan, Mongolija), i stigao u Peking 1275; prvi
Evropljanin koji je presao preko Pamira, Turkestana i Mongolije;
Proputovao gotovo celu Kinu (1275-92); vratio se 1295. u Evropu preko
Indonezije, Singapura, Indijskog okeana, Persije i Crnog mora. Opis
svojih putovanja objavio 1298. u knjizi koju je po njegovom kazivanju
napisao italijanski pisac Rusticijano (Rusticelo) iz Pize. Marko Polo
je umro 1324. godine.
ko.je.ko.358bjevdjic,
SERGEJ SERGEJEVIC PROKOFJEV
kompozitor-pijanista
Rodjen 1891. godine. Ruski kompozitor i pijanista, jedan od
najoriginalnijih ruskih muzickih stvaralaca; zavrsio Petrogradski
konzervatorijum 1914, kao ucenik Rimskog-Korsakova i Ljadova
(kompozicija, klavir, dirigovanje); od 1918-21. ziveo u Engleskoj
i SAD, a 1922-32. u Francuskoj, nastupajuci kao pijanista u mnogim
zemljama. Komponovao mnogobrojna dela iz skoro svih oblasti muzickog
stvaranja, medju kojima se isticu: opere "Zaljubljen u tri narandze",
"Semjon Kotko", "Plameni andjeo", "Rat i mir"; baleti "Romeo i
Djulijeta", "Pepeljuga", "Prica o kamenom cvetu"; kantata "Aleksandar
Nevski"; simfonijska bajka "Pedja i vuk"; "Klasicna simfonija", zatim
muzika za filmove "Aleksandar Nevski", "Ivan Grozni" i drugo. Umro
je 1953. godine.
ko.je.ko.359bjevdjic,
DZOZEF PULICER
novinar
Rodjen 1847. godine. Severnoamericki novinar madjarskog porekla, vlasnik
listova "Post-Dispec" iz Sent-Luisa, "Vorld" i "Ivning vorld" iz Njujorka;
iznosenjem upadljivih primera drustvene i ekonomske nejednakosti, tezio
reformama i otklanjanju zloupotreba; otuda je stekao naziv "osnivac
senzacione stampe" u SAD. Osnivac "Pulicerove nagrade" za dela iz oblasti
americke istorije, poezije, drame, romana, muzike i novinarstva; nagrade
se dele svake godine, a ogranicene su na americke drzavljane. Pulicer
je umro 1911. godine.
ko.je.ko.360bjevdjic,
ERNEST RADERFERD
fizicar
Rodjen 1871. godine. Britanski (novozelandski) fizicar, profesor
Univerziteta u Kembridzu, jedan od osnivaca moderne atomske (nuklearne)
fizike; bavio se istrazivanjem radioaktivnih pojava, utvrdio raspadanje
radioaktivnih elemenata i dokazao da je atom sastavljen od jezgra i
elektrona koji kruze oko njega, i tako dao tzv. dinamicki model atoma;
izvrsio dezintegraciju jezgra atoma azota pomocu alfa-cestica radijuma.
Dobio Nobelovu nagradu za hemiju 1908. Umro je 1937. godine.
ko.je.ko.361bjevdjic,
FRENK LOJD RAJT
arhitekt
Rodjen 1869. godine. Severnoamericki arhitekt, jedan od tvoraca moderne
arhitekture funkcionalnog tipa; prvi u svojoj zemlji upotrebio armirani
beton i industrijski gradjevinski materijal; izvrsio velik uticaj na
savremene arhitekte; podigao niz modernih zgrada i vila, medju kojima
Kaufmanovu "vodopadnu" kucu ("Fallingwater" u Konelsvilu, Pensilvanija),
Kunli Riversajd, Florida Sautern Kolidz, hotel Imperijal u Tokiju,
Gugenhajmov muzej u Njujorku i drugo. Umro je 1959. godine.
ko.je.ko.362novim,
-> #356, bjevdjic" LAV NIKOLAJEVIC TOLSTOJ
" knjizevnik
... i uz, ostalo, dokazivao da je Šekspir u stvari jedan običan LRP.
ko.je.ko.363dmiladinovic,
-> #348, dmiladinovic>> Pa ako mu objavljuješ biografiju, napiši mu bar puno ime
Posopam se pepelom.
Pitaj boga iz kog razloga mi fali prva linija, međutim kad
sam ponovo skinuo, video sam da zaista piše.
Puno izvinjenja sa moje strane.
ko.je.ko.370bjevdjic,
ROBERT OPENHAJMER
fizicar
Rodjen 1904. godine. Severnoamericki fizicar, profesor Univerziteta
u Kaliforniji (do 1942); godinama se bavio eksperimentima i imao
vise pronalazaka na polju atomske fizike; njegov je pronalazak i
"Openhajmer-Filipsova-reakcija"; na poziv Ministarstva rata SAD
napusta 1942. Univerzitet da bi odigrao vodecu ulogu u resavanju
problema na izgradnji atomske bombe. Do 1945. bio direktor
laboratorije za izradu atomske bombe u Los-Alamosu, kad mu je
Ministarstvo rata poverilo da radi "na primeni atomske energije
u vojne svrhe"; od 1953. pod sumnjom da odrzava veze s komunistima,
onemogucen mu je dalji rad na atomskim pronalascima u SAD, jer
je bio protivnik proizvodjenja vodonicnih bombi i zalagao se za
koriscenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Rehabilitovan
je 1963. Umro je 1967. godine.
ko.je.ko.371bjevdjic,
JOZEF HAJDN
kompozitor
Rodjen 1732. godine. Austrijski kompozitor; najpre je bio pevac u decjem
horu u Becu, potom trideset godina muzicar na dvoru kneza Esterhazija; u
dva maha putovao u Englesku, gde je stekao svetsku slavu i gde su nastala
njegova najzrelija dela. Najveci znacaj imaju njegove simfonije i gudacki
kvarteti, ciji je klasicni oblik usavrsio i prosirio u pogledu tematike
i doneo novine u orkestraciji. Boraveci u sredini nastanjenoj jos od XVI
veka Gradiscanskim Hrvatima (Burgenland), napajao se slovenskim narodnim
napevima, koje je uneo u mnoga dela, izmedju ostalog i u austrijsku himnu
"Gotterhalte". U velikom nizu simfonija, koje cesto imaju programsku
pozadinu, isticu se grupe "pariskih i londonskih simfonija". Ostala dela:
gudacki kvarteti, klavirske sonate, oratorijumi "Stvaranje", "Godisnja
doba", opere "Apotekar", "Prava istrajnost", "Svet na mesecu", crkvena
muzika i drugo. Umro je 1809. godine.
ko.je.ko.372bjevdjic,
MARKO TULIJE CICERON
politicar-pisac
Rodjen 106. godine pre nove ere. Veliki rimski govornik, politicar,
filozof i pisac; kao konzul 63. godine pre nove ere otkrio i savladao
Katalininu zaveru; bio republikanac, protivnik Cezara i Antonija;
ubijen 43. godine pre nove ere; ostavio veci broj govora, dela i veliku
prepisku; u pogledu stila i jezika najveci rimski pisac. Dela: "Besede",
"O besedniku", "Razgovori u Tuskulumu", "O starosti", "O prijateljstvu",
"O najvisem dobru i zlu", "O prirodi bogova", "O duznostima" (u ovom
delu dao cuvenu pravnu izreku "Summum ius summa iniuria", tj. stroga
primena zakona cesto donosi nepravdu). Cuvene su njegove besede:
"Filipike" (14), "Protiv Katiline". Umro je 43. godine pre nove ere.
ko.je.ko.373bjevdjic,
DJOAKINO ROSINI
kompozitor
Rodjen 1792. godine. Italijanski kompozitor; komponovao 39 opera, od
kojih se do danas odrzalo na repertoaru samo nekoliko. Popularnost mu
donela najvise opera "Seviljski berberin"; ostale opere "Viljem Tel",
"Tankredi", "Otelo", "Semiramida" i druge. Iz oblasti crkvene muzike
istice se "Stabat Mater". Umro je 1868. godine.
ko.je.ko.374bjevdjic,
RIHARD STRAUS
kompozitor
Rodjen 1864. godine. Nemacki kompozitor i dirigent, najistaknutiji
nemacki kompozitor svoga doba, nastavljac programske muzike, znacajan
stvaralac moderne muzicke drame, majstor orkestracije; radio u Minhenu,
Vajmaru, Berlinu i Becu; komponovao opere, operete, simfonijske poeme,
balete, solo-pesme, kamernu muziku i drugo. Glavna dela: simfonijske
poeme "Don Huan", "Til Ojlenspigel", "Simfonija Alpa", "Simfonia
domestica", "Junacki zivot"; opere "Saloma", "Elektra", "Kavaljer s
ruzom", "Egipatska Helena", "Arabela", "Danajina ljubav" i drugo.
Umro je 1949. godine.
ko.je.ko.375bjevdjic,
ARTURO TOSKANINI
dirigent
Rodjen 1867. godine. Italijanski operski i simfonijski dirigent
svetskog glasa; dugo godina dirigovao u milanskoj Skali, a zatim
u Metropoliten operi u Njujorku, gde je organizovao i simfonijski
orkestar; pored toga dirigovao je mnogim orkestrima u celom svetu i
stekao ugled najveceg dirigenta danasanjice. Umro je 1957. godine.
ko.je.ko.376bjevdjic,
INDEX BIOGRAFIJA U TEMI "KO JE KO"
----------------------------------
Poruka Ime i Prezime
----------------------------------
12.330 CARLI CAPLIN
12.331 ROBERT SUMAN
12.332 KLAUDIO MONTEVERDI
12.333 HORACIO NELSON
12.334 NIKOLAJ II ALEKSANDROVIC
12.335 PJOTR ILJIC CAJKOVSKI
----------------------------------
12.336 VILJEM SEKSPIR
12.337 JOHAN FRIDRIH SILER
12.338 ZAN BATIST POKLEN MOLIJER
12.339 PERSI BIS SELI
12.340 FRANC SUBERT
12.341 GAJ JULIJE CEZAR
----------------------------------
12.342 DZORDZ ORVEL
12.343 ARTUR NEVIL CEMBERLEN
12.344 VINSTON CERCIL
12.345 ERVIN ROMEL
12.346 TOMAS DZEFERSON
12.347 KONSTANTIN KONSTANTINOVIC RODOFINIKIN
---------------------------------
12.350 TOMAS MAN
12.351 RAFAELO SANTI
12.352 SERGEJ VASILJEVIC RAHMANJINOV
12.353 ARTUR SOPENHAUER
12.354 IVAN SERGEJEVIC TURGENJEV
12.355 ALFRED NOBEL
---------------------------------
12.356 LAV NIKOLAJEVIC TOLSTOJ
12.357 MARKO POLO
12.358 SERGEJ SERGEJEVIC PROKOFJEV
12.359 DZOZEF PULICER
12.360 ERNEST RADERFERD
12.361 FRENK LOJD RAJT
---------------------------------
12.370 ROBERT OPENHAJMER
12.371 JOZEF HAJDN
12.372 MARKO TULIJE CICERON
12.373 DJOAKINO ROSINI
12.374 RIHARD STRAUS
12.375 ARTURO TOSKANINI
---------------------------------
Nastavak 13. aprila 1994. godine
ko.je.ko.377ndragan,
-> #361, bjevdjic/ FRENK LOJD RAJT
/ Rodjen 1869. godine. Severnoamericki arhitekt, jedan od tvoraca
Oženjen unukom Marka Miljanova.