CIVIL.8

26 Oct 1994 - 24 Apr 1995

Topics

  1. filozofija (35)
  2. religija (806)
  3. istorija (41)
  4. nauka (67)
  5. umetnost (31)
  6. knjizevnost (498)
  7. film (1620)
  8. o.jeziku (638)
  9. oko.sveta (148)
  10. enciklopedija (7)
  11. skola (695)
  12. licni.stav (245)
  13. cyber.culture (155)
  14. savet (14)

Messages - umetnost

umetnost.1 slavisa,
Evo opet mene: U subotu 29 oktobra 1994 u pola devet, Akademsko pozorište (Krsmanac) otvara 72 sezonu predstavom "Ludilo udvoje" po tekstu Ežena Joneska glume: Nataša Marinković, Dušan žavić... reditelj: Slaviša Rajković pa dođite...
umetnost.2 paki,
Zna li neko gde se nalazi Kult teatar?
umetnost.3 severian,
> Zna li neko gde se nalazi Kult teatar? U DK "Vuk Karadžić". Dakle, na istom mestu kao Teatar T. To ti je u bulevaru, pored Više Poslovne, a preko puta studentskog doma Lola.
umetnost.4 dr.grba,
U nedelju, 11. decembra, u 20 časova, u Zadužbini Ilije Kolarca će biti održan koncert Društva za negovanje muzike "Gusle" iz Kikinde. U koncertu učestvuju folklorni ansambl, veliki narodni orkestar i glumačka grupa Narodnog amaterskog pozorišta iz Kikinde. Koncert je deo manifestacije "Dani Kikinde u Beogradu". Ulaz je besplatan. BTW, "Gusle" su gostovale na "Kolarcu" poslednji put 1902. godine. Sala je bila prepuna (:
umetnost.5 rjovic,
E ljudi jedno malo pitanjce. Da li neko eventualno zna gde se mogu naci Tapijeve slicice, ali naravno ne one od par sotina/hiljada dinara, vec kopije (ako se ne varam to zovu drugom serijom), i koja je njihova cena makar orjentaciono ? Pozdrav, Relja
umetnost.6 mnikolic,
> E ljudi jedno malo pitanjce. Da li neko eventualno zna gde se mogu naci > Tapijeve slicice, ali naravno ne one od par sotina/hiljada dinara, vec > kopije Verovatno misliš na serigrafije. Obiđi malo beogradske galerije pa se raspitaj. Pre jedno dve godine je bila njegova izložba u galeriji Leonardo u hotelu Interkontinental i tada su se prodavale za 50 i 100 nemačkih maraka po komadu, neuramljene. Možda ih ta galerija ima i sada. m.
umetnost.7 max.headroom,
> (ako se ne varam to zovu drugom serijom), i koja je > njihova cena makar orjentaciono ? Oko 100 din, pa naniže. Pogledaj (raspitaj se) po beogradskim galerijama.
umetnost.8 bjevdjic,
UMRO MIJA ALEKSIĆ!! ;(((((((((
umetnost.9 dr.grba,
>> UMRO MIJA ALEKSIĆ!! ;((((((((( Slava Ti, Umetniče.
umetnost.11 bjevdjic,
██ Slava Ti, Umetniče. Slava mu, zaista!! ;(( Puno će mi nedostajati! Takođe, ne tako davno, u RAJ su otišli i drugi DIVOVI, kao što su: Zoran Radmilović, Taško Načić, Miloš čutić, Gidra Bojanić, Rahaela Ferari, a sada i Mija Aleksić, koji je uz Zorana Radmilovića, i ostale, rezervisao mesto za BESMRTNIKE! Valjda će nazvati neku ulicu po njima, zaslužili su!
umetnost.12 dejanr,
Pročitah pre par dana u "Politici"... Imali smo u Jugoslaviji jednu čuvenu Rembrantovu sliku, zvanu "Portret moga oca". Sećam se da su nas na nekoj ekskurziji vodili da vidimo to čudo. E, u međuvremenu je neko tu sliku ukrao, uhvaćen je i, naravno, osuđen na žešću zatvorsku kaznu zbog pljačke basnoslovno skupe stvari. Tu dolazi do zanimljivog obrta: njegov advokat (svaka mu čast!) potegne veštake, vrhunske stručnjake iz Haga, koji pregledaju sliku i nađu da uopšte nije Rembrantova, nego da je neka relativno bezvredna kopija Rembrantove slike koja već negde postoji, i koja se zove nešto kao "Portret starca sa kapom". Po tome bi lopov dobio mnogo manju kaznu. Zanimljvi momenat, koji mnogo govori o našim istoričarima umetnosti (naravno, pod pretpostavkom da se to Haško veštačenje pokaže kao tačno), je da su godinama svi gledali u tu sliku, proučavali je, bilo više monografija i doktorata na tu temu i... niko nije umeo da prepozna falsifikat! Niti je znao da postoji taj "Portret čiče sa kapom" na drugom mestu. Stručno, nema šta ;)
umetnost.13 veca,
>> UMRO MIJA ALEKSIĆ!! ;((((((((( Neka mu je večna slava!
umetnost.14 savo.n,
:Imali smo u Jugoslaviji jednu čuvenu Rembrantovu sliku, zvanu "Portret :moga oca". : njegov advokat (svaka mu čast!) potegne veštake, vrhunske stručnjake iz Haga, : koji pregledaju sliku i nađu da uopšte nije Rembrantova, :Zanimljvi momenat, koji mnogo govori o našim istoričarima umetnosti :Stručno, nema šta ;) Ma, da su samo naši "istoričari umetnosti" takvi pa i nekako, ali... Evo šta se desilo u Holandiji (!?) za vreme II sv. rata: Elem, u okupiranoj Holandiji pojavio se neki tip, (ne sećam mu se imena) koji je dr-u J. Geringu (velikom kolekcionaru) ponudio slike čuvenog Vermera van Delfta (1632-1675, izradio svega 40-ak slika). Konzilijum "stručnjaka" III Rajha je potvrdio originalnost slika i dr. Gering ih je kupio, plativši dobru svotu novaca.No, posle rata Holanđani uhapse tipa i podignu optužnicu za izdajstvo i rasprodaju nacionalnog blaga. Kada je čovek (restaurator po zanimanju, ako se dobro sećam) video da je "vrag odneo šalu" ispričao je da je prodao falsifikate koje je sam naslikao. Pošto mu,jel'te, nisu poverovali, zatražio je da mu u zatvor donesu potreban pribor,i kada su mu doneli, naslikao je nekoliko slika koje su stavljene na uvid "stručnjacima", a koje su ovi proglasili (neopozivo) originalima.Naime, tip je, baveći se restauracijom slika iz tog perioda, pronašao "tajnu " spravljanja boja i pripreme platna i tako je mogao da oponaša slikare tog vremena (prepostavljam da nije bio bez talenta :)). I sad,dramski preokret: tipa oslobađaju uz odlikovanje. O ovome je, svojedobno-pre 20-ak godina- pisao Zabavnik ("svaki petak- izuzetak") a i kasnije sam na još nekoliko mesta čitao "o slučaju lakovernog dr.-a Geringa" Mislim da navedeni slučajevi sjajno ilustruju" problem percepcije" umetničkog dela i pokazuju kako se u toj oblasti, kao u nijednoj drugoj, " može ošljariti na razne načine bez straha da će se biti otkriven ". Imam utisak da se kod nas ovaj problem još više manifestuje u književnosti: voleo bih da vidim ko će od naših današnjih akademika ući u "čitanke" iz 2050 godine.
umetnost.15 bjevdjic,
(POLITIKA, sreda 15. mart) GLUMAC SUZA I SMEHA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Juče u podne u Beogradu, u Aleji velikana na Novom groblju, sahranjeni su posmrtni ostaci glumca Mije Aleksića. Od istaknutog glumca oprostili su se, poslednji put tokom jučerašnjeg dana, pred kapelom na groblju i na komemoraciji u teatru oni koji su ga poznavali i radili s njim, njegove kolege glumci, pisci, reditelji, predstavnici Kragujevca, u čijem se pozorištu prvi put popeo na pozornicu, Beograda u kojem je vladao scenom i iz kojeg se posredstvom radija i televizije prostirala njegova gluma. Parter, lože, galerije Narodnog pozorišta u Beogradu juče su bili puni. Kako je na početku komemorativne sednice kazao Radomir Putnik, okupili su se najtužnijim mogućim povodom. Otišao je jedan od najvećih glumaca koji je za života postao glumačka legenda. Mija Aleksić, po rečima Putnika, ostavio je umetničko delo ogromnih razmera. Neštedimice je davao i darovao na sceni, taj velemajstor, mag i čarobnjak glume, kako je kazao Radomir Putnik. Umeo je da nasmeje gledaoce, ali i da ih rasplače, prevazilazeći umeće histrionskog zanata. Kada je on glumio činilo se da ne postoji na svetu ništa lakše od glume. RASKOŠNO DELO Radomir Putnik je podsetio i na poslednji izlazak Mije Aleksića na scenu Narodnog pozorišta, povodom obeležavanja 50 godina umetničkog rada ovog velikog i neprevaziđenog glumca. Mira Stupica je podsetila na svoj poslednji susret sa Mijom Aleksićem, sećajući se da je imala tada pred sobom jednog drugačijeg, novog Miju, potpuno pročišćenog, bez koketerije, a sve taštine sveta bile su mu daleke: "Bio je miran, čist. Ličio je na sveca"... Trošio je svoje srce i potrošio ga, rekla je Mira Stupica. Mija Aleksić je spadao među one ljubimce publike nacionalnih razmera kao što su bili za Francuze Fernandel, za Meksikance Kantiflas, za Italijane Toto, a za Amerikance komičari slepstika, rekao je Jovan Ćirilov. Prirodno je da se on od njih razlikovao, kao što se oni razlikuju međusobno, jer je svaki od njih bio izraz specifičnog duha jednog naroda i različitih potreba za smehom. Sve te komičare je ipak spajalo nešto zajedničko, rekao je Ćirilov - oni su personifikovali sliku svoga naroda o takozvanom malom čoveku. Takvi su bili svi ti Rafovi i građani Pokorni. Raskošno delo glumca Mije Aleksića trajalo je pola veka, podsetila je Svetlana Bojković ukazujući i na specifičnost jedne generacije kojoj i sama pripada koja je s pojavom prvih televizora pratila seriju "Servisna stanica". SMEHOM OBELEčIO POLA VEKA Mija Aleksić bio je glumac više pozorišnih kuća, pa su se tako i opraštali od njega, a među njima i sportisti FK "Partizan". Svi glumci treba da prime saučešće zbog gubitka Mije Aleksića, rekla je Olivera Marković jer smatra da su glumci koji su s njim imali priliku da igraju mogli više nego ostali da shvate genijalnost njegovog glumačkog bića. Na ostvarenja Mije Aleksića, od Rafa do Hulija, podsetio je Milovan Vitezović. Teško je smehom obeležiti jedno opako vreme, a Mija Aleksić je to uspevao. Obeležio je svojim smehom pola dvadesetog veka. U njegovom ogledalu videli smo se svi. "Oj Mijo oj..." otelo se, uz suzu, čiki čivuloviću Serafimu koji je rakao da je Mija Aleksić bio duh kakvog je mogla da iznedri samo njegova Šumadija. Glumac je odigrao svoje, predstava je završena, zavesa se spustila, kazao je Serafim. Ovo je bio i poslednji veliki čin Mije Aleksića, pa je stoga Velimir Lukić pozvao prisutne na komemorativnoj sednici da ga isprate - aplauzom. Mija Aleksić, bio je, pre svega, veliki pozorišni glumac. Sa velikim bolom Beograd se danas oprašta od Mije Aleksića. Iako nije rođen ovde, Beograd je bio prirodna sredina da on zablista punim umetničkim sjajem i da među najvećim glumcima bude jedan i neponovljiv. Zato, dragi čika-Mijo, hvala ti za sve, odmori se, pa se onda opet vrati... u bajku - rekao je Milenko Kašanin, potpredsednik Skupštine grada Beograda, na sahrani velikog umetnika. Ispred kapele na Novom groblju, glumcu Miji Aleksiću poslednji pozdrav je uputio i njegov dugogodišnji prijatelj pisac Radivoje Lola Đukić: - Danas se gase svetla u velikom pozorištu Mije Aleksića. Svi njegovi likovi takođe umiru danas. Neću se od Mije oprostiti uzvikom: "Slava mu", jer je slavu imao za života. Mijo, poslednji čin je završen, tvoja publika je ovde i ja samo mogu da ti zapljeskam, dok nije pala zavesa. Od velikog barda našeg glumišta oprostili su se čivorad Nešić i Dražimir Marušić, njegovi Kragujevčani, kao i glumac Branislav Ciga Jerinić. - Ne govorim ti kao tvoj prijatelj, partner i učenik, već kao najvatreniji pobornik tvog dara, koji si ti poklanjao drugima. Svojom glumom menjao si osećajnost ovog naroda, stvorio pozorište suza i smeha. Nikada nisi govorio "danas", već "sutra". Za tebe, na žalost, nema više sutra. Odlaziš u drugi svet u kome te čekaju čanka, Ljubiša, Raša, Ljubinka. Zato, dragi moj Arkadije Srećkoviću, spavaj mirno i odmaraj zasluženo, zbogom i ruku, druže - rekao je Ciga Jerinić. M. Durić - M. Jovićević
umetnost.16 dejanr,
>> No, posle rata Holanđani uhapse tipa i podignu optužnicu >> za izdajstvo i rasprodaju nacionalnog blaga. Kada je čovek >> (restaurator po zanimanju, ako se dobro sećam) video da je >> "vrag odneo šalu" ispričao je da je prodao falsifikate koje >> je sam naslikao. Da li je na kraju dobio kaznu što je falsifikovao slike, ili orden što je za*ebao Geringa?
umetnost.17 sav.gacic,
> Takođe, ne tako davno, u RAJ su otišli i drugi DIVOVI, > kao što su: Zoran Radmilović, Taško Načić, Miloš čutić, > Gidra Bojanić, Rahaela Ferari, a sada i Mija Aleksić, mislim da je on u našem znaku ":))))" i tako treba da ostane. Kakvo društvo je otišlo (uz gore pomenute i Duško Radović, Slobodan Aligrudić, Cico Perović, Paja Vujisić, Dragan Laković, Ljuba Moljac... A onda: Zvonko Lepetić, Reihan Demirdžić, Rudi Alvađ... Na nebu je neviđena žurka :)). žitulja za pamćenje od letos za Vladu Bulatovića - Viba: "DEBELI, žEKAJ NAS, SIGURNO DOLAZIMO!" (ne znam ko su potpisnici, ali svaka im čast... Pozdrav, Bik koji sedi
umetnost.18 vgenije,
> otislo (uz gore pomenute i Dusko Radovic, Slobodan Aligrudic, > Cico Perovic, Paja Vujisic, Dragan Lakovic, Ljuba Moljac... A > onda: Zvonko Lepetic, Reihan Demirdzic, Rudi Alvad... Na nebu > je nevidena zurka :)). Ne zaboravi Zorana Radmilovica..
umetnost.19 wizard,
> Da li je na kraju dobio kaznu što je falsifikovao slike, ili orden > što je za*ebao Geringa? Falsifikovanje slika se ne kažnjava. To se čak i uči na akademijama. :) Kažnjava se ako pokušaš da falsifikat uvališ kao original, kao uostalom i u svakom drugom poslu.
umetnost.20 zddb,
>>>>Mislim da navedeni slučajevi sjajno ilustruju" problem percepcije" umetničkog dela i pokazuju kako se u toj oblasti, kao u nijednoj drugoj, " može ošljariti na razne načine bez straha da će se biti otkriven ". Imam utisak da se kod nas ovaj<<<< >>>>Zanimljvi momenat, koji mnogo govori o našim istoričarima umetnosti (naravno, pod pretpostavkom da se to Haško veštačenje pokaže kao tačno), je da su godinama svi gledali u tu sliku, proučavali je, bilo više monografija i doktorata na tu temu i... niko nije umeo da prepozna falsifikat! Niti je znao da postoji taj "Portret čiče sa kapom" na drugom mestu. Stručno, nema šta ;)<<<< Ljudi, šta vam je, da li ste vi normalni, ne budite prestrogi! Pokušajte da se uživite malo u probleme drugih ljudskih aktivnosti osim šaha! A PENTIUM? A PENTIUM? A krševi koje ovde kupujete (-mo), a bagoviti programi koje pravite (pravimo)? Sve ste se pretvorili u "savršene" - kompjutere ... Inače, dobro se sećam članka iz "Zabavnika". Nije bilo pre 20, nego pre 10 godina. Tako skoro! žitao sam nešto još lepše, o jednom (nesumnjivo velikom) slikaru iz prošlog veka, Francuzu, koji je jedno vreme radio legalno kopije i tako se izdržavao. Ali je to radio sa toliko veštine i talenta, da ga je zapazio jedan kvarni galerista. Od toga dana hiljade "originala" preplavilo je kuće naglo obogaćenih kauboja. Tako je počela "privreda" koja i danas donosi sjajne plodove. Pamtim samo da je slikar završio srećno, mada je bio otkriven. Ako kopije radi talentovan slikar, onda je zaista teško, i samo veliki stručnjaci, uz debele analize, mogu utvrditi šta je original. Inače, to nije empirija, već čista umetnost i hiljade teškoća postoje. Prvo, veliki slikari su imali svoje radionice i svoje učenike (uostalom i sami su tako došli do znanja), mislim da su imali i Rembranti. Pa se razvila "siva ekonomija". Majstor bi samo potpisao rad učenika. Ajde ti sad budi pametan, pa otkri, ko je zaista radio tu sliku. Samo najvećim delima može se pratiti istorijat, a šta je sa hiljadama drugih? Niko od velikih slikara nije ostavio štampane kataloge da se zna šta je njegovo, pa da se poredi. Otkrivaju se slike, pa se na polazi od potpisa (a šta ako nema), ili od priče vlasnika, proučava stil, pa pipa mo mraku... Meni su pre 15 godina nudili da kupim Rubensa (tačnije da ponudim nekom ko bi to želeo) u Moskvi! Naravno, pošto sam elegantno zaobilazio takve "morske ideje", a nešto me kopkalo, povedem jednog drugara, koji se slučajno zadesio tu. On je važio za solidnog znalca, mada ne može da se kaže da je svetski stručnjak. Odemo na TAVAN, i razgledamo slike prekrivene slamom, ma bilo ih je desetine! On misli da su sve prave. Rubens je bio ogroman, nekoliko metara u obe dimenzije, a ostale, ko zna čije, dosta manje. I dan-danas me kopka čije su to slike. Možda su ih drpili ruski mafijaši po muzejima (najviše sam cvikao od te varijante), a možda ih drpili i na Zapadu!? Možda su deo plena Crvene Armije, a možda i deo kolekcije nekog ruskog kneza, ili nekog bogatog Jevrejina, u oba slučaja sakriveno od boljševika!? Uostalom, pronađu za 300 godina listing programa na kome piše da ga je napisao Zoran Brkić i ljudi to prihvate - strašan program za tako primitivno doba! A u stvari nemaju pojma da je taj program radio Dejan Ristanović, pa dao source Brkiću, a ovaj promenio par procedura da ga prilagodi svojim potrebama, pa se VELIKODUŠNO i veoma ZAHVALNO potpisao. (Inače, česta pojava u našim krajevima). E, treba li sad te stručnjake *EBATI zbog toga? žak me taj posao najviše podseća na posao grafologa. Ja ti nažvrljam nešto, a ti ajde dokaži da je to moje!
umetnost.21 dr.grba,
>> (Inače, česta pojava u našim krajevima). E, treba li sad te stručnjake >>* EBATI zbog toga? Treba. (((:O
umetnost.22 inesic,
>>> (Inače, česta pojava u našim krajevima). E, treba li sad te >>>* stručnjake EBATI zbog toga? > > Treba. (((:O Normalno, pogotovo ako su žene.
umetnost.23 bjevdjic,
POZORIŠTE: A T E L J E 2 1 2 ─────────────────────────────────────────────────────── MESEžNI REPERTOAR APRIL 95. ─────────────────────────────────────────────────────── VELIKA SCENA ─────────────────────────────────────────────────────── 01.04. u 19.30 Sub LJUBAVNO PISMO 02.04. u 19.30 Ned IZA KULISA 03.04. u 19.30 Pon LJUBAVNO PISMO 04.04. u 19.30 Uto SVETI GEORGIJE UBIVA AčDAHU 06.04. u 19.30 žet IZA KULISA 07.04. u 19.30 Pet MARIJA STJUART 08.04. u 19.30 Sub MARIJA STJUART 09.04. u 19.30 Ned KOLA MUDROSTI DVOJA LUDOSTI 10.04. u 19.30 Pon FIŠKAL GALANTOM, gostuje NP Sombor 13.04. u 19.30 žet KNEGINJA OD FOLI-BERčERA 14.04. u 19.30 Pet MOSKVA PETUŠKI 15.04. u 19.30 Sub ŠKOLA ZA čENE 16.04. u 19.30 Ned OžEVI I OCI 17.04. u 19.30 Pon KOREŠPODENCIJA 18.04. u 19.30 Uto žARLAMA ZBOGOM, premijera 20.04. u 19.30 žet žARLAMA ZBOGOM 21.04. u 19.30 Pet OžEVI I OCI 22.04. u 19.30 Sub žARLAMA ZBOGOM 23.04. u 19.30 Ned ŠKOLA ZA čENE 24.04. u 19.30 Pon LAčA I PARALAčA 25.04. u 19.30 Uto FILUMENA MARTURANO 27.04. u 19.30 žet MOSKVA PETUŠKI 28.04. u 19.30 Pet KNEGINJA OD FOLI-BERčERA 29.04. u 19.30 Sub LJUBAVNO PISMO 30.04. u 19.30 Ned KATARINA ─────────────────────────────────────────────────────── TEATAR U PODRUMU ─────────────────────────────────────────────────────── 01.04. u 20.00 Sub LUNASA 02.04. u 20.00 Ned OTAC 03.04. u 20.00 Pon LUNASA 04.04. u 20.00 Uto KABARE EMBARGO 08.04. u 20.00 Sub KABARE EMBARGO 09.04. u 20.00 Ned DRAGI MOJ LAčLJIVžE 10.04. u 20.00 Pon žOVEK, ZVER I VRLINA 11.04. u 20.00 Uto PEG, SRCE MOJE 13.04. u 20.00 žet VELIKA PLJAžKA 15.04. u 20.00 Sub AVETI 17.04. u 20.00 Pon LUNASA 20.04. u 20.00 žet LUNASA 21.04. u 20.00 Pet čIVOT ZA SJEĆANJE 22.04. u 20.00 Sub DRAGI MOJ LAčLJIVžE 23.04. u 20.00 Ned AVETI 24.04. u 20.00 Pon OTAC 27.04. u 20.00 žet NOĆ TRIBADA 28.04. u 20.00 Pet OLEANA 29.04. u 20.00 Sub OTAC 30.04. u 20.00 Ned KABARE EMBARGO ─────────────────────────────────────────────────────── RADNO VREME BLAGAJNE: SVAKIM DANOM OD 10-13 I OD 18-20 SREDOM OD 10-13, NEDELJOM OD 18-20 žASOVA
umetnost.24 slavisa,
Imam čast da vas pozovem da posetite Akademsko pozorište (Krsmanac). SREDA 29 III "Ludilo udvoje" E.Jonesko r. Slaviša Rajković žETVRTAK 30 III "Uzaludni leviatan" H.M.Encensberger r. Goran Cvetković PETAK 31 III "Piknik na frontu" F.Arabal r. Slaviša Rajković -premjera SUBOTA 1 IV Perfomans koji priređuje jedan škotski umetnik imena se na žalost ne mogu setiti :( Adresa je Balkanska 4. Nećete se razočarati :) Slaviša
umetnost.25 zqusovac,
y - Serbia aims for softer, more cultured image By Adrian Brown BELGRADE, April 3 (Reuter) Serbia's xenophobic image, epitomised by the plum brandy-swigging Serb soldiers who fought in Croatia and Bosnia, is being revamped by an official campaign promoting highbrow culture. The government plans to pour money into fine art, classical music and the performing arts to try to wean the population from the nationalist cultural outpourings that characterised the war years. The "Year of Culture" crusade, begun in March, is part of Serbian President Slobodan Milosevic's policy to present a softer, more sophisticated face to the world. Since he swept to power on a wave of nationalism in the late 1980s, Serbia has been swamped by books, paintings, drama and songs that focused on Serbia's Orthodox heritage and bloody history. Until recently, traders hawked nationalist trinkets in Belgrade's main shopping arcade while national art insitutions such as the theatre and museums dwelt on all things Serb. Most bizarre is Serbia's cacophonous local pop music, dubbed "turbo folk" by its critics. Popular with the young, its main proponents perform loud patriotic songs alongside traditional love ballads. Turbo folk and nationalist kitsch have aroused the anger of Serbian Minister of Culture Nada Popovic-Perisic who dismisses such novelties as "pseudo culture." "Any kind of mythology is dangerous for any culture because it draws culture backwards," she says. She belongs to the left wing of Milosevic's ruling Socialist Party of Serbia. An academic by training with an interest in French philosophy, Popovic believes she got the job because "I cannot be labelled a nationalist." Investing in television advertising, sponsored arts events and a nationwide poster campaign, she hopes she can "orientate" people to be more critical. Stacked against her are the effects of several years of jingoistic propaganda pumped out by the state media. "There have been more books which have the word "Serb" in the title in the last three years than in the last 300," said Dragoljub Micunovic, head of the Democracy Centre in Belgrade. The nationalist emphasis in the arts, especially at the height of the fighting in Croatia and Bosnia, displaced more liberal cultural traditions that were common in Belgrade, once the Balkans' most cosmopolitan city. A measure of the poor public support for culture was demonstrated when the Belgrade authorities had to give away tickets for a visiting dance troupe from Russia. Popovic's endeavour is being funded from government coffers but donations from Serbia's new rich are also expected. Many of these are people who have profited from the turbo folk craze and nationalist revival. Offering tax incentives for contributions to the Year of Culture, the minister hopes those who have grown rich from the things she abhors will contribute to Serbia's cultural renaissance. "People who made money from this nationalist kitsch will return some money to us to use for this campaign," she says. "Our idea is to orientate them critically." Popovic enjoys the support of liberal intellectuals in Belgrade. "What we had before was pre-modern, crypto-feudal, epic, rural culture," said Obrad Savic, a philosopher. "Despite all the bad and ugly things that happened in Serbia, we have to support this. It would be political and cultural madness to reject it simply because it comes from the authorities," he argues. The scheme has its critics, not least from the Serb nationalist parties. They complained that Popovic was an elitist intent on controlling the state's cultural output. The minister will undoubtedly face opposition from the nationalist apparatchiks still running some of the country's cultural institutions, including television. Savic worries that Popovic's work is only a political manoeuvre by Milosevic to neutralise the radicals. "She is doing (this) honestly but for Milosevic it is only simulation. His interest is not culture as culture but culture as a way to shift public discourse," he said. mm
umetnost.26 dr.grba,
Novosađani, znate li vi uopšte da se u vašem gradu održava izložba radova Endija Vorhola?
umetnost.27 mnikolic,
> Novosađani, znate li vi uopšte da se u vašem gradu održava izložba radova > Endija Vorhola? A da li kojim slučajem imaš više informacija o toj izložbi? Dokle traje, gde se održava (neki muzej ili neka galerija), radno vreme i radni dani izložbenog prostora, sadržaj, ... m.
umetnost.28 dr.grba,
>> A da li kojim slučajem imaš više informacija o toj izložbi? Dokle traje, >> gde se održava (neki muzej ili neka galerija), radno vreme i radni dani >> izložbenog prostora, sadržaj, ... Izložba (navodno, neprovereno!) traje negde do polovine aprila, kad ide dalje (kuda?). žovek mi je rekao da se to zbiva u prostoru vezanom za pojam "Zlatno oko". Verovatno neka galerija. Pojma nemam. Budem li išao za NS, potražiću. Kažem, samo me čudi da nije bilo komentara dosad. Još jedan podatak je da je pratilac izložbe izvesni ludak koji je radio godinama sa Vorholom, bio mu fotograf, asistent, držač bakarne ploče (koje, pitaće neki... (((: ). žovek je, kaže mi drugar, otkačen od ovog kosmosa.
umetnost.29 dikla,
> Izložba (navodno, neprovereno!) traje negde do polovine aprila, kad ide > dalje (kuda?). Ne videh po gradu bilo kakav proglas o pomenutom dogadjaju...:) > žovek mi je rekao da se to zbiva u prostoru vezanom za > pojam "Zlatno oko". Verovatno neka galerija. Pojma nemam. Budem li išao > za NS, potražiću. Galerija u kojoj je svojevremeno bila postavka fotki za vreme "Zlatnog oka" je od pre nekog vremena pretvorena u "NAP"-ovu prodavnicu i stvarno nemam ideju gde bi to moglo biti.... No, ke se raspitam pa ako šta saznam ću da javnem ! > Kažem, samo me čudi da nije bilo komentara dosad. Evo ga ;)
umetnost.30 soul,
>> Serbia aims for softer, more cultured image Some hundred years too late... );
umetnost.31 bjevdjic,
UPR:POZORIŠTE-"KNEZ MIHAILO" ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 11. aprila (Tanjug) - U Jugoslovenskom dramskom pozorištu (JDP) danas je održana prva proba drame "Knez Mihailo" autora Svetlane Velmar Janković koju režira Dimitrije Jovanović. Upravnik JDP Jovan Ćirilov istakao je u razgovoru sa novinarima da je u svom scenskom prvencu naša poznata književnica, inspirisana istorijom, načinila problemsku dramu. "Rekreirajući prošlost ona govori i o aktulenim problemima", dodao je Ćirilov. Ovom predstavom JDP će, kako se planira, otvoriri narednu sezonu. Svetlana Velmar Janković izjavila je "da se dugo bavila ličnošću kneza Mihaila Obrenovića, našeg jedinog prosvećenog vladara i uopšte 19. vekom", koji, kako je rekla, pruža obilje zanimljivih i značajnih priča i sudbina. "Slušajući u sebi glasove kneza Mihaila i njegovih savremenika, počela sam i da ih zapisujem, a njihov razgovor se pretvorio u dijalog, što je logično dovelo do dramske forme", objasnila je ona, ističući da se izuzetno raduje oživljavanju svog teksta na sceni JDP. Dramu "Knez Mihailo" objavila je prošle godine Srpska književna zadruga. Radnja se dešava u Beogradu, u aprilu i maju 1868. godine, neposredno pred atentat u kojem je ubijen knez Mihailo. Dimitrije Jovanović, poznat beogradskoj publici po režijama predstava "Stranac", "Dugo putovanje u noć" i "Knez Pavle", za novu dramu kaže da obiluje istorijskim, ali i klasičnim pozorišnim situacijama. On je istakao zadovoljstvo što je u radu na ovoj predstavi okupljena izuzetna glumačka ekipa. Naslovni lik tumačiće Dragan Petar. U ulogama niza istorijskih ličnosti igraće Đurđija Cvetić (kao Anka Konstantinović), zatim Ivan Bekjarev (Milivoje Blaznavac), Miodrag Radovanović (Anastas Jovanović) i drugi. Rade Marković, koji će u predstavi igrati Iliju Garašanina, istakao je, pored ostalih kvaliteta ove drame, to što ona živo prikazuje večito dvojstvo ovog tla - okrenutost ka Zapadu ili vezivanje za tradiciju. Ta podeljenost nije data šematski, već kroz osećanje koje nose gotovo sve ličnosti u komadu, dodao je on. Scenografiju i kostime za ovu predstavu kreiraće Geroslav Zarić i Ljiljana Dragović, a muziku piše Ivana Stefanović.