CIVIL.9

24 Apr 1995 - 30 Sep 1996

Topics

  1. filozofija (206)
  2. religija (883)
  3. istorija (67)
  4. nauka (615)
  5. umetnost (176)
  6. knjizevnost (552)
  7. film (1293)
  8. dileme (281)
  9. o.jeziku (686)
  10. oko.sveta (823)
  11. enciklopedija (11)
  12. skola (616)
  13. licni.stav (2034)
  14. cyber.culture (67)
  15. hedonizam (1158)
  16. galerija (462)
  17. civ.savet (70)

Messages - skola

skola.3 mrajko,
pgup Da li neka dobra dusa ovde poseduje resenja za republicko takmicenje iz fizike odrzano ove godine u Kragujevcu(II razred). Ako ima takvih neka mi OBAVEZNO ostave poruku na mail-HITNO JE!!!!! Milan
skola.4 mileusna,
Jal je trač, jal je istina, da će od naredne godine đaci morati opet da nose kecelje u školi, kako osnovci, tako i srednjoškolci?
skola.5 supers,
>> Jal je trač, jal je istina, da će od naredne godine đaci morati >> opet da nose kecelje u školi, kako osnovci, tako i srednjoškolci? He, he, pričaju čike iz ministarstva tu priču već godinama ;>
skola.6 mileusna,
>> He, he, pričaju čike iz ministarstva tu priču već godinama ;> He, he, nadam se da će da ostanu samo na priči makar još jednu godinicu ;)
skola.7 uros.v,
Zanima me da li neko ima ikakvih informacija o United World College programu, organizaciji, stanju, izgledima itd.? Pogotovi bih cenio podatke o koledzu u Norveskoj. Unapred hvala, Uros
skola.8 ndragan,
/ He, he, pričaju čike iz ministarstva tu priču već godinama ;> Ad jedan, neće se zvati kecelje nego nekakve uniforme ili oznake ili tako nešto, a ideja zakonodavca je da uvedu nekog reda obeležavajući đake po oznakama pripadnosti školi, a la engleski koledži. Koliko sam pročitao u tzv novinama, đaci treba da nose ta čuda na sebi od kuće do škole i nazad, a profesori ako ih spaze 'u civilki' imaju pravo da ih pošalju kući, pošalju diši na raport ili šta već, što će reći da će Veliki Brat dobiti još očiju. Na taj način valjda pokušavaju da vrate autoritet profesorima, ili šta već pokušavaju. Bolje bi bilo da učine nešto sa svim ostalim uzrocima negativne selekcije prosvetnog kadra. Da sam nešto ponovo profesor, mislim da bih morao da napravim nekakav džentlmenski sporazum sa đacima - u koje kafane ne zalaze oni, a u koje ja, da ne pravimo gužvu bez potrebe. Nisam vas video. Ostaje problem što to treba da nose i u školi. Svojevremeno sam se zgrozio kad sam, zbog svoje dece, išao na školske priredbe - to je izgledalo zaista militaristički! Marširaju deca sve u šesnaest. Ne znam kako to sada izgleda, uopšte više ne odlazim. Ova ideja sa uniformama mi se nimalo ne sviđa, a izgleda mi baš na toj liniji, još jedan kalup za ubijanje ovo malo individualnosti što im se ostavlja. Engleske škole to otvoreno rade - forsirano zatiru individuu, da bi se ova kroz otpor tome zatiranju formirala, i na kraju opet uklopila u sistem, just another brick in the wall. S druge strane, engleska tradicija ima ugrađenu instituciju ekscentrika, tj. svoje iščašene tipove ostavljaju na miru, dok kod nas takvi ima da naderu dok ne izbore sebi tako nešto. Detalji uniforme su ostavljeni samim školama - šta će biti oznake, koliko će biti obavezne itd. Opet, ne treba zaboraviti da direktore škola postavlja ministar(stvo), uopšte ne vodeći računa iz koje su partije. Blago sam se zgrozio kad sam pročitao kakav zakon spremaju (ili su ga već doneli?), a mogu tek da mislim na šta će da liči kad (ako) ga budu sprovodili. Biće najverovatnije da će ga doneti, tu i tamo će da ga sprovode a onda da ga zaborave, s tim da uvek mogu da ga se sete kad im treba za nešto (za protiv nekog) - takvih zakona ima mali milion.
skola.11 mileusna,
>> tako nešto, a ideja zakonodavca je da uvedu nekog reda >> obeležavajući đake po oznakama pripadnosti školi, a la engleski koledži. Da, kao u Evropi :) Evropska matura, uniforme kao u Evropi... Kako se ne sete da kopiraju Evropske škole i u nekim drugim stvarima. ;) >> Koliko sam pročitao u tzv novinama, đaci treba da nose ta čuda na >> sebi od kuće do škole i nazad Ma to sam i ja čuo, zato se i plašim. ;) BTW, dobro se zna kako će da izgledaju: Plavi mantili + plave pantalone na tregere + plava kapa + mistrija i mešalica... ;) Dobro, možda ne baš ovako, ali biće daleko od _evrope_. Vidim ja da će opet da se štrajkuje... Ah, da, čuh da se uniforme uvode i da bi se smanjila razlika između bogatijih i siromašnijih, tj. da se ne bi gledalo ko kakav duks nosi.
skola.12 spale,
>> He, he, nadam se da će da ostanu samo na priči makar još jednu godinicu ;) S obzirom da ćete verovatno da štrajkujete za maturu, možete da spojite, pa da demonstrativno spaljujete uniforme ispred ministarstva. ;) Nikola
skola.13 bjevdjic,
žETVRTA GENERACIJA STUDENATA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 14. juna (Tanjug) - Na Fakultet za menadžment Univerziteta "Braća Karić" u Beogradu u novoj školskoj godini biće upisana četvrta generacija od 120 studenata, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Međunarodnom pres centru. Na prijemnom ispitu polagaće se test inteligencije, test opšte informisanosti i psiho test. Studenti koji prvu godinu studija završe sa prosekom 9,5 imaju besplatno školovanje, rekao je dekan fakulteta Stevica Krsmanović. Kompanija "Braća Karić" garantuje posao svim svojim studentima koji završe studije.
skola.14 ice.t,
Da li neko zna da li postoji negde letnja škola(kapm)KK za računarstvo i Programiranje. Imam 12 godina. Hvala unapred Nikola :)
skola.15 alkos,
Subject: Re: Letnji kampovi... ­­ Da li neko zna da li postoji negde letnja škola(kapm)KK za ­­ računarstvo Okreni malo po oglasima u dnevnim novinama... Najčešće se spominju raznorazni letnji kampovi na Kopaoniku, a pogotovu računarski.
skola.16 zeljkoj,
Verovatno ste primetili da se na Sezamu pojavio korisnik 'dizel'. Ok, samo po sebi me to ne bi previše uzbudjivalo, ali on izgleda ide u Petu gimnaziju! čelim samo da napomenem da sam ubedjen da je Peta škola sa najmanjim procentom dizelaša u gradu. Ne obraćajte pažnju na ovaj žalosni izuzetak, i neka vam to ne kvari mišljenje koje imate o ovoj školi. :)
skola.17 spantic,
> izuzetak, i neka vam to ne kvari mišljenje koje imate o ovoj školi. :) Kako iko može da pokvari mišljenje o Petoj beogradskoj? Pa tako nisko mesto na skali jednostavno nepostoji ;)
skola.18 zeljkoj,
> Kako iko može da pokvari mišljenje o Petoj beogradskoj? Pa > tako nisko mesto na skali jednostavno nepostoji ;) ^^^^^^^^^ Bar ljudi izlaze pismeni iz nje, što se ne bi moglo reći za neke druge gimnazije. ;)
skola.19 mileusna,
>> Ok, samo po sebi me to ne bi previše uzbudjivalo, ali on izgleda >> ide u Petu gimnaziju! Pa lako ćeš da ga prepoznaš: "Najjači je on u školi" (c) babe ;))) BTW, diskutabilno je šta sve spada u 'dizelaše'.
skola.20 supers,
>>> Kako iko može da pokvari mišljenje o Petoj beogradskoj? Pa >> Bar ljudi izlaze pismeni iz nje, što se ne bi moglo reći za neke >> druge gimnazije. ;) Odnosno, nimalo vam ne smeta ono što vam pojedini profesori rtade? Zanimljivo...
skola.21 zeljkoj,
> BTW, diskutabilno je šta sve spada u 'dizelaše'. Ma šta me briga od koje je 'sorte'. Dovoljno je što se on deklariše kao 'dizelaš'. :)
skola.22 zeljkoj,
> Odnosno, nimalo vam ne smeta ono što vam pojedini profesori > rtade? Zanimljivo... ??? Šta nam rade?
skola.23 zurzul,
##> Kako iko može da pokvari mišljenje o Petoj beogradskoj? Pa tako ##> nisko mesto na skali jednostavno nepostoji ;) :))))))))))))))))))))))))))))) P.S. Šta vam ljudi rade... :))))))))
skola.24 supers,
>> ??? >> Šta nam rade? Valjda ti to znaš bolje od mene. Ja nisam bio u V gimnaziji, samo sam čuo određene priče...
skola.25 mileusna,
>> Valjda ti to znaš bolje od mene. Ja nisam bio u V gimnaziji, >> samo sam čuo određene priče... Uh, ala si ga ti zamutio. žovek bi pomislio da ih tamo siluju. ;> P.S. Šta im bre to rade u V-oj?
skola.26 zeljkoj,
> Valjda ti to znaš bolje od mene. Ja nisam bio u V gimnaziji, > samo sam čuo određene priče... Pa reci koje priče. :) Ako je ono u vezi profesora koji je 'davio' učenicu, to je najobičnija glupost. Jednostavno su se nešto posvadjali na hodniku (ako nekog zanima, mogu i detaljnije, :) pri čemu se učenica ponašala krajnje drsko i bezobrazno (pošto joj dotični profesor nije ništa predavao, imala je dovoljno 'hrabrosti' da se tako ponaša). Neko od njenih roditelja radi u novinama, i... eto prilike za osvetu. :(( Eto, to je to. Inače, sam taj 'dogadjaj' je u školi prošao apsolutno nezapaženo - tek smo posle iz novina saznali za to. Novinari su, naravno, jedva dočekali neki takav 'dogadjaj'. :(( Tek je kasnije objavljena istina, ali to, kao što vidim, nisi pročitao. Dobro poznajem tog profesora, i znam da se ni u kakvim situacijama ne bi fizički obračunavao sa učenicima (pogotovo učenicama). A plus što tu učenicu nije poznavao i prvi put ju je tada video.
skola.27 maksa,
>> P.S. Šta im bre to rade u V-oj? Na pr, muškarci moraju da rade fizičko u crnom šorcu, atletskoj majci (potkošulja bre ;) i CRNIM BALETANKAMA. Imam jednog poznanika koji je pohađao 5-tu a fura se na neki mačo fazon, i kad god ga zamislimo u navedenoj odeždi, poginemo od smeha. Vi muški iz 5-te, potvrdite, nemo' se stidite. ;)
skola.28 prvul,
>>Verovatno ste primetili da se na Sezamu pojavio korisnik 'dizel'. >>Ok, samo po sebi me to ne bi previse uzbudjivalo, ali on >>izgleda ide u Petu gimnaziju! Zelim samo da napomenem da >>sam ubedjen da je Peta skola sa najmanjim procentom dizelasa >>u gradu. Ne shvatam u cemu je trip sa tom V beogradskom? Sve sto sam cuo o toj skoli navodi na pomisao da se radi o teroristickoj i zatu- pljujucoj instituciji koja nauci svoje pulene da puno rade uz malo rezultata... da li sam dezinformisan ili se ta V promenila u zadnje vreme?
skola.29 mileusna,
>> Ako je ono u vezi profesora koji je 'davio' učenicu, to je >> najobičnija glupost. Jednostavno su se nešto posvadjali na hodniku >> (ako nekog zanima, Kod nas u osnovnoj desio se obrnuti slučaj. Imali smo jednog ludog nastavnika (da čuknem u drvo, meni nije predavao) koji je obožavao da se maklja sa decom,. Donosio je večito neke noževe, skakavce, bičeve i slična čudesa u školu. Jednom je NA žASU bukvalno pretukao jednog đaka, tj. bila je to obostrana šorka. Dečka lično znam, i verujem mu, a i bilo je prisutno tridesetak đaka. :) Elem, priča se raširila po gradu. Došla je i televizija, zvali su dečka i telefonom (novinari), ali on im nije ništa rekao. Jednostavno je promenio odeljenje i udaljio se od dotičnog nastavnika.
skola.30 mileusna,
>> Na pr, muškarci moraju da rade fizičko u crnom šorcu, atletskoj >> majci (potkošulja bre ;) i CRNIM BALETANKAMA. Imam jednog poznanika Pa, dobro, i mi smo morali tako... kod učiteljice ;)))) ( vaspitačice ;> ) Belu majicu traže i kod nas (ne mora ona na bretele;), ali baletanke... :))) Ma ne verujem bre ja u to, osima ako im diša nije neki zavrnuti.
skola.31 mileusna,
>> pljujucoj instituciji koja nauci svoje pulene da puno rade uz malo >> rezultata... Ajde mi malo pojasni ovu misao. Kako to puno rade, za male rezultate?
skola.32 zeljkoj,
> Uh, ala si ga ti zamutio. žovek bi pomislio da ih tamo siluju. > ;> :)) A kad se sve lepo realno sagleda, ispada da je V gimnazija jedna od najbezbednijih škola u Beogradu. Nema bacanja suzavaca/bombi, organizovanih tuča, nošenja pištolja, intervencija policije, prodaje droge, silovanja, ubistava..., jednom rečju pojava koje su česte u drugim gimnazijama i SSŠ.
skola.33 ilazarevic,
> Ajde mi malo pojasni ovu misao. Kako to puno rade, za male > rezultate? Narodski rečeno, oglupave ;)
skola.34 ilazarevic,
> A kad se sve lepo realno sagleda, ispada da je V gimnazija jedna od > najbezbednijih škola u Beogradu. Nema bacanja suzavaca/bombi, > organizovanih tuča, nošenja pištolja, intervencija policije, prodaje > droge, silovanja, ubistava..., jednom rečju pojava koje su česte u > drugim gimnazijama i SSŠ. Boga mi, toga nije bilo ni u IX kad sam ja bio tamo, ali nismo na zlom glasu kao Peta.
skola.35 zeljkoj,
> Na pr, muškarci moraju da rade fizičko u crnom šorcu, atletskoj > majci (potkošulja bre ;) i CRNIM BALETANKAMA. Imam jednog > poznanika koji je pohađao 5-tu a fura se na neki mačo fazon, i > kad god ga zamislimo u navedenoj odeždi, poginemo od smeha. > > Vi muški iz 5-te, potvrdite, nemo' se stidite. ;) Potvrdjujem. Te baletanke su uvedene zbog zaštite parketa u salama za fizičko, i ne vidim šta je tu loše. :)
skola.36 zeljkoj,
> Ne shvatam u cemu je trip sa tom V beogradskom? Sve sto sam > cuo o toj skoli navodi na pomisao da se radi o teroristickoj i > zatu- pljujucoj instituciji koja nauci svoje pulene da puno > rade uz malo rezultata... da li sam dezinformisan ili se ta V > promenila u zadnje vreme? OD KOGA SI žUO TAKVE GLUPOSTI!? To su laži onih koji žele da naruše mir i harmoniju u našoj divnoj školi.
skola.37 zeljkoj,
> Belu majicu traže i kod nas (ne mora ona na bretele;), ali > baletanke... :))) Ma ne verujem bre ja u to, osima ako im diša > nije neki zavrnuti. To nije direktorkina stvar - radi se o dogovoru profesora fizičkog.
skola.38 zeljkoj,
> Ajde mi malo pojasni ovu misao. Kako to puno rade, za male > rezultate? Ma lupa. :)
skola.39 zeljkoj,
> Boga mi, toga nije bilo ni u IX kad sam ja bio tamo, ali nismo > na zlom glasu kao Peta. Kakvom sad zlom glasu? Šta vam je ljudi? :) Ne znam stvarno šta zamišljate. :( Sad će još ispasti da Peta ništa ne valja. (
skola.40 mileusna,
>> Nema bacanja suzavaca/bombi, organizovanih tuča, nošenja pištolja, >> intervencija policije, prodaje droge, silovanja, ubistava..., jednom rečju >> pojava koje su česte u drugim gimnazijama i SSŠ. Lep grad taj Beograd. :)
skola.41 mileusna,
>> Narodski rečeno, oglupave ;) Tz, tz, tz... Kakva škola... Izvini, a kojim to tehnikama 'oglupljavaju' ljude u školi, i to baš V Beogradskoj? žekićem?
skola.42 mileusna,
>> Potvrdjujem. Te baletanke su uvedene zbog zaštite parketa u salama >> za fizičko, i ne vidim šta je tu loše. :) :))) Pa sad... mislim... ovaj... :))) nema tu ničeg lošeg, :)) samo je malo smešno, a i zajebano je da se igra basketica u baletankama. A i taj vam parket nešto mnogo profinjen, ne da da se gazi, vidi ti njega, pa zato je i napravljen. Kod nas na vratim stoji jedna tetkica koja (kaobajagi) proverava da li đaci imaju patike za fizičko i da li su čiste. Profesori, kao traže da se nose bele majice, ali ni na to niko ne obraća pažnju (barem ovaj moj). Neki put, kad mu se ćefne izbaci one sa crnim majcama, ali to je retko. Neke devojke čak rade fizičko i u farmerkama, pa i njih izbaci s' vremena na vreme, ali i to je retko. :)) P.S. Sad mi sinu ideja. Ako budu uvodili uniforme u škole sledeće godine, mogli bi i baletanke da priključe opremi. :))
skola.43 mileusna,
>>> baletanke... :))) Ma ne verujem bre ja u to, osima ako im diša >>> nije neki zavrnuti. >> >> To nije direktorkina stvar - radi se o dogovoru profesora fizičkog. Onda su vam profesori zavrnuti. ;))) NHF ;)
skola.44 supers,
>> Ako je ono u vezi profesora koji je 'davio' učenicu, to je >> najobičnija glupost. Jednostavno su se nešto posvadjali na hodniku >> (ako nekog zanima, mogu i detaljnije, :) pri čemu se učenica >> ponašala krajnje drsko i bezobrazno Ako hoćeš, slobodno napiši detaljnije o ovome. Baš me je iznenadilo da tog profesora braniš, ali pošto ga nikad nisam video ne mogu ništa da tvrdim. Koliko sam upoznat, profa je prvi započeo zato što je ova radila nešto što se navodno ne sme (sad zbilja ne znam detalje) ali koliko se sećam, sasvim se opravdano branila. Inače, pročitao sam da uopšte nije bila problematično dete, čak i odlična i ne znam šta sve ne... Ali, da ostavimo to po strani, šta to znači "ponašati se drsko i bezobrazno" pa da profesor nekoga uhvati za gušu zbog toga? To je fraza koju svi posedovaoci fotelje upotrebljavaju kada bi da optuže omladinu za nešto. Evo, ja baš volim da se ponašam "drsko i bezobrazno" prema starijima kada nisu u pravu i kada me oštete. Ne sumnjam da Eugena dobro poznaješ (predaje ti?), pa me još više čudi da tvrdiš da ne bi fizički nasrtao na učenike kad sam čuo i pročitao nebrojeno mnogo svedočanstava o tome kako je patološki strog i teške ruke.
skola.45 ilazarevic,
> Potvrdjujem. Te baletanke su uvedene zbog zaštite parketa u salama > za fizičko, i ne vidim šta je tu loše. :) Nije valjda da se na fizičkom bavite gimnastikom? Moja iskrena sućut ;) Kako u baletankama igrate fudbal i basket, to ti meni objasni...
skola.46 ilazarevic,
> Kakvom sad zlom glasu? Šta vam je ljudi? :) Ne znam stvarno šta > zamišljate. :( Dovoljno je samo to što nosite baletanke, pa da škola bude na najgorem mogućem glasu.
skola.47 ilazarevic,
> Tz, tz, tz... Kakva škola... Izvini, a kojim to tehnikama > 'oglupljavaju' ljude u školi, i to baš V Beogradskoj? žekićem? Znam kako su pokušavali u IX, ali nisu uspeli (barem ne na meni). Te "stare dobre gimnazije" prave od ljudi mašine za memorisanje nebitnih podataka (levi ruski pisci, latinska imena trava, broj žena i ljubavnica svakog vladara, broj konzervi koji se proizvede u Trinidadu i Tobagu svake godine...) U Petoj su, koliko sam čuo, posebno dobri u tome.
skola.48 spantic,
> Kakvom sad zlom glasu? Šta vam je ljudi? :) Ne znam stvarno šta zamišljate. > :( Sad će još ispasti da Peta ništa ne valja. ( Pa, kada sam ja išao u srednju školu (matematička prim. prev.) Peta nije bila ni na kakvom glasu. Tada su se tamo školovala neka odelenja prirodne struke (sic!) i ostatak mahom budući "javni radnici u informisanju". Jedan moj prijatelj je nekoliko godina kasnije završio školu i bio je jedan od retkih normalnih persona od tamo. Da, u njegovom odeljenju je bilo ukupno 1+3 muškarca. Onaj jedan je on, pošto mu ipak znamo sklonosti godinama ;) Ostala trojica su imali, xm, izvesne sklonosti. Jednom rečju, prilično isprano mesto.
skola.49 zeljkoj,
> Lep grad taj Beograd. :) Da, ali se u Kragujevcu nalazi najstarija gimnazija u Srbiji (a možda i šire :). Osnovana je 1835. godine, kada je Kragujevac bio prestonica Srbije.
skola.50 zeljkoj,
> nešto mnogo profinjen, ne da da se gazi, vidi ti njega, pa zato > je i napravljen. Da, ali se lak brzo skine, a škola baš nema para da svake godine lakira parket u dve sale za fizičko. :) > imaju patike za fizičko i da li su čiste. Profesori, kao traže > da se nose bele majice, ali ni na to niko ne obraća pažnju > (barem ovaj moj). Neki put, kad Kod nas, da bi prisustvovao času, ;) moraš da imaš i bele čarape. > mu se ćefne izbaci one sa crnim majcama, ali to je retko. Neke > devojke čak rade fizičko i u farmerkama, pa i njih izbaci s' > vremena na vreme, ali i to Kad smo već kod devojaka... evo jedna iz mog razreda ide na popravni (!) iz fizičkog. :) > P.S. Sad mi sinu ideja. Ako budu uvodili uniforme u škole > sledeće godine, mogli bi i baletanke da priključe opremi. :)) Ma ako uvedu uniforme, idemo mi lepo u parkić ispred Ministarstva da štrajkujemo. :))
skola.51 zeljkoj,
> Onda su vam profesori zavrnuti. ;))) NHF ;) Ma oni su ok, ali direktorka... :)
skola.52 zeljkoj,
> Ako hoćeš, slobodno napiši detaljnije o ovome. Baš me je > iznenadilo da tog profesora braniš, ali pošto ga nikad nisam > video ne mogu Evo ovako: :) Za vreme časa, učenici jednog odeljenja koje je gubilo čas (medju kojima se nalazila i učenica o kojoj je reč) drali su se po hodniku. Prof. V.E. je izašao da ih 'smiri' pošto zbog buke nije mogao normalno da radi. E onda je ova učenica (kojoj inače V.E. ništa ne predaje) odgovorila nešto u stilu: 'Ma marš bre u p.m.' :) Profesor ju je, zbog ovoga, poslao kod direktorke na razgovor, medjutim ona je odbila da ide, nastavivši sa uvredama. Onda ju je uhvatio za ruku da bi je odveo kod direktorke. Učenica je ovo prikazala roditeljima kao 'davljenje' i oni su to odmah 'stavili u novine'. To je cela priča. Ja lično nisam bio svedok, ali mnogi koji su prisustvovali ovom dogadjaju (osim, naravno, odeljenja o kome je reč), su potvrdili da se sve dogodilo upravo ovako kako sam sada ispričao. > da tvrdiš da ne bi fizički nasrtao na učenike kad sam čuo i > pročitao nebrojeno mnogo svedočanstava o tome kako je patološki > strog i teške ruke. Jeste strog što se tiče kriterijuma za ocenjivanje, ali odlično predaje. A što se tiče ovog 'teške ruke' da li to znači da bije učenike!? Nisam za tako nešto čuo...Od koga si to čuo, i gde si pročitao 'nebrojeno mnogo svedočanstava o tome kako je patološki strog i teške ruke'.
skola.53 zeljkoj,
> Nije valjda da se na fizičkom bavite gimnastikom? Moja iskrena > sućut ;) 2 časa fizičkog nedeljno: 1 čas gimnastika & 1 čas košarka/odbojka. (Kada radimo napolju, onda umesto gimnastike ide rukomet/fudbal). > Kako u baletankama igrate fudbal i basket, to ti meni > objasni... Fudbal se igra napolju, naravno u patikama :), a basket može sasvim lepo i u baletankama.
skola.54 zeljkoj,
>> Kakvom sad zlom glasu? Šta vam je ljudi? :) Ne znam stvarno >> šta zamišljate. :( > > Dovoljno je samo to što nosite baletanke, pa da škola bude na > najgorem mogućem glasu. Takav 'loš glas' možda i nije toliko loš. Lepo se isfiltriraju svi oni kojima je najvažnije u nekoj školi da li se nose baletanke na fizičkom, ili ne. Takvima i nije namenjena Peta gimnazija.
skola.55 zeljkoj,
> Znam kako su pokušavali u IX, ali nisu uspeli (barem ne na > meni). Te "stare dobre gimnazije" prave od ljudi mašine za > memorisanje nebitnih podataka (levi ruski pisci, latinska imena > trava, broj žena i ljubavnica svakog vladara, broj konzervi > koji se proizvede u Trinidadu i Tobagu svake godine...) > > U Petoj su, koliko sam čuo, posebno dobri u tome. Loše si čuo. :) Da krenemo redom: Peta (Prva ženska) gimnazija je škola sa dosta dugom tradicijom - osnovana je 1908. godine. U njoj su se školovali mnogi naši poznati naučnici i umetnici. Škola se uvek trudila da održi svoj kvalitet i u tome i dalje uspeva. Pogledaj rezultate prijemnih ispita za upis na fakultete - to je najbolji pokazatelj kvaliteta neke gimazije. Primetićeš da se učenici Pete gimnazije svuda nalaze u samom vrhu. Medjutim, veliki broj učenika ubrzo (eventualno posle završenog prvog razreda) napušta ovu školu iz prostog razloga što nisu u mogućnosti da se prilagode nivou nastave, ili smatraju da rezultati koji se postižu nisu vredni uloženog truda. To je, jednostavno, mehanizam selekcije, i na kraju ostaju samo najbolji. Odeljenja prvog razreda prosečno imaju oko 36 učenika, a odeljenja četvrtog oko 20, neka čak i 15 učenika. Ostatak završava u XI, XIV, i ostalim kvazi-gimnazijama. To su, lično sam se uverio, škole u kojima se gotovo ništa ne može naučiti, ali se, za uzvrat, ništa i ne traži od učenika. Ima ih dosta kojima to odgovara. Na početku ove godine su dve devojke iz mog razreda, inače bez ikakvih izgleda da će uspeti da završe ovu školsku godinu, napustile Petu gimnaziju. Jedna se upisala u XI, a druga u XIV. Sada su i jedna i druga odlične! Ipak, pitanje je šta su tamo uspele da nauče. Inače, navedene (i još mnoge druge, recimo VI) gimnazije su pune dizelaša, narkomana, u njima vlada ararhija, česta su ubistva i svi drugi oblici kriminala, itd. Ovo tvrdim na osnovu toga što imam dosta drugova koji su imali nesreću da upišu navedene škole, a i lično sam se više puta uverio. O IX gimnaziji ne znam baš mnogo, ali ima i onih koji tamo odlaze. Zajedničko za sve koji odu iz Pete je da počinju da MRZE ovu školu, što je i logično, s obzirom da su oni pokušali nešto u njoj, ali nisu uspeli. Oni počinju da šire glasine slične ovima o kojima smo razgovarali, počinju da Petu predstavljaju drugima kao školu koja 'pravi od ljudi mašine za memorisanje nebitnih podataka', itd. - sve u cilju obaranja njenog ugleda. I zato, ne verujte svemu što čujete. Dodjite u Petu i uverite se u njene kvalitete. Na kraju, izvinjavam se svima zbog dužine poruke, ali jednostavno sam osećao potrebu da ovo napišem. :))
skola.56 zeljkoj,
> Pa, kada sam ja išao u srednju školu (matematička prim. prev.) > Peta nije bila ni na kakvom glasu. Tada su se tamo školovala > neka To je bilo vreme 'usmerenog obrazovanja' i tad nisu postojale gimnazije. Sve su bile neke stručne škole. :) Zgrada Pete gimnazije je bila odredjena za neke biološke nauke :)). Govorimo o Petoj gimnaziji pre i posle toga 'usmerenog' perioda. > Jednom rečju, prilično isprano mesto. Tvoj prijatelj nije išao u Petu gimnaziju nego u neku školu koja se nalazila u zgradi Pete gimnazije. Ponavljam: gimnazije tada nisu postojale.
skola.57 maksa,
>> Ma ako uvedu uniforme, idemo mi lepo u parkić ispred >> Ministarstva da štrajkujemo. :)) Idite, u crnim baletankama ... da ne habate parket kad vas puste u Ministarstvo. ;)
skola.58 mileusna,
>> Da, ali se u Kragujevcu nalazi najstarija gimnazija u Srbiji (a >> možda i šire :). Osnovana je 1835. godine, kada je Kragujevac bio >> prestonica Srbije. :))) Baš tako. Ja samo da dodam, da je Miloš drvena vrata, prozore i parket naručio direktno iz Beča. Jeste. (Ovo inače profesori vole da ističu, kako bi učenici što manje lomili inventar;) P.S. Ne znam za tvoju knjigu, ali na mom izveštaju stoji 1833.
skola.59 mileusna,
>> Znam kako su pokušavali u IX, ali nisu uspeli (barem ne na meni). >> Te "stare dobre gimnazije" prave od ljudi mašine za memorisanje >> nebitnih podataka (levi ruski pisci, latinska imena trava, broj >> žena i ljubavnica svakog vladara, broj konzervi koji se proizvede u >> Trinidadu i Tobagu svake godine...) Pa to je onda po programu tj. po knjizi. Šta je tu kriva škola? žisto sumljam da se 'neki' profesor toliko posvećuje svome predmetu da predaje i neke glupe sitnice, pa još tera đake da ih nauče, a još više sumljam da postoji više takvih profesora i da su se baš svi sjatili u tu jadnu V Beogradsku.
skola.60 mileusna,
>> Nije valjda da se na fizičkom bavite gimnastikom? Moja iskrena sućut ;) Svuda gde postoje sprave, postoji i gimnastika ( na žalost ;( ). Samo one škole koje nemaju gimnastičku salu, ne upražnjavaju gimnastiku.
skola.61 mileusna,
>> Da, ali se lak brzo skine, a škola baš nema para da svake godine >> lakira parket u dve sale za fizičko. :) Pa i nije baš brzo. Najmanje 4-5 godina, a bogami i više. >> Kod nas, da bi prisustvovao času, ;) moraš da imaš i bele čarape. :))) jel smeju da imaju neku štraftu ;) >> Ma ako uvedu uniforme, idemo mi lepo u parkić ispred Ministarstva >> da štrajkujemo. :)) E, ova ti je dobra.
skola.62 darone,
>> U njoj su se školovali mnogi naši poznati naučnici i umetnici. Valjda baletani? ;)) BTW, ako vi je tol'ko frka zbog parketa, da naručimo Šut i ja par ari kod Sage, čuo sam (a i raspitivali smo se) da je tamo odličnog kvaliteta...
skola.63 kile,
>> Kod nas, da bi prisustvovao času, ;) moraš da imaš i bele čarape. E, sad ga pretera! A uostalom, imao sam ja u OŠ Josif Pančić profana iz fizičkog koji je tvrdio da čak i sa pertli na patikama pada prašina i time zagadjuje salu za fizičko.
skola.64 kile,
>> Ja samo da dodam, da je Miloš drvena vrata, prozore i parket >> naručio direktno iz Beča. Svojevremeno su se kod mene u XIII, prozori menjali otprilike 2 puta dogišnje, jer bi par dana posle instaliranja, već bili totalno sje*ani. Koliko mi je poznato, Šargarepa (bivša Gospođa Ministarka) je to sada navodno dovela u red. Da li se možda varam?
skola.65 kum.djole,
>> Fudbal se igra napolju, naravno u patikama :), a basket može sasvim >> lepo i u baletankama. Vic meseca, pliiiiiz, Darone, pliiiiiz.. ;)
skola.66 sljubisic,
Subj: Re: VI beogradska Kako se konacno i 'moja' nekadasnja skola ovde pomenula, smatram se pozvanim da stanem u odbranu casti :) >Peta (Prva zenska) gimnazija je skola sa dosta dugom tradicijom - osnovana VI beogradska gimnazija je 'muska' :) gimnazija sa takodje velikom i bogatom tradicijom. >odlicne! Ipak, pitanje je sta su tamo uspele da nauce. Inace, navedene >(i jos mnoge druge, recimo VI) gimnazije su pune dizelasa, narkomana, >u njima vlada ararhija, cesta su ubistva i svi drugi oblici kriminala, itd. Bas neki dan prolazih tuda i resih da malo procunjam i evociram uspomene. Moram da ti kazem da narkomane nisam primetio :) (nije ih bilo ni u moje vreme), a sto se oblacenja ucenika tice (dizel i sl.), sasvim je u gra- nicama uobicajenog za jednu srednju skolu -- dakle sarenoliko. Popricah i sa tetkicama (najbolji izvor svezih traceva ;) i saznah da je par starih i legendarnih profesora otislo u penziju, pa je sa njima skola sigurno izgubila nesto od onog starog duha, ali sa druge strane to je i neminovno. Dolaze nove snage i tako to ide.... Sto se anarhije i kriminala tice, zaista neznam, nisam cuo nista 'posebno', no kako nam anarhija i kriminal prozimaju celo drustvo, logicno je (mada i beskrajno tuzno) da ni srednje skole ne budu postedjene toga. No, da se manem tih tema, radije bih da se prisetim tih srednjoskolskih dana i devojaka iz V gimnazije, koje su vazile (jos uvek?:) za vrlo 'uobrazene' :), te su oni koji su imali devojku iz 'pete' bili izraziti i 'dokazani' smekeri. Ah, ta divna vremena.... :) >ugleda. I zato, ne verujte svemu sto cujete. Dodjite u Petu i uverite >se u njene kvalitete. Na kraju, izvinjavam se svima zbog duzine poruke, >ali jednostavno sam osecao potrebu da ovo napisem. :)) Nemas potrebu da se izvinjavas, cak sta vise, vrlo je lepo videti kada neko stane na liniju odbrane casti svoje skole. Pozdrav, Slobodan 'maturant VI muske gimnazije' :)
skola.67 ilazarevic,
> 2 časa fizičkog nedeljno: 1 čas gimnastika & 1 čas košarka/odbojka. Dobro, ovo je prilično mučno, ali ipak podnošljivo (može čovek svašta da izdrži...) > Fudbal se igra napolju, naravno u patikama :), a basket može sasvim > lepo i u baletankama. :)))))) Reci to Džordanu ;)
skola.68 ilazarevic,
> Svuda gde postoje sprave, postoji i gimnastika ( na žalost ;( ). > Samo one škole koje nemaju gimnastičku salu, ne upražnjavaju > gimnastiku. Mi smo imali nekakvu salu i sprave, ali ne i profesore voljne da se maltretiraju s decom... Ostalo je bio basket :)
skola.69 ilazarevic,
> Takav 'loš glas' možda i nije toliko loš. Lepo se isfiltriraju > svi oni kojima je najvažnije u nekoj školi da li se nose baletanke > na fizičkom, ili ne. Takvima i nije namenjena Peta gimnazija. Probaj da priđeš devojci sa tekstom "Znaš, mi u Petoj nosimo baletanke..." Uspeh garantovan ;)
skola.70 ilazarevic,
> uspeva. Pogledaj rezultate prijemnih ispita za upis na fakultete - > to je najbolji pokazatelj kvaliteta neke gimazije. Primetićeš da se > učenici Pete gimnazije svuda nalaze u samom vrhu. Ne videh ih nešto na ETF-u prošle godine... > upišu navedene škole, a i lično sam se više puta uverio. O IX > gimnaziji ne znam baš mnogo, ali ima i onih koji tamo odlaze. > Zajedničko za sve O IX mogu ja da pričam do sutra... Ako imaš želju, ja imam vremena :) > ugleda. I zato, ne verujte svemu što čujete. Dodjite u Petu i > uverite se u njene kvalitete. Na kraju, izvinjavam se svima zbog > dužine poruke, ali jednostavno sam osećao potrebu da ovo napišem. > :)) Ne zameram na dužini, dapače. Ja verujem da se u Petoj nauči sve to što ti kažeš, ali ja to zovem "ispiranje mozga". Učio sam i ja svašta u IX, pa sad ništa od toga ne znam. Ono čega se sećam nisu neke suštinske stvari, nego zanimljivi detalji koji su mi sasvim slučajno ostali u sećanju. Model po kojem su kreirane naše gimnazije je potpuno protivan modernim shvatanjima psihologa i pedagoga. Problem sa Petom gimnazijom je to što se u njoj previše insistira na onome što je prevaziđeno. P.S. Nije baš preporučljivo hvaliti se kako mnogo učiš :)
skola.71 ilazarevic,
> Pa to je onda po programu tj. po knjizi. Šta je tu kriva škola? > žisto sumljam da se 'neki' profesor toliko posvećuje svome predmetu > da predaje i Svaki profesor ima pravo da napravi neke manje izmene u okviru programa. Profesor koji insistira da se radi više nego po (obimnom) programu je lud, kratko rečeno.
skola.72 zeljkoj,
> Idite, u crnim baletankama ... da ne habate parket kad vas > puste u Ministarstvo. ;) Da bar hoće da nas puste ;).
skola.73 zeljkoj,
> P.S. Ne znam za tvoju knjigu, ali na mom izveštaju stoji 1833. Pogledaj knjigu iz istorije za dugi razred prirodno-matematičkog smera, strana 199.
skola.74 zeljkoj,
> :))) jel smeju da imaju neku štraftu ;) Smeju, ali ne previše. :)
skola.75 zeljkoj,
> Svojevremeno su se kod mene u XIII, prozori menjali otprilike 2 > puta dogišnje, jer bi par dana posle instaliranja, već bili > totalno sje*ani. Ovo dosta govori o učenicima te škole. :)
skola.76 paki,
­> Svuda gde postoje sprave, postoji i gimnastika ( na žalost ;( ). Samo ­> one škole koje nemaju gimnastičku salu, ne upražnjavaju gimnastiku. (ovde dođe najzlobniji smajli koji vam padne na pamet ;) A Matematička gimnazija? O;->
skola.77 zeljkoj,
> Mi smo imali nekakvu salu i sprave, ali ne i profesore voljne > da se maltretiraju s decom... Ostalo je bio basket :) Eee kakva je to škola kad 'profesori nisu voljni da se maltretiraju sa decom'... Verovatno je tako bilo i sa ostalim predmetima. I kao rezultat toga imamo učenike koji izlaze iz škole bez znanja koje bi trebalo da imaju.
skola.78 zeljkoj,
>> Takav 'loš glas' možda i nije toliko loš. Lepo se isfiltriraju >> svi oni kojima je najvažnije u nekoj školi da li se nose >> baletanke na fizičkom, ili ne. Takvima i nije namenjena Peta > gimnazija. > > Probaj da priđeš devojci sa tekstom "Znaš, mi u Petoj nosimo > baletanke..." Uspeh garantovan ;) Devojke kojima je bitno da li ja nosim baletanke na fizičkom ili ne me apsolutno ne zanimaju.
skola.79 zeljkoj,
> Ne videh ih nešto na ETF-u prošle godine... Pogledaj malo bolje. Naravno, ipak su ovi iz MG u velikoj prednosti na tehničkim fakultetima, ali sada govorimo o normalnim gimnazijama. > O IX mogu ja da pričam do sutra... Ako imaš želju, ja imam > vremena :) Pričaj... > Model po kojem su kreirane naše gimnazije je potpuno protivan > modernim shvatanjima psihologa i pedagoga. Problem sa Petom > gimnazijom je to što se u njoj previše insistira na onome što > je prevaziđeno. Ma otkud ti znaš na čemu se insistira u Petoj gimnaziji kada nisi imao nikakve veze s njom!? Situacija je upravo suprotna od onoga što ti zamišljaš: uglavnom svi profesori shvataju zastarelost klasičnog sistema nastave u kome profesor priča, a učenici su pasivna grupa - publika, i trude se da u obradi novog gradiva učenici aktivno učestvuju diskutujući medjusobno i sa profesorom. Takodje se, koliko to finansijske prilike dozvoljavaju, maksimalno koriste video rekorderi, kasetofoni, itd. > P.S. Nije baš preporučljivo hvaliti se kako mnogo učiš :) Molim!? JA MNOGO UžIM? Gde sam to napisao!? Oni koji me poznaju (a ima ih dosta na ovom BBS-u) znaju da vrlo malo učim - čak bi se moglo reći da uopšte ne učim. Dovoljno je što u školi provodim dnevno po 5.5 sati i smatram da postoje mnogo lepše stvari na koje se može potrošiti slobodno vreme. Na primer, kompjuteri :)) Kada bi samo sabrao vreme koje dnevno provodim po raznim BBS-ovima video bi da jednostavno nemam vremena za učenje. Uprkos tome, uspevam da postignem odličan uspeh - to je samo još jedan dokaz kvaliteta nastave u Petoj gimnaziji. Jer, možeš i iz najlošije škole izaći sa ok znanjem ukoliko se kod kuće ne odvajaš od knjige. Zato treba pronaći dobru školu, školu u kojoj će profesori uspeti da u potpunosti prenesu znanje učenicima, i time njihov samostalni rad kod kuće svesti na najmanju moguću meru. Upravo takva je Peta gimnazija. I na kraju: Nije lepo (da ne kažem nešto teže) falsifikovati tudje reči i navoditi da je neko rekao nešto što nije rekao. žak i kad bih stvarno mnogo učio, ne bih se time hvalio - samo bih se zapitao šta to nije u redu sa mnom ili sa profesorima kad moram da 'manjak' znanja stečenog u školi nadoknadjujem na taj način.
skola.80 zeljkoj,
> Svaki profesor ima pravo da napravi neke manje izmene u okviru > programa. Profesor koji insistira da se radi više nego po > (obimnom) programu je lud, kratko rečeno. Profesor ne sme da zahteva od učenika više od onog propisanog programom.
skola.81 spantic,
> Tvoj prijatelj nije išao u Petu gimnaziju nego u neku školu koja se > nalazila u zgradi Pete gimnazije. Ponavljam: gimnazije tada nisu postojale. Ma nemoj. Samo sada u toj "Petoj gimnaziji" ili kako je već zvaničan naziv rade svi profesori te OVROxxx struke. Kako da ne. Nije šija nego vrat. Kao što se komunisti odjednom nisu više zvali SKS nego SPS ;) Slabo znaš šta je i kako bilo. I u vreme usmerenog obrazovanja je postojala razlika između stručnih škola i drugih. I tada su se u Petoj upinjali da pokažu (profesori) kako su oni nešto posebno. To se obično prebijalo preko učenika. Nikakve razlike nema, ista isprana politika po svemu sudeći.
skola.82 spantic,
> Fudbal se igra napolju, naravno u patikama :), a basket može sasvim > lepo i u baletankama. :))) Darone, Zkr u viceve :))
skola.83 mileusna,
>> Svaki profesor ima pravo da napravi neke manje izmene u okviru >> programa. Profesor koji insistira da se radi više nego po (obimnom) >> programu je lud, kratko rečeno. Jeste, ali ne odgovori ti meni. Što je baš V gimnazija na meti, kada i ostale rade po istom programu?
skola.84 mileusna,
>> Pogledaj knjigu iz istorije za dugi razred prirodno-matematičkog >> smera, strana 199. Kad mi bude pri ruci pogledaću. Knjige za II razred sam još odavno razdelio. Sada su na redu ove za III. ;))
skola.85 mileusna,
>> Svojevremeno su se kod mene u XIII, prozori menjali otprilike 2 >> puta dogišnje, jer bi par dana posle instaliranja, već bili totalno >> sje*ani. Kod nas još traju ovi Miloševi iz Beča. :) Vidiš šta znači kvalitet. ;))
skola.86 kile,
>> Ovo dosta govori o učenicima te škole. :) Svakako :>
skola.88 maxxa,
> > Svojevremeno su se kod mene u XIII, prozori menjali otprilike 2 > > puta dogisnje, jer bi par dana posle instaliranja, vec bili > > totalno sje*ani. > > Ovo dosta govori o ucenicima te skole. :) Ko tamo nije bio moze samo da zali.
skola.89 vlador,
> Fudbal se igra napolju, naravno u patikama :), a basket može sasvim > lepo i u baletankama. "Basket" možda, ali basket ne...
skola.90 ognjen,
(on-line) Ne znam da li je ko pomenuo, ali sad na radiju reče dragi nam ministar prosvete da je test iz matematike otkazan, a iz srpskog poništen. Of course, razlog je (kao i svake godine) prodaja testova na ulici.
skola.91 ivan.mile,
>>Of course, razlog je kao i svake godine prodaja testova na ulici. """"""""""""""""" Pa nije baš svake.Kad sam ja polagao (1993), GARANTOVANO nisu bili prodavani testovi.
skola.92 vitez.koja,
Danas (27.6) je trebao da bude održan drugi deo prijemnog ispita za srednje škole - matematika. Ispit nije održan jer je provaljen; i to ne diskretno provaljen kao prethodnih godina. Od leta '90. pa do danas, na svakom prijemnom je bilo indicija o provaljivanju sve te sile tajnosti, što su nadležni nazivali "neobičnim koincidencijama" (jaka neka koincidencija, nađu kod kandidata puškicu sa rešenjima:)) i zabašurivali. Jutros je, međutim, sat vremena pred početak ispita Đoka Vještica na Studiju B mahao sa "ključem" (rešenjima ispita)... po njegovim rečima, ključ se juče prodavao za 20 DEM, a danas za 20 dinara. Komentar: leteće glave ;)
skola.93 zeljkoj,
> Slabo znaš šta je i kako bilo. I u vreme usmerenog obrazovanja TO NIJE BILA GIMNAZIJA! Ne sećam se tačno imena škole, ali tu su se učenici 'usmeravali':) za neki posao u vezi biologije... mogu da se raspitam o čemu se tačno radilo. Naravno, prve dve godine su tu bili učenici iz najbliže osnovne škole, u skladu sa 'usmerenim' sistemom. > postojala razlika između stručnih škola i drugih. I tada su se > u Petoj upinjali da pokažu (profesori) kako su oni nešto > posebno. To se obično prebijalo preko učenika. Nikakve razlike Kako su se to trudili i kako se to danas 'trude da pokažu da su oni nešto posebno'? Sve ovo što pričaš je vrlo neodredjeno i bez ikakvih argumenata. Kad već tako žestoko napadaš Petu gimnaziju, bio bi red da objasniš to što pričaš.
skola.94 zeljkoj,
> Kod nas još traju ovi Miloševi iz Beča. :) Vidiš šta znači > kvalitet. ;)) Ne bi oni podneli iživljavanja pobesnele mase iz XIII gimnazije. ;>>
skola.95 denis,
Zanima me gde se otprilike nalaze beogradske gimnazije (znam za V i XII). Ne moraju tacne adrese, samo orijentaciono.
skola.96 dejanr,
>> Kad smo već kod devojaka... evo jedna iz mog razreda ide na popravni (!) >> iz fizičkog. :) E dakle svašta! Zar i to postoji? Jel se polaže teorijski ili praktično? :))
skola.97 dejanr,
>> Tvoj prijatelj nije išao u Petu gimnaziju nego u neku školu koja se >> nalazila u zgradi Pete gimnazije. Ponavljam: gimnazije tada nisu >> postojale. Ma da, samo su im slučajno predavali isti profesori a verovatno je i direktor bio isti. Kao da su oni pod usmerenim predavali jedno, a pre i posle drugo. I Srđan je rekao da je išao u Matematičku, premda se ona verovatno tada nije zvala Matematička gimnazija nego nekakav OVROMTS "Veljko Vlahović" ili neka slična nebuloza. Ali je sve vreme u suštini bila Matematička gimnazija, bez obzira na ime.
skola.98 dejanr,
>> Ne znam da li je ko pomenuo, ali sad na radiju reče dragi nam ministar >> prosvete da je test iz matematike otkazan, a iz srpskog poništen. >> Of course, razlog je (kao i svake godine) prodaja testova na ulici. Da je ovo N od normalne države, Ministar prosvete bi zbog toga trenutno morao da podnese ostavku. Koliko je samo učenika mesecima spremalo prijemni i izdržalo nekako do ponedeljka, i sada se to što su uradili poništava i ajd' Jovo nanovo. Sramota prve vrste :(
skola.99 zeljkoj,
>>> Of course, razlog je kao i svake godine prodaja testova na > ulici. """"""""""""""""" > Pa nije baš svake.Kad sam ja polagao (1993), GARANTOVANO nisu > bili prodavani testovi. Tačno. U stvari, bili su prodavani - ali ne oni koji su se posle pojavili na prijemnom. ;)
skola.100 vlador,
> Pa nije baš svake.Kad sam ja polagao (1993), GARANTOVANO nisu bili > prodavani testovi. Tražio si ih? ;)
skola.101 spantic,
> TO NIJE BILA GIMNAZIJA! Ne sećam se tačno imena škole, ali tu su se > učenici 'usmeravali':) za neki posao u vezi biologije... mogu da se > raspitam o čemu se tačno radilo. Naravno, prve dve godine su tu bili > učenici iz najbliže osnovne škole, u skladu sa 'usmerenim' sistemom. Pokušaj da pročitaš malo šta sam napisao. Nije u pitanju samo zgrada, već kompletan kadar iz te škole kojoj odričeš vezu sa današnjom Petom gimnazijom. A kadar određuje školu. > Kako su se to trudili i kako se to danas 'trude da pokažu da su oni > nešto posebno'? Sve ovo što pričaš je vrlo neodredjeno i bez ikakvih > argumenata. Kad već tako žestoko napadaš Petu gimnaziju, bio bi red > da objasniš to što pričaš. Kako da ne. Vidi se da si iz Pete. Pričaš baš kao "stručni radnici u službi javnog informisanja" iz tvoje škole, a koji su sada na zvučnim mestima SPS-a.
skola.102 spantic,
> Zanima me gde se otprilike nalaze beogradske gimnazije (znam za V i XII). > Ne moraju tacne adrese, samo orijentaciono. Matematička gimnazija, u ulici Narodnog fronta, pored Ruskog doma, a iza Skupštine Srbije. X beogradska gimnazija, Novi Beograd, blok 21.
skola.103 zeljkoj,
> Zanima me gde se otprilike nalaze beogradske gimnazije (znam za > V i XII). Ne moraju tacne adrese, samo orijentaciono. XI - kod Šumica (blizu bivšeg Doma pionira Voždovac (ne znam kako se sada to zove)). XIV - kod Kalenić pijace. :) III - kod Cvetnog trga (inače, ova škola ima jako lepu fasadu :)
skola.104 zeljkoj,
> E dakle svašta! Zar i to postoji? Jel se polaže teorijski ili > praktično? :)) Teorijski. Ide zato što nije mogla da radi fizičko zbog neke povrede, a nema opravdanje od lekara. :)
skola.105 zeljkoj,
> Ma da, samo su im slučajno predavali isti profesori a verovatno > je i direktor bio isti. Kao da su oni pod usmerenim predavali > jedno, a pre i posle drugo. Direktorka jeste bila druga, a što se tiče profesora, neki su bili isti, ali bilo je i nekih koji su predavali 'stručne' predmete. Program je bio sasvim drugačiji. Koliko sam ja video, spantic nije pominjao profesore nego 'loše društvo'. Tada su prve dve godine učenici iz najbliže osnovne škole (u skladu sa usmerenim sistemom) prebacivani tamo (bar 80 % učenika koji se sada upisuju je imalo u OŠ prosek 5.00), a pošto je škola bila namenjena obrazovanju u nekoj biološko/medicinskoj (?) struci, logično je da je bilo dosta devojaka, a spantic kaže da je upravo to smetalo njegovom drugu. > ili neka slična nebuloza. Ali je sve vreme u suštini bila > Matematička gimnazija, bez obzira na ime. Ne možeš porediti matematičku gimnaziju sa ostalim školama. Neko je već ovde rekao da su jedino ona i filološka bile izuzete od 'usmeravanja', s tim što su imena promenjena. Ponavljam treći put: klasične gimnazije tada nisu postojale. Tebi se možda čini da je bilo isto, zato što je u MG stvarno bilo isto, ali ostale gimnazije su postale stručne škole koje nikakve veze sa gimnazijama nisu imale.
skola.106 zeljkoj,
> Da je ovo N od normalne države, Ministar prosvete bi zbog toga > trenutno morao da podnese ostavku. Reče on nešto da će tako i da uradi. :) Ali, kad se bolje razmisli, nije on kriv. Kako zabraniti radniku u štampariji da uzme jedan primerak testa? On čak i ne mora ništa da iznese iz štamparije - dovoljno je da zapamti zadatke. > Koliko je samo učenika mesecima spremalo prijemni i izdržalo > nekako do ponedeljka, i sada se to što su uradili poništava i > ajd' Jovo nanovo. Pa šta onda? Nije im poništeno znanje. Ako su se spremili (mada prosečan učenik nije imao nikakve potrebe da se sprema za te testove), znaće da ga urade i po drugi put.
skola.107 darone,
I - pojma nemam II - isto tako III (bivša VIII) - iznad Slavije, Njegoševa IV - Dedinje, Teodora Drajzera valjda (preko puta one narko bolnice) V (srednja baletanska) - Taš VI - Lion, Zvezdara teatar VII - ? VIII - ta valjda više ne postoji IX - Nbgd valjda X - kao i IX XI - Šumice XII - to beše na Banovom? XIII - ili je ovo na Banovom? XIV - kod Kalenića dalje nema, ali ima: Sveti Sava, bivša treća, kod Engleske ambasade, general čdanova Brodarska, kod Palate pravde ATŠ, Vojislava Ilića Tesla, kod mg Tekstilna, kod stadiona Sinđelić/Obilić/neki junak jeste ;) Ima toga još al sam u chatu, odoh da vidim šta rade ;)
skola.108 kuki,
> Zanima me gde se otprilike nalaze beogradske gimnazije (znam za V i XII). > Ne moraju tacne adrese, samo orijentaciono. xiv, hadži prodanova strit, valjda br 5 :)
skola.109 zeljkoj,
> Kako da ne. Vidi se da si iz Pete. Pričaš baš kao "stručni > radnici u službi javnog informisanja" iz tvoje škole, a koji su > sada na zvučnim mestima SPS-a. ? Znači nećeš da objasniš ono što si rekao? Ok, samo ne očekuj onda da to neko prihvati kao istinu.
skola.110 vcalic,
>> I - pojma nemam Dorćol, Cara Dušana. >> II - isto tako Ispod pijace Zeleni Venac. >> VII - ? Ne postoji ništa slično već decenijama, koliko znam nalazila se u zgradi gde je posle bila škola "Rade Končar". >> VIII - ta valjda više ne postoji To se sad zove Treća, a bivša Treća je u G. čdanovoj. Nikako mi nije jasno šta im je ta pretumbacija trebala. >> XII - to beše na Banovom? Na Voždovcu, bre. ;) >> XIII - ili je ovo na Banovom? Ovo jeste ;) Vlada
skola.111 maksa,
>> To se sad zove Treća, a bivša Treća je u G. čdanovoj. Nikako >> mi nije jasno šta im je ta pretumbacija trebala. Tako (III muška) se zvala pre nego što su došli indijanci. ;) Ono što nikom nije jasno je zašto su joj oni menjali ime u VIII.
skola.112 kile,
>> > Kod nas još traju ovi Miloševi iz Beča. :) Vidiš šta znači >> > kvalitet. ;)) >> >> Ne bi oni podneli iživljavanja pobesnele mase iz XIII gimnazije. ;>> A još da je pobesnela masa krenula u stampedo u baletankama ... ma idi, od cele škole ništa ne bi ostalo ...
skola.113 ilazarevic,
> decom'... Verovatno je tako bilo i sa ostalim predmetima. I kao > rezultat toga imamo učenike koji izlaze iz škole bez znanja koje bi > trebalo da imaju. Koja je to količina znanja koju đaci treba da imaju? Ja upisah faks bez, kako ti reče, znanja koje bi trebalo da imam.
skola.114 ilazarevic,
> Devojke kojima je bitno da li ja nosim baletanke na fizičkom ili ne > me apsolutno ne zanimaju. Oštra selekcija, reklo bi se :)
skola.115 ilazarevic,
> Pričaj... Jedino što je od nastave u Devetoj vredelo je fizika i geografija. Naši profesori fizike su stvarno bili nešto... Uostalom, moram priznati da mene, sem matematike, fizike i programiranja/informatike, ništa drugo nije ni zanimalo. Postojali su načini za dobijanje dobrih ocena uz minimum truda, a bez prepisivanja ;) Samo se treba snaći. > Molim!? JA MNOGO UžIM? Gde sam to napisao!? Oni koji me poznaju (a > ima ih dosta na ovom BBS-u) znaju da vrlo malo učim - čak bi se > moglo reći da uopšte ne učim. Dovoljno je što u školi provodim > dnevno po 5.5 sati Izvinjavam se ako sam te pogrešno shvatio. To sam samo zaključio iz smisla poruke. > treba pronaći dobru školu, školu u kojoj će profesori uspeti da u > potpunosti prenesu znanje učenicima, i time njihov samostalni rad > kod kuće svesti na najmanju moguću meru. Upravo takva je Peta > gimnazija. I na kraju: Nije Šta ako ja ne želim da učim sve te, po meni, nepotrebne činjenice? Preživeo sam sve četiri godine gimnazijskog programa; mogu ti reći da se ne sećam skoro ničega iz predmeta koji me nisu zanimali (a učio sam ih tada, kada sam morao). Koji je onda efekat toga? Videćeš i sam kad završiš školu, od te gomile podataka i vremena koje si proveo na časovima slušajući predavanja (ili učestvujući u njima) nema ništa.
skola.116 ilazarevic,
> Profesor ne sme da zahteva od učenika više od onog propisanog > programom. Sme i može, ako hoće, i niko ne može da mu zabrani.
skola.117 ilazarevic,
> Jeste, ali ne odgovori ti meni. Što je baš V gimnazija na meti, kada > i ostale rade po istom programu? U Petoj se program ne smanjuje, odnosno pristupa mu se sa jednakom ozbiljnošću iz svih predmeta (što potvrđuje nastava gimanstike na časovima fizičkog). U ostalim, "normalnim" gimnazijama, zna se šta je važno za prirodni smer, šta za društveni, pa se tako radi.
skola.118 ilazarevic,
> Jutros je, međutim, sat vremena pred početak ispita Đoka Vještica > na Studiju B mahao sa "ključem" (rešenjima ispita)... po njegovim > rečima, ključ se juče prodavao za 20 DEM, a danas za 20 dinara. Rešenja iz srpskog znala su se par sati pre polaganja, a iz matematike dan ranije... Mož' misliti, prijemni ;)
skola.119 ilazarevic,
> IX - Nbgd valjda Između Tošinog bunara i Hale sportova.
skola.120 spantic,
> Znači nećeš da objasniš ono što si rekao? Ok, samo ne očekuj onda da to > neko prihvati kao istinu. Ti si izgleda jedini kome je nejasno šta sam rekao. Po svemu sudeći nema nikakve razlike u kvalitetu proizvoda 5. beogradske nekad i sad.
skola.121 spantic,
> Koliko sam ja video, spantic nije pominjao profesore nego 'loše > društvo'. Tada su prve dve godine učenici iz najbliže osnovne škole Loše vidiš. Molim te citiraj mi gde sam ja to spominjao ma kakvo loše društvo u poruci o kojoj je reč. Jasno i glasno sam opovrgao tvoju smešu tvrdnju kako "nije to bila 5.-ta već neka druga škola u zgradi 5.-te". Jeste, potpuno druga škola sa istim nastavnim kadrom, što se dalo pročitati i u toj poruci. > se sada upisuju je imalo u OŠ prosek 5.00), a pošto je škola > bila namenjena obrazovanju u nekoj biološko/medicinskoj (?) struci, logično > je da je bilo dosta devojaka, a spantic kaže da je upravo to smetalo > njegovom drugu. Bože, umeš li ti da čitaš? Po nekadašnjem sistemu tamo su bila odeljenja koja su i sada u 5.-toj. Ono resto je postojalo, ali nije bilo dominantno kao što se iz poruke može videti. Kako misliš da je 5.-ta sada završila kao "društvena" da je imala takvo usmerenje prema prirodnim naukama? Šta misliš odakle ono zvanje koje citiram? Stručni radnik u službi javnog informisanja? To ti je zvanje škola davala ranijeu 5.-toj. Kome smetaju devojke? Reč je više bila o pederima, mada da se razumemo ne mislim da je to endemska pojava u 5.-toj. Nemam običaj da dajem paušalne ocene na tako malom uzorku, a ne kao neki za druge škole (narkomani...) I prestani da se praviš Toša ;)> nisu postojale. Tebi se možda čini da je bilo isto, zato što je u MG > stvarno bilo isto, ali ostale gimnazije su postale stručne škole koje > nikakve veze sa gimnazijama nisu imale. Daj, nemoj da pričaš svašta. U stvari kad malo razmislim, suviše si mlad da bi shvatio neke stvari. Nije dovoljno preimenovati neku školu da bi se dobila potpuno druga stvar. To što direktor više nije Lenka Pešić ne znači mnogo, ma šta ona imala o tome da kaže ;)
skola.122 valex,
>> IX - Nbgd valjda Izlazi na Goce Delčeva sa jedne strane, kod početne 16-ice (mislim da se i adresa vodi na toj ulici), a sa druge strane na Pariske komune. Orijentir je i Hala sportova.
skola.123 ivan.mile,
>> Onda su vam profesori zavrnuti. ;))) NHF ;) A jesi li ti čuo za prof. žakarevića ? E on je jedan od dva najveća autoriteta što se tiče gimnastike i bodi-bildinga u YU (drugi je Petar želik). Pored toga što je bio prvak YU '69 (ili '70) u bildingu, mogao je da uradi 300 (!) "propadanja" (sklekova na paralelnom razboju) i da se popne uz konopac visok 5 m za samo 1.8 secs. E pa ti probaj malo da "propadaš" ili da se penješ uz konopac pa dojavi rezultate. -+- I V A N -+- s
skola.124 ivan.mile,
>>"Basket" možda, ali basket ne... E, može i basket a i košarka.Svrati do 5-te ponekad pa kad vidiš ljude koji zakucavaju u baletankama biće ti jasnije. -+- I V A N -+-
skola.125 maksa,
>> Koja je to količina znanja koju đaci treba da imaju? Ja upisah >> faks bez, kako ti reče, znanja koje bi trebalo da imam. Ne znaš da zakucavaš iza leđa u baletankama.
skola.126 ivan.mile,
>> Tražio si ih? ;) Nisam ih baš tražio, ali sam (kao i većina ljudi) imao jedno 6-7 verzija testova od kojih nijedna nije bila prava.Uostalom, da su rešenja bila provaljena, ne bi palo toliko ljudi (barem u V-toj). -+- I V A N -+-
skola.127 ivan.mile,
>> V (srednja baletanska) - Taš """""""""" V beogradska jeste na Tašu, ul. Ilije Garašanina 24. Srednja _baletska_ škola može biti samo "Lujo Davičo" ili neka slična, a V je inače gimnazija ako nisi znao (a izgleda nisi). -+- I V A N -+-
skola.128 ivan.mile,
>> A još da je pobesnela masa krenula u stampedo u baletankama ... >> ma idi, od cele škole ništa ne bi ostalo Pa od XIII verovatno i ne bi ... -+- I V A N -+-
skola.129 maksa,
>> A jesi li ti čuo za prof. žakarevića ? E on je jedan od dva >> najveća autoriteta što se tiče gimnastike i bodi-bildinga u YU >> (drugi je Petar želik). Pored toga što je bio prvak YU '69 >> (ili '70) u bildingu, mogao je da uradi 300 (!) "propadanja" >> (sklekova na paralelnom razboju) i da se popne uz konopac >> visok 5 m za samo 1.8 secs. K'o Sport Billy. Te baletanke čuda čine.
skola.130 vlador,
> učenik nije imao nikakve potrebe da se sprema za te testove), znaće da ga > urade i po drugi put. Je l' ti znaš bre koliki je psihološki pritisak za klince taj prijemni? Video sam jednu grupu kad je išla na prijemni, i jednu kad se vraćala sa istog. Razlika nebo i zemlja.
skola.131 mileusna,
>> E dakle svašta! Zar i to postoji? Jel se polaže teorijski ili >> praktično? :)) ^^^^^^^^^ Pa, naš profesor je jednom učeniku koji je oslobođen fizičkog davao neke teorijske stvari da uči :)) ali samo fore radi. Inače, nije retko da se na polugodištu ili tromesečiju nađe poneki kec iz fizičkog, ali na kraju godine nema nikakvih problema. :) BTW, fizičko ne može da se polaže na maturi jer nema pismeni deo :)
skola.132 mileusna,
>> Preživeo sam sve četiri godine gimnazijskog programa; mogu ti reći >> da se ne sećam skoro ničega iz predmeta koji me nisu zanimali (a >> učio sam ih tada, kada sam morao). Koji je onda efekat toga? >> Videćeš i sam kad završiš školu, od te gomile podataka i vremena >> koje si proveo na časovima slušajući predavanja (ili učestvujući u >> njima) nema ništa. Ma, i ja sam to mislio, ali neće biti da je baš tako. Ostalo je tebi u glavi više nego što misliš da jeste. Nisu ti u glavi ostale cele lekcije i slične stvari, ali neke sitnice, suštinske stvari jesu. Onaj ko želi da studira neki predmet, mora poznavati i detalje, ali tebi, kao čoveku koga recimo zanimaju računari, sasvim je dovoljno da zna neke opšte stvari iz recimo istorije, geografije, biologije i sličnih predmeta. E, verujem da takvo znanje i ti poseduješ. Zamisli sebe kao ličnost koja zna sve o onome što ga interesuje, a ništa o drugim stvarima oko tebe. Kakav bi ti čovek bio i kakav bi bio tvoj položaj u društvu? Ono, jeste da dosta tih opštih stvari možeš da naučiš i iz školskog programa, :) ali ipak malo više naučiš u školi. :)
skola.133 mileusna,
>> Pa šta onda? Nije im poništeno znanje. Ako su se spremili (mada >> prosečan učenik nije imao nikakve potrebe da se sprema za te >> testove), znaće da ga urade i po drugi put. Nešto načuh da srpski neće opet da rade, već će da se računaju ocene iz V, VIl, VII i VIII razreda osnovne.
skola.134 mileusna,
>> U Petoj se program ne smanjuje, odnosno pristupa mu se sa jednakom >> ozbiljnošću iz svih predmeta (što potvrđuje nastava gimanstike na >> časovima fizičkog). U ostalim, "normalnim" gimnazijama, zna se šta >> je važno za prirodni smer, šta za društveni, pa se tako radi. Izgleda da si odavno završio školu. :) Puca kur*c profesoru muzičkog što ja imam jednog dana test iz hemije, drugog pismeni iz matematike, trećeg test iz fizike (karikiram malo;). On se samo brine za svoj predmet. "Profesore, morao sam da se spramam za pismeni iz matematike" "ŠTA, a muzičko ti je na zadnjem mestu tz tz tz". Svako radi po svom programu. Ne postoji nikakav dogovor između profesora o tome, da recimo ne treba đake preopteretiti iz geografije kako bi bolje učili fiziku. Svi traže sve po svaku cenu, i ništa ih drugo ne zanima. Zar zaista misliš da je neki profesor spreman da podredi svoj predmet nekom drugom? Neee, on je tu da radi posao koji voli, i samim tim ga radi iz petnih žila i nema namere da posustane. Možda si stekao pogrešnu sliku jer je lakše dobiti dobru ocenu iz istorije nego iz fizike (barem meni), ali veruj mi, svakom profesoru je njegov predmet najvažniji. :) Glede gimnastike :) evo ja garantujem za tri škole u SRBIJI da rade gimnastiku, a ako ti nisi u tvojoj, to ne mora da znači da su jedino tvoji profesori u pravu. (jes' da bih i ja rado cepao basket, umesto da lomim vrat na vratilu, ali... :( ).
skola.135 ognjen,
)-> prosvete da je test iz matematike otkazan, a iz srpskog )-> poništen. Epilog: Klinici izašli juče i danas na ulice sa transparentima, blokirali saobraćaj i vikali ispred Vlade i Ministarstva prosvete. Bilo je i jaja i paradajza koja sau letela u pravcu prozora Vlade, a bogami su se klinici i međusobno gađali, pa mi je bilo žao što sam se zatekao tamo. :( Mislim da im Mladenović neće ispuniti zahteve. Logično je, izašli su bez nekih normalnih zahteva, i iz čistog besa. Da su videli da ima more ljudi sa ogromnim brojem poena (40 ljudi po 20 poena u 10oj) shvatili bi da nisu u pravu.
skola.136 ognjen,
)-> Pogledaj malo bolje. Naravno, ipak su ovi iz MG u velikoj )-> prednosti na tehničkim fakultetima, ali sada govorimo o )-> normalnim gimnazijama. A šta je to nenormalno u MGu? Osim: - Broj učenika po razredu: 6*20 (tj od ove godine 4*20) - Prosek ocena škole: oko 4.5 - Broj devojaka: 25% - Matematika je podeljena na analizu i geometriju - Nemamo: Ruski, Muzičko, Likovno, Latinski... Ima li još dopuna?
skola.137 mdrazic,
>> Pa nije baš svake.Kad sam ja polagao (1993), GARANTOVANO nisu >> bili prodavani testovi. > > Tačno. U stvari, bili su prodavani - ali ne oni koji su se posle pojavili > na prijemnom. ;) Juče na jednom fakultetu. Profesorka koja je u upisnoj komisiji zadužena da izabere zadatke za test (koji još nije sastavila) na ulazu u fakultet sreće tipa koji joj nudi na prodaju testove iz njenog predmeta koji će 'sigurno' biti na prijemnom testu :)))) Milan
skola.138 kum.djole,
>> Orijentir je i Hala sportova. I Politehnička ;))
skola.139 zeljkoj,
>>> Ne bi oni podneli iživljavanja pobesnele mase iz XIII > gimnazije. ;>> > > A još da je pobesnela masa krenula u stampedo u baletankama ... Ok, Ok, dosta s tim baletankama. ;) A sad nešto ozbiljno: Danas je prava :( pobesnela masa budućih srednjoškolaca zaustavila kod Skupštine 26-icu u kojoj sam se i ja nalazio i izbombardovala je jajima :). Pošto su prozori bili otvoreni, dosta (razbijenih :) jaja je završilo na glavama putnika. :)
skola.140 zeljkoj,
> Koja je to količina znanja koju đaci treba da imaju? Ja upisah > faks bez, kako ti reče, znanja koje bi trebalo da imam. Količina znanja koja bi trebalo da se ima po izlasku iz gimnazije nije jednaka količini znanja koja je potrebna za upisivanje nekog fakulteta.
skola.141 zeljkoj,
>> Devojke kojima je bitno da li ja nosim baletanke na fizičkom >> ili ne me apsolutno ne zanimaju. > > Oštra selekcija, reklo bi se :) Ne baš. To je samo onaj najgrublji filter. :)
skola.142 zeljkoj,
> profesori fizike su stvarno bili nešto... Uostalom, moram > priznati da mene, sem matematike, fizike i > programiranja/informatike, ništa drugo nije ni > Šta ako ja ne želim da učim sve te, po meni, nepotrebne > činjenice? Preživeo sam sve četiri godine gimnazijskog > programa; mogu ti reći da se ne sećam Onda je trebalo da se upišeš u MG. :) Tamo bi najbolje naučio matematiku, fiziku, programiranje, a ne bi se zamarao ;) učeći latinski, muzičko, likovno, biologiju... > morao). Koji je onda efekat toga? Videćeš i sam kad završiš > školu, od te gomile podataka i vremena koje si proveo na > časovima slušajući predavanja Nisam ni rekao da sve treba da ostane zapamćeno. Od te gomile podataka će ostati jedan, sasvim dovoljan deo.
skola.143 zeljkoj,
>> Profesor ne sme da zahteva od učenika više od onog propisanog >> programom. > > Sme i može, ako hoće, i niko ne može da mu zabrani. Može. Dolazi na časove povremeno inspekcija.
skola.144 zeljkoj,
> U Petoj se program ne smanjuje, odnosno pristupa mu se sa > jednakom ozbiljnošću iz svih predmeta (što potvrđuje nastava > gimanstike na časovima fizičkog). U ostalim, "normalnim" <--------- :((( > gimnazijama, zna se šta je važno za prirodni smer, šta za > društveni, pa se tako radi. Program je sasvim dobro 'podešen' što se tiče odnosa prirodni/društveni smer. Mi imamo 5 časova matematike, oni 3. Mi 2 časa engleskog, oni 3, itd. I knjige iz većine predmeta su različite. Naravno, i predavanja profesora se razlikuju. I kakvo sad ti hoćeš dodatno 'rasterećenje'? BTW, ako ti je cilj bio da što manje naučiš, mogao si da upišeš opšti smer (recimo u XII gimnaziji). Koliko sam video, oni 'prirodne' predmete rade iz knjiga za društveni smer, i obrnuto. :)
skola.145 ndragan,
/ maklja sa decom,. Donosio je večito neke noževe, skakavce, bičeve i Nije novost - imao sam kolegu (sad je u penziji) koji je, kao, vodio streljačku (!) sekciju, pa je zbog toga stalno imao neko naoružanje. Kad je njegova ekipa pobedila svih nula konkurentskih ekipa na opštinskom, došao je u školsko dvorište sa dva đaka - jedan je svirao u harmoniku, a drugi mu je bio takmičar - i ispaljivao ćorke u vazduh. Nije urbana legenda, ja sam svedok (to je bilo pod prozorom učionice gde sam držao čas). Taj njegov takmičar je, inače, oladio na prijemnom (ja sam bio centralna komisija sa Spektrumom, pa znam), a on ga je posle ugurao. Posle se nisam ni čudio kad su mu digli bicikl na jablan, nekih sedam metara od zemlje. Jednom drugom su zavarili bicikl za ogradu. U svakoj struci imaš po nekog takvog.
skola.146 zeljkoj,
> Ti si izgleda jedini kome je nejasno šta sam rekao. Po svemu > sudeći nema nikakve razlike u kvalitetu proizvoda 5. beogradske > nekad i sad. Po čemu to 'svemu'? Ja sad treba da pogadjam šta si ti mislio? Ok. Zavisi na koji period misliš kad kažeš nekad. Izmedju one Pete gimnazije od pre 'usmeravanja' i ove sad nema skoro nikakve razlike. U 'usmerenom' periodu nije bilo Pete gimnazije, tako da je svako poredjenje besmisleno. Ovo izgleda ne možeš da shvatiš. E pošto je tvoj drug upravo u ovom periodu bio učenik neke škole koja je bila useljena u zgradu Pete gimnazije, logično je da ono što ti je on ispričao ne može da se primeni na Petu gimnaziju. Nije valjda da ne možeš (ili nećeš) da shvatiš da sve što Peta gimnazija i ta srednja škola imaju zajedničko to je zgrada i nekoliko profesora. Ništa više.
skola.147 zeljkoj,
> Loše vidiš. Molim te citiraj mi gde sam ja to spominjao ma > kakvo loše društvo u poruci o kojoj je reč. Jasno i glasno sam > opovrgao Evo: ---> završio školu i bio je jedan od retkih normalnih persona od tamo. ---> Da, u njegovom odeljenju je bilo ukupno 1+3 muškarca. Onaj jedan ---> je on, pošto mu ipak znamo sklonosti godinama ;) Ostala trojica ---> su imali, xm, izvesne sklonosti. ---> ---> Jednom rečju, prilično isprano mesto. BTW, na osnovu ovih priča nekog tamo druga ti zasnivaš mišljenje o jednoj školi. I to vrlo negativno mišljenje. A plus što se radi o dve različite škole. To je isto kao da ja kažem: 'Aaa, čuo sam da u XYZ gimnaziji ima puno dizelaša - zaključak: 'Tesla je loša škola'. Pitanje je da li je uopšte nešto od toga istina. I ukoliko jeste, i ukoliko nije, za ovu diskusiju to nema značaja. > Jasno i glasno sam > opovrgao tvoju smešu tvrdnju kako "nije to bila 5.-ta već neka > druga škola u zgradi 5.-te". Ovo nije 'smešna tvrdnja', nego istina. Iz tog razloga ni ne možeš da je opovrgneš. Evo, poslednji put: Kako dve škole kojima je jedino zajedničko zgrada i nekoliko profesora mogu da budu iste? Većina profesora, direktor, ono što se učilo u školi, i najvažnije, UžENICI, su bili SASVIM drugačiji. E ako i dalje tvrdiš da se radi o istim školama... ne znam šta da ti kažem. Možda je najbolje da u tom slučaju odeš u ulicu Ilije Garašanina, broj 24, i porazgovaraš malo sa direktorkom i profesorima. Ne zaboravi da povedeš i svog druga, da pokuša da prepozna nešto od te njegove škole. > Jeste, potpuno druga škola sa istim nastavnim kadrom, što se > dalo pročitati i u toj poruci. Nastavni kadar, kao što sam rekao, nije isti. A čak i da jeste - to opet ne bi značilo da se radi o istim školama. Profesori su samo mali deo onoga što čini jednu školu. > Bože, umeš li ti da čitaš? Po nekadašnjem sistemu tamo su bila > odeljenja koja su i sada u 5.-toj. Ono resto je postojalo, ali > nije bilo dominantno kao što se iz poruke može videti. Kako Ne razumem. Sva odeljenja su bila 'stručna' i svi su izlazili kao nekakvi tehničari iz škole. Nije tada bilo nikakvih 'gimnazijskih' odeljenja, niti je moglo da ih bude. > misliš da je 5.-ta sada završila kao "društvena" da je imala > takvo usmerenje prema prirodnim naukama? Završila kao društvena? Hoćeš da kažeš da su sada u Petoj isključivo odeljenja društvenog smera!? Ne - Većinom su odeljenja prirodnog smera, a broj odeljenja društvenog smera je mnogo manji. Postoje i gimnazije u kojima je obrnuto - na primer Treća. Kakve veze to ima sa ovom diskusijom? > Šta misliš odakle ono zvanje koje citiram? Stručni radnik u > službi javnog informisanja? To ti je zvanje škola davala > ranijeu 5.-toj. Proveriću... a nije ni važno. > Kome smetaju devojke? Reč je više bila o pederima, mada da se > razumemo ne mislim da je to endemska pojava u 5.-toj. Nemam I da to misliš (na osnovu priča tvog druga), to ne može da se odnosi na današnju Petu gimnaziju, jer se radi o različitim školama. Iz istog razloga mi je svejedno šta misliš. > Daj, nemoj da pričaš svašta. U stvari kad malo razmislim, > suviše si mlad da bi shvatio neke stvari. Nije dovoljno > preimenovati neku školu da bi se dobila potpuno druga stvar. To > što direktor više nije Lenka Pešić ne znači mnogo, ma šta ona > imala o tome da kaže ;) Opet si neodredjen. 'Neke stvari'... Na ostatak poruke mislim da sam već (nekoliko puta) dao odgovor.
skola.148 zeljkoj,
> A jesi li ti čuo za prof. žakarevića ? E on je jedan od dva > najveća autoriteta žakara je car. :) Nadam se da neće uskoro u penziju.
skola.149 zeljkoj,
> Je l' ti znaš bre koliki je psihološki pritisak za klince taj > prijemni? Video sam jednu grupu kad je išla na prijemni, i > jednu kad se vraćala Ma kakav psihološki pritisak. :) Bolje da su malo seli i razmislili o tom prijemnom, umesto da paniče. Došli bi do zaključka da nema čega da se plaše, jer taj test garantovano može da uradi svaki prosečan učenik.
skola.150 zeljkoj,
> BTW, fizičko ne može da se polaže na maturi jer nema pismeni > deo :) A mi ne možemo ni informatiku, jer smo poslednja generacija koja je učila inf. samo 1 godinu. :( BTW, izgleda da je nastavničko veće odlučilo da se onoj devojci da 2. :)
skola.151 zeljkoj,
> )-> Pogledaj malo bolje. Naravno, ipak su ovi iz MG u velikoj > )-> prednosti na tehničkim fakultetima, ali sada govorimo o > )-> normalnim gimnazijama. > > A šta je to nenormalno u MGu? E tačno sam znao da će se naći neki uvredjeni učenik MG da ovo pita. :) Ma ko je rekao da je nenormalna... Ako ti je lakše, zameni pridev 'nenormalna' sa 'klasična' pa pročitaj ponovo. Nauči da ne shvataš sve bukvalno.
skola.152 ilazarevic,
> Ne znaš da zakucavaš iza leđa u baletankama. Staraću se da postignem ;) Možda tada postanem pravi inženjer ;)
skola.153 ilazarevic,
> recimo zanimaju računari, sasvim je dovoljno da zna neke opšte > stvari iz recimo istorije, geografije, biologije i sličnih predmeta. > E, verujem da takvo znanje i ti poseduješ. Zamisli sebe kao ličnost > koja zna sve o onome što ga Ja mislim da imam izvesnu količinu opšteg znanja. Ipak, ono što je predviđeno školskim programima je mnogo više od toga. Još kad se nađe iskompleksiran profesor koji misli da je istorija važnija od programiranja ili fizike... ludilo, zezanje, radovanje, što bi rekli domaći korisnici boš-pumpe ;) > možeš da naučiš i iz školskog programa, :) ali ipak malo više naučiš > u školi. :) Većinu onoga što znam, a što spada u opštu kulturu, nisam naučio u školi. Tamo sam gledao da se što bolje provučem (što se opštih predmeta tiče). U školi sam stvarno radio samo ono što me je stvarno zanimalo.
skola.154 ilazarevic,
> Izgleda da si odavno završio školu. :) Puca kur*c profesoru muzičkog > što ja imam jednog dana test iz hemije, drugog pismeni iz > matematike, trećeg test iz fizike (karikiram malo;). On se samo > brine za svoj predmet. "Profesore, morao sam da se spramam za > pismeni iz matematike" "ŠTA, a muzičko ti je na zadnjem mestu tz tz > tz". Svako radi po svom programu. Ne postoji nikakav Nisam, dapače :) Prošle godine sam završio Devetu... Izgleda da sam imao sreće što se izbora profesora tiče. Nama je svaki pismeni i kontrolni iz matematike, fizike i srpskog odlagao odgovaranje iz svih ostalih predmeta :) > ih drugo ne zanima. Zar zaista misliš da je neki profesor spreman da > podredi svoj predmet nekom drugom? Neee, on je tu da radi posao koji > voli, Nije, ali mu takođe nije u interesu da upiše 30 jedinica u dnevnik. Ima debila, stvarno, ali ne previše. Ima ih dva-tri i u Devetoj (to su oni stari dobri gimnazijski profesori ;), ali svi ostali su imali razumevanja.
skola.155 ilazarevic,
> A jesi li ti čuo za prof. žakarevića ? E on je jedan od dva najveća > autoriteta što se tiče gimnastike i bodi-bildinga u YU (drugi je > Petar želik). Pored toga što je bio prvak YU '69 (ili '70) u > bildingu, mogao je da uradi 300 (!) "propadanja" (sklekova na > paralelnom razboju) i da se popne uz konopac visok 5 m za samo 1.8 > secs. E pa ti probaj malo da "propadaš" ili da se penješ uz konopac > pa dojavi rezultate. Onaj ko gubi vreme na propadanja za mene je kreten (znaš onaj vic kad dva difovca trče... e, baš taj :). Ja sigurno nisam svojevremeno upisivao gimnaziju sa namerom da se pentram uz konopce ili da "propadam" na nekakvim razbojima. Fizičko je potrebno u svakoj školi, i to više nego potrebno. Ali, ne da bi se đaci maltretirali, već da bi se malo izjurili i utrošili svu onu energiju koju moraju da suzdržavaju tokom 6 dugih i većinom dosadnih časova.
skola.156 ilazarevic,
> Količina znanja koja bi trebalo da se ima po izlasku iz gimnazije > nije jednaka količini znanja koja je potrebna za upisivanje nekog > fakulteta. Očevidno ;) čim upisah fakultet, a nisam išao u Petu ;)
skola.157 ilazarevic,
> Nisam ni rekao da sve treba da ostane zapamćeno. Od te gomile > podataka će ostati jedan, sasvim dovoljan deo. Zašto se onda ne bi učio samo taj "sasvim dovoljan deo", ali tako da se on u celini zapamti? Glavni krivci za sve to su matori kreteni u ministarstvu koji se sećaju kako je lepo bilo u gimnaziji u njihovo vreme, pa su odlučili da to vrate. Kad na vlast dođe generacija usmerenjaka, biće opet promena sistema ;) > fiziku, programiranje, a ne bi se zamarao ;) učeći latinski, > muzičko, likovno, biologiju... Nije zamaranje kad učiš sve to u normalnim granicama. Zamaranje je kad iz svakog predmeta moraš da učiš kao da ćeš sutra to da radiš. BTW, meni je u gimnaziji bilo mnogo lepo :) Uvek sam uspevao da se provučem bez zamaranja ;)
skola.158 ilazarevic,
> Može. Dolazi na časove povremeno inspekcija. Uvek se zna kad dolazi inspekcija (čak i kad se ne najavi, pročuje se). Profesor uvek može da upisuje u dnevnik jedno, a da radi drugo. Onaj put kad mu dođe inspekcija, odradi taj jedan čas po stvarnom programu, i nikad više... Ko hoće, uvek može da muva :) Naša biologičarka je u četvrtoj godini upisala sva ispitivanja na koja je obavezna programom, a stvarno je pitala na tri puta manje časova.
skola.159 ilazarevic,
> Program je sasvim dobro 'podešen' što se tiče odnosa > prirodni/društveni smer. Mi imamo 5 časova matematike, oni 3. Mi 2 > časa engleskog, oni 3, itd. Nije dobro ako moram da učim istoriju tri godine, i pri tome da znam kako se zvala švalerka svakog kralja. > BTW, ako ti je cilj bio da što manje naučiš, mogao si da upišeš > opšti smer (recimo u XII gimnaziji). Koliko sam video, oni > 'prirodne' predmete rade iz knjiga za društveni smer, i obrnuto. :) Znaš koji je bio jedini moj motiv za upisivanje u Devetu, a ne u MG? To što mi je Deveta na pet minuta od kuće. Sem toga, našu generaciju su slagali po pitanju informatike. Po prvobitnom programu (tako je pisalo u informatoru) trebalo je da imamo informatiku sve četiri godine. Onda su je elegantno skratili na prvu godinu. Prevara...
skola.160 paki,
­> Zanima me gde se otprilike nalaze beogradske gimnazije (znam za V i ­> XII). Ne moraju tacne adrese, samo orijentaciono. XII - na Banovom brdu, Lješka ulica, preko puta Hemijske škole.
skola.161 jevta,
> XIV - kod Kalenića > > dalje nema, ali ima: XV - Labudovo Brdo...
skola.162 superhik,
=:> nije on kriv. Kako zabraniti radniku u štampariji da uzme =:> jedan primerak testa? On čak i ne mora ništa da iznese iz =:> štamparije - dovoljno je da zapamti zadatke. Otkazom? Zabranom bilo kakvog posla u državnoj službi? Smrtnom kaznom? :) Nema njemu šta da se zabranjuje ako test 'procuri' zna se odakle je procureo. Kolektivni otkaz... ima dovoljno nezaposlenih u YU koji bi isti taj posao mogli da rade.
skola.163 paki,
­> Nastavni kadar, kao što sam rekao, nije isti. A čak i da jeste - to opet ­> ne bi značilo da se radi o istim školama. Profesori su samo mali deo ­> onoga što čini jednu školu. A šta onda čini veći deo škole?
skola.164 paki,
­> Ima li još dopuna? - Đaci rade fizičko u patikama.
skola.165 paki,
­> XII - na Banovom brdu, Lješka ulica, preko puta Hemijske škole. Ups, u pitanju je XIII :)
skola.166 ivan.mile,
>> K'o Sport Billy. >> Te baletanke čuda čine. E, zar još gledaš Billy-ja ? I ja sam, kad sam imao 10-tak god. BTW, S.Billy je (valjda) izmišljeni lik, a žakara nije pa ih ne možeš upoređivati.Pošto te sport izgleda ne zanima, možda da popričamo o nečem drugom (fizika, matematika...) -+- I V A N -+-
skola.167 ivan.mile,
>> Onaj ko gubi vreme na propadanja za mene je kreten (znaš onaj vic kad dva >> difovca trče... e, baš taj :). Ja sigurno nisam svojevremeno upisivao >> gimnaziju sa namerom da se pentram uz konopce ili da "propadam" na nekakvim >> razbojima. Fizičko je potrebno u svakoj školi, i to više nego potrebno. Ali, >> ne da bi se đaci maltretirali, već da bi se malo izjurili i utrošili svu onu >> energiju koju moraju da suzdržavaju tokom 6 dugih i većinom dosadnih časova. E vidiš, propadanja su vrlo korisna vežba i možda najbolji način da dobiješ impresivan izgled pectoralis maior-a (nemoj mi samo reći da ne znaš šta je to). To sigurno nije gubljenje vremena. Fizičko jeste potrebno, ali se đaci ne maltretiraju. Svako (ako hoće) može da ne radi, ili da radi dovoljno za onu ocenu koju hoće. Ako se pri tom bar malo potrudi, prof. će i da mu da malo (ili mnogo) više nego što zaslužuje. A energija se vrlo lako može potrošiti i na fudbalu i na košarci i na gimnastici. Ni ja kad sam se upisivao nisam znao šta me čeka, ali eto, preživeo sam 2 godine i verovatno ću još 2. Što se tiče konopca (i gimnastike), mene (i mnoge druge) uskoro čeka SMB uniforma VJ i sigurno će mi biti bar malo lakše nego nekome ko zadnjih x godina (x>=4) nije bio fizički aktivan. BTW, pazi koga nazivaš kretenom. -+- I V A N -+- p.s. ne znam taj vic o difovcima, jel' bio na Sezamu (hint) ?
skola.168 vitez.koja,
#=> Količina znanja koja bi trebalo da se ima po izlasku iz gimnazije #=> nije jednaka količini znanja koja je potrebna za upisivanje nekog #=> fakulteta. Je li manja ili veća? sk
skola.169 vlador,
> je jajima :). Pošto su prozori bili otvoreni, dosta (razbijenih :) > jaja je završilo na glavama putnika. :) Au, oni su borbeniji od starijih kolega. ;) Ne smem ni da pomislim šta će biti kad oni budu maturanti...
skola.170 vlador,
> prijemnom, umesto da paniče. Došli bi do zaključka da nema čega da se > plaše, jer taj test garantovano može da uradi svaki prosečan učenik. Pazi, nisu svi pametni kao ti i ja, pa da (kao ja) urade test za 20 minuta kako bi stigli na autobus sat vremena ranije. ;) Psihološki pritisak ipak postoji: "Šta ako se zeznem?", "A ako mi zabibere ono što ne znam?", "A ako drugi bolje urade od mene?"...
skola.171 vlador,
> Nešto načuh da srpski neće opet da rade, već će da se računaju ocene iz > V, VIl, VII i VIII razreda osnovne. Da, tu su sad na šteti oni koji su išli u bolje škole i dobijali lošije ocene od onih kojima su ocene poklanjane. Iako su se prvi pripremali, a ovi drugi su možda išli na blef. Da se ja pitam prijemni za srednje škole bi bio ukinut, i nikad nije trebao da bude ni uvođen.
skola.172 vitez.koja,
#=> ................................................. BTW, #=> pazi koga nazivaš kretenom. Ma pusti ga, sve o njemu govori činjenica da je upisao ETF; verovatno loptu u životu nije video. A to što vređa okolo, nije mu prvi put. Javi mi se na mail, da se dogovorimo, da regulišemo to jednom za svagda. POzdrav!
skola.173 vitez.koja,
#=> Zanima me gde se otprilike nalaze beogradske gimnazije #=> (znam za V i XII). Ne moraju tacne adrese, samo #=> orijentaciono. Ništa više ti i ne treba ;) Drži se pete i dvanaeste. (U dvanaestoj su lepše, ali zato one iz pete umeju i da pričaju, ne samo da trepću;)
skola.174 vitez.koja,
#=> XII - to beše na Banovom? Voždovac, Vojvode Stepe 69 (+-4, ne sećam se:).
skola.175 vitez.koja,
#=> Srednja _baletska_ škola može biti samo "Lujo Davičo" #=> ili neka slična, a V je inače gimnazija ako nisi znao (a #=> izgleda nisi). Rođače, na ovog se ne obaziri. Beznadežan slučaj...
skola.176 mileusna,
>> Zašto se onda ne bi učio samo taj "sasvim dovoljan deo", ali tako >> da se on u celini zapamti? Baš zato što bi đaci onda, i od tog 'sasvim dovoljnog dela', zapamtili "sasvim dovoljan deo" a ne sve. :) >> Nije zamaranje kad učiš sve to u normalnim granicama. Zamaranje je >> kad iz svakog predmeta moraš da učiš kao da ćeš sutra to da radiš. >> >> BTW, meni je u gimnaziji bilo mnogo lepo :) Uvek sam uspevao da se >> provučem bez zamaranja ;) Kako to zamorno je, a ti se nisi zamarao? Šta se buniš, kad si, kako kažeš završio školu bez zamaranja?
skola.177 mileusna,
>> Nije dobro ako moram da učim istoriju tri godine, i pri tome da >> znam kako se zvala švalerka svakog kralja. Pa ti u IX gimnaziji stvarno nisu normalni. ;)))) A što se tiče toga da se istorija uči tri godine na PM smeru, to zaista nije dobro. Možda se to meni sviđa, ali u globalu ;) ne valja. Još je bolnije da se muzičko i likovno uče cele dve godine, dok se informatika izučava samo jednu godinu.
skola.178 mileusna,
>> ipak postoji: "Šta ako se zeznem?", "A ako mi zabibere ono što ne >> znam?", "A ako drugi bolje urade od mene?"... Po meni jedino ovo zadnje treba da zabrinjava, dakle ako ostali urade bolje. Test je boza. Svako ko ga ne uradi nije ni zaslužio da se upiše u srednju školu (dobro, ajde ako ga uhvati trema pa padne, i nekako, ali opet, šta će mu trema...). Da bi položio test, đak treba da uradi polovinu, a to je na nekim sličnim testovima u školi ravno dvojci (pola=2, a tek naviše ostale ocene). Dakle, jedan odličan đak se brine da li će da dobije dvojku na tamo nekom testu. Smešno. Smešno je i za đake koji nisu odlični, ali za odlične ili vukovce je više nego smešno. :) Tu su naravno i prezabrinuti roditelji. Sećam se da je pred mojom gimnazijom pre i nakon testa bilo više mama, tata, deda i baba nego đaka :))) i svi kao zabrinuti i nasekirani. :))
skola.179 mileusna,
>> Još kad se nađe iskompleksiran profesor koji misli da je istorija važnija >> od programiranja ili fizike... Pa ja ti kažem da je svakom profesoru njegov predmet najvažniji a ti mi ne veruješ.
skola.180 ilazarevic,
> E vidiš, propadanja su vrlo korisna vežba i možda najbolji način da > dobiješ impresivan izgled pectoralis maior-a (nemoj mi samo reći da > ne znaš šta je to). To sigurno nije gubljenje vremena. Fizičko jeste > potrebno, ali se đaci ne maltretiraju. Svako (ako hoće) može da ne > radi, ili da radi dovoljno Ne znam šta je pektoralis. Da želim da mi je taj pektoralis impresivnog izgleda, verovatno bih bacio olovku i papir i montirao razboj na sred sobe. > da malo (ili mnogo) više nego što zaslužuje. A energija se vrlo lako > može potrošiti i na fudbalu i na košarci i na gimnastici. Ni ja kad > sam se Fudbal i basket su mnogo zanimljiviji (barem ja ne poznajem nikoga ko više voli gimnastiku nego basket). > ću još 2. Što se tiče konopca (i gimnastike), mene (i mnoge druge) > uskoro čeka SMB uniforma VJ i sigurno će mi biti bar malo lakše nego > nekome ko zadnjih x godina (x>=4) nije bio fizički aktivan. BTW, > pazi koga nazivaš kretenom. Po novom zakonu, svaki fakultet odlaže vojsku. Dakle, ko upiše faks i odloži vojsku imaće barem 4 godine neaktivnosti (sem nešto malo fizičkog u prvoj). Uostalom, ne mogu da zamislim da nosiš baletanke i radiš gimnastiku da bi se u "VJ" ložio nekakvim pektoralisom... BTW, da neće taj bilder da me bije? ;)
skola.181 ilazarevic,
> Pa ja ti kažem da je svakom profesoru njegov predmet najvažniji a ti > mi ne veruješ. Ja u par prethodnih poruka rekoh da se to vrlo često dešava, ali sam ja uglavnom imao sreće u Devetoj (sem istorije i geografije).
skola.182 ilazarevic,
> Baš zato što bi đaci onda, i od tog 'sasvim dovoljnog dela', > zapamtili "sasvim dovoljan deo" a ne sve. :) > Kako to zamorno je, a ti se nisi zamarao? Šta se buniš, kad si, kako > kažeš završio školu bez zamaranja? Pa, ko se zamarao dobijao je petice. Ja sam iz istorije imao večitu četvorku, a iz srpskog vrlo često trojku.
skola.183 zeljkoj,
> Ja mislim da imam izvesnu količinu opšteg znanja. Ipak, ono što > je predviđeno školskim programima je mnogo više od toga. Još > kad se nađe iskompleksiran Ko je rakao da treba zapamtiti sve? Od te mase znanja :) ostaće jedan delić, sasvim dovoljan. > Većinu onoga što znam, a što spada u opštu kulturu, nisam > naučio u školi. Tamo sam gledao da se što bolje provučem (što > se opštih predmeta tiče). U školi sam stvarno radio samo ono > što me je stvarno zanimalo. Da te stvari mogu da se nauče tako, "same od sebe", ne bi bilo potrebno da se uče u školi. Ne kažem da se ponešto ne može naučiti i van škole, ali da bi stekao "dovoljnu količinu opšte kulture", pomoć škole je neophodna.
skola.184 zeljkoj,
> Onaj ko gubi vreme na propadanja za mene je kreten (znaš onaj > vic kad dva Preneću mu. ;) Inače prof. žakarević je magistar (ima ih nekoliko u školi, a ima i doktora nauka :), tako da vidiš da se nije bavio samo "fizikalisanjem"
skola.185 zeljkoj,
> Zašto se onda ne bi učio samo taj "sasvim dovoljan deo", ali > tako da se on u celini zapamti? Glavni krivci za sve to su > matori kreteni u ministarstvu koji Kad bi samo to učio, od toga bi takodje ostao samo jedan delić, što nije dovoljno. Nemoguće je zapamtiti sve što se uči. > Nije zamaranje kad učiš sve to u normalnim granicama. Zamaranje > je kad iz svakog predmeta moraš da učiš kao da ćeš sutra to da > radiš. žini ti se da se toliko uči. Evo, na primer, da li si ti bio sposoban da na kraju prvog razreda napišeš neki sastav na latinskom? Nisi. Vidiš da je to što si stekao samo jedan mali deo znanja. A ti se žališ da je to "van normalnih granica". > BTW, meni je u gimnaziji bilo mnogo lepo :) Uvek sam uspevao da > se provučem bez zamaranja ;) Meni je takodje lepo. :) Ne zamaram se, a opet postižem više od 'provlačenja'.
skola.186 zeljkoj,
> Nije dobro ako moram da učim istoriju tri godine, i pri tome da > znam kako se zvala švalerka svakog kralja. Preteruješ.
skola.187 zeljkoj,
> Otkazom? > Zabranom bilo kakvog posla u državnoj službi? > Smrtnom kaznom? :) Mislim da bi ovo treće bilo najefikasnije. ;)
skola.188 zeljkoj,
> ­> Nastavni kadar, kao što sam rekao, nije isti. A čak i da > jeste - to opet ­> ne bi značilo da se radi o istim školama. > Profesori su samo mali deo ­> onoga što čini jednu školu. > > A šta onda čini veći deo škole? Napisah već negde...
skola.189 zeljkoj,
> ­> Ima li još dopuna? > > - Đaci rade fizičko u patikama. Ja čuo da ga uopšte ne rade. :)
skola.190 zeljkoj,
># => Količina znanja koja bi trebalo da se ima po izlasku iz ># gimnazije => nije jednaka količini znanja koja je potrebna za ># upisivanje nekog => fakulteta. > > Je li manja ili veća? Veća.
skola.191 zeljkoj,
> pripremali, a ovi drugi su možda išli na blef. Da se ja pitam > prijemni za srednje škole bi bio ukinut, i nikad nije trebao da > bude ni uvođen. Neeeeee, nikako ne bi trebalo ukinuti prijemni! (u stvari za vreme usmerenog sistema je bio ukinut). On služi kao filter, a kad ga ne bi bilo, u svim školama bi bili u proseku isti učenici. Ovako, ukoliko u nekoj školi XYZ na prijemni dodje 80 % odličnih, i 20 % 'onih drugih' učenika, od tih 'drugih' samo će najbolji (u ovom slučaju vrlo dobri) uspeti da se upišu, zbog jake konkurencije. Ovim ostalima ostaje da traže školu u kojoj su njima slični, tako da na kraju u svakoj školi imamo približno jednake učenike. Naravno da je svima mnogo lepše medju sličnima, profesorima je takodje lakše (ne moraju da prilagodjavaju nivo predavanja svakom učeniku posebno), a i ima mnogo manje problema.
skola.192 darone,
>> Inače prof. žakarević je magistar Ala se taj natrčao...
skola.193 zeljkoj,
> se muzičko i likovno uče cele dve godine, dok se informatika > izučava samo jednu godinu. Sada se informatika uči 4 godine - prirodni smer, odnosno 2 godine - duštveni. Ja sam poslednja generacija koja je učila inf. samo jednu godinu. :((
skola.194 zeljkoj,
>>> Još kad se nađe iskompleksiran profesor koji misli da je >>> istorija važnija od programiranja ili fizike... > > Pa ja ti kažem da je svakom profesoru njegov predmet najvažniji > a ti mi ne veruješ. Upravo pronadjoh moj kontrolni iz likovnog sa kraja prvog polugodišta. :) Pitanja: 1. Slikarstvo manirizma. 2. Arhitektura baroka u Italiji 3. Barok u Francuskoj i Flandriji. 4. Franc Hals. 5. Jan Vermer. Na drugo i treće pitanje treba odgovoriti malo opširnije + navesti sve važnije slikare/arhitekte i njihova najznačajnija dela. Odgovori na četvrto i peto pitanje treba da sadrže kratke biografije ovih slikara, i analize njihovih najznačajnijih dela. Ja ispisao 4 strane - ocena 3 na 2. :) Imao sam trojku za polugodište. U drugom polugodištu došla nova profesorka, odvela nas jednom u Narodni muzej, ko je bio u muzeju dobio 5, ko nije, on nešto malo odgovarao za 5, i tako na kraju, svi srećni i zadovoljni. :)
skola.195 zeljkoj,
> Fudbal i basket su mnogo zanimljiviji (barem ja ne poznajem > nikoga ko više voli gimnastiku nego basket). Ima kod mene u razredu troje fanatika koji i časove kada se igra basket provode u sali sa spravama. :) BTW, Peta gimnazija je bila prva na gradskom takmičenju iz gimnastike. > BTW, da neće taj bilder da me bije? ;) Malo više poštovanja prema Mr. Draganu žakareviću, ako ni zbog čega drugog, a ono bar zbog godina.
skola.196 spantic,
> Nije valjda da ne možeš (ili nećeš) da shvatiš da sve što Peta gimnazija > i ta srednja škola imaju zajedničko to je zgrada i nekoliko profesora. Darone, Zkr, za vic meseca :))
skola.197 spantic,
> upoređivati.Pošto te sport izgleda ne zanima, možda da popričamo o > nečem drugom (fizika, matematika...) OK čeljko, hajde da popričamo o nečemu drugom. Gde su dični đaci 5.-te na takmičenjima iz matematike i fizike?
skola.198 spantic,
> Po novom zakonu, svaki fakultet odlaže vojsku. Dakle, ko upiše faks i > odloži vojsku imaće barem 4 godine neaktivnosti (sem nešto malo fizičkog u Zar to nije pod uslovom da ostane redovan student? Iliti da redovno daje ispite?
skola.199 kum.djole,
>> Au, oni su borbeniji od starijih kolega. ;) Ne smem ni da pomislim >> šta će biti kad oni budu maturanti... Znate šta.... Kad krenu profesori ispred učenika, biće pravih demonstracija. Biće možda i batina.. Ovo sitno vandalisanje po ulicama je.. da ne kažem šta.
skola.200 kum.djole,
>> (dobro, ajde ako ga uhvati trema pa padne, i nekako, ali >> opet, šta će mu trema...). Taj test treba ukinuti i tačka.
skola.201 ilazarevic,
> provode u sali sa spravama. :) BTW, Peta gimnazija je bila prva na > gradskom takmičenju iz gimnastike. Nije ni čudo, kad je jedina gimnazija u kojoj se radi gimnastika više od peta puta godišnje. > Malo više poštovanja prema Mr. Draganu žakareviću, ako ni zbog čega > drugog, a ono bar zbog godina. Da razgovaram sa njim lično, poštovanje zbog godina izrazio bih persiranjem. Pošto čovek nije prisutan, a ja mislim da su difovci kreteni, šta da kažem? ;)
skola.202 ilazarevic,
> Zar to nije pod uslovom da ostane redovan student? Iliti da redovno > daje ispite? Da, naravno :) Nisam to isticao, jer nije bitno za dalji razvoj priče.
skola.203 ilazarevic,
> Preteruješ. Ne preterujem, imao sam takvu profesorku prve dve godine.
skola.204 ilazarevic,
> Preneću mu. ;) Inače prof. žakarević je magistar (ima ih nekoliko u > školi, a ima i doktora nauka :), tako da vidiš da se nije bavio samo > "fizikalisanjem" Ma, svaka njemu čast. Ne znam da li još negde u svetu postoje magistri fizičke kulture, ali mislim da je ceo taj fakultet jedn velika i nepotrebna glupost, i uglavnom se na njega upišu oni koji imaju više u pektoralisu nego u glavi, a nisu uspeli da se bave profesionalnim sportom.
skola.205 ilazarevic,
> Da te stvari mogu da se nauče tako, "same od sebe", ne bi bilo > potrebno da se uče u školi. Ne kažem da se ponešto ne može naučiti i > van škole, Baš tako, nije potrebno da se uče u školi. Gimnazijalci su žrtve ruskog sistema "od svega po gomila".
skola.206 ilazarevic,
> žini ti se da se toliko uči. Evo, na primer, da li si ti bio > sposoban da na kraju prvog razreda napišeš neki sastav na latinskom? > Nisi. Vidiš da je to što si stekao samo jedan mali deo znanja. A ti > se žališ da je to "van normalnih granica". Cilj mog srednjoškolskog obrazovanja nije bio da pišem sastave iz latinskog, nego da upišem faks po želji i da mi prilikom studiranja znanje iz srednje škole pruži dobru osnovu za nadgradnju. Umesto toga, dobio sam polovnu osnovu za nadgradnju i gomilu podataka "sa strane". Gimnazije su, koliko se meni čini, smišljene po principu "znanje radi znanja" (što zvuči veoma antički). Sa druge strane, princip u modernom svetu je "znanje radi para". Bilo bi dobro kada bi se naši vrli pedagozi dosetili da koriste malo kapitalističkih iskustava pri formiranju programa.
skola.207 superhik,
=:> Ne znaš da zakucavaš iza leđa u baletankama. Da ti znaš samo šta ti gimnazijalci rade u baletankama... A da ne spominjem zeljka kome (verovatno) baletanke 'ludo' stoje ;)
skola.208 paki,
­> Da te stvari mogu da se nauče tako, "same od sebe", ne bi bilo potrebno ­> da se uče u školi. Ne kažem da se ponešto ne može naučiti i van škole, ­> ali da bi stekao "dovoljnu količinu opšte kulture", pomoć škole je ­> neophodna. Gluposti (iliti bollocks). Škola služi prvenstveno kao vaspitna ustanova, a ako se nešto i nauči u njoj, to mu dođe više kao premija. Uostalom, pogledaj samo kakve se stvari uče u školi. Imam pet iz hemije, a tokom vikenda sam tako slatko obrisao iz memorije sve ono što sam za godinu dana naučio. Šta je meni tu ostalo od "opšte kulture"?
skola.209 paki,
­> Ja čuo da ga uopšte ne rade. :) Vala, jes, ako se pod "rađenjem fizičkog" podrazumeva petnaest krugova oko školskog dvorišta skakućući na jednoj nozi, onda zaista ne rade fizičko. S druge strane, posmatrajmo fudbal i košarku... :)
skola.210 kum.djole,
>> OK čeljko, hajde da popričamo o nečemu drugom. Gde su dični đaci 5.-te >> na takmičenjima iz matematike i fizike? Jeli, onaj Konstantin Kostjukov.. jel i on završio petu ??
skola.211 ivan.mile,
>> Ne znam šta je pektoralis. Da želim da mi je taj pektoralis impresivnog >> izgleda, verovatno bih bacio olovku i papir i montirao razboj na sred sobe. Pectoralis maior je veliki grudni mišić. Ne moraš da montiraš razboj, može i ravna klupa (bench). >> Fudbal i basket su mnogo zanimljiviji (barem ja ne poznajem nikoga ko >> više voli gimnastiku nego basket). U V-toj ima nekoliko ljudi i ja ih uglavnom znam (barem one iz moje smene). >> BTW, da neće taj bilder da me bije? ;) Pa, ako su kod tebe profesori tukli učenike... U V-toj nisu => da neće ni tebe, ne boj se.
skola.212 ivan.mile,
>> OK čeljko, hajde da popričamo o nečemu drugom. Gde su dični đaci 5.-te >> na takmičenjima iz matematike i fizike? Prvo, nisam čeljko nego Ivan. Što se tiče fizike, ne bih ti mogao dati preciznije informacije, ali je ove godine na republičkom takmičenju iz matematike učestvovalo dvoje učenika iz V-te (neparna smena, za parnu ne znam) i oboje su dobili pohvale, aktiv profesora diplome i sl. Zadaci za drugi razred su bili dosta teški (svi su bili tipa dokazati nešto). Moj drug iz odeljenja (M.Milićević) je učestvovao i (tačno) rešio 1 zadatak, a jedna devojka iz prve godine je uradila nešto više ali ne znam koliko je bodova imala. Naravno, učenici MG su i ove godine bili neprikosnoveni.
skola.213 ivan.mile,
>> Mislim da je ceo taj fakultet jedna velika i nepotrebna glupost, i >> uglavnom se na njega upišu oni koji imaju više u pektoralisu nego u >> glavi, a nisu uspeli da se bave profesionalnim sportom. Nijedan fakultet nije "velika i nepotrebna glupost". Uostalom, ti si rekao da je "fizičko potrebno u svakoj školi" (11.155). Dođi jednom na čas koji drži prof. žakarević pa ćeš videti da on (ipak) ima više u glavi nego u pektoralisu. Da te podsetim, prof. žakarević se bavio profesionalnim sportom jedno vreme, a i sad na difu ima profesionalaca.
skola.214 ognjen,
)-> Izgleda da si odavno zavräio äkolu. :) Puca kur*c profesoru )-> muziükog äto ja imam jednog dana test iz hemije, drugog Üuvena izjava moje profanke muziükog: 'Deco, äta će vama matematika? Pa ja nosim digitron u prodavnicu i sabiram cene, i posle uporedim sa raüunom. Ali muziüko! To je umetnost. To je najvaéniji predmet'. Tuéno. :(
skola.215 ognjen,
)-> XIV - kod Kalenića XV - Negde na Rakovici
skola.216 ilazarevic,
> Pa, ako su kod tebe profesori tukli učenike... U V-toj nisu => da > neće ni tebe, ne boj se. Nisu, ali nisu bili ni bilderi... > Pectoralis maior je veliki grudni mišić. Ne moraš da montiraš > razboj, može i ravna klupa (bench). Hvala, ali ne bavim se takvim aktivnostima. Mišići su mi razvijeni toliko da mogu sam sebe da držim na nogama, kao i da odnesem kantu za đubre do kontejnera. Više mi ne treba... Ponekad igram malo basketa ili fudbala, na klupama ne ležim čak ni kad su u parku...
skola.217 ilazarevic,
> Nijedan fakultet nije "velika i nepotrebna glupost". Uostalom, ti si > rekao da je "fizičko potrebno u svakoj školi" (11.155). Dođi jednom > na čas koji Jeste, fakultet fizičke kulture i fakultet narodne odbrane. I, fizičko je potrebno, ali kao slobodna aktivnost, a ne kao lomatanje. > pektoralisu. Da te podsetim, prof. žakarević se bavio profesionalnim > sportom jedno vreme... ...a onda je bacio teg i latio se pera ;) Sport nije nauka, i tu nema šta da se izmišljaju nekakve titule. Možda bi doktorom trebalo nazvati onoga ko uspe da slaže strance da je dobar i proda se za velike pare. Tada bi mali Bjeković postao akedemik ;)
skola.218 ilazarevic,
> Jeli, onaj Konstantin Kostjukov.. jel i on završio petu ?? Da, ali istureno odeljenje ;) On nije propadao po sali, samo je skakutao ;)
skola.219 ilazarevic,
>postao akedemik ;) akademik, a ne "akedemik", izvin'te :)
skola.220 .obj,
> Ma, svaka njemu čast. Ne znam da li još negde u svetu postoje magistri > fizičke kulture, ali mislim da je ceo taj fakultet jedn velika i nepotrebna > glupost, i uglavnom se na njega upišu oni koji imaju više u pektoralisu > nego u glavi, a nisu uspeli da se bave profesionalnim sportom. Prvo, nemoj da kenjaš o stvarima o kojima očigledno blage veze nemaš. Drugo, ako si se složio da su profesori fizičkog potrebni, potreban je i fakultet na kojima će se oni školovati, pošto po zakonu profesor mora imati završen fakultet. Treće, kada već pričaš o kapitalizmu, čisto da znaš da je npr. jedan moj poznanik DIF-ovac specijalizovao fudbal i sada u Japanu kao trener zaradjuje više para nego što ćeš ti videti u životu tako zaguljen. P.S. Ovo ti je za ono "DIF-ovci kreteni" :)
skola.221 zeljkoj,
>> Nije valjda da ne možeš (ili nećeš) da shvatiš da sve što Peta >> gimnazija i ta srednja škola imaju zajedničko to je zgrada i > nekoliko profesora. > > Darone, Zkr, za vic meseca :)) E sad stvarno preteruješ. Kako uopšte možeš da pričaš o Petoj gimnaziji kad niti si bio njen učenik, niti si imao bilo kakve druge veze sa njom. Ti celokupan svoj stav prema ovoj školi zasnivaš na pričama nekog tamo druga koji takodje nije imao veze sa njom.
skola.222 zeljkoj,
>> upoređivati.Pošto te sport izgleda ne zanima, možda da >> popričamo o nečem drugom (fizika, matematika...) > > OK čeljko, hajde da popričamo o nečemu drugom. Gde su dični ^^^^^^^ > đaci 5.-te na takmičenjima iz matematike i fizike? Poruku na koju odgovaraš je napisao Ivan Milosavljević (username ivan.mile), što si mogao i sam da ustanoviš da si je pročitao. Ovo samo pokazuje da lupaš replyje ni ne pogledavši poruku na koju odgovaraš. Nisam ja jedini učenik Pete gimnazije ovde. :)
skola.223 zeljkoj,
>>> (dobro, ajde ako ga uhvati trema pa padne, i nekako, ali >>> opet, šta će mu trema...). > > Taj test treba ukinuti i tačka. Nikako!
skola.224 zeljkoj,
> Da razgovaram sa njim lično, poštovanje zbog godina izrazio bih > persiranjem. Pošto čovek nije prisutan, a ja mislim da su > difovci kreteni, šta da kažem? no comment
skola.225 zeljkoj,
> samo kakve se stvari uče u školi. Imam pet iz hemije, a tokom > vikenda sam tako slatko obrisao iz memorije sve ono što sam za > godinu dana naučio. Šta je meni tu ostalo od "opšte kulture"? ^^^^^^ Da si naučio, ne bi mogao sad da 'izbrišeš iz memorije'. Evo ja se još sećam većine stvari koje sam učio iz hemije u prvom i drugom razredu. BTW, jedva izvukoh četvorku na kraju. :) Ima samo jedna petica.
skola.226 zeljkoj,
> ...a onda je bacio teg i latio se pera ;) Sport nije nauka, i Grešiš. Ima tu itekako mnogo nauke.
skola.227 spantic,
> Da, naravno :) Nisam to isticao, jer nije bitno za dalji razvoj priče. Za dosta onih koji misle da odlažu vojsku na duže vreme i koji će za dve godine maksimum pojačati VJ dosta je bitno :))
skola.228 spantic,
> Ma, svaka njemu čast. Ne znam da li još negde u svetu postoje magistri > fizičke kulture, ali mislim da je ceo taj fakultet jedn velika i nepotrebna > glupost, i uglavnom se na njega upišu oni koji imaju više u pektoralisu > nego u glavi, a nisu uspeli da se bave profesionalnim sportom. Ivane definitivno preteruješ. Problem je što kod nas postoji u vlasti dosta takvih poput tebe koji smatraju "šta će nama fizičko" i to je jedan od problema kod nas. Studije fizičke kulture su ozbiljna stvar svugde u svetu, jer je fizička kultura jedan od osnova svakog društva. Sport da ni ne spominjemo. A gde smo mi, odnosno gde nismo zbog takvih nakaradnih stavova i osoblja koje otaljava svoj posao, je prilično poznato.
skola.229 spantic,
> dobro kada bi se naši vrli pedagozi dosetili da koriste malo > kapitalističkih iskustava pri formiranju programa. Kako bi bilo da im ti odneseš koji od tih kapitalističkih programa kad ga nađeš?
skola.230 spantic,
> Hvala, ali ne bavim se takvim aktivnostima. Mišići su mi razvijeni toliko > da mogu sam sebe da držim na nogama, kao i da odnesem kantu za đubre do > kontejnera. Više mi ne treba... Ponekad igram malo basketa ili fudbala, na Masna su ti usta Ivane ;) Nemoj da obmanjuješ javnost. Ko te vidi prvi put misli da si nisi pobegao iz Mathauzena zbog atrofiranih mišića ;)
skola.231 mileusna,
>> Pa, ko se zamarao dobijao je petice. Ja sam iz istorije imao večitu >> četvorku, a iz srpskog vrlo često trojku. Alal ti provlačenje. Pa tako je na celom svetu. Toliko si se hvalio tim provlačenjem, da sam pomislio da je u pitanju neki zaista mafijaški potez. ;)
skola.232 mileusna,
>> Ja u par prethodnih poruka rekoh da se to vrlo često dešava, ali >> sam ja uglavnom imao sreće u Devetoj (sem istorije i geografije). Nisi ti imao nikakvu sreću, već si imao nesreću da ti padnu ti zeznuti iz istorije i geografije. Ne znam samo kako si stekao utisak da si ti imao sreću, i da su u svim ostalim školama profesori upravo onakvi kao ti tvoji iz istorije i geografije. Svaka škola ima svog bauka, koji jede i plaši decu, bilo da je gimnazija, tehnička, metalo-glodačka, IV stepen, III stepen... Jednostavno, ima takvih ljudi kojima je zadovoljstvo da daju đaku keca. Ali, ostatak profesorske populacije je umeren. Mnogo ispredaju, pitaju bez milosti, ali opet, ništa toliko strašno da bi normalnom đaku zadali neku veliku glavobolju.
skola.233 mileusna,
>> Taj test treba ukinuti i tačka. To mi je svejedno. Nemam neki stav prema tom testu, da li ga treba biti ili ne, samo kažem da je test boza i da đaci bezveze paniče.
skola.234 mileusna,
>> Baš tako, nije potrebno da se uče u školi. Gimnazijalci su žrtve >> ruskog sistema "od svega po gomila". Ne samo gimnazijlci, već svi. Ali, ne vidim da je neki veliki problem i to prebroditi.
skola.235 mileusna,
>> Hvala, ali ne bavim se takvim aktivnostima. Mišići su mi razvijeni >> toliko da mogu sam sebe da držim na nogama, kao i da odnesem kantu >> za đubre do kontejnera. Više mi ne treba... Tz tz tz... A šta je sa onom starom, narodnom: Mens sana in corpore sano. ;)
skola.236 mileusna,
>> Imam pet iz hemije, a tokom vikenda sam tako slatko obrisao iz memorije >> sve ono što sam za godinu dana naučio. Šta je meni tu ostalo od "opšte >> kulture"? Pa, hemija baš i ne spada u 'opštu kulturu' (diskutabilan pojam). Po meni, u opšte kulturne ;) predmete spadaju, istorija, geografija, muzičko, likovno, srpski i strani jezici. To su sve, da tako kažem _pitki_ predmete, tj. dovoljno je da čuješ na času o čemu se priča, a ubrzo nakon toga to i zapamtiš. Nema jednačina, nema obrazaca, izvođenja, zadataka, a takođe, ne može da se 'izbriše' iz glave. A ako si tu peticu iz hemije zaista i zaslužio (ja moju dvojku jesam;), onda ti poseduješ znanje u glavi i dovoljno bi bilo da samo prelistaš knjigu, ne bi li se svega setio. Anegdota: Odgovara jedna fiziku, nešto oko tečnosti i ne zna. Profesorka kaže: "Crno dete, pa kako to ne znaš. Pa tebi će mleko uvek da iskipi ako to ne znaš. Vi izgleda niste shvatili da je fizika život koji vodite." :)
skola.237 paki,
­> Da si naučio, ne bi mogao sad da 'izbrišeš iz memorije'. To ti kažeš. Ja tvrdim suprotno (znao sam sve to u trenutku odgovaranja; posle nedelju dana sam ustanovio da je 99% stvari iščilelo, a onaj 1% se ucrvljao). Uostalom, sve da sam i zadržao u glavi informaciju da se hemoglobin sastoji od toga-i-toga, gde ću posle s njom? U odeljak "opšta kultura"? Ne, hvala, to nije deo opšte kulture, bar ne po mom kriterijumu. U odeljak "unovčiti"? Ne, hvala, ne planiram da se bavim hemijom ni sličnim vradžbinama. U odeljak "pametni razgovori u društvu"? Teško. U odeljak "impresioniranje ženskog dela publike"? No way. U odeljak "sve i svašta"? Ne, hvala, nisam hrčak. U odeljak "isprazniti prvom zgodnom prilikom"? Biće da je to.
skola.238 marco,
Evo zadataka sa prijemnog ispita za tehnicke i prirodne fakultete Ú] od 30.6.1995. Oni koji su pratili prijemni ispit za matematicku gimnaziju ili zadatke sa takmicenja iz matematike za osme razrede primetice slicne, ako ne i iste zadatke. Posto sam i ja sam polagao ovaj test, mogu da kazem da za njega nije bilo potrebno neko posebno pripremanje. Dovoljno je cisto znanje iz srednje skole. mattest.arj
skola.239 inferno,
Ů│ ˙ Sada se informatika uči 4 godine - prirodni smer, odnosno 2 godine - Ů│ ˙ duštveni. Ja sam poslednja generacija koja je učila inf. samo jednu ma ionako ne bi ništa korisno naučio. Mi u Drapšinu učimo BASIC 2 godine, i u trećoj Fortran (pre koliko decenija je beše izmišljen?)... Umesto da nas bace na C ili nešto tako...
skola.240 inferno,
Ů│ ˙ Pa ja ti kažem da je svakom profesoru njegov predmet najvažniji a ti mi Ů│ ˙ ne veruješ. Tako vam je to po gimnazijama. U stručnim školama se zna šta je glavno a šta sporedno, i to svi znaju. Nažalost postoje iskompleksirani profesori (fizičkog na primer) koji maltertiraju...
skola.241 inferno,
Ů│ ˙ Ja ispisao 4 strane - ocena 3 na 2. :) Imao sam trojku za polugodište. Ů│ ˙ U drugom polugodištu došla nova profesorka, odvela nas jednom u Narodni Ů│ ˙ muzej, ko je bio u muzeju dobio 5, ko nije, on nešto malo odgovarao za Ů│ ˙ 5, i tako na kraju, svi srećni i zadovoljni. :) Primećujem da su profani likovnog stvarno carevi.. ;) Najmanje što možeš da dobiješ je 2 kod ovog našeg.. žovek je svestan da predaje u tehničkoj školi i neće da opterećuje klince nečim što ih ne zanima..
skola.242 inferno,
Ů│ ˙ ali da bi stekao "dovoljnu količinu opšte kulture", pomoć škole je netačno. treba samo biti zainteresovan i imati malo istraživačkog duha.
skola.243 inferno,
Ů│ ˙ Kad bi samo to učio, od toga bi takodje ostao samo jedan delić, što Ů│ ˙ nije dovoljno. Nemoguće je zapamtiti sve što se uči. moguće je. i dan danas mogu da rešim svaki zadatak iz statike koji sam do sad rešavao.. ;))
skola.244 inferno,
Ů│ ˙ za nadgradnju i gomilu podataka "sa strane". Gimnazije su, koliko se Ů│ ˙ meni čini, smišljene po principu "znanje radi znanja" (što zvuči veoma Ů│ ˙ antički). Sa druge strane, princip u modernom svetu je "znanje radi Ů│ ˙ para". Bilo bi dobro kada bi se naši vrli pedagozi dosetili da koriste Ů│ ˙ malo kapitalističkih iskustava pri formiranju programa. potpisujem. gimnazija je isto čto i osnovna škola. Tamo se ne uči ništa konkretno, glave se pune nekim stvarima za koje neko nikad nije imao ili će imati afiniteta. Izgovor "opšta kultura" je stvarno bezveze, jer ko želi da bude opšte obrazovan, taj će to saznati i bez škole. žovek može da primi određenu količinu informacija u svoj mozak. Gimnazijalski sistem školovanja (ubacivanja info, u mozak;)) obezbeđuje da se iz svake oblasti zna po malo. Ljudi koji su tako učeni od početka nikad neće davati vrhunske rezultate iz jedne oblasti. Sa druge srane, ne može čovek ni da bude idiot koji će da zna samo matemtiku (na primer) i ništa drugo. Takvom će nedostajati puno informacija van njegove branše i to će ga ograničiti.
skola.245 inferno,
Ů│ ˙> Otkazom? Ů│ ˙> Zabranom bilo kakvog posla u državnoj službi? Ů│ ˙> Smrtnom kaznom? :) Ů│ ˙ Ů│ ˙ Mislim da bi ovo treće bilo najefikasnije. ;) A čekićem po Stojku? ;)
skola.246 mileusna,
>> Umesto da nas bace na C ili nešto tako... ...umesto da vas bace na korišćenje računara uopšte, tj. korisničke programe. Programiranje bi bilo potrebno u stručnim školama vezanim za računare, mat. gimnazijama, ili recimo u tom Drapšinu (to je koliko sam ukapirao nešto ekspeimentalno, vezano za računare?). U ostalim školama bi trebali da izučavaju DOS, Windowse, Word, baze podataka (sa korisničke strane), tabele, programe za crtanje (zašto ne) itd. itd. itd. Tj. potrebno je učenike upoznati sa računarom, a ne sa BASIC-om ili C-om. Koliko će se njih baviti programiranjem? Vrlo mali procenat. Koliko će se njih u svome budućem poslu sresti sa računarom? Gotovo svi.
skola.247 mileusna,
>> obezbeđuje da se iz svake oblasti zna po malo. Ljudi koji su >> tako učeni od početka nikad neće davati vrhunske rezultate iz >> jedne oblasti. Ni ja ne volim školu, a ako je neko stekao takav utisak prevario se. Kad sam se odlučio za gimnaziju uradio sam to iz prostog razloga, zato što još nisam znao kako bi trebalo da izgleda moj budući poziv, mada sam već tada podobro stajao sa računarima i programiranje. Možda bih i upisao neku tehničku školu, ali jednostavno nisam video školu u kojoj bi se izučavalo samo ono što volim ili ono što mi treba. Svuda postoje predmeti za koje misliš da ti neće trebati, svuda postoji "opšta kultura", svuda isti đavo. Sve škole su 'gimnazije u malom', ako gledamo gimnaziju kao nešto u čemu se sve uči u obimnim količinama (to je ocena onih koji ne idu u gimanziju, i za koje je gimnazije veliki bauk:). Svuda se sve uči i gimnazije nisu ništa napornije od drugih škola, mada to mnogi tako misle. Ja tako upisah gimnaziju, i kad sam već tu nastojim da to i iskoristim. E, a što se tiče vrhunskih rezultata, tu imaš vrlo pogrešan stav (po meni) 1) i onaj iz srednje škole, i onaj iz gimnazije (ako žele da daju vrhunske rezultate) moraju da završe i fakultet. Programi u gimnazijama su znatno širi što se tiče prirodnih predmeta (matematike, fizike, hemije, biologije), nego što je to u stručnim školama (ne znam za tog Drapšinu). Samim tim, i učenici su znatno spremniji za fax. Možda nisu imali praksu i neke usko-stručne predmete kao oni u stručnim školama, ali opet su u prednosti. 2) ako se nadaš vrhunskim dostignućima i osloniš se samo na školu, onda piši 'propalo'. Ljudi koji su u nečemu uspeli, su mnogo više o svojoj struci naučili van škole, zaslugom svoje volje i upornosti, nego u školi. Škola (ma koja bila) dala im je samo neku vrstu baze za daljnju nadgradnju, možda čak ni to.
skola.248 mileusna,
>> žovek je svestan da predaje u tehničkoj školi i neće da opterećuje >> klince nečim što ih ne zanima.. žovek je cool, i isto bi radio i da je u gimnaziji. Nema to veze sa školom u kojoj predaje. To ti se samo čini. Ja sam u sred gimnazije ;) imao profesora psihologije kod koga nisi ni morao da odgovaraš ako ti je dvojka dovoljna. Takođe, imao sam i profesorku fizike koja je davala dvojku 'po zakonu', tj. za prepoznavanje gradiva (malo više od naslova lekcija). Doduše, ako si želeo 5, morao si da znaš fiziku i u snu, ali za dvojku je bilo dovoljno da u grubim crtama kažeš o čemu se radi. :) Gimnazija=BabaRoga?
skola.249 dejanr,
>> Neko je već ovde rekao da su jedino ona i filološka bile izuzete od >> 'usmeravanja', s tim što su imena promenjena. Tebi se možda čini da >> je bilo isto, zato što je u MG stvarno bilo isto, Ja sam bio u prvoj generaciji koja je, otišavši u Matematičku, bila "izuzeta" od usmeravanja, i to tako što je dobila *sve* predmete iz usmerenog (dakle marksizam, umetnosti, osnove tehnike i proizvodnje i ne znam da li još beše nešto) plus čitav raniji program Matematičke, što je rezultiralo time da smo svaki dan imali po 7 časova, a jedan ili dva dana nedeljno po osam :( Al' ne žalim se... sada ;)
skola.250 dejanr,
>> > Da je ovo N od normalne države, Ministar prosvete bi zbog toga >> > trenutno morao da podnese ostavku. >> >> Reče on nešto da će tako i da uradi. :) Ali, kad se bolje razmisli, >> nije on kriv. Ne mora on biti neposredno *kriv*, ali on je *odgovoran* za ono što radi njegovo Ministarstvo. Dakle, ne treba da daje ostavku zato što je on krao zadatke ili ih prodavao (niko ne kaže da je to radio), nego zato što je evidentno nesposoban da organizuje prijemni ispit, a to mu je jedan od važnijih poslova. To je početak priče o odgovornosti, koja ovoj zemlji toliko nedostaje.
skola.251 dejanr,
>> 'Deco, šta će vama matematika? Pa ja nosim digitron u >> prodavnicu i sabiram cene, i posle uporedim sa računom. Ali >> muzičko! To je umetnost. To je najvažniji predmet'. Ovo me podseti na jednu "repliku" koju sam slučajno čuo u nekoj piceriji, neki postariji tip, valjda neki režiser ili tako neka marka, muva neku mladu (valjda) glumicu koja ga pažljivo sluša i samo trepće okicama, i tu među ostalom žvakom kaže: "Pozorište, to ti je jedini pravi život, ovo sve drugo je foliranje..."
skola.252 jeremy,
> Ivane definitivno preteruješ. Problem je što kod nas postoji > u vlasti dosta takvih poput tebe koji smatraju "šta će nama > fizičko" i to je jedan od problema kod nas. Studije fizičke > kulture su ozbiljna stvar svugde u svetu, jer je fizička > kultura jedan od osnova svakog društva. Sport da ni ne > spominjemo. > A gde smo mi, odnosno gde nismo zbog takvih nakaradnih stavova > i osoblja koje otaljava svoj posao, je prilično poznato. E, konačno jedan pametan i razuman odgovor! Ova rasprava je pre ovoga pretila da postane prilično besmislena i zatupljena! Sada su stvari konačno došle na svoje mesto! Lepo :)))
skola.253 spantic,
> što si mogao i sam da ustanoviš da si je pročitao. Ovo samo pokazuje da > lupaš replyje ni ne pogledavši poruku na koju odgovaraš. Nisam ja jedini > učenik Pete gimnazije ovde. :) Naprotiv, nije ni prvi ni poslednji put da se neko pomaže istomišljenicima iz ogledala na SEZAM-u ;)
skola.254 dejanr,
>> Primećujem da su profani likovnog stvarno carevi.. ;) >> Najmanje što možeš da dobiješ je 2 kod ovog našeg.. >> žovek je svestan da predaje u tehničkoj školi i neće da opterećuje >> klince nečim što ih ne zanima.. E pretrgli se :))) Nego, da i ja ispričam anegdotu. Iz razloga koje sam opisivao baš danas u jednoj od prethodnih poruka, mi smo dobili u prvom MG likovno i muzičko, s tim da nas profesor nije preko godine pitao nego smo kao na kraju polagali test. žovek koji je predavao bio je profesor za Muzičke akademije (ili kako se to već zove), ali sam mu na žalost zaboravio ime. Preko godine, slušali mi njegova predavanja ili ne, ko bre da sluša na osmom času ;>, sad ko je šta znao znao je, i na kraju on nas stera u neku učionicu i pusti test. A test bio, pusti ploču sa nekom muzikom (al' ona leva muzika kod koje niko ne peva) pa onda pitanje na A/B/C, ko je ovo komponovao, ili kako se zove uvertira itd. Ja pošto mi je vrhunac muzičkog obrazovanja da razlikujem Mocarta od onih ostalih i Hej Sloveni od Marseljeze, uzmem zaokružim onako bezveze svih pet pitanja i predam. Nekoliko dana kasnije, eto rezultati, ja dobio 5 :) I tako sam 10 godina bio u zabludi da sam imao sreće i slučajno pogodio odgovore (eto kako čovek lako poveruje u nešto što mu odgovara, što reče neko u FORUM-u). Kad smo slavili 10 godina mature, krene priča o događajima iz školskih dana, i ja ispričam to, kad mi jedan drug kaže "pa i ja sam tako". E tu već meni dođe nešto čudno, jeste teorija verovatnoće na staklenim nogama, ali nekako mnogo to koincidencija ;> Pitamo mi još nekoliko drugih, reč po reč, ispade da je još bar nekoliko onih što se sećaju tog događaja primenilo sličan recept, sa istim rezultatom. I tu najzad s'fatimo da je Raspopović "naredio" čoveku da svima da petice, pa ko je uradio tačno uradio, ko nije, nema veze :)) Evo i sad mi smešno kako sam naivan bio :)))
skola.255 ilazarevic,
> Za dosta onih koji misle da odlažu vojsku na duže vreme i koji će > za dve godine maksimum pojačati VJ dosta je bitno :)) Bez sumnje, najbitnije je za baletane ;)
skola.256 ilazarevic,
> Masna su ti usta Ivane ;) Nemoj da obmanjuješ javnost. Ko te vidi > prvi put misli da si nisi pobegao iz Mathauzena zbog atrofiranih > mišića ;) žekaj, ne razumem ;) Pa, ja sam prilično mršav (183/73).
skola.257 ilazarevic,
> Drugo, ako si se složio da su profesori fizičkog potrebni, potreban > je i fakultet na kojima će se oni školovati, pošto po zakonu > profesor mora imati završen fakultet. Treće, kada već pričaš o > kapitalizmu, čisto da Ma, htedoh reći, treba da postoji neko ko će da otključa i zaključa salu i da deci lopte da se igraju...
skola.258 ilazarevic,
> Ivane definitivno preteruješ. Problem je što kod nas postoji Ok, malo sam se zaleteo, neću više tako impulsivno... > kulture su ozbiljna stvar svugde u svetu, jer je fizička > kultura jedan od osnova svakog društva. Sport da ni ne > spominjemo. Po meni, fizičko ne bi trebalo da se ocenjuje, već da bude slobodna aktivnost. Onaj ko ne voli fizičko otaljavaće dok mora, a posle više nikada u životu neće potrčati. Ko voli, baviće se time - postojali časovi ili ne. Fizičko treba da postoji zbog onih koji vole da se bave sportom, a profesor je tu da im da opremu ili pokaže nešto što ih zanima. Da li će se on zvati "profesor" ili ne, i da li će imati fakultet uopšte nije bitno. Bolje bi bilo da im se ne da fakultet, da nauče gde im je mesto (zamisli profesora fizičkog koji kaže da je njegov predmet važniji od matematike!!!)
skola.259 ilazarevic,
> Nisi ti imao nikakvu sreću, već si imao nesreću da ti padnu ti > zeznuti iz istorije i geografije. Ne znam samo kako si stekao utisak > da si ti imao Imao sam sreću što je su samo njih dvoje bili takvi, dok su svi ostali bili više nego OK. > Ali, ostatak profesorske populacije je umeren. Mnogo ispredaju, > pitaju bez milosti, ali opet, ništa toliko strašno da bi normalnom > đaku zadali neku veliku glavobolju. Dosadno je, i samim tim zadaje glavobolju.
skola.260 ilazarevic,
> Ne samo gimnazijlci, već svi. Ali, ne vidim da je neki veliki > problem i to prebroditi. Potrebno je da se ceo sistem školovanja iz korena menja (kad čak i ministar priznaje da sistem ne valja, znači da je stanje stvarno očajno). Ovakva promena je sigurno veliki problem.
skola.261 ilazarevic,
> Da si naučio, ne bi mogao sad da 'izbrišeš iz memorije'. Evo ja se > još Gluposti se uče kratkoročno, za sutra ili za sledeći petak. Sve što se ne obnavlja, lako se zaboravlja. Pošto niko normalan neće da obnavlja ono što ga ne zanima... ode "naučeno" mnogo lakše nego što je došlo.
skola.262 ilazarevic,
> Uostalom, sve da sam i zadržao u glavi informaciju da se > hemoglobin sastoji od toga-i-toga, gde ću posle s njom? > U odeljak "impresioniranje ženskog dela publike"? No way. Jašta ;)) Znam najmanje tri devojčice koje umiru od želje da u nekom intimnom ćošku nekog kluba slušaju priču o hemoglobinu ;)
skola.263 ilazarevic,
> Pa, hemija baš i ne spada u 'opštu kulturu' (diskutabilan pojam). Po > meni, u opšte kulturne ;) predmete spadaju, istorija, geografija, > muzičko, likovno, srpski i strani jezici. To su sve, da tako kažem > _pitki_ predmete, tj. dovoljno Opšta kultura bi trebalo da bude "od svega po malo". Nema razloga da se za nekog kaže da je kulturan samo zato što je pročitao par debelih ruskih knjiga. Svaka tome čoveku čast - on je za mene kulturan ako je, pored književnosti, izučio i odgovarajuću količinu fizike i matematike. P.S. Srpski i istorija su sve, samo ne pitki...
skola.264 ilazarevic,
> Alal ti provlačenje. Pa tako je na celom svetu. Toliko si se hvalio > tim provlačenjem, da sam pomislio da je u pitanju neki zaista > mafijaški potez. ;) Pa, bio je mafijaški iz sociologije, filozofije, ustava i biologije ;) Tu su padale petice na sve, samo ne na znanje ;)
skola.265 ilazarevic,
> Kako bi bilo da im ti odneseš koji od tih kapitalističkih programa > kad ga nađeš? Pa, pregledaću malo podatke iz američkog školstva, pa ću da javim...
skola.266 superhik,
=:> učenik Pete gimnazije ovde. :) Na žalost ;))))) Na sezamu sve više ljudi u baletankama ;>
skola.267 superhik,
=:> radi njegovo Ministarstvo. Dakle, ne treba da daje ostavku =:> zato što je on krao zadatke ili ih prodavao (niko ne kaže da =:> je to radio), nego KAd smo kod Ministarstva Prosvete (veliko ili malo? ;): Za direktora ETŠ "Nikola Tesla" se zna da je bio u zatvoru, zbog čega nije ni bitno, bitno je da po zakonu direktor jedne škole ne sme da bude krivično gonjen, tj. sme ali to povlači ostavku. A kako je on bio u zatvoru pre nego što je postao direktor to znači da je M.P. zakazalo i da je neophodna jedna 'kolektivna' ostavka!
skola.268 inferno,
Ů│ ˙ svuda postoji "opšta kultura", svuda isti đavo. Sve škole su 'gimnazije Ů│ ˙ u malom', ako gledamo gimnaziju kao nešto u čemu se sve uči u obimnim Ů│ ˙ količinama (to je ocena onih koji ne idu u gimanziju, i za koje je Ů│ ˙ gimnazije veliki bauk:). Svuda se sve uči i gimnazije nisu ništa Ů│ ˙ napornije 1) i onaj iz srednje škole, i onaj iz gimnazije (ako žele da Ů│ ˙ daju vrhunske rezultate) moraju da završe i fakultet. Programi u Ů│ ˙ gimnazijama su znatno širi što se tiče prirodnih predmeta (matematike, Ů│ ˙ fizike, hemije, biologije), nego što je to u stručnim školama (ne znam Ů│ ˙ za tog Drapšinu). Samim tim, i učenici su znatno spremniji za fax. Možda Ů│ ˙ nisu imali praksu i neke usko-stručne predmete kao oni u stručnim Ů│ ˙ školama, ali opet su u prednosti. :)) Program u Drapšinu iz matematike (bar za moj smer) iz matematike je isti kao i u matematičkoj gomnaziji, so ne verujem da gimnazijalci uče više od nas. Razgovarao sam sa ngodo grugara koji idu u Prvu Beogradsku gimnaziju i rekli su mi da oni ni u snu ne rade te zadatke koje mi radimo i da ono što nas pitaju za 2 to njih pitaju za 4. I sa fizikom ista situacija. Kod mene je fizika rasuta u 10-ak predmeta. Fiziku, dinamiku, kinematiku, statiku, mehaniku fluida, osnove elektrotehnike, ispitivanje materijalam itd.. što se tiče biologije, geografije, hemije, to učimo po 1-2 god. i tu su gimnazijalci sigurno jači.. Ů│ ˙ 2) ako se nadaš vrhunskim dostignućima i osloniš se samo na školu, onda Ů│ ˙ piši 'propalo'. Ljudi koji su u nečemu uspeli, su mnogo više o svojoj Ů│ ˙ struci naučili van škole, zaslugom svoje volje i upornosti, nego u Ů│ ˙ školi. Škola (ma koja bila) dala im je samo neku vrstu baze za daljnju Ů│ ˙ nadgradnju, možda čak ni to. Ovo potpisujem.
skola.269 inferno,
Ů│ ˙ Gimnazija=BabaRoga? taman posla..
skola.270 inferno,
Ů│ ˙ da im se ne da fakultet, da nauče gde im je mesto (zamisli profesora Ů│ ˙ fizičkog koji kaže da je njegov predmet važniji od matematike!!!) ne moram da zamišljam. Doduše, nije rekao da je važniji od matematike, ali da je jednako važan..
skola.271 ndragan,
/ testa? On čak i ne mora ništa da iznese iz štamparije - dovoljno je da / zapamti zadatke. ...pod uslovom da je u stanju da ih _pročita_ i zapamti :) To što su štampari najnačitaniji radnici, to je bilo pre rata.
skola.272 mileusna,
>> :)) Program u Drapšinu iz matematike (bar za moj smer) iz >> matematike je isti kao i u matematičkoj gomnaziji, so ne >> verujem da gimnazijalci uče više od nas. Razgovarao sam sa >> ngodo grugara koji idu u Prvu Beogradsku gimnaziju i rekli >> su mi da oni ni u snu ne rade te zadatke koje mi radimo i da >> ono što nas pitaju za 2 to njih pitaju za 4. žini mi se da sam u nekoj poruci istakao da je ta Drapšina neka nova, eksperimentalna škola, dakle jedna u Srbiji, za razliku od ko zna koliko 'običnih' tehničkih škola. Ne možeš prema svojoj školi donositi sud o stručnim školama uopšte. Moja majka predaje u jednoj takvoj, i veruj mi, znam gde se više uči, da li tamo ili u gimnaziji.
skola.273 ivan.mile,
>> Hvala, ali ne bavim se takvim aktivnostima. Mišići su mi razvijeni toliko >> da mogu sam sebe da držim na nogama, kao i da odnesem kantu za đubre do >> kontejnera. Više mi ne treba... Ponekad igram malo basketa ili fudbala... Mišići su ti razvijeni dovoljno (dovoljan 2) za tvoje potrebe i aktivnosti (nošenje kante i sl.). Za basket (fudbal ne igram) je ipak potrebno "malo" guranja i čiste snage (pored tehnike i brzine) => da su i mišići potrebni.
skola.274 ivan.mile,
>> Jeste, fakultet fizičke kulture i fakultet narodne odbrane. I, fizičko >> je potrebno, ali kao slobodna aktivnost, a ne kao lomatanje. Ne znam kako zamišljaš fizičko kao "slobodnu aktivnost". Slobodnom aktivnošću se bavim(o) u slobodno vreme i to je najčešće basket i sl. Lomatanje ne mora da bude samo gimnastika, ima dosta toga i u košarci, fudbalu i ostalim timskim sportovima. >> ...a onda je bacio teg i latio se pera ;) Sport nije nauka, i tu nema >> šta da se izmišljaju nekakve titule Grešiš, ovaj, grešiš silno, sinak. U sport se prepliću biologija, fizika, matematika... A da nema titula, kako bi znao ko je pravi stručnjak za sport a ko je "stručnjak".
skola.275 inferno,
Ů│ ˙ žini mi se da sam u nekoj poruci istakao da je ta Drapšina neka nova, Ů│ ˙ eksperimentalna škola, dakle jedna u Srbiji, za razliku od ko zna koliko Ů│ ˙ 'običnih' tehničkih škola. Ne možeš prema svojoj školi donositi sud o Ů│ ˙ stručnim školama uopšte. Moja majka predaje u jednoj takvoj, i veruj mi, Ů│ ˙ znam gde se više uči, da li tamo ili u gimnaziji. Izvini, poštujem tvoje roditelje, ali moram da verujem svojim očima i ušima pre nego bilo kome.. :) Inače, škola nije eksperimentalna (kao matematička, na primer) već je samo moj smer takav..
skola.276 ilazarevic,
> (nošenje kante i sl.). Za basket (fudbal ne igram) je ipak potrebno > "malo" guranja i čiste snage (pored tehnike i brzine) => da su i > mišići potrebni. Imam ja snage i za basket, pogotovo kad me protivnik iznervira ;) Nije poenta u tome, već u slobodi izbora.
skola.277 ilazarevic,
> Ne znam kako zamišljaš fizičko kao "slobodnu aktivnost". Slobodnom Lepo - počne čas, dođu ljudi, dođe profesor i kaže: "Može da se radi to, to i to, pa izvol'te ko šta hoće..." Ovakva organizacija je bila sad, tokom moje prve godine na faksu, i mnogo mi se sviđa.
skola.278 vitez.koja,
#=> Program u Drapšinu iz matematike (bar za moj smer) iz #=> matematike je isti kao i u matematičkoj gomnaziji, so ne #=> verujem da gimnazijalci uče više od nas. Razgovarao sam sa Program i ono koliko se zaista radi po školama (pa i od odeljenja do odeljenja iste škole) su dve različite stvari... Npr. ak' se ne varam (a davno je bilo :), programi za I razred prirodnog i društvenog smera gimnazije se ne razlikuju, ili se razlikuju vrlo malo. Mđt. ono šta i koliko se uči na tim smerovima je poprilično različito. Ako se u Drapšinu uče izvodi, integrali (...) i u nekoj gimnaziji isto to, moguća je poprilična razlika u fondu časova koji se za to predviđeni Programom i naravno još veća razlika o stvarnom broju časova koje se posvećuju toj oblasti (ovo potonje počesto zavisi od toga koliko taj profesor zaista poznaje tu materiju, pa ima ili nema želju da ulazi u pojedinosti ili sve to otaljava - naravno da bi ostalo više vremena za popravljanje ocena i/ili priprema nekih prijemnih ispita i slično :( ...). Cela priča je oko toga da je prilično mali uzorak priča jednog druga/poznanika iz gimnazije XY, da bi se (pa skoro) bilo šta zaključilo o kvalitetu predavanja. Konkretno, ne verujem da ti imaš 8+ časova matematike (kao u MG), a mislim da i ne treba da ih imaš... sk ps. .to mileusna Škola se zove Drapšina, ali samo kaži to u muškom rodu :) - Petar Drapšin.
skola.279 dejanr,
>> Pa, hemija baš i ne spada u 'opštu kulturu' (diskutabilan pojam). Po >> meni, u opšte kulturne ;) predmete spadaju, istorija, geografija, >> muzičko, likovno, srpski i strani jezici. To su sve, da tako kažem >> _pitki_ predmete, tj. dovoljno Muzičko i likovno su pitki taman k'o cijankalijum ;> Sa druge strane, ne vidim zašto bi, recimo, geografija bila opšta kultura, a neka prirodna nauka ne bi bila. Kao što neko treba da zna da je Kina u Aziji a ne u Australiji, tako treba da zna i šta su organske a šta neorganske materije... a ako ne treba da zna drugo, ne vidim što bi trebao da zna prvo.
skola.280 supers,
>> 1. Slikarstvo manirizma. >> 2. Arhitektura baroka u Italiji >> 3. Barok u Francuskoj i Flandriji. >> 4. Franc Hals. >> 5. Jan Vermer. Da li ti, kao žrtva ovoga, misliš da je to u redu? Veličaš količinu informacija koje učenici usvoje u V gimnaziji. Misliš li da je to zaista deo elementrarnog obrazovanja iz likovnog? Da li ti to treba da učiš ako te likovna umetnost ne interesuje? Šta ćeš od toga znati kroz par godina? Da li je to dobro što si dobio 3ř na tom kontrolnom? Ne volim petu jer sam stekao utisak da predmeta koji se rade na takav, pogrešan, način tamo ima previše.
skola.281 supers,
>> I tu najzad s'fatimo da je Raspopović "naredio" čoveku da svima da >> petice, Je li to čovek koji je sada direktor Tesle?
skola.282 supers,
>> Ko je rakao da treba zapamtiti sve? Od te mase znanja :) ostaće >> jedan delić, sasvim dovoljan. Mazohizam je bubati mase gradiva da bi ostao delić. Sve što znam iz "levih" predmeta mi ne potiče iz škole nego iz milion drugih izvora.
skola.283 supers,
>> Onda je trebalo da se upišeš u MG. :) Tamo bi najbolje naučio >> matematiku, fiziku, programiranje, a ne bi se zamarao ;) učeći >> latinski, muzičko, likovno, biologiju... Đavola. U matematičkoj mnogi profani levih predmeta sprovode teror veći nego u mnogim "normalnim" gimnazijama.
skola.284 supers,
>> žini ti se da se toliko uči. Evo, na primer, da li si ti bio >> sposoban da na kraju prvog razreda napišeš neki sastav na >> latinskom? Nisi. Vidiš da je to što si stekao samo jedan mali deo >> znanja. A ti se žališ da je to "van normalnih granica". Van normalnih granica je program latinskog za prvu godinu gimnazije. Dok se iz engleskog samo prežvakava gradivo iz osnovne uz malo novina, u prvoj godini iz latinskog treba naučiti 15 aktivnih i pasivnih vremena, 5 deklinacija, ogroman broj nepravilnosti, fond reči... Sreća je da profesori latinskog odstupaju od programa. To što je za tebe samo mali deo znanja zapravo je suludo insistiranje, jer je van pameti da se u određeno vreme (prva godina) od svih jezika najintenzivnije radi baš latinski.
skola.285 supers,
>> smer. Mi imamo 5 časova matematike, oni 3. Mi 2 časa engleskog, oni >> 3, itd. I knjige iz većine predmeta su različite. Naravno, i >> predavanja profesora se razlikuju. I kakvo sad ti hoćeš dodatno >> 'rasterećenje'? Smeta mi što se uči o Flandrijskom baroku i sličnim stvarima. To nije za prirodni smer.
skola.286 supers,
>> A šta onda čini veći deo škole? Školska zgrada, buregdžinica u prizemlju, tetkice, trofeji...
skola.287 supers,
>> Zanima me gde se otprilike nalaze beogradske gimnazije (znam za V i I Dorćol, Cara Dušana II Zeleni venac III Njegoševa IV Dedinje, Drajzerova V Tašmajdan, Ilije Garašanina VI Zvezdara, Lion VII / VIII / IX Novi Beograd, Tošin bunar X Novi Beograd, blok 21 XI Šumice XII Voždovac, Vojvode Stepe XIII Banovo brdo, Lješka XIV Kalenić pijaca XV Labudovo brdo Sveti Sava Generala čdanova
skola.288 ivan.mile,
>> Na žalost ;))))) >> Na sezamu sve više ljudi u baletankama ;> Dobro je dok je na Sezamu samo jedan pijanac.
skola.289 ivan.mile,
>> Da li ti, kao žrtva ovoga, misliš da je to u redu? Veličaš količinu >> informacija koje učenici usvoje u V gimnaziji. Misliš li da je to zaista >> deo elementarnog obrazovanja iz likovnog? Da li ti to treba da učiš >> ako te likovna umetnost uopšte ne interesuje? Šta ćeš od toga znati kroz >> par godina? Da li je to dobro što si dobio 3 na tom kontrolnom? >> Ne volim petu jer sam stekao utisak da predmeta koji se rade na takav, >> pogrešan, način tamo ima previše. Zeljkoj trenutno nije tu, pa ću ja pokušati da ti odgovorim umesto njega. "To" je manje-više u redu, jer se na društvenom smeru traži i više (a i u nekim drugim gimnazijama, npr. Zemunska). To je veliki deo obrazovanja iz likovnog, teško da će ti ikad zatrebati nešto više. Interesovalo te ili ne, moraš da učiš ako hoćeš da prođeš razred. Kroz par godina će od toga ostati jedan deo, potreban i dovoljan za ceo dalji život. Trojka i nije baš dobra, ali moglo je i gore. Utisak su ti verovatno stvorili oni koji su se upisali u Petu, a kasnije otišli jer se nisu prilagodili, pa sad pričaju sve najgore o njoj. Nema previše predmeta koji se rade na pogrešan način, to zavisi od profesora. Npr. čim je profesorka koja je predavala čeljku u prvom polugodištu otišla, prosek ocena iz likovnog je značajno poboljšan. Mislim da se u svakoj školi nađe po nekoliko profesora koji "terorišu" učenike u vidu loših ocena, strogoće i sl.
skola.290 ivan.mile,
>> Van normalnih granica je program latinskog za prvu godinu gimnazije. >> Dok se iz engleskog samo prežvakava gradivo iz osnovne uz malo >> novina, u prvoj godini iz latinskog treba naučiti 15 aktivnih i pasivnih >> vremena, 5 deklinacija, ogroman broj nepravilnosti, fond reči... >> Sreća je da profesori latinskog otstupaju od programa. >> To što je za tebe samo mali deo znanja zapravo je suludo insistiranje, >> jer je van svake pameti da se u određeno vreme (prva godina) od svih >> jezika najintenzivnije radi baš latinski. Možda je program van granica, ali ti si engleski učio od petog ili trećeg razreda osnovne i već ti je ušao u glavu (filmovi, muzika...). Latinski sigurno nisi imao prilike da slušaš, pa ti izgleda težak. Ako dobro znaš srpski (vremena, padeže...) neće ti ni latinski teško pasti. Najintenzivnije se radi verovatno zato što se uči samo 1 godinu za prirodno-matematički smer, odn. 2 godine za opšti i društveni. Imam utisak da si upravo završio prvu godinu gimnazije, mada možda grešim. Ne znam da li su kod tebe odstupali od programa, kod mene nisu. Predavala mi je prof. M. Maskareli i mogu ti reći da se i posle više od godinu dana sećam dosta stvari iz latinskog, a sigurno je da će mi jedan deo toga ostati "zauvek".
skola.291 ivan.mile,
>> Smeta mi što se uči o Flandrijskom baroku i sličnim stvarima. >> To nije za prirodni smer. Možda i nije za prirodni, ali kad sam video šta se radi na društvenom...
skola.292 inferno,
Ů│ ˙ Dobro je dok je na Sezamu samo jedan pijanac. Ne bi se ja zezao sa superhikom...
skola.293 dejanr,
>> > I tu najzad s'fatimo da je Raspopović "naredio" čoveku da svima da >> > petice, >> >> Je li to čovek koji je sada direktor Tesle? Ne, njegov brat.
skola.294 supers,
>> likovnog, teško da će ti ikad zatrebati nešto više. Interesovalo te >> ili ne, moraš da učiš ako hoćeš da prođeš razred. Kroz par godina >> će od toga ostati jedan deo, potreban i dovoljan za ceo dalji >> život. Trojka i nije baš dobra, Ne volim "tako treba" stav kada je reč o predmetima koji su, uslovno rečeno, levi. Nikad se nisam mirio sa takvom situacijom iz predmeta koji me ne interesuju. Zašto da učim ogromne količine informacija ako je unapred jasno da će mi za život ostati samo manji deo? Zašto da uživam u mukotrpno zarađenoj trojci kada sam u nekoj drugoj gimnaziji (npr. mojoj) mogao da imam 5 bez po' muke, rekavši samo par rečenica, tačno onoliko koliko bih zapamtio i da sam upisao gimnaziju gde bih morao da učim mnogo više. Pretpostavimo da ja sad imam 2-3 iz likovnog a neko u drugoj gimnaziji 5, a učio je mnogo manje. Tako će on imati bolji prosek itd. itd. Ja bih se osećao oštećenim, a ne bih veličao takav sistem.
skola.295 supers,
>> Možda je program van granica, ali ti si engleski učio od petog ili >> trećeg razreda osnovne i već ti je ušao u glavu (filmovi, >> muzika...). Latinski sigurno nisi imao prilike da slušaš, pa ti >> izgleda težak. Ako dobro znaš Upravo zato što deca imaju mnogo veće predznanje iz engleskog nego iz latinskog, mislim da je to atak na razum i humanost servirati im u prvoj godini tako obiman program iz latinskog u odnosu na koji je program iz engleskog smešan. >> znaš srpski (vremena, padeže...) neće ti ni latinski teško pasti. >> Najintenzivnije >> od programa, kod mene nisu. Predavala mi je prof. M. Maskareli i >> mogu ti reći da se i posle više od godinu dana sećam dosta stvari >> iz latinskog, a Ne brini za mene, zauvek sam se pozdravio sa nastavom latinskog, i osobito sam srećan zbog toga :) Ostalo mi je taman toliko da sam u stanju da prevedem nešto razumno kratko na latinskom, a očigledno je da sam radio manje od tebe. BTW, tvoja profesorka je bila autor udžbenika, zar ne?
skola.296 supers,
>>>> Je li to čovek koji je sada direktor Tesle? >> >> Ne, njegov brat. ccc. Pa taj klan je stavio šapu na čitavu ulicu.
skola.297 dejanr,
>> > > Je li to čovek koji je sada direktor Tesle? >> > >> > Ne, njegov brat. >> >> ccc. Pa taj klan je stavio šapu na čitavu ulicu. Zamisli, i direktor porodilišta prekoputa Tesle je takođe Raspopović :))
skola.298 superhik,
=:> Dobro je dok je na Sezamu samo jedan pijanac. Ma da li... Imam ja raznoraznih pobratima po useru hint: alkos :)
skola.299 ikordic,
RE: KP => jedne škole ne sme da bude krivično gonjen, tj. sme ali Bato, biti krivično gonjen ne znači i biti i kriv/osuđen. Ako su po tebi svi koji su optuženi za nešto oma i krivi, slobodan si se pridružiti snagama MUP-a, puni su takvih genijalaca ;(
skola.300 ivan.mile,
>> Zašto da učim ogromne količine informacija ako je unapred jasno da će mi >> za život ostati samo manji deo? Zašto da uživam u mukotrpno zarađenoj >> trojci kada sam u nekoj drugoj gimnaziji (npr. mojoj) mogao da imam 5 >> bez po muke, rekavši samo par rečenica, tačno onoliko koliko bih zapamtio >> i da sam upisao gimnaziju gde bih morao da učim mnogo više. Ne moraš da učiš ako nećeš, gimnazija i tako nije obavezna ;) Što se tiče ocena, već sam ti rekao da to zavisi isključivo od profesora koji ti predaje. Npr. moja profesorka likovnog je tražila samo da prepoznaš nekoliko slika i da kažeš 2-3 reči o nekom slikaru (ugl. njegova dela i pravac kom je pripadao) i dobijaš 5 bez problema (to se nauči za approx. 1 sat). >> Pretpostavimo da ja sad imam 2-3 iz likovnog a neko u drugoj gimnaziji >> 5, a učio je mnogo manje. Tako će on imati bolji prosek itd. itd. >> Ja bih se osećao oštećenim, a ne bih veličao takav sistem. Ovo je tačno ako su u pitanju "levi" predmeti. Iz mog odeljenja je u prve dve godine otišlo 18 (!) ljudi, a u istom periodu je došlo 5 novih. E, od tih 18 ja se bar povremeno vidim sa troje-četvoro koji su otišli u Treću, žetrnaestu i sl. Svi su, naravno, odlični, najbolji u razredu, prosek 5,00 i slično. Kad malo popričamo o tome šta rade iz matematike, biologije, hemije i ostalih važnijih predmeta, uglavnom se ispostavi da bi sa tim "znanjem" oni u Petoj bili na nivou dobar do vrlo dobar => da će njima biti (dosta) teže na prijemnom za fakultet, a i na samom faksu. Stvarno ne znam ko je tu oštećen.
skola.301 ivan.mile,
>> Upravo zato što deca imaju mnogo veće predznanje iz engleskog nego >> iz latinskog, mislim da je to atak na razum i humanost servirati >> im u prvoj godini tako obiman program iz latinskog u odnosu na koji >> je program iz engleskog smešan. Pazi, ti (si) treba(o) da naučiš ceo jedan (sasvim novi) jezik za samo godinu dana, a to se može samo intenzivnim radom, zar ne ? Ustvari, to su samo osnove latinskog, u drugom razredu društvenog i opštog smera se radi malo konkretnija "primena" jezika. BTW, kad vidiš program iz engleskog za treći razred, shvatićeš da latinski i nije bio tako obiman. >> Ne brini za mene, zauvek sam se pozdravio sa nastavom latinskog, >> i osobito sam srećan zbog toga :) Ostalo mi je taman toliko da sam >> u stanju da prevedem nešto razumno kratko na latinskom, a očigledno >> je da sam radio manje od tebe. BTW, tvoja profesorka je bila autor >> udžbenika, zar ne? žudno, ali 99% ljudi misli kao ti (barem što se tiče latinskog). Verovatno si radio manje od mene, mada se ni ja nisam nešto "ubio" od latinskog. Ne znam šta će ti ono "bila", ona je i dalje autor tog udžbenika. Evo ti 2 kratke rečenice na latinskom pa probaj da prevedeš : 1) Penis bonus, pax in domus. (N. Rodić) 2) Pater Djenkam cremit. (citat iz poznatog filma) . HH
skola.302 mdrazic,
> Zamisli, i direktor porodilišta prekoputa Tesle je takođe Raspopović :)) Znači, sledeći je (zasad se hrabro drži u okruženju) Ruski kulturni centar. Nisam skoro pitao ko im je direktor :)
skola.303 balsa,
>Ne brini za mene, zauvek sam se pozdravio sa nastavom latinskog, >i osobito sam srećan zbog toga :) Ostalo mi je taman toliko da sam >u stanju da prevedem nešto razumno kratko na latinskom, a očigledno >je da sam radio manje od tebe. Putasne te potesse transferre hanc sententiam, quae non longa, sed vero facilior est?
skola.304 supers,
>> Ne moraš da učiš ako nećeš, gimnazija i tako nije obavezna ;) Što >> se tiče ocena, već sam ti rekao da to zavisi isključivo od >> profesora koji ti predaje. Npr. moja profesorka likovnog je tražila >> samo da prepoznaš nekoliko Jao, kako mrzim tu rečenicu. Gimnazija nije obavezna, ali ti ćeš nju ili neku drugu srednju školu svakako upisati ako želiš da išta ozbiljno da radiš u životu. A kad je upišeš, obavezan si da pored stvari koje te interesuju učiš i ogromne količine onoga što ćeš po njenom završetku zabortaviti. Nije reč samo o muzičkom i likovnom. Neko koga interesuje fizika i matematika mora da izuči kompletnu biologiju i hemiju. I obrnuto. Neko ko će da se bavi teorijskom fizikom a invalid je za kompjutere, mora da uči informatiku 4 godine (jel' tako beše po ovom novom programu? I šta će, zaboga, da se uči četiri godine? C??) Dakle, svako na prirodnom smeru od sada će da uči programiranje u više jezika, a da ne zna izvrši osnovne operacije sa PC-em. Ako hoćeš išta da naučiš, obavezan si da učiš sve što nekome dune. Fuj. >> i slično. Kad malo popričamo o tome šta rade iz matematike, >> biologije, hemije i ostalih važnijih predmeta, uglavnom se >> ispostavi da bi sa tim "znanjem" oni u Petoj bili na nivou dobar do >> vrlo dobar => da će njima biti (dosta) teže na prijemnom za >> fakultet, a i na samom faksu. Stvarno Opet je to relativno. Uzmimo za primer nekoga kome treba dobro znanje matematike. Da upiše Petu? I da se polomi učeći matu? Dobro, to će mu trebati i isplati se. Ali, istovremeno on mora da izvoli polomiti se učeći i hemiju, biologiju i ne znam šta je već bauk u Petoj. Borbom za dvojku iz nekog takvog predmeta, on je, u stvari, ometen da se ozbiljno posveti predmetima koji imaju veze sa pozivom koji je odabrao. Zato nam je obrazovni sistem ogavan. Svako ko hoće da nešto ozbiljno uči, mora da se zamlaćuje i sa nečim što ne želi ozbiljno da uči. Zbog apsurdnosti takvog sistema ja sam izabrao manje uglednu gimnaziju, i upisao sam je jer sam znao da mogu da se provlačim kroz nju. Od svega što sam naučio, cenim da negde oko 30% otpada na osnovnu školu i gimnaziju. Sve što me je interesovalo upoznavao sam sam. Jedino matematiku dugujem gimnaziji, zahvaljujući dobroj profesorki. Postoji mnogo predmeta iz kojih ne znam ništa (muzičko, likovno, književnost, biologija...) a svedočanstva mi puna super-ocena. I ne mislim da takav način hendikepira na upisu za faks.
skola.305 supers,
>> Pazi, ti (si) treba(o) da naučiš ceo jedan (sasvim novi) jezik za >> samo godinu dana, a to se može samo intenzivnim radom, zar ne ? >> Ustvari, to Ja ti pričam o morbidnosti programa za latinski, a ti ga pravdaš time što se na prirodnom smeru uči samo godinu dana. Pa zašto je program tako ubilački glomazan kad se obrađuje samo godinu dana? To je idiotizam kakvog nema da učenik prirodnog smera u prvoj godini intenzivnije radi latinski nego matematiku. >> 1) Penis bonus, pax in domus. (N. Rodić) Dobar kurac, mir u kući. >> 2) Pater Djenkam cremit. (citat iz poznatog filma) Tata spalio Djenku. Za ovo ni meni ni tebi ne treba rečnik, s obzirom da su gornji citati praktično već postali deo "opšte kulture" ;> . Ali, pred latinskom književnošću u originalu bi obojica bili prilično izgubljeni, bez obzira na broj nabubanih izuzetaka od deklinacija. Doduše, za tebe ovo ne mogu da tvrdim, ali ako gotiviš Ovidija u originalu onda ti je to već hobi, a to se ne važi ;> Postavlja se pitanje šta je uopšte cilj učenja latinskog tokom jedne godine? Da li parlanje latinskog na konverzacionom nivou, ili čisto upoznavanje sa principima jezika, da bi lakše pamtili izreke i stručne izraze, i eventualno razumeli neke kraće odlomke?
skola.306 supers,
>> Putasne te potesse transferre hanc sententiam, quae non >> longa, sed vero facilior est? Šta je onda po tebi duga i teška rečenica? Za prosečnog bivšeg učenika latinskog, naravno. //Neka, ne moraš da se trudiš...gulp...//
skola.307 balsa,
>> Putasne te potesse transferre hanc sententiam, quae non >> longa, sed vero facilior est? >Šta je onda po tebi duga i teška rečenica? >Za prosečnog bivšeg učenika latinskog, naravno. Gore sam te pitao: "Misliš li da možeš da prevedeš ovu rečenicu, koja nije dugačka, već zaista veoma laka?" Jer, prethodno si napisao da ti je ostalo taman toliko da si u stanju da prevedeš "nešto razumno kratko na latinskom". A to gore su *elementarne* stvari, prezent, infinitivi, jedna imenica i dve zamenice, jedan komparativ prideva, nikakvi izuzeci, a rečenica je barem razumno kratka. E, da se ne razmećem više. :) Razume se da od srednjoškolca (prirodnog smera) niko ne očekuje da na kraju školovanja može da čita Ovidija ili Tacita (tek TO se zove duga i teška rečenica), nego naprotiv -- u programu se nalazi ono *najosnovnije* i *najnužnije*! Može biti da je i to nekom 'morbidno' i 'preobimno', ali svaka dalja redukcija bi svela nastavu na puko zezanje sa latinskim citatima i anegdotama o carevima. Možemo se raspravljati da li je onda latinskom uopšte mesto u gimnaziji prirodnog smera, ja mislim da jeste. To što uče ne mož' da bude elementarnije. balša -- ...Qui volat, valet. Qui valet, volat. Qui non volat, non valet.
skola.308 gerber,
YR>*> Postavlja se pitanje šta je uopšte cilj učenja latinskog tokom jedne YR>*> godine? Da li parlanje latinskog na konverzacionom nivou, ili čisto YR>*> upoznavanje sa principima jezika, da bi lakše pamtili izreke i stručne YR>*> izraze, i eventualno razumeli neke kraće odlomke? Pod pretpostavkom da osporavaš učenje latinskog u celini, a ne zašto je samo tokom jedne godine :), odgovor leži pre svega u poreklu gimnazijskog programa, gde je gimnazija (ne samo kod nas) zamišljena kao prestižna škola gde se obrađuje kako priroene nauke tako i društvene, a latinski je deo tradicije. Znači, nije u pitanju samo korisnost nekog predmeta, već opšte obrazovanje. Koga ne zanimaju pojedini segmenti istog, slobodan je da izabere školu koja daje usmereno, tj, specifično obrazovanje. Ne znam kakva je sada situacija kod nas sa stručnim srednjim školama. Nekda ih je bilo, ali osim Matematičke gimanzije nisu bile baš na glasu. Tako da većina ni mrtva ne bi upisala srednju-tehničku, ali zato ih pola predmeta u gimnaziji ič ne zanimaju, pa eto problema i kuknjave na programe gimnazija. Druga je stvar opšta nesposobnost da se kod nas napravi pravi stručan program za srednje škole, gde će se rešiti problem pripreme za dalji nastavak školovanja, a u isto vreme, izškolovati dovoljno stručni ljudi da se mogu sdekvatno zaposliti i bez nastavka daljeg školovanja. Inače, smatra se da je učenje Latinskog jezika izuzetno dobro za razvijanje radnih sposobnosti i logičkog načina razmišljanja :)
skola.309 dejanr,
>> Inače, smatra se da je učenje Latinskog jezika izuzetno dobro za >> razvijanje radnih sposobnosti i logičkog načina razmišljanja :) Pravo da ti kažem, ne razumem kako bi učenje latinskog jezika pomoglo logičkom načinu razmišljanja. Mislim da je njega nekada imalo smisla učiti, jer je bio jezik kojim su se pisala sva naučna dela. Danas, osim za lekare i par srodnih struka, ne znam kome je potreban. Bolje bi bilo učiti jedan živ jezik više.
skola.310 inferno,
Ů│ ˙ Svako ko hoće da nešto ozbiljno uči, mora da se zamlaćuje i sa Ů│ ˙ nečim što ne želi ozbiljno da uči. kod nas.
skola.311 inferno,
Ů│ ˙ Inače, smatra se da je učenje Latinskog jezika izuzetno dobro za Ů│ ˙ razvijanje radnih sposobnosti i logičkog načina razmišljanja :) :)))))) Kakve gluposti.. ko da je izmislila Milja Vujanovic ;)
skola.312 ilazarevic,
> ...Qui volat, valet. Qui valet, volat. Qui non volat, non valet. Dobro, ovo je stvarno lako :) Inače, ja uopšte nisam protiv učenja latinskog u gimnaziji, samo zato što se to meni lično mnogo sviđalo. Ne kažem da se sad sećam nečega što sam učio; dok sam ga učio, sviđao mi se. Sa druge strane, to što se meni latinski sviđa ne znači da treba da se uči u gimnaziji.
skola.313 gerber,
YR>*> Pravo da ti kažem, ne razumem kako bi učenje latinskog jezika pomoglo YR>*> logičkom načinu razmišljanja. Mislim da je njega nekada imalo smisla Pravo da ti kažem - otkud znam :) Učio sam ga dve godine, ali slabo da se sećam ičega. Ali, kao što rekoh - Tako kažu, a gde je tu logika, pa to bi trebalo pitati g. Gaju Petrovića, autora odličnog udžbenika Logike :) Ali uopšte nije pitanje same logike učenja Latinskog već samog opredeljenja kako treba da izgleda školski sistem. Dakle, da li da postoje srednje škole koje će samo da pripreme učenike za određena polja njihovog interesovanja a da nema gimnazija tipa realki, ili da postoje i jedne i druge, ili da sve bude u rasulu pa kako se koje godine zalomi. način razmišljanja nadležnih se, čini mi se nije mnogo promenio od vremena usmerenih srednjih škola, kada je Psihlogija kao predmet izbačena iz (tadašnjih) gimnazija, a uvrštena u program srednje frizerske :>
skola.314 gerber,
YR>*> :)))))) Kakve gluposti.. ko da je izmislila Milja Vujanovic A ne. To je suviše jednostavna konstrukcija za nekadašnju heroinu Rane Radne (i kratkotrajne) revolucije, sada u ostavci, prešla na rad kao pripravnik kod Van Helsinga ;)
skola.315 superhik,
=:> => jedne škole ne sme da bude krivično gonjen, tj. sme ali =:> =:> Bato, biti krivično gonjen ne znači i biti i kriv/osuđen. Ako =:> su po tebi svi koji su optuženi za nešto oma i krivi, =:> slobodan si se pridružiti snagama MUP-a, puni su takvih =:> genijalaca ;( Lapsus, ovaj zverak je osuđien! Usput, otkud ti podaci za MUP?
skola.316 supers,
>> Ů│ ˙ Svako ko hoće da nešto ozbiljno uči, mora da se zamlaćuje i >> sa Ů│ ˙ nečim što ne želi ozbiljno da uči. >> >> kod nas. Baš to je ono što me strahovito nervira. Volim svoju zemlju, ali ispada da se u njoj ne možeš ljudski ni školovati.
skola.317 supers,
>> Znači, nije u pitanju samo korisnost nekog predmeta, već opšte >> obrazovanje. Koga ne zanimaju pojedini segmenti istog, slobodan je >> da izabere školu koja daje usmereno, tj, specifično obrazovanje. Eh, pošto kod nas nema drugih srednjih škola osim gimnazija i tehničko- tehnološko-metalskih, uz poneku medicinsku, taj koga ne zanimaju pojedini segmenti gimnazijskog programa a ne želi uskostručno ukalupljivanje, slobodan je da se slika! Tužno je što kod nas u gimnazijama praktično nema izbornih predmeta. Neko ne želi da uči latinski, neko ne želi informatiku. Gimnzaija pruža smešno mali izbor: učiti svašta a posebno prirodne nauke (matematički smer), učiti svašta a posebno društvene nauke (jezički smer) ili jednostavno učiti svašta (opšti smer). Jadno. >> Inače, smatra se da je učenje Latinskog jezika izuzetno dobro za >> razvijanje radnih sposobnosti i logičkog načina razmišljanja :) Ne sporim da je latinski koristan, i to ne samo za suve treninge nego ima i praktičnu primenu. žak ne mislim da ga treba izbaciti. Ali se gradivo mora smanjiti. Prirodni smer na idiotski način kroz godinu dana protrčava kroz celokupnu latinsku gramatiku. Svake nedelje po jedna deklinacija ili vreme. Koji se strani jezik u bilo kojoj školi uči tim tempom?
skola.318 supers,
>> Gore sam te pitao: "Misliš li da možeš da prevedeš ovu >> rečenicu, koja nije dugačka, već zaista veoma laka?" Jer, >>>> Putasne te potesse transferre hanc sententiam, quae non >>>> longa, sed vero facilior est? >> >>> Šta je onda po tebi duga i teška rečenica? Zar iz mog odgovora nisi video da mi je kontekst jasan? Da budem iskren, uzdržao sam se od eksplicitnog prevoda jer prevrnuvši tri rečnika nišam našao potesse i putare. Dakle, ako je bila elementarna gramatika, za leksiku baš i nisam siguran. Ili, osim što uči latinski, svaki srednjoškolac mora da poseduje i neki bolji rečnik koji meni nije poznat? >> raspravljati da li je onda latinskom uopšte mesto u gimnaziji >> prirodnog smera, ja mislim da jeste. To što uče ne mož' da bude >> elementarnije. Ma, da bi učenje latinskog dobilo neku upotrebnu vrednost, ili se on mora proširiti na više godina ili da mu se proširi fond časova u prvoj godini. A ni za jedno ni za drugo na prirodnom smeru nema mesta u okviru postojeće šeme od cca. 6 časova dnevno. Zaboga, pa moraju se raditi i brojne druge stvari. A učiti nešto metodom zbrzavanja je dokazano loš sistem i takve stvari se ne smeju raditi čak ni pod izgovorom da se vremena nema dovoljno.
skola.319 gerber,
YR>*> smešno mali izbor: učiti svašta a posebno prirodne nauke (matematički YR>*> smer), učiti svašta a posebno društvene nauke (jezički smer) ili YR>*> jednostavno učiti svašta (opšti smer). !!!!!!!!!! Šta i ovo su uveli ? YR>*> Jadno. Ono što izgleda najviše nedostaje je bilo kakva vizija celokupnog obrazovnog sistema. Kada bi već jednom zacrtali šta nam je u tom pogledu potrebno valjda bi se najzad našao neko i da osmisli kako da se to na najelegantniji način i ostvari. Ovako, ispada da imamo škole i fakultete jer to tako treba a ne zato što su nam potrebni obrazovani ili manje obrazovani, stručni ili manje stručni ljudi. Problem Latinskog je tu tek mali segment, čije rešenje na jedan ili drugi način ničim neće promeniti situaciju.
skola.320 balsa,
>Zar iz mog odgovora nisi video da mi je kontekst jasan? >Da budem iskren, uzdržao sam se od eksplicitnog prevoda jer >prevrnuvši tri rečnika nišam našao potesse i putare. >Dakle, ako je bila elementarna gramatika, za leksiku baš i nisam siguran. >Ili, osim što uči latinski, svaki srednjoškolac mora da poseduje >i neki bolji rečnik koji meni nije poznat? "puto, 1." nema ni u jednom od tri (!) rečnika koja si gledao? Je l' smeš da se kladiš u šestomesečnu pretplatu? ;) Uzgred, glede rečnika latinskog, naša kultura ne stoji tu najbolje. Jedini (relativno) dobar rečnik je veliki Divkovićev "Latinsko - hrvatski rječnik", izašao prvi put još 1881. i od tada se preštampava. (Što ne znači da se gornji glagol ne nalazi i u svakom drugom manjem rečniku.) Ali zastranili smo već. Moja skromna primedba je trebalo da pokaže da je i latinski, zaboga, čitav jezik, bogat i razvijen, a ne kakav kulturni relikt, i da je i "nešto razumno kratko" (ali i dalje sasvim elementarno!) mnogo više od "Puella discipula est.", te da gradivo iz latinskog naprosto ne može biti više redukovano. >Ma, da bi učenje latinskog dobilo neku upotrebnu vrednost, ili se >on mora proširiti na više godina ili da mu se proširi fond časova >u prvoj godini. A ni za jedno ni za drugo na prirodnom smeru nema >mesta u okviru postojeće šeme od cca. 6 časova dnevno. Zaboga, pa moraju >se raditi i brojne druge stvari. >A učiti nešto metodom zbrzavanja je dokazano loš sistem i takve stvari >se ne smeju raditi čak ni pod izgovorom da se vremena nema dovoljno. To je istina. Ali, kad pogledaš, i nastava srpskog jezika je mnogo obimnija (koliko beše -- 5-6 časova nedeljno za prirodni smer?), pa poražavajuće veliki broj srednjoškolaca nije načisto ni s najosnovnijim pravopisnim pravilima. balša ----------------------------------------------11.318 ---
skola.321 supers,
>> YR>*> jednostavno učiti svašta (opšti smer). >> !!!!!!!!!! >> Šta i ovo su uveli ? Da, da. Naročito ih mnogo ima po unutrašnjosti, gde ih je mrzelo da vrše diferencijaciju na prirodni i društveni smer. U Beogradu je, čini mi se, 12-ta takva.
skola.322 supers,
>> Uzgred, glede rečnika latinskog, naša kultura ne stoji tu >> najbolje. Jedini (relativno) dobar rečnik je veliki Divkovićev >> "Latinsko - hrvatski rječnik", izašao prvi put još 1881. i od tada Ne da ne stoji najbolje, nego je očajno. Dešava se da ne mogu u rečnicima da nađem najobičnije priloge kao što je deinde... Bilo je još bisera, ali ne mogu sad da se setim. Divkovića (jel to ono zeleno debelo), naravno, nemam. >> Moja skromna primedba je trebalo da pokaže da je i latinski, zaboga, >> čitav jezik, bogat i razvijen, a ne kakav kulturni relikt, To je tačno. Ali ovo što imamo od nastave latinskog po organizaciji podseća na večernje kurseve za priučene šustere. Protrčavanje kroz gradivo, sa posebnom pažnjom da se slučajno neki pasiv ne ispusti. A kako se radnička klasa izobrazuje nedeljom uveče, opšte je poznato... >> To je istina. Ali, kad pogledaš, i nastava srpskog jezika je >> mnogo obimnija (koliko beše -- 5-6 časova nedeljno za prirodni >> smer?), pa poražavajuće veliki broj srednjoškolaca nije načisto >> ni s najosnovnijim pravopisnim pravilima. Problem je u tome što je predviđeno da se praktično sva bitna pravopisna pravila savladaju još u osnovnoj školi. Sećam se kako sam strepeo od srednje škole baš zbog srpskog "Ako sad u 8. razredu moramo sve ove glasovne đpromene da znamo, šta će tek biti u gimnaziji" Ali, prevario sam se. U gimnaziji je srpski čista književnost. Samo čitaj, čitaj, čitaj i tumači knjige onako kako profesor kaže. Možda nema 10 časova gramatike godišnje. Ministarstvo se uopšte ne uzbuđuje što pola ljudi piše "ne će te". Važno je da svako pročita celu Anu Karenjinu. Možda 25% gimnazijalaca to pročita, ostali lepo uzmu neku brošuricu gde je ispričan i rastumačen roman (obično pogrešno), a oni koje i to mrzi (poput mene;>) se u drugom odeljenju raspitaju koja su profesorkina frequently asked questions i završili su posao...
skola.323 ilazarevic,
> Da, da. Naročito ih mnogo ima po unutrašnjosti, gde ih je mrzelo da > vrše diferencijaciju na prirodni i društveni smer. U Beogradu je, > čini mi se, 12-ta takva. I Deseta je opšta.
skola.324 dejanr,
>> Ministarstvo se uopšte ne uzbuđuje što pola ljudi piše "ne će te". >> Važno je da svako pročita celu Anu Karenjinu. Možda 25% gimnazijalaca to >> pročita, ostali lepo uzmu neku brošuricu gde je ispričan i rastumačen roman >> (obično pogrešno), a oni koje i to mrzi (poput mene;>) se u drugom >> odeljenju raspitaju koja su profesorkina frequently asked questions >> i završili su posao... 100% saglasan. Zato toliko ljudi završi školu, a posle ne znaju pismo da napišu. Kao kada bi neko izučio silnu matematiku, a ne bi posle znao da sabere tri broja.
skola.325 gerber,
YR>*> pročita, ostali lepo uzmu neku brošuricu gde je ispričan i rastumačen YR>*> roman (obično pogrešno), a oni koje i to mrzi (poput mene;>) se u YR>*> drugom odeljenju raspitaju koja su profesorkina frequently asked YR>*> questions i završili su posao... Zar nema više izuzetno popularne knjige koja je davala opšti komentar i siže za veći deo obavezne literature, pa se uz to pročita jedan odlomak, pa se onda još sam javiš da odgovaraš jer onda možeš sam birati o kom delu ćeš pričati ;))
skola.326 ratman,
B00000000000000 Ja sam, hvala Bogu, svoje skole poodavno prebrinuo a o Ph.D&post-doc skolama jos ne razmisljam preterano ozbiljno, i mada sam uvek u svim tim skolama bio prilicno blistav, imao sam obicaj da kazem: zbogom skolo, nisam te ni vol'o, ali posto sam na osnovu iskustva sa jednom vrlo mracnom sozi-nazi osnovnom skolom (tipa "Majstori, majstori"), i jednom dosta dobrom gimnazijom stekao dobar uvid u znacaj formalnog i neformalnog obrazovanja , ova tema me obicno ne ostavlja ravnodusnim. Kakva su sadasnja iskustva Sezamovaca o bivsoj VIII, danasnjoj III gimnaziji ? Meni je ostala u vrlo dobrom secanju, ali izgleda da se predavaci razilaze i odlaze u penziju i privatne skole..BTW, gde se nalaze po Beogradu te privatne skole? Ide li neko od Sezamovaca u neku od njih, i kakva su iskustva? Kao zagovornika liberalnog obrazovanja, interesuje me i sta Sezamovci misle o skolama tipa Summerhill-a (A.S. Neill: Summerhill- a Radical Approach to Children Rearing)? Pozdrav, Dejan
skola.327 zeljkoj,
> Uostalom, sve da sam i zadržao u glavi informaciju da se > hemoglobin sastoji od toga-i-toga, gde ću posle s njom? Ljudski mozak ima praktično beskonačan kapacitet, tako da si tu informaciju mogao da smestiš negde pod 'razno'. Možda bi ti nekad zatrebala. :) Nije to hard disk koji možeš da napuniš za sat vremena. :)
skola.328 zeljkoj,
> ma ionako ne bi ništa korisno naučio. > Mi u Drapšinu učimo BASIC 2 godine, i u trećoj Fortran (pre > koliko decenija je beše izmišljen?)... FORTRAN je razvijen u IBM-u za njihov kompjuterčić IBM-708 1954. godine. > Umesto da nas bace na C ili nešto tako... Ma FORTRAN je baš dobar za vas mašince. :) Imam jednu drugaricu čiji je ćale profesor na Mašinskom fakultetu, jednom sam malo otišao u posetu kod njega :) i ustanovio da se tamo mnooogo koristi taj jezik.
skola.329 zeljkoj,
> Ů│ ˙ Kad bi samo to učio, od toga bi takodje ostao samo jedan > delić, što Ů│ ˙ nije dovoljno. Nemoguće je zapamtiti sve što se > uči. > > moguće je. Teško. :)
skola.330 zeljkoj,
> jer ko želi da bude opšte obrazovan, taj će to saznati i bez > škole. Ko želi da bude opšte obrazovan, taj će se upisati u gimnaziju. :) > žovek može da primi određenu količinu informacija u svoj > mozak. žovek u toku svog života iskorišćava manje od 10 % kapaciteta svog mozga, tako da praktično može da primi neograničenu količinu informacija. > oblasti. Sa druge srane, ne može čovek ni da bude idiot koji > će da zna samo matemtiku (na primer) i ništa drugo. Takvom će > nedostajati Sad si uvredio pola Sezama. ;>
skola.331 zeljkoj,
> (al' ona leva muzika kod koje niko ne peva) pa onda pitanje na > A/B/C, Lako je sa A/B/C. :) I ako ništa ne znaš, možeš da ubodeš ponešto po rnd principu. :)
skola.332 zeljkoj,
> Dosadno je, i samim tim zadaje glavobolju. A ko te tera da ih slušaš ako ti je dosadno? :)
skola.333 zeljkoj,
> obnavlja, lako se zaboravlja. Pošto niko normalan neće da > obnavlja ono što ga Nema zaboravljanja. Mozak funkcioniše po WORM principu (Write Once, Read Many Times :). Sve što si ikada čuo/video/pročitao/rekao trajno je zapisano. Ovo je ustanovljeno tako što su pri operacijama na otvorenom mozgu pojedini njegovi delovi nadraživani električnim impulsima. Pacijent (samo pod lokalnom anestezijom) je počinjao da se seća svih mogućih detalja iz odredjenog perioda života - svega što je rekao, video, itd. Znači, učenje se sastoji samo u pravilnom 'indeksiranju' te mase podataka.
skola.334 zeljkoj,
> Pa, bio je mafijaški iz sociologije, filozofije, ustava i > biologije ;) Tu su padale petice na sve, samo ne na znanje ;) Što opet govori o kvalitetu tvoje (beše IX?) gimnazije.
skola.335 zeljkoj,
> Na žalost ;))))) > Na sezamu sve više ljudi u baletankama ;> Ima ovde više učenika V gimnazije nego što možeš i da predpostaviš. :)
skola.336 zeljkoj,
> ngodo grugara koji idu u Prvu Beogradsku gimnaziju i rekli > su mi da oni ni u snu ne rade te zadatke koje mi radimo i da > ono što nas pitaju za 2 to njih pitaju za 4. Sve zavisi od profesora do profesora i od škole do škole. I u okviru iste škole se mogu naći dva profesora matematike tako da je ono što prvi traži za 2 dovoljno drugom za 4. Evo i primera (za Petu gimnaziju): Svetozar Branković (1 učenik ima 5 :) i Dr. Jasna Madjarević (pola razreda imalo 5 :)). Naravno, postoje i 'umereni' profesori, recimo mr. Vene Bogoslavov u ovom primeru.
skola.337 zeljkoj,
> žini mi se da sam u nekoj poruci istakao da je ta Drapšina neka > nova, eksperimentalna škola, dakle jedna u Srbiji, za razliku > od ko zna koliko 'običnih' tehničkih škola. Ne možeš prema > svojoj školi donositi sud o Ma jok, Petar Drapšin je obična mašinska škola, samo što Inferno ide u neko specijalno, eksperimentalno odeljenje.
skola.338 zeljkoj,
> Da li ti, kao žrtva ovoga, misliš da je to u redu? Veličaš > količinu informacija koje učenici usvoje u V gimnaziji. Misliš > li da je to zaista Ma neeeee. :)) Ovo je bio primer preterivanja profesora, što možeš videti ukoliko pročitaš nekoliko poruka koje predhode ovoj na koju si odgovorio. Uostalom, rekao sam da je posle došla nova profesorka. Ona baba-Roga :) nije još bila primljena za stalno, a pošto smo se žalili direktorki, ubrzo je došla nova. :) > godina? Da li je to dobro što si dobio 3ř na tom kontrolnom? Naravno da nije dobro. :) > Ne volim petu jer sam stekao utisak da predmeta koji se rade na > takav, pogrešan, način tamo ima previše. Stekao si pogrešan utisak. To je bilo jedini put da smo imali takvog profesora. (U stvari i sad na kraju su pokušali da nam dovedu neku takvu fizičarku, ali smo jednostavno odbili da posećujemo njene časove, i pošto se i ona nalazila na 'probnom radu', ubrzo je nestala iz škole).
skola.339 zeljkoj,
> Sve što znam iz "levih" predmeta mi ne potiče iz škole nego iz > milion drugih izvora. Za to su profesori krivi.
skola.340 zeljkoj,
> Van normalnih granica je program latinskog za prvu godinu > gimnazije. Nije. Ono je samo jedan mali, minimalan deo latinskog jezika. Sve manje od toga ne bi predstavljalo zaokruženu celinu. A plus što u većini gimnazija profesori prirodnom smeru nisu ni predavali pet-šest završnih lekcija, koje su i najteže. :) Ja sam imao (ne)sreću da mi predaje prof. Mirjana Maskareli (ona koja je pisala knjigu :), tako da ništa nismo preskakali. > Dok se iz engleskog samo prežvakava gradivo iz osnovne uz malo žinjenica je da je latinski daleko komplikovaniji od engleskog, tako da i 'minimum' mora biti veći.
skola.341 zeljkoj,
> Smeta mi što se uči o Flandrijskom baroku i sličnim stvarima. > To nije za prirodni smer. A o čemu bi ti da učiš?
skola.342 zeljkoj,
> i osobito sam srećan zbog toga :) Ostalo mi je taman toliko da > sam u stanju da prevedem nešto razumno kratko na latinskom, a žini ti se. BTW, šta podrazumevaš pod 'razumno kratko'? Nije stvar u dužini teksta, već u njegovoj kompleksnosti.
skola.343 zeljkoj,
> Nije reč samo o muzičkom i likovnom. Neko koga interesuje > fizika i matematika mora da izuči kompletnu biologiju i hemiju. > I obrnuto. Neko ko će da se bavi teorijskom fizikom a invalid > je za kompjutere, mora da uči informatiku Ne zna se ko će se čime baviti. Iz gimanzije svi izlaze spremni da nastave da se bave bilo čim. Toga treba da je svestan svako ko se upisuje u gimanziju. Ukoliko se nekom taj sistem ne dopada, na raspolaganju su mu Tesla, Drapšin, Končar, itd. > Ako hoćeš išta da naučiš, obavezan si da učiš sve što nekome > dune. Obavezno je samo 8 (bolje bi bilo 4) razreda osnovne škole. Sve ostalo je stvar tvog ličnog izbora. > Opet je to relativno. Uzmimo za primer nekoga kome treba dobro > znanje matematike. Da upiše Petu? I da se polomi učeći matu? > Dobro, to će mu trebati i isplati se. Ali, istovremeno on mora > da izvoli polomiti se učeći i hemiju, biologiju i ne znam šta > je već bauk u Petoj. Borbom za dvojku iz nekog takvog predmeta, > on je, u stvari, ometen da se ozbiljno posveti Taj neko može da upiše MG i onda će moći da se posveti matematici. :) Nema hemije, nema biologije... > Svako ko hoće da nešto ozbiljno uči, mora da se zamlaćuje i sa > nečim što ne želi ozbiljno da uči. Netačno. Postoji mnooogo srednjih stručnih škola u kojima svako može da uči samo ono što ga zanima. > a svedočanstva mi puna super-ocena. I ne mislim da takav način > hendikepira na upisu za faks. Zavisi koji faks. Šta ako recimo ti hoćeš da upišeš ETF, a tvoj drug iz razreda Medicinski fakultet? Predaju vam isti profesori, što znači da ti, iako ti to neće trebati, MORAŠ da učiš biologiju i hemiju, a on fiziku i matematiku. To je gimnazija, i svako pre nego što se upiše u nju mora da bude svestan toga.
skola.344 zeljkoj,
> Šta i ovo su uveli ? Postoji samo u pojedinim gimnazijama (XII na primer).
skola.345 inferno,
Ů│ ˙ Ljudski mozak ima praktično beskonačan kapacitet, tako da si tu Ů│ ˙ informaciju mogao da smestiš negde pod 'razno'. Možda bi ti nekad Ů│ ˙ zatrebala. :) Nije to hard disk koji možeš da napuniš za sat vremena. :) problem kod mozga je što ne možeš da pozovš svako podatak koji imaš kad god hoćeš, već samo onaj koji se nalazi u "baferu", čiji kapacitet jeste ograničen kvalitetom ucenja. ljudski mozak pamti svaku sliku koju smo u životu videli, ali je ne mozemo pozvati.. kad bi mogli da je pozovemo, ne bi bio nikakavproblem nauciti bilo sta.. jednostavno fotografisemo knjigu i listamo uu glavi... :)
skola.346 inferno,
Ů│ ˙ Ma FORTRAN je baš dobar za vas mašince. :) Imam jednu drugaricu čiji je Ů│ ˙ ćale profesor na Mašinskom fakultetu, jednom sam malo otišao u posetu Ů│ ˙ kod njega :) i ustanovio da se tamo mnooogo koristi taj jezik. a kako fortran stoji sa grafikom? ;>>
skola.347 inferno,
Ů│ ˙> žovek može da primi određenu količinu informacija u svoj Ů│ ˙> mozak. Ů│ ˙ Ů│ ˙ žovek u toku svog života iskorišćava manje od 10 % kapaciteta svog Ů│ ˙ mozga, tako da praktično može da primi neograničenu količinu napiši mi 5-u reč u trećem redu na 15-oj strani udžbenika za "poznavanje prirode i društva" za 2 razed osnovne. ;> kao što rekoh, mozak ima ogroman kapacitet, ali ne možeš prizvati svaku informaciju koju si naučio. e sad, ponovnim ucenjem (ponavljanje je majka ucenja, ili tako nekako. ma napisi ti na latinskom;)) se te informacije pozivaju i svako naredno ucenje iste stvari je lakse.
skola.348 inferno,
Ů│ ˙ Sve zavisi od profesora do profesora i od škole do škole. Ů│ ˙ I u okviru iste škole se mogu naći dva profesora matematike tako da je Ů│ ˙ ono što prvi traži za 2 dovoljno drugom za 4. Evo i primera (za Petu Ů│ ˙ gimnaziju): Svetozar Branković (1 učenik ima 5 :) i Dr. Jasna Madjarević Ů│ ˙ (pola razreda imalo 5 :)). Naravno, postoje i 'umereni' profesori, Ů│ ˙ recimo mr. Vene Bogoslavov u ovom primeru. ona prva se baš iživljava, a Vene je (uz svo dužno poštovanje) pomalo izlapeo, tako da jedini izbor ostaje Dr. Jasna Mađarević.. ;)
skola.349 inferno,
Ů│ ˙ Ma jok, Petar Drapšin je obična mašinska škola, samo što Inferno ide Ů│ ˙ u neko specijalno, eksperimentalno odeljenje. "Obična mašinska škola"?? sad si ugasio... ;)
skola.350 inferno,
Ů│ ˙ Ne zna se ko će se čime baviti. Iz gimanzije svi izlaze spremni da Ů│ ˙ nastave da se bave bilo čim. Toga treba da je svestan svako ko se Ů│ ˙ upisuje u gimanziju. Ukoliko se nekom taj sistem ne dopada, na Ů│ ˙ raspolaganju su mu Tesla, Drapšin, Končar, itd. koliko ti možeš biti spreman za mašinac, a koliko ja? ceo fax ću proći mnogo lakše i bolje od tebe. sa druge sstrane ja na pravnom nemam šta da tražim pored gimnazijalaca. dakle, iz gimnazije se izlazi spreman na sve, ali pomalo. i još se pride dobije i neko kvazi-opšte obrazovanje. ;> Ů│ ˙ Obavezno je samo 8 (bolje bi bilo 4) razreda osnovne škole. Sve ostalo Ů│ ˙ je stvar tvog ličnog izbora. tačno. pravo zbog toga smo zaslužili da nas poštuju više nego uličare sa 8 razreda OŠ. Ů│ ˙ Netačno. Postoji mnooogo srednjih stručnih škola u kojima svako može da Ů│ ˙ uči samo ono što ga zanima. nemoj da se zanosiš mišljenjem da se u stručnim školama uči samo ovo ili samo ono.. nas maltretiraju više nego vas upravo zbog toga što se zna koji su predmeti važni pa se profani "nevažnih" predmeta svete na nama.
skola.351 dejanr,
>> Lako je sa A/B/C. :) I ako ništa ne znaš, možeš da ubodeš ponešto po rnd >> principu. :) 33.33% :) Muka je otkad su izmislili i negativne poene.
skola.352 supers,
>>> Pa, bio je mafijaški iz sociologije, filozofije, ustava i >>> biologije ;) Tu su padale petice na sve, samo ne na znanje ;) >> >> Što opet govori o kvalitetu tvoje (beše IX?) gimnazije. Što, s druge strane, govori o tome kako je čovek izabrao pravo mesto za sebe, jer kada ne učiš mnogo ono što te ne interesuje ostane ti više vremena za stvari koje te interesuju :)
skola.353 supers,
>> nije još bila primljena za stalno, a pošto smo se žalili >> direktorki, ubrzo je došla nova. :) >> fizičarku, ali smo jednostavno odbili da posećujemo njene časove, i >> pošto se i ona nalazila na 'probnom radu', ubrzo je nestala iz >> škole). Oooo, pa vi ste u stanju i da se borite za svoju stvar :) Ako je stvarno bilo tako, prijatno sam inanađen...
skola.354 supers,
>> Nije. Ono je samo jedan mali, minimalan deo latinskog jezika. Sve >> manje od toga ne bi predstavljalo zaokruženu celinu. A plus što u >> većini gimnazija Recimo da je tako. Ali, to i dalje nije opravdanje da se obimno gradivo zbrzava za kratko vreme.
skola.355 supers,
>>> Smeta mi što se uči o Flandrijskom baroku i sličnim stvarima. >>> To nije za prirodni smer. >> >> A o čemu bi ti da učiš? Predmeti kao što su muzičko i likovno bi trebalo da budu fakultativni. I izbor bi se morao proširiti. Neko voli arhitekturu, bauhaus recimo, neko progresiv džez itd. Toga u udžbenicima nema. Ali, zato ima svakog prokletog renesansnog umetnika, mogućeg i nemogućeg. U 8. razredu osnovne škole može se u knjizi naći Let the sunshine iz Kose, a u 2. razredu gimnazije (prirodni smer) knjiga završava kompozitorima SSSR-a iz tridesetih godina, ili tako nečim. Programom je, kao, predviđeno da se ubaci i malo džeza kojeg u knjizi nema. Zašto mora da se uči šta je sve ovaj ili onaj napisao ako to neko u životu neće odslušati? Može on da zna i da svira gitaru pa da mu opet bude potpuno svejedno za raznorazne klasičare. Od svih bubačkih predmeta likovno i muzičko su najgori, jer nema pomoći ako ti to mrziš ili ne razumeš. Bar ne na ovakav način, kada se "kultura" uteruje bubanjem. To tako ne ide.
skola.356 supers,
>> žini ti se. BTW, šta podrazumevaš pod 'razumno kratko'? Nije stvar >> u dužini teksta, već u njegovoj kompleksnosti. Da, loše sam se izrazio, u stvari sam na to mislio.
skola.357 supers,
>> Ne zna se ko će se čime baviti. Iz gimanzije svi izlaze spremni da >> nastave da se bave bilo čim. Toga treba da je svestan svako ko se >> upisuje u gimanziju. Ukoliko se nekom taj sistem ne dopada, na >> raspolaganju su mu Tesla, Drapšin, Končar, itd. Zato ja mrzim gimnaziju. Nisam ja neko ko ima životnu dilemu da li studirati prava, fiziku ili možda medicinu. Postoje 3 ili 4 predmeta koji me posebno zanimaju, a ne postoji škola koja pokriva njih i samo njih. Što je, uostalom, normalno, jer se ne može otvarati škola za svakoga pojedinačno, zbog njegovih interesovanja. :)))) Zato se ja zalažem za mogućnost izbora - da se u okviru svakog smera svake stručne škole omogući izbor svakog predmeta koji će se pohađati. Očigledno je da fantaziram, pošto je ovde sveprisutna logika "upiši školu, ćuti i uči". >>> Ako hoćeš išta da naučiš, obavezan si da učiš sve što nekome >>> dune. >> >> Obavezno je samo 8 (bolje bi bilo 4) razreda osnovne škole. Sve >> ostalo je stvar tvog ličnog izbora. Nisi porekao moju tvrdnju. Mada, trebalo je da kažem "ako hoćeš išta iole značajnije da naučiš". >>> Opet je to relativno. Uzmimo za primer nekoga kome treba dobro >>> znanje matematike. Da upiše Petu? I da se polomi učeći matu? >> Taj neko može da upiše MG i onda će moći da se posveti matematici. >> :) Nema hemije, nema biologije... Ali ima fizike, koja se tu uči u meri koja je prevelika svima osim pasioniranim ljubiteljima fizike! To je ono što hoću da kažem, jednostavno si osuđen da učiš milion stvari koje ne voliš, ma gde otišao. U ovom stupidnom sistemu možda ne može drukčije, ali to nije razlog da budem srećan zbog toga!
skola.358 ivan.mile,
>> Uzmimo za primer nekoga kome treba dobro znanje matematike. Da upiše >> Petu? I da se polomi učeći matu? Dobro, to će mu trebati i isplati se. >> Ali, istovremeno on mora da izvoli polomiti se učeći i hemiju, biologiju >> i ne znem šta je već bauk u Petoj. Borbom za dvojku iz nekog takvog >> predmeta, on je, u stvari, ometen da se ozbiljno posveti predmetima koji >> imaju veze sa pozivom koji je odabrao. Zato nam je obrazovni sistem >> ogavan. Onaj ko upiše Petu će najverovatnije morati da se polomi učeći matematiku. Da se "lomi" iz ostalih predmeta baš i ne mora. Ono što mu sigurno neće trebati učiće kampanjski i "izvlačiti" prosek na tim predmetima. Dvojku možeš 'ladno da dobiješ ako zapamtiš bar malo od onoga što ti je ispredavano, a kući i ne pipneš knjigu. Ko se bar malo pomuči, može imati 5 bez većih problema. Što se tiče bauka, za ove dve godine meni su najveći problemi bili matematika, fizika i istorija. Njih sam morao da učim "pošteno".
skola.359 ivan.mile,
>> Ali, pred latinskom književnošću u originalu bi obojica bili prilično >> izgubljeni, bez obzira na broj nabubanih izuzetaka od deklinacija. >> Doduše, za tebe ovo ne mogu da tvrdim, ali ako gotiviš Ovidija u originalu >> onda ti je to hobi, a to se ne važi ;> Sada bih verovatno bio izgubljen i imao bih dosta problema sa razumevanjem originala. Ipak, prošle godine mi je latinski bio dosta "u glavi" i bilo bi mi (možda) i malo lakše. >> Postavlja se pitanje šta je uopšte cilj učenja latinskog tokom jedne >> godine? Da li parlanje latinskog na konverzacionom nivou, ili čisto >> upoznavanje sa principima jezika, da bi lakše pamtili izreke i stručne >> izraze, i eventualno razumeli neke kraće odlomke? Mislim da je ovo drugo jer malo ljudi može dobro pričati latinski posle prve godine.
skola.360 ivan.mile,
>> Danas, osim za lekare i par srodnih nauka, ne znam kome je potreban. >> Bolje bi bilo učiti jedan živ jezik više. Mislim da ne bi bilo bolje, jer i sa 2 živa jezika (ne računajući srpski) mnogi teško izlaze na kraj. Opet, ako bi se učio i treći živ jezik, on bi opet bio nov, jer se u O.Š. uče samo dva i đacima verovatno ne bi bilo ništa lakše da umesto latinskog uče npr. ruski, nemački...
skola.361 zeljkoj,
> Važno je da svako pročita celu Anu Karenjinu. Možda 25% > gimnazijalaca to pročita, ostali lepo uzmu neku brošuricu gde > je ispričan i rastumačen roman Mi lepo otišli u školsku biblioteku, profesorka donela kasetu, i odgledali Anu (i to onu američku verziju, ruska je preopširna :)) za sat vremena. :)
skola.362 zeljkoj,
> 100% saglasan. Zato toliko ljudi završi školu, a posle ne znaju > pismo da napišu. Kao kada bi neko izučio silnu matematiku, a ne > bi posle znao da sabere tri broja. Ako je neko propustio u osnovnoj školi da nauči kako da sabere tri broja (u ovom slučaju gramatiku), ne može se zahtevati od profesora u srednjoj školi da pored svog programa još i obnavlja te propuštene stvari. Jednostavno nema vremana. Uostalom, postoji prijemni ispit... pa onaj ko nije naučio osnovne stvari ne bi trebalo da može da se upiše u srednju školu.
skola.363 zeljkoj,
> Kakva su sadasnja iskustva Sezamovaca o bivsoj VIII, danasnjoj > III gimnaziji ? Meni je ostala u vrlo dobrom secanju, ali > izgleda da se Ima jako lepu fasadu. :) Samo... ne dopada mi se što ima više društvenih odeljenja nego prirodnih. :)
skola.364 zeljkoj,
> Ů│ ˙ Ma FORTRAN je baš dobar za vas mašince. :) Imam jednu > drugaricu čiji je Ů│ ˙ ćale profesor na Mašinskom fakultetu, > jednom sam malo otišao u posetu Ů│ ˙ kod njega :) i ustanovio > da se tamo mnooogo koristi taj jezik. > > a kako fortran stoji sa grafikom? ;>> MS FORTRAN 5.1 koji ja koristim, odlično. Do 1280 x 1024 u 256 boja. :) Dovoljno. Imaš sve potrebne grafičke funkcije, iste one kao u MS C-u. Imaš čak i funkcije za rad sa Windows .FON fontovima (iz DOS programa!), a može da pravi i programe za Windows, kao i za OS/2. To je verzija od pre 4 godine... nisam imao prilike da vidim MS FORTRAN PowerStation i ostale 32-bitne FORTRAN-e. :)
skola.365 zeljkoj,
> Ů│ ˙ Sve zavisi od profesora do profesora i od škole do škole. > Ů│ ˙ I u okviru iste škole se mogu naći dva profesora > matematike tako da je Ů│ ˙ ono što prvi traži za 2 dovoljno > drugom za 4. Evo i primera (za Petu Ů│ ˙ gimnaziju): Svetozar > Branković (1 učenik ima 5 :) i Dr. Jasna Madjarević Ů│ ˙ (pola > razreda imalo 5 :)). Naravno, postoje i 'umereni' profesori, Ů│ > ˙ recimo mr. Vene Bogoslavov u ovom primeru. > > ona prva se baš iživljava, a Vene je (uz svo dužno > poštovanje) pomalo izlapeo, tako da jedini izbor ostaje Dr. > Jasna Mađarević.. ;) Nije 'ona prva' nego 'onaj prvi'. :) E taj baš meni sada predaje. ;( BTW, ko nije primetio, to je recenzent Veneove zbirke.
skola.366 inferno,
Ů│ ˙ Jednostavno nema vremana. Uostalom, postoji prijemni ispit... pa onaj ko Ů│ ˙ nije naučio osnovne stvari ne bi trebalo da može da se upiše u srednju Ů│ ˙ školu. a zašto taj nije naučio to što je trebao u oš?
skola.367 zeljkoj,
> Oooo, pa vi ste u stanju i da se borite za svoju stvar :) Uz malu pomoć razredne... :)
skola.368 zeljkoj,
> I izbor bi se morao proširiti. Neko voli arhitekturu, bauhaus > recimo, neko progresiv džez itd. Toga u udžbenicima nema. Ali, > zato ima svakog prokletog 'Muzička kultura za srednju školu', str. 115, 116, 117: Džez muzika Džez je najznačajnija pojava u muzičkom životu XX veka. Prema nekim muzičarima i etnomuzikolozima, džez bi se mogao definisati kao "najmlađi folklor koji se u istoriji muzike pojavio". Nastao je krajem prošlog i početkom ovog veka na tlu SAD, a njegovo poreklo svakako treba tražiti u muzici američkih Crnaca. Prihvatajući i izvodeći muziku belaca na svoj način, izgradili su jedan nov i specifičan muzički jezik. Radeći kao robovi na plantažama, Crnci su stvorili takozvane pesme sa plantaža ili radne pesme (Work songs). Pored duhovne pesme (Negro spirituals) i radnih pesama, tipično crnačka narodna muzika je bluz. Bluz je zapravo monolog usamljenog čoveka koji peva o svakodnevnom životu. Pored toga, izrazito crnački instrumentalni izraz uticao je da se stvori novi način muzičkog izražavanja. To je klavirska muzika regtajm (Rag time). Iz takvih pesama američkih Crnaca rođen je džez i to u trenutku kada se sa vokalnog prešlo na instrumentalno muziciranje. Tu muziku su krajem XIX veka u Nju Orleansu izvodili mali instrumentalni sastavi i tada ona dobija naziv džez (možda po iskrivljenom imenu nekog od muzičara ili od glagola lascivnog značenja). U početku, džez nije privlačio veću pažnju javnosti. Međutim, kada je jedan mali instrumentalni sastav (klarinet, truba, trombon i udaraljke) od petorice belaca snimio 1917. prvu ploču, muzika crnačkih muzičara odmah stiče veliku popularnost širom Amerike. Bio je to sastav "Original Dixieland Jazz Band". Glavna karakteristika ovog specifičnog načina muzičkog izražavanja je improvizacija. Na početku kompozicije iznosi se "tema" koja se zatim melodijski i ritmički varira, prelazi iz instrumenta u instrument. Ponekad se dve improvizovane varijacije paralelno odvijaju. Prvi stilski pravac ove muzike bio je Nju Orleans stil ili hot džez. Oko 1920. javlja se nešto razvijeniji oblik žikago stil koji uvodi saksofon kao važan melodijski instrument. Izvođači ovog stila su se osposobili za izvanredno improvizovanje i variranje teme, tako da u svojim sastavima neguju jedinstvenu kontrapunktsku zvučnost. Međufaza toga razvoja je diksilend stil. Tridesetih godina javlja se sving (nepoznat je nastanak izraza swing), novi stil koji će dugo godina biti popularna muzika za igru. Karakterišu ga veliki orkestarski sastavi (big bands) u kojima improvizacija više nije mogla da bude kolektivna već se ograničavala samo na soliste. Neposredno pre pojave svinga, Pol Vajtmen je stvorio tip simfonijskog džeza čiji će najznačajniji predstavnik biti Džordž Geršvin (Rapsodija u plavom i Amerikanac u Parizu). Simfonijski džez nastaje udruživanjem elemenata džeza i simfonijske muzike. Američki kompozitor Džordž Geršvin (1898 - 1937) je tvorac prve crnačke i jedine američe opere svetskog dometa - Porgi i Bes. U toku i posle II svetskog rata javljaju se bugi-vugi i bi-bap kao ogranci "hot džeza". U odnosu na sving, bi-bap kao novi eksplozivni izraz crnačkih muzičara bio je prava revolucija. Nasuprot njemu, javlja se kul (cool - svež, hladan), a zatim i progresivni džez, koji se melodijsko - harmonskom konstrukcijom i polifonim kretanjem melodija približavaju savremenoj umetničkoj muzici. Sličan tome je moderan džez, ali namenjen manjem, kamernom sastavu. Šezdesetih godina u okviru modernog džeza pojavljuju se fri džez (free-jazz - slobodni džez) i džez-rok. Velikani džeza su: trubači Luis Armstrong "Sačmo", Biks Bajderbek, Roj Eldridž, Majls Dejvis; klarinetisti Alfons Piku, Beni Gudmen; saksofonisti Kolmen Hokins, žarli Parker, Džon Koltrejn, Lester Jang; gitaristi Džango Renart, Barni Kasel; klavirista Djuk Elington; violinista Stefan Grapeli; pevači Bili Holidej, Ela Ficdžerald, Sara Von, Mahalija Džekson i mnogi drugi. Kao što vidiš, pominje se, izmedju ostalog, i 'progresiv džez'. I kako onda 'toga u udžbenicima nema'!? > Zašto mora da se uči šta je sve ovaj ili onaj napisao ako to > neko u životu Kao što svi uče matematiku jer će se neko tim baviti u životu, tako će se neko baviti i istorijom muzike. :) > neće odslušati? Može on da zna i da svira gitaru pa da mu opet > bude potpuno svejedno za raznorazne klasičare. Od svih bubačkih > predmeta likovno Ako nekog, recimo, ne zanima matematika, da li to znači da ona treba da bude faultativni predmet, ili je možda treba izbaciti?
skola.369 bpetrovic,
■˙> ■˙> Taj neko moze da upise MG i onda ce moci da se posveti ■˙> matematici. :) Nema hemije, nema biologije... ■˙> ^^^^^^^^ Ma nemoj da se zavaravas ;). Meni, a i vecini ljudi iz odeljenja hemija je bila jedan od najtezih i najomrznutijih predmeta. Takodje je pogresno misljenje da u MG ima samo matematike. Kod nas se Hemija uci po programu za gimnazije prirodnog smera, ali umesto 4 godine, mi je ucimo samo 3, pa je zbog manjka vremena sve teze.. Medjutim, ne treba se mnogo zaliti na program. Koliko sam ja provalio sve zavisi od profesora, pa i tumacenje programa. Posto nikada ne znas sta ce te snaci pre nego sto upoznas profu, ostaje samo da se pri upisu uzdas u srecu ;) Vlada
skola.370 zeljkoj,
> ■˙> matematici. :) Nema hemije, nema biologije... > ■˙> ^^^^^^^^ > > > Ma nemoj da se zavaravas ;). Ok... ali biologije nema. :) Ko li je to pravio program... Po meni je biologija važnija od hemije.
skola.371 ivan.mile,
>> Ljudski mozak ima praktično beskonačan kapacitet... Oko 100 (!) TB.
skola.372 ivan.mile,
>> U 8. razredu osnovne škole može se u knjizi naći Let the sunshine iz >> Kose, a u 2. razredu gimnazije (prirodni smer) knjiga završava >> kompozitorima SSSR-a iz tridesetih godina, ili tako nečim. Programom >> je predviđeno da se ubaci i malo džeza kojeg u knjizi nema. Ne znam koju knjigu imaš, moja se završava Elvisom, Deep Purple-om i sl. Školsku godinu u Petoj ( što se tiče muzičkog) smo završili predavanjima o filmskoj muzici, new wave-u i roku (psihodelija).
skola.373 ilazarevic,
> Ok... ali biologije nema. :) Ko li je to pravio program... Po meni > je biologija važnija od hemije. Program je definitivno pravio neki car od čoveka, i MG-ovci nisu ni svesni koliko su srećni (ili možda jesu? ;) One budalaštine koje se uče iz biologije nisu potrebne nikome sem onome ko misli da se bavi nekom srodnom strukom.
skola.374 ilazarevic,
> Onaj ko upiše Petu će najverovatnije morati da se polomi učeći > matematiku. Vidiš, to je ono što ne valja kod naših školskih programa - u koju god školu da odeš, moraš da se lomiš oko nečega što ne voliš. Onaj ko voli matematiku neće to shvatiti kao lomljavu. Ali, taj koji voli matiš teško da voli biologiju, pa će se lomiti oko biologije. Da li je cilj školovanja da se đaci lome, ili da uživaju u učenju?
skola.375 ilazarevic,
> Kao zagovornika liberalnog obrazovanja, interesuje me i sta > Sezamovci misle o skolama tipa Summerhill-a (A.S. Neill: Summerhill- > a Radical Approach to Children Rearing)? Moje mišljenje je da je Nilov pristup suviše radikalan. Ne treba potpuno poništavati sistem konvencionalnog obrazovanja, treba ga samo humanizovati.
skola.376 ilazarevic,
> Nema zaboravljanja. Mozak funkcioniše po WORM principu (Write Once, > Read Many Times :). Sve što si ikada čuo/video/pročitao/rekao trajno > je Ko ti je ovo rekao? Sve se zaboravlja ako se ne obnavlja. Naravno, govorimo o živim, zdravim i svesnim ljudima, a ne o Crncima i beskućnicima koji se prodaju medicinskim institutima za dobar ručak i "kilo i kilo" ;)
skola.377 ilazarevic,
> Što opet govori o kvalitetu tvoje (beše IX?) gimnazije. Beše IX :) Kvalitet je za mene bio sasvim zadovoljavajući. Ono što me je interesovalo sam i naučio, ostalo sam odradio.
skola.378 ilazarevic,
> Ako nekog, recimo, ne zanima matematika, da li to znači da ona treba > da bude faultativni predmet, ili je možda treba izbaciti? Bez matematike se ne može (barem na nivou računice), dok se bez muzike može. Kanadski sistem je prava stvar - četiri predmeta se biraju u svakom semestru, a obavezan je samo engleski.
skola.379 mdrazic,
>>> Lako je sa A/B/C. :) I ako ništa ne znaš, možeš da ubodeš ponešto po >>> rnd principu. :) > > 33.33% :) Muka je otkad su izmislili i negativne poene. Na tehničkim fakultetima imaju negativne poene, ali 'blage', po -10% od tačnog odgovora, koliko mi je poznato. Zato je matematičko očekivanje (1+4*(-0.1))/5 = 0.12, tj na testovima ukupno 7.2 poena na čistu sreću. Ako u nekom pitanju eliminišeš neke odgovore kao besmislene (a i za to treba neko znanje), šanse rastu. I pored svega, na Farmaciji sko našli nekoliko testova gde su odgovarali na 30 pitanja i NIJEDNO nije bilo tačno. A da su fiksirali svuda prvi odgovor (recimo) bilo bi poena... A nije bilo negativnih poena na netačne odgovore. Milan
skola.380 supers,
>> Kao što vidiš, pominje se, izmedju ostalog, i 'progresiv džez'. >> I kako onda 'toga u udžbenicima nema'!? Da, u polovini rečenice. Hvala što si prekucao 3 stranice... >> Kao što svi uče matematiku jer će se neko tim baviti u životu, tako >> će se neko baviti i istorijom muzike. :) Koliko će se gimnazijalaca sa prirodnog smera baviti istorijom muzike? Koliko će polaznika srednje muzičke studirati matematiku? >> Ako nekog, recimo, ne zanima matematika, da li to znači da ona >> treba da bude faultativni predmet, ili je možda treba izbaciti? Ne, ali mislim da bi program trebalo smanjiti onima koji za to nisu zainteresovani. Izgleda da je ovo što uči društveni smer iz matematike previše i za one koji će studirati ekonomiju, a o ostalima da ne govorimo.
skola.381 supers,
>> Onaj ko upiše Petu će najverovatnije morati da se polomi učeći >> matematiku. Da se "lomi" iz ostalih predmeta baš i ne mora. Ono što >> mu sigurno neće trebati učiće kampanjski i "izvlačiti" prosek na >> tim predmetima. Dvojku A šta kažeš na soluciju da manje važne predmete ne učiš kampanjski, nego pročitaš lekciju da znaš o čemu se radi, a ostalo ti šapnu ili sam pročitaš iz knjige (na licu mesta, naravno) i provlačiš se sa dobrim ocenama. Ako te baš mrzi, može i bez onog jednog čitanja :) Doduše, ne u svakoj gimnaziji ;>
skola.382 supers,
>> Ako je neko propustio u osnovnoj školi da nauči kako da sabere tri >> broja (u ovom slučaju gramatiku), ne može se zahtevati od profesora >> u srednjoj školi da pored svog programa još i obnavlja te >> propuštene stvari. Da, da, sigurno da nema vremena kada mora da se obrađuje tolika kjiževnost. Tako je to kada u ministarstvu misle da ti je važnije da pročitaš ogromnu količinu LRP literature (što u praksi, naravno, ne uradiš) nego da znaš da li se piše beogradski ili, možda, Beogradski.
skola.383 zeljkoj,
> koliko su srećni (ili možda jesu? ;) One budalaštine koje se > uče iz biologije nisu potrebne nikome sem onome ko misli da se > bavi nekom srodnom strukom. Koje to 'budalaštine'!?
skola.384 zeljkoj,
> Ko ti je ovo rekao? Sve se zaboravlja ako se ne obnavlja. > Naravno, govorimo o Pročitao sam negde, a i pričali smo o tome na časovima psihologije. Kako možeš da tvrdiš da se 'sve zaboravlja' kada je dokazano suprotno. > živim, zdravim i svesnim ljudima, a ne o Crncima i beskućnicima ?
skola.385 zeljkoj,
> Bez matematike se ne može (barem na nivou računice), dok se bez > muzike može. Zašto se ne bi moglo bez matemtike? :) > Kanadski sistem je prava stvar - četiri predmeta se biraju u > svakom semestru, a obavezan je samo engleski. Iz takvih škola izlaze debilčići koji samo znaju samo ono što će im biti posao u životu, a ne znaju da nadju svoju zemlju na karti sveta, itd.
skola.386 supers,
>> Ne znam koju knjigu imaš, moja se završava Elvisom, Deep Purple-om >> i sl. Školsku godinu u Petoj ( što se tiče muzičkog) smo završili >> predavanjima o filmskoj muzici, new wave-u i roku (psihodelija). Aaaaa? Definitivno nemamo iste knjige (a ni profesore!) Nego, prirodni si smer, zar ne?
skola.387 supers,
>>> Kanadski sistem je prava stvar - četiri predmeta se biraju u >>> svakom semestru, a obavezan je samo engleski. >> >> Iz takvih škola izlaze debilčići koji samo znaju samo ono što će im >> biti posao u životu, a ne znaju da nadju svoju zemlju na karti >> sveta, itd. E, mogu ti reći da kod nas ima nebrojeno slučajeva da i četvorogodišnje bubanje geografije (uključujući i površine svih evropskih zemalja) ne pomaže u nalaženju svoje zemlje na karti.
skola.388 ilazarevic,
> Koje to 'budalaštine'!? Latinska imena nekih tamo riba i skakavaca, nazivi aminokiselina, enzima, vitamina, proces razmnožavanja kišnih glista, životni ciklus mahovine... Treba li još nešto da napišem?
skola.389 ilazarevic,
> Kako možeš da tvrdiš da se 'sve zaboravlja' kada je dokazano > suprotno. Da li možeš da se u ovom trenutku setiš svega što si jednom čuo? Pošto ne možeš, mislim da na tu temu nema šta da se priča. Ili, možda možeš... U tom slučaju ti se divim i zaklinjem na večno obožavanje tvog lika i dela.
skola.390 ilazarevic,
> Zašto se ne bi moglo bez matemtike? :) Kreni ti lepo na pijacu, pa stani kod onog čiče tamo i traži mu pola kile pasulja, dve veze zeleni, i jedno kilo i po bresaka, pa sračunaj koliko te sve to košta. Eto ti najbanalnijeg mogućeg primera. > Iz takvih škola izlaze debilčići koji samo znaju samo ono što će im > biti posao u životu, a ne znaju da nadju svoju zemlju na karti > sveta, itd. Iz takvih škola izlaze ljudi koji znaju ono što je bitno, a za ono što nije bitno koriste literaturu. žovek ne može ni svoju struku da drži celu u glavi, a kamo li još po nešto sa strane.
skola.391 ilazarevic,
> E, mogu ti reći da kod nas ima nebrojeno slučajeva da i > četvorogodišnje bubanje geografije (uključujući i površine svih > evropskih zemalja) ne pomaže u nalaženju svoje zemlje na karti. Da se nadovežem - ne samo što ne pomaže, nego unosi nepotrebnu zabunu. žemu služi učenje svih glavnih gradova? Ničemu. Naučiš kad ti treba, a posle zaboraviš jer ne obnavljaš.
skola.392 inferno,
Ů│ ˙>> Ljudski mozak ima praktično beskonačan kapacitet... Ů│ ˙ Ů│ ˙ Oko 100 (!) TB. Kako li su to izmerili? Da nije ono "Johnny, jack in, please..." ;)
skola.393 inferno,
Ů│ ˙ Ne znam koju knjigu imaš, moja se završava Elvisom, Deep Purple-om i sl. nemoj da pričaš.. :) šta kaže za purple, please.. :)
skola.394 inferno,
Ů│ ˙ Da li je cilj školovanja da se đaci lome, ili da uživaju u učenju? cilj školovanja je da sebe napraviš stručnjaka za nešto i da od toga živiš. ovde to ne pali. ovde najbolje prolaze lopovi, ljudi sa vezama, mito...
skola.395 inferno,
Ů│ ˙ Bez matematike se ne može (barem na nivou računice), dok se bez muzike ---------------- ja ne znam kako drugi, ali ja muzkiu slušam non-stop.. ;)
skola.396 inferno,
Ů│ ˙ Koje to 'budalaštine'!? znaš ono.... hemoglobin, eritrociti, likvorotok ;) i tako te fore. ;)
skola.397 inferno,
Ů│ ˙ Iz takvih škola izlaze debilčići koji samo znaju samo ono što će im biti Ů│ ˙ posao u životu, a ne znaju da nadju svoju zemlju na karti sveta, itd. ni kod nas nije bolja situacija što se tiče napipavanja karte.
skola.398 zeljkoj,
> Aaaaa? > Definitivno nemamo iste knjige (a ni profesore!) > Nego, prirodni si smer, zar ne? Postoji samo jedna knjiga iz muzičkog za srednju školu - koriste je učenici svih škola, svih smerova, i svih razreda. :) BTW, školske 1994/95. izašla je NOVA knjiga, koja je primetno deblja od ove koju ja imam, i ima više slika. Dakle - ko je sada završio prvi razred, radio je po novoj knjizi, a onaj ko je završio 2+ razred, po staroj. P.S. Nova knjiga je štampana na dosta lošijem papiru. :)
skola.399 zeljkoj,
>> Koje to 'budalaštine'!? > > Latinska imena nekih tamo riba i skakavaca, nazivi > aminokiselina, enzima, vitamina, proces razmnožavanja kišnih > glista, životni ciklus mahovine... Treba li još nešto da > napišem? Prvo, ovo nikako nisu budalaštine. Drugo, po toj logici može neko da kaže da su budalaštine sve one kvadratne, eksponencijalne, logaritamske i trigonometrijske funkcije, itd. kad je sasvim dovoljno znati 4 osnovne računske operacije. :) Treće, ponavljam po n-ti put: U gimnaziji se ne zna ko će se čime baviti i svi moraju da uče sve. P.S. Stvari koje si naveo se uz korišćenje video kaseta, slajdova, itd. mogu učini vrlo zanimljivim. Naša profesorka snima sve emisije tipa 'Opstanak', i bar na jednom času nedeljno nam pušta neku od emisija u zavisnosti od onoga što trenutno radimo. Na taj način znanje ulazi u glavu lako i neprimetno :) i trajno tu ostaje.
skola.400 zeljkoj,
> Da li možeš da se u ovom trenutku setiš svega što si jednom > čuo? Pošto ne možeš, mislim da na tu temu nema šta da se priča. Ali ukoliko propustim malo struje kroz odredjene delove mozga, setiću se svega. ;)) Dokazano je da je znanje 'neizbrisivo'. Dakle, samo treba organizovati način njegovom pistupanju.
skola.401 zeljkoj,
> Kreni ti lepo na pijacu, pa stani kod onog čiče tamo i traži mu > pola kile pasulja, dve veze zeleni, i jedno kilo i po bresaka, > pa sračunaj koliko te sve to košta. Eto ti najbanalnijeg > mogućeg primera. Za ovo je dovoljno ono što se uči u prva 4 razreda osnovne škole. Dakle, matematika u gimnaziji je suvišna. ;)) > Iz takvih škola izlaze ljudi koji znaju ono što je bitno, a za > ono što nije bitno koriste literaturu. žovek ne može ni svoju > struku da drži celu u glavi, a kamo li još po nešto sa strane. Bez obzira čime se bavi, svaki čovek mora (tj. trebalo bi) da ima jednu količinu 'opšteg' znanja, znači onog što mu je potrebno za svakodnevni život.
skola.402 zeljkoj,
> Da se nadovežem - ne samo što ne pomaže, nego unosi nepotrebnu > zabunu. žemu služi učenje svih glavnih gradova? Ničemu. Naučiš > kad ti treba, a posle zaboraviš jer ne obnavljaš. Ti si učio sve glavne gradove napamet? :)
skola.403 ilazarevic,
> ja ne znam kako drugi, ali ja muzkiu slušam non-stop.. ;) Ti i ja ne možemo, ali ima ko može :) Bez matematike ne može niko ko želi da opstane u životu duže od jednog dana.
skola.404 ilazarevic,
> Ti si učio sve glavne gradove napamet? :) Nisam, zato što je moj profesor znao da je ne volim da učim napamet, pa me nije pitao gradove. Gradove su učili oni koji ne umeju da misle, i oni koje on nije voleo ;)
skola.405 ilazarevic,
> Drugo, po toj logici može neko da kaže da su budalaštine sve one > kvadratne, eksponencijalne, logaritamske i trigonometrijske > funkcije, itd. kad je sasvim dovoljno znati 4 osnovne računske > operacije. :) Naravno, budalaštine su za onoga koga matematika ne zanima. > Treće, ponavljam po n-ti put: U gimnaziji se ne zna ko > će se čime baviti i svi moraju da uče sve. Baš zbog toga je gimnazija jedna velika glupost.
skola.406 ilazarevic,
> Dokazano je da je znanje 'neizbrisivo'. Dakle, samo treba > organizovati način njegovom pistupanju. Ma organizuj se ti kako god hoćeš, pa mi javi kad uspeš :)
skola.407 ilazarevic,
> Za ovo je dovoljno ono što se uči u prva 4 razreda osnovne škole. > Dakle, matematika u gimnaziji je suvišna. ;)) Ne razumeš ti šta je pričam. Nije matematika suvišna, gimnazija je suvišna. Ceo ovaj sistem obrazovanja ne valja ništa, i debelo je zastareo. > Bez obzira čime se bavi, svaki čovek mora (tj. trebalo bi) da ima > jednu količinu 'opšteg' znanja, znači onog što mu je potrebno za > svakodnevni život. To znanje može da se stekne u osnovnoj školi. žak se i u osnovnoj školi uči toliko podataka da na kraju deci ostane samo jedna velika zbrka u kojoj se ne snalaze. Evo ti i primer: u toku istraživanja u jednoj beogradskoj OŠ, deca su imala zadatak da definišu pojam "sisar". Naravno, bilo je svega i svačega, samo ne pravih definicija. Jedan dečak je napisao da su sisari zla bića koja sisaju krv ostalim bićima (ide u šesti razred). Ovaj podatak je potpuno verodostojan, mogu da pružim dokaze na papiru. Gde je smisao takvog obrazovanja?
skola.408 supers,
>> Treće, ponavljam po n-ti put: U gimnaziji se ne zna ko će se čime >> baviti i svi moraju da uče sve. Zbog toga što svi uče sve gimnazija *ne valja*.
skola.409 supers,
>> Ů│ ˙ Bez matematike se ne može (barem na nivou računice), dok se >> bez muzike ---------------- >> >> ja ne znam kako drugi, ali ja muzkiu slušam non-stop.. ;) Pa sigurno :) Poenta je u tome što se sa muzikom može i kad ne znaš šta je napisao Bah a šta Hendl.
skola.410 ivan.mile,
>> Aaaaa? Ahaaaa. >> Definitivno nemamo iste knjige (a ni profesore!) Pa, ovaj... može biti, može biti. >> Nego, prirodni si smer, zar ne? Jesam. BTW, u koju gimnaziju ideš i koji si smer?
skola.411 ivan.mile,
>> E, mogu ti reći da kod nas ima nebrojeno mnogo slučajeva da i >> četvorogodišnje bubanje geografije (uključujući i površine svih evropskih >> zemalja) ne pomaže u nalaženju svoje zemlje na karti. Moj profesor je taj problem efikasno rešio. Ocene dobijamo na lekcije i na termine. Termine odgovaramo 2-3 puta u toku polugodišta i te ocene utiču i na zaključnu ocenu. Pita te 5 termina (npr. Sao Francisko, Zemlja Franje Josifa, Zelenortska ostrva, Basov prolaz, Hoangho, Njasa...) i svaki moraš da potražiš (i pronađeš) na karti. Svaki tačan odgovor nosi po jednu ocenu. Za jedan čas može da ispita 15-20 učenika.
skola.412 ivan.mile,
>> Latinska imena nekih tamo riba i skakavaca, nazivi aminokiselina... Cistein, karnitin, lizin, leucin, valin, treonin, serin, metionin, tirozin, izoleucin, alanin, glicin... Jel' dosta? BTW, aminokiseline smo spomenuli jednom na času biologije, ovo ionako nije iz škole.
skola.413 inferno,
Ů│ ˙ Ne razumeš ti šta je pričam. Nije matematika suvišna, gimnazija je Ů│ ˙ suvišna. Ceo ovaj sistem obrazovanja ne valja ništa, i debelo je Zastareo, beskorostan, truo, pun nekvalitetnih profesora, potkupljiv (čitali ste o profanu iz fizike, krečenju gimnazije i ostalom, zar ne?), neverovatno loše organizovan.
skola.414 inferno,
Ů│ ˙ Pa sigurno :) Poenta je u tome što se sa muzikom može i kad ne znaš Ů│ ˙ šta je napisao Bah a šta Hendl. pih...
skola.415 inferno,
ko ono reče da u knjizi iz muzičkog ima nešto o
skola.416 zeljkoj,
> To znanje može da se stekne u osnovnoj školi. žak se i u > osnovnoj školi uči toliko podataka da na kraju deci ostane samo > jedna velika zbrka u kojoj se ne snalaze. Jadna deca. ;) > Evo ti i primer: u toku istraživanja u jednoj beogradskoj OŠ, > deca su imala zadatak da definišu pojam "sisar". Naravno, bilo > je svega i svačega, samo ne pravih definicija. Jedan dečak je > napisao da su sisari zla bića koja sisaju krv ostalim bićima E ako je neko debil, onda ne može da mu pomogne ni 100 knjiga i nstavnika. :)
skola.417 zeljkoj,
> Zbog toga što svi uče sve gimnazija *ne valja*. Gimnazija je uvek i svuda takva bila i biće. Kome se to ne dopada, ne treba da se upisuje u nju. :)
skola.418 zeljkoj,
> Pa sigurno :) Poenta je u tome što se sa muzikom može i kad ne > znaš šta je napisao Bah a šta Hendl. Teško. U stvari, zavisi šta podrazumevaš pod pojmom 'muzika'. :) Svaki kulturan čovek MORA da zna bar neko Bahovo i Hendlovo delo, jer su ovo dva najznačajnija kompozitora ne samo baroka, već uopšte u istoriji muzike. ('Ajde da si našao neke druge kompozitore, ne bi ti replicirao na poruku, al' ovako... :) Ko razume shvatiće :))
skola.419 zeljkoj,
> Moj profesor je taj problem efikasno rešio. Ocene dobijamo na > lekcije i na termine. Termine odgovaramo 2-3 puta u toku > polugodišta i te ocene Toma? :) Car. :)
skola.420 zeljkoj,
> Zastareo, beskorostan, truo, pun nekvalitetnih profesora, > potkupljiv (čitali ste o profanu iz fizike, krečenju gimnazije > i ostalom, zar ne?), Nismo čitali. :)
skola.421 mileusna,
>> Sa druge strane, ne vidim zašto bi, recimo, geografija bila opšta >> kultura, a neka prirodna nauka ne bi bila. Kao što neko treba da >> zna da je Kina u Aziji a ne u Australiji, tako treba da zna i šta >> su organske a šta neorganske materije... a ako ne treba da zna >> drugo, ne vidim što bi trebao da zna prvo. Da, takođe, ne bi bilo loše da se zna i čime se bave ljudi u Kini, kakva im je kultura, istorija, ali baš i ne mora da se zna kako nastaju alkoholi, koje su im formule itd. Jes' da ne mora da se zna ni čime se bave Kinezi, ali imam utisak da to nekako dođe potrebnije u životu čoveka koji se ne bavi ni hemijom ni geografijom. Eto, to mu kao dođe neki moj kriterijum podele na opšte-kulturne, i one druge predmete. :) P.S. Uh, deset dana sam smišljao ovaj reply ;))
skola.422 mileusna,
>> Inače, škola nije eksperimentalna (kao matematička, na >> primer) već je samo moj smer takav.. Ja sam iz Chata saznao da ima tamo nešto eksperimentalno, u vezi s' računarima, inače nisam upućen.
skola.423 mileusna,
>> Mazohizam je bubati mase gradiva da bi ostao delić. Neee, ne bubaš ništa. Profesori predaju masu gradiva, kući malo otvoriš knjigu, tek da skineš prašinu, odgovaraš, a posle toga ostane samo dovoljan deo. :)
skola.424 mileusna,
>> Pravo da ti kažem, ne razumem kako bi učenje latinskog jezika >> pomoglo logičkom načinu razmišljanja. Tačno :)) logike nema, imaš osnovu i nastavke, i samo spajaš. :) BTW, nešto više o Latinskom jeziku očekujte i uskoro na Sezamu. :) >> imalo smisla učiti, jer je bio jezik kojim su se pisala sva naučna >> dela. Danas, osim za lekare i par srodnih struka, ne znam kome je >> potreban. Bolje bi bilo učiti jedan živ jezik više. E sad, ovo baš i ne stoji. Iako si lekar ne treba ti latinski (bilo da pamtiš latinski naziv ili srpski, isto ti se 'vata, poznavalje jezika tu slabo pomaže). Međutim, ima puno jezika koji su nastali iz Latinskog, i samim tim što učiš latinski imaš odrđenu osnovu koja ti olakšava daljnje učenje jezika. Takođe, Latinske reči često se sreću ne samo u našem jeziku već i u mnogim drugim jezicima, tako da smatram da nije nimalo loše što se latinski uči u školi (gimnaziji). BTW, ne preokupira učenike kako neki ovde to misle. (mada nije ni pitak;)
skola.425 mileusna,
>> e sad, ponovnim ucenjem (ponavljanje je majka ucenja, ili tako nekako. ma >> napisi ti na latinskom;)) se te Repetitio est mater studiorum. :) Ponavljanje je majka mudrosti. :)
skola.426 mileusna,
>> Možda 25% gimnazijalaca to pročita, ostali lepo uzmu neku brošuricu gde je >> ispričan i rastumačen roman (obično pogrešno), To su obično kritike, stoga nema tu pogrešno/tačno. Taj koji ju je pisao ima neku svoju sliku, ti svoju, a profesor srpskog jezika obično neku svoju, treću sliku. ;) >> a oni koje i to mrzi (poput mene;>) se u drugom odeljenju raspitaju koja su >> profesorkina frequently asked questions i završili su posao... Eee, ima još. Odeš u video klub i uzmeš kasetu. Ja obično zamolim nekog da mi u tri rečenice prepriča roman, a onda pred profesorom filozofiram nešto na osnovu onog što sam čuo, ali tako da nema mnogo dodirnih tačaka sa radnjom romana. :)
skola.427 mileusna,
>> nemoj da se zanosiš mišljenjem da se u stručnim školama uči samo >> ovo ili samo ono.. nas maltretiraju više nego vas upravo zbog toga >> što se zna koji su predmeti važni pa se profani "nevažnih" predmeta >> svete na nama. Tako i ja rekoh. Gimnazija, mašinska, elektronska, frizerska... Svuda, sve po svaku cenu. Isto sranje, drugo pakovanje. (ovo nije Latinska poslovica, već izvorno Srpska ;))
skola.428 mileusna,
>> Latinska imena nekih tamo riba i skakavaca, nazivi aminokiselina, >> enzima, vitamina, proces razmnožavanja kišnih glista, životni >> ciklus mahovine... Treba li još nešto da napišem? Jel ti ono reče da si imao sreće? ;> BTW, evo moje 'nesreće'. Dakle Mića Ćelija, profesor biologije u mojoj gimnaziji. Predaje mnogo toga što nema u knjizi. To je i jedan od razloga zašto kod njega na času svi paze i 'vataju beleške. A vala, i lepo ga je slušati. :) Dođe sledeći čas biologije. Umesto da malo procunjaš po školi, na malom odmoru otvoriš svesku i podsetiš se gradiva koje si ionako već naučio na predavanju... Evo imao sam četvorku od prve do treće godine. Ko je hteo pet, taj je morao i kući da odvoji 5 minuta za biologiju, meni je bilo dovoljno i ovo. BTW, razmišljam se da li uopšte da kupujem knjigu iz biologije za IV godinu. :) A kvalitet... Pa recimo to da je jedna moja drugarica dala svoje sveske jednoj prijateljici kojoj je biologija trebala za prijemni (ili neki drugi) ispit. Ova je odmah zaboravila na sve knjige iz biologije koje je imala. :)
skola.429 mileusna,
>> ni kod nas nije bolja situacija što se tiče napipavanja karte. Moram da kažem da je za ovo kriva osnovna škola, ako ne i roditelji. U srednjoj se podrazumeva da učenici BAR to znaju. BTW, i kod mene je bilo bisera. Najjači je bio kada je jedna devojka okretala globus ne bi li našla ekvator. :))
skola.430 mileusna,
>> Ti si učio sve glavne gradove napamet? :) I mi smo trebali. Kada je videla da niko nije naučio za Aziju, onda je odustala i od ostalih kontinenata. :)
skola.431 ilazarevic,
> Cistein, karnitin, lizin, leucin, valin, treonin, serin, metionin, > tirozin, izoleucin, alanin, glicin... Jel' dosta? BTW, > aminokiseline smo Nemoj više, molim te :))
skola.432 ilazarevic,
> Jel ti ono reče da si imao sreće? ;> Ko je rekao da sam ja sve ono naučio? ;)) To je ono što je trebalo da se uči, što je pisalo u knjizi. Moje prve tri godine iz biologije su prošle identično, i to na sledeći način: U prvom polugodištu odgovaram jednom, na početku, kad je predavala samo dve lekcije. Tu, naravno, dobijem 5, i zaključi mi 5, pošto više ne stigne da me pita. Onda na početku drugog polugodišta radimo kontrolni, dobijem asa :) Posle odgovaram da popravim, dobijem 3 - zaključi mi 4 uz komentar "Dobar je on dečko..." :))
skola.433 ilazarevic,
> E ako je neko debil, onda ne može da mu pomogne ni 100 knjiga i > nstavnika. :) Nije debil, prosečno je inteligentan. Kako to da on sa prosečnom inteligencijom ne zna šta je sisar, kad je program namenjen prosečnima?
skola.434 ilazarevic,
> imam utisak da to nekako dođe potrebnije u životu čoveka koji se ne > bavi ni hemijom ni geografijom. Eto, to mu kao dođe neki moj > kriterijum podele na Po meni, obe oblasti su jednake za onoga ko se njima ne bavi. Naša civilizacija je izgrađena tako da se društvene oblasti života uvek nekako izdižu iznad prirodnih i tehničkih, što ne samo da je nepravedno, nego je i nelogično. Probaj da ne znaš šta je pisao Tolstoj ili Dostojevski, u iole kulturnijem društvu svi će te prezirati. Sa druge strane, to društvo uglavnom ne zna Drugi Njutnov zakon, i ponosi se time.
skola.435 supers,
>> Gimnazija je uvek i svuda takva bila i biće. Kome se to ne dopada, >> ne treba da se upisuje u nju. :) Ovo je jedini ispravan koncept srednje škole, i takav će da ostane, a kome se ne sviđa neka ne pohađa srednju školu. Stipe Šuvar
skola.436 supers,
>> Svaki kulturan čovek MORA da zna bar neko Bahovo i Hendlovo delo, >> jer su ovo dva najznačajnija kompozitora ne samo baroka, već uopšte >> u istoriji muzike. Evo, ja ne mogu da se setim nijednog njihovog dela, a učio sam. Jesam li nekulturan? I je li kulturniji od mene neko ko to sad upravo uči, ali nije odslušao niti će u životu odslušati?
skola.437 supers,
>> Jesam. BTW, u koju gimnaziju ideš i koji si smer? IV, prirodni
skola.438 supers,
>> na termine. Termine odgovaramo 2-3 puta u toku polugodišta i te >> ocene utiču i na zaključnu ocenu. Pita te 5 termina (npr. Sao >> Francisko, Zemlja Franje Josifa, Zelenortska ostrva, Basov prolaz, >> Hoangho, Njasa...) To je suprotna krajnost od totalne dezorijentacije na karti. Jedno je snalaziti se na karti, a drugo je poznmavanje svakog božijeg mesta na karti, to je opet bubanje! Ja neskromno tvrdim da sam odličan poznavalac geografije, a pojma nemam gde je Basov prolaz. Da li taj tvoj profan nekad pokaže mesto na karti pa traži da se nađu koordinate tačke i azimut? Umesto da pita gde je Sao Francisko.
skola.439 supers,
>> Neee, ne bubaš ništa. Profesori predaju masu gradiva, kući malo >> otvoriš knjigu, tek da skineš prašinu, odgovaraš, a posle toga >> ostane samo dovoljan deo. :) Zavisi od profesora.
skola.440 supers,
>> latinski uči u školi (gimnaziji). BTW, ne preokupira učenike kako >> neki ovde to misle. (mada nije ni pitak;) Da si ti imao profesora koji nalazi da je latinski izuzetno pitak ;> video bi kako to ume da preokupira ;>
skola.441 supers,
>> Repetitio est mater studiorum. :) Ponavljanje je majka mudrosti. :) Učenja. Opreznost je majka mudrosti, a ne pitaj mene za latinsku verziju :))
skola.442 spantic,
> Evo ti i primer: u toku istraživanja u jednoj beogradskoj OŠ, deca su imala > zadatak da definišu pojam "sisar". Naravno, bilo je svega i svačega, samo Apropo tih raznoraznih istraživanja. Ljudi, a ne samo deca, imaju običaj da zbijaju šale kada im od takvih rezultata ništa ne zavisi.
skola.443 ivan.mile,
>> Toma? :) Car. :) Wrong. Kiza. Car :)
skola.444 ivan.mile,
>> Jedno je snalaziti se na karti, a drugo je poznmavanje svakog božijeg >> mesta na karti, to je opet bubanje! Ja neskromno tvrdim da sam odličan >> poznavalac geografije, a pojma nemam gde je Basov prolaz. Ja mislim da se dosta dobro snalazim na karti. Ako znaš lekcije, znaš i gde se nalazi 90% termina koji ti mogu "upasti" na odgovaranju. Onih 10% možeš brzo i lako naučiti. Znanje termina moraš stalno održavati ažurnim jer uglavnom nikad ne znaš da li će od sledećeg časa početi da ih pita. Gde je Basov prolaz znaćeš kad završiš i drugu godinu gimnazije (hint: 40ş JGŠ i 145ş ZGD). >> Da li taj tvoj profan nekad pokaže mesto na karti pa traži da se nađu >> koordinate tačke i azimut? Umesto da pita gde je Sao Francisko. Kad znaš gde je mesto, koordinate nije teško pročitati sa okvira (tačnije između spoljnog i unutrašnjeg okvira). Ne znam na šta si mislio sa ovim "azimut". Jel' znaš gde je (i šta je) Sao Francisko?
skola.445 mdrazic,
> Ne razumeš ti šta je pričam. Nije matematika suvišna, gimnazija je > suvišna. Ceo ovaj sistem obrazovanja ne valja ništa, i debelo je > zastareo. Treba samo gledati TV Gnjavnik RTS i ništa više. Idila! A ovi što uče (a nisu lepo otišli u inostranstvo) samo nešto sumnjaju, misle i bukare. Nikako da im objasniš i neke elementarne stvari da je 1din=1DM, da svakim danom sve više proizvoda pojeftinjuje, da sve bolje živimo, i da se sankcije skidaju već za tri meseca. Milan
skola.446 ilazarevic,
> Apropo tih raznoraznih istraživanja. Ljudi, a ne samo deca, imaju > običaj da zbijaju šale kada im od takvih rezultata ništa ne zavisi. Onda čitave teorije padaju u vodu... Ipak, vidi se šta je šala (onaj moj primer je možda to bio), a šta ozbiljan pokušaj. Pokazalo se da deca ne znaju da sklope prostoproširenu rečenicu, a kamo li da definišu nešto. Dalje, ima gomila definicija u kojima se nabrajaju pripadnici date klase, umesto da se iznesu neke osobine klase... Nisu sve to šale.
skola.447 ilazarevic,
> Treba samo gledati TV Gnjavnik RTS i ništa više. Idila! A ovi što Jašta! I ne samo to, treba slušati i Prvi program Radio-Beograda, imaju veoma poučne informativne emisije u kojima mladi naraštaji mogu da pronađu svoje ideale i idole. Ne vidim kakve veze ima RTS sa zastarelim školskim programima. Krivi su kvazistručnjaci koji pri izradi školskih programa i, uopšte, koncepta školovanja koriste sovjetska i srednjevekovna iskustva.
skola.448 zeljkoj,
> BTW, nešto više o Latinskom jeziku očekujte i uskoro na Sezamu. > :) Evo javljam se da (kao i obično :)) budem beta-tester. :)
skola.449 spantic,
> Ovo je jedini ispravan koncept srednje škole, i takav će da ostane, > a kome se ne sviđa neka ne pohađa srednju školu. > > Stipe Šuvar A kad je to Stipica izjavio?
skola.450 jeremy,
>> Nije reč samo o muzičkom i likovnom. Neko koga interesuje fizika i >> matematika mora da izuči kompletnu biologiju i hemiju. I obrnuto. Ali da li tog nekog interesuje samo i jedino fizika i matematika? Hoće li se on u životu zanimati samo i jedino fizikom i matematikom? Nije li takvo razmišljanje malo uskogrudo i nazadno. Uostalom, nikada ne znaš da li ćeš se u životu baš (uopšte) baviti onime što te zanima. čelje su jedno, a stvarnost ...Ali ako i to zanemarimo stvarno je mali broj ljudi koje zanima samo jedna stvar, a sve ostalo smatraju nepotrebnim Kad smo već kod matematike i fizike, one se uče i na biologiji i na medi cini (doduše više fizika), na hemiji da i ne pričam, tako da nije nimalo štetno ako i to izučavaš u gimnaziji. >> Da upiše Petu? I da se polomi učeći matu? Dobro, to će >> trebati i isplati se. Ali, istovremeno on mora da izvoli polomiti se učeći >> i hemiju, biologiju i ne znam šta je već bauk u Petoj. Borbom za dvojku >> iz nekog takvog predmeta, on je, u stvari, ometen da se ozbiljno posveti >> predmetima koji imaju veze sa pozivom koji je odabrao. Opet isto. Za ljude koji već posle osnovne škole odaberu poziv namenjene su stručne škole. Gimnazije su tu zbog sasvim drugog razloga. >> Zato nam je obrazovni sistem ogavan. Koji? Srednjoškolski ili univerzitetski sistem?
skola.451 supers,
>>> Ovo je jedini ispravan koncept srednje škole, i takav će da >>> ostane, a kome se ne sviđa neka ne pohađa srednju školu. >> A kad je to Stipica izjavio? Dobro, dobro, ne vuci me za jezik. Samo karikiram, kao odgovor na ovdašnje tvrdnje da smo zauvek osuđeni na ovakvu gimnaziju.
skola.452 supers,
>> možeš brzo i lako naučiti. Znanje termina moraš stalno održavati >> ažurnim jer uglavnom nikad ne znaš da li će od sledećeg časa početi >> da ih pita. To je upravo ono što prezirem. Fuj, zar da se svake nedelje podsećaš gde je ova ili ona bezvezna reka? To je udovoljavanje profesorskim hirovima. Možeš i da ne znaš gde je reka Oranje, imaš u atlasu indeks pa pogledaš. Doduše, vidim da mnogi ne umeju da ga koriste, jer su neprestano samo bubali gde je šte. >> Jel' znaš gde je (i šta je) Sao Francisko? Ne znam ko je / šta je Sao Francisko. Niti me interesuje. Možda nisam previše u toku ;> sa gradivom geografije, i ne osećam se pogođenim zbog toga.
skola.453 supers,
>> Kad smo već kod matematike i fizike, one se uče i na biologiji i na >> medi cini (doduše više fizika), na hemiji da i ne pričam, tako da >> nije nimalo štetno ako i to izučavaš u gimnaziji. Znam, znam. Uopšte ne kažem da bi trebalo ići na toliko usku orijentaciju da svako u gimnaziji uči po dva predmeta koje odabere :))) Samo mislim da bi trebalo omogućiti malo više profilisanja, radi rasterećenja. Onaj ko će studirati medicinu, trebaće mu i matematike, ali baš teška trigonometrija - sumnjam ;> Ko će studirati bilo koji tehnički fakultet, treba da nauči i osnove biologije, radi opšteg obrazovanja, ali je preterano da uči svaku biljnu i životinjsku klasu, sve živo o DNK itd. >> Opet isto. Za ljude koji već posle osnovne škole odaberu poziv >> namenjene su stručne škole. Gimnazije su tu zbog sasvim drugog >> razloga. Da, izgleda da su gimnazije za one koji ne znaju šta će, na žalost većine gimnazijalaca :( Doduše, vidim da neki i uživaju... Sumnjam da većina gimnazijalaca živi u dilemi da li se baviti medicinom ili nuklearnom fizikom :) Neka interesovanja bi tada već trebala da postoje. U stručnim školama se obično vrši preterano profilisanje, uz razne tehnologije ovoga i onoga i šta ja znam. A ni oni nisu dovoljno rasterećeni sporednih predmeta. >>>> Zato nam je obrazovni sistem ogavan. >> >> Koji? Srednjoškolski ili univerzitetski sistem? Sa univerzitetskim još nemam preterano iskustva, ali za srednjoškolski sam definitivno zaključio da je ogavan :)))))
skola.454 ilazarevic,
> Hoće li se on u životu zanimati samo i jedino fizikom i matematikom? Budući inženjer baviće se strukom koja se zasniva na fizici i matematici, pa je logično da te nauke moraju da ga zanimaju, kao i da dobro vlada njima i njihovim primenama. Sigurno je da postoji potreba za drugim, "opšte obrazovnim" predmetima, ali ne u onolikoj meri koliko su sada zastupljeni u srednjoškolskim programima.
skola.455 ivan.mile,
>> To je upravo ono što prezirem. Fuj, zar da se svake nedelje podsećaš >> gde je ova ili ona bezvezna reka? To je udovoljavanje profesorskim >> hirovima. Situacija uopšte nije tako crna kao što ti misliš (ili barem ja mislim da ti tako misliš). Ko je jednom seo i lepo naučio termine, znaće ih do kraja godine uz minimum podsećanja+slušanja na časovima kad drugi odgovaraju. Ko zna, zna :) (.to jeremy napiši i tvoje mišljenje o ovome) >> Možda nisam previše u toku ;> sa gradivom geografije, i ne osećam se >> pogođenim zbog toga. Odličan poznavalac geografije ?
skola.456 ivan.mile,
>> Znam, znam. Uopšte ne kažem da bi trebalo ići na toliko usku orijentaciju >> da svako u gimnaziji ući po dva predmeta koje odabere :))) >> Samo mislim da bi trebalo omogućiti malo više profilisanja, radi >> rasterećenja. Možda nešto nalik na američki sistem, malo proširen?
skola.457 supers,
>> da ti tako misliš). Ko je jednom seo i lepo naučio termine, znaće >> ih do kraja godine uz minimum podsećanja+slušanja na časovima kad Mmmmm, da.... Ali ih sigurno neće sve znati napamet kroz pet godina. A i zašto bi, ne trebaju mu. Oduvek sam se trudio da izbegnem da učim neke gluposti koje mi neć biti večno potrebne. Možda to jeste relativno lako, ali ostaje onaj osećaj da učiš nešto bezveze. Ne znam kako drugi sa tim stoje, ali ja sam taj osećaj toliko mrzeo da mi pokvari ne dan, nego čitavu nedelju kad moram da nabubam tako nešto. >>>> Možda nisam previše u toku ;> sa gradivom geografije, i ne osećam >>>> se pogođenim zbog toga. >> >> Odličan poznavalac geografije ? Yap. Poznavanje geografije nema veze sa školskim gradivom.
skola.458 ilazarevic,
> Možda nešto nalik na američki sistem, malo proširen? Da, baš tako. Američki sistem je ipak suviše uzak, trebalo bi tu dodati još jedno 3-4 izborna predmeta.
skola.459 jeremy,
>> Ko je jednom seo i lepo naučio termine, znaće ih >> do kraja godine uz minimum podsećanja+slušanja na časovima kad drugi >> odgovaraju. Ko zna, zna :) (.to jeremy napiši i tvoje mišljenje o ovome) Hmm...učenje tih termina je pokazalo koliko ljudi u stvari malo poznaju i one opšte geografske pojmove (Nepal, Tajland, Tajvan i masa sličnih primera) Naravno da ima pravo ko kaže da ga to ne zanima H i da neće to da uči, jer to je više stvar ličnog obrazovanja. Da li će nekom biti važno da li zna šta su i gde su Kiribati, stvar je ličnog afiniteta...
skola.460 ndragan,
/ Repetitio est mater studiorum. :) Ponavljanje je majka mudrosti. :) A ima i ona verzija Repetitio est mater stupidorum :) Zato i postoji ponavljanje razreda :)
skola.461 ndragan,
/ ...Qui volat, valet. Qui valet, volat. Qui non volat, non valet. Ovo retko činim ovako, ali: :)))))))))))))))))) Pozdravio te Grunf!
skola.462 misa,
Ejj ljudi ako neko ide u Petar Drapisin neka mi javi na mail VRLO VAZNO!!!!!!!!!
skola.463 inferno,
Ů│ ˙ Ejj ljudi ako neko ide u Petar Drapisin Ů│ ˙ neka mi javi na mail Ů│ ˙ VRLO VAZNO!!!!!!!!! Tu sam.. ;)
skola.464 misa,
EJJJJ LJUDI NEMOGUCEE JE DA NIKO ne cita ovu konferenciju a posto ne cita moram da ponovim JER IDE NEKO OVDE U T.S.PETAR DRASIN ako ih ima neka mi pisu na mail
skola.465 zurzul,
##> EJJJJ LJUDI NEMOGUCEE JE DA NIKO Kad si več načeo temu... Kome je lakše na ETF-u, đacima koji su išli u ETŠ ili gimnazijalcima ? Ko se kako snalazi ?
skola.466 pedjak,
> Kome je lakše na ETF-u, đacima koji su išli u ETŠ ili gimnazijalcima > ? Ko se kako snalazi ? U principu, ne može se precizno reći 'e sad ovima je mnogo lakše'. Mogu ti reći samo nešto iz ličnog iskustva: prvu godinu na etf-u lakše podnesu po meni upravo gimnazijalci, zato što je prilično opšta (svi predmeti se uglavnom svedu na matematiku i fiziku, u čemu su gimnazijalci jači, jer su imali veći fond časova, pogotovo fizike, ako me pamćenje služi, u etš fizika postoji samo u prva dva razreda, jel' tako..?) S druge strane, u prvoj godini postoje i Osnovi elektrorehnike, što se u etš radilo, tako da se može reći da su ovde ljudi iz etš u prednosti... Kasnije, svi se uglavnom srećemo prvi put sa nekim stvarima, tako da se ta razlika gubi, sve zavisi od tvog ličnog rada :) (pogotovo što se tiče elektronike ;)
skola.467 junior,
> Kome je lakše na ETF-u, đacima koji su išli u ETŠ ili > gimnazijalcima ? Ko se kako snalazi ? Matematičkoj gimnaziji, pa gimnaziji, pa ETŠ=ovcima...
skola.468 superhik,
=:> fizike, ako me pamćenje služi, u etš fizika postoji samo u =:> prva dva razreda, jel' tako..?) S druge strane, u prvoj Tako je. =:> što se tiče elektronike ;) U ETŠ (računari) II i III godina Elektronika I i II A isto u III Digitalna Elektronika...
skola.469 mileusna,
>> Kome je lakše na ETF-u, đacima koji su išli u ETŠ ili >> gimnazijalcima ? Onima koji imaju zdrave oči, tvrdu bulju i puno volje. ;)
skola.470 zurzul,
##>>> Kome je lakše na ETF-u, đacima koji su išli u ETŠ ili ##>>> gimnazijalcima ? ##> ##> Onima koji imaju zdrave oči, tvrdu bulju i puno volje. ;) Može li se na ljepotu išta izvuči ? :)
skola.471 pedjak,
> II i III godina Elektronika I i II > A isto u III Digitalna Elektronika... Jeste, ali nisam primetio da ste u prednosti u odnosu na gimnazijalce što se tiče iste :) Možda ovi iz gimnazije imaju veće radne navike (a za nju je baš treebaaa) ? ;)
skola.472 pedjak,
> Može li se na ljepotu išta izvuči ? :) Teško :)
skola.473 superhik,
=:> gimnazijalce što se tiče iste :) Možda ovi iz gimnazije imaju =:> veće radne navike (a za nju je baš treebaaa) ? ;) Moguće... samo nisam znao da u Gimazijama imaju Digitalnu ? ;))))
skola.474 pedjak,
> Moguće... samo nisam znao da u Gimazijama imaju Digitalnu ? ;)))) Nemaju, ali kad daš Elektroniku I i Teoriju kola, nemaš posle problema.
skola.475 kuki,
> Nemaju, ali kad daš Elektroniku I i Teoriju kola, nemaš posle > problema. sem elektronike II i impulsne i digitalne :))
skola.476 pedjak,
> sem elektronike II i impulsne i digitalne :)) Khm :)))
skola.477 rcolic,
Da li pri upisivanju na prvu godinu studija na fakultetu, nakon podnosenja svih dokumenata, fakultet proverava podnesena dokumenta (izvod iz maticne knjige, svedocanstva, itd..) ?
skola.478 mileusna,
█ KOMUNIKACIJE 13.58 - zeljkoj █ >> Jock. ;) Imamo mali raspust od 5 dana. :)) Da li? Pazi, subota, 2. decembar bi trebala da bude radna po programu, tako da bi lako moglo da se desi da bude: subota, nedelja - neradni, ponedeljak, utorak - radni, sreda, četvrtak - neradni, petak, subota - radni, nedelja - neradna, ponedeljak, utorak, sreda, čet... ma sve po starom u pič...
skola.479 mileusna,
>> Da li? Pazi, subota, 2. decembar bi trebala da bude radna >> po programu, tako da bi lako moglo da se desi da bude: subota, Dakle, danas je čika ministar obradovao svu decu Srbije, što bi i trebao da mu bude posao. Imamo 'raspust' od 5 dana. čivela Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. ;)
skola.480 zeljkoj,
> - neradni, petak, subota - radni, nedelja - neradna, ^^^^^^^^^^^^^^^^ Ne, ne, radi se sledeća subota. :)
skola.481 mileusna,
=>> - neradni, petak, subota - radni, nedelja - neradna, >> Ne, ne, radi se sledeća subota. :) Ajde? Pa sad znam i ja. ;)
skola.482 jablan,
Otvara se grupa 'maturanti', za sve one koji su pred odlukom koji fakultet, i koji smer... Prednost imaju generacije '77. i '78. Zainteresovani nek me mail-nu.
skola.483 superhik,
Otvorena je grupa Tesla za sve one koji su je ili završili ili je još (nesrećno) pohađaju! Ko hoće da 'uđe' neka mi ostavi mail...
skola.484 mileusna,
Jel se štrajkuje? :)
skola.485 kum.djole,
>> Jel se štrajkuje? :) Osobito. :)
skola.486 supers,
>> Jel se štrajkuje? :) Novine kažu devedesetak škola u gradu. Koliko čujem, gimnazije većinom ignorišu štrajk...
skola.487 zeljkoj,
> Jel se štrajkuje? :) Još odavno. :)
skola.488 inferno,
Ů│ ˙ Jel se štrajkuje? :) Tjah.. ni skraćeni časovi. Drapšin called Dragstor.
skola.489 superhik,
=:> Tjah.. ni skraćeni časovi. Ko ti je kriv kada si upisao propalu mašinsku... :)))))
skola.490 mileusna,
>> Novine kažu devedesetak škola u gradu. Koliko čujem, gimnazije >> većinom ignorišu štrajk... U Kragujevcu štrajkuje tačno polovina srednjih škola i skoro sve osnovne. Zahtevi: isplata zaostalog i izjednačavanje radnih koeficijenata sa lekarima opšte prakse. :)
skola.491 superhik,
Nije valjda da nema više ljudi iz Tesle?
skola.492 schef,
­=-> Zahtevi: isplata zaostalog i izjednačavanje radnih koeficijenata sa lekarima opšte prakse. :) Gde oni mogu da se mere sa lekarima. To su neosnovani zahtevi. G.
skola.493 inferno,
Ů│ ˙ ­=-> Zahtevi: isplata zaostalog i izjednačavanje radnih koeficijenata Ů│ ˙ sa lekarima opšte prakse. :) Ů│ ˙ Ů│ ˙ Gde oni mogu da se mere sa lekarima. To su neosnovani zahtevi. Zašto? Mogu da se mere... pogotovo sa ovako zaostalom medicinom u nas, koja je na nivou srednjeg veka.
skola.494 zurzul,
#> U Kragujevcu štrajkuje tačno polovina srednjih škola i #> skoro sve osnovne. Zahtevi: isplata zaostalog i izjednačavanje #> radnih koeficijenata sa lekarima opšte prakse. :) U Pančevu sve škole štrajkuju. Isti zahtjevi.
skola.495 schef,
­=-> Zašto? Mogu da se mere... pogotovo sa ovako zaostalom ­=-> medicinom u nas, koja je na nivou srednjeg veka. Uopšte nisi u pravu. Treba da razlikuješ stručnost lekara na jednoj strani i aparate i ostalu opremu na drugoj. A šta je s prosvetom? 90 % njih nije maklo dalje od krede i table. A to je bilo i pre srednjeg veka. G.
skola.496 zurzul,
#> Nije valjda da nema više ljudi iz Tesle? IMA! Tesla - Pančevo :)
skola.497 inferno,
Ů│ ˙ ­=-> Zašto? Mogu da se mere... pogotovo sa ovako zaostalom Ů│ ˙ ­=-> medicinom u nas, koja je na nivou srednjeg veka. Ů│ ˙ Ů│ ˙ Uopšte nisi u pravu. Treba da razlikuješ stručnost lekara na Ů│ ˙ jednoj strani i aparate i ostalu opremu na drugoj. Stručnost lekara je, koliko sam ja obavešten (a jesam) očajna. Ů│ ˙ A šta je s prosvetom? 90 % njih nije maklo dalje od krede i Ů│ ˙ table. A to je bilo i pre srednjeg veka. I školstvo je katastrofa.. tek je to za priču. Nemju ljudi čime da uče decu, a pedagogija im je takva da samo čekam kad će da počnu da biju.
skola.498 mileusna,
>> Gde oni mogu da se mere sa lekarima. To su neosnovani zahtevi. >> G. Ponavljam, sa lekarima opšte prakse. Ne vidim da su zahtevi neosnovani. I jedni i drugi su išli na fakultet, studirali približno isti broj godina itd. Takođe, prosveta & obrazovanje je nešto na čemu počiva celo društvo (ma kakvo ono bilo).
skola.499 schef,
­=-> zahtevi neosnovani. I jedni i drugi su išli na fakultet, ­=-> studirali približno isti broj godina itd. Takođe, prosveta Nope. Koliko ja znam, medicina traje 6 godina, a to je za pola veće od 4. Plus to što su lekari morali (sad su to ukinuli) da odrade još i godinu dana prakse. Znači to je 7 godina naspram 4. No more comment. ­=->& obrazovanje je nešto na čemu počiva celo društvo (ma kakvo ­=-> ono bilo). To da, ali zar ne misliš da bi pre svega trebalo izvršiti reviziju tog obrazovanja? Ja sam, npr. samo u I godini gimnazije imao informatiku (dobro, sad su uveli za sve 4 godine), i to smo radili DOS, basic i chi-writer(?!?!). Koliko se sećam, još tada (1991/92.) je chi-writer bio prevaziđen. No dobro, ajde da pređemo preko toga. Ali, brat moje devojke koji ide u ekonomsku, prošle godine (bio je 2.godina) je radio taj isti chi-writer!!!!! Dakle, kad smo već kod unapređivanja obrazovanja, neka se krene od plana&programa, pa tek onda se može govoriti o stručnosti nastavnika & profesora, koji se moraju prekvalifikovati za te sve novine, baš kao što rade lekari. Lekari (pa i oni opšte prakse) CEO SVOJ ŽIVOT uče, i prilagođavaju se svetskim standardima (čak i u ovakvim uslovima kakvi su naši - primer -> svake godine se u Kragujevcu održava Jugoslovenska škola ultrazvuka za koju je, na žalost, čulo malo ljudi i u samom Kragujevcu, a kamoli u celoj Jugoslaviji). No, o svemu ovome bi ti više mogao (i hoće) reći moj ćale. ;) Srleř
skola.500 cnenad,
=> sad su uveli za sve 4 godine), i to smo radili DOS, basic i => chi-writer(?!?!). Koliko se sećam, još tada (1991/92.) je chi-writer bio To i nije tako loše :) Neko radi Banner, a ima nesrećnika kojima su pokazali računar na 5 sec i isterali iz učionice. Od tog trenutka sve komande DOS-a su pisane na tabli KREDOM :((( bez mogućnosti da se isprobaju na računaru... NO COMMENT
skola.501 schef,
­=-> Stručnost lekara je, koliko sam ja obavešten (a jesam) ­=-> očajna. Ti ili imaš pogrešne informacije ili si zlonameran. Pa naši lekari spadaju u najobrazovanije lekare, kako u Evropi, tako i u svetu. Raspitaj se malo i videćeš. A to što poslednjih godina malo teže odlaze u inostranstvo, to je samo iz političkih razloga. G.
skola.503 inferno,
Ů│ ˙ ­=-> Stručnost lekara je, koliko sam ja obavešten (a jesam) Ů│ ˙ ­=-> očajna. Ů│ ˙ Ů│ ˙ Ti ili imaš pogrešne informacije ili si zlonameran. Nisam zlonameran.. nemam razloga. Ů│ ˙ Pa naši lekari spadaju u najobrazovanije lekare, kako Ů│ ˙ u Evropi, tako i u svetu. Naravno, ne svi. Elita ove profesije kod nas da, ali ostatak...
skola.504 mileusna,
>> Nope. Koliko ja znam, medicina traje 6 godina, a to je za pola veće >> od 4. Plus to što su lekari morali (sad su to ukinuli) da odrade >> još i godinu dana prakse. Znači to je 7 godina naspram 4. No more >> comment. One more comment: ako se ne varam, i medicina je u jednom periodu trajala 4 godine, pa su je tek sada skorije vratili na nekadašnjih 6 godina. :) BTW, tebi su roditelji lekari, meni je majka profesor. Svaki Ciga svoga konja hvali. ;) Elem, glede štrajka i zahteva. Zanemarimo koeficijente, pa opet, zar nije dovoljan razlog za štrajk što se plata isplaćuje sa dva meseca zakašnjenja i to u delovima? >> To da, ali zar ne misliš da bi pre svega trebalo izvršiti reviziju >> tog obrazovanja? Ja sam, npr. samo u I godini gimnazije imao A šta se to profesore tiče? Za ovakvu platu kakvu primaju i na način na koji je primaju, čudo je da uopšte ljudi i dalje rade (kad malo bolje razmislim, sada trenutno i ne rade - štrajkuju). Bole njih da se zezaju oko plana & programa, dodatnih sekcija, kada im se ne ispalaćuju ni osnovna primanja. Da, treba izvršiti reviziju programa, svakako, ali trenutno govorimo o odnosu države prema prosvetnim radnicima. >> moraju prekvalifikovati za te sve novine, baš kao što rade lekari. >> Lekari (pa i oni opšte prakse) CEO SVOJ ŽIVOT uče, i prilagođavaju Postoje i seminari za profesore, ne boj se... Čak šta više, škole obezbeđuju odlazak svojih profesora na manifestacije te vrste. :)
skola.505 mileusna,
RE: Kreda u informatici - Anegdota :)) >> računar na 5 sec i isterali iz učionice. Od tog trenutka sve >> komande DOS-a su pisane na tabli KREDOM :((( bez mogućnosti da se >> isprobaju na računaru... Informatika. Profesorka na tabli nacrta stablo sa direktorijumima i izvede 'Osobu X' da napiše kako bi putem DOS naredbi formirao takvo stablo. Osoba X izađe, i poče da piše: 'MD, CD, MD, CD, MD...' Ok, završi osoba X svoj posao, profesorka pogleda, reče da je zadovoljna, ali onda zadade Osobi X zadatak i da obriše tu istu strukturu direktorijuma. Osoba X uze sunđer i obrisa tablu... :))))))
skola.506 vitez.koja,
#=> Zanemarimo koeficijente Moram da izrazim svoje divljenje spram tvog stpljenja i dobre volje, kada možeš da pričaš sa nekim ko očigledno ne zna baš ništa o stvarima o kojima pokušava da diskutuje, a usto misli da je eto baš njegov/njegovog oca posao jako težak i zahtevan, dok ostali samo lade j*aja i još za to primaju platu. Istine radi, da auditorijum ne bi izveo pogrešne zaključke, reč dve o čuvenim koeficijentima. Razlika između tih stvarčica je, u vremenu t0, bila 8%, a onda se, posle tzv. izjednačavanja, popela na 16%, sve u korist zdravstva. Osnovna cena rada za prosvetu je 160 dinara, za zdravstvo preko 200; komentar ministarstva/sindikata (tu se uopšte ne zna granica) je da je zdravstvena cifra protiv- zakonita :>>> Kakav crni humor. Neko protivzakonito prima platu od 1000-1500 dinara, a ti "ćutiš i pušiš" sa svojih 500, ali zato poštuješ zakon. A kada gomila ovaca, takozvani prosvetni radnici, konačno pridigne glavice, kolege zdravstveni radnici viču "šišaj dalje". Solidarnost na delu :>
skola.507 schef,
­=-> One more comment: ako se ne varam, i medicina je u jednom ­=-> periodu trajala 4 godine, pa su je tek sada skorije vratili ­=-> na Mislim (ali samo mislim, nisam siguran) da se varaš. ­=-> BTW, tebi su roditelji lekari, meni je majka profesor. Svaki ­=-> Ciga svoga konja hvali. ;) :))))) ­=-> Elem, glede štrajka i zahteva. Zanemarimo koeficijente, pa ­=-> opet, zar nije dovoljan razlog za štrajk što se plata ­=-> isplaćuje sa dva meseca zakašnjenja i to u delovima? To da, ali zar ne bi to trebalo da budu prvi argumenti? Pa tek onda koeficijenti. Slažem se sa tobom da je to malo para, ali kad već tako gledaš, zašto se onda ne traži povećanje iznosa jednog koeficijenta. Tako bi se povećala plata i radnicima i profesorima i medicinskim sestrama i službenicima, pa zašto ne, i lekarima. ­=-> štrajkuju). Bole njih da se zezaju oko plana & programa, ­=-> dodatnih sekcija, kada im se ne ispalaćuju ni osnovna E vidiš, lekarima nije baš svejedno. Evo ti primera koji sam već pomenuo: U Jug. školu ultrazvuka svake godine dođe po 200 i kusur ljudi iz cele Jugoslavije, ne samo da bi dobili tu diplomu, već i da bi nešto naučili, jer tu zaista dolaze najpoznatiji jugoslovenski lekari. A ja ne pamtim kada je moj neki (bivši) profesor iz Gimnazije odsustvovao sa nastave zbog seminara. Srleř
skola.508 schef,
­=-> ništa o stvarima o kojima pokušava da diskutuje, a usto ­=-> misli da je eto baš njegov/njegovog oca posao jako težak i ­=-> zahtevan, dok ostali samo lade j*aja i još za to primaju ­=-> platu. Ja to nigde nisam rekao u tom obliku u kom me ti to etiketiraš. Nigde nisam upoređivao težine ove dve profesije, što je svaki iole pismen čovek mogao da zaključi iz mojih replika. Nigde nisam napomenuo da je poziv lekara 'jako težak' (iako je evidentno da jeste), a ponajmanje ga upoređivao sa težinom profesorskog poziva, t.j. ako više voliš, profesije. Moja replika je išla na mileusnin zaključak 'pa i profesori su išli približno isti broj godina na fax, pa zato treba da im se izjednače koeficijenti sa lekarima opšte prakse'. Ja sam reagovao samo toliko da to negiram, zato što nije istina da je taj broj iole približan. A što se tiče tih koeficijenata, ta stvar o godinama pohađanja fakulteta je potpuno irelevantna. To bi npr. značilo da doktor supspecijalista (5(6) god. fax + 4(5) god. specijalizacija + 2 god. supspecijalizacija) treba da ima skoro 3 puta veću platu od svakog srednjoškolskog profesora, a to naravno nije slučaj, i niko od lekara (pa ni njihovi »advokati«, uključujući i mene) nije tražio. Jedina stvar koja je evidentna je da u ovoj državi visoko obrazovani ljudi imaju samo ugled, dok su njihove zarade ispod svakog evropskog i svetskog nivoa. Jednom kada se to promeni, neće više biti 'prozivanja' i ostalih prepucavanja, i sve stvari će doći na svoje mesto. Srleř
skola.509 superhik,
=:> Naravno, ne svi. Elita ove profesije kod nas da, ali =:> ostatak... Samo da dodam... da li se neko seća slučaja kada je CELA bolnica odbila da primi HIV pozitivnog čoveka ?
skola.510 jevta,
> Istine radi, da auditorijum ne bi izveo pogrešne zaključke, reč > dve o čuvenim koeficijentima. Razlika između tih stvarčica je, u > vremenu t0, bila 8%, a onda se, posle tzv. izjednačavanja, popela > na 16%, sve u korist zdravstva. Osnovna cena rada za prosvetu je > 160 dinara, za zdravstvo preko 200; komentar ministarstva/sindikata > (tu se uopšte ne zna granica) je da je zdravstvena cifra protiv- > zakonita :>>> > > Kakav crni humor. Neko protivzakonito prima platu od 1000-1500 > dinara, a ti "ćutiš i pušiš" sa svojih 500, ali zato poštuješ > zakon. A kada gomila ovaca, takozvani prosvetni radnici, konačno > pridigne glavice, kolege zdravstveni radnici viču "šišaj dalje". > Solidarnost na delu :> Sorry, sto je preko tebe kojo. Elem, cenu rada si naveo, a koeficijenti su sledeci: Profesor u srednjoj skoli 3,5 Lekar opste prakse 5 A propos 5 godina studiranja medicine: Mislim da postoji makar jedan profesor u Tesli koji ima zavrsen Elektrotehnicki fakultet, koji valjda traje 5 godina, a mozda u Gradjevinskoj predaje i neko ko je zavrsio gradjevinu, a mozda ima jos srednjih strucnih skola, gde predaju profesori ciji faks traje 5 godina..... I zdravstvo i prosveta se budzetski finansiraju. U zdravstvu se naporno radi, a u prosveti jok ;>> Besmislene su tvrdnje tipa: > E vidiš, lekarima nije baš svejedno. Evo ti primera koji sam već > pomenuo: U Jug. školu ultrazvuka svake godine dođe po 200 i kusur > ljudi iz cele Jugoslavije, ne samo da bi dobili tu diplomu, već i > da bi nešto naučili, jer tu zaista dolaze najpoznatiji > jugoslovenski lekari. A ja ne pamtim kada je moj neki (bivši) > profesor iz Gimnazije odsustvovao sa nastave zbog seminara. Nisam cuo ni za jednog lekara opste prakse koji je prisustvovao takvom seminaru, i uopste neki ovde zagovaraju tezu kao lekari trose silne godine na specijalizaciju. Pandan tome nije seminar profesora, vec magistratura i doktorat, a i to traje.. Prosvetni radnici kao reper traze LEKARE OPSTE PRAKSE A NE SPECIJALISTE. Lekari su cini mi se polagali nekakvu zakletvu, ali je se mnogi nazalost ne pridrzavaju ( 500-1000dem je porodjaj, krevet ima tarifu i sl.) U nekim skolama verovatno se uzimaju pare (tarife ne znam, ali sam sklon misljenju da je to rasirenije na visokoskolskim institucijama). Koska je bacena. Genijalna je ideja baciti kosku zdravstvu i prosveti da se gloze, ko ce vise da je oglodje, a plate neka stoje na 550 i 1000 dinara. Nema veze sto ni jedni ni drugi nemaju mogucnosti sa tim primanjima da pokriju ni elementarne troskove. Posledice: ljudi umiru zbog neadekvatne i nepravovremen pomoci stvaraju se generacije "debila"....
skola.511 schef,
­=-> na 16%, sve u korist zdravstva. Osnovna cena rada za ­=-> prosvetu je 160 dinara, za zdravstvo preko 200; komentar ­=-> ministarstva/sindikata Osnovna cena rada za sve u zdravstvu je kao i za ostale javne i državne institucije 160 dinara. A ovo 200 pokušavaju da proture prosvetari i drugi koji hoće na nezakonit način da ostvare nešto što ne zaslužuju. G.
skola.512 zeljkoj,
> tu zaista dolaze najpoznatiji jugoslovenski lekari. A ja ne > pamtim kada je moj neki (bivši) profesor iz Gimnazije > odsustvovao sa nastave zbog seminara. Eh... a ima i onih kod kojih se stalno gube časovi zbog raznih seminara. :) (u V gimnaziji recimo kod prof. dr. Jasne Madjarević, matematičarke :).
skola.513 schef,
­=-> Samo da dodam... da li se neko seća slučaja kada je CELA ­=-> bolnica odbila da primi HIV pozitivnog čoveka ? Nije tačno. Radi se o grupi medicinskih sestara jednog odeljenja (čini mi se nefrologije) Kliničkog centra u Nišu. Sve su zbog toga bile kažnjene. G.
skola.514 schef,
­=-> Prosvetni radnici kao reper traze LEKARE OPSTE PRAKSE A NE ­=-> SPECIJALISTE. ­=-> Lekari su cini mi se polagali nekakvu zakletvu, ali je se Ne polaže se nikakva zakletva. Hipokratova zakletva postoji, to je tačno, ali zar humani moraju da budu samo lekari? A ostali??? ­=-> mnogi nazalost ne pridrzavaju ( 500-1000dem je porodjaj, ­=-> krevet ima tarifu ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ ^^^^^^^^^^^^^^^^^ Gde to ima? Reci mi molim te i vidi da l' ima neko slobodno radno mesto? A otkad to porođaje vode lekari opšte prakse? G.
skola.515 schef,
­=-> Nisam cuo ni za jednog lekara opste prakse koji je ­=-> prisustvovao takvom seminaru, i uopste neki ovde zagovaraju ­=-> tezu kao lekari trose silne godine na specijalizaciju. ­=-> Pandan tome nije seminar profesora, vec magistratura i ­=-> doktorat, a i to traje.. A šta ćeš da kažeš za one lekare koji specijaliziraju iz svoga džepa (ovde u Kragujevcu ih ima bar po 10 na svakom odeljenju). Oni em ne primaju platu za to što rade, em moraju sami da plaćaju specijalizaciju. Da li bi neki profesor pristao da mu tako prođe 4 godine svog života? A da ti kažem nešto o obrazovanosti profesora (Unapred se izvinjavam svim profesorima koji ne spadaju u ovu kategoriju): Meni je u Gimnaziji predavao čovek koji je na fakultetu imao prosek 2Ń, t.j. 6,28! A lekar sa tim prosekom nebi mogao da se zaposli ni u najgoroj selendri na jugu Srbije. Sramota je da taj uopšte predaje u bilo kojoj srednjoj školi. Ali, šta ćeš... A danas je taj isti profesor glavni kad se skače za povećavanje koeficijenata. Srleř
skola.516 cnenad,
=> Osnovna cena rada za sve u zdravstvu je kao i za ostale javne i => državne institucije 160 dinara. A ovo 200 pokušavaju da proture Koja bi trebala da se pomnoži koeficijentom, da se doda minuli rad, i tako dobije, za staž od 10 godina i koeficijent 2.5 početna neto zarada od 420 dinara pod uslovom da je profesor ispunio fond časova. Skoro niko tako ne obračunava zarade :(( da ne bi državi dali još toliko na ime poreza i doprinosa.
skola.517 superhik,
=:> Nije tačno. Radi se o grupi medicinskih sestara jednog =:> odeljenja (čini mi se nefrologije) Kliničkog centra u Nišu. =:> Sve su zbog toga bile kažnjene. Hm... naime, cela stvar NIKADA nije izašla pred štampu tako da ti to pričaš ili iz pouzdanih izvora ili je nešto drugo po srIJedi!? Ja sam naime (tada) dobio samo tu info. tako da mislim da je bilo u pitanju cela bolnica (odeljenje) , a oboleli je otišao na kliniku u Bgd-u ! Možda je reč o nekoj drugoj bolnici...?
skola.518 mileusna,
>> Profesor u srednjoj skoli 3,5 >> Lekar opste prakse 5 Samo da napomenem da profesor, ako je razredni starešina 10 odeljenja i ako vodi 20 sekcija ima šanse da dogura i do 4. ;>
skola.519 vitez.koja,
#=> A šta ćeš da kažeš za one lekare koji specijaliziraju iz #=> svoga džepa (ovde u Kragujevcu ih ima bar po 10 na Izmišljaš razne specijalne slučajeve i pokušavaš da ih proturiš kao argument. Ne znam da li je doprilo do tebe da, kao što reče jevta, prosveta traži izjednačavanje sa lekarima OPŠTE PRAKSE, tako da specijalizaciju i tužne priče vezane za nju možeš da zaboraviš. Sa druge strane, svaki profesor mora da položi stručni ispit, a i to iziskuje neko vreme. Ljudi koji "specijaliziraju iz svog džepa" valjda znaju zašto to rade, sumnjam da je to isključivo u interesu opšteg dobra. Uostalom: #=> Ne polaže se nikakva zakletva. Hipokratova zakletva postoji :> Sjajno. ps. ono 'izmišljaš' je primena slobodnog izražavanja, ne mislim da to nije istina.
skola.520 vitez.koja,
#=> makar jedan profesor u Tesli koji ima zavrsen Elektrotehnicki fakultet Kuriozitet: u Tesli radi više diplomiranih inženjera elektrotehnike nego u EDBu.
skola.521 sav.gacic,
> platu za to što rade, em moraju sami da plaćaju specijalizaciju. Da li bi > neki profesor pristao da mu tako prođe 4 godine svog života? Ne vredi generalizovati. Postoje srednje škole koje pravilnikom regulišu da predavači MORAJU imati magisterijum. Dakle - to je fakultet + 2-3 god. minimum. Uz to, najveći broj lekara ostaje samo sa medicinskim fakultetom i rade svoj posao po ambulantama, domovima zdravlja, otvaraju bolovanja, pišu opravdanja, prepisuju lekiće, pišu upute, slušaju pluća i mere pritisak... Veliki grad - velike mogućnosti (potencijalne). To što se u tvom krugu verovatno nalaze specijalisti, Dr.Sci.Med. redovni učesnici kongresa i simpozijuma ne znači mnogo za opštu sliku. Ako je tvoje okruženje ovakvo, samo se zahvali nebesima, radi na tome da tako i ostane, a za generalizaciju (poslovično nezahvalnu) je potrebno videti i pretrpeti mnogo toga, što, veruj mi na reč, nije ni malo prijatan doživljaj... :( > čovek koji je na fakultetu imao prosek 2Ń, t.j. 6,28! A lekar sa tim > prosekom nebi mogao da se zaposli ni u najgoroj selendri na jugu Srbije. Igrom slučaja (takav mi posao) kroz ruke mi prođe dosta diploma i sl. papira i nikakva retkost nije specijalista sa prosekom ispod 7 (posebno iz unutrašnjih krajeva), čak i mnogi postdiplomac. Moje lično divljenje je izazvao lekar iz "malog mesta" sa prosekom studiranja 6.00 (po meni je potrebna veća umešnost nego za 10.00) kojeg ustnova upućuje na specijalizaciju u Britaniju. Struka je kompleksna stvar... prosekom se ne prikazuje sve ;) ponešto ima i u brojkama na drugim papirima... Bik koji sedi
skola.522 schef,
­=-> Možda je reč o nekoj drugoj bolnici...? Možda. Ali ja za to drugo nisam čuo. A ovo je sigurno tačno i o tome je pisala gotovo sva dnevna i nedeljna štampa. G.
skola.523 slanjo,
"...neke ribe, posebno kitovi...":'-( profesorka geografije iz Zemunske gimnazije
skola.524 schef,
­=-> kao argument. Ne znam da li je doprilo do tebe da, kao što ­=-> reče jevta, prosveta traži izjednačavanje sa lekarima OPŠTE ­=-> PRAKSE, tako da specijalizaciju i tužne priče vezane za nju ­=-> možeš da Heh, koliko ima drskosti u tvom tonu, pa to je neverovatno. To je sve u redu, ja da sam to hteo da potegnem kao argument, potegao bih ga mnogo ranije. To sam spomenuo samo da pokažem da lekari nisu monstrumi od ljudi koji su lekari samo zbog tog je*enog koeficijenta i zbog para koje primaju. Kao što vidiš, ima mnogo onih koji uopšte ne mare za novac (1 semestar košta, verovao ti ili ne preko 1000 DM) nego to rade u cilju svog usavršavanja. Ne, ne kažem da im je to jedini motiv, jer ipak, i oni su ljudi i moraće od nečega da žive i da ishranjuju svoje porodice. Srleř ­=-> reče jevta, prosveta traži izjednačavanje sa lekarima OPŠTE ­=-> PRAKSE, tako da specijalizaciju i tužne priče vezane za nju Ma ne mogu oni da se izjednače ni sa lekarima OPŠTE PRAKSE. Razloge si mogao da pročitaš u predhodnim tekstovima. ­=-> zaboraviš. Sa druge strane, svaki profesor mora da položi ­=-> stručni ispit, a i to iziskuje neko vreme. I svaki lekar mora da položi stručni ispit, a i to iziskuje neko vreme koje nije ni zimski ni letnji školski raspust. G.
skola.525 schef,
­=-> gradjevinu, a mozda ima jos srednjih strucnih skola, gde ­=-> predaju profesori ­=-> ciji faks traje 5 godina..... U svim medicinskim školama rade lekari opšte prakse i oni su tu nagrađeni kao profesori, a ne kao lekari u zdravstvenim ustanovama. Isti je slučaj i sa lekarima specijalistima koji predaju stručne predmete. G.
skola.526 schef,
­=-> minimum. Uz to, najveći broj lekara ostaje samo sa ­=-> medicinskim fakultetom i Kao što i najveći broj profesora ostaje samo sa fakultetom, a neki nemaju ni to. ­=-> verovatno nalaze specijalisti, Dr.Sci.Med. redovni učesnici ­=-> kongresa i simpozijuma ne znači mnogo za opštu sliku. Ako je ­=-> tvoje okruženje ovakvo, samo Svi ti specijalisti, Mr sci i Dr sci med su predhodno bili lekari opšte prakse i to verovatno odlični, kada su kasnije sve to postigli, i radili u ambulantama i domovima zdravlja, pa čak i po najzabitijim selima. ­=-> Struka je kompleksna stvar... prosekom se ne prikazuje sve ­=-> ;) ponešto ima i u brojkama na drugim papirima... Saglasan sam sa ovim. G.
skola.527 basrak,
> Ma ne mogu oni da se izjednače ni sa lekarima OPŠTE PRAKSE. > Razloge si mogao da pročitaš u predhodnim tekstovima. Jel' znaš ti koliko bi u ovoj zemlji bilo lekara da nema profana? Pa i obrnuto važi, naravno. Suvišno je raspravljati čije je zanimanje vrednije naročito poredeći ga sa brojem godina na fakultetu. U prilog ove tvrdnje mogu samo da kažem da bi se možda trebao gledati prosek studiranja nekog fakulteta, a ne broj godina na istom. Baš me zanima koliko se prosečno studira medicina, dakle bez onih specijalizacija itd.
skola.528 zeljkoj,
> Kao što i najveći broj profesora ostaje samo sa fakultetom, > a neki nemaju ni to. Moraju da imaju. :)
skola.529 vitez.koja,
#=> Heh, koliko ima drskosti u tvom tonu, pa to je #=> neverovatno. Verovatno je tako :( Nije opravdanje, ali tvoje (vaše) poruke prosto izazivaju. #=> Ma ne mogu oni da se izjednače ni sa lekarima OPŠTE #=> PRAKSE. Razloge si mogao da pročitaš u predhodnim #=> tekstovima. U prethodnim porukama nema ni jednog razloga. Kontradiktornosti i poluistina zato ima u izobilju. Od razloga potpisanih sa "G." našao sam samo jedan: #=> Gde oni mogu da se mere sa lekarima. To su neosnovani #=> zahtevi. Pretpostavljam da treba da ti verujemo na reč. Ima i jedna neosporna činjenica: #=> Pa naši lekari spadaju u najobrazovanije lekare, kako #=> u Evropi, tako i u svetu. ...koja je verovatno sama po sebi dosta da potkrepi vaše tvrdnje. Sledi demonstracija nepoznavanja elementarnih stvari o temi o kojoj pokušavate da diskutujete: #=> Kao što i najveći broj profesora ostaje samo sa #=> fakultetom, a neki nemaju ni to. Ne samo za profesore, nego i za nastavnike i za učitelje visoko obrazovanje je prvi uslov. Postoje mala vratanca u zakonu koja dozvoljavaju da 'stara garda', koja je završavala učiteljske škole, završi svoj radni vek, ali već duže vreme ne može se postati učitelj bez fakulteta. A kamoli nastavnik, a kamoli profesor. #=> Nope. Koliko ja znam, medicina traje 6 godina, a to je #=> za pola veće od 4. Plus to što su lekari morali (sad su #=> to ukinuli) da odrade još i godinu dana prakse. Znači to #=> je 7 godina naspram 4. No more comment. Ide sabiranje nečega što je ukinuto, a za drugu stranu se uzima minimalna vrednost. Dalje ide argumetacija tipa "lekari imaju 6 godina fakulteta i specijalizaciju i malu školu ultrazvuka, a moj profesor iz informatike ništa ne zna". Kao kruna svega, par poruka kasnije kažeš #=> A što se tiče tih koeficijenata, ta stvar o godinama #=> pohađanja fakulteta je potpuno irelevantna. To bi npr. Nazdravlje. Mislim da bi se čovek rasplakao kada bi počeo da logički analizira vaše poruke. Ekstreman primer je sledeći citat: #=> Uopšte nisi u pravu. Treba da razlikuješ stručnost #=> lekara na jednoj strani i aparate i ostalu opremu na #=> drugoj. A šta je s prosvetom? 90 % njih nije maklo dalje #=> od krede i table. A to je bilo i pre srednjeg veka. Trebalo bi ti da razlikuješ stručnost profesora na jednoj strani i aparate i ostalu opremu na drugoj, ili makar da ne stavljaš ovakve rečenice jednu pored druge. Ako postoji neki argumet koji nije u kontradikciji sa nečim što ste već rekli, ako mi je promakao ili ako ga niste napisali svejedno, zamolio bih da ga napišete da narod pročita. Uzgred, jevta je u pravu, dok se prosveta i zdravstvo glože oni se smeju. Da znate šta se radi u saveznim organima :)) Otac mi radi u Saveznoj upravi za kontrolu leta (elektroinženjer, 5 godina fakulteta), tetka u NBJ (filolog, valjda 4 godine), pa znam. Svi vaši razlozi i dalje važe, samo što su sada uloge potpuno promenjene - vajni lekari su prema njima otprilike kao prosveta prema lekarima. Zašto ne tražite više za sebe, nego po principu "da komšiji crkne krava" tražite manje za drugog? Ja bih rekao zašto, ali se plašim da bi se tek onda naljutio ;) ps. ne shvataj(te?) stvari baš preozbiljno - nadam se da nisam rekao ništa uvredljivo, ostalo je oštrenje jezika. Za to sezam valjda i služi. U svakom slučaju, ja više neću na ovaj način da pišem, dosta je bilo, a vama najdobronamerniji savet: razmislite dvaput pre nego što uzmete prosvetu u usta, s obzirom na to koliko o njoj znate. Uzdravlje :)
skola.530 schef,
­=-> godina na fakultetu. U prilog ove tvrdnje mogu samo da kažem ­=-> da bi se možda trebao gledati prosek studiranja nekog Apsolutno se slažem sa svime što si napisao, a to se sve moglo videti iz mojih prethodnih poruka. ­=-> fakulteta, a ne broj godina na istom. Baš me zanima koliko ­=-> se prosečno studira medicina, dakle bez onih specijalizacija ­=-> itd. Jel' misliš koliko bi TREBALO da traje, ili koliko OBIČNO traje? Trebalo bi da traje 6 godina, ali se to uglavnom produži za godinu-dve. :> Uostalom, do 27. godine života (kada već moram u vojsku) valjda ću da ga završim... O:) Srleř
skola.531 ivan.mile,
>> "...neke ribe, posebno kitovi...":'-( >> profesorka geografije iz Zemunske gimnazije "Podelite 360 na 4 i dobijete 100 i nešto." moja profesorka hemije
skola.532 zeljkoj,
> "Podelite 360 na 4 i dobijete 100 i nešto." > moja profesorka hemije Koja? :)
skola.533 sav.gacic,
> ­=-> verovatno nalaze specijalisti, Dr.Sci.Med. redovni učesnici > ­=-> kongresa i simpozijuma ne znači mnogo za opštu sliku. Ako je > ­=-> tvoje okruženje ovakvo, samo > Svi ti specijalisti, Mr sci i Dr sci med su predhodno bili > lekari opšte prakse i to verovatno odlični, kada su kasnije > sve to postigli, i radili u ambulantama i domovima zdravlja, > pa čak i po najzabitijim selima. E, ti iz sela i ambulanti VEOMA RETKO dolaze u priliku da se usavršavaju, čak i kad smognu snage. Sticanje zvanja nije stvar samo dobre volje i pokazanog znanja... Esencijalna karika je "ljudski faktor" sa odnosima "robno-novčanog" karaktera. Bik koji sedi
skola.534 ognjen,
)-> "Podelite 360 na 4 i dobijete 100 i nesto." )-> moja profesorka hemije "To je jedna vrlo prosta i elementarna stvar koju zna svaki prolaznik na ulici, a to glasi... uh... cekajte, samo da pogledam." Profesor matematike u Matematickoj gimnaziji
skola.535 schef,
­=-> E, ti iz sela i ambulanti VEOMA RETKO dolaze u priliku da se ­=-> usavršavaju, čak i kad smognu snage. Sticanje zvanja nije ­=-> stvar samo dobre volje i pokazanog Najveći broj profesora, docenata i asistenata na kragujevačkom Medicinskom fakultetu je prošao put od lekara opšte prakse u seoskoj ili gradskoj ambulanti do sadašnjeg zvanja, što mislim da je sasvim ispravno. Samo takav nastavnik je kompletan doktor, za razliku od nekih (manji broj) današnjih novokomponovanih magistara i doktora nauka koji pre završe doktorate nego polože specijalistički ispit. G.
skola.536 mileusna,
Glede štrajka, barem po mom profesoru filozofije, nisu im baš koeficijenti zapeli za oko, ali žele da se odluke o vrednosti zarada donose u saglasnosti sa sindikatima ako ništa drugo, kao normalno i redovne isplate. Takođe, žele da se izmeni zakon po kome prosvetni radnici nemaju pravo na apsolutni štrajk, tj. na potpuno obustavu rada.
skola.537 schef,
­=-> " To je jedna vrlo prosta i elementarna stvar koju zna ­=-> svaki prolaznik na ulici, a to glasi... uh... cekajte, samo ­=-> da "Kakav utisak ostavlja ovaj rastvor na vas? Na mene ljubičast..." Profesor hemije iz Kragujevačke gimnazije
skola.538 jevta,
║║ Najveći broj profesora, docenata i asistenata na kragujevačkom ║║ Medicinskom fakultetu je prošao put od lekara opšte prakse u ║║ seoskoj ili gradskoj ambulanti do sadašnjeg zvanja, što mislim ║║ da je sasvim ispravno. Samo takav nastavnik je kompletan doktor, ║║ za razliku od nekih (manji broj) današnjih novokomponovanih ║║ magistara i doktora nauka koji pre završe doktorate nego polože ║║ specijalistički ispit. Aman, covece, nemoj vise molim te. Postujemo sto najvise cenis medicinu. To jeste fakultet koji zahteva najvise rada, truda i sl. Jedino oni zavrse fakultet pa doktoriraju (zavrse specijalizaciju;), ostali idu posle osnovne skole pa doktorat. Oni bi trebalo da imaju plate barem 3 X vece od prosvete i svih ostalih delatnosti. Ok ? No to i nije tako bitno. Vazno je sledece: Uporno pokusavas(te) da imputiras kao profesori vrlo malo rade, traze ono sto nisu zasluzili, omalovazavas doktorate i sl. poredeci ih sa "neuporedivo tezom" specijalizacijom lekara, potenciras visok prosek lekara opste prakse (nicim dokazano) i sl. Cini mi se da se nikako ne mozemo naci na istim talasnim duzinama. Jednostavno ti ces i dalje misliti da je 550 din. profesora izuzetno visoka plata za njihov rad, a da rad lekara nikada ne moze biti adekvatno placen. Teras me na zakljucak da te posmatram kao klasicnog balkanca, tj. osobu kojoj nije toliko bitno da njemu bude bolje vec da komsiji bude mnogo gore nego njemu. CU!
skola.539 jevta,
║║ Kao što i najveći broj profesora ostaje samo sa fakultetom, ║║ a neki nemaju ni to. Navedi mi nekog profesora srednje skole koji nema fakultet i clan zakona po kome je to moguce. ║║ Svi ti specijalisti, Mr sci i Dr sci med su predhodno bili ║║ lekari opšte prakse i to verovatno odlični, kada su kasnije ║║ sve to postigli, i radili u ambulantama i domovima zdravlja, ║║ pa čak i po najzabitijim selima. Profesori NIKADA nisu i ne rade po najzabitijim selima ?
skola.540 jevta,
║║ To sam spomenuo samo da pokažem da lekari nisu monstrumi od ljudi ║║ koji su lekari samo zbog tog je*enog koeficijenta i zbog para koje ║║ primaju. Kao što vidiš, ima mnogo onih koji uopšte ne mare za novac ║║ (1 semestar košta, verovao ti ili ne preko 1000 DM) nego to rade u ║║ cilju svog usavršavanja. Ne, ne kažem da im je to jedini motiv, jer ║║ ipak, i oni su ljudi i moraće od nečega da žive i da ishranjuju ║║ svoje porodice. Skolarina na poslediplomskim studijama ne kosta nista ? Jure ko nece ;>> ║║ Ma ne mogu oni da se izjednače ni sa lekarima OPŠTE PRAKSE. ║║ Razloge si mogao da pročitaš u predhodnim tekstovima. ║║ Ima nas koji nismo shvatili. Ponovi molim te. ║║ A šta ćeš da kažeš za one lekare koji specijaliziraju iz svoga ║║ džepa (ovde u Kragujevcu ih ima bar po 10 na svakom odeljenju). Oni ║║ em ne primaju platu za to što rade, em moraju sami da plaćaju ║║ specijalizaciju. Da li bi neki profesor pristao da mu tako prođe 4 ║║ godine svog života? Ne verujem. Pravnici koji polazu pravosudni ispit obavezno su placeni od strane advokata. Do duse od 50-100 din. mesecno, ali vise ni ne zasluzuju ;) ║║ A da ti kažem nešto o obrazovanosti profesora (Unapred se ║║ izvinjavam svim profesorima koji ne spadaju u ovu kategoriju): Meni ║║ je u Gimnaziji predavao čovek koji je na fakultetu imao prosek 2Ń, ║║ t.j. 6,28! A lekar sa tim prosekom nebi mogao da se zaposli ni u ║║ najgoroj selendri na jugu Srbije. Sramota je da taj uopšte predaje Gde je otisla ona masa diplomiranih medicinara 88/89 sa prosekom nizim od 7 ? Prekvalifikovali se ? ║║ u bilo kojoj srednjoj školi. Ali, šta ćeš... A danas je taj isti ║║ profesor glavni kad se skače za povećavanje koeficijenata. Vidjen je negde kao vodja strajka ili "strajka" ili je receno da pojaca utisak ? ║║ Ne polaže se nikakva zakletva. Hipokratova zakletva postoji, ║║ to je tačno, ali zar humani moraju da budu samo lekari? ║║ A ostali??? Opredeljenjem za taj poziv morali bi da znaju u sta ulaze i da budu spremni da budu humaniji od svih ostalih... ║║ Gde to ima? Reci mi molim te i vidi da l' ima neko slobodno ║║ radno mesto? Ima u Narodnog fronta na ginekologiji, ortopedskoj na Banjici, Sokobanjskoj... Ne, nije tajna, lekari ce ti sami reci tarifu. Mogu te povezati i sa minimum 5-6 pacijenata koji su usluge platili u poslednjih 3-4 meseca. Za radno mesto nema problema. Cena je 5000-10000 dem. ║║ A otkad to porođaje vode lekari opšte prakse? Gde sam to rekao ?
skola.541 schef,
­=-> ništa drugo, kao normalno i redovne isplate. Takođe, žele da ­=-> se izmeni zakon po kome prosvetni radnici nemaju pravo na ­=-> apsolutni štrajk, tj. na potpuno obustavu rada. Otkad je to uvedeno? Ja znam da kada sam bio prva godina (1991/92) profesori su potpuno obustavili rad (istina štrajk je trajao samo 2 dana) i mi smo išli samo na one časove kod profesora koji nisu štrajkovali. Posle mi je bilo čudno kad' su krenuli u ovakav štrajk sa časovima od po 30 minuta, kad ono, eto, moraš po zakonu i da štrajkuješ. :> Srleř
skola.542 mileusna,
>> Otkad je to uvedeno? Ja znam da kada sam bio prva godina (1991/92) >> .. >> Posle mi je bilo čudno kad' su krenuli u ovakav štrajk sa časovima >> od po 30 minuta, kad ono, eto, moraš po zakonu i da štrajkuješ. :> Pa verovatno između '92 i '94. ;) Naime, i prošle godine su štrajkovali po istom sistemu (30min), takođe samo 2 dana. Po tome su isti kao i milicija, vojska, vatrogasci itd. Moraju da ostvare neko minimalno radno vreme. Ono jeste, to radno vreme je prebačeno samo na časove, pa zato traju 30 minuta, ali su recimo zanemarene razne sednice, sastančenja, sređivanje dnevnike i druge obaveze koje takođe spadaju u radno vreme profesora. BTW, štrajk je 'zamrznut'. Opet časovi traju po 45 minuta i mi ne završismo turnir u tabliću. ;)
skola.543 mileusna,
Traže se informatori za fakultete. Novi informatori izlaze tek u maju (barem je tako na FON-u) pa bih bio zahvalan ako bi se neko smilovao, pa svoju polovnu robu poslao na moju adresu. Prednost imaju sledeći fakulteti: FON, ETF, Arhitektonski, Stomatološki, Filološki, PMF, mada primamo i sve ostalo, ali bukvalno sve. Nadoknada: večita zahvalnost i obezbeđeno prenoćište u KG-u. ;) MAIL SEND mileusna
skola.545 snemcev,
>> Skoro niko tako ne obračunava zarade :(( da ne bi državi dali još >> toliko na ime poreza i doprinosa. U Kikindi SVAKA JEDNA osnovna škola (a ima ih 18) obračunava plate baš tako. Oni se finansiraju iz budžeta i tamo je nemoguće tako izbegavati obaveza za poreze i doprinose. Prvi direktor koji bi naredio takav obračun plate bi leteo iz prosvete po kratkom postupku. Možda je specifičnost Kikinde to što se knjigovosdstvo za sve osnovne škole vodi centralizovano u stručnoj službi, pa postoji kontrola.
skola.546 snemcev,
>> A ja ne pamtim kada je moj neki (bivši) profesor iz Gimnazije >> odsustvovao sa nastave zbog seminara. Ovo zavisi isključivo od direktora škole: ako on(a) želi da šalje svoje radnike na seminare, kongrese i sl., tako će i uraditi.
skola.548 schef,
Zanima me sve o sportskim odeljenjima u beogradskim gimnazijama pošto brat od strica moje devojke želi to da upiše. Da ne pominjem kako dečko igra fudbal, gledaćete ga jednog dana u Partizanu. :) Dakle: u kojim sve gimnazijama ima, šta je uslov za upis i tako to. Srleř
skola.549 kum.djole,
>> Dakle: u kojim sve gimnazijama ima, šta je uslov za upis i tako to. XI gimnazija je verovatno 'najbolja' po tom pitanju. Šta da ti kažem kad puštaju učenike kad je neki sportski događaj u pitanju.. ;) Škola je, uslovno rečeno 'laka' i istaknuti sportisti imaju i neke dodatne benificije.
skola.550 schef,
­=->> Dakle: u kojim sve gimnazijama ima, šta je uslov za upis i ­=->> tako to. ­=- XI gimnazija je verovatno 'najbolja' po tom pitanju. Thanx, al' meni treba još u kojim sve gimnazijama toga ima, da li je velika navala (ovo sigurno) i šta se polaže za prijemni, kao i šta su još dodatni uslovi? P.S. Gde se nalazi XI gimnazija? :>
skola.551 lexus,
=> P.S. Gde se nalazi XI gimnazija? :> U Šumicama :)
skola.552 zeljkoj,
> P.S. Gde se nalazi XI gimnazija? :> Kod Šumica. (al' ti objasnih :). Ulica je valjda Grčića Milenka. Inače, škola je puna dizelaša i ostalih seljaka, česti su razni incidenti (pucnjave i tako to :), odeljenja su prenatrpana... Zato sam je ja zaobišao, iako se nalazi na 5 minuta od mene.
skola.553 kum.djole,
>> P.S. Gde se nalazi XI gimnazija? :> Ja mogu da ti pričam kom stadionu je najbliža.. ;) Nemoj samo da slušaš ove bolesne izjave o pucnjavama i dizelašima iz XI. Najveći deo gimnazijalaca koje poznajem upravo je iz XI gimnazije, svi su primerni učenici, a škola je sasvim na mestu. Dizelaša i pucnjave ima svuda, to je nezaobilazna i relativna pojava. Ako pak dečko hoće da se ogradi od toga, neka upiše žensku gimnaziju. Gimnaziju za ženske.
skola.554 ilazarevic,
> Zato sam je ja zaobišao, iako se nalazi na 5 minuta od mene. XI gimnazija ima odeljenje za sportiste, za razliku od nekih koje imaju odeljenja za baletane ;>
skola.555 mileusna,
>>> Zato sam je ja zaobišao, iako se nalazi na 5 minuta od mene. >> >> XI gimnazija ima odeljenje za sportiste, za razliku od nekih koje >> imaju odeljenja za baletane ;> Joj Lazare, samo to ne spominji... ;) Apelujem na svoga druga Željka da se uzdrži od Replya na ovu poruku inače ćemo ponovo morati da prežvakavamo staru temu o V-oj BG gimnaziji i baletankama. :) * BTW, nikako mi nije jasno što se neki ljudi toliko lome oko svojih škola? Zar su toliko dobre? Ja za moju gimnaziju (I Kragujevačka) 'ladno tvrdim da je Shit živi, i po opremi, i po organizaciji, a o nekim profesorima i da ne govorim. Jedino što valja u njoj su ljudi koji je pohađaju...
skola.556 mileusna,
Kako sprečiti profesore da daju kečeve učenicima? Evo, u Kragujevcu su u zadnjih mesec dana u tehničkoj školi prebijena ukupno četiri (!) predavača i kečeva više nema...
skola.557 ognjen,
)-> P.S. Gde se nalazi XI gimnazija? :> Sumice, Ustanicka.
skola.558 zeljkoj,
> Nemoj samo da slušaš ove bolesne izjave o pucnjavama i > dizelašima iz XI. Najveći deo gimnazijalaca koje poznajem > upravo je iz XI gimnazije, svi su primerni učenici, a škola je > sasvim na mestu. Nazivaj ti to 'bolesnim' ako hoćeš, ali ja govorim o činjenicama. Skoro celo moje odeljenje iz OŠ se tamo upisalo i vrlo dobro znam šta se tamo dešava. A i sam sam se uverio više puta... Naravno da ima i 'primernih učenika' :), ali njihov broj je zanemarljiv. A što se tiče pucnjave - negde se povremeno desi, negde je redovna pojava, a ima škola u kojima ni nema nikakvih krupnijih incidenata. Škole ni slučajno nisu iste niti su isti učenici koji ih pohadjaju! Uostalom, najbolje da čovek sam ode i uveri se.
skola.559 zeljkoj,
> Apelujem na svoga druga Željka da se uzdrži od Replya na > ovu poruku inače ćemo ponovo morati da prežvakavamo staru temu > o V-oj BG gimnaziji i baletankama. :) E baš neću da se uzdržim. ;) Ok, samo jedna rečenica. Na deklaraciji piše: 'Patike za salu'. Da li neko od vas koji se već po n-ti put mangupirate u ovoj konf. uopšte video kako izgledaju baletanke?
skola.560 junior,
> XI gimnazija ima odeljenje za sportiste, za razliku od nekih > koje imaju odeljenja za baletane ;> Korišćenjem baletanki, mi smo čuvali parket u hali, te tako omogućili novim, mladim generacijama da rade u bar približno istim uslovima, kao mi ;) Jel' jasno?
skola.561 vitez.koja,
#=> Da li neko od vas koji se već po n-ti put mangupirate u ovoj konf. #=> uopšte video kako izgledaju baletanke? Da, nosila moja sestra kad je igrala neku gimnastiku ;> sk
skola.562 kum.djole,
>> Uostalom, najbolje da čovek sam ode i uveri se. Naravno da je tako najbolje. Već u prvoj poruci počeo si stilom "ma moja škola je najbolja" .. .. ;) dobro, znamo mi to. Već sam rekao da poznajem par gimnazijalaca iz XI i niko od njih nije imao, ama baš - nikakvih problema za vreme školovanja. Njihove kolege iz odeljenja, većinom - takođe. Društvo se bira, a to o čemu ti govoriš su samo pojave ...koje prevazilaze okvire bilo koje školske ustanove.
skola.563 lexus,
=> Korišćenjem baletanki, mi smo čuvali parket u hali, te tako Uostalom, time su očuvavali i životnu sredinu :) Spasli su drveće, smanjili zagađenje vazduha i još mnogo toga zato što nisu rasturili parket ;))))
skola.564 ilazarevic,
> BTW, nikako mi nije jasno što se neki ljudi toliko lome > oko svojih škola? Zar su toliko dobre? Ja za moju gimnaziju Nije fora u kvalitetu škole, nego u tome što profesori od prvog dana pune glavu đacima pričama o kvalitetu svoje škole. Onda đaci steknu utisak da treba sami sebi da "dižu cenu", pa hvale školu. Čini mi se da je u pitanju osećanje pripadnosti školi.
skola.565 ilazarevic,
> Da li neko od vas koji se već po n-ti put mangupirate u ovoj konf. > uopšte video kako izgledaju baletanke? Video, nasmejao se i ostavio. To su devojčice nosile u obdaništu u koje sam išao, kad smo bili unutra.
skola.566 ilazarevic,
> Korišćenjem baletanki, mi smo čuvali parket u hali, te tako > omogućili novim, mladim generacijama da rade u bar približno > istim uslovima, kao mi ;) Jel' jasno? Sve je meni jasno ;) Baletanke su neprevaziđene za basket, FIBA će ih preporučiti za sledeću sezonu ;)
skola.567 ilazarevic,
> Škole ni slučajno nisu iste niti su isti učenici koji ih pohadjaju! Sve "realne" gimnazije su iste, uz sitna odstupanja - u jednoj je teži jedan predmet, u drugoj drugi, sve dok gadni, matori profesor ne crkne. Iz razmatranja izuzimam specijalne ;) gimnazije poput MG ili Jezičke. Ljudi su svugde isti - dizelaši tamo, dizelaši ovamo, po koji normalan čovek. Nema šanse da ćeš da me ubediš da su Peta ili Treća diesel-free, ili da se pri upisu u školu pita "Koju muziku slušaš?"
skola.568 superhik,
=:> Da li neko od vas koji se već po n-ti put mangupirate u ovoj =:> konf. uopšte video kako izgledaju baletanke? Ja sam video! Moja sestra od tetke ih je (kad je bila klinka) nosila po kući ;)
skola.569 superhik,
=:> Ako pak dečko hoće da se ogradi od toga, neka upiše žensku =:> gimnaziju. Gimnaziju za ženske. Ili barem u neku u kojoj se nose baletanke...
skola.570 junior,
> Sve je meni jasno ;) Baletanke su neprevaziđene za basket, FIBA > će ih preporučiti za sledeću sezonu ;) :) Ne, slažem se da je shit igranje u njima, i da kad su lakirali parket bukvalno si mogao da pogineš dok si u njima ;)) ali isto tako je činjenica da III i IV godina ladno mogu da igraju u patikama. Inače i svi turniri (košarka, odbojka) igraju se u patikama.
skola.571 zeljkoj,
> šanse da ćeš da me ubediš da su Peta ili Treća diesel-free, ili > da se pri Naravno da nisu diesel-free :), samo je broj dizelaša daleko manji nego recimo u XI. Najbolje da odeš i sam se uveriš, ako misliš da su ovo prazne priče.
skola.572 spantic,
> BTW, nikako mi nije jasno što se neki ljudi toliko lome > oko svojih škola? Zar su toliko dobre? Ja za moju gimnaziju Nisi išao u Matematičku gimnaziju.
skola.573 ilazarevic,
> da III i IV godina ladno mogu da igraju u patikama. Onda to menja neke moje poglede... Nije ni Peta što je nekad bila ;)
skola.574 ilazarevic,
> Naravno da nisu diesel-free :), samo je broj dizelaša daleko manji > nego recimo u XI. Najbolje da odeš i sam se uveriš, ako misliš da su > ovo prazne priče. Hajde da ti verujem, pošto me mrzi da idem do Pete da prebrojavam ;) Kako objašnjavaš tu razliku u sastavu?
skola.575 zeljkoj,
> Kako objašnjavaš tu razliku u sastavu? Najviše 'težinom' škole. Sad će neko da kaže kako u svakoj školi ima raznih profesora. To je tačno, ali ipak u celini gledano neke škole imaju kvalitetnije profesore i u njima se ozbiljnije radi. Moje odeljenje ima desetak učenika manje nego što je imalo u prvom razredu. Pola od njih je sada u XI ili XIV gimnaziji i tamo imaju sasvim pristojan uspeh, što nije bio slučaj dok su bili u V-oj. :) Zanimljivo da su svi po opredeljenju ;) dizelaši.
skola.576 ilazarevic,
> profesora. To je tačno, ali ipak u celini gledano neke škole imaju > kvalitetnije profesore i u njima se ozbiljnije radi. Ja bih rekao da težina škole zavisi isključivo od broja gadnih profesora. Čim dva gadna odu u penziju, realna strogost/težina opada, a škola ostaje na glasu zbog onih koji su penzionisani. Geografija će u IX biti problem sve dok se Bujošević konačno ne povuče. Čim on ode, problemi prestaju.
skola.577 spantic,
> Najviše 'težinom' škole. Sad će neko da kaže kako u svakoj školi ima raznih > profesora. To je tačno, ali ipak u celini gledano neke škole imaju > kvalitetnije profesore i u njima se ozbiljnije radi. U redu. Hajde da ovo elaboriramo. Kako se ogleda kvalitet pete? Kojoj struci pripadate, društvenoj ili prirodnoj. Kakve je struktura nagrada na takmičenjima koje su osvajali učenici Pete. Koliko i na kojim. Broj učenika Pete ispod 100-tog mesta na rang listi upisa na fakultete i koje.
skola.578 superhik,
=:> Naravno da nisu diesel-free :), samo je broj dizelaša daleko =:> manji nego recimo u XI. Najbolje da odeš i sam se uveriš, ako =:> misliš da su ovo prazne priče. Verovatno je i procenat povreda na fizičkom daleko manji, naime šta bi se uopšte moglo ozbiljno igrati u baletankama, kaj ne ?
skola.579 junior,
> Ja bih rekao da težina škole zavisi isključivo od broja gadnih profesora. Zavisi da. Ali ti gadni profesori, prenose deo svoje strožine na kolege. Jednostavno, kad oni postave visok kriterijum, prosto je ove druge sramota da budu tako blagi. Tako i oni pooštravaju kriterijum i cela škola napreduje. Primer _dobrog obrazovanja_ je stvarno bio moj profesor matematike - mom odeljenju je on predavao sve 4 godine, i čak 7 nas iz odeljenja se upisalo na ETF (od 33 učenika). To je prosek kojim se ni neka odeljenja iz matematičke ne mogu da pohvale ;) E, a pored Brankovića, tu su i drugi ... Uostalom, još jedan način da se rangira kvalitet nastave u školi jesu uspesi učenika na takmičenjima, gde je V gim. uvek bila među najzapaženijima. Ja ne verujem da su iz XIV poticali najveći umovi današnjice ;))
skola.580 kum.djole,
Na drugom republičkom takmičenju škola grafičke struke održanom u Subotici 17. i 18. maja, apsolutni pobednik je Hemijsko-tehnološka škola iz Leskovca, slede Građevinska škola "18. Novembar" iz Subotice, Tehnološka škola iz Novog Sada, i na četvrtom mestu Grafička škola "Milić Rakić" iz Beograda. U ekipnoj konkurenciji Grafička škola ostvarila je drugo mesto u fotografiji i treće u grafičkoj doradi. U pojedinačnoj konkurenciji u fotografiji, drugo i treće mesto osvojili su učenici Grafičke škole, Marko Đorđević i Ana Mihailović. Izloženi radovi učenika Grafičke škole (kolekcija etno-predmeta, stakla i pribora za jelo) ocenjeni su najvišom ocenom kao radovi izvedeni sa najvećom preciznošću i skladom. Propozicije takmičenja bile su nejasne i 'šuplje', organizacija zbrzana, Subotičani širokogrudi domaćini, a najveći aplauz prilikom dodele nagrada dobili su učenici Tehničke škole iz Banja Luke, takmičari van konkurencije. Iduće godine takmičenje će biti održano u Leskovcu.
skola.581 ilazarevic,
> Jednostavno, kad oni postave visok kriterijum, prosto je ove druge > sramota da budu tako blagi. Tako i oni pooštravaju kriterijum i cela > škola napreduje. Ovakve stvari nisam primetio dok sam išao u školu. Kod nas su, naprotiv, drugi profesori u inat zadržavali niži kriterijum, jer su smatrali da oni gadni jednostavno nisu normalni (što su i nama povremeno spominjali ;)
skola.582 mileusna,
>> - mom odeljenju je on predavao sve 4 godine, i čak 7 nas iz >> odeljenja se upisalo na ETF (od 33 učenika). Eto i kod nas, od 19 učenika, 7 polaže fiziku na kraju četvrte godine. Zlato su profesori... ;> >> Zavisi da. Ali ti gadni profesori, prenose deo svoje strožine na >> kolege. Jednostavno, kad oni postave visok kriterijum, prosto je >> ove druge sramota da budu tako blagi. Zavisi od profesora, tj. od čoveka. Ako je budala pa se 'loži' na stroge kriterijume, teške zadatke, onda će verovatno i biti tako, a ako je u pitanju neko ko bistre glave može da osmotri u kakvom su položaju učenici sa 15 predmeta na vratu, odnosno u kakvom je položaju školstvo kod nas uopšte, onda neće. :) P.S. E da, ja izađoh iz škole zauvek! :)
skola.583 crnjini,
Aman, sta svi cutite k'o zaliveni! Prijemni? ;) ACR
skola.584 dizel,
> Aman, sta svi cutite k'o zaliveni! Prijemni? ;) Vala, bas tako...
skola.585 meric.,
Ako neko sazna, nek napise koliko je poena trebalo ove godine za upis u Matematicku gimnaziju. Hvala. Pozdrav, meric. (V) :)
skola.586 crnjini,
:: Ako neko sazna, neka napise koliko je poena trebalo ove godine za upis :: u Matematicku gimnaziju. Trebalo je 138.00 poena. Ljudi koji su imali pohvale/diplome sa republickog takmicenja iz matematike u VIII razredu prolazili su bez prijemnog ispita. Za Mentorsko je valjda trebalo oko 158. ACR
skola.587 mango,
> :: Ako neko sazna, neka napise koliko je poena trebalo ove godine za upis > :: u Matematicku gimnaziju. > > Trebalo je 138.00 poena. Ljudi koji su imali pohvale/diplome sa > republickog takmicenja iz matematike u VIII razredu prolazili su bez > prijemnog ispita. Za Mentorsko je valjda trebalo oko 158. To je bilo PROSLE godine, a koliko sam ja razumeo covek pita za ovu (kad prodje prijemni). Uzgred, otkud ti znas? ;)
skola.588 crnjini,
>> To je bilo PROSLE godine, a koliko sam ja razumeo covek pita za ovu >> (kad prodje prijemni). Ne, to je bilo ove godine. Nisam kriv ako je slucajno identicno sa proslom :) ACR Usput, covek nemoze da prodje prijemni jer ga je vec prosao, daaavno, u drugu skolu :)
skola.590 meric,
Pitao sam za ovu godinu :). Sto se prosle tice, tada sam i polagao prijemni pa znam - imao sam oko 125 (vise se ne secam) ali je za upis trebalo 136.8 i drago mi je sto nisam polozio. :) Ove je izgleda crta bila na 138. Hvala na odgovorima!
skola.591 mango,
> Usput, covek nemoze da prodje prijemni jer ga je vec prosao, daaavno, u > drugu skolu :) Nisi shvatio poruku. Procitaj jos jednom;) Slaba ti je moc logickog rasudjivanja za jednog MG-ovca;))
skola.592 crnjini,
:: Nisi shvatio poruku. Procitaj jos jednom;) Slaba ti je moc logickog :: rasudjivanja za jednog MGovca;)) A tebi je slaba moc izrazavanja za jednog MGovca! ;)) NHF, nemoj da mi se uvredis :) ACR
skola.593 meric,
>> :: Nisi shvatio poruku. Procitaj jos jednom;) Slaba ti je moc logickog >> >> A tebi je slaba moc izrazavanja za jednog MGovca! Mogu ja da kazem sta sam hteo? ;) Nemojte obojica da se uvredite :) Pozdrav, meric.
skola.594 supers,
>> Nije bilo ironično. Tvoja konstatacija izgleda da stoji pa stoga i >> mislim da postojeći kadar može da odradi posao. Me moraju oni to >> voleti kao što kažeš ni većina ostalih svoj poziv ne voli. Mogu ga >> odraditi kao i svaki Da pređemo u ovu temu pošto se potpuno udaljavamo od religije. Izričito sam protiv stvaranja kadrova za nove nastavne predmete prekvalifikovanjem. Profesor fizike koji odrađuje svoj posao ne može da me nauči fiziku, on mora da voli to što radi. Isto tako ni profesor muzičkog ni profesor veronauke ne može da odrađuje svoj posao, iako ovi predmeti važe za lakše. Manje se traži, pa su ocene bolje i veća je povika na loše profesore fizike nego iz nekih "levih" predmeta. A inače je loš profesor likovnog, veronauke ili bilo čega jednako beskoristan kao i loš fizičar. To što je kod ovih prvih lakše nabubati je nebitno kad za život ne ostaje ništa ni kod jednih ni kod drugih.
skola.595 supers,
>>> VF> ali nikad nismo imali školu potpuno slobodnu od ideologije kao >> danas. >> >> Misliš li da je to namerno ili slučajno? Ja mislim da je to slučajno Uzgred, poslednji talas ideologije u školi nije bio vezan ni za klasičan komunizam ni za pravoslavlje... Negde 1989/90 zadnja lekcija u udžbenicima iz istorije je bila o transformaciji SK Srbije, nastanku SPSa, mitingu na Ušću... Objašnjavane su programske reforme SPS u odnosu na komuniste, ma jednom rečju SPS je propovedan kao državna religija u školskoj knjizi! Ali već sledeće godine su to sklonili. Naravno, niko ne garantuje da im ponovo nešto slično neće pasti na pamet.
skola.596 inferno,
Ů│ ˙ prekvalifikovanjem. Profesor fizike koji odrađuje svoj posao ne može da Ů│ ˙ me nauči fiziku, on mora da voli to što radi. Isto tako ni profesor Od svih profesora koje sam ikad video samo je jedan voleo svoj posao. Profesor srpskog iz osnovne. Ostali kao da odrađuju ORA-u. ;)
skola.597 mmtosic,
>> Profesor fizike koji odrađuje svoj posao ne može da >> me nauči fiziku, on mora da voli to što radi. Isto tako ni profesor >> muzičkog ni profesor veronauke ne može da odrađuje svoj posao, >> iako ovi predmeti važe za lakše. Da li baš tako? Zašto je za dobrog profesionalca neophodno da voli to čime se bavi? Šta to tačno znači voleti nešto što radiš 20-30-40 godina? Mislim da se radi o zabludi. Verovatno da pri odlučivanju o tome šta će čovek raditi tokom svog radnog veka može da pomogne motivacija tj. zainteresovanost. Ali, ta `ljubav' kao ni bilo koja druga ljubav ne može da traje `večito'. Kasnije (posle 10-15 godina, najdalje) preostane lični odnos prema poslu saglasno znanju i umenju, savesti i tržištu. `Ljubav' koja je postojala pri izboru poziva sa tim više nema nikakve veze. Dakle, mislim da će fizičar koji zna ono o čemu priča bolje da nauči učenike fizici nego onaj koji to ne zna ili to ne ume dobro da radi. Makar se radilo i o tome da ovaj prvi nikako više ne voli npr. to što radi dosta težak posao za malo para. Ovom drugom je iskazivanje ljubavi maska za nerazumevanje - em fizike em života. Profesija nije zamena za život. To je samo neophodnost da bi se ostvarili uslovi da bi živelo. Ljudi vole pozive koji omogućuju lepši i lakši život. Teško uopšte ne znači i važno i probitačno. Verujem da se mnogi opredeljuju za teži poziv pošto podrazumevaju da će time steći povoljniji status. Nažalost, ovde to nema nikakve veze sa životom. Verovatno je da si ti pod onim odrađivati posao podrazumevao otaljavati posao, tj. zadovoljavati formu, a to po pravilu znači da rezultati izostaju. Naprotiv, posao se može solidno raditi i bez emocionalne veze prema njemu. Da te podsetim na jednu iz moga sela (nadam se da ti to neće smetati :)) - nije teško raditi, teške su obaveze.
skola.598 basrak,
> Da li baš tako? Zašto je za dobrog profesionalca neophodno da > voli to čime se bavi? Šta to tačno znači voleti nešto što radiš > 20-30-40 godina? Pa za radnika za strugom sigurno nije, ali za učitelja ili profesora sigurno jeste. Naučiti decu nešto, a kamoli probuditi im volju, želju pa čak i ljubav za nešto slično, može samo čovek koji svoj posao voli i duboko razume. Profesija učitelja se drastično razlikuje od ostalih. Naravno, trebala bi, a to što nije, to je problem... > Dakle, mislim da će fizičar koji zna ono o čemu priča bolje da > nauči učenike fizici nego onaj koji to ne zna ili to ne ume > dobro da radi. Nije stvar u tome. Naime, svi profesori (bar na univerzitetu i konkretno na fizici) znaju o čemu pričaju - ne bi mogli da predaju da se ne bave naučnim radom, a za to je svakako, priznaćeš, nužno da se poznaje materija - ali ne znaju svi to lepo da ispredaju. Dapače, retki su oni koji to zaista dobro rade. Lično smatram da je to talenat, kao što postoji i talentovanost za sport, umetnost... I zaista bi trebalo da se malo više povede računa o tome koji naučnici mogu da predaju na fakultetu. Ostavimo sad po strani one slučajeve kad predavači nisu ni dobri naučnici, a ni to nije tako redak slučaj. To je sasvim druga priča. Elem, mogu dosta konkretnih primera da ti dam da su ljudi izvanredni, čak i u svetu cenjeni, naučnici i vrsni profesionalci u svom poslu, ali su kao predavači, kao profesori *čista* nula. I kao posledica toga je da studenti u 99,99% slučajeva zamrze taj predmet. > Naprotiv, posao se može solidno raditi i > bez emocionalne veze prema njemu. Posao predavača, profesora, učitelja, nazovi ga kako hoćeš, jednostavno ne može. Pokaži mi samo jednog profesora koji ima uspehe, a da u svoj posao ne unosi puno ljubavi i ja ti skidam kapu. I tebi i njemu. A uspeh u tom poslu sigurno nije da ispredaje ono što je zapisano u nastavnom planu i programu... To se najbolje vidi po učenicima koje profesor potakne i probudi im interes za dotičnu oblast. Pitaj njih slobodno da li oni nekoga ističu i zašto. Konkretno, na mom primeru, ništa više *značajno* nisam naučio o fizici u srednjoj školi nego što sam znao u osnovnoj kada sam se za nju i zainteresovao. Od tri profesora u srednjoj školi koja sam imao - jedan je bio početnik i svojski se trudio, drugi je bio pred penzijom i bolela ga ona stvar za predavanja, a za trećeg bi neki i rekli da je dobar predavač jer je bio smešan i časovi su mu bili zanimljivi, ali ne zbog fizike. Po mom mišljenju, za svo troje je karakteristično da naprosto nisu unosili dovoljno ljubavi u svoj posao. I tek kad imaš takvo iskustvo možeš da zaista vidiš koliko *tebi* znači ljubav nekog profesora prema oblasti o kojoj predaje. Ili u prevodu, koliko od njega možeš da naučiš, a koliko od onih drugih koji su, a zaboravih to da napomenem odmah, *obrazovaniji* od mog profesora iz osnovne...
skola.599 poki,
Jako bi voleo da me neko demantuje... Nemam bas nista protiv "klasicnog" gimnaziskog obrazovanja ali odgovorno tvrdim da je nekadasnja matematicko-tehnicka struka davala daleko osposobljenije ucenike za studije elektrotehnike, a mislim i drugih tehnickih nauka, od sadfasnjeg prirodno matematickog usmerenja. Glupo je da ucenici elitnih skola kakve su gimnazije izucavaju racunarstvo samo u prvoj godini (a jos vise da im to predaju bivsi profesori OTO-a) a da ucenici srednjih tehnickih to slusaju daleko vise vremena. Poki
skola.600 zeljkoj,
> usmerenja. Glupo je da ucenici elitnih skola kakve su gimnazije > izucavaju racunarstvo samo u prvoj godini (a jos vise da im to Program je promenjen - informatika se uči 4 godine...
skola.601 meric,
>> usmerenja. Glupo je da ucenici elitnih skola kakve su >> gimnazije izucavaju racunarstvo samo u prvoj godini (a jos Po novom programu informatika i racunarstvo se na pms-u rade sve cetiri godine, a profesori su uglavnom diplomirali na pmf-u.
skola.602 kum.djole,
Potreban (školski) SRPSKO - LATINSKI rečnik u papirnom ili ASCII formatu.. ili bilo kakav info gde se isti može naći.
skola.603 poki,
Lepo. Ja sam se nesto bio raspitivao o programu jer mi se sestra od tetke treba da upise (i upisala se :) u Gimnaziju, pa su mi dali program iz 1990. gde to tako nije pisalo. Ali kako Vam se cini ovaj program: Zajednicke osnove: 1. godina 4 casa matematike 2. godina 5 casa matematike 2 nacrtne geometrije 3. godina (smer programer) 2 casa geometrije 2 casa verovatnoce 1 cas trigonometrije 2 casa logike 3 casa analize i numericke analize 4 casa racunara i programiranja 4 casa fortrana 4. godina 2 casa linearne algebre i analiticke geometrije 2 casa nacrtne geometrije 3 casa analize i numerice analize 2 casa kibernetike 2 casa cobola ( ovo je :( ali jedan kolega zaraadjuje pare u Austriji prepravljajuci COBOL programe ) Sta kazete, u jednoj obicnoj ,a ne specijalnoj skoli, ovakav program. Poki
skola.604 dr.s,
/* muzickog ni profesor veronauke ne moze da odraduje svoj posao, /* iako ovi predmeti vaze za lakse. Muzicko - lak predmet. Jaoj, sine! Ne staj mi na sulj, pardon: zulj!
skola.605 dr.s,
/* Da li bas tako? Zasto je za dobrog profesionalca neophodno da voli to /* cime se bavi? Sta to tacno znaci voleti nesto sto radis 20-30-40 /* godina? (Mozda) nije lepo sto pominjem ime i prezime coveka, ali... O:) Miodrag Spasic, penzionisani profesor istorije iz srednje elektro- tehnicke skole 'Nikola Tesla', je voleo svoj posao; verovatno ga jos uvek voli, ali ga ne radi vise. Mislim da je imao prednost u odnosu na druge profesore zbog toga sto je voleo (i voli) uvek neiscrpnu temu - istoriju. Sta je on nama sve pricao nevezano za skolsko gradivo, a (kako rece) saznao je zbog licnog interesovanja za te stvari. Bilo mi je zao sto smo istoriju imali samo u prva dva razreda srednje skole. I zao mi generacija koje su dolazile kasnije, a nije im on drzao casove...
skola.606 dr.s,
/* znaju svi to lepo da ispredaju. Dapace, retki su oni koji to zaista dobro /* rade. Kao dr Branko Popovic sa ETF-a :)... ko razume - shvatice!
skola.607 marec,
Čekaj malo, pa ovo je program za nekadašnje srednje usmereno, matematičko-tehnički smer, zanimanje programer, što sam ja završio... Da li klinci i danas imaju tako dobre programe u školi (jedan od najboljih koje sam ja ikada video - živelo usmereno, ua klasična gimnazija!)
skola.608 crnjini,
Nego, kakav je to najavljen strajk prosvetara o kome pise u novinama? ACR
skola.609 cnenad,
=> Nego, kakav je to najavljen strajk prosvetara o kome pise u novinama? Kao i svi prethodni :( Trećina, u najboljem slučaju polovina škola će u štrajk. Pitaš se za razloge štrajka ? Plata == zarada. Ne znam da li bi ti radio u prosveti da ne primaš platu. Inače, ključno rešenje ovog problema je da u proseku svaki učenik mesečno plaća 10 DEM školarinu.
skola.610 meric,
>> Inace, kljucno resenje ovog problema je da u proseku svaki >> ucenik mesecno placa 10 DEM skolarinu. Mislis da bi te pare otisle skolama i prosveti?
skola.611 cnenad,
=> Mislis da bi te pare otisle skolama i prosveti? Svaka škola će skupljati za sebe, dok bi Ministarstvo iz budžeta dodavalo tamo gde treba ili ulagalo za opravke i adaptacije škola. Ni ovaj 'socijalni' način kakav imamo danas ne valja.
skola.612 crnjini,
Ovaj.. ja se iskreno nadam da ce vlada ugoditi prosvetarima te da strajka nece biti. Prvo, saosecam sa profesorima, drugo, mrzim kada toboze gubimo skolu pa sve to posle nadoknadjujemo, a trece, ne nalazim nikakvo zlobno ucenjacko zadovoljstvo u odgadjanju skole. Inace, jedino u Jugi ima to da je skola besplatna! Jedna ortakinja iz inostranstva, mi recimo, prica kako se tamo placa mesecna taksa za skolu, i kako je nedavno zbog transfera trebala da plati nekoliko miliona njihovih rupija (>2000$!) skoli, plus taksa! Jeste da su slabe sanse da ce moja skola (MG, prim.) strajkovati, ali ipak.. ACR
skola.613 destructor,
>Jeste da su slabe sanse ... Tacnije receno sanse su nikakve, jer MG nika do sad nije strajkovala, sto je dobro(narocito kad oni koji su strajkovali posle subotom odradjuju izgubljene casove ;>>) Pozdrav, DeStrUctOr
skola.614 crnjini,
<-> Tacnije receno sanse su nikakve, jer MG nika do sad nije Znam! Hvala Bogu! ACR
skola.615 milanmi,
Interesuje me da li neko pouzdano zna kakva je prohodnost diplome Niskog univerziteta u inostranstvu u odnosu na beogradski? Cuo sam neke informacije da se u Americi recimo ne prizna diploma Niskog Medicinskog fakulteta.
skola.616 milanmi,
Ima li nekoga ovde ko je student Ekonomskog fakulteta u Nisu, i ko bi mogao da mi da neke blize informacije o istom?