istorija.1sljubisic,
Re: Civilizacija.8 / 3.41
Hvala na zaista sadrzajnom odgovoru!
Naime, kad sam ovde prozvan da nabrojim kojih sam se to desetak imena
setio, bogami nisam bas mogao :), a nisam bas ni bio previse siguran
da li se radi o nekim bozanstvima, polu-bozanstvima ili epskim likovima :)
Izmesali se pomalo Posejdnon, Mars, Zevs sa jedne i Minotaur, Pegaz,
Kentaur... sa druge strane, a da o nekim drugim i ne govorim... :)
No, kao sto rekoh, mala komsinica je to vec odradila sa jednom studentki-
njom drustvenih nauka, a mene 'prirodnjaka' je bilo malo nezgodno da pit-
am... :)))
Hvala jos jednom,
ako neko ima jos nesto
nije mu zabranjeno da dopuni... :)
Slobodan
istorija.2wizard,
Ne znam gde bih ovo stavio, ali ova tema mi je najmanje jasna čemu služi
pa mi nekako najlakše da tu ubacim nešto što je van konteksta.
Q: "žije pripadnike ne bi ste želeli za sugrađane u svojoj domovini?"
Rang Grupa % odbacivanja
----------------------------------------
1. Fašisti 85,9
2. HIV-pozitivni 68,8
3. Narkomani 66,8
4. Homoseksualci 65,4
5. Alkoholičari 59,4
6. Albanci 58,1
7. Nacionalisti 55,3
8. Muslimani 52,8
9. Hrvati 51,9
10. Duševni bolesnici 40,3
11. Komunisti 35,4
12. Monarhisti 30,9
13. Cigani 14,6
14. Jevreji 13,7
15. Invalidi 11,7
16. Jugosloveni 6,6
itd.
"Sezamovci" nisu rangirani.
istorija.3dr.grba,
>> Ne znam gde bih ovo stavio, ali ova tema mi je najmanje jasna čemu služi
>> pa mi nekako najlakše da tu ubacim nešto što je van konteksta.
Na stranu mesto na koje si stavio ove podatke, ali si bar mogao da navedeš
izvor ove besramne tabele.
istorija.4balinda,
>> Ne znam gde bih ovo stavio, ali ova tema mi je najmanje
>> jasna čemu služi pa mi nekako najlakše da tu ubacim nešto
>> što je van konteksta.
Ni ja nisam znao gde da ovome "čudu" nađem mesto, pa sam ga strpao
pod tepih, tj. u istoriju, :) sve u nadi da će tamo i ostati. ;)
P.S. Napomena: Inicijalno se ta poruka nalazila u temi 'savet',
a teško se može smatrati da se takvim tekstom
iko može posavetovati. ;>
istorija.5wizard,
> izvor ove besramne tabele.
Zašto besramne? U pitanju je istraživanje koje je obavio Institut za
filozofiju i društvenu teoriju iz Bgd-a (lovu dao Soros, naravno).
Podaci se odnose na Srbiju bez Kosova, a ja sam ih samo preneo ovde.
Ako ne volite da gledate činjenicama u oči mogu i da obrišem poruku.
Btw, da li ste znali npr. da skoro 10% stanovnika Srbije smatra da se
problem nataliteta na Kosovu treba rešavati prisilnom sterilizacijom?
Dakle na isti način kao i problem mačaka i pasa lutalica u Beogradu
koji više neće biti ubijani (iz humanih razloga) već hvatani i
sterilisani. ;)
Kad smo kod sterilizacije, čuh i da se 40.000 istočnonemačkih žena
podvrglo istoj kako bi lakše dobile posao. Kuda ide ovaj svet...
istorija.6balinda,
>> Zašto besramne? U pitanju je istraživanje koje je obavio
>> Institut za filozofiju i društvenu teoriju iz Bgd-a (lovu
>> dao Soros, naravno).
>>
>> Podaci se odnose na Srbiju bez Kosova, a ja sam ih samo
>> preneo ovde. Ako ne volite da gledate činjenicama u oči
>> mogu i da obrišem poruku.
Taman posla! Mislim da dr.grba nije zamerio na tvom činu, nego na
rezultatima koje je anketa pokazala. (?)
istorija.7spantic,
> Btw, da li ste znali npr. da skoro 10% stanovnika Srbije smatra da se
> problem nataliteta na Kosovu treba rešavati prisilnom sterilizacijom?
Prvo sam hteo da napišem "Samo 10% ;)", ali pošto to ovde
raznorazni različito shvataju, jedini komentar na anketu je
da su zaista niski procenti što verovatno dr.grba smatra
za iznenađenje.
istorija.8ikordic,
RE: Sinteri odlaze
=> Dakle na isti način kao i problem mačaka i pasa lutalica u Beogradu
=> koji više neće biti ubijani (iz humanih razloga) već hvatani i
=> sterilisani. ;)
Jel' ovo stvarno tacno ili se zezas?
istorija.9wizard,
> Prvo sam hteo da napišem "Samo 10% ;)", ali pošto to ovde
> raznorazni različito shvataju, jedini komentar na anketu je
> da su zaista niski procenti što verovatno dr.grba smatra
> za iznenađenje.
I mene su neke stvari iz tih istraživanja prilično iznenadile. Bilo bi
interesantno da se ovde recimo organizuje VOTE na sličnu temu (ako
postoji volja u "upravi" i uz uslov da se obezbedi anonimnost), čisto
da uporedimo rezultate.
istorija.10wizard,
> Taman posla! Mislim da dr.grba nije zamerio na tvom činu, nego na
> rezultatima koje je anketa pokazala. (?)
Ostavljam mogućnost da je tako, ali on je okvalifikovao kao
"besramnu", ti kao "čudo" koje kao da ne znaš pred čija vrata da
staviš, pa reko' da ne prođem kao onaj što je slao "Protokole"... ;)
istorija.11balinda,
>> Ostavljam mogućnost da je tako, ali on je okvalifikovao
>> kao "besramnu", ti kao "čudo" koje kao da ne znaš pred
>> čija vrata da staviš, pa reko' da ne prođem kao onaj
>> što je slao "Protokole"... ;)
Pa, i ti bi mogao da "priznaš" da je odsustvo izvora vrlo neprijatan
"detalj". Na primer, ja sam pomislio da je tabela sastavljena u
Sloveniji i da se tiče Slovenaca, zato što sam nedavno čuo za neko
slično istraživanje tamo. Jedino me brkalo, kako to da smo se tako
"dobro plasirali" tamo? ;) Što se tiče prikladnog mesta za takvo
"čudo", i sâm si se kolebao, zar ne?
A u vezi sa "Protokolima", ne znam na šta se žališ? Mislim da na
Sezamu i sad stoji čak nekoliko verzija. To što je auditorijum tada
"žestoko" reagovao... pa zar to nije *i* razumljivo?
Rezultati istraživanja, prikazani u pomenutoj tabeli, zaista su vrlo
neprijatni za svaku sredinu. :(
istorija.12wizard,
> Jel' ovo stvarno tacno ili se zezas?
Ne zezam se, a da li je stvarno ne znam, mislim da jeste. Izvor
informacije je jedna prijateljica zaljubljena u svoju mačku. :)
istorija.13dr.grba,
>> Taman posla! Mislim da dr.grba nije zamerio na tvom činu, nego na
>> rezultatima koje je anketa pokazala. (?)
Tačno. Wiz, to što si ti preneo tabelu doživljavam kao čistu faktografiju.
Apsolutno ništa lično. Jedino sam ti zamerio što odmah nisi naveo izvor.
A komentarisanje tabele bih izostavio ovaj put.
istorija.14wizard,
> A komentarisanje tabele bih izostavio ovaj put.
A da li treba komentarisati podatak da je 35% građana Srbije (bez
Kosova) za ukidanje stranaka i višepartijskog sistema? I to na
nadprosečnom uzorku (nije vršena projekcija uzorka na celokupnu
populaciju po kriterijumu obrazovanja).
istorija.15ikordic,
RE: Sinteri ostaju
=> Ne zezam se, a da li je stvarno ne znam, mislim da jeste. Izvor
=> informacije je jedna prijateljica zaljubljena u svoju mačku. :)
Nista onda, dzaba nas/me przis. Sumnjam da se ovako sto radi i u mnogo
razvijenijim i bogatijim drzavama od nase, a ovde gotovo sigurno nije taka
situacija. Jer - gde bi onda sa tim sirotanima kad ih ustroje? :( Ponovo na
ulicu? Sumnjam... :<
istorija.16mpalacios,
Konferencija "Historia" u FidoNet (Spanija): diskusija o nacionalizmu
ecmay14h.zipistorija.17pyc.guy,
Zanima me pisac jedne knjige. Cini mi se da se knjiga zove
Srbija u doba Milosa Obrenovica, ili Srbija u Milosevo doba, tako nesto.
Cini mi se da je neki Vukasinovic, ali nisam siguran :)
Jako mi je hitno!
Pyc
istorija.18bjevdjic,
RUMUNIJA-DRAKULA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BUKUREŠT, 25. maja (Tanjug) - Danas je u Bukureštu počeo prvi
svetski kongres posvećen mitu i istorijskoj ličnosti Drakule.
Reč je o kulturno-turističkoj manifestaciji koja okuplja
predstavnike svih klubova i organizacija iz celog sveta koje
nose ime Drakule.
Otvarajući Kongres rumunski ministar turizma Dan Matei je
naglasio da se pred učesnicima nalazi velika nepoznanica: kako
je jedna istorijska ličnost rumunskog naroda, kao što je bio
Vlad Cepeš, koji je živeo polovinom 15. veka, toliko fascinirao
svet da je postao mit 20-tog veka. O grofu Drakuli snimljeno
je 155 filmova i posle Šerloka Holmsa je drugi lik filmske
produkcije, predočio je ministar Matei.
Ime Cepeš (Kolac) rumunskom vladaru su dali njegovi savremenici.
Ono potiče otuda što je desetine hiljada Turaka, ali i svojih
neprijatelja, rumunskih bajara Drakula nabio na kolac. Kongres
bi trebalo da pomogne da se razluči istorija od mita o grofu
Drakuli.
Tokom naredna tri dana biće održana rasprava stručnjaka,
drakulista, satanista i istoričara, zatim izložba svetske
književne produkcije, kao i izložba likovnih radova, grafike,
ploča, pa čak i kolekcije pića koje nose ima "Drakula". Skup
se održava u hotelu "Bukurešt" koji je za ovu priliku posebno
ukrašen Drakulinim simbolima.
U drugom delu manifestacije učesnici će posetiti više gradova
u centralnom delu Rumunije, dvorce Cepeša i boraviće u kućama
rumunskih seljaka od kojih će moći da čuju više pojedinosti
o verovanjima Rumuna u vampire.
istorija.19mpalacios,
Diskusija o nacionalizmu u spanskim BBSovima (na spanskom jeziku, uz poruke).
Katalonija, Baskija, Andaluzija ...
rne100.zipistorija.20bjevdjic,
VIDOVDAN-SARAJEVSKI ATENTAT
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 27. juna (Tanjug) - Na Vidovdan, veliki narodni
i crkveni praznik, 28. juna 1914. godine, članovi "Mlade
Bosne" izvršili su u Sarajevu atentat na austrougarskog
prestolonaslednika nadvojvodu Franju Ferdinanda.
Događaj je imao dalekosežne posledice, jer ga je
Austrougarska iskoristila, kao dugo očekivani povod,
za napad na Srbiju. Rat se proširio sa Balkana na
Evropu, a uskoro i na ceo svet.
Počeo je Prvi svetski rat.
Uzroci izbijanja Prvog svetskog rata su, međutim, dublji
i sežu u političku prošlost Evrope i zainteresovanost velikih
sila za uticaj na Balkanu. Više od jednog veka Austrougarska
i Nemačka su težili širenju na Istok. Na putu im je stajala
Srbija.
Početkom 20 veka jačala je i ideja južnoslovenskih naroda
pod austrougarskom okupacijom o zajedničkoj državi sa
Srbijom i Crnom Gorom. Takve ideje zastupala je i nacionalno
revolucionarna organizacija "Mlada Bosna".
Interesi Austrougarske i Nemačke neposredno su bili ugroženi
i čekao se dobar povod za napad na Srbiju. Posle nekoliko
pokušaja da isprovocira sukob (Carinski rat 1903. aneksija
Bosne i Hercegovine 1908. podsticanje stvaranja Albanije 1913.
godine) atentat na prestolonaslednika je iskorišćen za optužibu
da je Srbija organizator.
Srbiji je 23. jula 1914. godine upućen ultimatum, koji je ona,
po savetu velikih sila - saveznika, uglavnom prihvatila, stim
da organi Austrougarske ne mogu da, povodom atentata, obavljaju
istragu u Srbiji.
Nezadovoljna odgovorom, Austrougarska je, običnom poštom preko
Bukurešta, 28. jula poslala Srbiji telegram kojim joj objavljuje
rat. Rusija je odmah odgovorila objavom rata Austrougarskoj,
a zatim je usledilo "serijsko" objavljivanje rata - Francuska,
Velika Britanija početkom avgusta, a 6. i 9. avgusta Srbija
i Crna Gora Nemačkoj, Austrougarska 23. avgusta Japanu...
U rat će se ubrzo uključiti 74 miliona vojnika, iz 33 zemlje,
sa svih kontinenata.
Samom atentatu prethodilo je višednevno prisustvo nadvojvode
Franje Ferdinanda na manevrima austrougartske vojske u okolikni
Sarajeva. Pošto ga je 28. juna na sarajevskoj železničkoj
stanici dočekao general Poćorek, prestolonaslednik sa suprugom
Sofijom krenuo je u otvorenim kolima u obilazak grada.
Organizator napada na Franju Ferdinanda bio je Danilo Ilić,
a učesnici Gavrilo Princip, Trifko Grabež, Nedeljko žabrinović,
Vaso žubrilović, Cvetko Popović i Muhamed Mehmedbašić.
Kada je oko 10.30 sati kolona stigala na ugao Obale i Ćumurlije
Nedeljko žabrinović je bacio na prestolonaslednikova kola ručnu
bombu, ali je promasio cilj. Od eksplozije bombe ranjeno je
nekoliko ljudi iz pratnje i dvadesetak građana.
Kolona je posle kraćeg zadržavanja ispred Gradske većnice
nastavila put Apelovom obalom. Nedaleko od raskrsnice sa ulicom
Franje Josifa iz gužve je iskočio Gavrilo Princip i ispalio dva
hica. Prvi je pogodio prestolonaslednika, a drugi vojvotkinju
Sofiju. Hitno su prevezeni u nadvojvodin Konak u kome je oko
11.30 umrla vojvotkinja, a ubrzo i nadvojvoda Ferdinand.
Atentator, devetnaestogodišnji gimnazijalac Gavrilo Princip,
skočio je u Miljacku, ali ga je policija uhvatila. Ubrzo je
i većina atentatora pohapšena.
Državni tužilac je 22 lica optužio da su "hteli na silu da
izmene državni opseg područja zemlje Austruougarske i da Bosnu
i Hercegovinu otrgnu od monarhije i pripoje kraljevini Srbiji,
kao i za umorstvo iz zasjede". Presudom izrečenom 28. oktobra
1914. godine Princip i žabrinović su osuđeni na 20 godina
teške tamnice.
Danilo Ilić, Veljko žubrilović, Nedžo Kerović, Miško Jovanović
i Jakov Milović na smrt.
Deset puta manju Srbiju, iscrpljenu u dva balkanska rata,
Austrougarska je napala noću između 11. i 12. avgusta,
forsiranjem Drine. Krvave borbe na Tekerišu na planini Cer
trajale su desetak dana. Uz obostrane ogromne gubitke srpska
vojska pod komandom generala Stepe Stepanovića 25. avgusta
vratila je austruougarsku vojsku preko Drine.
istorija.21novim,
" BEOGRAD, 27. juna (Tanjug) - Na Vidovdan, veliki narodni
" i crkveni praznik, 28. juna 1914. godine, članovi "Mlade
" Bosne" izvršili su u Sarajevu atentat na austrougarskog
Ala je Taj Gnjug brz. :)))))
istorija.22bjevdjic,
██ Ala je Taj Gnjug brz. :)))))
Šta ti bi? Ponovo te uhvatilo??
istorija.23novim,
" ██ Ala je Taj Gnjug brz. :)))))
"
" Šta ti bi? Ponovo te uhvatilo??
Ufatilo, šta? Što Tanjug smatram odvratnim režimskim sranj*m? Koje u
vreme noćnih hajki na ljude emituje "vest" staru 51 godinu? Ako nije
vest, onda je glupava propaganda. Nema treće.
Šta tebe fata da takve SPS budalaštine prepisuješ i šaljen na Szm? Je
l' to po zadatku? Red ovo, a red ONO (ili DSZ)?
istorija.24bjevdjic,
██ Ufatilo, šta?
Kriza srednjih godina, valjda! ;)
██ Što Tanjug smatram odvratnim režimskim sranj*m?
██ Koje u vreme noćnih hajki na ljude emituje "vest" staru 51 godinu?
██ Ako nije vest, onda je glupava propaganda. Nema treće.
Iskaljuj se onda na režimu, a ne na meni! ;>
istorija.25mpalacios,
O nacionalizmu i njegovoj istoriji (diskusija u Fido-Netu; na spanskom jeziku)
eh950701.zipistorija.26bjevdjic,
ISTORIJA-GRžKA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
ATINA, 6. jula - Prema novoj analizi rađenoj na osnovu teksta
donedavno nepoznate Euripidove drame, na frizu atinskog Partenona
nije prikazana povorka u čast Panatenejskih svečanosti, već
prinošenje na žrtvu kraljevskih kćeri da bi se spasao grad.
"Njujork tajms" je objavio da je američki arheolog Džoan Breton
Koneli (Joan Connelly) protumačila temu friza kao priču o kralju
Erehteusu i njegovim trima kćerima koje je uz najveće počasti
prineo na žrtvu bogovima.
Koneli tvrdi da su u vreme građenje Panteona (peti vek pre
nove ere) priča o Erehteusu i običaj žrtvovanja devica bili
veoma prisutni u svesti Atinjana. Kao potvrdu za tu hipotezu
ona je navela nedavno otkrivene fragmente jedne Euripirove
drame posvećene tom događaju.
Prema usvojenom tumačenju, koje potiče još iz 18. veka, na
frizu Partenona dugom 160 metara ovekovečena je povorka u
čast Panatenejskih svečanoasti održavanih svake četvrte godine
u čast Atine, zaštitnice grada.
istorija.27zandric,
Zeleo bih da saznam sve o Raspucinu, kao i o tom vremenu u Rusiji...
Koju literaturu bi mi preporucili?
Hvala unapred
Zoran
istorija.28random,
...
nije baš, ali recimo:
Hugo Pratt: Corto Maltese...
:)
istorija.29gerber,
YR>*> nije baš, ali recimo:
YR>*> Hugo Pratt: Corto Maltese...
Ma idi begaj :))
istorija.30bjevdjic,
"Na današnji dan, 26. avgusta 1939. godine, objavljen je tekst
sporazuma predsednika vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiše
Cvetkovića i vođe hrvatske seljačke stranke Vlatka Mačeka,
poznatog kao sporazum Cvetković-Maček. Istog dana objavljena
je i uredba o ustanovljenju banovine Hrvatske. Dotadašnja
Savska i Primorska banovina i srezovi Dubrovnik, Šid, Ilok,
Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica ušli su u novu
banovinu - Hrvatsku. Dobila je sabor, ban je bio Šubašić,
a imala je i široke nadležnosti u privredi, socijalnoj
i zdravstvenoj politici, prosveti, sudstvu i unutrašnjim
poslovima."
istorija.31bjevdjic,
"Na današnji dan, 27. avgusta 1907. godine kralj Srbije Petar
Prvi Karađorđević položio je kamen temeljac za zdanje Skupštine
u Beogradu. Gradnja je trajala izuzetno dugo, čitavih 30 godina.
Tačnije, od postavljanja prvog kamena temeljca u vreme Kraljevine
Srbije, do održavanja prve skupštinske sednice u Kraljevini
Jugoslaviji - 20. oktobra 1936. godine. Na konkursu za skupštinsku
zgradu, raspisanom još 1901. godine, pobedio je projekt arhitekte
Jovana Ilkića. Završni radovi i unutrašnja arhitektura izvedeni
su pod nadzorom Pavla Ilkića, čiji je otac Jovan počeo gradnju
skupštinskog zdanja. Ta monumentalna zgrada, u klasičnom stilu,
sa izrazitim renesansnim elementima, predstavlja značajno
dostignuće arhitekture tog vremena."
istorija.33mpalacios,
rz
B00000000000000
- Congreso Internacional. Historia de la transicion y consolidacion
democratica en Espana (1975-1986) Se celebra en Madrid los dias 30 de
noviembre, 1 y 2 de diciembre de 1995. Participan entre otros Javier Tusell,
Juan J. Link, Paul Preston, Carlos Seco Serrano. Lo inaugura el Rey y lo
clausura Felipe Gonzalez.
Tengo entendido que solo cuesta 6000 ptas.
- Congreso ANTES DEL DESASTRE: origenes y antecedentes de la crisis del 98. Se
celebra tambien en Madrid los dias 23, 24 y 25 de noviembre de 1995. Lo
organiza la Universidad Complutense. El precio es de 8000 pesetas.
istorija.34budim,
Zar se niko na sezamu ne zanima za istoriju?
Ako se neko predomislio, juris pravo u konferenciju!!!
Pozdrav budim!
istorija.35mpalacios,
> Zar se niko na sezamu ne zanima za istoriju?
U bivsoj Jugoslaviji sadasnjost jeste najzanimljiva istorija
(videti Forum).
istorija.36crnjini,
Osnivam grupu za istoriju. Prijave na mail :)
Godfather
istorija.37budim,
Da vas malo razmrdam šaljem jedan svoj stari tekst o Herodotu.
Napišite bar neki svoj utisak o ovom tekstu!
Ajde ljudi da malo živnemo ovu konferenciju!
poz, budim
herodot.txtistorija.38budim,
Znaci nista...
poz,
budim
istorija.39novim,
Herodot.
herodot.jpgistorija.42corto,
Kako je kafana "?" dobila naziv :
Kucu u kojoj se nalazila kafana knez Milos je 1825. poklonio svom vidaru
Tomi. Do 1878. tu je bila "Hecim-Tomina kafana" (hecim - lekar na
turskom). Novi vlasnik Bogosav Ivkovic dao joj je naziv "Kod pastira".
Sledeci, Ivan Pavlovic, prozvao je 1892. kafanu "Kod Saborne crkve".
Videvsi novi naziv, prota Novica Lazarevic se zgranuo. Zar ime bogomolje
dati kafani ?! Pozurio je sa zalbom vladici Inokentiju. Crkva je podigla
tuzbu, i gazda Ivan je skinuo firmu. Kako nije mogao da se seti
prigodnog naziva, a ujutro je trebalo otvoriti kafanu, istakao je preko
noci tablu sa ispisanim znakom pitanja.
istorija.43corto,
Prvi moderni hotel sagradjen je 1843. godine, bio je vlasnistvo
kneza Mihaila Obrenovica, i zauzimao je ceo blok izmedju danasnjih ulica
Kralja Petra, Gracanicke, Ivan-begove i Cubrine. Najpre se zvao "Kod
Jelena", potom "Grand hotel" i na kraju "Staro zdanje". Sve do izgradnje
ovog prvog modernog hotela, evropski putnici su morali boraviti u
hanovima ili kafanama sa sobama za prenociste. Ako to nisu hteli, morali
su imati ili poznanike u Beogradu kod kojih su mogli stanovati, ili
odsesti u Zemunu.
Posle izgradnje prvog hotela proslo je 10-tak godina dok je
izgradjen drugi - "Srpska kruna" u Uzun-Mirkovoj ulici, ciji je vlasnik
bio knez Aleksandar Karadjordjevic. Dva manja objekta podignuta su u
petoj deceniji 19. veka - "Srbija" i "Petrograd". Posle izgradnje
"Srpske krune" 1853. zidani su novi hoteli i to ovim redom : "Kasina"
1857, "Balkan" i "Bosna" oko 1862, "Srpski kralj" 1867, "London" 1868,
"Pariz" oko 1868, "Srpska kruna" u Knez Mihailovoj ulici i "Nacional"
1869, "Makedonija" i "Zirovni venac" oko 1870, "Bulevar" oko 1872,
"Venecija" 1873, "Rusija" 1875, "Imperijal" 1879, "Slavija" oko 1885,
"Solun" oko 1886, "Orijent" oko 1887. i "Grand-hotel" 1900. (na mestu
hotela "Prestolonaslednik").
Najranije, 1909, porusen je hotel "Bosna", a 1912. "Petrograd".
Odmah posle zavrsetka prvog svetskog rata srusen je stari hotel "Kasina"
i na njegovom mestu podignut novi istog naziva, koji i danas postoji.
Oko 1930. sruseni su "Zirovni venac" i "Solun". Stari hotel "Balkan"
srusen je 1935. i na njegovom mestu je podignut istoimeni hotel, koji
postoji i danas. Prvi beogradski hotel "Staro zdanje" srusen je 1938. Od
bombardovanja u drugom ratu stradali su "Kragujevac" (koji je izgradio
knez Milos 1835. kao han), "Makedonija", "Slavija", "Srbija" i "Srpski
kralj". "Pariz" je srusen 1948, a zatim su redom ruseni: "London" 1962,
"Orijent" 1964., "Imperijal" i "Grand hotel" 1968. Danas je sacuvano
samo 7 beogradskih hotela iz 19. veka, ali ni jedan, osim "Grcke
kraljice", ne sluzi svojoj prvobitnoj nameni: "Bulevar", "Venecija",
"Nacional", "Rusija", i "Srpska kruna" u Uzun-Mirkovoj ulici.
Ipak, imamo 3 hotela sa starima imenima u novim zgradama, na
mestima ili u blizini starih: "Balkan" i "Kasina" na Terazijama i
"Slavija" na Trgu Dimitrija Tucovica. Ime jednog hotela je postalo
beogradski toponim, jer se i danas raskrsnica Srpskih vladara i Kneza
Milosa naziva "kod Londona". I najzad, ime jednog hotela dugo je nosio
jedan beogradski trg, pa i danas je poznatiji kao Slavija.
istorija.44sav.gacic,
> beogradski toponim, jer se i danas raskrsnica Srpskih vladara i Kneza
> Milosa naziva "kod Londona". I najzad, ime jednog hotela dugo je nosio
E, taj London stvarno nema sreće... Otkako znam za sebe to je mesto visokih
pretenzija i uboge realizacije. Bilo da je reč o kafani (proper), piceriji, pa
opet kafančini reč je bila o soc-realističkom (Balkan-style) svratištu sa
kelnerima u olinjalim uniformama i kelnericama
(kojimaŚjeŚsvegaŚuŚživotuŚdosta) u Borosanama. Zatvaran je uredno najranije u
tom delu varoši :(. Izvestan šmek je imala bašta sa pogledom na najbučniju
raskrsnicu u gradu, ali zato i zgodno mesto da se primeti poneki zaboravljeni
prijatelj i doviče na pićence (posebno po danu, kada je stvarno prometno)...
A onda je došla tetka-Dafina i opoganila mesto. Sada je u Londonovoj rupi (bio
jednom, dosta davno, i osetio se ko u Rimskom bunaru) nekakav kazino, a noću
je na trotoaru mali sajam turbo automobila (intenzivno pregrađuju trotoar) sa
klijentelom istog punjenja.
Valjda će svanuti i (u) Londonu...
istorija.45corto,
> E, taj London stvarno nema srece... Otkako znam za sebe to je
Zato je mnogo bolje prosao Obilicev venac, sa dve znamenitom kafanom
"Prolece", koja je u boljim vremenima bila depadansa Muzeja primenjene
umetnosti :) Ipak, bojim se da je veoma mali broj gostiju svestan da
sedi u dzamiji ;> jer se na tom mestu do 1880. godine nalazila
Defterdarova dzamija... A i parkic gde je sada spomenik vojvodi Vuku
moze da pruzi svetli primer resavanja urbanistickih problema glavnog nam
grada: tu je 1738. godine obesen Nikola Doksat de Morez, prvi beogradski
urbanista (izveo je preuredjenje beogradske tvrdjave, koja je izgledom i
do danas zadrzala njegovu koncepciju, a napravio je i plan regulacije
Beograda). Da ne bi vise bilo Londona.... :>
istorija.46schef,
Treba mi sve o američkom građanskom ratu. :))) Sa vojne tačke gledišta
pogotovo, a može i sa ekonomske. :)
Srleř
istorija.47dselic,
!! Treba mi sve o američkom građanskom ratu. :))) Sa vojne tačke
!! gledišta pogotovo, a može i sa ekonomske. :)
Imaš li pojma koliko toga ima?????! Pitaj ako ti nešto konkretno
treba ali ako ti trebaju generalne informacije, onda lepo idi
u library i uzmi neku knjigu o tome.
istorija.48schef,
=- Imaš li pojma koliko toga ima?????! Pitaj ako ti nešto
=- konkretno treba ali ako ti trebaju generalne informacije,
=- onda lepo idi
Thanx anyway, dobio sam na PROu otprilike onako kako mi je trebalo. ;)
Srleř
istorija.49novim,
Dakle, da i Srbija nekad postane pravna država, k'o
što je to Mesopotamija bila pre 2500 godina. ;)
Uz poruku je Hamurabijev zakon (na ingliškom)...
hamurabi.zipistorija.50supers,
CONF JOIN FORUM.16
CONF REPLY 5.153
>> Ono što mene zanima je sledeće: kako su Englezi napravili
>> demokratiju, uz srazmerno male ljudske gubitke? Njihova revolucija
>> nije bila ni R od francuske revolucije, a došli su do boljeg
>> (premijerskog) sistema.
Republikanska ideja se u Engleskoj javila čitav vek i po pre
Francuske pod imenom Commonwealth, ali je dosta neslavno završila.
Poput francuske revolucije, pretvorila se u svoju suprotnost.
Za razliku od Francuza, Englezi su imali samo jedan pokušaj
uspostavljanja republike.
Engleska republika je trajala od 1649-1660. Godine 1653. se pretvorila
u diktaturu Olivera Kromvela, koji je samo formalno odbio titulu kralja.
Kromvelovi su se kratko održali, vratila se stara kraljevska dinastija.
Pa ipak, proglašena je dosta široka amnestija za revolucionare, parlament je
nastavio dosta živu aktivnost kao tekovinu te revolucije iako su
vraćena znatna ovlašćenja kralja. Javili su se Torijevci i Vigovci,
kao začeci stranačkog života.
Ključna godina za Englesku je bila 1689. Katolički kralj Džejms II je izazvao
opšte nezadovoljstvo u narodu i najuglednije ličnosti zemlje su pozvale
protestanta Vilijema da ga zbaci. Za manje od dva meseca borbi Džejms je
bio prinuđen da pobegne u Francusku. Parlament je ozvaničio državni udar
čuvenim rečima:
"King James II, having endeavoured to subvert the constitution of the
kingdom by breaking the original contract between king and people, and
by advice of Jesuits and other wicked persons having violated the
fundamental laws, and having withdrawn himself out of the kingdom,
has abdicated the goverment, and that the throne is vacant."
Ubrzo je parlament pokazao kako zamišlja tradicionalni dogovor između
kralja i naroda donevši čuveni Bill of Rights.
Ovim aktom kralj je izgubio pravo da donosi zakone, prisvaja novčana
sredstva i vrši mobilizaciju bez saglasnosti parlamenta. Zagarantovani su
slobodni izbori, sloboda govora u parlamentu i njegovo redovno zasedanje.
Ukinuti su crkveni sudovi i uvedena obavezna porota. Građanima je
dozvoljeno nošenje oružja.
Protestantski kraljevski par (Vilijem i Meri) je prihvatio ove uslove
i Engleska je postala prva zemlja u moderno doba sa trajnim demokratskim
organima vlasti, iako još uvek ograničenim samo na povlašćene slojeve ljudi.
1721. godine ser Robert Walpole je postao prvi PM, premijer u pravom
smislu te reči. Vlada mu je bila podeljena na resore. Utemeljen je
kabinetski i stranački sistem.
istorija.51supers,
CONF JOIN FORUM.16
CONF REPLY 2.1273
>> Šta tu ima da se pravi? Iako su Nemci bili u bežaniji partizani
>> nisu mogli da ih isteraju iz grada, došli Rusi i isterali Nemce,
>> ušli partizani i pljačkali Beograđane.
Za Nemce je bilo vrlo značajno da što duže zadrže Beograd da bi omogućili
izvlačenje armijske grupe E iz Grčke. Nemci su grčevito držali grad, u toku
6 dana bitke u gradu beogradski garnizon im je i više nego desetkovan.
Komanda ga je svesno žrtvovala sa ciljem da se Crvena armija zaustavi.
Prednje kolone partizanskih i crvenoarmejskih trupa su prešle u napad na
Beograd bez zaustavljanja što je za Nemce predstavljalo iznenađenje.
Odluka je bila sasvim ispravna pošto je na taj način sprečeno da se
Nemci utvrde u Beogradu i naprave od njega bastion koji bi bio neosvojiv
bez velikih razaranja.
Zbog toga su sprovedeni vrlo odlučni pešadijski napadi pod zaštitom
ruskih tenkova sa ciljem uklinjavanja u sve rupe u nemačkim linijama.
Ruska artiljerija nije gađala objekte u gradu. Zbog toga je broj žrtava
u NOVJ i Crvenoj armiji bio vrlo velik, ali je grad sačuvan.
Ruski inženjerci u saradnji sa stanovništvom su nepogrešivo razminirali
sve objekte u gradu, iako su Nemci postavili toliko eksploziva da je pola
grada moglo da ode u vazduh.
Dakle, sa vojnog stanovišta operacija je izvedena perfektno. Naravno, to
se ne odnosi na zločine koji su usledili u oslobođenom Beogradu.
Vredi napomenuti da Rusi uopšte nisu bombardovali grad.
Najveća šteta koju su ruske trupe napravile su rupe od gelera koje
su do danas ostale na nekim fasadama, i tri okrnjena kamena na spomeniku
Neznanom junaku. Nasuprot tome, avijacija zapadnih saveznika je napravila
pustoš sasvim uporedivu sa onom nemačkom iz aprila 1941.
istorija.52ilazarevic,
> 1721. godine ser Robert Walpole je postao prvi PM, premijer u pravom
> smislu te reči. Vlada mu je bila podeljena na resore. Utemeljen je
> kabinetski i stranački sistem.
Hvala :)
istorija.53mmarkovic,
U konferenciji forum sam u jednoj diskusiji citirao neke delove
Terzićeve knjige "SLOM KRALJEVINE JUGOSLAVIJE 1941". Pošto forum
ne prati dosta ljudi, prenosim tekstove i ovde, gde u svakom slučaju
više spadaju.
Poruka jeste malo duža, ali verujem da svaki red zaslužuje pažljivo čitanje.
Ako vas zanima, možete pročitati:
- mišljenje Dragiše Cvetkovića o pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu:
- mišljenje ministra inostranih poslova Cincar-Markovića o odbijanju
pakta
- note Joahima fon Ribentropa upućene Dragiši Cvetkoviću na dan
potpisivanja pakta
- zapanjujuće podatke o ljudskim žrtvama i materijalnoj šteti
-----------------------------------------------------------
Velimir Terzić, "SLOM KRALJEVINE JUGOSLAVIJE 1941", tom I, strana 439.
U svojim posleratnim člancima Dragiša Cvetković isticao je da je do
potpisivanja Protokola o pristupanju Trojnom paktu došlo sticajem prilika
i da je to bio izraz neotklonjive nužde. On je tvrdio da je njegova vlada
takvim aktom osigurala Jugoslaviji nemačko-italijansku garantiju nezavisnosti
i teritorijalnog integriteta i da to potpisivanje nije ništa drugo nego
potvrda neutralnosti Jugoslavije. Opisujući opštu situaciju u svetu 1941.
godine, on kaže:
"Od kraja 1940, a naročito početkom 1941. prilike na Balkanu su se sve
više komplikovale. Položaj Jugoslavije, na sudbonosnoj granici puteva
između Zapada i Jugoistoka, postajao je svakoga dana sve teži i delikatniji.
Na severnim jugoslovenskim granicama stajale su teško naoružane nemačke
divizije. One su se već nalazile, ne samo u Austriji, već i u Mađarskoj i
Rumuniji. Najzad i Bugarska je pristupila Trojnom paktu i propustila
Nemačke trupe na svoju teritoriju. Jugoslavija je bila sa svih strana
zaokružena i obuhvaćena u jedan čelični obruč, koji je svakog trenutka
mogao da je zadavi. A kakva je bila opšta međunarodna situacija?
Na kontinentu evropskom nije više bilo neprijatelja Nemačke. Francuska je
bila izbačena iz rata i zaključila primirje. Engleske trupe su evakuisale
Evropu. Sovjetska Rusija je bila saveznik Hitlerov i snabdevala ga ne samo
namernicama, već i strategijskim materijalom, a naročito petrolejom, tako
neophodnim za njegovo vazduhoplovstvo i motorizovane divizije. Sjedinjene
Države bile su neutralne. Zar je u takvim prilikama - nastavlja Cvetković -
baš Jugoslaviji bila namenjena uloga jurišne trupe, koja se žrtvuje, preko
kojih glavne trupe treba da pređu. Zar su dotle ratom pošteđene zemlje, kao
Turska, Švedska- i ako usred okupirane Norveške i ratujuće Finske - i
Švajcerska - ostrvo usred od Nemaca okupirane Evrope - imale pravo da
pretpostavljaju opstanak svoga naroda svim drugim spoljnim obzirima, a
Jugoslavija ostavljena sama sebi, nije imala pravo, da se stara da sačuva
svoj narod od nepotrebnog krvoprolića i istrebljenja.Zar narod Jugoslavije
nije isto toliko kulturan i dostojan da nastavi
svoj život, kao što su bili narodi ovih drugih država, koje su kroz
diplomatska akta i sporazume, kroz izvesne ustupke, ali kroz čuvanje
nacionalne nezavisnosti, uspele da sačuvaju sebe od uništenja? Zar je
mogla biti veća dužnost i namesništva i kraljevske vlade od te da svome
narodu uštedi nepotrebne i otklonive nesreće? Politiku jedne zemlje i u
manje kritičnim trenucima, imaju da vode odgovorni faktori, a ne ulica
i pojedine neodgovorne, avanturističke ličnosti, još uz to po želji i
nalogu iz inostranstva.". Cvetković dalje nastavlja: "Kada smo posle svih
nastojanja bili primorani - jer je to bio jedini izlaz - da potpišemo
Pakt sa Nemačkom i Italijom 25.marta 1941. godine u Beču, naša namera da
ovim samo odgodimo našu intervenciju na strani Saveznika do boljih dana.
U proleće 1941.godine Nemačka nije imala ni jednu Savezničku diviziju
protiv sebe u celoj Evropi. Izazivanje nemačke intervencije i napada
nemačkih trupa na Jugoslaviju u tome momentu...značilo je samo propast
Jugoslavije kao nezavisne države..."
------------------------------
Ministar inostranih poslova Cincar-Marković:
"...Na pitanje - šta bi bilo da smo odbili da pristanemo na pakt, rekao je
da su nam Nemci ostavili na biranje i tu alternativu, ali da se ona sa naše
strane nije mogla ozbiljno uzeti u obzir. Da smo odbili da prihvatimo Pakt...
Italijani bi sigurno pokrenuli pitanje naših severnih granica, a tome bi se
pridružili i Bugari, koji su već otpočeli diskusiju u Sobranju o makedonskom
pitanju, pa bi na kraju bili pozvani na arbitražu, te ako bi je prihvattili
, prošli bi kao Rumunijam a ako bi odbili, došlo bi do rata i propasti
naše domovine..."
------------------------------
TEKSTOVI NOTA UZ PROTOKOL O PRISTUPANJU TROJNOM PAKTU:
1)
Ministar inostranih poslova Rajha
Beč, 25.mart 1941.
Gospodine ministre predsedniče!
Po nalogu i u ime nemačke vlade imam čast da Vašoj Ekselenciji
saopštim sledeće:
Povodom današnjeg pristupanja Jugoslavije Paktu triju sila nemačka
vlada potvrćuje svoju odluku da u svako doba poštuje suverenitet i
teritorijalni integritet Jugoslavije.
Primite, gospodine predsedniče, uverenje o mome odličnom
poštovanju.
Joahim fon Ribentrop
Njegovoj Ekselenciji
Ministru predsedniku Kraljevine Jugoslavije
Gospodinu Cvetkoviću
-------------------
2)
Ministar inostranih poslova Rajha
Beč, 25.mart 1941.
Gospodine ministre predsedniče!
U vezi sa razgovorima održanim povodom današnjeg pristupanja
Jugoslavije Paktu triju sila, imam čast da Vašoj Ekselenciji u ime
Vlade Rajha ovim potvrdim sporazum između vlada sila Osovine i
Vlade Kraljevine Jugoslavije o sledećem:
Uzimajući u obzir vojnu situaciju Nemačka i Italija garantuju
Jugoslovenskoj vladi da sa svoje strane neće postavljati nikakav zahtev
za vojnu pomoć. Ako Jugoslovenska vlada ma u koje vreme bude smatrala
da je u njenom interesu da uzme učešća u vojnim operacijama sila
Osovine, onda će Jugoslovenskoj vladi biti prepušteno da sa silama
Osovine zaključi potrebne vojne sporazume.
Moleći Vas da prednje saopštenje čuvate u strogoj tajnosti
i da ga objavite samo u dogovoru sa vladama sila Osovine, koristim
ovu priliku, gospodine ministre predsedniče, da Vam izrazim svoje
odlično poštovanje.
Joahim fon Ribentrop
Njegovoj Ekselenciji
Ministru predsedniku Kraljevine Jugoslavije
Gospodinu Cvetkoviću
---------------------
3)
Ministar inostranih poslova Rajha
Beč, 25.mart 1941.
Gospodine ministre predsedniče!
U vezi sa razgovorima održanim povodom današnjeg pristupanja
Jugoslavije Paktu triju sila, imam čast da Vašoj Ekselenciji u ime
Vlade Rajha ovim potvrdim sporazum između vlada sila Osovine i
Vlade Kraljevine Jugoslavije o tome, da vlade sila Osovine za vreme rata
neće Jugoslaviji podnositi zahtev za odobrenje prolaza trupa ili
transporata preko Jugoslovenske teritorije.
Dozvolite mi, gospodine ministre predsedniče, da Vam izrazim
svoje odlično poštovanje.
Joahim fon Ribentrop
Njegovoj Ekselenciji
Ministru predsedniku Kraljevine Jugoslavije
Gospodinu Cvetkoviću
-----------------------------------------------
Velimir Terzić, "SLOM KRALJEVINE JUGOSLAVIJE 1941", tom II, strana 605
----------------------------------------------------------------------
Reparaciona komisija pri vladi FNRJ u svom izveštaju Međusavezničkoj
konferenciji u Parizu 1945. godine konstatovala je da su 18 zemalja
koje su učestvovale u ratu protiv Nemačke i njenih evropskih satelita
izgubile oko 5 miliona ljudi (računajući preko milion pomrlih od gladi
u Indiji i Grčkoj i izuzimajući ogromne ljudske žrtve Sovjetskog Saveza
i Poljske). Od toga broja gubici Jugoslavije iznosili su 1.706.000 ili
10,8% svog predratnog stanovništva, a Grčka 558.000 ili 7%, dok su
Albanija i Holandija izgubile 2.4%, odnosno 2,2%, Luksemburg 1,7%,
Francuska i Čehoslovačka po 1,5%, V.Britanija 0.8%, Belgija 0,7%, a sve
ostale zemlje od 0,02% do 0,6% ...
Drugim rečima, jugoslovenski gubici u ljudskim životima iznose 34% od ukupnih
gore navedenih savezničkih gubitaka...
U materijalnom pogledu Jugoslavija je iz rata izašla paralizovana i
rastrojena. Od procenjene 53,4 milijarde dolara, Jugoslavija je pretrpela
direktnu štetu u visini 9,145,000,000, Francuska 21,143,000,000, V.Britanija
6,383,000,000, Holandija 4,742,000,000, Čehoslovačka 4,202,000,000, Grčka
2,545,000,000, Belgija 2,273,000,000, SAD 1,267,000,000, Norveška
1,260,000,000, a ostalih osam zemalja ukupno 679,000,000 američkih dolara.
To znači da je gubitak nacionalnog bogatstva Jugoslavije bio po veličini
na drugom mestu jer je iznosio 17% od gubitka svih 18 zemalja.
Posle detaljnog popisa i procene, utvrđena je ratna šteta Jugoslavije na
46,9 mld. dolara prema cenama koje su važile u 1938.godini i prema
obračunskom kursu 44 dinara za jedan dolar. Od ove štete pričinile su:
Nemačka 35,858,000,000, Italija 9,850,000,000, Mađarska i Bugarska
1,192,000,000.
istorija.54supers,
>> Čerčilova vlada uspela je da, žestokom propagandom, faktičko stanje
>> prikaže u mnogo boljem svetlu ne libeći se da se i sâm Premijer pojavi
>> na mestima teških bombardovanja tik nakon
A bilo bi zanimljivo čuti šta su sve Čerčilu rekle ojađene udovice
na bombardovanim mestima koje je posetio... ;> Nisu svi snimci premijera
koji obilazi svoj narod puštani u široku cirkulaciju.
Hitler je sebi zabio nepojmljiv autogol napavši SSSR. Da se nastavilo
razaranje Londona svake noći, moral bi u Britaniji postao akutan,
a možda i nesavladiv problem...
istorija.55supers,
>> bacanju dve (!) nuklearne bombe na Japan u trenutku kad je
>> kapitulacija bila samo tehnicko pitanje. O gadjanju sklonista
Ovo nije bilo baš tako čista situacija. Naime, nema sumnje da je Japan
već bio manje-više vojno poražen, ali se radilo o tome da li će biti
okupiran kao Hitlerova Nemačka ili samo nateran na nepovoljan mir kao
Nemačka posle Prvog svetskog rata.
Amerikancima je bilo izrazito važno da kroče na japansko matično tle jer
je svakom pametnom bilo jasno da po završetku svetskog rata sledi
konfrontacija istočnog i zapadnog bloka. I da nisu bacili Japan na
kolena sa dve atomske bombe, morali bi da se iskrcavaju sa silnim
trupama i ko zna koliko bi iskrvarili. Setimo se samo Vijetnama.
Naravno, ne opravdavam taj varvarski čin, isti efekat bi postigli i da
su bombe bacili na nenaseljeno područje i rekli "Sledeća može da ide u
Tokio". Ali, trebalo je ispitati kao sve to deluje u gradskim uslovima
i na živu silu :(
istorija.56balinda,
>> Hitler je sebi zabio nepojmljiv autogol napavši SSSR. Da se
>> nastavilo razaranje Londona svake noći, moral bi u Britaniji
>> postao akutan, a možda i nesavladiv problem...
Ma, da. Britanija je bila na kolenima. S druge strane, ovde se
špekuliše da je "naš slučaj" dao Staljinu 5 nedelja više da se pripremi
i da je to, maltene, presudilo ishod rata. Ne samo da je Staljin,
izgleda, bio zatečen takvim razvojem događaja, nego je oborena
Jugoslavija, uz Grčku, Rumuniju i Bugarsku, bila dodatna snaga *protiv*
SSSR-a. :( I ne samo to: Hitler je, zapravo, bio jaaako daleko od
pobede protiv onolikog diva. Šta bi se promenilo da je ušao u Moskvu,
što mu je bilo na dohvat ruke? Ništa! SSSR je zauzimao toliko
prostranstvo ogromnih resursa, od ljudstva do oružja, da je autogol
koji pominješ, svakome ko je umeo da misli, i onda morao biti očigledan.
istorija.57balinda,
>> Ali, trebalo je ispitati kao sve to deluje u gradskim uslovima
>> i na živu silu :(
Plus su želeli da demonstriraju svoju silu Staljinu i razorenoj
Evropi. (Ne bi im se verovalo na reč.) ;)
istorija.58supers,
>> Ma, da. Britanija je bila na kolenima.
Ne znam da li je Britanija baš bila na kolenima (pa mislio ti ovo
ironično ili ozbiljno) ali Hitleru bi svakako bilo pametnije da je
počistio Britance iz severne Afrike i sa bliskog istoka ne dirajući
Staljina. U takvim uslovima, pored stalnih noćnih bombardovanja
Engleske, Čerčil bi možda bio primoran na povlačenje i sklopio bi se mir
sa Nemačkom. Hitler bi do daljeg držao velike naftne izvore ali opet bi
bilo realno očekivati kad-tad drugo poluvreme rata (kad Amerika prelomi).
>> Jugoslavija, uz Grčku, Rumuniju i Bugarsku, bila dodatna snaga
>> *protiv* SSSR-a. :(
Kako? Rumunija i Bugarska su odmah pristupile trojnom paktu, pa su bile
Hitlerova "snaga" još od samog početka rata. A broj ustaša na ruskom
frontu je bio smešan u odnosu na broj Nemaca angažovanih u NDH.
Koliko ja vidim, okupacijom Jugoslavije i Grčke Nemci su bili na čistom
gubitku, ali sa balkanskom kampanjom nisu mogli da oklevaju - bojali
su se masovnijeg britanskog iskrcavanja na Balkan.
istorija.59balinda,
>> Ne znam da li je Britanija baš bila na kolenima
>> (pa mislio ti ovo ironično ili ozbiljno)
Ne, ne, mislio sam ozbiljno. (Ok, malo sam preterao sa izrazom, ali,
recimo, Britanija se ozbiljno ljuljala u jednom momentu. Malo veći
pritisak, verovatno bi je oborio bez obzira na pomoć preko Atlantika.
Mislim da to ništa ne bi promenilo u ishodu rata, (?) samo bi ga
produžilo.)
>> Kako? Rumunija i Bugarska su odmah pristupile trojnom paktu,
>> pa su bile Hitlerova "snaga" još od samog početka rata.
To sam i mislio! "Oborena Jugoslavija, uz ostale..." itd.
>> Koliko ja vidim, okupacijom Jugoslavije i Grčke Nemci su bili
>> na čistom gubitku, ali sa balkanskom kampanjom nisu mogli da
>> oklevaju - bojali su se masovnijeg britanskog iskrcavanja na
>> Balkan.
Pa, ne znam baš. (?) Da je Jugoslavija ostala samo nesugirni
"saveznik" Trećeg Rajha, Hitler ne bi mogao da koristi njene resurse a
i uvek bi pretilo da se, preko noći, situacija okrene protiv njega u
možda mnogo gorem trenutku po njih.
istorija.60supers,
>> Da je Jugoslavija ostala samo nesugirni
>> "saveznik" Trećeg Rajha, Hitler ne bi mogao da koristi njene
>> resurse a i uvek bi pretilo da se, preko noći, situacija okrene
>> protiv njega u možda mnogo gorem trenutku po njih.
Upravo tako. Zbog toga ocenjujem kao prilično naivne zaključke da
bi Hitler ostavio Jugoslaviju na miru da nije bilo martovskog puča.
Sama činjenica što su se regularni organi vlasti Kraljevine domunđavali
sa Britancima je Hitlera morala da zabrine. Puč i demonstracije su
samo doveli do toga da se balkanska kampanja popne na listi prioriteta
i izvede pod hitno.
istorija.61corto,
Na danasnji dan je poceo gradjanski rat u Spaniji.
istorija.62mmarkovic,
> Upravo tako. Zbog toga ocenjujem kao prilično naivne zaključke
> da bi Hitler ostavio Jugoslaviju na miru da nije bilo martovskog puča.
Molim vas, objasnite mi onda što su uopšte gubili vreme na zaključivanje
pakta sa nama. Sa Poljskom nije bilo tako. Zašto odmah nisu udarili !?!
istorija.63balinda,
>> Molim vas, objasnite mi onda što su uopšte gubili vreme na
>> zaključivanje pakta sa nama. Sa Poljskom nije bilo tako.
>> Zašto odmah nisu udarili !?!
Možda nije bilo presudno, ali verujem da je *i* prilično
precenjivanje vojne moći Jugoslavije imalo uticaj. (?) Hitler je znao
kako se ovde ratovalo tokom prethodnog rata i nije mu baš bio trenutak,
pre životnog sna da udari na Rusiju, (!) da se ovde zadržava i da kocka
svoje sjajne uspehe na zapadu i drugde. (Rađe bi nas ostavio za kasnije
i video šta s nama.)
Uopšte, specifična težina tadažnje Jugoslavije, neposredno pred
svetski rat, bila je žestoko precenjena. Na primer, Beograd je bio
dosta visoko na kulturnoj lestvici tadašnje Evrope. Održana je
verovatno najbolja svetska (!) izložba svih vremena, (!) portreta
najvećih majstora, opet svih vremena. :) Tom prilikom, i grof Ćano je
poklonio beogradskom muzeju jedan portret (ne sećam se sad koga
umetnika, Ticijana, npr.) a dovedena su "svi" (izuzimajući Mona Lizu,
npr.) iole značajni portreti od renesanse do savremenog slikarstva.
Ukratko, Jugoslavija je bila relativno dobra "udavača" u onim
nesigurnim vremenima podeljene Evrope. Kako se udala, videsmo. :(((
istorija.64supers,
>> Na danasnji dan je poceo gradjanski rat u Spaniji.
Oho, da li se i ovde kao na SezamuPro rađa rubrika "Dogodilo se na
današnji dan"? :)
Inače, za početak Španskog građanskog rata se prema mojim izvorima uzima
16. jul 1936. kada je general Franko na čelu španske kolonijalne armije
u Maroku otkazao poslušnost centralnoj vladi. 19. jul koji je u tvojoj
poruci naveden je verovatno dan kada su se sukobi preneli na tlo Španije.
Uzrok poraza Republike treba tražiti u ogromnoj podeljenosti.
Tu su bili socijalisti, komunisti, građanski republikanci, anarhisti...
U proleće 1937. godine komunisti su gušili bune anarhista i trockista
i harizmatični lider republike Kabalero se očajan povukao.
Gvozdena disciplina Frankove vojske uz pomoć Italije i Nemačke je odnela
pobedu do marta 1939. Bila je do generalna proba za Drugi svetski rat.
istorija.65dr.s,
/* Naravno, ne opravdavam taj varvarski cin, isti efekat bi postigli i da
/* su bombe bacili na nenaseljeno podrucje i rekli "Sledeca moze da ide u
Trebalo je osvetiti se neduznom narodu... :(
istorija.66dr.s,
/* Na danasnji dan je poceo gradjanski rat u Spaniji.
Secam se kao da juce je bilo... :)))
Nisam znao za godisnjicu, ali u Kataloniji (koliko sam video) je
nisu obelezavali.
istorija.67corto,
> Oho, da li se i ovde kao na SezamuPro rada rubrika "Dogodilo se
> na danasnji dan"? :)
Ne, nije stvar u tome :) U svakom slucaju, ne bih pominjala ovako mracne
stvari, vise bi mi se svidjale poruke tipa "na danasnji dan je
patentiran sladoled na stapicu" :)) Ali, kako je 60 godina od pocetka
uzasa, a izgleda da su svi izabrali da ga zaborave (na celu sa
Spancima), malo podsecanje nije bilo na odmet.