CIVIL.7

06 Jul 1994 - 26 Oct 1994

Topics

  1. filozofija (10)
  2. religija (682)
  3. istorija (7)
  4. nauka (193)
  5. umetnost (17)
  6. knjizevnost (81)
  7. film (680)
  8. muzika (1963)
  9. o.jeziku (165)
  10. oko.sveta (312)
  11. enciklopedija (192)
  12. skola (49)
  13. licni.stav (255)
  14. cyber.culture (208)
  15. savet (102)

Messages - enciklopedija

enciklopedija.2 balinda,
DRAGOMIR PROTIĆ poručnik Rođen je 1877. godine. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu. Kao dobrovoljac prelazi sa svojom četom srpsko-tursku granicu i na teritoriji Stare Srbije i Makedonije vodi borbu sa turskim okupatorom. Poginuo je hrabro se boreći protiv znatno brojnih Turaka, kod Tabanovca 31. marta 1905. godine.
enciklopedija.3 balinda,
ALEKSIJE VEZILIĆ književnik Rođen je 1753. godine u Keru (Bačka). Učitelj latinskog i nemačkog jezika u Sremskim Karlovcima, školski nadzornik u Erdelju. Napisao je više spevova na crkvenosrpskom jeziku, od kojih je najpoznatiji Kratkoe napisanie v spokojnoj žizni. Umro je u Novom Sadu 12. januara 1792. godine.
enciklopedija.4 balinda,
RISTA VUKANOVIĆ slikar Rođen je 3. aprila 1873. godine u Busovini (Hercegovina). Studirao je slikarstvo u Petrogradu i Minhenu. Jedan je od osnivača Umetničke škole u Beogradu i umetničke grupe "Lada". Slikao je istorijske likove i kompozicije. Glavna su mu dela: Guslar, Dahije, Seča knezova i Autoportret. Umro je u Parizu 7. januara 1918. godine.
enciklopedija.5 balinda,
SAVA PETROVIĆ botaničar Rođen je 13. januara 1839. godine u Šapcu. Medicinu je studirao u Parizu. Lekar i botaničar, član Srpskog učenog društva. Lični lekar kralja Milana Obrenovića. Posebno je proučavao floru okoline Niša, o čemu je objavio dve knjige. Sarađivao je sa J. Pančićem i opisao nekoliko novih vrsta za nauku. Poznata je i njegova knjiga Lekovito bilje u Srbiji. Umro je u Beogradu 20. januara 1889. godine.
enciklopedija.6 balinda,
BAJO PIVLJANIN NIKOLIĆ harambaša Rođen je oko 1630. godine u Pivi (Crna Gora). Koja čuvar Boke Kotorske od Turaka pominje se u mletačkim izvorima (1669) i zato od Mletaka (Venecije) dobija posebnu nagradu. Istakao se u više bojeva protiv Turaka, što je opevano i u narodnim pesmama, a i Njegoš ga slavi u Gorskom vijencu. Poginuo je, boreći se hrabro sa Turcima, na Vrtijelji, brdu blizu Cetinja, 1685. godine.
enciklopedija.7 balinda,
ANA KONSTANTINOVIĆ OBRENOVIĆ književnik Rođena je 1821. godine. Prva žena književnik u oslobođenoj Srbiji. Kći Jevrema Obrenovića. Već u najranijoj mladosti objavila je prevode pripovedaka sa nemačkog. Poznata je njena zbirka pripovedaka Naravoučitelne povesti. Umrla je 1868. godine.
enciklopedija.8 balinda,
MITA NEŠKOVIĆ pedagog Rođen je 7. novembra 1846. godine u Novom Sadu. Učitelj, školski nadzornik, jedan od najvećih srpskih pedagoga svog vremena. Organizovao je srpsko učiteljstvo, pokrenuo je u Zemunu list Učitelj, a izdavao je i časopise Nova škola i Novi vaspitač. Objavio je: Zbirku pedagoških radova, Roditelji i škola, O besadama, Uzroci i posledice francuske revolucije i veći broj školskih udžbenika. Umro je u Zagrebu 10. maja 1907. godine.
enciklopedija.9 balinda,
RAŠA MILOŠEVIĆ političar Rođen je 6. jula 1851. godine u Aleksincu. Studirao je tehniku u Beogradu i hemijsku tehnologiju u Petrogradu. Jedan od prvaka Radikalne stranke u Srbiji, osuđen na smrt za organizaciju i učešće u Timočkoj buni, ali je kasnije pomilovan. Ministar privrede Srbije (1893-1894), direktor Srpskog brodarskog društva, upravnik Državnih monopola. Objavio je više članaka u Samoupravi, pisao udžbenike hemije i prevodio ekonomsku literaturu sa ruskog jezika. Napisao je knjigu Timočka buna, te Uspomene i dr. Umro je u Beogradu 15. januara 1939. godine.
enciklopedija.10 balinda,
JANKO KATIĆ vojvoda Rođen je oko 1760. godine u Rogači (pod Kosmajem). Ratovao je kao buljubaša pod Hadži Mustafa-pašom, protiv janičara Pazvan-Oglua. Pri dizanju Prvog srpskog ustanka protiv Turaka bio je uz Karađorđa od koga se nije odvajao. Vojvoda i knez Turijske knežine (1804). Učestvovao je u svim bojevima, a naročito se istakao pri osvajnju Požarevca i Smedereva i u boju na Karanovcu. Poginuo je u Mesaricama, ubio ga je na prevaru jedan stari Turčin, u julu 1806. godine.
enciklopedija.11 balinda,
PETAR KOVAžEVIĆ dobrotvor Rođen je 19. avgusta 1793. godine u Mostaru. Narodni prosvetni dobrotvor. Umro je u Šibeniku 1. jula 1884. godine.
enciklopedija.12 balinda,
LJUBOMIR MARIĆ general Rođen je 16. januara 1878. godine u Galoviću. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu. Učestvovao je u balkanskim ratovima. U Prvom svetskom ratu je načelnik štaba divizije, a posle rata je komandant armijske oblasti i načelnik štaba Glavnog generalštaba jugoslovenske vojske. Ministar vojske i mornarice (1936-1938). Plodan vojni pisac. Pored članaka i rasprava o ratnoj veštini objavio je i knjigu Strategija. Umro je u Beogradu 11. avgusta 1961. godine.
enciklopedija.13 balinda,
ALEKSANDAR KOSTIĆ lekar Rođen je 6. marta 1893. godine u Beogradu. Studirao je medicinu u Nansiju i Strazburu. Profesor histologije i embriologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Urednik u više časopisa, pisac brojnih članaka i studija, prevodilac. Posvetio se posebno problemima polnog života. Pored više udžbenika (Osnovi normalne histologije, Embriologija i dr.) objavio jei: Polni život čoveka, Seksualno u srpskoj narodnoj poeziji, Higijena braka itd. Umro je u Beogradu 19. januara 1983. godine.
enciklopedija.14 balinda,
JANKO VUKOTIĆ general Rođen je 18. februara 1866. godine u ževu (Crna Gora). Vojne škole je završio u Italiji. U Prvom balkanskom ratu (1912-1913) komandovao je na srpskom frontu protiv Bugara crnogorskom divizijom. U Prvom svetskom ratu je načelnik štaba crnogorske Vrhovne komande, a jedno vreme je interniran. Umro je u Beogradu 14. februara 1927. godine.
enciklopedija.15 balinda,
JAKOV čIVANOVIĆ državnik Rođen je 18. februara 1808. godine u Obrežu (Srem). Studirao je i doktorirao u Pešti. Direktor Kneževske kancelarije. Jedan od organizatora srpskog ustanka u Vojvodini protiv Mađara, sekretar Glavnog odbora u Karlovcima (1848-1849). Jedno vreme pomoćnik ministra pravde i prosvete u Srbiji. Protivnik Vukove jezičke reforme. Umro je u Beogradu 9. septembra 1861. godine.
enciklopedija.16 balinda,
SIMEON ZORIĆ general Rođen je 1743. godine. Srbin, general ruske vojske, koji se borio hrabro u sedmogodišnjem ratu i ratovima protiv Turaka, istakavši se hrabrošću, što ga je dovelo u vrh ruske vojne hijerarhije. Dobrotvor Srba (pomogao je i Dositeju Obradoviću). Umro je u Šklovu 6. novembra 1799. godine.
enciklopedija.17 balinda,
MIODRAG IBROVAC romanist Rođen je 24. avgusta 1885. godine u Gornjem Milanovcu. Doktorirao je u Parizu. Profesor na Univerzitetu u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Književni istoričar, esejist i prevodilac. Objavio je na francuskom antologiju jugoslovenske poezije i studiju o životu i radu Eredije, kao i više studija u našim i inostranim časopisima. Glavna su mu dela: Kopitar i Francuzi i Klod Foriel i evropska sudbina grčke i srpske narodne poezije. Umro je u Beogradu 21. juna 1973. godine.
enciklopedija.18 balinda,
JOLE PILETIĆ serdar Rođen je 1814. godine u Zavali (Piperi). Vojskovođa i jedan od najvećih junaka Crne Gore, doglavnik i savetnik vladike Petra II, kneza Danila i kneza Nikole I. Opevan u narodnoj pesmi "Što si setan, serdar Jole". Umro je u Nišu 5. januara 1900. godine.
enciklopedija.19 balinda,
JOVICA ILIĆ sveštenik Rođen je 1792. godine u Banja Luci. Vođa tzv. "Pop-Jovanove bune" u Bosni (1834). Sa odredom od 600 ljudi potukao je turske snage, ali je u sledećem žestokom boju kod sela Podnovlja bio poražen. Teško ranjen povlači se sa preostalim borcima u planinu Vučjak, odakle se više nikad nije javio.
enciklopedija.20 balinda,
DAVID JAKŠIĆ vojvoda Rođen je oko 1420. godine. Sin vojvode Jakše, vlastelin Đorđa Brankovića. Posle pada Smedereva (1459) prebegao je ispred Turaka u Ugarsku, gde se ističe sa svojih 1.200 srpskih ratnika u borbama koje vodi ugarski kralj Matija. Za usluge je dobio veliko vlastelinstvo na Morišu. Umro je 1486. godine.
enciklopedija.21 balinda,
MIRKO (UROŠ) KOROLIJA književnik Rođen je 9. septembra 1886. godine u Kistanju (kod Knina). Posle gimnazije, studirao je pravne nauke u Zagrebu, Beču i Pragu, gde je i doktorirao. Pisao je pesme i drame, a pripada srpskoj poeziji modernističkog izraza. Značajne su njegove pesničke knjige Pesme i Nove pesme, kao i drame Zidanje Skadra i Jugana, vila najmlađa. Umro je u Šibeniku 10. jula 1934. godine.
enciklopedija.22 balinda,
DIMITRIJE NEŠIĆ matematičar Rođen je 8. oktobra 1836. godine u Beogradu. Profesor Velike škole u Beogradu, ministar prosvete (1894) i član Srpske kraljevske akademije. Dao je više zapaženih naučnih radova. Pisac je školskih udžbenika. (Trigonometrija, Algebarska analiza). Radio je na uvođenju metarskog sistema u Srbiji. Umro je u Beogradu 26. aprila 1904. godine.
enciklopedija.23 balinda,
MILAN MARINKOVIĆ inženjer Rođen je 3. septembra 1887. godine u Trnavi (kod Đakova). Profesor Univerziteta u Beogradu i Zagrebu. Naučni radnik iz oblasti šumarstva. Napisao je prvu jugoslovensku šumarsko-privrednu geografiju i velik broj dela i studija. Najznačajnije su: Šumarstvo naše države, Privredni značaj lova u Jugoslaviji, Osnovi nauke o upravi šumama i dr. Umro je u Zagrebu 5. avgusta 1951. godine.
enciklopedija.24 balinda,
STEVAN MILENKOVIĆ književnik Rođen je 9. marta 1836. godine u Oršavi. Kao Srbin koji je živeo u Austriji, javlja se u austrijskoj književnosti pod imenom Milonj Stephan (Stephan von Millenkovics). Pisao je lirske pesme i pripovetke. Poznate su mu elegije: "Na grudi", "Izgubljena sreća", "Sa juga" i dr. Umro je u Medlingu (kod Beča) 12. marta 1915. godine.
enciklopedija.25 balinda,
MIODRAG MILETIĆ kapetan Rođen u Nišu 1894. godine. Učestvovao je u Prvom svetskom ratu i istakao se kao avijatičar na Solunskom frontu. Poginuo je na Banjici maja 1944. godine.
enciklopedija.26 balinda,
MLADEN MILOVANOVIĆ vojvoda Rođen je oko 1760. godine u Botunju (kod Kragujevca). Jedan je od vodećih ljudi u Prvom srpskom ustanku. Posle oslobođenja Beograda uz Karađorđa postaje prvi čovek Srbije. Ministar vojni i predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta naroda serbskog (1809). Po odobrenju kneza Miloša vratio se u Srbiju, ali je ubijen u Očkoj Gori (iznad žajetine) 1823. godine.
enciklopedija.27 balinda,
RADIVOJE MILOJKOVIĆ državnik Rođen je 27. decembra 1832. godine u Glogovcu (kod Požarevca). Posle beogradskog Liceja studirao je prava u Hajdelbergu i Parizu. Jedan od najistaknutijih prvaka Liberalne stranke u Srbiji, više puta ministar pravde (1875) i unutrašnjih dela (1876-1878, 1887), čuven po strogosti svoje policije, i predsednik vlade Srbije (1869-1872). Umro je u Beogradu 16. decembra 1888. godine.
enciklopedija.28 balinda,
SAVATIJE MILOŠEVIĆ MILIžEVIĆ vojvoda Rođen je 1876. godine. Velik nacionalni borac, kao mladić odlazi na Kosovo i u Crnu Goru. Vraća se tajno u Beograd i povezuje sa zaverenicima majskog prevrata (1903). Prešao je u Makedoniju i istakao se kao dobrovoljac u borbama protiv Turaka, a naročito u bici na želopeku (1905). Poginuo je u Velikoj Hoči 1905. godine.
enciklopedija.29 balinda,
ĐURA MILUTINOVIĆ guslar Rođen je 1784. godine u Grahovu. Skupljao je po Crnoj Gori, Hercegovini i Srbiji narodne junačke pesme i pevao narodu uz gusle, ali ih je i sam sastavljao. Crnogorski vladika ga šalje kao svog poslanika Karađorđu. Od tada, pa sve do propasti Srbije,održavao je tajno vezu između vladara Srbije i Crne Gore. Prelazi Austriju, a zatim sa Karađorđem odlazi u Rusiju. U Srbiju se vraća 1818. i živi od penzije koju mu daje srpska vlada. Umro je 9. septembra 1844. godine.
enciklopedija.30 balinda,
UROŠ NESTOROVIĆ prosvetar Rođen je 1765. godine u Budimu. Carski nadzornik svih pravoslavnih narodnih škola u Ugarskoj. Osnivač i urednik prvih srpskih novina u Ugarskoj krajem XVIII veka. Umro je u Budimu 1825. godine.
enciklopedija.31 balinda,
MILO MATANOVIĆ general Rođen je 1871. godine na Cetinju. Završio je Vojno učilište u Rusiji. Kao oficir ruski stupio je u crnogorsku vojsku i učestvovao u balkanskim ratovima (1912-1913). Kao komandant Istočnog odreda zauzima Bijelo Polje i Berane (Ivangrad), ističe se kao komandant Sandžačke i Katunske brigade u bici na Bregalnici. Učestvuje u Prvom svetskom ratu kao komandant Sandžačke i Limske divizije. Ministar vojske i predsednik vlade u crnogorskoj izbegličkoj vladi u Italiji (1916-1917). Umro je na Cetinju 12. maja 1955. godine.
enciklopedija.32 balinda,
ĐORĐE NEŠIĆ oftamolog Rođen je 15. juna 1874. godine u Šupcu. Medicinu je studirao u Moskvi. Kao sanitetski pukovnik učestvovao je u svim oslobodilačkim ratovima (1912-1918). Profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka. Objavio je velik broj studija o bolestima i lečenju očiju, na srpskom i stranim jezicima, kao i dva udžbenika za studente medicine. Umro je u Beogradu 24. oktobra 1969. godine.
enciklopedija.33 balinda,
VIKTOR NOVAK istoričar Rođen je 4. februara 1889. godine u Donjoj Stubici. Studirao je i doktorirao u Zagrebu. Profesor u Zagrebu i Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Napisao je veći broj istorijskih i književno-istorijskih studija, a najpoznatija su mu dela: Magnum crimen, Vatikan i Jugoslavija, Latinska paleografija, Antologija jugoslovenske misli i narodnog ujedinjenja i dr. Umro je u Beogradu 1. januara 1977. godine.
enciklopedija.34 balinda,
RISTA ODAVIĆ književnik Rođen je 19. avgusta 1870. godine u Beogradu. Posle gimnazije završio je Veliku školu u Beogradu. Nastavnik, dramaturg, upravnik Državne štamparije i Državne arhive. Uređivao je Novu iskru i Delo. Pisao je pesme, pripovetke, književne i političke članke, a posebno se bavio prevođenjem stihova (Evgenije Onjegin Puškinov, antologija Zvuci ruske lire, Geteov Faust i dr.). Napisao je i dramsku trilogiju Duh naših dedova. Umro je u Beogradu 17. arpila 1932. godine.
enciklopedija.35 balinda,
ANTONIJE ORAŠKOVIĆ oficir Rođen je 7. januara 1829. godine u Dvoru (Hrvatska). Završio je bečku vojnu akademiju i dogurao do čina kapetana. Posle bombardovanja Beograda (1862) prešao je u Srbiju za koju je već radio nekoliko godina. Tvorac je više planova za dizanje ustanka u Bosni i Hercegovini. Dobio je čin pukovnika, a u srpsko-turskim ratovima 1876-78. bio je šef Drinske vojske i komandant Moravske divizije. Bavio se i publicistikom. Umro je u Beogradu 14. decembra 1906. godine.
enciklopedija.36 balinda,
JOSIF PAVIĆEVIĆ arhimandrit Rođen je oko 1780. godine u Rojevićima (Crna Gora). Pokaluđerio se veoma mlad. Bio je starešina manastira Ostrog, gde je otvorio školu za čitanje i pisanje slovenskih knjiga. Kao narodni prosvetitelj i patriota često je zalazio u narod i podsticao ga na otpor protiv Turaka. Predsedavao je svim narodnim skupovima, doprineo je ujedinjenju Crne Gore pod vladikom Petrom I. Bio je duhovni pastir, narodni prosvetitelj i veliki junak koji je predvodio čete protiv turaka. Umro je u dubokoj starosti i sahranjen u manastiru Ostrog.
enciklopedija.37 balinda,
MILOJE PAVLOVIĆ profesor Rođen je 1887. godine. Završio filozofski i pravni fakultet. Profesor i direktor Učiteljske škole u Kragujevcu. Proglašen je za narodnog heroja, jer nije hteo da se odvoji od svih đaka kada je nemački okupator upao u školu i poveo na gubilište njegove učenike. Streljan je sa učenicima od kojih se nije odvajao 21. oktobra 1941. godine.
enciklopedija.38 balinda,
MILAN PIROĆANAC državnik Rođen je 7. januara 1837. godine u Jagodini. Prava je završio u Parizu. Jedan od osnivača Naprednjačke stranke u Srbiji, koja je imala velik upliv na javni život krajem prošlog veka. Ministar više resora i predsednik vlade (1880-1883) u vreme kad je Srbija proglašena kraljevinom, ustanovljena stalna vojska i doneto više značajnih zakona. Napisao je više pravnih i istorijskih studija: Međunarodni položaj Srbije, Naša završna reč i dr. Umro je u Beogradu 1. marta 1897. godine.
enciklopedija.39 balinda,
PAVLE POPOVIĆ književni istoričar Rođen je 4. aprila 1868. godine u Beogradu. Završio je Veliku školu, a jedno vreme proveo je na studijama u čenevi i Parizu. Profesor Univerziteta u Beogradu i član Srpske kraljevske akademije. Napisao je velik broj književno-istorijskih dela: Srpska drama u XIX veku, O Gorskom vijencu, Iz književnosti (4 knjige), Pregled srpske književnosti, Jugoslovenska književnost i dr. Pokrenuo je naučni časopis Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor koji i danas izlazi. Umro je u Beogradu 4. jula 1939. godine.
enciklopedija.40 balinda,
čIVOJIN JURIŠIĆ botaničar Rođen je 11. jula 1863. godine u Crnoj Bari (Mačva). Završio je Veliku školu u Beogradu. Profesor u beogradskoj Gimnaziji i Realki, upravnik Botaničke bašte i jedan od osnivača Srpskog botaničkog društva i Muzeja srpske zemlje. Obrađivao je biljni svet Srbije i prikupljao građu za narodna imena biljaka. Napisao je prve udžbenike za botaniku. Umro je u Beogradu 9. decembra 1921. godine.
enciklopedija.41 balinda,
MARKO MARTINOVIĆ pomorac Rođen je 15. jula 1663. godine u Perastu. Osnivač prve pomorske škole. Osposobljavao je za pomorske oficire plemiće koje je poslao ruski car Petar I. Napisao je više naučnih dela iz pomorstva i brodogradnje. U stihu je opisao opsadu i osvajanje Herceg-Novog 1687. Umro je u Perastu 28. oktobra 1716. godine.
enciklopedija.42 novim,
Ted Nelson: legenda kompjuteristike. Tvorac ideje hypertexta (1965). Autor projekta Xanadu, softverske realizacije iste ideje. Učestvovao, s A. Kejom, u stvaranju SmallTalka. Glavne knjige: "Computer Lib", "Literary Machines", "Biostrategy and Polymind". Profesor na raznim univerzitetima, konsultant u raznim velikim komp. kompanijama, etc. ("Laymen are under the false impression that computing is an exact science. On the contrary. It is a babel of different religions and points of view." _Computer Lib_, 2nd ed., Redmond: Miscrosoft Press, 1987, p. 38).
enciklopedija.43 dikla, -> #42, novim
> Ted Nelson: legenda kompjuteristike. Tvorac ideje hypertexta (1965). > Autor projekta Xanadu, softverske realizacije iste ideje. Ucestvovao, Ziv li je ili je nedaj boze .... ;)
enciklopedija.44 novim, -> #43, dikla
" Ziv li je ili je nedaj boze .... ;) Valjda živ (prema fotki od pre 4 godina sa izdanja jedne njegove knjige, življi nego mnogi drugi. Izgleda kao roker - rokerskije nego Džo Koker - sudeći po spoljašnjem izgledu, naravno. :))
enciklopedija.45 ratman,
Koliko postoji (vecih) Crnogorskih plemena i kako su, kada i gde ta plemena nastajala u proslosti ? Ako neko zna nesto detaljnije, neka napise nesto o tome.
enciklopedija.46 squsovac, -> #45, ratman
> Koliko postoji (vecih) Crnogorskih plemena i kako su, > kada i gde ta plemena nastajala u proslosti ? > > Ako neko zna nesto detaljnije, neka napise nesto o tome. Svako pleme nastalo je na specifične načine. Gotovo da nema zajedničke osobine. Nastajala su u različita vremena i na razičite načine. Dovoljno slobodno se može reći da je organizacija u "plemena" nastala zbog činjenice da su naselja u Crnoj Gori raštrkana pa su se geografski bliska naselja zbog krvnih i ostalih veza činila celine - "plemena". (za neka od Plemena npr. Njeguše smatra se da su na plemenski način bila organizovana još pre Nemanjićke države). Stanovništvo je organizovano u "plemena" i zbog samoodbrane i unutrašnje samouprave. Takođe se može reći da je stanovništvo bilo organizovano u plemena i zbog nedostatka prave državne vlasti (što je obzirom na geografiju C.G. sasvim normalno). Druga faza organizovanja u plemena nastala je nakon prodora Turaka. Tada su se formirala nova plmena ili su oživela stara. Cvijić je svojevremeno pisao (prepričvam otprilike po sećanju) da je pleme vojna i ekonomska organizacja stvorena (ili obnovljena) u vreme kada je za to nastajala potreba. Pleme (u Crnoj Gori) deli se na brastva (bez jednog "t") koja zahvataju veća i manja naselja. Veća naselja se sastoje od više manjih naselja koja narod zove "selom". Selo se sastoji iz porodica koje mogu biti od istog ili raznih brastava, a zovu ih imenima "kuća", "dom", "familija" ili "ognjište". Takođe se može reći da je stanovništvo bilo organizovano u plemena i zbog nedostatka prave državne vlasti (što je obzirom na geografiju C.G. sasvim normalno). Druga faza organizovanja u plemena nastala je nakon prodora Turaka. Tada su se formirala nova plmena ili su oživela stara. U najkraćem ono što su kasnije bile Nahije u početku su bila velika plemena. Isto tako su neka brastva u određenim uslovima prerastala u plemena. Obično bi najveća porodica u brastvu (ili čak grupi brastava) imala glavnu ulogu pri prerastanju brastva u pleme. Brastva su imala zajedničku Krsnu slavu, ali to uglavnom nije važilo za cela plemena (mada za veći deo većine plemena jeste). Razlog: u plemena je vremenom primano doseljeno stanovništvo, a neka brastva su vremenom prelazila iz plemena u pleme. Pleme je moglo imati zajedničku (plemensku) imovinu (crkve, pašnjake, šume i sl.). Zanimljivo je da su u mnogim plemenima (do istrage poturica) postojala brojna muslimanska (tada se govirilo muhamedanska) brastva. Takođe je zanimljivo da je jedno od najvećih plemena - Cetinjsko bilo i najslabije organizovano. Razlog je upravo veliki broj "muhamedanskih brastava" i neposredna blizina i veliki uticaj crnogorskih vladika kojima je sedište bilo na Cetinju. Cetinjsko pleme nije se ni kasnije razvilo jer je pojava jake centralne državne vlasti i administracije u Crnoj Gori (prva polovina 19. veka) dovela do nestanka potrebe za plemenskim organizovanjem, a to se, logično, najpre desilo u prestonici, tj. na teritoriji Cetinjskog plemena. Ono što bi se danas zvalo "rukovodećim telima" plemena bila su: - (Plemenski) Vojvoda (kod manjih plemena i plemena koja se smanjuju umesto vojvode bili su Knezovi) - Serdari - Plemenska Skupština (sastavljena od vođa brastava, brastvo vodi jedna porodica koju celo brastvo "delegira" kada Vojvoda sazove Skupštinu). Skupština je "raspravjala" o za to vreme uobičajenim problemima: primanju doseljenog stanovništva u pleme, o rešavanju razmirica iizmeđu brastava (najčešće o krvnoj osveti), o odbrani od drugih plemena ili spoljnog neprijatelja, o raspodeli zajedničke (plemenske) imovine i sl. Podela na plemena po knjizi Stara Crna Gora, Dr Jovan Erdeljanović, Slovo Ljubve, Beograd 1978. izgledala je ovako: GLAVNI DELOVI STARE CRNE GORE (BEZ BOKE I BRDA): 1. Katunska Nahija (ime po Katunima) 2. Lješanska Nahija (ime po staroj župi Popa Dukljanina "Lusca") 3. Riječka Nahija (ime po Rijeci Crnojevića) 4. Crmnička Nahija (Crmnica) (ime po crvenom zemljištu) (5.Pješivačka Nahija - samo u podeli Vladike Vasilija Petrovića 1753. inače Pješivci - veliko pleme u Katunskoj Nahiji) P L E M E N S K A P O D E L A: I KATUNSKA NAHIJA 1. Cetinjani (Cetinjsko Pleme) 2. Njeguši 3. Ćeklići 4. Bjelice 5. Cuce 6. Ozrinići (Kčevo, ževljani) 7. Pješivci - Gornji - Donji 8. Zag(a)rač(e) - Gornje - Donje (Jednoše) 9. Komani - Bandići - Komani ("u užem smislu") II LJEŠANSKA NAHIJA (nisam pronašao pravu podelu na plemena već na naselja, što mi baš nije jasno) III RIJEžKA NAHIJA 1. Ceklin 2. Kosijeri 3. Dobrsko Selo 4. Ljubotinj 5. Građani IV CRMNICA (CRMNIžKA NAHIJA) 1. Podgor 2. Dupilo 3. Brčeli (Brčelo) 4. Gluhi Do 5. Sotonići 6. Limljani 7. Boljevići Vir (varošica izvan plemena)
enciklopedija.47 fifana, -> #46, squsovac
> (nisam pronasao pravu podelu na plemena vec na naselja, sto mi bas nije U Ljesanskoj nahiji se plemena nisu formirala, iako po literaturi ima podataka da su postojali neki elementi plemenske organizacije tokom 18. veka, ali nisu stigla da se razviju prava plemena jer je pre toga formirana drzava. > iz plemena u pleme. Pleme je moglo imati zajednicku (plemensku) imovinu > (crkve, pasnjake, sume i sl.). Plemenska imovina je obavezna, jer je ona osnov privrede. Ona je i razlog za stalne sukobe izmedju plemena, jer granice nikada nisu bile cvrsto fiksirane. To narocito vazi za letnje ispase na planinama oko kojih je najcesce padala krv. > neprijatelja, o raspodeli zajednicke (plemenske) imovine i sl. Tu se ne radi o pravoj raspodeli, vec o "raspodeli" u obicajnopravnom smislu, odnosno pravu na koriscenje. Iako se u praksi to znalo, moglo je doci do sukoba interesa izmedju bratstava, narocito ako se neko od bratstava uvecalo a drugo smanjilo, pa su im i potrebe izmenjene. Plemena koja si naveo su u Staroj Crnoj Gori, al' ajde da skompletiramo i ostalo: Primorje i Brda - tu ima gomila plemena. Brda: Kuci Piperi Bjelopavlici Vasojevici Bratonozici Drekalovici Primorje: Brajici Pastrovici U Spicu, cini mi se, nema plemenske organizacije. Sigurna sam da ima jos poprilicno plemena, ali pisem iz glave, pa trenutno ne mogu da ih se setim. Lj.
enciklopedija.48 fifana, -> #47, fifana
> Sigurna sam da ima jos poprilicno plemena, ali pisem iz glave, pa trenutno > ne mogu da ih se setim. Gde ste, bre, Crnogorci? Kamo dopune? Lj.
enciklopedija.49 zqusovac, -> #48, fifana
> Gde ste, bre, Crnogorci? Kamo dopune? Sta ima da dopunjavam kad su moji navedeni kako treba. I sta mene briga za tamo neke Brdjane :( poz, zq P.S. Ako niste primetili, ja sam za samostalnu Crnu Goru u istorijskim granicama u konfederaciji sa Bokom.
enciklopedija.50 ilazarevic, -> #49, zqusovac
> Sta ima da dopunjavam kad su moji navedeni kako treba. I sta mene briga > za tamo neke Brdjane :( Eh, eh, "tamo neki Brđani" :) Doduše, nemam ni ja zašto da se bunim, Bjelopavlići su na mestu.
enciklopedija.51 ratman,
A sta je sa Cikoticima?
enciklopedija.52 ratman,
Kako stoji stvar sa prezimenom Milutinovic- iz kog plemena, ili kojih plemena vode poreklo, i postoje li Milutinovici sa cisto srbijanskim poreklom? Ima li M. sa hercegovackim poreklom?
enciklopedija.53 ilazarevic, -> #51, ratman
> A sta je sa Cikoticima? Nikad nisam čuo za takvo pleme.
enciklopedija.54 spantic, -> #49, zqusovac
> Ako niste primetili, ja sam za samostalnu Crnu Goru u istorijskim granicama > u konfederaciji sa Bokom. Ja se izvinjavam, ali iz koje godine?
enciklopedija.55 mitcho, -> #51, ratman
> A sta je sa Cikoticima? Jel' ti to ozbiljno???
enciklopedija.56 mitcho, -> #52, ratman
> Kako stoji stvar sa prezimenom Milutinovic- iz kog plemena, > ili kojih plemena vode poreklo, i postoje li Milutinovici > sa cisto srbijanskim poreklom? > Ima li M. sa hercegovackim poreklom? Postoje Milutinovići sa čisto srbijanskim poreklom i negde su iz okoline Negotina (bar ovi koje ja znam). Postoje i sa hercegovackim poreklom (Sima Milutinović Sarajlija npr. je iz crnogorske Hercegovine, to je pleme Nikšići). A iz kog su plemena u Crnoj Gori, ne bih znao reći.
enciklopedija.57 mitcho, -> #47, fifana
> Brda: > > Kuci > Piperi > Bjelopavlici > Vasojevici > Bratonozici > Drekalovici Nedostaju Morača i Rovca. Drekalovići nisu pleme nego bratstvo u Kučima.
enciklopedija.58 ratman, -> #55, mitcho
>>Jel' ti to ozbiljno??? Sasvim ozbiljno. Jedna riba mi je pricala da je ona poreklom od Cikotica, mada ja ni pre ni posle nisam cuo za njih. Ako ona laze mene, i ja lazem vas.
enciklopedija.59 mmitrovic, -> #46, squsovac
Ů█▀█Ţ 1. Cetinjani (Cetinjsko Pleme) Zar nisu oni Petrovići?
enciklopedija.60 zqusovac, -> #54, spantic
>> Ako niste primetili, ja sam za samostalnu Crnu Goru u istorijskim >> granicama > Ja se izvinjavam, ali iz koje godine? Pa, tako negde, oko 1860. poz, zq
enciklopedija.61 zqusovac, -> #58, ratman
> Sasvim ozbiljno. Jedna riba mi je pricala da je ona poreklom > od Cikotica, mada ja ni pre ni posle nisam cuo za njih. Po tome koliko zna o C.G. podseca me na onaj citat iz Cegovica: 'Znas, i mi smo ti porijeklom Crnogorci...' poz, zq
enciklopedija.62 wizard, -> #58, ratman
> Sasvim ozbiljno. Jedna riba mi je pricala da je ona poreklom > od Cikotica, mada ja ni pre ni posle nisam cuo za njih. Postoje neki Cikoti... Nego, jel može lokalni etnolog da nas informiše i o nošnji - kakve se trenerke i patike nose u kom plemenu, da li je međuzavisnost između težine zlata kojim se označavaju i statusa u plemenu direktno proporcionalna ili i sl.?
enciklopedija.63 squsovac, -> #62, wizard
> Nego, jel može lokalni etnolog da nas informiše i o nošnji - kakve > se trenerke i patike nose u kom plemenu, da li je međuzavisnost između > težine zlata kojim se označavaju i statusa u plemenu direktno > proporcionalna ili i sl.? Još ako usput doda i ko (kome) šeta opanke oko kuće i ko (sve) do kada nosi fesove biće stvarno dobro.
enciklopedija.64 mitcho, -> #58, ratman
> Sasvim ozbiljno. Jedna riba mi je pricala da je ona poreklom > od Cikotica, mada ja ni pre ni posle nisam cuo za njih. > Ako ona laze mene, i ja lazem vas. Šta je riba pod tim mislila ne mogu da tvrdim, ali stvari ti stoje ovako: Cikotić (ili Cikota) je pogrdan naziv za Staropodgoričanina. Znači za čoveka (uglavnom se taj "kompliment" udeljuje mlađima) koji je, i čiji je otac i deda ROĐEN i živeo u Podgorici. Međutim, u poslednje vreme se taj izraz koristi za sve stanovnike Podgorice. Rekoh, u pogrdnom smislu. Prema tome NIKO ne može biti poreklom od Cikotića. Jednostavno to nije pleme! E sad, postoji prezime Cikotić, mada VEOMA retko. Verovatno ima veze sa ovim gore pomenutim. Možda se ta riba prezivala tako, ali toga bi se valjda ti setio. Meni ipak to miriše da je ona čula za Cikotiće a da nije znala o čemu se radi. Potpuno se slažem sa zq i porukom 11.61.
enciklopedija.65 mitcho, -> #62, wizard
> Postoje neki Cikoti... Ma ajde... > > Nego, jel može lokalni etnolog da nas informiše i o nošnji - > kakve se trenerke i patike nose u kom plemenu, da li je > međuzavisnost između težine zlata kojim se označavaju i statusa > u plemenu direktno proporcionalna ili i sl.? Jel to trebalo da bude smešno?
enciklopedija.66 zqusovac, -> #63, squsovac
> Jos ako usput doda i ko (kome) seta opanke oko kuce i ko (sve) do kada > nosi fesove bice stvarno dobro. Ma nije rec o Srbiji nego o Crnoj Gori, gde se fes nikada nije nosio. poz, zq
enciklopedija.67 ratman, -> #64, mitcho
>> Meni ipak to mirise da je ona cula za Cikotice a da >> nije znala o cemu se radi. Najverovatnije.
enciklopedija.68 ilazarevic, -> #63, squsovac
> Nego, jel može lokalni etnolog da nas informiše i o nošnji - kakve > se trenerke i patike nose u kom plemenu, da li je međuzavisnost između > težine zlata kojim se označavaju i statusa u plemenu direktno > proporcionalna ili i sl.? Prvo, izvinjenje SQ-u, tvoja poruka mi dođe samo kao host jer sam originalnu wizardovu nekim slučajem prevideo. Odgovor wizardu: Kanda je ovo nešto protiv Crnogoraca? Da te podučim nekim stvarima: oni koji nose patike, trenerke i zlato ne znaju svoje poreklo dalje od pradeda, jer žive u gradu i odavno su odsekli plemenske veze. Ljudi među kojima važi plemenska podela još uvek žive od aprila do septembra u katunima, a zimi u selima ispod planine, i u kontakte sa primitivcima kakve navodiš dolaze samo kad moraju.
enciklopedija.69 vitez.koja, -> #68, ilazarevic
#=> Kanda je ovo nešto protiv Crnogoraca? Da te podučim #=> nekim stvarima: oni koji nose patike, trenerke i zlato #=> ne znaju svoje poreklo dalje od pradeda, jer žive u #=> gradu i odavno su odsekli plemenske veze. Ljudi među #=> kojima važi plemenska podela još uvek žive od aprila do #=> septembra u katunima, a zimi u selima ispod planine, i u #=> kontakte sa primitivcima kakve navodiš dolaze samo kad #=> moraju. A gde pripadate vi, sezamovski crnogorci (Crnogorci?) ? Mislim, da li se javljaš iz katuna ili ispod planine ? (Ili, ne daj bože, nosiš patike, trenerke i zlato i živiš u gradu?). BTW. ja znam svoje poreklo dalje od pradede (mada, samo po jednoj strani). Ako mi predočiš metod kako da ovo znanje unovčim, ili uopšte na bilo koji način iskoristim, biću ti mnogo zahvalan.
enciklopedija.70 fifana, -> #63, squsovac
>> Nego, jel moze lokalni etnolog da nas informise i o nosnji - kakve >> se trenerke i patike nose u kom plemenu, da li je meduzavisnost izmedu >> tezine zlata kojim se oznacavaju i statusa u plemenu direktno >> proporcionalna ili i sl.? > > Jos ako usput doda i ko (kome) seta opanke oko kuce i ko (sve) do kada nosi > fesove bice stvarno dobro. Malo strpljenja, narode. Lokalni etnolog bio na putu. Komentar sledi. Odgovor na neke druge poruke - pitanje nije smesno ni uvredljivo, a odgovor nije bas tako jednostavan kako izgleda na prvi pogled. Lj.
enciklopedija.71 wizard, -> #68, ilazarevic
> Kanda je ovo nešto protiv Crnogoraca? Ma ni slučajno. Oni su većinom u suštini dobri u duši. žinjenica da doživljavaju kulturološki šok u susretu sa civilizacijom ih svakako delimično opravdava, ali nas ne sprečava da se s vremena na vreme našalimo na račun njihovih prvih reakcija pri tom susretu i početnih neveštih pokušaja da se kultivizuju i uključe u sredinu.
enciklopedija.72 zqusovac, -> #69, vitez.koja
Izvinjavam se sto sam originalnu poruku obrisao, zato reply na reply. ># => gradu i odavno su odsekli plemenske veze. Ljudi medu ># => kojima vazi plemenska podela jos uvek zive od aprila do ># => septembra u katunima, a zimi u selima ispod planine, i u ># => kontakte sa primitivcima kakve navodis dolaze samo kad ># => moraju. > > A gde pripadate vi, sezamovski crnogorci (Crnogorci?) ? Mislim, > da li se javljas iz katuna ili ispod planine ? (Ili, ne daj boze, > nosis patike, trenerke i zlato i zivis u gradu?). > > BTW. ja znam svoje poreklo dalje od pradede (mada, samo po jednoj > strani). Ako mi predocis metod kako da ovo znanje unovcim, ili > uopste na bilo koji nacin iskoristim, bicu ti mnogo zahvalan. Primitivizam, pleme, katuni, kajle, grad, planina... Kanda si nesto pobrkao. Naravno, ima tu nesto, ali si predaleko nategao jedan pomalo tanak argument. Medju Crnogorcima je tradicija vazan deo drustvenog zivota, cesto joj se pridaje veci znacaj nego sto bi realno bilo potrebno. Takodje se zna (ili 'zna') ko je 'od kojih', koja je familija 'kakva'. Zavisno od individualnog slucaja to moze da ti koristi ili naskodi. Meni je, na primer, jednom u Bosni, u vrlo gadnoj situaciji kada se covek spremio da mi puca u glavu, recenica 'Jeste, Kusovci su ljudi od obraza, dva puta ih spominje Marko Miljanov' bukvalno spasla glavu. Opet, moze i da skodi, pogotovu ako ti familija (bratstvo, pleme) nije 'na glasu' ili se nadjes u sredini koja se sa tvojom tradicionalno 'ne mirise'. Ima i komicnih situacija: jednom prilikom moj brat privede kuci novu devojku. Sveprisutna Baba (zna se sta je Crnogorcima Baba), cuvsi prezime doticne, krene da se raspituje 'od kojih je ona XXXovica'. Kad je devojk otisla, udari baba u kuknjavu: 'Kuku, mrco, dje nadje djevojku iz Ozrinica, to je najgore brastvo, ni jaja od njihovih kokosi se ne jedu...' Srecom, moj brat nije imao iskrene namere ;) A za unovcavanje porekla, ne znam zasto bi ga unovcavao. To je stvar koju je jako lepo znati. Kod nas u familiji je tradicija da se pisana istorija familije (mi smo 17. generacija) dopisuje u starosti (otac mi upravo danas odlazi u penziju te moze da se prihvati rada na poslednjih tridesetak godina) i prenosi sa oca na sina. Mislim da nema pra za koje bi se iko od nas toga odrekao. poz, zq P.S. Kad smo vec kod brastava ;))) a vezano za Kuratu Gospodju (Vukova zena Danica, rodjena Boskovic): Svojevremeno nekakav Crnogorac iz ugledne familije po n-ti put napravi nekakvu nepodopstinu, te ga privedu (tada) Knjazu Nikoli. Stavi ti Knjaz gresnika pred sebe, te krene da razmislja kako da ga kazni. Savetnici i perjanici predlagali, predlagali - od batina, brijanja brkova, oduzimanja oruzja, progonstva... ali se Knjazu sve to cinilo nedovoljnim da prestupnika nauci pameti. Te se na kraju Knjaz doseti: 'Znam sto cemo. Ozenicemo ga djevojkom iz Boskovica brastva, vece mu kazne nema'
enciklopedija.73 mitcho, -> #69, vitez.koja
> A gde pripadate vi, sezamovski crnogorci (Crnogorci?) ? Mislim, > da li se javljaš iz katuna ili ispod planine ? (Ili, ne daj > bože, nosiš patike, trenerke i zlato i živiš u gradu?). Nemoj da banalizuješ stvari. Ne nose trenerke i zlato svi koji nisu na katunu (znam da znaš, zato i odgovaram ;). A apropo katuna, predpostavljam da tamo nikad nisi bio čim se tako posprdno odnosiš prema "pomenutom". > > BTW. ja znam svoje poreklo dalje od pradede (mada, samo po > jednoj strani). Ako mi predočiš metod kako da ovo znanje > unovčim, ili uopšte na bilo koji način iskoristim, biću ti > mnogo zahvalan. Neke stvari ne mogu da se kupe ili prodaju. Jednostavno, vrednost im je nemerljiva. Nije mi poznato imaš li ti kakve veze (rodbinske) sa Crnogorcima ili možda sa crnogorcima (tu valjda podrazumevaš one što su "poreeeklom iz Crne Gore, ne znam baš koje pleme, al sigurno tu negde oko Cetinja"), ali iz gore postavljenog pitanja nebih rekao. A ako je tako, nema svrhe da ti objašnjavam kakvu vrednost ima tradicija i poreklo kod Crnogoraca.
enciklopedija.74 mitcho, -> #71, wizard
>> Kanda je ovo nešto protiv Crnogoraca? > > Ma ni slučajno. Oni su većinom u suštini dobri u duši. Baš ti hvala, sad mi je lakše ;) > žinjenica da doživljavaju kulturološki šok u susretu sa > civilizacijom ih svakako delimično opravdava, ali nas ne Bar se susrećemo sa civilizacijom, za razliku od nekih koji su od iste odvojeni ;> (sorry, ali morao sam... :( ) > sprečava da se s vremena na vreme našalimo na račun njihovih Protiv šale nema niko ništa. > prvih reakcija pri tom susretu i početnih neveštih pokušaja da > se kultivizuju i uključe u sredinu. A kakva je sredina kad im ti isti Crnogorci "kroje kapu"? Pozdrav,
enciklopedija.75 vitez.koja, -> #72, zqusovac
#=>> strani). Ako mi predocis metod kako da ovo znanje #=>> unovcim, ili uopste na bilo koji nacin iskoristim, bicu #=>> ti mnogo zahvalan. #=> A za unovcavanje porekla, ne znam zasto bi ga unovcavao. #=> To je stvar koju je jako lepo znati. Kod nas u familiji To je stvar koju je jako lepo znati. Njena vrednost se završava na toj "lepoti znanja". Nadmenost i gledanje sa visine na ljude "koji ne znaju svoje poreklo dalje od pradede", sa druge strane, predstavlja deo fašizama - arijevci do četvrtog kolena i tako to.
enciklopedija.76 ilazarevic, -> #69, vitez.koja
> A gde pripadate vi, sezamovski crnogorci (Crnogorci?) ? Mislim, > da li se javljaš iz katuna ili ispod planine ? (Ili, ne daj bože, > nosiš patike, trenerke i zlato i živiš u gradu?). Prvo, vidim da si nesiguran u pogledu pravopisa - imena naroda pišu se velikim slovom. Drugo, ja se javljam iz Beograda, i nisam preterano vezan za katun, ovce, vukove i ostalo. Ipak, poštujem tradiciju, i nikada nisam vređao Srbe kao Srbe, zbog nekakvih običaja koji su mi smešni. Probaj da od početka Sezama do danas nađeš neku moju poruku koja pogrdno govori o celom srpskom narodu. Wiz je počeo da vređa Crnogorce iz meni nepoznatog razloga. Ja sam se osetio povređenim. Ne nosim ni trenerke ni patike ni zlato, što verovatno znaš. PS. Mogao sam da ti odgovorim i ovako: "Da li si tek pomuzao krave, ili nosiš laptop u njivu?". Ipak, nisam. PPS. Šta vi ljudi imate toliko protiv Crnogoraca? Je li tebi lično crnogorski narod nešto loše uradio? PPPS. Kad turbo-Srbi kažu da mrze sve Hrvate, digne se buka (što je normalno). Kad neko mrzi sve Crnogorce, ne diže se buka. Ja to zovem licemerje.
enciklopedija.77 ilazarevic, -> #71, wizard
> Ma ni slučajno. Oni su većinom u suštini dobri u duši. žinjenica da > doživljavaju kulturološki šok u susretu sa civilizacijom ih svakako > delimično opravdava, ali nas ne sprečava da se s vremena na vreme > našalimo na račun njihovih prvih reakcija pri tom susretu i početnih > neveštih pokušaja da se kultivizuju i uključe u sredinu. Nije tako izgledalo, tamo gde je napisano. Crnogorci postoje i van planine i katuna. Ja niti nosim trenerku, niti doživljavam neke šokove kad izađem u grad. Dobro, de, šokiram se kad vidim dizelaše.
enciklopedija.78 vitez.koja, -> #73, mitcho
#=>> jednoj strani). Ako mi predočiš metod kako da ovo #=>> znanje unovčim, ili uopšte na bilo koji način #=>> iskoristim, biću ti mnogo zahvalan. #=> Neke stvari ne mogu da se kupe ili prodaju. Zanimljivo kako su se svi zalepili za unovčavanje, a niko ni pogled da baci na ostatak rečenice. Postoji li upotrebna vrednost znanja svog porodičnog stabla ? Doduše, pada mi na pamet scena iz neke 'Biće bolje' serije RTSa, kada mladi Crnogorac dolazi kod nekog direktora, Crnogorca, i viče mu "Strikooo!", a ovaj vadi A3 papir sa porodičnim stablom i kaže "Ajde, nađi se". #=> tako, nema svrhe da ti objašnjavam kakvu vrednost ima #=> tradicija i poreklo kod Crnogoraca. Kad malo bolje razmislim, ja u životu nisam sreo pravog Crnogorca. Sretao sam ih gomile u Beogradu, i to je mahom šljam ljudski (uz retke izuzetke); ima i mojih školskih drugova, i lokalnih piljara, i 'jakih momaka', i direktora, ali reč 'šljam' ih sve obuhvata. Van toga, moji kontakti sa Crnogorcima svode se na primorje i nekoliko ekskurzija na Lovćen; ni za ljude koje sam sretao na taj način nemam mnogo pohvale. Zajedničko svima njima, a i vama, crnogorskim sezamovcima (sezamovskim Crnogorcima?;), je busanje u grudi sa tom crnogorštinom i vikanje 'čast, čest'. Daklem, ja Crnogorca kakvog vi pominjete nisam sreo, mada sam čuo da postoji. Ako neko od vas zna kog, neka me uputi da ga i ja vidim.
enciklopedija.79 vitez.koja, -> #76, ilazarevic
#=> PS. Mogao sam da ti odgovorim i ovako: "Da li si tek #=> pomuzao krave, ili nosiš laptop u njivu?". Ipak, nisam. O, hvala ti. Stvarno ne znam kako bih preživeo takvo poniženje. (BTW. nemam ni krave ni laptop, a ni njivu). #=> Je li tebi lično crnogorski narod nešto loše uradio? (Crngorski narod ? Kakva demagogija :))) Ja sam suviše malobrojan da bih stupao u bilo kakve lične odnose sa narodima.
enciklopedija.80 mitcho, -> #78, vitez.koja
> Zanimljivo kako su se svi zalepili za unovčavanje, a niko ni > pogled da baci na ostatak rečenice. Postoji li upotrebna Pa svodi se na isto: pitao si kako da iskoristiš. > pamet scena iz neke 'Biće bolje' serije RTSa, kada mladi > Crnogorac dolazi kod nekog direktora, Crnogorca, i viče mu > "Strikooo!", a ovaj vadi A3 papir sa porodičnim stablom i kaže > "Ajde, nađi se". Naš'o si referencu :) BTW, ko je pisao tu seriju i za koga ;) > reč 'šljam' ih sve obuhvata. Van toga, moji kontakti sa Da ne kvotiram sve; svodi se na to da su Crnogorci šljam ljudski. I to kako ovi u Beogradu tako i na primorju, kao i na Lovćenu. Ma "ljudi da li je to moguće" ((c) Mladen Delić). Slažemo se mi da ima šljama, valjda su takva vremena, a i uticaj okoline ;), ali zašto to vezuješ za Crnogorce? Nije valjda šljam samo među njima? Ajde budi iskren: jel' ti mrziš Crnogorce po definiciji? > Zajedničko svima njima, a i vama, crnogorskim sezamovcima > (sezamovskim Crnogorcima?;), je busanje u grudi sa tom > crnogorštinom i vikanje 'čast, čest'. Ko se busao u grudi i pominjao čast? Ali kad si već pomenuo, to je jedna od najvećih svetinja kod Crnogoraca, koliko god se ti rugao. Ako neko ne može da shvati i prihvati, nije naš problem. > Daklem, ja Crnogorca kakvog vi pominjete nisam sreo, mada sam > čuo da postoji. Ako neko od vas zna kog, neka me uputi da ga i > ja vidim. Maliciozno... Nadam se da nisi mislio ono što si napisao. I zato ovo neću da komentarišem.
enciklopedija.81 novim, -> #80, mitcho
"> Zajedničko svima njima, a i vama, crnogorskim sezamovcima "> (sezamovskim Crnogorcima?;), je busanje u grudi sa tom "> crnogorštinom i vikanje 'čast, čest'. " Ko se busao u grudi i pominjao čast? Ali kad si već pomenuo, to je " jedna od najvećih svetinja kod Crnogoraca, koliko god se ti rugao. Ako " neko ne može da shvati i prihvati, nije naš problem. Misliš da shvatimo onu časnu pljačku Dubrovnika od pre dve i po godine? ;> - žasti ima/nema svuda, nije samo recept Montenegra; ako je to Montenegru problem da shvati i prihvati, njegov problem. Nije problem Crnogorac u Crnoj Gori, već Crnogorac koji zadržava svoje klanovske običaje tamo gde više nema klanova - u urbanoj Srbiji, na primer, laktajući se na svaki način (i bez časti, naravno), da se najčešće uz pomoć lokalne bagre (koje ima svuda, naravno, kao i časti) domogne do moći, vlasti, potiskujući - svojim plemenskim vezama, da ponovim - one koji bi bili od njega sposobniji. I onda to hoće da proda kao - čast, čojstvo, ili neki drugi trtmrt. Dakle: svaka čast Crnogorcu bilo gde, naročito u Crnoj Gori, sve dok se ponaša civilizovano. Sa svojom naci-mitologijom inače su postali dosadni (kao i drugi na ovom malom prostoru, gde već ima više "nacija" nego ljudi.)
enciklopedija.82 zqusovac, -> #78, vitez.koja
> nekog direktora, Crnogorca, i vice mu "Strikooo!", a ovaj vadi A3 > papir sa porodicnim stablom i kaze "Ajde, nadi se". Kakav A3 :) Moje je jedva stalo na A1 (radjen u AutoCad-u). poz, zq
enciklopedija.83 vitez.koja, -> #80, mitcho
#=> Da ne kvotiram sve; svodi se na to da su Crnogorci šljam #=> ljudski. Veliki broj Crnogoraca sa kojima sam se ja sreo (rekoh već gde sve) ne zaslužuje nikakve pohvale. To sam jasno rekao, nemoj da izvrćeš i uopštavaš moje reči. #=> budi iskren: jel' ti mrziš Crnogorce po definiciji? Ne. Samo shvati da se ta vaša (plemenska) povezanost mnogima ovde popela na vrh glave. Da li znaš, na primer, da su Crnogorci direktori u 61 od 73 beogradske srednje škole ? Da je najmanje 50% profesora moje (bivše) škole crnogorskog porekla, a direktor je takođe Crnogorac. I tako dalje, i tako dalje... slučajno sam upućen u problematiku nekih srednjih škola sa direktorima (Crnogorcima), pa mogu da ti ređam primere do sutra. Meni _lično_ crnogorski narod nije nešto skrivio (što bi rekao ilazarevic;), tako da celu ovu diskusiju uopšte ne shvatam lično. Pošto vidim da ti sve ovo shvataš veoma lično, da si se možda i našao uvređen nečim što sam napisao, koristim priliku da ti se izvinim. I tebi i tebi sličnima ;))) (šalim se).
enciklopedija.84 mitcho, -> #81, novim
> "> Zajedničko svima njima, a i vama, crnogorskim sezamovcima > "> (sezamovskim Crnogorcima?;), je busanje u grudi sa tom > "> crnogorštinom i vikanje 'čast, čest'. > > " Ko se busao u grudi i pominjao čast? Ali kad si već pomenuo, > to je " jedna od najvećih svetinja kod Crnogoraca, koliko god > se ti rugao. Ako " neko ne može da shvati i prihvati, nije naš > problem. > > Misliš da shvatimo onu časnu pljačku Dubrovnika od pre dve i po E ovo je već prenisko! Sad sam se razbesneo... 1,2,3,...,10. Odakle sad iskopa Dubrovnik? PRVO, na Dubrovnik su Crnogorce poslali Srbi, tj. Srpska politika. I to da se bore za njihove interese jer je Užički bataljon (ili već koja li formacija) *pobegao* sa lica mesta, čim se zapucalo. Tamo su pošli mnogi nedužni momci koji su dobili poziv za vojnu vežbu i morali su da se odazovu, a mnogi nisu ni znali gde idu dok nisu stigli. Da ne pominjem medijsku kampanju koja je to pratila iz Beograda. DRUGO, pljačke je bilo, ali su pljačkali malobrojni koji su sa tom namerom i pošli. I zašto to pripisuješ Crnogorcima u globalu. Mnogi od tih pljačkaša i nisu bili Crnogorci. A da je Dubrovnik sramota, sramota je. Ne samo zbog pljačke već zbog mnogo čega što se tamo dešavalo. A ko kaže da nema ljudi koji će pogaziti i nejveće svetinje? Ovde se ljudi često kunu sa "časti mi...". Jer ovde čast mnogo znači. To sam ranije hteo da kažem. > godine? ;> - žasti ima/nema svuda, nije samo recept Montenegra; Pa ko je, pobogu, to sporio??? > urbanoj Srbiji, na primer, laktajući se na svaki način (i bez Ne bih da budem maliciozan, ali po čemu je Srbija urbana a Crna Gora nije? > čast, čojstvo, ili neki drugi trtmrt. Tebi je čast i čojstvo - trtmrt? Nećemo se mi nikad oko ovoga razumeti. Da se nešto razumemo. Ja sam novi na sezamu (od početka ovog meseca), pa neznam da li ovakva rasprava ima duže korene. Ali za mene je ona počela uvredljivim i malicioznim porukama, iz kojih izvire mržnja ili bar odbojnost prema Crnogorcima. žak i prema "sezamovskim Crnogorcima". U jednom reply-u meni, eno ga na početku ove poruke, kaže se da se busamo u grudi i vičemo "čast, čest". Do tada čast nisam ni pomenuo, a nisam se ni busao... A bilo mi je krivo, moram da priznam, kad sam pročitao poruke wizarda (trenerke, patike, zlato...) i vitez.koje (da li se sezamovski Crnogorci javljaju sa katuna ili ispod planine). Ali mi nije palo na pamet da odgovaram još većom malicioznošću. Meni ovo sve više liči na svađu, a tu ne želim da učestvujem. Volim argumentovanu raspravu, ali svađu ne. A u ovoj "problematci" nema mnogo argumenata. Više se radi o osećanjima, tradiciji, shvatanjima, merilima vrednosti i drugim aspektima koji spadaju i u domen iracionalnog. I za kraj nešto indikativno: kad neko u Beogradu progovori ijekavski odmah ga mrko pogledaju i pitaju "odakle si?". Ja, kao što vidiš, govorim ekavski i niko me ne pita odakle sam (mislim na ljude koji me lično ne poznaju). Ovde nije važno odakle si, već kakav si čovek. P.S. Stanujem u Podgorici.
enciklopedija.85 zqusovac, -> #81, novim
> Mislis da shvatimo onu casnu pljacku Dubrovnika od pre dve i po > godine? ;> - Casti ima/nema svuda, nije samo recept Montenegra; ako je Ohoho, ekspert za kukavicja jaja rides again. Ne zelim da 'branim Crnogorce' niti da 'napadam Srbe', ali nesto mi se ne cini ni da je tvoja nacija nesto casno ili principijelno postupila u ovom ratu. Ako ti ovo nije dovoljno, mogu da ti navedem primere, reci. Da su Crnogorci pojeli g* u tom ratu, a posebno na Dubrovniku - jesu. I to ce ih jako dugo pratiti, cega su vec svesni. Ali, iskreno receno, crnogorsko ratovanje 91 zasluzuje malo socio-etnoloske analize. Tradicionalno najsvetija duznost Crnogorca je zastita casti i domovine. Manje-vise tim redosledom. Uz to je vezana i cinjenica da su u Crnoj Gori predstavnici vlasti birani na osnovu odredjenih zasluga, ukljucujuci i vladare. Dakle, nekakav para-demokratski sistem je postojao na svim nivoima, i to je dovelo do vere u nepogresivost namere vladara. Sve zajedno vodi uslovljenom ponasanju: kada Crnogorca pozovu na 'odbranu domovine' ide se bez mnogo razmisljanja. (U izvesnoj meri ovaj model ponasanja poceo je da se razvija u Srbiji od sredine 19. veka). Ponasnje Crnogoraca na Dubrovniku logicna je posledica rascepa u drustvenoj strukturi do kojeg dovodi svest o tradicionalnom ponasanju u ratnoj situaciji i uvodjenje modela ponasanja zasnovanog na zapadnoevropskom-potrosackom-'de-klanizovanom'-delimicno urbanizovanom modelu. U samoj Crnoj Gori operacija Dubrovnik je kriticki preispitivana (nazalost ne u dovoljnoj meri) od samog pocetka. Sve te dileme dovele su do povlacenja jedinica iz C.G. sa Banije - tu je uticaj tradicionalne svesti bio presudan i pozitivan, jer se nije videlo jasno moralno opravdanje ratovanja. > Nije problem Crnogorac u Crnoj Gori, vec Crnogorac koji zadrzava svoje > klanovske obicaje tamo gde vise nema klanova - u urbanoj Srbiji, na > primer, laktajuci se na svaki nacin (i bez casti, naravno), da se Ajde, ajde. Sta je 'urbana Srbija'? Srbija u kojoj postoje gradovi? Gradovi sa pseudo-urbanizovanom vecinom koja je ruralne modele samo prenela i delimicno adaptirala. Gradovi turbo-folka. Gradovi nepostojeceg sistema vrednosti. Gradovi bez srednje klase i elita zasnovanih na obrazovanju i opstem drustvenom doprinosu... da ne duzim. Ako u Srbiji i nema klanova, ima veoma dobro ocuvanog sistema klanovskog modela. Samo se to ovde zovu 'zemljaci'. > se ponasa civilizovano. Sa svojom naci-mitologijom inace su postali Jezicka primedba (hint: povreda poslovnika ;> ). Naci-mitologija je u originalu valjda Nazi-... Mislio si na nacionalnu mitologiju? poz, zq
enciklopedija.86 zqusovac, -> #83, vitez.koja
> Ne. Samo shvati da se ta vasa (plemenska) povezanost mnogima ovde > popela na vrh glave. Da li znas, na primer, da su Crnogorci > direktori u 61 od 73 beogradske srednje skole ? Da je najmanje Interesntno. Da li bi nekako moglo da se dodje do tih podataka, vec vidim dobar text ;) poz, zq
enciklopedija.87 alien, -> #81, novim
[] Nije problem Crnogorac u Crnoj Gori, već Crnogorac koji zadržava svoje [] klanovske običaje tamo gde više nema klanova - u urbanoj Srbiji, na [] primer, laktajući se na svaki način (i bez časti, naravno), da se [] najčešće uz pomoć lokalne bagre (koje ima svuda, naravno, kao i časti) [] domogne do moći, vlasti, potiskujući - svojim plemenskim vezama, Nije problem ni Crnogorac ni bilo ko drugi koji zadržava svoje plemenske običaje, nego je problem (socijalistički) sistem koji takve feudalističke principe omogućava i podstiče. [] da ponovim - one koji bi bili od njega sposobniji. ------- Ne može se smatrati sposobnijim čovekom onaj kome je uslov sposobnosti 'kad bi bilo...' jer postoji i nešto što se zove sposobnost prilagođavanja. U postojećim uslovima su se Crnogorci (u proseku) bolje snašli. Da li je to zbog tradicije ili zbog veće sposobnosti prilagođavanja pravilima igre je manje-više nebitno. Očigledno je da su tako određene poslove ili vlast dobijali i radno nesposobniji ljudi i tako nešto bi u normalnim tržišnim uslovima kapitalističkog društva bilo vrlo brzo kažnjeno.
enciklopedija.88 wizard, -> #74, mitcho
> A kakva je sredina kad im ti isti Crnogorci "kroje kapu"? Okupirana.
enciklopedija.89 wizard, -> #75, vitez.koja
> To je stvar koju je jako lepo znati. Njena vrednost se završava > na toj "lepoti znanja". Nadmenost i gledanje sa visine na ljude > "koji ne znaju svoje poreklo dalje od pradede", sa druge strane, > predstavlja deo fašizama - arijevci do četvrtog kolena i tako to. Osim toga, rodoslove najčešće imaju potrebu da potežu oni koji sami nemaju ničim svojim da se pohvale, pa računaju na to da će tuđe poštovanje da steknu pozivanjem na nekog uglednog pretka ili poreklo.
enciklopedija.90 wizard, -> #78, vitez.koja
> Kad malo bolje razmislim, ja u životu nisam sreo pravog > Crnogorca. Sretao sam ih gomile u Beogradu, i to je mahom > šljam ljudski (uz retke izuzetke); ima i mojih školskih drugova, > i lokalnih piljara, i 'jakih momaka', i direktora, ali reč 'šljam' > ih sve obuhvata. To je i osnovni problem. U narodu Crne Gore očigledno zbog izolovanosti, specifične istorije ili čega već (da se ne upuštamo sad), nije običaj da se vaspitanjem usađuju moralne norme, osećaj za poštenje, čestitost, poštovanje drugih, otvorenost (open minded crnOgorac?), liberalizam... već samo običan animalistički nagon za održanje i bahata sebičnost. Nisu u stanju ništa da stvore, samo da otmu i prisvoje. I to ne zbog toga što nisu predodređeni za to (izuzeci to pokazuju), već zbog vaspitanja, predrasuda... Retko ko će, na primer, tamo zameriti nekome što je, bilo kao ministar ili pandur ili običan kriminalac ukrao pare ili nekoga, na bilo koji način, likvidirao. To se smatra uspehom i taj se čak više poštuje zbog toga. Te osobine se očitiju i u ulozi koju je veliki broj dotičnih masovno odigrao u održanju komunističkog režima do sada, a i po "zanimanjima" kojima se danas najčešće bave. Sutra da dođe sledeći tiranin, opet će se oni najlakšei i prvi prilagoditi. Naravno, nadam se da je jasno da se ovo ne odnosi na sve ljude iz Crne Gore. Interesantno je, pak, primetiti da upravo taj najsiroviji i najprazniji sloj najviše insistira na nekoj svojoj etničkoj posebnosti, dok je veoma teško naći nekog obrazovanog, samosvesnog i neopterećenog crnogorca koji bi pokušavao da negira činjenicu da je pripadnik srpske nacije. Lokalizam i lokal-patriotizam nisu osobine velikih ljudi. > Zajedničko svima njima, a i vama, crnogorskim sezamovcima > (sezamovskim Crnogorcima?;), je busanje u grudi sa tom > crnogorštinom i vikanje 'čast, čest'. Da je ti pojedini zaista i imaju, ne bi morali stalno da je potenciraju.
enciklopedija.91 wizard, -> #76, ilazarevic
> Wiz je počeo da vređa Crnogorce iz meni nepoznatog razloga. Ukazivanje na činjenice može biti neprijatno, ali mislim da se to ne može nazvati vređanjem. Na svesnim crnogorcima je da svome narodu pomognu na pravi način, a ne da ga brane u njegovoj zaostalosti i primitivizmu. I mi odavde možemo da pomognemo, i čim ode ova avet sa vlasti vrlo brzo će stvari da dođu na svoje mesto. :) > PS. Mogao sam da ti odgovorim i ovako: "Da li si tek pomuzao krave, ili > nosiš laptop u njivu?". Ipak, nisam. I ne treba, ne verujem da iko razuman može da nekoga osuđuje zato što se bavi poljoprivredom. U tome uopšte nije problem. > PPS. Šta vi ljudi imate toliko protiv Crnogoraca? Je li tebi lično > crnogorski narod nešto loše uradio? Narod ne. Crnogorci - da. Da nije bilo mnogih od njih (zaključno sa ovim pretposlednjim) verovatno bi i ti i ja danas živeli u normalnoj demokratskoj državi. (I ne bi se "mi Srbi", kako ti reče pre neki dan, međusobno pobili ;)) A ako krivica naroda postoji kao kategorija, onda je narod kriv što je "ižnjedrio" takve moralne nakaze. > PPPS. Kad turbo-Srbi kažu da mrze sve Hrvate, digne se buka (što je > normalno). Kad neko mrzi sve Crnogorce, ne diže se buka. Ja to zovem > licemerje. A neko zloban bi možda primetio da je to zbog toga što veliki broj Srba nema ili nije imao neposrednih kontakata sa Hrvatima, a crnogorce svi veoma dobro znaju. ;))
enciklopedija.92 novim, -> #85, zqusovac
" Ne zelim da 'branim Crnogorce' niti da 'napadam Srbe', ali nesto mi se " ne cini ni da je tvoja nacija nesto casno ili principijelno postupila u " ovom ratu. Ako ti ovo nije dovoljno, mogu da ti navedem primere, reci. Socio-psiho-etno-istorio-mito-i-ostale-grafije relativizovaće i crnogorski pohod na Dubrovnik, kao što mogu relativizovati i ostale - srpske, hrvatske, muslimanske, slovenačke - zločine. Nisam naročiti pristalica toga. To što pišeš u odbranu Crnogoraca (za slučaj pod Dubrovnikom) može uraditi i svaki inteligentniji srpski nacionalista za svoje pleme (u više slučajeva). - Nije nego. ;) Sve što sam hteo da pokažem jeste: - nacija (Srbi, Crnogorci, Hutu ili već šta hoćeš) nije ništa homogeno; čast nije rezervisana ni za koga posebno, niti nekome drugome poreknuta; - crnogorske mitologeme o časti jesu mitologeme, zgodno ih slušati uz vino, ali ne više od toga; život ih poriče, a naročito su tanka priča kad treba da pokriju nasilje (laktašenje po Srbiji, na primer, koje je na žalost činjenica). " Jezicka primedba (hint: povreda poslovnika ;> ). Naci-mitologija je u " originalu valjda Nazi-... Mislio si na nacionalnu mitologiju? Original (nemački) ima svoj original u latinskom. Preferiram uvek onaj prvi, obuhvatniji original, a pišem ga kako ga čitamo. Ne vidim da nije jasan. Ako nije, evo: mislio sam na nacionalnu mitologiju koja se, politički instrumentalizovana, pretvara u nacionalističku, i kod ekstrema postaje jedan od oblika nacizma.
enciklopedija.93 novim, -> #87, alien
" Ne može se smatrati sposobnijim čovekom onaj kome je uslov " sposobnosti 'kad bi bilo...' jer postoji i nešto što se zove " sposobnost prilagođavanja. Nešto si u svađi s logikom i značenjem. Sposobnost uključuje u sebe mogućnost (kondicional). Takođe, govorio sam o violentnosti sasvim jasno, a prilagođavanje pod prisilom ne spada u krug civilizovanih modela. - Opet imaš problema s čitanjem?
enciklopedija.94 ilazarevic, -> #79, vitez.koja
> Ja sam suviše malobrojan da bih stupao u bilo kakve lične odnose > sa narodima. Ali si dovoljno brojan da vređaš čitave narode.
enciklopedija.95 ilazarevic, -> #78, vitez.koja
> neke 'Biće bolje' serije RTSa, kada mladi Crnogorac dolazi kod > nekog direktora, Crnogorca, i viče mu "Strikooo!", a ovaj vadi A3 > papir sa porodičnim stablom i kaže "Ajde, nađi se". Vidiš, ja prezirem takve ljude, bez obzira da li su Crnogorci ili nisu. Ti zbog jednog broja takvih Crnogoraca prezireš sve Crnogorce.
enciklopedija.96 zqusovac, -> #92, novim
> Socio-psiho-etno-istorio-mito-i-ostale-grafije relativizovace i > crnogorski pohod na Dubrovnik, kao sto mogu relativizovati i ostale - Nisam nista relativizovao. Izneo sam jasan stav o 'oslobadjanju' i 'gradjenju jos lepseg i starijeg' Dubrovnika. > pristalica toga. To sto pises u odbranu Crnogoraca (za slucaj pod > Dubrovnikom) moze uraditi i svaki inteligentniji srpski nacionalista > za svoje pleme (u vise slucajeva). - Nije nego. ;) Sve sto sam hteo Vidi gore. Apologetiku nacionalizma i rata prepustam drugima. > - nacija (Srbi, Crnogorci, Hutu ili vec sta hoces) nije nista > homogeno; cast nije rezervisana ni za koga posebno, niti nekome > drugome poreknuta; > - crnogorske mitologeme o casti jesu mitologeme, zgodno ih slusati > uz vino, ali ne vise od toga; zivot ih porice, a narocito su tanka > prica kad treba da pokriju nasilje (laktasenje po Srbiji, na > primer, koje je na zalost cinjenica). Za naciju se slazem, ali nappominjem da uporno ovde provlacis tezu da se (po Srbiji) laktase samo Crnogorci. Nije nego. poz, zq
enciklopedija.98 mitcho, -> #83, vitez.koja
> Veliki broj Crnogoraca sa kojima sam se ja sreo (rekoh već gde > sve) ne zaslužuje nikakve pohvale. To sam jasno rekao, nemoj da > izvrćeš i uopštavaš moje reči. Dobro sad, neću da cepidlačim, ali pominjao si primorje, Lovćen, i veliki broj "grupacija", pa je to za mene bilo dovoljno opšte. > Ne. Samo shvati da se ta vaša (plemenska) povezanost mnogima > ovde popela na vrh glave. Da li znaš, na primer, da su To verujem i mogu da razumem. I to je dobar povod da se prave vicevi na račun toga, ali nije u redu da se čitava nacija (ili njen veći deo) proglašava za šljam. > Crnogorci direktori u 61 od 73 beogradske srednje škole ? Da je > najmanje 50% profesora moje (bivše) škole crnogorskog porekla, > a direktor je takođe Crnogorac. I tako dalje, i tako dalje... I predsednik republike, i bivši premijer a sada predsednik veća građana u SS, i tako dalje... Doduše, oni se deklarišu kao Srbi, ali su crnogorskog porekla. I ne samo u školama i na funkcijama, direktori mnogih preduzeća su Crnogorci. I to može nekome da smeta. Ali protiv toga se borite sposobnošću a ne bacanjem drvlja i kamenja na Crnogorce. I to još u globalu... > lično. Pošto vidim da ti sve ovo shvataš veoma lično, da si se > možda i našao uvređen nečim što sam napisao, koristim priliku > da ti se izvinim. I tebi i tebi sličnima ;))) (šalim se). OK. Izvinjenje se prihvata. :))) I pored šale. ;)))
enciklopedija.99 dcolak, -> #94, ilazarevic
│> Ja sam suviše malobrojan da bih stupao u bilo kakve lične odnose │> sa narodima. │ │ Ali si dovoljno brojan da vređaš čitave narode. Ne vređa on ni jedan narod. To čine ljudi sa kojima je Koja bio u kontaktu a koji su bili višlji od najviših nebeskih ;) Sledge DAMMIR!
enciklopedija.100 novim, -> #96, zqusovac
" Za naciju se slazem, ali nappominjem da uporno ovde provlacis tezu da " se (po Srbiji) laktase samo Crnogorci. Nije nego. Ne, nikako, to je tvoje vrlo slobodno tumačenje. Rade to i onI s drugIjeh brda. Samo ovI s ovIjeh (C.G.) jesu šampioni u tome. ;)
enciklopedija.101 mitcho, -> #88, wizard
>> A kakva je sredina kad im ti isti Crnogorci "kroje kapu"? > > Okupirana. :)))))))))))))) Pa kako to šaka Crnogoraca okupira toliku zemlju?
enciklopedija.102 mitcho, -> #90, wizard
> To je i osnovni problem. U narodu Crne Gore očigledno zbog > izolovanosti, specifične istorije ili čega već (da se ne > upuštamo sad), nije običaj da se vaspitanjem usađuju moralne > norme, osećaj za poštenje, čestitost, poštovanje drugih, > otvorenost (open minded crnOgorac?), liberalizam... već samo > običan animalistički nagon za održanje i bahata sebičnost. Nisu Koji si ti stručnjak za Crnogorce, bog te vid'o! ;>>>>> žak se i u običaje razumeš!? Da mi je neko pričao da ću ovako nešto pročitati na Sezamu, rek'o bi mu da je lud. Izvini, ali imam suviše godina da bih se spuštao na ovaj nivo diskusije i udarao utuk na utuk, ali i suviše sam mlad da bi mi na ovako nešto krv ostala hladna. Zato ću samo reći sledeće: pročitaj, časti ti, opet ovo gore što si napisao, pa porazmisli o tome, a onda vidi da li si ti (sa svojim vaspitanjem) trebao to da napišeš, pa sve da si i u pravu! > u stanju ništa da stvore, samo da otmu i prisvoje. I to ne zbog > toga što nisu predodređeni za to (izuzeci to pokazuju), već > zbog vaspitanja, predrasuda... Retko ko će, na primer, tamo > zameriti nekome što je, bilo kao ministar ili pandur ili običan > kriminalac ukrao pare ili nekoga, na bilo koji način, > likvidirao. To se smatra uspehom i taj se čak više poštuje zbog > toga. Ko te ovo slagao? Ili si možda video na crtanom filmu? Ma ti nemaš pojma o Crnogorcima i njihovim merilima vrednosti. Što nije ni čudo, jer verovatno nisi proučavao njihove običaje, tradiciju, istoriju, kulturu, psihologiju ili neki drugi segment na osnovu kojeg bi mogao reći da ih "poznaješ". Za tvoju informaciju, trenutno se vodi sudski proces jednom bivšem ministru u CG vladi (odmah je smenjen), za koga se SUMNJA da je napravio JEDNU malverzaciju (oko kupovine neke stočne hrane). Takođe se vodi proces (već su suspendovani) protiv kompletne milicijske posade sa Božaja (granični prelaz sa Albanijom) zato što se sumnja da su uzimali "porez" u gorivu. Tim ljudima je veća kazna prezir koji će doživeti (najviše od onih koji ih poznaju - rođaka i prijatelja) nego eventualna sudska kazna. Ona prođe, a ono prvo malo (mnogo) teže. > svojoj etničkoj posebnosti, dok je veoma teško naći nekog > obrazovanog, samosvesnog i neopterećenog crnogorca koji bi > pokušavao da negira činjenicu da je pripadnik srpske nacije. Koliko imaš godina? Ili si suviše mlad ili si pobegao sa časa kad se učilo da se Crnogorac piše sa veliko C. ;> A što se tiče pomenutih teškoća, ako je pripadnik srpske nacije onda je on Srbin (eventualno crnogorskog porekla). A Crnogorac je pripadnik crnogorske nacije. I ima dosta obrazovanih, samosvesnih i neopterećenih Crnogoraca. :))