CIVIL.7

06 Jul 1994 - 26 Oct 1994

Topics

  1. filozofija (10)
  2. religija (682)
  3. istorija (7)
  4. nauka (193)
  5. umetnost (17)
  6. knjizevnost (81)
  7. film (680)
  8. muzika (1963)
  9. o.jeziku (165)
  10. oko.sveta (312)
  11. enciklopedija (192)
  12. skola (49)
  13. licni.stav (255)
  14. cyber.culture (208)
  15. savet (102)

Messages - nauka

nauka.103 ilazarevic, -> #96, novim
> potom optužba "esejizma" (sasvim legitimnog žanra, fyi) pogrešno je Ne bih rekao da se radi o legitimnosti žanra, već o tome da se humanisti u svojim radovima ponašaju pre kao pisci nego kao naučnici. -> Ko je video da fizičar koristi stilske figure u naučnom tekstu?
nauka.104 fifana, -> #101, ilazarevic
> humanisticke discipline mogu svojom slobodom jezika i poslovicnom > nepreciznoscu da pretvore babe u zabe i obratno. To bi' stvarno volela da vidim/procitam. Ovako nesto stvarno moze da odvali samo neko ko pojma nema kako drustvene nauke funkcionisu. :((( Lj. P.S. Ako neko dokaze da su babe=zabe, skidam kapu! ;)))
nauka.105 milan, -> #100, novim
> Još kad biste, jade jedne, znali šta ta reč zaista označava, šta je > esej, kako je nastao, u šta se razvio, etc. Ali 'ajde, hrabrite > jedni druge, pošto sam se više no jednom ovde osvedočio da je > sposobnost za teorijsko i apstraktno mišljenje ovdašnjoj inženjeriji > rekla definitivno vozdra. Nema vam pomoći. Ostanite u svom neznanju, > pardon - svojoj Nauci. (Mora biti da ovako "argumentišete" i među > sobom.) Opa! Lične uvrede. :))) Samo smo to čekali. Pazi sad: Ua teoretičari književnosti koji se regrtuju iz onih što ne umedu da pišu predmetnu! Pa vi ste bre neki muzikolozi. žim n'umete da komponujete ili svirate vi o'ma' mudrujete i zakerate onima koju umedu. Pl poz M
nauka.106 zqusovac, -> #105, milan
> Ua teoreticari knjizevnosti koji se regrtuju iz onih sto ne > umedu da pisu predmetnu! > Pa vi ste bre neki muzikolozi. Cim n'umete da komponujete ili > svirate vi o'ma' mudrujete i zakerate onima koju umedu. Ovaj argument ne vazi (mada se ja veoma cesto sa njime slazem) zato sto ne vazi za SVE teoreticare knjizevnosti. A ozbiljno receno, nije potrebno umeti sneti jaje da bi se prepoznao mucak. poz, zq
nauka.107 dejanr, -> #91, inesic
>> > Ko je poriče? Samo kažem da je to drugorazredno pitanje, prvo >> > treba videti da li je nešto moguće. Ako je nemoguće, sasvim je >> > nebitno da li je etički ili nije. >> >> Da li ti je, u kompajlerima, uvek uključena short cut opcija za >> logičke evaluacije? Ako nije, objasni zašto nije. Uvek jeste. žak štaviše :), dosta često koristim naredbe tipa: do while i<=n and niz[i]=0 koje bi mogle praviti probleme (ili bi bar bile ružno programiranje) ako short cut opcija nije uključena. Stvarno, zašto bih terao program da izvršava izraz do kraja, ako je već posle prvoga člana jasno kakav je rezultat? >> Ako jeste, svejedno, pokušaj da, kao jedan od najpozvanijih, >> objasniš zašto uopšte takva opcija postoji. Dobro pitanje. Mislim da je jedan od jakih razloga za postojanje istorijski, pošto je u definicije nekih jezika ulazilo da se svi izrazi računaju do kraja. A i to iz praktičnih razloga, tako je bilo lakše napraviti kompajler. Posle su, da bi održali standard ali ipak omogućili racionalnije programiranje, uvodili ovo kao opciju pa ko voli... Takođe, mogu da zamislim neke (mada prilično nategnute) okolnosti pod kojima bi uključivanje ove opcije moglo da pomogne pri debagovanju programa. Sve skupa, ovo što si rekao je lep argument za Novimovu tezu, dakle ono što sam rekao bi trebalo modifikovati u "ako je nešto nemoguće, neracionalno je diskutovati o tome da li je etički, ali ako neko baš voli..."
nauka.108 dejanr, -> #92, novim
>> > Ko je poriče? Samo kažem da je to drugorazredno pitanje, prvo treba >> > videti da li je nešto moguće. Ako je nemoguće, sasvim je nebitno da li >> > je etički ili nije. >> > >> > Dotle bi moralo da ti bude jasno :) E sad, sa ostatkom se verovatno >> > nećeš složiti - i ako je moguće, opet je (sa praktičnog stanovišta) >> > prilično nebitno da li je etički ili nije. Kukaće se na svaku novu >> > stvar da je neetička, i opet će ona napredovati, ako je korisna. >> >> Ili se zezaš, ili...? - Etici nije najvažnije da li je nešto dobro ili >> loše, poželjno ili nepoželjno, da li je "moralno" li "nemoralno". A da li joj je važno da li je MOGUĆE ili NEMOGUĆE? Hoće li se truditi da odredi da li je "etički" nešto što je NEMOGUĆE? >> No, zbrka očito nastaje što ti značenje etike uzimaš u površnom i >> uličnom značenju. Analogija (pošto ih voliš): kao da bih ja uzeo da je >> matematika saberi-oduzmi-cele-brojeve, pa navalio onda da joj na >> osnovu tog značenja određujem status, domet, vrednost. Šta da radimo kad si ti već diskutovao sa polazišta da je fizika samo koturanje loptice po strmoj ravni? ;)
nauka.109 dejanr, -> #95, prvul
>> Ako je ovo gore misljenje karakteristicno za "drustvenjake" nije >> ni cudo sto ih "tehnocisti" preziru ;) Ono sto oni koji se "teorijski >> i apstraktno" bave tzv. drustvenim naukama zapravo se uopste ne bave >> naukom nego esejistikom. :)) Sjajna poruka, zapravo gotovo savršena "završna reč" naše strane u ovoj diskusiji :) >> > > PS I dalje nema odgovora na pitanje: da li se "idejom slobode" >> > > porice *mogucnost* ili *pozeljnost* prakticne "psihoistorije" (ili >> > > "socijalnog inzenjeringa", kako je ti zoves)? >> > >> > Porice se. Razjasnio Kant. Knjige: "Kritika cistog uma", "Kritika >> >> Ovo je smesno. Ovaj argument porice mogucnost nastanka "psihoistorije" >> isto koliko neodredjenost porice mogucnost predvidjanja ponasanja >> molekula gasova. No to nije smetalo pojavi termodinamike. Na žalost, izgleda da smo u vezi tog pitanja upali u ćorsokak, tj. da Novim odbija da nam odgovori na njega. Bolje reći, da ni on ni Kant nemaju odgovor koji ima glavu i rep ;) Zato dobijamo esejistiku :)
nauka.110 novim, -> #105, milan
" Pazi sad: Xe xe. :)) Viđi 'vamo, ajšelsejdisonliuans: Kad profesori matematike pronađu (u ma kojem smisletu izgubljenosti) neku novu teoremicu, nek' se prijave da ih opevamo (volj ti deseterac, volj razvezan stih, naplaćujemo po vokalu, popust za analitičare)... ;>>
nauka.111 novim, -> #106, zqusovac
" Ovaj argument ne vazi (mada se ja veoma cesto sa njime slazem) zato Nemo' mi kvariš pos'o. Utanačujem biznis opevavanja matematike u više pevanija, a ti mi potežeš rgumete! (Bolje da se uključiš, pa da ep valjamo posle preko medi-uma). ;>>
nauka.112 novim, -> #108, dejanr
" Šta da radimo kad si ti već diskutovao sa polazišta da je fizika samo " koturanje loptice po strmoj ravni? ;) Rad bih bio podsetiti me gde sam to "diskutovao" na taj način o fizici? " A da li joj je važno da li je MOGUĆE ili NEMOGUĆE? Hoće li se truditi " da odredi da li je "etički" nešto što je NEMOGUĆE? "Nemoguće" je takođe tema za etiku. U knjizi verovatno najvećeg današnjeg filozofa etike, E. Levinasa, pod naslovom "Etika i beskonačno" ("Ethique et infini") ima poglavlje koje se bavi time. Na tvoje zaprepašćenje, "nemoguće" je veoma važno za današnju teoriju etike - možda i više nego "moguće", budući da je tema transcendentalnog (ili, po Levinasu, "kvazi-transcendentalnog") tako reći zasnivajuća... Ne traži da ti prevodim, stvar je malo komplikovanija nego što Sezam trpi.
nauka.113 novim, -> #109, dejanr
" Novim odbija da nam odgovori na njega. Bolje reći, da ni on ni Kant Odbija da prepričava Kanta džabe. (I mi znamo za - računicu...) :)) Sećam se, u onoj raspravi o LRP, moj navod Kanta je tebi zvučao kao meni asembler do pre neku godinu. Ipak, naučio sam da se razabiram u asembler. Misliš da bi ti izgubio na matematičkoj težini čitajući Kanta? Ili - probaj sa Spinozom: Ethica ordine geometrico demonstrata. Ili, o ideji slobode, sa Milom; beše taj i logičar. Itd.
nauka.114 fifana, -> #111, novim
> valjamo posle preko medi-uma). ;>> Greska, na TV (medijumu) Milan kaze MEDIJI, valjda da ne mora sirokom publikumu da objasnjava singulare i plurale. Ja cula. LJ. I jos nesto, deseterac ne dolazi u obzir - pravis sirotim etnolozima dopunski posao. ;>>>
nauka.115 vcalic, -> #104, fifana
>> Ovako nesto stvarno moze da odvali samo neko ko pojma nema kako drustvene >> nauke funkcionisu. :((( Zato i nema smisla slušati njihova naklapanja... Vlada
nauka.116 vcalic, -> #111, novim
>> Nemo' mi kvariš pos'o. Utanačujem biznis opevavanja matematike u više >> pevanija, a ti mi potežeš rgumete! (Bolje da se uključiš, pa da ep >> valjamo posle preko medi-uma). ;>> Jel' može jedan multimedijalan ep ? ;) Vlada
nauka.117 zqusovac, -> #111, novim
> pevanija, a ti mi potezes rgumete! (Bolje da se ukljucis, pa da ep > valjamo posle preko medi-uma). ;>> Za sta ne treba mnogo uma. poz, zq
nauka.118 ndragan,
(2.301) / Naravno. Ali pouzdanost je ograničena pouzdanošću matematike. Ne, nego tačnošću kojom upotrebljeni matematički aparat opisuje predmetnu pojavu. Fizičarima je tu lakše - mogu poprilično dobro da proračunaju grešku koju prave, te se u računu pruže do onoliko tačnog koliko im treba. Kod humanističkih istraživanja nikad nisi načisto da li ima nekih članova/činilaca koje si sasvim prevideo. Uzmi samo primer sondiranja javnog mnjenja pred izbore ili početak prodaje nečeg novog. Nikad nisu sigurni da li im je nešto promaklo.
nauka.119 ndragan,
(2.305) / U praksi, sociologija gubi oko 60%-80% svog vremena na / statističke proračune. E, da, još jedna stvar koja mi ide na... koji već ono organ beše na redu ovog puta. Nešto nemam preteranog poverenja u naučne rezultate dobijene statistički. Prvo i osnovno je da sociolog nikad nema baš reprezentativan uzorak - zaobilazi crnačke četvrti, ili one koji su bez telefona, ili one važne ljude do kojih je nemoguće stići itd. Drugo, anketna pitanja (kad se radi o anketi) su vrlo ljigava i pipava stvar - nezgodna formulacija dovodi do odgovora koji su ili promašili temu ili se, u najmanju ruku, pogrešno klasifikuju. Zgodna formulacija moža zgodno da utiče na orijentaciju ispitanika, te da neki ponuđeni odgovor pretegne, a uz drugačije postavljeno pitanje ne bi, i slično. Sve skupa, podaci sa kojima se barata su, u dosta slučajeva, sumnjivi. To što ta i takva sociologija ipak daje rezultate, je dobrim delom stvar nakupljenog iskustva i dovoljne starosti same discipline (verovatno i sami shvataju koliko mogu da veruju sopstvenim podacima), što je čini, opet, zbirkom dobrih recepata. Da li sociologija uopšte ima nekakvu svoju fundamentalnu teoriju?
nauka.120 ndragan,
(2.285) / Reci ljudima istinu i verovatno će te linčovati. :( Ako pretpostavimo taj niz događaja (sociologija koja tačno predskazuje, narod šiznuo na njih te o'da i potamani): izem ti takvog sociologa koji ne bi bio u stanju da predvidi kad treba da 'vata maglu :)
nauka.121 ndragan,
(2.177) / Ptolomej je tvrdio da je Zemlja pljosnata k'o palačinka. Ostao je u pravu, samo u lokalu, kao što je i Euklidova geometrija tačna u lokalu. Tek na rastojanjima dovoljne veličine pojavljuju se greške (naprimer, defekt trougla, tj da je zbir uglova u trouglu manji od dva pi, može da se uoči tek u astronomiji).
nauka.122 ndragan,
(2.212) / Pocev od Euklida, koji se cak i ne dokazuje, Ne dokazuju se sami njegovi postulati, ali se itekako dokazuje da na njima zasnovan geometrijski i/ili logički sistem biva kompletan (tj da ne sadrži ništa što iz njih nije izvodljivo), sveden (da nijedan postulat nije izvodiv iz ostalih) i neprotivrečan. Tj, dokazuje se da drži vodu, kao uostalom i ostalih osam geometrija.
nauka.123 ndragan, -> #71, dejanr
/ njih neće imati baš nikakvo "pokriće" u realnom svetu. Međutim, sve / dok se te teorije korektno izvode iz svojih aksioma, one su ispravne. Problem je što deo prisutnog publikuma reč "ispravan" poistovećuje sa "važeći u poznatom nam svemiru", što je, kako ono reče, "horse of quite a different color".
nauka.124 ndragan, -> #64, novim
/ vidim baš neposrednu vezu između toga i "pronalaženja" (što je opasan / izraz; još uvek nemamo konsenzus oko toga šta je invencija; A za to sam hteo da gađam desnom klompom broj 44 prevodioce Diznijevih stripova, što onog jednog kao naučnika što imaju (a koji, opet, za divno čudo, nije monstruozna karikatura Vernera fon Brauna) krstiše u Proku _pronalazača_. Po meni, trebalo bi napraviti koliko toliko jasnu granicu između pronalaska i izuma; pronađe se poneki prirodni zakon ili arheološka iskopina pa je onda to _pronalazak_, a ono što je rukotvorina glave je _izum_. I onda čujem da spomenuta izumiteljska bratija ima udruženje "...pronalazača i inovatora". Možda primaju i privatne detektive? Ne nameravam da i ovde izigravam jezičkog *zla; shvatam da je izraz 'pronalazač' u smislu 'izumitelj' uzeo previše maha da bismo ga se sad mogli lako otarasiti. Samo pokušavam da proguram ovaj drugi kao vid nagrade tvorcu, kao priznanje za uloženi umni rad. Da _izmišljanje_ ne bi i dalje imalo podjednako pogrdan prizvuk kao _filozofiranje_. Po meni, to su dva veoma važna posla.
nauka.125 novim, -> #116, vcalic
" Jel' može jedan multimedijalan ep ? ;) Ne da može, nego mora! Multimedij(um)ala, u tri dimenzije spreda, četvrta i peta vire sa strane da dočaraju sumrak, epčina počinje s kraja (da ih se ne gnjavi vlastitom istorijom, nije red), razvija se bez naracije, nego čisto apodiktički, a u apriorijskoj ariji (direktna postmoderna parafraza ludila iz Lučije od Lamermura, nedekonstruisano, sa još svežim mirisom pozitivizma), uz tehno-vrisak za 10ž(-40) izvođača, glavna faca zvani Tata-Matemata, pošto je prvo izveo ritualni ples ubijanja vudu-lutke info-virusa (tačka "permutaciona simetrija"), najzad probada Esejistu sasvim fizičkim šestarom, i viče: "Ja sam Jedini! Ja sam Jedini! (i tako devet puta). Urnebes od radosti prisutne inženjerije, koja seče vene na Tatu-Matematu, i u čast ethic & scientific cleansing forsira večnost džinovskim cyber-mostobranom direktno priključena na Sezam/Fon-Internet bozonsku vezu napona ciglih 10TeV-a. (Ideju za sve ovo daje, naravno, stari esejista - Orvel). Sledi pomračenje, pa the-end... ;>> Ps: Uvažava se sugestija korisnice Fifana, neće biti deseterca. (Za dinosauruse opevane vrste zadužena je, uostalom, druga neka nauka.)
nauka.126 milan, -> #124, ndragan
> A za to sam hteo da gađam desnom klompom broj 44 prevodioce > Diznijevih stripova, što onog jednog kao naučnika što imaju (a koji, > opet, za divno čudo, nije monstruozna karikatura Vernera fon Brauna) > krstiše u Proku _pronalazača_. Po meni, trebalo bi napraviti koliko > toliko jasnu granicu između pronalaska i izuma; pronađe se poneki > prirodni zakon ili arheološka iskopina pa je onda to _pronalazak_, a > ono što je rukotvorina glave je _izum_. Itekako važna razlika i na njih treba insistirati. Njutn je _pronašao_ gravitaciju. Naime, ona je stalno prisutna - drže je uključenu čak i vikendom - i kad' tad' je neko mor'o da je pronađe. Eto, njemu se posrećilo i, čestitamo. Njutn je, međutim, _izumeo_, vratanca za mačku (njegov mačor ga je nervirao što je stalno grebao i mijaukao pred vratima dok je Ser Isaac prevrtao po svojim papirima) i zareze na rubu novčića (Ser Isaac je kao sinekuru dobio da bude upravitelj državne kovnice novca i nerviralo ga je što kovnica ima samo dva kalupa koji udare odozgo i odozdo pa se silno srebro ili bronza izliju okolo. Da bi dokazao da taj posao ne radi džabe, dodao je i treći kalup okolo i prištedeo silan metal a, povrh svega, omogućio Kir Janji da uredno slaže svoje novce). Ovo su pravi izumi. Pred njima skidamo kapu. Pl poz M
nauka.127 ilazarevic, -> #95, prvul
> pa to je totalno totalitarna ideja". To otprilike znaci "mi se zalazemo > za slobodu misljenja i govora i u to ime vam zabranjujemo da o tome > mislite i govorite". Sto rece dejanr, daj da mi vidimo da li je to Svaka čast Prvule :) Posle ovoga, nemam više šta reći, sem da prevrćem Prvulove reči.
nauka.128 de.pavlov, -> #114, fifana
> I jos nesto, deseterac ne dolazi u obzir - pravis sirotim etnolozima dopunski > posao. ;>>> Predlažem šesnaesterac :) Osmerac bi bio asocijacija na polu-reč; celim ljudima, cela ( šesnaestobitna ) reč :) Cyber-Serbian-Epic :)
nauka.129 zqusovac, -> #114, fifana
> I jos nesto, deseterac ne dolazi u obzir - pravis sirotim etnolozima > dopunski posao. ;>>> Boze mili, cuda velikoga, kad se krete velika rasprava sred seljacke Srbijice zemlje, raja ne zna ni citat ni pisat, al ne benda naucna elita, sva elita i podmladak hrabri, besposleni, kradu Bogu dane, niti oru a niti kopaju, vec po vazdan na Sezam kucaju o nauci i matematici. Indziliri zestoko napali, Novica se kao soko brani, otpisuje Milan-profesoru, sve carsave od po deset hvati, al' se ne da ni mudri dekane, studentske je pripozvao snage, dje omane Bozic-poslanice, docekuje drcna omladina, nadaju se polozice ispit ako li se omile dekanu. Na muke se Novica naodi, oko njega sami tehnolozi, indziliri, bejzik programeri, ne pomaze vitestvo ni cojstvo. Oj Novime, zalosna ti majka, dosla ti je danas pogibija, doaka ti metodologija, i nauke puste redukcija. Dokazuju vrli indziliri da se bavis necasnom rabotom, svi veliki svetski filozofi najedamput sad su esejisti. Vidje Novo da se crno sprema od oruzja svjetlog pomoc nema. Stade Novo knjige prebirati, mudrog Kanta lako citirati, sve racuna lukavi Novica dje ne moze drugim argumentom, on ce moci krit'kovanim umom. Tu otpade boranija mlada koja ne zna sta Levinson pisa, nit' umije tumacit Huserla. Al je lukav Milan indziliru, eda ne bi u Skupstini bio, dosad cetri stranke promjenio, da se ne zna odrzat na vlasti, te potegnu duboko u skute, pa pogodi Novicu citatom, sto mu jednom onomad izlece. Ciknu Novo kao guja ljuta, stade molit dvoumljenog Boga: Boze mili ako li te ima, oprosti mi sto sam u te sumnjo, oprosti mi dugu jezicinu sto popustih njihovom terminu, socijalnome inzenjeringu, no mi spasi moju gresnu dusu, gresnu dusu, replikantsko telo, evo mi se sprema pogibija od ovijeh glupih indzilira sto ne znaju ni sta je etika, sve je njima ta matematika. Sazali se dobrostivi Boze, sazali se na jadnog Novima, Gospod njemu u san progovara: oj Novime, instant-filozofe, britka uma i jezika brza, pamet svoju prodao si dobro ali nisi vjerovo u Boga, ja sam tebe dvaput pohodio, pohodio i upozorio, prvi puta u Knjizevnoj reci, no se nisi, Novo, zamislio, protiv nove redakcije bio, a sada si curak obrnuo. Drugi puta prije dva-tri dana kad ti dodje na vrata od stana Jupak-racun od trista avrama, al ti opet nastavi po starom. Ali Bog je humanista stari, indzilire on mnogo ne mari te ustavi Novi pogibiju, pa mu posla Fifanovu ljubu da pomogne Novi u zlom casu. Kad ulece Fifanica mlada razbjeza se sitna boranija osta samo turbo-Srbin Spanta, ali i on iz bitke izbjeza tamo ukraj kiselo narice. A Fifana - zena pouzdana, kako dodje tako i otide. Osta Milan bez ikoga svoga, Dejranovoj pomoci se nada, da ga spase u odsudnom trenu. Al se Dejran davno naucio da ne bude deus-et-machina, pa dodaje cas na jednu stranu, a kada ce tamo prevagnuti, on pridoda malo na suprotnu, nit po profi, nit po filozofu. Hrvali se Milan i Novime, hrvali se ljetni dan do podne, ne pomaze formalna logika, nju ni jedan niti drugi nece. Ostadose tako da se bore dvije casne naucne starine, ali nema nidje omladine, omladini to se dosadilo, te dadose resign na nauku, nidje nikog do Nove i Mila, nidje nikog bitku da opjeva, pa ne znamo oce li svrsiti i oce li koji pobjediti ili ce se zaludno hrvati sa naukom do Sudnjega dana. poz, zq
nauka.130 novim, -> #128, de.pavlov
" Osmerac bi bio asocijacija na polu-reč; " celim ljudima, cela ( šesnaestobitna ) reč :) Ti ovde vidiš - cele ljude???
nauka.131 novim, -> #129, zqusovac
" ili ce se zaludno hrvati " sa naukom do Sudnjega dana. Milane, kad proveriš je l' mu ovo deset stvarno deset (lenjir metod visoke pouzdanosti), obrati, molim te, pažnju da poslednju reč u gornjem navodu; meni to onako esejistički vonja na provokaciju; nije čudo, vidim da se zq udružuje sa spantom protiv pititija, a taj novi blok demokratskog i nacionalnog... ti se u te stvari bolje razumeš...
nauka.132 dr.grba, -> #129, zqusovac
>> Boze mili, cuda velikoga, Aman, jeb'o te! (((((((((((((((((((((((: A šta posle ove poruke? Da gasimo temu? (:
nauka.133 de.pavlov, -> #130, novim
> " Osmerac bi bio asocijacija na polu-reč; > " celim ljudima, cela ( šesnaestobitna ) reč :) > Ti ovde vidiš - cele ljude??? Verujem, ( želim da verujem, hoću da verujem ), da i oni za koje bi neko pomislio da "nisu celi ljudi", u sebi imaju sklonosti i ka drugim oblastima a ne samo tehničko-tehnološkom pogledu na svet. Inače nećemo daleko dogurati ( mi, čovečanstvo ). Ukoliko bi se prihvatila opšta matematizacija svega postojećeg, bivšeg i budućeg; sociologija iz koje bi se formulom vadila ponašanja čoveka, društva; etika izvučena iz Tjuringove mašine; poezija nastala ispod vodeničnog žrvnja asemblera - onda bi se u stvari prihvatila bespotrebnost čovekovog bivstvovanja, sve to što radi takav čovek može da radi i robot. Samoukinuće.
nauka.134 severian, -> #129, zqusovac
> Boze mili, cuda velikoga, Ama, kako te nije mrzelo?! Klanjam se...
nauka.135 fifana, -> #129, zqusovac
> Boze mili, cuda velikoga, > kad se krete velika rasprava Nije ga mrzelo.:)))) Lj.
nauka.136 mikis, -> #119, ndragan
+> Da li sociologija uopšte ima nekakvu svoju fundamentalnu teoriju? Marfologija? ;)
nauka.137 milan, -> #131, novim
> Milane, kad proveriš je l' mu ovo deset stvarno deset (lenjir metod > visoke pouzdanosti), obrati, molim te, pažnju da poslednju reč u > gornjem navodu; meni to onako esejistički vonja na provokaciju; nije > čudo, vidim da se zq udružuje sa spantom protiv pititija, a taj > novi blok demokratskog i nacionalnog... ti se u te stvari bolje > razumeš... Gađanski mi kaže da ima i jedanaesteraca (to sam i sam vid'o kad' pucaju penale) i dvanaesteraca i trinaesteraca u tzv "narodnoj poeziji". Dakle, ne treba se uzbuđivati. Ostani, poput Njegove Uzoritosti Alojzija kardinala Stepinca na suđenju, miran jer "si nemaš šta predbaciti". Pl poz M
nauka.138 zqusovac, -> #126, milan
> Ser Isaac prevrtao po svojim papirima) i zareze na rubu novcica > (Ser Isaac je kao sinekuru dobio da bude upravitelj drzavne kovnice > novca i nerviralo ga je sto kovnica ima samo dva kalupa koji udare > odozgo i odozdo pa se silno srebro ili bronza izliju okolo. Da bi > dokazao da taj posao ne radi dzabe, dodao je i treci kalup okolo i > pristedeo silan metal a, povrh svega, omogucio Kir Janji da uredno > slaze svoje novce). Ovo su pravi izumi. Pred njima skidamo kapu. Svaka cast Ser Isaku, ali nije tacno objasnjenje za zareze. U to doba novac se kovao od zlata i srebra. Takav novac imao je intrinzicnu vrednost, tj. nominalna vrednost odgovarala je tezinskoj vrednosti plemenitog metala u novcu. Tu je dolazilo do problem je se novac vremenom haba i smanjuje se stvarna vrednost, a desavalo se (prilicno cesto) i da barabe (sto bi se danas ovde reklo 'biznismeni') skinu tanak sloj sa oboda novca (2 po 2 - 202). Zato je drzava redovno novac iz trezora morala da vaga i, ukoliko bi tezina bila manja od prihvatljive, da ga pretapa. U to vreme u Engleskoj je najveci deo novca kovan u privatnim kovnicama za racun drzave (postojale su od 1180. do 1850.), pa je drzavna kovnica, gde je Ser Isak bio prvo nadzornik a kasnije i upravitelj morala da kontrolise i taj novac. Posto je Ser Isak bio pametan covek (sto znaci da je hteo da radi sto manje) shvatio je da bi uvodjenjem recki po obodu novca vizuelna kontrola bila dovoljna za najveci deo novca - ako se recke jasno vide i ako na licu i nalicju ne deluje previse pohabano onda je prihvatljiv). Tako je morao da se vaga samo mali deo novca. Inace, nema treceg kalupa. Oduvek su bila dva kalupa, samo sto su nekada bili iste dubine, tj. po polovinu debljine novca. Onaj ruzni 'ostatak' eliminisan je pronalaskom dozatora metala i dubokog kalupa (koji je zntno dublji od debljine novcica) u koji je odozgo (kao klip u cilindar) ulazio gornji kalup. Donji kalup bio je nareckan i - gotov tehnologija. Ovo nije Njutnov izum. poz, zq
nauka.139 vcalic, -> #132, dr.grba
>> A šta posle ove poruke? Da gasimo temu? (: žovek ti je pomogao da napraviš bilten ;)) Vlada
nauka.140 vcalic, -> #129, zqusovac
>> Boze mili, cuda velikoga, Impresivno, nema šta ;) Vlada
nauka.141 ilazarevic, -> #129, zqusovac
> Boze mili, cuda velikoga, Ovo je bilo sjajno :) Da štampamo u "Književnoj reči"? ;)
nauka.142 zqusovac, -> #141, ilazarevic
> Ovo je bilo sjajno :) Da stampamo u "Knjizevnoj reci"? ;) Ne znam da li je Novim danas u ljubavi sa redakcijom ili ta ljubav traje samo neparnim datumima od 12:20 do 22:45 a vikendom od zalaska do izlaska sunca. poz, zq
nauka.143 pedjak, -> #129, zqusovac
> Boze mili, cuda velikoga, Svaka čast :)))))))))))))))
nauka.144 jovca.car, -> #62, vitez.koja
/* Neverovatno kako se američki predsednici ne lepe za svemirske /* programe kao moguće uspehe po kojima će ih pamtiti... Ti programi traju duže od njihovih mandata. Ne isplati im se. ;(
nauka.145 squsovac, -> #129, zqusovac
> Al je lukav Milan indziliru, > eda ne bi u Skupstini bio, > dosad cetri stranke promjenio, Mislim da je promenio "samo" tri stranke (osim ako mu zbog veza sa dr M.M. (već) ne računaš i SK-PJ). Ili ti znaš nešto što mi još ne znamo? ;>
nauka.146 inesic, -> #129, zqusovac
> pa ne znamo oce li svrsiti > i oce li koji pobjediti > ili ce se zaludno hrvati > sa naukom do Sudnjega dana. > > poz, > zq Pesma je za vic meseca. Ne sećam se da sam se slađe smejao SORojući. Ako je neko od sysAdma prenese kod zkra, ja glasam. Svaka čast pesničkom umeću.
nauka.147 inesic, -> #113, novim
> asembler. Misliš da bi ti izgubio na matematičkoj težini > čitajući Kanta? Ili - probaj sa Spinozom: Ethica ordine > geometrico demonstrata. Možda bi izgubio na fizičkoj težini. :)
nauka.148 kriss,
žitam novi galaksiju i nailazim na članak o krionizmu. I sad razmišljanje - pri zamrzavanju se sigurno u telu nalazi neka bakterija. Pošto se većina istih "razlaže" (ubija) na oko 100°C zanima me da li analogno tome postoji neka 'donja kritična' temperatura, posle koje nema oživljavanja? Ima li biologa ovde ...
nauka.149 danica, -> #148, kriss
­> me da li analogno tome postoji neka 'donja kritična' temperatura, ­> posle koje nema oživljavanja? Mikoroorganizmi su relativno otporni prema niskim temperaturama. Iako im se rast usporava približavanjem minimalnim temperaturama i prestaje na niskim, mikroorganizmi ne umiru već prelaze u stanje anabioze (odsustvo metaboličke aktivnosti). Sa povećanjem temperature njihova aktivnost iznova počinje.
nauka.150 kriss, -> #149, danica
˙˙ mikroorganizmi ne umiru već prelaze u stanje anabioze ˙˙ (odsustvo metaboličke aktivnosti). Sa povećanjem temperature ˙˙ njihova aktivnost iznova počinje. To je sve jasno, ali šta bi bilo kad bi se zaledili na -200°C ? Da li posle mogli da se ožive (izađu iz tog stanja anabioze)?
nauka.151 dejanr, -> #112, novim
>> > Šta da radimo kad si ti već diskutovao sa polazišta da je fizika samo >> > koturanje loptice po strmoj ravni? ;) >> >> Rad bih bio podsetiti me gde sam to "diskutovao" na taj način o >> fizici? Onda kada si objašnjavao u čemu se ona "razlikuje" od geometrije. >> > A da li joj je važno da li je MOGUĆE ili NEMOGUĆE? Hoće li se truditi >> > da odredi da li je "etički" nešto što je NEMOGUĆE? >> >> "Nemoguće" je takođe tema za etiku. U knjizi verovatno najvećeg >> današnjeg filozofa etike, E. Levinasa, pod naslovom "Etika i >> beskonačno" ("Ethique et infini") ima poglavlje koje se bavi time. Na >> tvoje zaprepašćenje, "nemoguće" je veoma važno za današnju teoriju >> etike - možda i više nego "moguće", budući da je tema >> transcendentalnog (ili, po Levinasu, "kvazi-transcendentalnog") tako >> reći zasnivajuća... Ne traži da ti prevodim, stvar je malo >> komplikovanija nego što Sezam trpi. Hm, kako to da je sve to "humanističko - eseističko" tako komplikovano, a sve "lenjiraško" tako jednostavno? Neko bi rekao - što jednostavnije, to savršenije :)
nauka.152 dejanr, -> #113, novim
>> Sećam se, u onoj raspravi o LRP, moj navod Kanta je tebi zvučao kao >> meni asembler do pre neku godinu. Ipak, naučio sam da se razabiram u >> asembler. Misliš da bi ti izgubio na matematičkoj težini čitajući >> Kanta? Ma izgubio bi na vremenu ;> Znaš kako je, od asemblera čovek povremeno može da ima i koristi, a... :)
nauka.153 novim, -> #151, dejanr
">> > Šta da radimo kad si ti već diskutovao sa polazišta da je fizika ">> > samo koturanje loptice po strmoj ravni? ;) ">> ">> Rad bih bio podsetiti me gde sam to "diskutovao" na taj način o ">> fizici? " " Onda kada si objašnjavao u čemu se ona "razlikuje" od geometrije. Voleo bih da citiraš to mesto, pa da svi vidimo. Moje sećanje mi govori da je drukčije (govorio sam o ontološkoj relaciji fizike, a potom o tretmanu jezika - matematičkog kao anontološkog - u fizici.) ("Koturanje lopte" sam mogao imati u vidu kad sam pisao o lenjirašima, šestarošima i kuglašima. Mogao sam, ali nisam; sad vidim da su vezani za ove poslednje. ;> - Hvala za dopunu. :>>) " Hm, kako to da je sve to "humanističko - eseističko" tako komplikovano, " a sve "lenjiraško" tako jednostavno? Neko bi rekao - što jednostavnije, " to savršenije :) Postoji, zaista, i savršena prostota. Tu si u - pravu. ;>>> Ps: Je l' ova za*ebancija ono što se od mene očekuje? :))))
nauka.154 ndragan, -> #103, ilazarevic
/ -> Ko je video da fizičar koristi stilske figure u naučnom tekstu? Nisam nikad, ali bih bio rad videti :) BTNJ, zašto bi uopšte naučni tekst trebalo da bude lišen stila? Lišen gluposti, ok, lišen izraza koji ne doprinose smislu, ok. Ali, u tom svedenom i jasnom jeziku ipak ima prostora da se izgradi stil. I mislim da ima ko ga ima.
nauka.155 ndragan, -> #98, max.headroom
/ dodavanje snage u njega, bilo potrebno _smanjivati_ frekvenciju zadržati istu
nauka.156 ndragan, -> #107, dejanr
/ ako short cut opcija nije uključena. Stvarno, zašto bih terao program / da izvršava izraz do kraja, ako je već posle prvoga člana jasno kakav Jedino ako imaš if prvo_izraz and neka_funkcija() pa si jako zapeo da se ta funkcija neizostavno prozove. Mislim da se stvar može drugačije izvesti (pozvati funkciju iz prethodne linije, naprimer), a prečice treba ostaviti kao prečice. / što sam rekao bi trebalo modifikovati u "ako je nešto nemoguće, / neracionalno je diskutovati o tome da li je etički, ali ako neko baš Mislim da je poenta ipak bila u onom "ako je nešto _danas_ nemoguće, ajde da mi to za svaki slučaj raspravimo, jer se već za sutra ne zna". S druge strane, takve rasprave umeju da donesu dobrih nusproizvoda ("ako je danas nemoguće napraviti zlato od gvožđa, da mi ipak radimo na alhemiji, možda ćemo napraviti hemiju").
nauka.157 maksa, -> #154, ndragan
>> BTNJ, zašto bi uopšte naučni tekst trebalo da bude lišen >> stila? Lišen gluposti, ok, lišen izraza koji ne doprinose >> smislu, ok. Ali, u tom svedenom i jasnom jeziku ipak ima >> prostora da se izgradi stil. I mislim da ima ko ga ima. Ima, paz' recimo ovo: ... Sećate se Uvoda u Algebru ? U to vreme, bilo je baš zanimljivo. Znate, oni problemi: za 4 godine A će imati trećinu godina svoga oca, a za 2 godine otac će biti 4 puta stariji od A. Koliko je A-ov otac trenutno star ? Ajd' iskreno, koga to briga ? Mnogo bi zanimljivije bilo saznati koliko puta se u međuvremenu ženio! ... Numerical Methods In Engineering And Applied Science, B.M. Irons & N.G Shrive ... i sve tako, zafrkancija (uglavnom na račun teorijskih matematičara ;) uz suhu numeriku. Strava knjiga, i šteta što nema više takvih.
nauka.158 severian, -> #154, ndragan
> / -> Ko je video da fizičar koristi stilske figure u naučnom > tekstu? > > Nisam nikad, ali bih bio rad videti :) Nije baš naučni tekst, ali knjiga Dr. Joze J. Dujmovića 'Programski jezici i metode programiranja' (zvanični udžbenik na drugoj god. etf-a) obiluje metaforama, doskočicama, citatima i vicevima (npr. čovek objašnjava rekurziju, pa kaže: Rekurzija- videti pod rekurzija...). Odličan primer kako 'naučno' štivo može da bude zanimljivo a da ne izgubi na kvalitetu (knjiga je prilično dobra).
nauka.159 supers, -> #158, severian
>> drugoj god. etf-a) obiluje metaforama, doskocicama, >> citatima i vicevima (npr. covek objasnjava rekurziju, pa >> kaze: Rekurzija- Eh, kad bi svi udzbenici bili takvi. Onih preostalih 99% su cisto djubre. Gledao sam malo svoje knjige i iz osnovne i iz gimnazije. U proseku, u pisanju svake osme je ucestvovao magistar, a u svakoj petnaestoj doktor nauka. Ukratko, to pisu nestrucni i iskompleksirani ljudi, cesto obicni profesori (i to losi, koji se ni usmenim predavanjima ne mogu pohvaliti). Autori cesto ne znaju vise nego sto su napisali, zbog toga udzbenici i jesu takvi kakvi su.
nauka.160 ilazarevic, -> #154, ndragan
> svedenom i jasnom jeziku ipak ima prostora da se izgradi stil. I mislim > da ima ko ga ima. Normalno je da svaki čovek ima svoj stil izražavanja, ali je besmisleno očekivati da piše pesme u naučnoj literaturi :)
nauka.161 max.headroom, -> #155, ndragan
> zadržati istu Ne, nego - gotovo neprimetno smanjivati :) Evo zašto: ako "centralni talasić" zaista počne da raste (u šta ne sumnjam), tada će, suprotno proporcionalno njegovoj visini, frekvencija udaraca opadati (ako želiš maksimalni efekat). Pogledaj ovu pretpostavku: kucneš čašu, i talasić u centru dostigne visinu 1 (mm, recimo). Potom se spusti, pa se podigne na 0.5 (1/2 = 0.5, tj. izgubio polovinu početne energije - pretpostavka). Ako ga u momentu između prvog kuckanja i njegovog ponovnog podizanja na 0.5 ponovo kucneš, popeće se na 0.5 + 1 (to je pretpostavljena vrednost inicijacije) = 1.5 / 2 = 0.75... Da bi "ulovio" ovaj 0.75 talasić u svom maksimumu, frekvenciju udaraca treba (neprimetno) smanjivati, jerbo mu je visina veća (0.75 > 0.5)... Ovako posmatrano, visina talasića će rasti do 2 (mm) i nikada je neće dostići. Mene zanima da li je to stvarno tako. Drugo interesantno (?) pitanje: da li je, tada, moguće jednim asinhronim motorom koji kružno kretanje pretvara u linerano (kuckanje), a prikačenim na zid - srušiti zid? Sledeća pretpostavka: na zid se postave senzori koji šalju signal motoru kada zid počne da vibrira iznad određene granice. Sve vreme motor povećava frekvenciju udaraca, i zadržava je na svakom od nivoa neko vreme, pa ako vibracije zida postanu "značajne" on se tu zaustavlja (signal od senzora). P.S. Ovako mali Perica zamišlja fiziku - možda nešto i otkrije? :)
nauka.162 max.headroom,
Postoji li nekakva grupa koja se bavi neuronskim mrežama? Ako takva postoji, mogu li biti i ubačen? :)
nauka.163 zqusovac, -> #160, ilazarevic
> Normalno je da svaki covek ima svoj stil izrazavanja, ali je besmisleno > ocekivati da pise pesme u naucnoj literaturi :) 'Kvadrat nad hipotenuzom, to zna svako dete, jednak je zbiru kvadrata nad obe katete' poz, zq
nauka.164 frant, -> #159, supers
> U proseku, u pisanju svake osme je ucestvovao magistar, a u svakoj > petnaestoj doktor nauka. Ukratko, to pisu nestrucni i iskompleksirani > ljudi, cesto obicni profesori (i to losi, koji se ni usmenim predavanjima > ne mogu pohvaliti). Autori cesto ne znaju vise nego sto su napisali, > zbog toga udzbenici i jesu takvi kakvi su. I ja sam često učio iz loših školskih udžbenika, ali ne mislim da knjige za osnovnu i srednju školu moraju da pišu magistri i doktori nauka. Znanje je potreban, ali ne i dovoljan uslov za pisanje dobre knjige. Gradivo koje se obrađuje u osnovnoj, pa i srednjoj školi nije i ne može biti na visokom naučnom nivou. Znanje koje je potrebno za pisanje odgovarajućuh udžbenika npr. iz fizike sigurno ima svaki inženjer, da ne kažem i student sa viših godina nekog tehničkog fakulteta. Jedan doktor nauka pišući udžbenik za srednju školu radi posao koji je ispod njegovog nivoa. Osim toga, on nije svakodnevno u kontaktu sa učenicima. žesta posledica toga je neprilagođenost knjige onima koji treba da je koriste. Školski udžbenik treba da omogući đacima da što bolje i lakše savladaju određeno gradivo, a ne služi autoru za samodokazivanje. Najvažnije je da je pisac svestan kakvim znanjem čitaoci raspolažu (npr. da li i koliko znaju trigonometriju, višu matematiku itd.). Takođe je bitan i sam stil pisanja. Neki ljudi, bez obzira na znanje koje imaju, jednostavno ne umeju da podučavaju druge. Prvenstveno iz tog razloga loših knjiga ima i na fakultetu, mnogo ih je više nego dobrih. Po mom iskustvu, najlošije knjige su one koje pišu grupe autora: što je više autora to je gora knjiga :). Frant
nauka.165 ndragan, -> #138, zqusovac
/ eliminisan je pronalaskom dozatora metala i dubokog kalupa (koji je *********** ZQ, ne paziš na času :). Gde su ga pronašli, zaturenog na tavanu ili u podrumu? Izumeli su ga (ili smo se bar dogovorili da se tako kaže).
nauka.166 ndragan, -> #133, de.pavlov
/ sve to što radi takav čovek može da radi i robot. Samoukinuće. Tu se vraćamo na ono što me mučilo pre neki mesec u temi muzika. Sve sam očekivao da će _izum_ sintisajzera i sekvencera doneti još bogatiju muziku, jer se genijalcima pruža prilika da ukomponuju stvari koje normalni muzičari ne mogu da odsviraju, i da izmisle zvuk koji dotadašnji instrumenti ne mogu da proizvedu. Kad ono - cvrc. Svelo se na to da rade ono isto samo malo gore, sa manje muzičara i manje mašte; mašina im koristi koliko i knjigovođama.
nauka.167 ndragan, -> #151, dejanr
/ a sve "lenjiraško" tako jednostavno? Neko bi rekao - što / jednostavnije, to savršenije :) "Bog ne bi propustio da napravi simetrične jednačine" Ako se ne varam, ovo se pripisuje Njutnu. Gle, zavrnuli smo krug. Jel' sad da selimo raspravu nazad u religiju?
nauka.168 fifana, -> #163, zqusovac
> 'Kvadrat nad hipotenuzom, to zna svako dete, > jednak je zbiru kvadrata nad obe katete' Ne potezi OPET problem jezika....nastace frka. Ipak, ne razumem zbog cega se smatra da naucnici (pod obavezno) moraju da budu nepismeni, ili (u goroj varijanti) polupismeni? Lj.
nauka.169 fifana, -> #167, ndragan
> sad da selimo raspravu nazad u religiju? Krug se zaista zatvara. Ta pitanja su mnogo bliza nego sto se obicno misli. Lj.
nauka.170 ndragan, -> #164, frant
/ školi nije i ne može biti na visokom naučnom nivou. Znanje koje / je potrebno za pisanje odgovarajućuh udžbenika npr. iz fizike / sigurno ...mora dooobro da prelazi ono što iz te knjige treba da se nauči. Jer, ne samo da autor treba da ima širinu (u stručnom i opšte-kulturnom smislu), nego jednostavno _ne sme_ da napiše ništa u knjizi što bi bilo u suprotnosti sa onim do čega je predmetna nauka došla. Ne sećam se primera, ali znam da je bilo stvari koje sam učio pa posle morao da zaboravljam, jer jednostavno nisu bile tačne. / iskustvu, najlošije knjige su one koje pišu grupe autora: što je / više autora to je gora knjiga :). Uf, podseti me slučaja kad sam polagao tzv samoupravni socijalizam. Kaže čovek, ovo nije bilo baš... a ja kažem znate profesore, ni knjiga nije bila baš... neki od autora su uvodili sopstvenu terminologiju, što je jako teško pratiti kad se u prethodnom delu koristi druga... ...i tako dobijem 6 jer sam se pozvao na primer (jel zna neko šta je to 'preduimač') koji nije njegov nego kolege koji je pisao neki drugi deo.
nauka.171 ndragan, -> #161, max.headroom
/ jerbo mu je visina veća (0.75 > 0.5)... Ovako posmatrano, visina / talasića će rasti do 2 (mm) i nikada je neće dostići. Mene zanima da Po mojoj računici, ne opada tako brzo, te je dosegnuti zbir mnoogo veći od 2. Drugo, ne smeš menjati frekvenciju, jer ćeš u protivnom početi da promašuješ trenutak, i da od nekog vremena udaraš suprotno. Pokušaj da to predstaviš grafički - imaš sinusoidu koja opada, ali joj posle svake periode dodaješ još jednu celu istu takvu sinusoidu koja isto tako opada: 1. udarac sin(t)*f(t) gde je f(t) funkcija prigušenja, recimo linearno opadajuća. 2. udarac sin(t)*f(t+2*pi) + sin(t)*f(t) Tu je prvi član prigušen za onoliko koliko se izgubi na prvoj periodi. Ako nastavimo ovako, dobijamo sin(t)*sigma(i=1,n)(f(t+2*i*pi)) f(t) je otprilike oblika 1-k*t, gde je k koeficijent prigušenja (uslovno rečeno), tj za koliko se umanjuje _amplituda_ za jedan period. Ova funkcija, naravno, neće konvergirati kad nastaviš da je sabiraš, nego treba naći onu pravu. Fizičariiiiiiii, diiii steeeee???
nauka.172 ilazarevic, -> #163, zqusovac
> 'Kvadrat nad hipotenuzom, to zna svako dete, > jednak je zbiru kvadrata nad obe katete' Ovo sam video samo kod Nušića, i ni u jednoj naučnoj knjizi.
nauka.173 zqusovac, -> #165, ndragan
> ZQ, ne pazis na casu :). Gde su ga pronasli, zaturenog na tavanu ili u > podrumu? Izumeli su ga (ili smo se bar dogovorili da se tako kaze). Mea culpa, mea culpa, mea maxima culpa. poz, zq P.S. Podseti me ovo ;) Vo vremja ona dok se za svaki veliki crkveni dan sluzila misa na latinskom Dalmatinci su (ne znajuci latinski) imali svaki svoj sistem kako da zapamte 'sta sada ide'. Ovo gornje je u verziji jedne babe koju sam poznavao glasilo: 'Moja klupa, moja klupa, moja maslina i klupa'
nauka.174 zqusovac, -> #172, ilazarevic
>> 'Kvadrat nad hipotenuzom, to zna svako dete, >> jednak je zbiru kvadrata nad obe katete' > > Ovo sam video samo kod Nusica, i ni u jednoj naucnoj knjizi. I Nusic je naucna literatura ukoliko neko dete ovo nauci iz Nusica jer mu je prihvatljivije (lakse svarljivo, pamtljivije) od neke nazovi naucne knjige. Dejvid Belami je naucnik svetskog glasa uprkos svojoj nekonvencionalnosti, a i tekstovi su mu poeticni (i pismeni) kao i TV emisije. Mene je odusevio kada je jednom nesto objasnjavao i sagne se, uzme nekakvo pticje govno i rastavi ga da pokaze kakvog sve zrnevlja ima unutra. U tome i jeste stos! Ako nauka kojom se bavis ukljucuje i pticja govanca - sta onda ima da se foliras kako si ti veliki naucnik kome je to ispod casti. Ta predstava o naucnicima kao nekkvim 'bicima sa dubljom spoznajom i visim ciljem' koja ih prikazuje kao nekomunikativne, u sustini samo steti nauci. poz, zq
nauka.175 radosav, -> #166, ndragan
>očekivao da će _izum_ sintisajzera i sekvencera doneti još bogatiju >muziku, jer se genijalcima pruža prilika da ukomponuju stvari koje >normalni muzičari ne mogu da odsviraju, i da izmisle zvuk koji >dotadašnji instrumenti ne mogu da proizvedu. > >Kad ono - cvrc. Svelo se na to da rade ono isto samo malo gore, sa manje >muzičara i manje mašte; mašina im koristi koliko i knjigovođama. Možda na ovom svetu baš i nema toliko genijalaca koliko se mi nadamo.
nauka.176 mnikolic, -> #174, zqusovac
> Dejvid Belami je naucnik svetskog glasa uprkos svojoj nekonvencionalnosti, > a i tekstovi su mu poeticni (i pismeni) kao i TV emisije. Mene je odusevio Kakav čovek!!! Emisije Dejvida Belamija spadaju u ono najdivnije što televizija kao medij može da ponudi. Naravno, ne treba zaboraviti ni čuveni "Survival", ali Belamijevi serijali su imali jednu fenomenalnu atmosferu. Nego sećate li se serije "Don't ask me"? žini mi se da je Belami baš u toj emisiji počeo, da bi kasnije samostalno napravio "Botanic man" i ušao u legendu. Bio sam klinac, ali mi je u sećanju neizbrisivo ostao trio iz te serije: Mirijam Stopard, Magnus Pajk i Dejvid Belami. m.
nauka.177 dr.grba, -> #174, zqusovac
>> Dejvid Belami je naucnik svetskog glasa uprkos svojoj nekonvencionalnosti, >> a i tekstovi su mu poeticni (i pismeni) kao i TV emisije. Mene je odusevio >> kada je jednom nesto objasnjavao i sagne se, uzme nekakvo pticje govno i >> rastavi ga da pokaze kakvog sve zrnevlja ima unutra. U tome i jeste stos! Belami je genije. Ne samo kad je ptičje govance u pitanju, nego i kad se treba uzverati po nekoj litici da bi se potom stavila neka travčica pod jezik... ili kad treba gacati po dva kilometra blata da se pokaže kako malezijska žaba pomaže održanju nekih retkih biljnih vrsta (((:
nauka.178 drakce, -> #174, zqusovac
│ Mene je odusevio kada je jednom nesto objasnjavao i sagne se, uzme nekakvo │ pticje govno i rastavi ga da pokaze kakvog sve zrnevlja ima unutra. U tome i └──────────── Radilo se o novozelandskoj ptici kivi (Apteryx australis:). Hteo je da pokaže kako ima nerazvijen sistem za varenje i izbacuje napola svarenu hranu. Sećam se i jednog intervjua, u kojem je rekao da prima puno pisama iz naše zemlje. Očigledno je govorio istinu, kad ga pamtimo i posle toliko vremena.
nauka.179 ilazarevic, -> #174, zqusovac
> Dejvid Belami je naucnik svetskog glasa uprkos svojoj > nekonvencionalnosti, a i tekstovi su mu poeticni (i pismeni) kao i TV > emisije. Mene je odusevio kada je jednom nesto objasnjavao i sagne se, > uzme nekakvo pticje govno i rastavi ga da pokaze kakvog sve zrnevlja ima > unutra. U tome i jeste stos! Ako nauka kojom se bavis ukljucuje i pticja > govanca - sta onda ima da se foliras kako si ti veliki naucnik kome je to > ispod casti. Ta predstava o Ok, volim i ja Belamija :) Radi se o tome da naučna literatura (po meni) nije dobro mesto za beleženje pesama. Dešava se, doduše, da učenici (mahom učenice), kojima je izložena materija dosadna, prilikom učenja pišu pesme u marginama naučne literature. No, to se ne tiče nas, već humanističke strane. Ne znam da li ćeš se složiti sa mnom da pesme i očigledna demonstracija teorije nisu iste stvari.
nauka.180 drpr, -> #179, ilazarevic
-> Ok, volim i ja Belamija :) Radi se o tome da naučna -> literatura (po meni) nije dobro mesto za beleženje pesama. -> Dešava se, doduše, da učenici (mahom Pa sad nisam baš siguran koliko si u pravu. Ja se na faksu oduševim kada neko napravi šalu ili dosetku na račun gradiva. To pokazuje da je to što predaje fenomenalno savladao i da se sada "poigrava" sa time, ne mislim da nipodaštava, već je sve to deo njegovog intelekta usvojeno i savladamo tako da sad predstavlja lakoću. Uvek sam mrzeo kada se čovek "krije" iza formula i na neka pitanja (ja sad mislim na fiziku ne na matiš) kaže:"Zar se to prosto ne vidi iz formula....". žovek koji se bavi predavanjem i pisanjem literature treba da bude sposoban da to dobro izloži. Belami je legenda , ja ga se sećam i mogu samo da tugujem kad vidim kakve gluposti klinci sada imaju pre podne u školskom programu. Posle svega što sam rekao ne želim da shvatite da je moje stanovište da svi treba da budu kao Belami ; nemaju svi talenta za svojevrstan šou (setite se njegovog glasa i naglašavanja) ali ipak ne trebaju da se kriju iza formula, trebaju da priznaju svoje moći zapažanja i predstavljanja neke oblasti. Danas čuh da je recimo F. F. Chen (pisac knjige "Introduction to Plasma Physics") kada je gostovao kod nas pre jedno 10-ak godina sam priznao da mu je za neke modele do kojih se relativno lako dolazi matematički trebalo i više meseci da ih sebi predstavi u glavi i da zna "kada voda teče na gore, a kada na dole". cope
nauka.181 ilazarevic, -> #180, drpr
> Pa sad nisam baš siguran koliko si u pravu. Ja se na faksu > oduševim kada neko napravi šalu ili dosetku na račun gradiva. Nisi me baš najbolje razumeo. Ja sam od samog početka protiv _pesničkog_ izražavanja, koje unosi nepotrebne nejasnoće. Šala i pesma nisu isto.
nauka.182 severian, -> #181, ilazarevic
> Nisi me baš najbolje razumeo. Ja sam od samog početka protiv > _pesničkog_ izražavanja, koje unosi nepotrebne nejasnoće. Šala > i pesma nisu isto. Ajmo još jednom. To što tebi nešto nije potrebno ne znači da nije ni bilo kome drugom. Eto vidiš, meni se baš uvek svidjalo kad po udžebinicima ponešto iskoči iz strogo uštogljenog načina izlaganja... Siguran sam da nisi toliko (ma znam da nisi uopšte!) arogantan da svoje stavove/želje/potrebe proglašavaš za jedino ispravne. So, moraćeš da se pomiriš da živiš u svetu koji je pun "nepotrebnih nejasnoća", and guess what(?) - mnogi u tome baš uživaju...
nauka.183 zqusovac, -> #178, drakce
> Radilo se o novozelandskoj ptici kivi (Apteryx australis:). Hteo je da > pokaze kako ima nerazvijen sistem za varenje i izbacuje napola svarenu > hranu. Secam Ah, kako se dobro secam te emisije :)) (Mada mi se cini da nije bio kivi). Gledam pre desetak i vise godina Belamija, on objasnjava kako nekak'a ptica ima nerazvijen sistem za varenje i da prakticno ide, pase i kenja istovremeno. Pocne on da prati po sumi nesto sto lici na crevo, i nakon nekoliko stotina metara uhvati 'ticu na delu. Onda lepo otvori ono govance i pokaze unutra sasvim nesvarenu travuljinu oblozenu u nekakvu opnu. Ja, odusevljen Belamijem, kad su se skupili svi ukucani te veceri prepricam sta sam video. Kad, krene za*ebavanje: e, gde si to izmislio, pa bas si ga preterao... Ja nikako da se odbranim. Otada, cim krece neko zezanje ili kad neko nesto slaze, svi 'da, da, kao ona Zoranova ptica sa govnom od kilometra'. Prodje nekiloko godina, mozda i celih pet, zove me jednog dana cale telefonom i narucuje da dodjem kod njega. Tamo, u svecanom tonu, iskupila se familija. Krece cale prema meni sa prigodnim govorom: ..... (nakon dugog uvoda)' ... te ti se svi kolektivno izvinjavamo za ovoliko godina za*ebavanja. Jutros bila repriza Belamija i mi videli svojim ocima cuveno megagovno'. Tako mi je Belami pticjim govancetom zamalo ukaljao a zatim i oprao obraz ;) poz, zq
nauka.184 nbulatovic, -> #162, max.headroom
> Postoji li nekakva grupa koja se bavi neuronskim mrežama? ne, ali ako hoćeš mogu da ti pošaljem gomilu materijala o tome, pa se zanimaj. uglavnom je u vidu programima (sa izvornim kodom) koji implementiraju neki algoritam. ima i nekih tekstova. može lako da se shvati. problem je što su najnoviji algoritmi koje imam iz 1990 godine. nemam predstavu šta je sve do sada izmišljeno. NB
nauka.185 ilazarevic, -> #182, severian
> ponešto iskoči iz strogo uštogljenog načina izlaganja... Siguran sam da > nisi toliko (ma znam da nisi uopšte!) arogantan da svoje > stavove/želje/potrebe proglašavaš za jedino ispravne. So, moraćeš da se > pomiriš da živiš u svetu koji je pun "nepotrebnih nejasnoća", and guess > what(?) - mnogi u tome baš uživaju... Nadam se da nisam toliko arogantan :) Nego, ti voliš da ti neko slikovito predstavlja atom kao fudbalsko igralište, gde je jezgro na centru, a elektroni u gledalištu? Meni je sasvim dovoljno da mi se kaže koje su dimenzije u metrima.
nauka.186 kriss,
Možda je za misterije ali ipak mislim da može da se sračuna, makar približno. :) Dakle, šta mislite, kada bi se _SVI_ električni uređaji na svetu, bilo na, ispod ili iznad Zemlje isključili na recimo 5 min., da li bi mi kao pojedinci osetili nešto - neko rasterećenje pritiska recimo? :)
nauka.187 severian, -> #185, ilazarevic
> .................................Nego, ti voliš da ti neko > slikovito predstavlja atom kao fudbalsko igralište, gde je > jezgro na centru, a elektroni u gledalištu? Meni je sasvim > dovoljno da mi se kaže koje su dimenzije u metrima. U gornjem primeru može se govoriti o lošoj/dobroj analogiji. Na, neizrečeno ali iz konteksta podrazumevano, pitanje da li su analogije pogodne kao dodatno sredstvo, uz ono osnovno - matematičke modele, za shvatanje novih pojmova, moj odgovor je - da, mislim da jesu. Smatram da je njima moguće dodatno približiti pojam/proces i time bitno olakšati razumevanje istog.
nauka.188 ilazarevic, -> #187, severian
> Na, neizrečeno ali iz konteksta podrazumevano, pitanje da li su analogije > pogodne kao dodatno sredstvo, uz ono osnovno - matematičke modele, za > shvatanje novih pojmova, moj odgovor je - da, mislim da jesu. Smatram da > je njima moguće dodatno približiti pojam/proces i time bitno olakšati > razumevanje istog. Daleko smo stigli. Ja sam počeo daa kritikujem pesme, a završismo u analogijama :) Elem, moja početna teza je bila da _pesme_ i _pesničko izražavanje_ nisu prilagođeni nauci. Analogije nisu isto što i pesničko izražavanje.
nauka.189 severian, -> #188, ilazarevic
> izražavanje_ nisu prilagođeni nauci. Analogije nisu isto što i > pesničko izražavanje. Tačno je da nisu, ali tvoje opservacije o atomima i fudbalskim igralištima spadaju svakako u analogije, a ne pesme. Na to sam ti i odgovorio. Alt-O, Alt-O...
nauka.190 ilazarevic, -> #189, severian
> Tačno je da nisu, ali tvoje opservacije o atomima i fudbalskim > igralištima spadaju svakako u analogije, a ne pesme. Na to sam ti i > odgovorio. Alt-O, Alt-O... Rekoh, "daleko smo otišli", a ne "daleko si otišao". Preuzimam odgovornost za lutanje po temi.
nauka.191 pkaca, -> #179, ilazarevic
%%% Ne znam da li ćeš se složiti sa mnom da pesme i očigledna demonstracija %%% teorije nisu iste stvari. Pa, ne bih se složila sa tobom. Ukoliko je nekome lakše da nauči nešto na taj način, zašto ne? :) P.S. Ja lično, nikad ne bih bila sigurna koji sve suglasnici ulaze u sastav određene suglasničke grupe da nije bilo pesmice :)
nauka.193 ilazarevic, -> #191, pkaca
> Ukoliko je nekome lakše da nauči nešto na taj način, zašto ne? :) > > P.S. Ja lično, nikad ne bih bila sigurna koji sve suglasnici ulaze > u sastav određene suglasničke grupe da nije bilo pesmice :) Ne branim ja nikome da uči kako hoće, samo kažem da meni tako nešto ne odgovara, da to smatram neozbiljnim (u najmanju ruku). PS. Nisam nikad naučio te suglasničke grupe, s pesmicom ili bez nje :)