CIVIL.8

26 Oct 1994 - 24 Apr 1995

Topics

  1. filozofija (35)
  2. religija (806)
  3. istorija (41)
  4. nauka (67)
  5. umetnost (31)
  6. knjizevnost (498)
  7. film (1620)
  8. o.jeziku (638)
  9. oko.sveta (148)
  10. enciklopedija (7)
  11. skola (695)
  12. licni.stav (245)
  13. cyber.culture (155)
  14. savet (14)

Messages - knjizevnost

knjizevnost.1 bcetina,
žitate li MOSTOVE? MOSTOVI su časopis za prevodnu književnost Izdavač: Udruženje književnih prevodilaca, Francuska 7, Bgd. Tel.626-081 Izlazi tromesečno, već 25 godina. Glavni urednik Drinka Gojković. Nije ništa novo, ali ovaj poslednji broj je zaista odličan, pa rekoh da bar podsetim, ako neko ne zna. Evo i sadržaja. Ukrštanja Tadeuš Ruževič: Dezerteri - prevela s poljskog B.Rajačić (pesma) Književnost u svetu Rut Prouer Džabvala: Iz Indije - izabrala i prevela s eng. S.Miletić Tadeuš Ruževič: Poezija - izbrala i prevela s poljskog B.Rajačić Kšištof Kješlovski/Kšištof Pjesjevič: Deset božjih zapovesti - Osma zapovest prevela s poljskog Lj.Rosić (filmski scenario) Stig Dagerman: Proza - izabrala i prevela s švedskog B.Petrih Laura Freišas: Tri priče - izabrala i prevela sa španskog D.Starčević Mika Valtari: žovekova sloboda - preveo s finskog ž.Cvetković Kerolin Kajzer: Nezahvalni vrt - izabrala i prevela s engleskog M.Knežević Filip Kobe: Zbunjujuće (i izbezumljujuće) priče - preveo s franc.K.Mićević Nova klasika Aleksandar žajanov: Venediktov ili značajni događaji mog života - preveo s ruskog Z.Paunković Problemi prevođenja Miroslava Spasić: Vilijevo novo ruho (o novim prevodima Šekspira) Hilke Fet: Kada je prevod dobar? - prevela s nemačkog A.Bajazetov Prevedena knjiga Marina Ljujić: Servantesove Međuigre Drama Euripid: Kiklop - s grčkog preveo G.Maričić ___________________________________________________________ MOSTOVI nisu komercijalni časopis, dobijaju ga besplatno svi članovi udruženja književnih prevodilaca Srbije, ali mislim da može da se kupi u nekoliko knjižara (Plato, Plavi jahač) i mislim da se može pretplatiti pa vam šalju poštom. Ako vas zanima raspitajte se telefonom (gore navedeni). Pozdrav, dolepotpisani Bane.
knjizevnost.2 veca,
Pre neki dan sam bila na promociji knjige kratkih priča, koja ima veoma simpatičan naslov: "NISAM TU, ALI RADIM NA TOME" ali treba videti i grafičko rešenje istog, stvarno je šašavo :) Uz to smo dobili i bedž (isti tekst). Prvu nagradu dobila je priča: PUMPANJE Slobodan Gargenta Dan je počeo. Zašto već ne počenmo da prepumpavamo stvari? Šta čekamo? Ja imam veliku pumpu i veliko ništa. To moje ništa ima ventil. Moja pumpa ima odgovarajuće crevo (ne aludiram na kitu). Ja vreme ne gubim, crevo u ventil turam i pumpam veliko ništa da bude još veće. A ja imam i osmeh, mali kiseli osmeh koji jedva leti. Ali imam i pumpu, pa sam uhvatio osmeh da prepumpavam da bude još veći. Pumpam još zatim i ravnodušnost uporno, do ve- ličine ljubavi. Pumpam sve što mi se sviđa dok ne padnem u nes- vest. Pumpam sitne laži dok i sam u njih ne poverujem koliko su silno velike, pumpam optimizam, pumpam sitnice svih vrsta, oduše- vljenje i dobru volju, pumpam sebe da porastem u svojim očima kao pumpadžija. Ala mi je dobro. Svi pumpamo, gledamo šta činimo i pumpamo dalje, baš bih slomio stolicu. Ja sam vođa pumpatora, ono što je prošlo, za mene je samo fudbal i košarka. Zadirem duboko, u pumpanju ne vidi se ništa, jer kad se tuga iskopa varjačom zbog mešanja, ti pogledavaš njenu napumpanu lepotu postojanja, ime ne- kog važnog i pljuvačku što se cedi sa slušalice. To se rodilo u mojoj glavi u jesen dok sam posle dnevne žege polivao dvorište, a komšijin klinac je čekao da mu napumpam fudbal. Napumpao sam ga vodom iz creva. Klinac se oduševio i onda sam i ja krenuo da pi- kam loptu na poljančetu. Nisam trčao, ali sam posle utakmice na svojoj glavi napumpao graške znoja, i tako umoran otišao kući da se istuširam. Teofilo Stivenson (oktobar, 1971.) Ukoliko želite, mogu vam prekucati još neku priču iz zbirke.
knjizevnost.3 dr.grba,
>> Ukoliko želite, mogu vam prekucati još neku priču iz zbirke. Ukoliko želimo..... (:
knjizevnost.4 kum.djole,
+>> Ukoliko želimo..... (: Ja ne smem da šaljem svoje :) Prema ovakvim majstorima kratkih priča ja sam, gotovo sigurno, nepismen :)) Ukoliko želim i ja,Veco :) Kum..
knjizevnost.5 dr.grba,
>> Ja ne smem da šaljem svoje :) Prema ovakvim majstorima >> kratkih priča ja sam, gotovo sigurno, nepismen :)) E, kume, nije te bilo na Sezamu kad smo ovde imali Sezamovca, šampiona kratke priče. Ali, da ne pričamo dalje, možda se čovek nađe uvređen... (:O
knjizevnost.6 galimpic,
Kupujem, pozajmljujem, iznajmljujem itd. sledeće knjige potrebne za I godinu svetske književnosti (predmet Antička književnost): 1. Istorija grčke književnosti, Istorija rimske književnosti - A. Leski 2. Iz helenskih riznica (Eseji) - Miloš Đurić 3. Suština Pozorišta - Frensis Ferguson 4. Smrt tragedije - Džordž Stajner 5. Antička estetika i nauka o književnosti - Anica Savić-Rebac 6. Teorija drame kroz stoleća - Zdenko Lešić 7. Povijest dramskog teatra - Silvio Damiko 8. Psihološke Rasprave - K.G. Jung 9. Uporedna religija - Džejms 10. Anatomija kritike - Norton Fraj 11. Protejska svest kritike - Sreten Marić 12. Jedenje bogova - Jan Kot 13. Etika i politika u Eshilovoj tragediji - Miloš Đurić 14. Sofoklove tematske tragedije - Miloš Đuriđ 15. Patnje i mudrost - Miloš Đurić 16. Sofoklo (ogledi o grčkoj tragediji) - Zdeslav Dukat 17. Književnosti starog istoka - Vojislav Đurić 18. žovjek i njegovi simboli - K.G. Jung 19. Zaboravljeni jezik - Erih Fromm 20. Carstvo snova (4000 godina tumačenja sna) - Pongrac Santmer 21. Glasnici apokalipse - Sreten Marić 22. Zbirka eseja - Milan Budimir 23. Pevač priča - Peri i Lot 24. Rečnik grčke i rimske mitologije - D. Srejović i A. Cermanović 25. Na izvorima umetničke lepote - Miloš Đurić 26. Istorija helenske etike - Miloš Đurić 27. Pretplatonska erotologija - Anica Savić-Rebac 28. Grčka tragedija - A. Leski 29. Helenski vidici - Anica Savić-Rebac 30. Leski o Sofoklu (prevod) - Zoran Stojanović 31. Grci, tragedija i tragično - Zdeslav Dukat 32. Esej o Eshilu - Alfred Veber 33. Širi kontekst - August Vilhem, Šletel, Norton Fraj 34. Rimska lirika - Vojislav Đurić 35. Izvori evropske književnosti - Fran Petre i Zdenko Š. 36. Večiti Molijer - Dušan Milačić Hvala što ste pročitali ovaj poduži spisak (a jadna moja devojka koja sve to mora da pročita za godinu dana). MAIL WRITE GALIMPIC ili tel. 542-280 (Zorana)
knjizevnost.7 kum.djole,
+>> Hvala što ste pročitali ovaj poduži spisak (a jadna moja devojka koja sve +>> to mora da pročita za godinu dana). MAIL WRITE GALIMPIC ili tel. 542-280 36 knjiga u okviru jednog predmeta ? :)) Predlažem da, pošto nemamo knjige, Galimpićevoj devojci podignemo spomenik divljenja kad završi studije :)) Pozdrav, Kum.. (i srećno:)
knjizevnost.8 galimpic,
To je bio samo spisak knjiga koje nije već nabavila :) Inače, za teoriju književnosti (koja se takođe polaže u prvoj godini) potrebno je daljnjih par metara knjiga... A za Bibliju da ne pričamo. Uvek sam govorio da je ETF lak! Pozdrav, Goran i Zorana
knjizevnost.9 ndragan,
/ veoma simpatičan naslov: "NISAM TU, ALI RADIM NA TOME" ali treba Negde 1969, dok je poliTika imala trač rubriku, objave odlomak iz intervjua sa Lepom Lukić, gde su je pitali 'da li planiraju da imaju dece', na šta je ona odgovorila 'radimo na tome'. O'ta doba 'raditi na tome' ima vrlo jasno definisano značenje.
knjizevnost.10 spantic,
> Uvek sam govorio da je ETF lak! Xa ;) Važi, ja ću da čitam godinu dana te knjige, ti ćeš da imaš godinu dana iz adekvatne godine adekvatne knjige. Propitivanje na kraju ;) Bitna razlika: inženjeri su često odgovorni za živote i imovinu.
knjizevnost.11 mdave,
Subject: Re: spantic MD> > Uvek sam govorio da je ETF lak! MD> MD> Xa ;) Važi, ja ću da čitam godinu dana te knjige, ti ćeš da imaš MD> godinu dana iz adekvatne godine adekvatne knjige. Propitivanje na MD> kraju ;) Ma divan si
knjizevnost.12 veca,
>> 36 knjiga u okviru jednog predmeta ? :)) Mi smo samo iz filozofije imali da pročitamo oko 70 knjiga, što naravno, niko (dobro, možda neko jeste, mada...) nije pročitao ;)) Kad vidiš spisak udari te šlog, :) onda se raspitaš i vidiš šta je najbitnije da pročitaš/spremiš itd.
knjizevnost.13 veca,
Iz zbirke NISAM TU, ALI RADIM NA TOME DVA ISTA UGLA DVE RAZLIžITE SOBE (Zg-Bg) Noć, tvoja put razbija tamu. Sedimo nagi, ti u jednom, ja u drugom uglu sobe. Između nas, onako po dijagonali, besni rat. Saša Stamenković
knjizevnost.14 veca,
BUBAŠVABA Stajao sam ispred šporeta. Tek što sam upalio svetlo i ušao u kuhinju. U levom prednjem ćošku, između ringle i ivice šporeta, u udubljenju, stajala je velika, crna bubašvaba. Gadna i prljava. Prateći je krajičkom oka (da ne umakne), smotao sam prljavu kuhinjsku krpu i tras, mlatnuo bubu. Nisam je ubio. Uplašio sam se da mi ne pobegne, ko će posle da je traži između plakara i kuhinjskih elemenata. Međutim, sluđena buba je neverovatnom brzinom optrčala krug unutar udubljenja i stala, gotovo na isto mesto na kojem sam je i zatekao. Tras, nisam gubio vreme. Ovoga puta je optrčala dva kruga. Treći put sam pogodio kako treba, kvrcnula je i umirila se. U trenutku mi je bilo žao ubogog stvora. U paničnom bekstvu od sudbine koju sam joj namenio, ona nije bila u stanju da pređe granice svog dvodimenzionalnog sveta. Ivice udubljenja bile su i granice njene moći poimanja, granice koje je i čine onim što jeste, obična buba. Pitam se, da li i Bog, makar na trenutak, oseti sažaljenje dok nas mlati, a mi trčimo krugove (batrgajući se, a misleći da se izmičemo), u uskim granicama naših malih života. Predrag Jovanović
knjizevnost.15 niklaus,
(:> Bitna razlika: inženjeri su često odgovorni za živote i (:> imovinu. Ovo mi se sviđa - okačiću na vrata sobe. Bila bi to fina maksima, samo još da smislimo nešto za ostale (neinženjnere). <; (: Sean :)
knjizevnost.16 fifana,
> Bila bi to fina maksima, samo jos da smislimo nesto za ostale > (neinzenjnere). <; Nece valjda opet da krene zvaka lenjirasi protiv ostatka sveta? Postaje monotono. :( Lj.
knjizevnost.17 slavisa,
Drama Fernanda Arabala "Piknik na frontu" Raspored je mikrosoftov. piknik.zip
knjizevnost.18 smoki,
Jedno pitanje u extri me podseti da upitam (izvinjavam se zbog 'dupliranja' poruka, ali se nadam da ću pre dobiti odgovor ovde): Koliko ja znam kod nas su prevedene knjige Ričarda Baha (hronološki po godini izdavanja originala): Galeb Džonatan Livingston ( Jonatan Livingston seagull ) Priviđanja ( Illusions ) Most preko večnosti ( The Bridge Across Forever ) Jedno ( One ) Ako je neko video još koju njegovu knjigu ili je, još bolje, poseduje, neka mi odmah javi. Miloš. P.S. Ne slušajte i ne čitajte Dragoša Kalajića po pitanju Baha ;)
knjizevnost.19 fancy,
ŮŢ> 1. Galeb Džonatan Livingston ( Jonatan Livingston seagull ) ŮŢ> 2. Priviđanja ( Illusions ) ŮŢ> 3. Most preko večnosti ( The Bridge Across Forever ) ŮŢ> 4. Jedno ( One ) ŮŢ> Ako je neko video još koju njegovu knjigu ili je, još bolje, poseduje, ŮŢ> neka mi odmah javi. A, ako neko zna gde se druga i treća knjiga mogu kupiti nek se javi i meni..:)
knjizevnost.20 niklaus,
(:>> Bila bi to fina maksima, samo jos da smislimo nesto za (:>> ostale (neinzenjnere). <; (:> (:> Nece valjda opet da krene zvaka lenjirasi protiv ostatka (:> sveta? Postaje monotono. :( Što se mene tiče - neće. (: (: Sean :)
knjizevnost.21 veca,
NAS DVOJE Voz polako ulazi u stanicu. Ćutimo. Mislimo na one koji nas čekaju. Na one zbog kojih smo krenuli na put. Na one zbog kojih se nismo upoznali i zbog kojih ćemo izaći na različita vrata. Zoran Ljubičić
knjizevnost.22 veca,
Iz zbirke pesama DOBROVOLJNI IZDAJNIK (ALTERA, Beograd 1994.) UVEK SITI, UVEK PONOSITI Ponosni smo kano klisurine Dok prosimo s nebeske visine. Stomak krči, čangrljaju creva, To utroba ponosno nam peva. Zar slobodi potrebna je hrana, Dovoljno je ime Slobodana. Mi smo stado ponosnih ovaca, uvek iza ovnova-otaca. Postrojeni iza svoga ovna Mi smo siti kad jedemo govna! Rastko Zakić
knjizevnost.23 veca,
Nisam pravi Srbin, ali vežbam do iznemoglosti. Milan Beštić
knjizevnost.24 ania,
!?! ŮŢ> 1. Galeb Džonatan Livingston ( Jonatan Livingston !?! seagull ) ŮŢ> 2. Priviđanja ( Illusions ) !?! ŮŢ> 3. Most preko večnosti ( The Bridge Across !?! Forever ) ŮŢ> 4. Jedno ( One ) !?! ŮŢ> Ako je neko video još koju njegovu knjigu ili je, još !?! bolje, poseduje, ŮŢ> neka mi odmah javi. !?! !?! A, ako neko zna gde se druga i treća knjiga mogu kupiti nek !?! se javi i meni..:) Most preko večnosti ne može da se kupi, ali mogu da ti ga pozajmim. poz, ania
knjizevnost.25 vitez.koja,
Najnovije vesti (iz '24 časa u svetu', ili možda neke druge pacijentske emisije): Hemingvejev starac je pobedio prirodu! Tek da se zna ;)
knjizevnost.26 veca,
Predsenik se odlučio za mir. On voli sve što vole mladi. Slobodan Simić
knjizevnost.27 superhik,
=:> On voli sve što vole mladi. Svi vole da se krešu! ;)))))
knjizevnost.29 veca,
Lakše je u NOB-u bilo partizanima nego ustašama. Partizani su ubijali sto Srba jednim metkom u Nemca. Rade Jovanović
knjizevnost.30 veca,
Naši neuspesi su 99 posto talenta, a samo 1 posto rada! Rade Jovanović
knjizevnost.31 veca,
Kako da mu verujemo da je oduvek bio za mir. Danas je to čak tri puta ponovio. Aleksandar žotrić
knjizevnost.32 veca,
DOK KASNIM RAZMIŠLJAM Opet sam zakasnila. Oprostiće mi - imam suviše lepa kolena da mi ne oprosti. Anja Kovačević
knjizevnost.35 novim,
" Predstavljam vam knjigu našeg nesuđenog nobelovca, " Danila Kiša. Celu knjigu sam prepisivao u etapama, " R A N I J A D I Ogroman trud si uložio, i to umem da cenim, kao i sasvim izvesnu ljubav prema Kišovoj knjizi koja je morala stajati iza pothvata. U tom smislu: kapu dole! Međutim, stvorio si i problem (iako, razume se, u svojoj najboljoj volji da podeliš sa nama ovo fascinantno delo): ovakva, cela, knjiga podleže autorskim pravima naslednika. Kao što ne možemo na Sezam kačiti komercijalni softver, tako isto ne smemo to raditi ni za knjige (one se mogu slati - preštampavati - samo do jedne trećine svog izvornog obima). Ne pišem ovo da tražim da se smesta uklone Kišovi "Rani jadi" odavde, već zato što sam dužan da štitim prava i svog esnafa (pisaca). Razmišljajući šta da se sad radi (jer se poruka uz fajl mora ipak ukloniti, iz razloga zakona, starijeg od nas ovde), sećajući se Kiša, i verujući da bi mu bilo simpatično nešto ovako, predložio bih - ponešto pragmatički - sledeće: da razgovaram sa naslednicom Kišovih prava, gđom Miočinović, i pitam je da li bi odobrila ovakvu, ograničenu distribuciju elektronskog izdanja, makar privremeno. Pošto mi za to treba koji dan, a kako nisam siguran da će ona tu dozvolu dati (i nju, mada ne na isti način kao nas, obavezuju zakon i postojeći ugovori; najzad, ni sa njenom dozvolom pravo ne bi bilo obezbeđeno, jer sigurno postoje ugovori koji joj nameću pravne obaveze; jedino što bi tu bilo ispravno jeste da baš Sezam otkupi prava, pismenim ugovorom, etc. etc. što nije verovatno), neka Sezamovci odatle izvuku zaključak, pre nego što moderator i Uprava budu morali da za koji dan ukloni ovaj fajl. Još jednom podvlačim da izuzetno poštujem trud BJevdjića, ali naprosto je ovo stvar zakona i poštovanja autorskih prava, što ne možemo ni mi izbeći (ma šta lično osećali prema tome).
knjizevnost.36 veca,
>> podleže autorskim pravima naslednika. Kao što ne možemo na Sezam >> kačiti komercijalni softver, tako isto ne smemo to raditi ni za >> knjige (one se mogu slati - preštampavati - samo do jedne trećine Slažem se! Već sam o tome ranije pisala kad je neko posalo dve (kompletne) knjige aforizama. Iz istog razloga sam, kad smo dr.grba i ja uzeli da prekucavamo Leca, izbacila dobar deo, ostavljajući sezamovcima na uvid ono najbolje i najreprezentativnije. p.s. Da me sad neko ne bi prozvao zbog Kolakovskog :) moram da napomenem da nisam prekucala celu knjigu, nego samo prvi ciklus.
knjizevnost.40 bjevdjic,
██ Ogroman trud si uložio, i to umem da cenim, kao i sasvim izvesnu ██ ljubav prema Kišovoj knjizi koja je morala stajati iza pothvata. ██ U tom smislu: kapu dole! Ganut sam, zaista! (Ne zameri mom sarkazmu.) Novime, ja tebi skidam kapu na brzini prilikom zaštite autorskih prava tvojih kolega! Kada bi svi bili tako brzi u ovoj državi gde bi nam bio kraj-putaš! ██ Razmišljajući šta da se sad radi (jer se poruka uz fajl mora ipak ██ ukloniti, iz razloga zakona, starijeg od nas ovde), sećajući se Kiša, ██ i verujući da bi mu bilo simpatično nešto ovako, predložio bih - ██ ponešto pragmatički - sledeće: da razgovaram sa naslednicom Kišovih ██ prava, gđom Miočinović, i pitam je da li bi odobrila ovakvu, ██ ograničenu distribuciju elektronskog izdanja, makar privremeno. Lično bih bio prezadovoljan, da ne kažem, oduševljen, kada bi gospođa naslednica dala blagoslov za ovaj moj sitni prestup. Ali, pošto ti sumnjaš da će ona to i učiniti, ništa mi drugo ne preostaje nego da pređem u ilegalu. Drugim rečima, UPLOAD ove BIBILIJE po čitavoj Srbiji, a i šire, što se gospođi Miočinović ne bi svidelo. Šalim se, naravno! :) P.S. Ako ipak dođe do brisanja poruke 6.34, knjiga se seli u u grupu, pa ko voli...
knjizevnost.41 dr.grba,
>> kačiti komercijalni softver, tako isto ne smemo to raditi ni za >> knjige (one se mogu slati - preštampavati - samo do jedne trećine >> svog izvornog obima). Aiiiii! Nemojte reći Balaševiću! (:
knjizevnost.42 novim,
" Ganut sam, zaista! (Ne zameri mom sarkazmu.) Novime, ja tebi skidam " kapu na brzini prilikom zaštite autorskih prava tvojih kolega! Kada " bi svi bili tako brzi u ovoj državi gde bi nam bio kraj-putaš! Izgleda da shvataš suviše lično ceo problem. ;) Da ponovim: ne može se štititi autorsko pravo neke softverske kompanije, a ne štititi autorsko pravo Danila Kiša. Fajl će morati da se briše. " da pređem u ilegalu. Drugim rečima, UPLOAD ove BIBILIJE po čitavoj " Srbiji, a i šire, što se gospođi Miočinović ne bi svidelo. Šalim se, Nije to stvar gđe Miočinović, već zakona. Drugim rečima, nije toliko posredi ovaj konkretni, pojedinačni slučaj, već posledice. Lako je zamisliti (i veoma je moguće): da neki Kišov izdavač okrene telefon Autorske agencije, a ova tuži Sezam da je neovlašeno distribuisao ovu stvar u nekoliko hiljada primeraka (potencijalno je tako), i da traži oštetu u visini tih nekoliko hiljada primeraka (knjiga), umnoženo nekoliko puta, kako se uvek radi prilikom utvrđivanja odštete za neovlašćeno preštampavanje... žak i naše inače trapavo i nikakvo pravosuđe u takvim slučajevima je uvek štitilo autorska prava, i postupalo u tome dosta rigorozno. Malo koji će sudije (osim ako nije korupmiran debelo, ili je slučaj politički, pa mu se naredi) odoleti a da prekršioca ne rebne baš onako kako to traži Autorska agencija (koja je tu - derikoža). Naprosto: stvar je s onu stranu zakona, nema veze s tobom ili sa mnom, i lični momenti ovde ne igraju nikakvu ulogu. Kao što rekoh: znajući Kiša, mislim da bi mu bilo simpatično. Takođe, meni se, kao nekom čiji je zanat literatura, čini pravim događajem to što si uradio, jer je ovo prvo elektronsko izdanje nekog domaćeg pravog pisca, uz to sjajno književno delo. Itd. - Ali sve je to van ove rasprave. Što se tvog povlačenja "u ilegalu" tiče, pa, recimo da je ono što si prekucao za tvoju privatnu upotrebu, i mada javno to ne možeš širiti, privatno s tim možeš raditi šta ti je volja. (Uz dobronameran savet da s kraja fajla ukloniš onaj (c) i staviš nešto prikladnije - poput "priredio" ili slično; ovako direktno izazivaš zakon i one koji ga štite; s tim stvarima nikom ne savetujem da se igra, posledice mogu biti zaista vrlo, vrlo neprijatne.) Da raščistimo i šta se može prekucavati i distrubuirati bez posebne dozvole: - autorsko delo do jedne trećine svog izvornog obima (dotle se toleriše, iako u načelu bez odobrenja skoro ništa ne bi smelo, osim šturog citiranja); - dela za koja su istekla materijalna autorska prava (koja traju, ako se ne obnove, 50 godina posle smrti autora); tada se moraju poštovati tzv. autorska moralna prava (uglavnom se svode na to da se ne sme ništa promeniti u originalnom tekstu, što se inače podrazumeva). Tako stoji stvar s domaćim autorima. Sa stranim je to isto, ali je tolerisanje nešto drukčije. Naime, ako je reč o savremenom stranom autoru, treba imati u vidu da uz prava autora (koja štiti njegov izdavač, ili zastupnik, ili neka agencija) postoje, kad je delo prevedeno, i prava prevodioca, a ponekad i prava priređivača. U većini slučajeva kod nas se rigorozno štiti pravo prevodioca, a prava autora uglavnom ako je oštećen domaći izdavač. Strani izdavač i njegova prava su po strani, sada kad smo po sankcijama, budući da se ili ponašamo kao uvređeni Robin Hud, ili se pak (što je zapravo jedino valjano rešenje) pribavi nekako - često nezvanična - saglasnost autora ili izdavača (većina je, sem ako nisu tzv. bestseleri u pitanju, sklona da tu nezvaničnu saglasnot i da). Zašto nezvaničnu? Zato što bi zvanična saglasnost podrazumevala pravi otkup prava na izdanje, a kako je to često nemoguće (nema finansijskog prometa s inostranstvom), ni autor ne može, vezan ugovorima sa svojim izdavačem i agencijama, dati takvu, pravu i zvaničnu saglasnost. Mnogo toga što se kod nas prevodi i štampa od strane literature u poslednje vreme počiva na ovakvim, nezvaničnim dozvolama. Na žalost, ima izdavača - pa i velikih, "državnih" - koji su pravi pirati. Jedno vreme je španska zastupnica Markesa, Karmen Balsels, zbog piratizovanja njegovih knjiga kod nas, naprosto odbila da se on kod nas više izdaje. Razlog: domaći izdavač kupio pravo na jedno izdanje prevoda, a posle štancovao nekoliko, misleći, po balkanskoj logici, da to niko neće znati. Međutim, autorske agencije u svetu stalno razmenjuju podatke, postoje redovni bibilografski podaci Uneska, itd, i te stvari je lako saznati. Posebno ako je neko, poput te žene u Španiji, agent više bestseler pisaca, pa je u pitanju i njena značajna zarada... Otprilike tako stoje stvari, tek da nam je svima "na znanje i ravnanje" (s domaćim autorima, piscima i prevodiocima, da još jednom ponovim, ne treba da se igrati, jer, uz njih same, njihove naslednike ili zastupnike, ima još nekoliko institucija koje jedva čekaju da gone za povredu prava preštamavanja, budući da od zaštite tih prava i same žive.) Pišem vam sve ovo, duže nego što treba, kako bih u najboljoj nameri razjasnio šta je posredi. :)
knjizevnost.43 ljubaz,
>> Drama Fernanda Arabala >> "Piknik na frontu" Možeš li da se dočepaš i pošalješ neku dramu Alfreda Direnmata? Recimo "Fizičare" :)
knjizevnost.44 ljubaz,
Kako taj čovek podilazi, žmarci su pravi diletanti. Milovan Vržina
knjizevnost.45 spantic,
> Aiiiii! Nemojte reći Balaševiću! (: Šta? Zar ti još nije zakucao njegov advokat? :)
knjizevnost.46 bjevdjic,
██ Izgleda da shvataš suviše lično ceo problem. ;) Da ponovim: ne može se ██ štititi autorsko pravo neke softverske kompanije, a ne štititi ██ autorsko pravo Danila Kiša. Fajl će morati da se briše. Ko je zadužen za zaštitu autorskih prava? Ti? Sezam? (Ukoliko si ti zadužen od strane SEZAM-a ili izdavača onda se izvinjavam.) ██ (Uz dobronameran savet da s kraja fajla ukloniš onaj (c) i staviš ██ nešto prikladnije - poput "priredio" ili slično; ovako direktno ██ izazivaš zakon i one koji ga štite; s tim stvarima nikom ne ██ savetujem da se igra, posledice mogu biti zaista vrlo, vrlo ██ neprijatne.) Molim te, ko će ozbiljno shvatiti to "(C)" na kraju knjige? To sam više stavio zbog estetike (znaš, ja vrlo držim do toga - mislim, estetike), a ne zbog izazivanja zakona. U svakom slučaju, barem će se znati "ko je kriv" (ubite me, kriv sam), za razliku od drugih piratskih kopija o kojima se ništa ne zna, a koje neuporedivo prave veću štetu! :) ██ Pišem vam sve ovo, duže nego što treba, kako bih u najboljoj nameri ██ razjasnio šta je posredi. :) Lepo od tebe!
knjizevnost.47 jovca.car,
/* - autorsko delo do jedne trećine svog izvornog obima (dotle se /* toleriše, iako u načelu bez odobrenja skoro ništa ne bi smelo, osim Bjevdjicu, iseci taj fajl na tri dela, pa daj po parče dvojici prijatelja. Onda sva trojica uploadujte svoje parče na Sezam u razmaku od, recimo, mesec dana. Ako neko proba da vas tuži, recite da se nikad niste međusobno videli (što je na Sezamu lako moguće;), a kamoli dogovarali. Druga opcija: uploaduj jedan deo na Sezam, drugi na fon i treći na osmeh. Novime, jel prolazi ovako? :)
knjizevnost.48 lavirint,
ŔŔŔ>> kaciti komercijalni softver, tako isto ne smemo to raditi ŔŔŔ>> ni za knjige (one se mogu slati - prestampavati - samo do ŔŔŔ>> jedne trecine svog izvornog obima). ŔŔŔ ŔŔŔ Aiiiii! Nemojte reci Balasevicu! (: (izvinjavam se sto odgovaram na tudji quote) pa dobro, onda iz tri puta :)
knjizevnost.49 supers,
>> Bjevdjicu, iseci taj fajl na tri dela, pa daj po parce dvojici >> prijatelja. Onda sva trojica uploadujte svoje parce na Sezam u >> razmaku od, recimo, mesec Da, samo sto je to trebalo odmah da se uradi, a sada kad si bacio celokupno delo, bolje da ga vise ne vidimo.
knjizevnost.50 novim,
" Ko je zadužen za zaštitu autorskih prava? Ti? Sezam? (Ukoliko si ti " zadužen od strane SEZAM-a ili izdavača onda se izvinjavam.) Meni je već dugo savršeno jasna sklonost tehničara na Sezamu da misle kako autorska prava na softver treba do kraja poštovati, a ostalo - kao što je književnost - kako i ko hoće. žini mi se da iz takve sklonosti dolazi i do ovakvih, po meni nesuvislih pitanja. ;) Pročitaj opet poruke koje sam napisao, videćeš da govorim o zakonu, a ne o ličnim stvarima. " Molim te, ko će ozbiljno shvatiti to "(C)" na kraju knjige? To sam (C) na svoju knjigu ima prava da stavi jedino Danilo Kiš. Ostalo izgleda u najmanju ruku groteskno, ako već govoriš o "estetici". Naravno, ako hoćeš da se igraš prestupa, igraj se. Ozbiljnije je ako se Sezam toga bude igrao.
knjizevnost.51 novim,
" Novime, jel prolazi ovako? :) Zakon se može izvrdati na razne načine, ali - to će proći onda kad se dozvoli da ovde okačimo neki Microsoftov program, a da se Vlasi iz Redmonda ne bi dosetili, to uradimo "u tri dela". ;)
knjizevnost.52 vitez.koja,
#=> ograničenu distribuciju elektronskog izdanja, makar #=> privremeno. Pošto mi za to treba koji dan, a kako nisam #=> siguran da će ona tu dozvolu dati (i nju, mada ne na #=> isti način kao nas, obavezuju zakon i Nadam se da ćeš, kada budeš pitao predmetnu gospođu za dozvolu, predočiti činjenično stanje :) - da je knjiga 'pretočena' u elektronsku formu i da će biti dostupna srazmerno malom broju ljudi, te da će se ukoliko ona ne da dozvolu knjiga proširiti skoro jednakom brzinom i skoro jednakom broju ljudi kao i da je ona tu dozvolu dala.
knjizevnost.53 slavisa,
> Možeš li da se dočepaš i pošalješ neku dramu Alfreda Direnmata? > Recimo "Fizičare" :) Ako si iz Beograda, odi do Teatra levo, to ti je u KUD "Ivo Lola Ribar", u General čdanovoj broj ne znam, al blizu crkve Svetog Marka, preko puta Orbala. Oni su " Fizičare" radili pre par godina i sigurno imaju tekst. Ako nisi javi se na mail. Slaviša
knjizevnost.54 veca,
>> utvrđivanja odštete za neovlašćeno preštampavanje... žak i naše >> inače trapavo i nikakvo pravosuđe u takvim slučajevima je uvek >> štitilo autorska prava, i postupalo u tome dosta rigorozno. Malo >> koji će Uh, kad bih ja jurila sve koji su preneli moje aforizme (za neke listove nisam ni čula dok mi ljudi ne poslaše primerak u kojem je moj aforizam) i naravno, nikom nije palo na pamet da me pita za dozvolu, o honoraru da i ne govorimo. Recimo, Radio Beograd i još neke stanice su u dosta navrata to radili, e sad sve i da ih tužim, ko sam pa ja, ali to se događalo i mnogim mojim kolegama, e iz tih razloga i ja šaljem na sezam sve ono što je lako za čitanje, nadam se da u tome još nisam preterala. p.s. Aforističare sam obavestila, i niko od njih nema ništa protiv što sam njihove radove slala na sezam. p.p.s. Birsa ne mogu da nađem ovih dana ;) da ga pitam :)
knjizevnost.55 novim,
" Uh, kad bih ja jurila sve koji su preneli moje aforizme (za neke Ima neke razlike između aforizma i cele knjige jednog Danila Kiša. ;) " p.p.s. Birsa ne mogu da nađem ovih dana ;) da ga pitam :) Ne moraš baš Birsa, ali koliko znam, ne piše na srpskom, dakle...
knjizevnost.56 dejanr,
>> Meni je već dugo savršeno jasna sklonost tehničara na Sezamu da misle >> kako autorska prava na softver treba do kraja poštovati, a ostalo - >> kao što je književnost - kako i ko hoće. žini mi se da iz takve >> sklonosti dolazi i do ovakvih, po meni nesuvislih pitanja. ;) Mi smo poruku sa "inkriminisanim" fajlom uklonili sa Sezama prvi dan pošto se pojavila. Ako se dobije saglasnost da je distribuiramo u ovoj formi, svakako ćemo poruku sa zadovoljstvom reaktivirati.
knjizevnost.57 fancy,
ŮŢ> p.p.s. Birsa ne mogu da nađem ovih dana ;) da ga pitam :) A da mu se javiš "posle sankcija"..;) ? (c) by SP
knjizevnost.59 bjevdjic,
██ Bjevdjicu, iseci taj fajl na tri dela, pa daj po parče dvojici ██ prijatelja. Onda sva trojica uploadujte svoje parče na Sezam u ██ razmaku od, recimo, mesec dana. Ako neko proba da vas tuži, recite ██ da se nikad niste međusobno videli (što je na Sezamu lako moguće;), ██ a kamoli dogovarali. Nema seče! Sve ili ništa. Ukoliko neko hoće CELU knjigu, neka se obrati meni u MAIL!
knjizevnost.60 bjevdjic,
██ (C) na svoju knjigu ima prava da stavi jedino Danilo Kiš. Ostalo ██ izgleda u najmanju ruku groteskno, ako već govoriš o "estetici". Pa dobro! Šmrk! ;) Uzgred, reče da si pisac? Prebaci nešto od svojih tekstova ovde! :) ██ Naravno, ako hoćeš da se igraš prestupa, igraj se. Ozbiljnije ██ je ako se Sezam toga bude igrao. Kad može država, valjda mogu i ja! ;>
knjizevnost.61 fancy,
ŮŢ> Ukoliko neko hoće CELU knjigu, neka se obrati meni u MAIL! ...a mogao bi i da se prošeta do neke knjižare.
knjizevnost.62 veca,
>>>> neke stanice su u dosta navrata to radili, e sad sve i da ih >>>> tužim, ko sam pa ja, ali to se događalo i mnogim mojim kolegama, ============ >> Ima neke razlike između aforizma i cele knjige jednog Danila Kiša. >> ;) Eto vidiš, znala sam da ću dobiti ovakav odgovor i pre nego što si ga poslao. Problem i jeste u tome što se poštuju prava samo velikih imena, a kad treba biti zabavan, duhovit, elokventan, zanimljiv, onda se potežu naše stvari, (uostalom, ne može se reći da Baljak nije veliko ime i da nije prevođen na više jezika, ja sam samo na poljskom i nemačkom :( :) ) a kad treba da se plati, ma daj, šta je jedan aforizam. Pa što ih ne pišu sami kad je to tako lako i jednostavno?!?! Nije u pitanju jedan, nego mnogo! Možda vam nije poznato da je Milan Gutović svoje prve emisije "Kabare", koje su išle na TV-u bile sačinjene od aforizama Baljka, Lazića i ostalih kolega, pa kad su ovi pripretili da će ga tužiti, prestao je sa tom praksom. Nesporno je da treba zaštiti autorska prava Danila Kiša, ali treba imati poštovanja prema svakom autorstvu. p.s. Svako se bori za svoj fah :)
knjizevnost.63 fancy,
ŮŢ>>> Ima neke razlike između aforizma i cele knjige jednog Danila Kiša. ŮŢ> Nesporno je da treba zaštiti autorska prava Danila Kiša, ali ŮŢ> treba imati poštovanja prema svakom autorstvu. A koncept shareware aforizama..? Recimo, "... koristite u svakoj prilici _ove_ aforizme 15 dana, i ako vam se dopadnu ili posluže svrsi, pošaljite 5 USD piscu istih." Sharewareisms rule..! * Sad mi pade na pamet da je Novim možda želeo da kaže da je razlika u stvari u tome kad se šalje aforizam po aforizam (recimo kako ti to radiš) i cela knjiga (kao što je to uradio bjevdjic). Mislim da bi potpuno ista stvar bila poslati celu tvoju knjigu aforizama ili celu knjigu Rani jadi ili ceo "Odgovor"... autorska prava su podjednako povređena u svakom slučaju, a pred zakonom su svi isti. (bar na papiru)
knjizevnost.64 veca,
>> Recimo, "... koristite u svakoj prilici _ove_ aforizme 15 dana, i >> ako vam se dopadnu ili posluže svrsi, pošaljite 5 USD piscu istih." Po uslovom da ih ne nauče napamet :) >> Sad mi pade na pamet da je Novim možda želeo da kaže da je razlika >> u stvari u tome kad se šalje aforizam po aforizam (recimo kako ti >> to radiš) i cela knjiga (kao što je to uradio bjevdjic). Mislim da Ne pratiš fabulu ranje :) Znam šta je Novica hteo da kaže, moj prvi reply je bio podrška Novici, potom ubacih ono čisto kao dodatak, naročito zbog toga što se pažnja obraća samo na imena svetskog ranga, mada prema nekim procenama spadamo u najbolje aforističare (satiričare) sveta :)
knjizevnost.65 veca,
>> ŮŢ> Ukoliko neko hoće CELU knjigu, neka se obrati meni u MAIL! >> ...a mogao bi i da se prošeta do neke knjižare. Što bi bilo jako pohvalno, možda usput nađe još po neko zanimljivo delo.
knjizevnost.66 balinda,
>> Nesporno je da treba zaštiti autorska prava Danila Kiša, >> ali treba imati poštovanja prema svakom autorstvu. >> >> p.s. Svako se bori za svoj fah :) Pa ostede neodbranjen jedino Bah. ;>
knjizevnost.67 kum.djole,
+>> svetskog ranga, mada prema nekim procenama spadamo u najbolje +>> aforističare (satiričare) sveta :) ...i sve se pitam zašto je to tako O:) Kum..
knjizevnost.68 milan,
> Možda vam nije poznato da je Milan Gutović svoje prve emisije > "Kabare", koje su išle na TV-u bile sačinjene od aforizama > Baljka, Lazića i ostalih kolega, pa kad su ovi pripretili da će > ga tužiti, prestao je sa tom praksom. > > Nesporno je da treba zaštiti autorska prava Danila Kiša, ali > treba imati poštovanja prema svakom autorstvu. Ne samo da treba, nego i najbeznačajniji autor mora imati ista zakonska prava kao i Borislav Pekić! Pl poz M P.S. Poenta je u tome da, ako ćemo pravo, ti, Baljak i slični ste češće kradeni nego Kiš. U stvarti, vaše aforizme pretabavaju na sve strane, a baš nisam primetio da je navala na nelegalna elektronska izdanja predmetnog Crnogorca. ;>
knjizevnost.69 balinda,
>> P.S. Poenta je u tome da, ako ćemo pravo, ti, Baljak i slični >> ste češće kradeni nego Kiš. U stvarti, vaše aforizme pretabavaju >> na sve strane, Kada smo već kod pretabavanja aforizama, baš se pitam kako je, na primer, sastavljena velika epohina enciklopedija aforizama? žisto sumnjam da su jurili autore ili naslednike (knjiga ima, možda, i 1000 strana?), kako bi došli do autorskih prava. (?)
knjizevnost.70 veca,
>> Kada smo već kod pretabavanja aforizama, baš se pitam kako je, na >> primer, sastavljena velika epohina enciklopedija aforizama? žisto >> sumnjam da su jurili autore ili naslednike (knjiga ima, možda, i >> 1000 strana?), kako bi došli do autorskih prava. (?) Ovu enciklopediju koju ja imam, koliko sam uspela da vidim (nisam je još celu pročitala :) ) zastupljeni su aforizmi raznih poznatih ličnosti, ali većina njih se ne bavi isključivo pisanjem aforizama (poput Baljka, Jova, Gligorijevića etc.) nego su to misli koje su nekad zabeležili/rekli... Ne kažem da oni ne nose autorska prava, ali ne znam kako su to naši regulisali. Pretpostavljam da su sakupili prema nekom svom afinitetu ili prema značaju ličnosti koja ih je izgovorila/zapisala. Kad su u Nemačkoj preveli naše aforizme, (beogradskog aforističarskog kruga) pretpostavljam da nikog nisu (barem mene nisu) pitali, ali je zato, kad je knjiga izašla iz štampe, priređivač doputovao u Beograd, doneo svakom po primerak/dva i honorar u vrednosti od 30/50/70 DM (možda i više) u zavisnosti od broja zastupljenih aforizama po autoru.
knjizevnost.71 ridonli,
} ili ceo "Odgovor"... autorska prava su podjednako povredena u svakom } slucaju, a pred zakonom su svi isti. (bar na papiru) Mislis da je autorica "Odgovora"jednaka pred zakonom sa autorima aforizama? Ne bih rekla...
knjizevnost.72 fancy,
ŮŢ> Mislis da je autorica "Odgovora"jednaka pred zakonom sa autorima ŮŢ> aforizama? Ne mislim, zaista, a zato sam i napisao ono u zagradi, da potsetim: Ţ> a pred zakonom su svi isti. (bar na papiru) Naravno, važi ono iz "Farme životinja" da su 'svi jednaki, a neki su jednakiji...' (vrlo slobodan citat).
knjizevnost.73 balinda,
>> Ne kažem da oni ne nose autorska prava, >> ali ne znam kako su to naši regulisali. Pošto se radi o velikom broju, tipujem - nikako. (?) :> >> Kad su u Nemačkoj preveli naše aforizme, (beogradskog >> aforističarskog kruga) pretpostavljam da nikog nisu >> (barem mene nisu) pitali, ali je zato, kad je knjiga >> izašla iz štampe, priređivač doputovao u Beograd, >> doneo svakom po primerak/dva i honorar u vrednosti od >> 30/50/70 DM (možda i više) u zavisnosti od >> broja zastupljenih aforizama po autoru. Ma, pusti, šta si drugo mogla da očekuješ od Nemaca? ;)
knjizevnost.74 bjevdjic,
██Ů ...a mogao bi i da se prošeta do neke knjižare. ██ ██ Što bi bilo jako pohvalno, možda usput nađe još po neko ██ zanimljivo delo. Ili aforizam.
knjizevnost.75 bjevdjic,
██ ...a mogao bi i da se prošeta do neke knjižare. Onda bi mogao da se prošeta i do poštanskog sandučeta, kioska, telefona. Koji će ti SEZAM! Ipak, svi oni koji su nekad uzeli knjigu u elektronskoj formi (ja sam lično uzeo skoro sve knjige sa ORESKA BBS-a, posle čega sam neke nabavio i u knjižari) znaju kakve su joj prednosti (o manama drugi put). Jeste da je ponekad bolje otići do knjižare, ali je uvek poželjno pre toga ukratko videti o čemu se radi, kao kada pre odlaska u bioskop odgledaš taj isti film na piratskoj video kaseti!
knjizevnost.76 fancy,
ŮŢ> Ipak, svi oni koji su nekad uzeli knjigu u elektronskoj formi (ja sam ŮŢ> lično uzeo skoro sve knjige sa ORESKA BBS-a, posle čega sam neke nabavio i ŮŢ> u knjižari) znaju kakve su joj prednosti Kakve? (if any)
knjizevnost.77 bjevdjic,
██Ů Ipak, svi oni koji su nekad uzeli knjigu u elektronskoj formi ██Ů (ja sam lično uzeo skoro sve knjige sa ORESKA BBS-a, posle čega ██Ů sam neke nabavio i u knjižari) znaju kakve su joj prednosti ██ ██ Kakve? (if any) 1. žuvaš šume od istrebljenja! 2. Ne zauzima mesto na policama! 3. Ne može da se zagubi! 4. Ne može niko da je ukrade! 4. Možeš da je poklanjaš u neograničenim količinama! 5. ... Hoćeš još?
knjizevnost.78 balinda,
>> ██Ů Ipak, svi oni koji su nekad uzeli knjigu u elektronskoj >> ██Ů formi znaju kakve su joj prednosti >> ██ Kakve? (if any) >> >> .... >> Hoćeš još? Manje zauzeće prostora jeste jedna od važnih prednosti ali, iz ugla pojedinca, više podseća na nekakav ZIP. :( Drugim rečima, tekst je teže dostupan, a prosto mami da se ponovo pretoči u papir. Teško mi je i da zamislim čitanje knjige direktno sa ekrana. (Možda je reč o navici i/ili trenutno nedostignutom nivou konfora?) Meni se čini da je (jedina?) prava prednost neuporedivo lakša mogućnost pretraživanja. Doduše i mane elektronskog oblika su značajne. Najžešća je neuporedivo komotnije sagledavanje celine kada se radi o klasičnoj knjizi. Kompjuterski oblik olakšava traženje detalja, ali papirni primerak laska čovekovoj potrebi da "razume" celinu. Da li će budućnost (i koja?) doneti "pobedu" elektronskom izdavaštvu, vreme će pokazati. Danas se čini da su kompjuteri tu samo kao posrednik i sve aktivniji učesnik u tom poslu. Papir je još uvek krajnji pobednik.
knjizevnost.79 ridonli,
} ██Ů Ipak, svi oni koji su nekad uzeli knjigu u elektronskoj formi } ██Ů (ja sam licno uzeo skoro sve knjige sa ORESKA BBS-a, posle cega } ██Ů sam neke nabavio i u knjizari) znaju kakve su joj prednosti A mane??? 1.Ne mozes da je citas u krevetu 2.Ne mozes da ih maznjavas po knjizarama 3.Ne mozes da ih poklanjas sa posvetama itd., ja sam mozda staromodna, ali stara, dobra knjiga je nezamenljiva. Elektronska forma bi bila OK kao neka vrsta digest-a (to je neko ovde vec pomenuo).
knjizevnost.80 ndragan,
/ Možeš li da se dočepaš i pošalješ neku dramu Alfreda Direnmata? žek bre, jel' Fridrih ili Alfred ili ih ima dvojica?
knjizevnost.81 ndragan,
/ Šta? Zar ti još nije zakucao njegov advokat? :) Ne može da nađe odgovarajući ekser. --> majstore, zakucaj još jedan u desnu ruku, klizim
knjizevnost.82 veca,
>> Ne samo da treba, nego i najbeznačajniji autor mora imati ista >> zakonska prava kao i Borislav Pekić! Svakako, samo što kod nas ljudi misle, naročito ovi sa 'velikih' medija da je nama čast da nam nešto objave, te iz tih razloga i ne sarađujemo sa njima, barem ne oni koji drže do sebe i svog imena. Zato i nemaju ništa kvalitetno da ponude sem ponekog ježevca (saradnika lista Jež). >> P.S. Poenta je u tome da, ako ćemo pravo, ti, Baljak i slični ste >> češće kradeni nego Kiš. U stvarti, vaše aforizme pretabavaju na sve O tome sam i govorila. Još nešto u prilog tome, kod nas na fakultetu iz predmeta Teorija i tehnika novinarstva i sl. predmeta, preporučuju da se što više čitaju kratke forme, naročito aforizmi i poslovice, radi živosti stila i vežbanja sažetog i jasnog pisanja (prostor/vreme/ideje). Najteže je pisati kratko, a da to ima nekog smisla i da se sve kaže u jednoj ili nekoliko rečenica. p.s. Zapazih ovde u grafitima par mojih aforizama (nepotpisanih) i baš se iznenadih, ne sećam se da sam neke od njih negde publikovala, jedan je nastao kao posveta kad sam poklonila knjigu kolegi iz Kragujevca :) Došao on (ustvari njih dvojica) da se upoznamo i sedimo tako i zezamo se, da bi kad je pošao tražio da mu napišem posvetu, pogledam ga i počnem da se smejem, šta se smeješ pita, ma ništa, rekoh, nešto mi pade na pamet, ali neću to da ti napišem :) E pa moraćeš! :) I tako ti se mi natezali i konačno napišem: "Počupao je svu kosu, više nema šta da mu se digne." žovek je malo proćelav, pa eto... :) Rekoh, nemoj da ovo tvoja žena pogrešno protumači :) E sad, kako je to došlo u 'narod' nemam pojma :) p.p.s. Pretpostavljam da je autor opštepoznatog aforizma "Druže Tito mi ti se koljemo" takođe nepoznat, a on je čak i na sezamu :) Rade Petković, user bosanac :)
knjizevnost.83 veca,
>> ██ Što bi bilo jako pohvalno, možda usput nađe još po neko >> ██ zanimljivo delo. >> Ili aforizam. Što da ne. Svako bira prema svom afinitetu.
knjizevnost.84 fancy,
ŮŢ>██ Kakve? (if any) ŮŢ> ŮŢ> 1. žuvaš šume od istrebljenja! ŮŢ> 2. Ne zauzima mesto na policama! ŮŢ> 3. Ne može da se zagubi! ŮŢ> 4. Ne može niko da je ukrade! ŮŢ> 4. Možeš da je poklanjaš u neograničenim količinama! Kakva ubedljiva sila prednosti..;) 1. Šume se istrebljuju i ogromnom količinom dnevne i nedeljne štampe. Usudio bih se reći da književnost tu i nema mnogo šta da radi... 2. Pretpostavljam da ćeš na tim slobodnim policama da držiš diskete sa knjigama..? 3. Ajde..? Daj ne budi smešan... diskete je mnogo lakše izgubiti nego knjige. 4. ...a i ukrasti. A hard disk se tako lako da isformatirati..;) 4. (ponovo, samo na tvoj zahtev ;) Zar nije malo bedno nekom pokloniti disketlicu i reći "evo, tu ti je Majstor i Margarita", unzipuj pa čitaj... Neprijatelja bih osudio da čita knjigu sa ekrana, dok bi svako normalan gledao da se to što pre isprintuje i čita, lepo, sa papira... A kamo prijatno zavaljivanje u krevet u čitanje uz noćnu lampu..? ŮŢ> 5. ... ŮŢ> Hoćeš još? E, mojne, ubedio si me.
knjizevnost.85 dr.grba,
>> 5. ... >> >> Hoćeš još? Možeš da je čitaš u krevetu, pred spavanje. Možeš da je čitaš u međugradskom busu. Možeš da je čitaš na plaži. (((:
knjizevnost.86 bjevdjic,
██ 1.Ne mozes da je citas u krevetu Kako ne? Tu je laptop! ;) ██ itd., ja sam mozda staromodna, ali stara, dobra knjiga je nezamenljiva. Nigde nisam pomenuo da papiranata knjiga nije nezamenljiva! Međutim, papir treba povući iz opticaja i zameniti ga nekom vrstom veštačkog papira (!). ██ Elektronska forma bi bila OK kao neka vrsta digest-a (to je neko ovde ██ vec pomenuo). To je već stvar ukusa.
knjizevnost.87 bjevdjic,
██ 1. Šume se istrebljuju i ogromnom količinom dnevne i nedeljne štampe. ██ Usudio bih se reći da književnost tu i nema mnogo šta da radi... Šta misliš koliko je papira potrošeno, a samim tim koliko je drveća isečeno, da bi 35 knjiga Dostojevskog izašlo na svetlost dana? A gde su brojna izdanja istih dela? ██ Ajde..? Daj ne budi smešan... diskete je mnogo lakše izgubiti ██ nego knjige. ...a i ukrasti. A hard disk se tako lako da ██ isformatirati..;) Tu je i alternativa - SEZAM! ██ Zar nije malo bedno nekom pokloniti disketlicu i reći "evo, tu ti ██ je Majstor i Margarita", unzipuj pa čitaj... Poklonu se ne gleda u zube!
knjizevnost.88 supers,
>> 3.Ne mozes da ih poklanjas sa posvetama Kako ne? Samo napravis neki START.BAT fajl sa lepom animacijom, jos sladje nego kad ispises posvetu...
knjizevnost.89 supers,
>> Mozes da je citas u krevetu, pred spavanje. >> Mozes da je citas u medugradskom busu. >> Mozes da je citas na plazi. Pa dobro, ljudi, jel cuo neko za laptop :)
knjizevnost.90 supers,
>> i bas se iznenadih, ne secam se da sam neke od njih negde >> publikovala, jedan je nastao kao posveta kad sam poklonila >> knjigu Nije iskljuceno da isti stos padne napamet razlicitim ljudima u priblizno isto vreme. Svaki vic se najlakse rasiri tako sto nekoliko ljudi iz raznih sredina provale isti stos.
knjizevnost.91 lavirint,
ŔŔŔ>> 3.Ne mozes da ih poklanjas sa posvetama ŔŔŔ ŔŔŔ Kako ne? Samo napravis neki START.BAT fajl sa lepom ŔŔŔ animacijom, jos sladje nego kad ispises posvetu... Jos mozes i muziku da snimis :)
knjizevnost.92 paki,
­> dostupan, a prosto mami da se ponovo pretoči u papir. Teško mi je i da ­> zamislim čitanje knjige direktno sa ekrana. (Možda je reč o navici ­> i/ili trenutno nedostignutom nivou konfora?) Mislim da je reč o navici, meni je svejedno sa čega čitam.
knjizevnost.93 dr.grba,
>> Pa dobro, ljudi, jel cuo neko za laptop :) Koliko ljudi sa laptop računarom poznaješ? Ja samo jednog, a taj baš i nije neki čitalac knjiga.
knjizevnost.94 fancy,
ŮŢ> Mislim da je reč o navici, meni je svejedno sa čega čitam. Da, da... i imaš laptop da lepo odneseš "knjigu" u krevet i čitaš pred spavanje..;) Doduše, u tvojim godinama ja nisam čitao pred spavanje..;))
knjizevnost.95 fancy,
ŮŢ> Šta misliš koliko je papira potrošeno, a samim tim koliko je drveća ŮŢ> isečeno, da bi 35 knjiga Dostojevskog izašlo na svetlost dana? A ŮŢ> gde su brojna izdanja istih dela? A-HA..!! Dostojevski..? Je li, a u koliko primeraka je taj Dostojevski prodat..? A neki New York times što izlazi godinama, svaki dan ili slični dnevni listovi itd..? Naročito su ELEKTRONSKE KNJIGE pogodne za čitanje u SRBIJI 1994. AD. Nema struje - nema knjiga..;) čiveli drugovi.
knjizevnost.96 fancy,
ŮŢ> Koliko ljudi sa laptop računarom poznaješ? Ja samo jednog, a taj ŮŢ> baš i nije neki čitalac knjiga. "...A i to što čitaju, krive stvari čitaju..." .\/. [ pa zašto onda njima ne isključuju elektriku..? ]
knjizevnost.97 veca,
>> --> majstore, zakucaj još jedan u desnu ruku, klizim Zaboravio si potpis :) Isus
knjizevnost.98 wizard,
> A kamo prijatno zavaljivanje u krevet u čitanje uz noćnu lampu..? A kako tek prija uz dnevnu lampu! ;)
knjizevnost.99 fancy,
ŮŢ> A kako tek prija uz dnevnu lampu! ;) Danju je dovoljno dići roletne...
knjizevnost.100 veca,
>> Nije iskljuceno da isti stos padne napamet razlicitim ljudima u >> priblizno isto vreme. Svaki vic se najlakse rasiri tako sto >> nekoliko ljudi iz raznih sredina provale isti stos. Moguće, ali ne bih rekla. Postoje, ajd' da se izrazim tvojim terminom, mada nije adekvatan, štosevi sa sličnom sadržinom, koji najčešće dobijaju naziv 'vic sa bradom' potpuno identičan je već malo ređi slučaj.
knjizevnost.101 veca,
>> Doduše, u tvojim godinama ja nisam čitao pred spavanje..;)) Kojim godinama? Ovo je već interesantan podatak da godine igraju ulogu u jednoj takvoj stvari. Od kad znam za sebe, gotovo uvek sam ponešto čitala pre spavanja, kasnije mi je tu naviku učvrstio stariji brat (tri godine je stariji) koji je u to vreme (pošto pretpostavljam da si mislio na adolescentni period) jako puno čitao. Kad se zaposlio, potom oženio, počeo je polako da gubi tu naviku :( Neko sa godinama stiče i razvija, a neko gubi (pretpostavljam nedostak vremena) naviku ili želju za čitanjem.
knjizevnost.102 veca,
>> itd., ja sam mozda staromodna, ali stara, dobra knjiga je >> nezamenljiva. Svakako! U početku sam imala problem sa koncetracijom, da izguram do kraja neki duži tekst u el. obliku, i najčešće odustajala. Najviše me je nerviralo što, kad moram da prekinem, kasnije ne znam gde sam stala :) Ovako, obrneš knjigu naglavačke i kasnije nastaviš :) Drugo, takva knjiga delovala mi je suviše hladno, daleko i nepristupačno, a onda sam počela polako da se privikavam, tj. uspevala da nekako održim koncetraciju, ali i dalje mislim da to nije to. El. forme su dobre za kratke stvari, sve ostalo, po meni, treba da postoji i u papirnom obliku.
knjizevnost.103 veca,
>> 2. Ne zauzima mesto na policama! Upravo to je mana. Ja obožavam knjige! Volim da imam i vidim kompletne podatke, pa i one o katalogizaciji (bibliotekar sam po struci :) ) Volim miris knjige. Oduševim se kad je prva otvorim (okrenem prvu stranu), ali se još više oduševim kad pozajmim knjigu i kad mi se ista vrati požutelih strana, kad znam da ju je dosta mojih prijatelja pročitalo... ili kad uzmem iz biblioteke i vidim da je knjiga živela pre i da će živeti i posle mog čitanja. Možda ti nisi toliko suptilan, ali... >> 3. Ne može da se zagubi! Ništa lakše nego izgubiti takvu knjigu, dovoljan je kvar na disku, a ukoliko ti se knjiga zagubi u stanu, uvek ćeš je naći. Dobro, ne kažem, može da se izgubi (potpuno) ali tu su biblioteke. >> 4. Ne može niko da je ukrade! Lepo je imati takvu vrednost koju neko može da ti ukrade, pa ako je neko ukrao, znači da je ispunila svoju misiju. >> 4. Možeš da je poklanjaš u neograničenim količinama! Zavisi od godine izdanja. Ukoliko je ima na tržištu mnogo je vredniji poklon od el. izdanja.
knjizevnost.104 veca,
>> Meni se čini da je (jedina?) prava prednost neuporedivo lakša >> mogućnost pretraživanja. Upravo to! :) Dešavalo mi se da kad mi nešto treba, prvo pomislim, uh, gde je taj search :) Možda je to i jedina prednost.
knjizevnost.105 veca,
>> 3. Ajde..? Daj ne budi smešan... diskete je mnogo lakše izgubiti >> nego knjige. Znaš šta je tragičnije od toga? Da ti neko ukrade disketu i preko knjige presnimi neku glupost :(
knjizevnost.106 veca,
>>>> Mozes da je citas na plazi. >> Pa dobro, ljudi, jel cuo neko za laptop :) Ne znam da li laptop podnosi vodu, ali nakvašena knjiga se brzo osuši :)
knjizevnost.107 fancy,
ŮŢ> >> Doduše, u tvojim godinama ja nisam čitao pred spavanje..;)) ŮŢ> ŮŢ> Kojim godinama? Ovo je već interesantan podatak da godine igraju ŮŢ> ulogu u jednoj takvoj stvari. Od kad znam za sebe, gotovo uvek ŮŢ> sam ponešto čitala pre spavanja, Paki ima negde oko 17 godina, i ja se sećam da sam u tim godinama puno čitao, ali retko pred spavanje. Noćni život, droga, alkohol i muzika. Sad, NoRMaLno, čitam pred spavanje sve češće..;)
knjizevnost.108 dejanr,
>> Najviše me je nerviralo što, kad moram da prekinem, kasnije ne znam gde >> sam stala :) Ovako, obrneš knjigu naglavačke i kasnije nastaviš :) Ih, u elektronski tekst ubaciš jedno ### i posle kažeš Search ###, to je bar lako :) Možeš i više mesta da obeležavaš. E sad, ako tekst nije na disku nego na CD ROM-u, onda imamo problem... koji bi reader morao da rešava. Knjiga će, ja mislim, biti "mrtva" kada budemo imali kompjuter približne veličine, težine i sa dovoljno autonomnim napajanjem. Može da bude skuplji od knjige (mada ne baš preskup :) jer bi se u njega uticale "knjige" u vidu nekih kartica.
knjizevnost.109 kum.djole,
+>> od knjige (mada ne baš preskup :) jer bi se u njega uticale "knjige" u +>> vidu nekih kartica. Zamisli uđeš u biblioteku i zatražiš 'Rat i mir' a on ti pruži karticu ;) Dođeš kući - čeka te neka besna mašina za stolom i prosto jedva čeka da gurneš karticu u drajv.. Pre toga se, ofkors, čuje dobro poznati glas: 'Molim vas da ubacite identifikacione kartice u poslaničke jedinice' ;) Kum..
knjizevnost.110 kum.djole,
+>> čitao, ali retko pred spavanje. Noćni život, droga, alkohol i muzika. Lep život, nema šta :)
knjizevnost.111 dejanr,
>> > od knjige (mada ne baš preskup :) jer bi se u njega uticale "knjige" u >> > vidu nekih kartica. >> >> Zamisli uđeš u biblioteku i zatražiš 'Rat i mir' a on ti pruži karticu ;) Fuj, fuj. Uključiš svoj džepni čitač u priključak "informacionog autoputa" i poželiš da čitaš "Rat i mir", i počinješ da čitaš. Biblioteka, šta je to? :) Mada, kad malo razmislim, ko bi još poželeo da čita "Rat i mir"? :)))
knjizevnost.112 balinda,
>>>> Doduše, u tvojim godinama ja nisam čitao pred spavanje..;)) >> >> Kojim godinama? Ovo je već interesantan podatak da godine >> igraju ulogu u jednoj takvoj stvari. Može biti da se radi o nesporazumu? Šta ako je fancy propustio da stavi znake navoda na "kritičnu" glagolsku imenicu? ;) (Smajlovi su me nagnali na ovakvu pretpostavku.) :)
knjizevnost.113 balinda,
>> Knjiga će, ja mislim, biti "mrtva" kada budemo imali kompjuter >> približne veličine, težine i sa dovoljno autonomnim napajanjem. >> Može da bude skuplji od knjige (mada ne baš preskup :) jer bi >> se u njega uticale "knjige" u vidu nekih kartica. Propustio si (samo?) dve stvari: "Svi" ćemo morati da imamo te kompjutere, a usput će nam takve "knjige" i čitati. (Sledeći korak jedino može biti isključivanje ljudskog faktora kao najkritičnijeg u operaciji čitanja knjiga.) ;)
knjizevnost.114 supers,
>> najcesce dobijaju naziv 'vic sa bradom' potpuno identican je vec >> malo redi slucaj. Mozda gresim, ali sam ubedjen da vicevi masovno nastaju iz vise usta, skoro istovremeno. Pitate se zasto su u dlaku isti. Pa, jednostavno, najuspelija verzija potisne ostale. Rekao bih da ovo vazi cak i za aforisticare. Uopste nije rec o svesnom plagiranju, jednostavno nesto dobro ljudima ostane u podsvesti i inspirise ih da sami izmisle nesto slicno. Zasto inace stalno osecam deja vu za tolike viceve za koje sam siguran da se sa njima nikad ranije nisam sreo? Jednostavno, broj tema je ogranicen. Ne radi se o tome da ljudi kradu ideje jedni drugima, samo misle o istim stvarima, tako da dolazi do jako slicnih kreacija.
knjizevnost.115 supers,
>> Ne znam da li laptop podnosi vodu, ali nakvasena knjiga se brzo >> osusi :) Ne budimo u zabludi. Jednom sam omiljenu knjigu poneo na more, nadosla je plima... Od tada mi je talasasta kao lepenka na krovovima baraka!
knjizevnost.116 fancy,
ŮŢ> Mada, kad malo razmislim, ko bi još poželeo da čita "Rat i mir"? 10 malih crnaca..? ;)))
knjizevnost.117 kum.djole,
+>> Fuj, fuj. Uključiš svoj džepni čitač u priključak "informacionog +>> autoputa" i poželiš da čitaš "Rat i mir", i počinješ da čitaš. Fuj fuj v2.0 ;)) Legneš, povežeš gajtane na glavu i kao da gledaš film ;)) Kad bolje razmislim, ovo je čak i moguće !:))
knjizevnost.118 beast,
>> Ne znam da li laptop podnosi vodu, ali nakvašena knjiga se brzo >> osuši :) Na jedan laptop sam lično prosuo dva deci kafe :) i preživeo je. Knjiga bi ostala crna i nečitljiva (bar na toj strani) :)). Šalim se... Zar ne mislite da će buduće cyber-knjige biti 'slušljive', tj. da ti izvesna naprava umilnim ženskim glasićeš čita knjigu? :) Bilo bi onda onoga: 'Shut up, bit*h!' :)) Pozdrav, Dejan
knjizevnost.119 jovca.car,
/* :)). Šalim se... Zar ne mislite da će buduće cyber-knjige biti /* 'slušljive', tj. da ti izvesna naprava umilnim ženskim Mala digresija: mogli ste o ovome i u cyber.culture. Da ne zvrji prazna..:(
knjizevnost.120 paki,
­> Knjiga će, ja mislim, biti "mrtva" kada budemo imali kompjuter približne ­> veličine, težine i sa dovoljno autonomnim napajanjem. Može da bude ­> skuplji od knjige (mada ne baš preskup :) jer bi se u njega uticale ­> "knjige" u vidu nekih kartica. Ovo me podsetilo na sjajan tekst Ivana Klajna koji je objavljen u nekom bajatom i prebajatom NIN-u, upravo na ovu temu. Klajn prepričava sledeću anegdotu (pišem po sećanju): Jednom prilikom su Isaka Asimova upitali za prognozu o tome kada će se pojaviti neka futuristička naprava za čitanje. Pritom se navode uslovi: da naprava ima male dimenzije, da je omogućen trenutni prelazak na bilo koje mesto u tekstu, da je energija koju troši za rad mala ili čak nepostojeća, da je naprava laka za upotrebu, da ne smeta drugima prilikom čitanja i da se može upotrebljavati na svakom mestu. A Asimov odgovara: "Takva naprava postoji već odavno - to je upravo knjiga!" :))
knjizevnost.121 paki,
­> Paki ima negde oko 17 godina, i ja se sećam da sam u tim godinama puno ­> čitao, ali retko pred spavanje. Noćni život, droga, alkohol i muzika. Taman tako. Ja sam ranije puno čitao pred spavanje, ali kad sada pomislim da sutra treba da se probudim u 6:30 i po mrklom mraku špartam u školu via GSB, prođe me volja :)
knjizevnost.122 dejanr,
>> A Asimov odgovara: "Takva naprava postoji već odavno - to je >> upravo knjiga!" :)) Mana joj je što se (jako) sporo pretražuje, zauzima dosta mesta i teško se reciklira :)
knjizevnost.123 dejanr,
>> Propustio si (samo?) dve stvari: "Svi" ćemo morati da imamo te >> kompjutere Pa dobro, rekao sam da je jedan od uslova da nije preskup. Ako košta koliko 2-3-10 knjiga, svakoj kući bi se isplatilo da ga kupi. Dobro, svakoj kući u kojoj ima pismenih ;)) >> a usput će nam takve "knjige" i čitati. Pitanje... ako će nam čitati naglas, to će biti sporije nego da mi sami čitamo. E sad, ako će umeti da sipaju tekst direktno u mozak...
knjizevnost.124 kum.djole,
+>> Pitanje... ako će nam čitati naglas, to će biti sporije nego da mi +>> sami čitamo. E sad, ako će umeti da sipaju tekst direktno u mozak... Ma pitanje je da li će ti u budućnosti mozak uopšte i trebati ;)
knjizevnost.125 jppttica,
aforizam:: demokratija je nastala u staroj grčkoj. stara grčka je imala robovlasnički poredak
knjizevnost.126 jppttica,
rimskog imperatoa kaligulu su smatrali ludim jer je držao kojna u senatu. kod nas je obrnut slučaj. moris
knjizevnost.127 ndragan,
/ Zaboravio si potpis :) Isus Nisam, dobro ga se sećam :)
knjizevnost.128 ndragan,
Spremajmo se kao da nikad neće biti struje čivimo kao da će je biti već sutra (parafraza iz suprotne poze:) Spremajmo ih kao da ćemo im sutra dati struju Naučimo ih da žive kao da je nikad neće ni biti --------- Hm. Da je jedna verzija, moglo bi da prođe kao diletantski aforizam. Ovako ne znam ni ja. Imao sam još nekoliko u glavi - kad ponestane psovki, naiđe mi još poneka verzija ovog. Veco?
knjizevnost.129 veca,
>> / Zaboravio si potpis :) Isus >> Nisam, dobro ga se sećam :) A, ti si taj? ;) Drago mi je da smo se upoznali :)
knjizevnost.130 veca,
>> :)). Šalim se... Zar ne mislite da će buduće cyber-knjige biti >> 'slušljive', tj. da ti izvesna naprava umilnim ženskim >> glasićeš čita knjigu? :) Bilo bi onda onoga: 'Shut up, bit*h!' Uh, užasa! :) Pre par godina u Domu omladine prikazivali su se kratki filmovi rađeni prema poeziji izvesnih autora (sećam se Prevera i pesme Doručak) ali avaj, razočarenja, niti je šolja za belu kafu bila onakva kakvom sam je zamišljala dok sam čitala pesmu, niti je mladić bio mladić mojih snova ;) Ekranizovana pesma dobila je konkretan oblik, ali nije više bila ono po čemu sam je ja pamtila. Mašta čini čuda :)
knjizevnost.131 veca,
>> Hm. Da je jedna verzija, moglo bi da prođe kao diletantski >> aforizam. Ovako ne znam ni ja. Imao sam još nekoliko u glavi - kad >> ponestane psovki, naiđe mi još poneka verzija ovog. Veco? Ma samo piši, ako ćeš se tako lakše osećati :) Ja, na žalost ili na sreću :) se trudim da ne razmišljam mnogo o 'njima', mada na 'njih' svaki dan mislim kad mi isključe struju (3 puta dnevno :( ) i kad im psujem sve po spisku :) Od toga ispade samo ovaj, možda ne baš tako sjajan :) aforizam: Sila Boga ne moli. Sila je bog!
knjizevnost.132 veca,
>> rimskog imperatoa kaligulu su smatrali ludim jer je držao kojna u >> senatu. kod nas je obrnut slučaj. Senat u konju? ;)) Šalim se. Malo je konfuzno, tj. ne vidim šta je kod nas obrnuto, a koliko vidim mnogo je konja, da ne kažem konjina u Skupštini ;)
knjizevnost.133 ndragan,
/ (pretpostavljam nedostak vremena) naviku ili želju za čitanjem. Btnj, nikako da namestim neku lampicu iznad kreveta, te tako čitam vrlo retko; kad dohvatim neku knjigu koja me baš uhvati, čitam bilo kad i bilo gde, najčešće stojeći uz vrata, ili sedeći_na_prestolu (tj. "prestolonasađen", gde ponesem i pepeljaru :). E, otkako čitam uz sveće, čitam mnogo više: posle petnaest meseci napokon završih Uliksa (drugo čitanje originala), Balzaka (the lrp) i sad dohvatih da probam štogod na mađarskom. Neka vajda od te struje, i kad je nema.
knjizevnost.134 ndragan,
/ kompletne podatke, pa i one o katalogizaciji (bibliotekar sam po / struci :) ) Volim miris knjige. Kad smo kod struke ti, nikad mi se nisu sviđale biblioteke gde ne možeš da se šetaš između rafova i prebiraš. Ono gde se ide isključivo preko kartice, katalogizacije i ostalog šifarskog sistema, jeste dobro za naučna odelenja, ali za beletristiku... jednostavno mislim da treba prvo da se sretnem sa knjigom. Da je malo onjušim.
knjizevnost.135 dr.grba,
>>>> Nisam, dobro ga se sećam :) >> >> A, ti si taj? ;) Drago mi je da smo se upoznali :) Znaš šta, liči... Ne bi morali da mu lepe veštačku bradu i kosu (:
knjizevnost.136 dr.grba,
>> Sila Boga ne moli. >> Sila je bog! ...a angažovana snaga se plaća...
knjizevnost.137 dr.grba,
>> ...kad dohvatim neku knjigu koja me baš uhvati..... Pa dobro, komšija, ko sad tu koga 'vata? (:
knjizevnost.138 jppttica,
Da je konfuzno jeste,konja ima i ispred i u skupš, a bogami i konjušara...:)))
knjizevnost.139 ndragan,
/ mladić bio mladić mojih snova ;) Ekranizovana pesma dobila je / konkretan oblik, ali nije više bila ono po čemu sam je ja Prema MakLuanu, film je vruć medij, tj. servira viška informacija i ne tera te da doizmišljavaš iz glave; tekst, tv, telefon, radio i slični mediji koji prenose samo delimičnu informaciju su hladni /u originalu baš stoji 'cool'/, tj zahtevaju dopunu iz glave. Prebacivanje sadržaja iz jednog tipa medija u drugi skoro obavezno dovodi do takvih situacija. Ono, za tv je držao da je ladan medij jer se slika sastoji iz mozaika tačkica koje se tek u mozgu sklapaju u nekakvu sliku, pa onda kao takva zahteva popriličnu dopunu iz glave itd. Sadašnja tv, a pogotovo HDTV, neće baš moći da opstane pod tom definicijom. Tačkice su već sad dovoljno male, i sve mi se čini da i tv postaje vruć medij. Kod nas, naravno, nema šanse - ne zbog tehnike, nego zbog sadržaja. Uvek treba dopuna iz glave. To se u novinama zvalo 'čitanje između redova'.
knjizevnost.140 jppttica,
sve su zene iste,a neke su i gore... a neke syu i dole... moris..
knjizevnost.141 gerber,
> svetskog ranga, mada prema nekim procenama spadamo u najbolje > aforisticare (satiricare) sveta :) Kako neko pa moze da bude izuzetan satiricar ako zivi ko bubreg u loju i najveci mu je problem kako da ispuni poresku prijavu :) Izvinjavam se gospodi Artu Buchwaldu i Kishonu, opaska se nije na njih odnosila :)
knjizevnost.142 gerber,
> cesce kradeni nego Kis. U stvarti, vase aforizme pretabavaju na > sve strane, a bas nisam primetio da je navala na nelegalna > elektronska izdanja predmetnog Crnogorca. ;> ^^^^^^^^^ Pa kud coveka pokrsti ? Nije dosta sto mu se po Sezamu neovlasceno prestampavaju knjige, vec ga poliste i svetom vodicom :) Ajde jedan Apology Mr. Ki{u :)
knjizevnost.143 gerber,
> Kad su u Nemackoj preveli nase aforizme, (beogradskog > aforisticarskog kruga) pretpostavljam da nikog nisu (barem mene > nisu) pitali, ali je zato, kad je knjiga izasla iz stampe, > priredivac doputovao u Beograd, doneo svakom po primerak/dva i > honorar u vrednosti od 30/50/70 DM (mozda i vise) u zavisnosti > od broja zastupljenih aforizama po autoru. Kad je to bilo: pre sankcija pretpostavljam :). Mada me ne bi cudilo da je bilo i posle, obzirom da se radilo o pojedinacnim licima a ne o instituciji.
knjizevnost.144 gerber,
> da ti napisem :) E pa moraces! :) I tako ti se mi natezali i > konacno napisem: "Pocupao je svu kosu, vise nema sta da mu se > digne." Covek je malo procelav, pa eto... :) Rekoh, nemoj da > ovo tvoja zena pogresno protumaci :) > E sad, kako je to doslo u 'narod' nemam pojma :) Pa verovatno je zena ipak pogresno protumacila :)) pa knjigu kroz prozor - ostalo je istorija :) Uzgred, ne bi bilo lose da malo od svojih ideja - aforizama, stavljas uz poruke kao tag na kraju. Ubi me ovo citanje na suvo o aforizmima :)
knjizevnost.145 gerber,
> Zasto inace stalno osecam deja vu za tolike viceve za koje sam > siguran da se sa njima nikad ranije nisam sreo? Jednostavno, > broj tema je ogranicen. Ne radi se o tome da ljudi kradu ideje > jedni drugima, samo misle o istim stvarima, tako da dolazi do > jako slicnih kreacija. koliko mi se cini postoji neki izraz: opsta svest, ili tako nesto. Jos jedan dokaz da ne predstavljamo izdvojene jedinke, koliko god se trudili da to opovrgnemo nasim ponasanjima :)
knjizevnost.146 gerber,
> E, otkako citam uz svece, citam mnogo vise: posle petnaest > meseci napokon zavrsih Uliksa (drugo citanje originala), > Balzaka (the lrp) i sad dohvatih da probam stogod na madarskom. ^^^^^^^^^ Javi sta te interesuje, mozda se i nadje :)
knjizevnost.147 gerber,
> Knjiga ce, ja mislim, biti "mrtva" kada budemo imali kompjuter > priblizne velicine, tezine i sa dovoljno autonomnim napajanjem. > Moze da bude skuplji od knjige (mada ne bas preskup :) jer bi > se u njega uticale "knjige" u vidu nekih kartica. Nije mi jasno zasto se poistovecuje tehnicki napredak sa boljitkom u svim stvarima ? Ne upustajuci se u druge oblasti, kada su knjige u pitanju - pregrizo tastaturu dabogda :) Pa kako moze da se poredi knjiga (i pri tome poznata vise puta procitana) sa ekranom (ma koliko sofisticiranim) ? Dobro, ukusu su ukusi, ali bas zbog toga treba u korenu saseci takve ideje :) koje bi da prevazidju 'zastareli' koncept prevrtanja papira izmedju prstiju. Mislim, saseci kao ideju da ubiju knjigu kao takvu, a ne saseci da nema i tih elektronskih knjiga (kako bese znak za mrstenje :)) Znaci vi bi ste pristali i na one paste, pilule i sl. sto ih gledamo kako jedu astronauti - potpuni ukus pecenog fazana sa Chatou Lafit 1959 :)
knjizevnost.148 gerber,
> da gurnes karticu u drajv.. Pre toga se, ofkors, cuje dobro > poznati glas: > > 'Molim vas da ubacite identifikacione kartice u poslanicke > jedinice' ;) I posle male dramske pauze: Nahrani kucice - ne diraj dugmice :)
knjizevnost.149 gerber,
> Mada, kad malo razmislim, ko bi jos pozeleo da cita "Rat i > mir"? :))) Pa da kad smo se naviklu da citamo smo prvo poglavlje :))
knjizevnost.150 gerber,
> Propustio si (samo?) dve stvari: "Svi" cemo morati da imamo te > kompjutere, a usput ce nam takve "knjige" i citati. (Sledeci > korak jedino moze biti iskljucivanje ljudskog faktora kao > najkriticnijeg u operaciji citanja knjiga.) ;) Da i na kraju svakog dana cemo dobiti izvestaj koje je knjige kompjuter procitao u nase ime :)) i da li su nam se videle ili ne :)).
knjizevnost.151 gerber,
> Prema MakLuanu, film je vruc medij, tj. servira viska > informacija i ne tera te da doizmisljavas iz glave; tekst, tv, > telefon, radio i slicni mediji koji prenose samo delimicnu > informaciju su hladni /u originalu bas stoji 'cool'/, tj > zahtevaju dopunu iz glave. Prebacivanje sadrzaja iz jednog tipa > medija u drugi skoro obavezno dovodi do takvih situacija. Koliko mi se cini (mozda i gresim, ali ja to tako shvatam) ta teorija McLuana podrazumeva i to da jednom preneseni na novi medij informacije dobijaju nov zasebni zivot, tako da ona Preverova pesma i jeste i nije Prever: na filmu ona predstavlja nov dozivljaj kome je Prever samo podloga i koja je potpuno novo delo. E sad verovatno je malo tesko imati odvojeni odnos prema ova dva oblika.
knjizevnost.152 dejanr,
Prilog iz sveta koji dodiruje i našu čuvenu raspravu o Levim Ruskim Piscima :) Doduše, čovek ne zna za taj lepi termin, ali zna za suštinu :) Preuzeto sa SII. From moumee.calstatela.edu!sii Tue Jan 3 17:48:20 1995 Return-Path: <sii@moumee.calstatela.edu> From: " madd@kudu.ru.ac.za" Subject: AHA KAPEHCKAJA AHA KAPEHCKAJA Onomad bi spomenuta lektira i to kako sam ja, prilika je, svojedobno bio zaboravio da se pojavim na odredjenom satu iste (kada je diskutovan Sirano [Cyrano de Bergerac] Edmona Rostana). Moram priznati da je to sasvim tako. Ne samo da se nisam pojavio na jednom, no me nije bilo na mnogima. Preko tri i po godine sam bio pitomac Pete beogradske gimnazije i tokom sveg tog vremena bio na ivici izbacivanja zbog kriminalnog vladanja i jedva dovoljnog uspeha. Kriminalno vladanje se ogledalo u glasnoj otvorenosti oko toga da mrzim svaku politiku i prezirem one koji se njom bave, te u redovnom brisanju sa nastave. Ovom poslednjem sam pribegavao ne iz nekog pametnog razloga nego uglavnom da bih odbijao duvanski dim prema zidu klozeta pored profesorske zbornice. To se onda u krugu gimnazijalaca smatralo za herojstvo, a ja, kao bar djelomice Srbin, djelu koje bi me klasifikovalo medju junake nisam nikako mogao odoleti. Naravno duvao sam prema zidu sa unutarnje strane klozeta, jer, ipak, jedno je herojstvo, a sasvim druga stvar je ludilo; razlika koje sam bio svestan kao mali, a koju mnogi savremen heroj sa zavidnim uspehom zanemaruje. Skoro nedovoljan uspeh je bio posledica fakta da sam na prvi pogled bio pasionirano omrznuo sve neegzaktne nauke, kao, na primer, (gimnazijsku) Istoriju. Dok sam se u svom domu napajao istorijom stare Helade, istorijom umetnosti, faktima francuske revolucije i malobrojnim svetlim trenucima srpske politike i ekonomije, u gimnaziji sam morao da bubam o partizanskim ofanzivama. To mi je bilo otprve odbojno, sem toga relativno idiotski, jer smo svi bili prinudjeni da se divimo briljantnom potezu Velikog Ratnika koji ruinira most pa onda natera iznurene borce i ranjenike da koliko sutradan sklepaju novi i tako eliminira neprijatelja. Uvek sam imao neodoljiv dojam da se neprijatelj bio raspukao od smejanja te tako samoupropastio. U predmete koje sam mrzeo ubrajao se svakako srpskohrvatski jezik i lektira. Mada sam do sticanja statusa gimnaziste bio uveliko skrutinirao stotine i stotine knjiga i bio neprevazidjeno odan literaturi, gimnazijska lektira mi nije prijala. Terali su me da bistrim knjige koje nikada ne bih bio samoinicijativno uzeo u ruke. I to sve neke opet partizanske: te ucrvljale rane, te prosuta creva, te on nju, onako znojav, siluje, a ona mu, okrvavljena, zabada vile u vrat... Budi bog s nama! Odvratno! Evidentno je to da smo nacija koju smrt neumoljivo opseda i da u tome nalazimo perverznu nasladu, koju brojni neretko probaju da uzdignu na nivo umetnosti. Tako sam ja, umesto da budem dobar, yitao Dostojevskog, Hakslija [Huxleyja], Xida [Gidea], Getea [Goethea], Orvela [Orwella], Kamija [Camusa], Kafku, Vinavera, Poa [Poea], Slobodana Jovanoviqa, Moma [Maughama], Yapeka i Sakija, pisao sjajne (po mom skromnom mnjenju) slobodne sastave (no i onda opremljene znatnom dozom blasfemije) i (stoga) redovno imao ocenu izmedju slabe i dovoljne. Na kraju su mi se jezik i literatura od silne torture toliko ogadili da u periodu od tri godine po maturiranju nisam dotakao beletristiku. Bilo je, istina, u gimnazijskoj lektiri i nepartizanskih autora, da ne ispadnem nepravedan. No, krajnje sumnjivo, uvek su bili ruski. Ne velim da medju Rusima nema genijalnih pisaca, daleko od toga, ali, jednostavno, tolika neraznovrsnost u izboru prosvetnih vlasti razvila je kod mene malu antipatiju prema ovima (kako vlastima tako i Rusima). Kada je, na primer, trebalo da obradjujemo "Rat i Mir", ova neznatna odvratnost prema ruskom romanu (sa izuzetkom romana Dostojevskog, koji izuzetak ne mogu da objasnim) bila je intenzivirana faktom da su moje drugarice iz gimnazije bile listom fascinirane Tolstojevom Anom Karenjinom. Ovim ne nameravam da tvrdim da su bile fascinirane "Anom Karenjinom", nego upravo kako sam napisao, Anom Karenjinom. Tojest roman im se svidjao ovako-onako, ali likom same Ane bile su dovedene do ushita u meri koja je mogla biti okarakterisana jedino kao izbezumljenje. Kako nisam imao preterano pozitivno mnjenje o svojim drugaricama, to sam, netom bi moje gimnazijske koleginice na pomen Ane Karenjine zakovrnule okom i zafijukale trepavicama, bio sve sigurniji u to da je moja odluka o preskakanju Tolstojevog dela prava. Tek nekoliko godina kasnije, kada sam se ponovo bacio na knjige, sa neutoljivom gladju izazvanom dugom pauzom -- bacio takvom silinom da bih se hvatao i knjiga koje nisu bile preterano kvalitetne -- dopadne mi do ruku "Krojcerova sonata", koju, zarad njene izvanrednosti, progutam u dahu. 'Hajde,' rekoh sebi, 'da ipak vidim kako izgleda ta "Ana Karenjina".' Nadjem knjigu i krenem, pa kako zalazim dublje, to mi je bolja. No ne samo zbog kvaliteta knjige, no zbog toga jer sam u gimnazijskim danima dobro procenio umnost svojih drugarica. Jeste da sam bio doneo odluku koja se nikako ne bi mogla smatrati ispravnom, ali mi je instinkt bio sasvim opravdano govorio da njihov sud mora biti naopak. Bio sam se prevario samo u jednom, a to je da roman nema izgleda da valja. Dakle, roman je sjajan, a Ana Karenjina (bez navodnika) ne samo da nije vredna divljenja (koje je ipak uspela da izazove kod mnogih vrsnih mladunica) nego je jedan neopisiv, besposleni idiot, koji po vas dan meditira o ljubavi i akcije kojeg su skoro bez razlike inicirane impulsima materice umesto titrajima mozga. (Ovo "materice" nikako ne treba shvatiti u materinskom smislu, upravo obrnuto.) Valjano sam se iznasladjivao romanom, pa ovaj ima moje najtoplije preporuke: svi oni koji pretpostavljaju razum emocijama ima da se istope od zadovoljstva. (CAHTA KPMAK veli da se i oni koji pretpostavljaju emocije razumu takodje tope od zadovoljstva, ali je to zato jer ne shvataju ubistveno jasne aluzije pisca.) Milan Kundera tvrdi (u "Umetnosti romana") da je Tolstoj prvobitno projektovao Anu Karenjinu tako da bude mnogo gori kreten nego je ispalo, ali da je naknadno mitigirao izvornu ideju. Kakve sve ovo ima veze sa Srbijom i srpstvom? Pa ima, nije da nema. Sve i da Vronski nije poginuo u Srbiji (zemlji u kojoj se lako i radosno gine), stvar bi bila u emocijama tipa Ana Karenjina. Odnosno u emotivnosti poput one koju gaje mnoge presvijetle djeve bijele puti, i koje neretko svojim verenicima (kako staromodno! -- uvek sam bio gospodin starog kova!) ili ljubavnicima, drhtavim glasom, sa pogledom punim panike, doviknu "Dragi, molim te, ubij ovu bubu! Tako je se bojim!" Evidentno je, dakle, da preterana emotivnost vodi u tamanjenje! Tako, eto, i u nas Srba. Danas je u Srbiji i drugde mnogo onih koji Srbiju vole do iznemoglosti. No se nekako ta ljubav sasvim iscprljuje izjavama ljubavi. Skoro niko od vajnih (pogotovo onih kvalitetnih) Srbijinih ljubavnika da napravi ozbiljniji korak ka tome da Srbija izadje iz mraka, da prestane da bude prljava, bedna, neobrazovana i gladna, da prestane sa emisijom internacionalnih skandala, globalnih nepodobnosti, unutarnjeg neukusa i produkcijom te naknadnim glorifikovanjem neobuzdanih divljaka. Da li neko misli da oni Srbi koji se ovih dana stide Srbije nemaju ama nikakvog razloga za to? Jasno je, u pitanju su dve struje rodoljublja: jedna je onih kojima blato i prostakluk ne smetaju (jer su za njih neprimetni), a druga onih koji bi hteli da njihova domovina bude napredna, svetla, slobodoumna i bogata. Za mene nema dvojbe o tome da je valjaniji patriota onaj koji se trudi da proturi trak svetla u srednjevekovni mrak kojim Srbija, kako u prenosnom tako i u doslovnom smislu, ovih dana obiluje nego onaj koji -- zarad ekskluzivnog nacionalnog porekla -- ljubi nafekalisan srpski kamen bez prethodnog pranja (kamena i sebe). -- Darko
knjizevnost.153 dejanr,
>> Pa kako moze da se poredi knjiga (i pri tome poznata >> vise puta procitana) sa ekranom (ma koliko sofisticiranim) ? Ne može se porediti... ekran je mnogo bolji. Kada ne bude i mnogo veći i mnogo skuplji, knjige se sele u muzej. >> ali bas zbog toga treba u korenu saseci takve ideje :) koje bi >> da prevazidju 'zastareli' koncept prevrtanja papira izmedju prstiju. Hm, tako su isto kada su se pojavljivale železnice pričali da te smrdljive naprave ne mogu ni pomisliti da zamene plemenite životinje kao što su konji. Mada, moram da kažem da je meni uvek izgledalo da više smrdi oko konja nego oko vozova, makar i parnih ;))
knjizevnost.154 milan,
>> cesce kradeni nego Kis. U stvarti, vase aforizme pretabavaju na >> sve strane, a bas nisam primetio da je navala na nelegalna >> elektronska izdanja predmetnog Crnogorca. ;> > ^^^^^^^^^ > Pa kud coveka pokrsti ? Nije dosta sto mu se po Sezamu > neovlasceno prestampavaju knjige, vec ga poliste i > svetom vodicom :) Ajde jedan Apology Mr. Ki{u :) Crnogorac nije genetsko poreklo, Crnogorac je stanje duha! Stanje duha predmetnog Danila Malog u tom smislu potpuno odgovara mojoj, što će reći beogradskoj čaršijskoj predstavi pomenutih. Poreklo njegove g-đe majke tu igra malu a možda i beznačajnu ulogu. Pl poz M
knjizevnost.155 milan,
> Pa kako moze da se poredi knjiga (i pri tome poznata > vise puta procitana) sa ekranom (ma koliko sofisticiranim) ? > Dobro, ukusu su ukusi, ali bas zbog toga treba u korenu > saseci takve ideje :) koje bi da prevazidju 'zastareli' > koncept prevrtanja papira izmedju prstiju. Mislim, saseci > kao ideju da ubiju knjigu kao takvu, a ne saseci da nema > i tih elektronskih knjiga (kako bese znak za mrstenje :)) > > Znaci vi bi ste pristali i na one paste, pilule i sl. sto > ih gledamo kako jedu astronauti - potpuni ukus pecenog > fazana sa Chatou Lafit 1959 :) To nije stvar "pristajanja" već stvar navikavanja kroz tranziciju jednog modela društvenog života u neki drugi. Knjiga (tj. odštampan tekst) je samo medi(j?)um. Kao što se omasovila, pronalaskom štamparije, od XVI veka naovamo tako može i da se "odmasovi" u XXI veku. Niko tu ništa ne saseca ali je svakome ko koristi kompjuter jasno koliko on menja život. Ja imam utisak da u poslednje vreme pišem samo kada se potpisujem ili eventualno pišem na nekom mestu gde mi isti nije dostupan, sve ostalo ide u mašinu. I, ne smeta mi. Naprotiv! Pl poz M
knjizevnost.156 dejanr,
>> Niko tu ništa ne saseca ali je svakome ko koristi kompjuter jasno >> koliko on menja život. Ja imam utisak da u poslednje vreme pišem >> samo kada se potpisujem ili eventualno pišem na nekom mestu gde mi >> isti nije dostupan, sve ostalo ide u mašinu. I, ne smeta mi. Naprotiv! Pridružujem se. Nedavno sam bio u situaciji da treba da smislim i otkucam pola strane teksta na pisaćoj mašini. Trebalo je uraditi brzo, kompjuter nije bio raspoloživ i bilo je dosta važno kako će tekst da ispadne (trebalo je da zvuči lepo). Nekada sam pisao dosta na mašini, cele "Računare u vašoj kući" sam na njoj napisao, i nisam osećao kakva je to beda bila. Zadnjih ne znam koliko godina nisam ništa kucao na mašini, sem povremeno adrese na nekom jako velikom kovertu. Ovoga puta mi je za nešto što bih inače uradio za 10 minuta bio potreban skoro sat vremena, tri prekucavanja, plus dva puta "ručno" ispravljanje na papiru. Što je najgore, izgleda mi da više ne mogu da otkucam pola strane a da ne izgrešim u kucanju, pošto sam navikao da se sve može očas izmeniti pri zadnjem čitanju. Najzad sam morao maltene jednim prstom da kucam finalnu verziju, da ne bih pogrešio. Ono što moraš da lupaš ko konj u taster da bi se slovo pojavilo, to da i ne računam ;) Ukratko, ne znam baš za sve oblasti, ali kada se radi o pisanju, računarstvo je *preporodilo* pisanje. Verujem da će na sličan način jednog (i to ne tako dalekog) dana preporoditi i čitanje.
knjizevnost.157 gerber,
> Crnogorac nije genetsko poreklo, Crnogorac je stanje duha! E ova ti je dobra :))) > Stanje duha predmetnog Danila Malog u tom smislu potpuno > odgovara mojoj, sto ce reci beogradskoj carsijskoj predstavi > pomenutih. Poreklo njegove g-de majke tu igra malu a mozda i > beznacajnu ulogu. Da ne pisem mnogo, uzmi procitaj ipak neku od njegovih knjiga (cak iako si ih vec sve procitao) pa mi onda ponovi ovu recenicu. I uopste mi nije jasno da li pricas o njegovom stanju duha kada se nalazi u kafani (ondak u redu), inace si stekao pogresnu predstavu. Totalnooo :) A naglasak sa ti nema nikakve veze.
knjizevnost.158 gerber,
> Ne moze se porediti... ekran je mnogo bolji. Kada ne bude i > mnogo veci i mnogo skuplji, knjige se sele u muzej. Ma hajte molim vas ! > >>> ali bas zbog toga treba u korenu saseci takve ideje :) koje >>> bi da prevazidju 'zastareli' koncept prevrtanja papira > izmedju prstiju. > > Hm, tako su isto kada su se pojavljivale zeleznice pricali da > te smrdljive naprave ne mogu ni pomisliti da zamene plemenite > zivotinje kao sto su konji. Mada, moram da kazem da je meni > uvek izgledalo da vise smrdi oko konja nego oko vozova, makar i > parnih ;)) Da i zato bi ti svoju zenu vodio na svadbeno putovanje nekoliko krugova Konkordom, umesto krstarenja brodom ili neceg slicnog (a usto i romanticnog) :)) Napredak (tehnicki) nije uvek = nesto bolje, prakticnije, jeftinije i sl. da ali uvek bolje? Zasto ne kupujes i ne nosis ves, carape, kosulje i ostale odevne predmete napravljene od vestackih materijala nego trazis pamuk, vunu, kozu i sl. (ako na ovo odgovoris da nije tacno odmah ti preko veze nabavljam Green Card :)). Ko zeli da cita (a ovde nije rec o tehnickoj dokumentaciji :)) putem ekrana nasih TV (a i sire :)) prijemnika - solbodno, niko mu ne brani. Ali mi nije jasno zasto uvek takvi borci za napredak zele prvo da uniste prethodni stadijum. Svakom svoje i bez agresivnosti molim :) Ostavite malo mesta i za romanticare u tom vasem tehnickom svetu.
knjizevnost.159 gerber,
>> Znaci vi bi ste pristali i na one paste, pilule i sl. sto >> ih gledamo kako jedu astronauti - potpuni ukus pecenog >> fazana sa Chatou Lafit 1959 :) > > To nije stvar "pristajanja" vec stvar navikavanja kroz > tranziciju jednog modela drustvenog zivota u neki drugi. Tera li te neko da se navikavas? Radi ono sto ti prija dokle god mozes, a navikavaj se kad vise ne mozes. > Knjiga (tj. odstampan tekst) je samo medi(j?)um. Kao sto se Medijum, ili medij : sredina, sredstvo, srednji kvalitet, posrednik (medium, media) > omasovila, pronalaskom stamparije, od XVI veka naovamo tako > moze i da se "odmasovi" u XXI veku. Niko tu nista ne saseca ali > je svakome ko koristi kompjuter jasno koliko on menja zivot. Ja > imam utisak da u poslednje vreme pisem samo kada se potpisujem > ili eventualno pisem na nekom mestu gde mi isti nije dostupan, > sve ostalo ide u masinu. I, ne smeta mi. Naprotiv! Pisi i dalje (a i ja cu) na kompjuteru. Ali knjizevno delo je napravljeno za knjigu i kao takvo i treba da se konzumira. Kada se budu pravile interaktivna knjizevna dela, onda ce se i koristiti kompjuteri za dozivljavanje ovih dela. Nikako ne mozes poistovecivati pisaniju i citanje obicnih tekstova sa iscitavanjem knjizevnog dela. Jeste da se o ukusima ne raspravlja, ali kad smo vec tu ... :) Medij je veoma specificna stvar. Pozorisno delo, opera ili koncert nisu isto kad se dozive na zivo i kad se odgledaju (odslusaju) preko drugih medija (TV, film, nosaci zvuka). Svaki medij ima svoja pravila tako da se isto delo moze i mora razlicito prirediti za svaki od njih. U suprotnom ne iskoriscava mogucnosti medija niti daje pravu sliku o samom delu.
knjizevnost.160 gerber,
> Ono sto moras da lupas ko konj u taster da bi se slovo > pojavilo, to da i ne racunam ;) > > Ukratko, ne znam bas za sve oblasti, ali kada se radi o > pisanju, racunarstvo je *preporodilo* pisanje. Verujem da ce na > slican nacin jednog (i to ne tako dalekog) dana preporoditi i > citanje. Potpuno tacno, ali (vidi odgovor na poruku na koji si ti odgovarao) da bi do toga doslo mora se promeniti i sam pojavni oblik samog dela (ovde govorimo, barem ja o knjizevnim delima). Obicno prekucavanje (skaniranje i sl.) knjizevnog dela radi citanja na kompjuteru sa tim nema blage veze. Interaktivno knjizevno delo - e to je vec nesto drugo. Ali i tu ce biti razlike da li je to delo samo preradjeno na novi medij ili je za njega i napravljeno. U ovom prvom slucaju, knjiga mora ostati kao originalni izraz dela (kojoj cu se uvek vracati), dok ce preradjena verzija biti nesto, ipak, novo i drukcije od originala. Kao sto ni seks putem kompjutera (sto je isto neminovna buducnost) nece nikad biti ono sto je seks u zivo, na "staromodan", "zastareo" nacin. :))
knjizevnost.161 gerber,
> Preuzeto sa SII. > > From moumee.calstatela.edu!sii Tue Jan 3 17:48:20 1995 > Return-Path: <sii@moumee.calstatela.edu> > From: " madd@kudu.ru.ac.za" > Subject: AHA KAPEHCKAJA Cestitke na izboru i prebacivanju poruke. Prenesi doticnom Darku moje srdacne pozdrave. Malo pretenciozno, ali em pismeno, em odlicno.
knjizevnost.162 balinda,
>> Da i na kraju svakog dana cemo dobiti izvestaj koje je >> knjige kompjuter procitao u nase ime :)) i da li su nam >> se videle ili ne :)). Vremenom će taj izveštaj biti sve sažetiji. Npr. Pročitao: 14.567 knjiga Prosečna ocena: 6.32 :) P.S. Naravno, postojaće i opcija kojom bi se izveštaj mogao i isključiti. ;)
knjizevnost.163 janko,
> Prilog iz sveta koji dodiruje i našu čuvenu raspravu o > Levim Ruskim Piscima :) Doduše, čovek ne zna za taj lepi > termin, ali zna za suštinu :) Nou vej Hoze. žovek je ishvalio skoro sve one pisce koje ti samodeklarisano zaobilaziš. Njegova poimanja o tome koje su pripadnice ženskog roda "pametne" a koje ne su jedino što u tekstu može pročitati (ako ne računamo lepu dozu ego tripa). A u tome se ne slažem sa autorom. Naučno rečeno, odabrao je pogrešnu referentnu tačku za posmatranje žena. :>>
knjizevnost.164 novim,
" Crnogorac nije genetsko poreklo, Crnogorac je stanje duha! " Stanje duha predmetnog Danila Malog u tom smislu potpuno " odgovara mojoj, što će reći beogradskoj čaršijskoj predstavi " pomenutih. Poreklo njegove g-đe majke tu igra malu a možda i " beznačajnu ulogu. Pa, onda bi moglo i ovako: Milan 7-januar nije stvar genetike (nekoga ko se rodio, pa porastao), nego stanje duha, a stanje duha predmetnog odgovara beogradskoj čaršijskog predstavi (pomenutih?), što će reći nečemu što voli da se prenemaže više nego da raste, što sve ima malu a možda i beznačajnu ulogu u duhu (delu) Danila Velikog Kiša, kome ta čaršijska predstava nije ni prineti. Je l' sad ok? :)))
knjizevnost.165 novim,
" Prilog iz sveta koji dodiruje i našu čuvenu raspravu o Levim Ruskim " Piscima :) Doduše, čovek ne zna za taj lepi termin, ali zna za suštinu " :) Ponovo trošimo vreme na koještarije. Od svega što je ovaj Srbin iz Amerike (još jedan od tamo-daleko-zabrinutih, ah) napisao, jedino može biti u pravu oko izvesnog sentimentalnog tipa nacionalizma ("srpstva"), a to - ni preko aluzije na Vronskog - nema veze sa sentimentalnim (i pogrešnim; uostalom, kaže da su mu te predstave iz perioda poznog puberteta i adolescencije) čitanjem Lava Tolstoja. Ako baš hoćeš da čitaš o vezi "ruske duše" (što je stereotipna fantazma) i komunizma, uzmi Berđajeva, na primer, iz čega ćeš videti da ni Dostojevski ni Tolstoj nemaju s tim veze (i ne znam kako bi im se uopšte moglo prišiti nešto "levo" u smislu levičarstva; prvi je bio sklon carizmu, drugi imao ne retku ideju podvrgavanja politike hrićanskom moralu, obojica su u tom, političkom smislu ne naročito značajni; ono što se računa, jeste njihova literatura).
knjizevnost.166 novim,
" Ko zeli da cita (a ovde nije rec o tehnickoj dokumentaciji :)) " putem ekrana nasih TV (a i sire :)) prijemnika - solbodno, " niko mu ne brani. Ali mi nije jasno zasto uvek takvi borci " za napredak zele prvo da uniste prethodni stadijum. Svaka tehnicistička utopija ima taj uzvišeni cilj - obećava lepu budućnost (u kojoj nećemo morati ni čitati), a ispod toga uvek ide: "bacite tu zastarelu spravu, kupite najnoviji izum". Argumentacija tehnicista je uvek "zanimljiva", pa tako i u ovom slučaju (o "smrti knjige" je pisano već par puta u ovom veku): naime, da bismo prešli sa knjige (u papirnatom značenju) na neku ekransku spravu, ta sprava će morati da ima takvu rezoluciju da će ekran ličiti na papir današnje štampe, što će reći - knjiga će "nestati" onda kad kompjuter postane knjiga! Sad, na pitanje zašto bi se ljudi odrekli jeftinog i nadasve udobnog čitanja teksta kao knjige, nemaju neki naročito vredan odgovor. Kažu: "moći će da se pretražuje" (što je jednom razmatrao u Bajtu prošle godine Hju Kener, i što je slab argument). Naime, pravi argument bi mogao biti da ima knjiga koje bi bile afektivnije kad bi bile u elektronskom obliku - to je, recimo, edukativna literatura, udžbenici, priručnici i sl. Takođe, elektronski oblik hipermedije je nešto što ne može da se zadovolji više standarnim oblikom knjige. Međutim, i hipermedija uključuje u sebe knjigu (tekst, jednostavnije rečeno), a da će knjiga "umreti" govore oni koji ne razmeju, ili neće da razumeju, da knjiga nije tek "znak na papiru", već institucija kulture; neki oblici mišljenja, u koje spada i čitanje, stoje iza takve institucije, a oni se ne menjaju tako radikalno kako veruju tehnicisti. Drugim rečima, još ćemo sačekati vekove (ako čovečanstvo preživi dotle) da dođe do promena u navikama našeg mišljenja (s kojim je povezan jedan od njegovih tipova, zvan čitanje, a sa čime je povezana ustanova knjige).
knjizevnost.167 novim,
" Knjiga (tj. odštampan tekst) je samo medi(j?)um. Kao što se " omasovila, pronalaskom štamparije, od XVI veka naovamo tako može i " da se "odmasovi" u XXI veku. Niko tu ništa ne saseca ali je svakome Malo je sve to komplikovanije nego što ti laički zamišljaš. Tekst nije (samo) medijum, neka vrsta posrednika, poput vidovnjaka koji dolazi u dodir s avetima, da bi se preneo nekakav "duh". Tekst je posebna "stvar" i ima u vidu jednu osobenu misaonu operaciju koja se zove čitanje, a koja je sinteza percepcije i razumevanja. Ta "stvar" ima i određenu materijalnost, koja funkcioniše s određenom autonomijom, kao što, na drugoj strani, ima svojstva i izvesne trancendentalnosti (one vrste "apercepcije" koja markira subjektivnost) itd. Te stvari su ispitivane poslednjih decenija, i literature se na tu temu namnožilo, i po Americi, i po Francuskoj, i po Nemačkoj. Knjiga je, kao oblik arhiviranja teksta, znatno starija od svojeg "omasovljenja", i po mnogo čemu je korelat za čitalačku operaciju, za mišljenje-sa-tekstom. Tu se stvari sporo menjaju. Svejedno, čak, da li ćemo čitati sa papira ili sa ekrana, ideja knjige će ostati, budući da su neki tipovi arhiviranja nužno sekvencijalni (što je pre svega u ideji knjige; ali sekvencijalni nisu iz nekakvog tehničkog "nedostatka", već iz sasvim fundamentalnijih razloga, poput temporalnosti koju zadržavaju; recimo, da budem malo jasniji, naracija je u načelu takva, a naracija nije samo "priča" iz pripovedaka i romana, već igra važnu, iako često skrivenu ulogu, u izvesnim vrstama argumentacije). - Sve u svemu, verovatno da će u smislu "omasovljenja" (čitaj: kod masa) sve više biti instantizovan i vizualizovan tekst, ali će knjiga - makar bila i elektronska, umesto papira, iako i tu razlozi ekonomije govore suprotno, po mom mišljenju - ostati za sve one kojima čitanje nije isto što i pasivno zveranje u ekran.
knjizevnost.168 milan,
> Medij je veoma specificna stvar. Pozorisno delo, opera ili > koncert nisu isto kad se dozive na zivo i kad se odgledaju > (odslusaju) preko drugih medija (TV, film, nosaci zvuka). > Svaki medij ima svoja pravila tako da se isto delo moze > i mora razlicito prirediti za svaki od njih. U suprotnom > ne iskoriscava mogucnosti medija niti daje pravu sliku o > samom delu. Da, ali ovde se (bar se tako zove tema u konferenciji) radi o književnosti. Za nju postoji jaka pretpostavka da je nezavisna od medija (media independent glasio bi novi buzzword; poput cyberspace i sličnih amerikanizovanih simplifikata;))). Muzika je, slično, nezavisna od medija. Da li su note zapisane na papiru, ili na kamenoj ploči ili na optičkom disku čini se irelevantnim. Primer sa _izvođenjem_ ti je ovde neadekvatan. Pl poz M
knjizevnost.169 fifana,
> Ne moze se porediti... ekran je mnogo bolji. Kada ne bude i mnogo > veci i mnogo skuplji, knjige se sele u muzej. Cini mi se da ce to teze ici nego sa konjima i lokomotivama. Em u brzini ne dobijas nista, em gubis na zadovoljstvu. Knjiga ipak nije samo gomila cinjenica koje treba strpati u glavu, u tom slucaju bi ekran i mogao da je zameni. Lj.
knjizevnost.170 fifana,
> Crnogorac nije genetsko poreklo, Crnogorac je stanje duha! Procita li ti nesto od Kisove literature? Mislim ozbiljno, promisljeno a ne na preskok? Ako nisi (kako bi se po ovoj izjavi moglo zakljuciti) najtoplije preporucujem. Lj. PS. To se radi ovako: odvojis par noci, primaknes kafu, pice i sl., namestis se da ti bude udobno, ukljucis i mozak i osecanja, i, u neko doba shvatis da je svanulo. Onda probauljas naokolo tokom dana, sa jedinom idejom da se sto pre ispetljas iz glupavih obaveza i nastavis tamo gde si prekinut. Probaj, mozda cak i uspes.
knjizevnost.171 fifana,
> ko koristi kompjuter jasno koliko on menja zivot. Ja imam utisak da > u poslednje vreme pisem samo kada se potpisujem ili eventualno > pisem na nekom mestu gde mi isti nije dostupan, sve ostalo ide u Ma svako normalan to radi. Ja sam zaboravila da kucam (mislim na pisacu masinu), a o pisanju rukom da ne govorimo. Ali, kakve pa to ima veze sa citanjem, koje je elementarno zadovoljstvo? Lj.
knjizevnost.172 fifana,
> niko mu ne brani. Ali mi nije jasno zasto uvek takvi borci > za napredak zele prvo da uniste prethodni stadijum. Svakom > svoje i bez agresivnosti molim :) Ostavite malo mesta i za > romanticare u tom vasem tehnickom svetu. Pridruzujem se apelu. Lj.
knjizevnost.173 fifana,
> narocito vredan odgovor. Kazu: "moci ce da se pretrazuje" (sto je Sta da se pretrazuje? Literatura? Pronadji sva mesta gde se pominje Ana Karenjina? Stvarno krasan napredak. A i uspesno citanje romana (moze da ti saopsti koliko puta se u tekstu pojavljuje gorepomenuto ime). ;>> Lj.
knjizevnost.174 fifana,
> P.S. Naravno, postojace i opcija kojom bi se izvestaj > mogao i iskljuciti. ;) A da se ukljuci samo davanje godisnjeg izvestaja: ne gubi se previse vremena, a vlasnik uvazene sprave zna kol'ko se obrazovao tokom godine? Lj.
knjizevnost.175 darone,
>> Tako sam ja, umesto da budem dobar, yitao Dostojevskog, Hakslija >> [Huxleyja], Xida [Gidea], Getea [Goethea], Orvela [Orwella], Kamija >> [Camusa], Kafku, Vinavera, Poa [Poea], Slobodana Jovanoviqa, Moma >> [Maughama], Yapeka i Sakija, pisao sjajne (po mom skromnom mnjenju) Da li ste primetili da su ovo jedina četiri reda u kojima se javljaju naša slova u tekstu? Ne znam da li je namerno ili ne, ali je opasna fora :)
knjizevnost.176 darone,
>> Ne može se porediti... ekran je mnogo bolji. Kada ne bude i mnogo >> veći i mnogo skuplji, knjige se sele u muzej. Nikada se to neće dogoditi. Ekran _nije_ mnogo bolji, možda tebi jeste, ali meni nije - i mislim da tu prestaje svaka rasprava oko toga šta je bolje. >> Hm, tako su isto kada su se pojavljivale železnice pričali da te >> smrdljive naprave ne mogu ni pomisliti da zamene plemenite životinje >> kao što su konji. Mada, moram da kažem da je meni uvek izgledalo da >> više smrdi oko konja nego oko vozova, makar i parnih ;)) Ne! Analogija sa ovom pričom o konjima bi bila, otprilike, sledeća: kada su se pojavljivali _kućni_ računari, pričalo se kako će računari budućnosti jako brzo zameniti knjige (da budem precizniji, papir). To ne da se nije dogodilo, nego su računari kao sprave unapredili tehnologiju štampe (što će i dalje raditi, zar ne?), a time i unapredili knjige kojima je, eto, bilo suđeno da propadnu. U jednoj od kasnijih poruka si pomenuo da su računari preporodili pisanje - i to i jesu, zbog toga što mašina radi većinu posla (ostalo je još samo diktiranje u fajl za mase, pa će revolucija biti potpuna). Takođe, preporodili su razne "proračunske" nauke, ali nisam siguran da znam zašto? Valjda tačno i brzo računaju :) Međutim, _tehnologija_ čitanja ne može da se svede na niži nivo (došli smo odavno do najnižeg: vizuelno prepoznavanje smislenih znakova sa površine). [digresija: u stvari, tehnologija čitanja će se verovatno spustiti na niži nivo, kada dobijemo nešto slično gibsonovim dekovima i simstimovima; međutim, ne znam zašto bi onda brzina čitanja bila bliska današnjoj - knjigu ćemo jednostavno moći da prekopiramo u svoju memoriju. Sve je to ok, samo to to neće biti čitanje, već, recimo, enkopiranje. Neće biti radosti spoznaje, jer ćemo se priče jednostavno sećati, mada je nikada nismo pročitali, već samo enkopirali. Stoga, u ovoj ću raspravi uzeti samo u obzir materijal koji se čita, a ne enkopira. Radost enkopiranja me trenutno ne zanima (kada enkopiranje zaista bude izmišljeno, možete da zaboravite i na knjige, ali i na računare koje ćete nosati okolo; iste ćemo imati ugrađene u glavama ili već negde, ali u svakom slučaju povezane sa mozgom... vidiš, to i nisu tako loše ideje!)] Knjige su trenutno zakon na tom polju (površine sa koje vršimo prepoznavanje oblika slova) i teško da će ih išta smeniti sa trona. Postoji više argumenata za tu tvrdnju: Zaista je moguće jednog dana _možda_ (ili _verovatno_) dobiti računar u obliku kakvom ga zamišljaš (dakle, pretpostavimo da će tehnologija koju predviđate zaista i postojati - može je za "male" pare dobiti svako). a) papir trpi sve; možeš ga saviti, ispresavijati, čak i pocepati - što sa dotičnom spravom nikako neće biti moguće. Pretpostavljam, naravno, da ista neće biti neuništiva. Ok, neka bude neuništiva :) Dakle, tehnologija postoji. Mašina se proizvodi. Definišimo njene dimenzije (u najboljem slučaju): A4, najmanje? A5? Recimo, B5 je ok, može da stane u veći džep. Ili, bolje, A6? Malo je? Veliko je? Zaključak: formati sa kojih danas čitamo su veoma fleksibilni, i nemam neki osećaj da će se, recimo, strip revije odreći svog omiljenog formata (A4) zarad računarske industrije (koja, im, eto, nudi A5 ili bok_te_pita koji format). Oho, tu dolazimo do raznih modela koji će se prodavati (sve u funkciji veličine). Svejedno, bilo bi lepo da predvidimo koji će se najviše prodavati. U svakom slučaju, složićete se da će to biti ili A) mali format B) srednji format C) veliki format. Ako izaberete A), neće ići zbog novina i magazina, koji _moraju_ da budu bar A4! Ako izaberete veliki format, otpada zbog nepraktičnosti. Ako se izabere srednji, opet se postavlja pitanja praktičnosti... ko je lud da nosi dasku da bi sa nje čitao. Zamisli Kikija, ide ulicom, nosi tablu i čita Vogue ;) Možda vredi pitati i sledeće: kako bi izgledali "Računari" u elektronskom obliku? ;) Ima i ono: kako cepati kupone nagradnih igara u istim, ili iz novina? Situaciju u kojoj knjige idu u muzej, dok ostala papirna galanterija ;) ostaje na tržištu jednostavno ne mogu da prihvatim. b) neko reče da se pojavljuje i ekološka strana problema - neka se ne brine; čak i danas postoji gomila papira koji su superkvalitetni, a prave se od bok_te_pita_čega, ali drveta svakako ne :) Ako tehnologiju računara uzdižete do tih visina do kojih ih uzdižete, zašto ne pomisliti o još većim danima industrije (budućeg!!!) papira, koji se od drveća uopšte ne mora praviti, nego, recimo, od magmatskih stena??? c) papirom zna da barata svako, od deteta od par meseci koje jednostavno umače šake u boju i radoznalo ih šljapta po papiru, do gotovo nepokretnog starca u stolici. To je stanje sa svih 6 milijardi ljudi na planeti, u ovom trenutku, i biće vazda (uz pretpostavku da ih računari ne znamene). Pretpostavimo, opet, da ih zamene. Očekuješ od deteta od dve godine da razume šta je računar? Aaaaa, model za decu, pa to je zaista ogromno tržište! Računari su preporodili mnoge stvari. Riznica su brzine, preciznosti računanja, i baratanja velikom količinom podataka. Ušli su u naše živote, fakat su revolucija, ali još uvek nisu ništa sahranili. Papir neće pogotovo :) z) Knjiga je stvar koja živi, koja se nalazi na polici, i, na kraju, krajeva, šmekerska je :) (ovo nije subjektivan stav, već jedna realna činjenica O:) Možemo i da se preselimo u CIV:film; dokle će ići računarska proizvodnja filma? ILM je napravio Jurrasic Park i The Flinstones, takođe i Forresta Gumpa. Pre sedam godina, Daniel i Nadia Thalmann, dva švajcarska naučnika, su producirali prvi kratki film u kom su se pojavili glumci koje je sintetizovao računar. Film se zvao Rendezvous at Montreal, a u glavnim ulogama su se našli Merilin Monro i Hemfri Bogart! Iako mimika nije bila savršena, videlo se da su to baš Merilin i Bogart. Softver koji će to moći da prežvaće ćemo piratovati po Srbiji za najviše 30 godina. Mašine će imati, recimo, svaki prosečan bračni par (ako je nemoguće, dodajte još dvadesetak godina). Svi mogu svakoga da naprave, ako završe kurs za modeliranje, ili, još bolje, CD-ROM sa najpoznatijim facama sa filma pedesetih godina :)) Ko tu ima kopirajt na koga? p.s. bilo bi lepo znati da je ovo cela moja rasprava po pitanju teme "knjige: sahrana ili ne?", da stavove smatram razumnim i manje ili više ostvarljivim, i nikako ne smatram da iste moram i dalje da obrazlažem; zato teško od mene očekujte odgovor na vaš odgovor na ovu poruku :)
knjizevnost.177 wizard,
> Crnogorac nije genetsko poreklo, Crnogorac je stanje duha! ───────────────────────────────────────────────────────── Podvlačim... ;)
knjizevnost.178 veca,
>> Kad je to bilo: pre sankcija pretpostavljam :). Mada me ne Pre sankcija. >> bi cudilo da je bilo i posle, obzirom da se radilo o >> pojedinacnim licima a ne o instituciji. Ne razumem.
knjizevnost.179 veca,
>> Uzgred, ne bi bilo lose da malo od svojih ideja - aforizama, >> stavljas uz poruke kao tag na kraju. Ubi me ovo citanje >> na suvo o aforizmima :) Ne može čovek svima udovoljiti :) Ranije sam, gotovo svakodnevno, slala aforizme na sezam, sada imam malo manje svežeg materijala (i manje vremena da preturam po knjigama), ali bih ti preporučila program grafiti (ima ga na sezamu) koji je pravio drpr, uz našu malu asistenciju. Tu ćeš naći pored grafita i aforizme, Marfijeve zakone etc. a dok si na sezamu možeš da otkucaš quote i ispisaće ti se po jedna poruka tog tipa (možeš i u autoexec da staviš). Ajd' da ti ispunim želju :) Izgleda da nećemo učestvovati u propasti sveta. Svet nas je izolovao. Zoran Bogdanović
knjizevnost.180 spantic,
> Ako baš hoćeš da čitaš o vezi "ruske duše" (što je stereotipna > fantazma) i komunizma, uzmi Berđajeva, na primer, iz čega ćeš videti Uf Novice pa gde nađe Dejana da mu to preporučuješ. Odmah će da naruči koji novi primerak Agate da se smiri :))
knjizevnost.181 maksa,
>> Možda vredi pitati i sledeće: kako bi izgledali "Računari" u >> elektronskom obliku? ;) E, da, i kol'ko će kasniti, i koji će biti izgovor ? ;) (javlja mi se, javlja mi se ...) =============================== 2.864 RACUNARI.65: novi.racunari redakcija, 25.12.2046. 12:11, 965 chr Odgovor na 2.905, cnenad.jr 24.12. žet 15:26 --------------------------------------------------------- ŁŁŁ Računara još nema na kioscima. :(( Deda mi kaže da je isto ŁŁŁ ovako bilo i dok ste izlazili na običnom papiru. ;) Kao prvo, tada taj papir nije bio običan, nego visoko-kvalitetan masni papir, do čijeg je kvaliteta ovaj časopis oduvek držao. Znate, BIGZ-ovom servisu za programiranje EPROM-ova <štamparija> su svi preči od nas. Mi im prvi i na vreme pošaljemo zvuk i sliku (montiramo ih doduše na video i audio kasetama, još nismo počeli sa elektronskom pripremom materijala, al' to se, ovaj, uhodava), a oni nas 'ladno preskoče i preko reda digitalizuju KSAS (kalendar sa animiranim sekvencama) i specijalno holografsko udruženo - kombinovano izdanje SEX CLUB-a i DUGE. Nabavka uvoznih ultra- kvalitetnih EPROM-a karakterističnih za ovaj časopis (pitaj dedu kakav je bio papir, pitaj), u uslovima sankcija je priča za sebe. PS U Redakciji ima još preostalih primeraka el. umetka "Dvestasedamnaest YU kodnih rasporeda, vodič za početnike", pa ako ste kojim slučajem propustili ovaj koristan dodatak, možete ga pokupiti u našim prostorijama tokom radnog vremena. PPS Izvinjavamo se pretplatnicima iz unutrašnjosti koji svoj el. primerak još nisu dobili. Pretpostavljamo da je u pitanju kvar na optičkom kablu kod Ivanjice. Mi poslali, časna reč. ----------------------------------------------- 2.864 --- Nhf korisniče 'redakcija', nisam odoleo. :)
knjizevnost.182 dejanr,
>> Napredak (tehnicki) nije uvek = nesto bolje, prakticnije, jeftinije >> i sl. da ali uvek bolje? Hm, "napredak" je po definiciji "promena na bolje", inače bi bio "nazadak", zar ne? Naravno, pitanje definicije "šta je bolje" je vrlo složeno. >> Zasto ne kupujes i ne nosis ves, carape, kosulje i ostale odevne >> predmete napravljene od vestackih materijala nego trazis pamuk, >> vunu, kozu i sl. Samo i jedino zato što mislim da veštački materijali (još?) nisu dovoljno dobri. Kada budu u svemu bolji od prirodnih, prirodni će se koristiti mnogo manje nego što se sada koriste.
knjizevnost.183 dejanr,
>> Potpuno tacno, ali (vidi odgovor na poruku na koji si ti odgovarao) >> da bi do toga doslo mora se promeniti i sam pojavni oblik samog dela Izgleda da pod "čitanjem sa ekrana" ne podrazumevamo istu stvar. Imam utisak da ti misliš na neki više-manje današnji ekran, tu se slažemo. Ali, zamisli da imaš napravu koja je, recimo, po dimenzijama jednaka sadašnjoj knjizi, znatno lakša od nje, i umesto stranica imaš neku tehnologiju ekrana koja izgleda kao stranica (dakle, ne svetli, osim ako joj baš ne narediš, izgleda baš kao sadašnja knjiga). Pročitaš, imaš taster za stranu dalje, stranu napred, plus razne mogućnosti pretraživanja... i uz to se promena teksta svodi na to da uštekaš "e-knjigu" u nešto i očas učitaš novi roman u nju. Uz to, recimo, radi na sir kao ona lokomotiva u Povratku u budućnost III :)) Zar to ne bi bilo mnogo praktičnije od sadašnje knjige? Romantiku na stranu, naravno :)
knjizevnost.184 dejanr,
>> > Prilog iz sveta koji dodiruje i našu čuvenu raspravu o >> > Levim Ruskim Piscima :) Doduše, čovek ne zna za taj lepi >> > termin, ali zna za suštinu :) >> >> Nou vej Hoze. žovek je ishvalio skoro sve one pisce koje ti >> samodeklarisano zaobilaziš. Nou vej vot? Nisam rekao ni da se čovek slaže sa mnom, ni da se ja slažem sa njim, samo sam preneo poruku pošto je, nadam se da se tu slažemo, u vezi sa diskusijom koju smo vodili. Nije uopšte bitno da li se Darko i ja slažemo po pitanju pisaca koje volimo ili ne, ali mislim da se *veoma* slažemo po pitanju *nametanja* nekakvih pisaca (uglavnom ruskih ;) kroz našu lektiru. Uzgred, nedavno čuh kako je organizovana nastava književnosti u (da li nekim ili svim?) privatnim školama u Australiji. Recimo, radi se neka nastavna jedinica, uzmimo za primer istorijski roman. Pošto profesor ispriča o kakvom se romanu radi i pomene predstavnike, slušaoci imaju neko vreme da u biblioteci (ili drugde) nađu ili pročitaju *bilo koji* istorijski roman. I da svako napiše referat o romanu koji je pročitao, pa se na bazi toga na času diskutuje. Dakle, neko će se opredeliti za "Rat i mir" od Tolstoja, neko za "Krstaše" od Sjenkjeviča, neko za "Tri musketara" od Dime, a za ženski svet je tu uvek i "Prohujalo sa vihorom" Margaret Mičel (pozdrav za vcalic-a :)) Kada se tome doda daleko širi dijapazon žanrova koji se obrađuju (dakle, ne samo istorijski i psihološki romani, nego i SF, kriminalistički, horor itd), dolazi se do jedne, po mom mišljenju, veoma zdrave koncepcije. Za razliku od ovdašnjeg intenzivnog proučavanja levih ruskih pisaca ;)
knjizevnost.185 jovca.car,
/* Tako sam ja, umesto da budem dobar, yitao Dostojevskog, Hakslija ^ /* [Huxleyja], Xida [Gidea], Getea [Goethea], Orvela [Orwella], Kamija ^ /* [Camusa], Kafku, Vinavera, Poa [Poea], Slobodana Jovanoviqa, Moma ^ /* [Maughama], Yapeka i Sakija, pisao sjajne (po mom skromnom mnjenju) ^ Dakle ovo je gore i od yusciija..
knjizevnost.186 gerber,
> Da, ali ovde se (bar se tako zove tema u konferenciji) radi o > knjizevnosti. Za nju postoji jaka pretpostavka da je nezavisna > od medija (media independent glasio bi novi buzzword; poput > cyberspace i slicnih amerikanizovanih simplifikata;))). Muzika > je, slicno, nezavisna od medija. Da li su note zapisane na > papiru, ili na kamenoj ploci ili na optickom disku cini se > irelevantnim. Primer sa _izvodenjem_ ti je ovde neadekvatan. ? Ne znam odakle izvlacis takve zakljucke. Medij je nacin na koji se nesto prezentira, a knjizevnost jedna od grana umetnosti. Kroz koji medij se knjizevnost prezentuje je veoma bitno. Niti su knjizevnost niti muzika nezavisni od medija. Da ti dam jos jedan 'neadekvatan' primer: da li ti je isti dozivljaj kada neku Sezanovu sliku vidis u zivo ili kao fotografiju ili na televiziji (ili PC-ju)? Tako je i veoma bitno u kom pojavnom obliku se dozivljava odredjeno knjizevno delo. Citanje drame ima odredjene efekte, a njeno gledanje u pozoristu druge. Gledanje filma snimljenog po toj drami je pak treca stvar. Citanje knjige na kompjuteru, ni na prvi pogled nije isto kao citanje same knjige, koju drzis u rukama i stvaras sa njom poseban odnos. Opet, ukusi su razliciti, ali je ovde bilo pokrenuto pitanje da ce tehnicki napredak 'neminovno' odstraniti knjigu kao vrstu medija. Mozda, samo kod onih koji su se od rodjenja druzili samo sa kompjuterima i nikad kjnigu (ili veoma retko) nisu ni videli. Mada ce garantujem i takvi, kada jednom otkriju knjigu (starinsku), promeniti stav.
knjizevnost.187 gerber,
> Vremenom ce taj izvestaj biti sve sazetiji. Npr. > > Procitao: 14.567 knjiga > Prosecna ocena: 6.32 > > :) :))))) A kada od nekog zelis da pozajmis knjigu, on ti samo da gore navedeni printout za doticnu :) > P.S. Naravno, postojace i opcija kojom bi se izvestaj > mogao i iskljuciti. ;) Jedino da ne ubace i opciju kojom bi 'reader' iskljucio nas :)
knjizevnost.188 gerber,
>> svoje i bez agresivnosti molim :) Ostavite malo mesta i za >> romanticare u tom vasem tehnickom svetu. > > Pridruzujem se apelu. > > Lj. Daklem, ipak ima 'poslednjih romanticara' :)
knjizevnost.189 dejanr,
>> Od svega što je ovaj Srbin iz >> Amerike (još jedan od tamo-daleko-zabrinutih, ah) napisao Neće biti da je iz Amerike, iz Južne Afrike :) Inače, dotični Darko, alias MAPKO KPMAK (nije uvreda, sam se tako potpisuje :) je definitivno faca, prvo je privukao pažnju pišući pesmice obscene (i slične :) sadržine latiničnim slovima, ali tako da se čitaju ćirilicom (kao pomenuti potpis :), a angažovan je i u drugim diskusijama na SII. Ja sam prvo izluđivao od "pesmica", ali mi se posle sve više sviđao, kako sam mu uočavao političke stavove :) Inače, on je po političkim pitanjima sjajan predstavnik onoga što bismo mogli nazvati "Sezamova većina", a među našim ljudima u svetu koji e-konferišu (a koji su uglavnom "Turbo Srbi" i ljubitelji Karadžića i njegovih (možda zato što Studio B nema satelitski program? :)) je otprilike u brojnom stanju u kome je petrovics bio ovde :) Ali se dobro drži.
knjizevnost.190 dejanr,
>> naime, da bismo prešli sa knjige (u papirnatom značenju) na neku ekransku >> spravu, ta sprava će morati da ima takvu rezoluciju da će ekran ličiti >> na papir današnje štampe, što će reći - knjiga će "nestati" onda kad >> kompjuter postane knjiga! Apsolutno se slažem! Kada ekran bude bio sve što je danas knjiga, a naravno bude imao i mnoge druge mogućnosti. Plus ne bio mnogo skuplji. >> Sad, na pitanje zašto bi se ljudi odrekli jeftinog i nadasve udobnog >> čitanja teksta kao knjige, nemaju neki naročito vredan odgovor. Jeftinije (možda je uređaj inicijalno nešto skuplji, ali su docnije knjige, novine i sve ostalo znatno jeftinije), efikasnije, lakše za proizvodnju i korišćenje, čak i "ekološkije". Treba li još razloga? >> a da će knjiga "umreti" govore oni koji ne razmeju, ili neće da >> razumeju, da knjiga nije tek "znak na papiru", već institucija >> kulture; neki oblici mišljenja, u koje spada i čitanje, stoje >> iza takve institucije Zanimljivo je pročitati raspravu izvesnog opata (Abe je valjda opat) Torlanija, od pre neke tri stotine godina (objavljeno u PC Magazine-u na zadnjoj humorističkoj strani pre jedno dve godine). Opat je dokazao da štampane knjige nemaju nikakvu šansu, jer samo rukom pisana dela obezbeđuju neposrednu vezu između onoga ko piše i onoga ko čita :))
knjizevnost.191 dejanr,
>> Em u brzini ne dobijas nista, em gubis na zadovoljstvu. Knjiga ipak nije >> samo gomila cinjenica koje treba strpati u glavu, u tom slucaju bi ekran >> i mogao da je zameni. Takođe i 6.176, darone >> Ekran _nije_ mnogo bolji, možda tebi jeste, ali meni nije - i mislim da >> tu prestaje svaka rasprava oko toga šta je bolje. Naravno da nisam mislio na ekran onakav kakav je sada. Mislio sam na mnogo "portabilniji" i kvalitetniji ekran. Koji još nemamo. >> Radost enkopiranja me trenutno ne zanima (kada enkopiranje zaista >> bude izmišljeno, možete da zaboravite i na knjige, ali i na >> računare koje ćete nosati okolo; iste ćemo imati ugrađene u glavama >> ili već negde, ali u svakom slučaju povezane sa mozgom... vidiš, >> to i nisu tako loše ideje!)] Naprotiv, sjajne su :) To i jeste krajnji cilj multimedije, što rekoh/smo u onoj emisiji pre desetak dana :) Nešto kao film "Totalni opoziv" (sam film nije Bog zna šta, bar po meni, ali ideja je sjajna). >> Definišimo njene dimenzije (u najboljem slučaju): A4, najmanje? A5? >> Recimo, B5 je ok, može da stane u veći džep. Ili, bolje, A6? Malo je? >> Svejedno, bilo bi lepo da predvidimo koji će se najviše prodavati. >> U svakom slučaju, složićete se da će to biti ili A) mali format B) >> srednji format C) veliki format. Ako izaberete A), neće ići zbog >> novina i magazina, koji _moraju_ da budu bar A4! I bre darone, baš nemaš viziju :))) Uređaj će, naravno, biti veličine glave čiode (mnogo malo, lako se gubi? Dobro, veličine priveska za ključeve) ali će ti stvarati hologramsku predstavu teksta u prostoru, bilo gde i željene veličine. Moći ćeš da gledaš jednu stranu, a ako želiš istovremeno i njih 10. Da ih raspoređuješ po prostoru kako ti odgovara. Ko bude želeo, moći će da ima hologram u obliku knjige, sasvim u obliku knjige, čak će i korice moći da budu izlizane ;)) To bi se zvalo vertikalna kompatibilnost sa knjigom :)))
knjizevnost.192 wizard,
> Zar to ne bi bilo mnogo praktičnije od sadašnje knjige? Romantiku na > stranu, naravno :) Ne bi, jer onda ne bih mogao da gužvam, čupkam i grebem stranicu na kojoj sam, nestrpljivo čekajući trenutak kada ću da je okrenem i nastavim sa čitanjem. :) Svaka je knjiga različita, različite težine, kruta, meka, različitim slovima štampana... Ovako bi sve knjige bile iste, meni bi to smetalo. Bre Dejane... jednom će ljudi da izmisle i Sex Simulator (dobro de, neko će sebi moći da priušti i mrežnu verziju ;). Pa neće ti valjda biti milije da se uštekaš u mašinu umesto da se uštekaš u neku zgodnu plavušu ili crnku? :) P.S. Spantic će naravno da koristi MicroSoft Sex Simulator ;>
knjizevnost.193 balinda,
>> Jedino da ne ubace i opciju kojom bi 'reader' iskljucio nas :) Ispiše ti poruku: "Nemaš dovoljno poJena :) da bi čitao tu knjigu, probaj .... tu i tu." ;> Naravno, na ovo ti je jedini "izbor" da pritisneš OK button. ;)
knjizevnost.194 balinda,
>> Bre Dejane... jednom će ljudi da izmisle i Sex Simulator >> (dobro de, neko će sebi moći da priušti i mrežnu verziju ;). >> Pa neće ti valjda biti milije da se uštekaš u mašinu umesto >> da se uštekaš u neku zgodnu plavušu ili crnku? :) Eh, obećanja obećanja.... ;)
knjizevnost.195 gerber,
>>> bi cudilo da je bilo i posle, obzirom da se radilo o >>> pojedinacnim licima a ne o instituciji. > > Ne razumem. Pa sankcije se (teoretski) odnose prevshodno na drzavu i preduzeca u vlasti ili pod kontrolom drzave. Tek su dodatnim rezolucijama znatno poostrene. So, kazem ne bi me cudilo ni da su vam (kao pojedincima) isplatili zasluzene tantijeme :) .. Svi na izbore, narocito mutavi.
knjizevnost.196 gerber,
> Ne moze covek svima udovoljiti :) Veciti uzrok covekove patnje :) > Ranije sam, gotovo svakodnevno, slala aforizme na sezam, sada > imam malo manje svezeg materijala (i manje vremena da preturam > po knjigama), ali bih ti preporucila program grafiti (ima ga na Nije to to. Nego kad zavrsis poruku, a ti stavis neki (prevashodno svoj) aforizam za taj dan. Dobro dodje da se malo razveseli citanje poruka :) > Ajd' da ti ispunim zelju :) Samo jednu :( U svakom slucaju ono bese neki nepoznati. Napisi ti lepo neki svoj :) .. Svaka ptica svome jatu leti. Sta je sa nama pesacima ?
knjizevnost.197 gerber,
> PS. To se radi ovako: odvojis par noci, primaknes kafu, pice i > sl., namestis se da ti bude udobno, ukljucis i mozak i > osecanja, i, u neko doba shvatis da je svanulo. Onda probauljas > naokolo tokom dana, sa jedinom idejom da se sto pre ispetljas > iz glupavih obaveza i nastavis tamo gde si prekinut. E da. Lepa vremena, kada se tako vreme koristilo za knjige. Sada se tvoj recept koristi za citanje (pisanje) off-line poruka. Na svu srecu ovi praznici su dobro dosli - preko dana nema obaveza pa se moze i odspavati :)
knjizevnost.198 gerber,
> Svaka tehnicisticka utopija ima taj uzviseni cilj - obecava > lepu buducnost (u kojoj necemo morati ni citati), a ispod toga > uvek ide: "bacite tu zastarelu spravu, kupite najnoviji izum". No comment :) Meni je psiholoski aspekt u stvari najbitniji. Dakle jedan odnos koji se uspostavlja izmedju citaoca i knjige, a koji u mnogome zavisi i od same knjige - postoji drugaciji osecaj kada se uzme u ruke vec poznata (i procitana) knjiga gde je svaka strana nesto vec dozivljeno, a ipak donosi zadovoljstvo. A nova knjiga se polako otkriva dok i ona ne postane stari drug :)) Sve ovo se gubi ako se cita preko kompjutera. Normalno, samo za nas koji smo se navikli na knjige. Za buduce generacije - videcemo. Mada mi se sve cini da ce kada jednom i postane stvarnost taj novi medij (sa svim pratecim efektima), stvari biti iste kao sa kompjuterskim igrama i filmskim hitovima : gomila efekta, malo sadrzaja :)
knjizevnost.199 gerber,
> Hm, "napredak" je po definiciji "promena na bolje", inace bi > bio "nazadak", zar ne? Naravno, pitanje definicije "sta je > bolje" je vrlo slozeno. Pa o tome se i radi. A napredak (bez obzira na semantiku) ne podrazumeva u isto vreme i boljitak. 'Napredak' je vec dosta zrtava napravio ne samo ljudskom rodu, vec i ovoj planeti (da ne ulazimo sada u ekologiju i sl :)), tako da je mnogo bitnija stvar kako sacuvati stare vrednosti, odnosno nacine, nego kako sto pre ostvariti 'napredak' na nekom polju. > Samo i jedino zato sto mislim da vestacki materijali (jos?) > nisu dovoljno dobri. Kada budu u svemu bolji od prirodnih, > prirodni ce se koristiti mnogo manje nego sto se sada koriste. Pa sta im sada nedostaje ? U vecini slucajeva samo je pitanje navike i/ili licnog osecaja, a ne kvaliteta koji je u odredjenim slucajevima cak mnogo bolji, ali ipak nije to to :)
knjizevnost.200 gerber,
> ekran, tu se slazemo. Ali, zamisli da imas napravu koja je, > recimo, po dimenzijama jednaka sadasnjoj knjizi, znatno laksa > od nje, i umesto stranica imas neku tehnologiju ekrana koja > izgleda kao stranica (dakle, ne svetli, osim ako joj bas ne > naredis, izgleda bas kao sadasnja knjiga). Procitas, imas > taster za stranu dalje, stranu napred, plus razne mogucnosti > pretrazivanja... i uz to se promena teksta svodi na to da Kako se tu radi o daalekooj buducnosti, nemam prigovor jer me nece tada biti da isprobavam to. A da ce to biti prakticno i potpuno normalno tadasnjoj generaciji i to je verovatno tacno. Mada, kao sto ima dosta ljudi koji ce i sada pre sesti u neku limuzinu ili sportski auto kakvi su se pravili pre 30 - 50 godina, tako ce i tada 'starinska' knjiga biti nesto posebno (i verovatno skupo :)), kao sto je sada citanje neke knjige u prvom izdanju. I u sadasnjem obliku knjige se menjaju. Vecina je postala (barem kod nas) vise slicna nekom jeftinom propagandnom materijalu sa losim papirom i jos losijom stampom. A to su nam pre svega 'omogucili' razni DTP paketi i nasa poslovicna nebriga za dizajn. Inace, koliko sam ja video osnovna diskusija je pocela od toga kako je neko uzeo knjigu sa ORESKE, dakle danas sa danasnjom tehnologijom. Ovde je ipak rec o danasnjem licnom osecaju pri citanju i razlici izmedju citanja i skrolovanja :) A ja sam u tom pogledu staromodan. > ustekas "e-knjigu" u nesto i ocas ucitas novi roman u nju. Uz > to, recimo, radi na sir kao ona lokomotiva u Povratku u > buducnost III :)) Dokle god ne predje na pivo i vino nema problema :)
knjizevnost.201 kum.djole,
+>> Jeftinije (možda je uređaj inicijalno nešto skuplji, ali su docnije +>> knjige, novine i sve ostalo znatno jeftinije), efikasnije, lakše +>> za proizvodnju i korišćenje, čak i "ekološkije". Treba li još razloga? Knjiga ne zrači, a ekran... da :)) Btw, ako ima zainteresovanih za smišljanje 101. razloga zašto je knjiga praktičnija od elektronske forme, nek mi se obrate da zajednički napravimo jednu kompilaciju i ostavimo je budućim generacijama na uvid ;)
knjizevnost.202 kum.djole,
+>> Naravno da nisam mislio na ekran onakav kakav je sada. Mislio sam na +>> mnogo "portabilniji" i kvalitetniji ekran. Koji još nemamo. Teško da ćemo mi to doživeti, dozvoli :) a i ako doživimo, ja ću biti deda a ti, dozvoli, pradeda i sumnjam da ćemo biti u stanju da pariramo novoj tehnologiji pa makar to bila samo najobičnija - knjiga :) Nešto poput ('Evo moj ćale uopšte ne ume da uključi video')..
knjizevnost.203 milan,
> Ma svako normalan to radi. Ja sam zaboravila da kucam (mislim na > pisacu masinu), a o pisanju rukom da ne govorimo. > Ali, kakve pa to ima veze sa citanjem, koje je elementarno > zadovoljstvo? A ti radnju čitanja sa ekrana ne nazivaš čitanjem? Pl poz M
knjizevnost.204 milan,
> Ne bi, jer onda ne bih mogao da gužvam, čupkam i grebem stranicu na > kojoj sam, nestrpljivo čekajući trenutak kada ću da je okrenem i > nastavim sa čitanjem. :) Nema problema, dodaćemo ispod notebook-a budućnosti i jednu rolnu toalet papira na PCMIA interfejsu da imaš šta da "gužvaš, čupkaš i grebeš". ;)) Pl poz M
knjizevnost.205 milan,
> Medij je nacin na koji se nesto prezentira, a knjizevnost > jedna od grana umetnosti. Kroz koji medij se knjizevnost prezentuje > je veoma bitno. Niti su knjizevnost niti muzika nezavisni od medija. > > Da ti dam jos jedan 'neadekvatan' primer: da li ti je isti > dozivljaj kada neku Sezanovu sliku vidis u zivo ili kao fotografiju > ili na televiziji (ili PC-ju)? > > Tako je i veoma bitno u kom pojavnom obliku se dozivljava > odredjeno knjizevno delo. Citanje drame ima odredjene efekte, a > njeno gledanje u pozoristu druge. Gledanje filma snimljenog po toj > drami je pak treca stvar. Citanje knjige na kompjuteru, ni na prvi > pogled nije isto kao citanje same knjige, koju drzis u rukama i > stvaras sa njom poseban odnos. Ti si, biva, majstor za slikanje minijatura molerskom četkom. ;) Ne pada mi, naravno, na pamet da sprečavam štampanje i distribuiranje knjiga na papiru, niti da pomažem one koji bi to činili, ali mi isto tako ne pada na pamet da poredim moje čitanje knjige koju je napisao neko drugi (pisac) a odštampao neko treći (izdavač) sa _izvođenjem_ muzičkog ili dramskog dela. Sasvim je, naime, svejedno, na kakvom je mediju autor muzike ili dramskog dela "pohranio" svoj proizvod ali je _izvođenje_ nešto sasvim drugo. U tome učestvuju drugi umetnici i stvaraju _svoje_ umetničko delo! To se za izdavača ili za mene kao čitaoca u slučaju knjige (naravno obične, romana recimo - samo po sebi se razume da se grafički opremljene knjige računaju u likovna umetnička dela "u pokušaju") ne bi ni približno moglo reći. ;)) Dakle, zato i samo zato sam ti rekao da primer sa _izvođenjem_ nekog umetničkog dela nije adekvatan jer se taj primer odnosi na stvaranje _novog_ umetničkog dela. Postoji jako ubeđenje da je Beethoven umetnik koji je napisao Op. 111 ali je to i Maurizio Pollini kada ga svira. Slično ubeđenje važi za Ibzena i "Hedu Gabler" ali su umetnik(ci) i Peter Štajn i nejgova trupa kada je izvedu. U slučaju knjige stvar je različita. Kiš je (možda ;>) umetnik, ali ja to sigurno nisam samo zato što čitam njegovu knjigu. Time je, nadam se, ova stvar zaključena. Sasvim je, međutim, druga stvar ukus ili afinitet onoga koji čita knjigu. Jer, zaista, neko može želeti, i u dalekoj budućnosti, da poseduje papirnatu knjigu i da lista stranice. Ovde se, međutim, raspravljalo da li će to ostati trend ili idiosenkre(a?)zija, a ne da li će "odvratni lenjiraši" proganjati sirote "papirneknjigeljupce". Ja lično mislim (preciznije verujem, očekujem) da će "papirneknjigeljupci" biti idiosinkretička pojava za, recimo, jedan vek. Ti međutim: > Opet, ukusi su razliciti, ali je ovde bilo pokrenuto pitanje > da ce tehnicki napredak 'neminovno' odstraniti knjigu kao vrstu > medija. Mozda, samo kod onih koji su se od rodjenja druzili samo sa > kompjuterima i nikad kjnigu (ili veoma retko) nisu ni videli. Mada > ce garantujem i takvi, kada jednom otkriju knjigu (starinsku), > promeniti stav. misliš (preciznije veruješ, očekuješ) drukčije. Pa, bože moj, mišljenja nam se razlikuju. ;) Pl poz M
knjizevnost.206 fancy,
ŮŢ> =============================== ŮŢ> 2.864 RACUNARI.65: novi.racunari ŮŢ> redakcija, 25.12.2046. 12:11, 965 chr ŮŢ> Odgovor na 2.905, cnenad.jr 24.12. žet 15:26 ŮŢ> ---------- =============================== 2.867 RACUNARI.65: novi.racunari danica.c, 25.12.2046. 2:24, 965 chr Odgovor na 2.864, redakcija 25.12. žet 12:11 -------------------------------------------------- > PPS Izvinjavamo se pretplatnicima iz unutrašnjosti koji svoj > el. primerak još nisu dobili. Pretpostavljamo da je u pitanju > kvar na optičkom kablu kod Ivanjice. Mi poslali, časna reč. Evo ja, kao sekretarica zaduzena za slanje mogu da kazem da sam licno poslala svih 516 komada i da sam svojim ocima gledala kako odlaze optickim kablom. Mozda je magla na putu uticala na prenos? P.S. zlobnicima koji su u nagradnoj igri pogadjanja naslovne strane u donjem desnom monitoru videli MS Mouse 14 - Ergonomic plus, moram da kazem da je to ipak bio hologram moje bake koja je u medjuvremenu apsolvirala. -----------------------------------------------------2.867--------
knjizevnost.207 fancy,
ŮŢ> Ali se dobro drži. Ni spanticu ne ide loše.
knjizevnost.208 fancy,
ŮŢ> navikli na knjige. Za buduce generacije - videcemo. Mada ŮŢ> mi se sve cini da ce kada jednom i postane stvarnost taj ŮŢ> novi medij (sa svim pratecim efektima), stvari biti iste ŮŢ> kao sa kompjuterskim igrama i filmskim hitovima : ŮŢ> gomila efekta, malo sadrzaja :) Poslednji krik pregaženih romantika 1995 AD. Ne znam čemu tako drastično mišljenje o tzv. filmskim hitovima..? Zar nije sjajno šta je sve savremena tehnika donela u svet filma..? Skoro sam na TV-u imao prilike da pogledam dosta starih filmova (ok, to je kod nas na TV-u NoRMaLna pojava ;) i moram reći da nekako izgledaju šupljikavo i prazno, a naročito crno-belci... žak i razni izvikani Orson Wells-ovi i slični su izgledali prilično patetično u odnosu na, recimo, jedan Pulp Fiction, Aliens, Tombstone, Color of Night, Doors (sasvim slučajan izbor...) etc. A da ne govorim o samom žanru SF-a koji je naprosto smešan u odnosu na ovo što se radi danas. (Abyss..;) Eh, da... Gone With the Wind ostaje ipak Filmčina (sa velikim F..!) i posle toliko, toliko godina - moram priznati. your worst nightmare
knjizevnost.209 fancy,
ŮŢ> AHA KAPEHCKAJA Tekst pročitao, sjajan je, mada mi jezik kojim Mapko Kpmak piše vuče na zapadniju varijantu C/X jezika..;) Ako nije neka ispala u pitanju, dječarac sjajno barata narječjem.
knjizevnost.210 fifana,
> A ti radnju citanja sa ekrana ne nazivas citanjem? Jok. Prepoznavanje sadrzaja teksta. Citanje (ovde se radi o literaturi) obuhvata vise od toga. Mada tvoj tehnicisticki nastrojen um mozda to ne shvata. Lj. PS. A da bih mogla da imam odnos, cak i prema svom tekstu napisanom na racunaru, i da bih mogla da ga ispravim (pri tome ne mislim na slovne greske), moram da ga stampam.
knjizevnost.211 fifana,
> Zar to ne bi bilo mnogo prakticnije od sadasnje knjige? Romantiku na > stranu, naravno :) Zasto? Lj.
knjizevnost.212 fifana,
> Naprotiv, sjajne su :) To i jeste krajnji cilj multimedije, sto rekoh/smo > u onoj emisiji pre desetak dana :) Nesto kao film "Totalni opoziv" (sam To je potpuno u redu, ali to vise nije knjiga, no nesto novo, sto je prilagodjeno novom mediju. Nesumnjivo ce biti zanimljivo i, nesumnjivo ce i tu biti i raznog shita i sjajnih stvari, ali, kako je to nesto potpuno drugacije od literature, nesto sumnjam da ce je potisnuti. Lj.
knjizevnost.213 gerber,
> Poslednji krik pregazenih romantika 1995 AD. Ma kakvi, ajte molim vas ! :) Ne znam kako da odgovor prebacim u konf.film, pa cu morati ipak ovde da ga napisem. > hitovima..? Zar nije sjajno sta je sve savremena tehnika donela > u svet filma..? Skoro sam na TV-u imao prilike da pogledam Ogromne zarade, velike honorare, gomilu efekata i potrebu da se sto pre i u sto vecem obimu izstancuju novi filmov. Naravno, s vremena na vreme se pojavi i neki dobar film posle koga se odmah pojavi gomila mizernih kopija :). Volim i ja da gledam (nogekako) moderne (i tehnicki savrsene) filmove, ali se u gornjem procesu nekako izgubi sadrzina (cast izuzecima). > narocito crno-belci... Cak i razni izvikani Orson Wells-ovi i > slicni su izgledali prilicno pateticno u odnosu na, recimo, > jedan Pulp Fiction, Aliens, Tombstone, Color of Night, Doors > (sasvim slucajan izbor...) etc. A da ne govorim o samom zanru Skupio si ih iz svih zanrova :). PF, u redu, ali se isti poziva na gomilu tih BW filmova koji ti deluju supljikavi. A (1, 2 i 3 :) je odlican akcioni film, kao i The Thing uostalom, pa ipak cu uvek rado da odgledam originalni (Hawks production) The Thing ( u kome je i Orson izgleda dao svoj doprinos :) i nimalo mi nece smetati (niti cu je i primecivati) odsustvo boje, sofisticiranih spec.efekta i sl. O vestern filmovima iz perioda Duke-a, necemo ni da pricamo, narocito u pordjenju sa Tumb. A Doors, ako te zanima sta mislim kazi pa cu ti poslati prepisku koju sam o tom filmu vodio na SETnetu. > SF-a koji je naprosto smesan u odnosu na ovo sto se radi danas. > (Abyss..;) Eh, da... Gone With the Wind ostaje ipak Filmcina > (sa velikim F..!) i posle toliko, toliko godina - moram > priznati. Nemoj brkati formu sa sadrzinom. Kada forma sama sebi svrha, a ne da ispoljava odredjenu sadrzinu, tu kvaliteta vise nema. Ne kazem da je ovo slucaj kod svih filmova ali ih ima dosta koji nedostatak bilo kakve smislene i originalne sdrzine nadomestavaju obilnim kolicinama forme (tehnicki efekti i sl.). > your worst nightmare Pogledaj Candyman-a :)
knjizevnost.214 dejanr,
>> Bre Dejane... jednom će ljudi da izmisle i Sex Simulator (dobro de, neko >> će sebi moći da priušti i mrežnu verziju ;). Pa neće ti valjda biti >> milije da se uštekaš u mašinu umesto da se uštekaš u neku zgodnu plavušu >> ili crnku? :) Uvek treba biti otvoren prema novim idejama :)))
knjizevnost.215 dejanr,
>> > ekran, tu se slazemo. Ali, zamisli da imas napravu koja je, >> > recimo, po dimenzijama jednaka sadasnjoj knjizi, znatno laksa >> > od nje, i umesto stranica imas neku tehnologiju ekrana koja >> > izgleda kao stranica (dakle, ne svetli, osim ako joj bas ne >> > naredis, izgleda bas kao sadasnja knjiga). Procitas, imas >> > taster za stranu dalje, stranu napred, plus razne mogucnosti >> > pretrazivanja... i uz to se promena teksta svodi na to da >> >> Kako se tu radi o daalekooj buducnosti, nemam prigovor >> jer me nece tada biti da isprobavam to. Mislim da nisi u pravu, nije to tako veliki tehnološki skok u odnosu na sadašnje stanje. Skoro sam siguran da ćemo ga, uz normalan tok stvari, doživeti. >> Mada, kao sto ima dosta ljudi koji ce i >> sada pre sesti u neku limuzinu ili sportski auto kakvi su se >> pravili pre 30 - 50 godina, tako ce i tada 'starinska' >> knjiga biti nesto posebno (i verovatno skupo :)) Ne sumnjam, biće svakako egzotika. Kao što su danas, recimo, neke rukom pisane knjige iz prošlih vekova.
knjizevnost.216 dejanr,
>> > Naravno da nisam mislio na ekran onakav kakav je sada. Mislio sam na >> > mnogo "portabilniji" i kvalitetniji ekran. Koji još nemamo. >> >> Teško da ćemo mi to doživeti, dozvoli :) a i ako doživimo, ja ću biti >> deda a ti, dozvoli, pradeda Moja prognoza - 10 do 15 godina. Najviše. Valjda dotle ne po(pra)dedimo ;)
knjizevnost.217 dejanr,
>> > Ako baš hoćeš da čitaš o vezi "ruske duše" (što je stereotipna >> > fantazma) i komunizma, uzmi Berđajeva, na primer, iz čega ćeš videti >> >> Uf Novice pa gde nađe Dejana da mu to preporučuješ. Odmah će da >> naruči koji novi primerak Agate da se smiri :)) Pa da, baš pre neki dan kupih "Kuća Holou", izdao "Polaris". Nerviraju me sa naslovima, jeste stvarno da se stvar dešava u kući (tj. na imanju) "Holou", ali je u pitanju igra reči. Hrvati ("Globus") su to svojevremeno znatno bolje preveli kao "U vrtlogu". A što se tiče rečene primedbe, Novica nije bio u pravu samo u toliko što je mislio da se "Levi" u "Levi Ruski Pisci" odnosi na političko opredeljenje :)
knjizevnost.218 gerber,
> Ti si, biva, majstor za slikanje minijatura molerskom cetkom. > ;) Ne pada mi, naravno, na pamet da sprecavam stampanje i Nogekako :) Necu citirati tvoju minijaturu :) nego cu ovako na 'suvo'. Dve su stvari bile u pitanju (ako ne i vise). Jedna je pojavni oblik prezentacije knizevnog dela, a druga medij uopste. Nije bas tacno da je izvodjenje muzickog dela umetnost, a da je citanje mehanicka radnja. A sta je sa unutrasnjim dozivljajem (zasto bi se u ovoj diskusiji podrazumevalo samo citanje krimica i to obicnih a ne Chandlerovih) koji imas pri citanju. Pa i to je neka vrsta interakcije sa delom i nacin njegovog tumacenja, koji je unikatan pa prema tome moze se reci i tvoje stvaranje odnosno produbljivanje citanog dela. Ne tako izrazeno kao kod muzike, ali ipak. Vec sam rekao, i opet cu :) da su mediji ti koji odredjuju u nekoj meri utisak koji se ostavlja, a samim tim imaju uticaja i na samu sadrzinu dela. To na koji nacin je stvoreno delo nema nikakve veze (dakle da li je to notni papir ili necitak rukopis pisca). Knige se pisu radi obljavljivanja u konacnom obliku, a muzika radi izvodjenja tako da ti ne stoji ono poredjenje. A o prevodima i originalima necu ni da govorim. Ima dosta pisaca koje u nasem prevodu citam sa mnogo manje uzivanja (if any), jer sam ih vec citao u originalu i navikao se na njihov stil. A da bi se nesto iz jednog medija prevelo u drugi nije dovoljno samo ga mehanicki prebaciti (muziku nisam spomenuo tako da nemoj odmah repliku :)) vec ga je potrebno i prirediti, odn. donekle (neki put potpuno) promeniti, za novu medij. Bitna je i sama oprema knjige, ali meni ne samo zbog estetskog dozivljaja, vec je to i stvar navike. Nije mi uopste isto kada ponovo citam neku knjigu u izdanju koje imam godinama ili kada je uzmem u nekom novom preradjenom izdanju. A ne daj boze da je drugi prevod - uzas (sve pitanje navike :)). Nije isto (ajde o tom tvom izvodjenju) da li tu kombinaciju kompozitor - dirigent - izvodjaci slusas uzivo, na TV-u, preko nekog malog tranzistora ili na Super kucnom ozvucenju :) (koje ipak ne moze da zameni samo prisustvovanje koncertu). > Ja licno mislim (preciznije verujem, ocekujem) da ce > "papirneknjigeljupci" biti idiosinkreticka pojava za, recimo, > jedan vek. > Ti medutim: > >> nisu ni videli. Mada ce garantujem i takvi, kada jednom >> otkriju knjigu (starinsku), promeniti stav. > > mislis (preciznije verujes, ocekujes) drukcije. > Pa, boze moj, misljenja nam se razlikuju. ;) Ne uopste. Ali pogledaj malo oko sebe i videces da ima dosta ljudi koji barem u necemu vole nesto sto je vec "prevazidjeno", odnosno postoji isto to ali "mnogo bolje". To je jedan od stvari koje cenim kod Engleza (U.K. & Co.) - drze se tradicije, a ne menjaju nesto svakih pet minuta (te dodaj novu lajsnu, te novi sraf etc :)). Jeste malo odstupanje od teme, ali je ipak bilo reci o pojedinacnom odnosu koji ce biti prema tehno-knjigama u nekoj nama daljoj buducnosti. So, kako se citanje kao takvo sve vise i vise smanjuje kod novih (a i starih) generacija, to ce izgleda ova diskusija (kad dodje to novo tehno knjizevno vreme) biti potpuno bespredmetna. Buducnost tehno knjige je mesavina biskopa, videa, kucnih igara, (hleba i igara) sve pomesano sa Virtual Reality + gomila razlicith varijanti istog dela, u zavisnisti od preferencija i licnih interakcija korisnika sa delom. Vidimo se u 21-vom veku (linija 11 i 13) :)
knjizevnost.219 fancy,
ŮŢ> Ne znam kako da odgovor prebacim u konf.film, pa cu morati ŮŢ> ipak ovde da ga napisem. Super, hvala. ŮŢ> odmah pojavi gomila mizernih kopija :). Volim i ja da gledam (nogekako) ŮŢ> moderne (i tehnicki savrsene) filmove, ali se u gornjem procesu ŮŢ> nekako izgubi sadrzina (cast izuzecima). (Video ne gledam, TV ponekad, i tako to...) Ono "nekako" mi izgleda kao prilično neodređen pojam. ŮŢ> narocito u pordjenju sa Tumb. A Doors, ako te zanima sta mislim ŮŢ> kazi pa cu ti poslati prepisku koju sam o tom filmu vodio na SETnetu. E, mojne, verujem ti..;) ŮŢ> Nemoj brkati formu sa sadrzinom. Kada forma sama sebi svrha, ŮŢ> a ne da ispoljava odredjenu sadrzinu, tu kvaliteta vise nema. Ne ŮŢ> kazem da je ovo slucaj kod svih filmova ali ih ima dosta koji ŮŢ> nedostatak bilo kakve smislene i originalne sdrzine nadomestavaju ŮŢ> obilnim kolicinama forme (tehnicki efekti i sl.). Nešto si hteo da kažeš, ali ja nisam shvatio šta. "TO" sa sadržinom i formom nije odlika samo "modernih" filmova. * I šta imamo na kraju..? "nekako", "ima ih dosta..." nedovoljno.
knjizevnost.220 milan,
>> A ti radnju citanja sa ekrana ne nazivas citanjem? > > Jok. > Prepoznavanje sadrzaja teksta. Očigledno imaš idiosinkretičku ekstenziju reči "čitanje". Tvoje pravo, ali ćeš imati problema u komunikaciji sa drugima koji tu reč upotrebljavaju na uobičajen način. > Citanje (ovde se radi o literaturi) obuhvata vise od toga. Mada tvoj > tehnicisticki nastrojen um mozda to ne shvata. Iz prethodne primedbe se vidi da upotreba reči nije stvar "shvatanja" već dogovora. Možeš se mučiti koliko hoćeš ali ćeš veoma teško ubediti ma koga da se upotreba ma koje reči "shvata". Pl poz M P.S. > PS. A da bih mogla da imam odnos, cak i prema svom tekstu napisanom > na racunaru, i da bih mogla da ga ispravim (pri tome ne mislim na > slovne greske), moram da ga stampam. Tvoj problem. Time samo harčiš hartiju.
knjizevnost.221 milan,
> Nije bas tacno da je izvodjenje muzickog dela umetnost, a da je > citanje mehanicka radnja. A sta je sa unutrasnjim dozivljajem > (zasto bi se u ovoj diskusiji podrazumevalo samo citanje krimica > i to obicnih a ne Chandlerovih) koji imas pri citanju. Pa i > to je neka vrsta interakcije sa delom i nacin njegovog tumacenja, > koji je unikatan pa prema tome moze se reci i tvoje stvaranje > odnosno produbljivanje citanog dela. Ne tako izrazeno kao kod > muzike, ali ipak. Ti si genije! Iako mi deluješ građanski još ću pomisliti da si nekad bio komunista jer imaš nihov način raspravljanja. ;)) Izmisliš tezu, sagovorniku je strpaš u usta (iako nije higijenski ;)) i onda sa njom polemišeš. Ja _nisam_ rekao da je čitanje "mehanička radnja". Ja _jesam_ rekao da je izvođenje muzičkog ili dramskog umetničkog dela takođe pokušaj stvaranja umetničkog dela ali da čitanje to zasigurno nije! žitalac, sam po sebi, nije umetnik ni u pokušaju! Pl poz M
knjizevnost.222 fric,
> Btw, ako ima zainteresovanih za smišljanje 101. razloga > zašto je knjiga praktičnija od elektronske forme, nek mi > se obrate da zajednički Navodim literarnu minijaturu naše pesničke gromade B. Đorđevića kojom isti jasno propagira papirnu formu: * * * Ponekad je sranje pravo uživanje, jer dok govno za govnetom nižeš čitanjem se kulturno uzdižeš. A kad se hartijom obrišeš po turu svestan si šta znači sranje za kulturu.
knjizevnost.223 fancy,
ŮŢ> Navodim literarnu minijaturu naše pesničke gromade ŮŢ> B. Đorđevića kojom isti jasno propagira papirnu Isti je za pesništvo upravo ono što ostaje na papiru koji se upotrebi u svrhe opevane u pomenutoj pesmi. Gromada..? ma nemoj...
knjizevnost.224 stefan,
>Navodim literarnu minijaturu naše pesničke gromade >B. Đorđevića kojom isti jasno propagira papirnu Nadam se da je ovde bilo bar malko ironije? :)
knjizevnost.225 gerber,
> (Video ne gledam, TV ponekad, i tako to...) Ma bilo je reci o kopijama-plagijatima, a ne o kopijama-piratima:) > Ono "nekako" mi izgleda kao prilicno neodreden pojam. Slobodno ga izbaci (ionako je visak) osim ako ne zelis 'detaljno' obrazlozenje :)) > E, mojne, verujem ti..;) :)) > Nesto si hteo da kazes, ali ja nisam shvatio sta. > "TO" sa sadrzinom i formom nije odlika samo "modernih" filmova. Normalno, ali se kod njih najuspesnije sakriva. > I sta imamo na kraju..? "nekako", "ima ih dosta..." > nedovoljno. Hoces JOS ? :) (u tom slucaju zovi na pice, istrosio sam novogodisnje zalihe :)).
knjizevnost.226 gerber,
> Mislim da nisi u pravu, nije to tako veliki tehnoloski skok u > odnosu na sadasnje stanje. Skoro sam siguran da cemo ga, uz > normalan tok stvari, doziveti. I to sto kazes. Koliko je samo puta predvidjano da ce se neki tehno napredak ostvariti kroz 100-200 godina, kad ono .. A za normalan tok stvari .. sta je kod nas pa normalno ? :) Ali i ako to dodje uskoro neki ce to, sto se vidi, pozdraviti kao najzad docekanu pravu stvar, a drugi ili sa skepsom, ili kao jos jednu neminovnost, ali uz koju na svu srecu i dalje postoje alternative.
knjizevnost.227 gerber,
> Ti si genije! Iako mi delujes gradanski jos cu pomisliti da si > nekad bio komunista jer imas nihov nacin raspravljanja. ;)) E to nikad ! :) Vise puta sam cak odbijao da me prime u Partiju :( (gimnazija, vojska, posao). Mada sada kad gledam (slusam) ove bivse komuniste, dodje mi da se tek sada uclanim :) Inace, nisi ni ti bas jagnje kad je o tezama rec. Ja poceh o jednom ti prosirio, ja jos vise - ostalo je istorija :). A sada izvlacis samo delove diskusija. Zvuci mi poznato, ali nema veze :)) > rekao da je izvodenje muzickog ili dramskog umetnickog dela > takode pokusaj stvaranja umetnickog dela ali da citanje to Kod nekih pokusaj, kod nekih istinski uspeh :) > zasigurno nije! Citalac, sam po sebi, nije umetnik ni u > pokusaju! Zasto si tako iskljuciv ? Zasto unutrasnji dozivljaj ne bi mogao biti u domenu umetnosti (barem u pokusaju :)). Cak i ako nije (sto i nije bila pocetna teza) nekim citaocima je vazno u kom obliku im je delo koje citaju (a i slusaju ako cemo pravo). Dakle knjiga ili ekran pitanje je sad ! Knjiga za mene. N.B. IDIOSINKRAZIJA izmedju ostalih znacenja ima i znacenje: temperament, nacin misljenja ili nacin izrazavanja svojstven nekom licu. i tome shodno IDIOSINKRATICAN: svojstven.
knjizevnost.228 kum.djole,
+>> A kad se hartijom obrišeš po turu +>> svestan si šta znači sranje za kulturu. Pa sad je stvar barem jasna :) Pojavom takvih ekranskih knjiga nećemo imati čime du*e da obrišemo ! :)
knjizevnost.229 kum.djole,
+>> Moja prognoza - 10 do 15 godina. Najviše. Valjda dotle ne po(pra)dedimo Ovo si verovatno izvukao iz poređenja sa onim šta smo dobili od '80-te naovamo (iz oblasti računarstva..dosta :)) Mogu misliti šta će se onda dešavati po svetu..opet će da spaljuju knjige, ne zato što lažu već zato što su prevaziđene :(
knjizevnost.230 darone,
>> Zar nije sjajno šta je sve savremena tehnika donela u svet filma..? >> Skoro sam na TV-u imao prilike da pogledam dosta starih filmova (ok, >> to je kod nas na TV-u NoRMaLna pojava ;) i moram reći da nekako >> izgledaju šupljikavo i prazno, a naročito crno-belci... žak i razni >> izvikani Orson Wells-ovi i slični su izgledali prilično patetično Uh, baš ga pretera :)) >> odnosu na, recimo, jedan Pulp Fiction, Aliens, Tombstone, Color of >> Night, Doors (sasvim slučajan izbor...) etc. A da ne govorim o samom >> žanru SF-a koji je naprosto smešan u odnosu na ovo što se radi danas. >> (Abyss..;) Eh, da... Gone With the Wind ostaje ipak Filmčina (sa >> velikim F..!) i posle toliko, toliko godina - moram priznati. I sve što kažeš mora i da je tačno... samo ne znam kolika su govna* filmovi u koje se upravo kuneš u poređenju sa ostvarenjima koje će doći za deset, dvadeset, ili više godina... tehnološki napredak filma će biti neverovatan. Samo ti sedi i uživaj i nadaj se da je film nastao kada si i ti počeo da ga gledaš ;) p.s. samo mi reci - zašto si izdvojio Prohujalo sa vihorom?
knjizevnost.231 ndragan,
/ Pa dobro, komšija, ko sad tu koga 'vata? (: Dobro jel treba da crtam? Ja nju (*) dovatim, onak ona mene uvati pa me drži, dok se ne manemo. (*) nju ili njojzu, pitanje je sad. Inače, upoznao sam se sa Njojzom, dali mi jednu slatku kafu u jednoj firmi, pa kad sam se namrštio, rekli da ima jedna gorča, a tu da dam Njojzi, te mi pokažu koja je to. Ti si Njojza, ja sam Dragan, milo mi je.
knjizevnost.232 milan,
>> zasigurno nije! Citalac, sam po sebi, nije umetnik ni u >> pokusaju! > > Zasto si tako iskljuciv ? Zasto unutrasnji dozivljaj ne bi > mogao biti u domenu umetnosti (barem u pokusaju :)). Cak i ako nije > (sto i nije bila pocetna teza) nekim citaocima je vazno u kom obliku > im je delo koje citaju (a i slusaju ako cemo pravo). Obrati pažnju na tekst u zapetama ", sam po sebi," :)) Pl poz M
knjizevnost.233 milan,
> Pa sad je stvar barem jasna :) > Pojavom takvih ekranskih knjiga nećemo imati čime du*e da obrišemo ! > :) Sediš da ušima, preciznije na očima tokom časa ;). Već sam rekao da ćemo uz super-duper-dalamatic-spunch-sharpener notebook transmedia kompjutere isporučivati na najsavremenijem PCMCIPRCA interface-u i rolnu toalet papira! Pl poz M
knjizevnost.234 dejanr,
>> PS. A da bih mogla da imam odnos, cak i prema svom tekstu napisanom >> na racunaru, i da bih mogla da ga ispravim (pri tome ne mislim na >> slovne greske), moram da ga stampam. Znam za taj problem kod nekih ljudi, mada su malobrojni - ne mogu da ispravljaju na ekranu. To znatno umanjuje produktivnost, i mislim da vredi pokušati da se to osećanje prevaziđe. Uzmi recimo veći monitor i stavi manji font, da vidiš više teksta na ekranu. Ili nekome pozajmi štampač na par nedelja, kad moraš nešto da uradiš :) Uštedećeš dosta papira, traka/tonera i, naročito, vremena tokom sledećih godina.
knjizevnost.235 dejanr,
>> > Skoro sam siguran da cemo ga, uz normalan tok stvari, doziveti. >> >> A za normalan tok stvari .. sta je kod nas pa normalno ? :) Pa, ne verujem baš da će biti u pitanju rezultat domaćeg razvoja (što bi rekao nekad "Velebit" u prospektu, "Računar Apple Mac je plod saradnje naših stručnjaka sa stručnjacima poznate američke firme Apple)... Pod "normalan tok" mislim da ne bude nekog svetskog rata, ne pogodi nas kometa itd. Mada bi, ko zna, rat možda ubrzao otkriće, mnoge stvari se otkriju u ratu. Al' opet, džaba ga bilo. >> Ali i ako to dodje uskoro neki ce to, sto se vidi, >> pozdraviti kao najzad docekanu pravu stvar, a drugi ili sa >> skepsom, ili kao jos jednu neminovnost, ali uz koju na svu >> srecu i dalje postoje alternative. Pa da, uvek je tako... samo što je prvih sa vremenom sve više a drugih sve manje... Sećam se kad su izmišljeni "digitroni", silni neki "pedagozi" dokazaše da to ne sme da priviri u školu, jer deca neće umeti da razmišljaju... ha, ha :)
knjizevnost.236 dejanr,
>> Mogu misliti šta će se onda dešavati po svetu..opet će da spaljuju >> knjige, ne zato što lažu već zato što su prevaziđene :( Ih, da ih spaljuju u vreme ekologije! Samo će biti reciklirane i pretvarane u nešto što kompjuter ne može da zameni (videti pesmu "naše gromade" :))
knjizevnost.237 maksa,
>> izvikani Orson Wells-ovi i slični su izgledali prilično >> patetično u odnosu na, recimo, jedan Pulp Fiction, Aliens, >> Tombstone, Color of Night Iju, blasfemija. ;) Da probam da predvidim tok rasprave, to jeste stvar ukusa (isto kao što su afiniteti banetatačke stvar ukusa ;) al' postoje i neki kanoni. Zašto se na filmskim akademijama uči iz filmova Orsona Velsa, a ne iz pomenutih tuća/maćevanje/laser/maser akcija ? I šta misliš, režiseri pomenutih, od koga su učili ? PS Jedan od najjačih vesterna je i dan danas 'Il Buono, Il Bruto, Il Cativo' (Dobar, Rđav, Zao). Isti taj Clint Eastwood, 20 godina kasnije - Pale Rider. Ni prineti.
knjizevnost.238 janko,
> Nije uopšte bitno da li se Darko i ja slažemo po pitanju > pisaca koje volimo ili ne, ali mislim da se *veoma* > slažemo po pitanju *nametanja* nekakvih pisaca (uglavnom > ruskih ;) kroz našu lektiru. > Uzgred, nedavno čuh kako je organizovana nastava > književnosti u (da li nekim ili svim?) privatnim školama u > Australiji. Recimo, radi se neka > Kada se tome doda daleko širi dijapazon žanrova koji se > obrađuju (dakle, ne samo istorijski i psihološki romani, > nego i SF, kriminalistički, horor itd), dolazi se do > jedne, po mom mišljenju, veoma zdrave koncepcije. Za > razliku od ovdašnjeg intenzivnog proučavanja levih ruskih > pisaca ;) Znaš u čemu je problem? Imam utisak da ti tu lektiru preozbiljno doživljavaš. Otprilike, kao da ti neko zabranjuje da čitaš i nešto drugo. Koliko knjiga kroz školovanje (pod uslovom da nisi odabrao baš da se baviš književnošću) moraš da pročitaš za lektiru? Desetak godišnje. Ako neko pročita samo toliko (ili ni toliko) i ne zaslužuje da se brinemo o njemu. Ako pročita mnogo više, to što par knjiga neće odgovarati njegovom ukusu neće ga previše pogoditi. žak, ukoliko pročita nešto za šta je mislio da ga ne zanima, i na šta se nikada ne bi nakanio da pročita, pa mu se svidi, čist dobitak. Darko je samo o jednoj vrsti knjiga dao negativno mišljenje -- "o revolucionarnim partizanskim." Da je to najmanje vredan deo lektire, apsolutno se slažem. To je zato jer je nastava jezika bila začuđujuće ideološki obojena -- setimo se Titovog lika na početku svake čitanke, i sadržaja njihovog, sa "Titovim naprijed" i sličnim stvarima. U odnosu na čitanke, lektira nam je bila super. Relativno malo knjiga je bilo "partizanskih", bar u mojoj lektiri. "Daleko je sunce" i čini mi se Lalić (verovatno je na njegovo delce Darko mislio kada je opisivao ono "što ne može da shvati" -- ne mogu ni ja, Crnogorcima izgleda da je manje strana priča o tipu koji se krije po šumama i, faktički, ništa ne radi par godina. ;) ). Od stranih, jedina prava "partizanska" knjiga bila je Hemingvejeva (pisac čiji se značaj ne može prenebeći), a od revolucionarnih, ne sećam se ničega osim Gorkog i "Kako se kalio čelik." Pet knjiga za četiri godine srednje škole. Nije tako tragično. To što si ti osećao kao "nametanje" i Balzaka, Dostojevskog, Kafku i sl. to je već drugi problem. Meni daleko više smeta što je naša kompletna izdavačka politika bila isuviše "obojena" pa mnogi značajni (ili bar izuzetno zanimljivi) pisci nisu štampani ili uopšte, ili (retki) tek skoro. Orvela smo, ako se sećam, "otkrili" osamdesetih.
knjizevnost.239 janko,
> Inače, dotični Darko, alias MAPKO KPMAK (nije uvreda, sam > se tako potpisuje :) je definitivno faca, prvo je privukao > pažnju pišući pesmice obscene (i slične :) sadržine > latiničnim slovima, ali tako da se čitaju ćirilicom (kao > pomenuti potpis :), a angažovan je i u Baš bih rado bacio pogled na te pesmice. Zvuči vrlo subkulturno. :) Kako bih ih mogao naći? Mogu li da se pojave negde na Sezamu?
knjizevnost.240 janko,
> Skoro sam na TV-u imao prilike da pogledam dosta starih > filmova (ok, to je kod nas na TV-u NoRMaLna pojava ;) i > moram reći da nekako izgledaju šupljikavo i prazno, a > naročito crno-belci... žak i razni izvikani Orson > Wells-ovi i slični su izgledali prilično patetično u > odnosu na, recimo, jedan Pulp Fiction, Aliens, Tombstone, > Color of Night, Doors (sasvim slučajan izbor...) etc. A Znaš u čemu je glavni problem? Gladao si na TV-u filmove koji se gledaju na velikom platnu. Nije ni čudo da ti je nešto falilo. :))) Skoro je na TV-u bio film Tragači Džona Forda. Film skoro da nije bilo moguće gledati na TV-u iz prosotg razloga što je rađen za neka ogromna platna (daleko veća od običnih sinemaskopa) pa je "intimna atmosfera" kadar u kome se vidi CELA SOBA sa desetak ljudi, a krupni plan kada slika Džona Vejna od glave do kolena. :)) Gde to ide na slikicu TV-a. Rosebud...
knjizevnost.241 gerber,
> ukusa ;) al' postoje i neki kanoni. Zasto se na filmskim > akademijama uci iz filmova Orsona Velsa, a ne iz pomenutih > tuca/macevanje/laser/maser akcija ? I sta mislis, reziseri > pomenutih, od koga su ucili ? Vecina izgleda ni od koga :(. Inace bi bar ispoljili deo tog znanja. Ali navika je gadna stvar. Vrstu filmova sa kojih bih pre vise godina izasao posle par minuta, sada, kad sedim u kuci, odgledam. Jedino mi nije jasan Pink, koji pored svih onih narodnjaka, uredno svakog dana pusti po jedan dobar, odlican ili izuzetan film. Bas dok sam citao onu poruku 'bjah Orson', kad na Pinku Touch of Evil ! Jeste da je covek umeo i da davi sa preteranom umetnoscu, ali je ipak covek koji je stvarno zasluzio sto mu se dela cuvaju za buduca pokoljenja (osim ako ta nova ne pokolju sav ukus :(). > PS Jedan od najjacih vesterna je i dan danas 'Il Buono, Il > Bruto, Il Cativo' (Dobar, Rdav, Zao). Isti taj Clint Eastwood, > 20 godina kasnije - Pale Rider. Ni prineti. Ovo drugo jeste, ali ono prvo ... Da ti ja pozajmim komplet filmova Dzona Forda, pa onda da vidimo :). O Hawksu, Manu i ostalima da i ne pricam.
knjizevnost.242 gerber,
> poznate americke firme Apple)... Pod "normalan tok" mislim da > ne bude nekog svetskog rata, ne pogodi nas kometa itd. > > Mada bi, ko zna, rat mozda ubrzao otkrice, mnoge stvari se > otkriju u ratu. Al' opet, dzaba ga bilo. Ih, ipak i vi tehnoraja imate neke stvari koje ne biste zrtvovali u korist napredka :) >>> Ali i ako to dodje uskoro neki ce to, sto se vidi, >>> pozdraviti kao najzad docekanu pravu stvar, a drugi ili sa >>> skepsom, ili kao jos jednu neminovnost, ali uz koju na svu >>> srecu i dalje postoje alternative. > > Pa da, uvek je tako... samo sto je prvih sa vremenom sve vise a > drugih sve manje... Secam se kad su izmisljeni "digitroni", > silni neki "pedagozi" dokazase da to ne sme da priviri u skolu, > jer deca nece umeti da razmisljaju... ha, ha :) Sta bre imam da se secam, nama su ih zabranjivali za koriscenje u skoli, tako da sam svoj HP40 koristio samo za kucnu zabavu. Ali zato smatram da se samo upotrebom racunara (i Buje Digitron-a), stvaraju defekti kod coveka. Mozda coveku koji ce da se bavi matematikom (i sl.) i ne treba da sam izracunava odredjene stvari, ali je sigurno da je neophodno da prvo dokaze da to moze, a onda da predje na masine. Kao sto je i Pikaso prvo postao majstor u konfigurativnom slikarstvu, pa tek onda presao da slika i crta one svoje kuke i karakondjule :). A gde je bre ovde knjizevnost ! :) Kao sto rece Katon: Knjige ne treba spaliti !!
knjizevnost.243 gerber,
> Obrati paznju na tekst u zapetama ", sam po sebi," :)) Dobro priznajem ti da ti 'sam po sebi' nisi umetnik. Za sebe znam da nisam nikakav umetnik. Ali ostavi druge ljude da se sami odluce jesu li ili nisu, dosta im naredjuju oko drugih stvari, pa sad treba bas i u ovoj. Dakle knjiga ili kompjuter pitanje je sad. Za mene KNJIGA !
knjizevnost.244 fric,
> Nadam se da je ovde bilo bar malko ironije? :) Of skroz ! Kako je krenulo, ispade da Boru Đ. smatram velikim pesnikom, Božemesačuvajisakloni !
knjizevnost.245 fifana,
> Mogu misliti sta ce se onda desavati po svetu..opet ce da spaljuju > knjige, ne zato sto lazu vec zato sto su prevazidene :( A neki od nas ce da se kriju po coskovima i cuvaju iste za naredne generacije, ako nas ne uvate, te nas spale zajedno sa njima. ;((((( Lj.
knjizevnost.246 fifana,
> ispravljaju na ekranu. To znatno umanjuje produktivnost, i mislim da > vredi pokusati da se to osecanje prevazide. Mozda. Medjutim, pisanje nije samo stvar produktivnosti. Ako tako postavis stvar, onda se mirno moze ici po Asimovljevom metodu: "e ima da izbacim 5 str. po danu", pa tako dobijes, najcesce, 5 str. kojecega - njegovi romani iz poslednjih godina se, jednostavno, ne daju citati. Tekst mora da odlezi, e da bi mogao da imas distancu u odnosu na njega, da se proceslja vise puta..... (jedini je problem sto se obicno za to nema dovoljno vremena, jer svi krecemo da radimo kada je rok vec za vratom ;((((). Lj.
knjizevnost.247 fifana,
> Skoro je na TV-u bio film Tragaci Dzona Forda. Film skoro da nije bilo A Solaris ili Rubljov? To se na TV jednostavno NE MOZE gledati. Lj. PS. Cak i Prohujalo sa vihorom ima ozbiljne probleme sa funkcionisanjem na TV. Kad ga prekadriraju izgleda prilicno tuzno.
knjizevnost.248 fifana,
> Ih, ipak i vi tehnoraja imate neke stvari koje ne biste > zrtvovali u korist napredka :) Al' je toga malo, a i tesko priznaju ;))))) Lj.
knjizevnost.249 supers,
>> Isti je za pesnistvo upravo ono sto ostaje na papiru koji se >> upotrebi u svrhe opevane u pomenutoj pesmi. >> Gromada..? ma nemoj... Svidjao ti se ili ne, Bora zbilja ima petlju za te stvari. On na vulgaran nacin ume da se izrazi tako precizno, jasno i ubitacno da mu mogu pozavideti mnoga "ozbiljnija" imena. Njegov izraz je neposredan i jako efikasan. Svaka mu cast!
knjizevnost.250 fancy,
ŮŢ> I sve što kažeš mora i da je tačno... samo ne znam kolika su govna* ŮŢ> filmovi u koje se upravo kuneš u poređenju sa ostvarenjima koje će doći ŮŢ> za deset, dvadeset, ili više godina... tehnološki napredak filma će ŮŢ> biti neverovatan. Verovatno. ŮŢ> Samo ti sedi i uživaj i nadaj se da je film nastao kada si i ti počeo ŮŢ> da ga gledaš ;) Ovo kao fazon..? Ne ide ti nešto lately, a i vicevi ti se ubajatili. No, u svakom slučaju gledam ono što mi se sviđa. ŮŢ> p.s. samo mi reci - zašto si izdvojio Prohujalo sa vihorom? ša te boli...
knjizevnost.251 fancy,
ŮŢ> Bas dok sam citao onu poruku 'bjah Orson', kad na Pinku Touch of Evil ! ŮŢ> Jeste da je covek umeo i da davi sa preteranom umetnoscu, ali je ipak Momenat iskrenosti..;)))
knjizevnost.252 fancy,
ŮŢ> PS Jedan od najjačih vesterna je i dan danas 'Il Buono, Il Bruto, ŮŢ> Il Cativo' (Dobar, Rđav, Zao). Isti taj Clint Eastwood, 20 godina ŮŢ> kasnije - Pale Rider. Ni prineti. Da ne bi..? ŮŢ> al' postoje i neki kanoni. Zašto se na filmskim akademijama uči iz ŮŢ> filmova Orsona Velsa, a ne iz pomenutih tuća/maćevanje/laser/maser Zato što su filmovi koje sam ja pomenuo došli 20-30 godina kasnije, a što se "tuća/maćevanje..." i ostaloga, kako si ti samo lepo maliciozno primetio, tiče, ne sećam se da je neki od tih filmova bio borilački nastrojen. Ne, ne moraš da me hvataš na to da ti Brus Lija nisi ni pominjao, i nisi, samo što znamo i ti i ja šta "tuća/maćevanje..." znaĆi. Btw, ko je morao da gleda Orsona tzv. Wellsa na akademiji, gledao je, i ako je nešto naučio, svaka čast... Ja filmove idem da gledam just for fun. (i nemam nameru da učim režiju niti išta slično)
knjizevnost.253 fancy,
ŮŢ> nisu štampani ili uopšte, ili (retki) tek skoro. Orvela smo, ako se ŮŢ> sećam, "otkrili" osamdesetih. Loše se sećaš. Ja ga čitao 1978...
knjizevnost.254 fancy,
ŮŢ> Znaš u čemu je glavni problem? Gladao si na TV-u filmove koji se ŮŢ> gledaju na velikom platnu. Nije ni čudo da ti je nešto falilo. :))) A i dosadni su zdravo...
knjizevnost.255 fancy,
ŮŢ> A Solaris ili Rubljov? ŮŢ> To se na TV jednostavno NE MOZE gledati. Slažem se. To se jednostavno ME MOčE gledati.
knjizevnost.256 vcalic,
>> Bas dok sam citao onu poruku 'bjah Orson', kad na Pinku Touch of Evil ! >> Jeste da je covek umeo i da davi sa preteranom umetnoscu, ali je ipak >> covek koji je stvarno zasluzio sto mu se dela cuvaju za buduca >> pokoljenja (osim ako ta nova ne pokolju sav ukus :(). Wells je definitivno bio tip ispred svog vremena. Možda je ljudima danas teško da to shvate, ali činjenica je da je gomila fazona koji su danas normalna stvar u samoj režiji prvi put primenjeno u čuvenom "Citizen Kane". Zanimljivo bi bilo gledati jedno desetak dana uzastopce isključivo filmove rađene pre 1941.-e (u bioskopu, naravno) a onda odgledati i Građanina Kejna, posle toga sve postaje jasno. A da se osvrnemo i na Rat svetova. Sigurno da je većini frka koju je radio drama izazvala deluje smešno, međutim, setite se da se, negde početkom 1991.-e, nešto slično, mada u neuporedivo manjim razmerama, desilo i ovde u Beogradu. Naime, neka ekipa sa B92 je pravila neku radio dramu o otmici Stipe Mesića i masa ljudi se ozbiljno primila. žak su se i ovde na Sezamu pojavljivale poruke tipa "Jel istina da je otet Stipe Mesić" ;))))) Ko ne veruje nek prekopa stare Forume ;) Vlada
knjizevnost.257 vcalic,
>> Svidjao ti se ili ne, Bora zbilja ima petlju za te stvari. On na >> vulgaran nacin ume da se izrazi tako precizno, jasno i ubitacno >> da mu mogu pozavideti mnoga "ozbiljnija" imena. Njegov izraz je neposredan >> i jako efikasan. Svaka mu cast! Njegova efikasnost i neposrednost se svode na sposobnost da u nebulozne rime uklopi ono što široke narodne mase žele da čuju. Tako da kao klovn ili što bi on sam rekao "dvorska budala" i može da prođe, ali kao pesnik - teško. Vlada
knjizevnost.258 spantic,
> A što se tiče rečene primedbe, Novica nije bio u pravu samo u toliko što > je mislio da se "Levi" u "Levi Ruski Pisci" odnosi na političko > opredeljenje :) Ja se u to ne bih kladio Dejane ;) Navedeni pisci spadaju u vrhunske, prema tome sasvim odgovaraju tvojoj definiciji pisaca koje trpaš u tkz. "LRP".
knjizevnost.259 gerber,
> Wells je definitivno bio tip ispred svog vremena. Mozda je > ljudima danas tesko da to shvate, ali cinjenica je da je gomila > fazona koji su danas normalna stvar u samoj reziji prvi put > primenjeno u cuvenom "Citizen Kane". Zanimljivo bi bilo gledati Ma jasta, ali je covek i neprevazidjen glumac. Cak i kada je bankrotirao, pa morao da prihvata da igra svugde i svagde (cak i cetnickog sta ti ja znam koga :)), nije to otaljavao. Sta da ti kazem: He was some kind of a man. What does it matter what you say about him when he's dead. > A da se osvrnemo i na Rat svetova. Sigurno da je vecini frka > koju je radio drama izazvala deluje smesno, medutim, setite se Skoro bila neka rasprava na SETNetu o toj drami (odn. filmu snimljenom o tome) i bilo ih je dosta koji ne razlikuju H.G. Wells-a od O.Welesa :) > sa B92 je pravila neku radio dramu o otmici Stipe Mesica i masa > ljudi se ozbiljno primila. Cak su se i ovde na Sezamu > pojavljivale poruke tipa "Jel istina da je otet Stipe Mesic" Ih, kamo srece da jeste :))
knjizevnost.260 gerber,
> A neki od nas ce da se kriju po coskovima i cuvaju iste za > naredne generacije, ako nas ne uvate, te nas spale zajedno sa > njima. ;((((( Ma nece nas spale, samo ce nas arhiviraju u vidu magnetnog zapisa, i da ubace novu referencu za lako nalazenje Search-om :)
knjizevnost.261 fancy,
ŮŢ> Svidjao ti se ili ne, Bora zbilja ima petlju za te stvari. On na ŮŢ> vulgaran nacin ume da se izrazi tako precizno, jasno i ubitacno ŮŢ> da mu mogu pozavideti mnoga "ozbiljnija" imena. Njegov izraz je ŮŢ> neposredan i jako efikasan. Svaka mu cast! Imaš sjajan talenat da se, o čemu god da je reč, nađeš na pogrešnoj strani. p.s. mi ovde govorimo o dvorskoj ludi jednog sistema. p.p.s. citat iz kampanje dotičnog B.Đ. za izbore za saveznu skupštinu, maja 1992. godine: "To je ona opozicija koja nije protiv vlasti..."
knjizevnost.262 fancy,
ŮŢ> Wells je definitivno bio tip ispred svog vremena. Možda je ljudima ŮŢ> danas teško da to shvate, ali činjenica je da je gomila fazona koji su ŮŢ> danas normalna stvar u samoj režiji prvi put primenjeno u čuvenom ŮŢ> "Citizen Kane". Zanimljivo bi bilo gledati jedno desetak dana uzastopce ŮŢ> isključivo filmove rađene pre 1941.-e (u bioskopu, naravno) a onda ŮŢ> odgledati i Građanina Kejna, posle toga sve postaje jasno. Možda sve to lepo ima značaj 1941. godine, kao što i IBM XT ima značaj na početku 80-ih godina (Spectrum..?? ;) za računarsku industriju. Samo... samo što danas niko jednostavno ne pada na pamet da se zeza sa mašinom od 64k (48 ;). Muzejska vrednost, not much of a fun. (same goes to movie)
knjizevnost.263 nkrgovic,
>> Argumentacija tehnicista je uvek "zanimljiva", pa tako i u ovom >> slucaju (o "smrti knjige" je pisano vec par puta u ovom veku): naime, >> da bismo presli sa knjige (u papirnatom znacenju) na neku ekransku >> spravu, ta sprava ce morati da ima takvu rezoluciju da ce ekran liciti >> na papir danasnje stampe, sto ce reci - knjiga ce "nestati" onda kad >> kompjuter postane knjiga! Sad, na pitanje zasto bi se ljudi odrekli A na omotu ce krupnim umirujucim slovima pistati 'Bez panike'. :)))))) Kako se bre ranije ne setiste vodica? nk.
knjizevnost.264 kum.djole,
+>> A neki od nas ce da se kriju po coskovima i cuvaju iste za naredne +>> generacije, ako nas ne uvate, te nas spale zajedno sa njima. ;((((( A možda će i nas da recikliraju ? :)) Mada sumnjam, od mene ne bi mogli ni tutkalo da naprave ;)
knjizevnost.265 vcalic,
>> Ma jasta, ali je covek i neprevazidjen glumac. Cak i kada >> je bankrotirao, pa morao da prihvata da igra svugde i svagde >> (cak i cetnickog sta ti ja znam koga :)), nije to otaljavao. >> Sta da ti kazem: He was some kind of a man. What does it matter >> what you say about him when he's dead. Zar on u filmu Bitka na Neretvi nije bio neki Rus na strani partizana? Ili možda nije to jedini jugoslovenski film gde je on igrao? Vlada
knjizevnost.266 vcalic,
>> Možda sve to lepo ima značaj 1941. godine, kao što i IBM XT ima značaj >> na početku 80-ih godina (Spectrum..?? ;) za računarsku industriju. >> Samo... samo što danas niko jednostavno ne pada na pamet da se zeza >> sa mašinom od 64k (48 ;). >> Muzejska vrednost, not much of a fun. (same goes to movie) Može biti, mada sve treba posmatrati u svom kontekstu. Ne verujem da će, recimo Tarantino, imati za 50-tak godina značaj koji danas ima O. Welles. Vlada
knjizevnost.267 vcalic,
>> p.s. mi ovde govorimo o dvorskoj ludi jednog sistema. >> p.p.s. citat iz kampanje dotičnog B.Đ. za izbore za saveznu skupštinu, >> maja 1992. godine: "To je ona opozicija koja nije protiv vlasti..." Da ne pominjemo idiotluke i gluposti tipa E, moj druže zagrebački... Vlada
knjizevnost.268 ridonli,
} pomenutih. Poreklo njegove g-de majke tu igra malu a mozda i } beznacajnu ulogu. Ti ocigledno nisi upoznat sa ulogom majke u zivotu svakog Crnogorca ( ukoliko je to Kis uopste bio, a mislim da nije, ili bi bar on izbegao da se tako usko izjasni). BTW, volela bih da malo poblize objasnis svoj animozitet prema Crnogorcima, posto sam primetila da si se u jednoj od svojih ranijih poruka slicno izjasnio i prema Njegosu (nazvavsi ga pateticnim, ako se dobro secam).
knjizevnost.269 novim,
" A što se tiče rečene primedbe, Novica nije bio u pravu samo u toliko " što je mislio da se "Levi" u "Levi Ruski Pisci" odnosi na političko " opredeljenje :) Ma, naravno da je jasno da se pod ovim "levi" misli da RP kao "levake". Međutim, da ipak otklonimo i onu iluziju - ne retku - na njihovo "levičarstvo".
knjizevnost.270 novim,
" ŮŢ> A Solaris ili Rubljov? " ŮŢ> To se na TV jednostavno NE MOZE gledati. " " Slažem se. " To se jednostavno ME MOčE gledati. Ne preteruj.
knjizevnost.271 dejanr,
>> Znaš u čemu je problem? Imam utisak da ti tu lektiru preozbiljno >> doživljavaš. Otprilike, kao da ti neko zabranjuje da čitaš i nešto >> drugo. Tja, ima i toga, mnoge knjige je učenicima bilo i zabranjeno da čitaju, zar ne? Doduše, kako vreme ide toga je sve manje ili ga nema, ali nekada... >> Ako pročita mnogo više, to što par knjiga neće odgovarati njegovom >> ukusu neće ga previše pogoditi. Neće... kad ih jednom pročita. Dok ih čita, pogađaće ga prilično ;)) Neće od toga umreti, naravno, ali zašto se ne bismo zalagali da se takvo nametanje svede na znatno manju meru, recimo na način koji sam opisao? >> To što si ti osećao kao "nametanje" i Balzaka, Dostojevskog, Kafku >> i sl. to je već drugi problem. Zašto? Nametanje je nametanje, sasvim svejedno da li se tebi sviđa Balzak ili Šolohov. Da ne bi sada neko (a zna se ko :) rekao da srednja škola nije obavezna, da ponovim da bi, po mom mišljenju, osim odluke "ići u školu ili ne", trebalo omogućiti i odluke "učiti ove predmete a ove ne", pa u nekoj meri i "učiti u okviru predmeta ovo, a ovo ne". Ako se neko seća jedne od prvih priča o Šerloku Holmsu gde Votson opisuje kako je Holms studirao, vidi se da je Engleska pre sto godina (!) imala moderniji sistem studija nego što mi imamo danas. Naravno, nije da i oni nisu imali (a u tragovima i danas imaju) svojih golgota, recimo užasno stroge internate, batine, teror starijih učenika nad mlađima itd, ali što se tiče odabira onoga što će se učiti... >> Orvela smo, ako se sećam, "otkrili" osamdesetih. Iz predgovora romana "1984": "Za nas u Jugoslaviji možda ova upozorenja nisu toliko potrebna, jer smo se u svojoj nedavnoj prošlosti obračunali sa snagama koje su pretile da nas odvedu nazad u etatizam..." Verovatno su izdavanje knjige opravdali time da narod vidi koliko je Ranković bio grozan ;))) Inače, u pravu si, to je bilo krajem sedamdesetih, konkretno 1977-78. Knjigu je izdao "Kentaur" ("Prosveta") a rečeni predgovor je napisao Leo Mates. Uzgred, mislim da je za 1984. bio spas i to što se dešavala u Engleskoj - da ju je Orvel smestio u Rusiju, verovatno bismo sačekali još desetak godina da se neko usudi da je objavi.
knjizevnost.272 dejanr,
>> Baš bih rado bacio pogled na te pesmice. Zvuči vrlo subkulturno. :) >> Kako bih ih mogao naći? Mogu li da se pojave negde na Sezamu? Ako pratiš SII, stižu povremeno, na užas čitalaca :)) Mogu da prenesem sledećih nekoliko (kad naiđu) ovde. Za početak, šaljem još jedan Darkov prilog, ovoga puta u CIVILIZACIJA/škola.
knjizevnost.273 dejanr,
>> Mozda. Medjutim, pisanje nije samo stvar produktivnosti. Ako tako >> postavis stvar, onda se mirno moze ici po Asimovljevom metodu: >> "e ima da izbacim 5 str. po danu", pa tako dobijes, najcesce, 5 >> str. kojecega - njegovi romani iz poslednjih godina se, jednostavno, >> ne daju citati. Tja, možda nisu na nivou prvih četiri-pet "Zadužbina", ali ja sam ih svejedno rado pročitao :) Jedini koji su stvarno... ispod nivoa su ova poslednja dva, "U susret zadužbini" i "Pozitronski čovek" (ovaj poslednji je bio sjajna priča, ali rastegnut na roman...). Mada mislim da je tu stvar ne u 5 strana na dan, nego u tome što je Asimov umro pa je te romane neko drugi napisao, po njegovim skicama. Naravno, kazali su da je on napisao jer se tako mnogo bolje prodaje. Produktivnost je presudna u svakom poslu, ali ona ne mora značiti samo kvantitet, da ne kažem broj napisanih strana. I kvalitet spada u produktivnost. Pa i troškovi ;)
knjizevnost.274 dejanr,
>> 1991.-e, nešto slično, mada u neuporedivo manjim razmerama, desilo i ovde >> u Beogradu. Naime, neka ekipa sa B92 je pravila neku radio dramu o >> otmici Stipe Mesića i masa ljudi se ozbiljno primila. žak su se i ovde >> na Sezamu pojavljivale poruke tipa "Jel istina da je otet Stipe Mesić" >> ;))))) Ko ne veruje nek prekopa stare Forume ;) Ne mora toliko da gleda, samo neka ždrakne kako se narod pre neku nedelju primio na Daroneovu foru sa prekucavanjem spiska korisnika :))) Prosto neverovatno na šta se ljudi primaju.
knjizevnost.275 fancy,
ŮŢ>" Slažem se. ŮŢ>" To se jednostavno ME MOčE gledati. ŮŢ> Ne preteruj. Dosadno. Otegnuto. Jebeš "umetnički dojam" ako ne drži pažnju.
knjizevnost.277 fancy,
ŮŢ> Može biti, mada sve treba posmatrati u svom kontekstu. Ne verujem da ŮŢ> će, recimo Tarantino, imati za 50-tak godina značaj koji danas ima O. ŮŢ> Welles. Naravno. žovek je bio prvi u nečemu, i to što je kasnije 1000 puta prevaziđen nema nikakve veze jerbo je, čisto istorijski, njemu zapalo da bude (ne znam u čemu, ne razumem se u film, ali čujem da se tako priča) prvi. Paralela: Za 50-ak godina neće se (možda?) znati za Boeing, ili šta ti ja znam koju firmu koja pravi avione, ali će se uvek pamtiti braća Rajt koji su tu bili na samom početku. (kao i sa kompjuterima... za 10 godina, niko se neće sećati pentiuma ali će XT ostati simbol nečega - to što mi sada ne pada na pamet da sednem za XT pored 486-ice, to je ono o čemu sada pričam)
knjizevnost.278 maksa,
>> što se "tuća/maćevanje..." i ostaloga, kako si ti samo lepo >> maliciozno primetio, "tuća/maćevanje..." u kontekstu filma kod mene najčešće stvara asocijaciju na neki, recimo, Švarcenegerov film. žuj, maliciozno.
knjizevnost.279 darone,
>> ŮŢ> Samo ti sedi i uživaj i nadaj se da je film nastao kada si i ti počeo >> ŮŢ> da ga gledaš ;) >> >> Ovo kao fazon..? Nikako! Možda je zaista bilo preteško, izvinjavam se. Hteo sam da kažem da grešiš što smatraš da je film koji može da se gleda nastao u poslednjih desetak, petnaest godina kada su efekti postali dovoljno realni na filmu, a kriva tehnički napredak postala eksponenca. Film se razvijao, i kadriranja koja približavaju sam film gledaocu (čine ga _efektnijim_) nisu izmišljena danas, niti juče. Rađala su se u poslednjih, eto, 100 godina (ej bre, 100 godina!). Ti se ne smeješ žaplinom ili Kitonovim fazonima... nije valjda da te uveseljava samo Švarceneger? :(( >> Ne ide ti nešto lately, a i vicevi ti se ubajatili. >> No, u svakom slučaju gledam ono što mi se sviđa. Naravno, niko te i ne tera. Što se mene tiče, totalno nisi pod moranjem da čitaš i moje viceve. Šteta je što ne prezaš od ličnih udaraca (ah! ;) i, što me mnogo više pogađa, "stare" filmove smatraš nedozrelim (jer, eto, tehnika im nije na dovoljno visokom nivou). Da li bi isto mogao da kažeš i za muziku? Recimo, lepo da ti ispljuješ Mocarta ili Baha ili Lista ili izaberi jednog velikana koji je uveo nešto novo u muziku, pa digni u visine razne drekavce sa domaće i strane scene koji su iste fazone pokupili, obradili ih u duhu vremena (jer, eto, imaju mnogo veće teehničke mogućnosti), pa su se mlade generacije oduševljavale istom (hmmm... fifana bi rekla nešto o turbo_folku sada, ali ja ne smem :)) Da preciziram: mislim na razne idiotije, koje i sam slušam, nema šta, u kojima muzike ima u pesmi od tri minuta, recimo, dvadesetak sekundi. Onda pustiš Rekvijem ili Pasiju po Mateji i crkneš. Ili bilo šta drugo u čemu ima više muzike od zvuka. >> ŮŢ> p.s. samo mi reci - zašto si izdvojio Prohujalo sa vihorom? >> >> ša te boli... Ma i to što kažeš, boli me...
knjizevnost.280 milan,
> Ti ocigledno nisi upoznat sa ulogom majke u zivotu svakog Crnogorca > ( ukoliko je to Kis uopste bio, a mislim da nije, ili bi bar on > izbegao da se tako usko izjasni). BTW, volela bih da malo poblize > objasnis svoj animozitet prema Crnogorcima, posto sam primetila da > si se u jednoj od svojih ranijih poruka slicno izjasnio i prema > Njegosu (nazvavsi ga pateticnim, ako se dobro secam). "Animozitet" prema Crnogorcima si mi ti pripisala, pa tome nemam šta da dodam ili oduzmem. Glede moje ocene da je Njegoš "patetičan", ostajem pri istoj. Stvar je nepodložna raspravi jer je recepcija pojma (reči?, kategorije?) "patetičan" izrazito sub(je? - da li da i ovo ijekavizujem? prim. M.B. ;>)ektivna, što će reći lična. Pl poz M P.S. Zaista nisam upoznat sa "ulogom majke u životu svakog Crnogorca" (bio to Kiš ili, pak, ne). P.P.S. Obrati pažnju na dijakritičke znake na slovima.
knjizevnost.281 fancy,
ŮŢ> grešiš što smatraš da je film koji može da se gleda nastao u poslednjih ŮŢ> desetak, petnaest godina kada su efekti postali dovoljno realni na Ne baš toliko isključivo, ali film (kao umetnost) sazreva sa vremenom. To nema čak potpune veze ni sa efektima nego je i u domenu dijaloga to jako vidljivo. Dosta starih filmova je strašno nategnuto, izveštačeno i naivno. Eto ti, btw, razlog što mi se "Gone woth the wind" dopao. Deluje dosta savremeno..;) Cassablanca također... ŮŢ> Ti se ne smeješ žaplinom ili Kitonovim fazonima... nije valjda da te ŮŢ> uveseljava samo Švarceneger? :(( Ne baš. Smejao sam se dok sam bio mali na pomenute fazone, sad nešto manje. Švarceneger me ne uveseljava, volim da ga gledam. ŮŢ> Naravno, niko te i ne tera. Što se mene tiče, totalno nisi pod moranjem ŮŢ> da čitaš i moje viceve. Šteta je što ne prezaš od ličnih udaraca (ah! ŮŢ> ;) i, što Komentar je bio u povodu tvoje delatnosti na Sezamu, so da nacrtam: Napisah ono za bajate viceve jer si počeo da slabije obavljaš svoju moderatorsku dužnost, puno ti se duplikata u zadnje vreme provuklo, a ja ti skrećem pažnju da umesto da se zezaš ovde, malo pogledaš i u svoju avliju..;) Kapito? ŮŢ> Da li bi isto mogao da kažeš i za muziku? Recimo, lepo da ti ispljuješ ŮŢ> Mocarta ili Baha ili Lista ili izaberi jednog velikana koji je uveo Pogađamo centar mete. Da li ti imaš neki postojani ZAPIS iz tog vremena..? Nemaš naravno, ploče su počele da se prave pre par decenija, kompakti pre par godina. Hint: tehnika. ŮŢ> Da preciziram: mislim na razne idiotije, koje i sam slušam, nema šta, u ŮŢ> kojima muzike ima u pesmi od tri minuta, recimo, dvadesetak sekundi. ŮŢ> Onda pustiš Rekvijem ili Pasiju po Mateji i crkneš. Ili bilo šta drugo ŮŢ> u čemu ima više muzike od zvuka. Lošu usporedbu praviš. Imaš sjajnih kompozitora danas, samo što se to ne pušta na MTV. A da su Bach i Mozart živi, verujem da bi danas radili u CUBASE.
knjizevnost.282 fancy,
ŮŢ> " tuća/maćevanje..." u kontekstu filma kod mene najčešće ŮŢ> stvara asocijaciju na neki, recimo, Švarcenegerov film. Terminator I i II..? Total Recall..? Sjajni filmovi.
knjizevnost.283 fancy,
ŮŢ> Skoro bila neka rasprava na SETNetu o toj drami (odn. ŮŢ> filmu snimljenom o tome) i bilo ih je dosta koji ne razlikuju ŮŢ> H.G. Wells-a od O.Welesa :) Ovo je zaslužilo i ;)
knjizevnost.284 mnikolic,
> Btw, ko je morao da gleda Orsona tzv. Wellsa na akademiji, gledao je, > i ako je nešto naučio, svaka čast... Ja filmove idem da gledam just > for fun. (i nemam nameru da učim režiju niti išta slično) komentar u CIVILIZACIJA.8:film m.
knjizevnost.285 supers,
>> nebulozne rime uklopi ono sto siroke narodne mase zele da cuju. >> Tako da kao klovn ili sto bi on sam rekao "dvorska budala" i moze >> da prode, ali kao pesnik Je li bitno to sto on kaze ono sto se svidja sirokim narodnim masama? Svi mi cesto mislimo isto, a iskazemo se na razlicite nacine. Neki to cine uvijeno, premazano nekim laznim moralom, a Bora se trudi da bude sto jednostavniji. Ne znam za vas, ali mene bas zadivljuje ta lepota jednostavnosti. Coveku ne smeta da ima status dvorske budale, sto je najbolji dokaz da mu nije stalo ni do kakvog laznog ugleda. Zasto biti licnost od formata? Zasto ne probati sto prizemniji pristup. Ispada da je zlo sto covek "pravi budalu od sebe". To je samo jedna od izrazajnih mogucnosti. Mnogi i ne pokusavaju da shvate sta je "budala" htela da kaze. Suvise visoko misljenje o sebi, ili nisko o drugima? Bitna je poenta. Mi ovde raspravljamo o formi. To sto se Borina forma svidja narodnim masama ne bi smelo da bude samo po sebi minus za Boru.
knjizevnost.286 supers,
>> Imas sjajan talenat da se, o cemu god da je rec, nades na pogresnoj >> strani. Jedini siguran zakljucak koji bi se iz svega ovoga mogao izvesti je da imamo krajnje suprotne ukuse. Ti si, pride, ubedjen da si na pravoj strani. Uzivaj u tome. >> p.s. mi ovde govorimo o dvorskoj ludi jednog sistema. >> p.p.s. citat iz kampanje doticnog B.D. za izbore za saveznu >> skupstinu, maja 1992. godine: "To je ona opozicija koja nije protiv >> vlasti..." Dvorska luda jednog sistema? Sve, sve, ali ovo nema veze sa istinom. Ako neko nije bio na jaslama ovog sistema, onda je to on. Sto se onog citata tice, to samo govori da Bora ne spada u ljude koji u svojim kratkovidim umovima problem svode na pitanje odlaska sadasnje vlasti, ubedjeni da ce potom bilo ko novi doneti sveopste blagostanje. Zar ne shvatas da je on protivnik sistema uopste, a ne ovog tekuceg sistema? Uostalom, ne zove se stranka dzabe Partija Obicnih Pijanaca. Ona je okrenuta obicnom coveku, ona se brine da ne nestane piva i drugih bozjih darova. Zasto bi njoj bilo vazno da ode upravo ova vlast i da dodje neka druga, tacno odredjena? To je vecito opozicionarstvo. Ako se to ne uklapa u tvoja shvatanja opozicije, tvoj problem. Najgora je opozicija koja se trve medju sobom, je`l da? ;>
knjizevnost.287 fancy,
ŮŢ> komentar u CIVILIZACIJA.8:film Super..! Ne pratim.
knjizevnost.288 maksa,
>> To nema čak potpune veze ni sa efektima nego je i u domenu >> dijaloga to jako vidljivo. Dosta starih filmova je strašno >> nategnuto, izveštačeno i naivno. Onda si za negativan primer uzeo totalno pogrešnog filmadžiju. Orson Wells + Graham Green = Treći žovek. Gledao skoro ? Meni nikad nije dosadan. :) Mislim da je ceo nesporazum nastao zato što ti u sebi porediš tadašnju B ili C produkciju sa današnjom A.
knjizevnost.289 novim,
" Dosadno. Otegnuto. " Jebeš "umetnički dojam" ako ne drži pažnju. Tvoja "pažnja" je očito ispod zahteva umetnosti Tarkovskog, a za to je ta umetnost najmanje kriva. ps: Moraš li baš da psuješ? Imali smo svojevremeno izvesnu konvenciju ovde... ;)
knjizevnost.290 novim,
" Iz predgovora romana "1984": "Za nas u Jugoslaviji možda ova upozorenja " nisu toliko potrebna, jer smo se u svojoj nedavnoj prošlosti obračunali " sa snagama koje su pretile da nas odvedu nazad u etatizam..." Verovatno " su izdavanje knjige opravdali time da narod vidi koliko je Ranković bio " grozan ;))) Inače, u pravu si, to je bilo krajem sedamdesetih, Orvel je čekao dugo na objavljivanje, a u "ona" vremena se za takva, Partiji sumnjiva dela, morao prilepiti neki predgovor, kako bi se "sistem" na neki način ogradio itd. Matesov sin (sin pisca predgovora) je studirao sa mnom, i sećam se da je i sam kuvao oca da "pokrije" izdavanje "1984". Predgovor koji se ograđuje, a predstavljao je tada jedan od način da nešto "nepodobno" ugleda svetla dana, nalazimo i u slučaju koji mi sada pada na pamet, a zanimljiv je iz drugih razloga. Reč je o "Istoriji marksizma" Lešeka Kolakovskog. Ta "istorija" je dosta dobra, kritička, puna informacija itd. Nije bio toliko problem nju prevesti i štampati kod nas iz nekih naročitih ideoloških razloga, koliko iz ličnih. Naime, u njoj Kolakovski - čije je parodije biblijskih priča skoro Veca slala ovde :) - vrlo brzo, u nekoliko pasusa, prelazi preko domaće "praxis" ideologije, ne smatrajući to baš nečim značajnim za povest Ideje. To je pogodilo sujetu domaćih praxisovaca, i njihov otpor je bio jak izdavanju prevoda, sve dok protivna struja - a pre svega da ih "zezne" - nije baš zato odobrila knjigu kod nas, pa je jedan od tada "izvršnih sekretara" Partije, P. Ralić, prilepio ipak ograđujući predgovor. Ali, knjiga (u tri toma) je ipak objavljena. Mnogo više frke je bilo iza scene u Radu oko pripreme i pojave Solženjicinovog "Arhipelaga Gulag"; na nekim zatvorenim sednicama pre Osme sednice, Milošević je i to koristio kao argument protiv "meke" Stambolićeve linije. Takođe se sećamo da je po preuzimanju vlasti zaustavio tada već skoro u štampi ponovno izdanje dela Slobodana Jovanovića ("ratnog zločinca", inače jednog od najvećih naših intelektualca i političkih mislilaca pre Drugog sv. rata). Bilo je mnogo frka u "ona" vremena. Sećam se najraznijih pritisaka s početka osamdesetih, kad sam bio u redakciji "Književne reči"; tada smo štamali razne stvari, i intervencija je bilo skoro u svakom broju. U redakciji je bio i Vučelić (sadašnji šef SPS-a u Parlamentu i šef RTS-a), čovek nama nametnut sa strane, koji je vikao često da je on "vojnik Partije" i određivao šta može a šta ne. Bio je uglavnom preglasavan u redakciji, pa su mnoge stvari išle (mada ne sve, nešto naprosto nije moglo a da se ne rizikuje baš zatvor). Ako nekog zanima pobliže, mogu ispričati neke od "slučajeva" tada (dva najopasnija su bila oko teksta Miće Danojlića u odbranu Đoga i tekst Rajka Đurića o ubijanju "trockista" u toku rata; ybog ovog drugog je redakcija praktično smenjena). Ali, bilo je tada svašta, i bilo je donekle uzbudljivo to raditi (skoro da je glavna disidentska štampa bila svedena na "Književnu reč"; jedino smo mi tada mogli objaviti neke stvari, tekstove u odbranu Đoga ili Šešelja, na primer. Danas deluje čudno, ali je tada to bilo od velikog značaja). " Uzgred, mislim da je za 1984. bio spas i to što se dešavala u Engleskoj " - da ju je Orvel smestio u Rusiju, verovatno bismo sačekali još desetak " godina da se neko usudi da je objavi. Što se samog Orvela tiče, treba čitati i druge njegove knjige, a ne samo "1984". I biografija mu je zanimljiva (blizak levici, potom španski dobrovoljac, znao je tu "stvar" iznutra).
knjizevnost.291 fancy,
ŮŢ> filmadžiju. Orson Wells + Graham Green = Treći žovek. Gledao Meni malo dosadno, ali k'o što rekoh... ŮŢ> Mislim da je ceo nesporazum nastao zato što ti u sebi porediš ŮŢ> tadašnju B ili C produkciju sa današnjom A. Vrlo verovatno. Ma samo sam bio protiv toga da se lupaju paušalije tipa "nekad je sve bilo bolje, a sad, eto, tehnika radi sve ali nema duše..." To mi je malo prepatetično za moj ukus. Ionako moja najomiljenija glumica svih vremena ;) Laureen Becaul nije igrala ni u jednom od mojih omiljenih filmova..:)
knjizevnost.292 fancy,
ŮŢ> Tvoja "pažnja" je očito ispod zahteva umetnosti Tarkovskog, a za to ŮŢ> je ta umetnost najmanje kriva. Slažem se. Ja naprosto ne mogu da dosegnem visine u kojima operiše Tarkovski zbog ograničenog intelekta, ali sam izneo svoje mišljenje, i obrazložio ga. ŮŢ> ps: Moraš li baš da psuješ? Imali smo svojevremeno izvesnu konvenciju ŮŢ> ovde... ;) Izvini. I ti, i svi kojima je zasmetalo "Jebeš..." i molim da se ima u vidu napomena iz moje druge rečenice u ovoj poruci. Hvala.
knjizevnost.293 fancy,
ŮŢ> Jedini siguran zakljucak koji bi se iz svega ovoga mogao izvesti je da ŮŢ> imamo krajnje suprotne ukuse. Ništa nisam zaključio, samo sam komentariSAO. ŮŢ> Ti si, pride, ubedjen da si na pravoj strani. Uzivaj u tome. Normalno je da svaki čovek misli da je na "pravoj strani"..:)) Nije to toliko objektivna kategorija kao što _mislim_da_misliš_. Hvala, ne mogu da uživam, živim u Srbiji. ŮŢ> Dvorska luda jednog sistema? Sve, sve, ali ovo nema veze sa istinom. ŮŢ> Ako neko nije bio na jaslama ovog sistema, onda je to on. Nemoj da si smešan, mi ovde govorimo o Bori Đorđeviću..:))) ŮŢ> Uostalom, ne zove se stranka dzabe Partija Obicnih Pijanaca. Ona je ŮŢ> okrenuta obicnom coveku, ona se brine da ne nestane piva i drugih ŮŢ> bozjih darova. Zasto bi njoj bilo vazno da ode upravo ova vlast i da ŮŢ> dodje neka druga, tacno odredjena? To je vecito opozicionarstvo. Ako se Ti veruješ u sve ovo zaista..?
knjizevnost.294 gerber,
>*> Zar on u filmu Bitka na Neretvi nije bio neki Rus na strani >*> partizana? Ili mozda nije to jedini jugoslovenski film gde je >*> on igrao? Ne. Igrao je nekog cetnickog (kraljevog) emisara, koga je pred sam kraj ubio onaj chetnik, vojvoda, sta li, kad je naredio (O. W.) da se povuku i ne upustaju u borbu sa pratizani :)
knjizevnost.295 gerber,
>*> ŮŢ> H.G. Wells-a od O.Welesa :) >*> >*> Ovo je zasluzilo i ;) Ne znam razliku, sorry. Jeli to isto kao i :( ili :> ? Usput, izvinjavam se za gresku u kucanju: Orson Welles. ^^^^^^
knjizevnost.296 gerber,
>*> Covek je bio prvi u necemu, i to sto je kasnije 1000 puta >*> prevaziden nema nikakve veze jerbo je, cisto istorijski, >*> njemu zapalo da bude (ne znam u cemu, ne razumem se u film, >*> ali cujem da se tako prica) prvi. Beep ! Wrong ! Kakvi prevazidjeno. Kopirano, da, negde i usavrseno, i to da, ali prevazidjeno, nikako ! >*> (kao i sa kompjuterima... za 10 godina, niko se nece secati >*> pentiuma ali ce XT ostati simbol necega - to sto mi sada ne >*> pada na pamet da Ma ova tehno raja samo o kompjuterima :) A jel' ce biti neki elektronski reziser, za poneti, u to vreme ?
knjizevnost.297 gerber,
>*> Moze biti, mada sve treba posmatrati u svom kontekstu. Ne >*> verujem da ce, recimo Tarantino, imati za 50-tak godina >*> znacaj koji danas ima O. Welles. I koji ce i onda imati. Orson, normalno. Trantino, pa verovatno ce se pominjati, ali ipak generalno ce biti ko to bese.
knjizevnost.298 gerber,
>*> Terminator I i II..? Total Recall..? >*> Sjajni filmovi. Jesu, pa sta ? Imaju dusu, to je to. A sto su akcija, pa bez zanrova (pravih ne izvikanih autorskih) ne bi bilo ni filma. I ovde se sadrzina jasno vidi, efekti i sjajna tehnika (forma) su potpuno u sluzbi sadrzine, nisu samo puko trosenje para. Rec je bila o filmovima koji potpuni nedostatak bilo kakve smislene radnje (ne akcije kao akcije vec radnje dela) i karaktera (a do razvoja karaktera tokom price i da ne govorimo) pokusavaju da zabasure gomilom efekata i tehnike.
knjizevnost.299 gerber,
>*> A na omotu ce krupnim umirujucim slovima pistati 'Bez >*> panike'. :)))))) :))))) Ne zaboravi na peskir.
knjizevnost.300 gerber,
>*> Tja, mozda nisu na nivou prvih cetiri-pet "Zaduzbina", ali ja >*> sam ih svejedno Pa dobro, sta bese sa one prve 3+2 Zaduzbine ? Imati ili nemati ? :)
knjizevnost.301 vcalic,
>> Zar ne shvatas da je on protivnik sistema uopste, a ne ovog tekuceg >> sistema? Uostalom, ne zove se stranka dzabe Partija Obicnih Pijanaca. Ona Istini za volju, Bora Đorđević je bio kandidat Narodne stranke, koja se debelo uvlačila vlastima u to vreme, a kad ih je ista odjeb*ala, onda su i nestali. Vlada
knjizevnost.302 fric,
> Muzejska vrednost, not much of a fun. (same goes to movie) Ako film shvataš kao fun, ok. Ako film shvataš kao umetnost, matori filmovi ne gube na vrednosti ako su crno-beli, nemi, naivni (sf), itd. And there is plenty of fun, too.
knjizevnost.303 fric,
> ŮŢ> A Solaris ili Rubljov? > ŮŢ> To se na TV jednostavno NE MOZE gledati. > > Slažem se. > To se jednostavno ME MOčE gledati. Ua, blasfemija ! Drži se Aliensa i ne pljuj po Tarkovskom.
knjizevnost.304 kum.djole,
+>> Ne baš. Smejao sam se dok sam bio mali na pomenute fazone, sad nešto +>> manje. Švarceneger me ne uveseljava, volim da ga gledam. Samo dok je pod tušem ili i inače ?
knjizevnost.305 dejanr,
Bese htedoste neku Darkovu pesmicu? Sledi... jel' vam sad žao što ste tražili? ;))) Preuzeto sa SII Date: Sun, 8 Jan 1995 15:21:32 -0800 From: " madd@kudu.ru.ac.za" <sii@moumee.calstatela.edu> Subject: CTEBCKA (JATHA) CTEBCKA AKO HAM HEMA JAT-A, HO CAMO TEOKPATA, TE ETHO-MYTAHATA, CTEBKE CE HE OPY HA A3YPHOM MOPY HO TY -- HA TPAKTOPY. MAPKO KPMAK, 8. JAHYAPA 1995.
knjizevnost.306 janko,
> ŮŢ> nisu štampani ili uopšte, ili (retki) tek skoro. > Orvela smo, ako se ŮŢ> sećam, "otkrili" osamdesetih. > > Loše se sećaš. > Ja ga čitao 1978... Šta ćeš, ostarilo se. :) v2.0: ... krajem sedamdesetih.
knjizevnost.307 wizard,
> naprosto nije moglo a da se ne rizikuje baš zatvor). Ako nekog zanima > pobliže, mogu ispričati neke od "slučajeva" tada (dva najopasnija su Pričaj. :)
knjizevnost.308 fancy,
ŮŢ> Ua, blasfemija ! ŮŢ> Drži se Aliensa i ne pljuj po Tarkovskom. OK, možda mi TI objasniš fazon kod pomenuta 2 filma. Vreme prolazi, prolazi i prolazi, a ništa se ne dešava... i ništa, i ništa... osim što na kraju stigne boja Rubljovu. p.s. Aliens mi i nisu omiljen film. DIVA jeste, i Baghdad Cafe
knjizevnost.309 fancy,
ŮŢ>+>> manje. Švarceneger me ne uveseljava, volim da ga gledam. ŮŢ> Samo dok je pod tušem ili i inače ? I inače... pa kontekst je movie, što bezveze vadiš isečke..?
knjizevnost.310 fancy,
ŮŢ>>*> Ovo je zasluzilo i ;) ŮŢ> Ne znam razliku, sorry. Jeli to isto kao i :( ili :> ? ;) = pakosni smilie..;) :( = tužni :> = nekad rezigniran, nekad kiseli osmeh
knjizevnost.311 fancy,
ŮŢ> Ako film shvataš kao fun, ok. ŮŢ> Ako film shvataš kao umetnost, matori filmovi ne gube na vrednosti Fun mi je da gledam Jim Jarmuch-a, Jean Jacques Beineix-a, ali mi nije fun da gledam davljenja Bergmana, Tarkovskog i sl. Film je umetnost, i od toga se ne može pobeći, ali voleo bih da mi se kaže koja je to kategorija koja drži na površini film koji ne drži pažnju (čitaj dosadan film)..? "Umetnički film"..? ;) To shvatam kao ono kad se za lošu ribu kaže "ima dobar karakter..;)" Stari filmovi..? Tjah, ima zanimljivih, ali, iskreno govoreći, nisam sreo osobu koja bi, recimo, na špicu filma koji upravo kreće na nekom od TV kanala rekla "hvala bogu, stari film"..;)
knjizevnost.312 mnikolic,
> I koji ce i onda imati. Orson, normalno. Trantino, pa > verovatno ce se pominjati, ali ipak generalno ce biti ko to bese. komentar u CIVILIZACIJA.8:film m.
knjizevnost.313 dr.grba,
>> dali mi jednu slatku kafu u jednoj firmi, pa kad sam se namrštio, rekli >> da ima jedna gorča, a tu da dam Njojzi, te mi pokažu koja je to. Ti si >> Njojza, ja sam Dragan, milo mi je. Bio sam prisutan prilikom susreta sa jednom od (hm...) Njojzi (Njojza? Njojzih?...) u Ki bolnici, sećaš se?
knjizevnost.314 dr.grba,
>> Znam za taj problem kod nekih ljudi, mada su malobrojni - ne mogu da >> ispravljaju na ekranu. Jedan od takvih me je jednom pitao "Ama da li ti to skačeš reč po reč? KAKO TO RADIŠ? Kontol levo, kontrol desno? U, j..ote!"... Dakle, lenjost kao presudni argumenat onih koji nisu skloni promenama.
knjizevnost.315 dr.grba,
>> Zar on u filmu Bitka na Neretvi nije bio neki Rus na strani partizana? To je bio Sergej Bondarčuk. (:
knjizevnost.316 fancy,
ŮŢ> komentar u CIVILIZACIJA.8:film Ništa lično, ali... jel ti ovo makro..? ;)
knjizevnost.317 supers,
>> ŮŢ> bozjih darova. Zasto bi njoj bilo vazno da ode upravo ova vlast >> i da ŮŢ> dodje neka druga, tacno odredjena? To je vecito >> opozicionarstvo. Ako se >> >> Ti verujes u sve ovo zaista..? Da, verujem Bori. U citavom njegovom opusu nisam otkrio nista sto bi se moglo okarakterisati kao bilo cija narudzbina. Za mene je on simbol otpora, a ne podilazenja. Covek je politicki opredeljen, ali ne i stranacki. Jasno je da na polju politike propagira odredjene ideale, ali se jos nije spustio na stranacki nivo. Njegovo delo treba posmatrati bez obzira na njegov licni stav o politici, ili o bilo cemu. Njegove pesme nikada nisu zracile mrznjom. Ja nisam njegov ideoloski istomisljenik, pa opet uzivam u Ribljoj Corbi, kao i u Borinim zbirkama pesama (Da posaljem nesto? :))
knjizevnost.318 supers,
>> Istini za volju, Bora Dordevic je bio kandidat Narodne stranke, >> koja se debelo uvlacila vlastima u to vreme, a kad ih je ista >> odjeb*ala, onda su i nestali. To je bila tzv. tehnicka koalicija, Narodna stranka nije umela da sakupi nekoliko normalnih ljudi za kandidate, a Bora je imao probleme sa potpisima, tako da su se sasvim prirodno nasli. Bora nikada nije aktivno ucestvovao u radu bilo koje stranke, pa ni Narodne stranke! Samo je trazio nekoga nacionalne orijentacije ko ce pristati da mu da listu. Nikada se nije obavezao da ce u skupstini zastupati interese Narodne stranke! Namera mu je bila da deluje nezavisno, a Narodnjaci su pristali da mu daju kandidaturu. Nije prava konferencija za ovu stvar, ali zbilja ne znam cime bi mogao da potkrepis tu tvrdnju da se Narodna stranka uvlacila SPS-u. Ja i danas tugujem za Paroskim, ubedljivo najboljim govornikom kojeg smo imali u ovoj kratkoj jadnoj karijeri posleratnog parlamentarizma.
knjizevnost.319 supers,
>> Bese htedoste neku Darkovu pesmicu? Sledi... jel' vam sad zao sto >> ste trazili? ;))) Kakvi zao. Nastavi!
knjizevnost.320 ognjen,
)-> I bre darone, baš nemaš viziju :))) Uređaj će, naravno, biti )-> veličine glave čiode (mnogo malo, lako se gubi? Dobro, )-> veličine priveska za ključeve) ali će ti stvarati hologramsku )-> predstavu teksta u prostoru, Recimo to bi bio sat. I sve je u njemu, hard disk, projektor i slične zezalice. reagovao bi na glas, a vrhunac zadovoljstva bi bio kada bi mogao da napravi hologramsku projekciju tastature koji bi zaista osetili, skoro da materalizuje stvari. :) Za drugim 'satovima' bi se povezivao bežičnim putem, ili pute nekog malog kablića koji držiš i džepu.
knjizevnost.321 fancy,
ŮŢ>>> Ti verujes u sve ovo zaista..? ŮŢ> Da, verujem Bori. U citavom njegovom opusu nisam otkrio nista Tu se slažemo..;) ŮŢ> Njegovo delo treba posmatrati bez obzira na njegov licni stav o politici A njegov lik..? ŮŢ> Njegove pesme nikada nisu zracile mrznjom. E moj druže Zagrabački..? ŮŢ> Ja nisam njegov ideoloski istomisljenik, pa opet uzivam u Ribljoj ŮŢ> Corbi, kao i u Borinim zbirkama pesama (Da posaljem nesto? :)) Može, u CIVILIZACIJA.8:FILM..;)
knjizevnost.322 darone,
Preskočiću deo o filmu, jer vidim da se razlikujemo dovoljno da bi dalja rasprava bila nesuvisla. >> Komentar je bio u povodu tvoje delatnosti na Sezamu, so da nacrtam: >> Napisah ono za bajate viceve jer si počeo da slabije obavljaš svoju >> moderatorsku dužnost, puno ti se duplikata u zadnje vreme provuklo, O tome kako moderišem viceve bi mogli da diskutujemo u conf sezam, nemam ništa protiv toga. Ne znam čemu ta rasprava ovde, osim radi diskreditovanja protivnika, što ne smatram mnogo časnim potezom. Ali: >> a ja ti skrećem pažnju da umesto da se zezaš ovde, malo pogledaš i u >> svoju avliju..;) Kapito? Niko, ali _niko_ neće meni da priča gde bi i zašto ja trebalo da se zezam. To što ja ovde raspravljam znači da imam potpuno pravo na to, a bogami i to da to i sam želim. Ti me u tome nećeš sprečiti, a svojstveno ti je da protivnike ubijaš komentarima koji sa temom veze nemaju. Ako treba da citiram tvoje odgovore na mnove poruke, mogu i to. >> Pogađamo centar mete. >> Da li ti imaš neki postojani ZAPIS iz tog vremena..? Nemaš naravno, Misliš, zvučni? Nemam, naravno. Notni zapis smatram verodostojnim originala. Uostalom, većina starih majstora nije komponovala ono što čuje, nego ono što zamisli (njihov prvi zapis bio je notni). Nadam se da ti je to dovoljno. >> ploče su počele da se prave pre par decenija, kompakti pre par godina. >> Hint: tehnika. Stvarno? Nisam znao ;) Jedino ne kapiram šta si ovih hteo da kažeš... Ono što ja zamišljam da si hteo da kažeš je, otprilike "muziku koju su oni komponovali ne možeš da čuješ u izvornom obliku jer tada nisu postojali zvučni zapisi". Ako si to hteo da kažeš, onda si stvarno Mesija ;) >> Lošu usporedbu praviš. Imaš sjajnih kompozitora danas, samo što se to >> ne pušta na MTV. Znam ja to, nemaš šta da brineš. >> A da su Bach i Mozart živi, verujem da bi danas radili u CUBASE. Ja ne.
knjizevnost.323 gerber,
YR>*> ;) = pakosni smilie..;) YR>*> :( = tuzni YR>*> :> = nekad rezigniran, nekad kiseli osmeh Thanks. Ja sam iz odredjenih izvora, tumacio kao :( mrstenje :> cinican smeh ;) greska u kucanju :) Sad su mi malo jasniji odredjeni komentari <g>.
knjizevnost.324 novim,
" Fun mi je da gledam Jim Jarmuch-a, Jean Jacques Beineix-a, ali mi nije " fun da gledam davljenja Bergmana, Tarkovskog i sl. " Film je umetnost, i od toga se ne može pobeći, ali voleo bih da mi se " kaže koja je to kategorija koja drži na površini film koji ne drži " pažnju (čitaj dosadan film)..? "Umetnički film"..? ;) To shvatam kao " ono kad se za lošu ribu kaže "ima dobar karakter..;)" Zašto nas gnjaviš? Rekao si da ti je to dosadno, ok. Hoćeš da nas ubeđuješ da bi tvoje očigledno nerazumevanje Tarkovskog trebalo da bude nešto što ima iza sebe neke "razloge", vredne i naše pažnje? Razume se da sva umetnost nije zabava. kao što ni čitav život nije zabava. Pusti nas da se "dosađujemo" s Tarkovskim ili Bergmanom, Bahom ili Vagnerom, tebi ostaje "Prohujalo s vihorom" i Đoka računajte-na- -nas. Naravno da Tarkovski nije dosadan, već je tvoj ukus ima ozbiljne nedostatke, a ne vidim zašto bismo raspravljali o nedostacima tvog ukusa. Znaš li mišljenje Džarmuša o Tarkovskom? "Majstor od kojeg sam naučio da baratam ritmom" - tekst iz revije Zeitraum, leto 1993, povodom engleskog izdanja autobiografije Tarkovskog pod naslovom "Sculpting in Time". Nije, žedo, samo manjkavost ukusa ono što ti ne dopušta da shvatiš suptilnije forme filmske naracije, već i praznine u znanju. Kad si pomenuto Džarmuša, u kontekstu rasprave o "dosadi" filmova Tarkovskog, valjalo bi da znaš da "Tajanstveni voz" prvog duguje mnogo od kružne naracije "Solarisu" ovog potonjeg. Džarmuš to izričito veli. Da bar nisi pominjao njega...
knjizevnost.325 supers,
>> ŮŢ> Da, verujem Bori. U citavom njegovom opusu nisam otkrio nista >> >> Tu se slažemo..;) župaj iz konteksta, samo čupaj... >> ŮŢ> Njegovo delo treba posmatrati bez obzira na njegov licni stav o >> politici >> >> A njegov lik..? Pa, mora se priznati, lik baš nije anđeoski privlačan, ali može se istrpeti... >> ŮŢ> Corbi, kao i u Borinim zbirkama pesama (Da posaljem nesto? :)) >> >> Može, u CIVILIZACIJA.8:FILM..;) Evo, sam si to tražio ;> PRECI, Bora Đorđević Stavljali su moje pretke u okove i rešetke navikli su tome slično pa im nije neobično. Slali su na moje pretke granate, bojeve metke ali moji su navikli, poginuli, opet nikli. Ja znam razne zverke retke al nikog ko moje pretke e, moj sine to su preci sve Džekovi Trboseci. Pričao sam svojoj deci kakvi su nam bili preci oni kažu ćuti ćale koji će nam te budale.
knjizevnost.326 fancy,
ŮŢ> Niko, ali _niko_ neće meni da priča gde bi i zašto ja trebalo da se ŮŢ> zezam. To što ja ovde raspravljam znači da imam potpuno pravo na to, a ŮŢ> bogami i to da to i sam želim. Ti me u tome nećeš sprečiti, a ŮŢ> svojstveno ti je da protivnike ubijaš komentarima koji sa temom veze ŮŢ> nemaju. Ako treba da citiram tvoje odgovore na mnove poruke, mogu i to. Baš si se primio, je li..? ;)
knjizevnost.327 fancy,
ŮŢ>" Film je umetnost, i od toga se ne može pobeći, ali voleo bih da mi se ŮŢ>" kaže koja je to kategorija koja drži na površini film koji ne drži ŮŢ>" pažnju (čitaj dosadan film)..? "Umetnički film"..? ;) To shvatam kao ŮŢ> Zašto nas gnjaviš? Koga to "VAS"..? Zanima me nešto, tražim konkretan odgovor, i zato sam i postavio pitanje. Ako mi već ne želiš odgovoriti konkretno, nemoj da me teraš iz diskusije. ŮŢ> ubeđuješ da bi tvoje očigledno nerazumevanje Tarkovskog trebalo da ŮŢ> bude nešto što ima iza sebe neke "razloge", vredne i naše pažnje? "VAŠE"..? Samo želim da razumem, i zato pitam. Znam, ali ZNAM da nisam sam u tom nerazumevanju, i takođe znam da, kad sam pitao razne ljude koji "se razumeju" u predmetnu problematiku, sam uvek dobijao sličan odgovor. To nije u redu, ne volim takvu vrstu elitizma. ŮŢ> Razume se da sva umetnost nije zabava. kao što ni čitav život nije ŮŢ> zabava. Pusti nas da se "dosađujemo" s Tarkovskim ili Bergmanom, Bahom ŮŢ> ili Vagnerom, tebi ostaje "Prohujalo s vihorom" i Đoka računajte-na- ŮŢ> - nas. Hvala na Đoci. Kad sam ja rekao da očekujem od umetnosti da bude zabava..? To što sam rekao da mi je FUN da gledam to što mi je fun da gledam, ne znači da su te stvari "FUN"... ŮŢ> ukusa. Znaš li mišljenje Džarmuša o Tarkovskom? "Majstor od kojeg sam ŮŢ> naučio da baratam ritmom" - tekst iz revije Zeitraum, leto 1993, OK. Pa i sam sam rekao da ljudi iz profesije (konkretno, film) verovatno mogu nešto da nauče, oni posmatraju sve to drugačijim očima, to je nesporno. Mene samo zanima sa stanovišta običnog gledaoca, koji je to momenat koji filmovi kao što su: "Stalker", "Rubljov", "Solaris" poseduju, koji ti vidiš a ja ne, pa je tebi zanimljivo za gledanje, a meni nije. Ili možda to nije za "obične gledaoce"..? ŮŢ> Naravno da Tarkovski nije dosadan, već je tvoj ukus ima ozbiljne ŮŢ> nedostatke, a ne vidim zašto bismo raspravljali o nedostacima tvog ŮŢ> Nije, žedo, samo manjkavost ukusa ono što ti ne dopušta da shvatiš ŮŢ> suptilnije forme filmske naracije, već i praznine u znanju. Hvala na dijagnozi. Lakše mi je kad znam da nešto NE MOGU, nego da se uzaludno trudim. ŮŢ> valjalo bi da znaš da "Tajanstveni voz" prvog duguje mnogo od kružne ŮŢ> naracije "Solarisu" ovog potonjeg. Džarmuš to izričito veli. OK, sad znam, ali to ne čini Solaris gledljivijim.
knjizevnost.328 novim,
" Pričaj. :) Jedino da počnem svoje "memoare", :)) ima tu mnogo zgoda/nezgoda. Evo tek dva tri detalja, da bi se predstavila atmosfera s početka osamdesetih. Te godine je obeležila afera Đogo. Gojko Đogo je u bgd-skoj Prosveti objavio zbirku pesama "Vunena vremena", u kojoj su udbaški komesari našli izvesne aluzije na Broza, sveže upokojenog. Pa je bila gužva, zbirka je odmah povučena iz prodaje (čak je policija u roku od dan-dva obišla sve Đogove poznanike kojima je poklonio po primerak, i to im oduzimala "na priznanicu"), a ubrzo je pokrenut i sudski postupak protiv autora. Braniti tad Đoga značilo je braniti pravo na slobodnu reč (tj. na javnost), i većina književne javnosti je i stala u njegovu odbranu (iako ne svi: Miodrag Bulatović, recimo, napao je Đoga u NIN-u). Krenule su protestne večeri, koje su bile neugodne za režim, a onda i polemike sa onima koji su bili na suprotnoj strani, braneći režim. žitava ta bura tekla je preko Književnih novina i Književne reči. Književne novine su potom imale dodatan, "svoj" slučaj kad su objavile pesme Ljubomira Simovića (koje je režim ocenio kao "četničke"), što je na kraju imalo za posledicu da je redakcija Književnih novina bila smenjena. Slučaj Đogo je imao, za Književnu reč, vrhunac kad je objavljen napad na Đoga iz pera izvesnog Perovića, tada važnog režimskog sudije (iz Vrhovnog suda, ako se dobro sećam). On je, naravno, smatrao da se Đogo mora suditi. Reč je objavila taj Perovićev tekst, da bi imala alibi da potom objavi niz drugih tekstova-odgovora u odbranu Đoga. Najžešći i glavni odgovor napisao je Mića Danojlić. To nije bila samo visprena i rečita odbrana pesništva, prava na slobodu govora, već i vrlo jak napad na režim, tj. na Broza. Tu se digla velika galama, a pritisci na redakciju su bili prilični. Ko je bio član redakcije, a nije bio pre toga odslužio vojsku, mogao je lako da dobije poziv; tako sam i ja bio ekspresno upućen u Vipavu da tamo "oladim" na godinu dana. ;) Nisam bio jedini. Osim takve, banalne posledice, kazna je, ako se baš zameriš gadnije, mogla biti i to da ćeš se teško zaposliti, a to je već ozbiljnije u ono vreme. Kako su izgledali ti pritisci? Uglavnom su imali ovakvu tehnologiju: neki režimski novinar objavi neku belešku u nekim novinama da je to i to "sumnjivo". Onda neki partijski komesar, neki "izvršni sekretar" CeKe za kulturu ili slično, zove telefonom glavnog urednika na "informativni razgovor". Tamo mu pere mozak, preti da će pokrenuti "strukture" za smenjivanje, i sl. U isto vreme kreću paralelne akcije: saziva se neki "savet" lista ili slično nadzorno telo, koje pere mozak redakciji, preti smenjivanjem i sl. Tako su sa nama, kao redakcijom, postupali otprilike svakih par meseci. Kad do toga dođe, onda se mi malo "smirimo", pa smislimo novu psinu, i tako redom. Početak osamdesetih je inače bio u znaku disidenstva. Nakon Brozove smrti razni delovi intelektualne javnosti su očekivali izvesne promene, neku liberalizaciju režima, pa je bilo puno "slučajeva": Đogo, Šešelj, Simović, hapšenje i potom suđenje beogradskim disidentima koji su se nedeljno skupljali na neku vrstu slobodne diskusije (emulirali predratni tajni partijski rad), zabrane knjiga, pozorišnih predstava, slučaj Golubnjače, suđenje dvojici glumaca u Dubrovniku, pojava zagrebačke "Bele knjige" sa spiskom od stotinak beogradskih intelektualaca za odstrel, beogradski aforističari i satiričari, slovenački disidenti, odjeci poljske "Solidarnosti", pokušaji na raznim stranama tzv. alternativnih časopisa, itd. Režim je imao dosta muke da sve to kontroliše, i već se videlo pucanje države-partije, utoliko što je gušenje tih "jeresi" bilo prepušteno sve više lokalnim centrima. Takođe, režim je sebe legitimisao kao nastavak titoizma, pa je morao da, iznutra, zatuče "pojave", ali da, spolja, očuva privid "humanog" socijalizma, što je značilo da ipak donekle vodi računa da ne pretera sa aferama. Mi smo to, dabome, koristili. Šema je bila ova: pustiš neku po režim otrovniju stvar, on te napadne, ti se smiriš neko vreme, i čekaš novu priliku. Za to vreme, dok se bave tobom, neko drugi koristi da diže frku, i tako redom. Sve to skupa stvaralo je utisak bunta, i ma kako danas ocenjivali efekte te disidentske galame na raznim tačkama tadašnje Seferejote (lično mislim da su skromni, moglo je više), ipak je bilo neke živosti, živosti u inače sivoj i pustoj atmosferi koja je tipična za sve autoritarne režime, pa i ovaj današnji. Odužih. ;)
knjizevnost.329 novim,
" Koga to "VAS"..? Ja plus još dvojica iz moje partijske ćelije (organizovani smo po trojkama, Linux, sad Warp, malo Safepack, i tako to, delujemo tajno i subverzivno). ;> A sad ozbiljnije. Najpre, "mi" je reč za učesnike u javnoj diskusiji, kao što je ova ovde. (Kad budem u privatnom mail-u rekao "mi" za sebe, onda sam ili krunisan za cara, što je najmanje verovatno, ili sam zatrudneo, što mi se neće desiti, naročito posle božićne poslanice Sinoda, ili sam odlepio načisto, čemu se svako jutro nadam...) " odgovor. To nije u redu, ne volim takvu vrstu elitizma. " OK. Pa i sam sam rekao da ljudi iz profesije (konkretno, film) " verovatno mogu nešto da nauče, oni posmatraju sve to drugačijim očima, " to je nesporno. Mene samo zanima sa stanovišta običnog gledaoca, koji " je to momenat koji filmovi kao što su: "Stalker", "Rubljov", "Solaris" " poseduju, koji ti vidiš a ja ne, pa je tebi zanimljivo za gledanje, a " meni nije. " Ili možda to nije za "obične gledaoce"..? Neku vrstu "elitizma" moramo prihvatiti, kao uslov da nešto razumemo ili volimo. Pošto te ja volim, ja sam prihvatio da trpim tvoj "elitistički" žargon, recimo. To još više važi za umetnost. Mislim da je greška u tvojoj poruci što se pozivaš na merilo "običnog", a to merilo ne vredi za stvari koji nisu "obične". Toga si verovatno i sam svestan, čim to ograđuješ navodnicima. Nema običnih gledalaca/čitalaca/slušalaca, ima običnih (prosečnih) konzumenata. Ovo potonje je iz ravni trgovine, a ravan umetnosti je drukčija. Kod filma se te dve ravni često mešaju, ali iz toga ne treba izvući zaključak ili očekivanje da svi filmovi i treba da su takvi. Ima filmova koji nisu pravljeni po shemi ubistvo-seks-ubistvo-hepiend. Filmovi Tarkovskog su sigurno izvan "običnog", u onom smislu u kojem je "obično" postalo ubistvo, a "neobično" pitanje patnje. Njihove teme su egzistencijalne (sloboda, patnja, obeskorenjenost, itd), a oblici su drukčiji - ritam je drukčiji, pre svega, tj. baratanjem vremenom i naracijom. Priča je tamo, u tim filmovima, manje naglašena, i različito teče nego u tržišnim filmovima, zasnovanim na tzv. akciji. Nisu ti filmovi dosadni, nego iziskuju malo više napora, a pre svega strpljenja. Tamo se ne čeka da se na kraju kadra nešto desi; tamo se dešava unutar kadra, često na početku. Montaža (rezovi) jeste pre svega "unutrašnja", pa se - kao kod Antonionija, recimo - i izbegavaju nagli rezovi; kadrovi teku polako, jer se priči o smislu patnje ne žuri da, recimo, patnju "reši" tako što će je se rešiti, već tako što će je potanko ispitati. Etc. Postoje i filmovi koji pokušavaju da kombinuju dve stvari, umetnost ili tzv. filozofske teme postojanja sa zahtevima trgovine - da kombiniju, ukratko, metafiziku i krimić. Prvi veliki obrazac za to dao je jedan LRP - Dostojevski, u Zločinu i kazni. Ali ta kombinacija nije nužna. Nekima nije važna masovna konzumacija njihove umetnosti. Ima, razume se, i takvih "umetnika" kojima "nisu važne pare", tj. koji su slabi umetnici, pa svoj neuspeh pravdaju sličnim izgovorima. Ali, Tarkovski sigurno nije među takvima, i o tome postoji sud one javnosti koja je kvalifikovana da takav sud daje (od filmadžija i kritike, do estetičara i publike koja je zainteresovana za takvu vrstu umetnosti). Tebi je, kao način diskvalifikacije, čest izraz "patetično", a meni, opet, to tvoje merilo nije sasvim jasno. Postoji patos, postoje pasije, postoje strasti, ima patnji, itd. Uzeti samo ironičku stranu takođe je jednostrano, kao što je jednostrano uzeti samo i stranu patosa. Jasno je: sa svime se možemo zezati, ali je pitanje ukusa i ličnog stava da li se sa svime i treba zezati. Primer su vicevi o Jevrejima. Što ne bismo pričali i viceve o njima (misli se na viceve o Jevrejima u logoru)? Možemo. Ali je to znak, za mene, lošeg ukusa. Možemo, analogno tome, ironisati i na račun vrhunskih vrednosti ove ili one civilizacije (Dostojevski, Bah, Njegoš, Kiš, Tarkovski, itd.), i slaviti subkulturu, efemerije marketa, i slično, ali ako to činimo, i činimo s patosom ironije (postoji i to, itekako), onda je znak takođe lošeg ukusa. Itd. - Ide mi na nerve da ti ovo kao objašnjavam, jer znam da to sve i sam znaš, ali se praviš lud, glumiš "običnog gledaoca", i zato i mislim da nas naprosto - daviš, zamajavaš, puniš nam padove, teraš da i sami punimo tuđe padove, ukratko - da konverziramo bez mnogo invencije, i uglavnom ponavljamo opšta mesta. Kao da si trenutno u fazonu da je "elitno" pljuvati "elitu", ali, razume se, tvoj fazon ne mora biti i moj, i to je sva priča. Dakle, ne preteruj, kako je glasila moja prva reakcija na tvoje zgražanje nad "dosadom" zvanom Tarkovski. :)
knjizevnost.330 dr.grba,
>> Nije prava konferencija za ovu stvar, ali zbilja ne znam cime bi mogao da Ljudi, pogledajte malo šta radite od ove lepe teme. ča u forum, pa tamo pričajte o politici. ))): ==================== -----> "STYDEHT HIJE ZAPALIJo"
knjizevnost.331 fancy,
ŮŢ> župaj iz konteksta, samo čupaj... Dobro de, malo šale... Bio je tu i smajli.
knjizevnost.332 fancy,
ŮŢ> Ima filmova koji nisu pravljeni po shemi ubistvo-seks-ubistvo-hepiend. ŮŢ> Filmovi Tarkovskog su sigurno izvan "običnog", u onom smislu u kojem ŮŢ> je " obično" postalo ubistvo, a "neobično" pitanje patnje. Celu sam poruku razumeo vrlo dobro, i samo se pitam zašto takovo što nisi poslao ranije, umesto da potežeš oružje. E, samo sam jednu stvar hteo da prokomentarišem, a to je... Slučaj R.W. Fasbinder... Nekako nalazim da je izbor tematike, obrada i tretman iste a bogami i feeling sličan predmetnom, Tarkovskom. Uz jednu napomenu - puno je "gledljiviji" od njega. (A čini mi se da baš R.W.F. ne spada u koncept "ubistvo-sex-ubistvo-hepiend" ili, šta ti ja znam u neku laku tržišnu robu..?) U celoj diskusiji patetiku (začudo?) nisam pominjao, što je i znak da sam je shvatio prilično ozbiljno (dakako, koliko sam JA u stanju ;).
knjizevnost.333 veca,
>> Svi mi cesto mislimo isto, a iskazemo se na razlicite nacine. Neki >> to cine uvijeno, premazano nekim laznim moralom, a Bora se trudi da A zašto misliš da je to što neko ume lepo da se izražava lažni moral? >> probati sto prizemniji pristup. Ispada da je zlo sto covek "pravi >> budalu od sebe". To je samo jedna od izrazajnih mogucnosti. Mnogi i >> ne pokusavaju da Ako njemu nije, zašto bi nama bilo :) Ima dobrih pesama (političke) ali i do zla boga prizemnih. Mada, sa ovim sadašnjim angažmanom naneo je sebi ogromnu štetu. Šteta!
knjizevnost.334 fifana,
> Tja, ima i toga, mnoge knjige je ucenicima bilo i zabranjeno da citaju, A sta to npr? Lj.
knjizevnost.335 fifana,
> Jebes "umetnicki dojam" ako ne drzi paznju. Moz' biti da je problem u paznji? Lj.
knjizevnost.336 fifana,
> filmadziju. Orson Wells + Graham Green = Treci Covek. Gledao > skoro ? Meni nikad nije dosadan. :) Savrsen. Lj.
knjizevnost.337 fifana,
> Sto se samog Orvela tice, treba citati i druge njegove knjige, a ne Moram reci, najvise volim Zivotinjsku farmu. Tako je, ocajno, prepoznatljiva. Lj.
knjizevnost.338 dejanr,
>> > Tja, ima i toga, mnoge knjige je ucenicima bilo i zabranjeno da citaju, >> >> A sta to npr? Pa, pre rata se nisu smele čitati čak ni tako "benigne" stvari kao što je Nušićeva "Autobiografija" jer "tera šegu sa profesorima". O nekim ljubavnim romanima da i ne pričamo. U moje vreme gomilu knjiga u bibliotekama nisu hteli da daju učenicima. Recimo, ja negde kupio jednu od knjiga Souvestre/Alian o Fantomasu, i posle hteo da pročitam ostale, ali su u dve biblioteke odbili da mi to daju jer, navodno, to je na spisku knjiga koje "nisu za učenike, zbog jezika kojim se govori" (????). Ne baš sasvim isto, ali na sličnu temu - pretprošle godine su u izvesnoj beogradskoj srednjoj školi učenici kažnjeni nekim visokim ukorom (samo što nisu izbačeni) zato što su uhvaćeni da gledaju porno filmove. Pisale novine o tome. Uopšte, u ovoj zemlji je oduvek postojala težnja da se glavnina vaspitnog rada svede na to da se nešto *zabranjuje*. Sa posledicom da to onda zvuči i zanimljivije nego što bi inače bilo.
knjizevnost.339 dejanr,
>> > Sto se samog Orvela tice, treba citati i druge njegove knjige, a ne >> >> Moram reci, najvise volim Zivotinjsku farmu. Tako je, ocajno, >> prepoznatljiva. Mislim da se u "čivotinjskoj farmi" sreću iste ideje kao u 1984, samo što su u romanu 1984 znatno razrađenije.
knjizevnost.340 fifana,
> Slucaj R.W. Fasbinder... Nekako nalazim da je izbor tematike, obrada > i tretman iste a bogami i feeling slican predmetnom, Tarkovskom. Uz Feeling jeste. Medjutim, sve ostalo je prilicno razlicito, ali to nimalo ne ide na stetu doticnog RWF. Lj. PS. Kako ne pratis conf.film, samo da ti skrenem paznju na gomilu Hercoga i Fasbindera u Nemackom kulturnom centru narednih nedelja.
knjizevnost.341 mikis,
+> Sećam se kad su izmišljeni "digitroni", silni +> neki "pedagozi" dokazaše da to ne sme da priviri u školu, jer deca +> neće umeti da razmišljaju... ha, ha :) Samo se ti smej... Zato 80% dece (do 15-16 godina) ne zna ni tablicu množenja. Znam po svojoj sestri (prva godina gimnazije) - čim treba da sabere ili oduzme dva broja, odmah skače po digitron :(( p.s. Pretpostavljam da će se za koju godinu pojaviti problem dece koja ne znaju da pišu, već i svaku sitnicu kucaju na kompjuteru ;))
knjizevnost.342 mikis,
+> Iz predgovora romana "1984": "Za nas u Jugoslaviji možda ova upozorenja +> nisu toliko potrebna, jer smo se u svojoj nedavnoj prošlosti obračunali +> sa snagama koje su pretile da nas odvedu nazad u etatizam..." Verovatno Hehehe, a tek predgovor za "čivotinjsku farmu"... Otprilike, "knjiga je kritika na račun britanskog postkolonijalističkog društva..." :)) (knjiga mi nije pri ruci, ne mogu da navedem tačan citat :( p.s. Jeste li čitali Bardžisovu "1985"? :)
knjizevnost.343 veca,
>> ;) = pakosni smilie..;) Ovaj smajli se više koristi kao šeretski u zezanju, sa namigivanjem, nego što ima ulogu pakosti, barem ovde se tako odomaćilo (ili ja to tako shvatam :) )
knjizevnost.344 spantic,
> posle hteo da pročitam ostale, ali su u dve biblioteke odbili da mi to > daju jer, navodno, to je na spisku knjiga koje "nisu za učenike, zbog > jezika kojim se govori" (????). Gde to zaboga? Pa ja sam ih uzimao iz biblioteke moje osnovne škole. Baš Fantomasa.
knjizevnost.345 dejanr,
>> > Sećam se kad su izmišljeni "digitroni", silni >> > neki "pedagozi" dokazaše da to ne sme da priviri u školu, jer deca >> > neće umeti da razmišljaju... ha, ha :) >> >> Samo se ti smej... Zato 80% dece (do 15-16 godina) ne zna ni tablicu >> množenja. Znam po svojoj sestri (prva godina gimnazije) - čim treba da >> sabere ili oduzme dva broja, odmah skače po digitron :(( A ko ne skače po kalkulator ako su iole veći brojevi u pitanju? ;) Ajde da ih sabereš ili oduzmeš, pa i nekako, ali kada treba deliti... ;) Verovatno bismo, ipak, svi znali da podelimo dva broja. Međutim, baš se pitam ko bi recimo umeo da izvadi kvadratni ili kubni koren "na ruke".
knjizevnost.346 dejanr,
>> > posle hteo da pročitam ostale, ali su u dve biblioteke odbili da mi to >> > daju jer, navodno, to je na spisku knjiga koje "nisu za učenike, zbog >> > jezika kojim se govori" (????). >> >> Gde to zaboga? Pa ja sam ih uzimao iz biblioteke moje osnovne škole. >> Baš Fantomasa. Ako se dobro sećam, u Biblioteci grada Beograda i u "Veselin Masleša" na Crvenom Krstu. Ne zaboravi da si mlađi od mene 4-5 godina, za promene u društvu to i nije tako mala razlika ;)
knjizevnost.347 inesic,
> Verovatno bismo, ipak, svi znali da podelimo dva broja. > Međutim, baš se pitam ko bi recimo umeo da izvadi kvadratni ili > kubni koren "na ruke". Za kvadratni bih se još i snašao. Za kubni bih potegao log tablice, ako bi računar bio zabranjen. BTW, da li znate da u nekim tehničkim školama (ima jedna niže srednje drvne, i jedna na Zvezdari gde se uči za bravara) učenici ne znaju šta su to logaritamske tablice?
knjizevnost.348 supers,
>> A zasto mislis da je to sto neko ume lepo da se izrazava lazni >> moral? Ne, nisam to rekao. Lazni moral je prisutan, ali ne svuda i ne kod svih. Umem da cenim prefinjeni izraz sve dok ne dodje do grubog izbegavanja nekog tabu momenta kojeg tok price namece. >> Ako njemu nije, zasto bi nama bilo :) >> >> Ima dobrih pesama (politicke) ali i do zla boga prizemnih. Sve je to relativno. Oduvek su nedodirljive teme bile politicke i erotske. Na Sezamu postoji neka opsta saglasnost prema kojoj politika uopste nije nedodirljiva tema, dok za ovo drugo nisam siguran... To dovodi do situacije da je nesto dobro jer napada tacno ono sto bismo mi zeleli da bude napadnuto, a da nesto drugo ne valja jer napada stvari u koje ne sme da se dira!
knjizevnost.349 fancy,
ŮŢ>> Jebes "umetnicki dojam" ako ne drzi paznju. ŮŢ> Moz' biti da je problem u paznji? Može biti. Nije da ja bežim od toga da nisam u stanju da shvatim to što vidim, ali bar pokušavam da razumem ako neko napiše nešto o tome. Zato sam i insistirao na priči oko Tarkovskog.
knjizevnost.350 fancy,
ŮŢ> Mada, sa ovim sadašnjim angažmanom naneo je sebi ogromnu štetu. Definitivno. Upao je u ono na čijoj ivice je relativno uspešno žonglirao dugi niz godina - u primitivizam de luxe.
knjizevnost.351 fancy,
ŮŢ> Mislim da se u "čivotinjskoj farmi" sreću iste ideje kao u 1984, samo ŮŢ> što su u romanu 1984 znatno razrađenije. Recimo da je "čivotinjska farma" geneza društva koje u svom punom svetlu imamo priliku da gledamo u 1984. So, na neki način 1984. doživljavam kao nastavak Animal Farm.
knjizevnost.352 kum.djole,
+>> ŮŢ> Njegove pesme nikada nisu zracile mrznjom. +>> E moj druže Zagrabački..? Ajde, primarijus ;)) To pre svega, dozvoli, uopšte nije pesma nego sviranje k... I to u polupijanom stanju, dozvoli, iz čistog revanšizma.
knjizevnost.353 kum.djole,
+>> Ne zaboravi da si mlađi od mene 4-5 godina, za promene u društvu to i +>> nije tako mala razlika ;) Eh, ja sam mlađi kusur godina pa meni štošta nisu davali da čitam iz 'druge prostorije'. Nisam nepismen, samo tako izgledam ;)
knjizevnost.354 milan,
>> Jebes "umetnicki dojam" ako ne drzi paznju. > > Moz' biti da je problem u paznji? To je manji problem jer je individualan. Ama ima mnogo "umetničkih dojmova" koje učeni kritičari isključivo nasiljem nad publikom održavaju u životu. To je ozbiljniji problem. Pl poz M
knjizevnost.355 stefan,
>To pre svega, dozvoli, uopšte nije pesma nego sviranje k... >I to u polupijanom stanju, dozvoli, iz čistog revanšizma. To i jeste njegov problem u zadnjih nekoliko godina, što je u polupijanom stanju. žovek je toliko puta nalupetao gluposti, rasprodavao svoj ugled (Baja-Mali Knindža) i menjao svoje stavove da je to strašno. Da ne spominjemo to koliko je "poslednjih" albuma snimio ;)
knjizevnost.356 novim,
"> Moz' biti da je problem u paznji? " " To je manji problem jer je individualan. Ama ima mnogo " "umetničkih dojmova" koje učeni kritičari isključivo nasiljem nad ------------------- " publikom održavaju u životu. To je ozbiljniji problem. "Isključivo nasiljem"? Kako da ne; biju po ušima... Napisah da Fancy preteruje, ali za tvoju tvrdnju teško mogu da nađem izraz. Srbotupljenje, možda...
knjizevnost.357 fancy,
ŮŢ> Ama ima mnogo "umetničkih dojmova" koje učeni kritičari ŮŢ> isključivo nasiljem nad publikom održavaju u životu. ŮŢ> To je ozbiljniji problem. Usuđujem se potpuno složiti sa napisanim.
knjizevnost.358 wizard,
> So, na neki način 1984. doživljavam kao nastavak Animal Farm. žovek jednostavno u "čivotinjskoj farmi" nije dozvolio da ga suviše "ponese emocija". ;) 1984. je nešto kao "čivotinjska farma - izgubljeni svetovi". ;)
knjizevnost.359 vitez.koja,
#=> nekim tehničkim školama (ima jedna niže srednje drvne, i jedna na #=> Zvezdari gde se uči za bravara) učenici ne znaju šta su to #=> logaritamske tablice? Što ste vi neki čudni ljudi... Uvek ide neka opšta kuknjava kako kod nas ide sporo kompjuterizacija školstva i tako sve to. A onda odjednom povika na neka iskonska učila, logaritamske tablice i šibere :). Vrlo je jednostavna situacija, učenici su shvatili da je mnogo lakše koristiti 'digitron' nego ne koristiti 'digitron' (ajde :) i naravno da ga koriste. Ako bi im neko pokazao prednosti računara ne verujem da se ne bi prihvatili... Po meni, kada se jednom nauči množenje, deljenje, etc. (a to učenici srednjih škola _moraju_ znati) treba dozvoliti upotrebu svih sredstava. Nije štos znati podeliti, nego znati upotrebiti rezultat... sk
knjizevnost.360 dejanr,
>> > To je manji problem jer je individualan. Ama ima mnogo >> > "umetničkih dojmova" koje učeni kritičari isključivo nasiljem nad >> ------------------- >> > publikom održavaju u životu. To je ozbiljniji problem. >> >> "Isključivo nasiljem"? Kako da ne; biju po ušima... Ne baš, ali recimo stavljaju u školsku lektiru...
knjizevnost.361 inesic,
> Po meni, kada se jednom nauči množenje, deljenje, etc. (a to > učenici srednjih škola _moraju_ znati) treba dozvoliti upotrebu > svih sredstava. Nije štos znati podeliti, nego znati upotrebiti > rezultat... Ma to je OK. Samo kako misliš da će neko, ko ne zna da stepenuje koristeći log tablice, umeti da upotrebi rezultat? U stvari, nije važno, ovo i onako nije tema za to.
knjizevnost.362 dr.grba,
>> Napisah da Fancy preteruje, ali za tvoju tvrdnju teško mogu da nađem >> izraz. Srbotupljenje, možda... Alo! Novice! Milane! Da li da se pripremimo na novi kontigent čaršava? ==================== -----> Please, no...
knjizevnost.363 supers,
>> To i jeste njegov problem u zadnjih nekoliko godina, sto je u >> polupijanom stanju. Covek je toliko puta nalupetao gluposti, >> rasprodavao svoj ugled S obzirom na to u kakvom je stanju, mora mu se priznati da ima ogroman elan za sve ovo sto radi. Vazno je nikad ga ne shvatiti ozbiljno, pa njegove gluposti mogu postati praznik svih cula!
knjizevnost.364 supers,
>> Upao je u ono na cijoj ivice je relativno uspesno zonglirao dugi >> niz godina - u primitivizam de luxe. Ako je Tamna je noc primitivizam, onda sam ja zbilja gladan takvog primitivizma. Jasno je da Bora jos nije rekao poslednju rec i da cemo se od njega jos dosta toga naslusati.
knjizevnost.365 supers,
Bora Đorđević TRAMVAJ Gledam raju u tramvaju, božije duše državu ruše. Svi za demokratiju ruše birokratiju, svi za opoziciju i mrze policiju. Svi bi odmah pucali u juriše jurcali. Država nas krade, svi na barikade. Imaju rešenje, imaju poštenje, oni su taki oni su jaki... A kada tramvaj stigne do kraja oni izađu iz tramvaja.
knjizevnost.366 novim,
">> "Isključivo nasiljem"? Kako da ne; biju po ušima... " " Ne baš, ali recimo stavljaju u školsku lektiru... "Isključvo nasiljem" je tako jak izraz da govori samo o onome ko ga je upotrebio. Reč je inače išla o filmovima Tarkovskog, kao onome što predstavlja vrhunsku umetničku vrednost. Nikakvi "učeni kritičari" tu nikakvu "publiku" ne teraju "isključivo nasiljem" da išta gleda, ceni, ili voli. Reći takvu besmislicu može samo namerni ignorant. Od toga je sasvim različito tvoje pitanje pedagogije, nastave, vaspitanja, obrazovanja, škole, školske lektire - čitave te oblasti koja stoji pod sasvim drukčijim merilima. Međutim, ni tu ne može da se kaže "isljučivo nasiljem", a da se opasno ne promaši u izrazu. Zašto? Zato što "isključivo nasiljem" označava nešto prilično gadno, a valjalo bi razlikovati značenja reči. Nasilje je uvek vezano za fizičku radnju, to je aktivna primena sile, upražnjavanje fizičke prisile. Nasilje, pak, nije isto što i prisila, a još je dalje od sile uopšte, od čega treba razlikovati i snagu, moć, vlast, što su sve različiti fenomeni, čiji smisao zavisi i od konteksta, ali ne u toj meri da se ne oni ne mogu bliže odrediti. Kad neko ko - sinoć na TV, reče kako "vodi jednu političku stranku" - sebi dozvoli olaku upotrebu ovakvih, ne baš beznačajnih izraza, pa još u kontekstu rasprave o umetnosti, gde izrazu "nasilje" teško da je uopšte mesto, a naročito ne izrazu "isključivo nasiljem", onda taj itekako zaslužuje da mu se odgovori.
knjizevnost.367 novim,
" Alo! Novice! Kad ovde (ili drugde, uostalom), budem napisao besmislicu tipa "matematika je nešto što se ljudima isključivo nasiljem uteruje u glavu", onda mi se, i s pravom, može reći da tupim, govorim gluposti, etc. Razume se da analognu koještariju ne trpim ni u odnosu na oblasti kojima se bavim, koje su, najzad, toliko različite od matematičkih i tehničkih disciplina da civilizovanim ljudima ne pada na pamet da tako olako izriču suverene i definitivne sudove, ne barem na mestima koje nisu kafana, i ne pred onima koji se u te druge oblasti razumeju. Neka gdin Božić svoje estetičke uzlete zadrži za sebe i svoje društvo iz ćoška.
knjizevnost.368 spantic,
> Ne zaboravi da si mlađi od mene 4-5 godina, za promene u društvu to i nije > tako mala razlika ;) Može biti, mada mi to više liči na privatni trip bibliotekara. Toga, uostalom i danas ima.
knjizevnost.369 spantic,
> Po meni, kada se jednom nauči množenje, deljenje, etc. (a to > učenici srednjih škola _moraju_ znati) treba dozvoliti upotrebu svih > sredstava. Nije štos znati podeliti, nego znati upotrebiti > rezultat... Vidiš, problem nastaje kada dotični *ne znaju* da vrše te proste matematičke operacije.
knjizevnost.370 fancy,
ŮŢ> Bora Đorđević Hm... ne znam da li ti je neko rekao, ali naziv ove teme je _književnost_. So... Nastavak u CIVILIZACIJA.8:FILM...
knjizevnost.371 fancy,
ŮŢ> Nasilje je uvek vezano za fizičku radnju, ŮŢ> to je aktivna primena sile, upražnjavanje fizičke... Usuđujem se da proturečim ovom stavu. Nasilje _nije_ uvek vezano za fizičku radnju.
knjizevnost.372 paki,
­> filmadžiju. Orson Wells + Graham Green = Treći žovek. Gledao ­> skoro ? Meni nikad nije dosadan. :) Pošto je ovo tema književnost, da vam preporučim knjigu - ima nešto u sebi što me nateralo da je slistim u jednom dahu (mada, kako sam Grin kaže, "Treći čovek" nije uopšte bio napisan da se čita već samo da se gleda). Film, nažalost, nisam gledao.
knjizevnost.373 fric,
> OK, možda mi TI objasniš fazon kod pomenuta 2 filma. > Vreme prolazi, prolazi i prolazi, a ništa se ne dešava... > i ništa, i ništa... osim što na kraju stigne boja > Rubljovu. > p.s. Aliens mi i nisu omiljen film. DIVA jeste, i Baghdad > Cafe Bejahu Rubljov i Solaris. Rubljova nisam gledao, prosto nisam bio u pravom raspoloženju kad se davao na TV. A Solaris... ne mogu objasniti, reč je o atmosferi i utisku koji ostaje. Treba se udubiti i prepustiti filmu. Bez toga nema doživljaja. BTW, ja sam ga (jedino) gledao na TV i svejedno mi se svideo, kako li je tek samo na širokom platnu ! Mislim da prosto imamo različite afinitete. Možda bih i ja tako pričao kad bih silom, ili sa negativnim predubeđenjem gledao Rubljova. Neki turbo-folk klinac će danas-sutra za Divu i Baghdad Cafe reći što i ti za Tarkovskog ... umesto da prosto kaže da ne gotivi takve filmove. poruka 6.311: > Tjah, ima zanimljivih, ali, iskreno govoreći, nisam sreo > osobu koja bi, recimo, na špicu filma koji upravo kreće na > nekom od TV kanala rekla "hvala bogu, stari film"..;) Sasvim normalno. Kome je do samo do zabave (relaksacije), lako će je naći u svežim 'komercijalnim' filmovima. U starim filmovima nema efekata, spektakla i akcije (a ako ima sada deluje naivno), udar na mozak se češće postiže drugim sredstvima, koja od gledaoca zahtevaju _mnogo_ više angažovanja (emotivnog i/ili intelektualnog). Siromašni duhom, zajedno sa čeljnima brze i jeftine relaksacije, normalno, beže od takvih filmova.
knjizevnost.374 fric,
># => nekim tehničkim školama (ima jedna niže srednje drvne, ># i jedna na => Zvezdari gde se uči za bravara) učenici ># ne znaju šta su to => logaritamske tablice? > > Što ste vi neki čudni ljudi... Uvek ide neka opšta > kuknjava kako kod nas ide sporo kompjuterizacija školstva > i tako sve to. A onda odjednom povika na neka iskonska > učila, logaritamske tablice i šibere Po meni je znanje upotrebe tablica ili šibera stvar opšte kulture, kao na primer tablica množenja. (nisam nikad koristio šiber, ali mi je jasan princip)
knjizevnost.375 novim,
" Nasilje _nije_ uvek vezano za fizičku radnju. U standardnom značenju to jeste značenje nasilja. Ostalo, gde nema primene fizičke sile, uglavnom je prisila ili prinuda. To se može videti i iz naših rečnika, gde su primeri kojima se izraz objašnjava vezani za ovu upotrebu sile u doslovnom (fizičkom) vidu. Nisam pristalica proširivanja ovog standardnog značenja, a time i njegovog relativisanja (čemu inače možemo pribeći u slučajevima mnogih drugih reči). Zašto? Zbog iskustva ovih godina. Inače možemo doći do toga da i zakonsku prisilu (legitimnu, recimo) pomešamo sa nasiljem, i onda zaboravimo šta je nasilje oko nas. (Inače, tamo gde je upotreba tog izraza bila sporna, primeren izraz bio bi: "autoritet".) Mislim da je to bilo vidljivo iz mog pominjanja razlika između nasilja, sile, prisile, moći, snage, vlasti, itd. (Koga zanima više, ima sjajna rasprava Hane Arent o svemu tome, koja se i zove "O nasilju" - "On Violence").
knjizevnost.376 supers,
>> _knjizevnost_. So... >> Nastavak u CIVILIZACIJA.8:FILM... Slusaj, nemoj da me ljutis... Kad se naljutim, ima da punim cyber.cylture, MUZIKA:rock, PC.USER...
knjizevnost.377 fancy,
ŮŢ> U starim filmovima nema efekata, spektakla i akcije (a ako ima sada ŮŢ> deluje naivno), udar na mozak se češće postiže drugim sredstvima, koja ŮŢ> od gledaoca zahtevaju _mnogo_ više angažovanja (emotivnog i/ili ŮŢ> Siromašni duhom, zajedno sa čeljnima brze i ŮŢ> jeftine relaksacije, normalno, beže od takvih filmova. Ni manje ni više..? Well, sad bar znam šta mi je..;)
knjizevnost.378 fric,
> ŮŢ> Siromašni duhom, zajedno sa čeljnima brze i > ŮŢ> jeftine relaksacije, normalno, beže od takvih filmova. > > Ni manje ni više..? > Well, sad bar znam šta mi je..;) Don't take me wrong ... :) Ovo je bilo mozganje na temu zašto c/b filmovi nisu popularni, sa generalizovanim zaključkom. Tobom sam se pozabavio u prvom delu poruke, kad rekoh (otprilike) da mislim da jednostavno ne gotiviš stil Tarkovskog (izvadiše te Diva i Baghdad Cafe :)). ... ali sam ipak znao da ćeš citirati drugi deo poruke ;)
knjizevnost.379 ndragan,
/ Javi sta te interesuje, mozda se i nadje :) Pročitao četiri poglavlja, došla struja, ode koncentracija. Koliko da znaš, radim u Mađarskoj - veći mi je problem da se snabdem štivom na bilo kom drugom jeziku :)
knjizevnost.380 ndragan,
/ Gromada..? ma nemoj... Upravo se u navedenoj pesmi o gromadama i radi :)
knjizevnost.381 ndragan,
/ i ona ne postane stari drug :)) Sve ovo se gubi ako se / cita preko kompjutera. Normalno, samo za nas koji smo se / navikli na knjige. Onu atmosferu koju donosi knjiga svojim koricama, bojom, mirisom, fontovima i ostalim, to (u nekom drugom smislu) na računaru donosi program koji se koristi za čitanje. Po tome je knjiga mnogo više industrijski proizvod, jer - uzmi bilo koji primerak iz tiraža, i istovetan je bilo kom primerku. Pogledaj isti tekst na dva računara, i imaš dobre šanse da izgleda drugačije, počev od različitih ekrana, video kartica, podešavanja boja, fontova; u GUI, to ide i do izbora fonta, veličine prozora - svakom svoja knjiga, samo sadržaj je isti. S druge strane, nepromenljivost knjige može da znači nekakav psihički oslonac: izgled joj se neće promeniti, bez obzira na to koje sve nove verzije koječega instaliramo.
knjizevnost.382 ndragan,
/ Ogromne zarade, velike honorare, gomilu efekata i potrebu da / se sto pre i u sto vecem obimu izstancuju novi filmov. Naravno, To je nešto što se ladno može primeniti i na tridesete godine, ili bilo koje godine do danas.
knjizevnost.383 ndragan,
/ žanru SF-a koji je naprosto smešan u odnosu na ovo što se radi danas. Baš zato mi je simpatičan: pogledaj ponovo 2001. ili Ratove zvezda - lepo se vidi kakva je bila moda (mogu kostimografi da izmisle šta hoće, glumci uvek imaju frizuru od kuće), kakav dizajn u modi, koje su ideje bile u žiži pažnje javnosti. Povrh svega, mnogi stari SF filmovi i te kako drže vodu i danas (mada mnogi nisu imali veze sa životom ni onda kad su nastali, naročito holivudska produkcija šezdesetih). A u dobrom broju slučajeva su baš zabavni, kao da šetaš kroz antikvarnicu.
knjizevnost.384 ndragan,
/ pitanje navike i/ili licnog osecaja, a ne kvaliteta koji / je u odredjenim slucajevima cak mnogo bolji, ali ipak nije Lični osećaj je realno meriva vrednost do koje mi je stalo, a bogami i hemijske reakcije između kože i rečenih materijala. Zato već godinama ne dozvoljavam sebi da do pomenute reakcije dođe u bilo kojoj primetnoj količini. S druge strane, i te kako cenim veštačke materijale gde zamenjuju neke druge stvari: plastične flaše, kante, korita, kade... gomila stvari gde se ranije koristilo staklo, drvo, metal. Da ne pričam o tome da još uvek više volim da vidim plastično đubre (ne može da istruli, ali je bar šareno i pretopivo) umesto srče i zarđalog lima. O drvetu da i ne govorim: koristio bih bilo šta umesto drveta, baš zato da bih mogao da koristim nešto drveta za prave stvari.
knjizevnost.385 ndragan,
/ racunaru, i da bih mogla da ga ispravim (pri tome ne mislim na slovne / greske), moram da ga stampam. Pih, to troši papir :). Ja svoj tekst ponekad odštampam tek negde na po svatova, kad mi treba da sagledam celinu. Neke svoje tekstove (koji su se već pojavili kojegde) nisam _nijednom_ odštampao.
knjizevnost.386 fancy,
ŮŢ> ... ali sam ipak znao da ćeš citirati drugi deo poruke ;) "U ljubavi i u Sezamovim konferencijama sve je dozvoljeno" Konfučije
knjizevnost.387 balinda,
>> Ako je Tamna je noc primitivizam, onda sam ja zbilja gladan >> takvog primitivizma. Jasno je da Bora jos nije rekao poslednju >> rec i da cemo se od njega jos dosta toga naslusati. Bora je, svojevremeno, osvojio Beograd svojim urbanim uglom gledanja na njegovu "ruralnu" suštinu. Međutim, sada se čini da se ipak radilo o zaljubljanju a ne o ljubavi. (?) Bora Đorđević je pokazao svoju kolektivnu svest za koju individualističko (izdajničko) ;) srce Beograda ima manje razumavanja. Naravno, ne očekujem da ovo može uticati na njegovu popularnost, naprotiv. Ali istina je da je njegovo zvono naprslo i da nikada više neće zvoniti samo (!) čistim zvukom. Za ovim ne bi trebalo žaliti; vreme je deobno i svako, saglasno svojoj prirodi, samo svoje mesto može naći. Istini za volju, najpre će biti da se Bora nije ni promenio, nego da je pao sneg na kome se vide svačiji tragovi. Kao poštovalac njegove umetnosti nadam se, ipak, da će se, ovde i onde, čuti i po koji, mome uhu, bistri ton. Baš kao što danas znam da svi bivši antikomunisiti nisu imali iste razloge, tako najzad razumem da ni sve reči nemaju za sve isto značenje. Ma koliko da je čovek gladan, to i dalje ne znači da se sve oko njega jede. O, tek sada vidim kako smo gladni bili. Biti "Bora Đorđević" u ono doba bilo je uzvišeno, biti "Bora Đorđević" današnjice ipak je mnogo teže. :( Možemo li mu zameriti što ovome zadataku nije dorastao? Mislim da je mudrije osvrnuti se levo-desno.
knjizevnost.388 vitez.koja,
#=>> Po meni, kada se jednom nauči množenje, deljenje, etc. #=>> (a to učenici srednjih škola _moraju_ znati) treba #=>> dozvoliti upotrebu svih sredstava. Nije štos znati #=>> podeliti, nego znati upotrebiti rezultat... #=> #=> Vidiš, problem nastaje kada dotični *ne znaju* da vrše #=> te proste matematičke operacije. Takvima digitron ne može pomoći.
knjizevnost.390 mikis,
+> A ko ne skače po kalkulator ako su iole veći brojevi u pitanju? ;) Ajde da +> ih sabereš ili oduzmeš, pa i nekako, ali kada treba deliti... ;) Ma OK je sve to... Problem je što se ovde radi o NAJOSNOVNIJIM računskim operacijama. Teško da ćeš me ubediti da je dobro da se za takve stvari skače po 'digitron'...
knjizevnost.391 milan,
> Baš kao što danas znam da svi bivši antikomunisiti nisu imali iste > razloge, tako najzad razumem da ni sve reči nemaju za sve isto > značenje. Ma koliko da je čovek gladan, to i dalje ne znači da se > sve oko njega jede. O, tek sada vidim kako smo gladni bili. Biti > "Bora Đorđević" u ono doba bilo je uzvišeno, biti "Bora Đorđević" > današnjice ipak je mnogo teže. :( Možemo li mu zameriti što ovome > zadataku nije dorastao? Mislim da je mudrije osvrnuti se levo-desno. Alah je Veliki, a Muhamed je tek njegov skromni sluga! Ali, šta to vredi kad' sem tebe na celom SEZAM-u a to znači mal' ne u celoj državi, nema još deset ljudi koji ovo razumeju. No svejedno, ne znači da mi nije drago da se bar neko povremeno objavi. No nisam se javio (samo ;)) da te hvalim nego da u prilog Predmetnom pevaču ispričam jednu priču. Priču mi je ispričao jedan moj bivši student iz krajeva sa nepostojanim "i" (drugar'ca, Jugoslav'ja, kolonizac'ja što rekla jedna druga, ovog puta panonska, varijanta Državnog pevača), pa "ako su lagali mene i ja lažem vas". Priču namerno prepričavam jer sam Predmetnog pevača počeo da "mrzim k'o Nemca" od kada je krenuo da nam prebacuje veslom preko Drine Šestu ličku. Priznajem da mu ništa nisam zamerao dok je izručivao gomilu urbane patetike na moju glavu u prethodnoj(im) deceniji(ama), kao što čak i sada Panonskom patetičaru opraštam i što su računali na njega (i dalje računaju) i što je "tri put' video Tita", samo zato što se svrstao na ovu stranu. Šta ćete, pristrasan sam, pa baš zato obektivnosti (dokle bre ta ijekavizacija) radi da prepričam ovo o Predmetnom pevaču. Moj ex student je sa Predmetnim bio dobrovoljac u Pripizdini Donjoj (ili je bila Gornja?, zaboravio sam). Držali su ih zajedno sa zvaničnim jedinicama Vojske RSK pa su im, o istom trošku, držali i predavanja iz moralno-političkog ponašanja i mišljenja. Na jednom takvom skupu predavanje drži oficir, a vojnici slušaju. Oficir je pričao istu priču kakvu su i nama pre deset ili dvadeset godina pričali u vojsci samo je kolektivitet "društvo" bio zamenjen sa kolektivitetom "Srpstvo", a "klasni neprijatelj" sa "ustaše i balije". Samo po sebi se razume da je petokraka bila zamenjena sa one dve kokoške prikačene na leđima, dok su vladike iz odreda 3A zamenile partijske sekretare. Uostalom, Kačavenda ili Šolaja, kakva je razlika? Stvar je dosadna i aprijatna i Predmetni i još trojica-četvorica iz Beograda krenu da se raspituju ko je ko u ovoj (prilično lošoj) pozorišnoj predstavi. Saznaju da je oficir i ranije, u JNA bio oficir za MPV ("moralno političko vaspitanje" kasnije zamenjeno sa "političko obrazovanje i vaspitanje") što je finiji naziv za "komesar", a da su u predstavi najaktivniji vojnici i oficiri - koji su najviše voleli Vaskoliko i bili za isto spremni da se bore do poslednje kapi hrvatsko-muslimanske krvi a kada nje ponestane onda i naše - svi bili predsednici opština ili direktori preduzeća ili sekretari i opštinskih ili fabričkih partijskih komiteta. Posle drugog (ili trećeg) ovakvog brain washing-a Predmetni kaže mom studentu: "'Ajdemo Đuro odavde. Za****li smo se. Ovde su se komunisti već dokopali vlasti pre nas!" Pl poz M P.S. U Crnoj Gori se, još za vreme rata, pevala jedna predivna pesma-poskočica kojom se ukazivalo na prekodrinske partizane i četnike koji su upadali u Crnu Goru i širili, svako svoju ideologiju i pljačkali, svako za sebe i jedan drugog, razume se: "Oj djevojko crna jado, znaš li ko je Šegt Vlado. I Cicvara, i Popara, Jeli si se avizala?" ("avizala"=došla sebi, prizvala pameti, prim M.B.)
knjizevnost.392 fancy,
ŮŢ> Baš kao što danas znam da svi bivši antikomunisiti nisu imali iste ŮŢ> razloge, tako najzad razumem da ni sve reči nemaju za sve isto E, stvarno si ovo sjajno rekao..:)
knjizevnost.393 fancy,
ŮŢ> kao što čak i sada Panonskom patetičaru opraštam i što su računali na ŮŢ> njega (i dalje računaju) i što je "tri put' video Tita", samo zato što ŮŢ> se svrstao na ovu stranu. That's the point.
knjizevnost.394 spantic,
> Takvima digitron ne može pomoći. Na žalost, krivo.
knjizevnost.395 supers,
Bora Đorđević CRNI MERCEDES O Bože daj mi crni mercedes sa registracijom malom da sebe konačno mogu da smatram zvaničnom budalom. O Bože daj mi crni mercedes sa najmanje šestoro vrata da mirno tresem svoju havanu u pepeljaru od zlata. Napolju đaci i zastavice i narod pritisnut mukom sa zadnjeg sedišta ne vidim ništa samo odmahujem rukom. O Bože daj mi crni mercedes jer to je čudo nad čudima, lepo je nekažnjeno voziti po cveću i ljudima.
knjizevnost.396 gerber,
MR>*> / Ogromne zarade, velike honorare, gomilu efekata i potrebu MR>*> da / se sto pre i u sto vecem obimu izstancuju novi filmov. MR>*> Naravno, YR>*> To je nesto sto se ladno moze primeniti i na tridesete YR>*> godine, ili bilo koje godine do danas. Ma ni prineti. Bez obzira na tacnost ideje, to su ipak godine kada je legenda stvarana. Ovaj filmski period me podseca na Tehno muziku '70-tih: svi slusali, niko se vise ne seca. Ko to bese YES, EL&P (o ostalim sitnim ribama i da ne pricam).
knjizevnost.397 gerber,
YR>*> S druge strane, i te kako cenim vestacke materijale gde YR>*> zamenjuju neke druge stvari: plasticne flase, kante, YR>*> korita, kade... gomila stvari gde Jasta. Tako ni ja ne pravim probleme da bilo koje tehnicko uputstvo i sl. bude u vidu u raspravi navedenog. kosulja je kosulja, kante su kante :)
knjizevnost.398 ridonli,
} ipak godine kada je legenda stvarana. Ovaj filmski period me } podseca na Tehno muziku '70-tih: svi slusali, niko se vise ne seca. Da nisi ti nesto pobrkao? Koliko se ja secam, a secam se dobro, taj pravac se zvase sympho - rock. Stvar ukusa, ali ko je tada voleo, voli i danas.
knjizevnost.399 gerber,
YR>*> Da nisi ti nesto pobrkao? Koliko se ja secam, a secam se YR>*> dobro, taj pravac se zvase sympho - rock. Stvar ukusa, ali YR>*> ko je tada voleo, voli i danas. Sypho, tehno, manje vise to ti je to. Niko ne kaze da nema onih koji to vole i danas (YES uvek mogu slusati) ali je poanta da su tada svi to slusali, a malo ko se sada i seca tih vremena a kamoli grupa (dokazano :)).
knjizevnost.400 sav.gacic,
> ŮŢ> kao što čak i sada Panonskom patetičaru opraštam i što su računali na > ŮŢ> njega (i dalje računaju) i što je "tri put' video Tita", samo zato što > ŮŢ> se svrstao na ovu stranu. > > That's the point. Hvatam sebe da i ja zauzimam stav prema ovom/onom umetniku prema njegovom aktuelnom stavu/angažovanosti. U prošla vremena pačanje u društveni život (van svoje umetničke branše), a posebno u politiku je bila stvar egzibicionizma ili marketinga samog umetnika. Sada, kada "nije vreme za zajebanciju" (R. Amadeus) svaki takav nastup ima svoju težinu i uticaj. Dosta turbo umetnika sam škartirao, ali još nisam siguran da je to u redu. Kao emotivci po prirodi, ili svesnom opredeljenju, mogu se ubrojati u "Božije ovčice", te možda zaslužuju sudove sa "olakšavajućim okolnostima" (naravno, izuzev drastičnih slučajeva koji nisu ništa drugo nego zločinci). Ko danas još pamti da je simpatični ekscentrični čikica i svetska veličina Salvador Dali bio okoreli fašista. Svoju lojalnost nije propustio da izrazi i pred samu Frankovu smrt 1975. godine frenetično se zalažući za pogubljenje nekih osuđenika za pokušaj (uspešan?) atentata na nekog oficira, što je trebalo da dostojno završi dikaktorovu misiju na ovom svetu, a protiv čega su ustali svi - od Pape pa nadalje... Ja, nešto nisam spreman da takve stvari ne primećujem i "pokrivam" genijalnošću u umetnosti, u pitanju su još univerzalnija ljudska načela. Baš me zanima i mišljenje drugih Pozdrav, Bik koji sedi
knjizevnost.401 dr.grba,
>> podseca na Tehno muziku '70-tih: svi slusali, niko se vise ne seca. >> Ko to bese YES, EL&P (o ostalim sitnim ribama i da ne pricam). Seća se, seća. (((: Samo je onda to imalo drugo ime (:
knjizevnost.402 kum.djole,
+>> Ko danas još pamti da je simpatični ekscentrični čikica i svetska +>> veličina Salvador Dali bio okoreli fašista. Svoju lojalnost nije Ja stvarno nisam imao pojma, a uživam u njegovim romanima.. (skromni doprinos atmosferi) ;) Elem, ne vidim zašto ne bih trebao da razgraničim umetnost i umetničko delo od ideologije, u ovom slučaju fašističke. Nisam primetio, a ni pročitao da su armističke i destruktivne ideje nekih umetnika uticale na globalnu ocenu njihovog rada. Laik poput mene sigurno ne bi znao da oceni pravu vrednost neke Dalijeve slike i usko je poveže s njegovim fašistoidnim sklonostima, ali ne vidim da bi to bilo od značaja za umetnost. O umetnosti pričamo, zar ne ? A falš ? Zloupotrebljavanje 'umetničke' sposobnosti i visokog rejtinga možda je odlika Balaševića,Đorđevića i sitnijih, nešto primitivnijih riba koje si takođe ovlaš zakačio, no ipak ne bi trebalo da se poredi sa svetskim velikanima umetnosti. Uostalom, koji je to svetski književnik pisao molbu za prijem u udruženje na masnoj kafanskoj salveti ;) Kum, junac koji čuči i uči :)
knjizevnost.403 gerber,
YR>*> Seca se, seca. (((: Samo je onda to imalo drugo ime (: That makes three of us :)) What's in the name ... sto rece nas zemljak Seki :)
knjizevnost.404 gerber,
YR>*> Ja, nesto nisam spreman da takve stvari ne primecujem i YR>*> "pokrivam" genijalnoscu u umetnosti, u pitanju su jos YR>*> univerzalnija ljudska nacela. Bas me zanima i misljenje YR>*> drugih Ipak im ne mozes osporavati umetnicka dostignuca (ako ih ima). Jedino treba drzati distancu i razdvajati te dve stvari. Kao u slucaju gospodjice Leni Rieffenstahl.
knjizevnost.405 fifana,
> kosulja je kosulja, kante su kante :) A knjige su, ipak, knjige.... Lj.
knjizevnost.406 janko,
> Ali, šta to vredi kad' sem tebe na celom SEZAM-u a to > znači mal' ne u celoj državi, nema još deset ljudi koji > ovo razumeju. No > Jugoslav'ja, kolonizac'ja što rekla jedna druga, ovog puta > panonska, varijanta Državnog pevača), pa "ako su lagali > veslom preko Drine Šestu ličku. Priznajem da mu ništa > nisam zamerao dok je izručivao gomilu urbane patetike na > moju glavu u prethodnoj(im) deceniji(ama), > kao što čak i > sada Panonskom patetičaru opraštam i što su računali na > njega (i dalje računaju) i što je "tri put' video Tita", > samo zato što se svrstao na ovu stranu. Dakle, panonski DRčAVNI pevač je na TVOJOJ strani svrstan? Konzistentno. :) Na temu razumevanja deset ljudi, odkud ti to da je B.Đ. ikada bio previše urban -- njegova trajna vizija bila je vizija "onoga ko je došao u veliki grad i ostaje potresen razlikama" (počnimo od "Lutke sa naslovne strane" pa nadalje... Ako to zoveš urbano, onda dobro. No, bez obzira, da se uključim u raspravu, moje skromno mišljenje je da je B.Đ. imao veće pesničke domete od puno "pravijih" pesnika od njega. Subkulturan, dobro, ali to je to. Zanimljivo, slažem se i sa Balindom: >> O, tek sada vidim kako smo gladni >> bili. Biti "Bora Đorđević" u ono doba bilo je uzvišeno, >> biti "Bora Đorđević" današnjice ipak je mnogo teže. :( >> Možemo li mu zameriti što ovome Otprilike je tako nešto važilo i za Đoleta. Kad smo već kod Đoleta, gledah mu snimak koncerta od ove godine, IMA za njega još nade. Imam utisak da nije ponoliko prećerivao kao prošlijih par godina (ili sam možda već oguglao). Primetite pevanje "Odlazi cirkus" sa onom kapom dvorske lude. Makar neko može misliti da se on ipak tako ne oseća, ipak govori o svesti o mogućnosti odmaka od sopstvene manije veličine. Pozitivno.
knjizevnost.407 supers,
STALJIN U MOM SRCU Stražari oštre helebarde, prašte rakete, pucajte petarde, danas je praznik u našem gradu svi na prvomajsku paradu! Tamo na trgu na glavnoj tribini, okružen svitom, tačno u sredini stoji pogleda uprtog u daljine... Osmehni se baćuška Staljine. Prvi maj, Prvi maj, aj,aj,aj,aj,aj. Pred tobom kaćuše skidaju gaćuše, zbog tebe Evropa postaje tropa, kraj tebe Maljenko, Molotov, Berija, i ostalih drugova - čitava serija. Tenkovi se stide čim te vide, mi pljeskamo, dlanovi nam bride, topovi se boje pa se znoje, dragi Koba, sve je ovo tvoje. Ti ponosno stojiš uspravno ko bor, ti uspešno truješ kao mišomor, mi mašemo, ti nam odmahuješ, mi plačemo, ti nas oplakuješ. Prvi maj, Prvi maj, aj,aj,aj,aj,aj. Bora Đorđević
knjizevnost.408 gerber,
YR>*> A knjige su, ipak, knjige.... Sto je uostalom i bila poanta :))
knjizevnost.409 dr.grba,
>> svetskim velikanima umetnosti. Uostalom, koji je to svetski književnik >> pisao molbu za prijem u udruženje na masnoj kafanskoj salveti ;) Kkd mogu da pišu statute političkih stranki na etiketi od flaše belog vina, u dnu raznih prčvarnica, zašto ne bi pisali molbe na salvetama? (:
knjizevnost.410 veca,
Izvršio je samospaljivanje. To je bila jedina šansa da se ugreje. veca
knjizevnost.411 zokig,
zima '76. Temperatura u Beogradu je ispod svake nule. Topi se velika zimska igračka beogradske dece. Deci ništa ne može da traje duže od sedam-osam dana. Odmorite se ako imate od čega, pojedite ako imate šta, mislite ako imate o čemu. Mnogi delovi grada ostaće danas i ovih dana bez struje. Međutim, Elektrodistribucija će montirati baterijske strujomere, tako da će bar oni raditi bez prekida. Kupajte se i secite nokte kad ste u inostranstvu. Šišajte se kad odete na godišni odmor. Što više đubreta ostavljajte van Beograda. U Beogradu više nema mesta. Juče je na jednom zboru radnih ljudi izbačena parola: Ne spuštajte ruke, ima još da se glasa! Po rasporedu sudbine, ovaj petak biće najlepši dan nečijeg života. Kada bismo znali čijeg, mogli bismo mu javiti. Da ne ispadne i sa njim kao sa nama - da nismo imali pojma. Duško
knjizevnost.412 dr.grba,
>> Duško Dušan Radović zaslužuje malo više poštovanja od ovako banalnog potpisa.
knjizevnost.413 supers,
>>>> Dusko >> >> Dusan Radovic zasluzuje malo vise postovanja od ovako banalnog >> potpisa. Pa to je od milja... Mislim da bi se Dusan Radovic radovao kad bi znao da je i dalje nas Dusko...
knjizevnost.414 zokig,
>>>> Duško >> >> Dušan Radović zaslužuje malo više poštovanja od ovako banalnog potpisa. ┌───────────────────────────────────────────────────Ě │ ║ │ Da li da mu otpišem, il' da mu ne otpišem ... ║ │ Da li da mu otpišem, il' da mu ne otpišem ... ║ │ ... ║ ď═══════════════════════════════════════════════════╝ o o o z ______ ps. vidi 6.413, ako te ev. ne zadovolji, javi.
knjizevnost.415 hose,
Gde beše tema Škola? Ima li nekoga sa više TURISTIžKE škole? Mail me - Jozef!
knjizevnost.416 supers,
>> Gde bese tema Skola? CIVILIZAIJA.8:skola So, CO J ci , CO RE skola
knjizevnost.417 ndragan,
/ Ko to bese YES, EL&P (o ostalim sitnim ribama i da ne pricam). Slušao danas, prepoznao iz cuga.
knjizevnost.418 jppttica,
Zivot je dobro zamisljena,a lose izvedena zurka. Raskorak izmedju zelja i mogucnosti. :(
knjizevnost.419 mr.bagins,
Da li neko zna da li je Vladimir Vojnovič posle "žonkina" i "Pretendenta na presto" napisao i treći deo te trilogije? Ako jeste - kako se zove?
knjizevnost.420 bjevdjic,
██ Zivot je dobro zamisljena,a lose izvedena zurka. ██ Raskorak izmedju zelja i mogucnosti. :( Vrati se korak unazad, i gledaj da pomiriš želje/mogućnosti, jer sve se želje ostvaruju ako si dovoljno uporan da ih opravdaš! :) P.S. Skar Fejs: "Ceo svet je tvoj"!
knjizevnost.421 vitez.koja,
#=> Zivot je dobro zamisljena,a lose izvedena zurka. #=> Raskorak izmedju zelja i mogucnosti. #=> :( Beware! Hercog rides again! ;)
knjizevnost.422 jppttica,
ako zna neko za knjigu o stilovima u arhitekturi a da je recimo-informativnog karaktera, neka mi kaze ,i gde moze da se nabavi,hvala. treba mi za prijatelja. :)
knjizevnost.425 bjevdjic,
Dogodila se jedna sitna greškica u porukama 6.423 i 6.424 pa sam morao da ih izbrišem i pošaljem očišćene, jer D.K. ne trpi greške! ;)
knjizevnost.426 bjevdjic,
(Odlomak iz knjige RANI JADI Danila Kiša) Pismo ▄▄▄▄▄ Dragi gospodine Berki, ovo vam pismo pišem iz daleka i hoću da vas pozdravim i pitam za zdravlje. Polako se privikavam na nove drugove u školi, ali mi se svi rugaju zbog moga izgovora. Još uvek sanjam noću da sam tamo kod vas, pa me mama budila baš sinoć, jer sam plakao u snu. Mama kaže da je to nostalgija i da će sve to brzo proći. Dragi gospodine Berki, molim vas najljubaznije da mi se ne smejete zbog ovoga što ću vam sada reći: ja sam sinoć plakao najviše zbog mog psa Dinga. Ana mi se još uvek podsmeva i kaže da sam ja zaljubljen u tog psa, a možda je to i istina, no ja verujem da ćete me vi razumeti i da mi se nećete rugati. Ispričaću vam sada kako mi je bilo teško kada smo krenuli na put, kako me potresao taj rastanak. Sećate se da sam ja, pred sam polazak kola, bio nestao i da sam došao u poslednjem trenutku, pa su me svi grdili. Kazaću vam sada gde sam onda bio. Odveo sam Dinga na obalu Kerke, da se pozdravim s njim. Zatim sam ga vezao kaišem za vrbu, a on se nije opirao, samo je cvileo. Hteo je da krene za mnom i molio me da ga pustim, no ja sam mu rekao da ostane, da je život takav, i da znam da nikada neću naći boljeg prijatelja od njega, ni među psima, ni među ljudima. Onda sam čuo kako me zovu, pa sam otrčao da se pozdravim sa svima vama. Sećate li se, svi smo plakali, i moja majka, i Ana, i vaša mama, i vi. Znali smo da se nećemo nikada više videti. Onda su kola krenula, a ja sam još uvek plakao, srce mi se kidalo od plača. Sećao sam se svih onih godina koje smo tamo proveli, mog pokojnog tate, koji se nikad nije vratio, vas i vaše mame, gospođe Rigo, učiteljice, Bele Hermana, Lacike Tot, Julije Sabo i ostalih. Usput nisam smeo da se osvrnem, kako ne bi još jače zaridao kada budem ugledao poslednji put selo, zvonik, Grofovsku šumu i sve ostalo. No ipak nisam mogao odoleti. I zamislite, gospodine Berki, koga sam ugledao? Za nama je trčao Dingo i cvileo iz sveg glasa, a mi smo svi opet zaridali. Onda sam zamolio čika Martina da ga otera bičem i da potera konje brže, jer nisam mogao da podnesem više to cviljenje. Dingo je, možete zamisliti, bio na kraju snaga, jer je trčao za nama sve do žestrega! Bio je sav zapenjen, isplažena jezika. Ja sam počeo da vičem, da urlam, tako da je čika Martin morao dobro da ga išiba dok ga nije primorao da se zaustavi, zapravo da se skljoka od iscrpljenosti nasred druma. žak i kada je voz krenuo, ja sam jednako gledao kroz prozor i plakao. Sve mi se činilo da čujem njegovo cviljenje i da još uvek juri za nama. Eto, dragi gospodine Berki, to sam hteo da vam ispričam i da vas zamolim da mi napišete jedno pismo o svemu. Pišite mi i o tome kako je Dingo. Još bih vas samo zamolio, ako mi se nećete smejati, da mu pročitate ovo moje pismo i da mu kažete da ja nisam kriv, da ga nisam mogao povesti sa sobom i da ga neću nikada zaboraviti. Kažite mu i to da će jednog dana, kada postanem pesnik, napisati o njemu pesmu ili basnu. U toj će basni pas da govori. I zvaće se, naravno, Dingo. Molim vas, dakle, gospodine Berki, da mi učinite to, on će sve da razume, samo, dok mu govorite, gledajte ga pravo u oči i ponavljajte mu moje ime. Recite mu: "Andi, Andi; Andi te pozdravio." Govorite mu polako, kao sasvim malom detetu. Videćete da će vas razumeti. Počeće da cvili kada mu budete pomenuli moje ime. To će značiti da je sve razumeo. Na kraju vas još molim da ga pazite i da mu kupite dobru večeru za ovaj novac koji vam šaljem. On najviše voli konjetinu (sa dosta kostiju), a to možete sigurno da kupite u Bakši, kod gospodina Feješa, mesara. Takođe vas molim, dragi gospodine Berki, da u vašem pismu mojoj mami ne pominjete ovaj novac (to je od moje ušteđevine), jer bi mi se Ana sigurno rugala. Zato je najbolje da pišete meni lično, onako kako sam vas zamolio. Zasada neka bude dosta. Vas i vašu mamu, kao i gospođu Rigo i sve moje drugove, a posebno Belu Hermana, Laciku Tot i Juliju Sabo i sve ostale najsrdačnije pozdravlja i svih se rado seća. Vaš jadni Andreas Sam, učenik
knjizevnost.427 bjevdjic,
(Odlomak iz knjige RANI JADI Danila Kiša) Odgovor ▄▄▄▄▄▄▄ Dragi moj Andi, radujem se što si dobro i što si dobar đak, kao što vidim iz pisma tvoje mame. A iz tvog pisma vidim da još uvek lepo sastavljaš i da ti je rukopis sve bolji. Verujem da ćeš jednog dana da postaneš pesnik, a sudeći po tvom pokojnom ocu, vama Samovima fantazija ne fali. Što se tiče tvoje molbe, dragi moj pesniče, mogu ti reći samo da bih ti je vrlo rado ispunio da se nije dogodilo ono što znam da će ti biti vrlo žao da čuješ. Dingo se onoga dana kada ste vi otputovali vratio umoran i isprebijan, i dugo je cvileo i zavijao. Ceo dan nije hteo ništa da okusi, mada smo mu izneli čak i džigericu, samo je pio mnogo vode, halapljivo. Sutradan smo ga našli crknutog pred vratima. Dragi moj A. S., nemoj da se suviše žalostiš zbog toga, ima u životu i težih stvari - videćeš kada porasteš. Mogu ti samo reći da ge je i meni bilo jako žao, to je bio zaista divan pas, a mama je čak i zaplakala. Naravno, ti ćeš to da prežališ i da sasvim zaboraviš jednog dana. Za ovaj novac koji ti šaljem (ovo ti je kamata) kupi sebi naliv-pero i pokušaj da napišeš o tom događaju neki sastav, u stihu ili u prozi, pa mi to pošalji. Ako bude dobar, pokazaću ga i gospođi Rigo, tvojoj učiteljici, a ona će se, sigurno, mnogo obradovati. Ako joj se bude svideo, možda će ga i objaviti u "Dobrom pastiru". Tvoji te drugovi svi pozdravljaju. Budi dobar i nemoj se mnogo žalostiti. Tvoj čika Berki
knjizevnost.428 jpiri,
Ima li neko ovde Hamleta u originalu? Treba mi samo onaj najpoznatiji pasus: To be...
knjizevnost.429 ndragan,
/ sve se želje ostvaruju ako si dovoljno uporan da ih opravdaš! :) To je upravo ono najgore što može da ti se desi: da želje počnu da ti se ostvaruju.
knjizevnost.430 pperencevic,
> Ima li neko ovde Hamleta u originalu? ˘Ę> Treba mi samo onaj najpoznatiji pasus: To be... To be, or not to be - that is the question: Whether 'tis nobler in the mind to suffer The slings and arrows of outrageous fortune Or to take arms against a sea of troubles And by opposing end them. To die, to sleep - No more - and by a sleep to say we end The heartache, and the thousand natural shocks That flesh is heir to. 'Tis a consumation Devoutly to be wished. To die, to sleep - To sleep - perchance to dream: ay, there's the rub, For in that sleep of death what dreams may come When we have shuffled off this mortal coil, Must give us pause. There's the respect That makes calamity of so long life. For who would bear the whips and scorns of time, Th' oppressor's wrong, the proud man's contumely The pangs of despised love, the law's delay, The insolence of office, and the spurns That patient merit of th' unworthy takes, When he himself might his quietus make With a bare bodkin? Who would fardels bear, To grunt and sweat under a weary life, But that the dread of something after death, The undiscovered country, from whose bourn No traveller returns, puzzles the will, And makes us rather bear those ills we have Than fly to others that we know not of? Thus conscience does make cowards of us all, And thus the native hue of resolution Is sicklied o'er with the pale cast of thought, And enterprises of great pitch and moment With this regard their currents turn awry And lose the name of action.
knjizevnost.431 jppttica,
Nedaj bože šta čovek podneti može.
knjizevnost.432 jpiri,
> To be, or not to be - that is the question: Zahvaljujem! Obrni-okreni, Šekspir je najbolji kad je Shakespeare :) Pa još kad ga izvodi Lorens Olivije... Fantazija. > And enterprises of great <pitch> and moment Hmm...zanimljivo. Sigurno nije 'pith'?
knjizevnost.433 pperencevic,
>> And enterprises of great <pitch> and moment > > Hmm...zanimljivo. Sigurno nije 'pith'? Trust me, I know what I'm quoting :) pitch (ovde) = height (of a falcon's flight) - The Pelican Shakespeare
knjizevnost.434 kum.djole,
Rabindranath Thakkur (1861-1941) "GRADINAR" O gradinaru... ----------------------- Kum Đole, 16.02.1995. Svečanost je prošla i svi su nas gospodari ostavili, jedino je jedan sluga i dalje uz nas. On nije tek nekakav obični sluga što svojim izgledom nagoni na podsmeh i porugu. žudan je taj sluga, prepoznao sam odmah po njegovim beskrajno dalekim i bistrim rečima. Ali, šta bi on hteo reći nama koji ga jedva gledamo i umorni od beznačajnosti skapavamo pred njegovim pokličima punim života ? Ispod te sede kose i brade krije se ne običan, ne jednostavan čovek već jedan biser koji u tmini svih ovih svetova i dalje sija. Ne obazire se taj biser na teskobu i nesreću svoju, no uporno šljašti, začikava nas da i mi pokušamo isto sledeći njegov blistavi put. Ko je taj starac čudnoga imena što se izdaje za slugu i priča bez prestanka o nekakvoj sreći ? Zašto toliko na njega ličim, i bez tog čudesnog puta koji još golobrad ni sagledao nisam ? Neka mi kaže on lično... on koji večito osta mlad i zanesen, zaljubljen u sve kraljice svoje, zemlju i tugu koja katkad sklopi mu oči i uđe u san, nikad dovoljno jaka da odagna ljubav iz njegovog srca. Nek ispriča mi čežnju svoju što mu ponekad pomrači um i natera da poput bezbrižnog pijanice ili ludaka pokaže svetu koliko je sam i koliko voli. Nek sedne lud s ludim za isti stol i prvo u strahu a potom u smehu iskaže svoj bol i pokornost ljubavi koji jedno na drugo toliko liče. Zašto da sam sedim i čuvam taj žižak od oštrog mraza što u meni katkad drzne se ? Nek sedne lakomi starac i ispriča mi sve što na um mu pada, jer gutaću svaku njegovu reč i večitu mladost koje i ja sam više nisam podanik. I zašto, pobogu, toliko pati i uživa u svom pogledu ? Ima li on imalo sreće da zgrabi tu poslednju nadu i pokajnički se pred njom isplače ? Ima li snage kada je najpotrebnije, kada mu svi snovi pred očima plešu u javi i kazuju da njegovo vreme dolazi tek ? Ma šta on misli pevajući o cvetu kad miris njegov nikad dokučio nije niti će ikad i moći !? Zemlja kojom hoda i otadžbina za koju krv lije njemu je sve - on ne zna gde ide, samo zna kuda je išao. Otkud mu prava da izgubi taj kamen mudrosti koji mu je možda i ceo svet pružao pod jednom krošnjom i jednom ženom ? Strah te je, buntovniče... Priznaj da si pokoran i nestalan, priznaj da si oduvek želeo i voleo, iovako ti gresi nisu vredni ni glinenih okova. Nemoj se plašiti za sve što ti je drago i ne uživaj, ne ubiri plodove kojih nisi vredan, ti sitni ogromni čoveče. Pusti nek svet se okreće kako ume, nek lepo ostane lepo, a ti beži, sklanjaj se od svojih snova u čemer što podsvest ti guta već godinama. Slušaj ti mene, sedi čoveče... Ne mogu da sledim tvoj blještavi put sreće jer sam poput tebe i ja izgubio dragu, i puteve svoje, i zemlju kojom sam sretan hodao. žežnju što prosipaš misleći da mi je strana ja odveć sam pustio da sečivom gladi mi vrat. Ja znam sve puteve tvoje i zaobići ih ne mogu - u tebi sam starče prepoznao sebe, a u sebi tvoj duh. Kad i ja jednoga dana, neispunjenih želja, nedosanjanih snova, necelivanih usana sam dokrajčim dogoreli žižak, pojaviću se da u tvom nebeskom vrtu, u cvetnjaku tvome večnog mirisa podelim sve stihove svoje i umoran sačekam trenutak odlaska bisernim putem. Ti ćeš krenuti utabanom stazom, i dalje mlad i sed, vedar i turoban svojim krilatim pesmama praćenim cvrkutom ptica. Onda ću te i ja pratiti, druže, i pijan u ponor poći. Kum.Đole
knjizevnost.435 bjevdjic,
(POLITIKA, petak 24. februar) UZ ŠEZDESETOGODIŠNJICU ROĐENJA DANILA KIŠA ────────────────────────────────────────── ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ K N J I č E V N I D O G A Đ A J U B E O G R A D U ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ "Pisanje do Kiša i pisanje posle Kiša: to je razdelnica, demarkaciona linija srpske književnosti XX veka" - rečeno je na književnoj večeri u Kolarčevoj zadužbini, kakve skoro ovde nije bilo... Odavno nije bilo u Beogradu takve književne večeri, kao preksinoć, u Kolarčevoj zadužbini - posvećene Danilu Kišu, na samu šezdesetogodišnjicu piščevog rođenja. Mala sala, namenjena poetskim ugođajima i književnim razgovorima, gotovo volšebno, preobrazila se u veliku, primivši dvostruko više posetilaca no što ima sedišta. Prijatelji, sabraća po peru, poštovaoci, stari i novi, oslonjeni, sabijeni, uz zidove sale i na patosu, sedeći u prolazima između sedišta, načičkani na vratima u holu... Književni događaj. SVETA NAKLONOST "Osećam svetu naklonost prema 'Lauti', prema 'Bašti', 'Peščaniku' - sažeo je osećanje svih Božo Koprivica, evocirajući uspomene, uranjajući u Kišove priče, "precizne, istinite, kao Direrovi portreti"; u prozu već danas, klasičnih naslova "Mansarda", "Psalam 44", "Rani jadi", "Grobnica za Borisa Davidoviča", "Enciklopedija mrtvih" i drugih, evo, i do "Skladišta", knjige iz piščeve zaostavštine, upravo izišle zaslugom priređivača Mirjane Miočinović, u izdanju BIGZ-a. I nizale su se te večeri velike, lepe reči poklonjenja, prekrivene setom, jer je taj "raskošnik smrti" prerano, nedavne 1989, otišao na njen strašni poziv... Na dan svog rođenja, među mnogobrojnim poklonicima, svog velikog dela, najviše je nedostajao on sam; svojom gospodstvenom strasnom pojavom, kojom je nadvisivao i plenio svačije oko, privlačio čudesnom energijom. PISAC LIRSKE SNAGE I STRASTI Međaš u našoj književnosti, pisac koji je imao sve: i ono foknerovsko iskustvo, i borhesovsko posmatranje, i rebleovsko-džojsovsku uobrazilju, i još više, rebleovski podsmeh svetu oko sebe, Danilo Kiš - izgovorio je Radoslav Bratić na toj večeri - je pisac čija je proza ispunjena nabojem lirske snage i strasti... "Danilo Kiš, vlasnik krupnih tema u srpskoj kniževnosti, briljantan stilist, znalac jezika, inovator u variranju postupaka i forme, majstor je detalja i vlasnik najčudesnijih poređenja u srpskoj a, rekao bih, i u svetskoj prozi. Ispisivao je briljantnu odbranu jednog novog koncepta literature u učvrstio svoju poetiku. Kada virnete kroz prozor Kišovog 'Skladišta' čućete eksploziju. Ali ne ekspoloziju mine ili bombe, već Kišovih reči..." A u "Skladištu", na prvi pogled, raznorodni tekstovi, sjedinjeni u odlično složenu celinu. "Da li se to" - upitala se Vida Ognjenović - "po ko zna koji put potvrđuje paradoks (koji to uostalom, više i nije) da pisac celog života piše jednu knjigu, koju žanrovski preuređuje i sadržinski dopunjuje, te se zato njegovo delo može prekidati i nastavljati na raznim mestima, a delovi će se uvek ukazivati kao celina, pa se zato mogu sklapati po raznim merilima. Nismo baš sasvim uvereni u ovu smelu pretpostavku. Da li se, zapravo, dogodilo ponovo ono što Kiš zove 'La Part de Die', mi bismo rekli 'de Die Literaire', da li, možda, i sam u ovoj knjizi navodi nekoliko doživljenih primera za to? Da li je i ovo jedan od pravih kišovskih primera gde su postupak i rešenje međusobno uslovljeni? Možda je to, opet kao 'La Part de Die', samo do kraja uobličena ona igra reči kojom je (u ovoj knjizi), raščinjavao reč "skladište" na razna značenja: ("Eksplozija Skladišta: Skladište, skladište, kladište, ladište, adište, dište sve u vazduh! I sklad i slad, i kladu i lad i ad i Ledu i Ladu i adu i Dalija i Adija i Skalu! I dišite skladno na skalinama! I nek živi savez Kovača i Livaca reči!") ISPIT SAVESTI Skladište, dakle, prema Kišu - zaključuje Vida Ognjenović - nije ništa drugo do skladan poredak naizgled neuskladljivih reči i stvari." Danilo Kiš je "ne samo dobar dijagnostičar intelektualne i etičke pozicije pisca i svakog mislećeg, socijalno odgovornog bića u XX veku već i prorok naše groteskne svakodnevnice" - između ostalog, rekao je Mihajlo Pantić, prenoseći, iz Kišovog "Skladišta", i ovu poruku: "Za intelektualce ovoga veka, ovog našeg doba, postoji samo jedan ispit savesti, postoje samo dva predmeta iz kojih se ne pada na godinu, nego zbog kojih se gubi pravo (moralnog) glasa jednom za uvek: fašizam i staljinizam." Potom, Pantić je još rekao: "Pisanje do Kiša i pisanje posle Kiša: to je razdelnica, demarkaciona linija srpske književnosti XX veka..." R. Saratlić
knjizevnost.436 ndragan,
/ Devoutly to be wished. To die, to sleep - / To sleep - perchance to dream: ay, there's the rub, Upravo ona divna kratkoća i jezgrovitost izraza, koje više nema ni u savremenom engleskom, a kod nas možda ni u brdima. Zar zaista više niko nema vremena da govori/piše kratko i jasno?
knjizevnost.437 pperencevic,
> Upravo ona divna kratkoća i jezgrovitost izraza, koje više > nema ni u savremenom engleskom, a kod nas možda ni u > brdima. Zar zaista više niko nema vremena da govori/piše > kratko i jasno? Niko.
knjizevnost.438 galimpic,
Ima li neko knjigu: Zagorka Golubović - "Sociologija porodice"
knjizevnost.439 bojans,
Možda ovo pitanje baš i ne spada ovde, ali... Jednog mog prijatelja interesuje da li možda neko zna adresu (ili broj telefona) Slavoljuba Markovića koji je svojevremeno objavljivao tekstove (verovatno priče) u zagrebačkoj "Erotici"? Može odgovor i na mail.
knjizevnost.440 neca,
>> Ima li neko knjigu: >> >> Zagorka Golubović - "Sociologija porodice" baš juče sam je bacila
knjizevnost.441 fancy,
Ima li neko poeziju John Keats-a..? Rad bih bio prekopirati, eventualno otkupiti koju knjigu. Naravno, originali imaju prednost. "ever let the fancy roam..."
knjizevnost.442 dejanr,
žitam danas u "Politici" da je upravo bankrotirala banka "Bering Brothers", jedna od najstarijih i najuglednijih banaka u Britaniji sa tradicijom od preko 200 godina. Jedan od čuvenih klijenata je i Kraljica, koja je imala kod Braće Bering nekih 60 miliona funti. Inače, banka je bankrotirala tako što je neki od ovlašćenih agenata "igrao" na berzi u Japanu, potrošio 800 milona funti (ili dolara) i... kraj :( Kakve to ima veze sa ovom temom? Otakad pročitah to ime, stalno mi se mota po glavi da se ta banka pominje u nekom romanu. Lud način da se troši vreme, ali *morao* sam da se setim u kome ;) I tako... >> Fileas Fog je bio član Reform kluba i ništa više. Ako bi se kogod >> začudio što se tako tajanstveni džentlmen nalazi među članovima tog >> uglednog društva, dobio bi odgovor da je on primljen na preporuku >> braće Beringa, kod kojih je imao otvoren kredit. Obzirom da su >> njegovi čekovi "po viđenju" bili uredno isplaćivani zaduženjem njegovog >> skoro neiscrpnog konta, imao je izvestan poslovni ugled... Verovatno svi prepoznaju odakle je citat, "Put oko sveta za 80 dana" od čil Verna. Dakle, ako je Fileas Fog i dalje živ, ovih dana je izgubio svojih 40-tak hiljada funti kod braće Bering :(
knjizevnost.443 zddb,
Treba mi par podataka: 1) Kako stoji stanje sa poslednjim našim pravopisom, da li se pravilno piše Dr. ili dr., a takođe ing., Ing., inž. ili Inž.? Vidim da je to veoma variralo u predratnoj štampi, koja je sva imala dobre lektore? 2) Otkrio sam neke cene u slovenačkoj periodici iz 1921. ili 1922. godine, kao 1.000 K, zatim 3.000 K, itd. Da li je to oznaka za krune, krajcare ili nešto treće? I čije? Austrijske? Da li je mogućno da je u Sloveniji u opticaju bio drugačiji novac nego naš dinar?
knjizevnost.444 dr.grba,
>> 1) Kako stoji stanje sa poslednjim našim pravopisom, da li se pravilno >> piše Dr. ili dr., a takođe ing., Ing., inž. ili Inž.? Vidim da je to veoma Piše se dr bez tačke.
knjizevnost.445 fancy,
ŮŢ> dr.grba, 03.03.Pet 08:02, 179 chr ^^^^^^^ ŮŢ> Odgovor na 6.443, zddb, 03.03.Pet 01:16 ŮŢ> Piše se dr bez tačke. ;))
knjizevnost.446 dr.grba,
>> ŮŢ> Piše se dr bez tačke. >> >> ;)) (((: Znao sam da ćeš se ti javiti, znao sam!!! ((((((:
knjizevnost.447 ndragan,
/ Niko. Zato rekoh.
knjizevnost.448 ndragan,
/ čil Verna. ...koji je u Mađarskoj poznat kao Verne Đula :)
knjizevnost.449 janko,
Ima li neko knjigu Branka Dimitrijevića "Hoćeš li da popiješ nešto" (izdanje "Omladinskih novina, Beograd 1983.)? U mom primerku su štamparskom greškom propuštene strane 94,95,97 i 98 pa bih voleo da fotokopiram to što mi fali i da saznam konačno šta se tu dešavalo.
knjizevnost.450 paki,
Tekst Matije Bećkovića "Otvoreno pismo Popovićima, Petrovićima, Jovanovićima i ostalim Golubovićima" iz knjige "O međuvremenu". Highly recommended :) pismo.zip
knjizevnost.451 ljubaz,
CLARKEOV TREĆI ZAKON Nijedna dovoljno razvijena tehnologija ne razlikuje se od magije. LJUBINA PRVA PARAFRAZA CLARKEOVOG TREĆEG ZAKONA Nijedna dovoljno razvijena tehnologija vlasti ne razlikuje se od mafije.
knjizevnost.452 spantic,
> LJUBINA PRVA PARAFRAZA CLARKEOVOG TREĆEG ZAKONA > Nijedna dovoljno razvijena tehnologija vlasti ne razlikuje se od > mafije. Ua plagijator! ;) To se već nalazi u Marfijevim zakonima.
knjizevnost.453 ljubaz,
Ua plagijator! ;) To se već nalazi u Marfijevim zakonima. HHH Gde, gde? Ja očekujem da to tek uđe u MZ ;)
knjizevnost.454 fancy,
Da li neko zna kako se može doći u posed knjige "MIŠLJENJE I GOVOR" koju je napisao Lav Vigotski..? Jel je neko skoro video u prodaji, ili možda prodaje istu..?
knjizevnost.455 jovca.car,
Novime, šta bi sa XAPMC.HLP-om?
knjizevnost.456 maksa,
>> Novime, šta bi sa XAPMC.HLP-om? Ovo me podseti, pojavilo se nešto što ranije nisam viđao - Danil Harms, Arhimedova Kada.
knjizevnost.457 novim,
" Novime, šta bi sa XAPMC.HLP-om? Je l'to ona X(win) AP(plication) od M(icro)C(opta)? O:)
knjizevnost.458 zandric,
Hitno mi je potreban text: HAMLETMASINA od Heiner Mullera. Ima li ga ko sa sezama? Imate li ideju gde bi mogao da ga pribavim? Hvala unapred Zoran PS. Radi se o srpskohrvatskom prevodu
knjizevnost.459 jovca.car,
/* Je l'to ona X(win) AP(plication) od M(icro)C(opta)? O:) Završi je, pa je možeš zvati kako hoćeš. :) Dakle?
knjizevnost.460 mpalacios,
URUGUAY-ESCRITORES BENEDETTI-GALEANO: EXITO LIBROS AUTOAYUDA, FRUTO INSOLIDARIDAD Montevideo, 15 mar (EFE).- Los escritores uruguayos Mario Benedetti y Eduardo Galeano afirmaron hoy, miércoles, que el auge de la llamada literatura de autoayuda en todo el mundo se debe a la decadencia de la solidaridad y criticaron el "hueco palabrerío" de los gobiernos ante el problema de la pobreza. "Cuando la gente ve que nadie le va a ayudar, que se ha perdido la solidaridad, recurre a ayudarse a sí misma", dijo Benedetti en una charla que mantuvo con Galeano y una periodista ante los micrófonos de una emisora de Montevideo. El autor de "Gracias por el fuego" agregó que esos libros "escritos por astrólogos, médicos y sectas religiosas" ofrecen teóricamente "recetas fáciles para sobrevivir y salvarse de la soledad", pero, en sus páginas, el lector encuentra a veces más que una autoayuda, una "autoliquidación". Galeano, autor de "Las venas abiertas de América Latina", opinó también que la pérdida del vínculo de la solidaridad es una de las causas del auge de los libros de autoayuda y afirmó que la verdadera literatura puede tener poderes curativos. "Cuando las palabras de un libro son verdad y están vivas, tienen dedos que te tocan y te ayudan a sentirte acompaĄado", declaró a Radio Sarandi Galeano, quien acaba de terminar un libro sobre fútbol, con el que se propuso "hacer con la mano, lo que no fui capaz de hacer con el pie". El escritor uruguayo, gran aficionado al fútbol, se lamentó de que la historia oficial no tenga en cuenta un deporte que se ha convertido en una manera de expresión propia de muchos pueblos, y parafraseó al escritor francés Marcel Camus para resaltar sus bondades: "Todo lo que sé de moral se lo debo al fútbol". Galeano, que anteriormente realizó una antología de textos de otros escritores sobre fútbol, opinó sobre la violencia en las gradas, diciendo que "hay más fanáticos a medida que la sociedad va generando más desesperados", y Benedetti la consideró fruto de las tensiones sociales, porque, "bien jugado", no es un deporte violento. Benedetti, cuyo último libro publicado es "Cal y canto", habló de la necesidad de tiempo y dedicación continuada que tiene para escribir novela, mientras los poemas los tiene en la cabeza y le asaltan hasta cuando espera en la consulta del dentista. El autor de "El país de la cola de paja" empezó hace aĄo y medio una nueva novela, pero hasta ahora sólo ha podido escribir 60 páginas, debido a "interrupciones" de todo tipo que le han impedido meterse de lleno en el mundo inventado por él. Ambos escritores coincidieron en que la pobreza ha dejado de ser considerada como un resultado de la injusticia, y ahora se ve como "el castigo de la ineficiencia", según Galeano, o "parece ser culpa de los pobres", de acuerdo con Benedetti. Para uno y otro, cumbres como la de Copenhague sirven para que los gobernantes difundan su "hueco palabrerío" acerca de la pobreza, pero no para que el mundo deje de "fabricar pobres sin cesar". Izvinite za jezik. Mozda i neko razume i nas.
knjizevnost.461 aleksandra.m,
PRE: > URUGUAY-ESCRITORES > BENEDETTI-GALEANO: EXITO LIBROS AUTOAYUDA, FRUTO INSOLIDARIDAD Urugvaj - Pisci Benedeti i Galeano: Uspeh knjiga o samopomoći - plod nesolidarnosti Montevideo, 15. mart Urugvajski pisci Mario Benedeti i Eduardo Galeano ustvrdili su danas, u sredu, da je uspon takozvane literature samopomoći u čitavom svetu nastao zahvaljujući opadanju solidarnosti i kritikovali su "isprazna naklapanja" vlada o problemu siromaštva. "Kad ljudi vide da im niko neće pomoći, da je nestala solidarnost, odlučuju da sami sebi pomognu", rekao je Benedeti u razgovoru sa Galeanom i jednom novinarkom pred mikrofonima jedne stanice u Montevideu. Autor knjige "Hvala za vatru" dodao je da te knjige "koje pišu astrolozi, lekari i verske sekte" teorijski nude "jednostavne recepte za preživljavanje i spasavanje od samoće", ali na njihovim stranicama čitalac ponekad nalazi, pre nego samopomoć, "samouništenje". Galeano, autor knjige "Otvorene vene Latinske Amerike", takođe je izrazio mišljenje da je gubitak veze koju pruža solidarnost jedan od uzroka uspona knjiga o samopomoći i ustvrdio da istinska književnost može imati lekovito dejstvo. "Kada su reči jedne knjige istina i kada su žive, one imaju prste koji te dodiruju i pomažu ti da osetiš da nisi sam.", izjavio je radiju Sarandi Galeano, koji je upravo završio jednu knjigu o fudbalu u kojoj želi da "uradi rukom ono što nije bio kadar da uradi nogom". Urugvajski pisac, veliki ljubitelj fudbala, žalio se na to što zvanična istorija ne vodi računa o jednom sportu koji se pretvorio u način izražavanja svojstven mnogim narodima, i parafrazirao je francuskog pisca Marsela Kamija (sic) kako bi istakao njegove dobre strane: "Sve što znam o moralu dugujem fudbalu". Galeano, koji je prethodno sačinio antologiju tekstova drugih autora o fudbalu, izneo je svoje mišljenje i o nasilju na tribinama, govoreći da "što više društvo proizvodi očajnike, to više ima i fanatika", a Benedeti ga smatra plodom društvenih tenzija jer, "kad se dobro igra", to nije nasilan sport. Benedeti, čija je poslednja objavljena knjiga "Cal i canto" /ne mogu sad da tražim dobar prevod za ovaj naslov/, govorio je o potrebi da neprestano posvećuje vreme pisanju romana, dok pesme ima u glavi, i one mu padaju na um čak i u zubarskoj čekaonici. Pisac knjige "El pais de la cola i paja" /i ovaj naslov zahteva više truda za prevod, zato prevod jok/ počeo je pre godinu i po dana nov roman, ali je do sada uspeo da napiše samo 60 stranica, pošto ga prekidaju svakojake stvari, te nije mogao potpuno da zaroni u svet koji sam stvara. Oba pisca su se složila da se siromaštvo više ne posmatra kao rezultat nepravde, a sada se na nju gleda kao na "kaznu zbog neefikasnosti", po Galeanu, ili "kao da je krivica samih siromaha", po Benedetiju. Za jednog i za drugog, samiti kao što je onaj u Kopenhagenu služe za to da bi vlasti širile svoja "isprazna naklapanja" o siromaštvu, a ne da bi svet prestao da "neprestano proizvodi siromahe". I da mi se neko nije bunio što je čovek amo slao ovaj tekst - ovde i onako manje-više zvrji prazno, a što je na španskom - pa dobili ste prevod :)
knjizevnost.462 paki,
Jesenji čovek U jedan sasvim običan jesenji dan jedan isto tako običan jesenji čovek stupio je smelo, mada ne odveć brzo promolivši nos ispod letnjeg frotira i tek pošto je talas blage jeze dospeo do drugog kraja sobe kročio je rukom u smrznuto jutro kroteći spoljni mrak promuklom lampom. Bacio je pogled na uvele snove koji su se preko noći skupili na tlu, pomeo ih brzo pod svoj tanki tepih i nije više mislio na njih; prošao je rukom kroz umornu kosu pronašavši razdeljak na strani, vratio ga blago na sredinu glave i dodao mu širok osmeh, bar na tren. Kroz par minuta svojom levom nogom zgnječio je kapi vode skupljane od juče u uzburkanom jezeru pred svojom zgradom i odgacao dalje, u potopljeni svet. Pavle Milošević -------- Kako vam se dopada? (Sad će Dammir da me sahrani živog, but who cares, anyway :))
knjizevnost.463 pedjak,
The Project Gutenberg Etext of The Wonderful Wizard of Oz by L. Frank Baum Contents --Introduction-- 1. The Cyclone 2. The Council with the Munchkins 3. How Dorothy Saved the Scarecrow 4. The Road Through the Forest 5. The Rescue of the Tin Woodman 6. The Cowardly Lion 7. The Journey to the Great Oz 8. The Deadly Poppy Field 9. The Queen of the Field Mice 10. The Guardian of the Gates 11. The Emerald City of Oz 12. The Search for the Wicked Witch 13. The Rescue 14. The Winged Monkeys 15. The Discovery of Oz the Terrible 16. The Magic Art of the Great Humbug 17. How the Balloon Was Launched 18. Away to the South 19. Attacked by the Fighting Trees 20. The Dainty China Country 21. The Lion Becomes the King of Beasts 22. The Country of the Quadlings 23. Glinda The Good Witch Grants Dorothy's Wish 24. Home Again wizoz10.zip
knjizevnost.464 pedjak,
The Project Gutenberg Etext of The Marvelous Land of Oz by L. Frank Baum The Marvelous Land of Oz Being an account of the further adventures of the Scarecrow and Tin Woodman and also the strange ex- periences of the highly mag- nified Woggle-Bug, Jack Pumpkin- head, the Animated Saw-Horse and the Gump; the story being A Sequel to The Wizard of Oz By L. Frank Baum Author of Father Goose-His Book; The Wizard of Oz; The Magical Monarch of Mo; The Enchanted Isle of Yew; The Life and Adventures of Santa Claus; Dot and Tot of Merryland etc. etc. PICTURED BY John R. Neil BOOKS OF WONDER WILLIAM MORROW & COMPANY, INC. NEW YORK Copyright 1904 by L. Frank Baum All rights reserved Published, July, 1904 Author's Note AFTER the publication of "The Wonderful Wizard of OZ" I began to receive letters from children, telling me of their pleasure in reading the story and asking me to "write something more" about the Scarecrow and the Tin Woodman. At first I considered these little letters, frank and earnest though they were, in the light of pretty compliments; but the letters continued to come during succeeding months, and even years. Finally I promised one little girl, who made a long journey to see me and prefer her request, -- and she is a "Dorothy," by the way -- that when a thousand little girls had written me a thousand little letters asking for the Scarecrow and the Tin Woodman I would write the book, Either little Dorothy was a fairy in disguise, and waved her magic wand, or the success of the stage production of "The Wizard of OZ" made new friends for the story, For the thousand letters reached their destination long since -- and many more followed them. And now, although pleading guilty to long delay, I have kept my promise in this book. L. FRANK BAUM. Chicago, June, 1904 To those excellent good fellows and comedians David C. Montgomery and Frank A. Stone whose clever personations of the Tin Woodman and the Scarecrow have delighted thousands of children throughout the land, this book is gratefully dedicated by THE AUTHOR ozland10.zip
knjizevnost.465 ndragan,
/ Izvinite za jezik. Mozda i neko razume i nas. Hm, otprilike 90% sam razumeo. Imao sam ukupno dva časa španskog, pre... 19 godina. Uz rečnik bi bogami išlo.
knjizevnost.466 bcetina,
Evo jedna informacija,prvedena je HAG. Sa brejskog. U stvari ima i srpski iebrejski uporedo. Može da se nabavi u jevrejskoj opštini, pitajte na Tel 624-289 Inače preveli su je Ildi Ivanji i Đorđe Petrović.
knjizevnost.467 bcetina,
Pardon veza je očajna, u pitanji je HAGADA. Ko zna , zna.
knjizevnost.468 mpalacios,
Kulturne novosti od Spanije i Iberoamerike e950327.zip
knjizevnost.469 veca,
Hajde da sa vama proslavim jedan mali jubilej (ne, nije dan državnosti ;) ) Naime, na današnji dan, tačno pre deset godina objavila sam svoj prvi aforizam :) (ala vreme leti :) ) Doduše, kada je objavljen nisam ni znala, saznala sam tek nakon dva meseca, a prvi koji smo proslavljali bio je objavljen negde u aprilu, i na moje veliko iznenađenje odmah je uvršćen u antologiju, što bi naš narod rekao, prvo pa muško :) No, bez obzira što nisam znala, ovaj datum je ipak, početak moje borbe sa urednicima, cenzurom, (policiju ćemo da izbegnemo ovom prilikom ;) ) i ostalim problemima koje idu uz ovaj način izražavanja protesta protiv svega što nam se događa. Šteta što se ne razumem u politiku, imala bih mnogo toga da kažem. Nakon deset godina i dalje ostajem pri ovom :) Ma koliko se trudila uvek nas iznenade novom glupošću.
knjizevnost.470 dr.grba,
>> Hajde da sa vama proslavim jedan mali jubilej (ne, nije dan >> državnosti ;) ) Naime, na današnji dan, tačno pre deset godina >> objavila sam svoj prvi aforizam :) (ala vreme leti :) ) Doduše, žestitamo. (: Na proslavu dvadeset godina ja tebi dobosim šampanjac, a ti meni posvetu na retrospektivnom izdanju (:
knjizevnost.471 fancy,
ŮŢ> Hajde da sa vama proslavim jedan mali jubilej (ne, nije dan ŮŢ> državnosti ;) ) Naime, na današnji dan, tačno pre deset godina ŮŢ> objavila sam svoj prvi aforizam :) Eto, za sedam godina vrednog rada dobila si i novu državu..! Pa ko kaže da piscima kod nas loše ide..? ;) p.s. the night Chicago died :)))
knjizevnost.472 kum.djole,
+>> Hajde da sa vama proslavim jedan mali jubilej (ne, nije dan +>> državnosti ;) ) Naime, na današnji dan, tačno pre deset godina +>> objavila sam svoj prvi aforizam :) (ala vreme leti :) ) Doduše, Iskrene čestitkice, Vecili :) Da se nadovežem, za godinu dana JA slavim jedan jubilej, sinoć u chatu napisah pesmu o jednoj Sezamovki :)) Normalno, nema šanse da otkrijem o kome se radi ;)
knjizevnost.473 ljubinko,
>Hajde da sa vama proslavim jedan mali jubilej (ne, nije dan Cestitam! Zelim Ti jos mnogo aforizama i knjiga!
knjizevnost.474 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti e950228.zip
knjizevnost.475 veca,
>> Eto, za sedam godina vrednog rada dobila si i novu državu..! Kako ono beše: Greje me ljubav prema domovini, a ona mrtva hladna ;) Pu, majku mu, uvalili mi državu, pa sad moram i o njoj da pišem :) >> Pa ko kaže da piscima kod nas loše ide..? ;) Jes' zato i vodim agenciju, što sam od pisanja mogla da preživim :) Njima ne vredi davati hranu. Oni sve pojedu. Aleksandar Baljak
knjizevnost.476 calex,
<!> sinoć u chatu napisah pesmu o jednoj Sezamovki :)) <!> Normalno, nema šanse da otkrijem o kome se radi ;) Možda neko ko je biJo prisutan to uradi. O:>
knjizevnost.477 kum.djole,
+>> Možda neko ko je biJo prisutan to uradi. O:> Ma i da provalite, slaba vajda.. a i već sam joj uručio ;)
knjizevnost.478 ljubinko,
Potreban mi je neki prikaz ili kritika knjige: D.H.LAWRENCE : SONS AND LOVERS na engleskom jeziku. Hvala za svaku pomoc.
knjizevnost.479 fancy,
ŮŢ> Potreban mi je neki prikaz ili kritika knjige: ŮŢ> D.H.LAWRENCE : SONS AND LOVERS Imam je ja u originalu, davno je bilo kad sam je čitao, ali znam da mi se dopala više od "Ljubavnika Lady Chatterley"
knjizevnost.480 mpalacios,
Bilten spanskih i iberoamerickih kulturnih novosti ecabr01.zip
knjizevnost.481 ndragan,
/ Normalno, nema šanse da otkrijem o kome se radi ;) Toliko si zaboravan? Eh, u tim godinama pa već krečana...
knjizevnost.482 mikrom,
Pre svega čestitke za istrajnost, a prema onom što sam imao prilike da pročitam, i za kvalitet ▄─ kada je objavljen nisam ni znala, saznala sam tek nakon dva Možda ovo znaš, ipak, poslednji put sam te čitao sasvim slučajno pre oko mesec dana u Veliko Planjanskom časopisu za kulturu i umetnost "Naš trag" (u broju 1 - izašao je i 2).
knjizevnost.483 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti Danas: Polemika oko premestaja iz Salamanke (kastiljanski grad, u centralnoj Spaniji) u Kataloniju dela Arhiva Gradjanskog Rata ecabr02.zip
knjizevnost.484 kum.djole,
+>> Toliko si zaboravan? Eh, u tim godinama pa već krečana... :) Da bi neko bio pesnik on mora da bude zaboravan :)
knjizevnost.486 mpalacios,
Bilten spanskih i iberoamerickih kulturnih novosti 1. Don Kihot: najgori protivnik Servantesovog teatra Portugalska nacionalna nagrada za knjizevnost ecabr02.zip
knjizevnost.487 mpalacios,
OTVARANJE BIBLIOTEKE SPANSKE AMBASADE ===================================== AMBASADA SPANIJE /// PRAVILA O KORISCENJU BIBLIOTEKE ===================================================== 1. UVOD ---- Biblioteka Ambasada Spanije trenutno poseduje oko 2000 knjiga, uglavnom na spanskom jeziku. Zastupljena su pre svega dela spanske knjizevnosti, dela iz istorije knjizevnosti kao i filoloske studije. Bibliotekar : Gdja. Marija Minic Adresa : Moravska 5 (Neimar), 11000 BEOGRAD Telefon : 454 777; 459 366 Fax : 444 0614 2. PRAVO NA KORISCENJE BIBLIOTEKE ------------------------------ Biblioteku mogu koriste svi koji to zele. Uobicajeni nacin koricenja Biblioteke je putem zaahteva za pozajmljivanje knjige. 3. NACIN POZAJMLJIVANJA KNJIGA --------------------------- a) Ukoliko zainteresovani ne znaju tacan kataloski broj knjige ili im je potrebna bibliografska konsultacija: - obratiti se telefonom bibliotekaru Spanske Ambasade, Gdji. Mariji Minic b) Ukoliko se zna tacna kataloska referenca knjige: - putem telefona, preko centrale Spanske Ambasade - putem pisma Spanskoj Ambasadi / Biblioteci - putem racunara, porukum upucenom preko Sezama na "mpalacios" U ovom drugom slucaju, nece biti moguce dobiti odmah obavestenje da li je trazena knjiga na raspolozenju. Za knjige koje budu trazene putem Sezama, obavestenje ce se proslediti takodje putem racunara. U ostalim slucajevima, dan odredjen za obavljenje konsultacija je sreda. Izvesne knjige nece biti moguce iznositi iz Ambasade. Ukoliko bude zainteresovanih upravo za ova dela, bibliotekar moze da ponudi alternativno resenje. 4. POZAJMLJIVANJE KNJIGA --------------------- Zahtevi za pozajmljivanje knjiga primace se najkasnije do 09.00 casova svake srede u nedelji. Knjige ce moci da se podizu u Spanskoj Ambasadi svakog cetvrtka od 10.00 do 13.00 casova. 5. VRACANJE KNJIGA --------------- Opste pravilo je da knjige mogu da se zadrze najduze 15 dana. U slucaju potrebe, bibliotekar moze da produzi ovaj period. Knjige ce moci da se vrate u toku radnog vremena Spanske Ambasade (09.00-15.00 casova). Da bi se olaksao rad Biblioteke, pozeljno je da se, ukoliko je moguce, knjige vracaju cetvrtkom prepodne. bp
knjizevnost.488 mpalacios,
Bilten spanskih i iberoamerickih kulturnih novosti: - Bryce Echenique predstavlja u Spaniji njegov poslednji roman 'Ne cekajte me u aprilu' (ali on je stigao upravo u aprilu) - Nova knjiga o spanskoj 'crnoj legendi' - 'Zemlja i sloboda' (Ken Loach). Novi spansko-britanski film o gradjanskom ratu u Spaniji (1936-39) Puni tekst na spanskom jeziku: ecabr06.zip ecabr06.zip
knjizevnost.489 mpalacios,
Najnovije knjige u Spaniji ========================== 1. ALDECOA, IGNACIO (Spanski pisac. Umro 1969) "Cuentos completos" (povesti) Alfaguara. Madrid. 1995 758 p. 2800 PTA Edición íntegra de uno de los mejores escritores de cuentos que haya dado la literatura espaĄola 2. ALPUENTE, MONCHO "Bienvenido, Farewell" (satira) Anagrama. Madrid. 1995 Sátira de la EspaĄa actual y de sus pícaros. El autor lleva 25 aĄos practicado en el periodismo, la canción, la televisión y el cine, siempre en un tono juvenil y satírico. Su conjunto "Desde Santurce a Bilbao Blues Band" causó sensación a principios de los 70, sobre todo con su gran éxito "Adelante, hombre del seiscientos", burla desenfadada del espaĄolito del desarrollo. Siempre ingenioso, quizá es ya demasiado mayor para seguir haciendo, básicamente, lo mismo (el indio) 3. DELIBES, MIGUEL (Servantesova Nagrada 1993) "Diario de un jubilado" (roman) Destino. Barcelona. 1995 "Diario de un cazador", cuarenta aĄos después. Lorenzo vuelve. 4. SEMPRUN, JORGE (bivsi Ministar Kulture) "La escritura o la vida" (roman) Tusquets. Barcelona. 1995 330 p. 2300 PTA Una reflexión sobre la creación literaria y sobre la muerte 5. LOPEZ ARANGUREN, JOSE LUIS (Univerzitetski Profesor Etike) "Obras Completas. Volumen 2: Etica" (Filozofija) Trotta. Madrid. 1994 779 p. 7000 PTA Aranguren, que fuera apartado de su cátedra por el franquismo a mediados de los 60, es el mejor cultivador espaĄol de una disciplina, como la Etica, de escasa tradición en nuestros estudios filosóficos 6. MARTINEZ SHAW, CARLOS "La emigración espaĄola a América (1492-1824)" (Istorija) Fundación Archivo de Indianos. Gijón. 1994 278 p. 1500 PTA Visión general del estado actual de los conocimientos sobre el tema
knjizevnost.490 bjevdjic,
KNU:LAFONTEN-GODIŠNJICA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ PARIZ, 13. aprila - Na današnji dan pre tačno 300 godina umro je veliki francuski basnopisac čan de Lafonten (Jean, La Fontaine). Lafonten je pisao pesme, komedije, opere, balete i romane, ali su mu svetsku slavu donele basne u stihovima koje je objavljivao od 1668. do 1694. godine. Koristeći već obrađene teme i oslanjajući se na grčke i latinske basnopisce, obnovio je i proslavio taj književni rod. Zahvaljujuci "Basnama" postao je jedan od najviše prevođenih i najpopularnijih francuskih pisaca. Povodom obeležavanja 300-godišnjice Lafontenove smrti u Francuskoj će ove godine biti objavljena obnovljena izdanja njegovih dela, a predviđen je i niz izložbi posvećenih njegovom životu i radu. Kako javlja AFP, publika će imati priliku da vidi i ilustracije za njegove basne koje su radili umetnici iz celog sveta. Rezultati anketa pokazuju da je Lafonten omiljeni pisac 38 odsto Francuza i da zauzima drugo mesto na listi najpopularnijih francuskih pisaca - iza Viktora Igoa (Victor Hugo - 49 odsto), a ispred Molijera (Moliere - 33 odsto). Iako je malo Francuza koji znaju napamet neku od Lafontenovih basni, čak 76 odsto njegovih sunarodnika smatra da su one neiscrpni izvor moralnih pouka na koje se treba osloniti prilikom vaspitavanja dece.
knjizevnost.491 mpalacios,
Knjizevne diskusije u spanskim i iberoamerickim mrezama. - O novoj knjizi Artura Pereza-Revertea - O 'Internacionali odmora' i njenom proglasu. O praznovanju medju- narodnog dana odmora 2 maja - O peruanskim lokalizmima ecabr14.zip
knjizevnost.492 veca,
Treba ozbiljno razmisliti o problemu nepušača, ugrožavaju penzioni fond. Veca
knjizevnost.493 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti: - Jose Donoso - Sor Juana Ines de la Cruz: kongres ecabr18.zip
knjizevnost.494 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti: - Polemika u kongresu o meksikanskoj pesnici Sor Juana Ines de la Cruz, 300 godina posle njene smrti - Projekat rekonstrukcije starog grada Paname - "Moriras en Chafarinas": novi film Pedra Olea ecabr20.zip
knjizevnost.495 ndragan,
/ Treba ozbiljno razmisliti o problemu nepušača, / ugrožavaju penzioni fond. Ctrl+R :) A propao ovog, setih se jednog: 30% saobraćajnih nesreća izazivaju pijani vozači. Treba, dakle, učiniti nešto protiv treznih, koji izazivaju ostalih 70%.
knjizevnost.496 veca,
Pre petnaestak dana stigla mi je poštom nova knjiga Aleksandra Baljka "Krvavi provod". Nisam imala vremena da vam je odmah predstavim, ali nikada nije kasno :) =============================================================== KRVAVI PROVOD Kad Veliki Vođa piša uz vetar, njegovi sledbenici se ne bune. Svi ćute kao zaliveni. * * * Lice čiji se lik posle informativnog razgovora bitno izmeni dužno je da podnese zahtev za zamenu lične karte. * * * Hrvati nisu pravi Srbi, mada se često tako ponašaju. * * * Zbog velikog interesovanja građana, dobrovoljno učešće u ratu postalo je obavezno. * * * Spremni smo za dijalog. Ko zapeta puška. * * * Idejno su se razišli. Jedva smo ih razdvojili. Aleksandar Baljak ===============================================================
knjizevnost.497 veca,
Promocija zbirke aforizama, Aleksandra Baljka, Krvavi provod, održaće se u sredu, 26. aprila u 20 časova, u Đurinoj kući. Dođite, biće sigurno zabavno :)
knjizevnost.498 mpalacios,
SPANSKE I IBEROAMERICKE KULTURNE NOVOSTI ---------------------------------------- - Knjizevne diskusije u iberoamerickim BBSovima: Borhes i fasizam - Meksika: natecaj povesti na spanskom jeziku "Juan Rulfo" (otvoren do 15 septembra) - Vargas Ljosa protiv utopije u stvarnom zivotu - Nagrada "Asturijski Princ" za knjizevnost: Rafael Alberti, Antonio Buero Vallejo (SPA), Jose Donoso (CIL) i Alfredo Bryce Echenique (PER), najverovatniji kandidati - Almerija (Spanija): I Kongres ob usmenoj tradiciji u knjizevnosti u zemljama Iberoamerike i Mediterana - Carlos Fuentes (MEK): latinoamericka knjizevnost je napustila fantasticnost i postala realisticka - Sor Juana Ines de la Cruz: vise o njenom zivotu i delovima ecabr24.zip