umetnost.2kriss,
a
umetnost.3veca,
>> a
Prvo slovo? :)
umetnost.4kriss,
K> >> a
K>
K> Prvo slovo? :)
Greška moja, ali zanimljiv početak u staroj temi. :)
Usput, kolike su cene ulaznica za pozorište, da li neko ima predstavu? :)
umetnost.5iboris,
Ł Usput, kolike su cene ulaznica za pozorište, da li neko ima predstavu?
Od nekih 6,5 do 15 dinara (okvirno).
umetnost.6dr.grba,
>>>> a
>>
>> Prvo slovo? :)
Ponekad je najveća umetnost napisati prvo slovo. (:
umetnost.7veca,
>> >> Prvo slovo? :)
>>
>> Ponekad je najveća umetnost napisati prvo slovo. (:
Znam po sebi :)
umetnost.8ndragan,
/ Usput, kolike su cene ulaznica za pozorište, da li neko ima predstavu?
/ :)
Da bi čovek imao predstavu, treba prvo da ima pozorište, tekst,
glumce, režisera i ostalo, a onda treba da ume da odredi cenu
ulaznice :)
umetnost.9banek,
>> Od nekih 6,5 do 15 dinara (okvirno).
U Novom Sadu 12 din. Bar je bilo pre dve-tri nedelje.
umetnost.10dikla,
>>> Prvo slovo? :)
>
> Ponekad je najveća umetnost napisati prvo slovo. (:
a posle toga sva ostala odlaze u legendu....:)
umetnost.11banek,
U subotu 13. maja 1995. godine u Srpskom Narodnom
Pozorištu
u Novom Sadu održaće se godišnji koncert AKUD *Sonja
Marinković*.
Početak koncerta je u 20.00 h.
umetnost.12kum.djole,
Pozorišna predstava "Beograd nekad i sad" studija kulture govora,
scenskog pokreta i glume "Bratislav Bata Miladinović" pri Sceni
Crnjanski u Beogradu - april 1994.
Bgd1.jpg
bgd1.jpgumetnost.13kum.djole,
"Beograd nekad i sad" - april '94, Bgd2.gif
bgd2.gifumetnost.14list,
Održana premijera predstave "JANEZ" u Zvezdara Teatru.
Crno, ali korektno.
P.S. Slovenci, navalite!
umetnost.15slavisa,
Sinoć je u Krsmancu otvoren festival "Deset dana Krsmanca".
Otvorio ga je književnik Aca Obradović a prva predstava je bila
"Glumac je, glumac je... glumac " po monodrami Zijaha Sokolovića,
pozorišta "Dobrica Milutinović" iz Sremske Mitrovice.
Ove godine će festival biti vrlo interesantan (učestvovao sam
u izboru predstava, pa znam) a po prvi put imamo i goste iz inostranstva.
U utorak 23 V na programu je predstava "Mesečevog pozorišta" iz
Budimpešte "Pauk". Na čelu tog pozorišta je Malgot Ištvan, predstava
je odlična, pa vidite šta ćete.
Na festivalu učestvuju tri pozorišta vojvođanskih Slovaka (Bački
Petrovac, Kovačica, Padina), Dramski studio "Centar" iz Zrenjanina,
PATOS iz Smedereva, pozorišta iz Smederevske Palanke, Kovina i Alekinca.
Naravno i Akademsko pozorište ("Krsmanac").
Fajl sa programom mi nije pri kompjuteru, možda ga ostavim sutra.
Predstave su standardno u 20.30. Adresa je Balkanska 4 I sprat.
Ulepšajte sebi veče :)
Slaviša
umetnost.16bjevdjic,
KNU:IN MEMORIAM
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
LOS ANĐELES, 19. maja - Poznati baletski igrač Aleksandar Godunov
koji je 1979. emigrirao iz Sovjetskog Saveza umro je u Los Anđelesu
u 45. godini, javile su agencije.
Jedan od najboljih igrača koje je imao moskovski Boljšoj teatar,
Godunov je, sledeći primer Nurejeva i Barišnjikova, odabrao da ostane
na zapadu gde je uspešno nastavio baletsku karijeru.
Ubrzo je prešao na televiziju gde je imao svoj šou program "Godunov:
svet u kome se pleše" a 1985. snima prvi film "Svedok" kao partner
Harisona Forda (Harrison). Godunov je igrao u više filmova kao što
su "Umri muški" sa Brusom Vilisom (Bruce Willis) i "Money Pit" sa
Tomom Henksom.
Godunov je nađen mrtav u svom stanu, vreme smrti nije još utvrđeno,
ali je policija saopštila da je umro prirodnom smrću. čiveo je sam,
jer mu se supruga vratila u Rusiju gde se razvela od njega.
umetnost.17ndragan,
/ Petrovac, Kovačica, Padina), Dramski studio "Centar" iz Zrenjanina,
Dramska _radionica_ Centar, locirata kad siđete od bivše Bečkerečke
ćuprije prema pivari, odmah dole a pre ulaza u Pivnicu. Ono, i Dramska
ima pristojnu kafan... simpatičan klub, vredi svratiti.
umetnost.18dr.grba,
>> ćuprije prema pivari, odmah dole a pre ulaza u Pivnicu. Ono, i Dramska
>> ima pristojnu kafan... simpatičan klub, vredi svratiti.
...kad se samo setim.... (-%
umetnost.19slavisa,
> Dramska _radionica_ Centar, locirata kad siđete od bivše Bečkerečke
Naravno, primite izvinjavanje :)
Ponedeljak 22 V 20.30 Nered - autorski projekat Ivana Klemenca
Kokice - autorski projekat Stjuarta Fišera
Slaviša
umetnost.20bjevdjic,
POZORIŠTE-PREMIJERA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 23. maja (Tanjug) - Beogradsko pozorište "Teatar od nule"
prikazaće večeras u Domu omladine premijeru "Američkog sna" Edvarda
Olbija u adaptaciji i režiji Momira Lukšića, koji je i preveo tekst.
U predstavi igraju čana Jovanović, Marko Stanić, Ognjanka Ognjanović,
Branka Sekulović i Radovan Miljanić.
"Američki san", prema najavi autorske ekipe, predstavlja crnu
komediju o nama danas i ovde, jer je sadržaj komada podudaran sa
našom društvenom, ekonomskom i političkom situacijom.
"Teatar od nule" osnovala je pre godinu dana grupa izbeglica želeći,
kako ističe umetnički rukovodilac Lukšić, da na dostojanstven način
obezbedi životnu i umetničku egzistenciju.
Do sada su realizovane predstave "Ubi me prejaka reč" po stihovima
Branka Miljkovića i "Mino, sokole" o životu ćerke Vuka Karadžića.
umetnost.21veca,
Nisam znala u koju temu bi ovo moglo da ide, pa rekoh ajd' ovde
(valjda je umetnost nabiti na kolac 30 000 ljudi).
Danas u Bukureštu počinje prvi svetski kongres vapirologa :)
U fajlu se nalazi fax, u pcx formatu, sa programom i učesnicima,
podeljen je na 14 strana, tako da možete povući ono što vas
interesuje.
Inače, meni je sve ovo mnogo simpatično, burazer i ja smejali smo
se nedelju dana, pre nego što je otputovao :) Sad ne znam, da li
da ga primim u sobu kad se vrati sa Bala vampira ;))
Verovatno ćete uskoro imati priliku da vidite njegovu emisiju na
NTV-u.
dracula.arjumetnost.22evlad,
>> Danas u Bukureštu počinje prvi svetski kongres vapirologa :)
Može li file na sezam 14400, hvala :)
umetnost.23veca,
>> >> Danas u Bukureštu počinje prvi svetski kongres vapirologa :)
>>
>> Može li file na sezam 14400, hvala :)
Može :) Samo se nadam da mi se node neće resetovati 4 puta kao dok
sam slala ovde :)
Da se nije povampirio? ;)
umetnost.25bjevdjic,
STERIJINO POZORJE - OTVARANJE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
NOVI SAD, 26. maja (Tanjug) - Jubilarno 40. Sterijino pozorje
počelo je večeras u Novom Sadu gostovanjem nacionalnog teatra
iz Atine sa dramom "Sveti Georgije ubiva aždahu" Dušana Kovačevića
u režiji Branislava Lečića.
Pozorje je otvorio poznati glumac i reditelj Branko Pleša
ističući da će i ove, kao i prethodne četiri godine tragedije
srpskog naroda, Pozorje označiti prkosno tinjanje plamička
našeg pozorišta.
Pleša je podsetio da se festival održava u vreme dok se srpski
narod zapadno od Drine, kao i 1941. godine, bori za goli opstanak.
"Bori se na vekovnim ognjištima protiv ustaških postrojbi i
handžar divizija, ali sada žestoko naoružanih sa Zapada i od
istočno-muslimanskog fundamentalizma, bori se konstitucionalni
narod dve Jugoslavije za jednako pravo na samoopredeljenje, da
posle secesija ne ostane u šest država, nego u jednoj - svojoj".
Na poziv Pleše, publika u velikoj dvorani Srpskog narodnog
pozorišta, odala je minutom ćutanja poštu žrtvama u zapadnoj
Slavoniji.
Pozdravljajući goste iz Atine, Pleša je naglasio: "Slava grčkim
glumcima koji nam kao pravoslavna braća pružaju pravo na nadu".
Publiku i goste pozdravio je i gradonačelnik Novog Sada Đuro Bajić,
istakavši da je Pozorje uvek bilo smotra najvećih dometa pozorišne
umetnosti i snažno uticalo na razvoj našeg teatra. On je izrazio
uverenje da ta dragocena misija ima budućnosti.
Do 2. juna u zvaničnoj konkurenciji biće izvedeno osam predstava
po izboru selektora Aleksandra Milosavljevića, a 3. juna biće
dodeljene nagrade žirija.
Za učesnike Pozorja večeras je prijem priredio potpredsednik
Izvršnog veća Vojvodine dr Stojan Berber.
umetnost.26evlad,
>> Može :) Samo se nadam da mi se node neće resetovati 4 puta kao dok
>> sam slala ovde :)
>> Da se nije povampirio? ;)
Sve to spada u umetnost ;)
umetnost.27bjevdjic,
POZORIŠTE-"IDIOT"
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 1. juna (Tanjug) - Ansambl drame Narodnog pozorišta
otvoriće novu sezonu predstavom "Idiot", koju će režirati
Stevo čigon, saopštilo je danas pozorište.
čigon je, kako se navodi u saopštenju, već uradio dramatizaciju
tog čuvenog romana Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.
Glavne uloge tumačiće Nebojša Dugalić, Ivana čigon, Tihomir
Arsić, scenograf predstave je Boris Maksimović, a kostimograf
Božana Jovnović.
umetnost.28bjevdjic,
BRITANIJA-JUGOSLAVIJA-POZORIŠTE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
LONDON, 4. juna (Tanjug) - Beogradsko indeksovo radio-pozorište
je večeras, na kraju višednevne evropske turneje, sa predstavom
"Oči u oči sa Indeksovcima" gostovalo u Londonu.
Predstava je izvedena u multi-medijalnom centru "Botom lajn"
(Boltom line) u Šeperds Bušu (Sheperd's Bush) u zapadnom Londonu,
čiji su nekonvencionalni scena i prostor omogućili da i publika
bude deo programa. Posle ublažavanja dela sankcija u kulturnoj
i umetničkoj saradnji, od oktobra prošle godine su sve češća
gostovanja jugoslovenskih pozorišta u Londonu.
Organizator najnovijeg gostovanja Tatjana Bodroža je večeras
najavila da će već krajem juna u londonskom Batersi teatru početi
izvođenje "Šovinističke farse".
U Londonu deluje i pozorišna družina "Naša reč", koja je, prema
rečima njenog osnivača Dragana Milinkovića, začetak prvog srpskog
pozorišta u Velikoj Britaniji.
Prema nekim procenama, iako tačnih podataka nema, u Velikoj Britaniji
živi skoro 140.000 građana srpskog i crnogorskog porekla.
umetnost.29bjevdjic,
VENECIJA-BIJENALE-ŠOBAJIĆ
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 5. juna (Tanjug) - U Jugoslovenskom paviljonu
46. likovnog Bijenala u Veneciji u sredu, 7. juna, za
novinare i kritičare biće otvorena izložba slika i skulptura
jugoslovenskog predstavnika Miloša Šobajića, najavio je
danas direktor Muzeja savremene umetnosti (MSU) u Beogradu
Radislav Trkulja.
Na izložbi će biti predstavljeno 15 Šobajićevih dela
(12 slika i tri skulpture) koja su nastala u periodu od
1990. do 1995. godine.
Organizator izložbe jugoslovenskog predstavnika koji živi
i radi u Parizu je MSU u Beogradu, a komesar izložbe je
Trkulja.
Venecijanski bijenale - najveća međunarodna likovna smotra
na svetu, biće svečano otvoren za publiku 11. juna i trajaće
do 15. oktobra.
umetnost.30kum.djole,
Piše vam:
Nenad Radović - Kum Neša,
glumac
Studio kulture govora, scenskog pokreta i glume:
"Bratislav Bata Miladinović" koji deluje pri Kolarčevom Narodnom
Univerzitetu već godinama ima predstave koje osvajaju sve nagrade
na amaterskim pozorišnim festivalima. Tako je prošle godine
(30.03.) održana svečana premijera predstave "MOMO" Mihaela Endea,
u režiji Saše Latinovića. Predstava je najpre gostovala na festivalu
"Duško Radović" u maju prošle godine i osvojila nagrade za:
Najbolju predstavu, najbolju režiju i najbolju scenografiju.
Posle tog uspeha usledio je novi, u Kotoru, u julu 1994. godine
na kotorskom pozorišnom festivalu. Ove godine predstava je mnogo
gostovala po Srbiji, a vrhunac uspeha bilo je gostovanje u Bugarskoj
od 03.06. do 06.06. ove godine.
Predstava je rađena po motivima istoimenog romana M. Endea.
Priča o devojčici po imenu Momo, njenim prijateljima koji žele da
spasu svet od Sive gospode, koja dimom svojih cigareta otimaju
vreme njihovih života.
Ovom predstavom naš Studio zatvara vrata na minulu sezonu.
Predstava će se odigrati 25.06.1995. godine u 20:30h
na Sceni "Crnjanski", Nemanjina 28. Tom prilikom pozivamo sve
zainteresovane poštovane članove SEZAM-a da se jave na telefon
450-395, od ponedeljka 12.06. do srede 21.06. od 21 do 22 sata,
traže Nešu i naruče ulaznice. Cena ulaznica je 5 dinara.
Posle predstave biće održana koktel žurka u klubu Scene "Crnjanski".
Upamtite:
"VREME JE čIVOT, A čIVOT ZAVISI OD VREMENA"
Voli vas vaš
Kum Neša
umetnost.31bjevdjic,
BEOGRAD-KULTURA-MANIFESTACIJA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 8. juna (Tanjug) - "Beogradski letnji festival" (BELEF)
biće održan od 21. jula do 31. avgusta u znaku kulturne saradnje
balkanskih zemalja, zaključeno je na današnjoj sednici Saveta te
tradicionalne kulturne manifestacije.
U saopštenju iz Skupštine grada, koja je i osnivač manifestacije,
navodi se da će u okviru programa pod nazivom "Balkanska saradnja
i prijateljstvo kroz umetnost" nastupiti istaknuti umetnici iz
Grčke, Bugarske, Rumunije i Jugoslavije, a potvrđen je i dolazak
kulturnih radnika iz Rusije, Ukrajine, Engleske i Francuske.
Festival će svečano biti otvoren u Kapetan Mišinom zdanju
prigodnim programom posvećenim obeležavanju 110. godišnjice
smrti Miše Anastasijevića.
U Centru "Sava" će gostovati Bugarska državna opera sa predstavom
"Turandot", u kojoj će nastupiti poznata pevačica Gena Dimitrova,
a Grčka i Kipar će na BELEF-u biti predstavljeni sa nekoliko
ansambala umetničke i tradicionalne muzike.
Jugoslaviju će predstavljati Beogradska filharmonija i hor
"Krsmanović Obilić", koji će izvesti "Karminu Buranu" pod
dirigentskom palicom Darinke Matić Marović, a Srpski kamerni
orkestar će nastupiti sa poznatim grčkim violinistom Jorgosom
Domorcisom.
umetnost.32bjevdjic,
POZORIŠTE-PREMIJERA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 8. juna (Tanjug) - Na Velikoj sceni Beogradskog dramskog
pozorišta sutra će premijerno biti izvedena predstava Branislave
Stefanović "Kamen za pod glavu", rađena po tekstu Milice Novković,
najavila je danas na konferenciji za novinare direktor tog teatra
Ljiljana Sedlar.
Scenario je uradio Dukan Radenković, kostime Ljiljana Petrović,
a glavne uloge tumače Dragoslav Ilić, Zoran Rankić, Slobodan
Ćustić, Predrag Kolarević i Jugoslava Drašković.
Komad je u režiji Milenka Maričića pre skoro dve decenije dugo
bio na repertoaru "Ateljea 212", ali je, kako je istakla Stefanović,
danas pravo vreme za njegovo igranje, jer govori o tome "zašto nama
niko prag ne prelazi".
Istakavši da je diplomski rad Milice Novković "istinski
dramaturški pomak", jer selo "ne prikazuje na folkloran način,
već vrši arhetipsku analizu našeg karaktera i mentaliteta", ona
je dodala da se u njemu o ljudima na ovim prostorima govori kao
"o bićima koja znaju žestoko da mrze".
Reprize predstave najavljene su za 11. i 18. jun.
umetnost.33bjevdjic,
VENECIJA-BIJENALE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
VENECIJA, 10. maja - U Veneciji se danas zvanično otvara 46.
bijenale, koji je prvi put organizovan pre tačno 100 godina.
Povodom obeležavanja ovog značajnog jubileja, ove godine
je organizovana retrospektiva "Istovetnost i različitost,
prikazivanje ljudskog tela od 1895. do 1995".
Najveći deo retrospektive, kojom je obuhvaćeno preko 1.000
umetničkih ostvarenja, održava se u Palati Grasi (Palazzo
Grassi). Organizatori su se za ovu priliku opredelili za
"kompilaciju reprezentativnih ostvarenja", među kojima su,
između ostalog, i litografije Endija Vorhola (Andy Warhol),
skulpture balerina kojima se proslavio Edgar Dega (Degas)
i radovi Pabla Pikasa (Picasso), Pola Gogena (Gauguin),
Rodena (Rodin), Đakometija (Giacometti) i mnogih drugih
poznatih umetnika.
Pored retrospektive "Istovetnost i različitost", posetioci
i ove godine mogu da vide tradicionalne izložbe koje se u
nacionalnim paviljonima održavaju do 15. oktobra.
Jugoslaviju će na ovogodišnjem Bijenalu predstavljati slikar
Miloš Šobajić, koji već duže vreme živi i radi u Parizu.
U jugoslovenskom paviljonu, koji će danas svečano otvoriti
Margit Savović, predsednica Komisije savezne vlade za
kulturno-prosvetnu saradnju sa inostranstvom, Šobajić
će izložiti 12 slika i tri skulpture nastale u periodu
od 1990. do 1995.
umetnost.34bjevdjic,
(POLITIKA, nedelja 11. jun)
"OKO" KOD NEBOJŠA KULE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Teatar pokreta "Mimart" prikazaće večeras u 21 sat kod Nebojša Kule
na Kalemegdanu svoju predstavu "Oko". Ovaj koreoprojekt Nele Antonović
na muziku Ivana Stefanovića prikazan je prošle godine u Velikoj barutani
u okviru "Vizionarskog Beograda". Sada članovi "Mimarta" izlaze pred
publiku ponovo sa "Okom" posle uspešne premijere "Numerik" koju su
izveli u Paviljonu Veljković.
umetnost.35bjevdjic,
BUDVA-TEATAR-PROGRAM
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BUDVA, 12. juna (Tanjug) - Savet festivala Grad teatar u Budvi,
čiji je predsednik crnogorski premijer Milo Đukanović, usvojio
je večeras program ovogodišnjeg - Devetog festivala, koji će,
po tradiciji, početi 1. jula.
Istaknuto je da će ovogodišnji budvanski festival biti smotra
najboljih jugoslovenskih pozorišnih predstava.
Biće urađene dve festivalske produkcije, i to predstava "Stefan
Zanović", po tekstu Vladimira Sekulića, u režiji Radmile Vojvodić
i Molijerove "Skapenove vragolije", u režiji Dejana Mijača.
Najbogatiji će biti dramski program, ali je istaknut i kvalitet
muzičkog i likovnog dela.
Na Trgu pjesnika nastupiće preko 70 poznatih književnih stvaralaca.
Ovogodišnji festival Grad teatar u Budvi koštaće, prema usvojenom
finansijskom planu, milion i 14.000 dinara.
umetnost.36bjevdjic,
(POLITIKA, utorak 13. jun)
ZEMUN FEST POZORIŠNIH HITOVA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
Na sednici Organizacionog odbora "Zemun festa 95" održanoj
u Skupštini grada usvojen je predlog programa festivala koji
će trajati od 2. do 9. jula, na letnjoj sceni Gardoš u Zemunu.
žlanovi Odbora Miodrag Đukić, Milenko Kašanin, Bojana
Borić-Berešković, Vlada Majstorović, Aleksandar Milosavljević,
Zoran Petrović i Stevan Ognjenović izabrali su sedam predstava
koje će se takmičiti za devet nagrada.
Festival otvara "Garderober" Jugoslovenskog dramskog pozorišta
(pobednik na Festivalu pozorišnih praizvođenja), slede "Trus i
trepet" u produkciji Grada teatra iz Budve (pobednik na Festivalu
malih pozorišnih formi), "Sumnjivo lice" Srpskog narodnog pozorišta
iz Novog Sada (pobednik Sterijinog pozorja), "Karađorđe" Narodnog
pozorišta iz Niša (nagrada za najbolji domaći tekst na smotri
"Joakim Vujić"), "Srpska drama" Narodnog pozorišta iz Prištine
(pobednik Festivala profesionalnih pozorišta Srbije "Joakim
Vujić"), "Razvojni put Bore Šnajdera" Narodnog pozorišta iz
Beograda (pobednik festivala Dani komedije) i "Darovni ćilim
Cvete Angine" Narodnog pozorišta iz Pirota (nagrada za monodramu).
Sve predstave počinjaće u 21 sat, a ocenjivaće ih tročlani žiri:
Muharem Pervić, pozorišni kritičar, čeljko Jovanović, pozorišni
kritičar, i dr Zoran Jovanović, teatrolog i glavni i odgovorni
urednik Muzeja pozorišne umetnosti Srbije.
umetnost.37bjevdjic,
ŠOBAJIĆ-VENECIJA-BIJENALE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 14. juna (Tanjug) - Izložba jugoslovenskog predstavnika
Miloša Šobajića na 46. venecijanskom Bijenalu, otvorenom 11. juna,
ocenjena je pozitivno od strane kritike u italijanskim i svetskim
sredstvima informisanja - istakla je danas predsednik Komisije
Savezne vlade za prosvetno-kulturnu saradnju sa inostranstvom
Margit Savović.
Na konferenciji za novinare nakon povratka iz Venecije, gde je
učestvovala na svečanosti otvaranja Bijenala, ona je naglasila
da je Šobajić bio među predstavnicima četiri zemlje izlagača
(od 51 koje su učestvovale) o kojima je italijanska državna
televizija RAI emitovala opširne intervjue.
Bijenale u Veneciji, koji ove godine proslavlja stogodišnjicu
postojanja, otvorio je predsednik Republike Italije Oskar Luiđi
Skalfaro u prisustvu značajnih umetnika i predstavnika kulturnog,
političkog i javnog života Italije i sveta.
Otvaranje Bijenala pratio je 2.631 akreditovani novinar.
Međunarodni žiri Bijenala dodelio je "Zlatnog lava" američkom
umetniku Rolandu B. Kitaju za slikarstvo, američkom vajaru Gariju
Hilu za skulpturu i Egipatskom paviljonu.
Nagrada u vrednosti od 25 miliona lira pripala je irskoj umetnici
Keti Prendergast, dok je otkupnu nagradu u vrednosti od 30 miliona
lira fondacije "Kaza di Risparmio" (Cassa di Risparmio) osvojio
predstavnik Urugvaja Ignacije Iturija. čiri je specijalno pohvalio
paviljone Italije, Japana, Koreje i Austrije.
umetnost.38bjevdjic,
POZORIŠTE-PREMIJERA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 15. juna (Tanjug) - Beogradska premijera predstave
"Lagum" u režiji Alise Stojanović, biće izvedena 20. juna na
velikoj sceni "Ateljea 212", najavio je danas na konferenciji
za novinare umetnički direktor tog pozorišta Velimir Lukić.
Dramatizaciju romana jedne od najznačajnijih savremenih srpskih
spisateljki Svetlane Velmar-Janković uradila je Gordana Goncić.
Predstava je uspešno izvedena u Kruševcu, a tri dana pre
beogradske premijere gostovaće u Galeriji Save Šumanovića
u Šidu, rekao je Lukić.
On je podsetio da je radnja romana smeštena u vreme između dva
rata i neposredno posle rata i da potresnom, poetskom pričom
o beogradskoj inteligenciji i umetničkim krugovima na nov način
govori o propasti građanskog društva.
Lukić je dodao da su u predstavi kao i u romanu zadržana dva
autentična lika, slikara Save Šumanovića, koga igra Tihomir
Stanić i aktivistkinje Crvenog krsta Kriste Đorđević, čiji
lik u predstavi tumači Dragana Đukić.
Alisa Stojanović je istakla da se predstava ne bavi razotkrivanjem
vremena već intimnim pogledom glavne junakinje Milice Pavlović,
koju igra Svetlana Bojković.
Gordana Goncić je precizirala da dramatizacija prati glavne
tokove romana, odnosno da se bavi pitanjem izdaje vlade generala
Milana Nedića i estetskom raspravom između socrealističkog
i građanskog pogleda na umetnost.
Autor scenografije je Miodrag Tabački, a kostime je uradila
Angelina Atlagić. Premijera predstave "Lagum" je poslednja
u ovoj sezoni na velikoj sceni "Ateljea 212".
umetnost.39bjevdjic,
PALIĆKE LETNJE POZORIŠNE VEžERI
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
SUBOTICA, 15. juna (Tanjug) - Na palićkoj letnjoj pozornici
sutra počinju pozorišne večeri u organizaciji subotičkog
Mađarskog pozorišta "Kostolanji deže".
Manifestaciju otvara teatar domaćin, komedijom Karla Goldonija
"žarka u Kiodži", u režiji gosta iz Budimpešte Šandora Bekea.
U toku letnjih meseci na palićkim pozorišnim večerima biće
prikazano 11 predstava u izvođenju pozorišta iz Mađarske,
Rumunije, Ukrajine, Slovačke i Jugoslavije.
Publika će imati priliku da vidi devet predstava na mađarskom
i tri na srpskom jeziku.
Sve troškove organizacije snosi Skupština opštine, koja je za
protekle tri godine u osposobljavanje letnje pozornice za ovu
i slične manifestacije uložila 300.000 maraka.
umetnost.40bjevdjic,
POZORIŠTE-HASANAGINICA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 16. juna (Tanjug) - U koprodukciji sa Kulturnim centrom
"Barski Ljetopis" počele su prve probe za novu predstavu Teatra
"Kult" - "Hasanaginica", koja će premijerno biti izvedena 11. jula
u Baru, najavio je danas na konferenciji za novinare u Beogradu
direktor tog teatra Milan Obradović.
Po adaptiranom tekstu Ljubomira Simovića, u režiji Branimira
Mićunovića aktersku ekipu činiće vrhunska imena našeg i makedonskog
glumišta - Miša Janketić, Varja Đukić, Mira Stupica, Predrag Ejdus,
Enver Petrovci, Nenad Stojanovski, Igor Džambazov i drugi.
Muziku za predstavu radio je Jovan Hristić, koji je bio autor
muzike za "Hasanaginicu", koja je pre dve decenije sa Milošem
čutićem i Nedom Spasojević u glavnim ulogama, igrana na sceni
Narodnog pozorišta u Beogradu, kao i za istoimeni film Miće
Popovića.
Scenografska rešenja poverena su Geroslavu Zariću, a kostime
je uradila Ljiljana Dragović.
Predstava će se pripremati u starom Baru, u ambijentu
u kom će se i igrati, a posle gostovanja na letnjim pozorišnim
festivalima u Budvi i Novom Sadu, biće prilagođena zatvorenom
prostoru.
Svi okupljeni oko projekta izrazili su danas uverenje da je
svako ponaosob privilegovan učešćem u njemu, da će predstava
biti igrana više od jedne sezone, i da će je najverovatnije
videti i inostrana publika.
Kako je danas najavljeno, Beograđani će moći da je vide u
drugoj polovini septembra na otvorenom adaptiranom prostoru
na Kalemegdanu.
umetnost.41bjevdjic,
NOVI SAD-POZORIŠTE-FESTIVAL
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
NOVI SAD, 16. juna (Tanjug) - Na Petrovaradinskoj tvrđavi
će se od 4. do 11. jula ove godine održati Internacionalni
festival alternativnog i novog teatra "INFANT `95", na kojem
će u konkurenciji za nagrade biti šest predstava iz naše
zemlje i inostranstva, saopšteno je danas novinarima.
Na konferenciji za štampu direktor Kulturnog centra Novog
Sada Selimir Radulović je predočio da je ovaj novi festival
izrastao iz Malog pozorja, i da je sastavna programska celina
u okviru predstojećeg Novosadskog letnjeg festivala (NLF),
koji će trajati mesec dana, od 1. jula.
Selektor "INFANT"-a i pozorišni kritičar Vladimir Kopicl je
rekao da je vladalo izuzetno interesovanje pozorišta za ovaj
novi festival, za koji je bilo prijavljeno više od 30 predstava.
Kopicl je istakao da to neće biti festival namenjen samo
alternativnom, već i instituacionalnim teatrima i svim
njihovim pokušajima istraživanja "teatra kao umetnosti".
U zvaničnoj konkurenciji, prema selektorskom odabiru, na
INFANTU će biti prikazane predstave "Tuku taka pod oblaka"
Male stanice teatar iz Skoplja, po sinopsisu i režiji Darka
Mitrevskog i Aleksandra Popovskog, zatim "Kate Kapuralica"
Vlaha Stulića i režiji Jagoša Markovića i izvođenju Narodnog
pozorista iz Sombora.
Za nagrade će konkurisati i Teatar pokreta "Mimart" iz Beograda
sa koreoprojektom "Numerik" Nele Antonović, Pozorište mladih u
Novom Sadu sa autorsko-rediteljskim projektom Ratka Radivojevića
"More, more", kao i grupa "Mozgo haz" (u prevodu "Pokretna kuća")
iz Budimpešte koja će izvesti tužnu igru u jednom delu "Jovanka
Orleanka" po režiji Lasla Hudia (Laszlo). Šesta predstava u
zvaničnom repertoaru je "Kuga" u izvođenju članova grupe
"Aiowa" projekat 95/I (Senta/Budimpešta).
Van konkurencije, predočio je Kopicl, 4. jula će biti izveden
uvodni program - tehnohepening grupe autora u koordinaciji
Milice Vuković i "Magic Factory" pod nazivom "Serbia rave
today". Dva dana kasnije Ister teatar iz Beograda prikazaće
deo iz predstave "Doručak na travi", koja je još u nastajanju,
a novosadskoj publici predstaviće se i Institut Egon Marč
(Institut Egon March) iz Ljubljane sa predstavom "Cukrarna"
("Šećerana"). Scenario, režiju i video za ovu predstavu uradio
je Marko Košnik Virant.
Takođe van konkurencije, a u čast nagrađenih, "Kolombinin šal",
zasnovan na komadima Garika Sarkisjana, u režiji Anatolija
Jelizarova, odigraće Moskovski dramski teatar "Ruben Simonov".
Urednik festivala Simon Grabovac je predočio da će na INFANT-u
biti dodeljene tri nagrade: za najuspeliji eksperiment ili
istraživanja - predstavu u celini, za istraživanje nekog od
segmenata pozorišnog jezika i za najbolju parateatarsku
predstavu.
Nakon svakog festivalskog izvođenja, narednog dana u prepodnevnim
satima, biće održan okrugli sto INFANTA, uz učešće glumaca,
reditalja i kritičara.
umetnost.42bjevdjic,
"LAGUM" NA SCENI "ATELJEA 212"
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 20. juna (Tanjug) - Na sceni "Ateljea 212" večeras
je izvedena beogradska premijera predstave "Lagum" u režiji
Alise Stojanović.
Predstava je premijerno izvedena u Kruševcu, a pre tri
dana gostovala je u Galeriji Save Šumanovića u Šidu.
Dramatizaciju romana decenije Svetlane Velmar-Janković,
jedne od najznačajnijih savremenih srpskih spisateljki,
uradila je Gordana Goncić.
Tumači glavnih uloga su Svetlana Bojković i Petar Kralj.
Autor scenografije je Miodrag Tabački, a kostimograf je
Angelina Atlagić.
Dramatizacija, koja prati glavne tokove romana, poetskom
pričom o beogradskoj inteligenciji i umetničkim krugovima
u periodu između dva rata i neposredno posle Drugog svetskog
rata na nov način govori o propasti građanskog društva.
U predstavi su, kao i u romanu, zadržana dva autentična
lika, slikar Sava Šumanović, koga igra Tihomir Stanić
i aktivistkinja Crvenog krsta Krista Đorđević, čiji lik
tumači Dragana Đukić. U predstavi glume i Srđan Miletić,
Nela Mihajlović, Milica Mihajlović, Miroslav čužić,
Jovana Popović i drugi.
Beogradskoj premijeri, pored mnogobrojnih ličnosti iz kulturnog
života grada, prisustvovala je i Svetlana Velmar-Janković.
umetnost.43bjevdjic,
POZORIŠTE-FESTIVAL
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 21. juna (Tanjug) - Pozorišni festival "PPP fest"
otvoriće 20. jula u marini kod stare centrale na Dorćolu,
predstava "Ljudi za stolom" u režiji Irene Ristić, rađene
po knjigama Srđana Valjarevića, najavljeno je danas na
konferenciji za štampu u Beogradu.
Po rečima organizatora, preduzeća za pozorišne
poslove "PPP", tokom jula i avgusta u okviru festivala
biće premijerno izvedene predstave "Balkan nije mrtav"
(koju po tekstu makedonskog dramskog pisca Dejana Dukovskog
režira Jug Radivojević) i "Zagonetna hrabrost" (koju po
najnovijem tekstu slovenačkog pisca Dušana Jovanovića
režira čanko Tomić).
Pisac iz Zagreba Pavao Marinković autor je teksta "Filip
Oktet i čarobna frula" po kojem Darjan Mihajlović režira
predstavu koja će takođe biti premijerno izvedena na
festivalu.
Pored više repriza tih predstava predviđeni su i prateći
programi - izložbe, rok koncerti kao i gostovanja drugih
pozorišta i to u staroj centrali, bioskopu "Reks" i Vukovoj
zadužbini.
Preduzeće za pozorišne poslove "PPP", koje je organizator
festivala, osnovali su glumci Ljuba Tadić i Rade Šerbedžija
1991. godine. Prvu premijeru, po tekstu Bertolda Brehta
"Majka hrabrost i njena deca" u režiji Lenke Udovički,
izveli su 1992. godine.
Većina aktera festivala su studenti Fakulteta dramskih
umetnosti iz Beograda, a ceo projekat je finansijski i
materijalno podržalo Ministarstvo za kulturu Srbije.
umetnost.44bjevdjic,
"žAROBNI ZVUCI" U NOVOSADSKOJ SINAGOGI
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
NOVI SAD, 21. juna (Tanjug) - U čast Svetskog dana
muzike - 22. juna u novosadskoj sinagogi održaće se revija
nezaboravnih kompozicija i stihova pod nazivom "žarobni zvuci".
Na poetsko-muzičkoj večeri, po scenariju i u režiji Voje
Soldatovića, stihove će govoriti Gordana Đurđević - Dimić,
Aljoša Vučković i Pavle Vujičić.
Songove će izvoditi Zoran Krajišnik na gitari, inače pobednik
međunarodnog takmičenja u Rimu, te najstariji među učesnicima
Karolj Seneši na violini, koji je pre 60 godina pobedio na
takmičenju u Beču, a muzički deo programa obogatiće jevrejski
hor "Hašira" i hor "Sveti Georgije". Za baletski deo programa
pobrinuće se učenici Baletske škole Novi Sad.
umetnost.45bjevdjic,
VOJVODINA-FESTIVALI
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
NOVI SAD, 22. juna (Tanjug) - Od 1. do 31. jula, na prostorima
Petrovaradinske tvrđave, odvijaće se šezdesetak programa
Novosadskog letnjeg festivala (NLF), rečeno je danas novinarima
u Kulturnom centru Novog Sada.
Pod zajedničkim festivalskim geslom "Reč, ljubav" i ove godine
najbrojniji će biti programi namenjeni ljubiteljima pozorišta:
devet scenskih ostvarenja internacionalnog festivala alternativnog
i novog teatra, jedna festivalska produkcija, jedna dramska
koprodukcija i jedno gostovanje.
Ljubitelji kamernih pozorišnih događanja biće u prilici da
prate portrete dramskih umetnika, svakodnevno će na usluzi
biti bogata festivalska video-dokumentacija, a svoj prostor
dobiće i istaknuti predstavnici multimedijalnih stvaralačkih
tokova.
U muzičkom delu NLF će primat dati mlađem kreativnom potencijalu
i savremenoj muzici, ali uz nastojanje da se izbegne, prošle
godine primećena, visoka estetizovanost i hermetičnost programa.
Likovni segment NLF će obuhvatiti nekoliko značajnih celina
od kojih, već sad, pažnju privlači najavljena izložba slika
i grafika trojice umetnika iz Rusije.
Najznačajniji pripadnici savremene filozofske misli okupiće se
na dvodnevnom naučnom skupu o "Pojmu boga u filozofiji" dok će
celokupan filmski program proteći u znaku obeležavanja "Prvih
sto godina sedme umetnosti".
Svečano otvaranje Novosadskog letnjeg festivala zakazano je za
1. juli, a ceo tok će, na drugom TV programu, prenositi Radio
televizija Srbije.
umetnost.46vstan,
> muzike - 22. juna u novosadskoj sinagogi odrzace se revija
Koristi li se taj lep objekat i za prvobitnu namenu ?
umetnost.47bjevdjic,
POZORIŠTE-PREMIJERA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 22. juna (Tanjug) - U teatru "Kult" sutra je premijera
predstave "Grickanje duše" Veljka Radovića.
Time pozorište "Kult" obeležava dve godine postojanja, saopšteno
je na današnjoj konferenciji za novinare. Od 23. juna 1993. godine
izvedene su predstave "Tamna je noć", "Oksimoron", "Alo, Bosna"
i "Budibogsnama".
U komediji "Grickanje duše" glavne uloge igraju Marko Baćović,
Andrija Videnović, Nebojša Kundačina i Predrag Tasovac. Režiser
je Božidar Đurović, kostimograf Božana Jovanović, a muziku je
komponovao Ljubomir Ninković.
umetnost.48dutchman,
Izašao je CD ROM "Le Louvre - peintures & palais",
u izdanju "Montparnasse Multimedia".
Recenzija kaže - odlična grafika, pristojan zvuk.
Izabrano je i prikazano 100 umetničkih dela + uvod,
istorija i opšti prikaz muzeja.
umetnost.49bjevdjic,
SOMBOR-POZORIŠTE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
SOMBOR, 23. juna (Tanjug) - U somborskom Narodnom pozorištu
danas počinje trodnevni pozorišni maraton, jedinstvena pozorišna
manifestacija u našoj zemlji na kojoj će biti prikazano 10
predstava.
Prema rečima upravnika Narodnog pozorišta u Somboru Milivoja
Mlađenovića, ovaj treći po redu pozorišni maraton biće kruna
izuzetno uspešne sezone somborskog teatra, a na njemu će ponovo
biti prikazane predstave tog pozorišta od kojih su neke naišle
na sjajan prijem ne samo somborske publike.
Pre svih to su "Gordana" Laze Kostića, komad koji je igran posle
pauze duže od devet decenija, zatim "Fiškal Kalantom" koji je
po motivima Ignjatovićevog "Večitog mladoženje" napisao Petar
Grujičić (predstava je učestvovala na ovogodišnjem Sterijinom
pozorju) i "Kate kapurelica" dubrovačkog renesansnog pisca Vlaha
Stulića.
Poslednja od ove tri predstave bila je pravo pozorišno otkrovenje
i doživela je ovacije na svim gostovanjima u Jugoslaviji.
Jedina predstava koju somborska publika neće ponovo videti jeste
"Lunasa" irskog pisca Brajana Frajila rađena u koprodukciji sa
Ateljeom 212. Razlog je sprečenost beogradskog dela ansambla da
narednog vikenda bude u Somboru.
Na ovogodišnjem somborskom maratonu gostovaće i Narodno
pozorište iz Niša sa predstavom "Laža i paralaža" i Narodno
pozorište Republike Srpske iz Banje Luke koje će izvesti komad
"Princ Rastko - monah Sava".
Stručni žiri u sastavu Aleksandar Milosavljević, selektor
ovogodišnjeg Sterijinog pozorja, Dobrivoje Ilić, kritičar Radio
Beograda i čeljko Jovanović, kritičar "Naše borbe", proglasiće
najbolju predstavu sezone, najboljeg glumca i glumicu i najbolje
epizodiste.
Najbolju predstavu i najbolje glumce sezone biraće i publika
ovogodišnjeg somborskog pozorišnog maratona.
umetnost.50bjevdjic,
UNIVERZITET-KAMP-PIROT
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 23. juna (Tanjug) - žetvrti letnji medijski kamp
(LEMEK), u organizaciji beogradskog Univerziteta umetnosti,
grada Pirota i ministarstva kulture Srbije, trajaće i ove
godine od 7. do 28. avgusta, najavljeno je na današnjoj
konferenciji za štampu u Rektoratu Univerziteta.
Podstičući mlade na nove kreativne domete u umetničkim
radionicama ili školama, LEMEK ne pravi razliku između
umetničkih žanrova, što potvrđuje i učešće sva četiri
fakulteta beogradskog Univerziteta umetnosti.
Svake godine sadržaji manifestacije se obogaćuju, tako da
je prošle uvedena radionica marketinga u kulturi, a od ove
godine počinju da rade video-škola, ćilimarska zadruga
i program "Pirotski portreti" kojim će se, prema rečima
umetničkog direktora LEMEK-a Nikole Rackova, iskazati
poštovanje velikim pirotskim muzičarima.
Rad nastavljaju etno-muzikološka radionica, škola slikanja
i škola murala, koja će i ove godine Pirotu pokloniti jedan
rad.
Osim Pirota, domaćini LEMEK-a biće i Dimitrovgrad, Bela Palanka
i Babušnica, gde će se uporedo dešavati kulturno-umetnički
program, a svi zainteresovani za umetničke škole LEMEK-a mogu
da prijave učešće Domu kulture u Pirotu.
Na ovogodišnjem LEMEK-u očekuje se učešće oko 70 studenata
i 17 profesora sa Univerziteta u Beogradu.
Svečanost "LEMEK na Kolarcu" održaće se u Beogradu 24. avgusta
u Kolarčevoj zadudžbini.
umetnost.51bjevdjic,
IZLOčBA-OTAŠEVIĆ
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 27. juna (Tanjug) - Izložba Dušana Otaševića
"Portret" biće otvorena sutra u Galeriji Srpske akademije
nauka i umetnosti (SANU), rečeno je danas na konferenciji
za štampu.
Otašević je dobitnik nagrade SANU iz fonda "Ivan Tabaković",
a ovo je već peta izložba u galeriji SANU dobitnika nagrade
iz ovog fonda, rekao je akademik Dragoslav Srejović.
"Sticajem okolnosti ovom izložbom obeležava se nagrada
iz fonda "Ivan Tabaković" i 30 godina od prve Otaševićeve
izložbe u galeriji Ateljea 212", istakao je Radomir Reljić,
slikar i dopisni član SANU, koji će sutra i otvoriti izložbu.
Na ovoj izložbi, tokom jula i avgusta, biće prikazano oko
80 Otaševićevih radova u različitim tehnikama.
umetnost.52bjevdjic,
POZORIŠTE-PREMIJERA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 30. juna (Tanjug) - Predstava "Šrafekser i autoklav"
reditelja Aleksandara Obrenovića biće premijerno izvedena u
ponedeljak 3. jula u Ateljeu 212 - Teatar u podrumu, najavljeno
je danas na konferenciji za štampu u tom pozorištu.
Prema rečima glumca Dejana žavića, predstava je urađena povodom
73 godine rada Akademskog pozorišta i 50 godina postojanja
amaterskog kulturno-umetničkog društva "Branko Krsmanović",
iz čijih su redova potekli veliki glumci koji danas igraju
između ostalog i u Ateljeu 212.
Reč je o univerzalnoj predstavi, prilagođenoj ovim našim
vremenima. Sve se dešava u zubarskoj ordinaciji u kojoj se
zubarka na razne načine dovija ne bi li pomogla pacijentima,
rekla je glumica čiža Stojanović, koja igra doktorku u predstavi.
Pored nje u predstavi igraju i Milutin Butković, Dejana žavić,
Nena Novović, Katica čeli, Marko Stanić i Aleksandar Mihailović.
Scenu i kostime uradila je Vesna Radović-Dorić a muziku Gordana
Simić. Predstava "Šrafekser i autoklav" će biti reprizirana
4. 10 i 14. jula, rečeno je na konferenciji za štampu.
umetnost.53random,
malo ka (pravoj) arhitekturi.
Ka promenljivim stanjima medjuprostor/vremena. Ka organizaciji velikog broja
dogadjanja u prostoru i vremenu. Ka organizaciji interface gradjevina i
struktura. Ka pitanjima vezanim za ubrzavanje realnog i virtuelnog
Hlnog prostora.
Ka fotokopiranim 'vrednostima' arhitekture. Ili ka 'montaziKnoj organizaiji
ciji prostora".
Ka ukidanju forme.
Ima li koga?
umetnost.54supers,
>> Ka fotokopiranim 'vrednostima' arhitekture. Ili ka 'montaziKnoj
>> organizaiji ciji prostora".
>>
>> Ka ukidanju forme.
>>
>> Ima li koga?
Ima, samo pričaj :)
umetnost.55maksa,
>> Ka ukidanju forme.
Ti mora da si neki beogradski arhitekta.
umetnost.56random,
Cini mi se da je tesko pobeci od nekih stvari, kao npr. da li si bgd arh ili si
arhi; mislim da to u ovom 'prostoru' nema neke narocite veze. O kompetencijama
je nekako, dakle, besmisleno govo ű ű
:)
Ipak, kada se pomenu kompetencije, i kada se svako suoci sam sa svojom
pozicijom (koju stalno mora da dokazuje), ostaje pitanje li ostati 'u
, na sigurnom mestuKKKKKKKKKKKKKKKKK, ili se izloziti nesigurnoj situaciji i
banalno rase razotkriti. Bitno je mozda da se ne krene od pitanja: koji ti je
omiljeni itd...sta je sranje, a sta nije...
:)
umetnost.57random,
Mislim, nije ban user u ovom 'prostoru' koliko je bitan u realnom prostoru.
Tako nema veze ko je ko u vezi bilo koje teme, pa stoga i to da li se neko
(uzaludno) skolovao da drugima ulepsa ili upropasti zivotni prostor, vec da li
je (prostor) zaista ulepsao ili upropastio. Mozda?
Recimo:
Jedna kratka recenica: "Nije tesko nesto uraditi, ono sto je tesko je sebe
dovesti u pravo stanje svesti da bi ih uradili." (Brankusi)
Ili nesto mnogo,mnogo,mnogo duze:
Trevor Bodi
novembar 1994. Ouro Preto
ľZanimaju me indirektni na~ini na koji mo`e da se kritikuje arhitektura.
Klasi~na zapadna tradicija kritike u ~asopisima i novinama ne postoji u svim
delovima sveta. Ovde u Brazilu ne postoji arhitektonska kritika za Belo
Horizonte. Neka vrsta ~asopisa ili sli~no. To se radi na neki drugi na~in. Kada
sam bio u Moskvi upoznao sam Slavu Glazi{eva, koji je vrlo interesantna osoba.
On je imao isti problem. Bio je kriti~ar, i to vrlo dobar, vrlo pametan, vrlo
perspektivan, bio je u vrhu zapadne sovjetske arhitekture, ~ak i pre deset
godina. On mi je rekao da izazov za arhitektonsku kritiku u Isto~noj Evropi
predstavlja pronala`enje indirektnih na~ina kritike. Njegov na~in se sastojao u
ponovnom pisanju istorijskih knjiga. Kroz kratke zapise bilo je mogu}e izmeniti
`ivote. Drugim re~ima on se vra}ao u pro{lost i govorio "Ovo je sranje", "Ovo
se zaista dogodilo". Prate}i pravce tradicionalnog projektovanja dolazio je do
situacija u kojima je postojalo i ovo i ono. Dok su njegova istra`ivanja
govorila o situacijama iz 20'ih, 30'ih i 40'ih, ona su se odnosila na Rusiju
danas. Rekako mi je "Mogao sam da pi{em" jer su knjige bile slobodnije od
~asopisa i novina. Kada sam bio tamo 1988. godine, nije postojala
arhitekotonska kritika. Postojali su mali slabo ~itani intelektualni ~asopisi u
kojima je bilo komentara o arhitekturi. On je mislio da je trebalo na}i neki
novi na~in da se prenese poruka. Isotvremeno u Ma|arskoj sam pro{le godine
upoznao neke vrlo interesantne ljude koji rade arhitektonsku kritiku za
televiziju. Oni potpuno zaobilaze medij {tampe. To je vrlo u duhu Mar{ala
Mekluana. Na~in na koji oni prave elektronsku kritiku je Mekluanovska vrsta
kritike. Ali to je televizija, a ljudi su ~udni na televiziji i zbog toga: "Ne
uzbu|ujte se gospodine Arhitekta, ne brinite zbog kritike, to je samo
televizija."
ľIma li to nekog uticaja na...
ľO tome ne mogu ni{ta da ka`em. Mislim, nikada nisam `iveo u Ma|arskoj i nemam
pojma. Nikada nisam ni{ta radio o ma|arskim arhitektama. Sve {to znam je, na
primer, da su oni bili u ^ikagu 1992. godine na UIA konferenciji. Tamo je bila
cela ekipa: tonac, kamerman, producent i scenarista. ^etvorici ljudi bilo je
pla}eno da do|u da intervjui{u ljude poput mene. I tako bio sam intervjuisan za
emisiju u Budimpe{ti. @eleli su da zapadni kriti~ar ne{to ispri~a. Ispalo je
vrlo neobi~no jer sam ranije mislio da je televizija poslednje mesto gde mo`e
da se ~uje arhitektonska kritika. Sada mislim da je jako va`no da se ne
vezujemo za britanski ili ameri~ki model kritike sa po~etka veka. Mislim, za{to
da ne? Zbog ~ega ne bi imali arhitektonsku kritiku otpevanu u pesmi, u
pop-pesmi Ili zbog ~ega je ne bi imali u mojoj kompjuterskoj bazi podataka?
Priklju~ite se i u|ete u nju. Ve} sada postoji virtuelni kriti~ki ~asopis na
kompjuteru. Ljudi koji su ranije {tampali arhitektonske ~asopise, vrlo dobri
izdava~i arhitektonske literature u Nju Jorku, sada su napravili elektronsku
verziju jer su shvatili da ona tu jo{ uvek ne postoji. Oni rade tako {to zovu
ljude poput mene i tra`e od njih ~lanak za virtuelnu biblioteku. Zatim se od
njih mogu tra`iti komentari za isti ~lanak. OK! To je ludo! To je kao osinjak.
Ose iz cyberľprostora te prona|u. BBBeeeeeaaazzzzzzzz-jjjjjjjjjjjjoouuumm!
Okome se na tebe i sve imaju po pedeset komentara na tvoj ~lanak. Iz ~itavog
sveta. Iz Finske, ma ni sam ne zna{ odakle sve ne. Niti oni znaju odakle ja
dolazim. Tako radi virtuelni arhitektonski ~asopis. To je u stvari vrlo
zanimljiva mogu}nost za mesta kao {to je Isto~na Evropa, koja nemaju
konvencionalnu arhitektonsku kritiku ß la France, ß la Italia, ß la Engleska.
Mogla bi mnogo bolju kritiku da izgradi putem virtuelnog ~asopisa. Kako se
stvari sada razvijaju postaje sve lak{e i da se slike unose u bazu podataka. Ne
samo re~i. Unutra mogu da se unesu i slike i video. Postoji video niske
rezolucije i ja tako mogu da svoj intervju sa @oao Dinizom iz Belo Horizontea
unesem u video ekvivalent, vi mo`ete da se priklju~ite u Beogradu i da tamo
dobijete intervju sa @oaom, kao i planove nekoliko projekata. Mo`ete da ih
sa~uvate, mo`ete da dobijete izvo|a~ke crte`e, mo`ete da dobijete detalje i da
sve to imate na va{em fajlu u Beogradu. Za pet sekundi ima}ete i arhitekturu i
moju kritiku. Mislim da je to vrlo zanimljiva mogu}nost za kritiku.
ľDa li je to posebna mre`a ili...
ľOna ve} postoji. Samo treba da znate "gde da odete". Po~ela je da radi pre
nekoliko meseci. U tome je budu}nost. Shvatate li me? Kada svi budu na
Internetu, sve }e se dogoditi veoma brzo. Za godinu dana desile su se
neverovatne promene u Severnoj Americi. Sada je sve to besplatno. Doga|a se
~udesna anarhija. Mo`emo da razgovaramo, direktno, i da niko ni{ta ne pla}a.
Jednom kad u|emo u sistem postaje svejedno da li je to Beograd ili Okland ili
Otava. Svi smo u istom virtuelnom prostoru.
ľDa li postoje sli~nosti izme|u virtuelnog prostora i...
ľZanimljivo je uporediti ikone virtuelnog prostora i ikone sa ikonostasa. Ideja
skidanja ikona sa zida i prono{enja kroz grad da bi je na kraju procesije
vratili na zid, predstavlja jednu vrstu virtuelne memorije. To je izmerljiva
memorija. Ikona mo`e biti dvosmislena i to je takozvana "dupla ikona". Dupla
ikona je istovremeno ikona sa ikonostasa i ikona sa Mekinto{ kompjutera. Ako
dva puta "klikne{" na ikonu, pojavljuje se slika. Ono {to mislim da je
zanimljivo je da je Srbija u prilici da preska~e sa ikone na ikonu, bez i~ega
izme|u. Za{to bi vi morali da imate novinsku kritiku? Za{to bi vam bili
potrebni ~asopisi? Za{to ne bi "presko~ili sa jedne na drugu ikonu". Drugim
re~ima, za{to ne bi odmah presko~ili sa tradicionalne na elektronsku kulturu.
ľKako Internet i ostale vrste virtuelnih sistema, koji zapravo imaju ograni~ena
svojstva, uti~u na pojavnost...
ľPisac kome se svi ponovo vra}aju, nakon {to je deset ili dvadeset godina bio
zaboravljen je Mar{al Mekluan. Zna~aj MMľa je ogroman. To svojevremeno niko
nije mogao da shvati. On je bio prvi POP intelektualac. On je bio TV
intelektualac. Svi na svestu su znali ko je MM. Ako se se}ate scene iz filma
"Eni Hol", Vudi Alena, u kojoj oni ~ekaju da po~ne film, neki samoube|eni
kvaziľintelektualni seronja u redu govori o tome kako taj film predstavlja
ideje MMľa. Tada se pojavljuje pravi MM, zaista on, stvarna li~nost i ka`e: "Ja
sam slu~ajno Mar{al Mekluan i ti nema{ jebenog pojma o ~emu govori{." To je
jedan sjajan trenutak jer predstavlja metaľtrenutak. To je sirovi
postmodernisti~ki trenutak. MM igraju}i sam sebe nekome govori da je on potpuno
pogre{no shvatio njegove teorije. Dakle MM se ponovo vra}a, po{to su ga
akademi~ari odbacili jer je bio suvi{e popularan. Svi su na televiziji govorili
o MMľu. Magazini Tajm i Lajf su pisali o MMľu. Po definiciji, svako ko je o
njemu govorio morao je biti glup. To je ona vrsta konzervativne akademske
reakcije: "Ako je neko popularan onda mora da je lo{" i sa druge strane: "Ako
je neko tajanstven, mora da je dobar." Tako je MM pao u nemilost. MM je iz mog
grada, Edmuntona u Kanadi, u Zapadnoj Kanadi, u pampasima Kanade, u "Belo
Horizonteu" Kanade. To mesto je jako daleko od svega. Geografska {irina 53
sever. Na kraju sveta. Dalje vi{e nema gradova. Od mog grada do Severnog pola
nema ni~ega. To je kao Sibir. MM je odrastao u takvom gradu. Zanimanje za
medije, za ~asopise, za radio, a kasnije i televiziju, kod njega se pojavilo
upravo zbog toga {to nije `iveo u centru, u metropoli, ve} na ivici. Ukoliko
ste u centru ne mo`ete da razumete njegovu mo} jer ste potpuno u njoj. Sa ivice
sve mo`e da se razume. Mislim da je to prednost koju imaju Edmunton ili
Beograd. Rast MMľa je bilo nemogu}e spre~iti. Edmunton je mesto gde su `iveli
samo konzumenti kulture, a ne njeni stvaraoci. ^asopisi, filmovi, radio,
muzika, umetnost, sve je dolazilo od nekuda. Nije bilo mogu}nosti za stvaranje
izvorne kulture. MM je govorio da je to savr{eno mesto gde mo`e da se shvati
snaga predrasuda, predrasuda o medijima. Drugim re~ima, da se shvati kako na~in
preno{enja informacija mo`e da uti~e na njihovo razumevanje. Mislim da je to
jako zanimljiva ideja, jer se sada nalazimo u istoj situaciji. Mesta gde je
te{ko uklju~iti se na Internet su verovatno najbolja mesta gde se mo`e shvatiti
su{tina Interneta. U severnoj Americi su velike korporacije upravo otkrile
Internet. Sada su svuda na mre`i veliki "trgova~ki centri". Mo`ete kupiti
name{taj preko mre`e. Mo`ete da se bavite seksom preko mre`e. Prilju~ite se,
opi{ete kakvu bi devojku `eleli i ona se pojavi na va{im vratima za dva sata.
Sve uz pomo} virtuelnog Interneta. Prava devojka! Samo ubacite broj va{e
kreditne kartice, bilo koje, American Express, Visa, Mastercard, "bum",
"povra}aj kartice", "bum", "ok". Dva sata kasnije eto je pred va{im vratima.
Mo`ete da dobijete {ta god `elite. Kod nas se to ve} razvilo i zato mislim da
}e ivice Interneta biti mnogo zanimljiva mesta. Postoji ~asopis koji se zove
Wired iz San Franciska. Guru tog ~asopisa je MM. U svakom broju uzimaju neki
citat MMľa. To je ~asopis cyberľprostora, cyberľkulture. On ne govori o tome
{ta je softver, {ta je hardver, to je dosadno. To je za drkad`ije, de~ake sa
bubuljicama. To vi{e nikoga ne zanima. Wired je neverovatan ~asopis zbog toga
{to se u njemu govori o kompjuterskoj kulturi, zlatnoj kulturi koja se razvija
jer postoje kompjuteri, CDľrom, Internet i sli~no. Wired je istovremeno vrlo
mudar i vrlo komercijalan ~asopis. Poslednjih pet godina to je najpopularniji
~asopis u Svernoj Americi. Po~eli su od nule i stigli do tira`a od 200000 po
broju. Veoma su dobri jer se bave temama kao {to je "Sloboda u Internetu".
^itao sam jedan interesantan ~lanak "Sad je d`abe!", koji govori o tome da
korporacije `ele da preuzmu Internet i po~nu da napla}uju usluge. Uzmimo na
primer va{ tekst koji bi pro~itao u va{em magazinu i ukoliko vi `elite da mi
po{aljete sa`etak ili tekst na srpskom preko Interneta, to je sada veoma lako,
"bum!" Ali do}i }e vreme kada }e korporacije `eleti da to naplate jer se boje
anarhije. Kada se ve} sve ostalo napla}uje, pisma, telefon, faks, zar se mo`e
dozvoliti da informacije slobodno teku planetom. To ih veoma uznemirava.
ľTu se postavlja pitanje ko }e kontrolisati...
ľTa~no. To je budu}nost Interneta. Korporacije `ele da kontroli{u {to ve}i deo
mre`e, a sa druge strane postoje kompjuterski anarhisti koji se bore protiv
njih. U tome se koriste legalnim sredstvima. Osnovali su Electronic Freedom
fondaciju koja napla}uje taksu za Internet kako korporacije ne bi kao argument
za preuzimanje mre`e koristili to {to je ona sada besplatna. Fondacija se bori
na sudu da sa~uva slobodu Interneta, da ne bi dozvolili da se pretvori u
telefonski sistem koji je privatan, a stvara neverovatan profit. Zanimljiva je
ta politi~ka borba u cyberľkulturi za koju ne znamo gde }e nas odvesti. Ukoliko
korporacije potpuno preuzmu Internet, mre`a }e postati zatvorena i presta}e da
bude anarhisti~ko oru|e. ^asopis Wired je izdao listu najvi{e kori{tenih baza
podataka. Me|u prvih deset, pet se bave seksom, tri se bave serijskim ubicama,
a dve trgovinom. Baze podataka sa tehni~kim informacijama su daleko na dnu
liste. Neki ljudi su zabrinuti zbog toga, ali ja mislim da je to divno. Treba
dozvoliti ljudima da se uklju~uju na sve {to po`ele. Ukoliko `ele da pri~aju o
sadoľmazoľseksu to je savr{ena forma u doba SIDE...
Da li znate za "MUD", Multiple User Dungeon (tamnica za vi{e korisnika)? Ideja
poti~e od igara ma{te kao {to je Tolkinov "Gospodar prstenova", koje su se
igrale svuda na svetu. Vi{e igra~a igraju istovremeno. Jedan mo`e da bude u
Francuskoj, drugi u Zimbabveu, tre}i u Riju i svi mogu da igraju istu igru.
Danas se to ne odnosi samo na igre, ve} na bilo koju vrstu simultanog
okupljanja u cyberľprostoru. Kada bi se ovaj na{ razgovor odvijao u
cyberľprostoru umesto na kasetofonu, zvao bi se "MUD". Svi bismo bili u istoj
tamnici. "MUD" je vrlo zanimljiv. To jako brine neke ljude, poput dobrih o~eva,
hri{}anskih o~eva, koji vode ra~una o tome da li se takva stvar koristi za seks
i sli~no. Oni smatraju da je to zloupotreba cyberľprostora. Ne znam, ja sam
dovoljno anarhi~an i mislim da je to jako dobro. Za{to da ne? Za{to to
ograni~avati? Ono {to mene brine je da su dve baze podataka od prvih deset na
listi trgova~ke usluge. Tu mo`e da bude i po pet hiljada stranica elektronskih
ilustracija me|u kojima mo`ete da prona|ete savr{enu stvar koju ste oduvek
`eleli: "hardľreturn, creditľcard", i evo je. To je zastra{uju}e. To je vrsta
cyberľseks bolesti. Postoji interesantna fraza "Teleľdildonika". "Dildo" je
plasti~ni penis. "Tele" je od telekomunikacija. "Tele"+"dildo",
telekomunikacija se vezuje sa plasti~nim penisom. Teleľdildonika je vrsta
umetnosti virtuelnog seksa u cyberľprostoru. ^itava oblast virtuelnog
cyberľseksa se vrlo "prirodno" razvila. Ko je mogao da pretpostavi onda kada je
uveden Internet da }e se najvi{e upotrebljavati za seksualno zadovoljavanje
ljudi koji su suvi{e upla{eni ili su ograni~eni polnim bolestima. Oni su kroz
Internet stekli hrabrost da rade sve ono {to bi u stvarnosti `eleli da rade sa
drugim ljudima. U erotskim fantazijama ~ovek mo`e da radi {ta god ho}e. Bilo
koju vrstu perverzije. Cyberľseks je tako|e fantazija, a uz to nudi i siguran
seks. MM je govorio o neo~ekivanim efektima tehnologije. Neke stvari su mogle
da se predvide, a neke nisu. Jedan od nepredvidljivih efekata CADľa je da su
arhitekti istovremeno na celom svetu po~eli da se zanimaju za organske i
amorfne forme. Zanimljivo je da smo kada su se kompjuteri prvi put pojavili
bili zabrinuti da }e svi po~eti da prave stati~ne strukture koje }e izgledati
poput vo{tanih likova bez duha. Ono {to se dogodilo je da je alat dozvolio, dao
mogu}nost da se napravi bilo kakva forma. Zanimljiva je stvar i kada se govori
o gra|evinskoj industriji. Ukoliko ste preduzima~ i postavljate pet ili {est
razli~itih pozicija da bi odredili pravac zida nekog parkirali{ta, potpuno vam
je svejedno da li je prav ili zakrivljen. Zakrivljeni je 5% skuplji. Ja danas
mislim da je najve}i otpor razvoju arhitekture pru`ao alat za crtanje.
Pravougaona mre`a modernista proiza{la je iz upotrebe paralelľlenjira. Kada se
pojavio alat koji je omogu}io uglove 60, 45, 30 stepeni i obrnuto, do nekih
re{enja se lako dolazilo, pa su svi arhitekti 60ľih i 70ľih godina imali
smaknute uglove od 45 stepeni. Danas mo`ete nacrtati bilo koju vrstu amorfne
forme i krivine. Samo je 40 nanosekundi vi{e vremena potrebno kompjuteru da
sra~una slo`enu formu nego obi~nu "kutiju". Ako arhitekti `ele amorfnu formu
sada imaju mogu}nosti za to. Svi od Zahe Hadid pa do koga god ho}ete sada rade
pomo}u kompjutera. Ne znam {ta su vama govorili, ali mene su u arhitektonskoj
{koli u~ili da se ve}ina gra|evinskog materijala, kao {to su ~elik i drvo
dobijaju linijskim procesima, seku se na ravne delove, koji se sklapaju u
"kutiju". To je bila ideologija. Danas to svakako nije vi{e toliko bitno.
Mogu}nost za dobijanje druga~ijih formi je nepredvi|eni efekat CAD tehnologije.
Pre deset godina kada smo po~eli da koristimo kompjutere izgledalo nam je da }e
oni praviti dosadne i ponavljaju}e strukture. U stvari oni su nam omogu}ili da
se uradi Vitra stanica Zahe Hadid, Jevrejski muzej u Berlinu Danijela
Libskinda, aerodrom Stansted itd. Oni su omogu}ili ne{to potpuno druga~ije od
onoga {to smo mislili da }e se dogoditi. Mislim da je sada trenutak kada
arhitekti treba da podignu svoja dupeta i da se suo~e sa novom tehnologijom.
Mnogi od nas su jo{ uvek zaglavljeni u "ozbiljnosti" XIX veka: `eleli bismo da
budemo slikari, da budemo lepi, da budemo boemi, da ~inimo kreativna dela i
sli~no. Za to vreme svet nas presti`e. Boli ga dupe za sve to. Mi bismo hteli
da budemo kao umetnici koji pate, koji imaju tuberkolozu, koji umiru u nekom
potkrovlju u Parizu, kojima je potreban neko da vodi brigu o njima. Nikoga se
to vi{e ne ti~e, niko ne}e da vodi brigu o nama. Postoji jo{ jedan nepredvi|eni
efekat tehnologije. Svi novi softver paketi su za~u|uju}e arhitektoni~ni.
Windows! [ta je Windows? Window je prozor, deo zgrade. Vizuelna metafora koja
se koristi su: prozori. Kori{}enje arhitektonskih metafora je osnovna
pretpostavka softvera. U mnogim bazam podataka, u mnogim kompleksnim
programima, vi se uklju~ite, klik, i pred vama se pojavi arhitektura. Koristite
prostorije, pred vama je slika sobe, kliknete na sliku. Postoji i prostorna
organizacija pomo}nih alata za informacije. Metafora koja se koristi je
arhitektonska jer je arhitektura najkompleksniji informativni sistem za koji
ve}ina ljudi zna, bilo da su arhitekti ili ne. Arhitektonske i urbanisti~ke
snage ve} postoje u cyberľprostoru. Ljudi imaju predrasude o arhitektonskom i
urbanisti~kom na~inu predstavljanja ideja, pa to ne vide. Dok se bave
ra~unovodstvom, dok poku{avaju da uplate porez preko kompjutera, oni koriste
arhitektonski na~in predstavljanja. Sve izgleda kao velika zgrada u koju
ulazite kroz ulazna vrata gde vas primaju, a zatim iz prijemne prostorije idete
niz hodnik u prostoriju za ra~unovodstvo. Tu vam poka`u ikonu na slici na
ekranu da bi znali gde se nalazite. Najgora stvar sa softverom je {to u njemu
mo`ete da se igubite. Da nemate pojma gde se nalazite. Neki ljudi mogu da
znaju, ali ja ne. Kao korisnik sam potpuno zbunjen. Potrebno mi je pet puta da
"kliknem", da bi shvatio gde sam.
ľKori{}enje i ula`enje...
ľTa~no. Enter je arhitektonska fraza. Ona je klju~na za komunikaciju izme|u
"prostorija". Postoje jo{ i "paneli", "zavese", "ogledala"... Vrlo je zanimljiv
na~in na koji je arhitektura obnovljena u cyberľprostoru. Ko je to mogao da
predvidi? Pre su svi mislili da }e kompjuteri predstavljati kraj arhitekture.
Mislilo se da }e ma{ine, koje su mnogo bolje od nas, zameniti arhitekte. Kada
unesemo sve tehni~ke pojedinosti, kada unesemo najbolje estetske proporcijske
sisteme bilo koje kulture, da }e ma{ine onda zameniti nas. Ironi~no je da
sistem deluje potpuno suprotno. Arhitektura nikada nije bila prisutnija nego
{to je sada u virtelnom prostoru. Sve zbog toga {to, i dok `ivimo u stvarnom
prostoru u glavi imamo svoj softver. Mi smo kodirani. Mi smo programirani
gradom i zgradama. Svako ljudsko bi}e je programirano i ima softver u sebi. Ta
ogromna i mo}na predube|enja pisci programa koriste kada nam daju "puteve". To
je kao mapa ili plan grada.
ľKako se globalni kompjuterski sistem odnosi prema...
ľMM i za to ima odgovor. On dokazuje da je tehnologija u su{tini
decentralisti~ka. Ako posmatrate pad Sovjetskog saveza vide}ete da su tome
najvi{e doprineli faks i fotokopir ma{ine. Staljinisti~ke la`i u vreme
kompjutera vi{e nisu mogle da se odr`e. To su i Sovjeti shvatili pa su ko~ili
razvoj personalnih kompjutera, dokle god su mogli, jer su znali da }e
decentralizacija informacija dovesti do decentralizacije mo}i. Bez kontrole
centralnog kompjutera na Moskovskom univerzitetu ostale informacije bi se
pojavljivale na raznim mestima. Tehnologija je u stvari za~uju}e
decentralisti~ka. To i jeste ideja personalnih kompjutera. I toga se postoje}e
vlasti boje. To pokazuje pomenuta borba za Internet. Borba za Internet se vodi
izme|u anarhi~nih decentralista koji govore: "@elimo da mre`a bude slobodna. Ne
dirajte je.", protiv interesa korporacija koje `ele da centralizuju, napla}uju
i tako budu sigurni da }e mre`u koristiti samo ljudi koji imaju novca. Odvija
se virtuelni rat. Hladni rat je bio prvi svetski virtuelni rat. Postmoderno
doba otpo~inje sa hladnim ratom jer je to bio simboli~ni, a ne stvarni rat.
Bilo je to ovako. Jedni su govorili: "Evo ti ovaj moj simbol.", a drugi su
odgovarali: "Evo tebi Berlinski zid." Onda su ovi opet na to odgovorili ne~im
tre}im, a kao odgovor vratio im se "Sputnik". Zatim su ovi poslali "Merkuri",
kao simbol. Sve je to bio virtuelni rat. Nigde se nije ratovalo. Niko nije bio
ubijen. Ali je to ko{talo milijarde dolara, ljudi su prolazili kroz no}ne more
kroz trideset godina. Hladan rat ozna~ava po~etak postmodernizma. Postoje neke
stvari koje su po definiciji postmoderne: Hladni rat, Madona, cyberľprostor.
Dobra klopa...
(2.Akcelerator)
KKomentari :))?
umetnost.58maksa,
>> Cini mi se da je tesko pobeci od nekih stvari, kao npr. da li
>> si bgd arh ili si arhi; mislim da to u ovom 'prostoru' nema
>> neke narocite veze. O kompetencijama je nekako, dakle,
>> besmisleno govo ű ű
... riti, pretpostavljam da je ovo kraj reči.
Stvarno nisam imao na umu kompetenciju. Niko ne sumnja da 'beogradski
arhitekta' ume da provuče instalacije kako treba, nit' da zna gde
se stavlja cokla, nit' da je potkovan teorijski i praktično ...
Razmatranje nečije kompetencije (mirne savesti) podrazumeva posedovanje
istorodnih ili sličnih znanja. Nemam ta znanja, odn. nemam pravo da se
mašim tako ozbiljne kategorije kao što je kompetencija.
Moja kuknjava je obična, konzumentska, ljudska, i prizemna. ;)
Reč je o 'beogradskom arhitekti' koji je srušio Sebastijan, unakazio
Dorćol, zagazio na Vračar, i krenuo da vitla po njima sa fiks idejama
zamotanim u monta-blokove sa nešto hromiranog/bruniranog stakla ... lista
zločina je poduža, i produžava se iz dana u dan, a paradigma je onoga što
si napisao - 'ka ukidanju forme'. Ukidanje forme. Idi.
>> Bitno je mozda da se ne krene od pitanja: koji ti je omiljeni itd...
>> sta je sranje, a sta nije...
Sori, al' baš izbegavanje tih banalnih pitanja i višak filozofiranja
+ nešto korupcije su od ovog grada napravile poligon za iživljavanje
svakog malo beskrupuloznijeg pulena AF-a koji je ikad bajao grizom po
šini. Moj grad se ubrzano pretvara u zbirku beton/staklo nakaza, jerbo
je neko jednom negde nekoj deci utuvio u glavu neljudsku doktrinu da je
Korbizije genije, a Nimajer o'ma do njega. Gadan, da prostiš, zajeb za
običan populus koji mora tu da živi i gleda njihove kreacije.
PS Ovo gore je moja žuč, ništa lično. Stvarno cenim tvoj trud da
razmrdaš ovu temu, al' iskreno, grizla bi me savest da kontam o
"filozofiji prostora" a da se ne osvrnem na kolaps elementarne
estetike koji se ovom gradu dešava as we speak, odn. type.
umetnost.59supers,
>> je neko jednom negde nekoj deci utuvio u glavu neljudsku doktrinu
>> da je Korbizije genije, a Nimajer o'ma do njega. Gadan, da prostiš,
>> zajeb za običan populus koji mora tu da živi i gleda njihove
>> kreacije.
Poenta nije samo u toj indoktriniranosti, nego u tome da su mnogi još
zeleni sebi utuvili u glavu da su veći geniji (ili bar jednaki) od
pomenute dvojice. Problem koji kod nas, izgleda, ostaje univerzalan,
jer i u doba posle Korbizijea imamo nove domaće genijalce koji misle
da rade bolje nego u belom svetu, a naprave katastrofu.
umetnost.60supers,
>> KKomentari :))?
Najzanimljiviji tekst koji sam ove godine našao na Sezamu :)
Samo bih zamolio da ubuduće uradiš set code yuscii, biće lepše :)
umetnost.61wizard,
> Reč je o 'beogradskom arhitekti' koji je srušio Sebastijan, unakazio
> Dorćol, zagazio na Vračar, i krenuo da vitla po njima sa fiks idejama
> zamotanim u monta-blokove sa nešto hromiranog/bruniranog stakla ..
I ono stakleno inverzno stepenasto govno što su uboli u sred Knez
Mihajlove...
Mislim ipak da su tu manje krive same arhitekte koliko urbanisti i
političari.
umetnost.62valex,
>>+ nešto korupcije su od ovog grada napravile poligon za
>> iživljavanje svakog malo beskrupuloznijeg pulena AF-a koji je
>> ikad bajao grizom po šini. Moj grad se ubrzano pretvara u
Zaboravio si da spomeneš zabranu predaje radova urađenih na računaru.
Možda im to digne nivo kreativnosti...
umetnost.63random,
:)
Slazem se da teoretske rasprave o arhitekturi (po bilo kojoj definiciji), u
isto vreme kada se (to je sigurno) divlja po gradu, izgledaju besmislene.
Medjutim, u isto vreme mi se cini da ako smo izabrali ovaj medij (za sada jos
uglavnom tekstualni) za prenos misljenja o kuci, ulici, gradu, isto tako cemo
se i ponasati: opisno ili asocijativno. Tekst dakle nije arhitektura. U njemu
se ne moze stanovati. Medjutim 'tekst' na Sezamu ili 'elektronski' negde
drugde, hteli mi to ili ne, postaje 'prostor' na koji se svi kacimo, na slican
nacin na koji bi i isli na trgove da su zanimljiviji (tj. da se nesto na njima
zbiva ili da nemamo neku drugu mogucnost skupljanja).
Kada bih se slozio sa glupostima koje su zamenile tj. razlupale 'Sebastian',
Dorcol, Vracar...ne bih uopste brinuo o tome sta se podrazumeva pod 'vrednom'
ili 'bezvrednom' arhitekturom. Interesantno (rekli bismo jezivo) da na anketu
o: 'izaberite kucu u Beogradu koja je po Vasem misljenju odlicna u poslednjih
10-15 godina', pretpostavljam dobili bismo takvu situaciju da se nikome nista
ne svidja. Ako je situacija takva mora da postoji neki razlog (ili barem
otvoreni skup razloga). Najjednostavnija dilema je izgleda: ili su nove kuce
lose ili ne znamo sta da gledamo. Naravno, moglo bi se prigovoriti ovome
drugome da su arhitekti uspeli toliko da zakrce prostor da i nema sta da se
ugleda ili primeti.
Opet naravno, o tome govorimo: o losem, o banalnom, o hladnom itd.
Pri pominjanju 'forme' sve se pretvara u raspravu o tome sta godi, a sta nikako
ne, skrecuci sa teme: sta kako funkcionise. Ako je arhitektura slika drustva,
onda su i zgrade slike ljudi. Banke su 'debele', a stambene zgrade su
'mrsave'...Forma u arhitekturi prema tome oslikava 'forme' drustva ili njegove
'formalizme'. Opredeliti se za neku 'formu' da bi se podredile ostale forme
znacilo bi isto sto i pristupiti jednoj politickoj partiji...
Izvinjavam se zbog duzeg uvoda :)), medjutim ono sto mi pada na pamet je da bi
za sledeci tok kucanja bilo interesantno uz poruku dati neki glas (bolje dobar
nego los) za neku od bilo kojih beogradskih gradjevina ili prostora. Pa da
vidimo sta ce da se desi.
Na primer ja cu poceti sa meni prelepom zgradom iz ulice 7.jula br. ne znam
tacno (peta ili sesta kuca od kneza prema savi sa leve strane, sada je robna
kuca 'Grateks' ?! :)))), arhitekte Viktora Azriela. Ako se pazljivije pogleda
ona 'nema neku formu', dok je njena fasada u potpunosti providna (od gvozdja i
stakla). Godina 1905.
umetnost.64random,
Interesantno je da se 'dezurni krivci' obicno lako 'nalaze' u jednoj ili dve
licnosti, koje sada ne mogu da nam salju svoje odgovore na bilo cije odgovore.
Recimo za sve sto je lose u stanovanju najlakse je optuziti Korbizjea. Naravno
optuzbe uglavnom idu na racun interpretacija Korbizjeovih projekata. Medjutim
opet moglo bi se reci da je Korbizje zaista kriv zato sto je dozvolio da bude
interpretiran na takve nacine. Zasto 'krivac' nije recimo Frank Lojd Rajt ili
neko drugi. Zato sto Rajt nije ni razmisljao o tome kako smestiti veliki broj
ljudi bez sredstava (posle krize) pod krov. Ne bih zeleo da se upustam u to ko
je bolji, a ko ne, jer ce to samo da pomuti ono sto treba da se odabere...Moze
neki predlog?
Slicno tome danasnji gradjevinski materijali trpe velike optuzbe i citave kuce
se kritikuju zato sto su na primer od celika i betona i stakla. Ja bih rekao da
su one lose zato sto su same po sebi lazno artikulisane, zato sto ne
komuniciraju, zato sto taj materijal upotrebljen pre da bi se izrazila 'moc'
investitora nego da bi ona nekome godila. Dakle, mozda je problem u tome kako
one funkcionisu, i naravno kako se to ogleda na ukupnu sliku na fasadi isl.
Beton je izum koji opasan isto kao sto je opasan elektricni napon od 220V. Ako
se priljucite direktno, poginucete. Medjutim, bez napona ne bi mogli da
koristimo ovu mrezu da iskomuniciramo temu. Pisali bismo pisma. Ok :)). Hocu da
kazem elektricna energija je super. Ali samo kada je tako kontrolisana da bude
bezopasna. Isto tako i celik i staklo.
Mislim, ovo nije neki odgovor na pitanje, :)), vise pokusaj da se u gomili
ruznoga pronadje nesto sto to ruzno moze da preobrati. Ili da ga ucini
nebitnim.
Uz ovu poruku predlog je: zgrada Muzeja savremene umetnosti na Uscu. Od betona,
celika i stakla. :))).
umetnost.65supers,
>> I ono stakleno inverzno stepenasto govno što su uboli u sred Knez
>> Mihajlove...
Misliš ona zgrada sa Bekom u prizemlju?
Mislim da, ako je ijedna nova zgrada u strogom centru dobro uklopljena,
onda je to ta. Neprimetna je, uopšte ne štrči.
umetnost.66random,
Hvala :))
Probao sam da promenim code, ali nisamode na yuscii, ali ja jos uvek imam
zagrade... U cemu se stos? :)
umetnost.67mdave,
Subject: Hor "Obilić"
Akademski hor "Obilić" društva "Branko Krsmanović" u terminu od
26.07. - 01.08.1995. godine gostuje u Grčkoj na dva značajna festivala
u Dionu i Siviri.
Obzirom da su troškovi puta, viza i taksa za izlazak iz zemlje
veliki, horu su potrebni sponzori koji bi određenim materijalnim
sredstvima pomogli i omogućili put na gore pomenute festivale, kao i
dostojno predstavljanje naše zemlje.
Uz ogromnu zahvalnost hor može da uzvrati tako što će
- učestvovati na proslavama u BG bez nadoknade
- na određenim nastupima istaći ime generalnog sponzora
- organizovati poseban koncert u ime sponzora
--------
Zainteresovani koji žele da pomognu mogu da me mail-uju
(mdave@sezam.co.yu) a ja ću dalje povezati. Koliko sam ja shvatio,
cifra je sitnica za iole dobrostojeće firme. :)
umetnost.68ndragan,
/ Ima li koga?
Jel ovo realna ili virtuelna arhitektura, ili se i tu ukida granica?
umetnost.69ndragan,
/ banalno rase razotkriti. Bitno je mozda da se ne krene od pitanja:
/ koji ti je omiljeni itd...sta je sranje, a sta nije...
U bre, pa vi niste ništa bolji od programera :)
umetnost.70ndragan,
/ KKomentari :))?
Back to the world. Gde smo ono stali? žak sam čitao juski iz skoro
zaboravljenog emulatora (tj iz glave).
Bilo bi zanimljivo da i druge struke nađu šta je njihovih cigala
ugrađeno u virtuelni prostor :)
umetnost.71ndragan,
/ optuzbe uglavnom idu na racun interpretacija Korbizjeovih projekata.
Bilo bi interesantno da nam neko ukratko izloži po čemu je to Korbizje
ispao tako popularan u svoje vreme (_bio_ je medijska zvezda), a posle
ispalo da se uz njegovo ime vuče dosta grdnje. Gde je učinio proboj, a
gde je promašio?
umetnost.72random,
Sve je pitanje sopstvenog stanja svesti. Ili upotrebe svoje svesti. :)
umetnost.73random,
Korbizje je popularan zbog toga sto je bio racionalan tamo gde su citava
drustva bila neuracunljiva (dvadesete, planovi za grad od tri miliona
stanovnika, purizam...), i obrnuto, iracionalan kada su svi poceli bivati
uracunljivi (pedesete, kapela ronsan, chandigar...). Idealna licnost za
raspece...
:)
umetnost.74random,
hvala! :)
umetnost.75bjevdjic,
BEOGRAD-POZORIŠTE-PREMIJERA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 24. jula (Tanjug) - Predstava "Balkan nije mrtav"
u režiji Juga Radivojevića, rađena po tekstu Dejana Dukovskog,
sutra će biti premijerno izvedena kod Stare centrale u Dorćolskoj
marini, najavili su danas na konferenciji za štampu predstavnici
"PPP" festivala, u čijem se okviru predstava igra.
Glumac Ljuba Tadić, koji je uz Radeta Šerbedžiju osnivač Preduzeća
za pozorišne poslove ("PPP"), rekao je da je republičko Ministarstvo
za kulturu - pokrovitelj "PPP" festivala, obezbedilo deset odsto
sredstava, zbog čega se, osim predstava, svi ostali programi
Festivala otkazuju.
U okviru "PPP" festivala, planirane su promocije, izložbe, rok
koncerti i razni perfomansi u Vukovoj zadužbini, Dorćolskoj marini
i bioskopu "Reks".
Posle prošlonedeljne premijere predstave "Ljudi za stolom" u režiji
Irene Risić, a po knjigama Srđana Valjarevića, kao i sutrašnjeg
premijernog izvođena predstave "Balkan nije mrtav" u kojoj, pored
mladih beogradskih glumaca, igra i Bata Paskaljević, u okviru "PPP"
festivala biće izvedene još dve predstave.
Za 31. jul planirana je premijera predstave "Filip Oktet i čarobna
frula" u režiji Darjana Mihailovića, po tekstu Pavla Marinkovića.
Beogradska pozorišna publika moći će tokom "PPP" festivala da
vidi i predstavu "Zagonetna hrabrost" u režiji čarka Tomića,
a po tekstu Dušana Jovanovića.
umetnost.78.obj,
> Najzanimljiviji tekst koji sam ove godine našao na Sezamu :)
Kuku... Tekstovi u "oko.sveta" su zanimljivi, a taj
intervju je u najboljem slučaju samo """zanimljiv""".
Pošto se ne razumem u arhitekturu, neću da
komentarišem delove intervjua koji se odnose na nju, ali
zato ostatak intervjua sadrži tolike budalaštine, da ih u
tolikom mnoštvu na jednom mestu odavno nisam čuo. Najgore je
što je tip toliko siguran u sebe da neko stvarno može da
vidi nešto vredno u njegovim idejama koje kao da je prepisao
iz Večernjih Novosti. Da pitaš čiku Obretkovića šta misli o
kompjuterskim mrežama, mogu da se kladim da bi izrekao
smislenije ideje. Ljude koje se bave softverom i hardverom
naziva bubuljičavim drkadžijama - samo ta jedna rečenica je
dovoljna u celom intervjuu, nije morao ništa više da kaže o
svojoj inteligenciji i pogledima. Najsmešnije, nas naziva
bubuljičavim drkadžijama tip kome je na Internetu
najuzbudljivije da preko njega "naruči" "devojku snova",
tipa koga oduševljavaju "Multi user dungeons". Govori o tome
kako je Internet nastao "pre nekoliko meseci", kako se "evo
već godinu dana" korporacije interesuju za Internet.
Očigledno da se informiše u "Wired"-u. :)) Internet je,
kaže, besplatan - tip koji druge naziva klincima živi u
ubeđenju da na svetu postoji nešto besplatno; a to je, ni
manje ni više nego globalna mreža čija infrastruktura vredi
milijarde dolara. Vrlo je moguće da je za njega Internet
stvarno besplatan, pošto ga očigledno uživo nikada nije
video. Tu su zatim i budalaštine dostojne Milje Vujanović o
tome kako je padu SSSR-a najviše kumovalo postojanje faksa i
fotokopira (pazi, FAKSOVI, njih pet ukupno u bivšem SSSR-u,
su uspeli da sruše komunizam!), tragikomične analogije sa
ikonama, itd.
umetnost.79supers,
>> smislenije ideje. Ljude koje se bave softverom i hardverom
>> naziva bubuljičavim drkadžijama - samo ta jedna rečenica je
>> dovoljna u celom intervjuu, nije morao ništa više da kaže o
I sam si rekao - očito je glavni problem baš u toj rečenici, pošto
se osećaš prozvanim, kao čovek iz struke...
>> kako je Internet nastao "pre nekoliko meseci", kako se "evo
>> već godinu dana" korporacije interesuju za Internet.
Priznaj da preuveličavaš. Onaj koji taj tekst doživljava kao
viđenje Interneta iz ugla čike Obretkovića je promašio suštinu.
Ne osporavam ti ja pravo da skočiš na nečiji laički pristup
komunikacijama. U redu, recimo i da je čovek previše primljen
čarima Interneta, faxa i ostalih stvarčica... Ne znam zašto ti
u njegovom doživljaju, kao učesnika svega toga, vidiš neko
razmetanje kojeg u stvari nema. Nije izrekao nikakve precizne
tvrdnje o ovom ili onom servisu pa da mu kažeš da laže.
To je jednostavno jedan pogled sa strane na all that stuff,
i treba ga shvatiti sasvim neobavezno. Jako volim kada vidim
upravo takav ne-tehnički, pun ličnog stava komentar jer
dođe kao pravo osveženje na Sezam koji se guši u suvim
i bezbojnim informacijama. Zato sam i rekao da mi se tekst
toliko svideo. Sve i da čovek nema pojma, mene interesuje njegovo
viđenje stvari.
Siguran sam da je problem samo u večnom sukobu između profija
i onih koji se kompjuterom služe samo kao pomagalom ili iz
čiste zezancije. Ko zna, možda su baš ovi poslednji dobro odabrali ;>...
A ti sve ono sigurno ne bi napisao da se autor nije onako "izrazio"
o kompjuterašima... To da je laik ne moraš da dokazuješ, nije ni tvrdio
suprotno.
umetnost.80random,
Slučajno stanujem u istoj ulici u kojoj stanuje i, pre svega nesrećni, čika O.
Mislim da su u ovom kontekstu njegove moći precenjene, a da ne govorim o tome
ko sve nije koristio ekstentričnost č.O. koji ne zna šta govori, da bi na
prljav način stekao sopstvenu slavu. Jadan č.O. Međutim, Trevor Bodi je
školovani istoričar arhitekture i čini mi se tačno zna šta govori. On nije
programer. On dakle samo prati i sažima sve što pronađe u komentare. On je
medij između društva koje konzumira i onih koji kreiraju. Znači ono što on
govori je sažeto ono što mnogi misle. "Ko šljivi programere. Dok se mi sunčamo
i vodimo ljubav sa pravim ženama (i muškarcima), postoje neki ludaci koji nam
sve to još čine lakšim." To je problem programera. Ali, isto tako i problem
recimo arhitekata, jer misle da će se sve to nekako stišati i da će oni koji
grade nove strukture ponovo dolaziti njima pred prag. Dakle za početak nije baš
toliko bitno šta ko i koliko tačno zna. Bitno je probuditi se.
Ovaj čovek je svašta rekao za kratko vreme, vrlo brzo se prebacujući sa jedne
teme na drugu, isto kao kada gledaš televizor sa daljinskim u rukama i 'kupiš'
fragmente sa bezbroj stanica brzim prebacivanjem sa jednog na drugi kanal. To
ne znači da se sa svime što je tim kanalima možeš složiti, ali u tome je upravo
lepota takvog sistema.
Kada jedan arhitekta govori o kompjuterskoj kulturi i to, naravno, koristi da
bi nešto rekao o arhitekturi, to je idealan momenat da se vidi gde se ove
discipline sukobe. Programeri već odavno koriste predstave arhitekture u video
igrama i arhitekti bi mogli da komentarišu kako su one nešto najbanalnije (!)
što su ikada videli. Ja mislim da je preuzimanje osobina jedne discipline i
njihovo mešanje i interreakcija upravo ono što je interesantno i što je
najbitnije, nije dosadno.
Ako si programer mene interesuje da li ti koristiš slične prostorne predstave u
svojim programima i uopšte koja je tvoja verzija priče...?
rnd pozdrav
umetnost.81.obj,
>>> smislenije ideje. Ljude koje se bave softverom i hardverom
>>> naziva bubuljičavim drkadžijama - samo ta jedna rečenica je
>>> dovoljna u celom intervjuu, nije morao ništa više da kaže o
>
> I sam si rekao - očito je glavni problem baš u toj rečenici, pošto
> se osećaš prozvanim, kao čovek iz struke...
Šta bi rekli arhitekti kada bi ja u nekom svom
nepostojećem intervjuu, recimo, rekao kako su oni nevažni,
glupi i nesposobni, a ostatak teksta nekompetentno bulaznio
o tome kako sve zgrade treba da budu uvek ofarbane u crveno
i zeleno jer to ljudima jako puno pomaže da prebrode
everyday life, kako ne treba da postoje zidovi jer oni samo
smetaju da se ljudi slobodno kreću, a da su prozori
nepotrebni jer ako hoćeš svetlo, imaš sijalicu pa je upali
ili izađi iz kuće, a na kraju krajeva šta će nam uopšte
arhitektura, bolje da se vratimo na drvo, tamo ćemo opet
biti savršeno slobodni. Mogu samo da pretpostavim šta bi
arhitekti mislili o čoveku koji bi sve ovo zaista rekao.
Zaboravio bih sve gluposti u tom intervju da je tip
ostao samo na glupostima - još jedan majmun koji ne zna
odakle je šupalj. Medjutim, čovek me je uvredio pošto se
upravo bavim softverom koji je on pomenuo u najuvredljivijem
mogućem smislu. Mogu samo da pomislim kako bi trebalo da se
uvrede, recimo, N. Virt ili Dejv Katler, matorci koji su se
ceo život bavili softverom, i sad naidje neka budala i
svojim, kao, autoritetom, javno procenjuje njih kao
bezvredne bubuljičave drkadžije. To je, dakle, uvreda, preko
koje jednostavno neću da pređem i zato želim samo da barem
skrenem pažnju na bulažnjenja koje je čovek izneo u ostatku
intervjua.
> Priznaj da preuveličavaš.
Ništa ne može da izmeni činjenicu da u tekstu ima
preterano mnogo čistih gluposti. Da budem iskren, intervju
sam prvo pročitao na brzaka, mada sam vrlo često tokom
čitanja primećivao vrlo "diskutabilne" stavove. Tek kada sam
intervju pročitao pažljivije, nisam se mogao oteti utisku da
gotovo SVAKA rečenica sadrži neku netačnost, proizvoljnost
ili običnu glupost.
Samo nekoliko citata: (izvinjavam se zbog dužine)
>> -Da li je to posebna mreža ili...
>> -Ona već postoji. Samo treba da znate "gde da odete". Počela
>> je da radi pre nekoliko meseci.
>> -Zanimljivo je uporediti ikone virtuelnog prostora i ikone
>> sa ikonostasa. Ideja skidanja ikona sa zida i pronošenja
>> kroz grad da bi je na kraju procesije vratili na zid,
>> predstavlja jednu vrstu virtuelne memorije. To je izmerljiva
>> memorija. Ikona može biti dvosmislena i to je takozvana
>> "dupla ikona". Dupla ikona je istovremeno ikona sa
>> ikonostasa i ikona sa Mekintoš kompjutera. Ako dva puta
>> "klikneš" na ikonu, pojavljuje se slika.
>> Mesta gde je teško uključiti se na Internet su
>> verovatno najbolja mesta gde se može shvatiti suština
>> Interneta.
>> U severnoj Americi su velike korporacije upravo otkrile
>> Internet.
>> Poslednjih pet godina to je najpopularniji časopis u Svernoj
>> Americi. Počeli su od nule i stigli do tiraža od 200000 po
>> broju.
>> Ukoliko korporacije potpuno preuzmu Internet, mreža će
>> postati zatvorena i prestaće da bude anarhističko oruđe.
>> Kada bi se ovaj naš razgovor odvijao u cyber-prostoru umesto
>> na kasetofonu, zvao bi se "MUD".
>> Ko je mogao da pretpostavi onda kada je uveden Internet da
>> će se najviše upotrebljavati za seksualno zadovoljavanje
>> ljudi koji su suviše uplašeni ili su ograničeni polnim
>> bolestima.
>> Samo je 40 nanosekundi više vremena potrebno kompjuteru da
>> sračuna složenu formu nego običnu "kutiju".
>> Korišćenje arhitektonskih metafora je osnovna pretpostavka
>> softvera.
>> -Tačno. Enter je arhitektonska fraza.
>> Mi smo kodirani. Mi smo programirani gradom i zgradama.
>> Svako ljudsko biće je programirano i ima softver u sebi.
>> Ako posmatrate pad Sovjetskog saveza videćete da su tome
>> najviše doprineli faks i fotokopir mašine.
Poslednji citat sve objašnjava...
>> Kao korisnik sam potpuno zbunjen. Potrebno mi je pet puta
>> da "kliknem", da bi shvatio gde sam.
> Siguran sam da je problem samo u večnom sukobu između
> profija i onih koji se kompjuterom služe samo kao pomagalom
> ili iz čiste zezancije.
Sukobu?! VEžNOM? :))) Ne znam o čemu govoriš, nikada
nisam primetio da postoji neki sukob. Iz mojeg iskustva,
jako je prijatno saradjivati sa tzv. običnim korisnicima
kompjutera. Naravno, ako je u pitanju neki kreten onda je
saradnja malo teža, ali to nema nikakve veze sa
kompjuterima.
Prljavi Hari je lepo govorio ;) "Man's gotta know his
limitations".
> A ti sve ono sigurno ne bi napisao da se autor nije onako
> "izrazio" o kompjuterašima...
čiva istina. Njegov "izraz" me je nagnao da bolje
pogledam (i prokomentarišem) ostatak intervjua.
> To da je laik ne moraš da dokazuješ, nije ni tvrdio
> suprotno.
Znaš kako, i ja izuzetno cenim i volim da čitam tekstove
u kojima laici daju svoje poglede na tzv. kompjutersku
kulturu. Ali nije svako ni laik, pogotovo za neke stvari
koje ne spadaju u opštu kulturu. Ako laik svoje mišljenje
iznosi u javnost, tada mora paziti šta priča, ne sme da
lupeta o stvarima koje ni video nije. Ako neko ko pročita
onaj intervju uzme zdravo za gotovo sve što je rečeno, vrlo
je moguće da će se razočarati u Internet kada jednog dana
stvarno počne da ga koristi. Prava istina je da je Internet
stvarno potpuno decentralizovan ali je zbog toga jako teško
pronaći informacije. Šta ako poželiš da vidiš knjigu u čijem
se naslovu pominje reč "strah" a da je njen autor živeo od
1947 do 1954 u Londonu? Takvu informaciju nećeš naći na
Internet-u. Moraćeš da potražiš sistem "Dialog", i da mu
žestoko platiš za svaku informaciju. Internet je i mnogo
dosadniji nego što novinari vole da pričaju. Poznajući
balkanske navike, moram da napomenem da ni slučajno nemam
ništa protiv Internet-a, relativno često sam na njemu i
pisao sam i neki softver koji koristi Internet. Jednostavno
je tip iz intervjua preterao sve granice u nepoznavanju tema
o kojima priča, uspeo je da udeli uvredu ljudima koji su
NAPRAVILI Internet pa zaslužuje da se njegove gluposti
iznesu na videlo...
umetnost.82.obj,
> Trevor Bodi je školovani istoričar arhitekture i čini mi se
> tačno zna šta govori. On nije programer. On dakle samo prati
> i sažima sve što pronađe u komentare. On je medij između
> društva koje konzumira i onih koji kreiraju. Znači ono što
> on govori je sažeto ono što mnogi misle. "Ko šljivi
> programere. Dok se mi sunčamo i vodimo ljubav sa pravim
> ženama (i muškarcima), postoje neki ludaci koji nam sve to
> još čine lakšim."
Moram priznati da mi nije blisko rezonovanje tipa "ko
šljivi te-i-te". U stvari, ne znam ni šta to znači. Voleo
bih da mi neko pojasni. I mene je u principu baš briga za
sve, moj cilj je da imam (zadržim;) dobro zdravlje, kuću 10
metara pored plaže, pravu ženu i milion dolara just in case,
ali ne mislim da ću se približiti tom idealu tako što svima
unaokolo stalno pričam o tome.
A što se komentara T. Bodija tiče, do sada sam dovoljno
rekao. Mislim da se u ovom slučaju pokazao kao neuspešan
komentator. Njegov stil je privlačan, ali suština je
sumnjiva.
> Programeri već odavno koriste predstave arhitekture u video
> igrama i arhitekti bi mogli da komentarišu kako su one nešto
> najbanalnije (!) što su ikada videli.
Pa i jeste banalno, ali iz sasvim razumljivih
(banalnih;) razloga. Zato što su kompjuteri često preslabi
da bi u igrama prikazali arhitekturu onako kako bi trebalo.
Igračima, koji su obično deca, "kvalitetna arhitektura"
obično nije bitna pošto u igri ne provode život, već su tu
"samo u prolazu". U igrama se igrač prebrzo kreće da bi se
svaka slika sredjivala do detalja. Najzad, autori igara
obično nemaju dovoljno vremena (= para) da razradjuju
arhitektonski aspekt igre. Jednog dana, kada kompjuterska
snaga ne bude diskutabilna, kada kompjuterske igre budu
zanimljivije i odraslima, kada stvaranje igara budu još
profitabilnije, verovatno da će se i tu stvari promeniti.
> Ako si programer mene interesuje da li ti koristiš slične
> prostorne predstave u svojim programima i uopšte koja je
> tvoja verzija priče...?
Pa eto, poslednji program koji trenutno pravim stvarno
izgleda kao neki stančić. ;)
┌─────┬───────────────┐
│ │ │
│ │ │
├─────┴───────────────┤
│ │
│ │
│ │
└─────────────────────┘
Nema sumnje da postoji tendencija da autori softvera u
njega ugradjuju analogije sa principima iz drugih
disciplina, pa i arhitekture. žesto se to radi da bi se
softver lakše koristio. Vizuelni dizajn programa me jako
zanima. Ranije nisam mnogo vodio računa o njemu, ali kako
sam se u medjuvremenu izveštio u tehničkoj realizaciji bilo
kakvog dizajna, to me je sve više zanimalo. Danas smatram da
je vizuelna organizacija programa jako bitna. U ostalom,
dovoljno je pogledati credits listu bilo kog Microsoft-ovog
programa. Uvek su tu i "graphics artists".
P.S.
Zar ovu našu priču nije malo pretenciozno stavljati u ovu
temu? CIV:cyber.culture više odgovara.
umetnost.83random,
Mislim da bi ipak trebali da ostanemo u temi umetnost. Možda zbog toga što se
sve ovo dešava u mediju koji jeste cyber culture media, dakle onaj koji
obuhvata sve ostale. Umetnost danas ne trpi nikakve definicije, a pitanje: "Je
li ovo umetnost?", ili možda kod nekih: "Je'l ovo umetnos'?", predstavlja
najnemogućije postavljenu dilemu. Od body arta, performansa, internet spoja,
instalacije, arhitektonske antiutopije, minimalne kompozicije...ne može se
očekivati da govore na isti način kao što su to činile programske (religiozne)
umetnosti srednjeg veka, renesanse...Ono što je meni interesantno je da
pronađem tragove spoljašnjih uticaja na ono što mi nazivamo umetnošću. Tj. da
se stvari malo izmešaju. Recimo bilo bi mi jako interesantno da učestvujem kao
arhitekta u prividno prostornoj organizaciji nekog softverskog paketa. Ili da
dok radim svoj projekat uključim programera koji će znati algoritam za slučajnu
raspodelu pregrada isl.
>Jednog dana, kada kompjuterska
>snaga ne bude diskutabilna, kada kompjuterske igre budu
>zanimljivije i odraslima, kada stvaranje igara budu još
>profitabilnije, verovatno da će se i tu stvari promeniti.
Nisam mislio samo na igre. Video sam nekoliko paketa trgovačkih centara
(shopping mall), ali samo na eksportovanim tifovima. Zapanjujuće je to da se u
takvom virtuelnom prostoru kupac kreće isto kao kada bi mall bio pravi. Dakle
postoje spratovi, iznajmljeni lokali, stepeništa...Svako ko je otkupio malo
virtuelnog prostora ima pravo da sam uređuje svoju 'radnju', tj. zove grafičkog
dizajnera da napravi nešto što će privući pažnju među stotinama istih boksova,
ali su sada mogućnosti mnogo veće...:))
.rnd.
umetnost.84random,
greska rnd0:
dami.tifumetnost.85mpromet,
Izvinite, voleo bih da saznam ako neko zna bilo sta o svajcarskom
nadrealisti H. R. Giger-u idejnom tvorcu Alien-a i graficaru za igru
Dark Seed.
umetnost.86ndragan,
/ Sve je pitanje sopstvenog stanja svesti. Ili upotrebe svoje svesti. :)
Da. U ovom trenutku nisam svestan na šta si odgovorio... jer je prošlo
više od nedelju dana, a i prvobitnih poruka je bilo više. Jedan od
temelja (znam) ove virtuelne pričaonice je citiranje. Liči mi na malter
kojim se spajaju izukrštane niti rasprave. Ponekad uspevam da izbrojim
preko dvadeset rasprava u kojima istovremeno učestvujem, i bar još
toliko u kojima znam o čemu se radi.
Elem, dobrodošao u ovu kuću, a umesto mistrije... citat, može?
umetnost.87ndragan,
/ iznosi u javnost, tada mora paziti šta priča, ne sme da
/ lupeta o stvarima koje ni video nije.
Demokratičnost ovako decentralizovanih medija se ogleda i u tome da sme
da lupeta, al' će mu se vratiti.
Tip jeste napričao zanimljivih stvari (naročito ono sa MakLuanom), a baš
zato što ne poznaje tehničku stranu uspeo je da u celoj toj šumi uoči
neka drva koja nama promiču.
Ne kažem, treba i njega neki Makluanov (ili Virtov) duh da ščepa za rame
i kaže mu "mali, ne seri, nemaš pojma o čemu pričaš". Bez obzira na to,
intervju jeste za mene bio osveženje, pre svega zbog izbora tema.
Previše se bavimo sitnom tehnikom, hardverom, softverom i isterivanjem
bagova, i ne primećujemo da se upravo rađaju novi mediji. Ne samo PC kao
medij, nego čak nekoliko novih medija uporedo, gde je PC samo mesto gde
se to događa, posrednik. Tip jeste uočio neke takve pojave, te sam mu
zato oprostio laički pristup.
/ Ako neko ko pročita
/ onaj intervju uzme zdravo za gotovo sve što je rečeno,
...sam je kriv :)
umetnost.90random,
Trick/Track
iz knjige "The Architectural Uncanny"
Anthony Vidler, The MIT Press 1992
Izgleda da se savremena arhitektura, shvaćena u opštem smislu kao umetnost
posle modernizma, sve više nalazi u istoj dilemi kao i Alisa dok igra kroket sa
Kraljicom. Ona zna kako se zove ta igra, ali joj se čini da tu više nema
strogih pravila. Da bi se još više zakomplikovalo, oprema za igru, koju čine
flamingosi-štapovi, ježevi-lopte, stražari-obruči, i sama se neprekidno i
nepredvidljivo kreće. Utvrđena pravila igre su jasno razdvajala gubitak od
dobitka, slučajnosti od sposobnosti, poraz od pobede, dakle, sama igre ostala
je bez sigurnosti artikulisanih pokreta i njihovih predvidljivih posledica. Sve
je prepušteno slučaju.
...
Delovi koji su imali određena značenja svode se na oznake koje, poput oznaka
interpunkcije, ne definišu događaje, već situiraju i identifikuju akciju.
Difuzna aktivnost polja zamenjuje tradicionalne načine reprezentacije koja se
sastojala od povezivanja narativnih jedinica. Umesto "činova" i "učesnika"
dinamička igra sila se prostire kroz vreme.
...
Svesnim prevazilaženjem tradicionalnih kanona prilikom preispitivanja ideje o
redu i ideje o koncepciji jedinstva, napuštanjem strogih pravila funkcionalizma
i formalizma, otvaraju se granične teme arhitekture. Tradicionalni termini,
forma i funkcija, prostor i sadržaj, struktura i značenje, zamenju se terminima
koji slede fragmentarnost sadašnjice. Termini, kao što su, disjunkcija,
dislokacija, decentriranje, objašnjavaju nove strategije koje odgovaraju ovom
istorijskom trenutku. Trebalo bi reći da se takve strategije koje su u
projektima i tekstovima arhitekata prisutne od ranih sedamdesetih, u velikoj
meri zasnivaju na literaturi i filozofiji Rolanda Barta (Barthes).
...
Zadovoljstvo u "razlaganju" (dismantling), predstavlja po Bartu, zadovoljstvo
koje se ne odnosi na "delo", već na "tekst". Nasuprot tradicionalnog ideala
"dela", koje se definiše kao konkretni i završeni predmet, zatvoren unutar
sopstvenih esetetskih ograničenja, jedinstven i institucionalizovan, spreman da
se predstavi, interpretira i upotrebi, Bart uspostavlja stanje "teksta", koje
se sagledava kao metodološko polje. "Tekst" po Bartovim rečima nije poput
"dela" spreman za upotrebu, već mora da se demonstrira. Budući da ne može da se
smesti unutar tradicionalnih umetničkih pravaca, "tekst" ima neograničeni
potencijal. "Tekst" je otvoren za igru asocijacija, povezivanja, razmeštanja i
preklapanja. Intertekstualna matrica koja nastaje na taj način, predstavlja
složeni stadijum koji negira stabilni identitet. "Tekst" nije predmet koji se
pasivno "čita" ili vrednuje, već predmet igre koja se i ispisuje. Nesumnjivo
zadovoljstvo prilikom čitanja "dela" velikih pisaca ili posmatranja znamenitih
građevina, ograničeno je svojstvima predmeta za upotrebu. Tek zadovoljstvo
razlaganja "teksta" predstavlja potpuno uživanje-jouissance-koliko iščitavanja,
toliko i novog ispisivanja.
Arhitektonsko "delo", koje se promišlja, stvara i objašnjava u skladu sa
monumentalnim idealima klasične tradicije je zatvoreno, tako da predstavlja
predmet nostalgije ili potrošnje, i ništa više. Ono ne dozvoljava igru. Na taj
način, prateći Bartova razmišljanja "delo" se udaljava od pojedinca...Nasuprot
tome, zadovoljstvo u "razlaganju" arhitekture može da se uporedi sa igrom sa
"tekstom" u literaturi. Trebalo bi imati na umu da se ne radi samo o prostoj
manipulaciji elemenata tradicionalne ili moderne arhitekture, nego o suočavanju
koncepcija koje nisu samo arhitektonske, već i literarne, filozofske, filmske,
muzičke...U ovim, često oštrim suočavanjima, granice jedne oblasti se
proveravaju, a njene fundamentalne odrednice podvrgavaju se radikalnoj kritici.
Duboko utemeljeni ideali o povezanosti forme i funkcije prostora i aktivnosti,
strukture i značenja, razlažu se, usled čega umesto podudaranja dolazi do
sudaranja. Ovakva igra uvodi disonancu umesto harmonije i razlike umesto
identičnosti.
Potrebno je, poštujući Bartov pojam "teksta" ukazati i na notaciju, koja
predstavlja operativni instrument igre. Notacija se u ovom slučaju, odnosi na
oznake koje se koriste za obeležavanje određenih operacija, ne uvek
arhitektonskih, koje se koriste u procesu "razlaganja" i ponovnog slaganja.
Notacija se koristi da bi se izgradio sistem oznaka koji u sebi sadrži i
prepoznatljive arhitektonske elemente, ali i kretanja, događaje, učesnike, čak
i stanja svesti koja mogu da se prevedu u oznake...U stvaranju arhitektonskog
jezika delimično mogu da se koriste i već definisani kodovi iz drugih oblasti,
kao što je, na primer, filmski i dijagramski kod, analiza montaže ili
razlaganje pokreta po sistemu "slika po sliku", a zatim i ponovno preklapanje.
...
Notacija, sama po sebi, bilo da se radi o muzičkoj, filmskoj ili grafičkoj ne
ukazuje na arhitekturu. U dvosmislenoj igri istovremenog pristajanja i
nepristajanja na konvencije arhitektonskog izražavanja, nastaje jedna oblast
koja nije ni arhitektonska ni, na primer, filmska. Usvajajući tumačenja
Bartovih tekstova, koje Rozalind Kraus (Rosalind Krauss) naziva
"paraliterarnim", budući da se nalaze negde između književnosti i kritike, ova
nova oblast može da se nazove para-arhitektura.
Para-arhitektura može da se definiše na način koji je upotrebio Dejvid Karol
(David Carroll), da bi objasnio neologizam paraestetika, upotrebljenim da bi se
definisala oblast estetičkih spekulacija u radovima Ničea, Liotara, Fukoa i
Deride. Karol koristi značenje reči para u originalnoj, grčkoj upotrebi, prema
Oksfordovom engleskom rečniku, i to, od značenja koje određuje mesto nečega što
stoji "sa strane", "uz stranu", "iza", do složenijeg značenja "na pogrešnoj
strani, "pogrešno", "nepravilno", "promašeno", "neuređeno", "neodgovarajuće",
"loše", da bi se kao prefiks koristio da označi dopunski odnos, alternativu i
simulaciju. Karol zaključuje da značenje paraestetike ukazuje na estetiku koja
se okreće protiv same sebe, a zatim i na pogrešnu, nepravilnu, neuređenu i
neodgovarajuću estetiku, koja ne može da ostane u oblasti, koja se definiše kao
estetska. Važno je da se napomene da paraestetika ne predstavlja estetiku
nepravilnog ili neuređenog, niti estetiku koja prosto ruši konvencije, u smislu
romantičarskih estetičkih teorija, već predstavlja jednu istinski
neodgovarajuću estetiku. Para-arhitektura, na isti način, ne koristi
estetizaciju nereda i slikovitost fragmentarnosti, već zaista predstavlja
neuređenu i neutemeljenu arhitekturu.
...
Para-arhitekta se na nivou jezika susreće sa dvostrukim problemom. Igra
notacije pretpostavlja upotrebu već institucionalizovanih kodova, budući da se
samo tako izražava, ako ne i potvrđuje, smisao transformacija, beskrajnog
deljenja, izokretanja konvencija i neograničenih subverzivnih aktivnosti
razlaganja. To podrazumeva istovremeno pristajanje na konvencionalni
arhitektonski jezik, kao i njegovu subverziju.
umetnost.91random,
Architecture Dismembered
Anthony Vidler
The Architectural Uncanny
MIT Press 1992
Obnovljeno interesovanje za predstavljanje ljudskog tela u savremenoj
arhitekturi zasniva se na shvatanju tela koje se znatno razlikuje od klasičnog.
Sudeći po arhitektonskoj formi telo je sada razjedinjeno i fragmentarno, čak i
svesno razoreno i raščlanjeno tako da se više ne može prepoznati. Takvo telo
jasno izražava raskid sa klasičnim humanističkim teorijama arhitekture o
harmonično uređenom prostornom okruženju. Arhitektura više nije u stanju da
izrazi stabilnost i čvrstinu i ne želi da bude utočište u opasnom svetu. Umesto
da teži konačnim rešenjima, koja su se često pokazivala bezuspešnim, ona je
postala beskrajno višesmislena.
Renesansni teoretičari su verovali da se kroz proporcijsku analogiju tela i
kuće dostiže ideal savršenstva. Za usklađivanje odnosa delova i celine
koristila su se Vitruvijeva načela koja potiču od grčkih istraživanja u
matematici. Apstraktni red, proporcije, simetrija, ravnoteža, sklad i svrha
predstavljali su osnovu za stvaranje mita o idealnoj arhitekturi.
U razmišljanjima Burkea (Burke) početkom XVIII veka arhitektura više nije
sagledavana kao matematička projekcija ljudskog tela, već kao otelotvorenje
različitih mentalnih i fizičkih stanja. Umesto da izražava nepromenljiva
načela, od kuće se očekivalo da podstiče emocije. Estetika koja se zasnivala na
doživljajima, a ne na izmerljivim činjenicama, dovela je do toga da klasična
ograničenja uzgube smisao. Svojstva telesnosti, koja su zadržana u arhitekturi,
nisu bila odraz apstraktnog poretka, već su proizilazila iz promenljivog odnosa
čoveka prema kući.
Istražujući činioce promene stila od renesanse do baroka, Volflin (W÷lfflin) je
1886. godine u raspravu o telu u arhitekturi uveo psihologiju. Načela klasičnog
projektovanja su, kako zapaža Volflin, prevaziđena kada se kao vrednosni
kriterijum arhitekture uspostavila subjektivna percepcija. Bez obzira da li je
to bila namera graditelja, svojstva kuće mogla su da se shvate jedino
projekcijom ličnih osećanja. Kriterijum osećajnosti je izmenio poimanje
arhitekture, što se videlo u postepenom nestajanju stabilnih oblika i
afirmisanju pokrenutosti koja je arhitekturu dovodila do granice bestelesnosti.
Ta granica je za moderne arhitekte predstavljala mogućnost da se, kroz
objedinjavanje apstraktnog reda i osećajnosti, odslikaju stanja regenerisanog i
zdravog tela. Kubističko i postkubističko raščlinjavanje klasičnog tela da bi
se izrazio pokret nije ukinulo ideju celovitosti tela, već ju je reafirmisalo,
pokazujući svu njenu snagu.
Kritika modernizma, koji je u nastojanju da uspostavi red u svetu, stvorila je
još veću zbrku. Poprimila je oblike negacije celovitosti tela. Arhitektura koja
je zadržala odnos prema telu više nije mogla da izražava apstraktni red i
osećanja, već proces dezintegracije tela. Savremena arhitektura budi osećanje
uznemirenosti kada se umesto očekivane celine, opaža nedovršenost i
neraspozantljivost. To izvijanje, izokretanje, propadanje, presecanje,
doživljava se na sopstvenom telu kao žrtvovanje i raskrinkavanje, kao
vrtoglavica koja nastaje sukobom opažaja i želja. Izgleda kao da kuća aktivno
učestvuje u razaranju individue, budeći njenu uznemirenost kada se nađe pred
nečim što nije u stanju da objasni.
O procesu dezintegracije razmišljao je Sartr pišući knjigu 'Biće i Ništavilo' u
predvečerje II svetskog rata. Sartr opisuje svest o telu kao funkciju opažanja
otpora predmeta prema svetu u kome postoji. Telo se javlja kao pojava koja
sažima iskustva različitih sredstava koje koristi i postaje svesno sebe kroz
otpor koji ta sredstva pružaju svetu. "Bomba koja je razorila moju kuću", piše
Sartr, "razorila je i moje telo jer je kuća bila ta koja mi ga je otkrila. Moje
telo se uvek proširivalo na sve što je koristilo: ono je bilo na vrhu štapa sa
kojim sam se podupirao o tlo, ono je bilo na kraju teleskopa koji mi je
pokazivao zvezde, ono je bilo na stolici, u čitavoj kući; jer ono je
predstavljalo moju prilagođenost svemu."
Sartr je u potpunosti odbacio klasično shvatanje tela koje je sebe postavljalo
u poziciju da kontroliše i upravlja svetom. Nasuprot tome on je smatrao da je
svet taj koji je određivao tela. žak i pre nego što je postalo svesno sebe kao
tela, ono je bilo određeno sredstvima koje je koristilo. Kroz odnos prema
različitim sredstvima telo je uspostavljalo sopstveni identitet. Svet je bio
"gozba" tela, koje ne bi moglo da postoji kada taj svet već ne bi postojao.
Na taj način moglo je da se kaže da telo postoji zahvaljujući tome što postoji
kuća, a ne obratno kako je to ranije shvatano. Bomba koja je razorila savremenu
arhitekturu razorila je i telo kome je kuća potrebna da bi moglo da se
identifikuje. Kroz identifikaciju tela sa razorenom kućom, ljudi su postali
svesni da žive u opasnom svetu i da će osećanje uznemirenosti postojati dokle
god budu živeli u takvom svetu. Kuća, koja predstavlja svet u malom više nije
mogla da ih zaštiti ni od sveta ni od njih samih.
Pored refleksije sveta dezintegracija arhitekture ima još jedan aspekt.
Dezintegracija, kako je primetio Frojd (Freud) evocira onostrano ľ iznenadno
pojavljivanje nečega što je bilo odbačeno. To znači, da ono što deluje
uznemirujuće u savremenoj arhitekturi nije nered, koliko delovanje potisnute
potrebe za redom.
U eseju iz kasnih 30'ih godina Stadijum ogledala Lakan (Lacan) je objasnio
prelazak predogledalskog stadijuma tela, koje je nazvao corps morcele ili
"iskomadano telo", u stadijumu ogledala, pri čemu telo postaje učesnik drame
samoidentifikacije kroz viđenje svog odraza u ogledalu. Ogledalo služi kao
privlačitelj koji, po rečima Lakana, "mašinizuje" fragmentarnu predstavu
predogledalskog stadijuma u celoviti lik. Izlaskom iz predogledalskog stadijuma
uz pomoć refleksije celovitosti, "iskomadano" telo se potiskuje u podstvest, da
bi se redovno pojavljivalo u snovima ili u trenucima kada psihoanaliza dotakne
nivo dezintegracije individue.
Kod Lakana je, za razliku od Frojda, nered, a ne red, ono što se potiskuje.
Dezintegracija koja oslobađa potisnuti nered u tom smislu ne predstavlja
nasilje nad telom već podsticaj.
rnd. poz.
umetnost.92ndragan,
/ Notacija se koristi da bi se izgradio sistem oznaka koji u sebi sadrži
/ i prepoznatljive arhitektonske elemente, ali i kretanja, događaje,
Glassperlenspiel?
umetnost.93random,
Igra staklenih perli?
Hm...
Donekle notacija koja se pominje više ima veze sa načinom 'ispisa' (crteža)
nego sa sistemom 'ispisa'. Prostor ostaje ono što je i bio. Ali se fragmentira
na opštiji način od prostog klasičnog nabrajanja konačnog broja prostornih
elemenata (stub, greda, venac...).
umetnost.94paki,
> Izvinite, voleo bih da saznam ako neko zna bilo sta o svajcarskom
> nadrealisti H. R. Giger-u idejnom tvorcu Alien-a i graficaru za igru
> Dark Seed.
Američka grupa "Dead Kennedys" je svojevremeno iskoristila jednu
njegovu sliku za, čini mi se, unutrašnji omot svoje ploče. Slika
se zove "Pejzaž penisa" ("Penis Landscape"). Oko toga se digla
frka, mislim da je stvar došla i do suda.
Nažalost, nisam bio od velike pomoći, ali je ovo sve što znam, a
nadam se da je zanimljivo :)
umetnost.95mnikolic,
Protokolarna vest
U okviru BITEF-a, potpisnik ove rubrike posetio je predstavu "Partizan" -
"Budućnost" 3:0.
Lepo, kamerno ostvarenje, uz doduše, povremeno kilavu režiju.
Zahvalna publika nagradila je u više navrata protagoniste aplauzom na
otvorenoj sceni.
Bogdan Tirnanić ("Na dva stupca", Politika, 30.9.1995.)
umetnost.96mnikolic,
EX LIBRIS u Beogradu
Do pre nekoliko meseci, priznajem, ekslibrisu nisam posvećivao nikakvu
pažnju. Štaviše, morao bih duboko da se zamislim kada bih nekome morao da
objasnim šta zapravo označava taj pojam. Onda se u emisiji "Metropolis"
pojavio Benoa čino (Benoit Junod), otpravnik poslova ambasade Švajcarske u
Beogradu. Povod je bio organizacija međunarodnog konkursa za vlasnike i
autore ekslibrisa koji je kao svoje finale predviđao i održavanje
prigodnih izložbi.
Gospodin čino je u svojoj kratkoj priči bio dovoljno nadahnut da u meni
probudi fascinaciju ekslibrisom kao malim umetničkim delom, čija je
funkcija, sasvim uprošćeno, označavanje pripadnosti neke knjige njenom
vlasniku. Ono što je tu zadivljujuće, a meni je nekako stalno bilo van
pameti, je da ekslibris po pravilu nastaje iz komunikacije umetnika sa
budućim korisnikom ekslibrisa. Ekslibris je *naručeno* delo, sa manje ili
više precizno zadatom temom, i samim tim ima izrazito snažan pečat
individualnosti, kako naručioca, tako i umetnika koji ga je izradio. Pored
ovog "prosvetljenja", neki podaci o, kako su sami organizatori priznali,
neočekivano velikom odzivu na konkurs iz praktično svih delova zemljine
kugle, uverili su me da treba da sa velikim nestrpljenjem očekujem epilog
ovog konkursa.
I epilog je konačno započeo pre nekoliko dana serijom otvaranja čak pet
izložbi na temu ekslibrisa u Beogradu. Moja očekivanja nisu izneverena i
čak su daleko premašena, pa sam odlučio da deo svog oduševljenja pretočim
u ovu poruku i tako možda navedem još nekoga da prokrstari Beogradom i
otkrije tajni svet ekslibrisa.
Po meni, najuzbudljivija je izložba pod nazivom "Vlasnici ekslibrisa", a
postavljena je u galeriji "Zepter" na Novom Beogradu (bul. Lenjina 117).
Svaki ekslibris na toj izložbi propraćen je više ili manje detaljnim
objašnjenjem vlasnika kako je nastao i šta simbolizuje. čiri je u ovoj
kategoriji ocenjivao podjednako vrednost samog umetničkog rada i tekst
koji ga prati. Zbog toga preporučujem svakom posetiocu da obavezno pročita
bar prateće tekstove laureata. Ako pak uhvatite sebe da ste počeli da
čitate skoro sve, valja da očekujete završetak nakon jedno sat i po'
vremena. Izložba će trajati do 24.10. a onda kreće na put po svetu, u
London, Glasgow i Lausanne.
Izložba "Autori ekslibrisa" postavljena je u Muzeju primenjene umetnosti
(ul. Vuka Karadžića) i trajaće do 31.10. Predstavljen je zaista veliki
broj radova umetnika sa svih meridijana, i predstavlja pravi mali put oko
sveta jer se u mnogim radovima može prepoznati nešto od karakteristika
zemlje iz koje autor potiče. Autore ekslibrisa će nakon Beograda moći da
vide London, Buenos Aires, Glasgow i Ljubljana.
Ko se zainteresuje za detaljniji prikaz domaće ekslibris scene i njene
korene i razvoj, može da poseti izložbu "Jugoslovenski ekslibris" u
Etnografskom muzeju (Studentski trg). Izložba je otvorena do 31.10. i kao
svoju posebnu zanimljivost može da ponudi jedan broj radova izvedenih uz
pomoć računara. Nekoliko takvih radova mogu se egzaktno otkriti i na
ostalim izložbama pod oznakom tehnike koja je naravno "CAD". Ova postavka
putuje u Bristol, Buenos Aires i Montreux.
Stare i nove ljubitelje ekslibrisa poslastica čeka u Narodnom muzeju u
vidu izložbe "Istorijska retrospektiva". Naime, gospodin Benoa čino ima
jednu od najznačajnijih i najbogatijih kolekcija ekslibrisa na svetu. Radi
se o nekoliko desetina hiljada primeraka. Iz te ogromne kolekcije načinio
je izbor od nekoliko stotina dela koja na lep način ilustruju čitav razvoj
ekslibrisa kroz istoriju. Na kraju su predstavljeni i ekslibrisi nekih
svetski poznatih ličnosti kao što su na primer Benito Musolini, Albert
Ajnštajn, Glorija Svanson, Artur Šopenhauer i još desetina drugih. Izložba
traje do 5.11. a osim Beograda biće prikazana samo još u Sremskoj Mitrovici.
I konačno, kome baš nije dosta ekslibrisa, u galeriji Grafičkog kolektiva
(preko puta hotela Mažestik) svoje radove izlaže Albin Brunovski. Izložba
će trajati do 21.10.
m.
umetnost.97novim,
Jedan Leonardo da Vinči...
vinci.gifumetnost.98novim,
... i jedan Ešer.
escherh.gifumetnost.99maksa,
>> Jedan Leonardo da Vinči...
Strava. :)
Je l' ima tamo odakle to vadiš nešto od Hieronimusa Boša? Ako je
pogolemo, može i na brzi.
Večno zahvalan. :)
umetnost.100mnikolic,
Odgovor na: portos, 12.685 CIVILIZACIJA.9:licni.stav
> sto se onog pod 1) tice, pre par dana sam gledala "Bure baruta"
> i nacisto sam s tim sta treba da ocekujem i sta mogu da dobijem
> od dobre pozorisne predstave ...
Iskoristiću ovaj citat kao šlagvort za listu pozorišnih predstava sa
raznih beogradskih scena, a koje bi vredelo pogledati. Sve te predstave
naravno nisu na istom nivou, ali bi trebalo da zadovoljavaju kriterijum da
su po opštem utisku manje ili više iznad proseka. Možda nekom pomogne da
se odluči.
"Garderober", "žikaške perverzije", "Bure baruta", "Pozorišne iluzije",
"Hajde da se igramo", "Mario i mađioničar", "Tri visoke žene", "Iza
kulisa", "Marija Stjuart", "Knjeginja iz Foliberžera", "Sveti Georgije
ubiva aždahu", "Očevi i oci", "Otac", "Profesionalac", "Kabare",
"Oximoron", "Kralj Ibi", "Tramvaj zvani želja", "Mišolovka".
Najveći promašaj koji sam gledao u poslednje vreme je predstava "Lagum".
m.
umetnost.101portos,
a ono sto se vec sada najavljuje na sva zvona je
Nusiceva "Gospodja ministarka" u reziji Dejana Mijaca u JDP-u
Nova ministarka je Mirjana Karanovic
a ostali glumci (ekipa nije losa) :
Vesna Trivalic, Boris Milivojevic, Branislav Lecic, Voja Brajovic,
Ljuba Tadic, Milan Gutovic, Boda Ninkovic, Nikola Djuricko,
Danica Maksimovic, Josif Tatic, Predrag Ejdus, Branko Cvejic,
Dejan Matic, Tamara Vuckovic...
umetnost.102mnikolic,
> Nova ministarka je Mirjana Karanovic
> a ostali glumci (ekipa nije losa) :
Biće to sigurno jedna zanimljiva predstava. Jedva čekam da vidim Mirjanu
Karanović u ulozi ministarke. Ne verujem da su mogli bolji izbor da
naprave, a i ostatak ekipe veoma obećava. Mijač je reditelj sa
reputacijom, a o Nušićevim tesktovima ne treba ništa posebno govoriti. Pod
tim uslovima teško je napraviti prosečnu predstavu. Ili će biti vrhunska
ili totalni promašaj.
'A propos' predstave "Kate Kapuralica" iz Sombora koja redovno gostuje u
"Zvezdari" mogu da kažem da je izazvala veliku gužvu na Bitefu, da je
interesovanje nesmanjeno i da se čuju samo pohvale. Kritika je nešto
rezervisanija od publike, a nakon izvođenja na Bitefu, skoro je horski
ispljuvala cirkusijadu sa iznuđivanjem aplauza koju je (kako sam shvatio)
napravio reditelj Jagoš Marković.
Mene zanima da li je neko stigao da pogleda "Ćincano za Smirnovu" na sceni
Bojana Stupice? Premijera je bila nedavno.
m.
umetnost.103mnikolic,
> ... i jedan Ešer.
Jel može malo više informacija o dotičnom? Makar puno ime i prezime -
detaljnom pretragom po pamćenju zaključio sam da nemam pojma o kome se
radi :((
m.
umetnost.104novim,
"> ... i jedan Ešer.
" Jel može malo više informacija o dotičnom?
Ešer (ne mogu mu se trenutno setiti punog imena), autor onih uvrnutih,
paradoksalnih crteža, naopke perspektive i sl. Uvek u mojoj svesti
vezan za jako zabavnu knjigu "Gedel, Ešer, Bah" Daglasa Hofstadera
(paradoksi suireferencije u umetnosti i logici), koju preporučujem...
umetnost.105portos,
** Mene zanima da li je neko stigao da pogleda "Cincano za Smirnovu" na sceni
Bojana Stupice?
odgledah veceras... pa... onako, nista spec.
umetnost.106mnikolic,
> odgledah veceras... pa... onako, nista spec.
Eh... Ne znam da li još neko deli moje mišljenje, ali čini mi se da
Beograd već mesecima nije video premijeru koja bi predstavu pretvorila u
događaj. Uglavnom se svi utisci svode na to "dobro je, ali ništa posebno".
:(
m.
umetnost.107aleksandra.m,
>** Mene zanima da li je neko stigao da pogleda "Cincano za
> Smirnovu" na sceni Bojana Stupice?
>
> odgledah veceras... pa... onako, nista spec.
Pa nije da se baš radikalno ne slažem, ali... da je specijalno, nije,
ali opet... Mislim da je vrlo dobra predstava, sa glumom koja je
prilično teatralna, ali to služi svrsi sasvim dobro. Nikako nije baš
toliko bleda da bi se mogla otkačiti jednim "ništa spec". Ideja da se
povežu dve jednočinke u jednu predstavu izvedena je veoma dobro, možda
je simbolika smrti majke koja je jedan od elemenata povezivanja donekle
preterano naglašena. Svi smo mi pomalo umorni od tema koje nudi istok,
nemaština, beda, jad, čemer, pijanstvo, mali stanovi, velike porodice,
previše obični životi, no ne možemo poreći da to jeste to. A Petruševska
pronalazi upečatljive detalje. Jedan komentar koji sam čula posle
predstave, a koji, čini mi se, sažima jednu od osnovnih niti u drami,
glasio je: "kako se oni svi prefinjeno mrze... ne znam da li je to
slučajno ili namerno... " Da, ima nešto bljutavo _stvarno_ u toj
predstavi.
umetnost.108djcorto,
>> " Jel moze malo vise informacija o doticnom?
Maurits Cornelis Escher, rodjen 17.7.1898. u mestu Leeuwarden,
provincija Frizija u severnoj Holandiji. Vecinu mladosti je
proveo u grdu Arnhemu, gde je pohadjao srednju skolu. Potom je u
Harlemu studirao aritekturu.
Jedan od profesora, Samuel Jessurun De Mesquita, ga je usmerio
od arhitekture ka grafickoj umetnosti i obrazovao od 1919. do
1922. Posle studija, Ecsher je putovao po Italiji i Spaniji.
Italije ga je toliko ocarala da je ziveo u Rimu od 1923. do
1935. Uspon fasizma u Italiji je ucinio nejgov zivot skoro
nepodnosljivim, tako da se sli prvo u Svajcarku, zatim Belgiju,
i 1941 nazad u Holandiju, u Baarn. 1970. se preselio u Laren.
Umro je 1972.
Ovo je kratki izvod iz uvoda knjige The World of M.C.Escher, Abradale
Press, Harry N. Abrams, Inc. Publishers, New York. ISBN 0-8109-8084-3
Za Eschera, i, uopste, ako vas interesuju nemoguci objekti, kao
cetvrtasti krug, djavolja viljuska, neprekidni trougao i slicno,
preporucujem i knjigu koja se zove The Eye Beguiled, koja obradjuje
evropski i svetski tok crtanja i pravljenja ovih objekata, a ima,bogami,
i fotografija istih :) Ako ne zaboli glava, veoma zanimljivo.
umetnost.109maksa,
U tom smislu, Escher propušten kroz 3DS.
escher.jpgumetnost.110novim,
" Je l' ima tamo odakle to vadiš nešto od Hieronimusa Boša? Ako je
Boš, Hijeronimus: "Ismevanje Hrista".
bosch-ih.jpgumetnost.111maksa,
>> Boš, Hijeronimus: "Ismevanje Hrista".
Mač oblajdžd. :)
umetnost.113vitez.koja,
#=> U tom smislu, Escher propušten kroz 3DS.
Ok, pošto sam video da je to stvarno ono što sam i mislio da jeste
:), tj. stepenice na sve strane, samo da kažem da knjiga o ovom tipu
postoji i na srpskom jeziku 100%, a kako li se zove, ne bih znao...
Poslednji put viđena u Petnici pre 5 godina, jedno 10 komada te knjige
:)
Nego makso, imaš ti još neku ovakvu sličicu?
Zna li neko neki fini program koji brće .jpg za 90 stepeni? :)
sk
umetnost.114djcorto,
>> Nego makso, imas ti jos neku ovakvu slicicu?
Hocete model, pa da glumite Eschera ? :)
umetnost.115maksa,
>> Nego makso, imaš ti još neku ovakvu sličicu?
Nemam :(, sem na A3 u nekoj knjizi sa reprodukcijama. Ovo mi
je ljubazno izrenderisao djcorto, na čemu mu se ovom prilikom
zahvaljujem. :)
>> Zna li neko neki fini program koji brće .jpg za 90 stepeni? :)
Polyview za Win95, u kom smeru hoćeš, vrlo munjevito. :)
umetnost.116djcorto,
Evo i mesha, pa. ko voli da se igra ... :)
escher.zipumetnost.117portos,
premijera Mijaceve "Ministarke" je 22. decembra
umetnost.118olio,
> premijera Mijaceve "Ministarke" je 22. decembra
Nadam se da ces i ovaj put biti tako fina da izneses svoj
licni utisak ; unapred zahvalan.
Mnogo to dobro radis, svaka cast!!!!!
Poz. Oliver.
umetnost.119djcorto,
20. jubilarni retrospektivni
Salon Arhitekture
se otvara u nedelju, 10.12.1995.
u 18h
Muzej Primenjene Umetnosti,
Vuka Karadzica 18
umetnost.120maksa,
Da li neko zna gde se trenutno održava izložba kaligrafije?
umetnost.121bulsara,
> Da li neko zna gde se trenutno odrzava izlozba kaligrafije?
Ne znam, ali u ponedeljak u 19 u grafickom kolektivu magistarska
izlozba Nenada Zeljica. Obecava.
umetnost.122maksa,
>> Ne znam, ali u ponedeljak u 19 u grafickom kolektivu
Gde je ovo tačno? Hvala unapred.
umetnost.123corto,
> Gde je ovo tacno? Hvala unapred.
Graficki kolektiv jr na Obilicevom vencu, dijagonalno od "Mazestika"
(kakav orjentir, a ?).
umetnost.124corto,
Da li je neko posetio izlozbu o Obrenovicima u Narodnom muzeju ? Dajte
komentare, dobrodosli su....
umetnost.125johnnya,
Savladamo li prostor, ostaje nam samo ovdje.
Savladamo li vrijeme, ostaje nam samo sada.
Ričard Bah
Moj pristup prema ovom materijalu leži u jednoj rečenici: "PRAVOM
GALEBU JONATHANU KOJI ŽIVI U SVIMA NAMA". Mudrost pretvoriti u brzinu
i netaktični ritam pogubljenja sudbine. Suštinu baciti i baviti se
atmosferom pakla. Ne želim suvu projekciju romana, koristim ga kao
inerciju za kolektivnu viziju."
režiser : Péter Ferenc
... E sada i ja malo dodam na sve ovo :)
Čitava priča je zbog pozorišne (!?) pretstave u pozorištu (???) KPGT
pod nazivom "Galeb Jonathan Livingston". Svima znana divna novela
Ričarda Baha, je degradirana do neprepoznavanja, tako da ova
pretstava nikada ne bi smela da ponese njen naziv. Odgledao sam je
igrom slučaja, jer sam dobio besplatne karte od Radio Index-a..
1. Da li znate gde se nalazi KPGT ?
Siđete pre savskog nasipa, pređete ulicu. Nabasate ne mračnu
portirnicu stare šećerane, izbegnete dva lovočuvarska psa, prođete
pored cele hale šećerane, zatim pored nekih napuštenih dizalica da bi
ste na kraju videli jedan mali osvetljeni ulaz gde stoji papir
formata A4 sa natpisom KPGT... Uđete u tu fabričku halu, popnete se
na sprat i to je to... Reklama: GREJANJE NE RADI, IMAMO PROMAJU...
Ako ste čitali Alan Ford, pozorište je iz njega izvučeno...
2. Pretstava
Neću da vas lažem, pretstava jeste avangardna, ali da je nisam
razumeo - nisam, bukvalno zato što je 3/4 predstave na mađarskom
jeziku... :). Ne bi je preporučio ni mrskom neprijatelju, a ako u
opšte želite da idete u KPGT, sedite i razmislite, brzo će vas proći,
ja sam bio tamo tri puta (prvi, poslednji i nikad više...)
3. Za koga je predstava
Ako volite grube perverzije, muškarca preobučenog u ženu koji se
nabacuje ostalim muškarcima, zlostavljanje devojke-invalida, muziku
AC/DC-a ali puštenu unazad, maltretiranje do struka obnažene
devojke... OVO JE PRAVA PREDSTAVA ZA VAS !!!!
PS : K.P.G.T. - Kupi.Plati.Gledaj.Tuguj
■■ Johnnya ■■
umetnost.126dbambi,
=> 2. Pretstava
PreTstava ---- > PreDstava
Bambi
umetnost.127johnnya,
>> je nisam razumeo - nisam, bukvalno zato što je 3/4
>> predstave na mađarskom jeziku... :). Ne bi je preporučio
^
>> 3. Za koga je predstava
>> ^
>> devojke-invalida, muziku AC/DC-a ali puštenu unazad,
>> maltretiranje do struka obnažene devojke... OVO JE
>> PRAVA PREDSTAVA ZA VAS !!!!
^
>> PreTstava ---- > PreDstava
>> Bambi
Jer znaš ti da čitaš ????????????????????
umetnost.128dbambi,
=> Jer znaš ti da čitaš ????????????????????
Da, znam :)))
=> 2. Pretstava
=> Neću da vas lažem, pretstava jeste avangardna, ali da je nisam
=> razumeo - nisam, bukvalno zato što je 3/4 predstave na mađarskom
=> 3. Za koga je predstava
=> devojke... OVO JE PRAVA PREDSTAVA ZA VAS !!!!
Ovo je još grđe :))), sad sam tek video da se u pola teksta koristi
ispravno, a u drugoj polovini na onaj drugi način :)))
Bambi
umetnost.129djcorto,
PROJEKT X - Belgrade
6.-16. April 1996.
Belgrade X
X Belgrade
Belgrade Xample
Belgrade Xtreme
Xit Belgrade
X-rated Belgrade
Belgrade Xperiment
Belgrade Xchange
Belgrade Xperience
d i s c i p l i n e s f r o m
ARCHITECURE
sociology
philosophy
t o
video art
performing art
sound
photography
virtual reality
computer hacking
workshops
exhibitions
initiation
performances
excursions
lectures
debates
concerts
fun
umetnost.130djcorto,
PROJEKT X
THE SITE - FACTORY X
A b a n d o n e d S u g a r r e f i n e r y
THE OTHER LOCATIONS
Old Powder Magazine
Rex Cinema
Caves in downtown - Tasmajdan park
Ruined Concrete Factory
umetnost.131corto,
Po zapovesti Velikog Belog Sefa, moderatora ove konferencije, u narodu
poznatom kao strasni dr.grba, pristupam izvrsenju zadatka. A i tema je
interesantna za one koji po beogradskim antikvarnicama jure "originale
falsifikata" ;)
FALSIFIKATI :)
Vekovima su se falsifikovali predmeti koje su sakupljali
kolekcionari za svoje privatne zbirke, a strucnjaci za muzeje i
galerije; falsifikovalo se sve ono sto je zbog potraznje moglo
falsifikatoru doneti zaradu - od novca, nakita i keramike preko
istorijskih dokumenata i relikvija do slika, kipova, mumija i maraka.
Kod falsifikovanja umetnickih dela i primenjene umetnosti najcesce su
angazovani vrsni strucnjaci i umetnici, tako da kvalitetu falsifikata
cesto nasedaju ne samo amateri kolekcionari, nego i priznati strucnjaci.
O falsifikatu se radi onda, kada je falsifikator izradio potpuno
novo delo, imitirajuci stilske i tehnicke karakteristike nekog umetnika
ili epohe. O delimicnom falsifikatu se radi kada je falsifikator na delo
nekog manje poznatog ili sasvim nepoznatog majstora stavio signaturu
cuvenog umetnika. U kategoriju delimicnih falsifikata idu i ona dela
koja su samo fragmentarno sacuvana, a falsifikator je proizvoljno
rekonstruisao delove koji nedostaju. Falsifikat je npr. delom
restaurisana vatikanska kopija Mironovog Diskobola; u istu kategoriju
spada i vatikanska Laookonova grupa, pa i rekonstrukcija kompleksa u
Knososu Artura Evansa.
Ja sam se za ovih desetak godina srela sa nekih 20-tak vaza sa
dvora Marije Terezije, mnogo vise raznih djindjuva sa ruskog carskog
dvora, oko 5 kreveta sto kralja Petra sto Aleksandra, Karadjordjevom
mustiklom, a o kineskim dinastijama i da ne govorimo :))) Ipak najvise
volim tzv. bidermajer case i Gale vaze, a sve made in Rumunija od pre
par meseci....
umetnost.132muadib,
> PROJEKT X
>
> THE SITE - FACTORY X
>
> A b a n d o n e d S u g a r r e f i n e r y
>
> THE OTHER LOCATIONS
>
> Old Powder Magazine
>
> Rex Cinema
>
> Caves in downtown - Tasmajdan park
>
> Ruined Concrete Factory
Do sada su sigurne radionice
1 Roland miller i Sherley Cameron, britanski umetnici i performans
artisti, radionica Emblems
2 Marc Dyson britanski arhitekta radionica Psychogeographical urbanism
3 Srdjan Jovanovic Veiss arhitekta iz Beograda i Sabine Von Ficher,
arhitekta iz Ciriha oboje na postdiplomskim studiama na Harvardu USA
vodice radionicu TIME & TIME
4 Monica Piatkowski britanski designer radionica iz oblasti grafickog
designa ciji bi krajnji produkt bila izlozba
5John L Cobban britanski sound artist predlaze radionicu koja bi se
bavila zvukom i videom (a i trazi mi atari falcon a i nekoliko atari
1040 smrc ) (sponzorima VRLO zahvalni) :))
6 Michaele Saee arhitekta predavac na SCI-Arch Los Angeles USA
radionica NO THINKING MAN
7Kevin Rhowbothm arhitekta iz Londona trenutno predavac na tehnickom
fakultetu u Berlinu 4 days workshop THE TERRITORIALITY OF CIVIL STRIFE
/THE AESTETIC OF IMMANENCE
8 Marc J Hawker arhitekta i performance iz Glasgova & Jog Tischer
arhitekta iz Drezdena radionica SWEET SUGAR ROMANCE IN SUGAR FACTORY
9 Vladimir Bozanic designer industrijskih proizvoda Torino radionica
97-00
10 Claudia Scheffel iz Berlina i Mati Franch Batorli iz Londona
pejzazni arhitekti radionica LANDSCAPE IN MOTION
11 Mix up likovni umetnik iz Notingema i Sasa Mirkovic umetnik iz
Beograda radionica HOUSE IN THE COUNTRY
12 Kevin Kaufman arhitekta USA trenutno zivi i radi u Ljubljani
radionica APLYING THE PRINCIPES OF COMMUNITY ARCHITECTURE TO FACTOR X
13 Jurij Krpan arhitekta Ljubljana Trazenje tacke Prosivenja
14 Aras Ozgun i Ersan Ocak video umetnici iz Ankare video radionica
IMAGES OF URBAN LIFE
15 Igor Stipac arhitekta iz Beograda na postdiplomskim studiama na
Berlage institutu u Amstrerdamu radionica na temu premestanja i
translacije postojecih beogradskih urbanih fenomena u moguce
progresivne snage u okruzenju
16 David Santa Cruse i Renata Sentkiewic arhitekti Madrid radionica A
NON-TEACHING COMPETITION WITH CONTAMINATED ARCHITECTURE VELOCITY
17 Timoty Jashna, Michael Lieb, Stefan Bullerkotte arhitekti iz
Berlina radionica 3xBelgrade
18 Frank Shroder Nijam Drivestijn Thomas Stille Berlin upotreba svetla u
arhitekturi
19 Roeland Van Elsen arhitekta iz Antverpena i Catherine Fizgerald
arhitekta iz Dablina radionica TRADITIONAL STORY TELLING IN
MINDBLOWING SUBCULTURE
20 Andrew Davies arhitekta machester radi u Berlinu radionica THE
SPARK OF EMOTION
Budite Xnicni
ProjectX Belgrade 6-16 april 1996
BogdanX
Svi prilozi su dobrodosli
umetnost.133bulsara,
ja vam dodjem kao informator pa u tom smislu
ne propustite izlozbu u gal.Zvono (Visnjiceva 6)
mlade italijanske graficerke...
umetnost.134djcorto,
Informacija za SEZAM
Foto kino klub "Novi Beograd" organizuje izlozbu fotografija
sa
2 teme:
- Novi pravci i tendencije - eksperiment
- Zivot (Lfe).
To je tradicionalna, u fotografskim krugovima poznata izlozba
"NOVA F", koja je ove godine dobila medjunarodni karakter i visoko
pokroviteljstvo FIAP-a (Medjunarodne federacije fotografske
umetnosti),
prva takva u Beogradu za 50 godina postojanja Foto saveza Jugoslavije.
Ziri u sastavu:
Enrik Pamies MFIAP (Spanija) - Predsednik FIAP-a
Albano Sgarbi EFIAP (San Marino) - clan direktorijuma FIAP-a
Milan Aleksic KMF FSJ, MFA (Jugoslavija), imace tezak zadatak
da
8. i 9. marta, u prostoru Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, od
prispelog
materijala odabere fotografije koje ce biti izlozene.
Rok za prijem radova, je istekao a fotografije jos uvek
stizu. Do
sada je prispelo preko 1500 radova od oko 350 autora iz 31 zemlje, pa
ce,
po broju zemelja ucesnica, to biti jedan od najznacajnijih kulturnih
dogadjaja u Beogradu uopste.
U toku boravka u Beogradu istaknuti umetnici, gospoda Pamies i
Sgarbi, prikazace svoje dijapozitive uz razgovor sa publikom, a
fotografije
clanova zirija u zasebnom bloku, uvelicace izlozbu, koju ce biti
otvorena
14. aprila i trajati do 15. maja 1996. godine u Muzeju savremene
umetnosti.
Izlozbu ce pratiti luksuzno opremljen katalog sa oko 80 strana
teksta i reprodukcija (koji se obavezno salje svim ucesnicima) i
odgovarajuca
promocija u svim dostupnim medijima.
Gosti na javnom ziriranju i pratecim programima, a po tom i
na
izlozbi su DOBRO DOSLI.
Sponzori takodje, pa ako ste zainteresovani - izvolite!
Adresa FKK "Novi Beograd" je 11070 Beograd, Bulevar AVNOJ-a
166, a
telefon (011) 699-384. Radno vreme je: utorkom i cetvrtkom od 18 do
20 h,
a subotom i nedeljom od 12 do 14 h (do 10. marta radi se i van
redovnog
radnog vremena - po ceo dan).
Gordan Pomorisac
KMF FSJ
umetnost.135mnikolic,
> U toku boravka u Beogradu istaknuti umetnici, gospoda Pamies i
> Sgarbi, prikazace svoje dijapozitive uz razgovor sa publikom, a
Bilo bi vrlo dobro da se ovde pojavi i informacija kada će tačno i gde
biti organizovan taj susret sa umetnicima.
m.
umetnost.136dpaun,
Molbenica:
Treba mi (koliko je moguće) iscrpnija biografija našeg slikara
Uroša Kneževića. Da li je neko video takvu publikaciju (katalog,
monografiju), ili, možda tekst u stručnom (likovnom) časopisu ...
Šta o njemu veli istorija srpskog slikarstva XIX veka?
Zahvalan za svaki trag, dPaun.
umetnost.137djcorto,
> Bilo bi vrlo dobro da se ovde pojavi i informacija kada ce
> tacno i gde biti organizovan taj susret sa umetnicima.
Kao sto ste videli, preneo sam tekst Gordana Pomorisca. Covek
nije na Sezamu (cinimo sve da bude :)) ) pa cu verovatno ja
dalje prenositi informacije.
Cim saznam, doznacete i vi :))
umetnost.138sav.gacic,
> spada i vatikanska Laookonova grupa, pa i rekonstrukcija kompleksa u
> Knososu Artura Evansa.
Ako nije zahtevno, u čemu su se to sastojale intervencije sir Arthur Evansa u
Knososu? Ono što je izloženo posetiocima stvarno izgleda previše lepo i novo
za toliku starost? Da nisu, možda, dozidali Minotaurov lavirint onako kako bi
to mali Nigel iz Midlandsa zamislio? Ne liči na Britance, ali ko zna...
umetnost.139supers,
>> za toliku starost? Da nisu, možda, dozidali Minotaurov lavirint
>> onako kako bi to mali Nigel iz Midlandsa zamislio? Ne liči na
>> Britance, ali ko zna...
U celom kompleksu se ističe jedan zid koji para nebesa, sa sve delom
tavanice i par karakterističnih stubova, više metara iznad svega
preostalog. E, za to se pobrinuo Britanac.
umetnost.140corto,
> Treba mi (koliko je moguce) iscrpnija biografija naseg slikara
> Urosa Knezevica.
Izvinjavam se na malom zakasnjenju, ali evo, pomocicu koliko
mogu, premda sam trenutno odsecena od maticne biblioteke. O Knezevicu je
pisao Pavle Vasic, clanak u Letopisu Matice srpske, 1950, 365, str. 17,
i u Naucnom zborniku Matice srpske isto 1950, I, str. 94-99. Ali koliko
ja znam Paju, taj je stalno sam sebe prepisivao, pa je dovoljno da
nadjes njegovu monografiju O Knezevicu iz 1975, izdanje galerije "Jovan
Popovic", Opovo. To je svega nekih 75 strana, ali ne znam ni jednu
noviju knjigu :( U svakom slucaju, tu ce biti navedena sva ranija
literatura... Srecno :)
umetnost.141corto,
> Ako nije zahtevno, u cemu su se to sastojale intervencije sir
> Arthur Evansa u Knososu? Ono sto je izlozeno posetiocima
> stvarno izgleda previse lepo i novo
Da citiram: "Covek od pustog novoga vise ne vidi staro kamenje i prolazi
kroz celicnobetonske ali zato nista manje labilne hipoteze". Ser Artur
je, kao prvo, pocistio sve slojeve koji po njemu nisu bili iz minojskog
perioda (slojevi su isli i do vizantijskog doba), pa kako su mu ostala
dva i po kamena i pola stuba, bacio se na pravljenje Lavirinta kako to
knjige kazu. Zaista je koristio i armirani beton u rekonstrukciji :))
Takve lepe "rekonstrukcije" nalze se i kod slikarstva u Knososu, npr.
cuveni "Princ medju ljiljanima" i "Igre s bikovima". Ono gde se vidi
tamnija, malo ispucala boja na reprodukcijama, e to je originalni
sacuvani deo, sto sve u svemu iznosi oko 5 % slike, a ostalo je doslikao
izvesni E. Gillerion. Bez obzira na intervencije g. Evansa, Knosos je
bozanstveno mesto (samo da me sada ne cuje Premijer, inace sam ga
ugasila), i pravo mesto da se shvati koliko istorija civilizacije
stvarno traje :)
PS Anegdota od pre dvadesetak godina, razgovor dve studentkinje istorije
umetnosti i jedne studentkinje prava:
Buduca pravnica: "Na onom ostrvu ima stari manastir, iz 17. veka". Nas
dve u glas: "I to je tebi staro ?!"
umetnost.142bulsara,
> i u Naucnom zborniku Matice srpske isto 1950, I, str. 94-99. Ali koliko
> ja znam Paju, taj je stalno sam sebe prepisivao, pa je dovoljno da
neverovatna intimizacija...da niste zajedno studirali kod Rida?
umetnost.143dpaun,
>> Treba mi (koliko je moguce) iscrpnija biografija naseg slikara
>> Urosa Knezevica.
>
> Izvinjavam se na malom zakasnjenju, ali evo, pomocicu koliko
> mogu,
>
Pomogli ste mi maksimalno. Od srca hvala.
dPaun.
umetnost.144corto,
> neverovatna intimizacija...da niste zajedno studirali kod Rida?
Ma svi smo mi istoricari umetnosti jedna velika porodica ;)
umetnost.145bulsara,
> Ma svi smo mi istoricari umetnosti jedna velika porodica ;)
jel, pa kako onda ja nisam u njoj?
umetnost.146corto,
> jel, pa kako onda ja nisam u njoj?
Prijavi se na vreme na usvajanje ;) Da nisi mozda student histerije
umetnosti, ili vec gotov histericar ?
umetnost.147bulsara,
> Prijavi se na vreme na usvajanje ;) Da nisi mozda student histerije
> umetnosti, ili vec gotov histericar ?
takoreci novopeceni magistar.Ako te zanima tema magistarskog rada
e pa jos nisam magistrirala...upravo za dve nedelje polazem
poslednji strucni ispit posle metodologije,sada modernu ali
samo 6tu deceniju jer tako ti je to sa nama magistrima samo
uze znanje...naravno kod Denegrija.Koja je tvoja stopa istorijskoş
umetnicke obavestenosti prevedeno u godine studija?
umetnost.148bulsara,
ja vam dodjem kao informator pa u tom smislu
ne propustite izlozbu u gal.Zvono (Visnjiceva 6)
mlade italijanske graficerke...
umetnost.149corto,
> uze znanje...naravno kod Denegrija.Koja je tvoja stopa
> istorijskoş umetnicke obavestenosti prevedeno u godine studija?
E pa ja radim u Muzeju primenjene umetnosti, Odsek keramika
i staklo, kustos po zvanju a mr po obrazovanju, tema o zivotu i radu
Dragutina Inkiostrija zvanog Medenjak, kod Mice Jovanovica narvno,
knjiga u pripremi (za koju godinicu a mozda i kasnije), a izlozbu je
omeo rat :( Paju i prozivam zbog Inkiostrija, jer sam u 5-6 njegovih
knjiga nasla potpuno istovetan pasus, sa istovetnim fus-notama, zbog
kojih sam izgubila cc mesec dana po bibliotekama, da bih na kraju od
jednog starijeg kolege cula da je Vasic to pogresno prepisao ;)) Eh, da
je samo kod Paje takav slucaj...
umetnost.150bulsara,
> E pa ja radim u Muzeju primenjene umetnosti, Odsek keramika
o blago tebi!Kako si samo dosla (jel la ili o)do mesta u MUZEJU!!!
to izgleda obicnim smrtnicima i nama mladjima tako dalek i pusti san...
Kakvo je raspolozenje u tom prostoru jel su atmosfere uistina
toliko ucmale kao sto se govorka...Uzgred budi receno jel poznajes
Milicu şDejanovu suprugu? POzdrav
umetnost.151bulsara,
> E pa ja radim u Muzeju primenjene umetnosti, Odsek keramika
o blago tebi!Kako si samo dosla (jel la ili o)do mesta u MUZEJU!!!
to izgleda obicnim smrtnicima i nama mladjima tako dalek i pusti san...
Kakvo je raspolozenje u tom prostoru jel su atmosfere uistina
toliko ucmale kao sto se govorka...Uzgred budi receno jel poznajes
Milicu şDejanovu suprugu? POzdrav
umetnost.152corto,
> to izgleda obicnim smrtnicima i nama mladjima tako dalek i
> pusti san...
Kod nas se u Muzeju trenutno muva nekih troje do cetvoro mladjih, koji
su tu do duse na godinu dana, preko biroa, ali sve mi se cini i nadam se
da ce neko i da ostane za duze. A ja sam stigla do Muzeja radeci tri
godine kao volonter, pa kad su se navikli na mene....
> toliko ucmale kao sto se govorka...
U svim ustanovama gde se pare 'prelivaju' moze da bude samo ucmalo...
> poznajes Milicu şDejanovu suprugu?
Pa radimo u istom Muzeju :)
umetnost.153sav.gacic,
>> E pa ja radim u Muzeju primenjene umetnosti, Odsek keramika
> o blago tebi!Kako si samo dosla (jel la ili o)do mesta u MUZEJU!!!
> to izgleda obicnim smrtnicima i nama mladjima tako dalek i pusti san...
Beep!
Paušali ovde nisu običaj, kao ni lepljenje etiketa (u pokušaju) :)
Možda nije strogo na temu, ali analogija postoji.
Blizak prijatelj, arheolog, kaže da u njihovoj struci postoji konstantan
manjak mladih saradnika za rad na projektima i izglednim šansama za zaposlenje
u perspektivi. Kvaka je u tome je od kandidata traženo poznavanje latinskog i
starogrčkog, te jednog od svetskih jezika (uprkos izreci ceo svet srpski ipak
ne razume ;) ) i, naravno, rad na terenu. Znam da on za svojih nekoliko godina
volontiranja (ponekad ipak plaćenog od projekta) i pet-šest godina stalnog
radnog odnosa nije video more, već je valjao po prašini, spavao po barakama i
šatorima, a zimi sedeo i nalaze obrađivao, pisao radove. Suočeni sa tom
realnošću (koju su svi od zaposlenih prošli i još uvek prolaze i u svojim
veoma zrelim godinama i okićeni svim mogućim titulama), gro mladih nadobudnih
sa prezirom odlazi. Odjavna špica ima mnogo varijanti, ali najčešće se sreću:
"pa, nije valjda da je tolike godine drao-la klupu da bi pravo crnčenje i
učenje tek nastalo", "toliki rad za TE pare", "to sigurno nije jedini način,
idem ja da tražim vezu, šta oni misle"... Protagonista, odatle, često biva
sklon da u skladu sa pravilima takvog načina razmišljanja i svojim
odgovarajuće izbaždarenim aršinom takvo stanje stvari proglasi za jedino
moguće.
Nije mi poznato kako tačno profesori svojim studentima opisuju njihovu
budućnost posle završetka fakulteta, ali valjda ih ne prepuštaju holivudskim
filmovanim romanima o romantizmu, nepodnošljivoj lakoći poslovanja i bajnoj
slavi jednog Evansa, Šlimana ili Šampolijona...
NHF (no hard feelings) & nothing personal, just for the record.
umetnost.154sav.gacic,
> ja vam dodjem kao informator pa u tom smislu
> ne propustite izlozbu u gal.Zvono (Visnjiceva 6)
> mlade italijanske graficerke...
Pozdravljam inicijativu. Očekuje se kontinuitet...
umetnost.155bulsara,
cao svima ! Opet ja u ulozi informatoraşsutra u utorak pomalo
zaboravljena galerija Stara kapetanija i sjajna keramika dva mlada
tvorca,otvaranje u 19.00.Ne propustite.
PS:Videste li Reljica?Inace tesko mi je da nastavljam pricu o
radu i neşradu mladih istoricara um.,arheologa itd.Definitivno
nema posla u struci i tu je tacka,no to su i tako fakulteti
za "svoju dusu"...tja.
umetnost.156hose,
Zna li neko kako se čisti slonovača?
umetnost.157corto,
> Zna li neko kako se cisti slonovaca?
Auh, tesko. Znam da se ne sme tretirati neorganskim sredstvima
(deterdzenti, paste za ribanje i sl.), da se ne sme trljati zicom ili
bilo kojim ostrim predmetom, a ni voda joj dobro ne cini. Raspitacu se
na nadleznom mestu, pa cu ti javiti.
umetnost.158djcorto,
Nove informacije iz FSJ, uz izvinjenje autora sto nije stiglo
blagovremeno ....
Obavestenje za Sezam
8. i 9.marta u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu
obavljeno je
ziriranje medjunarodne izlozbe fotografija "NOVA F"/1996, u
organizaciji
Foto kino kluba "Novi Beograd", uz saglasnost FSJ i visoko
pokroviteljstvo
svetske fotografske organizacije FIAP.
Na dve ponudjene teme: A. "Novi pravci i tendencije
(eksperiment)" i
B. Zivot, odazvalo se ukupno 587 autora iz 34 zemlje, sa 1844
fotografije.
Za temu A. prispela je 641 fotografija od 200 autora, a za
temu B.
1203 fotografije od 367 autora.
Ziri u sastavu: Enrik Pamies, MFIAP. predsednik FIAP-a,
Spanija
Albano Sgarbi, EFIAP, clan direktorijima FIAP-a, San Marino i Milan
Aleksic,
KMF FSJ, Jugoslavija odabrao je za izlaganje:
na temu Novi pravci i tendencije - eksperiment: 72
fotografije od
43 autora iz 17 zemalja, a
na temu Zivot: 179 fotografija od 125 autora iz 25 zemalja.
U skladu sa pravilnicima FIAP-a i FSJ i propozicijama izlozbe
podeljene su nagrade. Cestitke za ostvarenja i rezultate zasluzuju
autori:
Tema A
Zlatna medalja FIAP-a: Ljubomir Simunic, Jugoslavija
Srebrna medalja FIAP-a: Jelena Cvetkovic, Jugoslavija
Bronzana medalja FIAP-a: Ramune Tigagaite, Litvanija
Zlatna medalja FKK "Novi Beograd": Xavier Lucchesi,
Francuska
Srebrna medalja FKK "Novi Beograd": Aleksandar Kujucev,
Jugoslavija
Bronzana medalja FKK "Novi Beograd": Slavoljub Zivanovic -
Zli,
Jugoslavija
Pocasne trake FIAP-a (pohvale): Ivan Bukumirovic, Jugoslavija
Milinko Stefanovic,
Jugoslavija
Warn Per-Ake, Svedska.
Tema B
Zlatna medalja FIAP-a: Evgenij Moharov, Rusija
Srebrna medalja FIAP-a: Vanneuville Jacques, Francuska
Bronzana medalja FIAP-a: Markku Huhta, Finska
Zlatna medalja FKK "Novi Beograd": Evgenij Komarov, Ukrajina
Srebrna medalja FKK "Novi Beograd": Zoran Anastasijevic,
Jugoslavija
Bronzana medalja FKK "Novi Beograd": Dr Rosen Kolarov,
Bugarska
Pocasne trake FIAP-a (pohvale): Anatolij Sergeev, Rusija
Bikashi Daf, Indija
Valeri Savlaev, Ukraina.
Tokom visednevnog boravka u Beogradu, gospodin Pamies je
odrzao
predavanje o temama i funkcijama medija fotografije, gospodin Sgarbi
dve
projekcije sopstvenih dijapozitiva sa vrhunskih sportskih takmicenja
i iz
prirodnih rezervata Afrike, a sva tri clana zirija prilozila su po
desetak
svojih fotografija koje ce biti izlozene, zajedno sa radovima
uvrstenim u
izlozbu "Nova F"/'96. Izlozba se otvara 12. aprila 1996. godine u
Muzeju
savremene umetnosti u Beogradu, a trajace do sredine maja. Sva
dopunska
obavestenja mogu se dobiti na telefon FKK "Novi Beograd" (011)
699-384 u
radno vreme kluba: utorkom i cetvrtkom od 18 do 20 casova, a subotom i
nedeljom od 12 do 14 casova.
Gordan Pomorisac
umetnost.159hose,
Zna li neko kako se čisti slonovača?
umetnost.160djcorto,
Otvaranje medjunarodne izlozbe fotografija FK Novi Beograd je
18.4. u 18h u Muzeju Savremene Umetnosti.
umetnost.161djcorto,
Medjunarodna foto izlozba FK Novi Beograd se otvara 18.4.1996. u
18h u Muzeju savremene umetnosti.
umetnost.162bjevdjic,
(BEORAMA INTERNATIONAL, broj 54 - MAJ)
█▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀█
█ LOGE MUNDUS TODOSIJEVIĆ █
█ I █
█ INSTITUTE BENEDICTUS BARUH DE SPINOZA AMSTERDAM █
█▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄█
Svečano objavljuje odluku
da se ugledom posthumne nagrade
"SRPSKA MUZA"
za umetničko stvaralaštvo u proteklih 3 milenijuma
ovenčaju:
HOMER (Poezija)
WILLIAM SHAKESPEARE (Književnost)
REMBRANDT VAN RIJN (Slikarstvo)
LUDWIG VAN BEETHOVEN (Muzika)
FIDIJA (Skulptura)
GIANLORENZO BERNINI (Arhitektura)
OBRAZLOŽENJE:
Poštujući reči umnih predaka koji su nam govorili da su spomenici,
trijumfi i ostali podsticaji vrlina više znaci ropstva nego slobode
i da se nagrade za poštenje, trud i darovitost daju samo robovima
a ne slobodnim ljudima, odlučili smo da Tromilenijumsku nagradu za
umetnost pod nazivom "SRPSKA MUZA" - uz novčani iznos od 5.000.000
(pet miliona) američkih dolara i zlatnu medalju - dodeljujemo
isključivo mrtvim umetnicima. Naš je cilj da se svi genijalni ljudi
zauvek oslobode đavoljskih iskušenja koje sobom nosi život, udvorištvo
i čežnja za slavom, novcem i lancima.
Naša je plemenita želja da smrt više nikada ne bude prepreka za sticanje
uglednih nagrada, slave, diploma i velikog imetka. Neka vam Homer posluži
kao blistav primer!
Loge Mundus Todosijević i Institute Benedictus Baruh de Spinoza 1996
────────────────────────────────────────────────────────────────────
Fondation Sansculotte: Conto 560 422 331 Sparkasse Belgrade G1
umetnost.163ivanvec,
Od 10.6 do 16.6 odrzava se godisnja izlozba studenata FLU (po
klasama) u prostorijama fakulteta (u Rajicevoj i na Senjaku).
Svi zainteresovani su dobrodosli.
umetnost.164dr.s,
/* Od 10.6 do 16.6 odrzava se godisnja izlozba studenata FLU (po
Koje kriterijume treba da ima student da bi bio izlozen. :)))
Ako su i studentkinje izlozene, mozda i dodjem... O:)
umetnost.165poki,
HORSKE SVECANOSTI 96
Veceras su u Nisu otvorene Horske svecanosti. Nastupilo je 6 horova
iz:
-Obrenovca
-Nisa (Pevacko drustvo "Branko", "Vojislav Vuckovic" i Studdentski
hor)
-Leskovca
-Novog Pazara
-Sparte u Grckoj
Uz veliko prisustvo komaraca i policajaca koje nesto ne pamtim od
pre dve godine, najbolji utisak i dugotrajni aplauz pobrao je hor
Crkvenog pevackog drustva "Branko" iz Nisa. Inace, za neke od
ostalih horova vaze reci jednog posmatraca "da ljudi aplaudiraju
da bi ubijali komarce".
Vise od 3 sata horske muzike propratila je gotovo puna Letnja
pozornica, TV prenos i poneki ljubitelj....
umetnost.168mcar,
Palo mi je na pamet sledece pitanje:
Da li se novokomponovana muzika, turbo folk itd moze smatrati umetnoscu?
Da li je to samo jedan oblik utnosti, ili ne spada u umetnost?
MC
umetnost.169firus,
> Da li se novokomponovana muzika, turbo folk itd moze smatrati
> umetnoscu? Da li je to samo jedan oblik utnosti, ili ne spada u
> umetnost? MC
Kako se meni cini, u pitanju je *cist* sund.
umetnost.170marco,
>> Da li se novokomponovana muzika, turbo folk itd moze smatrati umetnoscu?
>> Da li je to samo jedan oblik utnosti, ili ne spada u umetnost?
Izuzetno filozofsko pitanje.
Moze se reci da spada u onaj segment umetnosti koji je oznacen
kao kic ili sund, ali se isto tako moze reci da kic (sund)
nije umetnost. To bi bilo po nekim estetskim odlikama.
Mozemo da razmatramo da li je to autorsko delo izvodjaca ili
bilo kog drugog lika povezanim sa izlazenjem kasete takvog
izvodjaca. Tekstove je neko tu izmislio, ali muzika je
preuzeta iz Turske, Irana, Grcke... sto znaci da je takva
pesma sa muzicke strane plagijat (ne obrada, posto se ne
izvodi u originalu u potpunosti), a to nije umetnost.
umetnost.171dr.grba,
>>> Da li se novokomponovana muzika, turbo folk itd moze smatrati
>>> umetnoscu? Da li je to samo jedan oblik utnosti, ili ne spada u
>>> umetnost? MC
>>
>> Kako se meni cini, u pitanju je *cist* sund.
Može se sasvim lako deduktivno izvesti da nema blage vee sa umetnošću.
Tekstopisac štancuje što veću količinu teksta i uz naslov samo naznači
(M) ili (Ž) da se odredi pol pevača. Kompozitor štancuje muziku
kompilujući tehnički što složeniju stvar, a i u toku aranžiranja se
doradi par komplikacija. Producent kaže: dvesta grama ovoga i pola
kile ovoga. Ovaj će ovo, a ovome skini ovo, blablabla.... U studiju
se, ovde je kritična tačka, sve to ispolira da zazvuči savršeno. A
onaj ko ume u studiju, može ČUDA da napravi. Pa onda kampanje,
promocije, reklame.
Pare, pare, pare, pare, pare, pare, pare......
Koja crna umetnost.
umetnost.172dr.grba,
>> preuzeta iz Turske, Irana, Grcke... sto znaci da je takva
>> pesma sa muzicke strane plagijat (ne obrada, posto se ne
To nije plagijat, slaba je reč: to je osmanlijski terorizam.
A na čelu bande luče iz Kasidola.
umetnost.173supers,
>> Moze se reci da spada u onaj segment umetnosti koji je oznacen
>> kao kic ili sund, ali se isto tako moze reci da kic (sund)
>> nije umetnost. To bi bilo po nekim estetskim odlikama.
Ako postoji niz stereotipnih akorada i melodija, niz stereotipnih
ritmova i niz stereotipnih pesničkih figura, i ako narodnjački
kantautori stalno od tog istog materijala sklapaju nove i nove pesme,
onda tu nema umetnosti. Umetnost valjda podrazumeva stvaralaštvo.
umetnost.174corto,
> onda tu nema umetnosti. Umetnost valjda podrazumeva
> stvaralastvo.
Imas i narodno stvaralastvo , koje ne mora uvek da bude i umetnost.
umetnost.175supers,
>>> onda tu nema umetnosti. Umetnost valjda podrazumeva
>>> stvaralastvo.
>>
>> Imas i narodno stvaralastvo , koje ne mora uvek da bude i umetnost.
Naravno. Nisam ni rekao da važi obratno, da stvaralaštvo podrazumeva
umetnost :)
umetnost.176inferno,
Ů│ ˙ Ako postoji niz stereotipnih akorada i melodija, niz stereotipnih
Ů│ ˙ ritmova i niz stereotipnih pesničkih figura, i ako narodnjački
Ů│ ˙ kantautori stalno od tog istog materijala sklapaju nove i nove pesme,
Ů│ ˙ onda tu nema umetnosti. Umetnost valjda podrazumeva stvaralaštvo.
Kloniranje je neograničeno. To vremenom postaje dosadno i
nezanimljivo, čim melodije "uđu u uvo". Hitovi se troše i
potrebno je iznova stvarati nove, a ukus je većini lako
kreirati.
Muzika se nalazi na pločama koje se slušaju godinama, a ne
na recikliranom vinilu. ;)