CIVIL.9

24 Apr 1995 - 30 Sep 1996

Topics

  1. filozofija (206)
  2. religija (883)
  3. istorija (67)
  4. nauka (615)
  5. umetnost (176)
  6. knjizevnost (552)
  7. film (1293)
  8. dileme (281)
  9. o.jeziku (686)
  10. oko.sveta (823)
  11. enciklopedija (11)
  12. skola (616)
  13. licni.stav (2034)
  14. cyber.culture (67)
  15. hedonizam (1158)
  16. galerija (462)
  17. civ.savet (70)

Messages - nauka

nauka.2 mladenp,
Izvinjavam se na smetnji, ali Sezam mi je sa stare Civilizacije preneo potpuno pogrešan spisak rema koje pratim. Kako u nauci nije bilo novoh poruka (a Sezam mi je lupio resign) morao sam sam da napišem ovu da bih skinuo resign. ;)
nauka.3 supers,
>> nije bilo novoh poruka (a Sezam mi je lupio resign) morao sam sam >> da napišem ovu da bih skinuo resign. ;) Nema veze što nije bilo novih poruka! Dovoljno je bilo da otkucaš co re 4 /a
nauka.4 novim,
Sa jedne Internet liste, koja se bavi filozofijom istorije nauka, a povodom diskusije koja već nedeljama traje u toj listi o islamskom doprinosu nauci i sl. Ovaj osvrt (u fajlu uz poruku) govori o islamskom fundamentalizmu i nauci (a zanimljiv je i kao pogled zapravo na svaki fundamentalizam). fundamnt.zip
nauka.5 radosav,
Zna li neko šta se događa sa  "Galaksijom"?
nauka.6 bobby.quyne,
> Zna li neko sta se dogada sa  "Galaksijom"? Sa cime?
nauka.7 radosav,
Sa žASOPISOM "Galaksija"!
nauka.8 bjevdjic,
KINA-FOSILI ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ PEKING, 24. maja - Kineski arheolozi otkrili su na jugozapadu zemlje fosilne ostatke jednog reptila stare 240 miliona godina, što znači da su te životinje starije od dinosaurusa, javlja Rojter. Stručnjaci su bili pozvani da prouče oko 700 fosilnih ostataka koji su zaplenjeni od krijumčara, pisao je ovih dana list "Guangming dejli". Zagonetna životinja je nazvana "zmaj iz Guidžua", po provinciji u kojoj su fosili nađeni i prema biću iz kineske mitologije. Reč je o značajnom naučnom otkriću, navodi list ocene arheologa. Fosilni ostaci pokazuju da je reptil imao dug vrat, dug uvijen rep i pet dugih kostiju na nogama, kao i da je oko 100 miliona godina stariji od dinosaurusa.
nauka.9 bjevdjic,
MEDICINA-MEMORIJA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ MAJAMI BIž, Florida (SAD), 26. maja - Ljudi s godinama možda delimično gube sposobnost pamćenja zato što su taj proces "pomerili" u drugi, manje efikasan deo mozga, proizlazi iz jedne nove američke studije rađene u Njujorku, u Medicinskom centru Maunt Sinaj. Snimana je aktivnost mozga 62 ispitanika, starih od 21 do 87 godina, za vreme dok su im davani testovi za memoriju. Pokazalo se da je kod starijih ljudi koji su zadržali dobru memoriju bio aktiviran isti deo mozga kao kod mlađih osoba, dok se kod onih sa slabijom memorijom aktivnost odvijala na drugoj lokaciji. Jedno od mogućih objašnjenja je da su vremenom delovi mozga prvobitno korišćeni u procesu pamćenja oslabili, pa se mozak adaptirao tako što je aktivirao drugi svoj deo. Rezultati su saopšteni ovih dana na godišnjem sastanku američkih psihijatara, održanom u Majami Biču, javlja AP.
nauka.10 bjevdjic,
ALERGIJA-VAKCINA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ LONDON, 27. maja - Nova vakcina koja sprečava alergijske reakcije na mačke, proizvod jedne američke firme, pokazala se uspešnom u prvim eksperimentima, prenosi Rojter pisanje lista "Nju sajentist" (New Scientist). Pošto je uspeh postignut u 87 odsto slučajeva, firma "Imulodžik" (ImmuLogic) iz Masačusetsa namerava sada da vakcinu testira na 300 osoba koje pate od ove vrste alergije. Vakcina bi se mogla naći na tržištu za oko dve godine, procenjuje Malkolm Gefter (Malcolm), osnivač firme. Vakcina deluje na T-ćelije, koje imaju veoma važnu ulogu u odbrambenom sistemu organizma. Firma "Imulodžik" radi na sličnim vakcinama protiv alergija koje izazivaju polen i kućna prašina.
nauka.11 bjevdjic,
NAUKA-KOMPJUTER-LOBANJA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ LONDON, 27. maja - Švajcarski naučnici su, na osnovu nađenih fragmenata, rekonstruisali celu lobanju neandertalca koji je živeo pre 40.000 godina, koristeći tomografsku metodu CAT i najsavremenije programe za kompjutersku grafiku. Ta kombinovana tehnika mogla bi se primeniti u plastičnoj hirurgiji kada je, na primer, potrebno operisati lice teško povređeno u nekoj nesreći. Tim sa Ciriškog univerziteta imao je pred sobom samo deliće lobanje za koje se mislilo da pripadaju detetu starom tri-četiri godine, nađene u takozvanoj Đavoljoj kuli na Gibraltaru, piše časopis "Nejčer" (Nature), prenosi Rojter. Pošto se delovi nisu direktno uklapali, tek je složeno ispitivanje pokazalo da je reč o jednoj lobanji i da bi neandertalce, koji su živeli pre 40 do 100.000 godina, trebalo smatrati vrstom odvojenom od modernog čoveka.
nauka.12 ice.t,
Naucnici smatraju da se izmedju zvezda u nasoj galaksiji nalazi Tamna materija. To su zakljucili posto su uocili da se zvezde koje se nalaze podalje od centra rotacije okrecu istom brzinom kao i one blize. Ustvari trebalo bi da se one dalje krecu sporije, jer je slabije gravitaciono polje. Ali ako se ukljuci postojanje tamne materije onda se zakljucuje da ih ta materija gura i navodi da se isto krecu. Medzutim to nije slucaj u nasem suncevom sistemu. Naucnici smatraju da ako bi saznali sta je Tamna materija (od cega je sastavljena ) kazu da bi znali kraj i pocetak svemira. Ako neko zna nesto vise mogo bi stogod da napise.
nauka.13 dr.grba,
>> Naucnici smatraju da se izmedju zvezda u nasoj galaksiji nalazi Tamna >> materija. Naučnici? Smatraju?
nauka.14 basrak,
> Naucnici smatraju da ako bi saznali sta je Tamna > materija (od cega je sastavljena ) kazu da bi znali kraj i > pocetak svemira. Najviše ih interesuje koliko je ima. Kad bi to znali, onda bi znali koji je kraj i početak svemira (big bang i gib gnab iliti veliki prasak i, suprotno, veliko sažimanje).
nauka.15 nlazic,
:> smatraju da ako bi saznali sta je Tamna materija (od cega je :> sastavljena ) kazu da bi znali kraj i pocetak svemira. :> Ako neko zna nesto vise mogo bi stogod da napise. Ja sam se nekada interesovao za ovo i evo šta znam (oprostite mi ako sam zastareo :) ). Sve, dakle, počinje od famozne Ajnštajnove teorije relativiteta. Po njoj, materija i njoj pripadajuća gravitacija dovode do zakrivljenosti prostora (kako to ide, ne pitajte mene). Uglavnom, postoje tri mogućnosti: 1: Ako je gustina materije u svemiru iznad neke kritične, u početku razvoja svemira (u periodu od prvih 10E-30 sekundi njegovog života) gravitaciona sila postala bi jača od ostalih (elektromagnetnih i nuklearnih) sila i dovela bi do kolapsa, tj. sva materija bi se skupila u jednu tačku. 2: Ako bi gustina bila manja od kritične, svemir bi se beskonačno širio, jer ne bi bilo ni jedne dovoljno jake sile koja bi taj rast zaustavila (gravitacija bi zbog male gustine, a time i mase materije bila nedovljno jaka da privuče čestice koje su odbijale nuklearne i elektromagnetne sile). 3: Konačno, ako bi gustina materije u kosmosu bila otprilike jednaka toj nekoj kritičnoj vrednosti svemir bi se širio, ali sa postepenim padom brzine. U trenutku kada se izjednače gravitaciona i ostale sile, ovo proširivanje staje i kreće u suprotnom smeru (skupljanje). Ovo je slično vertikalnom hicu na gore. Posmatrajući najudaljenije (a time i najstarije) objekte u vidljivom svemiru, kvazare, i analizom njihovog spektra (crveni pomak) zaključeno je da se u našem Kosmosu stvari odvijaju prema tački 3. Tu je određenu ulogu odigrao i tzv. "mikrotalasni fon" za koji se veruje da je odjek Big Bang-a. Sve u svemu, ustanovilo se da je svemir star oko 13 milijardi godina (Zemlja je nastala "tek" pre 4 milijarde godina). Onda je nekome pala na pamet ideja da izračuna ukupnu masu univerzuma. Kada zu tu masu podelili sa njegovom zapreminom, dobili su gustinu koja je tek nekih 10% od gore pomenute kritične vrednosti. Pošto je sa sigurnošću utvrđeno da je sudbina kosmosa zacrtana tačkom 3, postavilo se pitanje gde je ta nedostajuća masa? Odgovor je: ne zna se. Tačnije ne zna se pouzdano, ali se nagađa. Prvo, masa koja je "izmerena" je masa koju poseduju sva VIDLJIVA tela u svemiru. Znači da se nedostajuća masa nalazi u nevidljivim telima (Tamna materija). Prvo se pretpostavilo da je ona skoncentrisana delom u crnim rupama, a delom u sitnim objektima, tipa kometa, meteora, planeta pa čak i celih galaksija koji se zbog svoje male veličine i slabog sjaja ne mogu videti sa Zemlje. Onda je neko dokazao da to nije tačno. Zbog toga je sledeći kandidat za nosioca tamne materije morao biti potražen među tzv. ne-barionskim česticama (barioni su protoni i neutroni, dakle celokupna nama poznata materija, ako se izuzmu elektroni čija je masa u poređenju sa npr. protonom 1000 puta manja). Idelan predstavnik je neutrino i to iz više razloga: veoma slabo interaguje za okolnim svetom što objašnjava njegovu "nevidljivost" i opravdava naziv Taman (neutrino bez problema probuši celu Zemljinu kuglu, ne stupajući ni u kakav kontakt sa njom) i sl. Međutim, još uvek nije dokazano da on uopšte ima masu (iako je detektovan). Sledeći pokušaj u potrazi za Tamnom materijom je u tzv antimateriji. Prema teoriji supersimetrije, svakoj čestici odgovara jedna antičestica sa suprotnim svojstvima. Masa ovakvih čestica se uzima sa predznakom minus, jer pri kontaktu čestice i antičestice obe nestaju, a oslobađa je velika količina energije. Ni ovo objašnjenje nije sasvim zadovoljavajuće. Pre svega do ovakvih kontakata bi moralo dolaziti relativno često, i oni bi nesumnjivo bili detektovani, tako da ta materija ne bila toliko tamna. Sa druge strane otkrivene su antičestice jedino elektorna (pozitron) i neutrina (antineutrino) koje iz gore navedenih razloga otpadaju. U igru opet ulazi Ajnštajn, sa svojom kosmološkom konstantom. On je ovako nazvao "energiju vakuuma", tj. energiju koja bi se suprotsvaljala gravitaciji. On je kontao da u svemiru koji se ne širi mora nešto da se suprotstavi privlačnom dejstvu gravitacije. Kasnije je Ajnštajn kosmološku konstantu batalio, jer je dokazano da se svemir ipak širi. Međutim ona nije zaboravljena. Ona je mogla da da odgovre na druga interesantna pitanja, kao što je razlog grupisanja galaksija u grupe. Prema teoriji Velikog Praska (Big Bang) sva materija bi morala biti homogeno raspoređena u svemiru. Ovome ide u prilog i činjenica da je intenzitet mikrotalasnog fona isti bez obzira iz kog se pravca merio. Međutim, materija nije homogeno raspoređena (galaksije grupišu u galaktička jata). Ajnštajnovi sledbenici kažu sledeće: u početku razvoja našeg svemira masa jeste bila ravnomerno raspoređena. Pod dejstvom gravitacije i energije vakuuma čija je mera kosmološka konstanta, materija je u početku gurana u galaksije, da bi se kasnije galaksije gurale u jata itd. Upravo ova enrergija vakuuma i kosm. konst. mogle bi imati ulogu "nedostajuće tamne materije". Onda se našao još jedan pametan naučnik koje je pokušao da, imavši u vidu sve ove činjenice, izračuna vrednost te konstante. Dobio je jako lep rezultat, lak za pamćenje: 0. Propade još jedan pokušaj rasvetljavanja tamne materije. Tenutno postoji mnogo teorija i teoretičara (predvođenih legendarnim Stivenom Hokingom) koje pokušavaju da reše ovaj slučaj. Ima tu nekih jako zanimljivih i neverovatnih pretpostavki. Pominju se nekakva kosmička tkanja, superstrune i ostalo. Na kraju, kada se sagledaju svi mogući predlozi i replike, ja sam sklon da poverujem starim Indijcima koji su bili ubeđeni da Zemlju na svojim leđima nose ogromni slonovi, koji stoje na leđima još ogromnije kornjače, koja pliva u najogromnijem okeanu... žak i biblijska sedmodnevna varijanta nastanka sveta mi izgleda verovatnija od nekih novih, naučnih. Ali, u tome je lepota kosmosa, zar ne? Pozdrav, :) Nebojša :) P.S. Još jednom napominjem da u ovoj oblasti nisam stručnjak, tako da gore iznete podatke, pre svega brojčane (osim one nule :) ) treba uzeti sa rezervom. Ako neko može da me ispravi u nečemu, neka piše, bilo bi mi drago da se malo podsetim ovoga. :)
nauka.16 milan,
> P.S. Još jednom napominjem da u ovoj oblasti nisam stručnjak, tako > da gore iznete podatke, pre svega brojčane (osim one nule :) ) treba > uzeti sa rezervom. Ako neko može da me ispravi u nečemu, neka piše, > bilo bi mi drago da se malo podsetim ovoga. :) Nema ispravke osim dodatka. Ovo što si pisao je u poslednjih pet godina pomalo ažurirano. Prvo, "nedostajuća masa" nije dobijena kao deljenje zapremine sa gustinom (jer ako ima nevidljive mase onda ona i nije uračunata u gustinu :)) već na osnovu kretanja galaksija. Jasno je da su sistemi (galaktička jata i oblaci) jedno deset puta masivniji nego što je "svetleća" masa u njima što se izračunava iz obične dinamike njihovog kretanja. Dakle, nedostajuća masa se nalazi "blizu" galaksija ili u njima i zato je problem zanimljiv. 1. Otpao je neutrino jer je pokazano da je poluvreme raspada protona veće od 10^33 godina što znači da je masa neutrina (ako je uopšte ima) manja od potrebne. 2. Otpali su "crni patuljci" tj. guste aglomeracije materije (poput Jupitera) koji su se zgusnuli ali se nisu "zapalili u zvezde" jer je projekat, koji je vođen u Parksu, Palomaru i gore na Hablu, pokazao da u svim smerovima nema dovoljno "ekranizacija" udaljenih galaksija ovakvim objektima (naime ako ih ima dovoljno oni bi, vrteći se oko naše galaksije, povremeno prekrivali svetlo od udaljenih) Naravno, moguće je da je naša galaksija "izuzetak" :). 3. Ostala su kao kandidat samo "gravitaciona sočiva". Naime, postoje takva zgušnjavanja materije, negde "tamo daleko", da svetlost od jedne galaksije stiže multiplicirana u više likova (ima ih čak i sa pet slika) od kojih neke kopije čak "ubrzano" stižu (!) što znači da su to veoma masivni objekti. Izgleda, zato, da se u središtima galaksija nalaze oveći komadi mase koji nisu pali u kvazisingularitet u samom centru nego tumaraju unaokolo. Trenutno, Habl je usmeren ka galaksijama koje su stare i više nemaju gasa pa im je središte "prozirno", da pohvata što više ovakvih objekata. Mana je što nije dobro popravljen pa su slike loše. Izgleda da će krajem godine opet ići šatl da ga popravi. Pl poz M
nauka.17 alkos,
Subject: Re: Tama ­­ Naucnici smatraju da se izmedju zvezda u nasoj galaksiji nalazi ­­ Tamna materija. Nemo' da pričaš? ;)
nauka.18 crnjini,
>> 2. Otpali su crni patuljci, tj. guste anglomeracije materije >> (poput Jupitera) koji su se zgusnuli ali se nisu "zapalili u zvezde" žekaj malo, Cri Patuljci su kolko ja znam =UMRLE= zvezdeKKKKKKKKK, koje imaju jezgro bogato ugljenikom i više uopšte ne vrše termonuklearne reakcije. Jedini način koliko ja znam da se oni ponovo zapale nije da se zgusnu (pošto su već zgusnuti) već da nalete na neki interstelarni oblak i pomognu formiranje nove zvezde. Neznam na šta si mislio, ali UGAŠENE ZVEZDE nikako nisu isto kao NEUPALJENE PLANETE. ACR.
nauka.19 bjevdjic,
MEDICINA-TRANSPLANTACIJA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ SAN FRANCISKO, 31. maja - Američki stručnjaci nadaju se da će za dve godine početi da eksperimentalno presađuju ljudima srce svinje, javlja AP. Prvo presađivanje životinjskih organa ljudima, kojima inače nije bilo spasa, počelo je 1963, ali se završilo neuspehom pošto je ljudski organizam odbacivao strano tkivo. efekat je trajao od 10 minuta (presađeno srce ovce) do devet meseci (presađen bubreg šimpanze). Međutim, u maju je američka kompanija 'Nekstren' (Nextran Inc) saopštila da je uzgajila svinju koja ima i ljudske gene, kako bi se suzbila reakcija odbacivanja stranog tkiva. Posle uspešnih eksperimenata na životinjama, 'Nekstren' se nada da će klinička ispitivanja početi za oko dve godine, rekao je potpredsednik kompanije Džon Logan (John) na sastanku stručnjaka za biotehnologiju, koji se ovih dana održava u San Francisku. Samo u Americi oko 50.000 ljudi čeka na transplantaciju, a ljudski organi mogu se obezbediti za samo 18.000 takvih operacija godišnje.
nauka.20 gerber,
XR>*> ­­ Naucnici smatraju da se izmedju zvezda u nasoj galaksiji nalazi XR>*> ­­ Tamna materija. YR>*> Nemo' da pričaš? ;) Ma izgleda neće biti da je samo između zvezda...
nauka.21 gerber,
YR>*> SAN FRANCISKO, 31. maja - Američki stručnjaci nadaju se da će YR>*> za dve godine početi da eksperimentalno presađuju ljudima srce YR>*> svinje, javlja AP. Lepo kaže Bogdan Tirnanić, život samo kopira film. Još je 1982. Lindsay Anderson u Britannia Hospital nešto slično napravio. Doduše, radilo se o transplantaciji ljudskih glava na svinjsko telo, ali izgleda ni to nije daleko ;)
nauka.22 basrak,
> 2: Ako bi gustina bila manja od kritične, svemir bi se > beskonačno širio, jer ne bi bilo ni jedne dovoljno jake sile > koja bi taj rast > 3: Konačno, ako bi gustina materije u kosmosu bila otprilike > jednaka toj nekoj kritičnoj vrednosti svemir bi se širio, ali > sa postepenim padom brzine. U trenutku kada se izjednače > gravitaciona i ostale sile, ovo proširivanje staje i kreće u > suprotnom smeru (skupljanje). > Posmatrajući najudaljenije (a time i najstarije) objekte u > vidljivom svemiru, kvazare, i analizom njihovog spektra (crveni > pomak) zaključeno je da se u našem Kosmosu stvari odvijaju > prema tački 3. Tu Time je zaključeno samo da se svemir širi nekom brzinom, a da li će nastaviti da se širi u beskonačnost (tačka 2) ili će doći do zaustavljanja i velikog sažimanja (tačka 3) se još ne zna i to je upravo problem tamne materije (da li je ima u dovoljnoj količini da se širenje u određenom trenutku zaustavi i krene suprotan proces).
nauka.23 nlazic,
:> Prvo, "nedostajuća masa" nije dobijena kao deljenje zapremine :> sa gustinom (jer ako ima nevidljive mase onda ona i nije uračunata :> u gustinu :)) već na osnovu kretanja galaksija. Jasno je da su Gustina svemira, o kojoj sam govorio, dobijena je deljenjem njegove mase njegovom zapreminom. Ova gustina predstavlja svega 10% o kojima sam govorio, baš zbog razloga koji si ti naveo (u pomenutu masu spada samo masa vidljive materije). Pomenuo si dinamiku kretanja galaksija. Naravno, to je veoma jak razlog u korist tamne materije. Hvala na podsećanju. :) :> 3. Ostala su kao kandidat samo "gravitaciona sočiva". Naime, U pravu si. Naime, posmatranjem zvezdanih jata oko središta Mlečnog puta i analizom njihovog spektra, ustanovilo se da su ona stara oko 15-16 milijardi godina, dakle više od starosti svemira (13 mjlrd.). Astronomi nisu sigurni koga da okvire za ovo: gravitaciona sočiva ili energiju vakuuma. Obe stvari su mogle (a izgleda da i jesu) da ih prevare u oceni daljine i brzine dalekih objekata, a samim tim i u proceni starosti svemira. Pozdrav, :) Nebojša :)
nauka.24 nlazic,
:> upravo problem tamne materije (da li je ima u dovoljnoj količini da :> se širenje u određenom trenutku zaustavi i krene suprotan proces). Da, naravno. Ali, ukoliko tamne materije ne bi bilo dovoljno, to znači da će svemir u jednom trenutku postati stacionaran, dakle uravnotežiće se sve sile (ako se brzina njegovog rasta stalno smanjuje, jednom će doći i na nulu, zar ne?). Model stacinarnog svemira je, međutim, prilično zastareo i neki ga u startu odbacuju. Pozdrav, :) Nebojša :)
nauka.25 alien,
[] Međutim, u maju je američka kompanija 'Nekstren' (Nextran Inc) [] saopštila da je uzgajila svinju koja ima i ljudske gene, ────────────────────────────── Ovo jako smrdi. Na koji način će da dokažu da ne 'uzgajaju' ljude koji imaju i svinjske gene? ;( [] potpredsednik kompanije Džon Logan (John) Johnny Logan? Pa čitao sam i ja onu epizodu kada je Drvenonogi (imao je nogu od drveta koje ima i ljudske gene) igrao za Crne Tigrove. Nego... šta radi Gigi Govedina (on je čovek... (jelda da sam malkice dosadan? ;)))?
nauka.26 alien,
[] Ako neko zna nesto vise mogo bi stogod da napise. Ne znam nešto bitno više, štaviše - znam jako malo, ali ću ipak dozvoliti sebi da napišem jednu hipotezu. Šta ako je u osnovi napravljena greška pri definisanju mase kao uzročnika gravitacione sile? Šta ako je Njutn u pravu samo kod nekih graničnih slučajeva kada se masa i uzročnik g.s. 'poklope'? žak i ako je masa zaista uzročnik g.s, zašto bi masa morala biti tako jednostavna? Zašto se masa ne bi npr. sastojala od nekakvih pozitivnih i negativnih 'gravitona'? Zašto gravitacija ne bi imala više analogija s npr. elektrostatikom? U elektrostatici je poznato da se tačkasta naelektrisanja različitog polariteta privlače, a istog polariteta - odbijaju, ali to je 'specifičan' granični slučaj koji nam služi da iz makro sveta lakše aproksimiramo ono što se dešava. Moglo bi se reći da u praksi ništa tačkasto ne postoji, tako da se kod posmatranja elektrostatičke interakcije dva tela tačkastim smatraju naelektrisanja čije su dimenzije znatno manje od rastojanja od drugog tela bitnog u toj priči. Ako je pak to rastojanje manje, onda je cela priča mnogo komplikovanija. Pogotovo se stvari komplikuju ako je neko od tih tela provodno (kako to da ne postoji gravitaciona provodnost?) jer će to el-provodno telo privlačiti naelektrisanje bez obzira na polaritet istog. Jedan posebno zanimljiv slučaj (zbog njega i pišem sve ovo) se javlja kada se dva (neprovodna) naelektrisanja istog polariteta nađu dovoljno blizu jedno drugom da njihove dimenzije i raspored nosilaca naelektrisanja po njihovoj površini postanu bitni. Tada će se ta dva tela privlačiti. Ovo je nešto što se (jednostavno) može i eksperimentom utvrditi i zaista čudno izgleda kada se neka tela odbijaju i privlače u zavisnosti od toga da li su prešla 'crtu' rastojanja. Ako postoji (granični) slučaj kod koga elektrostatičke sile uvek deluju privlačno, zašto ne bi nešto slično važilo i kod gravitacije? Zašto ne bi postojala crta preko koje gravitacija počinje da deluje odbojno i tako širila univerzum? Sve u svemu, htedoh da kažem da mi se čini vrlo mogućim da je gravitacija kakvom je poimamo samo jedan granični slučaj nečeg mnogo složenijeg.
nauka.27 alien,
[] 3: Konačno, ako bi gustina materije u kosmosu bila otprilike jednaka [] toj nekoj kritičnoj vrednosti svemir bi se širio, ali sa postepenim [] padom brzine. U trenutku kada se izjednače gravitaciona i ostale [] sile, ovo proširivanje staje i kreće u suprotnom smeru (skupljanje). [] Ovo je slično vertikalnom hicu na gore. Na stranu to što mi se verovatnoća da nešto bude jednako baš nekoj 'kritičnoj' vrednosti čini veoma malom, ovo što si ovde napisao mi se čini apsurdnim. Zašto? 1. Koje 'ostale sile'? 2. žak i ako postoje te ostale sile s kojima gravitaciona treba da se izjednači i ako se u nekom trenutku izjednače, nebeska tela koja 'beže' će nastaviti da putuju istom brzinom. 3. Gravitaciona sila (po Njutnu) slabi proporcijalno kvadratu rastojanja i nikad ne bi uspela da zauzda 'begunce'. 4. Ako se svemir širi, a količina materije u njemu ostaje konstantna - onda se gustina materije u istom smanjuje.
nauka.28 nlazic,
:> Na stranu to što mi se verovatnoća da nešto bude jednako baš :> nekoj 'kritičnoj' vrednosti čini veoma malom, I nije "baš" jednako nekoj kritičnoj masi, nego je negde u njenoj okolini ('...otprilike jednaka...'). Što se verovatnoće tiče, nemoj tako brzati. Niko ne tvrdi da je iz Big Banga nastao samo jedan, ovaj naš svemir. Kandidata je moglo biti strahovito mnogo. Verovatnoća da gustina jednog od užasno mnogo svemira bude bliska kritičnoj uopšte ne mora biti mala. :> 1. Koje 'ostale sile'? U principu postoje četiri osnovne vrste sila (ili interakcija tela): slabe nuklearne sile, jake nuklearne sile, elektrostatička i gravitaciona sila. Ove četiri sile su kulturno podelile svoju teritoriju: nuklearne dominiraju u regionu atomskog jezgra (nukleusa - odatle im i ime), elektrostatička u oblasti između jezgra i elektronskog omotača, ali u makroskopskim dimenzijama, a gravitaciona sila postaje primetna tek u makrokosmosu (hoću da kažem da je gravitaciona sila koja deluje između recimo protona i elektrona ništavna u odnosu na elektrostatičku). :> 2. žak i ako postoje te ostale sile s kojima gravitaciona treba :> da se izjednači i ako se u nekom trenutku izjednače, nebeska tela koja :> 'beže' će nastaviti da putuju istom brzinom. :> 3. Gravitaciona sila (po Njutnu) slabi proporcijalno kvadratu :> rastojanja i nikad ne bi uspela da zauzda 'begunce'. Zaboravio si (ili ja nisam bio dovoljno jasan) o kojim se dimenzijama svemira ovde radi. Reč je o peridu koji je trajao od prilike od 10E-30 sekunde do prve sekunde starosti svemira, dakle neposredno posle Big Bang-a. Svemir je tada imao veličinu jabuke. Atomi sa svojim jezgrima i elektronskim omotačima još uvek nisu postojali. Bila je to strahovito zbijena gomila svakavih čestica. U početku ovog perioda nije postojala jasna razlika između one 4 sile, tj. ona podela teritorija još nije bila izvršena. Sve sile su delovale na sva tela (tačnije čestice). Zato je gravitaciona sila mogla biti uravnotežavana ostalima i upravo način uspostavljanja te ravnoteže je odredio sudbinu našeg kosmosa. U ovom haosu teško da su važili klasični zakoni mehanike koje je izveo Njutn, pa čak ni zakoni kvantne mehanike nisu 100% sigurni (zamisli samo da neko pominje gravitacionu silu između 2 čestice!!!). Kada je svemir dobio makroskopske razmere, ove sile se prestaju preplitati, ne može se više porediti nuklearna i gravitaciona sila. Ulogu tega na drugom tasu vage preuzima tamna materija, koja teži da uspostavi ravnotežu. Da nije tako, tj. da je gravitacija jedina sila, sve bi otišlo dodjavola, što očito nije istina, bar ne u našem svemiru (mada ako se malo dublje razmisli ... :-))) :> 4. Ako se svemir širi, a količina materije u njemu ostaje :> konstantna - onda se gustina materije u istom smanjuje. Tačno, gustina opada, ali masa ostaje i to ostaje i masa svetle i masa tamne materije. Gravitacija kao pojam nije vezana za gustinu, nego za masu, tako da opadanje gustine ne narušava ravnotežu koja je na putu uspostavljanja. Pozdrav, :) Nebojša :)
nauka.29 nlazic,
:> Zašto ne bi postojala crta preko koje gravitacija počinje da deluje :> odbojno i tako širila univerzum? Veruje se da ta crta i postoji. Ovo što si ti naveo je jedan od elegantnih pokušaja da se zaobiđe tamna materija. Scenario bi otprilike bio ovakav: u početku svemira, kada je ovaj imao jaaako male dimenzije, gravitacija, a i sve ostale sile delovale su odbojno. Moguće je da su one i bile upaljači Big Bang-a. Sva materija se u jednom trenutku razletela na sve strane. Sve ove sile (po karakteru su još uvek odbojne) dale se joj odgovarajuću energiju pomoću koje se ona širila. Kada se materija dovoljno razltela, tj. prešla crtu, gravitacija menja svoj karakter, postaje privlačna i teži da poništi ovo širenje. Međutim, iz razloga koji su navedeni u prethodnim porukama, dokazano je da je intenzitet ove nove gravitacije, kakvu mi poznajemo, mnogo veći od gravitacije koju bi stvarala vidljiva materija. Tu je i dinamika kretanja galaksija i zvezda itd. Zbog ovoga se uvodi pojam tamne materije. :> Sve u svemu, htedoh da kažem da mi se čini vrlo mogućim da je :> gravitacija kakvom je poimamo samo jedan granični slučaj nečeg mnogo :> složenijeg. Naravno da jeste. U to više niko ne sumnja. žak je prihvaćenja teorija po kojoj svako polje, pa i gravitaciono, ima svoje materijalne nosioce - čestice. Za sada su detektovani jedino nosi elektromagnetnog zračenja - fotoni, ali u teoriji postoje i drugi, poput gravitona. Pozdrav, :) Nebojša :)
nauka.30 milan,
>>> 2. Otpali su crni patuljci, tj. guste anglomeracije materije >>> (poput Jupitera) koji su se zgusnuli ali se nisu "zapalili u > zvezde" > > žekaj malo, Cri Patuljci su kolko ja znam =UMRLE= zvezdeKKKKKKKKK, > koje imaju jezgro bogato ugljenikom i više uopšte ne vrše > termonuklearne reakcije. Jedini način koliko ja znam da se oni > ponovo zapale nije da se zgusnu (pošto su već zgusnuti) već da > nalete na neki interstelarni oblak i pomognu formiranje nove zvezde. > Neznam na šta si mislio, ali UGAŠENE ZVEZDE nikako nisu isto kao > NEUPALJENE PLANETE. Pardon, loš prevod od "brown dwarf". Dakle, bolje je "smeđi patuljci". Pl poz M
nauka.31 kriss,
˙˙ Ja sam se nekada interesovao za ovo i evo šta znam (oprostite Ima veze sa naukom, ali ima i sa zvezdama. :) Šta mislite o tome da se preselimo u extra:zvezde?
nauka.32 nlazic,
:> Ima veze sa naukom, ali ima i sa zvezdama. :) Šta mislite o tome da se :> preselimo u extra:zvezde? OK, nemam ništa protiv, tamo verovatno ima ljudi koje se bolje razumeju u sve ovo. :)
nauka.33 bjevdjic,
U SUNžEVIM PEGAMA IMA VODE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ VAŠINGTON, 1. juna - U sunčevim pegama, u kojima temperatura iznosi oko 2.400 stepeni Celzijusovih, ima vode u gasovitom stanju, prenosi Rojter tvrdnju američkih istraživača objavljenu u časopisu 'Sajens' (Sience). Iako se odavno zna da na Suncu ima molekula kiseonika i vodonika, do sada niko nije ni pomišljao da bi ova dva elementa mogla da se kombinuju tako da formiraju vodu, s ozbirom na izuzetno visoku temperaturu koja vlada na ovoj zvezdi (oko 5.700 stepeni Celzijusovih). Istraživači sa američke nacionalne opservatorije Kit Pik u Arizoni, koji su prilikom istraživanja koristili spektrometar, ustanovili su da u sunčevim pegama ima vodene pare. Svoju teoriju su potvrdili tako što su infracrveni spektar najtoplije vode koju su mogli da dobiju u laboratorijskim uslovima uporedili sa rezultatima analize sunčevih pega.
nauka.34 modesty,
Izašao novi broj, sledeći u julu.
nauka.35 basrak,
> ako se brzina njegovog rasta stalno > smanjuje, jednom će doći i na nulu, zar ne? A ko kaže da se smanjuje? > Ali, ukoliko tamne materije ne bi bilo dovoljno, > to znači da će svemir u jednom trenutku postati stacionaran, > dakle uravnotežiće se sve sile Ništa se neće uravnotežiti, sem gustine, ako je tačna pretpostavka da te materije ima premalo da se zaustavi dalje širenje svemira, u tamo nekom limesu tj. beskonačnosti vremena. A naročito ne ako je tačna pretpostavka da te materije ima dovoljno jer bi se onda desilo veliko sažimanje (osim ako ne misliš na onaj BESKONAžNO MALI trenutak vremena kad bi brzina širenja bila = 0). I o kakvim ti to silama pričaš? Koja to SILA nagoni univerzum da se širi pa da bi se mogla izjednačiti sa gravitacionom?
nauka.36 basrak,
> Niko ne tvrdi da je iz Big Banga nastao samo > jedan, ovaj naš svemir. Da, tvrdi. Samo smo njega u mogućnosti da opazimo. Sve ostalo su špekulacije. Bar dok se ne pribave dokazi o postojanju tamo nekog drugog. > U principu postoje četiri osnovne vrste sila (ili interakcija ^^^^^^^^^^ ? Šta ti to sad dođe? U nekom izuzetnom slučaju možda ne postoje? > tela): slabe nuklearne sile, jake nuklearne sile, > elektrostatička i gravitaciona sila. slabA nuklearnA silA, jakA nuklearnA silA, elektroMAGNETNA i... e onu zadnju si potrefio. ;) > elektrostatička u oblasti između jezgra i > elektronskog omotača, ali u makroskopskim dimenzijama, E ovo mi nije baš najjasnije. Razlika u redu veličina je više nego ogromna. Možda je trebalo: "ali i u makroskopskim dimenzijama"? ^^^ > hoću da kažem da je > gravitaciona sila koja deluje između recimo protona i elektrona > ništavna u odnosu na elektrostatičku Je*eš najjslabiju silu koja mi pravi probleme da se popnem na 4. sprat na faksu. ;) > (zamisli samo da neko pominje gravitacionu silu između 2 > čestice!!!). E sad zaista više ništa ne razumem. I odakle ti ovo: > ravnotežu koja je na putu uspostavljanja.
nauka.37 nlazic,
:> A ko kaže da se smanjuje? Kaže tzv. teorija inflacije: ako je gustina materije (svetle i tamne) jednaka kritičnom nivou svemir nastavlja da se širi, ali opadajućom brzinom. Ovu teoriju je formulisao neki Amer, ne znam sad tačno kako se zove, al' ako te interesuje mogu da iskopam negde. :) :> I o kakvim ti to silama pričaš? Koja to SILA nagoni univerzum da se :> širi pa da bi se mogla izjednačiti sa gravitacionom? Nikakva SILA ne nagoni univerzum da širi. On se širi po inerciji, a početnu brzinu je dobio od velikog praska. Gravitacija, kao jedina makroskopska, privlačna sila vredna pažnje teži da to poništi. Ako mase u svemiru ima dovoljno ona će to i uspeti.
nauka.38 nlazic,
:> Da, tvrdi. Samo smo njega u mogućnosti da opazimo. Sve ostalo su :> špekulacije. Bar dok se ne pribave dokazi o postojanju tamo nekog :> drugog. Cela kosmologija je jedna velika špekulacija. Sve o čemu pričamo su samo špekulacije i nagadjanja. (Naučnici vole da ove špekulacije nazivaju teorijama :) Dokazi o postojanju nekog drugog svemira teško da će ikada biti pronađeni, ali to ne znači da on ne postoji. I ti si rekao da se svemir širi. Ako se širi onda ima neke svoje granice. A, šta je iza tih granica? Zašto ne bio neki drugi svemir? :> > U principu postoje četiri osnovne vrste sila (ili interakcija :> ^^^^^^^^^^ :> ? :> :> Šta ti to sad dođe? U nekom izuzetnom slučaju možda ne postoje? Pored ovih postoje u našem svetu još gomila sila: elastične, mehaničke, inercijalne, sile trenja i sl. Sve one su, međutim, u poređenju sa navedene četiri ništavne, ili su direktna posledica ove četiri koje se zato ove zovu "osnovne". :> slabA nuklearnA silA, jakA nuklearnA silA, elektroMAGNETNA i... :> e onu zadnju si potrefio. ;) Izvinjavam se, lapsus. Sve vreme mislim na elektromagnetne, a pišem elektrostatičke. :) Kad su nuklearne sile u pitanju, njih ima dve: jaka i slaba. One deluju na veoma malim rastojanjuma (par hiljada puta manjim od dimenzija atomskog jezgra). Jaka nuklearna sila je ubedljivo najjača sila koja postoji, i ona može biti privlačna ili odbojna (na još manjim rastojanjima). Zbog ovih osobina one mogu biti uočljive jedino pri intereakciji protona i neutrona koji se nalaze u jezgru - nukleusu, pa otuda i imaju naziv nuklearne. :> E ovo mi nije baš najjasnije. Razlika u redu veličina je više nego :> ogromna. Možda je trebalo: "ali i u makroskopskim dimenzijama"? Da, trebalo je i ono "i". Sorry. :) :> Je*eš najjslabiju silu koja mi pravi probleme da se popnem na 4. sprat :> na faksu. ;) O tome upravo i govorim. Ti se ne penješ sa protona na elektron, već sa prizemlja na četvrti sprat. Između jezgra i elektrona glavna je elektromagnetna sila, a između prizemlja i 4. sprata gravitaciona. :-) :>> (zamisli samo da neko pominje gravitacionu silu između 2 :>> čestice!!!). :> :> E sad zaista više ništa ne razumem. Jezgro atoma i elektron imaju neku svoju masu. Takođe imaju i električni naboj. Iz prvoga (mase) sledi gravitaciona sila, a iz drugoga elektromagnetna. Na rastojanjima reda veličine prečinka atoma, usled malih masa ove dve čestice gravitaciona sila nema baš nikakvog uticaja na odnose proton (tj. jezgro) - elektron. Iz svega proizlazi da ove četiri sile nikako ne mogu da se porede, i to prvenstveno zbog toga što ne deluju na rastojanjima istog reda veličine. U začetku svemira ovaj je imao veoma malu zapreminu, tako da su se sve čestice nalazile veoma blizu jedna drugoj, i tada ne samo da su ove sile delovale zajedno, nego se po nekim teorijama, uopšte i nisu mogle razlikovati.
nauka.39 basrak,
>> A ko kaže da se smanjuje? > Kaže tzv. teorija inflacije: ako je gustina materije (svetle i Upravo tako, ali ti govoriš kao da je sve dokazano, a ne kao da se radi o hipotezama (npr. "odvija se po tački 3", "brzina širenja se smanjuje" i sl. da ne nabrajam dalje). Naglašavam još jednom: sve je to AKO tamne materije ima ili nema dovoljno. > Nikakva SILA ne nagoni univerzum da širi. On se širi po > inerciji, a početnu brzinu je dobio od velikog praska. Uf, dobro je. Ja sam mislio da ti zaista ne shvaćaš o čemu pišeš, ali se izgleda samo loše tj. VRLO neprecizno izražavaš. Sorry, nismo se dobro razumeli :(
nauka.40 basrak,
> Cela kosmologija je jedna velika špekulacija. Sve o čemu > pričamo su samo špekulacije i nagadjanja. (Naučnici vole da ove > špekulacije nazivaju teorijama :) Dokazi o postojanju nekog > drugog svemira teško da će ikada biti pronađeni, ali to ne > znači da on ne postoji. I ti si rekao da se svemir širi. Ako se > širi onda ima neke svoje granice. A, šta je iza tih granica? > Zašto ne bio neki drugi svemir? Iza tih granica je ništa. Baš tako: NIŠTA! I besmisleno je o tome uopšte govoriti - o granicama univerzuma i šta je iza tih granica. Velikim praskom je nastao ne samo univerzum, već i čitav prostor u kome se on širi. Tj. tačnije rečeno: sa kojim se on ZAJEDNO širi. Ima jedna lepa usporedba o tome kako naš univerzum izgleda: Zamisli balon koji se naduvava i na njemu nacrtane zvezde, galaksije itd. E taj gumeni deo balona predstavlja prostor u kome je naš univerzum. Opet sam se pogrešno odrazio. Taj prostor JESTE naš univerzum. Pričati o tome kao o odvojenim stvarima nas odvodi u SF ili možda samo u F. A inače, postoji OGROMNA razlika između hipoteza, teorija i špekulacija. Time se bavi, kao što znaš, epistemologija nauke. >>> U principu postoje četiri osnovne vrste sila interakcija ^^^^^^^^^^ >> ? >> >> Šta ti to sad dođe? U nekom izuzetnom slučaju možda ne >> postoje? > > Pored ovih postoje u našem svetu još gomila sila: elastične, > mehaničke, inercijalne, sile trenja i sl. Sve one su, međutim, > u poređenju sa navedene četiri ništavne, ili su direktna > posledica ove četiri koje se zato ove zovu "osnovne". Pa ti si i govorio o OSNOVNIM interakcijama. Pogledaj malo bolje. Pa stoga moje logično čuđenje za ono tvoje: "U PRINCIPU postoje 4 vrste OSNOVNIH interakcija" i dalje ostaje. > :>> (zamisli samo da neko pominje gravitacionu silu između 2 > :>> čestice!!!). > Jezgro atoma i elektron imaju neku svoju masu. Takođe imaju i > električni naboj. Iz prvoga (mase) sledi gravitaciona sila, a > iz itd. itd. da ne quote-iram dalje. Pa na šta se drugo odnosi gravitacija ako ne na čestice iliti materijalne tačke (u fizičkom smislu). To što si ti mislio da je gravitaciono privlačenje izmeđe jezgra i elektrona, čini mi se 1e40 (može biti da sam ga lupio, ne sećam se tačno, a ne da mi se da računam), puta manje od Kulonove sile između istih, to onda moraš i da napišeš. >> Je*eš najjslabiju silu koja mi pravi probleme da se popnem >> na 4. sprat na faksu. ;) > O tome upravo i govorim. Ti se ne penješ sa protona na > elektron, već sa prizemlja na četvrti sprat. Između jezgra i > elektrona glavna je elektromagnetna sila, a između prizemlja i > 4. sprata gravitaciona. :-) E baš ti hvala što si mi to ovako lepo razjasnio ;(
nauka.41 ser.mika,
E odlucih i ja da pratim vasu konferenciju nadam se da nemate nista protiv. Sto se tice granica nije da nema nista nego je problem sto ima svasta a inace rec granica u univrezumu je besmislena.
nauka.42 kriss,
˙˙ :> preselimo u extra:zvezde? ˙˙ ˙˙ OK, nemam ništa protiv, tamo verovatno ima ljudi koje se bolje ˙˙ razumeju u sve ovo. :) Ima i ljudi, a ima i malo poruka, pa da ne ugase temu. :)
nauka.43 dr.grba,
>> Ima i ljudi, a ima i malo poruka, pa da ne ugase temu. :) A i ova tema više pretenduje na nauku, pa ako bi moglo negde drugde...
nauka.45 kile,
>> Da, naravno. Ali, ukoliko tamne materije ne bi bilo dovoljno, to >> znači da će svemir u jednom trenutku postati stacionaran, dakle >> uravnotežiće se sve sile (ako se brzina njegovog rasta stalno smanjuje, >> jednom će doći i na nulu, zar ne?). Meni se čini više verovatno da će brzina širenja težiti nuli. Uostalom, ako bi širenje kosmosa stalo, gravitacija bi, ma koliko slaba bila, počela sa sve ponovo okuplja u veliko sažimanje.
nauka.46 kile,
>> Ima jedna lepa usporedba o tome kako naš univerzum izgleda: >> Zamisli balon koji se naduvava i na njemu nacrtane zvezde, galaksije itd. >> E taj gumeni deo balona predstavlja prostor u kome je naš univerzum. Slažem se, jer površina tog balona ima konačnu površinu, ali nigde nema početak i kraj. Svemu ovom još treba dodati jednu dimenziju i dobija se jedna lepa analogija. Svemir ima konačnu zapreminu, ali nema granice.
nauka.47 kile,
>> Sve, dakle, počinje od famozne Ajnštajnove teorije relativiteta. Priča počinje još ranije - od Hablovog zakona: V = H * d Ovde je V radijalna brzina udaljavanja objekta, H hablova konstanta koja se trenutno ceni na oko 88 kilometara u sekundi po megaparseku (1 parsek ¸ 3.2 svetlosne godine), a d udaljenost objekta. Odavde sledi da što je telo više udaljeno od nas, to mu je i brzina udaljavanja veća. Sledi i da ako se prostor širi, znači da je nekada celokupni kosmos bio "skupljen" u jednoj tački. To je, dakle, trenutak kada je bilo ono veliko buum. Starost kosmosa, odnosno pre koliko vremena je bio Veliki prasak, se može dobiti iz recipročne vrednosti hablove konstante. Pošto njena vrednost još nije sa sigurnošću utvrđena (ono 88 je samo trenutno aktuelna vrednost), procena starosti kosmosa varira od 15-20 milijardi godina. Manje od 15 nije sigurno, jer su neka globularna zvezdana jata starija, pa nije moguće da su ta jata starija od kosmosa. >> Prema teoriji supersimetrije, svakoj čestici >> odgovara jedna antičestica sa suprotnim svojstvima. Masa ovakvih >> čestica se uzima sa predznakom minus, jer pri kontaktu čestice i >> antičestice obe nestaju, a oslobađa je velika količina energije. Koliko ja znam, antimateriji je jedino masa pozitivna, a sve ostalo je negativno. Inače bi masa antimaterije anulirala masu materije, pa bi ukupna masa svemira bila još manja nego što se sada smatra. A uostalom, antimaterije u svemiru ima jako malo, i ona ne utiče značajno na ukupnu masu, a i da je ima ionako bi u anihilaciji sve prešlo u energiju. >> Prema teoriji Velikog Praska (Big Bang) sva materija bi morala biti >> homogeno raspoređena u svemiru. Ovome ide u prilog i činjenica da je >> intenzitet mikrotalasnog fona isti bez obzira iz kog se pravca merio. Više nije tako. Satelit COBE lansiran negde 1988 (ako se ne varam), je utvrdio da jačina pozadinskog zračenja varira, istina jako malo - negde oko reda veličine 10E-4 procenata (ili tu negde). Jako interesantno je i to da varijacije u intenzitetu zračenja odgovaraju rasporedu galaksija. Sve ovo ste mogli i još uvek možete da se čujete na ciklusu predavanja o kosmologiji na Kolarcu svakog petka u 18:15. Koga zanima nek dođe - ulaz besplatan. Predavanje Prof. Milana Mijića prošlog petka je bilo ubedljivo najzanimljivije. A evo šta je rekao (u mojoj slobodnoj interpretaciji): Dakle, svi znamo da je kosmos počeo od Velikog praska. Međutim, nije mnogo jasno zašto i kako je nastala materija i sva poznata fizička polja. Najnovija kosmološka teorija ovo delimično objašnjava. Po ovoj teoriji svemir je nastao u trenutku Velikog praska (taj deo svi znamo), iz tzv. pra-vakuma (mislim da je prof. Mijić to tako formulisao). Taj pra-vakum nije vakum kakvim ga mi sada poznajemo, dakle nije jednostavan nedostatak materije u praznom prostoru. Zamislite "to" kao jedan sud u kome se nalazi voda kojoj je površina savršeno mirna. Pri tome je taj sud (recimo nešto pravougaono - akvarijum) prostor kosmosa, a voda je pra-vakum. E sad, zamislite da tom sudu naglo izvlačite jedan bočni zid (Veliki prasak). Voda u sudu bi težila da se ponovo izjednači, i pri tom bi na površini počele da se stvaraju razne fluktuacije - talasi i pena. Ta pena je dakle, poznata materija, i nastala je iz neravnomernosti pra-vakuma. Ova teorija objašnjava "mehurasti" raspored galaksija, odnosno tamo gde su fluktuacije bile veće došlo je do stvaranja većih količina materije, i grupisanja materije u galaksije. Nažalost, kraj svemira po ovoj teoriji nije baš najjasniji, a ni razlog zbog koga je do Velikog praska došlo. Ovo nažalost, ponovo vaskrsava teoriju o Etru koje smo se jedva nekao otarasili (neki još nisu), a i meni ovo sve zvuči nekako klimavo, ali u isto vreme i jako zanimljivo.
nauka.48 igors,
Sad ste mi dali povod da napisem moju ideju od proslog leta. Sta kazete na ovu teoriju (samo misaonu) kosmosa. Kad telo upadne u crnu rupu, zbog jacine gravitacionog polja moze da ide samo napred ka centru. Medjutim nista ga ne sprecava da se krece po koncentricnim sferama. Dakle u dve dimenzije. Dok treca (radijalna) moze samo da se "povecava" dakle da se po njoj ide u "jednom smeru". Ako sad posmatramo nas prostor, mi zivimo u 3 dimenzije po kojima se mozemo da krecemo i cetvrtoj dimenziji u kojoj mozemo da "idemo" samo u jednom smeru. Dakle mozemo da zakljucimo da smo mi u crnoj rupi u 4D univerzumu. Mi nas svemir ne mozemo zbog toga napustiti. Sta mislite o ovome. Ja moram priznati da mi se ova mogucnos cini zanimljivom za razmisljanje ali verujem da je posredi paradoks. Ipak bi trebalo videti kako se ovaj model odnosi prema zakonima Opste teorije relativnosti. Igor Stankovic
nauka.49 nlazic,
:> i sl. da ne nabrajam dalje). Naglašavam još jednom: sve je to AKO :> tamne materije ima ili nema dovoljno. Naravno. Osim toga i tvoje ako vredi samo AKO je uopšte i bilo velikog praske. I to je samo još jedna teorija, koja je doduše opšte prihvaćena, ali nije nepobitno dokazana. :> izgleda samo loše tj. VRLO neprecizno izražavaš. :> :> Sorry, nismo se dobro razumeli :( To je velika mana ovakvog načina komuniciranja. Sve što možemo je da se još više trudimo da do nesporazuma ne dođe. Zaista se izvinjavam ako sam napravio neku pometnju, ali oprostićeš mi, još sam gušter na SEZAM-u. :) Pozdrav, :) Nebojša :) P.S. Šaljem poruke u ovu konferenciju dok se ne dogovorimo gde ćemo. Nadam ne da nemate ništa protiv. :)
nauka.50 nlazic,
:> Iza tih granica je ništa. Baš tako: NIŠTA! I besmisleno je o tome :> uopšte govoriti - o granicama univerzuma i šta je iza tih granica. Mogućnost da je iza tih granica NIŠTA nije ni malo veća od mogućnosti da je iza njih neki drugi svemir. Verujem da si upoznat sa jednom teorijom o nastanku svemira, koja ovu pojavu posmatra preko analogije sa procesom kristalizacije metala iz tečne faze. Naime, pri tom procesu je javljaju centri kristalizacije, koji mogu biti neke nečistoće i sl., oko kojih se formira kristalna rešetka (tačnije kristalno zrno). Na isti način može se posmatrati i postanak svemira: naš svemir se razvio oko jednog od mnogih takvih "centara kristalizacije". Ova teorija je zanimljiva i zato što objašnjava isti intenzitet mikrotalasnog fona u svim pravcima, ali to je već neka druga tema. Osim toga, kosmolozi uveliko raspravljaju o tzv. kosmičim strunama, za koje pretpostavljaju da mogu biti veze sa drugim kosmosima. Sve ovo pričam (tj. pišem) da bih ti skrenu pažnju da mogućnost postojanja drugih svemira nije sasvim odbačena od ljudi koji se time ozbiljno bave. :> Pa ti si i govorio o OSNOVNIM interakcijama. Pogledaj malo bolje. :> Pa stoga moje logično čuđenje za ono tvoje: "U PRINCIPU postoje 4 :> vrste OSNOVNIH interakcija" i dalje ostaje. Dobro de, možda je to "u principu" i suvišno, ali je činjenica (opet ako se prihvati teorija inflacije) da u jednom periodu razvoja svemira ove četiri sile nisu postojale kao zasebne, već su delovale kao jedna i da su se razdvajale postepeno. :> To što si ti mislio da je gravitaciono privlačenje izmeđe jezgra i :> elektrona, čini mi se 1e40 (može biti da sam ga lupio, ne sećam se :> tačno, a ne da mi se da računam), puta manje od Kulonove sile između :> istih, to onda moraš i da napišeš. Ja rekoh da je gravitaciona sila u jezgru ništavna (ne da ne postoji) u odnosu na elektromagnetnu. Zar to nije isto kao da sam rekao da je elektromagnetna 1e40 puta veća od gravitacione? :> E baš ti hvala što si mi to ovako lepo razjasnio ;( Sad ja tebe ne razumem :). Pozdrav, :) Nebojša :) P.S. Šaljem poruke u ovu konferenciju dok se ne dogovorimo gde ćemo. Nadam ne da nemate ništa protiv. :)
nauka.51 nlazic,
:> E odlucih i ja da pratim vasu konferenciju nadam se da nemate nista :> protiv. Taman posla. Zašto bi imali nešto protiv? Meni je drago što ima još ljudi koji se interesuju ovim stvarima. :) :> Sto se tice granica nije da nema nista nego je problem sto ima svasta :> a inace rec granica u univrezumu je besmislena. U univerzimu je mnogo toga besmisleno, bar za nas ljude. Kad pominješ granice, reci malo detaljnije šta si podrazumevao pod tim "svašta". Pozdrav, :) Nebojša :)
nauka.52 paki,
­> Iza tih granica je ništa. Baš tako: NIŠTA! I besmisleno je o tome ­> uopšte govoriti - o granicama univerzuma i šta je iza tih granica. Ako je balon naš univerzum, šta se nalazi oko balona? Zašto bi bilo besmisleno govoriti o tome?
nauka.53 nlazic,
Svojevremeno je žeslav Miloš, poljski pesnik, dobitnik Nobelove nagrade (ukoliko nekome takav podatak nešto znači, budući da je to više političko pitanje), u jednoj od svojih pesama, na pitanje šta misli o svemiru(i o onih četiri Kantovih pitalica - ko smo? šta mogu da očekujem...) odgovorio: (parafraza) Ako me pitate šta mislim o svetu oko sebe, odgovaram vam: Stavite hrčka u pozorište, među publiku, i pustite ga da odgleda predstavu. Kada se ona završi, pitajte ga za utiske. To što će vam on odgovoriti, to vam je i moj odgovor. Naravno, da bi se do toga došlo, prethodno treba iskusiti crne rupe metafizike kojima se vi, koliko mogu da primetim, trenutno bavite. Kao budući filozof-filolog ja vas pozdravljam sa najlepšim željama. (Primam i čekove. ) Đorđe Đokić, korisnik modema Nebojše L.
nauka.54 nlazic,
:> Uostalom, ako bi širenje kosmosa stalo, gravitacija bi, ma koliko :> slaba bila, počela sa sve ponovo okuplja u veliko sažimanje. Naravno. To između ostalog i jeste jedan od razloga za napuštanje modela stacionarnog svemira.
nauka.55 nlazic,
:> Priča počinje još ranije - od Hablovog zakona: Da, ali ja sam mislio na onu tezu o krivljenju prostora iz koje slede one 3 tačke. Mislim da je o tome govorio Ajnštajn, ali moguće je da sam pobrkao. :) Da li zna neko nešto ovome? :> Koliko ja znam, antimateriji je jedino masa pozitivna, a sve ostalo je :> negativno. Inače bi masa antimaterije anulirala masu materije, pa bi :> ukupna masa svemira bila još manja nego što se sada smatra. A :> uostalom, antimaterije u svemiru ima jako malo, i ona ne utiče :> značajno na ukupnu masu, a i da je ima ionako bi u anihilaciji sve :> prešlo u energiju. Ja ovako kontam: Neka je masa antimaterije negativna. Prema zakonu gravitacije, gravitaciona sila između dve ovakve čestice bi i dalje bila pozitivna, dakle privlačna (minus puta minus = plus) i mogla bi da "pomaže" običnoj gravitaciji. Gravitaciona sila između "obične" i antimaterije bi, međutim, bila minus, dakle odbojna i to bi mogao biti razlog što do anihilacije dolazi relativno retko. Obrati pažnju na prve tri reči, ovo je samo nekakva moja ideja i uopšte ne mora biti tačna (verovatno i nije) i voleo bih da čujem nešto o njoj (sumnjam da je prvo meni pala na pamet). Sa druge strane, negativna vrednost mase antimaterije se protivi činjenici da se pri anihilacije gubi masa i dobija energija ( m + (-m) = 0 => nigde nema energije). :> utvrdio da jačina pozadinskog zračenja varira, istina jako malo - :> negde oko reda veličine 10E-4 procenata (ili tu negde). Jako :> interesantno je i to da varijacije u intenzitetu zračenja odgovaraju :> rasporedu galaksija. Veoma interesantan podatak koji otvara mnoga vrata. Ima li šanse da je odstupanje posledica nepreciznosti instrumenata? :> Ovo nažalost, ponovo vaskrsava teoriju o Etru koje smo se jedva nekao :> otarasili (neki još nisu), a i meni ovo sve zvuči nekako klimavo, ali :> u isto vreme i jako zanimljivo. Jako intersantno. Ne znam da li ću imati vremena da odem na neko predavanje, pa te molim, ako čuješ još nešto lepo, da nam preneseš. Pozdrav, :) Nebojša :)
nauka.56 nlazic,
:> ......... Medjutim nista ga ne sprecava da se krece po :> koncentricnim sferama. Dakle u dve dimenzije. Dok treca (radijalna) Kako to misliš da se kreće u sferama u dve dimenzije? Ideja mi se čini zanimljiva, ali ajde budi malo precizniji. :) Pozdrav, :) Nebojša :)
nauka.57 vitez.koja,
#=> Ako je balon naš univerzum, šta se nalazi oko balona? #=> Zašto bi bilo besmisleno govoriti o tome? A ako nije balon? Na primer da nema iza, nego kad dodješ do kraja izadješ sa druge strane (shvatiti vrlo slobodno)? Prilično je teško govoriti o tako nečemu, kada razmišljamo na "klasični", prilično ograničeni, način (vidim, čujem, osećam). Setite se da su ljudi nekad mislili da je Zemlja ravna ploča i da prosto nije moglo biti drugačije. sk
nauka.58 ser.mika,
Ebašmi je drago da ste me prihvatili i mnogo vam hvala. Pa da objasnim sta je to svasta. Svasta je svasta, mali milion sistema sa jos vise planeta. Pazi ovako Sunce je zvezda sto znaci da oko svake zvezde ima planeta, negde malje negde vise oformljene. A da ne govorim o satelitima, meteorima, kometama i td. A ovo je moja logika zasto nema granica. Vidi vamo. Pretpostavimo da ima granice, i ta granica mora da bude nesto, evo na primer obican zid. Koliko je taj zid debeo i kada prestane ta njegova debljina sta onda mora da bude nesto iza. Granica bilo od koje mase da je sastavljena mora da bude nesto iza. Dakle postoji granica sistema, granica dimenzija ali granica svemira(univerzuma) ne jer je univrezum sve sto je ostalo. Granica i kraj univerzuma ne postoji. To je jedini pojam za koji nemoze da se veze rec kraj i granica. UNIVERZUM JE BEZGRANICAN
nauka.59 basrak,
> ali je činjenica > (opet ako se prihvati teorija inflacije) da u jednom periodu > razvoja svemira ove četiri sile nisu postojale kao zasebne, već > su delovale kao jedna i da su se razdvajale postepeno. O tome nisam ni govorio. Moj odgovor je usmeren samo na ono što sam quote-irao, i tu je bila moja replika, ni u čemu drugom - da ne bude po onoj staroj: "baba šumom, deda drumom" ;) > Ja rekoh da je gravitaciona sila u jezgru ništavna (ne da ne > postoji) u odnosu na elektromagnetnu. Ma moja reakcija je bila na tvoju izjavu: "zamisli samo da neko pominje gravitacionu silu između 2 čestice!!!" koja je, složićeš se sa mnom, prilično besmislena. Između čega deluje gravitacija ako ne između čestica (iliti, naglašavam, MATERIJALNIH tačaka) Potpuno druga stvar je to što si ti mislio da je ona ne znam kako mala unutar atoma. Dakle, gornja izjava je potpuno bezrazložno istrčavanje. (kao da treba da zamislim neku potpuno nemoguću stvar npr. "zamisli da Slobo dobrovoljno siđe sa vlasti!! Ehej!!! - kapiraš?) > P.S. Šaljem poruke u ovu konferenciju dok se ne dogovorimo gde > ćemo. Nadam ne da nemate ništa protiv. :) Ova tema daleko više ima veze sa naukom nego sa bilo kojom drugom. Ako si se (možda?) uplašio ;) nedaj se omesti. Ja samo želim da kad se diskutuje o nauci (pa i o bilo čemu ozbiljnom) skrenem pažnju na NEOPHODNU preciznost u izražavanju. Šta ćeš. Profesionalna deformacija ;)
nauka.60 basrak,
> Ako je balon naš univerzum, šta se nalazi oko balona? Ništa, bar sa našeg stanovišta. Mi ni na koji način nemamo šanse da skočimo sa površine balona i odozgo sagledamo naš svet (balon). Isto kao što jedan kvadrat (ili bilo koji površinski lik) nikako ne može da vidi jednu kuglu kao takvu, sem kao krug ukoliko je dotična presekla njegovu ravan tj. postavlja se pitanje da li kvadrat uopšte može govoriti o kugli (pod tim mislim opisivati jezikom nauke - svakako je jasno da o njoj može filozofirati, pod uslovom da je uopšte u MOGUĆNOSTI da shvati da se radi o nečem posve drugačijem od onog što se javlja u njegovom svetu). Da li to onda uopšte ima nekog smisla? Naučnog smisla. Dakle, mi nikako egzaktno ne možemo spoznati šta se nalazi oko balona. A ako je o nečemu nemoguće pribaviti bilo kakve egzaktne dokaze onda to izlazi iz domena nauke i ulazi u... Ali potpuno je druga stvar ono o čemu je u poruci 4.50 govorio nlazic. Sasvim je moguće da postoje neki, kako da kažem, ogranci koje slikovito možemo zamisliti kao neke pupoljke na nekoj grani, a u jednom od njih smo i mi. Ali i tada je sve to isti univerzum čiji su razni delovi, možda, nekako povezani. Ako je tako, tada opet ne možeš reći: šta je oko balona? Naime, i tada bi mogli uspostaviti analogiju tako da kažemo da je naš balon povezan sa ostatkom univerzuma preko onog dela koji se stavlja u usta da bi se isti naduvao. Shvataš šta hoću da kažem? Izvan balona ne postoji ništa, a na njega se može nadovezivati, isto tako građeni (mislim principijelno - ne od istih čestica i sl. već po istoj analogiji kao sa "ovim našim svemirom" i našim jadnim zamorčetom: balonom) "drugi svemiri" (ajde da tako kažem, iako mislim da je upotrebljeni izraz netačan). Na taj način možeš postaviti pitanje: a šta je oko tog drugog balona ili možda oko onog dela koji ih međusobno povezuje? i tako u krug... Shvataš da to nema nikakvog smisla. Fizičkog smisla.
nauka.61 basrak,
> :> Uostalom, ako bi širenje kosmosa stalo, gravitacija bi, ma > koliko :> slaba bila, počela sa sve ponovo okuplja u veliko > sažimanje. > > Naravno. To između ostalog i jeste jedan od razloga za > napuštanje modela stacionarnog svemira. De sad ti meni objasni jer ja tebe opet nisam shvatio :( Da li je veliko sažimanje, po tebi, jedan od razloga za napuštanje modela stac. svemira? Tako si bar stavio quote. Dakle, postavlja se pitanje: da li tamne materije ima dovoljno da zaustavi širenje svemira u beskonačnost? (Za sada je exp. činjenica da se on širi nesmanjenom brzinom) Ti odgovaraš: >>> ukoliko tamne materije ne bi bilo dovoljno, >>> to znači da će svemir u jednom trenutku postati stacionaran, >>> dakle uravnotežiće se sve sile (ako se brzina njegovog rasta >>> stalno smanjuje, jednom će doći i na nulu, zar ne?). Ako nje nema dovoljno, onda svemir nastavlja da se širi u beskonačnost i nikako neće postati stacionaran, i brzina mu neće pasti na nulu jer materije nema dovoljno da zaustavi širenje. Ali, sa tvojom pretpostavkom da će brzina jednom doći na nulu, logično sledi ovakav kiletov odgovor: > Uostalom, ako bi širenje kosmosa stalo, gravitacija bi, ma > koliko slaba bila, počela sa sve ponovo okuplja u veliko > sažimanje. Dakle, stac. svemira i dalje nema jer on kreće nazad ka početnom singularitetu. (ali, zapamti, da širenje ne može da stane jer je po tvojoj pretpostavci materije nedovoljno - pogledaj gore) I onda ti odgovaraš na ono kiletovo: > Naravno. To između ostalog i jeste jedan od razloga za > napuštanje modela stacionarnog svemira. I ako pređemo preko onih gornjih grešaka u zaključivanju, sledi ovaj tvoj zaključak i ja sam totalno zbunjen: Šta je sad, po tebi, stacionarni svemir? Po čemu je MOGUĆNOST velikog sažimanja razlog njegovog odbacivanja? (tj. da li je sažimanje bolja ideja sadržana u nekom boljem modelu pa se onda stac. model odbacuje kao lošiji ILI da li je sažimanje loša ideja sadržana u stac. modelu pa je onda kao takva uzrok njenom odbacivanju?) I kakve sve to veze ima sa tvojom početnom pretpostavkom (u ovom lancu diskusije) da je materije NEDOVOLJNO da zaustavi inflaciju svemira? P.S. Mislim ipak da si ti pobrkao nešto u vezi tog stacionarnog modela svemira jer u oba slučaja ( I ako materije IMA dovoljno da zaustavi širenje I ako materije NEMA dovoljno da zaustavi širenje ) ja tu ne vidim nikakvu stacionarnost; sem u onom beskonačno malom trenutku kad je brzina širenja jednaka nuli AKO materije IMA dovoljno da ga zaustavi - ali to nikako ne može biti povod za davanje imena jednom modelu. Ako je nešto stacionarno onda to znači da je, počev od nekog trenutka, konstantno u vremenu - od sAd, pa nadAlje i u budUće. Ni u jednom od ova dva slučaja (kad materije ima i kad materije nema dovoljno da zaustavi širenje - uf, koliko li ću ovo puta ponoviti?) to nije ispunjeno.
nauka.62 dr.grba,
>> P.S. Šaljem poruke u ovu konferenciju dok se ne dogovorimo gde ćemo. Nadam >> ne da nemate ništa protiv. :) U Extra:misterije, please. Nauka traži metodičnost i argumentovanost u raspravi, a ne naklapanje. ): NHF, molim.
nauka.63 igors,
Pa svera igra ulogu prostora, ustvari sfera vise u svojoj N dimenzionalnoj formi kao objekat N-1 dimenzionalan kod koga su sve tacke na istom N-tom rastojanju. Dakle za 2D prostor kruznica (dakle 1D telo), za 3D prostor povrs lopte (sfera ako hoces u uzem znacenju ali ovog puta kao 2D telo) u 4D prostoru razmisli analogno sam. Osobina takvog tela je da se telo grece po njemu (po njegovoj "povrsini") bez uticaja gravitacione sile po onih N-1 dimenzija, dakle slobodno je po njima. Posto imamo da se krece po sferi ovaj svemir nebi imao granica. Kad bolje razmislis to je tako, mozes li napustiti loptu krecuci se po njoj. PONAVLJAM OVO JE SAMO MISAONI EKSPERIMENT ! Igor Sankovic
nauka.64 nlazic,
:> 4.61 basrak, da sad ne citiram celu poruku. Stacionaran svemir je bio opšteprihvaćen model do pojave teorija o kojima ovde govorimo i dokaza koji idu njima u prilog. Po ovom modelu svemir je "miran", dakle niti se sažima niti se širi i takvo njegovo stanje je trajno. Ovaj model je odbačen kada je ustanovljeno da se svemir širi. Međutim, postojala je mogućnost da svemir postane stacionaran. To je zavisilo od karaktera njegovog širenja, tj. da li će da nastavi da se širi, ili ne, što je opet u vezi sa količinom tamne materije. I ova mogućnost (mogućnost uspostavljanja stacionarnosti) je odbačena iz sledećih razloga: ako bi tamne materija bilo nedovoljno da zaustavi rast svemira - sve je jasno: on bi nastavio da se širi u beskonačnost i tu nema govora ni o kakvoj stacionarnosti. Sa druge strane, ako bi tamne materije bilo dovoljno, stacionarnost bi bila uspostavljena, ali samo u beskonačno kratkom vremenskom intervalu, neposredno pre početka sažimanja, kao što ti kažeš. Na osnovu ovoga ja sam rekao da je veliko sažimanje jedan od razloga za napuštanje modela stacionarnog svemira (u pravu si, možda sam trebao da budem precizniji i da kažem da je to jedan od razloga za napuštanje MOGUĆNOSTI USPOSTAVLJANJA stacionarnosti svemira). Pozdrav, :) Nebojša :)
nauka.65 nlazic,
:> Potpuno druga stvar je to što si ti mislio da je ona ne znam kako mala :> unutar atoma. Mislio sam baš na to, ona je toliko mala, da o njoj ne treba ni misliti (baš kao ono što ti reče za Slobu - moguće ali je toliko ništavno da ga nema smisla ni pominjati :)))))))))))))))))))))))))) :> diskutuje o nauci (pa i o bilo čemu ozbiljnom) skrenem pažnju na :> NEOPHODNU preciznost u izražavanju. Šta ćeš. Profesionalna deformacija Ja nisam matematičar i, pravo da ti kažem, nisam baš sklon onim matamatičarskim definicijama u kojima se objašnjava od kulina bana. To posebno mislim kada govorimo o ovakvim temama, gde mašte nikad nije na pretek, i gde je svako "široko" shvatanje neke teorije svakako dobrodošlo. Naravno, kada se govori o nekim stvarima (zakonima i ostalim tačno definisanim pojmovima) preciznost je neophodna i tu se u potpunosti slažem sa tobom. Pozdrav, :) Nebojša :)
nauka.66 nlazic,
:> Sasvim je moguće da postoje neki, kako da kažem, ogranci koje :> slikovito možemo zamisliti kao neke pupoljke na nekoj grani, a u :> jednom od njih smo i mi. Ali i tada je sve to isti univerzum čiji su :> razni delovi, možda, nekako Baš na to sam mislio. Šta kažete da uvedemo neku internu (možda i nije interna, možda je uobičajena ali ja za to ne znam) terminologiju: tu granu da zovemo univerzum, a pupoljke svemiri (ili kosmosi)? Tako ispada da postoji jedan univerzum i mnoštvo svemira (kosmosa). Pozdrav, :) Nebojša :)
nauka.67 nlazic,
:> Dakle postoji granica sistema, granica dimenzija ali granica :> svemira(univerzuma) ne jer je univrezum sve sto je ostalo. Granica svemira postoji, ali ona nije nikakv zid neke konačne debljine i od neke određene materije. Pogledaj list papira, on ima konačne dimenzije, ima granicu, ali nema nikakav "zid" koja odvaja od okoline. Šta se iza te granice nalazi (ništa ili svašta) je druga stvar. Možda te nisam dobro shvatio, ne znam šta podrazumevaš pod univerzumom - pupoljak ili granu (pogledaj basrak-ovu poruku 4.60). Pozdrav, :) Nebojša :)
nauka.68 paki,
­> A ako nije balon? :)) A da nisu u šumi? :) Takva je analogija bila postavljena u poruci na koju sam odgovorio. U svakom slučaju, sad vidim da stvarno nema nekog smisla raspravljati o tome šta je iza balona :)
nauka.69 igors,
> U svakom slucaju, sad vidim da stvarno nema nikakvog smisla > raspravljati o tome sta je iza balona :) Ocigledno nisi shvatio tu analogiju jer nema smisla govoriti o bilo cemu izvan povrsi balona, povrs je ono sto simulira sfemir a ono u njoj i van nje ne pripada tom svemiru. Nazalost uglavnom se to zaboavi da kaze kad se objasnjava ta teorija. Igor Stankovic
nauka.70 igors,
Inace pre nekoliko godina cuo sam teoriju kojom se objasnjava crveni pomak. Ona kaze da elektron u atomu gubi vremenom energiju i da se spusta ka jezgru. U tom slucaju posto je proslo jako mnogo vremena od trenutka kad je sa nekog dalekog objekta svetlost krenula, kod nas su se "spustili" elektroni i prema tome mi registrujemo pomak. Teorija mi je prilicno bila neverovatna. U protivrecnosti je odmah i sa kvantnom teorijom i sa teorijom relativnosti, mada tvorci su smislili verovatno dobra objasnjenja. Inace to je bilo jedno od alternativnih objasnjenja crvenog pomaka. Igor Stankovic
nauka.71 kile,
>> :> Priča počinje još ranije - od Hablovog zakona: >> >> Da, ali ja sam mislio na onu tezu o krivljenju prostora iz koje >> slede one 3 tačke. Mislim da je o tome govorio Ajnštajn, ali moguće je >> da sam pobrkao. :) Hablov zakon je samo praktični dokaz velikog praska, a dokazuje i ono što iz Opšte teorije relativiteta proizilazi. >> Veoma interesantan podatak koji otvara mnoga vrata. Ima li šanse da >> je odstupanje posledica nepreciznosti instrumenata? Ne, koliko ja znam. >> Jako intersantno. Ne znam da li ću imati vremena da odem na neko >> predavanje, pa te molim, ako čuješ još nešto lepo, da nam preneseš. Nažalost, poslednje predavanje iz ciklusa je bilo održano prošlog petka, pa ona moja informacija više nije aktuelna. Predavanje je bilo na temu - Kosmologija i Filozofija, a ako niste bili, niste mnogo ni propustili.
nauka.72 vitez.koja,
#=> UNIVERZUM JE BEZGRANICAN I prava je bezgranična... što, opet, ne znači da van nje ne postoji još jedna prava, ili možda cela ravan...
nauka.73 basrak,
>>> Jako intersantno. Ne znam da li ću imati vremena da odem na >>> neko predavanje, pa te molim, ako čuješ još nešto lepo, da > nam preneseš. > > Nažalost, poslednje predavanje iz ciklusa je bilo održano > prošlog petka, pa ona moja informacija više nije aktuelna. Kad se ovako nešto dešava, mogao bi neko i da nas tome obavesti ovde u konf. ali pre početka, naravno ;)
nauka.74 bjevdjic,
(POLITIKA, ponedeljak 5. jun) NAJTAMNIJA ZVEZDA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Nedavno otkriće zvezde najslabijeg sjaja poslužiće, možda, objašnjenju jedne od najvećih tajni savremene kosmologije - skrivene mase u Vaseljeni. Proučavajući jednu fotografiju zvezdanog neba, načinjenu na Kraljevskoj opservatoriji u Edinburgu, astronomi Frederik Jan, sa Virdžinija univerziteta, i Martin Besel, sa australijske opservatorije "Sajding - Springs", otkrili su novu zvezdu iz prilično malobrojne zvezdane grupe mrkih patuljaka. Novootkriveno nebesko telo predstavlja zvezdu najslabije svetlosti, jačine jedva 20.000. deo Sunčeve. Masa mrkog patuljka dvadeset puta je manja od Sunca. Zvezda je 30 puta tamnija od do sada najtamnije. Astronomi su ustanovili da se zvezda nalazi na rastojanju od 68 svetlosnih godina (svetlost sa nje do Zemlje putuje 68 godina) i, najverovatnije, predstavlja "nedovršenu" zvezdu. Naime, masa nije bila dovoljna za paljenje "nuklearne baklje" u njenom jezgru. Pretpostavlja se da upravo ovakva nebeska tela, zvezde koje iz različitih razloga nisu doživele potpuno "sazrevanje", ulaze u sastav takozvane nevidljive ili skrivene materije. Prema najnovijim predviđanjima, na skrivenu masu otpada 90 do 99 odsto Vasione. Ukoliko je ova pretpostavka tačna, astronomi će se naći pred rešenjem jednog od najbitnijih pitanja kosmologije koje objašnjava razliku u masi poznate Vaseljene i njenog teoretskog modela.
nauka.75 soul,
>> I prava je bezgranična... što, opet, ne znači da van nje ne >> postoji još jedna prava, ili možda cela ravan... Upravo, ne možeš pojmiti da _ne_ postoji još jedna van nje, ili šta god to bilo. Ja bar ne mogu, te u svom malom mozgu držim da je svemir beskonačan. Ali dosta šuma, gde su tu naučnici?
nauka.76 basrak,
> Ja nisam matematičar i, pravo da ti kažem, nisam baš sklon onim > matematičarskim definicijama u kojima se objašnjava od kulina > bana. I ja sam ispočetka tako mislio, no to je bila zabluda. Zaista nema potrebe ni za kakvim definicijama od Kulin bana, ali to nema veze sa preciznošću što, uostalom, i pokazuje naša mala diskusija. ;)
nauka.77 kile,
U petak i subotu će se na Narodnoj opservatoriji na Kalemegdanu, u organizaciji Astronomskog društva "Ruđer Bošković", održati XIII Beogradski astronomski vikend - BAV '95. Program: PETAK 9. Jun 1995 17:00 dr Milan S. Dimitrijević, predsednik društva - Otvaranje 17:30 mr Vladan želebonović - Kosmogonija: posmatranja, teorija, laboratorija 18:30 dr Luka ž. Popović - Galaksije sa aktivnim jezgrima i kvazari 19:30 dr Milan Mijić - Kosmologija (***) 21:00 Tatjana Milovanov - Planetarijumska projekcija 21:30 Posmatranja sa Narodne opservatorije SUBOTA 10. Jun 1995 11:00 Srđan Samurović - Nastanak hemijskih elemenata 12:00 Tatjana Milovanov - čivot u Kosmosu 13:00 Milan Jeličić - Predstavljanje knjige "Pomračenje Sunca i Meseca" 14:00 - 17:00 Pauza 17:00 Akademik Nikola Pantić - Meteoriti u geološkoj prošlosti 17:45 dr Jelena Milogradov-Turin - Katastrofa na kraju krede 18:30 Prikazivanje naučno fantastičnog filma - Let na Mesec 18:45 Aleksandar Tomić - Snimanje nepokretnom kamerom 20:00 Organizovani odlazak na Astronomsku opservatoriju na Zvezdari Polazak ispred Narodne opservatorije na Kalemegdanu Ulazak u Astronomsku opservatoriju u 21:00 Sva predavanja će se održati u Planetarijumu Astronomskog društva "Ruđer Bošković", Kalemegdan, Donji Grad (tel. 624-605)
nauka.78 dr.grba,
>> U petak i subotu će se na Narodnoj opservatoriji na Kalemegdanu, u >> organizaciji Astronomskog društva "Ruđer Bošković", održati XIII >> Beogradski astronomski vikend - BAV '95. Bilo bi lepo da neko ode, pa nam napiše kako je bilo. Eh, što nisam u Beogradu...
nauka.79 madamovic,
> I prava je bezgranična... što, opet, ne znači da van nje ne Prava je bezgranična............. barem do kraja table. (citiram profesora matematike)
nauka.80 ice.t,
Jako mi zao ako sam se sluzio drukcijom terminologijom nego vi- stavise imam 12 godina. Mnogo se zahvaljujem sto ste reagovali na moju temu, i od sada u glavnom pratim ovu temu. Nisam sve uspeo da procitam, ali sam nasao nekoga kako spominje antimateriu. Neznam da li je to vec neko napisao al evo sta znam. Pri nekim snimanjima u gasnoj komori neko je uocio novu cesticu koja se javila u jednom delu sekunde, sudarila se sa svojom supratnom cesticom i ekspoldirala. U stvari ta cestica navodno, potice iz nasem supratnom svemiru- Belom svemiru- Tamo su sve cestice suprotne "nasim", recimo Elektron ima svoju suprotnu cesticu Pozitron koja je za razliku od elektrona pozitivno naelektrisana. Dakle materija i anti materija ne bi mogle da zajedno opstanu vec bi se medjusobno unistile. Sta ustvari deli ova dva svemira? Opet bi mogli da se vratimo na onu famoznu pravu, na mesto gde se svemir siri, na mesto, dakle najslabije gravitacije. Posto cu morati da prekinem, javi cu se ponovo i nastaviti pricu.... HH Pozdrav Nikola :)
nauka.82 ice.t,
Evo mene ponovo. Dakle, pitKDakle, pitanje je sta odvaja ova dva svemira (ako odvaja, jer svemir je mozda beskonacan- a, eto, opet pitanje gde je onda beli svemir). Da pocnemo od sunca. Sunce zavrsava svoju karijeru ili kao crveni dzin, Beli patuljak ili kao crna rupa. dDakle, u jezgru sunca neutroni se odvajaju iz vojih jezgara i prave nova jedinjenja. to novo jezgro se siri i stvara neutronsku zvezdu, cija je gravitacija takva da od nje nista ne moze da pobegne pa cak ni svetlost- Crna rupa. Da li tamo moze da opstane i vreme. Ono tamo ne moze da opstane - potsetimo se sta nam je rekao Nebojsa-nlazic o teoriji relativiteta. Zamislimo jedan voz koji juri brzinom C, na sredini vagona je sijalica, a na kraju jedno ogledalo. Kad bi ukljucili sijalicu svetlost iz nje bi potekla duplo brze, jer voz ide u suprotnom smeru, brzino svetlosti. Za posmatraca spolja, svetlost bi se pre pojavila na ogledalu. kako tamo da se pojavi, a da se ne upali prvo svetiljka. Iako je tesko zamisliti- vreme bi tada stalo. Ako bi voz isao brzinom C+1 km/h onda bi se vreme kretalo u nazad. E, sad da se vratimo Crnoj rupi. Ako tamo svetlost nemoze da opstane onda se vreme krece u nazad i to mnogo brze. Dakle, Spielbergov scenario za film "Back to the Futur" nije bas izmislotinja, mada je tamo sve uproscenije. Sva energija koja odlazi u crnu rupu, razdvaja se na neutrone, koji se utapaju u jezgro neutronijuma. Napomenimo da je parce neutronijuma 1x1x1 cm jednako tezini celog Novog Beograda- zamislite tek Sunce! Tamo je gravitacija mnogo veca i sve uvlaci.Ostatak energije odlazi kroz Crvotocinu- tunel koji spaja crni sa belim svemirom. Dali je to razlog manjka mase u svemiru, ili do dananas ne otkrivena Tamna materija.
nauka.83 basrak,
Evo, napokon sam ga pronašao! Jedan izvanredan primer iz mašte Karla Sagana. Sjajno se uklapa u našu priču o dimenzijama, granicama svemira etc. Dakle, radi se o odlomku iz njegove poznate knjige-serije "Kozmos" (izdavač je "Otokar Keršovani-Rijeka", Opatija, 1983): Razmatrajući strukturu kozmosa kao cjeline, astronomi rado kažu da je prostor zakrivljen ili da ne postoji središte kozmosa ili da je svemir konačan, ali bez granica. O čemu to oni govore? Zamislimo da nastanjujemo čudesnu zemlju u kojoj je svatko savršeno plosnat. Slijedeći Edwina Abbota, poznavaoca Shakespearea, koji je živio u viktorijanskoj Engleskoj, nazvati ćemo tu zemlju Plohadonija. Neki od nas su četverokuti; neki trokuti; neki su složeniji likovi. Tapkamo uokolo, unutra i van naših plosnatih zgrada, zauzeti našim plosnatim poslovima i igrama. Svatko u Plohadoniji ima dužinu i širinu, ali ne i visinu. Poznati su nam pojmovi lijevo-desno i naprijed-natrag, ali nemamo pojma niti traga shvaćanja o gore-dolje - pojma koji samo postoji za naše plosnate matematičare. Oni kažu: "Slušajte, to je stvarno jednostavno. Zamislite lijevo-desno! Zamislite naprijed-natrag! Da li je do sada sve u redu? A sada zamislite jednu drugu dimenziju, okomitu na ove dvije". A mi kažemo, "O čemu to govorite? Postoje SAMO dvije dimenzije. Pokažite tu treću dimenziju! Gdje se ona nalazi?" Tada matematičari, obeshrabreni, odu. Ta tko sluša matematičare! Svaki četverokutni stvor u Plohadoniji vidi drugi četverokut samo kao kratku dužinu, strane četverokuta okrenute njemu. On može vidjeti druge strane četverokuta samo ako malo prošeta. Međutim, UNUTRAŠNJOST četverokuta ostaje zauvijek misteriozna, sve dok neka strašna nesreća ili autopsija ne razlomi stranice i izloži pogledu nutarnje dijelove. Jednog dana do Plohadonije stiže jedan trodimenzionalni stvor - recimo oblika jabuke - i lebdi iznad nje. Opazivši kako jedan posebno privlačan i simpatičan četverokut ulazi u svoju plosnatu kuću, jabuka se - u duhu međudimenzionalnog prijateljstva - odlučuje da ga pozdravi. "Kako ste?", pita posjetilac iz treće dimenzije. "Ja sam posjetilac iz treće dimenzije." Bijedni četverokut se ogledava po svojoj zatvorenoj kući i ne vidi nikoga. Još gore, njemu se čini da pozdrav, koji ustvari dolazi odozgo, izlazi iz njegovog vlastitog plosnatog tijela, jedan glas, unutar njega samog. Možda se četverokut spremno podsjetio da su mu neki preci u obitelji bili malo poremećenog uma. Ogorčena da o njoj sude kao o psihološkom poremećaju, jabuka se spušta u Plohadoniju. Trodimenzionalono stvorenje može u Plohadoniji postojati samo djelomično; može se vidjeti samo kao presjek, samo dodirne točke s ravnom površinom Plohadonije. Jabuka koja klizi kroz Plohadoniju, najprije bi se pojavila kao točka, a zatim kao sve veće, otprilike kružne kriške. žetverokut vidi kako se pojavljuje jedna točka u zatvorenoj prostoriji njegovog dvodimenzionalnog svijeta, točka koja polako prerasta u nešto poput kružnice. Stvorenje čudna i promjenljiva obličja iskrsnulo je niotkuda! Ponižena i nesretna zbog tuposti plosnatih bića jabuka tresne četverokut i odbaci ga uvis, da lebdi i vrti se u toj tajanstvenoj trećoj dimenziji. U početku četverokut uopće ne shvaća što se događa; sve je to potpuno izvan njegovog iskustva. Međutim, konačno shvaća da promatra Plohadoniju iz posebno povoljnog položaja: odozgo. Može gledati u zatvorene prostorije. Može vidjeti i unutrašnjost svojih plosnatih drugova. On promatra svoj svemir iz jedinstvene i veličanstvene perspektive. Putovanje kroz drugu dimenziju pruža kao usputni probitak i neku vrstu rentgenske slike. Konačno, poput lista koji pada, naš se četverokut polako spušta na površinu. S gledišta njegovih drugova, stanovnika Plohadonije, on je nestao na neobjašnjiv način iz zatvorene prostorije, a zatim se, na uznemirujući način, materijalizirao niotkuda. "Za ime božje", kažu oni, "što se to zbilo s tobom?" "Mislim," odgovara, "da sam bio gore." Oni ga na to glade po stranama i umiruju ga. Tlapnje su oduvijek uobičajene u njegovoj obitelji. Kod takvih međudimenzionalnih razmatranja ne moramo se ograničiti na samo dvije dimenzije. Možemo, slijedeći Abbotta, zamisiti jednodimenzionalni svijet, gdje je svatko dio pravca, ili čak svijet bezdimenzionalnih zvjerki, točaka. No, možda je zanimljiviji problem viših dimenzija. Da li je moguće postojanje četvrte fizikalne dimenzije? * ┌─── │ Fusnota: * Ukoliko bi postojalo četverodimenzionalno biće, ono bi se moglo pojavljivati i nestajati po svojoj volji, te znatno mijenjati svoj oblik u našem trodimenzionalnom svemiru, izbaciti nas iz naših zatvorenih prostorija i učiniti da se pojavimo niotkuda. Također bi nas moglo izokrenuti. To može postići na nekoliko načina: najneprijatniji bi imao za posljedicu da nam se utroba i drugi unutarnji organi nađu vani, a cijeli kozmos - tinjajući │ međugalaktički plin, galaktike, planeti, ukratko sve - unutar nas. Nisam │ siguran da mi se ta misao dopada. └─── Tvorbu kocke možemo zamisliti na slijedeći način: uzmite određenu dužinu i postavljajte je za jednaku dužinu uvijek u okomitom smjeru. Na taj ste način dobili kvadrat. Sada postavljate kvadrat za istu dužinu stalno okomito na njega i dobili ste kocku. Znamo da kocka baca sjenu, koju obično crtamo kao dva četverokuta s povezanim vrhovima. Ukoliko ispitamo sjenu kocke u dvije dimenzije, zamjećujemo da sve dužine nisu jednake i da svi kutovi nisu pravi kutovi. Trodimenzionalni predmet nije savršeno predstavljen u svojoj projekciji u dvije dimenzije. To je cijena gubitka jedne dimenzije u geometrijskoj projekciji. Sada uzmimo našu trodimenzionalnu kocku i pomičimo je pod pravim kutevima prema njoj samoj kroz neku četvrtu fizikalnu dimenziju; ne lijevo-desno, ne naprijed-natrag, ne gore-dolje, već istodobno okomito na sve te smjerove. Ja vam ne mogu pokazati koji je to smjer, ali mogu zamisliti da postoji. U tom slučaju stvorili bismo četverodimenzionalnu hiperkocku, koja se još naziva i teserakt. Ne mogu vam pokazati neki teserakt jer smo zarobljeni u tri dimenzije. Ali ono što vam mogu pokazati je sjena teserakta u tri dimenzije. Sjena nalikuje na dvije kocke od kojih se jedna nalazi unutar druge, a svi vrhovi su povezani linijama. Kod stvarnog teserakata u četiri dimenzije, sve linije bi bile jednake dužine i svi kutevi bili bi pravi kutevi. Zamislite svemir poput Plohadonije, s tim da je bez znanja njegovih žitelja taj njihov dvodimenzionalni svemir zakrivljen u jednoj trećoj fizikalnoj dimenziji. Kada se žitelji Plohadonije upućuju na kraće izlete, njihov svemir im izgleda dovoljno plosnat. Međutim, ukoliko jedan od njih ode na dugu šetnju, kako se njemu čini, stalno u istom smjeru, otkrit će veliku tajnu: iako nije susreo nikakvu zapreku i nije skretao sa puta, na neki način se vratio ipak na svoje ishodište. Mora da je njegov dvodimenzionalni svemir iskrivljen, zavijen ili zakrivljen u nekoj misterioznoj trećoj dimenziji. On ne može sebi predočiti tu treću dimenziju, ali može dokučiti njeno postojanje. Povećajte broj svih dimenzija ove priče za jedan i dobili ste stanje koje se može primijeniti na nas. Gdje se nalazi središte kozmosa? Da li postoji rub svemira? Što leži iza toga? U dvodimenzionalnom svemiru koji je zakrivljen u trećoj dimenziji NE postoji središte - barem ne na površini sfere. Središte takvog svemira ne nalazi se u samom svemiru; ono leži nedostupno u trećoj dimenziji, UNUTAR sfere. Iako je ploha površine sfere ograničena, taj svemir ne posjeduje rubove - on je konačan ali neograničen. Pitanje šta leži izvana, besmisleno je. Plosnata stvorenja ne mogu svojim snagama pobjeći is svojih dviju dimenzija. Povećajte broj svih tih dimenzija za jedan i dobivate stanje koje možda odgovara našem: svemir kao četverodimezionalna hipersfera bez središta i rubova i ništa izvan tog svemira. Zašto se čini da se sve galaktike udaljuju od NAS? Hipersfera se širi iz jedne točke, poput četverodimenzionalnog balona koji se napuhava, stvarajući svakog časa više prostora u svemiru. Neko vrijeme nakon početka širenja, kondenziraju se galaktike, koje su zatim nošene zajedno sa širenjem površine hipersfere. Postoje astronomi u svakoj galaktici i svjetlost koju oni vide također je zarobljena u zakrivljenoj površini hipersfere. Kako se sfera širi, neki astronom, u bilo kojoj galaktiki, smatrat će da se sve druge galaktike udaljuju od njega. Ne postoje povlašteni referentni sustavi. Što je neka galaktika udaljenija, to se većom brzinom udaljuje. Galaktike su ugrađene, pričvršćene za prostor, a građa prostora se širi. A sad k pitanju, gdje se u sadašnjem svemiru dogodio veliki prasak? Odgovor je, jasno, svugdje! Ukoliko nema dovoljno materije da spriječi beskonačno širenje svemira, svemir mora biti otvoren, zakrivljen poput sedlaste plohe, čija se površina proteže u beskonačnost u našoj trodimenzionalnoj analogiji. Ukoliko ima dovoljno materije, onda je svemir zatvoren, zakrivljen kao kugla u našoj trodimenzionalnoj analogiji. Ako je svemir zatvoren, svjetlost je unutar njega zarobljena. Oko 1920. godine, u suprotnom smjeru od M 31 promatrači su našli udaljen par spiralnih galaktika. Pitali su se da li je moguće da promatraju mliječni put i galaktiku M 31 iz drugog smjera - kao da gledate svoj potiljak u svjetlosti koja je obišla cijeli svemir. Danas znamo da je svemir mnogo veći nego što se to mislilo u dvadesetim godinama ovog stoljeća. Bilo bi potrebno više vremena nego što je starost svemira pa da ga svjetlost čitavog oplovi. I same galaktike su mlađe od svemira. No, ako je kozmos zatvoren i svjetlost ga ne može napustiti, onda je potpuno ispravan opis svemira kao crne jame. čelite li saznati kako izgleda unutar crne jame, pogledajte oko sebe. P.S. Nadam se da vam nije žao PREpunjenog pad-a ;)
nauka.84 basrak,
> Inace pre nekoliko godina cuo sam teoriju kojom se objasnjava > crveni pomak. Ona kaze da elektron u atomu gubi vremenom > energiju i da se spusta ka jezgru. U tom > Inace to je bilo jedno od alternativnih objasnjenja crvenog > pomaka. Takođe iz knjige "Kozmos" Karla Sagana: Gotovo cijela suvremena kozmologija - a posebno zamisao o svemiru koji se širi te veliki prasak - temelji se na ideji da je crveni pomak udaljenih galaktika u stvari Dopplerov efekt, da je posljedica udaljavanja. Međutim, postoje i druge vrste crvenog pomaka u prirodi. Na primjer, gravitacijski crveni pomak svjetlosti prilikom napuštanja izvora snažnog gravitacijskog polja, kada ona mora izvršiti toliki rad da gubi energiju, što udaljeni opažač zamjećuje kao pomak emitirane svjetlosti prema dužim valnim dužinama i crvenijim bojama. Pošto smatramo da u središtima nekih galaktika postoje masivne crne jame, i to bi bilo razumljivo objašnjenje za crvene pomake tih galaktika. Međutim, određene uočene spektralne linije su karakteristične za vrlo rijedak, difuzni plin, a ne za silno visoke gustoće koje očekujemo u okolimi crnih jama. ... Među nekim astronimima je ipak prisutan crv sumnje da nije sve u redu s dedukcijom od crvenih pomaka preko Dopplerovog efekta pa do širećeg svemira. Astronom Halton Arp pronašao je zagonetne i zapanjujuće primjere galaktike i kvazara, ili par galaktika koji, naizgled fizički povezani, imaju vrlo različite crvene pomake. U nekim slučajevima čini se da postoji most sastavljen od plina, prašine i zvijezda koji ih povezuje. Ukoliko crveni pomak nastaje širenjem svemira, bitno različiti crveni pomaci upućuju na bitno različite udaljenosti. No dvije galaktike koje su u međusobnoj fizičkoj vezi, ne mogu biti vrlo udaljene jedna od druge - u nekim slučajevima, sudeći po crvenom pomaku čak i milijarde svjetlosnih godina. Drugi astronomi kažu da je to pridruživanje ipak čisto slučajne prirode: da se, na primjer, neka bliska sjajna galaktika i mnogo udaljeniji kvazar, slučajno nalaze jedan uz drugo i imaju vrlo različite crvene pomake i brzine udaljavanja, odnosno nisu stvarno povezani. Takvo statističko povezivanje se slučajno mora tu i tamo dogoditi. Vodi se rasprava o pitanju da li je broj koincidencija veći nego što bi se očekivalo ako se radi o slučajnosti. Arp ukazuje i na druge slučajeve gdje je galaktika sa malim crvenim pomakom okružena s dva kvazara velikog i gotovo identičnog crvenog pomaka. On smatra da se ti kvazari ne nalaze na kozmološkim udaljenostima već se izbacuju na lijevo i na desno od "obližnje" središnje galaktike, te da su veliki crveni pomaci posljedica nekog do sada još nerazjašnjenog mehanizma. Protivnici takvog mišljenja nas uvjeravaju u slučajno povezivanje i zagovaraju konvencionalno Hubble-Humasonovo tumačenje crvenih pomaka. Ukoliko bi Arp bio u pravu, mnogi egzotični mehanizmi, predloženi da bi se objasnili energije udaljenih kvazara - lančane eksplozije supernova, supermasivne crne jame i slično, bili bi nepotrebni. Međutim, bit će potreban neki drugi egzotični mehanizam da bi se objasnilo crvene pomake. U svakom slučaju, nešto se vrlo čudnoga zbiva u dubinam prostora.
nauka.85 bjevdjic,
██ Jako mi zao ako sam se sluzio drukcijom terminologijom nego vi- stavise ██ imam 12 godina. Mnogo se zahvaljujem sto ste reagovali na moju temu, ██ i od sada u glavnom pratim ovu temu. Nisam sve uspeo da procitam, ali ██ sam nasao nekoga kako spominje antimateriu. Neznam da li je to vec neko ██ napisao al evo sta znam. Sa uživanjem pratim ono što pišeš! Samo tako nastavi! :)
nauka.86 dr.grba,
>> poznavaoca Shakespearea, koji je živio u viktorijanskoj Engleskoj, nazvati >> ćemo tu zemlju Plohadonija. Neki od nas su četverokuti; neki trokuti; neki ...u srpskom prevodu ova zamlja se zove Ravnođija. (: Ovaj citat niko nije poslao na Sezam... ... ima već godinu dana, sigurno...
nauka.87 basrak,
> Ovaj citat niko nije poslao na Sezam... > > > > ... ima već godinu dana, sigurno... Znači džaba što sam se otkinuo od pisanja :( Bio sam izgleda prebrz na alt+w. Tako mi i treba kad nisam naučio domaći - ko pita ne skita. Ali, svejedno, ako je to tako često čitano kako onda opet nije jasan odgovor na pitanje šta leži izvan granica svemira? Ovo je tako izuzetan primer iz kog se puno toga može povezati.
nauka.88 radosav,
Neverovatno je koliko se još ljudi seća serije "Kosmos". :)
nauka.90 ice.t,
>> sila postaje primetna tek u makrokosmosu (hoću da kažem da je >> gravitaciona sila koja deluje između recimo protona i elektrona >> ništavna u odnosu na elektrostatičku). Svakako, jer sve ostale sile su jače od gravitacione, a na kraju gravitaciona pobedćuje svaku drugu- kao Crna rupa.
nauka.91 ice.t,
>> :> Ima veze sa naukom, ali ima i sa zvezdama. :) Šta mislite o tome da se >> :> preselimo u extra:zvezde? >> >> OK, nemam ništa protiv, tamo verovatno ima ljudi koje se bolje >> razumeju u sve ovo. :) Možda, ipak da sačekamo temu: "Da li su zvezde starije od svemira?"
nauka.92 ice.t,
>> Iako se odavno zna da na Suncu ima molekula kiseonika i vodonika, >> do sada niko nije ni pomišljao da bi ova dva elementa mogla >> da se kombinuju tako da formiraju vodu, s ozbirom na izuzetno >> visoku temperaturu koja vlada na ovoj zvezdi (oko 5.700 stepeni >> Celzijusovih). Da li to znači da i na Jupiteru ima vode? Najobičniji planetarni sistem ima po dva sunca, dok kada se naš formirao, Jupiter, koji se odvojio od sunca isuviše je otišao, i bio je premali za Drugo sunce. Da li to znači da i na Jupiteru ima vode? Da li bi na Jupiteru mogle da opstanu jednoćeliski organizmi ili je tamo temperatura isuviše velika? Nikola (sa samo malo nade da negde tamo ima nekog) :))
nauka.95 ice.t,
>> Pretpostavlja se da upravo ovakva nebeska tela, zvezde koje >> iz različitih razloga nisu doživele potpuno "sazrevanje", >> ulaze u sastav takozvane nevidljive ili skrivene materije. >> Prema najnovijim predviđanjima, na skrivenu masu otpada >> 90 do 99 odsto Vasione. Ukoliko je ova pretpostavka tačna, >> astronomi će se naći pred rešenjem jednog od najbitnijih >> pitanja kosmologije koje objašnjava razliku u masi poznate >> Vaseljene i njenog teoretskog modela. Upravo si rešio skoro celu našu diskusiju. Uključuj se brzo u razgovor jer ovo postaje vruće. VIDLJIVA MATERIJA: MATERIJA KOJA NESTAJE (nedostaje): 1. Tamna materija 1. Crne rupe 2. Tamne zvezde 2. Pretvaranje mase u energiju (recimo, antičestice) 3. teška materija- barjoni Ako bi ove dve grupe materija bile jednake (po masi) onda bi Svemir prestao da se širi.
nauka.99 basrak,
> Neverovatno je koliko se još ljudi seća serije "Kosmos". Evo nešto konkretnije - nije mi se dalo da prevodim, pa evo ovako u izvornom obliku ruskog engleskog ;) - ovo tek toliko da se vidi pravi odnos tj. red velicine, ali i univerzalnost gravitacije: Four kinds of interactions between elementary particles are known: strong, electromagnetic, weak, and gravitational (we have listed them in the order of diminishing of their intensity). The intensity or strength of an interaction is customarily characterized with the aid of the so-called coupling constant. The latter is a dimensionless parameter determining the probability of the processes due to the given kind of interaction. The ratio of the values of the constants gives the relative strength of the corresponding interactions. STRONG INTERACTION. This kind of interaction ensures the binding of nucleons in a nucleus. The coupling constant in strong interaction has a value of the order of 10. The greatest distance over which strong interaction manifests itself (the radius of action r) is about 10e-13 cm. ELECTROMAGNETIC INTERACTION. The coupling constant is 1/137¸10e-2. The radius of action is unlimited (r=ý). WEAK INTERACTION. This interaction is responsible for all kinds of beta decay of nuclei (including e-capture), for many disintegrations of elementary particles, and also for all the processes of interactions of neutrinos with a substance. The coupling constant is 10e-14 in its order of magnitude. Weak interaction, like its strong counterpart, is short-range. GRAVITATIONAL INTERACTION. The coupling constant has a value of the order of 10e-39. The radius of action is unlimited (r=ý). Gravitational interaction is universal. All elementary particles without any exception are subjected to it. In the processes of the microworld, however, gravitational interaction does not play an appreciable part. P.S. Ima i nastavak: kratak pregled klasa elem. čestica i njihovih osobina. Recite ako vas zamaram ili ako je većini vas ovo poznato.
nauka.100 dr.grba,
>> Uključuj se brzo u razgovor jer ovo postaje vruće. Šta postaje vruće? Da neće možda svemir implodirati trećeg četvrtka? Da pripremimo šprajcove, stubove, nosače i ostali zaštitni mat'rijal? <:
nauka.101 dr.grba,
>> Recite ako vas zamaram ili ako je većini vas ovo poznato. Piši. Ovo najzad ima veze sa ovom temom.
nauka.102 bjevdjic,
SATELITSKO OSMATRANJE OPASNIH VULKANA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ LONDON, 16. juna - Sateliti se mogu koristiti za osmatranje opasnih vulkana i precizna merenja koja pokazuju kada će nastati erupcija, piše časopis "Nejčer" (Nature). Naučnici francuskog Nacionalnog centra za svemirske studije (Tuluz) pratili su radarom iz satelita (ERS-1) erupcije vulkana Etna 1992. i 1993. godine. Na snimcima su registrovane pojave koje su prethodile erupciji, kao i nalet lave, prenosi Rojter pisanje časopisa. Francuski eksperti, otuda, smatraju da bi se ta tehnika mogla koristiti za praćenje svih opasnih vulkana.
nauka.104 basrak,
> Ima i nastavak: kratak pregled klasa elem. čestica i njihovih > osobina. Kako niko ne viče dosta! evo i nastavka: It is rather difficult to give strict definition of the concept of an elementary particle. As a first approximation, we can define elementary particles to be such microparticles whose internal structure at the present stage of development of physics cannot be presented as a combination of the other particles. In all phenomena observed to date, each such particle behaves like a single whole. Elementary particles can transform into one another. To explain the properties and the behaviour of elementary particles, we have to supply them, in addition to mass, electric charge and spin, with a number of additional quantities characterizing them - quantum numbers. Elementary particles are usually divided into four classes [there presumably exists another class of particles - GRAVITONS (quanta of a gravitational field). These particles have not yet been discovered experimentally]. The first of them includes only a single particle - the PHOTON. The second class includes LEPTONS, the third - MESONS, and, finally, the fourth class includes BARYONS. Mesons and baryons are often combined into a single class of strongly interacting particles called HADRONS (the Greek word "hadros" means large, massive). Let us briefly characterize the listed classes of particles. 1. Photons, š (quanta of an electromagnetic field), participate in electromagnetic interactions, but do not have strong and weak interactions. 2. Leptons derive their name from the Greek word "leptos", which means "light-weight". They include particles having no strong interaction: muons (Š-, Š+), electrons (e-, e+), electron neutrinos (grčko-slovo-ni-u-indeksu-e, ni-nadvučeno-sa-~(tilda)-u-indeksu-e) and muon neutrinos (isto-kao-malopre-samo-u-indeksu-Š). All leptons have a spin equal to 1/2, and are therefore fermions. All leptons have weak interaction. Those of them that carry an electric charge (i.e. muons and electrons) also have electromagnetic interaction. 3. Mesons (the Greek word "mesos" means middle) are strongly interacting unstable particles not carrying a so-called baryon charge. They include Ń-mesons or pions (Ń+, Ń-, Ń°), K-mesons or kaons (K+, K-, K°, K°-nadvučeno-sa-~), and the eta-meson (grčko-slovo-eta). The mass of K-mesons is about 970 m-u-indeksu-e (u prevodu: masa elektrona, a od sad pa na dalje i u buduće m-e) (494 MeV for charged and 498 MeV for neutral K-mesons). The lifetime of K-mesons is of the order of 10e-8 s. They decay with the formation of Ń-mesons and leptons or only leptons. The mass of an eta-meson is 549 MeV (1074 m-e), its lifetime is of the order of 10e-19 s. Eta-mesons decay with the formation of Ń-mesons and š-photons. The mass of charged pions is the same and equals 273 m-e (140 MeV), the mass of a Ń°-meson is 264 m-e (135 MeV). The lifetime of Ń+ and Ń- mesons is 2.60x10e-18 s, and of a Ń°-meson is 0.8x10e-16 s. Unlike leptons, mesons have not only weak (and, if charged, electromagnetic), but also strong interaction, The latter manifests itself when they interact with one another, and also in interaction between mesons and baryons. The spin of all mesons is zero, so that they are bosons. 4. The class of baryons combines nucleons (p, n) and unstable particles having a mass greater than that of nucleons and called HYPERONS (veliko-lambda, ń+, ń°, ń-, veliko-Ú°, veliko-Ú-, ŕ-). All baryons have strong interaction and, consequently, readily interact with atomic nuclei. The spin of all baryons is 1/2, so that baryons are fermions. Except for the proton, all baryons are unstable. When baryon decays, a baryon is formed without fail in addition to other particles. This is one of the manifestations of the law of baryon charge conservation. In addition to the particles listed above, a great number of strongly interacting short-lived particles called RESONANCES have been discovered. These particles are resonance states formed by two or more elementary particles. The lifetime of resonances is only about 10e-23 to 10e-22 s. Some of the resonances are bosons and must be included in the class of mesons. Other are fermions and must be included in the class of hyperons.
nauka.105 dr.grba,
Baš me drugar upravo podsetio: da li vam je poznato - da li se pojavio prevod knjige "Strela vremena" Stivena Hokinga? Najavljeno je... ima više od godine, sigurno...
nauka.109 bjevdjic,
(POLITIKA, ponedeljak 19. jun) LEžENJE STRUJOM ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Radeći sa generatorima električnih struja visoke frekvencije, Nikola Tesla je primetio na sebi da one nisu opasne, ne izazivaju štetna dejstva na čoveka. Slučajnim zapažanjem povoljnog fiziološkog dejstva ovih struja nastala je era njihove primene u medicini. Ovde treba navesti da je elektroterapija jednosmernom strujom već postojala u Evropi, zahvaljujući radovima francuskog lekara Dišena početkom druge polovine prošlog veka. U brojnim pokušajima da se lečenima daju šokovi (električni udari višeg napona i veće struje), kao što su pre toga radili lekari sa električnim ribama - ražama, mnogi su umrli na lekarskom stolu. NEOBIžNA PRAčNJENJA Tesla je odmah uvideo da se takve pojave sa električnim strujama visoke frekvencije ne dešavaju. I to je pokazao 20. maja 1891. na Kolumbija koledžu u Njujorku. Naslov predavanja bio je "Eksperimenti sa strujom vrlo visokih frekvencija i njihova primena u metodama veštačkog osvetljenja". Prisustvovao je mladi lekar-elektroterapeut dr Monel. Dvadeset godina kasnije, on u pozamašnom udžbeniku za studente i lekare "Električne struje visoke frekvencije u medicini i zubarstvu", izdatom 1910. u Njujorku, iznosi svoje utiske: "Jedne nezaboravne noći 1891. godine Nikola Tesla, Sloven, mladi entuzijasta sa poetskim nadahnućem i izgledom genija, stajao je ispred članova Američkog instituta električnih inženjera AIEE paleći sijalice strujom koja je neškodljivo prolazila kroz njegovo telo i grejala do usijanja žice dodirom njegove ruke... Veselim držanjem i bez fizičkog naprezanja Tesla se uključio u kolo električne struje koja bi, po svim zakonima naizmenične i jednosmerne struje, dovela predavanje do kraja jer bi dragi predavač bio mrtav. Ipak, on se izvukao, zapanjujući gledaoce i prikazujući sve više i više razna neuobičajena električna pražnjenja, novorođena u nauci o elektricitetu i krštena imenom - visoke frekvencije. Ovo predavanje je proslavilo Teslu u svetu." U ovom predavaju, a ranije u jednom članku iz 1891. godine, Tesla je ukazao na pozitivno fiziološko i terapeutsko dejstvo ovih struja, ispitujući ih na sebi, svojim saradnicima i drugim dobrovoljcima. Ali, uvek je ukazivao: "Prepuštam lekarima da ispituju i koriste ove struje". U knjizi dr Monela nalaze se petogodišnji nalazi nekoliko klinika iz Amerike i Evrope koje, pored ostalog, na osnovu hemijskog ispitivanja mokraće zaključuju o pozitivnom delovanju ovih struja. U to vreme nije bilo mnogih lekova, pogotovo sulfonamida i antibiotika, a za vitamine se još nije znalo. Rentgen je objavio svoj rad 8. novembra 1895. u Biltenu Akademije nauka u Berlinu, a već 11. marta 1896, za manje od pet meseci, u časopisu "Elektrikal rivju" pojavio se prvi Teslin članak sa obavljenim eksperimentima "O rendgenskim zracima". Za godinu i po dana obelodanio je deset radova na tu temu i održao jedno predavanje (delimično o tome). SNAčNI ZRACI Pošto je dao toliko članaka sa oglednim rezultatima za tako kratko vreme, jasno je da je njegovo ispitivanje sa svetlećim cevima u kojima se nalazio razređen gas bilo blisko radu sa Kruksovim i Lenardovim cevima, sa kojima je, u stvari, Rentgen izvodio opite. Dok su svi, a bilo je mnogo naučnika koji su počeli da izučavaju rendgenske zrake, koristili jednosmernu električnu struju malog napona. Tesla je isključivo radio sa električnim strujama visoke i vrlo visoke frekvencije i napona (nekoliko stotina hiljada volti). Upotrebljavao je svoj transformator. Zahvaljujući visokom naponu, Tesla je dobio, što niko pre njega nije uspeo, izuzetno snažne rendgenske zrake, iks-zrake kako ih je Rentgen nazvao. Uspeo je da se ovi zraci odbijaju od metalne ploče i sa njima dobije senku na fotografskoj ploči. U svom prvom saopštenju Akademiji nauka u Berlinu Rentgen je izneo da nije uspeo da dobije reflektovane zrake svojih iks-zraka. Zahvaljujući visokonaponskom transformatoru, a po priznanju samog Rentgena, Tesla je poboljšao učinak rendgenskih cevi (Tesla ih je nazivao Lenardovim). Povećao je jačinu iks-zraka, a time poboljšao senku, rendgensku sliku. Već u prvim eksperimentima Tesla je uočio da iks-zraci mogu da budu štetni po zdravlje. Pošto je koristio visoke napone, uspeo je da oponaša atmosfersko pražnjenje (munja) u Lenardovoj cevi. Naime, u cevi je zadržao gotovo normalan atmosferski pritisak vazduha, a ipak stvarao iks-zrake. A to znači da je prvi eksperimentalno dokazao da prilikom grmljavine i sevanja munja nastaju iks-zraci u prirodi. Danas je poznato da u atmosferi, pored kosmičkih, ima iks, gama i ultraljubičastih zraka i svi su štetni ako im se čovek dugo izlaže. Dr Dejan Bajić
nauka.110 bjevdjic,
(POLITIKA, ponedeljak 19. jun) OčIVLJENA PRABAKTERIJA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Američki istraživači ostvarili su poduhvat dostojan "Parka iz doba jure". Oživeli su bakteriju koja je milionima godina "spavala" u grumenu smole. Raul Kano i članovi ekipe sa kalifornijskog politehničkog univerziteta upotrebili su fosilizovane ostatke ose, pre 25 do 40 miliona godina zarobljene u grumenu smole, koja je pala sa nekog tropskog drveta. To se dogodilo u oligocenu, kako se naziva prva polovina tercijera. čuta smola je pažljivo obrađena kako bi iz nje moglo da se izvuče tkivo "zarobljenog" insekta. Sićušni komadići tkiva su stavljeni na hranljivu podlogu, a dve nedelje kasnije istraživači su otkrili spore praistorijske bakterije koje su počele da "klijaju" i stvaraju nove ćelije. Pošto je osa uginula, bakterija se preobrazila u sporu, objašnjava Kano, koji je na ovu "uspavanu praistorijsku lepoticu" naleteo slučajno tragajući za delovima DNK džinovskih reptila. Pretvorivši se u sporu, bakterija se praktično hibernirala, što joj je omogućilo da preživi ovako dugo u nepovoljnim uslovima. - Ona je spavala dubokim snom. Mi smo je samo probudili - kaže ovaj istraživač, koji je obnovio delove DNK praistorijskih biljaka i životinja, među kojima i zebre koja je odavno nestala sa lica naše planete. Ovo otkriće se graniči sa naučnom fantastikom, tako da neki naučnici nisu spremni da poveruju da se to zbilja dogodilo, uprkos činjenici da o njemu piše ozbiljni naučni časopis "Sajens". Neki od njih smatraju da treba biti obazriv, pošto postoji mogućnost da je bakterija u postupku prenošenja fosilnih ostataka upala na hranljivu podlogu. "Probuđena" bakterija, kažu članovi ekipe, pripada porodici Bacillus Sphaericus, bezopasnoj vrsti koja pomaže osama da svare hranu i da se odbrane od drugih bakterija. Ova praistorijska "lepotica", čiji se DNK po strukturi nešto razlikuje od njenih savremenih rođaka, proizvodi prirodni antibiotik i enzime koji bi mogli da se iskoriste u medicini.
nauka.111 nlazic,
*> Nadam se da vam nije žao PREpunjenog pad-a ;) Javljam se posle kratkog odsustva :) Tekst koji si poslao me je oduševio. Način rezonovanja koji si izneo u ovoj pričici pruža odgovore na sva pitanj oko kojih smo ovde raspravljali i čini mi se da je to najispravniji način posmatranja sveta oko nas. Pozdrav, :) Nebojša :)
nauka.112 nlazic,
*> Jako mi zao ako sam se sluzio drukcijom terminologijom nego vi- *> stavise imam 12 godina. Mnogo se zahvaljujem sto ste reagovali na moju *> temu, i od sada u glavnom pratim ovu temu. Nisam sve uspeo da Samo napred. :) O tvojim tekstovima mislim isto što i bjevdjic: "Sa uživanjem pratim ono što pišeš! Samo tako nastavi! :)" Pozdrav, :) Nebojša :)
nauka.113 basrak,
A evo nesto i o materiji i antimateriji: The Schrodinger equation does not satisfy the requirements of the theory of relativity - it is not invariant with respect to the Lorentz transformations. In 1928, the British physicist Paul Dirac succeeded in finding a RELATIVISTIC QUANTUM-MECHANICAL EQUATION for an electron from which a number of remarkable corollaries follow. First of all, this equation naturally, without any additional assumptions, gives us the spin and the numerical value of the intrinsic magnetic moment of an electron. The spin was thus found to be a quantity that is simultaneously a quantum and a relativistic one. But this does not exhaust the significance of Dirac's equation. It also made it possible to predict the existence of an electron's antiparticle - the POSITRON. Dirac's equation gives not only positive, but also negative values for the total energy of a free electron. Investigation of the equation shows that at a given momentum of a particle p it has solutions corresponding to the energies ┌───────────────────────────────┐ (*) E = ˝ ű c^2*p^2+(m-u-indeksu-e)^2*c^4 There is an interval of energy values between the maximum negative energy ( -1*(m-u-indeksu-e)*c^2 ) and the minimum positive energy ( +1*(m-u-indeksu-e)*c^2 ) that cannot be realized. The width of this interval is 2*(m-u-indeksu-e)*c^2. Hence, two regions of the energy eigenvalues are obtained, one begins from +(m-u-indeksu-e)*c^2 and extends to +ý and the other begins from -(m-u-indeksu-e)*c^2 and extends to -ý. In non-quantum relativistic mechanics, the energy is expressed through the momentum with the aid of an expression coinciding with Eq. (*), so that it formally can also have negative values. In non-quantum theory, however, energy changes continuously and therefore cannot intersect the forbidden band and pass from positive values to negative ones. In the quantum theory, the energy can change not only continuously, but also in a jump, so that the existence of a forbidden band cannot prevent the transition of a particle to states with a negative energy (compare with the transition of an electron in a semiconductor from the valence band to the conduction band). A particle with a negative energy must have very strange properties. Upon passing over to states with a decreasing energy (i.e. with a negative energy increasing in magnitude), it could liberate energy, say, in the form of radiation, and since │E│ is restricted by nothing, a particle having a negative energy could emit an infinitely great amount of energy. A similar conclusion can be arrived at as follows. A glance at the equation E=mcř reveals that the mass of a particle having negative energy will also be negative. Under the action of a retarding force, a particle with a negative mass should accelerate instead of retarding, doing an infinitely great amount of work on the source of the retarding force. These difficulties should seem to make us acknowledge that states with a negative energy must be excluded from consideration as leading to absurd results. This, however, would contradict some of the general principles of quantum mechanics. Therefore, Dirac chose a different way. He assumed that transitions of electrons to states with a negative energy are usually not observed because all the available levels with a negative energy are already occupied by electrons. We remind our reader that electrons obey the Pauli principle which prohibits more than one particle from being in the same state. According to Dirac, a vacuum is a state in which all the levels of negative energy are populated by electrons, while the levels with a positive energy are vacant. Since all the levels below the forbidden band are occupied without any exception, the electrons at these levels do not reveal their presence in any way (Similarly, in an dielectric, the electrons completely filling the valence band do not react in any way to the action of an electric field). If the energy E ˛ 2*(m-u-indeksu-e)*cř is imparted to one of the electrons at negative levels, then this electron will transfer to a state with a positive energy and will behave in the usual way like a particle with a positive mass and a negative charge. The vacancy ("hole") formed in the collection of negative levels must behave like an electron having a positive charge. Indeed, the absence of a particle having negative mass and charge will be perceived as the presence of a particle having a positive mass and a positive charge. This first particle of those predicted theoretically was called a POSITRON. When a positron and an electron meet, they annihilate (vanish) - the electron transfers from a positive level to a vacant negative one (This process is similar to the recombination of an electron and a hole in a semiconductor). The energy corresponding to the difference between these levels is liberated in the form of radiation. The term "annihilation" must not be understood literally. In essence, the particles (electron and positron) do not vanish, but transform into other particles (gamma photons). Dirac's theory was so "crazy" that most physicists were very distrustful of it. It won recognition only after the American physicist Carl Anderson in 1932 detected a positron in the composition of cosmic rays. In a Wilson cloud chamber placed between poles of an electromagnet, a positron left the same track as an electron born simultaneously with it, except that this track was curled in the opposite direction. Electron-positron pairs are born when gamma photons pass through a substance. This is one of the main processes resulting in a substance absorbing gamma rays. In complete accordance with Dirac's theory, the minimum energy of a gamma photon at which the birth of a pair is observed is 2*(m-u-indeksu-e)*cř=1.02 MeV. ... Electron-positron pairs may also be produced when charged particles, for example, electrons collide: _ _ _ _ _ + (**) e + e --> e + e + e + e ... Dirac's equation in a somewhat modified form may be applied not only to electrons, but also to other particles having a spin 1/2. Consequently, for each such particle (for example, a proton or a neutron) there must exist an antiparticle. By analogy with process (**), the birth of a proton-antiproton pair or of a neutron-antineutron pair can be expected when nucleons having a sufficiently high energy collide. ... An antiproton differs from a proton in the sign of its electric charge and in its intrinsic magnetic moment (in an antiproton the magnetic moment is negative, i.e. directed oppositely to the mechanical angular momentum). The main feature distinguishing an antiproton from a proton (and in general a particle from an antiparticle) is their ability of mutual annihilation, as a result of which other particles are produced. An antiproton may annihilate when it encounters not only a proton, but also a neutron. ... Not only fermions, but also bosons have antiparticles. For example, a Ń- meson is the antiparticle with respect to a Ń+ meson. There are particles that are identical with their antiparticles (i.e. that have no antiparticles). Such particles are called ABSOLUTELY NEUTRAL. They include photon, Ń° meson, and the eta-meson. Particles identical with their antiparticles are not capable of annihilation. This, however, does not signify that they in general cannot transforms into other particles. P.S. Jel' čita neko ovo uopšte? Nadam se da razumete (engleski naravno ;) P.P.S. vladooooooo!
nauka.114 radosav,
da je na srpskom ja bih se verovatno potrudio da pročitam. ovako me malo mrzi.
nauka.115 basrak,
> da je na srpskom ja bih se verovatno potrudio da pročitam. > ovako me malo mrzi. Pa namerno nisam hteo da prevodim da se ne bi izgubila pitkost (ili kako se već kaže ;) teksta, tako karakteristična za ruske knjige na engleskom. Onako bih samo upropastio celu stvar jer bi se sigurno potkrala neka dvosmislenost. Preporučujem svima da se malo potrude, zaista ne treba puno što se tiče engleskog, naravno ako vas interesuje - naročito zato što je objašnjeno preko usporedbe sa poluprovodnicima i sl. u čemu je većina ovde bolje potkovana nego u samoj fizici. Inače, zaboravih naslov knjige: I.A. Savelyev - Physics (vol. III)
nauka.116 bjevdjic,
žASOPIS-PROMOCIJA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 28. juna (Tanjug) - Prvi broj časopisa za istoriju nauke "Flogiston", u izdanju Muzeja nauke i tehnike i Zavoda za izdavanje udžbenika, predstavljen je danas u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti (SANU). "Prošlost ovih prostora bila je burna, pa su istoričari manje pažnje posvetili istoriji nauke", istakao je predsednik SANU Aleksandar Despić i dodao da izlaženje ovakvog časopisa omogućava promociju ranijih i sadasnjih naučno-tehničkih dostignuća. Direktor Zavoda za izdavanje udžbenika Dobrosav Bjeletić je rekao da se istorija nauke ne može odvojiti od kulture što dokazuje i ovaj časopis, a Zavodu je čast izdavanje prvog broja. žasopis će obrađivati različite teme iz istorije, svetske i domaće nauke i tehnike, ali je njegova prava namera da naglasi značaj naučne i tehničke kulture u ukupnom razvoju srpske duhovnosti. Glavni urednik časopisa, koji će izlaziti tromesečno, je dr Ljubinka Trgovčević.
nauka.117 bobby.quyne,
> BEOGRAD, 28. juna (Tanjug) - Prvi broj časopisa za istoriju > nauke "Flogiston", u izdanju Muzeja nauke i tehnike i Zavoda Mogli su da ga nazovu i "ETAR" ili "Perpetum Mobile" ili "Kvadratura kruga" ili uopste nekim slicnim "naucnim" nazivom.
nauka.118 ndragan,
/ Mogli su da ga nazovu i "ETAR" ili "Perpetum Mobile" ili / "Kvadratura kruga" ili uopste nekim slicnim "naucnim" nazivom. Sa podjednako dobrim razlogom. Ne vidim zašto bi nauka morala da prikriva bilo šta iz sopstvene istorije. Davanje ovakvog naziva je, po meni, znak veličine i dostojanstva. Ko ne ume da bude bar blago ironičan prema svojoj istoriji, nije ništa naučio iz nje.
nauka.119 bobby.quyne,
> Sa podjednako dobrim razlogom. Ne vidim zašto bi nauka morala da > prikriva bilo šta iz sopstvene istorije. Davanje ovakvog naziva je, po > meni, znak veličine i dostojanstva. > > Ko ne ume da bude bar blago ironičan prema svojoj istoriji, nije ništa > naučio iz nje. E, da im je to bila namera.
nauka.120 bjevdjic,
OTKRIVENA TAJNA "SAMOUBISTVA" ĆELIJA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ LONDON, 6. jula - Međunarodna ekipa istraživača saopštila je u časopisu "Nejčer" (Nature) da je otkrila supstancu koja podstiče jedan vid "samoubistva" ćelija, javio je Rojter. Ovo otkriće bi moglo da bude odlučujuće za pronalaženje leka za bolesti kao što su neki oblici raka, Alzhajmerova bolest i sida. Sve ćelije odumiru posle određenog vremenskog perioda ili izlaganja nekom spoljnom faktoru poput radijacije ili toksičnih hemikalija. Svakoga sata milijarde ćelija u ljudskom organizmu se samouništavaju da bi ustupile mesto novima. Naučnicima je pošlo za rukom da, za sada kod crva, otkriju enzim CPP32, nazvanu apopain, koji aktivira mehanizam samouništenja ćelija. Novi enzim je primenjen na ljudskim ćelijama u laboratorijskim uslovima i pokazalo se da utiče na njihovo skupljanje i razlaganje genetskog materijala. Stručnjaci farmaceutske industrije se nadaju da će to otkriće pomoći da se pronađe lek koji bi sprečavao "samoubistvo" ćelija.
nauka.121 denis,
Matematicki "problem": Pera pozajmi od Mike i Laze po 25 dinara da kupi cipele. Posto ih je platio 45 dinara, ostalo mu je 5. Odmah je vratio po 1 dinar Miki i Lazi sto znaci da im duguje jos po 24 dinara sto je ukupno 48. Interesanto je to sto je njemu ostalo 3 dinara ( 5 - 2 vracena ), a 48 + 3 = 51. Znaci, Pera je zaradio 1 dinar ! ( a zamislite da je npr. pozajmio po 250.000 $ :) Naravno, racunica je pogresna, ali treba pronaci gde je kiks :) pozdrav, Denis
nauka.122 vitez.koja,
#=> Odmah je vratio po 1 dinar Miki i Lazi sto znaci da im duguje jos #=> po 24 dinara sto je ukupno 48. Interesanto je to sto je njemu #=> ostalo 3 dinara ( 5 - 2 vracena ), a 48 + 3 = 51. Znaci, Pera je #=> zaradio 1 dinar ! A zamisli da im nije vratio po dinar, pa bi im dugovao po 25, što je ukupno 50, a njemu ostalo 5, što daje 50+5=55, eto zaradio čovek 5 din... A da je našao cipele jeftinije, ihaj... :) Svega toga ne bi bilo da je Pera otišao odmah u policiju :) sk
nauka.123 bjevdjic,
ZEMUN-INSTITUT-LASER ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 11. jula (Tanjug) - Savet za nauku i tehnologiju Privredne komore Jugoslavije organizovao je danas u zemunskom Institutu za fiziku prezentaciju laserske tehnologije u proizvodnji i oblikovanju različitih industrijskih materijala koju su ostvarili naučnici tog instituta. Direktor Instituta za fiziku dr Dragan Popović podsetio je da, bez obzira na teškoće u kojima se poslednjih godina našlo 250 zaposlenih u institutu, od kojih je 66 doktora nauka i 40 magistara, naučnoistraživački rad nije prestajao. Privrednicima i drugim potencijalnim korisnicima usluga laserske tehnologije rukovodilac projekta Sonja Jovićević prezentirala je mogucnosti i prednosti obrade materijala gasnim laserom (helijum, azot i ugljen-monoksid). Pomoću lasera moguće je seći i obrađivati drvo, plastiku, kožu, tekstil, gumu, keramiku, staklo, lim ili karton, a pri tome uštede u materijalu, vremenu i ljudstvu su neprocenjive, rekla je ona. Laser koji poseduje Institut za fiziku u Zemunu jačine je 85 vati, a jednosatna usluga staje 15 nemačkih maraka. Ceo sistem, koji podrazumeva obuku, tehnologiju, računski centar i održavanje košta 50.000 dolara. Institut za fiziku, koji je osnovan 1961. godine, napravio je prvi sopstveni laser 1967. godine, svega dve godine posle prvog lasera napravljenog u svetu.
nauka.124 ganta,
========== New State Of Matter Born in Lab / Einstein predicted strange, cold gas In apparent fulfillment of a prediction made 70 years ago by Albert Einstein, Colorado scientists say they have created a previously unseen state of matter -- one that seems to defy common sense. By suspending a tiny ball of gas in intersecting laser beams and magnetic fields and cooling it to nearly absolute zero, the team of physicists succeeded in producing a bizarre cloud of atoms so frigid that they lose individual identity and merge. Their report appears in today's issue of the journal Science along with a commentary by an Oxford University colleague saluting the work as the realization of a "Holy Grail" in physics that had been sought by competing teams around the world. The new form of matter -- called the Bose-Einstein condensate -- is so dense and so cold that its atoms come nearly to a standstill. It began to emerge at 170 billionths of a degree above absolute zero -- or minus 459 degrees Fahrenheit -- and the physicists eventually pushed down to 20 billionths of a degree, a temperature hundreds of times lower than ever before achieved. Such cold forces the atoms into "a major identity crisis," said Eric Cornell, a leader of the Colorado team. "They are not just like one another, but they actually are one another. It's a little hard to describe, but it is an entirely new state of matter." Such low temperatures cannot occur spontaneously in nature, so unless an alien civilization has done the same thing, the substance formed in the scientists' Boulder laboratory was probably a first for the universe. One scientist, straining to put the phenomenon in simple terms, compared it to a carton of a dozen eggs in which all the eggs suddenly overlap in the same slot but do not break or interfere with each other -- and the slot's location can only be guessed at. The condensate was created for the first time on June 5 by researchers with the Joint Institute for Laboratory Astrophysics, operated by the University of Colorado and the federal National Institute of Standards and Technology. Steven Chu, a Stanford University physicist who had been racing the Colorado team for the goal, called the success "a marvelous achievement." The discovery opens routes to a new understanding of the basic rules of the universe. On the practical side, it also may lead to creation of beams of superchilled atoms, similar to the highly organized light beams of a laser, that would not spread out as they travel. Such "atom lasers" might be useful for making ultrasmall electronic devices. In purely scientific terms, creation of the supercold condensate provides a dramatic new illustration of an arcane principle of physics first postulated decades ago. LAWS OF QUANTUM MECHANICS In the early part of this century, as scientists developed the laws of quantum mechanics, they realized that matter and energy are not only interchangeable but exist simultaneously as discrete particles as well as waves. The waves show where things are probably -- but not definitely -- located. Under normal conditions, however, nearly all material things -- from atoms to planets -- have wavelengths so short that they behave almost purely like particles with clear boundaries, locations and motions. But in the 1920s, Albert Einstein and Indian-born scientist Satyendra Nath Bose recognized that under certain conditions of extreme cold, particles called bosons can become indistinguishable from one another. Key to that transition is growth of the particle's wavelengths until they overlap. "Einstein said, in effect, this can happen but only at ridiculously cold temperatures, ones so low it can exist only in the mind of God," physicist Carl Wieman, another team member, said at a press conference yesterday in Boulder. "Well, we achieved those ridiculously low temperatures and, lo and behold, we got just what Einstein said we would." The resulting material was dubbed Bose-Einstein condensate in honor of its two theoretical forebears. To physicists, the relevant mathematics are simple. "Calculating the transformation to a Bose- Einstein condensate is a classic exercise for graduate students," Cornell said. The hard part has been getting things cold enough to see it happen. PHYSICISTS' METHODS The team first used a method called "laser molasses" -- invented by Stanford's Chu when he was at the Bell Laboratories in New Jersey -- to chill several million atoms of rubidium-76 to around four millionths of a degree above absolute zero. Six intersecting laser beams were used to trap, slow and cool the atoms. To get them even colder, the team turned on magnetic fields to suspend the chilled ball of atoms and evaporate 99 percent of them from the center of the apparatus, leaving just the coldest few thousand behind. The scientists' instruments showed a pocket of gas in which all particles had exactly the same velocity rather than the scatter of speed in a normal gas. They plan additional experiments to explore the behavior of the strange, cold gas. "This gives us a bridge between normal atom behavior and the world of quantum mechanics," Cornell said.
nauka.125 ndragan,
/ E, da im je to bila namera. Pa ako znaš da nije ta, a koja je? Ne vidim bolji razlog od onog što sam naveo, a neznanje ne uzimam u obzir - ako sam ja, kao totalni ne-hemičar, pre ohoho i četvrt godina pročitao (i zapamtio) šta beše flogiston, ne verujem da su prilikom krštenja svog udruženja (ili šta već beše) bili bez ikoga ko bar toliko zna. Ima tu i nešto mudrosti - flogiston je večita uspomena nauci, opomena da nijedna teorija nije večita, da je današnja istina već danas sumnjiva.
nauka.126 bobby.quyne,
> Pa ako znaš da nije ta, a koja je? Ne vidim bolji razlog od onog što sam > naveo, a neznanje ne uzimam u obzir - ako sam ja, kao totalni > ne-hemičar, pre ohoho i četvrt godina pročitao (i zapamtio) šta beše > flogiston, ne verujem da su prilikom krštenja svog udruženja (ili šta > već beše) bili bez ikoga ko bar toliko zna. > > Ima tu i nešto mudrosti - flogiston je večita uspomena nauci, opomena da > nijedna teorija nije večita, da je današnja istina već danas sumnjiva. Ko zna sta je flogiston ne treba mu popularizacija nauke. U poplavi purpurnih ploca i slicne kvazi-nauke, neodgovorno je neupucenima davati lazne signale. Kada se neko bavi propagiranjem i popularizacijom (a mislim da je o tome rec u ovom slucaju) onda nikako ne valja koristiti pojmove koji mogu da izazovu zabunu.
nauka.127 milan,
> Ko zna sta je flogiston ne treba mu popularizacija nauke. U poplavi > purpurnih ploca i slicne kvazi-nauke, neodgovorno je neupucenima > davati lazne signale. Kada se neko bavi propagiranjem i > popularizacijom (a mislim da je o tome rec u ovom slucaju) onda > nikako ne valja koristiti pojmove koji mogu da izazovu zabunu. žasopis "Flogiston" nije namenjen popularizaciji nauke. To je naučni časopis namenjen pre svega istoriji prirodnih nauka, matematike i tehnike kao i epistemologiji tih nauka. Redakciju čine naučnici, članke pišu naučnici, časopis čitaju naučnici. Svako od njih zna šta je flogiston i ime shvata u smislu kako ga je ndragan opisao: i kao paradigmu činjenice da ni jedna naučna istina (zabluda) nije večna ali i kao paradigmu istoričnosti (razvojnosti) nauke. žlan sam redakcijskog saveta i kada smo birali ime od više ponuđenih ideja ova je dobila 90% podrške. Roma locuta causa finita. Pl poz M
nauka.128 bobby.quyne,
> žasopis "Flogiston" nije namenjen popularizaciji nauke. To je > naučni časopis namenjen pre svega istoriji prirodnih nauka, Nisam tako shvatio originalnu poruku (preuzetu iz Politike), a verovatno je da je nisam dovoljno pazljivo procitao. Ovako (i jedino ovako) ime ima smisla i nije smesno.
nauka.129 basrak,
> žasopis "Flogiston" nije namenjen popularizaciji nauke. To je > naučni časopis namenjen pre svega istoriji prirodnih nauka, > matematike i tehnike kao i epistemologiji tih nauka. Gde može da se nabavi i koliko često izlazi?
nauka.130 milan,
> Gde može da se nabavi i koliko često izlazi? Izdavač je Muzej nauke i tehnike Srpske akademije nauka. Tamo je i sama redakcija smeštena (II sprat). Kao i većina naučnih časopisa mimo pretplate preko izdavača tj. Akademije, obično se jedan manji broj pusti u prodaju u knjižarama "Prosvete" ili "Matice srpske" u samoj Knez Mihailovoj. Za sada će izlaziti kvartalno (na svaka tri meseca) a ako bude više članaka biće i više brojeva. Pl poz M P.S. Uzgred, prijateljski savet. Naučni časopisi se skoro uvek mogu dobiti džabe u samoj Akademijinoj biblioteci na prvom spratu (desno). Nedistribuirani primerci (uvek je jedno 10% tiraža jer se on projektuje najviše prema razmeni pošto se takva "roba" razmenjuje sa drugim bibliotekama akademskih ustanova u svetu) se "pohrane" u biblioteku uz "prijateljski" savet bibliotekarima da dele. Dakle, naiđi povremeno, pokaži da se interesuješ i tamošnje gospođe će ti dati a verovatno i još neki pride ako te interesuje.
nauka.131 ice.t,
Da li neko može da mi odgovori šta je to Fotonski točak? Unapred Hvala Nikola :)))
nauka.132 bjevdjic,
MEDICINA-SRCE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BAR HARBOR, SAD, 31. jula - Nedostatak folne kiseline odgovaran je za neke deformacije ploda u trudnoći i za 30 do 40 odsto srčanih napada i slučajeva zakrčenja krvnih sudova u mozgu, prenosi AFP tvrdnju dr Džudit Hol (Judith Hall), genetičara sa Univerziteta Britanska Kolumbija. Folna kiselina, vitamin koga ima najviše u voću i zelenom povrću, reguliše nivo homocisteina, prirodne supstance koja može da izazove srčani napad ukoliko je u krvi ima u povišenoj količini. Dr Hol preporučuje dnevnu dozu od 400 mikrograma folne kiseline i apeluje na zdravstvene vlasti da uvedu obavezno "obogaćivanje" žitarica ovim vitaminom.
nauka.133 ljubinko,
Formirana je nova grupa medicina, za one koji se profesionalno bave medicinom. Molim zainteresoane da se jave na mail. (Izvinjavam se sto ce ova poruka biti ponovljena u vise konferencija)
nauka.135 basrak,
Koliko je 0*beskona~čno? Hvala, unapred. mb.
nauka.136 knight,
> Koliko je 0*beskonaččno? 0 limesi? :)
nauka.137 kuki,
> Koliko je 0*beskona~čno? ako je 0 baš nula, a ne nešto što teži nuli, onda je to nula :))) a ako je nešto što teži nuli, onda rezultat može da bude svašta :)))
nauka.138 kriss,
˙˙ Koliko je 0*beskona~čno? Neodređeno.
nauka.139 stefan,
>˙˙ Koliko je 0*beskona~čno? > >Neodređeno. Dao si matiš? ;)
nauka.140 floyd,
Je li izašao neki broj "Galaksije" posle 249.?
nauka.141 nbatocanin,
> Koliko je 0*beskona~čno? x*y ;) Nije definisano. Ukratko, množenje je definisano za brojeve, a beskonačno nije broj, već samo oznaka za neke rezultate specijalnih operacija nad brojevima koji ne "padaju" u skup brojeva.
nauka.142 pedjak,
> Koliko je 0*beskonaččno? Izraz nije određen.
nauka.143 drakce,
>> Je li izašao neki broj "Galaksije" posle 249.? Prošlog meseca je izašao 250. Navodno je dvobroj - jul/avgust.
nauka.144 ljubinko,
Formirana je nova grupa medicina, za one koji se profesionalno bave medicinom. Molim zainteresoane da se jave na mail. (Izvinjavam se sto ce ova poruka biti ponovljena u vise konferencija)
nauka.145 ljubinko,
Medicina je uvek bila jedna od najznacajnijih komponenti svakog drustva. Pozivam vas da u ovoj temi (koja nije samo za medicinu) pokrenemo diskusije o medicinskim pitanjima. Ili o povezanosti medicine i kompjutera, posebno komjuterskih komunikacija. Izvolite !
nauka.146 ljubinko,
U danasnjoj Politici je i sledeci tekst: " Poznato je da su Amerikanci svojevremeno izvrsili eksperiment na osam stotina zena, trudnica, s namerom da ustanove kako ce se razvijati plod u uslovima radijacije. Pod izgovorom da zbog malokrvnosti treba da uzimaju gvozdje, trudnicama su lekari davali pilule gvozdja koje je predhodno bilo podvrgnuto radijaciji. Rezultat je sledeci: 211 trudnica imalo je spontani pobacaj, sesdeset cetiri prevremeni porodjaj i svaki se zavrsio smrcu bebe, a osamdeset cetiri su na svet donele bebe s teskim urodjenim deformacijama." Ima li ovu neku osnovu ? Ima li neko nekakve podatke o ovome ?
nauka.147 jppttica,
imam program orbits,u kome piše da sunce ima masu 332,950 zemljinih masa,a jupiter 317,9 zemlj.masa. da li neko zna da li je podatak ispravan,nesto mi je suviše mala razlika. cu :)
nauka.148 basrak,
> imam program orbits,u kome piše da sunce ima masu 332,950 > zemljinih masa,a jupiter 317,9 zemlj.masa. > da li neko zna da li je podatak ispravan,nesto mi je suviše > mala razlika. Ne znam tačnu cifru, ali razlika uopšte nije mala sem ako nisi pogrešno protumačio decimalnu tačku i zarez ;) Dakle, radi se o 332950 Z.m. (ili po američki 332,950) i 317.9 Z.m. (ili po američki 317.9 ;) odn. 3*10^5 i 3*10^2 što uopšte nije tako malo ;)
nauka.149 milan,
> imam program orbits,u kome piše da sunce ima masu 332,950 zemljinih > masa,a jupiter 317,9 zemlj.masa. > da li neko zna da li je podatak ispravan,nesto mi je suviše mala > razlika. cu :) Ma ne, to je muka u zapetama i tačkama. Sunce, dakle, ima masu oko 3*10^5 "zemljanih" a Jupiter 3*10^2. Pl poz M
nauka.150 jppttica,
pa nije tako malo ,ako mislis na kriticnu masu da bi se jupiter "zapalio", ali jeste ako porazmislis o tome da bi se u tom slucaju (male razlike u masi ) ponasali kao dvojno sunce ,sa ekscentricnim putanjama......?
nauka.151 basrak,
> pa nije tako malo ,ako mislis na kriticnu masu da bi se jupiter > "zapalio", ali jeste ako porazmislis o tome da bi se u tom > slucaju (male razlike u masi ) ponasali kao dvojno sunce ,sa > ekscentricnim putanjama......? Nisi mi baš jasan... Pitanje je na koju si *ti* razliku mislio. Ja sam shvatio da si pobrkao dec. tačku i onaj zarez što Ameri stavljaju kao separator na svakih 10^3 tj. da si mislio Sunce = 333 Z.m, a Jupiter = 318 Z.m. A ako se ova tvoja primedba odnosila na ono "...što uopšte i nije tako malo" - to se odnosilo na razliku. Valjda se o tome pričalo ;), a ne na Jupiterovu masu... ;)
nauka.152 jppttica,
izgleda da se nismo razumeli :) u orbitsu pise : jupiter mass : ( earth=1) ....... 317.9 HHH sun mass: (earth=1) .........332,950 i to je to . ako bi bilka tako mala razlika (negede oko 14,5 zemljinih masa,u odnosu na postojecu) ponasali bi se kao dvojno sunce,jer bi teziste bilo daleko iznad sunceve povrsine. evidentno nije tako ,znaci u programu je pogresan podatak ? R
nauka.153 basrak,
> mass : ( earth=1) ....... 317.9 ^ > mass: (earth=1) .........332,950 ^ > tako mala razlika (negede oko 14,5 zemljinih > masa,u odnosu na postojecu) :))) Pa što ne čitaš poruke kako treba. Sad je napokon evidentno da si pobrkao zapete i tačke... Dakle, još jednom, a onda se predajem: Nije masa Sunca 332.95, već 332,950.00 (slovima: tristotridesetdvehiljadedevetstopedeset, 00/100 :) Ili ako bi pisao jedno ispod drugog pazeći na decimalna mesta: Jupiter 317.90 Sunce 332950.00 Jel' sad jasno?
nauka.154 supers,
>> evidentno nije tako ,znaci u programu je pogresan podatak ? NE! Ljudi su ti već objasnili, u engleskom je decimalni separator tačka, a za odvajanje hiljada se koristi zarez, a kod nas je obrnuto. Znači, ovo se čita: >> mass : ( earth=1) ....... 317.9 Trista sedamnaest zarez devet. >> mass: (earth=1) .........332,950 Trista trideset i dve hiljade devetsto pedeset. Jednostavnm računicom 332950,0 - 317,9 ------------ 332632,1 možeš da se uveriš da je Sunčeva masa oho-ho puta veća od Jupiterove.
nauka.155 ljubinko,
U Zajecaru 15. septembra bili XIV Timocki medicnski dani. Pored drugih tema iznete i analize radnika Topionice u Boru, po kojima radnici imaju u krvi Cink (Zn) iznad MDK, a takodje i Pb (olovo) ... Nista novo, ali je novo da je to negde izneto.
nauka.156 jppttica,
jasno naravno hvala :)
nauka.157 zeljkoj,
> NE! Ljudi su ti već objasnili, u engleskom je decimalni > separator tačka, a za odvajanje hiljada se koristi zarez, a kod > nas je obrnuto. Znači, ovo se čita: Kod nas se za odvajanje hiljada ne koristi (bar ne bi trebalo da se koristi :) nikakav separator.
nauka.158 dr.grba,
>> Kod nas se za odvajanje hiljada ne koristi (bar ne bi trebalo da se >> koristi :) nikakav separator. Otkud ti ovo???
nauka.159 jppttica,
uputio bih jednu kritiku na casopis galaksija u zadnjem broju je izasao clanak na 26-toj strani pod naslovom "poruka nasem veku". e pa mislim da ovaj tip clanka ne spada u ovu kategoriju casopisa, mozda u " tajne " ili " 3-e oko ",ali svakako ne u galaksiju. trebalo bi ipak da se sacuva neka ozbiljnost casopisa. toliko.
nauka.160 mileusna,
>> Otkud ti ovo??? Ni ja to ne videh nigde kod nas. Seti se inflacije... Tada bi ih valjda stavili, da se moglo.
nauka.161 ilazarevic,
>>> Kod nas se za odvajanje hiljada ne koristi (bar ne bi trebalo da >>> se koristi :) nikakav separator. > > Otkud ti ovo??? Koliko sam ja učio u školi, separator je razmak posle svaka tri cifarska mesta.
nauka.162 dr.grba,
>>> Otkud ti ovo??? >> >> Koliko sam ja učio u školi, separator je razmak posle svaka tri cifarska >> mesta. Koliko sam ja viđao, mož' crnog đavola da staviš za separator, ako ti treba. BTW velikih brojeva, postojali su i pre inflacije... U računskim centrima mnogih banaka kod nas je nepisano (ponegde čak i pisano, ako baš hoćete) pravilo da se stavlja tačka kao separator kako bi se veliki brojevi lakše raščitali. Nemojte biti toliko isključivi, budite pragmatični. Reagovali ste kao da je u pitanju bogzna kakva greška.
nauka.163 zeljkoj,
>>> Kod nas se za odvajanje hiljada ne koristi (bar ne bi trebalo >>> da se koristi :) nikakav separator. > > Otkud ti ovo??? Tako nas učili u školi (i osnovnoj i srednjoj :). Kao, korišćenje separatora je zastarelo.
nauka.164 sobrenovic,
>>> Koliko sam ja ucio u skoli, separator je razmak posle svaka tri >>> cifarska mesta... Da, cini mi se da je tako. Ali zamisli da je 1993. na 15-cifarski iznos dolazilo po nekoliko znakova (zareza) a u nekoj tabeli koju treba odstampati imas 20 takvih iznosa? nebi pomogao ni A3 stampac u super-kondenzovanom ispisu :(
nauka.165 zeljkoj,
> Koliko sam ja učio u školi, separator je razmak posle svaka tri > cifarska mesta. Jeste - ali se kod nas ne koristi. :) Il' si završio školu u Americi, il' si mnogo mator. ;)
nauka.166 zeljkoj,
> pravilo da se stavlja tačka kao separator kako bi se veliki > brojevi lakše raščitali. Nemojte biti toliko isključivi, budite > pragmatični. Reagovali ste kao da je u pitanju bogzna kakva > greška. Sećam se dobro jednog časa matematike iz 4. razreda osnovne škole... :) Učiteljica: "Aaa, ti stavljaš te tačke da bi lakše čitao velike brojeve. E, nekad se tako pisalo, ali sada više ne." :)
nauka.167 ilazarevic,
> raščitali. Nemojte biti toliko isključivi, budite pragmatični. > Reagovali ste kao da je u pitanju bogzna kakva greška. Ne mislim ja da je greška, ne znam ni ja kako je pravilno. Izgleda da je ovo slična priča kao ona o pisanju crte ispod malog ćiriličnog Š - svaki nastavnik za sebe, pa đaci vuku neizbrisive posledice ;)
nauka.168 ilazarevic,
> Jeste - ali se kod nas ne koristi. :) Ja završio školu ovde, i to ne toliko davno. To su nas učili u osnovnoj školi, mislim da je čak i pisalo u nekom udžbeniku...
nauka.169 vitez.koja,
#=> Sećam se dobro jednog časa matematike iz 4. razreda osnovne #=> škole... :) Učiteljica: "Aaa, ti stavljaš te tačke da bi lakše #=> čitao velike brojeve. E, nekad se tako pisalo, ali sada više ne." #=> :) Cenim da si mladji od mene najviše 3 god. a u "moje vreme" :) su se cifre "velikih" brojeva jako dobro odvajali tačkama (a i razmaci su davali dosta dobre rezultate), pa sad ako je nešto u tih par godina izmenjeno onda je ovo moje nekad :) sk ps. Doduše ne sećam se nekog kontrolnog sa pitanjem "odvoj cifre ovog velikog broja e da bi ga lakše pročitao" :)
nauka.170 jppttica,
*ebem ti separatore , da izginemo zbog separatora.... ma kud i pitah..........
nauka.171 ndragan,
/ Ma ne, to je muka u zapetama i tačkama. Sunce, dakle, ima masu / oko 3*10^5 "zemljanih" a Jupiter 3*10^2. Ova zabuna je maltene (*) za moju temu. Ajd da se dogovorimo da lepo i brojeve prevodimo, kao što (nadam se) prevodimo i mere. Ako smatramo da je red da se milje prevode u kilometre, jarde (i milijarde) u metre (i milimetre), a bilioni u milijarde, onda da ostavimo u engleskim tekstovima tačku za decimale i zarez za hiljade, a u tekstovima na ostalim evropskim jezicima decimalni zarez i tačku za hiljade. (*) ili se piše "mal' te ne"?
nauka.172 milan,
> Ova zabuna je maltene (*) za moju temu. Ajd da se dogovorimo da lepo > i brojeve prevodimo, kao što (nadam se) prevodimo i mere. Ako > smatramo da je red da se milje prevode u kilometre, jarde (i > milijarde) u metre (i milimetre), a bilioni u milijarde, onda da > ostavimo u engleskim tekstovima tačku za decimale i zarez za > hiljade, a u tekstovima na ostalim evropskim jezicima decimalni > zarez i tačku za hiljade. > > (*) ili se piše "mal' te ne"? Glede ovog problema ja više nisam siguran da treba da insistiramo na "našem" (rekao bih da je nemački jer smo od njih verovatno pretabali) standardu pisanja brojeva. Prvo, mislim da tačke (ili zapete) kao separatori trijada nisu dobra stvar jer su nas kompjuteri od toga odučili. Probaj da uneseš 12.345.567,11 ili, obratno, 12,345,567.11 pa da vidiš kako će se rutina za unos ponašati. :)) Šta više, još sam radikalniji. Upravo zbog angloameričkog standarda koji se sada nezadrživo probija svetom mislim da bi i mi trebalo da uvedemo tačku kao decimalni separator. Kada pregledam ispitne zadatke skoro 80% mojis studenata koristi tačku. Jedno vreme sam se bunio, al' sam digao ruke. A kad' ti već gostujem u temi evo nekoliko problema koje ne rešava poravopis (a trebalo bi) pa da vidimo šta o tome misli SEZAM-ovska populacija. 1. Pravopisni raspored Mi nemamo definisano kakav je raspored ćiriličkih i latiničkih slova, tj. da li prvo idu _sva_ latinička pa _sva_ čirilička (ili obratno) ili idu naizmenično npr. G ćiriličko (tu je opet pitanje da li veliko ili malo) pa G latiničko (opet da li veliko ili malo). U drugom slučaju je primarno pitanje koji je raspored onda osnovni: ćitilički ili latinički. Nadalje, gde su znaci interpunkcije, da li pre ili posle svih slova. Tj. šta ide u rečniku prvo: il' ili ili :) Da li se sva latinička slova razlikuju od svih ćiriličkih. Tj. da li se (kao po UNICODE-u) razlikuju ćiriličko i latiničko "A" ili pak ne? 2. Dokumentalistički standardi Da li slova treba uređivati i po varijaciji fonta. Tj. da li kurzivno (to je italic, za mlade konjupterske generacije:)) slovo ima neko posebno mesto u odnosu na obično ili ne. Šta se dešava sa ubacivanjem latiničkog teksta u ćirilički i obratno? Tj. ako je neko napisao: "On je sedeo za svojim PC računarom." ćirilicom, kako da čitaocu sugerišemo da je ono "PC" latiničko a ne "RS" (sad' dal Republika Srpska il' Republika Srbija ne znamo:>)? Pl poz M P.S. ovo nisu naivna pitanja jer ćemo morati da ih rešavamo ako nam ikada :> ukinu sankcije jer moramo dokumentalistiku dovesti na ISO standarde.
nauka.173 supers,
ndragan, civilizacija.8:nauka >> brojeve prevodimo, kao što (nadam se) prevodimo i mere. Ako >> smatramo da je red da se milje prevode u kilometre, jarde (i >> milijarde) u metre (i milimetre), a bilioni u milijarde, onda da >> ostavimo u engleskim tekstovima tačku za decimale i zarez za >> hiljade, a u tekstovima na ostalim Hm, moram priznati da nisam uočio analogiju. Ako milje i jarde prevodimo na naški, ne znam zašto to ne činiti sa tačkama i decimalima. Apropo predloga o standardizaciji, istina je da svetom dominira englesko rešenje sa tačkom na decimalnom mestu a zarezom između hiljada, ali je estetski praktičnije obrnuto rešenje. Šteta, još jedan primer da lošiji izbor pobeđuje :(
nauka.174 max.headroom,
> (*) ili se piše "mal' te ne"? Baš onako kako si napisao (maltene). Tvrdi Ivan Klajn. :)
nauka.175 dr.grba,
>>* ebem ti separatore , da izginemo zbog separatora.... Nemoj se nervirati. Dok god kao ljudi razgovaramo o ovome, ima smisla. To što si pokrenuo lavinu (lavinu? Ovo je sitnica u sezamovskim razmerama) poruka, nije loše, nego dobro.
nauka.176 dr.grba,
>> Šta više, još sam radikalniji. Upravo zbog angloameričkog >> standarda koji se sada nezadrživo probija svetom mislim da bi i mi >> trebalo da uvedemo tačku kao decimalni separator. Ovo postaje de facto standard, jedan od onih koji su se spontano nametnuli, bez obzira na nečiji stav. Neko vreme sam, svojevremeno, u spreadsheet programima (ili u stavci International Windows-a) stavljao decimalni zarez. Najpre sam ludeo zbog toga što se nije dalo unificirati u svim programima. Onda mi neki demo primeri nisu hteli raditi sa decimalnim zarezom (kao npr. primeri koji stižu uz Quattro Pro za DOS). Prelilo je kad sam najzad pokušao da se priviknem na upotrebu numeričke tastature i kad sam shvatio da je tačka pored nule postala neupotrebljiva, a da sam zarez morao lupati na velikom delu tastature. Since onda, isključivo decimalna tačka. Vidim da je takva i odluka nekoliko firmi koje se bave proizvodnjom softvera. Nešto se ne sećam šta je govorio EDIFACT standard o ovome. Moraću da potražim ponovo. >> Da li slova treba uređivati i po varijaciji fonta. Tj. da li >> kurzivno (to je italic, za mlade konjupterske generacije:)) slovo >> ima neko posebno mesto u odnosu na obično ili ne. Ne bih ga svrstavao u posebnu kategoriju. Varijaciju fonta bih koristio za razna naglašavanja, kao što mu je i inače svrha...
nauka.177 oberon,
> bez obzira na neciji stav. Neko vreme sam, svojevremeno, u > spreadsheet programima (ili u stavci International > Windows-a) stavljao decimalni zarez. Najpre sam ludeo zbog > toga sto se nije dalo unificirati u svim programima. ... > tacka pored nule postala neupotrebljiva, a da sam zarez > morao lupati na velikom delu tastature. :)) "Drago mi je da i ti imas isijas he,he" Max Bunker Jos jedan glas u korist decimalne tacke; ali sta cemo sa datumom? Americki ide prvo mesec pa dan, i kolko god jurio po raznim prozorima da to promenim, pa unutar jednog spreadshit-a po raznim aplikacijama, uvek negde ostane njihov standard m/d. Kad sam shvatio da vise vremena trosim nanovo podesavajuci istu stvar, primenio sam princip 'ako ne mozes da pobedis ti se pridruzi'. U ovoj prelaznoj fazi koristim oblike 10-may umesto 10/05 zbog lakse kontrole &(( Na kraju poenta svega je da uspesno komuniciramo, ne? pozdrav...
nauka.178 supers,
>> da se priviknem na upotrebu numeričke tastature i kad sam shvatio >> da je tačka pored nule postala neupotrebljiva, a da sam zarez morao >> lupati na velikom delu tastature. Pa to bar efikasno rešava neki Win drajver za tastaturu, ili KEYBYU u dosu. Na Chicony YU tastaturama je čak i utisnut zarez na dotičnom tasteru pored nule :)
nauka.179 ndragan,
/ E, nekad se tako pisalo, ali sada više ne." :) Lenji programeri i škrti projektanti. Pre petnaestak godina dozvoljeni skup znakova je bio ili EBCDIC ili ASCII, pa je čak u nemačkom pravopisu tada dopušteno da se može pisati Muenchen umesto München, jer, bože moj, na računaru ne može da se napiše kako treba, pa 'ajd da prilagodimo pravopis. Posle je ispalo da može, računari su naučili sva moguća slova i jezike. Isto tako, gomila programa rađenih u raznim programskim jezicima nije imala razdvojene hiljade, milione i slično, jer je alat kojim su rađeni izveštaji bio slab, jer programeri nikad nisu dobili primedbu na to, jer je bilo važnije da program nekako radi, jer... i tako pisanje dugih brojeva bez graničnika bude usvojeno kao pravilo. Naravno, pre dve godine smo proširivali polja do besvesti, i kod svakog neparnog proširivanja su prvo stradali graničnici (to je još toliko cifara), ali sam ih kod parnih vraćao i proširivao kolone još ohoho, na uštrb nekih kolona koje sam izbacivao jer su po pravilu prazne, na uštrb donjih cifara koje su nestajale u magli itd. Mislim da ograničenja koja postave računari ne treba uzimati za ozbiljno. Treba samo uporno gunđati protiv njih, pa će se rešiti, i to u vrlo razumnom roku.
nauka.180 ndragan,
/ Da, cini mi se da je tako. Ali zamisli da je 1993. na 15-cifarski / iznos dolazilo po nekoliko znakova (zareza) a u nekoj tabeli koju Mađarska ima jednostruku glavnu knjigu (kod nas je dvojna), pa se većina stvari razvrstava u neke 32 kolone. Zasad to još uspevaju da odštampaju, al' imaju inflaciju od oko 30-35% godišnje. žekam, i unapred se smeškam.
nauka.181 iznogud,
:: Mislim da ograničenja koja postave računari ne treba uzimati za :: ozbiljno. Treba samo uporno gunđati protiv njih, pa će se rešiti, i to u :: vrlo razumnom roku. AMIN! ;) BTW, vrlo dobar fundament za životnu filozofiju: ne treba se prilagođavati kompjuteru, već prilagođavati kompjuter sebi.
nauka.182 mileusna,
>> Nemoj se nervirati. Dok god kao ljudi razgovaramo o ovome, ima >> smisla. To što si pokrenuo lavinu (lavinu? Ovo je sitnica u >> sezamovskim razmerama) poruka, nije loše, nego dobro. Glede novčanica, preko vikenda videh jednu 'rekorderku' i mora se konstatovati da separator postoji. Mali, sitan razmak, ali dovoljan za primetiti. :)
nauka.183 zeljkoj,
> Mislim da ograničenja koja postave računari ne treba uzimati za > ozbiljno. Treba samo uporno gunđati protiv njih, pa će se > rešiti, i to u vrlo razumnom roku. Kakva ograničenja!? Nema to veze sa računarima! Jednostavno - NIJE PRAVILNO PISANJE BILO KAKVIH SEPARATORA. Ja sam mislio da mladje generacije ;) uopšte ni ne razmišljaju o tome, kad ono ispade da pola Sezama koristi razne tačkice i zareze za razdvajanje grupa od po tri cifre u broju. :( Još jednom - u toku 10 godina školovanja ni jedan nastavnik/profesor nije rekao da treba koristiti bilo kakve separatore u brojevima, niti ih je bilo u nekoj knjizi. Samo nam je par puta napomenuto da se to 'nekad davno' koristilo... I stvarno, zar nije lepše pisati (na primer): 2345678463,32 + 57863,654 umesto 2.345.678.463,32 + 57.863,654 Eventualno se izmedju grupa od po tri cifre može napraviti mali razmak, čisto radi preglednosti, ali tačke ne dolaze u obzir. Što se tiče decimalnog zareza/tačke kod nas se koristi zarez, s tim što nije problem i ako neko napiše tačku - jasno je o čemu se radi. :)
nauka.184 maksa,
>> Kakva ograničenja!? Nema to veze sa računarima! >> Jednostavno - NIJE PRAVILNO PISANJE BILO KAKVIH SEPARATORA. Iidi. Jesi instalirao nekad country.sys sa 038 podrškom ? (038, za šta to beše pozivni broj?) Da jesi, na kraju dir ispisa bi dobio ovako nešto: 3 file(s) 1,200 bytes 13 dir(s) 15,728,640 bytes free Za gledaoce sa crno-belim modemima, ovo što razdvaja cifre su separatori. Zašto ljudi misle da zvuče ubedljivije kada nagaze CAPS ? >> puta napomenuto da se to 'nekad davno' koristilo... I stvarno, >> zar nije lepše pisati (na primer): >> 2345678463,32 + 57863,654 umesto 2.345.678.463,32 + 57.863,654 Možda je nekom lepše (meni na pr. nije), al' kada jednim pogledom treba da odrediš red veličine, itekako poželiš da postoji neki znak koji odvaja hiljade.
nauka.185 .obj,
> Jednostavno - NIJE PRAVILNO PISANJE BILO KAKVIH SEPARATORA. Wow... ;) > I stvarno, zar nije lepše pisati (na primer): > 2345678463,32 + 57863,654 umesto 2.345.678.463,32 + 57.863,654 Kada radiš zadatke za nastavnika/profesora, stvarno ti je potpuno svejedno dal' je broj 2348234982374 ili 87643897645 (samo da je 6 ;). Ali kada broj ima neki praktičan smisao (npr. novčani iznos), zarezi su vrlo korisni. Pošto propise ne prave profesori nego bankari... (jedan ti je poznat ;) > Što se tiče decimalnog zareza/tačke kod nas se koristi zarez, s > tim što nije problem i ako neko napiše tačku - jasno je o čemu se > radi. :) Aha, a šta je sa brojem 134,547? P.S. Glasam za "decimalne tačke". Iznogude, pali Excel. ;)
nauka.186 dr.grba,
>> Americki ide prvo mesec pa dan, i kolko god jurio po raznim >> prozorima da to promenim, pa unutar jednog spreadshit-a po >> raznim aplikacijama, uvek negde ostane njihov standard m/d. Kad sam Izlazimo iz okvira teme, ali da znaš: ako je u aplikaciji standardizovani oblik datuma, postavi mu format u Control Panelu, opcija International i sve će biti ispravljeno kako treba. Kad već pričamo o ovim stvarima, šta mislite: kakav je uticaj različitih mernih sistema i nomenklatura pisanja na kvalitet komunikacija u naučnim i naučno-popularnim štivima? žinjenica je da je SI sistem mera premostio jedan od velikih problema u suvoj nauci, ali u Angloamerici i dalje funkconišu kolokvijalne mere. Ipak primećujem da Discovery Channel, koji prilično aktivno pratim, forsira kilometre ispred milja i centimetre ispred inča. Stvar kulture ili nekih pozitivnih kretanja, pitam se ja sad...
nauka.187 dr.grba,
>> Ja sam mislio da mladje generacije ;) uopšte ni ne razmišljaju o tome, >> kad ono ispade da pola Sezama koristi razne tačkice i zareze za >> razdvajanje grupa od po tri cifre u broju. :( Još jednom - u toku 10 >> godina školovanja Za 10 godina školovanja, tebi brojevi služe da dobijaš lepe ocene, a za >15 godina staža, ndragan brojeve koristi za neke ozbiljnije stvari. Tvoj ton je opet tako oštar kao da bi trebalo poslati neku inspekciju ili policiju da sprečava ljude da koriste separatore. Molim te da barem promeniš ton svog pisanja, ako si već toliko isključiv.
nauka.188 .sima,
║║ Jednostavno - NIJE PRAVILNO PISANJE BILO KAKVIH SEPARATORA. Ne znam, ali ja sam pre šest meseci video nov kalkulator koji automatski ubacuje zareze ili tačke na svake tri cifre. Mene su učili da je zarez za odvajanje decimala, a tačka za odvajanje cifara. Ameri koriste obrnuto i to u velikim količinama.
nauka.189 supers,
>> Iidi. Jesi instalirao nekad country.sys sa 038 podrškom ? >> 3 file(s) 1,200 bytes >> 13 dir(s) 15,728,640 bytes free Kako Microsoft interpretira 038, to nije nikakav argument. Sporno je samo da li je separator hiljada kod nas tačka ili ništa, potpuno je jasno da to nije zarez. Uostalom, po Microsoftu je naš format vremena godina-dan-mesec, zar ne? Sve u svemu, prvo što uradim na svakom računaru koji mi dopadne šaka je COUNTRY=049, Nemačka.
nauka.190 supers,
>> puta napomenuto da se to 'nekad davno' koristilo... I stvarno, zar >> nije lepše pisati (na primer): >> 2345678463,32 + 57863,654 umesto 2.345.678.463,32 + 57.863,654 I lepše i preglednije je ovo drugo.
nauka.191 nkbog,
>žinjenica je da je SI sistem mera premostio jedan od velikih pro >suvoj nauci, ali u Angloamerici i dalje funkconišu kolokvijalne >mere. Ipak primećujem da Discovery Channel, koji prilično >aktivno pratim, forsira kilometre ispred milja i centimetre >ispred inča. Stvar kulture ili nekih pozitivnih kretanja, pitam >se ja sad... U Engleskoj (odakle je Discovery Channel) zvanični merni sistem je metrički (SI). Građanstvo, normalno, koristi merni sistem sastavljen od palčeva, stopa i sličnih bakarača, ali država podržva više SI. NB.
nauka.192 basrak,
> Kakva ograničenja!? Nema to veze sa računarima! > Jednostavno - NIJE PRAVILNO PISANJE BILO KAKVIH SEPARATORA. Da si nekad video izvode iz SPP-a, video bi da itekako ima, naročito kad se radi o novčanim iznosima.
nauka.193 iznogud,
:: Glasam za "decimalne tačke". Iznogude, pali Excel. ;) ********************************************** tačke : .obj ********************************************** ;)))))))))))))))))))))))))))))))))))
nauka.194 zeljkoj,
> Iidi. Jesi instalirao nekad country.sys sa 038 podrškom ? > > (038, za šta to beše pozivni broj?) > > Da jesi, na kraju dir ispisa bi dobio ovako nešto: > > 3 file(s) 1,200 bytes > 13 dir(s) 15,728,640 bytes free Pa? Isto tako će i format datuma biti YYYY.MM.DD, a da li je to ispravno kod nas? :) > Zašto ljudi misle da zvuče ubedljivije kada nagaze CAPS ? Velika slova služe da se naglasi neka bitna stvar. :)
nauka.195 zeljkoj,
> Za 10 godina školovanja, tebi brojevi služe da dobijaš lepe > ocene, a za >15 godina staža, ndragan brojeve koristi za neke > ozbiljnije stvari. Pa? Brojevi su brojevi, bez obzira zašta se koriste. :) > Tvoj ton je opet tako oštar kao da bi trebalo poslati neku > inspekciju ili policiju da sprečava ljude da koriste > separatore. Izvinjavam se ako nekom izgleda da je ton moje poruke suviše oštar. :) Nemam ništa protiv da ljudi koriste šta hoće, samo obaveštavam koji je način ispravan.
nauka.196 .sima,
║║ Sve u svemu, prvo što uradim na svakom računaru koji mi dopadne ║║ šaka je COUNTRY=049, Nemačka. Ja koristim 033. Mislim da je to Francuska. Koliko vidim jedina razlika je u separatorima :)) Nemci stavljaju tačku, a francuzi razmak. A mi?
nauka.197 kile,
>> BTW, vrlo dobar fundament za životnu filozofiju: ne treba se prilagođavati >> kompjuteru, već prilagođavati kompjuter sebi. Ja sam mišljenja da preterivanje u ovakvoj filozofiji, donosi proizvode tipa Windows i sl. Opet, preterivanje u drugu stranu vodi ka programiranju u mašincu, što opet ne valja. Zato sam ja više za kompromis. Da se ona sprava i ja nađemo negde u sredini.
nauka.198 jppttica,
U vezi separatora : Da li se koriste ili ne.......? Mislim da i nije toliko bitno pravilo kao tako,ili -potreba pise pravilo... U vreme kada smo imali onu inflaciju,sa ko zna koliko nula,secam se da je na radiju gostovao neki psiholog koji je razglabao o ciframa na novcanicama, i otprilike je tvrdio: Da ljudski um nemoze da poima bilo koju cifr sa vise od nekih 6-cifara, misli se na prosecan um, a to sto ljudi operisu sa mnogo vecim velicinama to je nesto drugo, uglavnom u vezi samog poimanja to bi bilo to....MM Uostalom ako te separatore prihvatimo kao postapalicu sa kojom mozemo lakse da uocimo sustinu velicine nekog broja nevidim sta jetu lose. Da cujem auditorijum sta sad ima da kaze.......:)
nauka.199 zeljkoj,
> Ne znam, ali ja sam pre šest meseci video nov kalkulator koji > automatski ubacuje zareze ili tačke na svake tri cifre. Znam, imam i ja jedan takav. :) > Mene su učili da Stara generacija? :)
nauka.200 zeljkoj,
> Da si nekad video izvode iz SPP-a, video bi da itekako ima, > naročito kad se radi o novčanim iznosima. Ako neko nešto koristi, ne znači da je to ispravno.
nauka.201 maksa,
>> Sporno je samo da li je separator hiljada kod nas tačka ili >> ništa, Tačka, zaboravih da aktiviram pomenuti country.sys pre nego što sam zveknuo dir.
nauka.202 maksa,
>> Pa? Isto tako će i format datuma biti YYYY.MM.DD, a da li je >> to ispravno kod nas? :) To je evidentan kiks Microsofta (koji, ubr. nije ispravljen ni u Win95 ;), al' nema veze sa raspravom. Nego, gde piše da stavljanje separatora nije pravilno ?
nauka.203 vcalic,
>> To je evidentan kiks Microsofta (koji, ubr. nije ispravljen ni u >> Win95 ;), al' nema veze sa raspravom. E, pa nije kiks Microsoft-a ;) Ma kako to nekom čudno zvučalo oni nemaju običaj da izmišljaju standarde pojedinih država, već lepo kontaktiraju nadležnu instituciju države za podatke koji im trebaju. Tako da su Microsoft i IBM upravo od našeg zavoda za standarde, ili tako nečeg, i dobili taj format datuma. Ajd ti sad njima objasni da je ovo zemlja u kojoj može da se desi da u takvoj instituciji sedi neka polupismena budala sa završenom partizanskom školom. Inače, ispravljen je u Win95. U PAN EU verziji lepo stoji format datuma tipa 26.09.1995, sa sve imenom dana na srpskom. Na žalost, country.sys nije menjan pa u komandnom promptu još uvek stoji stari format, ali to se lako dotera diskeditom :) Vlada
nauka.204 supers,
>>>> Sporno je samo da li je separator hiljada kod nas tačka ili >>>> ništa, >> >> Tačka, zaboravih da aktiviram pomenuti country.sys pre nego što sam >> zveknuo dir. Ja htedoh da kažem da ne možemo da zaključujemo kako vaskoliko srpstvo treba da separira hiljade na osnovu DOSa. To nije nikakav dokaz niti relevantna referenca, pogotovo što nam je MS stavljao i stvari poput datumskog formata YYYY-DD-MM!
nauka.205 basrak,
>> Da si nekad video izvode iz SPP-a, video bi da itekako ima, >> naročito kad se radi o novčanim iznosima. > > Ako neko nešto koristi, ne znači da je to ispravno. :)) To nije "neko", već the SPP, iliti čuveni bivši SDK. ;) Trebao bi da pitaš korisnike koji su imali malo više iskustva sa njom pa da vidiš koje su to birokrate, sa velikim B. Ako neko mora da se pridržava propisa to su oni. Inače, pisanje separatora bar u obliku najobičnijeg " " je itekako poželjno jer izuzetno olakšava čitanje većih brojeva. No, "sto ljudi, sto ćudi".
nauka.206 mileusna,
>> Možda je nekom lepše (meni na pr. nije), al' kada jednim pogledom >> treba da odrediš red veličine, itekako poželiš da postoji neki znak >> koji odvaja hiljade. Pa poklapaš prstom tri po tri. ;) Ispada da su separatori neophodni, jedino je pitanje u kom obliku. Da li u nekom umerenom obliku tipa malog razmaka, ili u ekstremnom tipa .,;█ i sličnih separatora. :)
nauka.207 zeljkoj,
> Nego, gde piše da stavljanje separatora nije pravilno ? U školskom planu i programu.
nauka.208 maksa,
>> datuma tipa 26.09.1995, sa sve imenom dana na srpskom. Na >> žalost, country.sys nije menjan To ti kažem. ;)
nauka.209 maksa,
>> Ja htedoh da kažem da ne možemo da zaključujemo kako vaskoliko >> srpstvo treba da separira hiljade na osnovu DOSa. Vaskoliko srpstvo može da separira hiljade i na osnovu čiča Milojevog predanja, ali ako običan čovek treba na brzaka da odredi red veličine, separatori su nezamenjivi. >> niti relevantna referenca, pogotovo što nam je MS stavljao i >> stvari poput datumskog formata YYYY-DD-MM! Trenutno, ispada da je to jedina (i kao takva je releventna ;) referenca, pošto još uvek niko od vas (?) što bi da spajate cifre nije rekao gde piše da je to, i samo to, pravilno.
nauka.210 max.headroom,
> Pa? Brojevi su brojevi, bez obzira zašta se koriste. :) Lepo rečeno, ali se stavi u poziciju operetera koji treba da interpretira broj 3232434342.23 koji mu je kompjuter upravo prikazao. Što je najvažnije, čoveku je potrebno da veličinu broja odredi u trenutku, bez brojanja :) desetica, stotina, hiljada, itd. Ali, kada kompjuter prikaže: 3,232,434,342.23 odmah znaš da je u pitanju milijarda, da imaš 434 hiljade, i tome slično. Razmisli malo i interpretiranju brojeva i sa praktičnog stanovišta. P.S. A da li je separator tačka, ili zarez - apsolitno svejedno. Samo, moja PICTURE klauzula uvek izgleda ovako ..."999,999.99" ;)
nauka.211 maksa,
>>> Nego, gde piše da stavljanje separatora nije pravilno ? >> >> U školskom planu i programu. Školski plan i program je striktna i formalna dokumentacija u koju spadaju i udžbenici. Proveri to, tj. nađi papir (udžbenik ?) u kome eksplicitno piše da stavljanje separatora nije pravilno. Do daljnjeg, verujem da je to pitanje izbora/potrebe/stila, isto kao i pisanje crte ispod ćiriličnog "š". Uzgred, po tom školskom planu i programu učile su se razne gluposti, tako da po ovde usvojenom "YYYY-MM-DD, pu Microsoft, pu!" kriterijumu može i on da otpadne kao referenca. ;) Mislim da ova rasprava lagano gubi na svrsishodnosti. Ne tangira me kako će ko da piše milijarde, 'baška što niko normalan danas ne bi terao decu u školi da pišu tačke/zareze/znakove_za_funtu između svake tri cifre, al' ne možeš na osnovu onoga što ti je učitelj ša'nuo na malom odmoru da insistiraš da nešto "NIJE PRAVILNO", kao da to, u najmanju ruku, propisuje država. Over & out.
nauka.212 oberon,
>> Jednostavno - NIJE PRAVILNO PISANJE BILO KAKVIH SEPARATORA. > > Da si nekad video izvode iz SPP-a, video bi da itekako ima, > narocito kad se radi o novcanim iznosima. Upravo se prica o tome da su razmaci bolji, manje crnila (stede boju) i ne stvaraju vizuelnu zabunu sa decimalnom tackom (zarezom)
nauka.213 supers,
>>>> niti relevantna referenca, pogotovo što nam je MS stavljao i >>>> stvari poput datumskog formata YYYY-DD-MM! >> >> Trenutno, ispada da je to jedina (i kao takva je releventna ;) >> referenca, pošto još uvek niko od vas (?) što bi da spajate cifre BTW, ja sam takođe pristalica separatora, tako da si se obratio na pogrešnu adresu... Jedino ne volim kad se MS poteže za argument, a niko i ne pomišlja da zaviri u relevantnu literaturu...
nauka.214 supers,
>> usvojenom "YYYY-MM-DD, pu Microsoft, pu!" kriterijumu može i on da >> otpadne kao referenca. ;) Postajem dosadan, ali ne može MS da nam presuđuje kako se piše.
nauka.215 mdrazic,
>> mere. Ipak primećujem da Discovery Channel, koji prilično >> aktivno pratim, forsira kilometre ispred milja i centimetre >> ispred inča. Stvar kulture ili nekih pozitivnih kretanja, pitam >> se ja sad... > > U Engleskoj (odakle je Discovery Channel) zvanični merni sistem > je metrički (SI). Građanstvo, normalno, koristi merni sistem > sastavljen od palčeva, stopa i sličnih bakarača, ali država > podržva više SI. U pitanju je zakon i kazne za one koji ga ne poštuju (kao u svakoj demokratskoj zemlji:). Kada sam '79 bio u Londonu jedna od stvari kojom sam bio impresioniran je bio gradski autobus. Ispred stanice masa ljudi čeka bus, u redu jedan po jedan i bez da ti duvaju u potiljak. Viđao sam i redove od stotinjak metara. Kada bus dođe, i kada se 'popuni' (to otprilike znači isto toliko onih koji stoje kao onih koji sede) kondukter samo kaže dosta, bus ide dalje i nema ni protesta ni galame, već se čeka sledeći bus. Tek ove godine sam saznao otkud tako lepi redovi. Negde pedesetih ili šezdesetih godina donet je takav zakon i stroge kazne za prekršioce! Navedeni razlog za donošenje tog zakona su bile gužve 'huligana' posle fudbalskih utakmica na autobuskim stanicama. Ove godine je zakon ukinut, valjda misle da im je prešlo u naviku. Pre dva meseca moj otac je dovezao novog 'keca' iz Kragujevca. Na brzinometru su bile milje, a kilometri su bili isto naznačeni ali sitnijim brojkama. A pređene kilometre meri u (pogađate) miljama pa su se drugi čudili kako je dovezao kola iz Kragujevca, a na brojčaniku oko 80 :) Tako se zakon poštuje kod nas. Milan
nauka.216 zeljkoj,
> kao i pisanje crte ispod ćiriličnog "š". Uzgred, po tom I to nije pravilno. ;) Pogledaj Bukvar... pre 15+ godina bila crta, više je nema. > tri cifre, al' ne možeš na osnovu onoga što ti je učitelj > ša'nuo na malom odmoru da insistiraš da nešto "NIJE PRAVILNO", > kao da to, u Smatram da je dovoljno što su me 10 godina SVI učili da pišem brojeve bez separatora... > malom odmoru da insistiraš da nešto "NIJE PRAVILNO", kao da to, > u najmanju ruku, propisuje država. Školski plan i program propisuje država.
nauka.217 wizard,
>>> Šta više, još sam radikalniji. Upravo zbog angloameričkog >>> standarda koji se sada nezadrživo probija svetom mislim da bi i mi >>> trebalo da uvedemo tačku kao decimalni separator. > > Ovo postaje de facto standard, jedan od onih koji su se spontano > nametnuli, bez obzira na nečiji stav. Neko vreme sam, svojevremeno, u > spreadsheet programima (ili u stavci International Windows-a) stavljao > decimalni zarez. Najpre sam ludeo zbog toga što se nije dalo unificirati > u svim programima. Onda mi neki demo primeri nisu hteli raditi sa > decimalnim zarezom (kao npr. primeri koji stižu uz Quattro Pro za DOS). > Prelilo je kad sam najzad pokušao da se priviknem na upotrebu numeričke > tastature i kad sam shvatio da je tačka pored nule postala > neupotrebljiva, a da sam zarez morao lupati na velikom delu tastature. Nisam baš razumeo tvoju priču, posebno ne deo o prelivanju, ali ipak mislim da je činjenica je bilo/ima dosta nepismeno pisanih programa, kao i da demo primeri iz QPRO-a za DOS ne rade, nedovoljan razlog da cela zemlja prelazi na američki način pisanja brojeva. Posebno jer su se oni već poodavno potrudili da u svoje programe i operativne sisteme ugrade podršku i za naše navike i pravila.
nauka.218 vcalic,
>> Postajem dosadan, ali ne može MS da nam presuđuje kako se piše. K'o što već napisah ali ti očito nisi pročitao ;) ne presuđuje Microsoft. Oni traže potrebne podatke od nadležnih nacionalnih institucija. A to što su nam zakoni, propisi i standardi takvi kakvi su, i to što se poštuju kako se poštuju je sasvim petnaesta priča. Da ostanemo na ovom terenu, da li znaš da je kod nas još uvek važeći standard za YU slova, pored dozvoljenih modifikacija u vidu YUSCII-ja i standarda JUS015, ono što se na Sezamu zove Latin2. Vlada
nauka.219 dr.grba,
>> programa, kao i da demo primeri iz QPRO-a za DOS ne rade, >> nedovoljan razlog da cela zemlja prelazi na američki način >> pisanja brojeva. Posebno jer su se oni već poodavno potrudili da Iako istinita, priča je imala nameru da pokaže jedno - brani se koliko hoćeš, na kraju ćeš morati da se predaš. I to je fakat.
nauka.220 mdrazic,
> nadležnu instituciju države za podatke koji im trebaju. Tako da su > Microsoft i IBM upravo od našeg zavoda za standarde, ili tako nečeg, i > dobili taj format datuma. Ajd ti sad njima objasni da je ovo zemlja u > kojoj može da se desi da u takvoj instituciji sedi neka polupismena > budala sa završenom partizanskom školom. A da li od ima više koristi od inženjera i magistara po takvim i sličnim državnim institucijama? Da ne pričamo o pravu i sudijama. Milan
nauka.221 mileusna,
>> sličnim državnim institucijama? Da ne pričamo o pravu i sudijama. Koliko ja vidim, uskoro će sudovi da ostanu bez sudija, ali se zato privatni sektor advokatskih kancelarija znatno popunio u proteklih 6 meseci. :) :( Ako ode i ovo malo što je ostalo, imaćemo mi cajkane za sudije. (hint: po kratkom postupku)
nauka.222 dr.grba,
>> A da li od ima više koristi od inženjera i magistara po takvim i >> sličnim državnim institucijama? Da ne pričamo o pravu i sudijama. Sticajem okolnosti, pre mesec-dva sam bio u Domu inženjera i tehničara, u udruženju elektroinženjera (ili kako li se već zove odsek). Dok je kolega završavao posao, ja sam sedeo u hodniku. Veoma upadljiv detalj preko puta od mene je bila jedna šuko utičnica koja je stajala izvaljena iz zida...
nauka.223 mdrazic,
> Sticajem okolnosti, pre mesec-dva sam bio u Domu inženjera i tehničara, u > udruženju elektroinženjera (ili kako li se već zove odsek). Dok je kolega > završavao posao, ja sam sedeo u hodniku. Veoma upadljiv detalj preko puta > od mene je bila jedna šuko utičnica koja je stajala izvaljena iz zida... Ima i neka poslovica u stilu "U obućara poderane cipele", ali i istine u tome. Na primer, taster za zvonce na stanu prodekana beogradskog Elektrotehničkog fakulteta godinama ima više stepeni slobode nego što bi trebalo :) Ili, moja (pokojna) baba nije dozvoljavala mom stricu (tada) diplomiranom elektroinženjeru (btw. sam sastavio amaterski TV '50tih godina i nisu mu to verovali u televiziji prilikom prijavljivanja pretplate dok sami nisu proverili) da menja osigurače, već je dovodila majstora električara. Ja sam se aktivno bavio fotografijom (bio nastavnik, instruktor, pa i predsednik foto-kluba) ali sam uvek oskudevao u sopstvenim slikama za dokumente. Itd. Milan
nauka.224 sbatic,
U današnjem NIN-u vidim tekst, prenet iz Špigla, u kojem se govori o ekstremno niskim temperaturama ("Ajnštajn je imao pravo"). Tamo se kaže da je Erik Kornel sa Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju u Koloradu ostvario temperaturu od ""0,00000017 stepeni iznad temperaturne nulte tačke (-273,15 K)...16 miliona puta nižu od 2,7 stepena", koliko iznosi "u ledenom praznom prostoru među zvezdama". Ovo me je podsetilo na pitanje koje sam često sam sebi i drugima u vidu fore postavljao: koliko je puta neka temperatura viša ili niža od druge, ako je izražena u Celzijusovim stepenima (odnosno Celzijusovom skalom jer 1 K = 1 C). Tačnije, ako nekog pitate koja je temperatura dva puta viša od, na primer, 10 C dobićete odgovor 20 C. Dva puta niža od (-5) je (-10 C). Ako pitate koja je temperatura deset puta viša od 0 C - nema odgovora. Takve odgovore, odnosno konstatacije slušao sam čak i u vremenskim prognozama (tipa danas je 0 C a sutra će biti pet puta više, dakle 5 C). Moja je "teorija" da, s obzirom na relativnost Celzijusove skale (0 C nije egzaktna nego konvencionalna), otpada svako "množenje" temperatura, a ostaje samo razlikovanje u "apsolutnom iznosu". Dakle, +10 C je više za 5 od +5 C, a -7 C je niže za 2 od -5 C. To znači i da je +10 C od 0 C više za 10 C, a ne za "plus beskonačno". To, isto tako, znači da se eventualno množenje može izvesti samo u sklopu Kelvinove skale, ako se pretpostavi da je 0 K (= -273,15 C) zaista - apsolutna nula. Otprilike ovako: +10 C = 283,15 K +20 C = 293,15 K U prevodu, +20 C je za 10 C više od +10 C, ali samo (293,15/283,15), odnosno 1,035 PUTA. Temperatura ključanja vode je viša od temperatura mržnjenja vode za 1,37 PUTA (odnosno ZA 100 C). Ima li neko o ovome mišljenje? Možda gubim iz vida nešto što se podrazumeva?
nauka.225 dr.grba,
>> U prevodu, +20 C je za 10 C više od +10 C, ali samo (293,15/283,15), >> odnosno 1,035 PUTA. Temperatura ključanja vode je viša od temperatura >> mržnjenja vode za 1,37 PUTA (odnosno ZA 100 C). Napravio si grešku u onom 293,15/283,15, jer je to, i sam si rekao, konvencija. Na stranu što ova rasprava baš i nema nekog posebnog smisla. Procentni račun koriste mastiljare, a ne fizičari.
nauka.226 .sima,
║║ množenje može izvesti samo u sklopu Kelvinove skale, ako se ║║ pretpostavi da To je tačno. Ako se pogledaju termodinamičke formule u kojima figurira temperatura, ona je uvek u Kelvinima. Npr: P V = n R T. Ako se pritisak smanji dva puta mora i temperatura da se smanji dva puta.
nauka.227 ndragan,
/ tačke (ili zapete) kao separatori trijada nisu dobra stvar jer su / nas kompjuteri od toga odučili. Probaj da uneseš 12.345.567,11 ili, Unosim ladno. Hint: 852 ili 1250. / Tj. da li se (kao po UNICODE-u) razlikuju ćiriličko i latiničko "A" Jakože na nebu i na zemlji - kako bude u unikodu, tako će biti i kod nas. Ljudi su morali nekako da reše problem koji nama dosad nije pao na um. Nije bitno da li su ga rešili bacanjem kinte ili nekim složenijim generatorom slučajnih brojeva, al' mi se sve nešto čini da će to rešenje važiti i ovde.
nauka.228 ndragan,
/ Since onda, isključivo decimalna tačka. Vidim da je takva i odluka / nekoliko firmi koje se bave proizvodnjom softvera. Nešto se ne sećam / šta je govorio EDIFACT standard o ovome. Moraću da potražim ponovo. Dok ti ne nađeš, da podsetim da mali mekani, mimo sveg programerskog škarta kojim obasipa svet, forsirano uvodi lokalizaciju, što će reći da -ako nismo imali separatore, to je zato što su pređašnje generacije softvera zanemarivale taj problem -ako je Evropi nametana američka decimalna tačka, to je zato što je Evropa ladno gutala američki softver bez lokalizacije. E, Evropa (zapadna, kao što je i Amerika severna) sada insistira na lokalizaciji i dobija je (jer plaća :). -ako ne nađeš to čudo, traži ga ponovo
nauka.229 sav.gacic,
> nulte tačke (-273,15 K)...16 miliona puta nižu od 2,7 stepena", koliko > iznosi "u ledenom praznom prostoru među zvezdama". > Ima li neko o ovome mišljenje? Možda gubim iz vida nešto što se > podrazumeva? Tvoje obrazloženje sam tek mestimično razumeo :), ali mislim da je u pitanju novinarska proizvoljnost, odnosno, pokušaj da se srednjem konzumentu informacije dočara značaj radne pobede. Za ogromnu većinu 25-30 stepeni je prijatno toplo, niže od 10 je hladnjikavo, ispod nule je mraz. Opet, 37 sa 8 je tempertura za aspirine, a -30-ak poželjno za zamrzivač i tu se pojmovi o temperaturi završavaju. A za koga se pišu članci u novinama? Za čitaoce... Svejedno, bre, 16 miliona puta, eeeej...!!! To je bre, naučnik, a ne ovi mehaničari - smanje potrošnju motora za jedan litar i kokodaču godinama... ;) Pozdrav, Bik koji sedi
nauka.230 sbatic,
Sve je to u redu. Mene zanima samo kako bi različiti ljudi odgovorili na pitanje koliko je temperatura od 10 C P U T A viša od 0 C, a daodgovor ima fizičku a ne "osetilnu" podlogu.
nauka.231 dr.grba,
>> / šta je govorio EDIFACT standard o ovome. Moraću da potražim ponovo. >> ... >> - ako ne nađeš to čudo, traži ga ponovo Ma, tačno znam gde je, ali ne mogu da postignem ):
nauka.232 max.headroom,
Pitanje moderatoru - zašto u ovu temu ne stižu stvari sa SetNet-a? Tamo postoji određena konf. zvana NET.SCIENCE (ili tako nekako), sa dosta zanimljivog materijala.
nauka.233 kriss,
Da li neko zna šta sadrže (od minerala i vitamina) i zašta su dobre ovsene, ražane, ječmene pahuljice i šta sadrži zob? To bi moglo da se nađe u nekoj knjizi o namirnicama, ali ja nemam ni jednu. :(
nauka.234 ndragan,
/ je bio gradski autobus. Ispred stanice masa ljudi čeka bus, u redu / jedan po jedan i bez da ti duvaju u potiljak. Viđao sam i redove od "Englishman waiting for something, when he is alone, forms an orderly queue of one" E sad, nem' pojma da li je Đerđ Mikeš, Efraim Kišon ili Džordž Orvel.
nauka.235 ndragan,
/ hoćeš, na kraju ćeš morati da se predaš. I to je fakat. Ili da platiš, pa ćeš onda dobiti. Srećom, ovog puta plaćaju drugi - podrška za evropske brojeve (i pisma) se ne uvodi zbog nas, već moguće bogatih tržišta (istočne) Evrope.
nauka.236 ndragan,
/ na naški, ne znam zašto to ne činiti sa tačkama i decimalima. Pa ne znam ni ja. Ja ću da pišem tačku na hiljadama i decimalni zarez dok ovde ne bude šesta flota uredila drugačije. Ako omanu, neću morati da menjam naviku :)
nauka.237 ndragan,
/ Da se ona sprava i ja nađemo negde u sredini. Pendžeri su loš primer, ali razmisli: softverska kuća koja tera korisnika da menja navike, na duže staze će slabije proći od one koja mu ugađa. Dakle, ne radi se o standardima, nego o tržištu. Navika je muka jedna, a odvika dve, što reče Branko, te bolje da ne izmišljamo novo tamo gde ne moramo, lakše će nam proći ono što mora.
nauka.238 ndragan,
/ Jednostavno - NIJE PRAVILNO PISANJE BILO KAKVIH SEPARATORA. "Praviljna ilji nje praviljna, da pa kakomu že pravilu?" - al' me Ruskinja ništa nije razumela. Elem, gde to piše i iz koje je godine. Ako je između šezdesetih i osamdesetih, to sam već obrazložio. / 2345678463,32 + 57863,654 umesto 2.345.678.463,32 + 57.863,654 Možda je lakše za pisanje, a možda i nije - kad grupišeš po tri cifre, veoma dobro znaš šta radiš i na kom mestu ti je koja cifra. Ako ne grupišeš, lako može da ti se desi da preskočiš neku i ne primetiš. A kako čitaš tako velike brojeve bez graničnika? / nije problem i ako neko napiše tačku - jasno je o čemu se radi. :) Da je bilo jasno ne bi ova rasprava ni počela. Pogledaj uzvodno.
nauka.239 ndragan,
/ (038, za šta to beše pozivni broj?) SF Republic of Yugoslavia. Pendžeri 95 (majska beta) su mi ladno turili 381 i cp866 kad sam izabrao srpsku lokalizaciju (koja je sa gomilom drugih izvetrila već u junskoj verziji).
nauka.240 ndragan,
/ za >15 godina staža, ndragan brojeve koristi za neke ozbiljnije / stvari. Aha, naprimer da preračunavam dinar nasproću marona nasproću forinte i obratno, ili da vidim kol'ko će puknem za ugalj (videli smo - 750,00 za 5 tona) itd. p.s. ja sam u firmi softveraš, neko drugi misli na pare :)
nauka.241 ndragan,
/ Izvinjavam se ako nekom izgleda da je ton moje poruke suviše oštar. :) Meni se nije činilo, štaviše čini mi se da ga baš tupimo svi redom. / način ispravan. To ke vidime.
nauka.242 ndragan,
/ Upravo se prica o tome da su razmaci bolji, manje crnila (stede / boju) i ne stvaraju vizuelnu zabunu sa decimalnom tackom (zarezom) Ali troše papir, jer se mora obezbediti dovoljan razmak do susedne kolone, da ne bi izgledale spojene. Glasam za tačku kao graničnik i decimalni zarez.
nauka.243 icvetkovic,
>> Glasam za tačku kao graničnik i decimalni zarez. Participiram. Iznogude, tabela ;)
nauka.244 iznogud,
:: Participiram. Iznogude, tabela ;) Jopet ja? Pa svi me prozivajuuuu... ;))))) Daklem: ******************************* tačke: .obj icvetkovic ndragan zarezi: ???? ******************************* Grbo, da te računam u zareze? ;)
nauka.245 kile,
>> Pendžeri su loš primer, ali razmisli: softverska kuća koja tera >> korisnika da menja navike, na duže staze će slabije proći od one >> koja mu ugađa. Da, ali kuća koja korisniku previše ugađa će se sama uskoro naći u neprilici zbog isuviše "user friendly" programa kod kojih više niko ne zna šta sve korisnik u kom trenutku može da uradi. I tako će ti programi krenuti da brljaju, pa će doći do situacije gde je ipak bolje imati program koji radi od onog koji ne radi ali ga je lako koristiti.
nauka.246 dr.grba,
>> Grbo, da te računam u zareze? ;) Računaj me u obe grupe (:O
nauka.247 ilazarevic,
> zarezi: ???? Zapljuni me među zareze.
nauka.248 supers,
>> Da, ali kuća koja korisniku previše ugađa će se sama uskoro naći >> u neprilici zbog isuviše "user friendly" programa kod kojih više >> niko ne zna šta sve korisnik u kom trenutku može da uradi. I tako >> će ti programi krenuti da brljaju, pa će doći do situacije gde je Kako će to programi krenuti da brljaju? Zašto bi dobar user-friendly program sam od sebe "brljao"? Programi "brljaju" ako su loše koncipirani i napisani, ne zato što su user-friendly.
nauka.249 supers,
>> Daklem: >> >>********** Zarezi! Zarezi! Srbija se saginjati neće! Srbija će koristiti Chicony tastature sa zarezom na numeričkom delu! Ne, ozbiljno, glasam za poštovanje domaćih standarda.
nauka.250 max.headroom,
> kolone, da ne bi izgledale spojene. Glasam za tačku kao graničnik i > decimalni zarez. Ah, voliš da formatiraš ekranske ispise polja koja su već deklarisana kao decimalna? :) Stvar elana...
nauka.251 kile,
>> Kako će to programi krenuti da brljaju? Zašto bi dobar user-friendly >> program sam od sebe "brljao"? Programi "brljaju" ako su loše koncipirani >> i napisani, ne zato što su user-friendly. Po mom mišljenju, dobar user-friendly program je, između ostalog, onaj kod kog korisnik može u svakom trenutku na bilo koji način da menja podatke koje taj program obrađuje. Dobro koncipirati ovakav program nije nimalo lako, a još je teže takav program napisati i testirati. Pošto su čak i programeri ljudi, a uz to nisu ni imuni na greške, često se dešava da do grešaka dolazi, i eto problema.
nauka.252 ndreadnought,
Iz štampe je izišla knjiga Dr. Ljiljane Klisić - TELESNA PSIHOTERAPIJA - Do orgazma i dalje. Autor nam predlaže interesantnu postavku: Nivo duhovnog razvoja i svesti je moguće proceniti nivoom (dubinom) orgazma koju osoba može da postigne, što inače može da se meri i na fiziološkom nivou. Smelo, zar ne? Dalje info o knjizi u konf. Mali oglasi - literatura
nauka.253 spale,
>> zarezi: ???? Prisutan :)
nauka.254 dr.grba,
>> Iz štampe je izišla knjiga Dr. Ljiljane Klisić - TELESNA PSIHOTERAPIJA - >> Do orgazma i dalje. Autor nam predlaže interesantnu postavku: Nivo >> duhovnog razvoja i svesti je moguće proceniti nivoom (dubinom) orgazma >> koju osoba može da postigne, što inače može da se meri i na fiziološkom >> nivou. Smelo, zar ne? Smelo, dakako. Zlobnik bi mogao da tvrdi da je prema ovoj tvrdnji, analogno akademskom obrazovanju, autorka nimfomanka <<<:O
nauka.255 iznogud,
:: Prisutan :) Dakle, prošli put sam napravio malu zbrku. Da ispravimo to sada: razgovaramo sa čim odvajamo decimale od celih brojeva. ********************************* tačke: .obj zarezi: ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, ********************************* Ako sam nekog turio tamo gde mu nije mesto, neka viče ;)
nauka.256 supers,
>> kod kog korisnik može u svakom trenutku na bilo koji način da menja >> podatke koje taj program obrađuje. Dobro koncipirati ovakav program >> nije nimalo lako, a još je teže takav program napisati i testirati. Hmmm, interesantna definicija... To da korisnik u svakom trenutku menja unete podatke je valjda nešto što se podrazumeva (osim dok neki drugi posao nije aktivan a OS nema multitasking, ili je takav da bolje da ga nema ;> ) E sad, menjati podatke "na bilo koji način", to već jeste korak napred, ali više ne spada u domen izvoljevanja. Pod tim ne podrazumevam samo izmenu formata tipa tačka-zarez o čemu se trenutno diskutuje, nego i snimanje u drugom formatu, indeksiranje, sumiranje, krostabulacije, Wizardi... Zar to nije i pitanje sposobnosti programa, a ne samo user-friendly interfacea? Sve u svemu, veliki programi izazivaju bes svojom nesavršenošću ne samo zato što su user friendly, nego što mogu mnogo toga. Naravno, ima sve više programa koji su pisani za debile toliko da se ne vodi računa o funkcioalnosti, ali pitanje je da li se program, ma koliko lep, uopšte može nazvati user-friendly ako ne vrši posao. "Prijateljski" programi nisu više izvoljevanje nego potreba, zato ne pišemo u vi-ju. A knjige ne pišemo u Wordstaru nego u nečemu što zahteva bezobraznih 8, 16 ili 32MB ne samo zbog user-friendly interfacea, nego i zbog toga što zahtevi rapidno rastu.
nauka.257 spantic,
> tačke: .obj > > zarezi: ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, Zarez.
nauka.258 .sima,
║║ Jopet ja? Pa svi me prozivajuuuu... ;))))) Glasam za tačku za separator i decimalni zarez.
nauka.259 kile,
>> Pod tim ne podrazumevam samo izmenu formata tipa tačka-zarez o čemu se >> trenutno diskutuje, nego i snimanje u drugom formatu, indeksiranje, >> sumiranje, krostabulacije, Wizardi... Zar to nije i pitanje sposobnosti >> programa, a ne samo user-friendly interfacea? Jeste, loše sam se izrazio. Moja greška ;)
nauka.260 pifat,
Jos jedno pozitivno brojanje za decimalnu zapetu (zarez, zapirku....)
nauka.261 calex,
<!> sada: razgovaramo sa čim odvajamo decimale od celih brojeva. A ko od nabrajanih i _koristi taj_ način? ;)
nauka.262 zeljkoj,
> Dakle, prošli put sam napravio malu zbrku. Da ispravimo to > sada: razgovaramo sa čim odvajamo decimale od celih brojeva. Zarez.
nauka.263 max.headroom,
> u vi-ju. A knjige ne pišemo u Wordstaru nego u nečemu što zahteva > bezobraznih 8, 16 ili 32MB ne samo zbog user-friendly interfacea, nego i > zbog toga što zahtevi rapidno rastu. :) Pa ko te tera da za unos teksta koristiš Word-sedmicu? Nego, nešto ne viđam zanimljiv softver koji bi, eventualno, ličio na Word-ov dictionary, thesaurus, a Boga mi ni spell-checker, samo "po srpski"... Težak zadatak, ili šta?
nauka.264 max.headroom,
> tačke: .obj Tačka (999,999,999.99)
nauka.265 maksa,
Glas za tačke.
nauka.266 iznogud,
:: Glas za tačke. Pridružujem se. Znam da je zarez viševekovna srpska težnja, da je to standard, da su još stari Sloveni baš zarezom odvajali decimale... ;) Ja, ipak, na sve čekove koje popunjavam pišem tačku, a o kompjuteru da ne pričam ;) Novo stanje, čime odvajamo decimale: **************************** tačke : .obj, max.headroom, maksa, iznogud zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, zeljkoj, .sima, pifat ****************************
nauka.267 oldtimer,
> :: Glas za tačke. Još jedan.
nauka.268 oper,
Subject: Re: I tačka! >> Novo stanje, čime odvajamo decimale: Tačkom, naravno.
nauka.269 teorist,
:: Glas za tačke. ...................................... :)
nauka.270 mileusna,
>> Pridružujem se. Znam da je zarez viševekovna srpska težnja, da je >> to standard, da su još stari Sloveni baš zarezom odvajali >> decimale... ;) Priča se da je i na zlatnoj kašici na dvoru Nemanjića bio ugraviran zarez... :) P.S. Ko nije pročitao boblandov tekst o overklokingu u R110, neka to obavezno uradi, barem prvi odeljak. :)) Ja crkoh kod kašike... :)))
nauka.271 kuki,
> Novo stanje, čime odvajamo decimale: tačke
nauka.272 spantic,
> zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, > zeljkoj, .sima, pifat U stvari zapeta, zar ne?
nauka.273 obrada,
> :: Glas za tacke. Tacka :)
nauka.274 princess,
glas za tackice........
nauka.275 iznogud,
::> Novo stanje, čime odvajamo decimale: :: :: tačke O decimalnim tačkama i zarezima: **************************** tačke : .obj, max.headroom, maksa, iznogud, oldtimer, oper, teorist, kuki, zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, zeljkoj, .sima, pifat **************************** ;)
nauka.276 zeljkoj,
>> zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, >> spantic, zeljkoj, .sima, pifat > > U stvari zapeta, zar ne? Zarez. Počinjemo opet? ;)
nauka.277 icvetkovic,
│> Jopet ja? Pa svi me prozivajuuuu... ;))))) Šta se buniš, tako se počinje, zar ne želiš da budeš SysAdm umesto SyAdm-a? :)
nauka.278 dr.grba,
>> Novo stanje, čime odvajamo decimale: Tačka. Uostalom, ja sam izazvao ovu frku.
nauka.279 kriss,
,
nauka.280 spantic,
> zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, > zeljkoj, .sima, pifat U stvari zapeta, zar ne?
nauka.281 ilazarevic,
> U stvari zapeta, zar ne? Boga mi, zarez.
nauka.282 mileusna,
=>> U stvari zapeta, zar ne? >> Zarez. >> Počinjemo opet? ;) Ja vala pričam 'zapeta' na opšte nerviranje slušalaca. A meni onda još draže da pričam 'zapeta'... ;>
nauka.283 supers,
>> U stvari zapeta, zar ne? Molim sve cenjene zareziste i zapetiste da se ne podvajamo sada kada smo izloženi žestokoj neprijateljskoj ofanzivi. Jedini spas je da formirano zarezno-zapetnu federaciju i da se međusobno obračunamo tek kada sredimo tačkare :)
nauka.284 milan,
> tačke : .obj, max.headroom, maksa, iznogud, oldtimer, oper, > teorist, kuki, > zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, > zeljkoj, .sima, pifat Tačke! Sila boga ne moli. Džabe je opirati se standardu koji pobeđuje. Pl poz M
nauka.285 vstan,
> Novo stanje, cime odvajamo decimale: ,
nauka.286 mortrisha,
###> U stvari zapeta, zar ne? ### Boga mi, zarez. Po novom pravopisu podjednako su pravilna oba naziva. Stvar ukusa.
nauka.287 schef,
­=->  U stvari zapeta, zar ne? Zapeta, da.!
nauka.288 zeljkoj,
> Molim sve cenjene zareziste i zapetiste da se ne podvajamo sada > kada smo izloženi žestokoj neprijateljskoj ofanzivi. Jedini > spas je da formirano zarezno-zapetnu federaciju i da se > međusobno obračunamo tek kada sredimo tačkare :) :)))))
nauka.289 spantic,
> Zarez. > Počinjemo opet? ;) Srpska je zapeta, kaj ne?
nauka.290 spantic,
> da formirano zarezno-zapetnu federaciju i da se međusobno obračunamo > tek kada sredimo tačkare :) Vaistinu :))
nauka.291 maksa,
>>> U stvari zapeta, zar ne? >> >> Boga mi, zarez. Ma, bit če da je zapeta. iznogude, otvaraj glasanje. ;)))))
nauka.292 zeljkoj,
>> Zarez. >> Počinjemo opet? ;) > > Srpska je zapeta, kaj ne? Ili ruska? Zarez je čisto srpska reč. :)
nauka.293 mdave,
Subject: Re: Vote > :: Glas za tačke. Takođe.
nauka.294 portos,
** Novo stanje, cime odvajamo decimale: jedan glasic za zarez i ... tacka ! ;)
nauka.295 paki,
, :)
nauka.296 icvetkovic,
│> Sila boga ne moli. Džabe je opirati se standardu koji │> pobeđuje. Zarez se saginjati neće.
nauka.297 iznogud,
:: Šta se buniš, tako se počinje, zar ne želiš da budeš SysAdm :: umesto SyAdm-a? :) žuješ, nije ti to loše... U to ime, drugovi, prvi korak u navedenom smeru: **************************** tačke : .obj, max.headroom, maksa, iznogud, oldtimer, oper, teorist, kuki, milan, obrada, dr.grba, mdave, princess .. (13) zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, zeljkoj, .sima, pifat, portos, vstan, kriss ............ (12) ****************************
nauka.298 junior,
> zarezi : .... (12) Da popravim stanje. Glas za zareze. ;)
nauka.299 mileusna,
>> Ma, bit če da je zapeta. >> iznogude, otvaraj glasanje. ;))))) RE: Zapeta/zarez: ZAPETA. RE: Decimalna tačka/zarez: ZAPETA. ;) Hough...
nauka.300 vitez.koja,
#=> Jedini spas je da formirano zarezno-zapetnu federaciju Molim da se upotrebljava ispravna terminologija, a da se bivš... prethodne zaborave. Dakle, jedini spas je da ima da se formira neprincipijelna zarez-zapeta koalicija, koja će pokazati mrskom neprijatelju svu svoju superiornost... sk
nauka.301 ndragan,
/ u neprilici zbog isuviše "user friendly" programa kod kojih više / niko ne zna šta sve korisnik u kom trenutku može da uradi. I tako Jel' ti to ciljaš na Malog Mekanog :) ? Mislim da u svemu treba imati mere, naravno. I raditi te stvari pouzdano. OOP to uglavnom omogućava, mada se i meni čini da je uvek moguće napraviti jebitnu kombinaciju opcija, koja će priklati aplikaciju. Da podsetim, pričali smo o decimalnom zarezu, što je stvar koja ne košta previše računarskih izvora: rutina, koja prevodi datum ili broj iz internog zapisa u ljudima čitljiv, u svakom slučaju mora da postoji. Sva je razlika u tome da li će izlazni format biti zavaren negde (recimo, u samom kompajleru, ili operativnom sistemu), ili će biti globalni parametar, sistemska promenljiva ili tako nešto.
nauka.302 ndragan,
/ Ah, voliš da formatiraš ekranske ispise polja koja su već deklarisana / kao decimalna? :) Stvar elana... ...jednom upotrebljenog. Znaš ono o dve vrste lenjih programera: jedni su lenji da nešto automatizuju, pa će radije kucati pet puta istu kobasicu; druga vrsta neće da je kuca ni četiri puta, nego odmah sedne da radi neku automatizaciju toga (pa makar je radio četiri dana a upotrebio samo jednom). Elem, kod mene je pikčer polje u rečniku podataka, a programi koji se generišu zavire tamo, pa ako nađu nešto, to upotrebe kao pikčer. Može i ime promenljive koja će ga sadržati (šta misliš kako sam preživeo 1993 sa sto aktivnih aplikacija? Samo dva minuta modemom, umesto g_pc="999,999,999.99" stavim g_pc="999,999,999,999,999" i gotova priča). Negde u startu je definisano da se za decimale koristi zarez i za hiljade tačka, i nemam problema, a imam evropske brojeve. Daklem, ne mrzi me, kad već nije teško :) Drugo, neka polja jesu deklarisana kao decimalna, ali ponekad moraju da čuvaju više decimala nego što se vidi (razmisli o komadnoj ceni zavrtnja ili ceni skladištenja pšenice po kilogramu na dan). Opet, ne znači da ću ove cene prikazivati sa svih 4 ili 6 decimala, dakle mora pikčer. Takođe, prvih meseci prošle godine sam imao pitanje "u kojim dinarima se radi: starim / novim", pa su promenljive sa pikčerima imale različite vrednosti, zavisno od odgovora.
nauka.303 andrejt,
Subj: Re: tacke vs. zarezi > tacke ... (13) > zarezi ... (12) Da bude ubedljivije: tacke.
nauka.304 zokig,
>> > Srpska je zapeta, kaj ne? Zapeta ko puška, bre :) (tj. oroz) >> Zarez je čisto srpska reč. :) Narafno, od glagola zarezivati :)) Zarez je upečatljiviji B)))
nauka.305 zokig,
>> > U stvari zapeta, zar ne? >> >> Boga mi, zarez. A koma ?? :)
nauka.306 basrak,
Re: tačka ili zarez SFIN br. 2 (1990) - Međunarodna unija za čistu i primenjenu fiziku: "Oznake, jedinice, nazivi i fundam. konstante u fizici" preveli - dr. Milan Kurepa, dr. Đorđe Bek-Uzarov Evo šta kaže: "U većini evropskih jezika (uključujući ruski i druge jezike koji koriste ćirilicu) decimalni znak je zarez (,); tom znaku daje se prednost od strane ISO (ISO 31/0-1981, strana 7), i koristi se u ISO publikacijama, čak i na engleskom jeziku. Međutim, u američkom i britanskom engleskom jeziku decimalni znak je tačka u nivou donje linije slova. Tačka na sredini visine slova (¨), nekada korišćena u britanskom engleskom, ne treba nikada u naučnim tekstovima da se koristi ka decimalni znak. ... Da bi se olakšalo čitanje dugačkih brojeva (većih od četiri decimane brojke bilo levo bilo desno od decimalnog znaka) decimalni brojevi treba da budu sakupljeni u grupe sa po tri cifre odvojene malim razmakom, ali ne treba koristiti ni zarez ni tačku, osim zareza za decimalni znak. Umesto da poslednja brojka ostane usamljena, moguće je načiniti grupu od četiri broja. Primeri: 1987 299 792 458 1,234 567 8 1,234 5678 " Kako bilo da bilo, glas sa zareze.
nauka.307 zeljkoj,
> sakupljeni u grupe sa po tri cifre odvojene malim razmakom, ali > ne treba koristiti ni zarez ni tačku, osim zareza za decimalni > znak. Umesto da poslednja Ahaaaaaaaa! Šta sam vam rekao? :))
nauka.308 ilazarevic,
> A koma ?? :) Može i u komi i van kome ;)
nauka.309 ilazarevic,
> sakupljeni u grupe sa po tri cifre odvojene malim razmakom, ali ne > treba Je l' ja rekoh da sam učio u školi da se odvajaju razmakom, aaa? :)
nauka.310 max.headroom,
> koristiti ni zarez ni tačku, osim zareza za decimalni znak. Umesto da > poslednja brojka ostane usamljena, moguće je načiniti grupu od četiri Bljak! :) I tako, proizvoljno, grupišeš cifre, a krajnja predstava ne lič ni na šta. Apsolutno sam protiv ove metode.
nauka.311 drakce,
Izašla je nova Galaksija (252) - 6 dinara, 68 strana, pročitaš za pola sata. Pa, valjda je bolje išta nego ništa... Nego, da li ste čuli za Hokingov vremeplov? Evo članka: "Moguć put kroz vreme? Trećeg oktobra, u ranim jutarnjim satima, BBC je u svojim redovnim vestima objavio senzacionalnu poruku Stephana Hawkinga (Stefan Hoking), vrhunskog astro-fizičara i matematičara, pisca bestselera "Kratka istorija vremena" o mogućnosti putovanja kroz vreme. Hoking, koji je godinama tvrdio da je ideja o putovanju kroz vreme smešna, sad je promenio mišljenje i odgovorno tvrdi da je na pragu matematički dokazane i uobličene teorije o vremeplovu. U izjavama koje prenosi AFP i "Sandej tajms" genijalni naučnik poziva britansku vladu da uloži sredstva u nastavak njegovih istraživanja. Hokingovo istraživanje vremeplova, brižljivo čuvano i skriveno od svih radoznalaca sveta, usputno je pomenuto u predgovoru za knjigu američkog astronoma Lorensa Krausa "Fizika zvezdanih staza", gde ovaj ugledni profesor Univerziteta Kembridž razmatra teorijsku mogućnost da se putuje brže od svetlosti; ova brzina je naime nužna da bi se pokrenuo vremeplov i izvršilo putovanje. Jedna od posledica putovanja između zvezda bila bi i mogućnost putovanja kroz vreme kombinovanjem Ajnštajnove opšte teorije relativiteta i teorije kvantuma i kvantnog skoka. Kako po Hokingu dolazi do preloma između putovanja svemirom i putovanja vremenom? Vremeplov, dobivši ubrzanje svemirskim putovanjem čini "kvantni skok" i sjuruje se natrag k planeti Zemlji kao foton, "svetlosni metak" remeteći vreme-prostor sve do tačke gde posledica pretiče svoj uzrok. Hokingov temponaut budućnosti ne bi mogao da stupa u kontakt i utiče na zbivanja prilikom posete prošlim vremenima jer bi se nalazio u drugačijem energetskom prostoru, a slučajni gledalac bi ga video kao holografski objekat, "svetlosni duh". Da li ovo može da objasni misteriju NLO-a? Na potezu je i dalje Stefan Hoking!" E sad, da li je ovo istina, novinarska patka ili reklama za TV seriju "Kvantni skok", ne bih znao reći. I današnja "Politika" prenosi pisanje "Tajmsa" na tu temu. Jedna stvar mi ipak bode oči, a to je tvrdnja da temponaut ne bi mogao da utiče na zbivanja u prošlosti, koja direktno protivreči izjavi "slučajni gledalac bi ga video kao holografski objekat". Ako ga vidi, samim tim je prošlost izmenjena, zar ne? Koristim priliku da apelujem na sves' pojedinca kojem sam pozajmio knjigu "Kratka povest vremena", da mi je vrati ;). Ne mogu se setiti ko je u pitanju, al' znam da je ovisnik Sezama...
nauka.312 iznogud,
:: između putovanja svemirom i putovanja vremenom? Vremeplov, dobivši :: ubrzanje svemirskim putovanjem čini "kvantni skok" i sjuruje se natrag k :: planeti Zemlji kao foton, "svetlosni metak" remeteći vreme-prostor sve :: do tačke gde posledica pretiče svoj uzrok. Super, još samo da smislimo pogon koji će nas šibnuti kroz svemir brže od svetlosti ;)))... BTW, nigde se ne pominje kako bi se temponaut vratio u svoje vreme?
nauka.313 nebojsha,
Da li neko zna kako je moguce videti infracrvenu svetlost, tj koji je princip rada termografije i nocnog gledanja ?
nauka.314 kuki,
> Da li neko zna kako je moguce videti infracrvenu svetlost, tj koji je > princip rada termografije i nocnog gledanja ? Najgrublje rečeno "gledanje" infracrvene svetlosti izgleda otprilike ovako: Napravi se nešto kao kamera koja umesto fotoosetljivih elemenata ima elemente osetljive na infracrvenu svetlost (znači veću talasnu dužinu) i onda se tako dobijeni električni signal (napon ili struja) dalje nekim metodama (kao u tv prijemniku) šalje na ekran koji u zavisnosti od intenziteta primljene infracrvene svetlosti na tom mestu na ekranu emituje svetlost u vidljivom spektru (jer je do ekrana stigla električna veličina o osvetljenju, a ekran emituje vidljivu svetlost) konvertor infracrveni zrak ┌────┐ ----------->│ │--------->--------------->ekran └────┘ napon ili struja (ovo je malo ugrubo, al valjda je jasno) :)
nauka.315 mdave,
Subject: Re: Vremeplov > BTW, nigde se ne pominje kako bi se temponaut vratio u svoje vreme? Prisećanjem.
nauka.316 junior,
> Bljak! :) I tako, proizvoljno, grupišeš cifre, a krajnja > predstava ne lič ni na šta. Apsolutno sam protiv ove metode. I ja upravo tako radim. Tako se i radi u civilizovanom svetu. Uostalom, kako se prebacuju brojevi iz binarnog u hexadeximalni sistem? Grupisanjem..;)
nauka.317 nebojsha,
Gde mogu da nadjem nesto o laserima i da li ih je moguce napraviti u kucnoj radinosti ? Cuo sam da je Conrad prodavao gasne lasere (cevi), ali ne znam da li je to tacno, a ako jeste kolika im je snaga,cena i konkretno sta moze sa nijima da se uradi?
nauka.318 nebojsha,
Ma to znam i ja,ali mene i interesuje kako konjkretno ja to da uradim.tj sa cime. Da li je moguce infra crvenu svetlost "prebaciti" u vidljivi deo spektra pomocu nekog polarizatora ?: Ako je to moguce,onda je lako staviti polarizator na obicnu kameru ...
nauka.319 bosko,
10.0, 9.0, 8.0, 7.0, 6.0, 5.0, 4.0, 3.0, 2.0, 1.0,... Glas za točke (male točkove :)
nauka.320 kuki,
> Ma to znam i ja,ali mene i interesuje kako konjkretno ja to da uradim.tj sa > cime. Da li je moguce infra crvenu svetlost "prebaciti" u vidljivi deo > spektra pomocu nekog polarizatora ?: Ako je to moguce,onda je lako staviti > polarizator na obicnu kameru ... ...i onda bi svi tako radili kad bi hteli da imaju "termoviziju" :)) To se radi otprilike 'vako: ako ti toga treba komada jedan, onda -> kupiš odmah gotovu kameru za termoviziju, i nemaš problema :)) ili, kupiš gotov ccd čip koji je podešen na infracrvenu oblast pa se sam patiš sa okolnom elektronikom. Mada, možda (rekoh možda) :) možeš da, ako već imaš kameru (koja ima u sebi neki ccd čip), samo zameniš taj ccd čip sa odgovarajućim koji reaguje na infracrvenu svetlost :) Ako radiš nešto tako u kućnoj radinosti, onda ćeš se napatiti sa optikom i elektronikom poprilično.
nauka.321 kuki,
> Gde mogu da nadjem nesto o laserima i da li ih je moguce napraviti u kucnoj > radinosti ? Što se pravljenja u kućnoj radinosti tiče -> no way :( u kućnoj radinosti jedino možeš da si kupiš lasersku diodu, staviš malo elektronike da je lepo vozi, i to je to... (tako dobiješ ono što se zove laserski pointer :) ) Veći deo te laserske tehnike se svodi na preciznu mehaniku/optiku što je neizvodljivo u kućnim uslovima :( Što se literature tiče, to će valjda neko drugi znati nešto više da kaže :) a mogu i da pitam mog kolegu optičara :))) A i ima valjda neko na sezamu ko je na etf-u smer optoelektronika i laserska tehnika :) ko će znati mnogo više da se raspiše o ovoj oblasti :))
nauka.322 icvetkovic,
│> Što se pravljenja u kućnoj radinosti tiče -> no way :( u kućnoj radinosti │> jedino možeš da si kupiš lasersku diodu, staviš malo elektronike da je Znam čoveka, inženjera elektronike, koji je napravio laser... Primenjen je u medicini (rehabilitacija valjda), navodno je vrlo efikasan. Sve ga je koštalo oko 10.000 DEM (!). Ako hoćete, mogu da pronađem adresu pa da se raspitate...
nauka.323 drpr,
-> Ma to znam i ja,ali mene i interesuje kako konjkretno ja to -> da uradim.tj sa cime. Da li je moguce infra crvenu svetlost -> "prebaciti" u vidljivi deo spektra pomocu nekog polarizatora -> ?: Ako je to moguce,onda je lako staviti polarizator na -> obicnu kameru ... Evo pošto se ja bavim optoelektronikom i laserskom tehnikom da malko pomognem. Koliko sam shvatio ti bi da staviš neki "pasivan" element na kameru pa da vidiš IC. E to neće moći jer , koliko ja znam , tako nešto ne postoji. Potrebno bi bilo da materijal apsorbuje zračenje na IC da posle emituje u vidljivom spektru. Polarizator nikako ne služi da se prebaci nešto iz jednog u drugi spektar već da se polarizuje svetlost (kružno, ravanski...) tako da on ovde nema mesta. Postoji još jedan problem , ako niste znali, a to je da IC spektar od interesa ide od 0.8-11 mikorna što je u odnosu na 0.4-0.7 , gde je vidljiva svetlost, veoma široka oblast. Kada piminjete termoviziju to je snimanje u IC oblasti, ali sa još toliko problema. Ako se malo podsetimo fizike, talasnu dužinu možemo da vežemo za temperaturu tela ali samo kada je u pitaju Black Body. U ostalim slučajevima je potrebno poznavati emisivnost, aposrpciju atmosfere itd itd... Tako da je teorija veoma složena i samim tim i lepa. Ono koliko ja vidim u filmovima i vojnim stvarima, dovoljno je da se napravi mapa, "toplije hladnije" a ne i merenje što je relativno lakše. I za to je , kako je kuki napisao, potrebna struja :) cope PS Ako nekog to više zanima može da potraži literaturu, naročito sa senzorima na bazi Cd(x)HgTe(1-x).
nauka.324 drpr,
-> Gde mogu da nadjem nesto o laserima i da li ih je moguce -> napraviti u kucnoj radinosti ? Cuo sam da je Conrad prodavao -> gasne lasere (cevi), ali ne znam da li je to tacno, a ako -> jeste kolika im je snaga,cena i konkretno sta moze sa nijima -> da se uradi? Joj ljudi kako čovek može biti srećan kada ga pogađate u struku. O laserima ima literature kod nas ali ne previše. Od samog nastanka (1960) do danas su puno napredovali i razvijali se u nekoliko pravaca. Za one koji se ne razumeju u lasere da kažemo da su to izvori koherentnog i monohromatskog zračenja.Ni jedan laser do danas nije ispunio u potpunosti ove uslove. Zato za svaki od njih imamo vezano ono što se zove "širina linije"- koliko usko zrače u okviru jedne talasne dužine, i dužina koherencije tj. do koje su koherentni ( dve tačke su koherentne ako im je fazna razlika konstantna - šire ako se može utvrditi funkcija među njima). Da se vratim na tvoje pitanje. Prvi razvoj je išao ka poboljšanju svojstava koje sam naveo i ti laseri se koriste i interferometrima i ostalim uređajima u specifičnim primenama i telemetriji. Drugi je išao ka velikoj snazi za obradu materijala (snaga zrčenja CO2 lasera je reda KW) i do ove dve grupe je relativno teško doći, jer su potrebne i velke pare a ne samo za laser već i za skupu optiku koja ih vodi ( videh u VTI-u dva ogledala od po 500000 dolara). Na kraju dolaze laseri kojima je glavna osobina usmerenost, i tu sapadaju poluprovodnički laseri. Oni su zbog tehnologije koja je slična tranzistorskoj jeftini i sada se munjevito probijaju na tržištu zbog primene u telekomunikacijama. Divna osobina ovih lasera je da se njihov zrak moduliše strujom što nas dovodi na upravljanje zrakom standardnim kolima. Njih ima po raznim cenama. Najjeftiniji su "pointeri" koje neki profesori koriste na predavanjima, u obliku su olovke(50 dem), pa do skupljih, a koliko videh u katalozima do oko 500 dem. Što se snaga tiče svi koji se prodaju su u Klasi II tj snage od oko <10mW. Jači laseri (a i ovi sem pointera) ne bi trebali i ne smeju da se upiru direktno u oči. To je problem laserske dozimetrije. U prodaji su i HeNe laseri (koje si pomenuo) slične snage i boljih osobina od poluprovodničkih. Da ovo poduže izlaganje završim i sa knjigom za preporuku. Prvo ne znam koliko ozbiljno želiš ovim da se baviš, jer tu nema šacovanja već moraš dobro da savladaš fizički aparat koji stoji iza svega ovoga (polazeći od fizičke elektronike, preko talasne, fizičke i furijeove optike, pa sve do kvantne mehanike itd..). Naravno ne mislim sve u detalje ali ipak to je stvar koja se studira 5 godina da bi se dobile osnove. Na pamet mi pada Konjević:"Kvantna elektronika", što se komunikacija tiče Cvijetić"Digitalne svetlovodne telekomunikacije". Marinčić: "Optoelektronika". a za osnove reciom Zajcova Optika.... Nadam se da nisam ugušio.... cope PS Pitao si šta može da se uradi, ja pitam šta bi ti želeo? PPS Ako vas zanima nešto posebno mogu ja opet da pošaljem čaršav :).
nauka.325 bosko,
I još jedan glas za tačke od Tanje :) P.S. Iznogude, ne zabušavaj ;)
nauka.326 zokig,
Subject: Mani čaj, daj bozu. >> > A koma ?? :) >> >> Može i u komi i van kome ;) :))))) Eto, što ti je srpsko jeziko! :)))))) Kome van. Kome unutra. A samo htedoh glasati za zarez. :)))))))) nhf z
nauka.327 iznogud,
:: I još jedan glas za tačke od Tanje :) :: :: P.S. Iznogude, ne zabušavaj ;) A Tanja je... ? Neko sa Sezama? Ako nije, onda žalim... ;) Što se zabušavanja tiče, ispravljam grešku: **************************** tačke : .obj, max.headroom, maksa, iznogud, oldtimer, oper, teorist, kuki, milan, obrada, dr.grba, mdave, princess, andrejt, bosko ......................................... (14) zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, zeljkoj, .sima, pifat, portos, vstan, kriss, paki, mileusna, junior, basrak, zokig ........................ (16) ****************************
nauka.328 ilazarevic,
> A samo htedoh glasati za zarez. :)))))))) žuvaj glas, trebaće ti :) Ali, pošto si glasač zarezno-zapetne koalicije, sve ti je oprošteno ako pobedimo ;)
nauka.329 bosko,
_> A Tanja je... ? Neko sa Sezama? Ako nije, onda žalim... ;) Ma za koga ti ovde navijaš? I još diskriminacija samo zato što devojka nema računar. U stvari, to je čak objektivniji glas jer nije toliko zatrovana USA tastaturom kao ostali ovde prisutni :)
nauka.330 kriss,
˙˙ ide od 0.8-11 mikorna što je u odnosu na 0.4-0.7 , gde ˙˙ je vidljiva svetlost, veoma široka oblast. Kad već spomenu vidlivu svetlost, da li neko zna koliko (normalan) čovek može da razlikuje nijansi?
nauka.331 schef,
­=->  Što se zabušavanja tiče, ispravljam grešku: ­=->  zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, ­=->  spantic, zeljkoj, .sima, pifat, portos, vstan, kriss, paki, ­=->  mileusna, junior, basrak, zokig ........................ ­=->  (16) Ipak zabušavaš. Jel' pročita ti poruku br. 4.287 ? Goran
nauka.332 iznogud,
:: Ipak zabušavaš. Jel' pročita ti poruku br. 4.287 ? Izvini, mali problemi sa PAD-om... ;) Ako sam još nekog zaboravio, neka viče. **************************** tačke : .obj, max.headroom, maksa, iznogud, oldtimer, oper, teorist, kuki, milan, obrada, dr.grba, mdave, princess, andrejt, bosko ......................................... (14) zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, zeljkoj, .sima, pifat, portos, vstan, kriss, paki, mileusna, junior, basrak, zokig, schef ................. (17) ****************************
nauka.333 crveni,
Eto još jednog iz "zarezno-zapetne" koalicije. Uzgred, ova rasprava se vodi na pogrešnom mestu jer se takva pitanja rehulišu PRAVOPISOM. A naš pravopis u tom pogledu ne daje osnove za dilemu... Zarez, BRE. I tačka. C.
nauka.334 mdrazic,
Jedan glas za tačku.
nauka.335 dusko,
.
nauka.336 prvul,
Tačke.
nauka.337 iznogud,
:: Tačke. Izjednačenje. **************************** tačke : .obj, max.headroom, maksa, iznogud, oldtimer, oper, teorist, kuki, milan, obrada, dr.grba, mdave, princess, andrejt, bosko, mdrazic, dusko, prvul .................. (17) zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, zeljkoj, .sima, pifat, portos, vstan, kriss, paki, mileusna, junior, basrak, zokig, schef ................. (17) ****************************
nauka.338 vitez.koja,
#=> Izjednačenje. zarez. sk
nauka.339 crveni,
Ko se ovde pravi blesav? Gde sam ja na spisku zarezaša? Ono "i tačka" značilo je samo to da je vreme za kraj rasprave. Molim da se moj glas evidentira.
nauka.340 saxon,
Tačka (i tačka).
nauka.341 ndragan,
/ U stvari zapeta, zar ne? Zarez je, kao, hrvaština, ali je zapeta nepobitno zapjataja, pa ti biraj. Baška što država sad u škole gura zapetu, kao što je četrdeset godina gurala zarez. Ja se odlučih za zarez.
nauka.342 paki,
­> Izjednačenje. Onda, evo glasa za zareze.
nauka.343 balsa,
>Zarez je, kao, hrvaština, ali je zapeta nepobitno zapjataja, pa ti >biraj. Hrvati nisu voleli 'zapetu' jer je rusizam, al' ništa nisu imali protivu 'točke', koja je opet rusizam. Dabogsačuva. :))
nauka.344 zqusovac,
> glas za tackice........ Glas za zarez umesto tačke. Glas za zarez umesto zapete. Ukupno: 2 glasa za decimalni zarez. poz, zq
nauka.345 vasic,
> Izjednačenje. Još jedan glas za tačke. U stvari, ja na papiru u 99% slučajeva koristim zarez - snaga navike. (iliti: šta 15 godina školovanja učini od čoveka:)) I uvek se iznova iznerviram u sledećoj situaciji. Profa diktira neki niz brojeva: 1 3 5 11 13 i ja pišem: 1,3,5,11,13, a onda iznenađenje: 15-zarez-9! I šta sad? Ako ovo napišem kao 15,9 - pa... problem je očigledan. Ako napišem 15.9 - to rešava problem ali je nekonzistentno. A da krenem sve one već napisane zareze da menjam u tačka-zareze... izgubiću sinhronizaciju pa ću posle morati da prepisujem sa table. :( Dakle, pitanje za pripadnike zarezno-zapetne koalicije: Ako pravopis već insistira na decimalnom zarezu, da li kaže nešto i o separatoru u listama?
nauka.346 pedjak,
> Izjednačenje. Jok :), zarez.
nauka.347 jeremy,
Tačka.
nauka.348 icvetkovic,
│> Dakle, pitanje za pripadnike zarezno-zapetne koalicije: Ako pravopis već │> insistira na decimalnom zarezu, da li kaže nešto i o separatoru u │> listama? S obzirom da spadam u prozvane, u zagovornike konzervativne opcije... ;) U ovom slučaju, po pravopisu, članovi liste odvajaju se sa ";". U nekim mudrijaškim knjigama (math & co.) nailazio sam na prosto odvajanje - razmakom. Pametno :)
nauka.349 iznogud,
tačke : .obj, max.headroom, maksa, iznogud, oldtimer, oper, teorist, kuki, milan, obrada, dr.grba, mdave, princess, andrejt, bosko, mdrazic, dusko, prvul, vasic, saxon, jeremy .................................................. (21) zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, zeljkoj, .sima, pifat, portos, vstan, kriss, paki, mileusna, junior, basrak, zokig, schef, vitez.koja, paki, pedjak, zqusovac.......................................... (22)
nauka.350 chadra,
,
nauka.352 redbaron,
Pre par dana sam se prvi put povezao sa SEZAMom i reših da vidim gde je elita dospela u civilizacijskom domenu, sa naglaskom na nauci, kad tamo imam šta da pročitam : (pazi sad) : .,,,..,,,...,.,..,,...,..,. Ko je ovde pao sa kog drveta?
nauka.353 maksa,
>> je elita dospela u civilizacijskom domenu, sa naglaskom na >> nauci, kad tamo imam šta da pročitam : (pazi sad) : >> .,,,..,,,...,.,..,,...,..,. >> Ko je ovde pao sa kog drveta? Ma nije frka ni u tačkama, ni u zarezima, ni u drveću. Vidiš, davno nismo imali nikakve izbore, pa Srbi kriziraju, i eto, mi, ovde, malo, kao, glasamo. ;)
nauka.354 ilazarevic,
> Ko je ovde pao sa kog drveta? Pala je jabuka, m*g pa u glavu ;)
nauka.355 iznogud,
:: Ma nije frka ni u tačkama, ni u zarezima, ni u drveću. Vidiš, :: davno nismo imali nikakve izbore, pa Srbi kriziraju, i eto, mi, :: ovde, malo, kao, glasamo. ;) A i meni su obećali da, ako budem bio dobar, organizovao izbore i suzdržavao se od falsifikovanja rezultata, možda prosperiram na ovom sistemu ;))))
nauka.356 maksa,
>> A i meni su obećali da, ako budem bio dobar, organizovao >> izbore i suzdržavao se od falsifikvanja rezultata, možda >> prosperiram na ovom sistemu ;)))) Aha, a možda te pošaljemo i u Ohajo. ;)
nauka.357 iznogud,
:: Aha, a možda te pošaljemo i u Ohajo. ;) Sina nažalost nemam, za bolju polovinu sa kojom bih se ižljubiJo na aerodromu ću se već snaći, a u međuvremenu vežbam potpis. I ćirilični i latinični. Za svaki slučaj. ;)
nauka.358 ivan.mile,
>> Kad već spomenu vidlivu svetlost, da li neko zna koliko >> (normalan) čovek može da razlikuje nijansi? Mnogo manje nego što grafičke kartice mogu da prikažu :) Sve u svemu nekih 256 000 nijansi (+/- 1000), što je jako daleko od 16,8 miliona.
nauka.359 ndragan,
/ insistira na decimalnom zarezu, da li kaže nešto i o separatoru u / listama? Zarez-razmak. Šta si se stis'o?
nauka.360 radosav,
Stavite me u zarezaše, ako neko još zarezuje listu ;)
nauka.361 novim,
Pitagora.. pitagora.jpg
nauka.362 iznogud,
:: Stavite me u zarezaše, ako neko još zarezuje listu ;) E, već sam mislio da je to bataljeno, al' ispostavilo se da mi je cela lista ostala sačuvana u jednom fajlu :))))))) Daklem: **************************** tačke : .obj, max.headroom, maksa, iznogud, oldtimer, oper, teorist, kuki, milan, obrada, dr.grba, mdave, princess, andrejt, bosko, mdrazic, dusko, prvul, vasic, saxon, jeremy, sarpop ......................................... (22) zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, zeljkoj, .sima, pifat, portos, vstan, kriss, paki, mileusna, junior, basrak, zokig, schef, vitez.koja, paki, pedjak, zqusovac, chadra, radosav ...................... (24) ****************************
nauka.363 vasic,
> tačke : ......................................... (22) > > zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, > zeljkoj, .sima, pifat, portos, vstan, kriss, paki, <───────────────────┐ > mileusna, junior, basrak, zokig, schef, vitez.koja, paki, <────────────┤ > pedjak, zqusovac, chadra, radosav ...................... (24) │ │ ┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ └─ 'Ajd upiši i mene još par puta u tačke, čisto da izjednačimo. :)
nauka.364 armitage,
> zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, > zeljkoj, .sima, pifat, portos, vstan, kriss, paki, > mileusna, junior, basrak, zokig, schef, vitez.koja, paki, > pedjak, zqusovac, chadra, radosav ...................... (24) Paki mnogo voli zareze. ;))) Armitage
nauka.365 iznogud,
:: └─ 'Ajd upiši i mene još par puta u tačke, čisto da izjednačimo. :) Ćuti, kakav je bio direktorijum iz koga sam izvukao listu, dobro je što ne laje ;))))))) Enivej, zato i dajem listu sa imenima, da ljudi ispravljaju ono što zabrljam ;). Ako ništa drugo, ono bar niko ne može da kaže da sam pristrasan: ja sam glasao za tačke ;)))) Prijatno iznenađenje je činjenica da neko obraća pažnju na liste ;))))
nauka.366 chemist,
Sta mislite o stanju nauke u nasoj zemlji. Da li je tacno da su nasi najbolji naucnici otisli u Ameriku i Kanadu. Znam da se jedan ne mali broj nasih vrsnih strucnjaka nalazi na fakultetima BU samo nisu u mogucnosti da iskazu svoje pune potencijale zbog neadekvat ihtttlosih usulogo uslova rada. Chemist
nauka.367 vpoznanovic,
Nije baš prava tema, ali nisam našao adekvatniju... :) Znate li da ekološki problemi, ozonske rupe, nuklearno naoružanje, lude krave ;) itd. nisu jedina prijetnja našoj civilizaciji? Pročitajte od čega nam još s vremena na vrijeme može prijetiti opasnost. Newly found asteroid to 'narrowly' miss Earth May 18, 1996 TUCSON, Arizona (AP) -- It'll be a close call when a newly found asteroid whizzes past Earth Sunday. The object actually will miss by about 279,000 miles. But that's a close call in astronomical terms. The asteroid -- about a third of mile in diameter -- is the largest ever observed passing so close. But other objects come closer, such as the moon, which is 240,000 miles away. The object, called 1996 J-A-One, is traveling through space at about 10 miles per second. But don't worry -- scientists say there is no chance of an actual collision. The discovery was made this week by astronomers on Mount Lemmon, outside Tucson.
nauka.368 radosav,
Klark je bio u pravu: "Pre ili kasnije srešćemo Kali!"
nauka.369 nenad,
> The asteroid -- about a third of mile in diameter -- is the largest ever > observed passing so close. But other objects come closer, such as the > moon, which is 240,000 miles away. Trećina milje je nešto preko pola kilometra, zar ne bi takav asteroid izgoreo u atmosferi?
nauka.370 mmarkovic,
> Trećina milje je nešto preko pola kilometra, zar ne bi takav > asteroid izgoreo u atmosferi? Ne, to mu dođe mnogo veeeeliko. Kažu da su povodom jednog istog takvog izumrli dinosaurusi. ( prašina u vazduhu->pad temperature->izumiranje biljaka koje su klopali dinosaurusi->... )
nauka.371 mileusna,
>> Ne, to mu dođe mnogo veeeeliko. Kažu da su povodom jednog istog >> takvog izumrli dinosaurusi. E? Pola kilometra da digne takvu prašinčinu da se Sunce ne vidi dve godine? Dobro, nikada nisam video kako izgleda kad asteroid od pola km udari u zemlju ;) ali mi se čini da je dino_ubica ipak morao da ima veći prečnik. Znalci..?
nauka.372 mmarkovic,
>>> Ne, to mu dođe mnogo veeeeliko. Kažu da su povodom jednog >>> istog takvog izumrli dinosaurusi. > > E? Pola kilometra da digne takvu prašinčinu da se Sunce ne > vidi dve godine? Dobro, nikada nisam video kako izgleda kad > asteroid od pola km udari u zemlju ;) ali mi se čini da je > dino_ubica ipak morao da ima veći prečnik. Znalci..? Bio si u pravu, ne bi bilo globalnih posledica. Ispostavilo se da postoji "znalac" ;), program "Discover space" firme "Brother Bund", koji ima ugrađenu simulaciju. Takav asteroid ( unet kao asteroid prečnika 0.6 km i brzine 17 km/s ) bi imao snagu udara kao 869.000 atomskih bombi bačenih na Hirošimu i pobio bi sve na stotine milja okolo. Kažu, da padne na San Francisko, ne samo što bi pobio sve u S.F. i okolini, nego bi aktivirao i čuvenu pukotinu u blizini, i izazvao zemljotrese. P.S. Pomenuta firma je poznatija po programu "3D home architect"
nauka.373 lexus,
=> "Brother Bund", koji ima ugrađenu simulaciju. Takav asteroid ( unet => P.S. Pomenuta firma je poznatija po programu "3D home architect" Prince of Persia :) Carmen Sandiego :))
nauka.374 mmarkovic,
> => "Brother Bund", koji ima ugrađenu simulaciju. Takav asteroid > => P.S. Pomenuta firma je poznatija po programu "3D home architect" > > Prince of Persia :) Pazi stvarno! Nisam u toku ;) Inače, bitnija stvar: verovatnoća sudara sa asteroidom te veličine je jednom u 1000 godina! Bilo je to davno, ali se dobro sećam ;), kanda toga nije bilo u zadnjih 1000 godina ?
nauka.375 mileusna,
>> Bio si u pravu, ne bi bilo globalnih posledica. >> kao 869.000 atomskih bombi bačenih na Hirošimu i pobio bi sve na >> stotine milja okolo. A dino_ubica? Koliki je prečnik imao, ako je postojao? :)
nauka.376 mmarkovic,
> A dino_ubica? Koliki je prečnik imao, ako je postojao? :) Nisam našao pouzdaniji izvor, ali evo šta kaže Artur Klark u romanu "Božji čekić". > Sva zbivanja smeštena u prošlost dogodila su se u vremenima > i na mestima koja su navedena; sva ona iz budućnosti su moguća. > A jedno je izvesno. Ranije ili kasnije, srešćemo Kali. > : > : > TREĆI SUSRET > > MEKSIČKI ZALIV PRE 65.000.000 GODINA > > Pristigla je pravo odozgo, probivši rupu širine deset kilometara > kroz atmosferu i izazvaši tako visoku temperaturu da je i vazduh počeo da > gori. Kada je udarila o tle, stena se pretvorila u tečno stanje i stala > da se širi u talasima visokim poput planine; ohladila se tek kada je > napravila krater prečnika dve stotine kilometara. > To je bio tek početak nesreće: a onda je nastupila prava tragedija. > Nitro-oksidi padali su iz vazduha u obliku kiše, pretvorivši more > u kiselinu. Oblaci čađi iz spaljenih šuma zatamnili su nebo, skrivajući > mesecima Sunce. Temperatura je širom sveta naglo opala, pobivši većinu > većinu biljaka i životinja koje su preživele prvobitnu kataklizmu. Mada > će izvesne vrste nastaviti da životare još milenijumima, vladavina > velikih reptila bila je okončana. > Časovnik evolucije bio je ponovo podešen; otpočelo je odbrojavanje > za pojavu Čoveka. > Bilo je to otprilike pre 65.000.000 godina.
nauka.377 vitez.koja,
#=> Bilo je to davno, ali se dobro sećam ;), kanda toga nije bilo u #=> zadnjih 1000 godina ? Možda smo imali sreće, pa smo ga omašili koji put? sk
nauka.378 mmarkovic,
> Možda smo imali sreće, pa smo ga omašili koji put? Izgleda...
nauka.379 snemcev,
>> Inače, bitnija stvar: verovatnoća sudara sa asteroidom te veličine je >> jednom u 1000 godina! Čini mi se da na Sky Newsu rekoše jednom u 100,000,000 godina... Ko greši, ne znam, ali mi se podatak sa Skya čini verodostojnijim...
nauka.380 mmarkovic,
>>> Inače, bitnija stvar: verovatnoća sudara sa asteroidom te >>> veličine je jednom u 1000 godina! > > Čini mi se da na Sky Newsu rekoše jednom u 100,000,000 > godina... Ko greši, ne znam, ali mi se podatak sa Skya čini > verodostojnijim... Moguće i nadajmo se, ovo je ispisao dotični program.
nauka.381 nenad,
>>> Inače, bitnija stvar: verovatnoća sudara sa asteroidom te veličine je >>> jednom u 1000 godina! > > Čini mi se da na Sky Newsu rekoše jednom u 100,000,000 godina... > Ko greši, ne znam, ali mi se podatak sa Skya čini verodostojnijim... Ma vraga je verodostojan, sigurno nije tako okrugla cifra... ;)
nauka.382 basrak,
Sorry na dužini, ali mislim da zavređuje da ostane u SOR-u: The Nobel Prize for Physics (1901-1994) updated 12-OCT-1994 by SIC --------------------------------------- original by Scott I. Chase The following is a complete listing of Nobel Prize awards, from the first award in 1901. Prizes were not awarded in every year. The description following the names is an abbreviation of the official citation. 1901 Wilhelm Konrad Roentgen X-rays 1902 Hendrik Antoon Lorentz Magnetism in radiation phenomena Pieter Zeeman 1903 Antoine Henri Bequerel Spontaneous radioactivity Pierre Curie Marie Sklowdowska-Curie 1904 Lord Rayleigh Density of gases and (a.k.a. John William Strutt) discovery of argon 1905 Pilipp Eduard Anton von Lenard Cathode rays 1906 Joseph John Thomson Conduction of electricity by gases 1907 Albert Abraham Michelson Precision meteorological investigations 1908 Gabriel Lippman Reproducing colors photographically based on the phenomenon of interference 1909 Guglielmo Marconi Wireless telegraphy Carl Ferdinand Braun 1910 Johannes Diderik van der Waals Equation of state of fluids 1911 Wilhelm Wien Laws of radiation of heat 1912 Nils Gustaf Dalen Automatic gas flow regulators 1913 Heike Kamerlingh Onnes Matter at low temperature 1914 Max von Laue Crystal diffraction of X-rays 1915 William Henry Bragg X-ray analysis of crystal structure William Lawrence Bragg 1917 Charles Glover Barkla Characteristic X-ray spectra of elements 1918 Max Planck Energy quanta 1919 Johannes Stark Splitting of spectral lines in E fields 1920 Charles-Edouard Guillaume Anomalies in nickel steel alloys 1921 Albert Einstein Photoelectric Effect 1922 Niels Bohr Structure of atoms 1923 Robert Andrew Millikan Elementary charge of electricity 1924 Karl Manne Georg Siegbahn X-ray spectroscopy 1925 James Franck Impact of an electron upon an atom Gustav Hertz 1926 Jean Baptiste Perrin Sedimentation equilibrium 1927 Arthur Holly Compton Compton effect Charles Thomson Rees Wilson Invention of the Cloud chamber 1928 Owen Willans Richardson Thermionic phenomena,Richardson's Law 1929 Prince Louis-Victor de Broglie Wave nature of electrons 1930 Sir Chandrasekhara Venkata Raman Scattering of light, Raman effect 1932 Werner Heisenberg Quantum Mechanics 1933 Erwin Schrodinger Atomic theory Paul Adrien Maurice Dirac 1935 James Chadwick The neutron 1936 Victor Franz Hess Cosmic rays Carl D. Anderson The positron 1937 Clinton Joseph Davisson Crystal diffraction of electrons George Paget Thomson 1938 Enrico Fermi New radioactive elements 1939 Ernest Orlando Lawrence Invention of the Cyclotron 1943 Otto Stern Proton magnetic moment 1944 Isador Isaac Rabi Magnetic resonance in atomic nuclei 1945 Wolfgang Pauli The Exclusion principle 1946 Percy Williams Bridgman Production of extremely high pressures 1947 Sir Edward Victor Appleton Physics of the upper atmosphere 1948 Patrick Maynard Stuart Blackett Cosmic ray showers in cloud chambers 1949 Hideki Yukawa Prediction of Mesons 1950 Cecil Frank Powell Photographic emulsion for meson studies 1951 Sir John Douglas Cockroft Artificial acceleration of atomic Ernest Thomas Sinton Walton particles and transmutation of nuclei 1952 Felix Bloch Nuclear magnetic precision methods Edward Mills Purcell 1953 Frits Zernike Phase-contrast microscope 1954 Max Born Fundamental research in QM Walther Bothe Coincidence counters 1955 Willis Eugene Lamb Hydrogen fine structure Polykarp Kusch Electron magnetic moment 1956 William Shockley Transistors John Bardeen Walter Houser Brattain 1957 Chen Ning Yang Parity violation Tsung Dao Lee 1958 Pavel Aleksejevic Cerenkov Interpretation of the Cerenkov effect Il'ja Mickajlovic Frank Igor' Evgen'evic Tamm 1959 Emilio Gino Segre The Antiproton Owen Chamberlain 1960 Donald Arthur Glaser The Bubble Chamber 1961 Robert Hofstadter Electron scattering on nucleons Rudolf Ludwig Mossbauer Resonant absorption of photons 1962 Lev Davidovic Landau Theory of liquid helium 1963 Eugene P. Wigner Fundamental symmetry principles Maria Goeppert Mayer Nuclear shell structure J. Hans D. Jensen 1964 Charles H. Townes Maser-Laser principle Nikolai G. Basov Alexander M. Prochorov 1965 Sin-Itiro Tomonaga Quantum electrodynamics Julian Schwinger Richard P. Feynman 1966 Alfred Kastler Study of Hertzian resonance in atoms 1967 Hans Albrecht Bethe Energy production in stars 1968 Luis W. Alvarez Discovery of many particle resonances 1969 Murray Gell-Mann Quark model for particle classification 1970 Hannes Alfven Magneto-hydrodynamics in plasma physics Louis Neel Antiferromagnetism and ferromagnetism 1971 Dennis Gabor Principles of holography 1972 John Bardeen Theory of superconductivity Leon N. Cooper J. Robert Schrieffer 1973 Leo Esaki Tunneling in superconductors Ivar Giaever Brian D. Josephson Super-current through tunnel barriers 1974 Antony Hewish Discovery of pulsars Sir Martin Ryle Pioneering radioastronomy work 1975 Aage Bohr Structure of the atomic nucleus Ben Mottelson James Rainwater 1976 Burton Richter Discovery of the J/Psi particle Samual Chao Chung Ting 1977 Philip Warren Anderson Electronic structure of magnetic and Nevill Francis Mott disordered solids John Hasbrouck Van Vleck 1978 Pyotr Kapitsa Liquefaction of helium Arno A. Penzias Cosmic Microwave Background Radiation Robert W. Wilson 1979 Sheldon Glashow Electroweak Theory, especially Steven Weinberg weak neutral currents Abdus Salam 1980 James Cronin Discovery of CP violation in the Val Fitch asymmetric decay of neutral K-mesons 1981 Kai M. Seigbahn High resolution electron spectroscopy Nicolaas Bloembergen Laser spectroscopy Arthur L. Schawlow 1982 Kenneth G. Wilson Critical phenomena in phase transitions 1983 Subrahmanyan Chandrasekhar Evolution of stars William A. Fowler 1984 Carlo Rubbia Discovery of W,Z Simon van der Meer Stochastic cooling for colliders 1985 Klaus von Klitzing Discovery of quantum Hall effect 1986 Gerd Binning Scanning Tunneling Microscopy Heinrich Rohrer Ernst August Friedrich Ruska Electron microscopy 1987 Georg Bednorz High-temperature superconductivity Alex K. Muller 1988 Leon Max Lederman Discovery of the muon neutrino leading Melvin Schwartz to classification of particles in Jack Steinberger families 1989 Hans Georg Dehmelt Penning Trap for charged particles Wolfgang Paul Paul Trap for charged particles Norman F. Ramsey Control of atomic transitions by the separated oscillatory fields method 1990 Jerome Isaac Friedman Deep inelastic scattering experiments Henry Way Kendall leading to the discovery of quarks Richard Edward Taylor 1991 Pierre-Gilles de Gennes Order-disorder transitions in liquid crystals and polymers 1992 Georges Charpak Multiwire Proportional Chamber 1993 Russell A. Hulse Discovery of the first binary pulsar Joseph H. Taylor and subsequent tests of GR 1994 Bertram N. Brockhouse Neutron scattering experiments Clifford G. Shull
nauka.383 basrak,
Einstein Manuscript on Sale Shows Science Can Be Art By ROBIN POGREBIN (New York Times, March 15) ... The 72-page untitled manuscript was written in 1912, seven years after the "special" theory was first published. The manuscript's further insights were widely disseminated, but the paper itself was not published; and except for a fleeting moment when the document was put up for auction in 1987, it has never been available to scholars or the public. On Saturday, at Sotheby's, the manuscript is to be auctioned once more. It is expected to bring as much as $6 million -- more than what a classic example of Monet's "Water Lilies" sold for last fall. ... einstein.zip
nauka.384 obren,
> Sorry na dužini, ali mislim da zavređuje da ostane u SOR-u: > > The Nobel Prize for Physics (1901-1994) updated 12-OCT-1994 > by SIC --------------------------------------- original by > Scott I. Chase Odličan prilog! :) Imaš li još ovoga (medicina, književnost, ... ) ?
nauka.385 .andrew,
INTERESUJE LI VAS ASTRONOMIJA ILI MISTIKA ? PRIDRUZITE SE GRUPAMA ASTRONOMIJA I XFILES :) MAILUJ TE MI AKO STE ZAINTERESOVANI !!!
nauka.387 basrak,
> Imaš li još ovoga (medicina, književnost, ... ) ? Sorry. I na ovo sam zaista slučajno nabasao. Ali ako budem nešto pronašao, naravno da šaljem...
nauka.389 rjovic,
Iz stampe je izasla kniga "Sarena igra senki", Stanislave Skoric. U predgovoru izdanja stoji: Dugo sam se dvoumila da li da napise ovu knjigu. Potreba da je stvorim dugo je tinjala u meni, a raplamsale se odjednom, kao da je sama zelela da sto pre krene ka vama. Knjiga je napisana kao prirucnik i proizvod je mog dugogodisnjeg, kazu, vrlo uspesnog rada. Sve istine i sva znanja koja sam radeci kao regresoterapeut primila kao Boziji dar, nisam mogla da smestim u ovu knjigu. Ostalo je mnogo toga neiskazanog, cak i nenaslucenog. Knjiga nema cilj da odgovori na sva pitanja, jer je njih bezbroj, ali ima zadatak da u vama probudi zelju za znanjem i za istinom. Odgovori na sva vasa pitanja nalaze se u vama. Ne ustrucavajte se da pitate jer samo tako mozete dobiti odgovor. Nikako ne mislim da vi treba da postanete regresoterapeuti citajuci ovu knjigu i da radite regresoterapiju na osnovu uputstva koja se nalaze u njoj. To bi bilo isto kao kada biste na osnovu prirucnika iz anatomije radili operaciju srca. Sumnjam da bi neko od vas preuzeo na sebe takav rizik. Regresoterapija nije nista manje rizican poduhvat i zato vam savetujem da pre nego sto pocnete prakticno da primenjujete knjigu, prodjete kroz prakticnu obuku za regresoterapeuta i na taj nacin eliminisete moguce posledice nestrucnog rada. Prolaskom kroz obuku saznacete da li ste u stanju da radite ovaj posao, da li je taj posao uopste za vas. Ponavljam, regresoterapija je samo jedna od mnogih mogucnosti da stignete do sebe, a ova knjiga samo sansa da napravite izbor. I ne zaboravite, zivot je iluzija, carolija Duse, balon od pene, i tek sto ste ga uhvatili, on nestaje... Stanislava Skoric, se inace bavi nehipnotickom regresoterapijom, i pored nje drzi skolu ezotericne filozofije i skolu za regresoterapeute. Pozdrav, Relja
nauka.392 ilazarevic,
> Stanislava Skoric, se inace bavi nehipnotickom regresoterapijom, i > pored nje drzi skolu ezotericne filozofije i skolu za > regresoterapeute. Ima li diplomu psihologa?
nauka.393 dr.s,
/* Ima li diplomu psihologa? Je*ale vas diplome... Ortak koji studira gradjevinu ponudio neku kompjtersku animaciju nekoj nasoj privatnoj firmi. Pogledali oni; odusevili se; predlog stigao do direktora (marketinga ili generalnog) i ovaj odbio, jer ortak nije imao diplomu fakulteta... A svuda je tako... bar u nasoj zamlji. Ne gledaju sta i koliko znas, nego da l' imas diplomu.
nauka.394 ilazarevic,
> Je*ale vas diplome... Izvini, ali ovde se radi o regresoterapiji, a ne o nekom crtežu u AutoCAD-u. Nestručna regresoterapija može da dovede do strašnih posledica. Kakve veze uopšte ima regresoterapija sa nekom ezoteričnom filozofijom?!
nauka.395 rjovic,
██ Nestrucna regresoterapija moze da dovede do strasnih posledica. Potpuno si upravu. Posledice nestrucno vodjene, i uopste nestrucno otpocete regresije mogu biti katastrofalne. Posto sam prisustvovao nekim terapijama, a i dosta sam citao o tome dajem sebi za pravo da kazem da sarlatan u tom poslu moze biti vise nego opasan. ██ Kakve veze uopste ima regresoterapija sa nekom ezotericnom filozofijom?! Temelj cele prie o reinkarnacijama i dobar deo "putovanja kroz zivote" se nalazi u ezotericnoj filozofiji. Pozdrav, Relja
nauka.396 ilazarevic,
> Temelj cele prie o reinkarnacijama i dobar deo "putovanja kroz > zivote" se nalazi u ezotericnoj filozofiji. Nije regresoterapija vezana isključivo za reinkarnaciju. Regresija može da se izvede i bez pretpostavke o mogućnosti reinkarnacije. Pacijent se može vratiti do one tačke do koje dopire njegovo sećanje. To što terapeut navodi pacijenta da priča o prethodnom životu nije dokaz da reinkarnacija postoji. Moguće je da je sve što pacijent tvrdi o svom prošlom životu samo podsvesna konstrukcija.
nauka.397 rjovic,
██ To sto terapeut navodi pacijenta da prica o prethodnom zivotu nije ██ dokaz da reinkarnacija postoji. Moguce je da je sve sto ██ pacijent tvrdi o svom proslom zivotu samo podsvesna ██ konstrukcija. Sve zavisi od terapeuta. Fantaziranje sigurno postoji kada regresiju izvodi sarlatan, ali ono sto sam ja gledao se ne moze bas tako lako svrstati u tu kategoriju. U terapijama kojima sam ja prisustvovao nikakvog navodjenja nije bilo. Terapeut je postavljao pitanja tipa: "Sta sada vidite?", na sta su stizali odgovori, a terapeut bi sugerisao pacijentu da se krece po "prostoru" koji sam pacijent vidi. Druga cinjenica koja govori da mastanja tesko moze postojati pri terapiji je da u hipnotickim regresijama ljudi ne retko progovore jezikom koji u tom zivotu nikada nisu ni culi niti znali. Sem toga (mada se i to moze negirati), pri nehipnotickim regresijama i terapeut i pacijent na tom "putovanju" vide isto. Terapeut ne moze pratiti pacijenta u njegovim fantazijama, jer i on ne vidi, vec se samo mogu kratati zajedno u stvarnom prostoru... Pozdrav, Relja
nauka.398 velicko,
>+ je da u hipnotickim regresijama ljudi ne retko progovore >+ jezikom koji u tom zivotu nikada nisu ni culi niti znali. Jel ovo zvanično potvrđeno, ili je samo tema za filmove, treća oka i sl. ;) ? Šta zvanična psihijatrija kaže o tome?
nauka.399 rjovic,
██ Sta zvanicna psihijatrija kaze o tome? U SAD je regresoterapija prihvacena kao jedna od zvanicnih medicinskih nacina za lecenje fobija. Naime postavljena je predpostvka da mnogi ljudski strahovi svoj koren imaju u predhodnim karnacijama, sto je donekle i potvrdjeno relativno velikim brojem pacijenata koji su nakon profesionalno izvedene regresoterapije ostali bez tih strahova. Pokazano je da je pri takvom lecenju nehipnoticka terapija mnogo efektnija. Pozdrav, Relja
nauka.400 ilazarevic,
> Druga cinjenica koja govori da mastanja tesko moze postojati pri > terapiji je da u hipnotickim regresijama ljudi ne retko progovore > jezikom koji u tom zivotu nikada nisu ni culi niti znali. Možda je rešenje (?) u kolektivnoj svesti, koja čuči zarobljena u neupotrebljivom većem delu mozga. Teško mi je da poverujem u reinkarnaciju :)
nauka.401 mmtosic,
>> U SAD je regresoterapija prihvacena kao jedna od zvanicnih >> medicinskih nacina za lecenje fobija. Nov sam ovde pa se izvinjavam što ću možda pitati nešto na šta je već odgovoreno. Jel' ima neka literatura o ovome (mislim naravno na onu u elektronskom obliku) - neki faq ili tome slično?
nauka.402 mmtosic,
>> Možda je rešenje (?) u kolektivnoj svesti, koja čuči zarobljena u >> neupotrebljivom većem delu mozga. Šta je to kolektivna svest? Da nije to nešto kao OS plus osnovni paket alatki? Da li je taj `neupotrebljivi veći deo mozga' stvarno neupotrebljiv, ili mi neznamo kako ga ovaj deo za koji znamo upotrebljava? Stvarno me interesuje, ne zadevam kavgu. :)
nauka.403 rjovic,
██ Jel' ima neka literatura o ovome (mislim naravno ██ na onu u elektronskom obliku) - neki faq ili tome slicno? U elektronskom obliku nisam video nikakvu literaturu, a u papirnom je ima dosta, samo i tu treba voditi racuna sta se uzima... Pozdrav, Relja
nauka.404 rjovic,
██ Mozda je resenje (?) u kolektivnoj svesti, koja cuci ██ zarobljena u neupotrebljivom vecem delu mozga. Hm :). Vidi u ezoteriji postoji termin OPSTEG ZNANJA kako i teorija da nista sto mi ne znamo ni ne mozemo da naucimo. Princip onoga sto mi zovemo ucenjem se, po toj filzofiji, zasniva na prisecanju onoga sto vec znamo na osnovu, recimo citanja iz udzbenika ili slusanju predavanja ili... Mogao bih dosta da napisem o tome, ali nisam siguran da ljude interesuje takva prica... ██ Tesko mi je da poverujem u reinkarnaciju :) Potpuno te shvatam. U stvari i ja sam bio skeptik, dok radeci na jednom projektu nisam upoznao par ljudi koji se zaista profesionalno (?) bave tim, ajde da ih nazovemo, onostranim stvarima i ezotericnom filozofijom. Zahvaljujuci tom, sada vec prijateljstvu, imao sam prilike da nesto od tih stvari osetim na svojoj kozi, nesto posmatram kako rade na sebi ili drugima, i dosta citam one prave literature. Mogu sam da kazem da za vecinu onih stvari za koje sam pricao da su nemoguce i da pripadaju sto bajkama sto glupostima sada mislim prilicno drugacije... Pozdrav, Relja
nauka.405 rjovic,
██ Da li je taj `neupotrebljivi veci deo mozga' ██ stvarno neupotrebljiv, ili mi neznamo kako ga ovaj deo za koji ██ znamo upotrebljava? Istrazivanja sprovedena u SADu pokazala su da prosecan intelektualac koristi svega do 30% mogucnosti svog mozga, a prosecan covek maksimalno 20%. E sada se postavlja pitanje kako preci te pragove. Odgovora je mnogo, a u svetu se puno para zaradjuje na kojekakve kvazi metode koji ti to omogucavaju. Postoji i par njih koji, navodno, to vrlo uspesno omogucuju... Pozdrav, Relja
nauka.406 dr.s,
/* Moguce je da je sve sto pacijent tvrdi o svom proslom zivotu samo podsvesna /* konstrukcija. A podsvesna konstrukcija je i kad pacijent odlicno koristi jezik za koji do tada nije ni cuo? Sto je dobra ova podsvest... :)
nauka.407 ilazarevic,
> upotrebljava? Stvarno me interesuje, ne zadevam kavgu. :) Ne znam ni ja šta je kolektivna svest, pošto niko nije dokazao da postoji. Moja pretpostavka je da je to neki podsvesni mehanizam koji vuče korene od naših životinjskih predaka, neki zajednički osećaj (?).
nauka.408 mmtosic,
>> U elektronskom obliku nisam video nikakvu literaturu, a u papirnom >> je ima dosta, samo i tu treba voditi racuna sta se uzima... Jel' možeš da daš neki predlog, al' da ne bude za profesionalce, već za znatiželjne? :)
nauka.409 mmtosic,
>> E sada se postavlja pitanje kako preci te pragove. Odgovora je mnogo, >> a u svetu se puno para zaradjuje na kojekakve kvazi metode koji ti to >> omogucavaju. Postoji i par njih koji, navodno, to vrlo uspesno >> omogucuju... Ako već nisam postao dosadan, jel' može neka informacija o ovima iz zadnje rečenice? :)
nauka.410 mmtosic,
>> Mogao bih dosta da napisem o tome, ali nisam siguran da ljude interesuje >> takva prica... Mene interesuje. >> Mogu sam da kazem da za >> vecinu onih stvari za koje sam pricao da su nemoguce i da pripadaju >> sto bajkama sto glupostima sada mislim prilicno drugacije... A kad sam već u radnji :), ja bih malo i od ovoga. Ustvari, ja bih više, al' ne smem da kažem. :) Zrno po zrno, ...
nauka.411 basrak,
Evo jedan vrlo zanimljiv tekst, ali nažalost ne znam ime autora. Sledi par isečaka: The Beginning Of Time In this lecture, I would like to discuss whether time itself, has a beginning, and whether it will have an end. ... But it seems that quantum effects can remove the most objectionable feature, of singularities in classical General Relativity. This is that the classical theory, does not enable one to calculate what would come out of a singularity, because all the Laws of Physics would break down there. ... It seems that Quantum theory, on the other hand, can predict how the universe will begin. Quantum theory introduces a new idea, that of imaginary time. Imaginary time may sound like science fiction, and it has been brought into Doctor Who. But nevertheless, it is a genuine scientific concept. One can picture it in the following way. One can think of ordinary, real, time as a horizontal line. On the left, one has the past, and on the right, the future. But there's another kind of time in the vertical direction. This is called imaginary time, because it is not the kind of time we normally experience. But in a sense, it is just as real, as what we call real time. ... In fact, James Hartle of the University of California Santa Barbara, and I have proposed that space and imaginary time together, are indeed finite in extent, but without boundary. They would be like the surface of the Earth, but with two more dimensions. ... If space and imaginary time are indeed like the surface of the Earth, there wouldn't be any singularities in the imaginary time direction, at which the laws of physics would break down. ... beg_time.zip
nauka.412 dr.s,
/* Mozda je resenje (?) u kolektivnoj svesti, koja cuci zarobljena u /* neupotrebljivom vecem delu mozga. Naucno je utvrdjeno da covek po rodjenju ne moze da koristi vise od 50% mozga. Navodno u toku trudnoce atrofira dobar deo pomenutog organa. Najverovatnije da necemo skoro saznati cemu sluzi taj procenat koji ne koristimo; bar ne dok nismo u stanju da sprecimo atrofiranje mozga tokom trudnoce. A i inace je mozak jako neispitana stvar... skoro k'o svemir. :) /* Tesko mi je da poverujem u reinkarnaciju :) A u sta verujes?
nauka.413 ilazarevic,
> nista sto mi ne znamo ni ne mozemo da naucimo. Princip onoga sto mi > zovemo ucenjem se, po toj filzofiji, zasniva na prisecanju onoga sto > vec znamo na osnovu, recimo citanja iz udzbenika ili slusanju > predavanja ili... Da, sećam se iz škole da je neki od viđenijih filozofa zastupao takvo gledište (ali ne mogu da se setim koji, pogledaću). Ipak, to je samo jedno tumačenje. Lično sam naklonjeniji teorijama koje se više zasnivaju na tvrdoj nauci, a manje na čistoj filozofiji.
nauka.414 ilazarevic,
> A podsvesna konstrukcija je i kad pacijent odlicno koristi jezik za > koji do tada nije ni cuo? Sto je dobra ova podsvest... :) Zašto da ne? Ako je tačna pretpostavka da čovek ne može da zna ono što nije deo opšteg znanja, celokupnom znanju ljudske rase može se pristupiti iz svakog od pojedinačnih mozgova. Liči na Gaiu.
nauka.415 rjovic,
██ Jel' mozes da das neki predlog, al' da ne bude za ██ profesionalce, vec za znatizeljne? :) Pa ako te interesuje prica o reinkarnacijama od srca :) ti preporucujem knjigu "Sarena igra senki" koju po najpovoljnijim uslovima mozes kupiti kod same autorke. Ako te interesuje kontakt telefon reci pa da ti ga saljem na mail. Kniga je radjena skoro na nivou "lepe knizevnosti (sto kazu nasi teoreticari :)) )" i predstavlja lep sklop teorije i opisa tehnike nehipnoticke regresije i iskustava iz rada, tj. prica koje su videli/pricali pacijenti pri terapiji. Pozdrav, Relja
nauka.416 rjovic,
██ A kad sam vec u radnji :), ja bih malo i od ovoga. Ustvari, ja ██ bih vise, al' ne smem da kazem. :) Zrno po zrno, ... Posto zaista ne znam da li je prica adekvatna ovoj konferenciji/temi predlazem da otvorim grupu pa da se tamo lepo raspisemo o svemu "paranormalno". Pozdrav, Relja
nauka.417 rjovic,
██ Licno sam naklonjeniji teorijama koje ██ se vise zasnivaju na tvrdoj nauci, a manje na cistoj ██ filozofiji. Delimicno se slazem, mada kada sam pokusao da primenim jednu od tehnika koje omogucavaju vid pristupa Znanju i seo da ucim za ispiti priznajem da mi je ucenje islo neverovatno brzo i lako i da to sto sam to sto sam za to vreme procitao sjajno zapamtio. Kada sam izasao iz tog moda (sta ti je profesionalna deformacija korisnika racunara :) ), nisam uspeo ponovo da se vratim u njega. Postavlja se pitanje da li je ta tehnika tehnika za pristup Znanju ili je to tehnika za povecanje koncentracije i moci pamcenja? Pozdrav, Relja
nauka.418 milan,
> Evo jedan vrlo zanimljiv tekst, ali nažalost ne znam ime autora. > Sledi par isečaka: Stiven Hoking (Stephen Hawking) američki fizičar engleskog porekla. Iako faktički potpuno nepokretan (u kolicima, a koristi sintetizator glasa da govori pošto su mu se i mišići lica oaralisali) i dalje je aktivan. Poznat je po teorijskim konceptima crnih rupa koje su, u vreme kada ih je on formulisao, izazivale velike sporove. Danas se smatraju skoro potpuno dokazanim. U teorijskoj kosmologiji zastupa koncept struna a ne inflacije. Pre desetak godina strune (pretpostavka da elementarne čestice nisu tačke nego jednodimenzionalna "vlakna" koja se "zapetljavaju" i "otpetljavaju") su bile veoma u modi ali sada izlaze a inflatorni model dobija na reputaciji. Stoga je Hoking poslednjih par godina malo "izvan igre". Pl poz M
nauka.419 vitez.koja,
#=> Posto zaista ne znam da li je prica adekvatna ovoj #=> konferenciji/temi predlazem da otvorim grupu pa da se tamo lepo #=>" raspisemo o svemu paranormalno". Ne, nastavite ovde ili u razno, meni je svejedno, ali ne u grupu... sk
nauka.420 mango,
> Delimicno se slazem, mada kada sam pokusao da primenim jednu od tehnika > koje omogucavaju vid pristupa Znanju i seo da ucim za ispiti priznajem da Ajde baci ovde tu tehniku:)
nauka.421 basrak,
>> Evo jedan vrlo zanimljiv tekst, ali nažalost ne znam ime >> autora. Sledi par isečaka: > > Stiven Hoking (Stephen Hawking) američki fizičar engleskog > porekla. A jel' znaš kakav je to tekst pošto počinje sa "Današnja lekcija će biti..."? Ne čini mi se da je iz "Kratke povesti vremena". Ako znaš i gde ima ostatak, viči pa da dovlačimo...
nauka.422 mmtosic,
>> Posto zaista ne znam da li je prica adekvatna ovoj konferenciji/temi >> predlazem da otvorim grupu pa da se tamo lepo raspisemo o svemu >> "paranormalno". Nadam se da će se i drugi prisutni složiti da je ideja dobra. Što se mene tiče ja ideju pozdravljam i prijavljujem se za člana grupe.
nauka.423 milan,
> A jel' znaš kakav je to tekst pošto počinje sa "Današnja lekcija će > biti..."? Ne čini mi se da je iz "Kratke povesti vremena". Ako znaš > i gde ima ostatak, viči pa da dovlačimo... Ne, to je jedno konkretno predavanje, mislim da je držano na Harvardu pre jedno godinu dana. Pogledao sam, imam HTML verziju ali je sve isto se što postoji i ime autora. Pl poz M
nauka.424 afrodita,
>kolektivna svest :) Preporučujem roman "Kraj detinjstva" (A. Clarke)
nauka.425 rjovic,
██ Ajde baci ovde tu tehniku:) Za celu tehniku bi trebalo mnogo, mnogo ekrana, ali dacu neke osnovne crte. Verovatno je vecini vec poznato da neke filozofije smatraju da je covekovo telo podeljeno u sedam centara, ili sedam cakri, i da je svaka od njih centar koji trazi odredjeni vid energije i koji ima odredjene kvalitete. Primera radi prva cakra je "najnizi centar" sa "najsirovijom energijom" kao sto je, recimo, snaga, seksualnost i.t.d.. U drugom centru se nalazi nesto suptilnija energija i tako redom. Vecina ljudi svoj "zivot" vodi iz prva dva ili eventualno treceg centra, cime se, prakticno koristi neadekvatan vid energije za oderedjenu radnju. Umne aktivnosti su predvidjene za sedmu caktu i cela tehnika se zasniva na tome da se svesno mi u datom momentu "podignemo" na sedmi nivo. Posto vecina nas ne zna kako to da uradi, desava se da koristimo pogresne resurse za ucenje pa se mi uzaista i fizicki umaramo i emotivno iscrpljujemo (tipa bas ne volim taj pedmet). Naravno postavlja se pitanje kako koristiti pravi resurs za ucenje (ili sl.), a odgovor nazalost nije ni najmanje jednostavan. Princip se zasniva na kontroli svesne svesti (znam da mozda nekome zvuci sasavo) kojom se prvo ispune svih sedam centara, a zatim se ona locira, u ovom slucaju, u sedmi centar. Kada smo sigurni da smo kroz svesnu svest koncentrisani na nasu sedmu cakru (ako ikada i mozemo da budemo sigurni dok ne pocnemo to i da osecamo) spremni smo za umnu aktivnost. Ista stvar je i ako nam treba kvalitet neke druge cakre, samo sto onda svesnu svest postavljamo u tu taj centar. Pozdrav, Relja
nauka.426 tasman.djavo,
>> Za celu tehniku bi trebalo mnogo, mnogo ekrana, ali dacu neke >> osnovne crte. Daj ipak tehniku , ili nam bar daj knjigu da fotokopiramo odakle bi smo naucili da se svesno prebacimo tj. pobudimo doticnu cakru , PLEASE :)))) Djavo bez 666 :))))
nauka.427 ilazarevic,
> A u sta verujes? Verujem da ću pasti elektroniku ;)
nauka.428 ilazarevic,
> vratim u njega. Postavlja se pitanje da li je ta tehnika tehnika za > pristup Znanju ili je to tehnika za povecanje koncentracije i moci > pamcenja? Ili je možda autosugestija?
nauka.429 dr.s,
/* Stiven Hoking (Stephen Hawking) americki fizicar engleskog /* porekla. Iako fakticki potpuno nepokretan (u kolicima, a koristi /* sintetizator glasa da govori posto su mu se i misici lica /* oaralisali) i dalje je aktivan. E, sad... Prvo je postao paralizovan negde krajem sezdesetih godina ovog veka (naravno) s tim sto moze da pomera ruke. A sintetizor glasa koristi od kraja sedamdesetih kada je preboleo tesko zapalenje pluca i ostao nem. Izvor ovih informacija je sam Stiven Hoking, koji je sve ovo napisao u uvodu jedne svoje knjige. /* Poznat je po teorijskim konceptima crnih rupa koje su, u vreme /* kada ih je on formulisao, izazivale velike sporove. Danas se /* smatraju skoro potpuno dokazanim. Crnim rupama se bavio krajem sezdesetih i pocetkom sedamdesetih. Bez obzira na sve teorije koje je postavio oko istih, kladio se sa jednim svojim kolegom da crne rupe ne postoje. Naime, ako crne rupe postoje on kolegi plati godisnju pretplatu na jedan od strucnih americkih casopisa; a ako se ispostavi da nema crnih rupa on donija cetvorogodisnju pretplatu na isti (ili neki drugi casopis), kao satisfakciju sto se `zaje*ao' u teorijama. E, sad... Procenat verovatnoce da postoje crne rupe je 95% (kako sam Hoking kaze), pa je zato duza pretplata ako on izgubi. :))) /* U teorijskoj kosmologiji zastupa koncept struna a ne inflacije. /* Pre desetak godina strune (pretpostavka da elementarne cestice nisu /* tacke nego jednodimenzionalna "vlakna" koja se "zapetljavaju" i /* "otpetljavaju") su bile veoma u modi ali sada izlaze a inflatorni /* model dobija na reputaciji. Stoga je Hoking poslednjih par godina /* malo "izvan igre". Teorija o vlaknima koja se 'zapetljavaju' i 'otpetljavaju' bas i nije ranije bila 'u modi'. Naime, fizicara koji je postavio teoriju nisu bas ostali `fermali' smatrajuci da su im pogodnije ostale teorije (izmedju ostalih i inflacija). Od 1986. su iznova da se proucavaju vlakna, tako da se bas ne moze reci da su `zastarela'.
nauka.430 dr.s,
/* vid energije za oderedjenu radnju. Umne aktivnosti su predvidjene za sedmu /* caktu i cela tehnika se zasniva na tome da se svesno mi u datom momentu /* "podignemo" na sedmi nivo. Posto vecina nas ne zna kako to da uradi, desava Sta kaze nauka...? Za pocetak da razdvojimo MOZAK i UM. Nadam se da svi prave razliku izmedju ova dva, pa da ne `gusim' oko toga. Mozak u vecem delu dana radi na 20 Hz, tj. ima dvadeset pulsiranja u minuti. Ukoliko je coveku potrebna veca fizicka aktivnost, mozak pocinje brze da radi i moze da dodje i do 50 Hz. Ovi mozdani talasi se nazivaju Beta talasima. Kada covek spava, mozak mu radi izpod 14 Hz. Ovi talasi se nazivaju Alfa-talasima. U toku spavanja mozak i dalje sljaka, a um `slaze' informa- cije koje je dobio u toku dana (jedan vid toga su snovi). Naucno je dokazano da mozak bolje sljaka kada radi sporije, tj kada je ispod 14 Hz. Ova frekvencija vise odgovara i organizmu, sto se najbolje moze shvatiti cinjenicom da se brze odmaramo kada spavamo, nego ako isto vreme samo lezimo. Na Alfa-talasima covek (a boga mi i zena) moze bolje da uci, tj. bolje memorise podatke. Elektrotehnicari (taj sam) bi ovo najlakse razumeli ako bi citav nervni sistem shvatili kao jedan kalem, pa kad je frekvencija niza, otpornost tog kalema (odnosno nervnog sistema) je manja, pa je struja veca i na taj nacin informacije bolje budu `urezane' u pamcenje. 90% ljudi ne mogu da spuste frekvenciju rada svog mozga ispod 14 Hz, a da pri tom ostanu u svesnom stanju. U stvari, oni to mogu, ali tek posle nekih vezbi i dosta truda. Onih 10% (")srecnika(") koji to mogu, su tu osobinu stekli ili rodjenjem (sto je redji slucaj) ili u toku detinjstva, sto je verovatnije. Zapazeno je i to da u tih 10% stanovnistva ima dosta levorukih (valjda je to zbog toga sto bolje koriste desnu hemisferu mozga). Uteha desnorukima je to sto duze zive... :)))
nauka.431 milan,
> /* model dobija na reputaciji. Stoga je Hoking poslednjih par godina > /* malo "izvan igre". > ostalih i inflacija). Od 1986. su iznova da se proucavaju vlakna, > tako da se bas ne moze reci da su `zastarela'. Čitaj šta piše - "poslednjih par godina". Tačnije, od "nove inflacije" koja je posle inicijalnih Guthovih radova 1983. o inflaciji formulisana 1989-1991. Od tada je sve manje radova o strunama a raste broj radova o novoj inflaciji. Istina, inflacija je kao i strune "moda". Dođe pa prođe a autori se ravnaju prema trendu. Možda opet strune uđu u modu. Pl poz M
nauka.432 vitez.koja,
#=> Istina, inflacija je kao i strune "moda". Dođe pa prođe a #=> autori se ravnaju prema trendu. Možda opet strune uđu u modu. Au, znači mi smo '93 bili u samom vrhu svetske kosmologije, ili smo samo poslužili kao opitni kunići? sk
nauka.433 zormi,
* kolegom da crne rupe ne postoje. Naime, ako crne rupe postoje on kolegi * plati godisnju pretplatu na jedan od strucnih americkih casopisa; a ako se * ispostavi da nema crnih rupa on donija cetvorogodisnju pretplatu na isti Koliko znam, kladili su se u pretplatu na Playboy. :)
nauka.434 supers,
>> Mozak u vecem delu dana radi na 20 Hz, tj. ima dvadeset pulsiranja >> u minuti. Dvadeset pulsiranja u sekundi. 1 Hz = 1/s Kad bi ljudski mozak "pulsnuo" na svake 3 sekunde, (20 pulsiranja u minuti) ljudska bića ne bi bila nizašta.
nauka.435 mmtosic,
>> 90% ljudi ne mogu da spuste frekvenciju rada svog mozga ispod 14 Hz, >> a da pri tom ostanu u svesnom stanju. U stvari, oni to mogu, ali tek >> posle nekih vezbi i dosta truda. Onih 10% (")srecnika(") koji to mogu, >> su tu osobinu stekli ili rodjenjem (sto je redji slucaj) ili u toku >> detinjstva, sto je verovatnije. Da pitam dva pitanja. (I nekoliko podpitanja :)) Prvo, kako se to meri? Pošto reče da si električar, :) ja nekoliko puta videh u novinama informaciju o postojanju grupe naučnika (da li oko Prof. Rakovića? ili nekog sa sličnim prezimenom?) koja je imala i koja ima, mnogo uspeha u `modeliranju' rada mozga, da li možda znaš o tome nešto više? U okviru čega se osnovi za to predaju? Da li na postdiplomskim ili u izbornim predmetima, i ima li neke dostupne literature? Drugo, kakva je veza između te kontrole o kojoj si pričao (mislim, na smanjenje frekvence, pa tako i `impedanse') i onoga što se izražava sa IQ? Predpostavljam da se radi o `direktnoj proporcionalnosti', ali možda ima i neke težinske funkcije ili nekog stepena.
nauka.436 mmtosic,
>> Verujem da ću pasti elektroniku ;) Ta ti vera neće dobra doneti. Menjaj veru. Ta je pesimistička. :)
nauka.437 dr.s,
/* Citaj sta pise - "poslednjih par godina". Tacnije, od "nove Poslednjih nepar godina? :)))
nauka.438 sav.gacic,
> kolegom da crne rupe ne postoje. Naime, ako crne rupe postoje on kolegi > plati godisnju pretplatu na jedan od strucnih americkih casopisa; a ako se > ispostavi da nema crnih rupa on donija cetvorogodisnju pretplatu na isti > (ili neki drugi casopis), kao satisfakciju sto se žzaje*ao' u teorijama. E, Malo se zafrkavao. Reč je o _Penthouse_, veoma _stručnom_ internacionalnom časopisu koji takođe tretira problematiku tog, mislim otkrića... :) uh, izvinjavam se, omaklo mi se, postajem vulgaran :)
nauka.439 mcar,
Radim u Initutu za mentalno zdravlje, na EEG-u, inzenjer sam. Medjutim moram da kazem da su konstatacije ovde iznesene uglavnom polutacne i proizvoljne Marko
nauka.440 rjovic,
██ Daj ipak tehniku , ili nam bar daj knjigu da fotokopiramo ██ odakle bi smo naucili da se svesno prebacimo tj. pobudimo ██ doticnu cakru , PLEASE :)))) Ne bih da zvucim misticno ili nesto slicno ;) ali bojim se da pisana rec ne bi bas mnogo znacila. Naime ja sam tu tehniku ucio uz "ucitelja" u grupi koju vodi Stanislava Skoric. Nije frka da ja prepricam celi postupak, i to cu uraditi cim ulovim vremena, ali pre nego sto to uradim samo mi reci koliko znas o ckarama i koliko vremena treba da posvetim objasnjavanju te teorije. Pozdrav, Relja
nauka.441 rjovic,
██ Kada covek spava, mozak mu radi izpod 14 Hz. Ovi talasi se ██ nazivaju Alfa-talasima. U toku spavanja mozak i dalje sljaka, ██ a um `slaze' informa- cije koje je dobio u toku dana (jedan ██ vid toga su snovi). Delimicno se slazem sa tobom. Naime u toku spavanja, fizioloski posmatrano, postoje dva tipa spavanja: Sporotalasno spavanje i REM spavanje. U toku spavanja ova dva stanja se naizmenicno smenjuju, pri cemu je prvo karakterisano sporim mozdanim talasima, a drugo brzim pokretima ocnih jabucica. Veci deo spavanja pripada prvom tipu i to je okrepljujuci san tokom prvih casova spavanja. REM cini oko 25% ukupnog spavanja kod mlade osobe i javlja se otprilike na svakih 90 minuta. Tokom sporotalasnog spavanja bazalni metabolizam, krvni pritisak frekvencija disanja opada i za 10 do 30%. Snovi koji se sanjaju u ovo vreme (uglavno nocne more) se nepamte. REM spavanje (paradoksalno spavanje) ide u epizodama koja traju od 5 do 30 minuta. Postoje nekoliko vrlo vazinih karakteristika ovog sna: povezano je sa aktivnim sanjanjem; coveka je teze probuditi senzornim putem do je u REM sekvenci mada se on ujutro sam budi najcesce iz REM-a; Tonus misica tela je izuzetno smanjen (usled spinalne inhibicije); Uprkos smanjenom tonusu javljaju se pokreti ocnih jabucica; Mozak je vrlo aktivan i metabolizam mozga moze biti povisen cak i za 20%, a na EEGu se vide talasi slicni onima kao u budnom stanju... Sa druge strane postoji ezotericna teorija sna koja kaze da se u toku sna nasa tele razdvajaju (a po ezoteriji mi smo sastavljeni od tri tela: materijalnog, emotivnog i duhovnog) i svako od njih odlazi svojoj "kuci" da skupi energiju. Ono sto mi nazivamo sanjanjem se desava kada dozvolimo i nasem fizickom telu da se odvoji od nas. Pre samog budjenja, kada postajemo svesni da smo sanjali, u stvari se desava da se informacije iz nasa tri tela polako prikupljaju i mi smo ih svesni dok se tela potpuno "ne sklope". Ukoliko u tom periodu mi svesno razmisljamo o snu, posle "sklapanja" mi ostajemo svesni celog sna, a ukoliko to ne uradimo zaboravljamo ga. Sa druge strane kada smo pod velikim stresom i kada se necega bojimo (a svaki strah u sebi nosi strah od smrti) uglavnom ne sanjamo, jer zbog naseg straha od umiranja nas um ne dozvoljava fizickom telu da se odvoji od nas, a bez njegovog odvajajnja nema sna... Pozdrav, Relja
nauka.442 rjovic,
██ Ili je mozda autosugestija? Ne znam kako mislis autosugestija? Pozdrav, Relja
nauka.443 rjovic,
██ Verujem da cu pasti elektroniku ;) Ajmo opet malo ezoterije :))). Kada tako negativno gledas na stvar (u ovom slucaju ispit) verovatnoca da ti se to negativno i desi je izuzetno velika. Ukratko svaki nas utisak, po ovoj filozofiji, stvara takvo bice (naravno astralno) u nasoj auri i to bice radi svoj posao. Tu dolazi do "borbe" i ukoliko su tvoji "zastitnici" jaci od njega cela stvar ostaje pozitivna na astralnom nivou, a ako nisu.... Pozdrav, Relja
nauka.444 tasman.djavo,
> koliko znas o ckarama i koliko vremena treba da posvetim > objasnjavanju te teorije. Pa nisam bas totalni neznalac, ponesto i znam .Ti pricaj , a ja cu da pitam sta mi nije bilo jasno , ok ?? Thanks Nesha
nauka.445 velicko,
>+ Radim u Initutu za mentalno zdravlje, na EEG-u, inzenjer sam. >+ Medjutim moram da kazem da su konstatacije ovde iznesene >+ uglavnom polutacne i proizvoljne Ajde nešto tačnije... Zanima me delovanje frekvencija na pojedine organe u organizmu. Kolika je verovatnoća da se poremeti f-ja nekog organa eksponiranjem istog nekom izvoru zvuka?
nauka.446 johnnya,
>> Ne bih da zvucim misticno ili nesto slicno ;) ali bojim se da pisana rec >> ne bi bas mnogo znacila. Naime ja sam tu tehniku ucio uz "ucitelja" u >> grupi koju vodi Stanislava Skoric. Nije frka da ja prepricam celi jaooo, do to nije možda onaj kurs kako se zove ... SILVA METOD ? Što te u Sava Centru za 3 dana, kao nauče da koristiš svoje skrivene potencijale, uzmu ti za to 100dm, a metoda je takva da ti niko ne garantuje da će uspeti, jer ti ono jednostavno daju uputstva kako to da radiš, pa je na tebi krivica ako nisi uspeo :)) Nije nego :)
nauka.447 tasman.djavo,
> jaooo, do to nije možda onaj kurs kako se zove ... SILVA > METOD ? > > Što te u Sava Centru za 3 dana, kao nauče da koristiš svoje > skrivene > potencijale, uzmu ti za to 100dm, a metoda je takva da ti > niko > ne garantuje da će uspeti, jer ti ono jednostavno daju > uputstva kako > to da radiš, pa je na tebi krivica ako nisi uspeo :)) Najpre , istina je da Silva - metod ima tehniku koja pomaze pri ucenju , ali ova tehnika nije prevashodno namenjena za to vec i za niz drugih stvari. Tacnije , ona coveku treba da pomogne da u sebi izazove alfa stanje u trenutku kad nije u mogucnosti da sklopi oci i udje u isti alfa-nivo. Sto se tice placanja , u slucaju neuspeha , niko nije kriv. Krivica ne postoji, vec ocigledno je da za bilo kakav uspeh treba bar malo truda. A nezadovoljnima se vraca novac u slucaju da to neko zeli, ali takvi se jos mogu na prste nabrojati, a kurs je u Jugi zavrsilo oko 7000 ljudi. Osim toga iskustva su duboka i nikom verovatno tako nesto i nepada na pamet , jer rezultati se vec primecuju i tokom samog kursa a i u toku pauze izmedju dva vikenda . Ako nekoga jos nesto zanima povodom ovoga , moze da pita, izaci cu mu u susret , a ako ima onih koji su postali Silvanci neka se jave za rad u grupi :)))) Nesha
nauka.448 ilazarevic,
> Ne znam kako mislis autosugestija? Jednostavno. Čovek veruje da će pomoću tog metoda učenja imati dobre rezultate, i zaista ih postiže zato što je sam sebe ubedio da će uspeti, a ne zato što to stvarno ima veze sa nekim čakrama.
nauka.449 ilazarevic,
> Ukratko svaki nas utisak, po ovoj filozofiji, stvara takvo bice > (naravno astralno) u nasoj auri i to bice radi svoj posao. Tu dolazi > do "borbe" i Ja znam za jedno odgovorno biće zbog kojeg sam pao, to biće je Đurić koji je smislio zadatak. Bolje bi mu bilo da ne zalazi u moju auru sledećih nedelja... ;)
nauka.450 johnnya,
>> Osim toga iskustva su duboka i nikom verovatno tako nesto i >> nepada na pamet , jer rezultati se vec primecuju i tokom >> samog kursa a i u toku pauze izmedju dva vikenda . Da se razumemo, nemam ja ništa protiv metoda, možda i radi, u svakom slučaju nisam kompetentan da pričam o tome jer ga nisam probao... Samo mi smetaju sledeće stvari: 1. Metod je "pronađen" pre nekih 30-ak godina, ako se na varam, od strane samo jednog čoveka i od tada je neprestanu usavršavan, s' tim da će vas svi ubeđivati kako se radi o mogućnosti ogromnog napredka čovečanstva, kada bi svi bili upoznati sa metodom.. 2. Metoda se pohađa, vrlo intenzivno u toku max.4 dana (početni kurs koji je sasvim dovoljan za neke praktične stvari, po njima) 3. Zašto NIKO u svetu nije ovaj metod "legalizovao" i uvrstio ga u npr. školsko obrazovanje, kada je već toliko blagotvoran Možda je sve ovo i istina, ali mislim da se ipak radi o _uzimanju para_ i malim podsticanjem ljudi da koriste autosugestiju.
nauka.451 obren,
> Zanima me delovanje frekvencija na pojedine organe > u organizmu. Kolika je verovatnoća da se poremeti f-ja nekog > organa eksponiranjem istog nekom izvoru zvuka? Ima u helpu za Borland C++, uz primer za funkciju sound() naznaka da je frekvenicja od 7 Hz rezonantna frekvencija pileće lobanje. :) Navodno su na nekoj farmi uginule sve koke, nakon što su bile izložene duže vreme zvuku ove frekvencije koji je dolazio iz obližnje fabrike.
nauka.452 tasman.djavo,
> 1. Metod je "pronađen" pre nekih 30-ak godina, ako se na varam, od > strane samo jednog čoveka i od tada je neprestanu usavršavan, s' > tim da će vas svi ubeđivati kako se radi o mogućnosti ogromnog > napredka čovečanstva, kada bi svi bili upoznati sa metodom.. Metod jeste u pocetku bio kao proizvod istrazivanja , jednog coveka ali kasnije su se u razvoj ukljucili i strucnjaci.Inace nigde se ne kaze da ce doci do napretka covecanstva ako bi svi bili upoznati sa metodom, i to bas ovom , vec ako bi svi uspeli da u sebi pobude skrivene moci koje se ogledaju u intuiciji i sl. > 2. Metoda se pohađa, vrlo intenzivno u toku max.4 dana (početni > kurs > koji je sasvim dovoljan za neke praktične stvari, po njima) Dovoljan je zaista za najprakticnije , svakodnevne primene , ostalo zavisi od polaznika > 3. Zašto NIKO u svetu nije ovaj metod "legalizovao" i uvrstio ga u > npr. školsko obrazovanje, kada je već toliko blagotvoran U Americi u negde oko 20 univerziteta i srednjih skola ovaj sistem se zvanicno predaje i poducava . Djavo
nauka.453 ivanvec,
>>> 90% ljudi ne mogu da spuste frekvenciju rada svog mozga ispod 14 Hz, >>> a da pri tom ostanu u svesnom stanju. U stvari, oni to mogu, ali tek > Prvo, kako se to meri? Posto rece da si elektricar, :) ja nekoliko Meri se encefalogramom > Drugo, kakva je veza izmedu te kontrole o kojoj si pricao (mislim, na > smanjenje frekvence, pa tako i `impedanse') i onoga sto se izrazava > sa IQ? Predpostavljam da se radi o `direktnoj proporcionalnosti', ali Ne vidim zasto bi postojala bilo kakva veza izmedju te dve stvari. Vrlo je moguce da su genijalni ljudi svoje genijalne ideje 'dobili' na niskim frekvencijama (rada mozga), ali to ne znaci da 'negenijalni' imaju tezi pristup tim frekvencijama. Svako na tim alfa talasima (7-14Hz) postize (ili moze da postigne) SVOJ maximum, a tek to da li on predstavlja i neki maximum za okolinu ili covecanstvo zavisi od IQ-a...
nauka.454 ivanvec,
> Radim u Initutu za mentalno zdravlje, na EEG-u, inzenjer sam. Medjutim > moram da kazem da su konstatacije ovde iznesene uglavnom polutacne i > proizvoljne Da li bi mogao da mi kokretno kazes sta je to polutacno i proizvoljno izneseno (osim da je 20Hz 20 impulsa u minuti). Bas bih da cujem i jedno strucno misljenje...Btw, inzenjer cega?
nauka.455 ivanvec,
> Mozda je sve ovo i istina, ali mislim da se ipak radi o _uzimanju > para_ i malim podsticanjem ljudi da koriste autosugestiju. Ako si ikada stvarno pokusao da na sebi uradis nesto putem autosugestije, mislim da ces se sloziti da nju i te kako treba podsticati. A ovi ne samo da te (malo:) podsticu, vec ti i pokazuju kako efikasno da je primenis.
nauka.456 mmtosic,
>> Ako nekoga jos nesto zanima povodom ovoga , moze da pita, >> izaci cu mu u susret , a ako ima onih koji su postali >> Silvanci neka se jave za rad u grupi :)))) A oni koji nisu, jel' mogu i oni? K'o posmatrači. :)
nauka.457 tasman.djavo,
Ma mane problema :))))) Samo reci , hoces li da budes posmatrac u Ujedinjenim Nacijama ili u IFOR-u ??? ;))))) Djavo
nauka.458 dr.s,
/* Radim u Initutu za mentalno zdravlje, na EEG-u, inzenjer sam. Medjutim /* moram da kazem da su konstatacije ovde iznesene uglavnom polutacne i /* proizvoljne Sta ne valja? Sta je polutacno? Iznesi svoj stav...
nauka.459 dr.s,
/* Ima u helpu za Borland C++, uz primer za funkciju sound() naznaka da /* je frekvenicja od 7 Hz rezonantna frekvencija pilece lobanje. :) Na frekvenciji od 7 Hz radi ljudska jetra (ili bese zeludac?)...
nauka.461 marec,
> Na frekvenciji od 7 Hz radi ljudska jetra (ili bese zeludac?)... Negde sam našao da želucu prija ton Cis (C#)...
nauka.462 ivanvec,
>/ * izneseno (osim da je 20Hz 20 impulsa u minuti). Bas bih da cujem i > ^^^^^^ sekundi Ajd molim te prati radnju :) Nemoj kod mene da ispravljas svoje lapsuse :)) Pozdrav, Ivan
nauka.463 dr.s,
/* Negde sam nasao da zelucu prija ton Cis (C#)... U kojoj oktavi? :) Znam da je akord F#m najbolji (fizicki gledano), zbog rasporeda frekvencija nota koje ga cine.
nauka.464 nenad,
> /* Ima u helpu za Borland C++, uz primer za funkciju sound() naznaka da > /* je frekvenicja od 7 Hz rezonantna frekvencija pilece lobanje. :) > > Na frekvenciji od 7 Hz radi ljudska jetra (ili bese zeludac?)... Šta bi to značilo da, recimo, želudac radi na 7Hz. Šta to on uradi 7 puta u sekundi? Btw, ako se ja dobro sećam Borland C help-a, tamo je reč bila o frekvenciji 4Hz. :)
nauka.465 mcar,
U datoteci uz ovu poruku, dao sam odgovor. ps nisam znao kako da prebacim datoteku sa svog racunara kao replay. KO a neka objasni ako moze. odg.txt
nauka.466 vitez.koja,
#=> Btw, ako se ja dobro sećam Borland C help-a, tamo je reč bila o #=> frekvenciji 4Hz. :) Loše se sećaš, sound, ctrl-f1, bc 3.1: /* Emits a 7-Hz tone for 10 seconds. True story: 7 Hz is the resonant frequency of a chicken's skull cavity. This was determined empirically in Australia, where a new factory generating 7-Hz tones was located too close to a chicken ranch: When the factory started up, all the chickens died. Your PC may not be able to emit a 7-Hz tone. */ _ sk
nauka.467 dr.grba,
Drakce je preneo na Sezam PRO, a ja kradem odande (: Reč je o zanimljivom materijalu: o odjecima otkrića vanzemaljskog života, o konotacijama u raznim sferama ljudskog života, o daljim planovima... U ovoj poruci je digest, a uz poruku sve navedene poruke. Preporučujem ovaj materijal vašoj pažnji, veoma je zanimljivo. -------------------- NASA chief: Mars findings should prompt global mission U.S. summit on space policy set for November August 7, 1996 Web posted at: 9:00 p.m. EDT WASHINGTON (Reuter) -- The first potentially historic evidence of extraterrestrial life -- possible microscopic life forms from Mars -- will likely spur "a worldwide mission" to explore the red planet, the director of the U.S. space agency said Wednesday. ... -------------------- Possible life on Mars raises theological implications August 7, 1996 Web posted at: 9:45 p.m. EDT WASHINGTON (CNN) -- A humbling possibility. That's the way some officials in the country's religious communities are describing NASA's recent discovery. Theologians say the possibility that life exists on Mars moves beyond an "anthropocentric worldview" -- one that places humankind at the center of the universe. ... -------------------- Skeptics prepare to challenge Mars revelation August 7, 1996 Web posted at: 10:50 p.m. EDT From Correspondent Ann Kellan ATLANTA (CNN) -- When NASA said it had found evidence of life on Mars in a 4 1/2 billion-year-old rock, the world sat up and took notice. Now, the scientific process is kicking in, as the rest of the scientific community begins its own analysis. NASA's findings may be validated -- or they may be ripped to shreds. ... -------------------- Researchers cast doubts on Mars study August 8, 1996 Web posted at: 10:40 p.m. EDT ALBUQUERQUE, New Mexico (AP) -- NASA's claim that a meteorite harbors evidence of past life on Mars drew second-guessing Thursday from a geochemist who studied the rock and found it lacked a key sign of biological activity. "We concluded in our paper that our measurements give no evidence for life," said Jim Papike, director of the Institute of Meteoritics at the University of New Mexico. ... -------------------- If E.T. phones home, will it be safe to answer? August 9, 1996 Web posted at: 5:45 p.m. EDT By Correspondent Don Knapp The discovery of what may be signs of ancient life on Mars has piqued scientific interest. It has also sparked fresh debate about the existence of life elsewhere in the universe -- and how meeting up with aliens might affect the Earth. ... -------------------- NASA's new goal: The search for life on Mars August 10, 1996 Web posted at: 12:05 a.m. EDT WASHINGTON (CNN) -- For NASA, which earlier this week announced that there may have been life on Mars about four billion years ago, these are exciting times -- and also anxious ones. What if it turns out to be wrong? What if the declaration was premature? NASA Administrator Daniel Goldin, well aware of the pitfalls of a potentially rash declaration, has constantly struck a note of caution. ... -------------------- c 1996 Cable News Network, Inc. lifemars.txt
nauka.468 dr.s,
Onomad pomenusmo nesto oko najnovijih mikroskopa u temi... misterije, cini mi se (basrak, ispravi me ako gresim) a posto oni koji su nesto napisali o tome misle da je bolje nastaviti u ovoj temi, to se razgovor i nastavlja u ovoj temi... :))) Postoje sanse da neki korisnici imaju RESIGN na misterije, a nemaju RESIGN na nauku, pa cu jedan deo teksta koji sam tamo napisao napisati i ovde. Nadam se da mi necete zameriti na tome... O:) Rezolucija (najmanja razdaljina izmedju dve linije pri kojoj se one razaznaju) direktno zavisi od talasne duzine svetlosti, te je tako nemoguce imati rezoluciju manju odd 450nm, jer je 450nm najmanja talasna duzina koju ljudsko oko moze da vidi. Da ovo gore ne mora da bude tacno pokazuje novi mikroskop - SIAM (Scanning Interferometric Aperturless Microscope). Naime, on ima rezoluciju od jednog nanometra, sto znaci da moze da vidi i atome. Metod koji je osmislio Frederik Cenhausen (Svajcarac koji radi u laboratorijama IBMa u NJujorku) ne zasniva se na direktnom promatranju slike, vec se ista razgradnjom odvijenih laserskih mlazeva "rekonstruise". Preparat koji se posmatra u SIAM-u se osvetljava laserom (cija je svetlost sastavljena od paralelnih, a ne rasutih zraka kao obicna). Ovaj laserski zrak se razdvaja na dva mlaza. Prvi mlaz (za ispitivanje) je usmeren na preparat koji ga odbija, ali je istovremeno i pod uticajem vibracija mikropoluge koja mu stoji na putu. Drgi zrak sluzi za poredjenje prvom posto se ovaj odbije od staklene plocice na kojoj je preparat. Zatim se ova dva zraka spajaju cime se stvara interferencijska mreza iz koje ce se stvoriti slika. Kljucnu ulogu u celom postupku igra pomenuta mikropoluga. Sto su njeni treptaji stalniji - interferencije dva zraka su stabilnije. Vrh siljka polugice nije veci od jednog atoma materije! Uredjaj za pobudjivanje izaziva da polugica vibrira frekvencijom od 250kHz. Mikrosiljak na polugi je toliko blizu preparata koji se ispituje da se izmedju atoma na vrhu siljka i preparata javljaju sile, koje nisu elektromagnetne (t.zv. Van der Valsove sile). Jacina tih sila je srazmerna razdaljini koja deli vrh siljka od preparata. Otud svaki molekul uzorka stvara neku "grbu". Pojava svake od ovih izbocina izaziva smanjenje razdaljine vrh-preparat sto izaziva promenu treperenja polugice. I dok siljak istrazuje povrsinu preparata, promena treperenja polugice odslikava "reljef" uzorka. Da bi se izmerile velicine tih promena koristi se onaj drugi mlaz lasera. Ogromno interesovanje za SIAM u naucnim i industrijskim krugovima pociva na cinjenici da pomenuti mikroskop moze da ispituje preparate koji nisu provodnici sto, na primer, nije slucaj kod tunelskih mikroskopa. Naime, raster-tunel-mikroskop postize priblizno istu ostrinu slike kao SIAM, ali se njegov rad zasniva na protoku elektricne struje kroz preparat. SIAM omogucava proucavanje preparata bez straha da ce ih fizicko-hemijska obrada unistiti.
nauka.469 kcurcic,
Možda bi ovo moglo da bude interesantno: uz ovu poruku je spakovan 'A Guide To Practical Holography'. Znači: šta je, kako radi, zašto tako radi, kao i neke osnovne stvari o laserima i slično. Sve je u html formatu, jer ima i nekoliko slika. hologr.zip
nauka.471 supers,
Na jesen se očekuje izlazak CD-ROM izdanja knjige Zorana Tanasijevića Kako posmatrati Sunce. To je priručnik za vizuelno posmatranje i fotografisanje Sunca. Može da posluži kao izvor tema za maturske, diplomske, takmičarske radove iz astronomije, a studentima geografije za nastavnu praksu iz predmeta Matematička geografija. Kao i svima koji se bave amaterskom astronomijom. Elektronsko izdanje će biti u HTML formatu. Uz poruku je prikačena demo verzija koja sadrži samo manji deo teksta. Finalno izdanje donosi još mnogo tabela i crteža (delom animiranih). Za pregled je potreban bilo koji grafički browser. sunce.arj
nauka.472 dragoljub,
<Život na Marsu> Da se nadovežem, iako je malo staro... U prilogu je saopštenje za štampu koje je izdala NASA 7.8. i u kome se nalazi više stručnih detalja u vezi otkrića a manje novinarskih zapažanja :) PS Moram da priznam da sam zbunjen. Pre nekog vremena u extra.misterije se vodila burna rasprava o tome da li ima života u svemiru ili ne, a sada kada konačno imamo nešto što omogućuje stručnu i argumentovanu raspravu - svi ćute :) marslif6.txt
nauka.473 dragoljub,
Za skeptike evo i jedne slike tog nedavnog otkrića. -------------------------------------------------------------------------- High-resolution scanning electron microscope images of possible microscopic fossils, part of an array of indirect evidence found by NASA research, appear to indicate primitive life may have existed on Mars more than 3.6 billion years ago. The fossils were found in an ancient meteorite, designated ALH04001, which is believed to be of Martian origin. Last Updated: 8 August 1996 video4.gif
nauka.474 dr.s,
Jos malo o SIAM-u... O:) SIAM-u su se naravno najvise obradovali geneticari. Pomocu njega prvenstveno zele da izrade mapu ljudskih genom (ukupnog naslednog materijala) Naime, moleularna genetika je sebi postavila zadatak da nacini mapu mnogih genoma, pa izmedju ostalog i covekovih. Ali, postojece metode analize (inace stare preko 30 godina) su 'spore', tako da ccine citav posao mamutski velikim. Desifrovanje tri milijarde nukleotida (delova genoma) ljudske DNK tom metodom zahteva vise od deset godina rada. Ako SIAM 'ispuni svoje obecanje', bice to prava revolucija u izradi genetskih mapa, narocito pri utvrdjivanju sekvenci (redosledu nukleotida u lancu DNK). Tako ce se lakse utvrdjivati nasledne bolesti (celavost? :)). Gustina podataka na CD-u je ogranicena velicinom mikorudubljenja od kojih se odbija laserski zrak. NJihovim smanjenjem se omogucava da na jednom disku bude mnogo vise informacija. Novi metod otvara mogucnost da se sadrzaj sto CD-ova smesti na jedan disk iste velicine.
nauka.475 mcar,
Slazem se da demokratije nema, ali postoje zemlje sa manje ili vise slobode. Inace, procitao sam sve pomenute knjige. MC
nauka.476 ljubinko,
Da li neko ima neki CD iz oblasti medicine ? i koji ?
nauka.477 ljubinko,
Ranije je najavljivan BBS namenjen medicini. Zna li neko nesto vise o tome ?
nauka.478 ljubinko,
U Igalu, od 1. do 5 oktobra ove godine su Internisticki dani. Da li neko ide tamo (sa Sezama) ?
nauka.480 ljubinko,
Ranije je najavljivan BBS namenjen medicini. Zna li neko nesto vise o tome ?
nauka.481 ljubinko,
U Igalu, od 1. do 5 oktobra ove godine su Internisticki dani. Da li neko ide tamo (sa Sezama) ?
nauka.482 obren,
Čuo sam da je vreme putovanja aviona iz Evrope u Ameriku različito od vremena potrebnog za povratak (?) i da su čak i cene karti različite. Da li je ovo tačno i ako jeste šta je uzrok ovoj "pojavi," obzirom da bi avion trebalo da pripada istom inercijalnom sistemu kao i zemlja (?)
nauka.483 baster,
> Čuo sam da je vreme putovanja aviona iz Evrope u Ameriku različito od > vremena potrebnog za povratak (?) i da su čak i cene karti različite. > Da li je ovo tačno i ako jeste šta je uzrok ovoj "pojavi," obzirom da bi > avion trebalo da pripada istom inercijalnom sistemu kao i zemlja (?) Ako si čitao knjigu put oko sveta za 80 dana, sve će ti biti jasno. Put koji prelaziš od tačke do tačke na zemaljskom šaru, krećući se u smerovima <-- i --> zaista nije isti. Reč je o složenom slaganju brzina jer se vazdušna masa (fluid) ne okreće kao kruto telo ugaonom brzinom kao i zamlja, već po slojevima (ljuskama) ugaona brzina opada po exp zakonu (fluidi...) (reka i obala ...). Dalje tu su naravno i stalne vazdušne struje (o čijim kretanjima neznam previše) koje sigurno dodatno usložnjavaju model... Dakle konkretni odgovori na tvoja tri pitanja: 1.) Nije mi poznat podatak postojanja razlike u ceni (mada mi izgleda da je opravdana, ako postoji...) 2.) Uzroci ovoj pojavi i u prvoj aproksimaciji su dakle slaganje brzina... 3.) Iz gore navedenog rekao bih da se ne radi o istom inercijalnom sistemu već o dva (u prvoj aproksima- ciji). A ako dublje sagledaš sve elemente eventual- nog matem. modela shvatićeš da je cela pojava dosta složena jer se recimo avion ne može proglasiti tako lako inercijalnim sistemom... Sve u svemu interesantna tema...
nauka.484 dr.grba,
>> Ako si čitao knjigu put oko sveta za 80 dana, >> sve će ti biti jasno. Put koji prelaziš od Objašnjenje problema je zanimljivo, ali mi stvarno nije jasno kakve to veze ima sa Vernovom knjigom. Fileas Fog je stigao dan ranije (mada mi i dalje nije jasno kako nije uspeo taj podatak da uhiti negde po Americi) jer je išao u susret datumskoj granici.
nauka.485 vstan,
> Čuo sam da je vreme putovanja aviona iz Evrope u Ameriku > različito od vremena potrebnog za povratak (?) i da su čak i > cene karti različite. Ono prvo je tačno, valjda je razlika oko 30min, a za cenu karte nije tačno.
nauka.486 mcar,
Koliko se moze reci da }e zbog hiperprodukcije tzv. naucnih radova, nauka kakvu mi poznajemo prestati da postoje. Smatra se da su uzroci hiperprodukcije bodovanje radova, objavljenih clanaka itd. MC
nauka.487 madamov,
> Čuo sam da je vreme putovanja aviona iz Evrope u Ameriku različito od > vremena potrebnog za povratak (?) i da su čak i cene karti različite. Iz Evrope ka Kanadi i SAD se leti preko Grenlanda, pa odozgo preko Njufaundlenda do Njujorka, ili preko Kanade do drugih lokacija zapadno od Njujorka. Interesantno je da se već tu avioni nižu u red od strane kontrole letenja, ukoliko pilot zakasni da se u zadato vreme popne ili spusti do određene visine, biva izbačen iz reda i vraćen unazad u red što može da izazove produženje leta i za sat do dva sata, zavisno od gužve. U suprotnom smeru, od Amerike do Evrope se leti pravo preko Atlantika. Osnovni razlog za ovo su, koliko je meni poznato, zapadni vetrovi iznad Atlantika, a direktan let od Beograda do Njujorka traje oko 10 sati, dok u suprotnom smeru to vreme iznosi oko 8 sati. Za cene karti baš nisam siguran da su različite.
nauka.488 zormi,
* Čuo sam da je vreme putovanja aviona iz Evrope u Ameriku različito od * vremena potrebnog za povratak (?) Ako se ne varam uzrok su pasatski vetrovi koji nastaju kombinacijom rotacije Zemlje i temperaturne razlike izmedju tropskih i umerenih klimatskih pojaseva. Zbog toga avio putovanje na istok traje kraće nego povratak. Razlika koju sam izmerio je reda 1h na 10000 km.
nauka.489 nebojsha,
> Da li neko ima neki CD iz oblasti medicine ? i koji ? Imas ih dosta. ADAM, MAYO CLINIC series, i najjaci za sada HARRISON + (interna medicina).
nauka.490 nenad,
Čuo sam da je direktor Muzeja Nikole Tesle profesor Aleksandar Marinčić (inače akademik) iz novina saznao da je smenjen sa tog položaja i da je sada direktor neki mašinac?! Navodno je celoj priči kumovao Nebojša Čović, gradonačelnik Beograda. Zna li neko nešto više o ovome?
nauka.491 djino,
+| Čuo sam da je direktor Muzeja Nikole Tesle profesor Aleksandar +| Marinčić (inače akademik) iz novina saznao da je smenjen sa tog +| položaja i da je sada direktor neki mašinac?! Navodno je celoj +| priči kumovao Nebojša Čović, gradonačelnik Beograda. Da li ima nešto što te ne bi iznenadilo da se dogodi a da nije ova vlast zaslužna za to? Ali nije u vlastima problem. Problem je u narodu. Kada bi tu vest nekim čudom i objavio dnevnik RTS_a u 19:30 niko je ne bi ni primetio odnosno niko se ne bi uzbudjivao oko toga osim bliskih prijatelja pomenutog akademika i retkih ali isto tako i beskorisnih boraca za pravdu. Ta vest je sprdnja u odnosu na stvari koje su radjene a koje narod ne želi da prihvati kao činjenično stanje već ga guta pod sloganom 'Tako treba' misleći da komunisti to rade za njihovo dobro. Drugim rečima, komunisti su se dobro učvrstili na vlasti i mislim da bi samo vanzemaljci (bez preterivanja) mogli da ih ako ne obore sa vlasti a ono makar da ih dobro prodrmaju. +| Zna li neko nešto više o ovome? I da zna cela evropa a slobodno mogu da kažem i ceo svet, ništa se ne bi promenilo. Zasto? Tako treba. Uostalom i za slogan treba imati mozga. Ovi iz opozicije (pioniri) treba dobro da prorade na sloganu i da se malo ugledaju na stare kuke. Naime, 'Srbija u 21. vek' je fenomenalan potez. Izgubljena svest koja glasa za njih to dozivljava kao savršenstvo. Nije svesna da Srbija htela ili ne htela mora da udje kalendarski u 21. vek već to shvata kao njihovo obećanje što automatski kod njih dovodi u sumnju poimanje ljudskog kalendara kao dobrog kalendara. Nama ostalima to znači beskonačno kašnjenje za ostatkom sveta koje nije ispod 20 godina.
nauka.492 basrak,
Možda bi trebalo u viceve, ali bi malo ljudi shvatilo, a kako je i tačno sve što piše ;) onda ide ovde... The Physicists' Bill of Rights We hold these postulates to be intuitively obvious, that all physists are born equal, to a first approximation, and are endowed by their creator with certain discrete privilges, among them a mean rest life, n degrees of freedmon, and the following Rights which are invariant under all linear transformations: 1. To Approximate all problems to ideal cases. 2. To use order of magnitude calculations whenever deemed necessary (i.e. whenever one can get away with it). 3. To use the rigorous method of "squinting" for solving problems more complex than the addition of positve real integers. 4. To dismiss all functions which diverge as "nasty" and "unphysical". 5. To invoke the uncertainty principle when confronted by confused mathematicians, chemists, engineers, psychologists, dramatits, und andere schweinhund. 6. When pressed by non-physists for an explanation of 940 to mumble in a sneering tone of voice something about physically naive mathematicians. 7. To equate two sides of an equation which are dimensionally inconsistent, with suitable comment to the effect of, "Well, we are interrested in the order of magnitude anyway." 8. To the extensive use of "bastard notation" where conventional mathematics will not work. 9. To invent fictious forces to delude the general public. 10. To justify shaky reasoning on the basis that it gives the right answer. 11. To cleverly choose convenient initial conditions, using the princeple of general triviality. 12. To use plausible argument in place of proofs, and thenceforth refer to these arguments as proofs. 13. To take on faith any princeple wich seems right but cannot be proved.
nauka.493 nothingman,
e ljudi, probudite se.. Ima li nekih novosti o životu na Marsu? Koliko mi se čini NASA je trebala objaviti zvaničan izveštaj o tome pre par nedelja.. šta je bilo sa time? Ima li neko nekakve podatke?? Oi!
nauka.494 dr.grba,
>> Koliko mi se čini NASA je trebala objaviti zvaničan izveštaj o tome pre >> par nedelja.. šta je bilo sa time? Ima li neko nekakve podatke?? Izgleda da su dobili pare, pa ta vika više nije interesantna (: Beše jedan stav (čini mi se izložen u Sezam Pro Civilizaciji) da bi se u ovom slučaju moglo raditi o jednoj veoma suptilnoj agitaciji. I zbilja bi bilo interesantno ispitati da li se i dalje onoliko glasno govori o otkriću. Najzad, otkriće je dato na uvid javnosti. Ima li oponenata? Nažalost, ovde bi se izgleda mogao desiti jedan poveći skandal. Dođe li ko do vrućih informacija (surferi, u akciju!), pozivam ga da ih podeli sa nama na ovom mestu.
nauka.495 zormi,
Život na Marsu * Beše jedan stav (čini mi se izložen u Sezam Pro Civilizaciji) da bi se * u ovom slučaju moglo raditi o jednoj veoma suptilnoj agitaciji. I zbilja * bi bilo interesantno ispitati da li se i dalje onoliko glasno govori o * otkriću. Najzad, otkriće je dato na uvid javnosti. Ima li oponenata? Pre nekoliko dana sam bio napolju i novine su bile pune toga. Naslovne strane Times-a, Newsweek-a... sa snimcima Marsa i velikim upitnicima... Pošto sam sve to pročitao, deluje mi neozbiljno. Za one koji nisu pratili: pronadjen je kamen veličine jabuke na Antarktiku za koji je pouzdano (?) (na osnovu sastava atmosfere koja iz njega isparava) utvrdjeno da se radi o meteoritu sa Marsa (?) (neki ogroman meteor je kao pre 4 mlrd godina udario u Mars i izbacio gomilu kamenja u svemir, izmedju ostalih i dotični koji je onda pre 10000 godina pao na Zemlju). To je prvi teško verovatan dogadjaj... E sad, unutar kamena su pronadjeni tragovi organskih materija (a ne i bliže površini kamena pa su zaključili da nije ušla spolja), a pod elektronskim mikroskopom su videli nešto što liči na bakterije (neki tvrde, a i meni na osnovu malo iskustva sa mikroskopskim posmatranjima se čini da su to samo mikro oblici mulja) koje su reda 100 puta manje od zemaljskih. To je drugi veliki znak pitanja... Uglavnom, Clinton na mitinzima najavljuje novi cilj za Ameriku: osvajanje Marsovaca.
nauka.496 jaroslav.s.,
Molim da poruku procitaju i na nju odgovore lekari i studenti medicine.
nauka.497 nothingman,
>> pre 4 mlrd godina udario u Mars i izbacio gomilu kamenja u svemir, >> izmedju ostalih i dotični koji je onda pre 10000 godina pao na Zemlju). >> To je prvi teško verovatan dogadjaj... Šta je tu neverovatno?! Jeste da je veoma mala šansa da tako nešto dospe na Zemlju, ali to su stvari koje se u svemiru dešavaju.. Uglavnom, Zemlja je najbliža Marsu tako da je malo i normalno da Zemljina gravitacija privuče kamenje (bar one koji su se kretali u pravcu Zemlje). >> a pod elektronskim mikroskopom su videli nešto što liči na bakterije Ne, nego na fosilne ostatke bakterija. >> Clinton na mitinzima najavljuje novi cilj za Ameriku: osvajanje >> Marsovaca. Klinton je i najavio neke naučne konferencije za koji mesec.. videćemo šta će biti od toga.
nauka.498 jaroslav.s.,
Na Sezam sam pretplacen tek dva meseca, no u konferencijama nisam primetio puno tema iz medicine. Voleo bih da mi se jave na email, ili u konferenciju Civilizacija / Nauka ;lekari i studenti medicine, radi intenzivnijeg pisanja o medicinskim temama, razmene iskustava, i uopste pomoci, sto medjusobno, sto drugim ucesnicima savetom, ili nekako drukcije. Diplomirao sam u januaru ove godine na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu. Momantalno staziram,tako da nemam bas puno iskustava iz prakse,sto sada naravno zelim prevazici. Ako postoji diskusiona grupa, koja okuplja ljude slicnih interesovanja molim vlasnika da me ukljuci u istu. pozdrav Jaroslav
nauka.499 ljubinko,
>Na Sezam sam pretplacen tek dva meseca, no u konferencijama nisam primetio >puno tema iz medicine. Voleo bih da mi se jave na email, ili u konferenciju Na starom Sezamu (pre cepanja na Sezam Pro i Sezam Net) postojala je grupa medicina (ja sam bio vlasnik te grupe). Pre mesec dana sam ponovio oglas da se jave zainteresovani za tu grupu. Javio se samo jedan Sezamovac, pa onda nema svrhe da se formira grupa. Uostalom, vecina onoga o cemu bismo se dogovarali nije nikakva tajna i moze da ide i u konferenciju. Za pocetak u temu nauka, a mozda kasnije i dobijemo temu medicina. Dakle izvoli, pisi o cemu ti drago. Drago mi je da si se javio. Pozdrav.
nauka.500 ljubinko,
>Momantalno staziram,tako da nemam bas puno iskustava iz prakse,sto sada >naravno zelim prevazici. Nije obicaj da se na jednu poruku odgovara vise puta, ali evo svaki obicaj ima izuzetke. Postoje brojne grane medicine, ali u skoro svim granama medicine postoji jedan nedostatak. Upotreba latinskog jezika u medicini kod nas je na dosta niskom nivou. Vrlo se cesto pogresno pise. To daje losu sliku o onome ko pogresno (jezicki pogresno) napise neku dijagnozu, a naravno to smeta i ugledu cele ustanove. S obzirom da ti tek pocinjes trebalo bi da obratis paznju na upotrebu latinskog jezika, jer ako u pocetku pocnes pogresno da pises, pisaces pogresno celog zivota. Uobicajene greske su na primer kod uputrebe prefiksa dys- i dis- koje se medjusobno brkaju. Pogresno se na primer: Dystorsio, Disfunctio, a ispravno je Distorsio i Dysfunctio. Cesto se zamenjuju genitivi colli i coli (prvi od imenice collum, vrat, a drugi od colon, debelo crevo), pridevi analis i annalis (prvi oznacava nesto sto se odnosi na anus, a drugi znaci godisnji). Skoro niko u medicini ne napise besvesno stanje kako treba, narocito ako je to u sklopu neke dijagnoze koja je vezana za besvesno stanje, tj gde se besvesno stanje upotrebljava u genitivu ili nekom drugom padezu, a ne u nominativu. Latinska rec coma, ae, f. oznacava kosu na glavi. Rec Comma oznacava zarez ili zapetu, pa se kaze trideset sedam koma pet (37,5) itd. Rec coma, atis, n. je iz grcog preuzeta u latisnki i ona se koristi za besvesno stanje. Znaci genitiv je comatis. Genitiv comae je genitiv od imenice coma, ae, tj genitiv od imenice kosa. Masovno se pise npr. Contusio mani, Contusio geni, Phalanga, a treba Contusio manus (jer je manus, us, f. saka, imenica IV deklinacije) Contusio genus (jer je genu, genus, n. imenica IV deklinacije), Phalanx (a ne phalanga) itd. Ako bih nastavio da ovde pisem i dalje ispala bi cela knjiga, sto je ovde nepotrebno, jer ako nekoga to zanima moze da nabavi knjigu LATINSKI JEZIK U MEDICINI. Prikaz knjige je objavljen u Srpskom arhivu za celokupno lekarstvo, broj 5-6 ove godine. Pozdrav!
nauka.501 dr.grba,
>> Pre nekoliko dana sam bio napolju i novine su bile pune toga. Naslovne >> strane Times-a, Newsweek-a... sa snimcima Marsa i velikim upitnicima... >> ... >> Uglavnom, Clinton na mitinzima najavljuje novi cilj za Ameriku: osvajanje >> Marsovaca. Kada se taguje ovako kako sam ja tagovao tvoju poruku, čini mi se da suština izlazi na površinu... Mažu nam oči, a mi tapšimo ): Sve u svemu, moj je lični stav da ovo smatram zamešateljstvom sve dok *_potpuno_* nezavisna ekipa (recimo Francuzi) ne pregleda materijal. Živo me zanima da li bi im bilo dopušteno da pregledaju uzorke.
nauka.502 dr.grba,
>> Na Sezam sam pretplacen tek dva meseca, no u konferencijama nisam primetio >> puno tema iz medicine. Voleo bih da mi se jave na email, ili u >> konferenciju Civilizacija / Nauka... Zbilja je relativno mali broj poruka na tu temu dosad osvanjivao na Sezamu, što ne znači da nema mesta za rasprave o medicini. Tema 'nauka' u konferenciji Civilizacija se zasad čini najprikladnijim mestom za takve rasprave, pa je rasprava o medicinskim pitanjima dobrodošla. Desi li se da rasprava eskalira u permanentni tok velikog broja poruka, razmislićemo o otvaranju teme u nekoj od konferencija Sezama.
nauka.503 zormi,
*>> pre 4 mlrd godina udario u Mars i izbacio gomilu kamenja u svemir, *>> izmedju ostalih i dotični koji je onda pre 10000 godina pao na Zemlju). *>> To je prvi teško verovatan dogadjaj... * * Šta je tu neverovatno?! Jeste da je veoma mala šansa da tako nešto dospe * na Zemlju, ali to su stvari koje se u svemiru dešavaju.. Uglavnom, * Zemlja je najbliža Marsu tako da je malo i normalno da Zemljina * gravitacija privuče kamenje (bar one koji su se kretali u pravcu Zemlje). Može da se sračuna koja je početna energija (brzina) potrebna slučajno izbačenom kamenu koji poleća sa površine Marsa da bi ušao u Zemljinu orbitu i pao na istu. Pa tek kada se uzme verovatnoća pogotka u račun (Zemlja je gledano sa Marsa jedna tačka koja se kreće i doduše privlači ali ako kamen ne pada direktno ka njoj završi u orbiti). Ovako napamet, da je bilo milijardu kamenčića sa podesnom energijom teško da bi jedan pogodio. E sad, taj jedan u sebi čak sadrži i bakterije... Naravno, ne tvrdim da je neverovatno, moguće je (mnogo upućeniji su rekli da je moguće), ali sonde koje su kopale po Marsu nisu našle ništa a sad je kao nadjen kamenčić na Zemlji u kome sve piše. Lično bih bio oduševljen da je sve to tačno (smučila mi se geocentričnost i ljudsko veličanje sopstvene uloge u svemiru), samo sam skeptičan. ;) *>> a pod elektronskim mikroskopom su videli nešto što liči na bakterije * * Ne, nego na fosilne ostatke bakterija. To se podrazumeva :)
nauka.504 zormi,
* Sve u svemu, moj je lični stav da ovo smatram zamešateljstvom sve dok * *_potpuno_* nezavisna ekipa (recimo Francuzi) ne pregleda materijal. * * Živo me zanima da li bi im bilo dopušteno da pregledaju uzorke. Navodno će dozvoliti svakome ko ima dovoljno ubedljiv i razradjen projekat ispitivanja.
nauka.505 dragoljub,
> Mažu nam oči, a mi tapšimo ): Ne deluje mi to baš tako. Celo istraživanje je trajalo dve godine i u njega su bili iključeni ljudi iz NASA-e i Stanford univerziteta. Nekih desetak naučnika, što zaposlenih u NASA, što profesora sa fakulteta. Tokom istraživanja korišćena je najsavremenija oprema bez koje, kako sami kažu, nije bilo moguće doći do ovog otkrića. Znači, ne radi se o ludom naučniku i dva njegova sledbenika niti o naručenom otkriću za potrebe Klintonove predizborne kampanje (ipak je Srbija samo ovde :), već o plodovima dugogodišnjeg rada više (poznatih?) naučnika. Oni sami ne tvrde sto posto da su u pravu već nude dokaze drugima na proveru što ima da potraje koju godinu. Naravno, kada se novinari dočepaju nečega, pa onda to "objasne", pa se toga dočepaju i političari... Uostalom, pročitaj 4.472 - ovako ispada da sam ga džabe dovlačio :)
nauka.506 ratman,
Svakako podrzavam predlog o osnivanju konferencije sa medicinskom tematikom, ustvari, mislim da bi trebalo otvoriti temu (mozda conf?) pod naslovom nesto kao "LIFE-SCI", dakle sve sto je u vezi sa bioloskim (dakle, i zdravstvenim) naukama. Predlazem neki pocetni set oblasti: * ekologija i biosfera * medicina i zdravstvo * alternativna i tradicionalna medicina * informatika i kompjuteri u biomedicini i dijagnostici* biljke, prokariote, virusi i AIDS * humana biologija i reprodukcija* veterina i eksperimentalne discipline * genetika, biotehnologije i molekularna biologija* bioinzenjering i biokibernetika* organizacija zdravstva* , itd. Ova bi tema, po prirodi stvari, morala da ima vrlo siroku zainteresovanost, ne samo za lekare, molekularce, biologe, stomatologe, veterinare, farmaceute, itd., jer svako od ucesnika bilo da ima 386 ili Pentium, 2400 ili 14400bps modem ili ga uopste nema, mora da ima nekoliko desetina milijardi celija svog bioloskog inventara i sigurno da bar ponekad razmislja kako funkcionise sistem sto udara po tastaturi. Logicno je poceti sa grupom, ali grupe bas nemaju neku vidljivost, zar ne? BTW, moze li korisnik Sezam-a, i kako, izlistati spisak postojecih grupa (kojih nije clan)? Mislim da je nesrazmerno mali prostor posvecen prirodnim naukama uopste-trebalo bi, u minimalnoj varijanti, da postoji jedna tema za life-sci, i jedna za 'neorganske' oblasti (fizika, astronomija, itd.) Pozdrav, Dejan
nauka.507 dr.grba,
>> conf?) pod naslovom nesto kao "LIFE-SCI", dakle sve sto je u vezi >> sa bioloskim (dakle, i zdravstvenim) naukama. Predlazem neki >> pocetni set oblasti: >> ... >> Mislim da je nesrazmerno mali prostor posvecen prirodnim naukama >> uopste-trebalo bi, u minimalnoj varijanti, da postoji jedna tema za >> life-sci, i jedna za 'neorganske' oblasti (fizika, astronomija, >> itd.) Kao što već rekosmo na dosta mesta i u dosta prilika, mehanizam kojim se dolazi do nove teme ili konferencije na Sezamu je jednostavan: pokaže se da je neka tema postala tesna za podršku svim interesovanjima koja se javljaju. Kada rasprava dostigne neku kritičnu granicu, i sami shvatimo da je vreme za otvaranje novog mesta za raspravu. Lično, smatram da bi bilo nerealno deliti nauku na više delova, jer intenzitet rasprava u temi (u opštem slučaju) nije velik. Dakle, krenite, pišite. O medicinskim naukama se zaista premalo govorilo - ja barem ne pamtim neku iole dužu raspravu na ovu temu. Bilo je nekih "izvedenih" rasprava, ali su se ticale društvenih konotacija medicinske etike - kao, recimo, rasprava o abortusu. Tada su izlagane i medicinske i ostale konotacije ovog čina, rasprava je trajala, pa zamrla. Daleko bilo da nma mesta za priču. Evo, medicinari, da vas prozovem kao zainteresovana strana: UPOTREBA ANTIBIOTIKA. Tvrdi se da su naši lekari skloni lakom prepisivanju antibiotika raznih vrsta, a da postoje i principi (klasičnog medicinskog) tretmana gde se antibiotici smatraju jednom od poslednjih opcija. Dakle?
nauka.508 ljubinko,
>Zbilja je relativno mali broj poruka na tu temu dosad osvanjivao na Ima li ko pristup Internetu ? (Ja iz vise razloga nemam pristup Internetu.) Sta o medicini i srodnim naukama ima na Internetu ?
nauka.509 ljubinko,
>* ekologija i biosfera * medicina i zdravstvo * alternativna i Da li neko ima CD seriju MEDLINE (sa tekstovima iz oblasti medicine) ?
nauka.510 nothingman,
>> ali sonde koje su kopale po Marsu nisu našle ništa a sad >> je kao nadjen kamenčić na Zemlji u kome sve piše. Da, ali pitanje je kakvu su opremu imale te sonde i da li su bile u mogućnosti da tako nešto otkriju jer su se fosilni ostaci nalazili u kamenu a ne na njegovoj površini. Interesuje me jedno, kada bi uzeli neki kamen sa Zemlje, da li bi uvek otkrili fosilne ostatke biljaka/životinja ili ne? pozdrav..
nauka.511 ilazarevic,
> Interesuje me jedno, kada bi uzeli neki kamen sa Zemlje, da li bi > uvek otkrili fosilne ostatke biljaka/životinja ili ne? Ako njihova sonda sleti na Zemlju, i pored ovolikih živih bića krene da juri fosile, mnogo su glupavi :)
nauka.512 basrak,
> Interesuje me jedno, kada bi uzeli neki kamen sa Zemlje, da li > bi uvek otkrili fosilne ostatke biljaka/životinja ili ne? Ne radi se o fosilnom ostatku biljke ili životinje, već bakterije odn. nekog sličnog oblika mikroorganizma. A odgovor na tako preformulisano pitanje - da, mislim da bi se u svakom kamenu sa Zemlje morao naći ostatak mikroživota.
nauka.513 spantic,
More Medical News Online Mediconsult has announced it will soon be adding 15 new areas to its World Wide Web site. They will all be online by the end of the year, and next year will see a further 25 added. Currently, visitors can find out about AIDS, allergies, arthritis, asthma, breast cancer, diabetes, heart disease, hypertension, pregnancy complications, and prostate cancer. The site aims to provide in-depth knowledge of the medical topics, but in easy to understand language. World Wide Web: http://www.mediconsult.com/
nauka.514 madamov,
> Evo, medicinari, da vas prozovem kao zainteresovana strana: UPOTREBA > ANTIBIOTIKA. E, to i mene interesuje. Nebrojeno puta mi se desilo da hoću samoinicijativno da počnem da uzimam Palitrex, pa ipak odem kod lekara, a on mi prepiše Palitrex. B)
nauka.515 nothingman,
>> A odgovor na tako preformulisano pitanje - da, mislim da bi se u svakom >> kamenu sa Zemlje morao naći ostatak mikroživota. Onda se po nekoj logici i na svakom kamenu sa Marsa morao pronaći neki fosilni ostatak života (ako ga je na Marsu bilo) a ovaj kamen koji je pronađen nije jedini ispitivan kamen sa Marsa.. ili je tehnologija toliko napredovala pa se sada na svakom kamenu sa Marsa mogu otkriti ostaci života..
nauka.516 lexus,
=> E, to i mene interesuje. Nebrojeno puta mi se desilo da hoću => samoinicijativno da počnem da uzimam Palitrex, pa ipak odem kod => lekara, a on mi prepiše Palitrex. B) Prošle godine smo moj mladji brat i ja bili nešto bolešljivi, te smo često išli kod lekara... U 90% slučajeva smo dobijali Palitrex, a onih 10% ne-palitrexa se desilo kada sam ja morao da primam inekcije zato što je grip lečen Palitrexom prerastao u upalu pluća... Naravoučenije: Ako vam daju Palitrex, tražite nešto jače!
nauka.517 basrak,
> Onda se po nekoj logici i na svakom kamenu sa Marsa morao pronaći > neki fosilni ostatak života (ako ga je na Marsu bilo) a ovaj kamen > koji je pronađen nije jedini ispitivan kamen sa Marsa.. Ako mene lično pitaš za mišljenje, mislim da ovo smrdi na nameštaljku iz nekoliko razloga. Ali, sa druge strane, bolje da troše pare na to nego na nato ;) Sve u svemu, što pre pošalju ljude gore, može samo da doprinese razvoju tehnologije i nauke, a nikako da odmogne. Tako da me ova frka oko navodnog mikromarsovca nimalo ne tangira. Ne još... ;)
nauka.518 zeljkoj,
> zato što je grip lečen Palitrexom prerastao u upalu pluća... Grip? Gde može antibiotik da deluje na virus? :)
nauka.519 nothingman,
>> Ako mene lično pitaš za mišljenje, mislim da ovo smrdi na nameštaljku >> iz nekoliko razloga. Može da bidne, ali nekako je logičnije da je život nastao (ili dospeo) prvo na Marsu pa tek onda na Zemlji.. pogotovo ako se zna da je na Marsu bilo vode.
nauka.520 jaroslav.s.,
## Upotreba antibiotika ## ## Tvrdi se da su nasi lekari skloni..... ## Na pocetku treba razjasniti KO i na osnovu CEGA tvrdi da su nasi lekari SKLONI ?? lakom prepisivanju antibiotika. Iz svoje kratke prakse sam do sada stekao uvid u neke navike pacijenata. 1. kod lekara se ide samo kad bolest dobije na intenzitetu, i kada "kucne" varijante lecenja ne daju rezultate. ( Koliko ste promukli ? - ...paaa nesto malo oko dve nedelje!?## ) 2. pacijent najbolje zna od cega boluje, a narocito koji lek je za njega najbolji ( koliko citalaca se prepoznalo ? ) 3. ako je nesto vise od prehlade vecina bi odmah kod specijaliste, (...samo vi meni dajte uput, ja zelim kod tog i tog lekara,pomogao je i mojoj komsinici....) Ovo bi bila neka gruba podela, postoje razne kombinacije, i varijante gore navedenog ponasanja. ( zvinjavam se svima, koji su izuzetak ) U medicini postoji pojam Terapijska indikacija , kojm je odredjeno, koji lekovi se koriste za lecenja odredjene bolesti, samo na osnovu njih je moguce dati lek. Svakom ko je zavrsio medicinu je ovo dobro poznato, i sigurno ne bi isao mimo pravila. ## principi klasicnog medicinskog tretmana gde se antibiotici smatraju jednom od poslednjih opcija. ## Siroka grupa lekova, koji se zajednicki nazivaju antibiotici je poznata ljudskom rodu vec oko pola veka. Prvi predstavnik je bio penicilin, lek koji i danas ima svoje znacajno mesto u medicini. Do njegovog otkrica svaka banalna operacija je bila igra sa zivotom, ne toliko zbog operacije, vec zbog postoperativnog toka. U svezu ranu su se uselile bakterije, izazivajuci gnojenje. To je za stare, iznemogle i iscrpljene znacilo samo jedno..... Moglo se sa neizvesnim ishodom pokusati incizija (ispustanje gnoja), natapanje rane alkoholom , razni oblozi,itd. Za vreme II. sv rata penicilin je sacuvao mnoge zivote, u to vreme je moglo da se govori o penicilinu, kao o poslednjoj opciji, jer se dobijao uzgajanjem gljivica penicilina, bilo ga je malo i bio je skup. Danas nema razloga za to, naravno, govorim o slucajevima, cije lecenje zahteva njegovu upotrebu. pozdrav Jaroslav
nauka.521 jaroslav.s.,
Ako imas izlaz n a Internet dovuci neke informacije o AIDS-u
nauka.522 dr.grba,
>> Na pocetku treba razjasniti KO i na osnovu CEGA tvrdi da su nasi lekari >> SKLONI ?? >> lakom prepisivanju antibiotika. Tvrdnju sam izneo kao šlagvort, ali ako baš hoćeš: lično poznajem nekoliko lekara i u neobaveznom razgovoru sa njima sam došao do zaključka da postoje veoma različite metodologije lečenja. Recimo, lečenje dece - pedijatar specijalista emigrirao na Novi Zeland. Čovek bio u frci neko vreme dok nije shvatio da NE MOŽE svake mešnje da roka injekcije deci. To se prema mnogim mišljenjima (ne traži da ih obrazlažem, ne umem, prenosim tvrdnju) NE RADI OLAKO kao ovde. Posebno je bitno kad je reč o antibioticima. Ima i dve reči o povećanju stepena tolerancije organizma prema antibioticima. Opet nemoj da tražiš da ti razjašnjavam, ali ti mogu reći da sam i lično doživeo brutalnu stvar. Pre nekoliko godina sam zbog jednog apscesa na kutnjaku, zbog preduge terapije antibioticima sa podterapijskom dozom, bio filovan antibioticima toliko dugo vremena da sam na kraju fasovao pet injekcija penicilina po 1.600.000 i.j. da bi se to ipak smirilo. Reci mi kao lekar: kako je bilo mom organizmu tih dana?... -------------------- BTW, molba: možeš li svoje poruke pisati malo urednije? Slabo su čitljive, a slutim razvoj interesantne rasprave. Bila bi šteta da neko preskače tvoje poruke samo zato što se teško čitaju.
nauka.524 ratman,
Pa, evo, iznecu neko svoje glediste u odnosu na neke relativno utvrdjene stavove po ovim pitanima, iako mi ovo nije oblast od uzeg interesa i poznavanja: Vrlo cesta neracionalna upotreba, odnosno praksa propisivanja antibiotika, i to nekoliko antibiotika istovremeno, za sve sto klinicki lici na infekciju, a da nije identifikovan uzrocnik, ocekujuci da ce se time pokriti i najverovatniji uzrocnik. Iako, kako mi se cini, nisu razjasnjeni svi razlozi neefikasnosti ovakve terapije, empirijski je dosta jasno pokazano da ona steti kako pacijentu tako i populaciji, dakle menjaju se i bioloska svojstva bakterijskih vrsta i sojeva. Glavni elementi, bar po meni, neuspeha ovakvog koncepta terapije su: * virusne infekcije-antibiotici su prakticno bez efekta, a virusi su najcesci uzrocnici infekcija gornjeg respiratornog trakta; * neadekvatan dozni rezim - neprilagodjen farmakodinamici i kinetici leka; * opsta i sistemska toksicnost antibiotika uopste nije naivna, po meni je mnogo veca od toksicnosti vecine drugih lekova u sirokoj upotrebi; * interakcije sa drugim lekovima koji se istovremeno ordiniraju; * maskiranje infekcije i/ili prelazak u hronicitet (apendicitis, osteomijelitisi..) * rezistencija odn. promocija rezistentnih sojeva (ovo bi bilo dobro da objasni neko kome je bliza mikrobiologija, odn. molek.biologija prokariota!) -uglavnom se radi ili o: (1) indukciji nekog faktora rezistencije (postojecih u genomu)-ova je modifikacija fenotipska, e.g. neki enzim kao beta-laktamaza; ili (2) promocija mutiranih -rezistentnih bakterijskih (dakle novih) sojeva. Ovome se pridaje primarni znacaj u nastanku vrlo rezistentnih sojeva, iako meni ne izgleda bas ubedljivo da bilo sta tako brzo evoluira, cak ni bakterija bez obzira sto su tu ukljuceni jos i mehanizmi genskog transfera (plazmidi, vektorska transdukcija, itd..) faktora rezistencije. * istrebljenje fizioloske i bakterijske flore, narocito crevne * senzibilizacija-alergijski efekti (penicilini i polusintetski penicilini, itd.) * efekti na imunitet, promocija gljivicnih i dr. infekcija Ovakva praksa je pre 20-ak godina bila rasirena svuda, ali je danas karakteristicna za sirotinjske zdravstvene sisteme sa slabom laboratorijskom sluzbom, odn. nemogucnoscu promptne izolacije/ identifikacije uzrocnika i izrade tzv. antibiograma, imunodijagnostickih analiza kao i nepristupacnost ostale dijagnostike, ali jos vecu ulogu ima i ceo trecesvetovni i narocito socijalisticki koncept zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zastite, i.e. prenatrpanost domova zdravlja, zdravstvo po principu socijale, progon porodicnih lekara, itd. Eto, toliko od mene. Otvorili smo, dakle, jos jedno pitanje: da li je slucajna varijabilnost genoma stvarno tako slucajna, i da li ja ona, kao takva, bas glavni pogon i input evolucije (sto je klasicni evolucionisticki koncept)? Pozdrav, Dejan.  ű ű ű
nauka.525 bipin,
Da li neko nesto zna o ZLATNOM boru? Kazu da po neki primerak postoji kod nas. Ako postoji, gde je? Ima li toga u nekoj literaturi?
nauka.526 ilazarevic,
> Grip? Gde može antibiotik da deluje na virus? :) Mene su mnogo puta lečili na taj način, pa sam izvukao laički zaključak da se antibiotik daje zbog prevencije. Valjda imunitet organizma opada tokom virusne infekcije, pa bi moglo da dođe do komplikacija ako se "prime" i neke bakterije.
nauka.527 corto,
> prenatrpanost domova zdravlja, zdravstvo po principu > socijale, progon porodicnih lekara, itd. Sto rece jedna nasa poznanica, lekar opste prakse, ona pacijenta vidi kad joj se pojavi u ordinaciji, nema pojma u kakvim uslovima zivi, kako se hrani, koje su mu higijenske navike... Daje antibiotike kao preventivu mogucih komplikacija, premda i sama zna da se to vise nigde ne radi. S druge strane, jedan farmaceut u porodici me je ubedjivao da su vakcine jako opasne i da nikako ne vakcinisem dete, jer, za ime sveta, difterija i tuberkuloza se danas tako lepo lece antibioticima.
nauka.528 obren,
> Da li neko nesto zna o ZLATNOM boru? > Kazu da po neki primerak postoji kod nas. Pa na Zlatiboru valjda? Ne znam da li je baš endemska vrsta ili je samo retka u svetu, ali znam da sam video negde na Zlatiboru stablo sa pločicom "Zlatni bor - zaštićeno zakonom itd."
nauka.529 ratman,
>> S druge strane, jedan farmaceut u porodici me je ubedjivao da su >> vakcine jako opasne i da nikako ne vakcinisem dete, jer, za ime >> sveta, difterija i tuberkuloza se danas tako lepo lece >> antibioticima. Mnoge vakcine zaista jesu prilicno opasne, ali to nije slucaj sa antidiftericnom vakcinom (obicno se daje kombinovana Di-Te-Per -difterija, tetanus, veliki kasalj- vakcina) koja je tzv. mrtva (Di/Te) odn. anatoksicna (Per), vakcina- spada u najbezopasnije, naravno ako se spravlja i kontrolise po WHO ili slicnim standardima, i ako se ne eksperimentise sa nekim revolucionarno novim i usavrsenim vakcinama i sojevima. Antituberkulozna (BCG) vakcina se pravi od atenuiranog (oslabljenog) (Calmette-Guerrin) soja Kochovog bacila, akoji je prekticno avirulentan, ali ne daje apsolutnu zastitu od primarne ili postprimarne TBC. Pitanje razvoja tuberkuloznog procesa je vrlo slozena igra raznih faktora celijskog imuniteta, i tu jos nije sve razjasnjeno. Globalno smanjenje morbiditeta od TBC u razvijenom svetu nije toliko rezultat sistematske vakcinacije (u USA se uopste nikad nije ni sprovodila sistematski!) vec vise opsteg porasta standarda zivota. Svaka vakcina ima svoje kontraindikacije, i one, zapravo, definisu koliko je vakcina opasna ili bezopasna za odredjenog pacijenta. Vakcine protiv virusnih osipnih groznica (velike i druge boginje) su umereno opasne, npr. ne smeju se davati u graviditetu. Komplikacije su najvise uzrokovane necistocama- bioloskim materijalima proteinskog sastava, koje se ne mogu odvojiti iz vakcina ili seruma (koje se prakticno uvek dobijaju od toplokrvnih kicmenjaka). Takva je npr. antirabicna vakcina (besnilo) koja se vrlo restriktivno ordinira. Komplikacije najcesce nastupaju u vecim epidemijama, kada se pri masovnim drz-ne-daj vakcinacijama previde stanja koja kontraindikuju vakcinaciju. Sve u svemu, vakcine su opasne koliko i lekovi, ili hrana, biljke, anorganske supstance, itd., i svaki pacijent moze imati neku opstu ili posebnu kontraindikaciju za neku vakcinu, a neko moze, opet, imati neocekivanu nezeljenu reakciju na vakcinu. I difterija i TBC se zaista dobro i efikasno lece antibioticima, ali dok se dijagnostikuje (posebno u Yugi) npr. tuberkulozni meningitis ili krupozna difterija larinksa (grkljana), covek moze lepo da se ugusi u nekoj masovnoj cekaonici ili umre pod dijagnozom neke misteriozne bolesti iz arsenala bioloskog rata neke velesile kojoj smetaju Srbi. Pozdrav, Dejan.
nauka.530 dada,
Antibiotik ne deluje na virus,samo sprecava da dodje do superinfekcije ,recimo neke bakterijske infekcije. Dada
nauka.531 dada,
Ako je neko hirurg neka mise javi - opsti hirurg- Radi razmenjivanja iskustava. I jos jedno ,pozdravljam otvaranje konferencije o medicini.
nauka.532 corto,
> pacijenta. Vakcine protiv virusnih osipnih groznica (velike i > druge boginje) su umereno opasne, npr. ne smeju se davati u Bila sam iznenadjena, ali vakcina protiv velikih boginja se vise ne daje. Tvrde da je bolest iskorenjena... Tako su tvrdili i za kugu, pa sta bi pre godinu dana u Indiji :> Uopste, mislim da se suvise igramo sa mamom prirodom, i da svojim znanjima i mocima pridajemo suvise znacaja, a onda sledi kontraudarac i vidi se koliko smo bespomocni. > kontraindikuju vakcinaciju. Sve u svemu, vakcine su opasne > koliko i lekovi, ili hrana, biljke, anorganske supstance, itd., Da, ali i izuzetno korisne. Jos nisam cula za uspesno lecenje decije paralize, koliko znam tu samo vakcina pomaze. > I difterija i TBC se zaista dobro i efikasno lece antibioticima, Ali zar nije bolje na kakav-takav nacin zastititi organizam, nego doci u situaciju da gutas lekove ? PS I mene interesuje sto vise informacija o AIDS-u. Imam malecko dete, i vec me hvata panika kako da detetu objasnim sve opasnosti, i kako da je zastitim od nase prilicno neobrazovane sredine.
nauka.533 mmarkovic,
> Bila sam iznenadjena, ali vakcina protiv velikih boginja se > vise ne daje. Relativno je rizična, reakcija je burna, bolest je iskorenjena ili bar retka... Ko bi ga znao...
nauka.534 crncic,
>> Naravoučenije: Ako vam daju Palitrex, tražite nešto jače! Glupost... Kako si došao do ovog ?
nauka.535 crncic,
>> > zato što je grip lečen Palitrexom prerastao u upalu pluća... >> Grip? Gde može antibiotik da deluje na virus? :) Nije ni rečeno da može, antibiotik se daje kao preventiva, da ne bi došlo do upale pluća.
nauka.536 lexus,
=>>> Naravoučenije: Ako vam daju Palitrex, tražite nešto jače! => => Glupost... Kako si došao do ovog ? Najozbiljnije. Doktorima je postala praksa da za sve, bilo kao preventivu, bilo kao lek daju palitrex. Ukoliko je neko bolešljiv, a stalno pije dotični, verovatno će mu organizam postati otporan na lečenje palitrexom. Uostalom, Pentrexil ruleZ ;)
nauka.537 ljubinko,
>Ako je neko hirurg neka mise javi - opsti hirurg- Radi >razmenjivanja iskustava. U grupi medicina (vidi ranije poruke) nas je ukupno bilo 7-8. Nije bio ni jedan opsti hirurg. Inace drago mi je sto si se ukljucio. Ja se inace bavim ortopedijom i traumatologijom. Pozdrav svima !
nauka.538 mikeman,
#> PS I mene interesuje sto vise informacija o AIDS-u. Imam malecko dete, i #> vec me hvata panika kako da detetu objasnim sve opasnosti, i kako da je #> zastitim od nase prilicno neobrazovane sredine. Ja sam vlasnik knjige o doticnoj bolestini, a i cale mi je lekar, pa bi te molio da malo pojasnis... (reci konkretno sta te zanima)...
nauka.539 zeljkoj,
> na lečenje palitrexom. Uostalom, Pentrexil ruleZ ;) Palitrex je i bolji i skuplji od Pentrexila. ;)
nauka.540 corto,
> bi te molio da malo pojasnis... (reci konkretno sta te > zanima)... Ah, to je tesko reci... Interesuje me konkretno situacija u nasim zdravstvenim ustanovama, jer me panika hvata svaki put kad detetu treba da se da vakcina ili vadi krv :( Na zalost, ne govorim napamet, jer posle iskustva iz porodilista definitivno sam zakljucila da me bolnice i lekari vise nece videti. Nehigijena i nebriga se ne mogu opravdavati samo teskim materijalnim polozajem i sankcijama, a mislim da podatak da kod nas ima najvise HIV pozitivnih hemofilicara sve govori. Evo, interesuje me poseta zubaru na primer. Sta je sa instrumentima ? Negde sam procitala da se HIV virus ne moze unistiti klasicnim metodima sterilizacije, a da je svaki drugi nacin toliko skup da ga ne primenjuju ni u Americi (gde debelo naplacuju usluge ;). Da se prekrstim svaki put kad krenem kod zubara ?
nauka.541 guta,
#> Relativno je rizična, reakcija je burna, bolest je iskorenjena #> ili bar retka... Po mojim podacima, bolest je iskorenjena krajem sedamdesetih godina, pri čemu je (valjda) prošle godine istekao rok od dvadeset (15?) godina od poslednjeg zabeleženog slučaja bolesti, pa je bolest proglašena iskorenjenom. Prošle(?) godine se vodila i prilična rasprava o tome da li treba poslednje zalihe (tri 200ml kontejnera) virusa uništiti, ili sačuvati radi eventualnog pravljenja vakcine, ako se bolest kojim slučajem opet pojavi. Šta su rešili da urade sa ta poslednja tri kontejnera, nije mi poznato. No, sve u svemu, bolest je iskorenjena.
nauka.542 jaroslav.s.,
# # ....postoje veoma razlicite metodologije lecenja.....# # Kao sto sam napisao u 4.520 ne moze lekar da bitno odstupi od utvrdjenih lekova za odredjenu bolest, no ne mora svaki da propise iste lekove , to zavisi I od navika, informisanosti o pojavi novih lekova, I u danasnje vreme narocito od toga kojih lekova ima u apoteci I dali ih uopste ima /ne znam dali si skoro bio u drzavnoj apoteci, to je tuga.. /. Potpuno si u pravu, kada kazes da se antibiotici ne smeju davati olako , no kvalifikovati da se to ovde radi ipak ne bi smeo, takve procene ne mogu dati pojedinci, vec je to posao strucnih ustanova, kao sto su zavodi za farmakologiju, I to na osnovu visegodisnjih studija . Znaci, odokativne procene nisu merodavne. Jedino sto pacijent moze da uradi, ako smatra da nije dobro lecen je da tuzi sudu doticnog lekara I zdravstvenu ustanovu, angazuje advokata, I pojavi se na sudu. # # ..specijalista pedijatar emigrirao na Novi Zeland. # # Ne bih da ocenjujem metode rada lekara na NZ , pristupicu problemu sa druge tacke gledista. Sistemi zdravstvene zastite u razvijenim zemljama se razlikuju od naseg sto mnogo ulazu u prevenciju obolenja kod stanovnistva I zdravstvenu edukaciju od najmladjeg uzrasta, kod nas je prevencija dobro funkcionisala do pojave krize a pozitivni rezultati su bili vidljivi. Takav zdravstveni sistem je skup, no tamo su shvatili da je bolest jos skuplja, I da se njene posledice placaju sto direktno novcem, sto u vidu patnji I bola bolesnika I njegove okoline. To automatski povlaci smanjenje broja zaposlenih, pad profita.... # # fasovao pet injekcija penicilina po1.600.000 i.j. # # Periapikalni apsces je stvarno neprijatna stvar, vrlo mi te zao, no on ne nastaje na zdravim zubima, vec na karioznim, I to onima, koji su vec sasvim propali. Prevencija je zatajila I doslo je do nezeljenog ishoda. Na svojoj si kozi osetio kakve su posledice. Trebao si napisati koju dozu leka si primio I o kom preparatu se govori da bi mogao oceniti dali je bila podterapijska, # # Ima I dve reci o povecanju stepena tolerancije organizma prema antibioticima. # # Tvrdnja navedena gore ima sustinski nadostatak, naime : ANTOBIOTICI NE DELUJU NA OGRANIZAM OSOBE KOJA IH PRIMA ( peroralno ili parenteralno ) VEC NA BAKTERIJE IZAZIVACE OBOLJENJA U ORGANIZMU. Veliki problem danas u medicini predstavljaju rezistentni sojevi bakterija, na koje antibiotici ne deluju, ili ih bakterije koriste za ishranu . Ova pojava se javlja, kada se infekcija ne leci dovoljno dugo, ili dovoljno visokim dozama leka. Bakterije razviju enzimske sisteme za razgradnju antiboitika, I on ne deluje. U nekih sojeva se ova osobina ugradjuje u genom bakterije, I lek je kompromitovan. Za ovakve slucajeve se koriste takozvani rezervni antibiotici, tj oni koji su relativno novi, pa klice na njih jos nisu postale rezistentne. Da stvar bude gora moguce je da dodje do kombinovane infekcije u kojoj ucestvuju I virusi, na njih AB ne deluju. Zakljucak : ukazao sam na neke probleme vezane za upotrebu lekova. Ne bih generalizovao raspravu o preteranoj upotrebi lekova, vec se koncentrisao na pojedinacne slucajeve. Ovo prvenstveno zbog toga, sto pisemo u temi nauka, a slozices se bez polazih cinjenica nema ni valjanog objasnjenja. pozdrav Jaroslav
nauka.543 dada,
da li neko zna gde mogu da nabavim CD-OSNOVI HIRURGIJE, autori-Z.Gerzic i Dragovic.
nauka.544 dada,
Pozdrav i tebi i nadam se da ce nas biti vise.
nauka.545 dr.grba,
>> Trebao si napisati koju dozu leka si primio I o kom preparatu se govori >> da bi mogao oceniti dali je bila podterapijska, Cimociklar, 3x1 kapsula od 50 mg. A trebalo je da pijem 4x2... Definitivno podterapijska doza.
nauka.546 nenad,
> posle iskustva iz porodilista definitivno sam zakljucila da me bolnice i > lekari vise nece videti. Nehigijena i nebriga se ne mogu opravdavati > samo teskim materijalnim polozajem i sankcijama, a mislim da podatak da > kod nas ima najvise HIV pozitivnih hemofilicara sve govori. Stanje u našem "zdravstvu" je katastrofalno. Korupcija, nemar, neodgovornost i nestručnost su toliko uzeli maha da svako ko to može sebi da priušti u širokom luku izbegava državne instituicije. Većina, naravno, ne može pa se potežu razne veze i vezice, a ko nema ni to "ne treba ni da živi". Jedino rešenje je potpuna privatizacija bolnica, klinika, kao i studije koje se plaćaju. Ko hoće besplatno da studira mora da se obaveže da po završetku 10-15 godina radi u državnoj službi, a posle toga volja mu.
nauka.548 ljubinko,
>samo teskim materijalnim polozajem i sankcijama, a mislim da podatak da >kod nas ima najvise HIV pozitivnih hemofilicara sve govori. Svi nasi hemofilicari koji su zarazeni su zarazeni uvoznim preparatima.
nauka.549 ljubinko,
>Stanje u nasem "zdravstvu" je katastrofalno. Korupcija, nemar, >neodgovornost i nestrucnost su toliko uzeli maha da svako ko to Stanje u nasem zdravstvu nije dobro, ali ja daleko bolje nego u bilo kom segmentu drustva. >Jedino resenje je potpuna privatizacija bolnica, klinika, kao i >studije koje se placaju. Ko hoce besplatno da studira mora da se Nije. Kod nas niko nema (ili skoro niko) uslova za iole ozbiljniju opremu. Na primer aparat za anesteziju je najmanje 60 000 DEM, operacioni sto isto 60 000 DEM, najjeftiniji rendgen 170 000 DEM, uredjaji za sterilizaciju (za operacionu salu) bar 60 000 DEM, operacione lampe bar 45 000 DEM itd. Ako neko namerava da ima iole opremljenu operacionu salu mora da ulozi bar 500 000 DEM. Dakle nije lako govoriti o privatizaciji. (Skener je 860 000 DEM, magnetna rezonanca jos vise, aparat za razbijanje kamena je 2 200 000 DEM itd).
nauka.550 corto,
> Svi nasi hemofilicari koji su zarazeni su zarazeni uvoznim > preparatima. Bojim se da to nije opravdanje. Valjda se neke stvari proveravaju pre upotrebe.
nauka.551 corto,
> Ako neko namerava da ima iole opremljenu operacionu salu > mora da ulozi bar 500 000 DEM. Mislim da bi pre svega trebalo insistirati na otvaranju privatne opste prakse, jer zaista nam nedostaju "porodicni" lekari. Problem je sto se kod nas godinama sistematski unistavao ugled lekara opste prakse. Pacijenti su uvek znali najbolje koji im specijalista treba i za bol u malom prstu, koje boje tablete mu najbolje cine, a lekar, e on je tu da mu izmeri pritisak ;) PS Ofanziva na ordinacije lekar opste prakse je prestala u ternutku kada je uvedena participacija za starosnu granicu. Sto rece jedna baba u cekaonici "Vec nedelju dana nisam bila kod doktora" :>
nauka.552 mmarkovic,
> Stanje u našem "zdravstvu" je katastrofalno. Korupcija, nemar, > neodgovornost i nestručnost su toliko uzeli maha da svako ko to > može sebi da priušti u širokom luku izbegava državne instituicije. Samo u zadravstvu? Već sam dosadan, ali na Sezamu nismo komentarisali... U prva tri meseca zvanično je u Jugoslaviju uvezeno stranih cigareta (dakle, plaćeni porezi, akcize, carina...) za 300 DEM. Smešno! Toliko ima u samo _jednoj trafici_... Kako plaćamo poreze i doprinose, takvo nam je zdravstvo, školstvo, putevi,... Kada toliki ljudi mogu da izbegnu poreze, to znači da je država vrlo korumpirana... A radi se o sitnom biznisu, šta li je sa krupnim ?!?
nauka.553 djcorto,
> Svi nasi hemofilicari koji su zarazeni su zarazeni uvoznim > preparatima. Uf uf uf ... ovo mi malo prejako zvuci. Imas li neki konkretniji dokaz? Mogu i ja da mabavim neke dosta pouzdane podatke, iz Zavoda za transfuziju, pa da prodiskutujemo :)
nauka.554 ljubinko,
>Problem je sto se kod nas godinama sistematski unistavao ugled lekara >opste prakse. Pacijenti su uvek znali najbolje koji im specijalista Slazem se.
nauka.555 ljubinko,
> Uf uf uf ... ovo mi malo prejako zvuci. Imas li neki konkretniji > dokaz? Mogu i ja da mabavim neke dosta pouzdane podatke, iz > Zavoda za transfuziju, pa da prodiskutujemo :) Bilo bi mi drago da izneses te informacije (Ubedjen sam da je vrlo malo sirenju side doprineo nas Zavod za transfuziju, a ako nesto i jeste, da ce to najverovatnije negirati.)
nauka.556 vitez.koja,
#=> Ko hoće besplatno da studira mora da se #=> obaveže da po završetku 10-15 godina radi u državnoj službi, a #=> posle toga volja mu. Kako ćeš nekog naterati na tako nešto (mislim npr. čovek završi studije i prosto jednostavno neće da radi u državnoj službi)? sk
nauka.557 djcorto,
> Svi nasi hemofilicari koji su zarazeni su zarazeni uvoznim > preparatima. Uf uf uf ... ovo mi malo prejako zvuci. Imas li neki konkretniji dokaz? Mogu i ja da mabavim neke dosta pouzdane podatke, iz Zavoda za transfuziju, pa da prodiskutujemo :)
nauka.558 nenad,
> Kako ćeš nekog naterati na tako nešto (mislim npr. čovek završi > studije i prosto jednostavno neće da radi u državnoj službi)? Koliko je meni poznato za obavljanje lekarske prakse je neophodna nekakva dozvola. Dakle mogao bi da ne radi ako ne želi, ali da radi sam ili privatno ne bi mogao. Mogao bi i da napusti zemlju ili slično, ali sve skupa to bi bili pojedinačni slučajevi, a čak se i to može regulisati ugovorom (dugovao bi državi pare). Nešto slično postoji i u USA.
nauka.559 mikeman,
> Evo, interesuje me poseta zubaru na primer. Sta je sa instrumentima ? > Negde sam procitala da se HIV virus ne moze unistiti klasicnim metodima > sterilizacije, a da je svaki drugi nacin toliko skup da ga ne primenjuju > ni u Americi (gde debelo naplacuju usluge ;). Da se prekrstim svaki put > kad krenem kod zubara ? Evo treci put pisem ovo... Dva puta snimim exec i posle prebrisem necim drugim.. no nema veze ;) Nema potrebe da se krstis kad ides kod zubara iz prostog razloga koji glasi da virus side NE moze opstati u spoljasnjoj sredini (moze, ali veoma veoma kratko...)... Dalje, virus side se NE prenosi pljuvackom. (ovo nije sigurno, al vecina naucnika tvrdi da je tako).. Virus side se dakle moze preneti samo direktno (sa zarazene osobe). > Ah, to je tesko reci... Interesuje me konkretno situacija u nasim > zdravstvenim ustanovama, jer me panika hvata svaki put kad detetu treba > da se da vakcina ili vadi krv :( Na zalost, ne govorim napamet, jer > posle iskustva iz porodilista definitivno sam zakljucila da me bolnice i > lekari vise nece videti. Nehigijena i nebriga se ne mogu opravdavati > samo teskim materijalnim polozajem i sankcijama, a mislim da podatak da > kod nas ima najvise HIV pozitivnih hemofilicara sve govori. U nasim zdravstvenim ustanovama situacija je, nazalost, veoma veoma losa. Kao sto je receno, kod nas ima najvise HIV poz. hemofilicara, i to je jedan u nizu dokaza koji govore u prilog tvrdnji odozgo.
nauka.560 veca,
Nedavno sam čula da će se i kod nas spovesti akcija (!) da se do 2000. godine iskoreni dečja paraliza. Mislim, da je akcija pokrenuta na nivou UN (ili UNICEF-a) i da smo odnedavno i mi potpisnici (ili šta već) iste. Ono što sam ja imala prilike da vidim je poražavajuće, kad je ova bolest u pitanju, tj. poražavajuć je tretman pacijenata, kojih je, na žalost, popriličan broj. Veliki broj dece koja su podvrgnuta hirurškim intervencijama su nakon intervencije postali pravi invalidi, većina njih je pala u kolica ili se teško kreću pomoću štaka. Ono što je mene iznenadilo je da se i pored toliko neuspeha, hirurške intervencije i dalje vrše :( Mislim da bi neko zbog takvih stvari trebalo da odgovara, mada je to u ovoj zemlji misaona imenica. Znam da roditelji kad ih to snađe obično budu opterećeni novonastalim problemima, pa nemaju ni snage ni volje da se mlate po sudovima, jer u krajnjem slučaju, navući će bes ostalih lekara koji će im i te kako, u narednom periodu, biti potrebni, i tu se krug zatvara. A sa druge strane, onaj ko nema takvih problema, nema ni motiva da se angažuje u takvim slučajevima. Princip je u pitanju, a kako bolest ne bira koga će... ne treba zatvarati oči.
nauka.561 lema,
> Negde sam procitala da se HIV virus ne moze unistiti klasicnim metodima > sterilizacije, a da je svaki drugi nacin toliko skup da ga ne primenjuju Možda pomaže odgovor jednog zubara (sa dugogodišnjom privatnom praksom!) Elem, HIV virus ne samo da se MOŽE uništiti klasičnim metodama sterilizacije, već je i vrlo neotporan; ne preživljava SUV vazduh ni posle nekoliko minuta! Gornja (dez)informacija važi za uništavanje virusa u nativnom preparatu, boci krvi za transfuziju. Dakle, treba razgraničiti uništavanje virusa na instrumentima od uništavanja istog u preparatima, tkivima. Zaključak bi bio: poseta zubaru je sigurna, ukoliko dotični poštuje osnovna pravila - steriliše instrumente, menja instrumente sa svakim pacijentom... (uzgred nisam čuo da neki od mojih kolega ne steriliše, i sl.) Ako ima još nekih pitanja, tu sam. Zoran Uverić
nauka.562 lema,
> Koliko je meni poznato za obavljanje lekarske prakse je neophodna > nekakva dozvola. Da, za obavljanje prakse je potrebno odobrenje, s tim što se ono relativno jednostavno dobija - potrebno je imati odgovarajuće sanitarne i tehničke uslove (za odgovarajuću vrstu medicinskih usluga koje dotični dr ima nameru da pruža) i, srećan rad! > Dakle mogao bi da ne radi ako ne želi, ali da > radi sam ili privatno ne bi mogao. Mogao bi i da napusti zemlju Svaki doktor koji ima dovoljno znanja, i spreman je (sposoban) da radi samostalno može da radi privatno. Postoji par relativno nerešenih pitanja (laboratorija, pisanje recepata...), ali to nisu ograničavajući faktori. Drugo je pitanje ŠTA se u medicini može raditi samostalno, i koliko je to opravdano. To bi bilo dobro pitanje za raspravu - dakle ne da li može da se radi samostalno, nego ŠTA MOŽE (ili treba) da se radi samostalno. Dr Zoran Uverić
nauka.563 veca,
>> Nema potrebe da se krstis kad ides kod zubara iz prostog razloga >> koji glasi da virus side NE moze opstati u spoljasnjoj sredini >> (moze, ali veoma veoma kratko...)... Dalje, virus side se NE >> prenosi pljuvackom. Mene je moj zubar, kad sam prvi put bila kod njega, pitao da li imam SIDU? Na trenutak sam se zbunila i rekla valjda nemam. To valjda je bilo sa zadrškom, jer u to vreme još uvek nismo imali potpune podatke o tome kako se SIDA prenosi. Jer, ako me je on to pitao, a prethodni zubar nije, mogla sam i da pomislim, šta ako sam dobila tim putem... Pu, pu, daleko bilo :) Dakle, treba raditi na edukaciji.
nauka.564 nebojsha,
> Najozbiljnije. Doktorima je postala praksa da za sve, bilo kao > preventivu, bilo kao lek daju palitrex. Ukoliko je neko bolešljiv, > a stalno pije dotični, verovatno će mu organizam postati otporan > na lečenje palitrexom. Uostalom, Pentrexil ruleZ ;) E, sad da ti ja kazem nesto iz licnog iskustva. Kao klinac sam bio stalno bolesljiv (Angina, Bronhitis) do negde 5 osnovne, ali nikad nista ozbiljno (inekcije sam primao 2 puta u zivotu i to samo 7 i drugi put 3 penicilina). Elem, od tada nikad nisam bio bolestan (temperatutu od 2-3 dana ne racunam u bolest). Uglavnom, uvek su mi davali PENTRAXIL na 6-8 sati tako da posle nekoliko poseta lekaru i istih lekova, ja kad se razbolim uzmem sam i nikad mi nista nije falilo. Pre godinu dana dobih temperaturu i naravno pomislih nista ozbiljno sve dok nisam poceo da imam napade gusenja. Odem ti ja kod lekara (posto su mi se keva i devojka popele na glavu), kad ono upala desnog plucnog krila. Dobijem ja ALFACET + gomila Andola,Beviplex-a,Oligovita... Posle par dana bude mi bolje, a posle jedno 10-ak dana mnogo gore. Imao sam neke cudne napade gde sam imao utisak da mi srce naglo ubrzava i pocinjao sam da se gusim. Posle drugog napada, uprpim se i dem ja ponovo kod neke GLUPE doktorke (jedna setra me uputila kod kardiologa) koja mi odma prepise 5x2 u zadnji trap i izdere se na mene ko me poslao kod nje kad je ovo Pneumonia ... Malo falilo da je puknem u glavu , pa da joj ja dam uput kod plasticara... Naravno nisam hteo da primim inekcije i odem kod drugog lekara, slikam se ponovo i pluca cista ko suza. Glupaca bi me naravno izbusila ko sito. Posle su mi sto puta vadili krv, mokracu, EKG i rekose mi da je to na nervnoj bazi... TRANEX i lezi ti decko i odmaraj. Odmar'o ja al nista. Poceo sam da povracam 2-3 puta dnevno i to tako 2 nedelje. Kad se vec vise nije moglo, nisam mogao da stojim na nogama, keva me spakuje u auto i na ENDOTOP kliniku. Odmah mi gurnuse sondu u usta i pokazase mi sliku mog jadnog zeluca koji je bukvalno izgledao osmirglan. Doktor mi rece da u narodu vlada misljenje da je ANDOL lek koji i mala deca mogu slobodno da piju 1-2 dnevno bez ikakvih posledica (zar nas nisu tako ucili ???),a u stvari RASTURA zeludac. Skoro 3,5 meseca sam ziveo na keksu i caju, 3 meseca samo na dvopeku, krompir pireu i barenoj sargarepi, 3 meseca na opakoj dijeti i tek zadnja 3 meseca jedem "relativno" normalno. Zeludac me cesto zaboli (kad jedem slatko , a obozavam ga), kiselina me zeza vrlooo cesto ... Pa ti sad vidi, kako su lekovi bezopasni i kao se ja osecam, a imam samo 25 godina.
nauka.565 nebojsha,
> Jedino rešenje je potpuna privatizacija bolnica, klinika, kao i Jeste to lepo, meni su za 1 sat bili na stolu rezultati ultra- zvuka, gastroskopije, dijagnoza i terapija... Ali, isto tako brzo su mi servirali i racun od 190 dem. Pazi, ja se ne bih bunio da imam neka pristojna primanja, jer niko ne ide kod lekara svakog meseca, a 1-2 puta godisnje je po meni ok. E, sad ... Situacija je takva kakva je i mislim da nije mala cifra u pitanju,a pogotovo sto nema skupog potrosnog materi- jala.
nauka.566 nebojsha,
> Kako plaćamo poreze i doprinose, takvo nam je zdravstvo, školstvo, > putevi,... Kada toliki ljudi mogu da izbegnu poreze, to znači da > je država vrlo korumpirana... Molim te, pomnozi cifru koja se odvaja svakom zaposlenom za zdravstvo sa brojem zaposlenih. A ono sto se tice drzave ... Za tu cifru oduzmi goredobijenu cifru za cifrom koju zdravstvo stvarno "dobija".
nauka.567 nenad,
> Mene je moj zubar, kad sam prvi put bila kod njega, pitao da li > imam SIDU? Jel to kao u onom vicu kada konobar pita "Ko je tražio čistu čašu?"? Ne razumem, šta je hteo, da vidi da li mora da steriliše instrumente posle tebe ili ne mora..? Svašta. Sigurnije je ostati kod kuće.
nauka.568 nenad,
> Pazi, ja se ne bih bunio da imam neka pristojna primanja, jer > niko ne ide kod lekara svakog meseca, a 1-2 puta godisnje je po > meni ok. E, sad ... Situacija je takva kakva je i mislim da nije > mala cifra u pitanju,a pogotovo sto nema skupog potrosnog materi- > jala. Naravno da nije mala cifra, ali zdravlje je svuda u svetu skup luksuz. Lekari su poznati lihvari, iole bolji lekar u Americi zarađuje oko 100.000 dolara godišnje. Oćeš da živiš - e to košta. Zato tamo košta i studiranje, a ovi naši što su o trošku države (odnosno svih nas) završili fakultete pa nam sada naplaćuju 200 maraka pregled... ne znam, mislim da su razlozi za to mnogo dublji, nisu oni direktni krivci, samo koriste priliku. Problem nije u tome što oni puno naplaćuju već u tome što mi malo zarađujemo. :(
nauka.570 pifat,
Američki lekari zacepljuju cene svojih usluga do neba i iz krajnje jednostavnog razloga kao što je isplata naknade nezadovoljnim pacijentima. Kako Amerikanci imaju naviku da potežu tužbu zbog svega mogućeg, recimo i ako smatraju da im je hirurg estetski loše zašio ranu, cena usluge sadrži i određeni procenat koji lekar odvaja u "crni fond" iz koga bi isplatio štetu. Naravno, advokati i sudovi imaju dosta posla u ovakvim sporovima, tražene odštete su obično veoma visoke, te i "fond" mora biti dovoljno velik. Čini mi se da procenat uspešnih tužbi nezadovoljnih pacijenata nije baš tako visok (mislim da ovakvi sporovi spadaju u tzv. "medical malpractice"), ali dovoljna je i jedna da lekara finansijski "ošiša", da moguće dodatne nevolje od lekarske komore ni ne pominjemo. Uostalom, neko je odavno rekao da je u Americi najisplatljivije biti advokat, jerbo tamošnji stanovnici imaju običaj da tuže sve i svakoga (poznato i u ovim krajevima iz anegdote o tipu koji je dobio silne novce i potom izjavio: "Sve ću da gi tužim!").
nauka.571 zeljkoj,
> slobodno da piju 1-2 dnevno bez ikakvih posledica (zar nas nisu > tako ucili ???),a u stvari RASTURA zeludac. Postoji Acetisal pH 8, koji (kao što mu i ime govori :), nije kiseo. > me cesto zaboli (kad jedem slatko , a obozavam ga), kiselina me > zeza vrlooo cesto ... Pa sigurno ti želudac nije u takvom stanju zbog Andola. :) Čir i razna sitnija oštećenja mogu da se jave na nervnoj bazi, usled nepravilne ishrane, a bitan je i nasledni faktor. Nikotin i alkohol takodje pogoduju pojavi ovih oboljenja.
nauka.572 junior,
Koje su posledice uzimanja penicilina, ako sam alergičan na penicilin? Sećam se, jednom u bolnici .. sestra mi daje injekciju i pita me: - Da li si na nešto alergičan? (ja onako totalno cool ;) - Ništa .. samo na penicilin. ;) (ona uputi ka meni pogled koji govori - jel' ti oćeš da ja u zatvor idem zbog tebe? I naravno, promeni injekciju :)
nauka.573 jaroslav.s.,
## Postoji par relativno neresenih pitanja (laboratorija, pisanje recepata....) ,ali to nisu ogranicavajuci faktori ## Kada neko zeli da krene sa privatnom praksom, ovaj i slicni problemi su stvarno teski, ulaganja u opremu su velika a oprema brzo zastareva ,treba je odrzavati.... Znaci u nekom razumno dugackom roku je treba amortizovati, i kupiti novu, ujedno i zaraditi za zivot. Pitam se koliko u ovoj zemlji ima ljudi koji sebi mogu dozvoliti da se lece kod lekara privatnika,po cenama, koje bi omogucile normalan obrt sredstava. Posto ste napisali sta nisu ogranicavajuci faktori napisite koji su ogranicavajuci. Mozda da date primer, kako bi i s kojom opremom porodicni lekar trebao poceti. pozdrav Dr Streharsky Jaroslav
nauka.574 jaroslav.s.,
# # ..hvata panika svaki put kad detetu treba da se da vakcina, ili vadi krv:( ## Kod nas se vec odavno koriste igle i spricevi za jednokratnu upotrebu,znaci upotrebe se jednom i vise nikad. pozdrav
nauka.575 kojot,
> relativno jednostavno dobija - potrebno je imati odgovarajuce > sanitarne i tehnicke uslove (za odgovarajucu vrstu medicinskih > usluga koje doticni dr ima nameru da pruza) i, srecan rad! Sa tim sto se sanitarni uslovi kod nas prilicno cudno shvataju, eto npr. 70% privatnih stomatologa praksu obavlja u improvizovanim ordinacijama kod kuce (princip majka kuva sarmu u jednoj sobi a stomatolog opravlja zube u drugoj),mozda necu dobiti AIDS kod njega ali svakako to nisu zadovoljavajuci sanitarni uslovi. Ja znam samo jednog koji ima odvojenu cekaonicu, sobu za rendgen i odvojenu ordinaciju (sve to u jednom prostoru).
nauka.576 mikeman,
> Evo, interesuje me poseta zubaru na primer. Sta je sa instrumentima ? > Negde sam procitala da se HIV virus ne moze unistiti klasicnim metodima > sterilizacije, a da je svaki drugi nacin toliko skup da ga ne primenjuju > ni u Americi (gde debelo naplacuju usluge ;). Da se prekrstim svaki put > kad krenem kod zubara ? Evo treci put pisem ovo... Dva puta snimim exec i posle prebrisem necim drugim.. no nema veze ;) Nema potrebe da se krstis kad ides kod zubara iz prostog razloga koji glasi da virus side NE moze opstati u spoljasnjoj sredini (moze, ali veoma veoma kratko...)... Dalje, virus side se NE prenosi pljuvackom. (ovo nije sigurno, al vecina naucnika tvrdi da je tako).. Virus side se dakle moze preneti samo direktno (sa zarazene osobe). > Ah, to je tesko reci... Interesuje me konkretno situacija u nasim > zdravstvenim ustanovama, jer me panika hvata svaki put kad detetu treba > da se da vakcina ili vadi krv :( Na zalost, ne govorim napamet, jer > posle iskustva iz porodilista definitivno sam zakljucila da me bolnice i > lekari vise nece videti. Nehigijena i nebriga se ne mogu opravdavati > samo teskim materijalnim polozajem i sankcijama, a mislim da podatak da > kod nas ima najvise HIV pozitivnih hemofilicara sve govori. U nasim zdravstvenim ustanovama situacija je, nazalost, veoma veoma losa. Kao sto je receno, kod nas ima najvise HIV poz. hemofilicara, i to je jedan u nizu dokaza koji govore u prilog tvrdnji odozgo.
nauka.577 corto,
> Nema potrebe da se krstis kad ides kod zubara iz prostog > razloga koji glasi da virus side NE moze opstati u spoljasnjoj > sredini Cuj, mene su neki lekari ubedjivali da se odredjeni HIV virus (nisam ni znala da ih ima vise) moze preneti i ubodom komarca. Pitanje je kome i koliko verovati, neki lekari i sami sire paniku, kod nas se o AIDS-u govori jedino 1. novembra... > (ovo nije sigurno, al vecina naucnika tvrdi da je tako).. Pitanje je da li je vecina u pravu ;)
nauka.578 corto,
> da u narodu vlada misljenje da je ANDOL lek koji i mala deca > mogu slobodno da piju 1-2 dnevno bez ikakvih posledica (zar nas > nisu tako ucili ???),a u stvari RASTURA zeludac. Jos uvek tvrde da srcani bolesnici treba da popiju jedan Andol dnevno zbog sprecavanja zgrusavanj krvi, ili tako nekako. Inace, meni je nasa pedijatrica zabranila da detetu dajem bilo koju vrstu aspirina, dok ona ne kaze da se moze dati pola, i to u slucaju kad temperatura nece da spadne od obloga. A kod nje se grip leci lezanjem, mirovanjem, oblogama i toplom limunadom.
nauka.579 corto,
> Kod nas se vec odavno koriste igle i spricevi za jednokratnu > upotrebu,znaci upotrebe se jednom i vise nikad. Po pravilu, iglu i spric bi trebalo raspakovati pred pacijentom, a meni je pre par godina sestra dosla sa gomilom igala za koje znam da spadaju u tip za visekratnu upotrebu, ubedjivala me pola sata da ih je upravo otvorila (sve onako 20 komada na posluzavniku ;) i jos se naljutila kad sam joj rekla da meni krv tu nece vaditi. Bojim se da je kod nas teorija jedno, a praksa nesto sasvim deseto. Posle carskog reza zalepili su mi neku pelenu od gaze preko rane, nijedna sestra nije nosila rukavice dok je previjala rane (uredno doterane ruke, crveni lak na noktima od 3 cm, plus omanja zlatara), niti prala ruke posle previjanja pacijentkinje, evo posle godinu dana jos uvek imam apsece od strucno davanih injekcija, i da ne pricam dalje. Nije mi mnogo pomoglo sto mi je lekar strucnjak, sto se usavrsava u SAD, sto zaista zna svoj posao, kad sam veci deo vremena bila prepustena polupismenim monstrumima (kao da ih zaposljavaju po kazni).
nauka.580 djcorto,
> Kod nas se vec odavno koriste igle i spricevi za jednokratnu > upotrebu,znaci upotrebe se jednom i vise nikad. Da, u Zavodu za transfuziju. Samo tamo i vadimo krv ;)
nauka.581 djcorto,
> Bilo bi mi drago da izneses te informacije (Ubedjen sam da je Znam da se tamo sa pacijentima jako oprezno radi, i da hemofilicari imaju poseban tretman. Takodje znam da se svaki deo svake posiljke plazme, preparata, ili bilo cega drugog detaljno ispituje pre upotrebe. Tacno je, medjutim, da je u vreme sankcija stizalo dosta materijala sa isteklim rokom trajanja, pred isticanjem roka, i da je bilo i zarazenih posiljki. Mislim da sa potpunom sigurnoscu mogu da kazem da se niko nije zarazio u Zavodu - jer je njihova kontrola zaista izuzetno stroga i detaljna. Na zalost, za sve ostale ne mogu da tvrdim, i, ako je situacija kao sto je u proseku, onda :((((((
nauka.582 mmarkovic,
>> Kako plaćamo poreze i doprinose, takvo nam je zdravstvo, >> školstvo, putevi,... Kada toliki ljudi mogu da izbegnu >> poreze, to znači da je država vrlo korumpirana... > > Molim te, pomnozi cifru koja se odvaja svakom zaposlenom > za zdravstvo sa brojem zaposlenih. A ono sto se tice > drzave ... Za tu cifru oduzmi goredobijenu cifru za cifrom > koju zdravstvo stvarno "dobija". Da bi smo ostali u temi (nauka), da se zadržimo samo na zdravstvu i školstvu. Inače, polemika je više za FORUM... Nije mi poznato da postoji država koja je nesposobnija od naše da naplati porez od onih koji su u stanju da ga izbegnu, i, istovremeno da ODERE one koji to nisu (da ga izbegnu). A da li smo i mi korektni? Kad ste zadnji put kupovali neko parče hardvera, jeste li platili porez? Ili je bilo: trap marke-trap ploča, procesor itd...;> Jeste li sigurni da je plaćena carina? Kupujete li cigarete na ulici? Moj rođak izdaje garažu i podrum tipu koji prodaje strane cigarete. Veći deo nije ušao u knjige, kupuje se od švercera... Prikazana prodaja je, naravno, mnogo manja. Trafikant zida kuću posle par godina biznisa, a moj rođak se ISTOVREMENO nervira što nema lekova na recept, što je gužva u domu zdravlja. Ja se nerviram što jedan put kojim sam često putovao izgleda kao posle "Pustinjske oluje", a na kompjuter kojim radim najverovatnije nisu plaćene baš sve dažbine. Naravno, ne možemo mi da radimo tuđ posao, ali kada bi poreska politika bila doslednije sprovođena, porezi bi bili niži (ali bi se sigurno plaćali), bilo bi nauke, bilo bi lekova, bilo bi učila, ... P.S. Da se razumemo, ovo nije nikakvo opravdanje za državu. Ja bih je i najmanje pravdao. Ako neko ozbiljan dođe na vlast, kad-tad, postoje resursi da se porezi i dobrinosi bitno smanje, ali da se broj obveznika veoma poveća. Ništa novo, kao i svuda u svetu. Topla voda, kao i obično... ;) P.S." Al' sam se zadržao na temi...;)
nauka.583 mmarkovic,
>> Kod nas se vec odavno koriste igle i spricevi za >> jednokratnu upotrebu,znaci upotrebe se jednom i vise nikad. > > Da, u Zavodu za transfuziju. Samo tamo i vadimo krv ;) Nije da ih vadim, ali Boga mi, ja se ne sećam kada sam poslednji put video one špriceve koji se sterilišu... I narkomani, sasvim slobodno kupuju jednokratne... (tako i treba, da se razmemo...) ------- Ma, dođite vi kod nas u Niš... ;))) Nije samo roštilj bolji... ;)
nauka.584 dada,
Da se javis gastroenterologu.
nauka.585 dada,
Tvoja doktorka je u pravu.
nauka.586 basrak,
> evo posle godinu > dana jos uvek imam apsece od strucno davanih injekcija, ^^^^^^ A šta je to?
nauka.587 basrak,
Ajd' da i ja pitam nešto ovdašnje lekare (ili beše doktore?). Po raznoj literaturi se za potrebnu dnevnu količinu c-vitamina preporučuje 150-350 mg. Šta kažu istraživanja za redovno uzimanje c-vitamina u obliku tableta ili drugih preparata izuzimajući ono što se unosi redovnim putem tj. hranom? Ima li kakvih negativnih ili pozitivnih rezultata takve "terapije"? Naročito za pušače, jer nikotin, navodno, (pored ostalih stvari ;) uništava odn. smanjuje količinu c-vitamina u organizmu. Takođe sam negde pročitao da je hemičar Lajnus Poling, nobelovac, umro u 94. godini života, po sopstvenim rečima uzimao dozu od 20g (20000 mg ?!) dnevno i da isti, nama smrtnicima ;), preporučuje uzimanje oko 500mg dnevno. Valjda je stvar u tome da se c-vitamin razgrađuje već na telesnoj temperaturi pa nije moguće njegovo skladištenje u organizmu, a samim tim ni hipervitaminoza, a da isti po Polingu ima još mnoge nerazjašnjene, ali definitivno pozitivne, da ne kažem čudotvorne ;) karakteristike. Pitanje se, naravno, može proširiti i generalno na ostale vitamine i minerale i načine njihovog uzimanja, sem naravno najboljim, prirodnim putem tj. namirnicama.
nauka.588 olio,
> Pa ti sad vidi, kako su lekovi bezopasni i kao se ja osecam, > a imam samo 25 godina. E, a da ti nisi alergican na nesto. Probaj alergoloske probe. Meni deci davali inekcije, bronhitis itd...sranja kad ono oni alergicni na mnoge stvari. Pozdrav Oliver.
nauka.589 firus,
>> evo posle godinu >> dana jos uvek imam apsece od strucno davanih injekcija, > ^^^^^^ > A sta je to? Verovatno je u pitanju apces (znaci, permutovana su slova u reci) sto je, koliko je meni poznato, gnojni proces koji nastaje na mestu gde je izvrsen ubod iglom prilikom davanja injekcije. Kao sto kolezinica rece, nastaje kada se "strucno" da injekcija. Lecenje je malecki hiruski zahvat - otprilike: zasece se, izbaci gnoj, "zakrpi" ...
nauka.590 lema,
> Posto ste napisali sta nisu > ogranicavajuci faktori napisite koji su ogranicavajuci. Dragi kolega, Jedini stvarno ograničavajući faktor za otvaranje privatne prakse je strah. Strah od sopstvene spremnosti (sposobnosti?) za obavljanje kvalitetne prakse, ili nepoverenje u samog sebe ukoliko sposobnost (stručnost, talenat...) postoji. Ništa drugo, i još jednom - ništa drugo nije ograničavajući faktor. A to drugo, > Kada neko zeli da krene sa privatnom praksom, ovaj i slicni problemi su > stvarno teski, ulaganja u opremu su velika a oprema brzo zastareva ,treba je > odrzavati.... Znaci u nekom razumno dugackom roku je treba amortizovati, i > kupiti novu, ujedno i zaraditi za zivot. - je tačno. Jedino ne vidim u čemu je tu problem. U bilo kom, pa i u ovom poslu, početna ulaganja su najteža. Ako su ispunjeni uslovi iz mog prvog pasusa (znanje, vera u znanje i "petlja") treba samo malo truda da se nabave sredstva za početak. Pretpostavljam da nemate nameru da otvarate klinički centar, a za porodičnog lekara koji počinje praksu dovoljan je telefon, pisaći sto, stetoskop, merač TA, ... i sa ovim (slažem se - niskim) cenama može se, sa mnogo truda, polako postići ono čemu svi mi (nadam se) težimo. Ja ovde podrazumevam da cilj nije brza zarada, jer ako jeste, bolje je nabaviti cisternu za benzin, ili neko slično sredstvo za rad. pozdrav, Zoran Uverić
nauka.591 lema,
> Sa tim sto se sanitarni uslovi kod nas prilicno cudno shvataju, > eto npr. 70% privatnih stomatologa praksu obavlja u > improvizovanim ordinacijama kod kuce (princip majka kuva sarmu > u jednoj sobi a stomatolog opravlja zube u drugoj),mozda necu > dobiti AIDS kod njega ali svakako to nisu zadovoljavajuci > sanitarni uslovi. Ja znam samo jednog koji ima odvojenu cekaonicu, > sobu za rendgen i odvojenu ordinaciju (sve to u jednom prostoru). Nisam baš siguran u tih 70%, no nije ni bitno. Tu ste Vi, dragi pacijenti, na potezu. Vi birate gde ćete ići, i samo od vas zavisi da li će ordinacije biti improvizovane ili profesionalno sređene. Dok postoje pacijenti kojima ne smeta kuvanje sarme levo od sterilizatora, dotle će biti i takvih doktora. Pozdrav, Dr Zoran Uverić
nauka.592 jaroslav.s.,
Posto ima puno nagadanja o upotrebi i delovanju Andola da pojasnim neke stvari : Acetilsalicilan kiselina ( Aspirin, Andol, Acetisal )spada u grupu lekova,koji se nazivaju nenarkoticki analgetici, slabi analgetici ili nesteroidni antiinflamatorni lekovi. Dejstva : - analgeticko - antipireticko - antiinflamatorno - antiagregacijsko Indikacije : - blagi do umereni bolovi - povisena telesna temperatura - reumatska obolenja - tromboembolijske komplikacije Kontraindikacije : - ulkusna bolest - krvavljenja - osteceni bubrezi, jetra, kostana srz - trudnoca - deca do 14 godina, zbog pojave zvane Rejev syndrom Preporucene doze : - 100 mg dnevno - antiagregacijsko delovanje - 500 mg 1 do 4 puta na dan analgeticko delovanje (glavobolje, zubobolje) - 500 mg na svaka 4 sata antipireticko - 5 do 8 grama podeljeno u 6 doza antiinflamatorno Reye`s syndrome : javlja se kao retko nezeljeno dejstvo primene acetilsalicilne kiseline kod dece, koja boluju, ili su pre toga bolovala od neke virusne infekcije (influenca, varicella ). Manifestuje se progresivnom letargijom koja ide cak do kome, ubrzanim disanjem, znacima povisenog intrakranijalnog pritiska, konvulzijama.Uz ovo nalazi funkcije jetrenih enzima opokazuju nkrozu i ostecenje jetre. Iz ovih razloga u nekim zemljama je ogranicena upotreba salicilata kod dece do 14 godina. pozdrav Jaroslav
nauka.593 jaroslav.s.,
# # ....sestra dosla sa gomilom igala na posluzavniku za koje znam da spadaju u tip za visekratnu upotrebu. .... jos uvek imam apscese od strucno davanih injekcija. # # Stvarno grozno ! Ne mogu da verujem da neke bolnice izlazu svoje pacijente tolikom riziku. Pa jednokratne igle su toliko jeftine i prakticne da se ne isplati gubiti vreme za ciscenje upotrebljenih, rizik od inokulacije AIDS-a, ili hepatitisa B njihovom upotrebom ne postoji a i proizvode se sve potrebne velicine ( bar u svetu ). Navedi u kojoj "ustanovi" to tretiraju pacijente metodama koje kao da su preuzete iz Alan Forda. Da ne mislis da je to jedini slucaj, u prilogu zvucni zapis rada kolege zubara......:))
nauka.594 zeljkoj,
> Da se javis gastroenterologu. Hm... izgleda da si greškom replicirao na moju poruku. :)
nauka.595 lexus,
=> sređene. Dok postoje pacijenti kojima ne smeta kuvanje sarme levo => od sterilizatora, dotle će biti i takvih doktora. Pa ko može da dobije sidu od sarme ;)
nauka.596 lema,
> Pa ko može da dobije sidu od sarme ;) Interesantno! (Jedna od) tema je bio profesionalizam privatnih stomatologa; ovaj tvoj komentar govori o žalosnoj činjenici da su oni koji traže viši nivo usluga (ako ih stvarno traže - ako se samo ne bune u "Među nama", Sezamu, a u neodgovarajuće ordinacije i dalje idu i ćute!) u manjini. Šteta. NARAVOUČENIJE: Nivo korisnika usluga (pacijenata) diktira i nivo usluga, da ne kažem profesionalizam davaoca istih. Dr Zoran Uverić
nauka.597 dr.grba,
>> Da ne mislis da je to jedini slucaj, u prilogu zvucni zapis rada kolege >> zubara......:)) Gde je taj priog? Daj da lečim svoju fobiju (:
nauka.598 jppttica,
Jedan problemčić. Kakva je procedura oko operacije kile. Ustvari to je još uvek mali otok ali se desilo par puta da se uklješti pa malo pecka. Laganim pritiskom se to vrati ali počinje da smeta a i nema šta tu da se čeka. To neće proći samo od sebe. Inače sretni vlasnik ima 40 godina.
nauka.599 corto,
> Verovatno je u pitanju apces (znaci, permutovana su slova Jeste, izvinjavam se na permutaciji :) > da injekcija. Lecenje je malecki hiruski zahvat - otprilike: Eh, ali i postoje neki "sterilni" apseci (sto sam ja dobila za uspomenu i dugo secanje), a tu se, kako su mi objasnili, zadrzava lek koji organizam nije apsorbovao, zato sto je izmedju ostalog tecnost prebrzo ubrizgana.
nauka.600 corto,
> truda da se nabave sredstva za pocetak. Pretpostavljam da > nemate nameru da otvarate klinicki centar, a za porodicnog > lekara koji pocinje praksu dovoljan je telefon, pisaci sto, > stetoskop, merac TA, ... i sa ovim Ali niko nece u porodicne lekare :( Kako rekoh u nekoj od prethodnih poruka, i ovdasnje stanovnistvo odmah trci kod specijaliste, jer je razmazeno besplatnim zdravstvenim osiguranjem. A dok traje besplatno lecenje, bojim se da porodicni lekari ovde nemaju mnogo perspektive.
nauka.601 corto,
> opokazuju nkrozu i ostecenje jetre. Iz ovih razloga u nekim > zemljama je ogranicena upotreba salicilata kod dece do 14 > godina. Hvala na podacima. Imam jos jedno pitanje: sada je jako u modi sirup "Brufen" na kome pedijatri insistiraju. Kako je za mene isto ime vezano iskljucivo za reumu a ne i za skidanje temperature, interesuje me sta je sad pa taj sirup i koliko je bezopasan. Nama su cak preporucivali da ga dajemo kao preventivu detetu posle vakcine, ili ako joj nosic procuri, ali, kao sto rekoh, mi se drzimo obloga i tople limunade :)
nauka.602 corto,
> Navedi u kojoj "ustanovi" to tretiraju pacijente metodama koje > kao da su preuzete iz Alan Forda. Ja to ipak zovem "Bolnica Britanija" :) Prica o iglama je iz Zemunske bolnice, godina 1991. negde u rano prolece. Znaci, nista sankcije, nista besparica.... A jos veci cirkus je beogradski GAK (ispostava Visegradska d.d.o.). Bez obzira na jeftinocu ovoga ili onoga, koristio se samo materijal iz humanitarne pomoci, tako da smo infuziju dobijale engleskim iglama koje su licile na one koje koriste veterinari, a sistemi su bili francuski i malo malo pa su se zapusavali, pa su onda seste to strucno produvavale... posle par dana sve smo izgledale kao Tuarezi jer smo bile modre od podliva i probusenih i popucalih vena. Kao slag na tortu dosao je neki hirurski konac kome je rok trajanja istekao negde sa zavrsetkom drugog svetskog rata... i da ne pricam dalje. A kad sam se ponudila da sama kupim i donesem materijal, receno mi je da to ne moze, jer ce se druge pacijentkinje koje nisu u mogucnosti da plate, buniti. Zivelo besplatno zdravstveno osiguranje ;)
nauka.603 corto,
> NARAVOUCENIJE: Nivo korisnika usluga (pacijenata) diktira i > nivo usluga, da ne kazem profesionalizam davaoca istih. Slazem se. Ali, sto rece moj zubar, to sto pacijenti ne mogu da se zastite od raznih "strucnjaka", ali sto ni sami lekari nemaju mogucnosti da rasciste kukolj u svojim redovima.
nauka.604 radosav,
Bitno pitanje za koje niko ovde ne zna odgovor ;). Kako napisati u rimskim ciframa broj 1996? Imamo dve varijante i nikako ne možemo da se usaglasimo prva varijanta: MCMXCVI druga varijanta je mnogo duža. Važno nam je da znamo pouzdano, jer drugar zida lepu kuću, i hoće da ima izliveno rimski broj na fasadi i to što pre. Molim odgovore u mail ili ovde
nauka.605 lexus,
=> NARAVOUČENIJE: Nivo korisnika usluga (pacijenata) diktira i => nivo usluga, da ne kažem profesionalizam davaoca istih. Naravno, ali u našim uslovima je podizanje tog nivoa prilično teško. Ljudi nemaju para, tako da ne bi imali čime da plate superprofesionalno lečenje profesionalnim sredstvima. Dakle, ljudi se okreću što jeftinijim mogućim načinima za lečenje. Tada se pojavljuju kvazi-lekari koji ciljaju na ljude koji žele bolje od državnih ustanova, a nemaju para za profesionalce. Ubrzo se takvih kvazi-lekara nakoti previše i jako je teško u moru takvih pronaći nekog pravog. Medjutim prosečan pacijent će biti zadovoljan i kvazi-lekarom zato što je izmoren svime što se oko njega dešavalo protekli 5-6 godina i neće mu pasti na pamet da se bori za više... Ovo je malo banalizovano, ali to je to...
nauka.606 dada,
Jedini nacin lecenja kile je operativni.Sto duze cekas to losije za tebe a i hirurga.Mogucnost uklestenja ostaje uvek ali si onda urgentan pacijent,zbog razno raznih komplikacija koje uklestenje moze izazvati (odgovor bi bio suvise dugacak).Potrebno je da se javis hirurgu po uputu lekara opste prakse koji ce ti reci koje rezultate da pribavis.Savet nemoj dugo da odlazes operaciju koja nije tako strasna.
nauka.607 firus,
>> da injekcija. Lecenje je malecki hiruski zahvat - otprilike: > > Eh, ali i postoje neki "sterilni" apseci (sto sam ja dobila za ^^^^^^ > uspomenu i dugo secanje), a tu se, kako su mi objasnili, > zadrzava lek koji organizam nije apsorbovao, zato sto je > izmedju ostalog tecnost prebrzo ubrizgana. I opet permutacija ... ;))) Vidis, za ovo nisam znao, moracu da konsultujem medicinsku enciklopediju, stvar me je zainteresovala (pu, pu daleko bilo), a, na svu srecu, nemam prilike da u praksi ovo vidim i ispitam ...
nauka.608 crncic,
>> Palitrex je i bolji i skuplji od Pentrexila. ;) Ne znam baš, penicilin ipak ima širi spektar dejstva od cefalosporina (Palitrex u ovom slučaju, ili zamena Cefaleksin).
nauka.609 jaroslav.s.,
# # Jedini stvarno ogranicavajuci faktor za otvaranje privatne prakse je strah # # Postovani kolega Normalno je da covek kada ulazi u nesto novo oseca nelagodnost posto se nadje na novom terenu. Vasa tvrdnja je tacna ( sve pocinje sa odlukom ), ali prakticno primenjiva samo u idealnim uslovima - da ne kazem laboratorijskim. U inostranstvu kad neko zeli poceti neki posao ode u banku, dobije kredit, i na volju mu. Normalno je da je sa sobom rascistio da to zeli da radi, i da ce raditi kvalitetno, ako ne propada. Primer iz nase sredine : Lekar radi deset godina u drzavnoj ustanovi,dosadila mu je neorganizovanost i mizerne plate; vec ima solidno iskustvo, poverenje pacijenata, strucan, ljubazan. Zeli da otvori privatnu ordinaciju, ode u banku da trazi kredit, i birokrate tamo se iskidaju od smeha / ...HA_HA .... kredit ...iz nase banke ??! .... / ; i sta da radi - jedino da trazi zajam od onoga sa benzinskom cisternom ! :)) Na stranu sala, ne mogu se sloziti, da u nasoj zemlji ima tako malo lekara koji imaju "petlju", jer da je to jedino vazno i tako jednostavno odavno bi vecina lekara napustila domove zdravlja da bi radila isti posao privatno. pozdrav Jaroslav
nauka.610 hercog,
** Kako napisati u rimskim ciframa broj 1996? MCMXCVI Sale p.s M CM XC VI 1 9 9 6
nauka.611 lexus,
=> prva varijanta: MCMXCVI Upravo tom varijantom :)
nauka.612 firus,
> Kako napisati u rimskim ciframa broj 1996? > Imamo dve varijante i nikako ne mozemo da se usaglasimo > prva varijanta: MCMXCVI Sasvim validan rimski broj ... Znaci, staviti njega ... (Koja je druga varijanta? Nije valjda MDCCCCLXXXXVI !?)
nauka.613 jppttica,
::> rezultate da pribavis.Savet nemoj dugo da odlazes operaciju ::> koja nije tako strasna. Nema straha od operacije samo me interesuje koliko se ostaje u bolnici ( pretpostavljam jedno 3-4 dana), zbog raznih obaveza koje moram uklopiti.
nauka.614 radosav,
Da, :) Kako znas?
nauka.615 dada,
U bolnici se ostaje 5 - 7 dana zavisi od postoperativnog toka. Srecno.