CIVIL.7

07 Jul 1994 - 26 Oct 1994

Topics

  1. filozofija (10)
  2. religija (682)
  3. istorija (7)
  4. nauka (193)
  5. umetnost (17)
  6. knjizevnost (81)
  7. film (680)
  8. muzika (1963)
  9. o.jeziku (165)
  10. oko.sveta (312)
  11. enciklopedija (192)
  12. skola (49)
  13. licni.stav (255)
  14. cyber.culture (208)
  15. savet (102)

Messages - enciklopedija

enciklopedija.2 balinda,
DRAGOMIR PROTIĆ poručnik Rođen je 1877. godine. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu. Kao dobrovoljac prelazi sa svojom četom srpsko-tursku granicu i na teritoriji Stare Srbije i Makedonije vodi borbu sa turskim okupatorom. Poginuo je hrabro se boreći protiv znatno brojnih Turaka, kod Tabanovca 31. marta 1905. godine.
enciklopedija.3 balinda,
ALEKSIJE VEZILIĆ književnik Rođen je 1753. godine u Keru (Bačka). Učitelj latinskog i nemačkog jezika u Sremskim Karlovcima, školski nadzornik u Erdelju. Napisao je više spevova na crkvenosrpskom jeziku, od kojih je najpoznatiji Kratkoe napisanie v spokojnoj žizni. Umro je u Novom Sadu 12. januara 1792. godine.
enciklopedija.4 balinda,
RISTA VUKANOVIĆ slikar Rođen je 3. aprila 1873. godine u Busovini (Hercegovina). Studirao je slikarstvo u Petrogradu i Minhenu. Jedan je od osnivača Umetničke škole u Beogradu i umetničke grupe "Lada". Slikao je istorijske likove i kompozicije. Glavna su mu dela: Guslar, Dahije, Seča knezova i Autoportret. Umro je u Parizu 7. januara 1918. godine.
enciklopedija.5 balinda,
SAVA PETROVIĆ botaničar Rođen je 13. januara 1839. godine u Šapcu. Medicinu je studirao u Parizu. Lekar i botaničar, član Srpskog učenog društva. Lični lekar kralja Milana Obrenovića. Posebno je proučavao floru okoline Niša, o čemu je objavio dve knjige. Sarađivao je sa J. Pančićem i opisao nekoliko novih vrsta za nauku. Poznata je i njegova knjiga Lekovito bilje u Srbiji. Umro je u Beogradu 20. januara 1889. godine.
enciklopedija.6 balinda,
BAJO PIVLJANIN NIKOLIĆ harambaša Rođen je oko 1630. godine u Pivi (Crna Gora). Koja čuvar Boke Kotorske od Turaka pominje se u mletačkim izvorima (1669) i zato od Mletaka (Venecije) dobija posebnu nagradu. Istakao se u više bojeva protiv Turaka, što je opevano i u narodnim pesmama, a i Njegoš ga slavi u Gorskom vijencu. Poginuo je, boreći se hrabro sa Turcima, na Vrtijelji, brdu blizu Cetinja, 1685. godine.
enciklopedija.7 balinda,
ANA KONSTANTINOVIĆ OBRENOVIĆ književnik Rođena je 1821. godine. Prva žena književnik u oslobođenoj Srbiji. Kći Jevrema Obrenovića. Već u najranijoj mladosti objavila je prevode pripovedaka sa nemačkog. Poznata je njena zbirka pripovedaka Naravoučitelne povesti. Umrla je 1868. godine.
enciklopedija.8 balinda,
MITA NEŠKOVIĆ pedagog Rođen je 7. novembra 1846. godine u Novom Sadu. Učitelj, školski nadzornik, jedan od najvećih srpskih pedagoga svog vremena. Organizovao je srpsko učiteljstvo, pokrenuo je u Zemunu list Učitelj, a izdavao je i časopise Nova škola i Novi vaspitač. Objavio je: Zbirku pedagoških radova, Roditelji i škola, O besadama, Uzroci i posledice francuske revolucije i veći broj školskih udžbenika. Umro je u Zagrebu 10. maja 1907. godine.
enciklopedija.9 balinda,
RAŠA MILOŠEVIĆ političar Rođen je 6. jula 1851. godine u Aleksincu. Studirao je tehniku u Beogradu i hemijsku tehnologiju u Petrogradu. Jedan od prvaka Radikalne stranke u Srbiji, osuđen na smrt za organizaciju i učešće u Timočkoj buni, ali je kasnije pomilovan. Ministar privrede Srbije (1893-1894), direktor Srpskog brodarskog društva, upravnik Državnih monopola. Objavio je više članaka u Samoupravi, pisao udžbenike hemije i prevodio ekonomsku literaturu sa ruskog jezika. Napisao je knjigu Timočka buna, te Uspomene i dr. Umro je u Beogradu 15. januara 1939. godine.
enciklopedija.10 balinda,
JANKO KATIĆ vojvoda Rođen je oko 1760. godine u Rogači (pod Kosmajem). Ratovao je kao buljubaša pod Hadži Mustafa-pašom, protiv janičara Pazvan-Oglua. Pri dizanju Prvog srpskog ustanka protiv Turaka bio je uz Karađorđa od koga se nije odvajao. Vojvoda i knez Turijske knežine (1804). Učestvovao je u svim bojevima, a naročito se istakao pri osvajnju Požarevca i Smedereva i u boju na Karanovcu. Poginuo je u Mesaricama, ubio ga je na prevaru jedan stari Turčin, u julu 1806. godine.
enciklopedija.11 balinda,
PETAR KOVAžEVIĆ dobrotvor Rođen je 19. avgusta 1793. godine u Mostaru. Narodni prosvetni dobrotvor. Umro je u Šibeniku 1. jula 1884. godine.
enciklopedija.12 balinda,
LJUBOMIR MARIĆ general Rođen je 16. januara 1878. godine u Galoviću. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu. Učestvovao je u balkanskim ratovima. U Prvom svetskom ratu je načelnik štaba divizije, a posle rata je komandant armijske oblasti i načelnik štaba Glavnog generalštaba jugoslovenske vojske. Ministar vojske i mornarice (1936-1938). Plodan vojni pisac. Pored članaka i rasprava o ratnoj veštini objavio je i knjigu Strategija. Umro je u Beogradu 11. avgusta 1961. godine.
enciklopedija.13 balinda,
ALEKSANDAR KOSTIĆ lekar Rođen je 6. marta 1893. godine u Beogradu. Studirao je medicinu u Nansiju i Strazburu. Profesor histologije i embriologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Urednik u više časopisa, pisac brojnih članaka i studija, prevodilac. Posvetio se posebno problemima polnog života. Pored više udžbenika (Osnovi normalne histologije, Embriologija i dr.) objavio jei: Polni život čoveka, Seksualno u srpskoj narodnoj poeziji, Higijena braka itd. Umro je u Beogradu 19. januara 1983. godine.
enciklopedija.14 balinda,
JANKO VUKOTIĆ general Rođen je 18. februara 1866. godine u ževu (Crna Gora). Vojne škole je završio u Italiji. U Prvom balkanskom ratu (1912-1913) komandovao je na srpskom frontu protiv Bugara crnogorskom divizijom. U Prvom svetskom ratu je načelnik štaba crnogorske Vrhovne komande, a jedno vreme je interniran. Umro je u Beogradu 14. februara 1927. godine.
enciklopedija.15 balinda,
JAKOV čIVANOVIĆ državnik Rođen je 18. februara 1808. godine u Obrežu (Srem). Studirao je i doktorirao u Pešti. Direktor Kneževske kancelarije. Jedan od organizatora srpskog ustanka u Vojvodini protiv Mađara, sekretar Glavnog odbora u Karlovcima (1848-1849). Jedno vreme pomoćnik ministra pravde i prosvete u Srbiji. Protivnik Vukove jezičke reforme. Umro je u Beogradu 9. septembra 1861. godine.
enciklopedija.16 balinda,
SIMEON ZORIĆ general Rođen je 1743. godine. Srbin, general ruske vojske, koji se borio hrabro u sedmogodišnjem ratu i ratovima protiv Turaka, istakavši se hrabrošću, što ga je dovelo u vrh ruske vojne hijerarhije. Dobrotvor Srba (pomogao je i Dositeju Obradoviću). Umro je u Šklovu 6. novembra 1799. godine.
enciklopedija.17 balinda,
MIODRAG IBROVAC romanist Rođen je 24. avgusta 1885. godine u Gornjem Milanovcu. Doktorirao je u Parizu. Profesor na Univerzitetu u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Književni istoričar, esejist i prevodilac. Objavio je na francuskom antologiju jugoslovenske poezije i studiju o životu i radu Eredije, kao i više studija u našim i inostranim časopisima. Glavna su mu dela: Kopitar i Francuzi i Klod Foriel i evropska sudbina grčke i srpske narodne poezije. Umro je u Beogradu 21. juna 1973. godine.
enciklopedija.18 balinda,
JOLE PILETIĆ serdar Rođen je 1814. godine u Zavali (Piperi). Vojskovođa i jedan od najvećih junaka Crne Gore, doglavnik i savetnik vladike Petra II, kneza Danila i kneza Nikole I. Opevan u narodnoj pesmi "Što si setan, serdar Jole". Umro je u Nišu 5. januara 1900. godine.
enciklopedija.19 balinda,
JOVICA ILIĆ sveštenik Rođen je 1792. godine u Banja Luci. Vođa tzv. "Pop-Jovanove bune" u Bosni (1834). Sa odredom od 600 ljudi potukao je turske snage, ali je u sledećem žestokom boju kod sela Podnovlja bio poražen. Teško ranjen povlači se sa preostalim borcima u planinu Vučjak, odakle se više nikad nije javio.
enciklopedija.20 balinda,
DAVID JAKŠIĆ vojvoda Rođen je oko 1420. godine. Sin vojvode Jakše, vlastelin Đorđa Brankovića. Posle pada Smedereva (1459) prebegao je ispred Turaka u Ugarsku, gde se ističe sa svojih 1.200 srpskih ratnika u borbama koje vodi ugarski kralj Matija. Za usluge je dobio veliko vlastelinstvo na Morišu. Umro je 1486. godine.
enciklopedija.21 balinda,
MIRKO (UROŠ) KOROLIJA književnik Rođen je 9. septembra 1886. godine u Kistanju (kod Knina). Posle gimnazije, studirao je pravne nauke u Zagrebu, Beču i Pragu, gde je i doktorirao. Pisao je pesme i drame, a pripada srpskoj poeziji modernističkog izraza. Značajne su njegove pesničke knjige Pesme i Nove pesme, kao i drame Zidanje Skadra i Jugana, vila najmlađa. Umro je u Šibeniku 10. jula 1934. godine.
enciklopedija.22 balinda,
DIMITRIJE NEŠIĆ matematičar Rođen je 8. oktobra 1836. godine u Beogradu. Profesor Velike škole u Beogradu, ministar prosvete (1894) i član Srpske kraljevske akademije. Dao je više zapaženih naučnih radova. Pisac je školskih udžbenika. (Trigonometrija, Algebarska analiza). Radio je na uvođenju metarskog sistema u Srbiji. Umro je u Beogradu 26. aprila 1904. godine.
enciklopedija.23 balinda,
MILAN MARINKOVIĆ inženjer Rođen je 3. septembra 1887. godine u Trnavi (kod Đakova). Profesor Univerziteta u Beogradu i Zagrebu. Naučni radnik iz oblasti šumarstva. Napisao je prvu jugoslovensku šumarsko-privrednu geografiju i velik broj dela i studija. Najznačajnije su: Šumarstvo naše države, Privredni značaj lova u Jugoslaviji, Osnovi nauke o upravi šumama i dr. Umro je u Zagrebu 5. avgusta 1951. godine.
enciklopedija.24 balinda,
STEVAN MILENKOVIĆ književnik Rođen je 9. marta 1836. godine u Oršavi. Kao Srbin koji je živeo u Austriji, javlja se u austrijskoj književnosti pod imenom Milonj Stephan (Stephan von Millenkovics). Pisao je lirske pesme i pripovetke. Poznate su mu elegije: "Na grudi", "Izgubljena sreća", "Sa juga" i dr. Umro je u Medlingu (kod Beča) 12. marta 1915. godine.
enciklopedija.25 balinda,
MIODRAG MILETIĆ kapetan Rođen u Nišu 1894. godine. Učestvovao je u Prvom svetskom ratu i istakao se kao avijatičar na Solunskom frontu. Poginuo je na Banjici maja 1944. godine.
enciklopedija.26 balinda,
MLADEN MILOVANOVIĆ vojvoda Rođen je oko 1760. godine u Botunju (kod Kragujevca). Jedan je od vodećih ljudi u Prvom srpskom ustanku. Posle oslobođenja Beograda uz Karađorđa postaje prvi čovek Srbije. Ministar vojni i predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta naroda serbskog (1809). Po odobrenju kneza Miloša vratio se u Srbiju, ali je ubijen u Očkoj Gori (iznad žajetine) 1823. godine.
enciklopedija.27 balinda,
RADIVOJE MILOJKOVIĆ državnik Rođen je 27. decembra 1832. godine u Glogovcu (kod Požarevca). Posle beogradskog Liceja studirao je prava u Hajdelbergu i Parizu. Jedan od najistaknutijih prvaka Liberalne stranke u Srbiji, više puta ministar pravde (1875) i unutrašnjih dela (1876-1878, 1887), čuven po strogosti svoje policije, i predsednik vlade Srbije (1869-1872). Umro je u Beogradu 16. decembra 1888. godine.
enciklopedija.28 balinda,
SAVATIJE MILOŠEVIĆ MILIžEVIĆ vojvoda Rođen je 1876. godine. Velik nacionalni borac, kao mladić odlazi na Kosovo i u Crnu Goru. Vraća se tajno u Beograd i povezuje sa zaverenicima majskog prevrata (1903). Prešao je u Makedoniju i istakao se kao dobrovoljac u borbama protiv Turaka, a naročito u bici na želopeku (1905). Poginuo je u Velikoj Hoči 1905. godine.
enciklopedija.29 balinda,
ĐURA MILUTINOVIĆ guslar Rođen je 1784. godine u Grahovu. Skupljao je po Crnoj Gori, Hercegovini i Srbiji narodne junačke pesme i pevao narodu uz gusle, ali ih je i sam sastavljao. Crnogorski vladika ga šalje kao svog poslanika Karađorđu. Od tada, pa sve do propasti Srbije,održavao je tajno vezu između vladara Srbije i Crne Gore. Prelazi Austriju, a zatim sa Karađorđem odlazi u Rusiju. U Srbiju se vraća 1818. i živi od penzije koju mu daje srpska vlada. Umro je 9. septembra 1844. godine.
enciklopedija.30 balinda,
UROŠ NESTOROVIĆ prosvetar Rođen je 1765. godine u Budimu. Carski nadzornik svih pravoslavnih narodnih škola u Ugarskoj. Osnivač i urednik prvih srpskih novina u Ugarskoj krajem XVIII veka. Umro je u Budimu 1825. godine.
enciklopedija.31 balinda,
MILO MATANOVIĆ general Rođen je 1871. godine na Cetinju. Završio je Vojno učilište u Rusiji. Kao oficir ruski stupio je u crnogorsku vojsku i učestvovao u balkanskim ratovima (1912-1913). Kao komandant Istočnog odreda zauzima Bijelo Polje i Berane (Ivangrad), ističe se kao komandant Sandžačke i Katunske brigade u bici na Bregalnici. Učestvuje u Prvom svetskom ratu kao komandant Sandžačke i Limske divizije. Ministar vojske i predsednik vlade u crnogorskoj izbegličkoj vladi u Italiji (1916-1917). Umro je na Cetinju 12. maja 1955. godine.
enciklopedija.32 balinda,
ĐORĐE NEŠIĆ oftamolog Rođen je 15. juna 1874. godine u Šupcu. Medicinu je studirao u Moskvi. Kao sanitetski pukovnik učestvovao je u svim oslobodilačkim ratovima (1912-1918). Profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka. Objavio je velik broj studija o bolestima i lečenju očiju, na srpskom i stranim jezicima, kao i dva udžbenika za studente medicine. Umro je u Beogradu 24. oktobra 1969. godine.
enciklopedija.33 balinda,
VIKTOR NOVAK istoričar Rođen je 4. februara 1889. godine u Donjoj Stubici. Studirao je i doktorirao u Zagrebu. Profesor u Zagrebu i Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Napisao je veći broj istorijskih i književno-istorijskih studija, a najpoznatija su mu dela: Magnum crimen, Vatikan i Jugoslavija, Latinska paleografija, Antologija jugoslovenske misli i narodnog ujedinjenja i dr. Umro je u Beogradu 1. januara 1977. godine.
enciklopedija.34 balinda,
RISTA ODAVIĆ književnik Rođen je 19. avgusta 1870. godine u Beogradu. Posle gimnazije završio je Veliku školu u Beogradu. Nastavnik, dramaturg, upravnik Državne štamparije i Državne arhive. Uređivao je Novu iskru i Delo. Pisao je pesme, pripovetke, književne i političke članke, a posebno se bavio prevođenjem stihova (Evgenije Onjegin Puškinov, antologija Zvuci ruske lire, Geteov Faust i dr.). Napisao je i dramsku trilogiju Duh naših dedova. Umro je u Beogradu 17. arpila 1932. godine.
enciklopedija.35 balinda,
ANTONIJE ORAŠKOVIĆ oficir Rođen je 7. januara 1829. godine u Dvoru (Hrvatska). Završio je bečku vojnu akademiju i dogurao do čina kapetana. Posle bombardovanja Beograda (1862) prešao je u Srbiju za koju je već radio nekoliko godina. Tvorac je više planova za dizanje ustanka u Bosni i Hercegovini. Dobio je čin pukovnika, a u srpsko-turskim ratovima 1876-78. bio je šef Drinske vojske i komandant Moravske divizije. Bavio se i publicistikom. Umro je u Beogradu 14. decembra 1906. godine.
enciklopedija.36 balinda,
JOSIF PAVIĆEVIĆ arhimandrit Rođen je oko 1780. godine u Rojevićima (Crna Gora). Pokaluđerio se veoma mlad. Bio je starešina manastira Ostrog, gde je otvorio školu za čitanje i pisanje slovenskih knjiga. Kao narodni prosvetitelj i patriota često je zalazio u narod i podsticao ga na otpor protiv Turaka. Predsedavao je svim narodnim skupovima, doprineo je ujedinjenju Crne Gore pod vladikom Petrom I. Bio je duhovni pastir, narodni prosvetitelj i veliki junak koji je predvodio čete protiv turaka. Umro je u dubokoj starosti i sahranjen u manastiru Ostrog.
enciklopedija.37 balinda,
MILOJE PAVLOVIĆ profesor Rođen je 1887. godine. Završio filozofski i pravni fakultet. Profesor i direktor Učiteljske škole u Kragujevcu. Proglašen je za narodnog heroja, jer nije hteo da se odvoji od svih đaka kada je nemački okupator upao u školu i poveo na gubilište njegove učenike. Streljan je sa učenicima od kojih se nije odvajao 21. oktobra 1941. godine.
enciklopedija.38 balinda,
MILAN PIROĆANAC državnik Rođen je 7. januara 1837. godine u Jagodini. Prava je završio u Parizu. Jedan od osnivača Naprednjačke stranke u Srbiji, koja je imala velik upliv na javni život krajem prošlog veka. Ministar više resora i predsednik vlade (1880-1883) u vreme kad je Srbija proglašena kraljevinom, ustanovljena stalna vojska i doneto više značajnih zakona. Napisao je više pravnih i istorijskih studija: Međunarodni položaj Srbije, Naša završna reč i dr. Umro je u Beogradu 1. marta 1897. godine.
enciklopedija.39 balinda,
PAVLE POPOVIĆ književni istoričar Rođen je 4. aprila 1868. godine u Beogradu. Završio je Veliku školu, a jedno vreme proveo je na studijama u čenevi i Parizu. Profesor Univerziteta u Beogradu i član Srpske kraljevske akademije. Napisao je velik broj književno-istorijskih dela: Srpska drama u XIX veku, O Gorskom vijencu, Iz književnosti (4 knjige), Pregled srpske književnosti, Jugoslovenska književnost i dr. Pokrenuo je naučni časopis Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor koji i danas izlazi. Umro je u Beogradu 4. jula 1939. godine.
enciklopedija.40 balinda,
čIVOJIN JURIŠIĆ botaničar Rođen je 11. jula 1863. godine u Crnoj Bari (Mačva). Završio je Veliku školu u Beogradu. Profesor u beogradskoj Gimnaziji i Realki, upravnik Botaničke bašte i jedan od osnivača Srpskog botaničkog društva i Muzeja srpske zemlje. Obrađivao je biljni svet Srbije i prikupljao građu za narodna imena biljaka. Napisao je prve udžbenike za botaniku. Umro je u Beogradu 9. decembra 1921. godine.
enciklopedija.41 balinda,
MARKO MARTINOVIĆ pomorac Rođen je 15. jula 1663. godine u Perastu. Osnivač prve pomorske škole. Osposobljavao je za pomorske oficire plemiće koje je poslao ruski car Petar I. Napisao je više naučnih dela iz pomorstva i brodogradnje. U stihu je opisao opsadu i osvajanje Herceg-Novog 1687. Umro je u Perastu 28. oktobra 1716. godine.
enciklopedija.42 novim,
Ted Nelson: legenda kompjuteristike. Tvorac ideje hypertexta (1965). Autor projekta Xanadu, softverske realizacije iste ideje. Učestvovao, s A. Kejom, u stvaranju SmallTalka. Glavne knjige: "Computer Lib", "Literary Machines", "Biostrategy and Polymind". Profesor na raznim univerzitetima, konsultant u raznim velikim komp. kompanijama, etc. ("Laymen are under the false impression that computing is an exact science. On the contrary. It is a babel of different religions and points of view." _Computer Lib_, 2nd ed., Redmond: Miscrosoft Press, 1987, p. 38).
enciklopedija.43 dikla,
> Ted Nelson: legenda kompjuteristike. Tvorac ideje hypertexta (1965). > Autor projekta Xanadu, softverske realizacije iste ideje. Ucestvovao, Ziv li je ili je nedaj boze .... ;)
enciklopedija.44 novim,
" Ziv li je ili je nedaj boze .... ;) Valjda živ (prema fotki od pre 4 godina sa izdanja jedne njegove knjige, življi nego mnogi drugi. Izgleda kao roker - rokerskije nego Džo Koker - sudeći po spoljašnjem izgledu, naravno. :))
enciklopedija.45 ratman,
Koliko postoji (vecih) Crnogorskih plemena i kako su, kada i gde ta plemena nastajala u proslosti ? Ako neko zna nesto detaljnije, neka napise nesto o tome.
enciklopedija.46 squsovac,
> Koliko postoji (vecih) Crnogorskih plemena i kako su, > kada i gde ta plemena nastajala u proslosti ? > > Ako neko zna nesto detaljnije, neka napise nesto o tome. Svako pleme nastalo je na specifične načine. Gotovo da nema zajedničke osobine. Nastajala su u različita vremena i na razičite načine. Dovoljno slobodno se može reći da je organizacija u "plemena" nastala zbog činjenice da su naselja u Crnoj Gori raštrkana pa su se geografski bliska naselja zbog krvnih i ostalih veza činila celine - "plemena". (za neka od Plemena npr. Njeguše smatra se da su na plemenski način bila organizovana još pre Nemanjićke države). Stanovništvo je organizovano u "plemena" i zbog samoodbrane i unutrašnje samouprave. Takođe se može reći da je stanovništvo bilo organizovano u plemena i zbog nedostatka prave državne vlasti (što je obzirom na geografiju C.G. sasvim normalno). Druga faza organizovanja u plemena nastala je nakon prodora Turaka. Tada su se formirala nova plmena ili su oživela stara. Cvijić je svojevremeno pisao (prepričvam otprilike po sećanju) da je pleme vojna i ekonomska organizacja stvorena (ili obnovljena) u vreme kada je za to nastajala potreba. Pleme (u Crnoj Gori) deli se na brastva (bez jednog "t") koja zahvataju veća i manja naselja. Veća naselja se sastoje od više manjih naselja koja narod zove "selom". Selo se sastoji iz porodica koje mogu biti od istog ili raznih brastava, a zovu ih imenima "kuća", "dom", "familija" ili "ognjište". Takođe se može reći da je stanovništvo bilo organizovano u plemena i zbog nedostatka prave državne vlasti (što je obzirom na geografiju C.G. sasvim normalno). Druga faza organizovanja u plemena nastala je nakon prodora Turaka. Tada su se formirala nova plmena ili su oživela stara. U najkraćem ono što su kasnije bile Nahije u početku su bila velika plemena. Isto tako su neka brastva u određenim uslovima prerastala u plemena. Obično bi najveća porodica u brastvu (ili čak grupi brastava) imala glavnu ulogu pri prerastanju brastva u pleme. Brastva su imala zajedničku Krsnu slavu, ali to uglavnom nije važilo za cela plemena (mada za veći deo većine plemena jeste). Razlog: u plemena je vremenom primano doseljeno stanovništvo, a neka brastva su vremenom prelazila iz plemena u pleme. Pleme je moglo imati zajedničku (plemensku) imovinu (crkve, pašnjake, šume i sl.). Zanimljivo je da su u mnogim plemenima (do istrage poturica) postojala brojna muslimanska (tada se govirilo muhamedanska) brastva. Takođe je zanimljivo da je jedno od najvećih plemena - Cetinjsko bilo i najslabije organizovano. Razlog je upravo veliki broj "muhamedanskih brastava" i neposredna blizina i veliki uticaj crnogorskih vladika kojima je sedište bilo na Cetinju. Cetinjsko pleme nije se ni kasnije razvilo jer je pojava jake centralne državne vlasti i administracije u Crnoj Gori (prva polovina 19. veka) dovela do nestanka potrebe za plemenskim organizovanjem, a to se, logično, najpre desilo u prestonici, tj. na teritoriji Cetinjskog plemena. Ono što bi se danas zvalo "rukovodećim telima" plemena bila su: - (Plemenski) Vojvoda (kod manjih plemena i plemena koja se smanjuju umesto vojvode bili su Knezovi) - Serdari - Plemenska Skupština (sastavljena od vođa brastava, brastvo vodi jedna porodica koju celo brastvo "delegira" kada Vojvoda sazove Skupštinu). Skupština je "raspravjala" o za to vreme uobičajenim problemima: primanju doseljenog stanovništva u pleme, o rešavanju razmirica iizmeđu brastava (najčešće o krvnoj osveti), o odbrani od drugih plemena ili spoljnog neprijatelja, o raspodeli zajedničke (plemenske) imovine i sl. Podela na plemena po knjizi Stara Crna Gora, Dr Jovan Erdeljanović, Slovo Ljubve, Beograd 1978. izgledala je ovako: GLAVNI DELOVI STARE CRNE GORE (BEZ BOKE I BRDA): 1. Katunska Nahija (ime po Katunima) 2. Lješanska Nahija (ime po staroj župi Popa Dukljanina "Lusca") 3. Riječka Nahija (ime po Rijeci Crnojevića) 4. Crmnička Nahija (Crmnica) (ime po crvenom zemljištu) (5.Pješivačka Nahija - samo u podeli Vladike Vasilija Petrovića 1753. inače Pješivci - veliko pleme u Katunskoj Nahiji) P L E M E N S K A P O D E L A: I KATUNSKA NAHIJA 1. Cetinjani (Cetinjsko Pleme) 2. Njeguši 3. Ćeklići 4. Bjelice 5. Cuce 6. Ozrinići (Kčevo, ževljani) 7. Pješivci - Gornji - Donji 8. Zag(a)rač(e) - Gornje - Donje (Jednoše) 9. Komani - Bandići - Komani ("u užem smislu") II LJEŠANSKA NAHIJA (nisam pronašao pravu podelu na plemena već na naselja, što mi baš nije jasno) III RIJEžKA NAHIJA 1. Ceklin 2. Kosijeri 3. Dobrsko Selo 4. Ljubotinj 5. Građani IV CRMNICA (CRMNIžKA NAHIJA) 1. Podgor 2. Dupilo 3. Brčeli (Brčelo) 4. Gluhi Do 5. Sotonići 6. Limljani 7. Boljevići Vir (varošica izvan plemena)
enciklopedija.47 fifana,
> (nisam pronasao pravu podelu na plemena vec na naselja, sto mi bas nije U Ljesanskoj nahiji se plemena nisu formirala, iako po literaturi ima podataka da su postojali neki elementi plemenske organizacije tokom 18. veka, ali nisu stigla da se razviju prava plemena jer je pre toga formirana drzava. > iz plemena u pleme. Pleme je moglo imati zajednicku (plemensku) imovinu > (crkve, pasnjake, sume i sl.). Plemenska imovina je obavezna, jer je ona osnov privrede. Ona je i razlog za stalne sukobe izmedju plemena, jer granice nikada nisu bile cvrsto fiksirane. To narocito vazi za letnje ispase na planinama oko kojih je najcesce padala krv. > neprijatelja, o raspodeli zajednicke (plemenske) imovine i sl. Tu se ne radi o pravoj raspodeli, vec o "raspodeli" u obicajnopravnom smislu, odnosno pravu na koriscenje. Iako se u praksi to znalo, moglo je doci do sukoba interesa izmedju bratstava, narocito ako se neko od bratstava uvecalo a drugo smanjilo, pa su im i potrebe izmenjene. Plemena koja si naveo su u Staroj Crnoj Gori, al' ajde da skompletiramo i ostalo: Primorje i Brda - tu ima gomila plemena. Brda: Kuci Piperi Bjelopavlici Vasojevici Bratonozici Drekalovici Primorje: Brajici Pastrovici U Spicu, cini mi se, nema plemenske organizacije. Sigurna sam da ima jos poprilicno plemena, ali pisem iz glave, pa trenutno ne mogu da ih se setim. Lj.
enciklopedija.48 fifana,
> Sigurna sam da ima jos poprilicno plemena, ali pisem iz glave, pa trenutno > ne mogu da ih se setim. Gde ste, bre, Crnogorci? Kamo dopune? Lj.
enciklopedija.49 zqusovac,
> Gde ste, bre, Crnogorci? Kamo dopune? Sta ima da dopunjavam kad su moji navedeni kako treba. I sta mene briga za tamo neke Brdjane :( poz, zq P.S. Ako niste primetili, ja sam za samostalnu Crnu Goru u istorijskim granicama u konfederaciji sa Bokom.
enciklopedija.50 ilazarevic,
> Sta ima da dopunjavam kad su moji navedeni kako treba. I sta mene briga > za tamo neke Brdjane :( Eh, eh, "tamo neki Brđani" :) Doduše, nemam ni ja zašto da se bunim, Bjelopavlići su na mestu.
enciklopedija.51 ratman,
A sta je sa Cikoticima?
enciklopedija.52 ratman,
Kako stoji stvar sa prezimenom Milutinovic- iz kog plemena, ili kojih plemena vode poreklo, i postoje li Milutinovici sa cisto srbijanskim poreklom? Ima li M. sa hercegovackim poreklom?
enciklopedija.53 ilazarevic,
> A sta je sa Cikoticima? Nikad nisam čuo za takvo pleme.
enciklopedija.54 spantic,
> Ako niste primetili, ja sam za samostalnu Crnu Goru u istorijskim granicama > u konfederaciji sa Bokom. Ja se izvinjavam, ali iz koje godine?
enciklopedija.55 mitcho,
> A sta je sa Cikoticima? Jel' ti to ozbiljno???
enciklopedija.56 mitcho,
> Kako stoji stvar sa prezimenom Milutinovic- iz kog plemena, > ili kojih plemena vode poreklo, i postoje li Milutinovici > sa cisto srbijanskim poreklom? > Ima li M. sa hercegovackim poreklom? Postoje Milutinovići sa čisto srbijanskim poreklom i negde su iz okoline Negotina (bar ovi koje ja znam). Postoje i sa hercegovackim poreklom (Sima Milutinović Sarajlija npr. je iz crnogorske Hercegovine, to je pleme Nikšići). A iz kog su plemena u Crnoj Gori, ne bih znao reći.
enciklopedija.57 mitcho,
> Brda: > > Kuci > Piperi > Bjelopavlici > Vasojevici > Bratonozici > Drekalovici Nedostaju Morača i Rovca. Drekalovići nisu pleme nego bratstvo u Kučima.
enciklopedija.58 ratman,
>>Jel' ti to ozbiljno??? Sasvim ozbiljno. Jedna riba mi je pricala da je ona poreklom od Cikotica, mada ja ni pre ni posle nisam cuo za njih. Ako ona laze mene, i ja lazem vas.
enciklopedija.59 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ 1. Cetinjani (Cetinjsko Pleme) Zar nisu oni Petrovići?
enciklopedija.60 zqusovac,
>> Ako niste primetili, ja sam za samostalnu Crnu Goru u istorijskim >> granicama > Ja se izvinjavam, ali iz koje godine? Pa, tako negde, oko 1860. poz, zq
enciklopedija.61 zqusovac,
> Sasvim ozbiljno. Jedna riba mi je pricala da je ona poreklom > od Cikotica, mada ja ni pre ni posle nisam cuo za njih. Po tome koliko zna o C.G. podseca me na onaj citat iz Cegovica: 'Znas, i mi smo ti porijeklom Crnogorci...' poz, zq
enciklopedija.62 wizard,
> Sasvim ozbiljno. Jedna riba mi je pricala da je ona poreklom > od Cikotica, mada ja ni pre ni posle nisam cuo za njih. Postoje neki Cikoti... Nego, jel može lokalni etnolog da nas informiše i o nošnji - kakve se trenerke i patike nose u kom plemenu, da li je međuzavisnost između težine zlata kojim se označavaju i statusa u plemenu direktno proporcionalna ili i sl.?
enciklopedija.63 squsovac,
> Nego, jel može lokalni etnolog da nas informiše i o nošnji - kakve > se trenerke i patike nose u kom plemenu, da li je međuzavisnost između > težine zlata kojim se označavaju i statusa u plemenu direktno > proporcionalna ili i sl.? Još ako usput doda i ko (kome) šeta opanke oko kuće i ko (sve) do kada nosi fesove biće stvarno dobro.
enciklopedija.64 mitcho,
> Sasvim ozbiljno. Jedna riba mi je pricala da je ona poreklom > od Cikotica, mada ja ni pre ni posle nisam cuo za njih. > Ako ona laze mene, i ja lazem vas. Šta je riba pod tim mislila ne mogu da tvrdim, ali stvari ti stoje ovako: Cikotić (ili Cikota) je pogrdan naziv za Staropodgoričanina. Znači za čoveka (uglavnom se taj "kompliment" udeljuje mlađima) koji je, i čiji je otac i deda ROĐEN i živeo u Podgorici. Međutim, u poslednje vreme se taj izraz koristi za sve stanovnike Podgorice. Rekoh, u pogrdnom smislu. Prema tome NIKO ne može biti poreklom od Cikotića. Jednostavno to nije pleme! E sad, postoji prezime Cikotić, mada VEOMA retko. Verovatno ima veze sa ovim gore pomenutim. Možda se ta riba prezivala tako, ali toga bi se valjda ti setio. Meni ipak to miriše da je ona čula za Cikotiće a da nije znala o čemu se radi. Potpuno se slažem sa zq i porukom 11.61.
enciklopedija.65 mitcho,
> Postoje neki Cikoti... Ma ajde... > > Nego, jel može lokalni etnolog da nas informiše i o nošnji - > kakve se trenerke i patike nose u kom plemenu, da li je > međuzavisnost između težine zlata kojim se označavaju i statusa > u plemenu direktno proporcionalna ili i sl.? Jel to trebalo da bude smešno?
enciklopedija.66 zqusovac,
> Jos ako usput doda i ko (kome) seta opanke oko kuce i ko (sve) do kada > nosi fesove bice stvarno dobro. Ma nije rec o Srbiji nego o Crnoj Gori, gde se fes nikada nije nosio. poz, zq
enciklopedija.67 ratman,
>> Meni ipak to mirise da je ona cula za Cikotice a da >> nije znala o cemu se radi. Najverovatnije.
enciklopedija.68 ilazarevic,
> Nego, jel može lokalni etnolog da nas informiše i o nošnji - kakve > se trenerke i patike nose u kom plemenu, da li je međuzavisnost između > težine zlata kojim se označavaju i statusa u plemenu direktno > proporcionalna ili i sl.? Prvo, izvinjenje SQ-u, tvoja poruka mi dođe samo kao host jer sam originalnu wizardovu nekim slučajem prevideo. Odgovor wizardu: Kanda je ovo nešto protiv Crnogoraca? Da te podučim nekim stvarima: oni koji nose patike, trenerke i zlato ne znaju svoje poreklo dalje od pradeda, jer žive u gradu i odavno su odsekli plemenske veze. Ljudi među kojima važi plemenska podela još uvek žive od aprila do septembra u katunima, a zimi u selima ispod planine, i u kontakte sa primitivcima kakve navodiš dolaze samo kad moraju.
enciklopedija.69 vitez.koja,
#=> Kanda je ovo nešto protiv Crnogoraca? Da te podučim #=> nekim stvarima: oni koji nose patike, trenerke i zlato #=> ne znaju svoje poreklo dalje od pradeda, jer žive u #=> gradu i odavno su odsekli plemenske veze. Ljudi među #=> kojima važi plemenska podela još uvek žive od aprila do #=> septembra u katunima, a zimi u selima ispod planine, i u #=> kontakte sa primitivcima kakve navodiš dolaze samo kad #=> moraju. A gde pripadate vi, sezamovski crnogorci (Crnogorci?) ? Mislim, da li se javljaš iz katuna ili ispod planine ? (Ili, ne daj bože, nosiš patike, trenerke i zlato i živiš u gradu?). BTW. ja znam svoje poreklo dalje od pradede (mada, samo po jednoj strani). Ako mi predočiš metod kako da ovo znanje unovčim, ili uopšte na bilo koji način iskoristim, biću ti mnogo zahvalan.
enciklopedija.70 fifana,
>> Nego, jel moze lokalni etnolog da nas informise i o nosnji - kakve >> se trenerke i patike nose u kom plemenu, da li je meduzavisnost izmedu >> tezine zlata kojim se oznacavaju i statusa u plemenu direktno >> proporcionalna ili i sl.? > > Jos ako usput doda i ko (kome) seta opanke oko kuce i ko (sve) do kada nosi > fesove bice stvarno dobro. Malo strpljenja, narode. Lokalni etnolog bio na putu. Komentar sledi. Odgovor na neke druge poruke - pitanje nije smesno ni uvredljivo, a odgovor nije bas tako jednostavan kako izgleda na prvi pogled. Lj.
enciklopedija.71 wizard,
> Kanda je ovo nešto protiv Crnogoraca? Ma ni slučajno. Oni su većinom u suštini dobri u duši. žinjenica da doživljavaju kulturološki šok u susretu sa civilizacijom ih svakako delimično opravdava, ali nas ne sprečava da se s vremena na vreme našalimo na račun njihovih prvih reakcija pri tom susretu i početnih neveštih pokušaja da se kultivizuju i uključe u sredinu.
enciklopedija.72 zqusovac,
Izvinjavam se sto sam originalnu poruku obrisao, zato reply na reply. ># => gradu i odavno su odsekli plemenske veze. Ljudi medu ># => kojima vazi plemenska podela jos uvek zive od aprila do ># => septembra u katunima, a zimi u selima ispod planine, i u ># => kontakte sa primitivcima kakve navodis dolaze samo kad ># => moraju. > > A gde pripadate vi, sezamovski crnogorci (Crnogorci?) ? Mislim, > da li se javljas iz katuna ili ispod planine ? (Ili, ne daj boze, > nosis patike, trenerke i zlato i zivis u gradu?). > > BTW. ja znam svoje poreklo dalje od pradede (mada, samo po jednoj > strani). Ako mi predocis metod kako da ovo znanje unovcim, ili > uopste na bilo koji nacin iskoristim, bicu ti mnogo zahvalan. Primitivizam, pleme, katuni, kajle, grad, planina... Kanda si nesto pobrkao. Naravno, ima tu nesto, ali si predaleko nategao jedan pomalo tanak argument. Medju Crnogorcima je tradicija vazan deo drustvenog zivota, cesto joj se pridaje veci znacaj nego sto bi realno bilo potrebno. Takodje se zna (ili 'zna') ko je 'od kojih', koja je familija 'kakva'. Zavisno od individualnog slucaja to moze da ti koristi ili naskodi. Meni je, na primer, jednom u Bosni, u vrlo gadnoj situaciji kada se covek spremio da mi puca u glavu, recenica 'Jeste, Kusovci su ljudi od obraza, dva puta ih spominje Marko Miljanov' bukvalno spasla glavu. Opet, moze i da skodi, pogotovu ako ti familija (bratstvo, pleme) nije 'na glasu' ili se nadjes u sredini koja se sa tvojom tradicionalno 'ne mirise'. Ima i komicnih situacija: jednom prilikom moj brat privede kuci novu devojku. Sveprisutna Baba (zna se sta je Crnogorcima Baba), cuvsi prezime doticne, krene da se raspituje 'od kojih je ona XXXovica'. Kad je devojk otisla, udari baba u kuknjavu: 'Kuku, mrco, dje nadje djevojku iz Ozrinica, to je najgore brastvo, ni jaja od njihovih kokosi se ne jedu...' Srecom, moj brat nije imao iskrene namere ;) A za unovcavanje porekla, ne znam zasto bi ga unovcavao. To je stvar koju je jako lepo znati. Kod nas u familiji je tradicija da se pisana istorija familije (mi smo 17. generacija) dopisuje u starosti (otac mi upravo danas odlazi u penziju te moze da se prihvati rada na poslednjih tridesetak godina) i prenosi sa oca na sina. Mislim da nema pra za koje bi se iko od nas toga odrekao. poz, zq P.S. Kad smo vec kod brastava ;))) a vezano za Kuratu Gospodju (Vukova zena Danica, rodjena Boskovic): Svojevremeno nekakav Crnogorac iz ugledne familije po n-ti put napravi nekakvu nepodopstinu, te ga privedu (tada) Knjazu Nikoli. Stavi ti Knjaz gresnika pred sebe, te krene da razmislja kako da ga kazni. Savetnici i perjanici predlagali, predlagali - od batina, brijanja brkova, oduzimanja oruzja, progonstva... ali se Knjazu sve to cinilo nedovoljnim da prestupnika nauci pameti. Te se na kraju Knjaz doseti: 'Znam sto cemo. Ozenicemo ga djevojkom iz Boskovica brastva, vece mu kazne nema'
enciklopedija.73 mitcho,
> A gde pripadate vi, sezamovski crnogorci (Crnogorci?) ? Mislim, > da li se javljaš iz katuna ili ispod planine ? (Ili, ne daj > bože, nosiš patike, trenerke i zlato i živiš u gradu?). Nemoj da banalizuješ stvari. Ne nose trenerke i zlato svi koji nisu na katunu (znam da znaš, zato i odgovaram ;). A apropo katuna, predpostavljam da tamo nikad nisi bio čim se tako posprdno odnosiš prema "pomenutom". > > BTW. ja znam svoje poreklo dalje od pradede (mada, samo po > jednoj strani). Ako mi predočiš metod kako da ovo znanje > unovčim, ili uopšte na bilo koji način iskoristim, biću ti > mnogo zahvalan. Neke stvari ne mogu da se kupe ili prodaju. Jednostavno, vrednost im je nemerljiva. Nije mi poznato imaš li ti kakve veze (rodbinske) sa Crnogorcima ili možda sa crnogorcima (tu valjda podrazumevaš one što su "poreeeklom iz Crne Gore, ne znam baš koje pleme, al sigurno tu negde oko Cetinja"), ali iz gore postavljenog pitanja nebih rekao. A ako je tako, nema svrhe da ti objašnjavam kakvu vrednost ima tradicija i poreklo kod Crnogoraca.
enciklopedija.74 mitcho,
>> Kanda je ovo nešto protiv Crnogoraca? > > Ma ni slučajno. Oni su većinom u suštini dobri u duši. Baš ti hvala, sad mi je lakše ;) > žinjenica da doživljavaju kulturološki šok u susretu sa > civilizacijom ih svakako delimično opravdava, ali nas ne Bar se susrećemo sa civilizacijom, za razliku od nekih koji su od iste odvojeni ;> (sorry, ali morao sam... :( ) > sprečava da se s vremena na vreme našalimo na račun njihovih Protiv šale nema niko ništa. > prvih reakcija pri tom susretu i početnih neveštih pokušaja da > se kultivizuju i uključe u sredinu. A kakva je sredina kad im ti isti Crnogorci "kroje kapu"? Pozdrav,
enciklopedija.75 vitez.koja,
#=>> strani). Ako mi predocis metod kako da ovo znanje #=>> unovcim, ili uopste na bilo koji nacin iskoristim, bicu #=>> ti mnogo zahvalan. #=> A za unovcavanje porekla, ne znam zasto bi ga unovcavao. #=> To je stvar koju je jako lepo znati. Kod nas u familiji To je stvar koju je jako lepo znati. Njena vrednost se završava na toj "lepoti znanja". Nadmenost i gledanje sa visine na ljude "koji ne znaju svoje poreklo dalje od pradede", sa druge strane, predstavlja deo fašizama - arijevci do četvrtog kolena i tako to.
enciklopedija.76 ilazarevic,
> A gde pripadate vi, sezamovski crnogorci (Crnogorci?) ? Mislim, > da li se javljaš iz katuna ili ispod planine ? (Ili, ne daj bože, > nosiš patike, trenerke i zlato i živiš u gradu?). Prvo, vidim da si nesiguran u pogledu pravopisa - imena naroda pišu se velikim slovom. Drugo, ja se javljam iz Beograda, i nisam preterano vezan za katun, ovce, vukove i ostalo. Ipak, poštujem tradiciju, i nikada nisam vređao Srbe kao Srbe, zbog nekakvih običaja koji su mi smešni. Probaj da od početka Sezama do danas nađeš neku moju poruku koja pogrdno govori o celom srpskom narodu. Wiz je počeo da vređa Crnogorce iz meni nepoznatog razloga. Ja sam se osetio povređenim. Ne nosim ni trenerke ni patike ni zlato, što verovatno znaš. PS. Mogao sam da ti odgovorim i ovako: "Da li si tek pomuzao krave, ili nosiš laptop u njivu?". Ipak, nisam. PPS. Šta vi ljudi imate toliko protiv Crnogoraca? Je li tebi lično crnogorski narod nešto loše uradio? PPPS. Kad turbo-Srbi kažu da mrze sve Hrvate, digne se buka (što je normalno). Kad neko mrzi sve Crnogorce, ne diže se buka. Ja to zovem licemerje.
enciklopedija.77 ilazarevic,
> Ma ni slučajno. Oni su većinom u suštini dobri u duši. žinjenica da > doživljavaju kulturološki šok u susretu sa civilizacijom ih svakako > delimično opravdava, ali nas ne sprečava da se s vremena na vreme > našalimo na račun njihovih prvih reakcija pri tom susretu i početnih > neveštih pokušaja da se kultivizuju i uključe u sredinu. Nije tako izgledalo, tamo gde je napisano. Crnogorci postoje i van planine i katuna. Ja niti nosim trenerku, niti doživljavam neke šokove kad izađem u grad. Dobro, de, šokiram se kad vidim dizelaše.
enciklopedija.78 vitez.koja,
#=>> jednoj strani). Ako mi predočiš metod kako da ovo #=>> znanje unovčim, ili uopšte na bilo koji način #=>> iskoristim, biću ti mnogo zahvalan. #=> Neke stvari ne mogu da se kupe ili prodaju. Zanimljivo kako su se svi zalepili za unovčavanje, a niko ni pogled da baci na ostatak rečenice. Postoji li upotrebna vrednost znanja svog porodičnog stabla ? Doduše, pada mi na pamet scena iz neke 'Biće bolje' serije RTSa, kada mladi Crnogorac dolazi kod nekog direktora, Crnogorca, i viče mu "Strikooo!", a ovaj vadi A3 papir sa porodičnim stablom i kaže "Ajde, nađi se". #=> tako, nema svrhe da ti objašnjavam kakvu vrednost ima #=> tradicija i poreklo kod Crnogoraca. Kad malo bolje razmislim, ja u životu nisam sreo pravog Crnogorca. Sretao sam ih gomile u Beogradu, i to je mahom šljam ljudski (uz retke izuzetke); ima i mojih školskih drugova, i lokalnih piljara, i 'jakih momaka', i direktora, ali reč 'šljam' ih sve obuhvata. Van toga, moji kontakti sa Crnogorcima svode se na primorje i nekoliko ekskurzija na Lovćen; ni za ljude koje sam sretao na taj način nemam mnogo pohvale. Zajedničko svima njima, a i vama, crnogorskim sezamovcima (sezamovskim Crnogorcima?;), je busanje u grudi sa tom crnogorštinom i vikanje 'čast, čest'. Daklem, ja Crnogorca kakvog vi pominjete nisam sreo, mada sam čuo da postoji. Ako neko od vas zna kog, neka me uputi da ga i ja vidim.
enciklopedija.79 vitez.koja,
#=> PS. Mogao sam da ti odgovorim i ovako: "Da li si tek #=> pomuzao krave, ili nosiš laptop u njivu?". Ipak, nisam. O, hvala ti. Stvarno ne znam kako bih preživeo takvo poniženje. (BTW. nemam ni krave ni laptop, a ni njivu). #=> Je li tebi lično crnogorski narod nešto loše uradio? (Crngorski narod ? Kakva demagogija :))) Ja sam suviše malobrojan da bih stupao u bilo kakve lične odnose sa narodima.
enciklopedija.80 mitcho,
> Zanimljivo kako su se svi zalepili za unovčavanje, a niko ni > pogled da baci na ostatak rečenice. Postoji li upotrebna Pa svodi se na isto: pitao si kako da iskoristiš. > pamet scena iz neke 'Biće bolje' serije RTSa, kada mladi > Crnogorac dolazi kod nekog direktora, Crnogorca, i viče mu > "Strikooo!", a ovaj vadi A3 papir sa porodičnim stablom i kaže > "Ajde, nađi se". Naš'o si referencu :) BTW, ko je pisao tu seriju i za koga ;) > reč 'šljam' ih sve obuhvata. Van toga, moji kontakti sa Da ne kvotiram sve; svodi se na to da su Crnogorci šljam ljudski. I to kako ovi u Beogradu tako i na primorju, kao i na Lovćenu. Ma "ljudi da li je to moguće" ((c) Mladen Delić). Slažemo se mi da ima šljama, valjda su takva vremena, a i uticaj okoline ;), ali zašto to vezuješ za Crnogorce? Nije valjda šljam samo među njima? Ajde budi iskren: jel' ti mrziš Crnogorce po definiciji? > Zajedničko svima njima, a i vama, crnogorskim sezamovcima > (sezamovskim Crnogorcima?;), je busanje u grudi sa tom > crnogorštinom i vikanje 'čast, čest'. Ko se busao u grudi i pominjao čast? Ali kad si već pomenuo, to je jedna od najvećih svetinja kod Crnogoraca, koliko god se ti rugao. Ako neko ne može da shvati i prihvati, nije naš problem. > Daklem, ja Crnogorca kakvog vi pominjete nisam sreo, mada sam > čuo da postoji. Ako neko od vas zna kog, neka me uputi da ga i > ja vidim. Maliciozno... Nadam se da nisi mislio ono što si napisao. I zato ovo neću da komentarišem.
enciklopedija.81 novim,
"> Zajedničko svima njima, a i vama, crnogorskim sezamovcima "> (sezamovskim Crnogorcima?;), je busanje u grudi sa tom "> crnogorštinom i vikanje 'čast, čest'. " Ko se busao u grudi i pominjao čast? Ali kad si već pomenuo, to je " jedna od najvećih svetinja kod Crnogoraca, koliko god se ti rugao. Ako " neko ne može da shvati i prihvati, nije naš problem. Misliš da shvatimo onu časnu pljačku Dubrovnika od pre dve i po godine? ;> - žasti ima/nema svuda, nije samo recept Montenegra; ako je to Montenegru problem da shvati i prihvati, njegov problem. Nije problem Crnogorac u Crnoj Gori, već Crnogorac koji zadržava svoje klanovske običaje tamo gde više nema klanova - u urbanoj Srbiji, na primer, laktajući se na svaki način (i bez časti, naravno), da se najčešće uz pomoć lokalne bagre (koje ima svuda, naravno, kao i časti) domogne do moći, vlasti, potiskujući - svojim plemenskim vezama, da ponovim - one koji bi bili od njega sposobniji. I onda to hoće da proda kao - čast, čojstvo, ili neki drugi trtmrt. Dakle: svaka čast Crnogorcu bilo gde, naročito u Crnoj Gori, sve dok se ponaša civilizovano. Sa svojom naci-mitologijom inače su postali dosadni (kao i drugi na ovom malom prostoru, gde već ima više "nacija" nego ljudi.)
enciklopedija.82 zqusovac,
> nekog direktora, Crnogorca, i vice mu "Strikooo!", a ovaj vadi A3 > papir sa porodicnim stablom i kaze "Ajde, nadi se". Kakav A3 :) Moje je jedva stalo na A1 (radjen u AutoCad-u). poz, zq
enciklopedija.83 vitez.koja,
#=> Da ne kvotiram sve; svodi se na to da su Crnogorci šljam #=> ljudski. Veliki broj Crnogoraca sa kojima sam se ja sreo (rekoh već gde sve) ne zaslužuje nikakve pohvale. To sam jasno rekao, nemoj da izvrćeš i uopštavaš moje reči. #=> budi iskren: jel' ti mrziš Crnogorce po definiciji? Ne. Samo shvati da se ta vaša (plemenska) povezanost mnogima ovde popela na vrh glave. Da li znaš, na primer, da su Crnogorci direktori u 61 od 73 beogradske srednje škole ? Da je najmanje 50% profesora moje (bivše) škole crnogorskog porekla, a direktor je takođe Crnogorac. I tako dalje, i tako dalje... slučajno sam upućen u problematiku nekih srednjih škola sa direktorima (Crnogorcima), pa mogu da ti ređam primere do sutra. Meni _lično_ crnogorski narod nije nešto skrivio (što bi rekao ilazarevic;), tako da celu ovu diskusiju uopšte ne shvatam lično. Pošto vidim da ti sve ovo shvataš veoma lično, da si se možda i našao uvređen nečim što sam napisao, koristim priliku da ti se izvinim. I tebi i tebi sličnima ;))) (šalim se).
enciklopedija.84 mitcho,
> "> Zajedničko svima njima, a i vama, crnogorskim sezamovcima > "> (sezamovskim Crnogorcima?;), je busanje u grudi sa tom > "> crnogorštinom i vikanje 'čast, čest'. > > " Ko se busao u grudi i pominjao čast? Ali kad si već pomenuo, > to je " jedna od najvećih svetinja kod Crnogoraca, koliko god > se ti rugao. Ako " neko ne može da shvati i prihvati, nije naš > problem. > > Misliš da shvatimo onu časnu pljačku Dubrovnika od pre dve i po E ovo je već prenisko! Sad sam se razbesneo... 1,2,3,...,10. Odakle sad iskopa Dubrovnik? PRVO, na Dubrovnik su Crnogorce poslali Srbi, tj. Srpska politika. I to da se bore za njihove interese jer je Užički bataljon (ili već koja li formacija) *pobegao* sa lica mesta, čim se zapucalo. Tamo su pošli mnogi nedužni momci koji su dobili poziv za vojnu vežbu i morali su da se odazovu, a mnogi nisu ni znali gde idu dok nisu stigli. Da ne pominjem medijsku kampanju koja je to pratila iz Beograda. DRUGO, pljačke je bilo, ali su pljačkali malobrojni koji su sa tom namerom i pošli. I zašto to pripisuješ Crnogorcima u globalu. Mnogi od tih pljačkaša i nisu bili Crnogorci. A da je Dubrovnik sramota, sramota je. Ne samo zbog pljačke već zbog mnogo čega što se tamo dešavalo. A ko kaže da nema ljudi koji će pogaziti i nejveće svetinje? Ovde se ljudi često kunu sa "časti mi...". Jer ovde čast mnogo znači. To sam ranije hteo da kažem. > godine? ;> - žasti ima/nema svuda, nije samo recept Montenegra; Pa ko je, pobogu, to sporio??? > urbanoj Srbiji, na primer, laktajući se na svaki način (i bez Ne bih da budem maliciozan, ali po čemu je Srbija urbana a Crna Gora nije? > čast, čojstvo, ili neki drugi trtmrt. Tebi je čast i čojstvo - trtmrt? Nećemo se mi nikad oko ovoga razumeti. Da se nešto razumemo. Ja sam novi na sezamu (od početka ovog meseca), pa neznam da li ovakva rasprava ima duže korene. Ali za mene je ona počela uvredljivim i malicioznim porukama, iz kojih izvire mržnja ili bar odbojnost prema Crnogorcima. žak i prema "sezamovskim Crnogorcima". U jednom reply-u meni, eno ga na početku ove poruke, kaže se da se busamo u grudi i vičemo "čast, čest". Do tada čast nisam ni pomenuo, a nisam se ni busao... A bilo mi je krivo, moram da priznam, kad sam pročitao poruke wizarda (trenerke, patike, zlato...) i vitez.koje (da li se sezamovski Crnogorci javljaju sa katuna ili ispod planine). Ali mi nije palo na pamet da odgovaram još većom malicioznošću. Meni ovo sve više liči na svađu, a tu ne želim da učestvujem. Volim argumentovanu raspravu, ali svađu ne. A u ovoj "problematci" nema mnogo argumenata. Više se radi o osećanjima, tradiciji, shvatanjima, merilima vrednosti i drugim aspektima koji spadaju i u domen iracionalnog. I za kraj nešto indikativno: kad neko u Beogradu progovori ijekavski odmah ga mrko pogledaju i pitaju "odakle si?". Ja, kao što vidiš, govorim ekavski i niko me ne pita odakle sam (mislim na ljude koji me lično ne poznaju). Ovde nije važno odakle si, već kakav si čovek. P.S. Stanujem u Podgorici.
enciklopedija.85 zqusovac,
> Mislis da shvatimo onu casnu pljacku Dubrovnika od pre dve i po > godine? ;> - Casti ima/nema svuda, nije samo recept Montenegra; ako je Ohoho, ekspert za kukavicja jaja rides again. Ne zelim da 'branim Crnogorce' niti da 'napadam Srbe', ali nesto mi se ne cini ni da je tvoja nacija nesto casno ili principijelno postupila u ovom ratu. Ako ti ovo nije dovoljno, mogu da ti navedem primere, reci. Da su Crnogorci pojeli g* u tom ratu, a posebno na Dubrovniku - jesu. I to ce ih jako dugo pratiti, cega su vec svesni. Ali, iskreno receno, crnogorsko ratovanje 91 zasluzuje malo socio-etnoloske analize. Tradicionalno najsvetija duznost Crnogorca je zastita casti i domovine. Manje-vise tim redosledom. Uz to je vezana i cinjenica da su u Crnoj Gori predstavnici vlasti birani na osnovu odredjenih zasluga, ukljucujuci i vladare. Dakle, nekakav para-demokratski sistem je postojao na svim nivoima, i to je dovelo do vere u nepogresivost namere vladara. Sve zajedno vodi uslovljenom ponasanju: kada Crnogorca pozovu na 'odbranu domovine' ide se bez mnogo razmisljanja. (U izvesnoj meri ovaj model ponasanja poceo je da se razvija u Srbiji od sredine 19. veka). Ponasnje Crnogoraca na Dubrovniku logicna je posledica rascepa u drustvenoj strukturi do kojeg dovodi svest o tradicionalnom ponasanju u ratnoj situaciji i uvodjenje modela ponasanja zasnovanog na zapadnoevropskom-potrosackom-'de-klanizovanom'-delimicno urbanizovanom modelu. U samoj Crnoj Gori operacija Dubrovnik je kriticki preispitivana (nazalost ne u dovoljnoj meri) od samog pocetka. Sve te dileme dovele su do povlacenja jedinica iz C.G. sa Banije - tu je uticaj tradicionalne svesti bio presudan i pozitivan, jer se nije videlo jasno moralno opravdanje ratovanja. > Nije problem Crnogorac u Crnoj Gori, vec Crnogorac koji zadrzava svoje > klanovske obicaje tamo gde vise nema klanova - u urbanoj Srbiji, na > primer, laktajuci se na svaki nacin (i bez casti, naravno), da se Ajde, ajde. Sta je 'urbana Srbija'? Srbija u kojoj postoje gradovi? Gradovi sa pseudo-urbanizovanom vecinom koja je ruralne modele samo prenela i delimicno adaptirala. Gradovi turbo-folka. Gradovi nepostojeceg sistema vrednosti. Gradovi bez srednje klase i elita zasnovanih na obrazovanju i opstem drustvenom doprinosu... da ne duzim. Ako u Srbiji i nema klanova, ima veoma dobro ocuvanog sistema klanovskog modela. Samo se to ovde zovu 'zemljaci'. > se ponasa civilizovano. Sa svojom naci-mitologijom inace su postali Jezicka primedba (hint: povreda poslovnika ;> ). Naci-mitologija je u originalu valjda Nazi-... Mislio si na nacionalnu mitologiju? poz, zq
enciklopedija.86 zqusovac,
> Ne. Samo shvati da se ta vasa (plemenska) povezanost mnogima ovde > popela na vrh glave. Da li znas, na primer, da su Crnogorci > direktori u 61 od 73 beogradske srednje skole ? Da je najmanje Interesntno. Da li bi nekako moglo da se dodje do tih podataka, vec vidim dobar text ;) poz, zq
enciklopedija.87 alien,
[] Nije problem Crnogorac u Crnoj Gori, već Crnogorac koji zadržava svoje [] klanovske običaje tamo gde više nema klanova - u urbanoj Srbiji, na [] primer, laktajući se na svaki način (i bez časti, naravno), da se [] najčešće uz pomoć lokalne bagre (koje ima svuda, naravno, kao i časti) [] domogne do moći, vlasti, potiskujući - svojim plemenskim vezama, Nije problem ni Crnogorac ni bilo ko drugi koji zadržava svoje plemenske običaje, nego je problem (socijalistički) sistem koji takve feudalističke principe omogućava i podstiče. [] da ponovim - one koji bi bili od njega sposobniji. ------- Ne može se smatrati sposobnijim čovekom onaj kome je uslov sposobnosti 'kad bi bilo...' jer postoji i nešto što se zove sposobnost prilagođavanja. U postojećim uslovima su se Crnogorci (u proseku) bolje snašli. Da li je to zbog tradicije ili zbog veće sposobnosti prilagođavanja pravilima igre je manje-više nebitno. Očigledno je da su tako određene poslove ili vlast dobijali i radno nesposobniji ljudi i tako nešto bi u normalnim tržišnim uslovima kapitalističkog društva bilo vrlo brzo kažnjeno.
enciklopedija.88 wizard,
> A kakva je sredina kad im ti isti Crnogorci "kroje kapu"? Okupirana.
enciklopedija.89 wizard,
> To je stvar koju je jako lepo znati. Njena vrednost se završava > na toj "lepoti znanja". Nadmenost i gledanje sa visine na ljude > "koji ne znaju svoje poreklo dalje od pradede", sa druge strane, > predstavlja deo fašizama - arijevci do četvrtog kolena i tako to. Osim toga, rodoslove najčešće imaju potrebu da potežu oni koji sami nemaju ničim svojim da se pohvale, pa računaju na to da će tuđe poštovanje da steknu pozivanjem na nekog uglednog pretka ili poreklo.
enciklopedija.90 wizard,
> Kad malo bolje razmislim, ja u životu nisam sreo pravog > Crnogorca. Sretao sam ih gomile u Beogradu, i to je mahom > šljam ljudski (uz retke izuzetke); ima i mojih školskih drugova, > i lokalnih piljara, i 'jakih momaka', i direktora, ali reč 'šljam' > ih sve obuhvata. To je i osnovni problem. U narodu Crne Gore očigledno zbog izolovanosti, specifične istorije ili čega već (da se ne upuštamo sad), nije običaj da se vaspitanjem usađuju moralne norme, osećaj za poštenje, čestitost, poštovanje drugih, otvorenost (open minded crnOgorac?), liberalizam... već samo običan animalistički nagon za održanje i bahata sebičnost. Nisu u stanju ništa da stvore, samo da otmu i prisvoje. I to ne zbog toga što nisu predodređeni za to (izuzeci to pokazuju), već zbog vaspitanja, predrasuda... Retko ko će, na primer, tamo zameriti nekome što je, bilo kao ministar ili pandur ili običan kriminalac ukrao pare ili nekoga, na bilo koji način, likvidirao. To se smatra uspehom i taj se čak više poštuje zbog toga. Te osobine se očitiju i u ulozi koju je veliki broj dotičnih masovno odigrao u održanju komunističkog režima do sada, a i po "zanimanjima" kojima se danas najčešće bave. Sutra da dođe sledeći tiranin, opet će se oni najlakšei i prvi prilagoditi. Naravno, nadam se da je jasno da se ovo ne odnosi na sve ljude iz Crne Gore. Interesantno je, pak, primetiti da upravo taj najsiroviji i najprazniji sloj najviše insistira na nekoj svojoj etničkoj posebnosti, dok je veoma teško naći nekog obrazovanog, samosvesnog i neopterećenog crnogorca koji bi pokušavao da negira činjenicu da je pripadnik srpske nacije. Lokalizam i lokal-patriotizam nisu osobine velikih ljudi. > Zajedničko svima njima, a i vama, crnogorskim sezamovcima > (sezamovskim Crnogorcima?;), je busanje u grudi sa tom > crnogorštinom i vikanje 'čast, čest'. Da je ti pojedini zaista i imaju, ne bi morali stalno da je potenciraju.
enciklopedija.91 wizard,
> Wiz je počeo da vređa Crnogorce iz meni nepoznatog razloga. Ukazivanje na činjenice može biti neprijatno, ali mislim da se to ne može nazvati vređanjem. Na svesnim crnogorcima je da svome narodu pomognu na pravi način, a ne da ga brane u njegovoj zaostalosti i primitivizmu. I mi odavde možemo da pomognemo, i čim ode ova avet sa vlasti vrlo brzo će stvari da dođu na svoje mesto. :) > PS. Mogao sam da ti odgovorim i ovako: "Da li si tek pomuzao krave, ili > nosiš laptop u njivu?". Ipak, nisam. I ne treba, ne verujem da iko razuman može da nekoga osuđuje zato što se bavi poljoprivredom. U tome uopšte nije problem. > PPS. Šta vi ljudi imate toliko protiv Crnogoraca? Je li tebi lično > crnogorski narod nešto loše uradio? Narod ne. Crnogorci - da. Da nije bilo mnogih od njih (zaključno sa ovim pretposlednjim) verovatno bi i ti i ja danas živeli u normalnoj demokratskoj državi. (I ne bi se "mi Srbi", kako ti reče pre neki dan, međusobno pobili ;)) A ako krivica naroda postoji kao kategorija, onda je narod kriv što je "ižnjedrio" takve moralne nakaze. > PPPS. Kad turbo-Srbi kažu da mrze sve Hrvate, digne se buka (što je > normalno). Kad neko mrzi sve Crnogorce, ne diže se buka. Ja to zovem > licemerje. A neko zloban bi možda primetio da je to zbog toga što veliki broj Srba nema ili nije imao neposrednih kontakata sa Hrvatima, a crnogorce svi veoma dobro znaju. ;))
enciklopedija.92 novim,
" Ne zelim da 'branim Crnogorce' niti da 'napadam Srbe', ali nesto mi se " ne cini ni da je tvoja nacija nesto casno ili principijelno postupila u " ovom ratu. Ako ti ovo nije dovoljno, mogu da ti navedem primere, reci. Socio-psiho-etno-istorio-mito-i-ostale-grafije relativizovaće i crnogorski pohod na Dubrovnik, kao što mogu relativizovati i ostale - srpske, hrvatske, muslimanske, slovenačke - zločine. Nisam naročiti pristalica toga. To što pišeš u odbranu Crnogoraca (za slučaj pod Dubrovnikom) može uraditi i svaki inteligentniji srpski nacionalista za svoje pleme (u više slučajeva). - Nije nego. ;) Sve što sam hteo da pokažem jeste: - nacija (Srbi, Crnogorci, Hutu ili već šta hoćeš) nije ništa homogeno; čast nije rezervisana ni za koga posebno, niti nekome drugome poreknuta; - crnogorske mitologeme o časti jesu mitologeme, zgodno ih slušati uz vino, ali ne više od toga; život ih poriče, a naročito su tanka priča kad treba da pokriju nasilje (laktašenje po Srbiji, na primer, koje je na žalost činjenica). " Jezicka primedba (hint: povreda poslovnika ;> ). Naci-mitologija je u " originalu valjda Nazi-... Mislio si na nacionalnu mitologiju? Original (nemački) ima svoj original u latinskom. Preferiram uvek onaj prvi, obuhvatniji original, a pišem ga kako ga čitamo. Ne vidim da nije jasan. Ako nije, evo: mislio sam na nacionalnu mitologiju koja se, politički instrumentalizovana, pretvara u nacionalističku, i kod ekstrema postaje jedan od oblika nacizma.
enciklopedija.93 novim,
" Ne može se smatrati sposobnijim čovekom onaj kome je uslov " sposobnosti 'kad bi bilo...' jer postoji i nešto što se zove " sposobnost prilagođavanja. Nešto si u svađi s logikom i značenjem. Sposobnost uključuje u sebe mogućnost (kondicional). Takođe, govorio sam o violentnosti sasvim jasno, a prilagođavanje pod prisilom ne spada u krug civilizovanih modela. - Opet imaš problema s čitanjem?
enciklopedija.94 ilazarevic,
> Ja sam suviše malobrojan da bih stupao u bilo kakve lične odnose > sa narodima. Ali si dovoljno brojan da vređaš čitave narode.
enciklopedija.95 ilazarevic,
> neke 'Biće bolje' serije RTSa, kada mladi Crnogorac dolazi kod > nekog direktora, Crnogorca, i viče mu "Strikooo!", a ovaj vadi A3 > papir sa porodičnim stablom i kaže "Ajde, nađi se". Vidiš, ja prezirem takve ljude, bez obzira da li su Crnogorci ili nisu. Ti zbog jednog broja takvih Crnogoraca prezireš sve Crnogorce.
enciklopedija.96 zqusovac,
> Socio-psiho-etno-istorio-mito-i-ostale-grafije relativizovace i > crnogorski pohod na Dubrovnik, kao sto mogu relativizovati i ostale - Nisam nista relativizovao. Izneo sam jasan stav o 'oslobadjanju' i 'gradjenju jos lepseg i starijeg' Dubrovnika. > pristalica toga. To sto pises u odbranu Crnogoraca (za slucaj pod > Dubrovnikom) moze uraditi i svaki inteligentniji srpski nacionalista > za svoje pleme (u vise slucajeva). - Nije nego. ;) Sve sto sam hteo Vidi gore. Apologetiku nacionalizma i rata prepustam drugima. > - nacija (Srbi, Crnogorci, Hutu ili vec sta hoces) nije nista > homogeno; cast nije rezervisana ni za koga posebno, niti nekome > drugome poreknuta; > - crnogorske mitologeme o casti jesu mitologeme, zgodno ih slusati > uz vino, ali ne vise od toga; zivot ih porice, a narocito su tanka > prica kad treba da pokriju nasilje (laktasenje po Srbiji, na > primer, koje je na zalost cinjenica). Za naciju se slazem, ali nappominjem da uporno ovde provlacis tezu da se (po Srbiji) laktase samo Crnogorci. Nije nego. poz, zq
enciklopedija.98 mitcho,
> Veliki broj Crnogoraca sa kojima sam se ja sreo (rekoh već gde > sve) ne zaslužuje nikakve pohvale. To sam jasno rekao, nemoj da > izvrćeš i uopštavaš moje reči. Dobro sad, neću da cepidlačim, ali pominjao si primorje, Lovćen, i veliki broj "grupacija", pa je to za mene bilo dovoljno opšte. > Ne. Samo shvati da se ta vaša (plemenska) povezanost mnogima > ovde popela na vrh glave. Da li znaš, na primer, da su To verujem i mogu da razumem. I to je dobar povod da se prave vicevi na račun toga, ali nije u redu da se čitava nacija (ili njen veći deo) proglašava za šljam. > Crnogorci direktori u 61 od 73 beogradske srednje škole ? Da je > najmanje 50% profesora moje (bivše) škole crnogorskog porekla, > a direktor je takođe Crnogorac. I tako dalje, i tako dalje... I predsednik republike, i bivši premijer a sada predsednik veća građana u SS, i tako dalje... Doduše, oni se deklarišu kao Srbi, ali su crnogorskog porekla. I ne samo u školama i na funkcijama, direktori mnogih preduzeća su Crnogorci. I to može nekome da smeta. Ali protiv toga se borite sposobnošću a ne bacanjem drvlja i kamenja na Crnogorce. I to još u globalu... > lično. Pošto vidim da ti sve ovo shvataš veoma lično, da si se > možda i našao uvređen nečim što sam napisao, koristim priliku > da ti se izvinim. I tebi i tebi sličnima ;))) (šalim se). OK. Izvinjenje se prihvata. :))) I pored šale. ;)))
enciklopedija.99 dcolak,
│> Ja sam suviše malobrojan da bih stupao u bilo kakve lične odnose │> sa narodima. │ │ Ali si dovoljno brojan da vređaš čitave narode. Ne vređa on ni jedan narod. To čine ljudi sa kojima je Koja bio u kontaktu a koji su bili višlji od najviših nebeskih ;) Sledge DAMMIR!
enciklopedija.100 novim,
" Za naciju se slazem, ali nappominjem da uporno ovde provlacis tezu da " se (po Srbiji) laktase samo Crnogorci. Nije nego. Ne, nikako, to je tvoje vrlo slobodno tumačenje. Rade to i onI s drugIjeh brda. Samo ovI s ovIjeh (C.G.) jesu šampioni u tome. ;)
enciklopedija.101 mitcho,
>> A kakva je sredina kad im ti isti Crnogorci "kroje kapu"? > > Okupirana. :)))))))))))))) Pa kako to šaka Crnogoraca okupira toliku zemlju?
enciklopedija.102 mitcho,
> To je i osnovni problem. U narodu Crne Gore očigledno zbog > izolovanosti, specifične istorije ili čega već (da se ne > upuštamo sad), nije običaj da se vaspitanjem usađuju moralne > norme, osećaj za poštenje, čestitost, poštovanje drugih, > otvorenost (open minded crnOgorac?), liberalizam... već samo > običan animalistički nagon za održanje i bahata sebičnost. Nisu Koji si ti stručnjak za Crnogorce, bog te vid'o! ;>>>>> žak se i u običaje razumeš!? Da mi je neko pričao da ću ovako nešto pročitati na Sezamu, rek'o bi mu da je lud. Izvini, ali imam suviše godina da bih se spuštao na ovaj nivo diskusije i udarao utuk na utuk, ali i suviše sam mlad da bi mi na ovako nešto krv ostala hladna. Zato ću samo reći sledeće: pročitaj, časti ti, opet ovo gore što si napisao, pa porazmisli o tome, a onda vidi da li si ti (sa svojim vaspitanjem) trebao to da napišeš, pa sve da si i u pravu! > u stanju ništa da stvore, samo da otmu i prisvoje. I to ne zbog > toga što nisu predodređeni za to (izuzeci to pokazuju), već > zbog vaspitanja, predrasuda... Retko ko će, na primer, tamo > zameriti nekome što je, bilo kao ministar ili pandur ili običan > kriminalac ukrao pare ili nekoga, na bilo koji način, > likvidirao. To se smatra uspehom i taj se čak više poštuje zbog > toga. Ko te ovo slagao? Ili si možda video na crtanom filmu? Ma ti nemaš pojma o Crnogorcima i njihovim merilima vrednosti. Što nije ni čudo, jer verovatno nisi proučavao njihove običaje, tradiciju, istoriju, kulturu, psihologiju ili neki drugi segment na osnovu kojeg bi mogao reći da ih "poznaješ". Za tvoju informaciju, trenutno se vodi sudski proces jednom bivšem ministru u CG vladi (odmah je smenjen), za koga se SUMNJA da je napravio JEDNU malverzaciju (oko kupovine neke stočne hrane). Takođe se vodi proces (već su suspendovani) protiv kompletne milicijske posade sa Božaja (granični prelaz sa Albanijom) zato što se sumnja da su uzimali "porez" u gorivu. Tim ljudima je veća kazna prezir koji će doživeti (najviše od onih koji ih poznaju - rođaka i prijatelja) nego eventualna sudska kazna. Ona prođe, a ono prvo malo (mnogo) teže. > svojoj etničkoj posebnosti, dok je veoma teško naći nekog > obrazovanog, samosvesnog i neopterećenog crnogorca koji bi > pokušavao da negira činjenicu da je pripadnik srpske nacije. Koliko imaš godina? Ili si suviše mlad ili si pobegao sa časa kad se učilo da se Crnogorac piše sa veliko C. ;> A što se tiče pomenutih teškoća, ako je pripadnik srpske nacije onda je on Srbin (eventualno crnogorskog porekla). A Crnogorac je pripadnik crnogorske nacije. I ima dosta obrazovanih, samosvesnih i neopterećenih Crnogoraca. :))
enciklopedija.103 mitcho,
> Ukazivanje na činjenice može biti neprijatno, ali mislim da se > to ne može nazvati vređanjem. Na svesnim crnogorcima je da > svome narodu pomognu na pravi način, a ne da ga brane u > njegovoj zaostalosti i primitivizmu. I mi odavde možemo da > pomognemo, i čim ode ova avet sa vlasti vrlo brzo će stvari da > dođu na svoje mesto. :) Jel' neko ovde pominjao nacizam? ;>> žinjenica je tvoje mišljenje da su Crnogorci zaostali i primitivni i vaspitavani da ... (već sam i zaboravio šta je ono pisalo, toliko je ogavno)??? I do tih *činjenica* si došao nakon iscrpnog i sveobuhvatnog istraživanja uz pomoć eminentnih stručnjaka iz te oblasti? :)))))) > A neko zloban bi možda primetio da je to zbog toga što veliki > broj Srba nema ili nije imao neposrednih kontakata sa Hrvatima, > a crnogorce svi veoma dobro znaju. ;)) Šta si pod ovim podrazumevao? Ako si mislio na prijateljske kontakte, potpuno si u pravu :))) A kad smo već kod kontakta, kako stoji stvar sa Slovencima? ;>
enciklopedija.104 cobra,
<> papir sa porodičnim stablom i kaže "Ajde, nađi se". E, ali te crnogorske veze su legendarne. Video sam i doživeo nekoliko primera gde rečenica: 'A recite mi, jeste li vi iz okoline Bijelog Polja' rešavale velike probleme. Postoji tu kod mene jedna komšinica, Crnogorka čiji sin preko 'crnogorskih veza' je završio već 2-3 godine srednje škole. To je nešto neverovatno, preko nje sam saznao da su pola Beograda Crnogorci. Šta god da joj se ispreči na putu, ona će naći Crnogorca na odgovornom položaju koji je 'iz okoline Bijelog Polja' i koji će biti u neposrednoj krvnoj vezi ili bliskoj porodici njenom bratstvu, plemenu, etc. Ex, svašta :))
enciklopedija.105 inesic,
> :)))))))))))))) Pa kako to šaka Crnogoraca okupira toliku > zemlju? To je zato što smo mi dobri u pizdu materinu, pa nećemo da se kačimo :))
enciklopedija.106 vitez.koja,
#=>> Ne. Samo shvati da se ta vasa (plemenska) povezanost #=>> mnogima ovde popela na vrh glave. Da li znas, na #=>> primer, da su Crnogorci direktori u 61 od 73 beogradske #=> srednje skole ? Da je najmanje #=> #=> Interesntno. Da li bi nekako moglo da se dodje do tih #=> podataka, vec vidim dobar text ;) Pa, podatak 61/73 ne bi trebalo da bude teško proveriti. Što se ostalih stvari tiče, izvor je koleginica moje majke "na privremenom radu u ministarstvu" :). I ja tako, hteo-ne hteo, čujem razne stvari :)
enciklopedija.107 fifana,
Sta je s' vama narode? Zar nije bilo dosta pljuvki po: Hrvatima, Slovencima, Makedoncima, Muslimanima, Kinezima, Eskimima i inima (ne znam bas dal' na Sezamu, ali opcenito gledano), zar sad treba krenuti i na Crnogorce? (A gde je nebeski narod u tom kontekstu?) Ajmo redom: > Medju Crnogorcima je tradicija vazan deo drustvenog zivota, cesto joj se > pridaje veci znacaj nego sto bi realno bilo potrebno. Takodje se zna (ili > 'zna') ko je 'od kojih', koja je familija 'kakva'. Tacno. I ta tradicija uopste nije tako okamenjena kako se obicno laicki misli. Vrlo je sposobna da se prilagodi novim socio-kulturnim kontekstima. Ako je potrebno mogu da navedem gomile primera. > plemenska podela jos uvek zive od aprila do septembra u katunima, a zimi u > selima ispod planine, i u kontakte sa primitivcima kakve navodis dolaze samo > kad moraju. Netacno. Ti tzv. primitivci su njihova deca, i ugl. uredno dolaze da odrade kosidbu, kao najtezi i najveci letnji posao. Veze izmedju onih koji su ostali i onih koji su otisli u gradove su i dalje veoma cvrste, sto upravo odrazava mucno prezivljavanje tradicijskih modela misljenja i u krajnje promenjenim uslovima. > Mislis da shvatimo onu casnu pljacku Dubrovnika od pre dve i po > godine? ;> A sta je sa Vukovarom, Sarajevom, ko je ostetio sibensku katedralu, ko je srusio Zadar? A Bogisicev arhiv u Cavtatu je, koliko cujem, ostao neostecen. Ovaj uzas se ne moze prebaciti samo Crnogorcima, cini mi se, cak, da su oni u njemu manje ucestvovali nego ostali. > Nije problem Crnogorac u Crnoj Gori, vec Crnogorac koji zadrzava svoje > klanovske obicaje tamo gde vise nema klanova - u urbanoj Srbiji, na Joooooooooj. Urbana Srbija je grdan problem. A i ovi koji dolaze u Srbiju u sustavim trenerkama i kajlama oko vrata ispali su prilicno iz tradicionalne strukture - stari model su izgubili, novi nije stvoren, i tu lezi kljucni problem poslednjih 40-tak godina. Patrijarhalna struktura drustva ozbiljno je narusena. U matici ona uspeva da pronadje niz odgovora na nove uslove i da prezivi u, naravno, promenjenom obliku. Medjutim, oni koji su se izmestili iz okvira sredine nisu mogli da pronadju modele misljenja i ponasanja koji bi zamenili primarne, te su se nasli u vakuumu. To se ne odnosi samo na Crnogorce, vec i na Srbe iz zapadne Srbije, sve narode iz Bosne, Liku, Baniju, Kordun, zapravo celu dinarsku zonu. > Sa svojom naci-mitologijom inace su postali Naci-mitologije (u smislu u kome i ti govoris) nisu samo crnogorski recept. Seti se '89-'90. > Nije problem ni Crnogorac ni bilo ko drugi koji zadrzava > svoje plemenske obicaje, nego je problem (socijalisticki) sistem > koji takve feudalisticke principe omogucava i podstice. Ovo je brkanje pojmova. Ponovo: sistem je (socijalisticki) nastojao da razbije tradicijsku strukturu drustva, ne samo tamo gde je postojala plemenska organizacija, vec svugde. Ljudi bez korena se osecaju nesigurno i njima se najlakse manipulise. Itd.... > Okupirana. U Srbiji stalno kolaju price kako se Crnogorci saseljavaju i "okupiraju" Srbiju. Aman, ljudi, Srbija (Sumadija) je krajem 18. veka, posle seobe pod Carnojevicima, bila gotovo potpuno ispraznjena. Do 50-tih godina proslog veka na te prostore se doseljavalo stanovnistvo ugl. iz Crne Gore i Hercegovine, te su manje-vise svi Sumadinci (a i ne samo oni) poreklom iz Crne Gore ili Hercegovine. A procesi te vrste trajali su i vekovima pre toga i verovatno ce trajati i dalje. Pokretljivost stanovnistva je na Balkanu izuzetno velika, a osnovni pravac metanastazickih kretanja je iz dinarskih krajeva (dakle onih gde je dominantna patrijarhalna organizacija bazirana na agnatskosrodnickoj strukturi) prema panonskoj i centralnobalkanskoj zoni. > To je i osnovni problem. U narodu Crne Gore ocigledno zbog > izolovanosti, specificne istorije ili cega vec (da se ne upustamo sad), > nije obicaj da se vaspitanjem usaduju moralne norme, osecaj za postenje, > cestitost, postovanje drugih, otvorenost (open minded crnOgorac?), > liberalizam... vec samo obican animalisticki nagon za odrzanje i bahata Uzasno netacno. I, nepotrebno, ruzno receno. :( Ovakve izjave pokazuju koliko se malo poznajemo, cak i na ovako uskom prostoru kao sto je Balkan. Upravo je usadjivanje moralnih normi, osecaj za postenje i postovanje drugih osnov vaspitanja u svim patrijarhalnim sredinama. To se, doduse, nesto razlikuje, od savremenih stavova -> osnov je zastita porodice kao referentne grupe, pa zatim roda i plemena. Upravo odatle i potice klanovska povezanost (ne samo) Crnogoraca i kada se izmeste iz Crne Gore. > pomognu na pravi nacin, a ne da ga brane u njegovoj zaostalosti i > primitivizmu. I mi odavde mozemo da pomognemo, i cim ode ova avet sa Procesi drustvene transformacije su veoma spori. Sa razumnom drzavom, koja je sposobna da shvati obrasce misljenja svog naroda i da izgradi strategije razvoja za pojedine regione u skladu sa njihovim specificnostima, proces usaglasavanja mogao bi da krene sa mrtve tacke. Mi takvu drzavu, na zalost, niti smo imali, niti imamo (a kako izgleda necemo je ni imati u dogledno vreme). Sorry zbog duzine. Ostajem duzna analizu savremenog izgleda (i to ce da bude poduze). Lj.
enciklopedija.108 vitez.koja,
#=> smeta. Ali protiv toga se borite sposobnošću a ne #=> bacanjem drvlja i kamenja na Crnogorce. I to još u Ako si mislio na pravu sposobnost i kvalifikovanost, u tome i jeste problem; često je pripadanje porodičnom stablu najveća kvalifikacija. Ako misliš na metodu 'klin se klinom izbija', neka hvala. Problem je, zapravo, u sistemu koji dozvoljava zloupotrebe. On sigurno (najverovatnije?) ne potiče od crnogoraca, ali stoji da su se oni u njemu snašli ko ribe u vodi (nemoj sada da izvodiš zaključak u drugom pravcu;).
enciklopedija.109 mitcho,
># => smeta. Ali protiv toga se borite sposobnošću a ne ># => bacanjem drvlja i kamenja na Crnogorce. I to još u > > Ako si mislio na pravu sposobnost i kvalifikovanost, u tome i > jeste problem; često je pripadanje porodičnom stablu najveća > kvalifikacija. > > Ako misliš na metodu 'klin se klinom izbija', neka hvala. Mislio sam, naravno, na pravu sposobnost. Nikako nisam za metodu "klina". I da se nebi pogrešno razumeli, nisam ni za kakvu vrstu protekcionizma. Naprotiv, vrlo sam protiv toga. Ali, toga ima svuda samo što nije na porodičnom ili plemenskom principu, nego se zove mito, korupcija,... ; a to je, čini mi se, moralno gora varijanta.
enciklopedija.110 mitcho,
> E, ali te crnogorske veze su legendarne. Video sam i doživeo > nekoliko primera gde rečenica: 'A recite mi, jeste li vi iz > okoline Bijelog Polja' rešavale velike probleme. Postoji tu > kod mene jedna komšinica, Crnogorka čiji sin preko 'crnogorskih > veza' je završio već 2-3 godine srednje škole. To je nešto > neverovatno, preko nje sam saznao da su pola Beograda > Crnogorci. Šta god da joj se ispreči na putu, ona će naći > Crnogorca na odgovornom položaju koji je 'iz okoline Bijelog > Polja' i koji će biti u neposrednoj krvnoj vezi ili bliskoj > porodici njenom bratstvu, plemenu, etc. Ex, svašta :)) :)))) E stvarno si me nasmejao. Eto mene odma' tamo, kad je tako. Imam samo jedan problem: nisam iz okoline Bijelog Polja. Kako stoji stvar sa Katunskom nahijom? :))))))))))))))))) Šalim se, naravno. Ali stvarno nisam znao da tamo ima toliko Bjelopoljaca. :))))
enciklopedija.111 novim,
"> Mislis da shvatimo onu casnu pljacku Dubrovnika od pre dve i po "> godine? ;> " " A sta je sa Vukovarom, Sarajevom, ko je ostetio sibensku katedralu, ko " je srusio Zadar? A Bogisicev arhiv u Cavtatu je, koliko cujem, ostao " neostecen. Ovaj uzas se ne moze prebaciti samo Crnogorcima, cini mi se, " cak, da su oni u njemu manje ucestvovali nego ostali. Srpska dela i zlodela. - Međutim: govoriti o časti kao nacionalnoj odlici, posle dubrovačke pljačke, ne ide. I to je sve na šta ukazujem, sugerišući da se manemo tih nacionalističkih generalizacija. Njih ne pokriva nikakvo etnografsko podešavanje. O nasilnosti koja se pokriva i prikriva etikom (ponovo čast) takođe sam rekao šta sam imao, govoreći o crnogorskim plemenskim vezama po Srbiji kojima su se uspinjali po lestvicama moći. Empirijski proverljivo. Sve skupa: Crna Gora je i to, ali i ovo (kao i Srbija, naravno). Ps: tvoje pominjanje Vukovara itd. liči mi na onaj bajati vic "a-vaši-crnci". ;>
enciklopedija.112 spantic,
> Ajde sto si neobrazovan, neobavesten, nevaspitan i nekulturan, ali sto jos > na sve to sam sebi skaces u usta? Prvo sam pomislio da je ZQu pozlilo pa da je dobio napad samokritičnosti i priča o sebi, ali odmah se potom uverih daje i dalje sasvim u redu i tera po svom. Prvo taktički sleva pa idemo dalje ;)
enciklopedija.113 fifana,
> odlici, posle dubrovacke pljacke, ne ide. I to je sve na sta ukazujem, Kakve veze ima cast sa pljackom? Pljackaska privreda je osnov privrede vekovima (opet ne samo kod Crnogoraca) - pljackani su Tursi, Latini, okolna plemena - seti se svih crnogorskih ratova, Morejskog rata.... Sistem casti ukljucuje pljacku, ako su opljackani drugi, a opljackano doprinelo bogatstvu zajednice. > pokriva nikakvo etnografsko podesavanje. Sta je etnografsko podesavanje? Ako nismo nacisto kako mislimo (ne kao pojedinci koji su izmakli kolektivnom) ne mozemo da shvatimo ni zbog cega se sve ovo oko nas desava. Ovaj rat bi potpuno drugacije izgledao da nismo (svi - od Hrvata do Crnogoraca) ovakvi kakvi jesmo. > Ps: tvoje pominjanje Vukovara itd. lici mi na onaj bajati vic > "a-vasi-crnci". ;> Moze biti. Ali meni ceo tvoj komentar lici na mnogo stariju pricu o trnu i brvnu (Mateja, 7, 3-5). Lj.
enciklopedija.114 novim,
" Kakve veze ima cast sa pljackom? Pljackaska privreda je osnov privrede " vekovima (opet ne samo kod Crnogoraca) - pljackani su Tursi, Latini, " okolna plemena - seti se svih crnogorskih ratova, Morejskog rata.... " Sistem casti ukljucuje pljacku, ako su opljackani drugi, a opljackano " doprinelo bogatstvu zajednice. Najpre, treba govoriti o časti kao _ratničkoj_ vrlini. Unutar takvog kodeksa, postoji _plen_, ali ne pljačka. Iz perspektive drugačijih sistema vrednosti, ta razlika nije bitna, ali je za ratnički kodeks (onaj u kojem i čast postoji, a ne postoji ni u svakom kodeksu ratovanja, naravno) ta razlika bitna: plen (ko na njega polaže pravo, do koje mere, koja raspodela važi, kako se čini itd.) pobliže je kodifikovan i unekoliko regulisan; pljačka to nije, i zato ne pripada kodeksu. Ekonomija i ratnički kodeks tu onda imaju drukčiji odnos; ona ume da se pokori i njemu, a ne mora on njoj. Ako bi se o časti do koje Crnogorci drže govorilo kao o delu ratničkog sistema vrednosti, a ako dubrovački pohod obeležava pljačka, onda je taj pohod suprotan kodeksu časti. Uostalom, postoje itekako Crnogorci (oni koji još drže do časti kao vrline, u ratničkom kodu) koji su protiv te pljačke. Zq je već to navodio.
enciklopedija.115 wizard,
Besmisleno je raspravljati o pojedinačnim slučajevima, ali moram da te ispravim zbog nekoliko grešaka koje si napravio: > PRVO, na Dubrovnik su Crnogorce poslali Srbi, tj. Srpska politika. Tamo ih je poslao crnogorac - Slobodan Milošević. Što se "propagande iz Beograda" tiče, direktor RTS-a se preziva Vučelić i takođe je crnogorac. > I to da se bore za njihove interese Srpski interes - Dubrovnik!? > DRUGO, pljačke je bilo, ali su pljačkali malobrojni koji su sa > tom namerom i pošli. Nemoj molim te... Išli su kamioni redovno sa linije fronta do CG, cela taktika ratovanja je bila prilagođena pljački - prvo se očisti kuća, onda se digne u vazduh i/ili zapali. A kralo se sve - od tehnike i automobila do nameštaja. Zna se pošto su se te ukradene stvari u to vreme mogle kupovati po Crnoj Gori. > A u ovoj "problematci" nema mnogo > argumenata. Više se radi o osećanjima, tradiciji, shvatanjima, merilima > vrednosti i drugim aspektima koji spadaju i u domen iracionalnog. Pa može se i o tome raspravljati, zašto ne?! Merila vrednosti i moral su lepe teme za diskusiju. > I za kraj nešto indikativno: kad neko u Beogradu progovori ijekavski > odmah ga mrko pogledaju i pitaju "odakle si?". Pa ako igde možeš da čuješ razna narečja i govore onda je to u Beogradu. Ovde se skoro niko ne obazire na to. Pa koliko samo po Novom Beogradu ima "donosioca komunizma" u penziji i njihove dece - članova regrutnih komisija. ;) > Ovde nije važno odakle si, već kakav si čovek. Aman čoveče... :)))) Pa jel ti misliš da mi "ovde" živimo u kutijama i da je Crna Gora na jugu Australije pa možeš da nam prodaš šta ti padne na pamet?! Prvo te pitaju "od kojih si" i "čiji si" pa onda za ime. > P.S. Stanujem u Podgorici. Vidi se. :)
enciklopedija.116 wizard,
> Tim ljudima je veća kazna prezir koji će > doživeti (najviše od onih koji ih poznaju - rođaka i prijatelja) nego > eventualna sudska kazna. Ona prođe, a ono prvo malo (mnogo) teže. Lepo si rekao, prezreće ih jer su ih uvatili i osudili... > Koliko imaš godina? Ili si suviše mlad ili si pobegao sa časa kad se > učilo da se Crnogorac piše sa veliko C. ;> Piše se velikim kad se odnosi na pripadnike tzv. crnogorske nacije, a ja sam govorio uopšteno o narodu odande. > I ima dosta obrazovanih, samosvesnih i neopterećenih > Crnogoraca. :)) Uglavnom su u pitanju iskompleksirani kvazi-intelektualci koji svoju ksenofobiju i frustracije manifestuju i time što pokušavaju da svore ili nađu neki okvir/državu/narod u kojima bi mogli da budu "prvi u selu". Gotovo uvek su u pitanju bivši članovi SKJ. Ostalo su pomodari.
enciklopedija.117 wizard,
> Jel' neko ovde pominjao nacizam? ;>> žinjenica da imam loše mišljenje o delu sopstvenog naroda se teško može podvesti pod fašizam (nacizam je iz drugog filma). ;) A takođe, ni činjenica da nemam baš najbolje mišljenje o nekome ne mora nužno da znači da ga i ne volim. :) I što je najvažnije - ja ne gajim nikakav animozitet prema ljudima, nisu oni krivi - krivo je vaspitanje, život na margini civilizacije, mentalitet, "pasivni krajevi" i sve što uz to ide... Nije narod ni u drugim krajevima sjajan, ali se ipak više odmakao od rodovsko-plemenske zajednice i zakona koji u takvim zajednicama vladaju.
enciklopedija.118 wizard,
> E, ali te crnogorske veze su legendarne. Svega toga će nestati kad nestane neodgovornost i uzurpacija i kad dođe kapitalizam. Tada će biti potrebni najsposobniji a ne najrođeniji.
enciklopedija.119 wizard,
> Zar nije bilo dosta pljuvki po: > ... > zar sad treba krenuti i na Crnogorce? ( "Pljuvki"? "Krenuti na"? Kakva je sad to paranoja? > Ponovo: sistem je (socijalisticki) nastojao da > razbije tradicijsku strukturu drustva, ne samo tamo gde je postojala > plemenska organizacija, vec svugde. Da... ali nije bitno. ;) Sistem (socijalistički) se ne zasniva na profitu i odgovornosti tako da u njemu nije previše bitno da sposobni ljudi budu na pravim mestima. Zato poslodavac (socijalistički) ne zapošljava najsposobnije već najrođenije i one koji mu plate, bilo novcem bilo protivuslugom. A najrođeniji su u Crnoj Gori vrlo širok pojam. ;) > ili Hercegovine. A procesi te vrste trajali su i vekovima pre toga i > verovatno ce trajati i dalje. Pokretljivost stanovnistva je na Balkanu > izuzetno velika, Itd, itd... Pažljiv čitalac bi primetio da ovde nije bilo reči o selidbama i "okupiranjima" od pre 150 godina već o okupaciji koja je počela pre 50 godina i traje i danas. Migracije i pokretljivost stanovništva nemaju nikakve veze sa tim. > Uzasno netacno. I, nepotrebno, ruzno receno. :( Koliko je tačno ili netačno možemo da raspravimo, a ako je i ružno rečeno to je iz dva razloga: prvo - trenutno nemam baš puno vremena da "uvijam" i "umekšavam" ono što hoću da kažem i drugo - raspravljam sa turbo-crnogorcima, a oni (po svom mom dosadašnjem iskustvu) nisu u stanju da vode kulturnu i civilizovanu raspravu, raspravu "na nivou", pa nisam želeo da gubim vreme u priči "u prazno" i odmah sam se spustio na njihov nivo. I ovoga puta se pokazalo se kao potrebno.
enciklopedija.120 wizard,
> Sistem casti ukljucuje pljacku, ako su opljackani drugi, a opljackano > doprinelo bogatstvu zajednice. Ništa, ništa... ja samo da izdvojim i podvučem. ;) Ako neko nije u toku, pričamo o crnogorcima i njihovom "sistemu časti". P.S. A posle se ljute kad im kažeš da su zaostali i civilizacijski i kulturno zapušteni. :( P.P.S. žasti ti, fifana, piši još, svaka ti je na mestu! ;)
enciklopedija.121 ilazarevic,
> domogne do moći, vlasti, potiskujući - svojim plemenskim vezama, da > ponovim - one koji bi bili od njega sposobniji. I onda to hoće da > proda kao - čast, čojstvo, ili neki drugi trtmrt. Na ovo se ježim, mada to ne rade samo Crnogorci. I, da ponovim, nisu svi Crnogorci isti, da li je to jasno ili mora da se vrta?
enciklopedija.122 ilazarevic,
> može nazvati vređanjem. Na svesnim crnogorcima je da svome narodu > pomognu na pravi način, a ne da ga brane u njegovoj zaostalosti i > primitivizmu. I mi odavde možemo da pomognemo, i čim ode ova avet sa > vlasti vrlo brzo će stvari da dođu na svoje mesto. :) Nismo se baš najbolje razumeli. Ja ne branim zaostalost, daleko bilo. No, tvoj nastup je bio protiv Crnogoraca, a ne protiv primitivnih Crnogoraca. Odavde se jasno zaključuje da smatraš da su svi Crnogorci primitivni, što mene vređa.
enciklopedija.123 novim,
" Svega toga će nestati kad nestane neodgovornost i uzurpacija i kad " dođe kapitalizam. Tada će biti potrebni najsposobniji a ne najrođeniji. Jaoj! :)) Neće, Wiz, nestati. Možda će se (nema ni ekonomskog determinzma kapitalističkog tipa, kao što takvog determinizma nije bilo ni u komunističkoj varijanti; zato pišem ovo - možda) ustanoviti drugi modeli socijalnog napredovanja. Treba promeniti čitav socijalni okvir - u pravcu demokratije, a ne samo ekonomiju, vlasništvo, tržište (ima plemenskih klanova i u kapitalizmu, onom bez demokratije). Nemojmo verovati da će, ako je sad sumrak, po danu sve crne mace postati bele. Biće ih lakše videti, to da, ali farbe ostaju. Dabome da je i to nešto, i univerzalnije je no partikularna plemenska logika.
enciklopedija.124 novim,
" Na ovo se ježim, mada to ne rade samo Crnogorci. I, da ponovim, nisu " svi Crnogorci isti, da li je to jasno ili mora da se vrta? Već rečeno, s moje strane, da svi Crnogorici nisu isti, i to NEKOLIKO puta. Moraću zaista ja da crtam da sam to već rekao, kad ne čitaš a hoćeš da raspravljaš: =============================== 11.81 CIVILIZACIJA.7:enciklopedija novim, 29.09.94. 11:24, 1289 chr Odgovor na 11.80, mitcho, 29.09.žet 01:35 --------------------------------------------------------- Nije problem Crnogorac u Crnoj Gori, već Crnogorac koji zadržava svoje ║ klanovske običaje tamo gde više nema klanova - u urbanoj Srbiji, na ║ primer, laktajući se na svaki način (i bez časti, naravno), da se ║ najčešće uz pomoć lokalne bagre (koje ima svuda, naravno, kao i časti) domogne do moći, vlasti, potiskujući - svojim plemenskim vezama, da ponovim - one koji bi bili od njega sposobniji. I onda to hoće da proda kao - čast, čojstvo, ili neki drugi trtmrt. ║ Dakle: svaka čast Crnogorcu bilo gde, naročito u Crnoj Gori, sve dok ║ se ponaša civilizovano. Sa svojom naci-mitologijom inače su postali dosadni (kao i drugi na ovom malom prostoru, gde već ima više "nacija" nego ljudi.) -----------------------------------------------11.81 --- =============================== 11.92 CIVILIZACIJA.7:enciklopedija novim, 30.09.94. 14:44, 1556 chr Odgovor na 11.85, zqusovac, 30.09.Pet 08:14 --------------------------------------------------------- " Ne zelim da 'branim Crnogorce' niti da 'napadam Srbe', ali nesto mi se " ne cini ni da je tvoja nacija nesto casno ili principijelno postupila u " ovom ratu. Ako ti ovo nije dovoljno, mogu da ti navedem primere, reci. za svoje pleme (u više slučajeva). - Nije nego. ;) Sve što sam hteo da pokažem jeste: ║ - nacija (Srbi, Crnogorci, Hutu ili već šta hoćeš) nije ništa ║ homogeno; čast nije rezervisana ni za koga posebno, niti nekome ║ drugome poreknuta; -----------------------------------------------11.92 --- =============================== 11.100 CIVILIZACIJA.7:enciklopedija novim, 30.09.94. 21:29, 264 chr Odgovor na 11.96, zqusovac, 30.09.Pet 18:00 --------------------------------------------------------- " Za naciju se slazem, ali nappominjem da uporno ovde provlacis tezu da " se (po Srbiji) laktase samo Crnogorci. Nije nego. ║ Ne, nikako, to je tvoje vrlo slobodno tumačenje. Rade to i onI s ║ drugIjeh brda. Samo ovI s ovIjeh (C.G.) jesu šampioni u tome. ;) -----------------------------------------------11.100 --- =============================== 11.111 CIVILIZACIJA.7:enciklopedija novim, 01.10.94. 20:05, 1009 chr Odgovor na 11.107, fifana, 01.10.Sub 13:41 --------------------------------------------------------- "> Mislis da shvatimo onu casnu pljacku Dubrovnika od pre dve i po "> godine? ;> " " A sta je sa Vukovarom, Sarajevom, ko je ostetio sibensku katedralu, ko " je srusio Zadar? A Bogisicev arhiv u Cavtatu je, koliko cujem, ostao " neostecen. Ovaj uzas se ne moze prebaciti samo Crnogorcima, cini mi se, " cak, da su oni u njemu manje ucestvovali nego ostali. Srpska dela i zlodela. - Međutim: govoriti o časti kao nacionalnoj odlici, posle dubrovačke pljačke, ne ide. I to je sve na šta ukazujem, ║ sugerišući da se manemo tih nacionalističkih generalizacija. Njih ne pokriva nikakvo etnografsko podešavanje. ║ Sve skupa: Crna Gora je i to, ali i ovo (kao i Srbija, naravno). -----------------------------------------------11.111 --- =============================== 11.114 CIVILIZACIJA.7:enciklopedija novim, 03.10.94. 11:02, 1278 chr Odgovor na 11.113, fifana, 02.10.Ned 13:14 --------------------------------------------------------- sistema vrednosti, a ako dubrovački pohod obeležava pljačka, onda je ║ taj pohod suprotan kodeksu časti. Uostalom, postoje itekako Crnogorci ║ (oni koji još drže do časti kao vrline, u ratničkom kodu) koji su ║ protiv te pljačke. Zq je već to navodio. -----------------------------------------------11.114 --- Podvučeno ti je (s leve strane) sve što sam rekao protiv generalizacija. Ps: Šta da radimo s juzerima koji neće da čitaju a hoće da komentarišu? Ignorišemo? Molimo da čitaju? Šaljemo ovakve dokaze, pa makar to ne zanimalo druge (jer drugi ipak čitaju)? - Poučite me, ne znam više čime da dokažem šta sam i kako rekao nego onim gde sam to rekao. :( Izvinjenje za dužinu, naravno, ali ovde očito na reč "novim" sklope oči i pišu onda kako ih instinkti vode... Već pogađam ko će biti sledeći uvređeni...
enciklopedija.125 mitcho,
> Tamo ih je poslao crnogorac - Slobodan Milošević. Što se > "propagande iz Beograda" tiče, direktor RTS-a se preziva > Vučelić i takođe je crnogorac. Slobodan Milošević je Srbin. Pitaj ga ako ne veruješ. :) I mogao bi da malo pažljivije čitaš šta je napisano a ne da menjaš teze. Sve i da je Crnogorac, on je metafora srpske politike. I za sve je kriva (veliko)srpska politika. Ne misliš tako? >> I to da se bore za njihove interese > > Srpski interes - Dubrovnik!? Da li si kad čuo za Karlovac, Karlobag, Ogulin, Viroviticu,..., Republiku Srpsku, Srpsku Krajinu,... Možeš li da u ovaj kontekst smestiš problematiku Dubrovnika? > Nemoj molim te... Išli su kamioni redovno sa linije fronta do > CG, cela taktika ratovanja je bila prilagođena pljački - prvo > se očisti kuća, onda se digne u vazduh i/ili zapali. A kralo se > sve - od tehnike i automobila do nameštaja. Zna se pošto su se > te ukradene stvari u to vreme mogle kupovati po Crnoj Gori. Da se svašta kralo, kralo se. I da se posle prodavalo, stoji. I ko je to poricao? Ali, da je taktika ratovanja bila prilagođena tome... To je već smešno. Nemoj da iznosiš tvrdnje na osnovu rekla-kazala metode. Ako si bio na tom ratištu, posipam se pepelom. Ali ako nisi, bojim se da manje činjenica znaš od mene. Istina, nisam bio ni ja, ali sam verovatno bliži par stotina kilometara, i znam par stotina ljudi koji su bili tamo. Zato na ovu temu teško da možemo ravnopravno da argumentovano diskutujemo. I za kraj, informacija za tebe. Ti kamioni o kojima pričaš, a kojih je bilo prvih dana, sačekivani su na graničnim prelazima i u većim gradovima od strane vojne policije i posade su hapšene ako je u njima bilo ukradene robe. Kradena roba se prenosila drugim, samo švercerima znanim, kanalima. > Pa može se i o tome raspravljati, zašto ne?! Merila vrednosti i > moral su lepe teme za diskusiju. Lepe jesu. Ali da li su svrsishodne? Vi jednostavno nećete ili ne možete da razumete neke stvari vezano za Crnogorce, što i nije čudno. Ni ja dosta toga nisam razumeo (bolje reći bilo mi je čudno) dok nisam došao da živim ovde. Međutim, vi se još i rugate na račun toga, a tu onda diskusije nema... >> I za kraj nešto indikativno: kad neko u Beogradu progovori >> ijekavski odmah ga mrko pogledaju i pitaju "odakle si?". > > Pa ako igde možeš da čuješ razna narečja i govore onda je to u > Beogradu. Ovde se skoro niko ne obazire na to. Pa koliko samo > po Novom Beogradu ima "donosioca komunizma" u penziji i njihove > dece - članova regrutnih komisija. ;) Ma daj... Samo još reci da lažem. žak su i mene, koji govorim čistim ekavskim i bez ikakvog "stranog" naglaska, jednom pitali odakle sam jer sam u priči rekao "dvije" umesto "dve". Ja to nisam ni primetio, ali sagovornici jesu. A da ne pričam o onima (mojim drugovima) koji govore ijekavski. Najčešće dve reči koje izgovaraju u Beogradu su: "iz Podgorice". >> Ovde nije važno odakle si, već kakav si čovek. > > Aman čoveče... :)))) Pa jel ti misliš da mi "ovde" živimo u > kutijama i da je Crna Gora na jugu Australije pa možeš da nam > prodaš šta ti padne na pamet?! Prvo te pitaju "od kojih si" i > "čiji si" pa onda za ime. Jel ti čitaš šta ja pišem i namerno izvrćeš stvari, ili je nešto drugo u pitanju? Sad ću ja malo da budem zajedljiv: iako si tako dobro informisan, sad si se malo preš'o. Prvo te pitaju za ime (tj. prezime) pa onda "od kojih si". ;))) Ali će to da pitaju samo Crnogorca. A kada sam rekao da ovde nije važno odakle si mislio sam (što iz konteksta nije bilo teško zaključiti) na to da nije važno sa kojih si prostora van CG i nije važno da li si Crnogorac. A zašto se Crnogorci međusobno pitaju "od kojih su" i "čiji su" malo je teže ovde objasniti. I opet zadire u domen Crnogorskih shvatanja, običaja, tradicije i tome slično. I ima (delom) veze sa onim: "Đe će kruška no pod krušku..." >> P.S. Stanujem u Podgorici. > > Vidi se. :) I šta si hteo da kažeš sa ovom duboko misaonom rečenicom? Jel to neka šala?
enciklopedija.126 mitcho,
> Lepo si rekao, prezreće ih jer su ih uvatili i osudili... Moram opet da konstatujem da si neverovatan poznavalac Crnogoraca. I sa tobom da diskutujem o merilima vrednosti kod Crnogoraca? ;)))))) >> I ima dosta obrazovanih, samosvesnih i neopterećenih >> Crnogoraca. :)) > > Uglavnom su u pitanju iskompleksirani kvazi-intelektualci koji > svoju ksenofobiju i frustracije manifestuju i time što > pokušavaju da svore ili nađu neki okvir/državu/narod u kojima > bi mogli da budu "prvi u selu". Gotovo uvek su u pitanju bivši > članovi SKJ. Ostalo su pomodari. "... otpiši mu kako znaš Vladiko, a obraz mu čuvaj ka on tebi..." Hm, predomislio sam se. Ipak neću da se spuštam na taj nivo.
enciklopedija.127 ilazarevic,
> "uvijam" i "umekšavam" ono što hoću da kažem i drugo - raspravljam sa > turbo-crnogorcima, a oni (po svom mom dosadašnjem iskustvu) nisu u > stanju da vode kulturnu i civilizovanu raspravu, raspravu "na nivou", pa > nisam želeo da gubim vreme u priči "u prazno" i odmah sam se spustio na > njihov nivo. Ma nije moguće! Jadan ti pored nas turbo-Crnogoraca koji svaku poruku u konferenciji začinimo citatom iz "Gorskog vijenca", a kada se sretnemo u grupi većoj od tri prvo pevamo "Oj đevojko Milijana" pa se onda rukujemo... Jesi li ti svestan šta pričaš? Diskusija je počela tvojom ciničnom primedbom o trenerkama i lancima. Molim te, navedi mi u kojoj poruci nisam bio kulturan i civilizovan, te si ti nevoljno morao spustiti nivo kako bi se približio meni, primitivnom Crnogorcu.
enciklopedija.128 wizard,
> Nismo se baš najbolje razumeli. Ja ne branim zaostalost, daleko bilo. > No, tvoj nastup je bio protiv Crnogoraca, a ne protiv primitivnih > Crnogoraca. Ja imam utisak da ti i dalje ne uočavaš višeslojnost moje prve poruke (u vezi trenerki i patika koje se nose u pojedinim plemenima), pa je verovatno iz toga proizašlo to naše "ne baš najbolje" (ne)razumevanje. > Odavde se jasno zaključuje da smatraš da su svi Crnogorci primitivni, > što mene vređa. Ne smatram da su svi crnogorci primitivni, daleko od toga. Uostalom, ako će ti tako biti lakše, jasno je da primitivnih Srba ima sigurno više nego crnogoraca. Verovatno i više nego što Crnogoraca ukupno ima. Razlika međutim postoji u manifestacijama i dometima tog primitivizma, u uticaju njihovih privitivizama na tebe i mene, ali to je već druga priča - a koliko sam razumeo ona te ne vređa, pa ćemo je, ako se slažeš, ovom prilikom ostaviti po strani.
enciklopedija.129 fifana,
> Nije narod ni u drugim krajevima sjajan, ali se ipak vise odmakao od > rodovsko-plemenske zajednice i zakona koji u takvim zajednicama vladaju. Ma nije, covece. To sve vreme svima pokusavam da kazem. Nemoj sve da gledas iz perspektive Beograda, i to onog od pre vise godina. Citav zapadni deo Balkana - od Morave do mora je manje-vise isti - ista kultura, isti sistem vrenosti, veoma slicna ponasanja.... Lj.
enciklopedija.130 fifana,
> Ako neko nije u toku, pricamo o crnogorcima i njihovom "sistemu casti". > P.P.S. Casti ti, fifana, pisi jos, svaka ti je na mestu! ;) Aman, Wiz, citaj cele poruke. Lj. PS Zaboravih da pomenem hajduke i uskoke u istom kontekstu.
enciklopedija.131 fifana,
> turbo-crnogorcima, a oni (po svom mom dosadasnjem iskustvu) nisu u > stanju da vode kulturnu i civilizovanu raspravu, raspravu "na nivou", pa > nisam zeleo da gubim vreme u prici "u prazno" i odmah sam se spustio na Kao ni turbo-srbi. Ali kako mogu da nauce, ako i ostali krenu da se spustaju na takav nivo? Lj.
enciklopedija.132 fifana,
> (oni koji jos drze do casti kao vrline, u ratnickom kodu) koji su > protiv te pljacke. Zq je vec to navodio. Cini mi se da sam negde vec pisala o raspadu patrijarhalne strukture (koja obuhvata sve - od porodice do morala), pa nisam htela da se ponavljam. U to se uklapaju i pljacke van svakog sistema, i trenerke i kajle, i srodnicko-manipulatorsko ponasanje. Medjutim (znam, znam, postajem dosadna) to se ne odnosi samo na Crnogorce. Lj.
enciklopedija.133 zqusovac,
> Ja imam utisak da ti i dalje ne uocavas viseslojnost moje prve poruke (u > vezi trenerki i patika koje se nose u pojedinim plemenima), pa je Vic je jako star, ali je socioloski relevantan. Resi deda (Crnogorac) da vidi sta familija o njemu misli. Napravi se da je umro. Krene familija da kuka oko njega. Krenu da ga opreme (oblacenje mrtvaca). Kaze jedna od snaja: 'Greota da ga saranimo u novo odijelo, iovako ce satrunut u zemlju' Kaze druga: 'Pravo zboris, daj nesto jeftinije. Evo trenerke.' [NB: obratiti paznju na status trenerke u tadasnjoj C.G. - prim. naratora] Opreme one djeda, poloze ga na odar i krenu, kako je red da naricu: 'Aj kuda si se uputiooooo, crni Nikoooooooo...' A djed: 'Izgleda na olimpijadu' poz, zq
enciklopedija.134 zqusovac,
> Ako bi se o casti do koje Crnogorci drze govorilo kao o delu ratnickog > sistema vrednosti, a ako dubrovacki pohod obelezava pljacka, onda je > taj pohod suprotan kodeksu casti. Uostalom, postoje itekako Crnogorci > (oni koji jos drze do casti kao vrline, u ratnickom kodu) koji su > protiv te pljacke. Zq je vec to navodio. Vrlo uprosceno receno, postoji tu jedan princip koji sustinu vuce iz antickih shvatanja junastva. Elem, kada casno pobedis dostojnog protivnika (uz uslov da je mrtav te mu se ne moze pokloniti zivot, sto bi svojim junastvom zasluzio) onda je casno uzeti i njegovu imovinu. Jedan razlog je sto je ta imovina statusni simbol (ne u sadasnjem uskom smislu reci), a drugi sto pokojniku vise nije potrebna, a greh je da imovina propada. poz, zq
enciklopedija.135 zqusovac,
> Slobodan Milosevic je Srbin. Pitaj ga ako ne verujes. :) Pardon! Slobodan Milosevic je po nacionalnosti (kao i po ideologiji) nepopravljivi komunista starog kova. Dokaz: zivi bili pa videli da li ce se pre odreci dela Srbije (ili Crne Gore) ili dela komunisticke ideologije. poz, zq
enciklopedija.136 zqusovac,
> Pise se velikim kad se odnosi na pripadnike tzv. crnogorske nacije, a ja > sam govorio uopsteno o narodu odande. Covek koji jednom pogresi je neuk. Covek koji nastavlja da gresi i kada mu se na gresku ukaze, i pritom jos tvrdi kako je u pravu, je glup. poz, zq
enciklopedija.137 zqusovac,
> Vec receno, s moje strane, da svi Crnogorici nisu isti, i to NEKOLIKO > puta. Moracu zaista ja da crtam da sam to vec rekao, kad ne citas a > hoces da raspravljas: > > =============================== > 11.81 CIVILIZACIJA.7:enciklopedija > novim, 29.09.94. 11:24, 1289 chr Poceo si, kao Todo Kurtovic i ostali velikani nase naucne misli, da citiras samo samog sebe ;))) poz, zq
enciklopedija.138 supers,
>> Pise se velikim kad se odnosi na pripadnike tzv. >> crnogorske nacije, a ja sam govorio uopsteno o narodu >> odande. Ne volim to kad neko vidi onaj fazon s Muslimanima, da se nacija pise sa M a vera sa m, pa onda na osnovu toga izvodi neke samo njemu znane pravopisne zakljucke. For your information, veliko slovo se, osim za nacionalnosti, upotrebljava za jos neke stvari. Kao, na primer, za oznacavanje pripadnosti odredjenoj geografskoj regiji. Kao sto se ne pise za stanovnika Sumadije sumadinac, tako se za stanovnika Crne Gore ne pise crnogorac nego Crnogorac.
enciklopedija.139 novim,
" Vrlo uprosceno receno, postoji tu jedan princip koji sustinu vuce iz " antickih shvatanja junastva. Elem, kada casno pobedis dostojnog " protivnika (uz uslov da je mrtav te mu se ne moze pokloniti zivot, sto " bi svojim junastvom zasluzio) onda je casno uzeti i njegovu imovinu. Homerova Ilijada se cela vrti oko tog motiva (Agamemnon drpio Briseidu Ahilu, koji je po*izdeo i odbio da nastavi da se taba s Hektorom dok mu se na vrati cupi; nije njemu do ženske, nego baš do - časti, itd.). - Ako si davno čitao ep o trojanskom ratu, preporučujem da ponovo uzmeš; pažljivo čitanje otkriva neke groteskne paralele... mogla bi se napraviti zgodna serija tekstova. (Troja je u Bosni, zar ne :))))
enciklopedija.140 wizard,
> Slobodan Milošević je Srbin. Pitaj ga ako ne veruješ. :) Verujem da je Srbin, ali je Srbin poreklom iz Crne Gore, a tome valjda pričamo sve vreme?! :)) (Inače, ako neko ne zna - njegov stariji brat se izjašnjava kao Crnogorac.) > Sve i da je Crnogorac, on je metafora srpske politike. A sve i da je metafora srpske politike, on je crnogorac. ;) Uostalom, ne očekuje se džaba njegov prelazak na Savezni nivo - kako stvari stoje, zatrebaće mu crnogorski glasovi. > I za sve je kriva (veliko)srpska politika. Ne misliš tako? Ne, ne mislim tako. Možda je za nekoga SM zaista i bio "metafora srpske politike", možda je za nekoga on to i danas, ali za mene je on od početka bio "metafora" guranja Srba u prve redove borbe za očuvanje i obnovu Titove Jugoslavije, "celovitog Saveza komunista", "jedinstvene JNA", i ostalih "tekovina", a sve kroz firmu borbe za ostvarenje nekakvih imaginarnih, nikad definisanih i nikad objavljenih tzv. srpskih nacionalnih interesa. Srbin bi slavio dan oslobođenja od okupatora, a ne od "fašističkog okupatora i njegovih domaćih pomagača". > >> P.S. Stanujem u Podgorici. > > > > Vidi se. :) > > I šta si hteo da kažeš sa ovom duboko misaonom rečenicom? Jel to neka > šala? Konstatacija. Shvati je kao kompliment.
enciklopedija.141 wizard,
> Jesi li ti svestan šta pričaš? Diskusija je počela tvojom ciničnom > primedbom o trenerkama i lancima. Moja primedba - u stvari pitanje, nije bilo cinično već možda sarkastično ili, prosto rečeno, zajedljivo, ali diskusija je počela tako što neko tvrdio da osim "trenerkaša", "dizelaša" i ostalih "ćoškaša" u Crnoj Gori postoje i ljudi koji celo leto provode u katunima itd. što niko valjda i nije sporio i kako oni u kontakte sa prvopomenutima dolaze samo kad moraju, što je besmislica. Na to se nadovezala tirada o tradiciji, časti, i ostalim navodnim "specifičnostima" crnogoraca... I eto diskusije. > Molim te, navedi mi u kojoj poruci nisam bio kulturan i civilizovan, te > si ti nevoljno morao spustiti nivo kako bi se približio meni, > primitivnom Crnogorcu. Nisam ništa tvrdio za tebe, govorio sam o mom dosadašnjem iskustvu u pokušajima dijaloga sa crnogorcima o crnogorstvu. Uostalom, ovom prilikom trudio sam se da na tipične turbo-crnogorske nekulturne i prizemne poruke ni ne odgovaram, odgovarao sam samo na smislene i koliko-toliko argumentovane replike.
enciklopedija.142 wizard,
> > Nije narod ni u drugim krajevima sjajan, ali se ipak vise odmakao od > > rodovsko-plemenske zajednice i zakona koji u takvim zajednicama vladaju. > > Ma nije, covece. To sve vreme svima pokusavam da kazem. Pa i uspevaš da kažeš, ali nikako da dokažeš. > Citav zapadni deo Balkana - od Morave do mora je manje-vise isti - ista > kultura, isti sistem vrenosti, veoma slicna ponasanja.... Ne! Možda nekad, danas - ne, a o prezentu valjda govorimo. Jednostavno, stvarnost te demantuje.
enciklopedija.143 wizard,
> PS Zaboravih da pomenem hajduke i uskoke u istom kontekstu. Ajde hajduci, ali gde se uskoci nalaze u ovom našem kontekstu? :) No, opet ti govoriš o vremenu pre više stotina godina. Gledaj malo svet oko sebe, pusti knjige!
enciklopedija.144 wizard,
> Ali kako mogu da nauce, ako i ostali krenu da se spustaju na takav nivo? A kako onda da komuniciramo?! --> 'gandi' ? Nije korisnik ovog sistema.
enciklopedija.145 wizard,
> Medjutim (znam, znam, postajem dosadna) to se ne odnosi samo na > Crnogorce. Uporno pokušavaš da relativizuješ stvari. Niko i ne tvrdi da se to odnosi samo na crnogorce, ali o njima govorimo i kod njih je to dominantno i najizražnije, bar što se našeg okruženja tiče.
enciklopedija.146 wizard,
> For your information, veliko slovo se, osim za nacionalnosti, > upotrebljava za jos neke stvari. Kao, na primer, za oznacavanje > pripadnosti odredjenoj geografskoj regiji. Primetićeš da osnovna tema diskusije, bar po meni, nisu "pripadnici određene regije", već ljudi poreklom odande koje karakteriše određeni mentalitet i rudimentarni moral i sistem vrednosti. Postoji pojam Crnogorac kao pripadnik nacije, postoji pojam Crnogorac kao pripadnik regije, ali ja govorim o pojmu "crnogorac" kao karakternoj osobini, koja se vrlo često veže i za ljude odande koji dole nisu kročili godinama.
enciklopedija.147 supers,
>> kao pripadnik regije, ali ja govorim o pojmu "crnogorac" >> kao karakternoj osobini, koja se vrlo cesto veze i za >> ljude odande koji dole nisu krocili godinama. A, tako! Znaci, nije problem u pravopisu nego u tome sto ti izmisljas termine. Kao kad bih ja uveo pojam srbin sa znacenjem dijagnoza. (ili bosanac, musliman, albanac, hrvat, bilo ko) Verovatno ces uskoro tvrditi da se ne kaze lenjivac nego crnogorac, na sta ce neko odgovoriti da se ne kaze glupak nego srbin itd. Molim te, nemoj da sastavljas karakterologije naroda i da neku osobinu vezujes za geografski pojam. I ovako je mnogo sovinizma na Sezamu.
enciklopedija.148 mitcho,
> Verujem da je Srbin, ali je Srbin poreklom iz Crne Gore, a tome > valjda pričamo sve vreme?! :)) (Inače, ako neko ne zna - njegov > stariji brat se izjašnjava kao Crnogorac.) Paaa sad... Ipak je on prvi čovek svih Srba, i ti isti Srbi ga velikom većinom biraju za svog vođu. Što se njegovog brata tiče, znao sam, hvala na pitanju. :)))))) > Uostalom, ne očekuje se džaba njegov prelazak na Savezni nivo - > kako stvari stoje, zatrebaće mu crnogorski glasovi. Šta, šta? Ovo prvi put čujem. O čemu se radi? I kakvi mu glasovi trebaju: narodni ili narodnih predstavnika? Ovih prvih neće baš mnogo dobiti, čini mi se. >> I za sve je kriva (veliko)srpska politika. Ne misliš tako? > > Ne, ne mislim tako. Možda je za nekoga SM zaista i bio > "metafora srpske politike", možda je za nekoga on to i danas, > ali za mene je on od početka bio "metafora" guranja Srba u prve > redove borbe za očuvanje i obnovu Titove Jugoslavije, > "celovitog Saveza komunista", "jedinstvene JNA", i ostalih > "tekovina", a sve kroz firmu borbe za ostvarenje nekakvih > imaginarnih, nikad definisanih i nikad objavljenih tzv. srpskih > nacionalnih interesa. Meni se čini da sam ko_zna_koliko miliona puta čuo, sa raznih govornica i iz raznih (dez)informatifnih emisija: "... svi Srbi u jednoj državi..." I nije to bio "specijalitet" samo SM-a. A sad ispade nikad definisani i objavljeni nacionalni interesi. BTW, Jugoslavija je bila jedina država koja je mogla da ispuni i zadovolji gore navedeni princip. >> I šta si hteo da kažeš sa ovom duboko misaonom rečenicom? Jel >> to neka šala? > > Konstatacija. Shvati je kao kompliment. Voleo bih da mi to objasniš. Svo vreme pluješ po Crnogorcima (u poslednje vreme se doduše ograđuješ da ne misliš na baš sve Crnogorce) a u Podgorici ih ima najviše. Pa kako sad to - kompliment?
enciklopedija.149 mitcho,
> Pa i uspevaš da kažeš, ali nikako da dokažeš. > >> Citav zapadni deo Balkana - od Morave do mora je manje-vise >> isti - ista kultura, isti sistem vrenosti, veoma slicna > ponasanja.... > > Ne! Možda nekad, danas - ne, a o prezentu valjda govorimo. > Jednostavno, stvarnost te demantuje. A gde su tvoji dokazi? Tvoje tvrdnje, mišljenja, procene, ..., su dokazi?
enciklopedija.150 mitcho,
> No, opet ti govoriš o vremenu pre više stotina godina. Gledaj > malo svet oko sebe, pusti knjige! Pusti istoriju, pusti knjige... E vidiš, pametni ljudi su rekli: "Ko ne pamti istoriju, osuđen je da je ponavlja". "Kad počnu da spaljuju knjige, počeće da spaljuju i ljude." A zamisli i drvo bez korena: svaki povetarac bi ga oborio. Ovo gledaj filozofski, a ne samo u kontekstu tekuće diskusije.
enciklopedija.151 balinda,
Pretpostavljam da ti se omaklo da o sagovorniku iznosiš svoj sud na način za koji on jedino može pronaći da ga želiš uvrediti? :(
enciklopedija.152 balinda,
Izvinjavam se što opet pronalazim jednu tvoju poruku za koju mislim da nije napisana sa dovoljno respekta prema sagovorniku. :( Voleo bih kada bismo u sebi pronašli više takta ako već želimo sa drugima da razmenjujemo nešto tako intimno kao što su naše misli.
enciklopedija.153 zqusovac,
> obuhvata sve - od porodice do morala), pa nisam htela da se ponavljam. U > to se uklapaju i pljacke van svakog sistema, i trenerke i kajle, i > srodnicko-manipulatorsko ponasanje. Moj deda-ujak, stari Niksicanin, (ne pitajte kako i zasto) pre rata jos upise Nautiku u Kotoru, po povratku iz partizana vrati se u struku, celog zivota bio cenjeni pomorski kapetan (napolju), lepo vaspitan covek, ima vise para nego sto mu treba, ima stila, kuca uredjena sa ukusom, na zidovima slike koje se njemu svidjaju, oblaci se kao pravi predratni dendi... Jednom prilikom putujemo kolima, stanemo na Zlatiboru, jedemo kajmak. Pitam 'kako ti se, Drago, cini ovaj kajmak?' i dobijem neocekivan odgovor: 'Nemoj Crnogorca nikad pitat kakav je kajmak, cim ga ima to je vec dobro'. poz, zq
enciklopedija.154 zqusovac,
> Postoji pojam Crnogorac kao pripadnik nacije, postoji pojam Crnogorac > kao pripadnik regije, ali ja govorim o pojmu "crnogorac" kao karakternoj > osobini, koja se vrlo cesto veze i za ljude odande koji dole nisu krocili 'Ti ga krstis a on prdi' Srpska narodna poslovica poz, zq
enciklopedija.155 zqusovac,
> Pretpostavljam da ti se omaklo da o sagovorniku iznosis svoj sud na > nacin za koji on jedino moze pronaci da ga zelis uvrediti? :( Ako ne citiras i dalje necu znati na sta mislis. Ali posto znam na sta mislis ;), objasnjenje je dato u drugoj konferenciji, gde se on sam zalio na mene. poz, zq
enciklopedija.156 wizard,
> Kao kad bih ja uveo pojam srbin sa znacenjem > dijagnoza. (ili bosanac, musliman, albanac, hrvat, bilo ko) Pa što da ne!? :) To se jako često čuje u razgovoru. Za sve koje si pomenuo. --> Crnogorac, al' dobar čovek! ;)
enciklopedija.157 wizard,
> Voleo bih da mi to objasniš. Po tvojim porukama sam pretpostavio da si iz tog grada.
enciklopedija.158 wizard,
> > Jednostavno, stvarnost te demantuje. > > A gde su tvoji dokazi? Tvoje tvrdnje, mišljenja, procene, ..., su > dokazi? Šta bi ti smatrao dokazima? Da počnem da navodim pojedinačne slučajeve manifestacija tih dominantnih osobina (da prozivam ljude, da počnem da pravim spiskove?!)? Ne, hvala, "zna se ko je u ovoj zemlji zadužen za spiskove". Da li hoćeš da radim statističke proračune prisutnosti istih kod ljudi poreklom iz pojedinih krajeva? Nije mi ambicija da pozivam na istrage poturica i progone već da ukažem na uzroke. Mislim da je svako ko zna o čemu sam govorio i ko je želeo da shvati - već shvatio. Ostale i ne vredi ubeđivati jer su ili i sami takvi ili takvo ponašanje smatraju za normalno i civilizovano i ne smeta im.
enciklopedija.159 wizard,
> Pusti istoriju, pusti knjige... > E vidiš, pametni ljudi su rekli: > "Ko ne pamti istoriju, osuđen je da je ponavlja". > "Kad počnu da spaljuju knjige, počeće da spaljuju i ljude." > A zamisli i drvo bez korena: svaki povetarac bi ga oborio. Sve je to lepo, ali je i generalizacija koja tvoju poruku baca potpuno van konteksta ove naše diskusije. Govorili smo, ako se ne varam (a ne varam se), o sadašnjosti, a fifana je pričala kako je sve to nekad bilo isto, hajduci i uskoci, ratnička čast... itd. Ako krenemo dalje doći ćemo i do drveta i pećine pa ćemo na kraju zaista dokazati da smo svi isti. I jesmo isti po rođenju, ali vaspitanje, okruženje, lokalni običaji, moralne norme... sve to utiče na formiranje ličnosti i mentaliteta. Problem je upravo u tome - neki od nas žive u ovom veku, po civilizacijskim normama koje su dominantne u najrazvijenijim zemljama sveta, osuđujemo krađu, uzurpaciju, siledžijsko ponašanje, otimačinu, kriminal, autoritarnu vladavinu, netrpeljivost, zatvorenost, konzervatizam, lokalizam, šovinizam, pa i nacionalizam kao retrogradne pojave - a neki u prošlom, sa običajima i moralom koji je tada vladao. Ne ide tako, nešto mora da se promeni. Ili ćemo svi postati lopovi, kriminalci i siledžije i na kraju doći u situaciju da se međusobno ubijamo bez trunke griže savesti ili ćemo da izgradimo humano društvo i savremenu državu. A ti sam razmisli ko nas drži za članke kad god pokušamo da krenemo u tom pravcu. > Ovo gledaj filozofski, a ne samo u kontekstu tekuće diskusije. "Istorija je samo popis zločina i nesreća" - Volter
enciklopedija.160 milan,
>> Kao kad bih ja uveo pojam srbin sa znacenjem >> dijagnoza. (ili bosanac, musliman, albanac, hrvat, bilo ko) > > Pa što da ne!? :) To se jako često čuje u razgovoru. Za sve koje si > pomenuo. Ja lično preferiram glagol. Npr. "Pera je malo srbnuo!" ;> Pl poz M P.S. Moja omiljena definicija Srbina glasi: "Srbin je prelazni oblik od Crnogorca ka čoveku."
enciklopedija.161 mitcho,
>> A gde su tvoji dokazi? Tvoje tvrdnje, mišljenja, procene, ..., >> su dokazi? > > Šta bi ti smatrao dokazima? Pa ti si prvi potegao pitanje dokaza, a sad pitaš šta bi bili dokazi. Na to pitanje treba da odgovoriš ti i to ne meni nego fifani (ako se ne varam njoj si tražio dokaze).
enciklopedija.162 mitcho,
> Sve je to lepo, ali je i generalizacija koja tvoju poruku baca > potpuno van konteksta ove naše diskusije. Pa ja i rekoh da nije samo u kontekstu diskusije. Ali nije ni da nema nikakve veze. > I jesmo isti po rođenju, ali vaspitanje, okruženje, > lokalni običaji, moralne norme... sve to utiče na formiranje > ličnosti i mentaliteta. Potpuno si u pravu. Neko je tvrdio suprotno? Samo, nismo baš isti ni po rođenju. Krv nije voda... :)))) > Problem je upravo u tome - neki od nas žive u ovom veku, po > civilizacijskim normama koje su dominantne u najrazvijenijim > zemljama sveta, osuđujemo krađu, uzurpaciju, siledžijsko > ponašanje, otimačinu, kriminal, autoritarnu vladavinu, > netrpeljivost, zatvorenost, konzervatizam, lokalizam, > šovinizam, pa i nacionalizam kao retrogradne pojave - a neki u > prošlom, sa običajima i moralom koji je tada vladao. Vidiš, sve ovo što si nabrojao je upravo karakteristično za najrazvijenije zemlje sveta. Samo što je kod nas novija pojava pa još bode oči, a oni su se već navikli. (I kod nas je, trenutno, jače izraženo zbog ratne situacije). Zaboravio si još jednu stvar karakterističnu za razvijene, koja srećom još nije stigla do nas: terorizam. > Ne ide tako, nešto mora da se promeni. Ili ćemo svi postati > lopovi, kriminalci i siledžije i na kraju doći u situaciju da > se međusobno ubijamo bez trunke griže savesti ili ćemo da > izgradimo humano društvo i savremenu državu. Lično glasam za ovo poslednje :)))) Samo, u kakvoj je ovo vezi sa dosadašnjom diskusijom? (o Crnogorcima) > A ti sam razmisli > ko nas drži za članke kad god pokušamo da krenemo u tom pravcu. Ubi' se od razmišljanja al ne mogu da se setim ko bi to mogao biti. ;)) Da nisu Crnogorci? Ako jesu, što se fino ne odcepite pa juriiiiiš u civilizaciju... :))))))))))))))) P.S. Ovo ne vodi ničemu. Ajde da diskutujemo o nečem drugom...
enciklopedija.163 fifana,
> Ne! Mozda nekad, danas - ne, a o prezentu valjda govorimo. Jednostavno, > stvarnost te demantuje. Nemam nameru da nastavljam ovu bespredmetnu raspravu. Medjutim, sticajem okolnosti tokom poslednjih 15 godina prospartala sam (vise puta) citavu zapadnu Srbiju, te tako vrlo dobro znam o cemu pricam (Liku, Baniju, Kordun, Bukovicu, delove Bosne takodje). Beogradska stvarnost NIJE stvarnost vec 100 km na jugo-zapad. Lj.
enciklopedija.164 ilazarevic,
> Ps: Šta da radimo s juzerima koji neće da čitaju a hoće da > komentarišu? Ignorišemo? Molimo da čitaju? Šaljemo ovakve dokaze, > pa makar to ne zanimalo druge (jer drugi ipak čitaju)? - Poučite me, > ne znam više čime da dokažem šta sam i kako rekao nego onim gde sam > to rekao. :( Mogu li ja da te poučim? Iako sam lenjiraš, ipak nisam toliko glup da napadam nekoga ko ne napada "moju stranu" u diskusiji. Dakle, ono na šta si ti odgovorio nije upućeno tebi već onima koji mrze Crnogorce. PS. Red bi bio da ne reaguješ na prvu loptu čim u zaglavlju vidiš lenjiraški juzernejm...
enciklopedija.165 ilazarevic,
> Razlika međutim postoji u manifestacijama i dometima tog primitivizma, u > uticaju njihovih privitivizama na tebe i mene, ali to je već druga > priča - a koliko sam razumeo ona te ne vređa, pa ćemo je, ako se slažeš, > ovom prilikom ostaviti po strani. Dometi primitivizma ne zavise od nacije. Svi znamo domete južne pruge ;)
enciklopedija.166 wizard,
> P.S. Moja omiljena definicija Srbina glasi: "Srbin je prelazni > oblik od Crnogorca ka čoveku." Nadajmo se samo da je i prolazni, a ne samo prelazni...
enciklopedija.167 wizard,
> Pa ti si prvi potegao pitanje dokaza, a sad pitaš šta bi bili dokazi. Pitam šta su "po tebi" dokazi, jer smatram da sam svoje tvrdnje argumentovao i dokazao. Ne naravno "spiskom zločina" i "listom za odstrel" (osim par njih koji to zaslužuju ;) već ukazivanjem na pojave. Dao sam i svoje pretpostavke o mogućim urzrocima tih pojava.
enciklopedija.168 wizard,
> Samo, u kakvoj je ovo vezi sa dosadašnjom diskusijom? (o Crnogorcima) Ako i posle svega ne razumeš šta hoću da kažem, onda moram da odustanem. Bar dok se malo odmorim... ;) > Da nisu Crnogorci? Ako jesu, što se fino ne odcepite pa juriiiiiš u > civilizaciju... :))))))))))))))) Parafraziram: "Pustili bi mi njih, ali neće oni nas!". :( > P.S. Ovo ne vodi ničemu. Ajde da diskutujemo o nečem drugom... Nemam ništa protiv. Za koga navijaš? ;)
enciklopedija.169 wizard,
> Nemam nameru da nastavljam ovu bespredmetnu raspravu. Da li to znači i da ćemo ostati bez informacije o tome kakve se trenerke nose u kojim plemenima? > Medjutim, sticajem okolnosti tokom poslednjih 15 godina prospartala sam > (vise puta) citavu zapadnu Srbiju, te tako vrlo dobro znam o cemu pricam > (Liku, Baniju, Kordun, Bukovicu, delove Bosne takodje). Slažem se da postoji dosta sličnosti između crnogoskog mentaliteta i mentaliteta naroda iz krajeva koje navodiš, ali mislim da je kod ovih potonjih to ipak bilo nešto manje izraženo, bar do početka rata tamo (što je i razumljivo). > Beogradska stvarnost NIJE stvarnost vec 100 km na jugo-zapad. Ne razumem šta hoćeš ovim da kažeš? Naravno da nije.
enciklopedija.170 fifana,
> Da li to znaci i da cemo ostati bez informacije o tome kakve se trenerke > nose u kojim plemenima? A ne, to ce stigne. Lj.
enciklopedija.171 mitcho,
> Ako i posle svega ne razumeš šta hoću da kažem, onda moram da > odustanem. Bar dok se malo odmorim... ;) Pa "problem" i jeste u tome što razumem šta hoćeš da kažeš. ;) > Parafraziram: "Pustili bi mi njih, ali neće oni nas!". :( :))))))))) Nije valjda... :))))))) > Nemam ništa protiv. Za koga navijaš? ;) Za Partizan. ;))
enciklopedija.172 wizard,
> Dometi primitivizma ne zavise od nacije. Svi znamo domete južne pruge ;) Za te "domete" su krivi nobrazovanost i neinformisanost, a to se lakše i brže "leči" od primitivizma i rudimentarnih moralnih normi.
enciklopedija.173 wizard,
> Pa "problem" i jeste u tome što razumem šta hoćeš da kažeš. ;) Drago mi je da smo na kraju razumeli... Ako imaš želju da mi priznaš da sam bio u pravu, možeš i u mail, ne moraš javno. ;) > > Parafraziram: "Pustili bi mi njih, ali neće oni nas!". :( > > :))))))))) Nije valjda... :))))))) Upravo je tako. Samo, vi bi da odete a da ne povedete sa sobom i ovaj šljam što se vuče po Beogradu. E pa neće moći... Svako mora da počisti iza sebe.
enciklopedija.174 mitcho,
> Drago mi je da smo na kraju razumeli... Ako imaš želju da mi > priznaš da sam bio u pravu, možeš i u mail, ne moraš javno. ;) :)))))))))) Jel se ti to šališ? Ako da, onda ti je šala dobra, ali pogrešna konferencija. :)) A hteo sam reći da razumem šta hoćeš da kažeš, a ne da tebe razumem, ponajmanje da se slažem. A da se složimo, po ovom pitanju, ... jako teško .... I uz mnogo (tvoje) dobre volje. :))) > Upravo je tako. Samo, vi bi da odete a da ne povedete sa sobom > i ovaj šljam što se vuče po Beogradu. E pa neće moći... Svako > mora da počisti iza sebe. Ne bi mi nigde da idemo. Baš nam je lepo ovde gde jesmo. Dobra nam klima, priroda bila darežljiva. Meni je 45 min. vozom, leti, da se kupam na moru, a isto toliko zimi, da se skijam na planini. Gde to ima na ovome belom svetu? :)) A ovo "E pa neće moći", jel to znači da nas ne puštate? :))))
enciklopedija.175 wizard,
> Ne bi mi nigde da idemo. Baš nam je lepo ovde gde jesmo. Dobra nam > klima, priroda bila darežljiva. Meni je 45 min. vozom, leti, da se kupam > na moru, a isto toliko zimi, da se skijam na planini. Još kad bi moglo da se ne jede i ne radi ništa. ;)) > A ovo "E pa neće moći", jel to znači da nas ne puštate? :)))) Ovo ti je pretposlednji put da izvrćeš moje reči. Poslednji put to možeš da uradiš u svom odgovoru na ovu poruku, a na njega ti ja neću odgovoriti. Jasno je pisalo - idite što pre, samo povedite i ovaj šljam po kome ste nam poslali komunizan. Ovaj šljam što je ubijao po Beogradu '44., što nas je slao u rat, što nas je sukobio sa celim svetom, što reketira po Beogradu... Vodite ih što pre! Pa da vidimo da li ste i šta u stanju da napravite.
enciklopedija.176 zqusovac,
> Jasno je pisalo - idite sto pre, samo povedite i ovaj sljam po kome ste > nam poslali komunizan. Ovaj sljam sto je ubijao po Beogradu '44., sto > nas je slao u rat, sto nas je sukobio sa celim svetom, sto reketira po Nameravao sam da te pustim da i dalje nesmetano lupetas i tuzakas, ali ovo je vec previse. Crna Gora je za Srbiju i glupave ideale 'Srpstva' (nadam se definitivno izbijene iz glave) ulazila u ratove koji joj ni malo nisu bili potrebni, eda bi olaksala Srbiji teritorijalne ekspanzije i etnicka ciscenja, glupo verujuci da za bracu valja zrtvovati i obraz. A sto se sljama tice, moga dedu koji je nakon I svetskog rata dobio francusku stipendiju, diplomirao u Parizu, doktorirao u Gracu, pozvala je Srbija da dodje u Beograd jer je bio potreban - tada su u ovom gradu postojala samo 2 (slovima: dva) ginekologa sa evropskim obrazovanjem. I kada je rasprodao sve, ostavio profesuru u Lajpcigu da dodje i odazove se 'braci Srbima', sam je sazidao kliniku jer je smatrao da nije u redu da mu siromasna drzava Srbija gradi kliniku (a nudila je) jer ima na sta prece da trosi pare. Posle rata se izborio protiv ruskog sistema skolovanja babica (trogodisnja skola) i zajedno sa Bosom Milosevic u prvih 5 godina posle rata iskolovao na sestomesecnim kursevima preko 4000 babica koje su preko 40 godina uspesno poradjale po Srbiji. Da bi docekao da mu na kraju Srbin Nesovic potpise ukaz o oduzimanju klinike i stambene zgrade koju je takodje od svojih para podigao. Ako Srbi nemaju obraza i mogu svaki dan da okrecu curak naopako, u Crnoj Gori je pamcenje malo drugacije. Pogledaj kakav je odnos Crnogoraca i Albanaca u Crnoj Gori pre nego sto opet lupis nesto o tome ko je koga i sa kime posvadjao. A sto se sljama koji je ubijao po Beogradu tice, reci mi iz kog su to bratstva Krcun Penezic, Draza Markovic, Petar Markovic, Svetislav Stefanovic, Milos Minic, Mijalko Todorovic... Pametnije ti je da ucutis. poz, zq
enciklopedija.177 mitcho,
> Još kad bi moglo da se ne jede i ne radi ništa. ;)) Zašto?? Pa lepše je da se jede, a da se ne radi ništa. ;)))))) >> A ovo "E pa neće moći", jel to znači da nas ne puštate? :)))) > > Ovo ti je pretposlednji put da izvrćeš moje reči. Poslednji put > to možeš da uradiš u svom odgovoru na ovu poruku, a na njega ti > ja neću odgovoriti. Kvotirao sam i moje reči da možeš da vidiš da se završavaju većom količinom smeha. To znači da je u pitanju bila šala. A ti se odma' naljuti. Nije trebalo... Što se odgovaranja-neodgovaranja tiče, ja sam još pre par poruka rekao da je dalja diskusija na ovu temu bez smisla i da diskutujemo o nečem drugom. Odstupio sam od toga samo zato što me tvoja prethodna poruka iskreno zasmejala.
enciklopedija.178 wizard,
> Crna Gora je za Srbiju i glupave ideale 'Srpstva' (nadam se definitivno > izbijene iz glave) ulazila u ratove koji joj ni malo nisu bili potrebni, > eda bi olaksala Srbiji teritorijalne ekspanzije i etnicka ciscenja, > glupo verujuci da za bracu valja zrtvovati i obraz. Don Kihote, niko ovde nije govorio ni o kakvom "srpstvu", "crnogorstvu", nacionalnoj ili političkoj pripadnosti. Niko nije napao Đilasovu i Brozovu zaostavštinu, nemoj da se uzbuđuješ. Uvuci svoj ideološki i lokal-patriotski mač u korice, mašeš uzalud, umorićeš se i ostati bez daha. > A sto se sljama tice, moga dedu koji je nakon > A sto se sljama koji je ubijao po Beogradu tice, A što se šljama, a što se šljama... Pretpostavljam da si nešto ljut i nervozan, a zbog toga i nepažljiv čim smatraš logički suvislim svoje dokaze poput: _1_ Crnogorski šljam nije '44. donosio komunizam u Beograd. Dokaz: Deda od zqusovca je posle I sv. rata školovao babice. _2_ Crnogorski šljam nije '44. donoseći komunizam ubijao po Beogradu. Dokaz: Zqusovac zna naizust da navede imena bar 5 Srba (sa posebnim akcentom na Krcun-Peneziću) koji su takođe bili šljam, tj. komunisti i zločinci. > Pametnije ti je da ucutis. Hvala na savetu, vidim da je od srca... ;) ¨ ¨ ¨ Svakom je valjda do sada jasno da meni ne smeta ništa iz Crne Gore osim prostaka i primitivaca koji sa pištoljem o pojasu dolaze s vremena na vreme odozdo i donose nam svaki put nešto novo - prekjuče komunizam, juče "srpstvo", danas organizovan kriminal, sutra...? I svaki put zbog njih pogine neka stotina hiljada ljudi, druga stotina bude izbačena iz svojih kuća, treća iz svoje države... Zašto je koncentracija ljudi sklonih takvim "radnjama" tako velika u Crnoj Gori? Ja sam za razloge naveo "kulturnu zapuštenost", "primitivne moralne norme" i "civilizacijsku marginalnost" jer ne verujem u genetsku predodređenost. Možda nisam u pravu, možda su razlozi negde drugde - oko toga možemo da se sporimo. I ja ću prihvatiti svako mišljenje za koje nađem da je ispravnije i osnovanije od mog, ali ne mogu da prihvatim da mi neko gusla non-stop o "časti i čojstvu" kad toga nema ni u tragovima, busa se u grudi primitivnim i tradicionalističkim pojavama (plemena, bratstva, krvna osveta...) predstavljajući ih kao vrline, prednosti i posebnosti, i još povrh svega toga nam kaki po glavama sa pričom kako je eksploatisan i da Crna Gora mora da se odvoji kako bi slobodno i nesputano moga da razvija demokratiju i "turizam u zimskom i letnjem periodu". Vrhunski cinizam, stvarno treba imati debeo obraz pa pričati tako nešto. I na kraju, pošto brišem poruke, da ti zahvalim na citatu koga ću još jednom da iskoristim, za rezime ove poruke: > > Jasno je pisalo - idite sto pre, samo povedite i ovaj sljam po kome ste > > nam poslali komunizan. Ovaj sljam sto je ubijao po Beogradu '44., sto > > nas je slao u rat, sto nas je sukobio sa celim svetom, sto reketira po Na kraju svega, srećan vam put i - ne zatvarajte vrata kad izađete!
enciklopedija.179 ilazarevic,
> Za te "domete" su krivi nobrazovanost i neinformisanost, a to se lakše i > brže "leči" od primitivizma i rudimentarnih moralnih normi. Ne bih rekao da je "južna pruga" samo neobrazovana i neinformisana. Šta je to primitivizam, ako ne neobrazovanost i neinformisanost?
enciklopedija.180 ratman,
Buduci da na SEZAM-u ima preko 100 Dejana... Zna li neko nesto o poreklu ovog imena? Cuo sam i daje keltsko, i (pusto) tursko, ali ne zvuci ubedljivo...
enciklopedija.181 ilazarevic,
> Jasno je pisalo - idite što pre, samo povedite i ovaj šljam po kome ste > nam poslali komunizan. Ovaj šljam što je ubijao po Beogradu '44., što > nas je slao u rat, što nas je sukobio sa celim svetom, što reketira po > Beogradu... Vodite ih što pre! Pa da vidimo da li ste i šta u stanju da > napravite. Smiri malo loptu... Odbrana sledi po tačkama: 1. Ubijanje po Beogradu je posledica revolucije kao takve. Mnogo više ljudi je pobijeno van Beograda nego u Beogradu, a to nisu uradili partizani, nego Nemci i ostali. 2. Crnogorci nas nisu slali u rat, Crnogorci nas nisu sukobili sa svetom, Crnogorci ne reketiraju po Beogradu. Sve to rade određen broj ljudi, koji ne rade to što rade zato što su Crnogorci, već zato što su takvi _kao ličnosti_. Ako je neki od njih Crnogorac, to ne znači da je on automatski dvadeset pet puta gadniji od srpskog reketaša ili socijaliste.
enciklopedija.182 ilazarevic,
> _2_ Crnogorski šljam nije '44. donoseći komunizam ubijao po Beogradu. > Dokaz: Zqusovac zna naizust da navede imena bar 5 Srba (sa posebnim > akcentom na Krcun-Peneziću) koji su takođe bili šljam, tj. > komunisti i zločinci. Iz ovoga bi razuman čovek mogao da izvede zaključak da u šljam, sem svih Crnogoraca, spadaju i svi komunisti. Da li su u tvom rečniku "komunista" i "zločinac" sinonimi? Već je utvrđeno da "zločinac" i "Crnogorac" jesu.
enciklopedija.183 spantic,
> Ne bih rekao da je "južna pruga" samo neobrazovana i neinformisana. Šta je > to primitivizam, ako ne neobrazovanost i neinformisanost? Zaboravljate da su pre II SR baš sa južne pruge dolazili veoma obrazovani i kultivisani ljudi iz Vranja i Leskovca. Gle čuda, i gimnazije behu tamo. To što ljudi za pojmove Beograda drugačije govore ne znači da su "neobrazovani".
enciklopedija.184 spantic,
> Buduci da na SEZAM-u ima preko 100 Dejana... > Zna li neko nesto o poreklu ovog imena? > Cuo sam i daje keltsko, i (pusto) tursko, ali ne > zvuci ubedljivo... Ako je verovati "Prosvjetinom imenoslovu", priredio dr Milan Bosanac, izdanje Prosvjeta, Zagreb, 1984. Dejan je izveden od Dean. A Dean je izveden od latinske reči dea - boginja ili deus - bog.
enciklopedija.185 ilazarevic,
> Zaboravljate da su pre II SR baš sa južne pruge dolazili veoma > obrazovani i kultivisani ljudi iz Vranja i Leskovca. Gle čuda, i > gimnazije behu tamo. To što ljudi za pojmove Beograda drugačije > govore ne znači da su "neobrazovani". Poslednjih decenija teško da dolaze kultivisani. Sem toga, kako se neko može nazvati kulturnim kad ne govori standardnim jezikom?
enciklopedija.186 dcolak,
│ ličnosti_. Ako je neki od njih Crnogorac, to ne znači da je on automatski │ dvadeset pet puta gadniji od srpskog reketaša ili socijaliste. Ma sve je to ok, ali kako objasniti da su Crnogorci u većini? Naravno pod uslovom da je to tačno, a po pričama se čini da jeste.. Naravno 2 priča se o pravim kriminalcima a ne o vikend dizelašima. Sledge DAMMIR!
enciklopedija.187 zqusovac,
>> > Jasno je pisalo - idite sto pre, samo povedite i ovaj sljam po kome >> > ste nam poslali komunizan. Ovaj sljam sto je ubijao po Beogradu '44., >> > sto nas je slao u rat, sto nas je sukobio sa celim svetom, sto > reketira po > > Na kraju svega, srecan vam put i - ne zatvarajte vrata kad izadete! Da te unapred obavestim: broj onih koji ce te poslusati direktno ce odgovarati tvom ugledu (a mozda i pameti i kulturi). poz, zq
enciklopedija.188 ilazarevic,
> Ma sve je to ok, ali kako objasniti da su Crnogorci u većini? Naravno Mislim da je to posledica "ključa", samo su hrvatski i slovenački funkcioneri pobegli, pa je ostalo Crnogoraca.
enciklopedija.189 spantic,
> Poslednjih decenija teško da dolaze kultivisani. Sem toga, kako se neko > može nazvati kulturnim kad ne govori standardnim jezikom? Možda je vreme da ti sam proveriš svoje standarde? Isti se *nikako* ne mogu stavljati pod "kulturne" kada nekoga tako procenjuješ. Usput, u Beogradu se *ne* govori standardnim jezikom ;)
enciklopedija.190 spantic,
> Mislim da je to posledica "ključa", samo su hrvatski i slovenački > funkcioneri pobegli, pa je ostalo Crnogoraca. Ma da, po beogradskim firmama je sve vrvilo od hrvatskih i slovenačkih direktora, a ulicama nije smelo da se ide od njihovih gangstera ;)
enciklopedija.191 inesic,
> Dejan je izveden od Dean. A Dean je izveden od latinske reči > dea - boginja ili deus - bog. Znači - Boža.
enciklopedija.192 milan,
>> Poslednjih decenija teško da dolaze kultivisani. Sem toga, kako se >> neko može nazvati kulturnim kad ne govori standardnim jezikom? > > Možda je vreme da ti sam proveriš svoje standarde? Isti se *nikako* > ne mogu stavljati pod "kulturne" kada nekoga tako procenjuješ. > > Usput, u Beogradu se *ne* govori standardnim jezikom ;) U Beogradu se baš govori standardnim jezikom! Kako kod nas nema definisanog standarda, sasvim je prirodno da standard prestonice, nastao kao usrednjavanje sremskog i šumadijskog akcenatskog sistema a istog govora, prodre kao standard. Uostalom, vojvođansko-šumadijskim govorom govori trenutno bar 60% Srba što je više nego dovoljno da postane standard. Pl poz M P.S. Tu ne treba brkati razna lokalna prenemaganja poput bačkog, beogradskog i sličnih žargona.