CIVIL.9

24 Apr 1995 - 30 Sep 1996

Topics

  1. filozofija (206)
  2. religija (883)
  3. istorija (67)
  4. nauka (615)
  5. umetnost (176)
  6. knjizevnost (552)
  7. film (1293)
  8. dileme (281)
  9. o.jeziku (686)
  10. oko.sveta (823)
  11. enciklopedija (11)
  12. skola (616)
  13. licni.stav (2034)
  14. cyber.culture (67)
  15. hedonizam (1158)
  16. galerija (462)
  17. civ.savet (70)

Messages - umetnost

umetnost.2 kriss,
a
umetnost.3 veca,
>> a Prvo slovo? :)
umetnost.4 kriss,
K> >> a K> K> Prvo slovo? :) Greška moja, ali zanimljiv početak u staroj temi. :) Usput, kolike su cene ulaznica za pozorište, da li neko ima predstavu? :)
umetnost.5 iboris,
Ł Usput, kolike su cene ulaznica za pozorište, da li neko ima predstavu? Od nekih 6,5 do 15 dinara (okvirno).
umetnost.6 dr.grba,
>>>> a >> >> Prvo slovo? :) Ponekad je najveća umetnost napisati prvo slovo. (:
umetnost.7 veca,
>> >> Prvo slovo? :) >> >> Ponekad je najveća umetnost napisati prvo slovo. (: Znam po sebi :)
umetnost.8 ndragan,
/ Usput, kolike su cene ulaznica za pozorište, da li neko ima predstavu? / :) Da bi čovek imao predstavu, treba prvo da ima pozorište, tekst, glumce, režisera i ostalo, a onda treba da ume da odredi cenu ulaznice :)
umetnost.9 banek,
>> Od nekih 6,5 do 15 dinara (okvirno). U Novom Sadu 12 din. Bar je bilo pre dve-tri nedelje.
umetnost.10 dikla,
>>> Prvo slovo? :) > > Ponekad je najveća umetnost napisati prvo slovo. (: a posle toga sva ostala odlaze u legendu....:)
umetnost.11 banek,
U subotu 13. maja 1995. godine u Srpskom Narodnom Pozorištu u Novom Sadu održaće se godišnji koncert AKUD *Sonja Marinković*. Početak koncerta je u 20.00 h.
umetnost.12 kum.djole,
Pozorišna predstava "Beograd nekad i sad" studija kulture govora, scenskog pokreta i glume "Bratislav Bata Miladinović" pri Sceni Crnjanski u Beogradu - april 1994. Bgd1.jpg bgd1.jpg
umetnost.13 kum.djole,
"Beograd nekad i sad" - april '94, Bgd2.gif bgd2.gif
umetnost.14 list,
Održana premijera predstave "JANEZ" u Zvezdara Teatru. Crno, ali korektno. P.S. Slovenci, navalite!
umetnost.15 slavisa,
Sinoć je u Krsmancu otvoren festival "Deset dana Krsmanca". Otvorio ga je književnik Aca Obradović a prva predstava je bila "Glumac je, glumac je... glumac " po monodrami Zijaha Sokolovića, pozorišta "Dobrica Milutinović" iz Sremske Mitrovice. Ove godine će festival biti vrlo interesantan (učestvovao sam u izboru predstava, pa znam) a po prvi put imamo i goste iz inostranstva. U utorak 23 V na programu je predstava "Mesečevog pozorišta" iz Budimpešte "Pauk". Na čelu tog pozorišta je Malgot Ištvan, predstava je odlična, pa vidite šta ćete. Na festivalu učestvuju tri pozorišta vojvođanskih Slovaka (Bački Petrovac, Kovačica, Padina), Dramski studio "Centar" iz Zrenjanina, PATOS iz Smedereva, pozorišta iz Smederevske Palanke, Kovina i Alekinca. Naravno i Akademsko pozorište ("Krsmanac"). Fajl sa programom mi nije pri kompjuteru, možda ga ostavim sutra. Predstave su standardno u 20.30. Adresa je Balkanska 4 I sprat. Ulepšajte sebi veče :) Slaviša
umetnost.16 bjevdjic,
KNU:IN MEMORIAM ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ LOS ANĐELES, 19. maja - Poznati baletski igrač Aleksandar Godunov koji je 1979. emigrirao iz Sovjetskog Saveza umro je u Los Anđelesu u 45. godini, javile su agencije. Jedan od najboljih igrača koje je imao moskovski Boljšoj teatar, Godunov je, sledeći primer Nurejeva i Barišnjikova, odabrao da ostane na zapadu gde je uspešno nastavio baletsku karijeru. Ubrzo je prešao na televiziju gde je imao svoj šou program "Godunov: svet u kome se pleše" a 1985. snima prvi film "Svedok" kao partner Harisona Forda (Harrison). Godunov je igrao u više filmova kao što su "Umri muški" sa Brusom Vilisom (Bruce Willis) i "Money Pit" sa Tomom Henksom. Godunov je nađen mrtav u svom stanu, vreme smrti nije još utvrđeno, ali je policija saopštila da je umro prirodnom smrću. čiveo je sam, jer mu se supruga vratila u Rusiju gde se razvela od njega.
umetnost.17 ndragan,
/ Petrovac, Kovačica, Padina), Dramski studio "Centar" iz Zrenjanina, Dramska _radionica_ Centar, locirata kad siđete od bivše Bečkerečke ćuprije prema pivari, odmah dole a pre ulaza u Pivnicu. Ono, i Dramska ima pristojnu kafan... simpatičan klub, vredi svratiti.
umetnost.18 dr.grba,
>> ćuprije prema pivari, odmah dole a pre ulaza u Pivnicu. Ono, i Dramska >> ima pristojnu kafan... simpatičan klub, vredi svratiti. ...kad se samo setim.... (-%
umetnost.19 slavisa,
> Dramska _radionica_ Centar, locirata kad siđete od bivše Bečkerečke Naravno, primite izvinjavanje :) Ponedeljak 22 V 20.30 Nered - autorski projekat Ivana Klemenca Kokice - autorski projekat Stjuarta Fišera Slaviša
umetnost.20 bjevdjic,
POZORIŠTE-PREMIJERA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 23. maja (Tanjug) - Beogradsko pozorište "Teatar od nule" prikazaće večeras u Domu omladine premijeru "Američkog sna" Edvarda Olbija u adaptaciji i režiji Momira Lukšića, koji je i preveo tekst. U predstavi igraju čana Jovanović, Marko Stanić, Ognjanka Ognjanović, Branka Sekulović i Radovan Miljanić. "Američki san", prema najavi autorske ekipe, predstavlja crnu komediju o nama danas i ovde, jer je sadržaj komada podudaran sa našom društvenom, ekonomskom i političkom situacijom. "Teatar od nule" osnovala je pre godinu dana grupa izbeglica želeći, kako ističe umetnički rukovodilac Lukšić, da na dostojanstven način obezbedi životnu i umetničku egzistenciju. Do sada su realizovane predstave "Ubi me prejaka reč" po stihovima Branka Miljkovića i "Mino, sokole" o životu ćerke Vuka Karadžića.
umetnost.21 veca,
Nisam znala u koju temu bi ovo moglo da ide, pa rekoh ajd' ovde (valjda je umetnost nabiti na kolac 30 000 ljudi). Danas u Bukureštu počinje prvi svetski kongres vapirologa :) U fajlu se nalazi fax, u pcx formatu, sa programom i učesnicima, podeljen je na 14 strana, tako da možete povući ono što vas interesuje. Inače, meni je sve ovo mnogo simpatično, burazer i ja smejali smo se nedelju dana, pre nego što je otputovao :) Sad ne znam, da li da ga primim u sobu kad se vrati sa Bala vampira ;)) Verovatno ćete uskoro imati priliku da vidite njegovu emisiju na NTV-u. dracula.arj
umetnost.22 evlad,
>> Danas u Bukureštu počinje prvi svetski kongres vapirologa :) Može li file na sezam 14400, hvala :)
umetnost.23 veca,
>> >> Danas u Bukureštu počinje prvi svetski kongres vapirologa :) >> >> Može li file na sezam 14400, hvala :) Može :) Samo se nadam da mi se node neće resetovati 4 puta kao dok sam slala ovde :) Da se nije povampirio? ;)
umetnost.25 bjevdjic,
STERIJINO POZORJE - OTVARANJE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ NOVI SAD, 26. maja (Tanjug) - Jubilarno 40. Sterijino pozorje počelo je večeras u Novom Sadu gostovanjem nacionalnog teatra iz Atine sa dramom "Sveti Georgije ubiva aždahu" Dušana Kovačevića u režiji Branislava Lečića. Pozorje je otvorio poznati glumac i reditelj Branko Pleša ističući da će i ove, kao i prethodne četiri godine tragedije srpskog naroda, Pozorje označiti prkosno tinjanje plamička našeg pozorišta. Pleša je podsetio da se festival održava u vreme dok se srpski narod zapadno od Drine, kao i 1941. godine, bori za goli opstanak. "Bori se na vekovnim ognjištima protiv ustaških postrojbi i handžar divizija, ali sada žestoko naoružanih sa Zapada i od istočno-muslimanskog fundamentalizma, bori se konstitucionalni narod dve Jugoslavije za jednako pravo na samoopredeljenje, da posle secesija ne ostane u šest država, nego u jednoj - svojoj". Na poziv Pleše, publika u velikoj dvorani Srpskog narodnog pozorišta, odala je minutom ćutanja poštu žrtvama u zapadnoj Slavoniji. Pozdravljajući goste iz Atine, Pleša je naglasio: "Slava grčkim glumcima koji nam kao pravoslavna braća pružaju pravo na nadu". Publiku i goste pozdravio je i gradonačelnik Novog Sada Đuro Bajić, istakavši da je Pozorje uvek bilo smotra najvećih dometa pozorišne umetnosti i snažno uticalo na razvoj našeg teatra. On je izrazio uverenje da ta dragocena misija ima budućnosti. Do 2. juna u zvaničnoj konkurenciji biće izvedeno osam predstava po izboru selektora Aleksandra Milosavljevića, a 3. juna biće dodeljene nagrade žirija. Za učesnike Pozorja večeras je prijem priredio potpredsednik Izvršnog veća Vojvodine dr Stojan Berber.
umetnost.26 evlad,
>> Može :) Samo se nadam da mi se node neće resetovati 4 puta kao dok >> sam slala ovde :) >> Da se nije povampirio? ;) Sve to spada u umetnost ;)
umetnost.27 bjevdjic,
POZORIŠTE-"IDIOT" ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 1. juna (Tanjug) - Ansambl drame Narodnog pozorišta otvoriće novu sezonu predstavom "Idiot", koju će režirati Stevo čigon, saopštilo je danas pozorište. čigon je, kako se navodi u saopštenju, već uradio dramatizaciju tog čuvenog romana Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Glavne uloge tumačiće Nebojša Dugalić, Ivana čigon, Tihomir Arsić, scenograf predstave je Boris Maksimović, a kostimograf Božana Jovnović.
umetnost.28 bjevdjic,
BRITANIJA-JUGOSLAVIJA-POZORIŠTE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ LONDON, 4. juna (Tanjug) - Beogradsko indeksovo radio-pozorište je večeras, na kraju višednevne evropske turneje, sa predstavom "Oči u oči sa Indeksovcima" gostovalo u Londonu. Predstava je izvedena u multi-medijalnom centru "Botom lajn" (Boltom line) u Šeperds Bušu (Sheperd's Bush) u zapadnom Londonu, čiji su nekonvencionalni scena i prostor omogućili da i publika bude deo programa. Posle ublažavanja dela sankcija u kulturnoj i umetničkoj saradnji, od oktobra prošle godine su sve češća gostovanja jugoslovenskih pozorišta u Londonu. Organizator najnovijeg gostovanja Tatjana Bodroža je večeras najavila da će već krajem juna u londonskom Batersi teatru početi izvođenje "Šovinističke farse". U Londonu deluje i pozorišna družina "Naša reč", koja je, prema rečima njenog osnivača Dragana Milinkovića, začetak prvog srpskog pozorišta u Velikoj Britaniji. Prema nekim procenama, iako tačnih podataka nema, u Velikoj Britaniji živi skoro 140.000 građana srpskog i crnogorskog porekla.
umetnost.29 bjevdjic,
VENECIJA-BIJENALE-ŠOBAJIĆ ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 5. juna (Tanjug) - U Jugoslovenskom paviljonu 46. likovnog Bijenala u Veneciji u sredu, 7. juna, za novinare i kritičare biće otvorena izložba slika i skulptura jugoslovenskog predstavnika Miloša Šobajića, najavio je danas direktor Muzeja savremene umetnosti (MSU) u Beogradu Radislav Trkulja. Na izložbi će biti predstavljeno 15 Šobajićevih dela (12 slika i tri skulpture) koja su nastala u periodu od 1990. do 1995. godine. Organizator izložbe jugoslovenskog predstavnika koji živi i radi u Parizu je MSU u Beogradu, a komesar izložbe je Trkulja. Venecijanski bijenale - najveća međunarodna likovna smotra na svetu, biće svečano otvoren za publiku 11. juna i trajaće do 15. oktobra.
umetnost.30 kum.djole,
Piše vam: Nenad Radović - Kum Neša, glumac Studio kulture govora, scenskog pokreta i glume: "Bratislav Bata Miladinović" koji deluje pri Kolarčevom Narodnom Univerzitetu već godinama ima predstave koje osvajaju sve nagrade na amaterskim pozorišnim festivalima. Tako je prošle godine (30.03.) održana svečana premijera predstave "MOMO" Mihaela Endea, u režiji Saše Latinovića. Predstava je najpre gostovala na festivalu "Duško Radović" u maju prošle godine i osvojila nagrade za: Najbolju predstavu, najbolju režiju i najbolju scenografiju. Posle tog uspeha usledio je novi, u Kotoru, u julu 1994. godine na kotorskom pozorišnom festivalu. Ove godine predstava je mnogo gostovala po Srbiji, a vrhunac uspeha bilo je gostovanje u Bugarskoj od 03.06. do 06.06. ove godine. Predstava je rađena po motivima istoimenog romana M. Endea. Priča o devojčici po imenu Momo, njenim prijateljima koji žele da spasu svet od Sive gospode, koja dimom svojih cigareta otimaju vreme njihovih života. Ovom predstavom naš Studio zatvara vrata na minulu sezonu. Predstava će se odigrati 25.06.1995. godine u 20:30h na Sceni "Crnjanski", Nemanjina 28. Tom prilikom pozivamo sve zainteresovane poštovane članove SEZAM-a da se jave na telefon 450-395, od ponedeljka 12.06. do srede 21.06. od 21 do 22 sata, traže Nešu i naruče ulaznice. Cena ulaznica je 5 dinara. Posle predstave biće održana koktel žurka u klubu Scene "Crnjanski". Upamtite: "VREME JE čIVOT, A čIVOT ZAVISI OD VREMENA" Voli vas vaš Kum Neša
umetnost.31 bjevdjic,
BEOGRAD-KULTURA-MANIFESTACIJA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 8. juna (Tanjug) - "Beogradski letnji festival" (BELEF) biće održan od 21. jula do 31. avgusta u znaku kulturne saradnje balkanskih zemalja, zaključeno je na današnjoj sednici Saveta te tradicionalne kulturne manifestacije. U saopštenju iz Skupštine grada, koja je i osnivač manifestacije, navodi se da će u okviru programa pod nazivom "Balkanska saradnja i prijateljstvo kroz umetnost" nastupiti istaknuti umetnici iz Grčke, Bugarske, Rumunije i Jugoslavije, a potvrđen je i dolazak kulturnih radnika iz Rusije, Ukrajine, Engleske i Francuske. Festival će svečano biti otvoren u Kapetan Mišinom zdanju prigodnim programom posvećenim obeležavanju 110. godišnjice smrti Miše Anastasijevića. U Centru "Sava" će gostovati Bugarska državna opera sa predstavom "Turandot", u kojoj će nastupiti poznata pevačica Gena Dimitrova, a Grčka i Kipar će na BELEF-u biti predstavljeni sa nekoliko ansambala umetničke i tradicionalne muzike. Jugoslaviju će predstavljati Beogradska filharmonija i hor "Krsmanović Obilić", koji će izvesti "Karminu Buranu" pod dirigentskom palicom Darinke Matić Marović, a Srpski kamerni orkestar će nastupiti sa poznatim grčkim violinistom Jorgosom Domorcisom.
umetnost.32 bjevdjic,
POZORIŠTE-PREMIJERA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 8. juna (Tanjug) - Na Velikoj sceni Beogradskog dramskog pozorišta sutra će premijerno biti izvedena predstava Branislave Stefanović "Kamen za pod glavu", rađena po tekstu Milice Novković, najavila je danas na konferenciji za novinare direktor tog teatra Ljiljana Sedlar. Scenario je uradio Dukan Radenković, kostime Ljiljana Petrović, a glavne uloge tumače Dragoslav Ilić, Zoran Rankić, Slobodan Ćustić, Predrag Kolarević i Jugoslava Drašković. Komad je u režiji Milenka Maričića pre skoro dve decenije dugo bio na repertoaru "Ateljea 212", ali je, kako je istakla Stefanović, danas pravo vreme za njegovo igranje, jer govori o tome "zašto nama niko prag ne prelazi". Istakavši da je diplomski rad Milice Novković "istinski dramaturški pomak", jer selo "ne prikazuje na folkloran način, već vrši arhetipsku analizu našeg karaktera i mentaliteta", ona je dodala da se u njemu o ljudima na ovim prostorima govori kao "o bićima koja znaju žestoko da mrze". Reprize predstave najavljene su za 11. i 18. jun.
umetnost.33 bjevdjic,
VENECIJA-BIJENALE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ VENECIJA, 10. maja - U Veneciji se danas zvanično otvara 46. bijenale, koji je prvi put organizovan pre tačno 100 godina. Povodom obeležavanja ovog značajnog jubileja, ove godine je organizovana retrospektiva "Istovetnost i različitost, prikazivanje ljudskog tela od 1895. do 1995". Najveći deo retrospektive, kojom je obuhvaćeno preko 1.000 umetničkih ostvarenja, održava se u Palati Grasi (Palazzo Grassi). Organizatori su se za ovu priliku opredelili za "kompilaciju reprezentativnih ostvarenja", među kojima su, između ostalog, i litografije Endija Vorhola (Andy Warhol), skulpture balerina kojima se proslavio Edgar Dega (Degas) i radovi Pabla Pikasa (Picasso), Pola Gogena (Gauguin), Rodena (Rodin), Đakometija (Giacometti) i mnogih drugih poznatih umetnika. Pored retrospektive "Istovetnost i različitost", posetioci i ove godine mogu da vide tradicionalne izložbe koje se u nacionalnim paviljonima održavaju do 15. oktobra. Jugoslaviju će na ovogodišnjem Bijenalu predstavljati slikar Miloš Šobajić, koji već duže vreme živi i radi u Parizu. U jugoslovenskom paviljonu, koji će danas svečano otvoriti Margit Savović, predsednica Komisije savezne vlade za kulturno-prosvetnu saradnju sa inostranstvom, Šobajić će izložiti 12 slika i tri skulpture nastale u periodu od 1990. do 1995.
umetnost.34 bjevdjic,
(POLITIKA, nedelja 11. jun) "OKO" KOD NEBOJŠA KULE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Teatar pokreta "Mimart" prikazaće večeras u 21 sat kod Nebojša Kule na Kalemegdanu svoju predstavu "Oko". Ovaj koreoprojekt Nele Antonović na muziku Ivana Stefanovića prikazan je prošle godine u Velikoj barutani u okviru "Vizionarskog Beograda". Sada članovi "Mimarta" izlaze pred publiku ponovo sa "Okom" posle uspešne premijere "Numerik" koju su izveli u Paviljonu Veljković.
umetnost.35 bjevdjic,
BUDVA-TEATAR-PROGRAM ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BUDVA, 12. juna (Tanjug) - Savet festivala Grad teatar u Budvi, čiji je predsednik crnogorski premijer Milo Đukanović, usvojio je večeras program ovogodišnjeg - Devetog festivala, koji će, po tradiciji, početi 1. jula. Istaknuto je da će ovogodišnji budvanski festival biti smotra najboljih jugoslovenskih pozorišnih predstava. Biće urađene dve festivalske produkcije, i to predstava "Stefan Zanović", po tekstu Vladimira Sekulića, u režiji Radmile Vojvodić i Molijerove "Skapenove vragolije", u režiji Dejana Mijača. Najbogatiji će biti dramski program, ali je istaknut i kvalitet muzičkog i likovnog dela. Na Trgu pjesnika nastupiće preko 70 poznatih književnih stvaralaca. Ovogodišnji festival Grad teatar u Budvi koštaće, prema usvojenom finansijskom planu, milion i 14.000 dinara.
umetnost.36 bjevdjic,
(POLITIKA, utorak 13. jun) ZEMUN FEST POZORIŠNIH HITOVA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Na sednici Organizacionog odbora "Zemun festa 95" održanoj u Skupštini grada usvojen je predlog programa festivala koji će trajati od 2. do 9. jula, na letnjoj sceni Gardoš u Zemunu. žlanovi Odbora Miodrag Đukić, Milenko Kašanin, Bojana Borić-Berešković, Vlada Majstorović, Aleksandar Milosavljević, Zoran Petrović i Stevan Ognjenović izabrali su sedam predstava koje će se takmičiti za devet nagrada. Festival otvara "Garderober" Jugoslovenskog dramskog pozorišta (pobednik na Festivalu pozorišnih praizvođenja), slede "Trus i trepet" u produkciji Grada teatra iz Budve (pobednik na Festivalu malih pozorišnih formi), "Sumnjivo lice" Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada (pobednik Sterijinog pozorja), "Karađorđe" Narodnog pozorišta iz Niša (nagrada za najbolji domaći tekst na smotri "Joakim Vujić"), "Srpska drama" Narodnog pozorišta iz Prištine (pobednik Festivala profesionalnih pozorišta Srbije "Joakim Vujić"), "Razvojni put Bore Šnajdera" Narodnog pozorišta iz Beograda (pobednik festivala Dani komedije) i "Darovni ćilim Cvete Angine" Narodnog pozorišta iz Pirota (nagrada za monodramu). Sve predstave počinjaće u 21 sat, a ocenjivaće ih tročlani žiri: Muharem Pervić, pozorišni kritičar, čeljko Jovanović, pozorišni kritičar, i dr Zoran Jovanović, teatrolog i glavni i odgovorni urednik Muzeja pozorišne umetnosti Srbije.
umetnost.37 bjevdjic,
ŠOBAJIĆ-VENECIJA-BIJENALE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 14. juna (Tanjug) - Izložba jugoslovenskog predstavnika Miloša Šobajića na 46. venecijanskom Bijenalu, otvorenom 11. juna, ocenjena je pozitivno od strane kritike u italijanskim i svetskim sredstvima informisanja - istakla je danas predsednik Komisije Savezne vlade za prosvetno-kulturnu saradnju sa inostranstvom Margit Savović. Na konferenciji za novinare nakon povratka iz Venecije, gde je učestvovala na svečanosti otvaranja Bijenala, ona je naglasila da je Šobajić bio među predstavnicima četiri zemlje izlagača (od 51 koje su učestvovale) o kojima je italijanska državna televizija RAI emitovala opširne intervjue. Bijenale u Veneciji, koji ove godine proslavlja stogodišnjicu postojanja, otvorio je predsednik Republike Italije Oskar Luiđi Skalfaro u prisustvu značajnih umetnika i predstavnika kulturnog, političkog i javnog života Italije i sveta. Otvaranje Bijenala pratio je 2.631 akreditovani novinar. Međunarodni žiri Bijenala dodelio je "Zlatnog lava" američkom umetniku Rolandu B. Kitaju za slikarstvo, američkom vajaru Gariju Hilu za skulpturu i Egipatskom paviljonu. Nagrada u vrednosti od 25 miliona lira pripala je irskoj umetnici Keti Prendergast, dok je otkupnu nagradu u vrednosti od 30 miliona lira fondacije "Kaza di Risparmio" (Cassa di Risparmio) osvojio predstavnik Urugvaja Ignacije Iturija. čiri je specijalno pohvalio paviljone Italije, Japana, Koreje i Austrije.
umetnost.38 bjevdjic,
POZORIŠTE-PREMIJERA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 15. juna (Tanjug) - Beogradska premijera predstave "Lagum" u režiji Alise Stojanović, biće izvedena 20. juna na velikoj sceni "Ateljea 212", najavio je danas na konferenciji za novinare umetnički direktor tog pozorišta Velimir Lukić. Dramatizaciju romana jedne od najznačajnijih savremenih srpskih spisateljki Svetlane Velmar-Janković uradila je Gordana Goncić. Predstava je uspešno izvedena u Kruševcu, a tri dana pre beogradske premijere gostovaće u Galeriji Save Šumanovića u Šidu, rekao je Lukić. On je podsetio da je radnja romana smeštena u vreme između dva rata i neposredno posle rata i da potresnom, poetskom pričom o beogradskoj inteligenciji i umetničkim krugovima na nov način govori o propasti građanskog društva. Lukić je dodao da su u predstavi kao i u romanu zadržana dva autentična lika, slikara Save Šumanovića, koga igra Tihomir Stanić i aktivistkinje Crvenog krsta Kriste Đorđević, čiji lik u predstavi tumači Dragana Đukić. Alisa Stojanović je istakla da se predstava ne bavi razotkrivanjem vremena već intimnim pogledom glavne junakinje Milice Pavlović, koju igra Svetlana Bojković. Gordana Goncić je precizirala da dramatizacija prati glavne tokove romana, odnosno da se bavi pitanjem izdaje vlade generala Milana Nedića i estetskom raspravom između socrealističkog i građanskog pogleda na umetnost. Autor scenografije je Miodrag Tabački, a kostime je uradila Angelina Atlagić. Premijera predstave "Lagum" je poslednja u ovoj sezoni na velikoj sceni "Ateljea 212".
umetnost.39 bjevdjic,
PALIĆKE LETNJE POZORIŠNE VEžERI ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ SUBOTICA, 15. juna (Tanjug) - Na palićkoj letnjoj pozornici sutra počinju pozorišne večeri u organizaciji subotičkog Mađarskog pozorišta "Kostolanji deže". Manifestaciju otvara teatar domaćin, komedijom Karla Goldonija "žarka u Kiodži", u režiji gosta iz Budimpešte Šandora Bekea. U toku letnjih meseci na palićkim pozorišnim večerima biće prikazano 11 predstava u izvođenju pozorišta iz Mađarske, Rumunije, Ukrajine, Slovačke i Jugoslavije. Publika će imati priliku da vidi devet predstava na mađarskom i tri na srpskom jeziku. Sve troškove organizacije snosi Skupština opštine, koja je za protekle tri godine u osposobljavanje letnje pozornice za ovu i slične manifestacije uložila 300.000 maraka.
umetnost.40 bjevdjic,
POZORIŠTE-HASANAGINICA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 16. juna (Tanjug) - U koprodukciji sa Kulturnim centrom "Barski Ljetopis" počele su prve probe za novu predstavu Teatra "Kult" - "Hasanaginica", koja će premijerno biti izvedena 11. jula u Baru, najavio je danas na konferenciji za novinare u Beogradu direktor tog teatra Milan Obradović. Po adaptiranom tekstu Ljubomira Simovića, u režiji Branimira Mićunovića aktersku ekipu činiće vrhunska imena našeg i makedonskog glumišta - Miša Janketić, Varja Đukić, Mira Stupica, Predrag Ejdus, Enver Petrovci, Nenad Stojanovski, Igor Džambazov i drugi. Muziku za predstavu radio je Jovan Hristić, koji je bio autor muzike za "Hasanaginicu", koja je pre dve decenije sa Milošem čutićem i Nedom Spasojević u glavnim ulogama, igrana na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu, kao i za istoimeni film Miće Popovića. Scenografska rešenja poverena su Geroslavu Zariću, a kostime je uradila Ljiljana Dragović. Predstava će se pripremati u starom Baru, u ambijentu u kom će se i igrati, a posle gostovanja na letnjim pozorišnim festivalima u Budvi i Novom Sadu, biće prilagođena zatvorenom prostoru. Svi okupljeni oko projekta izrazili su danas uverenje da je svako ponaosob privilegovan učešćem u njemu, da će predstava biti igrana više od jedne sezone, i da će je najverovatnije videti i inostrana publika. Kako je danas najavljeno, Beograđani će moći da je vide u drugoj polovini septembra na otvorenom adaptiranom prostoru na Kalemegdanu.
umetnost.41 bjevdjic,
NOVI SAD-POZORIŠTE-FESTIVAL ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ NOVI SAD, 16. juna (Tanjug) - Na Petrovaradinskoj tvrđavi će se od 4. do 11. jula ove godine održati Internacionalni festival alternativnog i novog teatra "INFANT `95", na kojem će u konkurenciji za nagrade biti šest predstava iz naše zemlje i inostranstva, saopšteno je danas novinarima. Na konferenciji za štampu direktor Kulturnog centra Novog Sada Selimir Radulović je predočio da je ovaj novi festival izrastao iz Malog pozorja, i da je sastavna programska celina u okviru predstojećeg Novosadskog letnjeg festivala (NLF), koji će trajati mesec dana, od 1. jula. Selektor "INFANT"-a i pozorišni kritičar Vladimir Kopicl je rekao da je vladalo izuzetno interesovanje pozorišta za ovaj novi festival, za koji je bilo prijavljeno više od 30 predstava. Kopicl je istakao da to neće biti festival namenjen samo alternativnom, već i instituacionalnim teatrima i svim njihovim pokušajima istraživanja "teatra kao umetnosti". U zvaničnoj konkurenciji, prema selektorskom odabiru, na INFANTU će biti prikazane predstave "Tuku taka pod oblaka" Male stanice teatar iz Skoplja, po sinopsisu i režiji Darka Mitrevskog i Aleksandra Popovskog, zatim "Kate Kapuralica" Vlaha Stulića i režiji Jagoša Markovića i izvođenju Narodnog pozorista iz Sombora. Za nagrade će konkurisati i Teatar pokreta "Mimart" iz Beograda sa koreoprojektom "Numerik" Nele Antonović, Pozorište mladih u Novom Sadu sa autorsko-rediteljskim projektom Ratka Radivojevića "More, more", kao i grupa "Mozgo haz" (u prevodu "Pokretna kuća") iz Budimpešte koja će izvesti tužnu igru u jednom delu "Jovanka Orleanka" po režiji Lasla Hudia (Laszlo). Šesta predstava u zvaničnom repertoaru je "Kuga" u izvođenju članova grupe "Aiowa" projekat 95/I (Senta/Budimpešta). Van konkurencije, predočio je Kopicl, 4. jula će biti izveden uvodni program - tehnohepening grupe autora u koordinaciji Milice Vuković i "Magic Factory" pod nazivom "Serbia rave today". Dva dana kasnije Ister teatar iz Beograda prikazaće deo iz predstave "Doručak na travi", koja je još u nastajanju, a novosadskoj publici predstaviće se i Institut Egon Marč (Institut Egon March) iz Ljubljane sa predstavom "Cukrarna" ("Šećerana"). Scenario, režiju i video za ovu predstavu uradio je Marko Košnik Virant. Takođe van konkurencije, a u čast nagrađenih, "Kolombinin šal", zasnovan na komadima Garika Sarkisjana, u režiji Anatolija Jelizarova, odigraće Moskovski dramski teatar "Ruben Simonov". Urednik festivala Simon Grabovac je predočio da će na INFANT-u biti dodeljene tri nagrade: za najuspeliji eksperiment ili istraživanja - predstavu u celini, za istraživanje nekog od segmenata pozorišnog jezika i za najbolju parateatarsku predstavu. Nakon svakog festivalskog izvođenja, narednog dana u prepodnevnim satima, biće održan okrugli sto INFANTA, uz učešće glumaca, reditalja i kritičara.
umetnost.42 bjevdjic,
"LAGUM" NA SCENI "ATELJEA 212" ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 20. juna (Tanjug) - Na sceni "Ateljea 212" večeras je izvedena beogradska premijera predstave "Lagum" u režiji Alise Stojanović. Predstava je premijerno izvedena u Kruševcu, a pre tri dana gostovala je u Galeriji Save Šumanovića u Šidu. Dramatizaciju romana decenije Svetlane Velmar-Janković, jedne od najznačajnijih savremenih srpskih spisateljki, uradila je Gordana Goncić. Tumači glavnih uloga su Svetlana Bojković i Petar Kralj. Autor scenografije je Miodrag Tabački, a kostimograf je Angelina Atlagić. Dramatizacija, koja prati glavne tokove romana, poetskom pričom o beogradskoj inteligenciji i umetničkim krugovima u periodu između dva rata i neposredno posle Drugog svetskog rata na nov način govori o propasti građanskog društva. U predstavi su, kao i u romanu, zadržana dva autentična lika, slikar Sava Šumanović, koga igra Tihomir Stanić i aktivistkinja Crvenog krsta Krista Đorđević, čiji lik tumači Dragana Đukić. U predstavi glume i Srđan Miletić, Nela Mihajlović, Milica Mihajlović, Miroslav čužić, Jovana Popović i drugi. Beogradskoj premijeri, pored mnogobrojnih ličnosti iz kulturnog života grada, prisustvovala je i Svetlana Velmar-Janković.
umetnost.43 bjevdjic,
POZORIŠTE-FESTIVAL ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 21. juna (Tanjug) - Pozorišni festival "PPP fest" otvoriće 20. jula u marini kod stare centrale na Dorćolu, predstava "Ljudi za stolom" u režiji Irene Ristić, rađene po knjigama Srđana Valjarevića, najavljeno je danas na konferenciji za štampu u Beogradu. Po rečima organizatora, preduzeća za pozorišne poslove "PPP", tokom jula i avgusta u okviru festivala biće premijerno izvedene predstave "Balkan nije mrtav" (koju po tekstu makedonskog dramskog pisca Dejana Dukovskog režira Jug Radivojević) i "Zagonetna hrabrost" (koju po najnovijem tekstu slovenačkog pisca Dušana Jovanovića režira čanko Tomić). Pisac iz Zagreba Pavao Marinković autor je teksta "Filip Oktet i čarobna frula" po kojem Darjan Mihajlović režira predstavu koja će takođe biti premijerno izvedena na festivalu. Pored više repriza tih predstava predviđeni su i prateći programi - izložbe, rok koncerti kao i gostovanja drugih pozorišta i to u staroj centrali, bioskopu "Reks" i Vukovoj zadužbini. Preduzeće za pozorišne poslove "PPP", koje je organizator festivala, osnovali su glumci Ljuba Tadić i Rade Šerbedžija 1991. godine. Prvu premijeru, po tekstu Bertolda Brehta "Majka hrabrost i njena deca" u režiji Lenke Udovički, izveli su 1992. godine. Većina aktera festivala su studenti Fakulteta dramskih umetnosti iz Beograda, a ceo projekat je finansijski i materijalno podržalo Ministarstvo za kulturu Srbije.
umetnost.44 bjevdjic,
"žAROBNI ZVUCI" U NOVOSADSKOJ SINAGOGI ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ NOVI SAD, 21. juna (Tanjug) - U čast Svetskog dana muzike - 22. juna u novosadskoj sinagogi održaće se revija nezaboravnih kompozicija i stihova pod nazivom "žarobni zvuci". Na poetsko-muzičkoj večeri, po scenariju i u režiji Voje Soldatovića, stihove će govoriti Gordana Đurđević - Dimić, Aljoša Vučković i Pavle Vujičić. Songove će izvoditi Zoran Krajišnik na gitari, inače pobednik međunarodnog takmičenja u Rimu, te najstariji među učesnicima Karolj Seneši na violini, koji je pre 60 godina pobedio na takmičenju u Beču, a muzički deo programa obogatiće jevrejski hor "Hašira" i hor "Sveti Georgije". Za baletski deo programa pobrinuće se učenici Baletske škole Novi Sad.
umetnost.45 bjevdjic,
VOJVODINA-FESTIVALI ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ NOVI SAD, 22. juna (Tanjug) - Od 1. do 31. jula, na prostorima Petrovaradinske tvrđave, odvijaće se šezdesetak programa Novosadskog letnjeg festivala (NLF), rečeno je danas novinarima u Kulturnom centru Novog Sada. Pod zajedničkim festivalskim geslom "Reč, ljubav" i ove godine najbrojniji će biti programi namenjeni ljubiteljima pozorišta: devet scenskih ostvarenja internacionalnog festivala alternativnog i novog teatra, jedna festivalska produkcija, jedna dramska koprodukcija i jedno gostovanje. Ljubitelji kamernih pozorišnih događanja biće u prilici da prate portrete dramskih umetnika, svakodnevno će na usluzi biti bogata festivalska video-dokumentacija, a svoj prostor dobiće i istaknuti predstavnici multimedijalnih stvaralačkih tokova. U muzičkom delu NLF će primat dati mlađem kreativnom potencijalu i savremenoj muzici, ali uz nastojanje da se izbegne, prošle godine primećena, visoka estetizovanost i hermetičnost programa. Likovni segment NLF će obuhvatiti nekoliko značajnih celina od kojih, već sad, pažnju privlači najavljena izložba slika i grafika trojice umetnika iz Rusije. Najznačajniji pripadnici savremene filozofske misli okupiće se na dvodnevnom naučnom skupu o "Pojmu boga u filozofiji" dok će celokupan filmski program proteći u znaku obeležavanja "Prvih sto godina sedme umetnosti". Svečano otvaranje Novosadskog letnjeg festivala zakazano je za 1. juli, a ceo tok će, na drugom TV programu, prenositi Radio televizija Srbije.
umetnost.46 vstan,
> muzike - 22. juna u novosadskoj sinagogi odrzace se revija Koristi li se taj lep objekat i za prvobitnu namenu ?
umetnost.47 bjevdjic,
POZORIŠTE-PREMIJERA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 22. juna (Tanjug) - U teatru "Kult" sutra je premijera predstave "Grickanje duše" Veljka Radovića. Time pozorište "Kult" obeležava dve godine postojanja, saopšteno je na današnjoj konferenciji za novinare. Od 23. juna 1993. godine izvedene su predstave "Tamna je noć", "Oksimoron", "Alo, Bosna" i "Budibogsnama". U komediji "Grickanje duše" glavne uloge igraju Marko Baćović, Andrija Videnović, Nebojša Kundačina i Predrag Tasovac. Režiser je Božidar Đurović, kostimograf Božana Jovanović, a muziku je komponovao Ljubomir Ninković.
umetnost.48 dutchman,
Izašao je CD ROM "Le Louvre - peintures & palais", u izdanju "Montparnasse Multimedia". Recenzija kaže - odlična grafika, pristojan zvuk. Izabrano je i prikazano 100 umetničkih dela + uvod, istorija i opšti prikaz muzeja.
umetnost.49 bjevdjic,
SOMBOR-POZORIŠTE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ SOMBOR, 23. juna (Tanjug) - U somborskom Narodnom pozorištu danas počinje trodnevni pozorišni maraton, jedinstvena pozorišna manifestacija u našoj zemlji na kojoj će biti prikazano 10 predstava. Prema rečima upravnika Narodnog pozorišta u Somboru Milivoja Mlađenovića, ovaj treći po redu pozorišni maraton biće kruna izuzetno uspešne sezone somborskog teatra, a na njemu će ponovo biti prikazane predstave tog pozorišta od kojih su neke naišle na sjajan prijem ne samo somborske publike. Pre svih to su "Gordana" Laze Kostića, komad koji je igran posle pauze duže od devet decenija, zatim "Fiškal Kalantom" koji je po motivima Ignjatovićevog "Večitog mladoženje" napisao Petar Grujičić (predstava je učestvovala na ovogodišnjem Sterijinom pozorju) i "Kate kapurelica" dubrovačkog renesansnog pisca Vlaha Stulića. Poslednja od ove tri predstave bila je pravo pozorišno otkrovenje i doživela je ovacije na svim gostovanjima u Jugoslaviji. Jedina predstava koju somborska publika neće ponovo videti jeste "Lunasa" irskog pisca Brajana Frajila rađena u koprodukciji sa Ateljeom 212. Razlog je sprečenost beogradskog dela ansambla da narednog vikenda bude u Somboru. Na ovogodišnjem somborskom maratonu gostovaće i Narodno pozorište iz Niša sa predstavom "Laža i paralaža" i Narodno pozorište Republike Srpske iz Banje Luke koje će izvesti komad "Princ Rastko - monah Sava". Stručni žiri u sastavu Aleksandar Milosavljević, selektor ovogodišnjeg Sterijinog pozorja, Dobrivoje Ilić, kritičar Radio Beograda i čeljko Jovanović, kritičar "Naše borbe", proglasiće najbolju predstavu sezone, najboljeg glumca i glumicu i najbolje epizodiste. Najbolju predstavu i najbolje glumce sezone biraće i publika ovogodišnjeg somborskog pozorišnog maratona.
umetnost.50 bjevdjic,
UNIVERZITET-KAMP-PIROT ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 23. juna (Tanjug) - žetvrti letnji medijski kamp (LEMEK), u organizaciji beogradskog Univerziteta umetnosti, grada Pirota i ministarstva kulture Srbije, trajaće i ove godine od 7. do 28. avgusta, najavljeno je na današnjoj konferenciji za štampu u Rektoratu Univerziteta. Podstičući mlade na nove kreativne domete u umetničkim radionicama ili školama, LEMEK ne pravi razliku između umetničkih žanrova, što potvrđuje i učešće sva četiri fakulteta beogradskog Univerziteta umetnosti. Svake godine sadržaji manifestacije se obogaćuju, tako da je prošle uvedena radionica marketinga u kulturi, a od ove godine počinju da rade video-škola, ćilimarska zadruga i program "Pirotski portreti" kojim će se, prema rečima umetničkog direktora LEMEK-a Nikole Rackova, iskazati poštovanje velikim pirotskim muzičarima. Rad nastavljaju etno-muzikološka radionica, škola slikanja i škola murala, koja će i ove godine Pirotu pokloniti jedan rad. Osim Pirota, domaćini LEMEK-a biće i Dimitrovgrad, Bela Palanka i Babušnica, gde će se uporedo dešavati kulturno-umetnički program, a svi zainteresovani za umetničke škole LEMEK-a mogu da prijave učešće Domu kulture u Pirotu. Na ovogodišnjem LEMEK-u očekuje se učešće oko 70 studenata i 17 profesora sa Univerziteta u Beogradu. Svečanost "LEMEK na Kolarcu" održaće se u Beogradu 24. avgusta u Kolarčevoj zadudžbini.
umetnost.51 bjevdjic,
IZLOčBA-OTAŠEVIĆ ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 27. juna (Tanjug) - Izložba Dušana Otaševića "Portret" biće otvorena sutra u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), rečeno je danas na konferenciji za štampu. Otašević je dobitnik nagrade SANU iz fonda "Ivan Tabaković", a ovo je već peta izložba u galeriji SANU dobitnika nagrade iz ovog fonda, rekao je akademik Dragoslav Srejović. "Sticajem okolnosti ovom izložbom obeležava se nagrada iz fonda "Ivan Tabaković" i 30 godina od prve Otaševićeve izložbe u galeriji Ateljea 212", istakao je Radomir Reljić, slikar i dopisni član SANU, koji će sutra i otvoriti izložbu. Na ovoj izložbi, tokom jula i avgusta, biće prikazano oko 80 Otaševićevih radova u različitim tehnikama.
umetnost.52 bjevdjic,
POZORIŠTE-PREMIJERA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 30. juna (Tanjug) - Predstava "Šrafekser i autoklav" reditelja Aleksandara Obrenovića biće premijerno izvedena u ponedeljak 3. jula u Ateljeu 212 - Teatar u podrumu, najavljeno je danas na konferenciji za štampu u tom pozorištu. Prema rečima glumca Dejana žavića, predstava je urađena povodom 73 godine rada Akademskog pozorišta i 50 godina postojanja amaterskog kulturno-umetničkog društva "Branko Krsmanović", iz čijih su redova potekli veliki glumci koji danas igraju između ostalog i u Ateljeu 212. Reč je o univerzalnoj predstavi, prilagođenoj ovim našim vremenima. Sve se dešava u zubarskoj ordinaciji u kojoj se zubarka na razne načine dovija ne bi li pomogla pacijentima, rekla je glumica čiža Stojanović, koja igra doktorku u predstavi. Pored nje u predstavi igraju i Milutin Butković, Dejana žavić, Nena Novović, Katica čeli, Marko Stanić i Aleksandar Mihailović. Scenu i kostime uradila je Vesna Radović-Dorić a muziku Gordana Simić. Predstava "Šrafekser i autoklav" će biti reprizirana 4. 10 i 14. jula, rečeno je na konferenciji za štampu.
umetnost.53 random,
malo ka (pravoj) arhitekturi. Ka promenljivim stanjima medjuprostor/vremena. Ka organizaciji velikog broja dogadjanja u prostoru i vremenu. Ka organizaciji interface gradjevina i struktura. Ka pitanjima vezanim za ubrzavanje realnog i virtuelnog Hlnog prostora. Ka fotokopiranim 'vrednostima' arhitekture. Ili ka 'montaziKnoj organizaiji ciji prostora". Ka ukidanju forme. Ima li koga?
umetnost.54 supers,
>> Ka fotokopiranim 'vrednostima' arhitekture. Ili ka 'montaziKnoj >> organizaiji ciji prostora". >> >> Ka ukidanju forme. >> >> Ima li koga? Ima, samo pričaj :)
umetnost.55 maksa,
>> Ka ukidanju forme. Ti mora da si neki beogradski arhitekta.
umetnost.56 random,
Cini mi se da je tesko pobeci od nekih stvari, kao npr. da li si bgd arh ili si arhi; mislim da to u ovom 'prostoru' nema neke narocite veze. O kompetencijama je nekako, dakle, besmisleno govo  ű ű :) Ipak, kada se pomenu kompetencije, i kada se svako suoci sam sa svojom pozicijom (koju stalno mora da dokazuje), ostaje pitanje li ostati 'u , na sigurnom mestuKKKKKKKKKKKKKKKKK, ili se izloziti nesigurnoj situaciji i banalno rase razotkriti. Bitno je mozda da se ne krene od pitanja: koji ti je omiljeni itd...sta je sranje, a sta nije... :)
umetnost.57 random,
Mislim, nije ban user u ovom 'prostoru' koliko je bitan u realnom prostoru. Tako nema veze ko je ko u vezi bilo koje teme, pa stoga i to da li se neko (uzaludno) skolovao da drugima ulepsa ili upropasti zivotni prostor, vec da li je (prostor) zaista ulepsao ili upropastio. Mozda? Recimo: Jedna kratka recenica: "Nije tesko nesto uraditi, ono sto je tesko je sebe dovesti u pravo stanje svesti da bi ih uradili." (Brankusi) Ili nesto mnogo,mnogo,mnogo duze: Trevor Bodi novembar 1994. Ouro Preto ľZanimaju me indirektni na~ini na koji mo`e da se kritikuje arhitektura. Klasi~na zapadna tradicija kritike u ~asopisima i novinama ne postoji u svim delovima sveta. Ovde u Brazilu ne postoji arhitektonska kritika za Belo Horizonte. Neka vrsta ~asopisa ili sli~no. To se radi na neki drugi na~in. Kada sam bio u Moskvi upoznao sam Slavu Glazi{eva, koji je vrlo interesantna osoba. On je imao isti problem. Bio je kriti~ar, i to vrlo dobar, vrlo pametan, vrlo perspektivan, bio je u vrhu zapadne sovjetske arhitekture, ~ak i pre deset godina. On mi je rekao da izazov za arhitektonsku kritiku u Isto~noj Evropi predstavlja pronala`enje indirektnih na~ina kritike. Njegov na~in se sastojao u ponovnom pisanju istorijskih knjiga. Kroz kratke zapise bilo je mogu}e izmeniti `ivote. Drugim re~ima on se vra}ao u pro{lost i govorio "Ovo je sranje", "Ovo se zaista dogodilo". Prate}i pravce tradicionalnog projektovanja dolazio je do situacija u kojima je postojalo i ovo i ono. Dok su njegova istra`ivanja govorila o situacijama iz 20'ih, 30'ih i 40'ih, ona su se odnosila na Rusiju danas. Rekako mi je "Mogao sam da pi{em" jer su knjige bile slobodnije od ~asopisa i novina. Kada sam bio tamo 1988. godine, nije postojala arhitekotonska kritika. Postojali su mali slabo ~itani intelektualni ~asopisi u kojima je bilo komentara o arhitekturi. On je mislio da je trebalo na}i neki novi na~in da se prenese poruka. Isotvremeno u Ma|arskoj sam pro{le godine upoznao neke vrlo interesantne ljude koji rade arhitektonsku kritiku za televiziju. Oni potpuno zaobilaze medij {tampe. To je vrlo u duhu Mar{ala Mekluana. Na~in na koji oni prave elektronsku kritiku je Mekluanovska vrsta kritike. Ali to je televizija, a ljudi su ~udni na televiziji i zbog toga: "Ne uzbu|ujte se gospodine Arhitekta, ne brinite zbog kritike, to je samo televizija." ľIma li to nekog uticaja na... ľO tome ne mogu ni{ta da ka`em. Mislim, nikada nisam `iveo u Ma|arskoj i nemam pojma. Nikada nisam ni{ta radio o ma|arskim arhitektama. Sve {to znam je, na primer, da su oni bili u ^ikagu 1992. godine na UIA konferenciji. Tamo je bila cela ekipa: tonac, kamerman, producent i scenarista. ^etvorici ljudi bilo je pla}eno da do|u da intervjui{u ljude poput mene. I tako bio sam intervjuisan za emisiju u Budimpe{ti. @eleli su da zapadni kriti~ar ne{to ispri~a. Ispalo je vrlo neobi~no jer sam ranije mislio da je televizija poslednje mesto gde mo`e da se ~uje arhitektonska kritika. Sada mislim da je jako va`no da se ne vezujemo za britanski ili ameri~ki model kritike sa po~etka veka. Mislim, za{to da ne? Zbog ~ega ne bi imali arhitektonsku kritiku otpevanu u pesmi, u pop-pesmi Ili zbog ~ega je ne bi imali u mojoj kompjuterskoj bazi podataka? Priklju~ite se i u|ete u nju. Ve} sada postoji virtuelni kriti~ki ~asopis na kompjuteru. Ljudi koji su ranije {tampali arhitektonske ~asopise, vrlo dobri izdava~i arhitektonske literature u Nju Jorku, sada su napravili elektronsku verziju jer su shvatili da ona tu jo{ uvek ne postoji. Oni rade tako {to zovu ljude poput mene i tra`e od njih ~lanak za virtuelnu biblioteku. Zatim se od njih mogu tra`iti komentari za isti ~lanak. OK! To je ludo! To je kao osinjak. Ose iz cyberľprostora te prona|u. BBBeeeeeaaazzzzzzzz-jjjjjjjjjjjjoouuumm! Okome se na tebe i sve imaju po pedeset komentara na tvoj ~lanak. Iz ~itavog sveta. Iz Finske, ma ni sam ne zna{ odakle sve ne. Niti oni znaju odakle ja dolazim. Tako radi virtuelni arhitektonski ~asopis. To je u stvari vrlo zanimljiva mogu}nost za mesta kao {to je Isto~na Evropa, koja nemaju konvencionalnu arhitektonsku kritiku ß la France, ß la Italia, ß la Engleska. Mogla bi mnogo bolju kritiku da izgradi putem virtuelnog ~asopisa. Kako se stvari sada razvijaju postaje sve lak{e i da se slike unose u bazu podataka. Ne samo re~i. Unutra mogu da se unesu i slike i video. Postoji video niske rezolucije i ja tako mogu da svoj intervju sa @oao Dinizom iz Belo Horizontea unesem u video ekvivalent, vi mo`ete da se priklju~ite u Beogradu i da tamo dobijete intervju sa @oaom, kao i planove nekoliko projekata. Mo`ete da ih sa~uvate, mo`ete da dobijete izvo|a~ke crte`e, mo`ete da dobijete detalje i da sve to imate na va{em fajlu u Beogradu. Za pet sekundi ima}ete i arhitekturu i moju kritiku. Mislim da je to vrlo zanimljiva mogu}nost za kritiku. ľDa li je to posebna mre`a ili... ľOna ve} postoji. Samo treba da znate "gde da odete". Po~ela je da radi pre nekoliko meseci. U tome je budu}nost. Shvatate li me? Kada svi budu na Internetu, sve }e se dogoditi veoma brzo. Za godinu dana desile su se neverovatne promene u Severnoj Americi. Sada je sve to besplatno. Doga|a se ~udesna anarhija. Mo`emo da razgovaramo, direktno, i da niko ni{ta ne pla}a. Jednom kad u|emo u sistem postaje svejedno da li je to Beograd ili Okland ili Otava. Svi smo u istom virtuelnom prostoru. ľDa li postoje sli~nosti izme|u virtuelnog prostora i... ľZanimljivo je uporediti ikone virtuelnog prostora i ikone sa ikonostasa. Ideja skidanja ikona sa zida i prono{enja kroz grad da bi je na kraju procesije vratili na zid, predstavlja jednu vrstu virtuelne memorije. To je izmerljiva memorija. Ikona mo`e biti dvosmislena i to je takozvana "dupla ikona". Dupla ikona je istovremeno ikona sa ikonostasa i ikona sa Mekinto{ kompjutera. Ako dva puta "klikne{" na ikonu, pojavljuje se slika. Ono {to mislim da je zanimljivo je da je Srbija u prilici da preska~e sa ikone na ikonu, bez i~ega izme|u. Za{to bi vi morali da imate novinsku kritiku? Za{to bi vam bili potrebni ~asopisi? Za{to ne bi "presko~ili sa jedne na drugu ikonu". Drugim re~ima, za{to ne bi odmah presko~ili sa tradicionalne na elektronsku kulturu. ľKako Internet i ostale vrste virtuelnih sistema, koji zapravo imaju ograni~ena svojstva, uti~u na pojavnost... ľPisac kome se svi ponovo vra}aju, nakon {to je deset ili dvadeset godina bio zaboravljen je Mar{al Mekluan. Zna~aj MMľa je ogroman. To svojevremeno niko nije mogao da shvati. On je bio prvi POP intelektualac. On je bio TV intelektualac. Svi na svestu su znali ko je MM. Ako se se}ate scene iz filma "Eni Hol", Vudi Alena, u kojoj oni ~ekaju da po~ne film, neki samoube|eni kvaziľintelektualni seronja u redu govori o tome kako taj film predstavlja ideje MMľa. Tada se pojavljuje pravi MM, zaista on, stvarna li~nost i ka`e: "Ja sam slu~ajno Mar{al Mekluan i ti nema{ jebenog pojma o ~emu govori{." To je jedan sjajan trenutak jer predstavlja metaľtrenutak. To je sirovi postmodernisti~ki trenutak. MM igraju}i sam sebe nekome govori da je on potpuno pogre{no shvatio njegove teorije. Dakle MM se ponovo vra}a, po{to su ga akademi~ari odbacili jer je bio suvi{e popularan. Svi su na televiziji govorili o MMľu. Magazini Tajm i Lajf su pisali o MMľu. Po definiciji, svako ko je o njemu govorio morao je biti glup. To je ona vrsta konzervativne akademske reakcije: "Ako je neko popularan onda mora da je lo{" i sa druge strane: "Ako je neko tajanstven, mora da je dobar." Tako je MM pao u nemilost. MM je iz mog grada, Edmuntona u Kanadi, u Zapadnoj Kanadi, u pampasima Kanade, u "Belo Horizonteu" Kanade. To mesto je jako daleko od svega. Geografska {irina 53 sever. Na kraju sveta. Dalje vi{e nema gradova. Od mog grada do Severnog pola nema ni~ega. To je kao Sibir. MM je odrastao u takvom gradu. Zanimanje za medije, za ~asopise, za radio, a kasnije i televiziju, kod njega se pojavilo upravo zbog toga {to nije `iveo u centru, u metropoli, ve} na ivici. Ukoliko ste u centru ne mo`ete da razumete njegovu mo} jer ste potpuno u njoj. Sa ivice sve mo`e da se razume. Mislim da je to prednost koju imaju Edmunton ili Beograd. Rast MMľa je bilo nemogu}e spre~iti. Edmunton je mesto gde su `iveli samo konzumenti kulture, a ne njeni stvaraoci. ^asopisi, filmovi, radio, muzika, umetnost, sve je dolazilo od nekuda. Nije bilo mogu}nosti za stvaranje izvorne kulture. MM je govorio da je to savr{eno mesto gde mo`e da se shvati snaga predrasuda, predrasuda o medijima. Drugim re~ima, da se shvati kako na~in preno{enja informacija mo`e da uti~e na njihovo razumevanje. Mislim da je to jako zanimljiva ideja, jer se sada nalazimo u istoj situaciji. Mesta gde je te{ko uklju~iti se na Internet su verovatno najbolja mesta gde se mo`e shvatiti su{tina Interneta. U severnoj Americi su velike korporacije upravo otkrile Internet. Sada su svuda na mre`i veliki "trgova~ki centri". Mo`ete kupiti name{taj preko mre`e. Mo`ete da se bavite seksom preko mre`e. Prilju~ite se, opi{ete kakvu bi devojku `eleli i ona se pojavi na va{im vratima za dva sata. Sve uz pomo} virtuelnog Interneta. Prava devojka! Samo ubacite broj va{e kreditne kartice, bilo koje, American Express, Visa, Mastercard, "bum", "povra}aj kartice", "bum", "ok". Dva sata kasnije eto je pred va{im vratima. Mo`ete da dobijete {ta god `elite. Kod nas se to ve} razvilo i zato mislim da }e ivice Interneta biti mnogo zanimljiva mesta. Postoji ~asopis koji se zove Wired iz San Franciska. Guru tog ~asopisa je MM. U svakom broju uzimaju neki citat MMľa. To je ~asopis cyberľprostora, cyberľkulture. On ne govori o tome {ta je softver, {ta je hardver, to je dosadno. To je za drkad`ije, de~ake sa bubuljicama. To vi{e nikoga ne zanima. Wired je neverovatan ~asopis zbog toga {to se u njemu govori o kompjuterskoj kulturi, zlatnoj kulturi koja se razvija jer postoje kompjuteri, CDľrom, Internet i sli~no. Wired je istovremeno vrlo mudar i vrlo komercijalan ~asopis. Poslednjih pet godina to je najpopularniji ~asopis u Svernoj Americi. Po~eli su od nule i stigli do tira`a od 200000 po broju. Veoma su dobri jer se bave temama kao {to je "Sloboda u Internetu". ^itao sam jedan interesantan ~lanak "Sad je d`abe!", koji govori o tome da korporacije `ele da preuzmu Internet i po~nu da napla}uju usluge. Uzmimo na primer va{ tekst koji bi pro~itao u va{em magazinu i ukoliko vi `elite da mi po{aljete sa`etak ili tekst na srpskom preko Interneta, to je sada veoma lako, "bum!" Ali do}i }e vreme kada }e korporacije `eleti da to naplate jer se boje anarhije. Kada se ve} sve ostalo napla}uje, pisma, telefon, faks, zar se mo`e dozvoliti da informacije slobodno teku planetom. To ih veoma uznemirava. ľTu se postavlja pitanje ko }e kontrolisati... ľTa~no. To je budu}nost Interneta. Korporacije `ele da kontroli{u {to ve}i deo mre`e, a sa druge strane postoje kompjuterski anarhisti koji se bore protiv njih. U tome se koriste legalnim sredstvima. Osnovali su Electronic Freedom fondaciju koja napla}uje taksu za Internet kako korporacije ne bi kao argument za preuzimanje mre`e koristili to {to je ona sada besplatna. Fondacija se bori na sudu da sa~uva slobodu Interneta, da ne bi dozvolili da se pretvori u telefonski sistem koji je privatan, a stvara neverovatan profit. Zanimljiva je ta politi~ka borba u cyberľkulturi za koju ne znamo gde }e nas odvesti. Ukoliko korporacije potpuno preuzmu Internet, mre`a }e postati zatvorena i presta}e da bude anarhisti~ko oru|e. ^asopis Wired je izdao listu najvi{e kori{tenih baza podataka. Me|u prvih deset, pet se bave seksom, tri se bave serijskim ubicama, a dve trgovinom. Baze podataka sa tehni~kim informacijama su daleko na dnu liste. Neki ljudi su zabrinuti zbog toga, ali ja mislim da je to divno. Treba dozvoliti ljudima da se uklju~uju na sve {to po`ele. Ukoliko `ele da pri~aju o sadoľmazoľseksu to je savr{ena forma u doba SIDE... Da li znate za "MUD", Multiple User Dungeon (tamnica za vi{e korisnika)? Ideja poti~e od igara ma{te kao {to je Tolkinov "Gospodar prstenova", koje su se igrale svuda na svetu. Vi{e igra~a igraju istovremeno. Jedan mo`e da bude u Francuskoj, drugi u Zimbabveu, tre}i u Riju i svi mogu da igraju istu igru. Danas se to ne odnosi samo na igre, ve} na bilo koju vrstu simultanog okupljanja u cyberľprostoru. Kada bi se ovaj na{ razgovor odvijao u cyberľprostoru umesto na kasetofonu, zvao bi se "MUD". Svi bismo bili u istoj tamnici. "MUD" je vrlo zanimljiv. To jako brine neke ljude, poput dobrih o~eva, hri{}anskih o~eva, koji vode ra~una o tome da li se takva stvar koristi za seks i sli~no. Oni smatraju da je to zloupotreba cyberľprostora. Ne znam, ja sam dovoljno anarhi~an i mislim da je to jako dobro. Za{to da ne? Za{to to ograni~avati? Ono {to mene brine je da su dve baze podataka od prvih deset na listi trgova~ke usluge. Tu mo`e da bude i po pet hiljada stranica elektronskih ilustracija me|u kojima mo`ete da prona|ete savr{enu stvar koju ste oduvek `eleli: "hardľreturn, creditľcard", i evo je. To je zastra{uju}e. To je vrsta cyberľseks bolesti. Postoji interesantna fraza "Teleľdildonika". "Dildo" je plasti~ni penis. "Tele" je od telekomunikacija. "Tele"+"dildo", telekomunikacija se vezuje sa plasti~nim penisom. Teleľdildonika je vrsta umetnosti virtuelnog seksa u cyberľprostoru. ^itava oblast virtuelnog cyberľseksa se vrlo "prirodno" razvila. Ko je mogao da pretpostavi onda kada je uveden Internet da }e se najvi{e upotrebljavati za seksualno zadovoljavanje ljudi koji su suvi{e upla{eni ili su ograni~eni polnim bolestima. Oni su kroz Internet stekli hrabrost da rade sve ono {to bi u stvarnosti `eleli da rade sa drugim ljudima. U erotskim fantazijama ~ovek mo`e da radi {ta god ho}e. Bilo koju vrstu perverzije. Cyberľseks je tako|e fantazija, a uz to nudi i siguran seks. MM je govorio o neo~ekivanim efektima tehnologije. Neke stvari su mogle da se predvide, a neke nisu. Jedan od nepredvidljivih efekata CADľa je da su arhitekti istovremeno na celom svetu po~eli da se zanimaju za organske i amorfne forme. Zanimljivo je da smo kada su se kompjuteri prvi put pojavili bili zabrinuti da }e svi po~eti da prave stati~ne strukture koje }e izgledati poput vo{tanih likova bez duha. Ono {to se dogodilo je da je alat dozvolio, dao mogu}nost da se napravi bilo kakva forma. Zanimljiva je stvar i kada se govori o gra|evinskoj industriji. Ukoliko ste preduzima~ i postavljate pet ili {est razli~itih pozicija da bi odredili pravac zida nekog parkirali{ta, potpuno vam je svejedno da li je prav ili zakrivljen. Zakrivljeni je 5% skuplji. Ja danas mislim da je najve}i otpor razvoju arhitekture pru`ao alat za crtanje. Pravougaona mre`a modernista proiza{la je iz upotrebe paralelľlenjira. Kada se pojavio alat koji je omogu}io uglove 60, 45, 30 stepeni i obrnuto, do nekih re{enja se lako dolazilo, pa su svi arhitekti 60ľih i 70ľih godina imali smaknute uglove od 45 stepeni. Danas mo`ete nacrtati bilo koju vrstu amorfne forme i krivine. Samo je 40 nanosekundi vi{e vremena potrebno kompjuteru da sra~una slo`enu formu nego obi~nu "kutiju". Ako arhitekti `ele amorfnu formu sada imaju mogu}nosti za to. Svi od Zahe Hadid pa do koga god ho}ete sada rade pomo}u kompjutera. Ne znam {ta su vama govorili, ali mene su u arhitektonskoj {koli u~ili da se ve}ina gra|evinskog materijala, kao {to su ~elik i drvo dobijaju linijskim procesima, seku se na ravne delove, koji se sklapaju u "kutiju". To je bila ideologija. Danas to svakako nije vi{e toliko bitno. Mogu}nost za dobijanje druga~ijih formi je nepredvi|eni efekat CAD tehnologije. Pre deset godina kada smo po~eli da koristimo kompjutere izgledalo nam je da }e oni praviti dosadne i ponavljaju}e strukture. U stvari oni su nam omogu}ili da se uradi Vitra stanica Zahe Hadid, Jevrejski muzej u Berlinu Danijela Libskinda, aerodrom Stansted itd. Oni su omogu}ili ne{to potpuno druga~ije od onoga {to smo mislili da }e se dogoditi. Mislim da je sada trenutak kada arhitekti treba da podignu svoja dupeta i da se suo~e sa novom tehnologijom. Mnogi od nas su jo{ uvek zaglavljeni u "ozbiljnosti" XIX veka: `eleli bismo da budemo slikari, da budemo lepi, da budemo boemi, da ~inimo kreativna dela i sli~no. Za to vreme svet nas presti`e. Boli ga dupe za sve to. Mi bismo hteli da budemo kao umetnici koji pate, koji imaju tuberkolozu, koji umiru u nekom potkrovlju u Parizu, kojima je potreban neko da vodi brigu o njima. Nikoga se to vi{e ne ti~e, niko ne}e da vodi brigu o nama. Postoji jo{ jedan nepredvi|eni efekat tehnologije. Svi novi softver paketi su za~u|uju}e arhitektoni~ni. Windows! [ta je Windows? Window je prozor, deo zgrade. Vizuelna metafora koja se koristi su: prozori. Kori{}enje arhitektonskih metafora je osnovna pretpostavka softvera. U mnogim bazam podataka, u mnogim kompleksnim programima, vi se uklju~ite, klik, i pred vama se pojavi arhitektura. Koristite prostorije, pred vama je slika sobe, kliknete na sliku. Postoji i prostorna organizacija pomo}nih alata za informacije. Metafora koja se koristi je arhitektonska jer je arhitektura najkompleksniji informativni sistem za koji ve}ina ljudi zna, bilo da su arhitekti ili ne. Arhitektonske i urbanisti~ke snage ve} postoje u cyberľprostoru. Ljudi imaju predrasude o arhitektonskom i urbanisti~kom na~inu predstavljanja ideja, pa to ne vide. Dok se bave ra~unovodstvom, dok poku{avaju da uplate porez preko kompjutera, oni koriste arhitektonski na~in predstavljanja. Sve izgleda kao velika zgrada u koju ulazite kroz ulazna vrata gde vas primaju, a zatim iz prijemne prostorije idete niz hodnik u prostoriju za ra~unovodstvo. Tu vam poka`u ikonu na slici na ekranu da bi znali gde se nalazite. Najgora stvar sa softverom je {to u njemu mo`ete da se igubite. Da nemate pojma gde se nalazite. Neki ljudi mogu da znaju, ali ja ne. Kao korisnik sam potpuno zbunjen. Potrebno mi je pet puta da "kliknem", da bi shvatio gde sam. ľKori{}enje i ula`enje... ľTa~no. Enter je arhitektonska fraza. Ona je klju~na za komunikaciju izme|u "prostorija". Postoje jo{ i "paneli", "zavese", "ogledala"... Vrlo je zanimljiv na~in na koji je arhitektura obnovljena u cyberľprostoru. Ko je to mogao da predvidi? Pre su svi mislili da }e kompjuteri predstavljati kraj arhitekture. Mislilo se da }e ma{ine, koje su mnogo bolje od nas, zameniti arhitekte. Kada unesemo sve tehni~ke pojedinosti, kada unesemo najbolje estetske proporcijske sisteme bilo koje kulture, da }e ma{ine onda zameniti nas. Ironi~no je da sistem deluje potpuno suprotno. Arhitektura nikada nije bila prisutnija nego {to je sada u virtelnom prostoru. Sve zbog toga {to, i dok `ivimo u stvarnom prostoru u glavi imamo svoj softver. Mi smo kodirani. Mi smo programirani gradom i zgradama. Svako ljudsko bi}e je programirano i ima softver u sebi. Ta ogromna i mo}na predube|enja pisci programa koriste kada nam daju "puteve". To je kao mapa ili plan grada. ľKako se globalni kompjuterski sistem odnosi prema... ľMM i za to ima odgovor. On dokazuje da je tehnologija u su{tini decentralisti~ka. Ako posmatrate pad Sovjetskog saveza vide}ete da su tome najvi{e doprineli faks i fotokopir ma{ine. Staljinisti~ke la`i u vreme kompjutera vi{e nisu mogle da se odr`e. To su i Sovjeti shvatili pa su ko~ili razvoj personalnih kompjutera, dokle god su mogli, jer su znali da }e decentralizacija informacija dovesti do decentralizacije mo}i. Bez kontrole centralnog kompjutera na Moskovskom univerzitetu ostale informacije bi se pojavljivale na raznim mestima. Tehnologija je u stvari za~uju}e decentralisti~ka. To i jeste ideja personalnih kompjutera. I toga se postoje}e vlasti boje. To pokazuje pomenuta borba za Internet. Borba za Internet se vodi izme|u anarhi~nih decentralista koji govore: "@elimo da mre`a bude slobodna. Ne dirajte je.", protiv interesa korporacija koje `ele da centralizuju, napla}uju i tako budu sigurni da }e mre`u koristiti samo ljudi koji imaju novca. Odvija se virtuelni rat. Hladni rat je bio prvi svetski virtuelni rat. Postmoderno doba otpo~inje sa hladnim ratom jer je to bio simboli~ni, a ne stvarni rat. Bilo je to ovako. Jedni su govorili: "Evo ti ovaj moj simbol.", a drugi su odgovarali: "Evo tebi Berlinski zid." Onda su ovi opet na to odgovorili ne~im tre}im, a kao odgovor vratio im se "Sputnik". Zatim su ovi poslali "Merkuri", kao simbol. Sve je to bio virtuelni rat. Nigde se nije ratovalo. Niko nije bio ubijen. Ali je to ko{talo milijarde dolara, ljudi su prolazili kroz no}ne more kroz trideset godina. Hladan rat ozna~ava po~etak postmodernizma. Postoje neke stvari koje su po definiciji postmoderne: Hladni rat, Madona, cyberľprostor. Dobra klopa... (2.Akcelerator) KKomentari :))?
umetnost.58 maksa,
>> Cini mi se da je tesko pobeci od nekih stvari, kao npr. da li >> si bgd arh ili si arhi; mislim da to u ovom 'prostoru' nema >> neke narocite veze. O kompetencijama je nekako, dakle, >> besmisleno govo  ű ű ... riti, pretpostavljam da je ovo kraj reči. Stvarno nisam imao na umu kompetenciju. Niko ne sumnja da 'beogradski arhitekta' ume da provuče instalacije kako treba, nit' da zna gde se stavlja cokla, nit' da je potkovan teorijski i praktično ... Razmatranje nečije kompetencije (mirne savesti) podrazumeva posedovanje istorodnih ili sličnih znanja. Nemam ta znanja, odn. nemam pravo da se mašim tako ozbiljne kategorije kao što je kompetencija. Moja kuknjava je obična, konzumentska, ljudska, i prizemna. ;) Reč je o 'beogradskom arhitekti' koji je srušio Sebastijan, unakazio Dorćol, zagazio na Vračar, i krenuo da vitla po njima sa fiks idejama zamotanim u monta-blokove sa nešto hromiranog/bruniranog stakla ... lista zločina je poduža, i produžava se iz dana u dan, a paradigma je onoga što si napisao - 'ka ukidanju forme'. Ukidanje forme. Idi. >> Bitno je mozda da se ne krene od pitanja: koji ti je omiljeni itd... >> sta je sranje, a sta nije... Sori, al' baš izbegavanje tih banalnih pitanja i višak filozofiranja + nešto korupcije su od ovog grada napravile poligon za iživljavanje svakog malo beskrupuloznijeg pulena AF-a koji je ikad bajao grizom po šini. Moj grad se ubrzano pretvara u zbirku beton/staklo nakaza, jerbo je neko jednom negde nekoj deci utuvio u glavu neljudsku doktrinu da je Korbizije genije, a Nimajer o'ma do njega. Gadan, da prostiš, zajeb za običan populus koji mora tu da živi i gleda njihove kreacije. PS Ovo gore je moja žuč, ništa lično. Stvarno cenim tvoj trud da razmrdaš ovu temu, al' iskreno, grizla bi me savest da kontam o "filozofiji prostora" a da se ne osvrnem na kolaps elementarne estetike koji se ovom gradu dešava as we speak, odn. type.
umetnost.59 supers,
>> je neko jednom negde nekoj deci utuvio u glavu neljudsku doktrinu >> da je Korbizije genije, a Nimajer o'ma do njega. Gadan, da prostiš, >> zajeb za običan populus koji mora tu da živi i gleda njihove >> kreacije. Poenta nije samo u toj indoktriniranosti, nego u tome da su mnogi još zeleni sebi utuvili u glavu da su veći geniji (ili bar jednaki) od pomenute dvojice. Problem koji kod nas, izgleda, ostaje univerzalan, jer i u doba posle Korbizijea imamo nove domaće genijalce koji misle da rade bolje nego u belom svetu, a naprave katastrofu.
umetnost.60 supers,
>> KKomentari :))? Najzanimljiviji tekst koji sam ove godine našao na Sezamu :) Samo bih zamolio da ubuduće uradiš set code yuscii, biće lepše :)
umetnost.61 wizard,
> Reč je o 'beogradskom arhitekti' koji je srušio Sebastijan, unakazio > Dorćol, zagazio na Vračar, i krenuo da vitla po njima sa fiks idejama > zamotanim u monta-blokove sa nešto hromiranog/bruniranog stakla .. I ono stakleno inverzno stepenasto govno što su uboli u sred Knez Mihajlove... Mislim ipak da su tu manje krive same arhitekte koliko urbanisti i političari.
umetnost.62 valex,
>>+ nešto korupcije su od ovog grada napravile poligon za >> iživljavanje svakog malo beskrupuloznijeg pulena AF-a koji je >> ikad bajao grizom po šini. Moj grad se ubrzano pretvara u Zaboravio si da spomeneš zabranu predaje radova urađenih na računaru. Možda im to digne nivo kreativnosti...
umetnost.63 random,
:) Slazem se da teoretske rasprave o arhitekturi (po bilo kojoj definiciji), u isto vreme kada se (to je sigurno) divlja po gradu, izgledaju besmislene. Medjutim, u isto vreme mi se cini da ako smo izabrali ovaj medij (za sada jos uglavnom tekstualni) za prenos misljenja o kuci, ulici, gradu, isto tako cemo se i ponasati: opisno ili asocijativno. Tekst dakle nije arhitektura. U njemu se ne moze stanovati. Medjutim 'tekst' na Sezamu ili 'elektronski' negde drugde, hteli mi to ili ne, postaje 'prostor' na koji se svi kacimo, na slican nacin na koji bi i isli na trgove da su zanimljiviji (tj. da se nesto na njima zbiva ili da nemamo neku drugu mogucnost skupljanja). Kada bih se slozio sa glupostima koje su zamenile tj. razlupale 'Sebastian', Dorcol, Vracar...ne bih uopste brinuo o tome sta se podrazumeva pod 'vrednom' ili 'bezvrednom' arhitekturom. Interesantno (rekli bismo jezivo) da na anketu o: 'izaberite kucu u Beogradu koja je po Vasem misljenju odlicna u poslednjih 10-15 godina', pretpostavljam dobili bismo takvu situaciju da se nikome nista ne svidja. Ako je situacija takva mora da postoji neki razlog (ili barem otvoreni skup razloga). Najjednostavnija dilema je izgleda: ili su nove kuce lose ili ne znamo sta da gledamo. Naravno, moglo bi se prigovoriti ovome drugome da su arhitekti uspeli toliko da zakrce prostor da i nema sta da se ugleda ili primeti. Opet naravno, o tome govorimo: o losem, o banalnom, o hladnom itd. Pri pominjanju 'forme' sve se pretvara u raspravu o tome sta godi, a sta nikako ne, skrecuci sa teme: sta kako funkcionise. Ako je arhitektura slika drustva, onda su i zgrade slike ljudi. Banke su 'debele', a stambene zgrade su 'mrsave'...Forma u arhitekturi prema tome oslikava 'forme' drustva ili njegove 'formalizme'. Opredeliti se za neku 'formu' da bi se podredile ostale forme znacilo bi isto sto i pristupiti jednoj politickoj partiji... Izvinjavam se zbog duzeg uvoda :)), medjutim ono sto mi pada na pamet je da bi za sledeci tok kucanja bilo interesantno uz poruku dati neki glas (bolje dobar nego los) za neku od bilo kojih beogradskih gradjevina ili prostora. Pa da vidimo sta ce da se desi. Na primer ja cu poceti sa meni prelepom zgradom iz ulice 7.jula br. ne znam tacno (peta ili sesta kuca od kneza prema savi sa leve strane, sada je robna kuca 'Grateks' ?! :)))), arhitekte Viktora Azriela. Ako se pazljivije pogleda ona 'nema neku formu', dok je njena fasada u potpunosti providna (od gvozdja i stakla). Godina 1905.
umetnost.64 random,
Interesantno je da se 'dezurni krivci' obicno lako 'nalaze' u jednoj ili dve licnosti, koje sada ne mogu da nam salju svoje odgovore na bilo cije odgovore. Recimo za sve sto je lose u stanovanju najlakse je optuziti Korbizjea. Naravno optuzbe uglavnom idu na racun interpretacija Korbizjeovih projekata. Medjutim opet moglo bi se reci da je Korbizje zaista kriv zato sto je dozvolio da bude interpretiran na takve nacine. Zasto 'krivac' nije recimo Frank Lojd Rajt ili neko drugi. Zato sto Rajt nije ni razmisljao o tome kako smestiti veliki broj ljudi bez sredstava (posle krize) pod krov. Ne bih zeleo da se upustam u to ko je bolji, a ko ne, jer ce to samo da pomuti ono sto treba da se odabere...Moze neki predlog? Slicno tome danasnji gradjevinski materijali trpe velike optuzbe i citave kuce se kritikuju zato sto su na primer od celika i betona i stakla. Ja bih rekao da su one lose zato sto su same po sebi lazno artikulisane, zato sto ne komuniciraju, zato sto taj materijal upotrebljen pre da bi se izrazila 'moc' investitora nego da bi ona nekome godila. Dakle, mozda je problem u tome kako one funkcionisu, i naravno kako se to ogleda na ukupnu sliku na fasadi isl. Beton je izum koji opasan isto kao sto je opasan elektricni napon od 220V. Ako se priljucite direktno, poginucete. Medjutim, bez napona ne bi mogli da koristimo ovu mrezu da iskomuniciramo temu. Pisali bismo pisma. Ok :)). Hocu da kazem elektricna energija je super. Ali samo kada je tako kontrolisana da bude bezopasna. Isto tako i celik i staklo. Mislim, ovo nije neki odgovor na pitanje, :)), vise pokusaj da se u gomili ruznoga pronadje nesto sto to ruzno moze da preobrati. Ili da ga ucini nebitnim. Uz ovu poruku predlog je: zgrada Muzeja savremene umetnosti na Uscu. Od betona, celika i stakla. :))).
umetnost.65 supers,
>> I ono stakleno inverzno stepenasto govno što su uboli u sred Knez >> Mihajlove... Misliš ona zgrada sa Bekom u prizemlju? Mislim da, ako je ijedna nova zgrada u strogom centru dobro uklopljena, onda je to ta. Neprimetna je, uopšte ne štrči.
umetnost.66 random,
Hvala :)) Probao sam da promenim code, ali nisamode na yuscii, ali ja jos uvek imam zagrade... U cemu se stos? :)
umetnost.67 mdave,
Subject: Hor "Obilić" Akademski hor "Obilić" društva "Branko Krsmanović" u terminu od 26.07. - 01.08.1995. godine gostuje u Grčkoj na dva značajna festivala u Dionu i Siviri. Obzirom da su troškovi puta, viza i taksa za izlazak iz zemlje veliki, horu su potrebni sponzori koji bi određenim materijalnim sredstvima pomogli i omogućili put na gore pomenute festivale, kao i dostojno predstavljanje naše zemlje. Uz ogromnu zahvalnost hor može da uzvrati tako što će - učestvovati na proslavama u BG bez nadoknade - na određenim nastupima istaći ime generalnog sponzora - organizovati poseban koncert u ime sponzora -------- Zainteresovani koji žele da pomognu mogu da me mail-uju (mdave@sezam.co.yu) a ja ću dalje povezati. Koliko sam ja shvatio, cifra je sitnica za iole dobrostojeće firme. :)
umetnost.68 ndragan,
/ Ima li koga? Jel ovo realna ili virtuelna arhitektura, ili se i tu ukida granica?
umetnost.69 ndragan,
/ banalno rase razotkriti. Bitno je mozda da se ne krene od pitanja: / koji ti je omiljeni itd...sta je sranje, a sta nije... U bre, pa vi niste ništa bolji od programera :)
umetnost.70 ndragan,
/ KKomentari :))? Back to the world. Gde smo ono stali? žak sam čitao juski iz skoro zaboravljenog emulatora (tj iz glave). Bilo bi zanimljivo da i druge struke nađu šta je njihovih cigala ugrađeno u virtuelni prostor :)
umetnost.71 ndragan,
/ optuzbe uglavnom idu na racun interpretacija Korbizjeovih projekata. Bilo bi interesantno da nam neko ukratko izloži po čemu je to Korbizje ispao tako popularan u svoje vreme (_bio_ je medijska zvezda), a posle ispalo da se uz njegovo ime vuče dosta grdnje. Gde je učinio proboj, a gde je promašio?
umetnost.72 random,
Sve je pitanje sopstvenog stanja svesti. Ili upotrebe svoje svesti. :)
umetnost.73 random,
Korbizje je popularan zbog toga sto je bio racionalan tamo gde su citava drustva bila neuracunljiva (dvadesete, planovi za grad od tri miliona stanovnika, purizam...), i obrnuto, iracionalan kada su svi poceli bivati uracunljivi (pedesete, kapela ronsan, chandigar...). Idealna licnost za raspece... :)
umetnost.74 random,
hvala! :)
umetnost.75 bjevdjic,
BEOGRAD-POZORIŠTE-PREMIJERA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 24. jula (Tanjug) - Predstava "Balkan nije mrtav" u režiji Juga Radivojevića, rađena po tekstu Dejana Dukovskog, sutra će biti premijerno izvedena kod Stare centrale u Dorćolskoj marini, najavili su danas na konferenciji za štampu predstavnici "PPP" festivala, u čijem se okviru predstava igra. Glumac Ljuba Tadić, koji je uz Radeta Šerbedžiju osnivač Preduzeća za pozorišne poslove ("PPP"), rekao je da je republičko Ministarstvo za kulturu - pokrovitelj "PPP" festivala, obezbedilo deset odsto sredstava, zbog čega se, osim predstava, svi ostali programi Festivala otkazuju. U okviru "PPP" festivala, planirane su promocije, izložbe, rok koncerti i razni perfomansi u Vukovoj zadužbini, Dorćolskoj marini i bioskopu "Reks". Posle prošlonedeljne premijere predstave "Ljudi za stolom" u režiji Irene Risić, a po knjigama Srđana Valjarevića, kao i sutrašnjeg premijernog izvođena predstave "Balkan nije mrtav" u kojoj, pored mladih beogradskih glumaca, igra i Bata Paskaljević, u okviru "PPP" festivala biće izvedene još dve predstave. Za 31. jul planirana je premijera predstave "Filip Oktet i čarobna frula" u režiji Darjana Mihailovića, po tekstu Pavla Marinkovića. Beogradska pozorišna publika moći će tokom "PPP" festivala da vidi i predstavu "Zagonetna hrabrost" u režiji čarka Tomića, a po tekstu Dušana Jovanovića.
umetnost.78 .obj,
> Najzanimljiviji tekst koji sam ove godine našao na Sezamu :) Kuku... Tekstovi u "oko.sveta" su zanimljivi, a taj intervju je u najboljem slučaju samo """zanimljiv""". Pošto se ne razumem u arhitekturu, neću da komentarišem delove intervjua koji se odnose na nju, ali zato ostatak intervjua sadrži tolike budalaštine, da ih u tolikom mnoštvu na jednom mestu odavno nisam čuo. Najgore je što je tip toliko siguran u sebe da neko stvarno može da vidi nešto vredno u njegovim idejama koje kao da je prepisao iz Večernjih Novosti. Da pitaš čiku Obretkovića šta misli o kompjuterskim mrežama, mogu da se kladim da bi izrekao smislenije ideje. Ljude koje se bave softverom i hardverom naziva bubuljičavim drkadžijama - samo ta jedna rečenica je dovoljna u celom intervjuu, nije morao ništa više da kaže o svojoj inteligenciji i pogledima. Najsmešnije, nas naziva bubuljičavim drkadžijama tip kome je na Internetu najuzbudljivije da preko njega "naruči" "devojku snova", tipa koga oduševljavaju "Multi user dungeons". Govori o tome kako je Internet nastao "pre nekoliko meseci", kako se "evo već godinu dana" korporacije interesuju za Internet. Očigledno da se informiše u "Wired"-u. :)) Internet je, kaže, besplatan - tip koji druge naziva klincima živi u ubeđenju da na svetu postoji nešto besplatno; a to je, ni manje ni više nego globalna mreža čija infrastruktura vredi milijarde dolara. Vrlo je moguće da je za njega Internet stvarno besplatan, pošto ga očigledno uživo nikada nije video. Tu su zatim i budalaštine dostojne Milje Vujanović o tome kako je padu SSSR-a najviše kumovalo postojanje faksa i fotokopira (pazi, FAKSOVI, njih pet ukupno u bivšem SSSR-u, su uspeli da sruše komunizam!), tragikomične analogije sa ikonama, itd.
umetnost.79 supers,
>> smislenije ideje. Ljude koje se bave softverom i hardverom >> naziva bubuljičavim drkadžijama - samo ta jedna rečenica je >> dovoljna u celom intervjuu, nije morao ništa više da kaže o I sam si rekao - očito je glavni problem baš u toj rečenici, pošto se osećaš prozvanim, kao čovek iz struke... >> kako je Internet nastao "pre nekoliko meseci", kako se "evo >> već godinu dana" korporacije interesuju za Internet. Priznaj da preuveličavaš. Onaj koji taj tekst doživljava kao viđenje Interneta iz ugla čike Obretkovića je promašio suštinu. Ne osporavam ti ja pravo da skočiš na nečiji laički pristup komunikacijama. U redu, recimo i da je čovek previše primljen čarima Interneta, faxa i ostalih stvarčica... Ne znam zašto ti u njegovom doživljaju, kao učesnika svega toga, vidiš neko razmetanje kojeg u stvari nema. Nije izrekao nikakve precizne tvrdnje o ovom ili onom servisu pa da mu kažeš da laže. To je jednostavno jedan pogled sa strane na all that stuff, i treba ga shvatiti sasvim neobavezno. Jako volim kada vidim upravo takav ne-tehnički, pun ličnog stava komentar jer dođe kao pravo osveženje na Sezam koji se guši u suvim i bezbojnim informacijama. Zato sam i rekao da mi se tekst toliko svideo. Sve i da čovek nema pojma, mene interesuje njegovo viđenje stvari. Siguran sam da je problem samo u večnom sukobu između profija i onih koji se kompjuterom služe samo kao pomagalom ili iz čiste zezancije. Ko zna, možda su baš ovi poslednji dobro odabrali ;>... A ti sve ono sigurno ne bi napisao da se autor nije onako "izrazio" o kompjuterašima... To da je laik ne moraš da dokazuješ, nije ni tvrdio suprotno.
umetnost.80 random,
Slučajno stanujem u istoj ulici u kojoj stanuje i, pre svega nesrećni, čika O. Mislim da su u ovom kontekstu njegove moći precenjene, a da ne govorim o tome ko sve nije koristio ekstentričnost č.O. koji ne zna šta govori, da bi na prljav način stekao sopstvenu slavu. Jadan č.O. Međutim, Trevor Bodi je školovani istoričar arhitekture i čini mi se tačno zna šta govori. On nije programer. On dakle samo prati i sažima sve što pronađe u komentare. On je medij između društva koje konzumira i onih koji kreiraju. Znači ono što on govori je sažeto ono što mnogi misle. "Ko šljivi programere. Dok se mi sunčamo i vodimo ljubav sa pravim ženama (i muškarcima), postoje neki ludaci koji nam sve to još čine lakšim." To je problem programera. Ali, isto tako i problem recimo arhitekata, jer misle da će se sve to nekako stišati i da će oni koji grade nove strukture ponovo dolaziti njima pred prag. Dakle za početak nije baš toliko bitno šta ko i koliko tačno zna. Bitno je probuditi se. Ovaj čovek je svašta rekao za kratko vreme, vrlo brzo se prebacujući sa jedne teme na drugu, isto kao kada gledaš televizor sa daljinskim u rukama i 'kupiš' fragmente sa bezbroj stanica brzim prebacivanjem sa jednog na drugi kanal. To ne znači da se sa svime što je tim kanalima možeš složiti, ali u tome je upravo lepota takvog sistema. Kada jedan arhitekta govori o kompjuterskoj kulturi i to, naravno, koristi da bi nešto rekao o arhitekturi, to je idealan momenat da se vidi gde se ove discipline sukobe. Programeri već odavno koriste predstave arhitekture u video igrama i arhitekti bi mogli da komentarišu kako su one nešto najbanalnije (!) što su ikada videli. Ja mislim da je preuzimanje osobina jedne discipline i njihovo mešanje i interreakcija upravo ono što je interesantno i što je najbitnije, nije dosadno. Ako si programer mene interesuje da li ti koristiš slične prostorne predstave u svojim programima i uopšte koja je tvoja verzija priče...? rnd pozdrav
umetnost.81 .obj,
>>> smislenije ideje. Ljude koje se bave softverom i hardverom >>> naziva bubuljičavim drkadžijama - samo ta jedna rečenica je >>> dovoljna u celom intervjuu, nije morao ništa više da kaže o > > I sam si rekao - očito je glavni problem baš u toj rečenici, pošto > se osećaš prozvanim, kao čovek iz struke... Šta bi rekli arhitekti kada bi ja u nekom svom nepostojećem intervjuu, recimo, rekao kako su oni nevažni, glupi i nesposobni, a ostatak teksta nekompetentno bulaznio o tome kako sve zgrade treba da budu uvek ofarbane u crveno i zeleno jer to ljudima jako puno pomaže da prebrode everyday life, kako ne treba da postoje zidovi jer oni samo smetaju da se ljudi slobodno kreću, a da su prozori nepotrebni jer ako hoćeš svetlo, imaš sijalicu pa je upali ili izađi iz kuće, a na kraju krajeva šta će nam uopšte arhitektura, bolje da se vratimo na drvo, tamo ćemo opet biti savršeno slobodni. Mogu samo da pretpostavim šta bi arhitekti mislili o čoveku koji bi sve ovo zaista rekao. Zaboravio bih sve gluposti u tom intervju da je tip ostao samo na glupostima - još jedan majmun koji ne zna odakle je šupalj. Medjutim, čovek me je uvredio pošto se upravo bavim softverom koji je on pomenuo u najuvredljivijem mogućem smislu. Mogu samo da pomislim kako bi trebalo da se uvrede, recimo, N. Virt ili Dejv Katler, matorci koji su se ceo život bavili softverom, i sad naidje neka budala i svojim, kao, autoritetom, javno procenjuje njih kao bezvredne bubuljičave drkadžije. To je, dakle, uvreda, preko koje jednostavno neću da pređem i zato želim samo da barem skrenem pažnju na bulažnjenja koje je čovek izneo u ostatku intervjua. > Priznaj da preuveličavaš. Ništa ne može da izmeni činjenicu da u tekstu ima preterano mnogo čistih gluposti. Da budem iskren, intervju sam prvo pročitao na brzaka, mada sam vrlo često tokom čitanja primećivao vrlo "diskutabilne" stavove. Tek kada sam intervju pročitao pažljivije, nisam se mogao oteti utisku da gotovo SVAKA rečenica sadrži neku netačnost, proizvoljnost ili običnu glupost. Samo nekoliko citata: (izvinjavam se zbog dužine) >> -Da li je to posebna mreža ili... >> -Ona već postoji. Samo treba da znate "gde da odete". Počela >> je da radi pre nekoliko meseci. >> -Zanimljivo je uporediti ikone virtuelnog prostora i ikone >> sa ikonostasa. Ideja skidanja ikona sa zida i pronošenja >> kroz grad da bi je na kraju procesije vratili na zid, >> predstavlja jednu vrstu virtuelne memorije. To je izmerljiva >> memorija. Ikona može biti dvosmislena i to je takozvana >> "dupla ikona". Dupla ikona je istovremeno ikona sa >> ikonostasa i ikona sa Mekintoš kompjutera. Ako dva puta >> "klikneš" na ikonu, pojavljuje se slika. >> Mesta gde je teško uključiti se na Internet su >> verovatno najbolja mesta gde se može shvatiti suština >> Interneta. >> U severnoj Americi su velike korporacije upravo otkrile >> Internet. >> Poslednjih pet godina to je najpopularniji časopis u Svernoj >> Americi. Počeli su od nule i stigli do tiraža od 200000 po >> broju. >> Ukoliko korporacije potpuno preuzmu Internet, mreža će >> postati zatvorena i prestaće da bude anarhističko oruđe. >> Kada bi se ovaj naš razgovor odvijao u cyber-prostoru umesto >> na kasetofonu, zvao bi se "MUD". >> Ko je mogao da pretpostavi onda kada je uveden Internet da >> će se najviše upotrebljavati za seksualno zadovoljavanje >> ljudi koji su suviše uplašeni ili su ograničeni polnim >> bolestima. >> Samo je 40 nanosekundi više vremena potrebno kompjuteru da >> sračuna složenu formu nego običnu "kutiju". >> Korišćenje arhitektonskih metafora je osnovna pretpostavka >> softvera. >> -Tačno. Enter je arhitektonska fraza. >> Mi smo kodirani. Mi smo programirani gradom i zgradama. >> Svako ljudsko biće je programirano i ima softver u sebi. >> Ako posmatrate pad Sovjetskog saveza videćete da su tome >> najviše doprineli faks i fotokopir mašine. Poslednji citat sve objašnjava... >> Kao korisnik sam potpuno zbunjen. Potrebno mi je pet puta >> da "kliknem", da bi shvatio gde sam. > Siguran sam da je problem samo u večnom sukobu između > profija i onih koji se kompjuterom služe samo kao pomagalom > ili iz čiste zezancije. Sukobu?! VEžNOM? :))) Ne znam o čemu govoriš, nikada nisam primetio da postoji neki sukob. Iz mojeg iskustva, jako je prijatno saradjivati sa tzv. običnim korisnicima kompjutera. Naravno, ako je u pitanju neki kreten onda je saradnja malo teža, ali to nema nikakve veze sa kompjuterima. Prljavi Hari je lepo govorio ;) "Man's gotta know his limitations". > A ti sve ono sigurno ne bi napisao da se autor nije onako > "izrazio" o kompjuterašima... čiva istina. Njegov "izraz" me je nagnao da bolje pogledam (i prokomentarišem) ostatak intervjua. > To da je laik ne moraš da dokazuješ, nije ni tvrdio > suprotno. Znaš kako, i ja izuzetno cenim i volim da čitam tekstove u kojima laici daju svoje poglede na tzv. kompjutersku kulturu. Ali nije svako ni laik, pogotovo za neke stvari koje ne spadaju u opštu kulturu. Ako laik svoje mišljenje iznosi u javnost, tada mora paziti šta priča, ne sme da lupeta o stvarima koje ni video nije. Ako neko ko pročita onaj intervju uzme zdravo za gotovo sve što je rečeno, vrlo je moguće da će se razočarati u Internet kada jednog dana stvarno počne da ga koristi. Prava istina je da je Internet stvarno potpuno decentralizovan ali je zbog toga jako teško pronaći informacije. Šta ako poželiš da vidiš knjigu u čijem se naslovu pominje reč "strah" a da je njen autor živeo od 1947 do 1954 u Londonu? Takvu informaciju nećeš naći na Internet-u. Moraćeš da potražiš sistem "Dialog", i da mu žestoko platiš za svaku informaciju. Internet je i mnogo dosadniji nego što novinari vole da pričaju. Poznajući balkanske navike, moram da napomenem da ni slučajno nemam ništa protiv Internet-a, relativno često sam na njemu i pisao sam i neki softver koji koristi Internet. Jednostavno je tip iz intervjua preterao sve granice u nepoznavanju tema o kojima priča, uspeo je da udeli uvredu ljudima koji su NAPRAVILI Internet pa zaslužuje da se njegove gluposti iznesu na videlo...
umetnost.82 .obj,
> Trevor Bodi je školovani istoričar arhitekture i čini mi se > tačno zna šta govori. On nije programer. On dakle samo prati > i sažima sve što pronađe u komentare. On je medij između > društva koje konzumira i onih koji kreiraju. Znači ono što > on govori je sažeto ono što mnogi misle. "Ko šljivi > programere. Dok se mi sunčamo i vodimo ljubav sa pravim > ženama (i muškarcima), postoje neki ludaci koji nam sve to > još čine lakšim." Moram priznati da mi nije blisko rezonovanje tipa "ko šljivi te-i-te". U stvari, ne znam ni šta to znači. Voleo bih da mi neko pojasni. I mene je u principu baš briga za sve, moj cilj je da imam (zadržim;) dobro zdravlje, kuću 10 metara pored plaže, pravu ženu i milion dolara just in case, ali ne mislim da ću se približiti tom idealu tako što svima unaokolo stalno pričam o tome. A što se komentara T. Bodija tiče, do sada sam dovoljno rekao. Mislim da se u ovom slučaju pokazao kao neuspešan komentator. Njegov stil je privlačan, ali suština je sumnjiva. > Programeri već odavno koriste predstave arhitekture u video > igrama i arhitekti bi mogli da komentarišu kako su one nešto > najbanalnije (!) što su ikada videli. Pa i jeste banalno, ali iz sasvim razumljivih (banalnih;) razloga. Zato što su kompjuteri često preslabi da bi u igrama prikazali arhitekturu onako kako bi trebalo. Igračima, koji su obično deca, "kvalitetna arhitektura" obično nije bitna pošto u igri ne provode život, već su tu "samo u prolazu". U igrama se igrač prebrzo kreće da bi se svaka slika sredjivala do detalja. Najzad, autori igara obično nemaju dovoljno vremena (= para) da razradjuju arhitektonski aspekt igre. Jednog dana, kada kompjuterska snaga ne bude diskutabilna, kada kompjuterske igre budu zanimljivije i odraslima, kada stvaranje igara budu još profitabilnije, verovatno da će se i tu stvari promeniti. > Ako si programer mene interesuje da li ti koristiš slične > prostorne predstave u svojim programima i uopšte koja je > tvoja verzija priče...? Pa eto, poslednji program koji trenutno pravim stvarno izgleda kao neki stančić. ;) ┌─────┬───────────────┐ │ │ │ │ │ │ ├─────┴───────────────┤ │ │ │ │ │ │ └─────────────────────┘ Nema sumnje da postoji tendencija da autori softvera u njega ugradjuju analogije sa principima iz drugih disciplina, pa i arhitekture. žesto se to radi da bi se softver lakše koristio. Vizuelni dizajn programa me jako zanima. Ranije nisam mnogo vodio računa o njemu, ali kako sam se u medjuvremenu izveštio u tehničkoj realizaciji bilo kakvog dizajna, to me je sve više zanimalo. Danas smatram da je vizuelna organizacija programa jako bitna. U ostalom, dovoljno je pogledati credits listu bilo kog Microsoft-ovog programa. Uvek su tu i "graphics artists". P.S. Zar ovu našu priču nije malo pretenciozno stavljati u ovu temu? CIV:cyber.culture više odgovara.
umetnost.83 random,
Mislim da bi ipak trebali da ostanemo u temi umetnost. Možda zbog toga što se sve ovo dešava u mediju koji jeste cyber culture media, dakle onaj koji obuhvata sve ostale. Umetnost danas ne trpi nikakve definicije, a pitanje: "Je li ovo umetnost?", ili možda kod nekih: "Je'l ovo umetnos'?", predstavlja najnemogućije postavljenu dilemu. Od body arta, performansa, internet spoja, instalacije, arhitektonske antiutopije, minimalne kompozicije...ne može se očekivati da govore na isti način kao što su to činile programske (religiozne) umetnosti srednjeg veka, renesanse...Ono što je meni interesantno je da pronađem tragove spoljašnjih uticaja na ono što mi nazivamo umetnošću. Tj. da se stvari malo izmešaju. Recimo bilo bi mi jako interesantno da učestvujem kao arhitekta u prividno prostornoj organizaciji nekog softverskog paketa. Ili da dok radim svoj projekat uključim programera koji će znati algoritam za slučajnu raspodelu pregrada isl. >Jednog dana, kada kompjuterska >snaga ne bude diskutabilna, kada kompjuterske igre budu >zanimljivije i odraslima, kada stvaranje igara budu još >profitabilnije, verovatno da će se i tu stvari promeniti. Nisam mislio samo na igre. Video sam nekoliko paketa trgovačkih centara (shopping mall), ali samo na eksportovanim tifovima. Zapanjujuće je to da se u takvom virtuelnom prostoru kupac kreće isto kao kada bi mall bio pravi. Dakle postoje spratovi, iznajmljeni lokali, stepeništa...Svako ko je otkupio malo virtuelnog prostora ima pravo da sam uređuje svoju 'radnju', tj. zove grafičkog dizajnera da napravi nešto što će privući pažnju među stotinama istih boksova, ali su sada mogućnosti mnogo veće...:)) .rnd.
umetnost.84 random,
greska rnd0: dami.tif
umetnost.85 mpromet,
Izvinite, voleo bih da saznam ako neko zna bilo sta o svajcarskom nadrealisti H. R. Giger-u idejnom tvorcu Alien-a i graficaru za igru Dark Seed.
umetnost.86 ndragan,
/ Sve je pitanje sopstvenog stanja svesti. Ili upotrebe svoje svesti. :) Da. U ovom trenutku nisam svestan na šta si odgovorio... jer je prošlo više od nedelju dana, a i prvobitnih poruka je bilo više. Jedan od temelja (znam) ove virtuelne pričaonice je citiranje. Liči mi na malter kojim se spajaju izukrštane niti rasprave. Ponekad uspevam da izbrojim preko dvadeset rasprava u kojima istovremeno učestvujem, i bar još toliko u kojima znam o čemu se radi. Elem, dobrodošao u ovu kuću, a umesto mistrije... citat, može?
umetnost.87 ndragan,
/ iznosi u javnost, tada mora paziti šta priča, ne sme da / lupeta o stvarima koje ni video nije. Demokratičnost ovako decentralizovanih medija se ogleda i u tome da sme da lupeta, al' će mu se vratiti. Tip jeste napričao zanimljivih stvari (naročito ono sa MakLuanom), a baš zato što ne poznaje tehničku stranu uspeo je da u celoj toj šumi uoči neka drva koja nama promiču. Ne kažem, treba i njega neki Makluanov (ili Virtov) duh da ščepa za rame i kaže mu "mali, ne seri, nemaš pojma o čemu pričaš". Bez obzira na to, intervju jeste za mene bio osveženje, pre svega zbog izbora tema. Previše se bavimo sitnom tehnikom, hardverom, softverom i isterivanjem bagova, i ne primećujemo da se upravo rađaju novi mediji. Ne samo PC kao medij, nego čak nekoliko novih medija uporedo, gde je PC samo mesto gde se to događa, posrednik. Tip jeste uočio neke takve pojave, te sam mu zato oprostio laički pristup. / Ako neko ko pročita / onaj intervju uzme zdravo za gotovo sve što je rečeno, ...sam je kriv :)
umetnost.90 random,
Trick/Track iz knjige "The Architectural Uncanny" Anthony Vidler, The MIT Press 1992 Izgleda da se savremena arhitektura, shvaćena u opštem smislu kao umetnost posle modernizma, sve više nalazi u istoj dilemi kao i Alisa dok igra kroket sa Kraljicom. Ona zna kako se zove ta igra, ali joj se čini da tu više nema strogih pravila. Da bi se još više zakomplikovalo, oprema za igru, koju čine flamingosi-štapovi, ježevi-lopte, stražari-obruči, i sama se neprekidno i nepredvidljivo kreće. Utvrđena pravila igre su jasno razdvajala gubitak od dobitka, slučajnosti od sposobnosti, poraz od pobede, dakle, sama igre ostala je bez sigurnosti artikulisanih pokreta i njihovih predvidljivih posledica. Sve je prepušteno slučaju. ... Delovi koji su imali određena značenja svode se na oznake koje, poput oznaka interpunkcije, ne definišu događaje, već situiraju i identifikuju akciju. Difuzna aktivnost polja zamenjuje tradicionalne načine reprezentacije koja se sastojala od povezivanja narativnih jedinica. Umesto "činova" i "učesnika" dinamička igra sila se prostire kroz vreme. ... Svesnim prevazilaženjem tradicionalnih kanona prilikom preispitivanja ideje o redu i ideje o koncepciji jedinstva, napuštanjem strogih pravila funkcionalizma i formalizma, otvaraju se granične teme arhitekture. Tradicionalni termini, forma i funkcija, prostor i sadržaj, struktura i značenje, zamenju se terminima koji slede fragmentarnost sadašnjice. Termini, kao što su, disjunkcija, dislokacija, decentriranje, objašnjavaju nove strategije koje odgovaraju ovom istorijskom trenutku. Trebalo bi reći da se takve strategije koje su u projektima i tekstovima arhitekata prisutne od ranih sedamdesetih, u velikoj meri zasnivaju na literaturi i filozofiji Rolanda Barta (Barthes). ... Zadovoljstvo u "razlaganju" (dismantling), predstavlja po Bartu, zadovoljstvo koje se ne odnosi na "delo", već na "tekst". Nasuprot tradicionalnog ideala "dela", koje se definiše kao konkretni i završeni predmet, zatvoren unutar sopstvenih esetetskih ograničenja, jedinstven i institucionalizovan, spreman da se predstavi, interpretira i upotrebi, Bart uspostavlja stanje "teksta", koje se sagledava kao metodološko polje. "Tekst" po Bartovim rečima nije poput "dela" spreman za upotrebu, već mora da se demonstrira. Budući da ne može da se smesti unutar tradicionalnih umetničkih pravaca, "tekst" ima neograničeni potencijal. "Tekst" je otvoren za igru asocijacija, povezivanja, razmeštanja i preklapanja. Intertekstualna matrica koja nastaje na taj način, predstavlja složeni stadijum koji negira stabilni identitet. "Tekst" nije predmet koji se pasivno "čita" ili vrednuje, već predmet igre koja se i ispisuje. Nesumnjivo zadovoljstvo prilikom čitanja "dela" velikih pisaca ili posmatranja znamenitih građevina, ograničeno je svojstvima predmeta za upotrebu. Tek zadovoljstvo razlaganja "teksta" predstavlja potpuno uživanje-jouissance-koliko iščitavanja, toliko i novog ispisivanja. Arhitektonsko "delo", koje se promišlja, stvara i objašnjava u skladu sa monumentalnim idealima klasične tradicije je zatvoreno, tako da predstavlja predmet nostalgije ili potrošnje, i ništa više. Ono ne dozvoljava igru. Na taj način, prateći Bartova razmišljanja "delo" se udaljava od pojedinca...Nasuprot tome, zadovoljstvo u "razlaganju" arhitekture može da se uporedi sa igrom sa "tekstom" u literaturi. Trebalo bi imati na umu da se ne radi samo o prostoj manipulaciji elemenata tradicionalne ili moderne arhitekture, nego o suočavanju koncepcija koje nisu samo arhitektonske, već i literarne, filozofske, filmske, muzičke...U ovim, često oštrim suočavanjima, granice jedne oblasti se proveravaju, a njene fundamentalne odrednice podvrgavaju se radikalnoj kritici. Duboko utemeljeni ideali o povezanosti forme i funkcije prostora i aktivnosti, strukture i značenja, razlažu se, usled čega umesto podudaranja dolazi do sudaranja. Ovakva igra uvodi disonancu umesto harmonije i razlike umesto identičnosti. Potrebno je, poštujući Bartov pojam "teksta" ukazati i na notaciju, koja predstavlja operativni instrument igre. Notacija se u ovom slučaju, odnosi na oznake koje se koriste za obeležavanje određenih operacija, ne uvek arhitektonskih, koje se koriste u procesu "razlaganja" i ponovnog slaganja. Notacija se koristi da bi se izgradio sistem oznaka koji u sebi sadrži i prepoznatljive arhitektonske elemente, ali i kretanja, događaje, učesnike, čak i stanja svesti koja mogu da se prevedu u oznake...U stvaranju arhitektonskog jezika delimično mogu da se koriste i već definisani kodovi iz drugih oblasti, kao što je, na primer, filmski i dijagramski kod, analiza montaže ili razlaganje pokreta po sistemu "slika po sliku", a zatim i ponovno preklapanje. ... Notacija, sama po sebi, bilo da se radi o muzičkoj, filmskoj ili grafičkoj ne ukazuje na arhitekturu. U dvosmislenoj igri istovremenog pristajanja i nepristajanja na konvencije arhitektonskog izražavanja, nastaje jedna oblast koja nije ni arhitektonska ni, na primer, filmska. Usvajajući tumačenja Bartovih tekstova, koje Rozalind Kraus (Rosalind Krauss) naziva "paraliterarnim", budući da se nalaze negde između književnosti i kritike, ova nova oblast može da se nazove para-arhitektura. Para-arhitektura može da se definiše na način koji je upotrebio Dejvid Karol (David Carroll), da bi objasnio neologizam paraestetika, upotrebljenim da bi se definisala oblast estetičkih spekulacija u radovima Ničea, Liotara, Fukoa i Deride. Karol koristi značenje reči para u originalnoj, grčkoj upotrebi, prema Oksfordovom engleskom rečniku, i to, od značenja koje određuje mesto nečega što stoji "sa strane", "uz stranu", "iza", do složenijeg značenja "na pogrešnoj strani, "pogrešno", "nepravilno", "promašeno", "neuređeno", "neodgovarajuće", "loše", da bi se kao prefiks koristio da označi dopunski odnos, alternativu i simulaciju. Karol zaključuje da značenje paraestetike ukazuje na estetiku koja se okreće protiv same sebe, a zatim i na pogrešnu, nepravilnu, neuređenu i neodgovarajuću estetiku, koja ne može da ostane u oblasti, koja se definiše kao estetska. Važno je da se napomene da paraestetika ne predstavlja estetiku nepravilnog ili neuređenog, niti estetiku koja prosto ruši konvencije, u smislu romantičarskih estetičkih teorija, već predstavlja jednu istinski neodgovarajuću estetiku. Para-arhitektura, na isti način, ne koristi estetizaciju nereda i slikovitost fragmentarnosti, već zaista predstavlja neuređenu i neutemeljenu arhitekturu. ... Para-arhitekta se na nivou jezika susreće sa dvostrukim problemom. Igra notacije pretpostavlja upotrebu već institucionalizovanih kodova, budući da se samo tako izražava, ako ne i potvrđuje, smisao transformacija, beskrajnog deljenja, izokretanja konvencija i neograničenih subverzivnih aktivnosti razlaganja. To podrazumeva istovremeno pristajanje na konvencionalni arhitektonski jezik, kao i njegovu subverziju.
umetnost.91 random,
Architecture Dismembered Anthony Vidler The Architectural Uncanny MIT Press 1992 Obnovljeno interesovanje za predstavljanje ljudskog tela u savremenoj arhitekturi zasniva se na shvatanju tela koje se znatno razlikuje od klasičnog. Sudeći po arhitektonskoj formi telo je sada razjedinjeno i fragmentarno, čak i svesno razoreno i raščlanjeno tako da se više ne može prepoznati. Takvo telo jasno izražava raskid sa klasičnim humanističkim teorijama arhitekture o harmonično uređenom prostornom okruženju. Arhitektura više nije u stanju da izrazi stabilnost i čvrstinu i ne želi da bude utočište u opasnom svetu. Umesto da teži konačnim rešenjima, koja su se često pokazivala bezuspešnim, ona je postala beskrajno višesmislena. Renesansni teoretičari su verovali da se kroz proporcijsku analogiju tela i kuće dostiže ideal savršenstva. Za usklađivanje odnosa delova i celine koristila su se Vitruvijeva načela koja potiču od grčkih istraživanja u matematici. Apstraktni red, proporcije, simetrija, ravnoteža, sklad i svrha predstavljali su osnovu za stvaranje mita o idealnoj arhitekturi. U razmišljanjima Burkea (Burke) početkom XVIII veka arhitektura više nije sagledavana kao matematička projekcija ljudskog tela, već kao otelotvorenje različitih mentalnih i fizičkih stanja. Umesto da izražava nepromenljiva načela, od kuće se očekivalo da podstiče emocije. Estetika koja se zasnivala na doživljajima, a ne na izmerljivim činjenicama, dovela je do toga da klasična ograničenja uzgube smisao. Svojstva telesnosti, koja su zadržana u arhitekturi, nisu bila odraz apstraktnog poretka, već su proizilazila iz promenljivog odnosa čoveka prema kući. Istražujući činioce promene stila od renesanse do baroka, Volflin (W÷lfflin) je 1886. godine u raspravu o telu u arhitekturi uveo psihologiju. Načela klasičnog projektovanja su, kako zapaža Volflin, prevaziđena kada se kao vrednosni kriterijum arhitekture uspostavila subjektivna percepcija. Bez obzira da li je to bila namera graditelja, svojstva kuće mogla su da se shvate jedino projekcijom ličnih osećanja. Kriterijum osećajnosti je izmenio poimanje arhitekture, što se videlo u postepenom nestajanju stabilnih oblika i afirmisanju pokrenutosti koja je arhitekturu dovodila do granice bestelesnosti. Ta granica je za moderne arhitekte predstavljala mogućnost da se, kroz objedinjavanje apstraktnog reda i osećajnosti, odslikaju stanja regenerisanog i zdravog tela. Kubističko i postkubističko raščlinjavanje klasičnog tela da bi se izrazio pokret nije ukinulo ideju celovitosti tela, već ju je reafirmisalo, pokazujući svu njenu snagu. Kritika modernizma, koji je u nastojanju da uspostavi red u svetu, stvorila je još veću zbrku. Poprimila je oblike negacije celovitosti tela. Arhitektura koja je zadržala odnos prema telu više nije mogla da izražava apstraktni red i osećanja, već proces dezintegracije tela. Savremena arhitektura budi osećanje uznemirenosti kada se umesto očekivane celine, opaža nedovršenost i neraspozantljivost. To izvijanje, izokretanje, propadanje, presecanje, doživljava se na sopstvenom telu kao žrtvovanje i raskrinkavanje, kao vrtoglavica koja nastaje sukobom opažaja i želja. Izgleda kao da kuća aktivno učestvuje u razaranju individue, budeći njenu uznemirenost kada se nađe pred nečim što nije u stanju da objasni. O procesu dezintegracije razmišljao je Sartr pišući knjigu 'Biće i Ništavilo' u predvečerje II svetskog rata. Sartr opisuje svest o telu kao funkciju opažanja otpora predmeta prema svetu u kome postoji. Telo se javlja kao pojava koja sažima iskustva različitih sredstava koje koristi i postaje svesno sebe kroz otpor koji ta sredstva pružaju svetu. "Bomba koja je razorila moju kuću", piše Sartr, "razorila je i moje telo jer je kuća bila ta koja mi ga je otkrila. Moje telo se uvek proširivalo na sve što je koristilo: ono je bilo na vrhu štapa sa kojim sam se podupirao o tlo, ono je bilo na kraju teleskopa koji mi je pokazivao zvezde, ono je bilo na stolici, u čitavoj kući; jer ono je predstavljalo moju prilagođenost svemu." Sartr je u potpunosti odbacio klasično shvatanje tela koje je sebe postavljalo u poziciju da kontroliše i upravlja svetom. Nasuprot tome on je smatrao da je svet taj koji je određivao tela. žak i pre nego što je postalo svesno sebe kao tela, ono je bilo određeno sredstvima koje je koristilo. Kroz odnos prema različitim sredstvima telo je uspostavljalo sopstveni identitet. Svet je bio "gozba" tela, koje ne bi moglo da postoji kada taj svet već ne bi postojao. Na taj način moglo je da se kaže da telo postoji zahvaljujući tome što postoji kuća, a ne obratno kako je to ranije shvatano. Bomba koja je razorila savremenu arhitekturu razorila je i telo kome je kuća potrebna da bi moglo da se identifikuje. Kroz identifikaciju tela sa razorenom kućom, ljudi su postali svesni da žive u opasnom svetu i da će osećanje uznemirenosti postojati dokle god budu živeli u takvom svetu. Kuća, koja predstavlja svet u malom više nije mogla da ih zaštiti ni od sveta ni od njih samih. Pored refleksije sveta dezintegracija arhitekture ima još jedan aspekt. Dezintegracija, kako je primetio Frojd (Freud) evocira onostrano ľ iznenadno pojavljivanje nečega što je bilo odbačeno. To znači, da ono što deluje uznemirujuće u savremenoj arhitekturi nije nered, koliko delovanje potisnute potrebe za redom. U eseju iz kasnih 30'ih godina Stadijum ogledala Lakan (Lacan) je objasnio prelazak predogledalskog stadijuma tela, koje je nazvao corps morcele ili "iskomadano telo", u stadijumu ogledala, pri čemu telo postaje učesnik drame samoidentifikacije kroz viđenje svog odraza u ogledalu. Ogledalo služi kao privlačitelj koji, po rečima Lakana, "mašinizuje" fragmentarnu predstavu predogledalskog stadijuma u celoviti lik. Izlaskom iz predogledalskog stadijuma uz pomoć refleksije celovitosti, "iskomadano" telo se potiskuje u podstvest, da bi se redovno pojavljivalo u snovima ili u trenucima kada psihoanaliza dotakne nivo dezintegracije individue. Kod Lakana je, za razliku od Frojda, nered, a ne red, ono što se potiskuje. Dezintegracija koja oslobađa potisnuti nered u tom smislu ne predstavlja nasilje nad telom već podsticaj. rnd. poz.
umetnost.92 ndragan,
/ Notacija se koristi da bi se izgradio sistem oznaka koji u sebi sadrži / i prepoznatljive arhitektonske elemente, ali i kretanja, događaje, Glassperlenspiel?
umetnost.93 random,
Igra staklenih perli? Hm... Donekle notacija koja se pominje više ima veze sa načinom 'ispisa' (crteža) nego sa sistemom 'ispisa'. Prostor ostaje ono što je i bio. Ali se fragmentira na opštiji način od prostog klasičnog nabrajanja konačnog broja prostornih elemenata (stub, greda, venac...).
umetnost.94 paki,
­> Izvinite, voleo bih da saznam ako neko zna bilo sta o svajcarskom ­> nadrealisti H. R. Giger-u idejnom tvorcu Alien-a i graficaru za igru ­> Dark Seed. Američka grupa "Dead Kennedys" je svojevremeno iskoristila jednu njegovu sliku za, čini mi se, unutrašnji omot svoje ploče. Slika se zove "Pejzaž penisa" ("Penis Landscape"). Oko toga se digla frka, mislim da je stvar došla i do suda. Nažalost, nisam bio od velike pomoći, ali je ovo sve što znam, a nadam se da je zanimljivo :)
umetnost.95 mnikolic,
Protokolarna vest U okviru BITEF-a, potpisnik ove rubrike posetio je predstavu "Partizan" - "Budućnost" 3:0. Lepo, kamerno ostvarenje, uz doduše, povremeno kilavu režiju. Zahvalna publika nagradila je u više navrata protagoniste aplauzom na otvorenoj sceni. Bogdan Tirnanić ("Na dva stupca", Politika, 30.9.1995.)
umetnost.96 mnikolic,
EX LIBRIS u Beogradu Do pre nekoliko meseci, priznajem, ekslibrisu nisam posvećivao nikakvu pažnju. Štaviše, morao bih duboko da se zamislim kada bih nekome morao da objasnim šta zapravo označava taj pojam. Onda se u emisiji "Metropolis" pojavio Benoa čino (Benoit Junod), otpravnik poslova ambasade Švajcarske u Beogradu. Povod je bio organizacija međunarodnog konkursa za vlasnike i autore ekslibrisa koji je kao svoje finale predviđao i održavanje prigodnih izložbi. Gospodin čino je u svojoj kratkoj priči bio dovoljno nadahnut da u meni probudi fascinaciju ekslibrisom kao malim umetničkim delom, čija je funkcija, sasvim uprošćeno, označavanje pripadnosti neke knjige njenom vlasniku. Ono što je tu zadivljujuće, a meni je nekako stalno bilo van pameti, je da ekslibris po pravilu nastaje iz komunikacije umetnika sa budućim korisnikom ekslibrisa. Ekslibris je *naručeno* delo, sa manje ili više precizno zadatom temom, i samim tim ima izrazito snažan pečat individualnosti, kako naručioca, tako i umetnika koji ga je izradio. Pored ovog "prosvetljenja", neki podaci o, kako su sami organizatori priznali, neočekivano velikom odzivu na konkurs iz praktično svih delova zemljine kugle, uverili su me da treba da sa velikim nestrpljenjem očekujem epilog ovog konkursa. I epilog je konačno započeo pre nekoliko dana serijom otvaranja čak pet izložbi na temu ekslibrisa u Beogradu. Moja očekivanja nisu izneverena i čak su daleko premašena, pa sam odlučio da deo svog oduševljenja pretočim u ovu poruku i tako možda navedem još nekoga da prokrstari Beogradom i otkrije tajni svet ekslibrisa. Po meni, najuzbudljivija je izložba pod nazivom "Vlasnici ekslibrisa", a postavljena je u galeriji "Zepter" na Novom Beogradu (bul. Lenjina 117). Svaki ekslibris na toj izložbi propraćen je više ili manje detaljnim objašnjenjem vlasnika kako je nastao i šta simbolizuje. čiri je u ovoj kategoriji ocenjivao podjednako vrednost samog umetničkog rada i tekst koji ga prati. Zbog toga preporučujem svakom posetiocu da obavezno pročita bar prateće tekstove laureata. Ako pak uhvatite sebe da ste počeli da čitate skoro sve, valja da očekujete završetak nakon jedno sat i po' vremena. Izložba će trajati do 24.10. a onda kreće na put po svetu, u London, Glasgow i Lausanne. Izložba "Autori ekslibrisa" postavljena je u Muzeju primenjene umetnosti (ul. Vuka Karadžića) i trajaće do 31.10. Predstavljen je zaista veliki broj radova umetnika sa svih meridijana, i predstavlja pravi mali put oko sveta jer se u mnogim radovima može prepoznati nešto od karakteristika zemlje iz koje autor potiče. Autore ekslibrisa će nakon Beograda moći da vide London, Buenos Aires, Glasgow i Ljubljana. Ko se zainteresuje za detaljniji prikaz domaće ekslibris scene i njene korene i razvoj, može da poseti izložbu "Jugoslovenski ekslibris" u Etnografskom muzeju (Studentski trg). Izložba je otvorena do 31.10. i kao svoju posebnu zanimljivost može da ponudi jedan broj radova izvedenih uz pomoć računara. Nekoliko takvih radova mogu se egzaktno otkriti i na ostalim izložbama pod oznakom tehnike koja je naravno "CAD". Ova postavka putuje u Bristol, Buenos Aires i Montreux. Stare i nove ljubitelje ekslibrisa poslastica čeka u Narodnom muzeju u vidu izložbe "Istorijska retrospektiva". Naime, gospodin Benoa čino ima jednu od najznačajnijih i najbogatijih kolekcija ekslibrisa na svetu. Radi se o nekoliko desetina hiljada primeraka. Iz te ogromne kolekcije načinio je izbor od nekoliko stotina dela koja na lep način ilustruju čitav razvoj ekslibrisa kroz istoriju. Na kraju su predstavljeni i ekslibrisi nekih svetski poznatih ličnosti kao što su na primer Benito Musolini, Albert Ajnštajn, Glorija Svanson, Artur Šopenhauer i još desetina drugih. Izložba traje do 5.11. a osim Beograda biće prikazana samo još u Sremskoj Mitrovici. I konačno, kome baš nije dosta ekslibrisa, u galeriji Grafičkog kolektiva (preko puta hotela Mažestik) svoje radove izlaže Albin Brunovski. Izložba će trajati do 21.10. m.
umetnost.97 novim,
Jedan Leonardo da Vinči... vinci.gif
umetnost.98 novim,
... i jedan Ešer. escherh.gif
umetnost.99 maksa,
>> Jedan Leonardo da Vinči... Strava. :) Je l' ima tamo odakle to vadiš nešto od Hieronimusa Boša? Ako je pogolemo, može i na brzi. Večno zahvalan. :)
umetnost.100 mnikolic,
Odgovor na: portos, 12.685 CIVILIZACIJA.9:licni.stav > sto se onog pod 1) tice, pre par dana sam gledala "Bure baruta" > i nacisto sam s tim sta treba da ocekujem i sta mogu da dobijem > od dobre pozorisne predstave ... Iskoristiću ovaj citat kao šlagvort za listu pozorišnih predstava sa raznih beogradskih scena, a koje bi vredelo pogledati. Sve te predstave naravno nisu na istom nivou, ali bi trebalo da zadovoljavaju kriterijum da su po opštem utisku manje ili više iznad proseka. Možda nekom pomogne da se odluči. "Garderober", "žikaške perverzije", "Bure baruta", "Pozorišne iluzije", "Hajde da se igramo", "Mario i mađioničar", "Tri visoke žene", "Iza kulisa", "Marija Stjuart", "Knjeginja iz Foliberžera", "Sveti Georgije ubiva aždahu", "Očevi i oci", "Otac", "Profesionalac", "Kabare", "Oximoron", "Kralj Ibi", "Tramvaj zvani želja", "Mišolovka". Najveći promašaj koji sam gledao u poslednje vreme je predstava "Lagum". m.
umetnost.101 portos,
a ono sto se vec sada najavljuje na sva zvona je Nusiceva "Gospodja ministarka" u reziji Dejana Mijaca u JDP-u Nova ministarka je Mirjana Karanovic a ostali glumci (ekipa nije losa) : Vesna Trivalic, Boris Milivojevic, Branislav Lecic, Voja Brajovic, Ljuba Tadic, Milan Gutovic, Boda Ninkovic, Nikola Djuricko, Danica Maksimovic, Josif Tatic, Predrag Ejdus, Branko Cvejic, Dejan Matic, Tamara Vuckovic...
umetnost.102 mnikolic,
> Nova ministarka je Mirjana Karanovic > a ostali glumci (ekipa nije losa) : Biće to sigurno jedna zanimljiva predstava. Jedva čekam da vidim Mirjanu Karanović u ulozi ministarke. Ne verujem da su mogli bolji izbor da naprave, a i ostatak ekipe veoma obećava. Mijač je reditelj sa reputacijom, a o Nušićevim tesktovima ne treba ništa posebno govoriti. Pod tim uslovima teško je napraviti prosečnu predstavu. Ili će biti vrhunska ili totalni promašaj. 'A propos' predstave "Kate Kapuralica" iz Sombora koja redovno gostuje u "Zvezdari" mogu da kažem da je izazvala veliku gužvu na Bitefu, da je interesovanje nesmanjeno i da se čuju samo pohvale. Kritika je nešto rezervisanija od publike, a nakon izvođenja na Bitefu, skoro je horski ispljuvala cirkusijadu sa iznuđivanjem aplauza koju je (kako sam shvatio) napravio reditelj Jagoš Marković. Mene zanima da li je neko stigao da pogleda "Ćincano za Smirnovu" na sceni Bojana Stupice? Premijera je bila nedavno. m.
umetnost.103 mnikolic,
> ... i jedan Ešer. Jel može malo više informacija o dotičnom? Makar puno ime i prezime - detaljnom pretragom po pamćenju zaključio sam da nemam pojma o kome se radi :(( m.
umetnost.104 novim,
"> ... i jedan Ešer. " Jel može malo više informacija o dotičnom? Ešer (ne mogu mu se trenutno setiti punog imena), autor onih uvrnutih, paradoksalnih crteža, naopke perspektive i sl. Uvek u mojoj svesti vezan za jako zabavnu knjigu "Gedel, Ešer, Bah" Daglasa Hofstadera (paradoksi suireferencije u umetnosti i logici), koju preporučujem...
umetnost.105 portos,
** Mene zanima da li je neko stigao da pogleda "Cincano za Smirnovu" na sceni Bojana Stupice? odgledah veceras... pa... onako, nista spec.
umetnost.106 mnikolic,
> odgledah veceras... pa... onako, nista spec. Eh... Ne znam da li još neko deli moje mišljenje, ali čini mi se da Beograd već mesecima nije video premijeru koja bi predstavu pretvorila u događaj. Uglavnom se svi utisci svode na to "dobro je, ali ništa posebno". :( m.
umetnost.107 aleksandra.m,
>** Mene zanima da li je neko stigao da pogleda "Cincano za > Smirnovu" na sceni Bojana Stupice? > > odgledah veceras... pa... onako, nista spec. Pa nije da se baš radikalno ne slažem, ali... da je specijalno, nije, ali opet... Mislim da je vrlo dobra predstava, sa glumom koja je prilično teatralna, ali to služi svrsi sasvim dobro. Nikako nije baš toliko bleda da bi se mogla otkačiti jednim "ništa spec". Ideja da se povežu dve jednočinke u jednu predstavu izvedena je veoma dobro, možda je simbolika smrti majke koja je jedan od elemenata povezivanja donekle preterano naglašena. Svi smo mi pomalo umorni od tema koje nudi istok, nemaština, beda, jad, čemer, pijanstvo, mali stanovi, velike porodice, previše obični životi, no ne možemo poreći da to jeste to. A Petruševska pronalazi upečatljive detalje. Jedan komentar koji sam čula posle predstave, a koji, čini mi se, sažima jednu od osnovnih niti u drami, glasio je: "kako se oni svi prefinjeno mrze... ne znam da li je to slučajno ili namerno... " Da, ima nešto bljutavo _stvarno_ u toj predstavi.
umetnost.108 djcorto,
>> " Jel moze malo vise informacija o doticnom? Maurits Cornelis Escher, rodjen 17.7.1898. u mestu Leeuwarden, provincija Frizija u severnoj Holandiji. Vecinu mladosti je proveo u grdu Arnhemu, gde je pohadjao srednju skolu. Potom je u Harlemu studirao aritekturu. Jedan od profesora, Samuel Jessurun De Mesquita, ga je usmerio od arhitekture ka grafickoj umetnosti i obrazovao od 1919. do 1922. Posle studija, Ecsher je putovao po Italiji i Spaniji. Italije ga je toliko ocarala da je ziveo u Rimu od 1923. do 1935. Uspon fasizma u Italiji je ucinio nejgov zivot skoro nepodnosljivim, tako da se sli prvo u Svajcarku, zatim Belgiju, i 1941 nazad u Holandiju, u Baarn. 1970. se preselio u Laren. Umro je 1972. Ovo je kratki izvod iz uvoda knjige The World of M.C.Escher, Abradale Press, Harry N. Abrams, Inc. Publishers, New York. ISBN 0-8109-8084-3 Za Eschera, i, uopste, ako vas interesuju nemoguci objekti, kao cetvrtasti krug, djavolja viljuska, neprekidni trougao i slicno, preporucujem i knjigu koja se zove The Eye Beguiled, koja obradjuje evropski i svetski tok crtanja i pravljenja ovih objekata, a ima,bogami, i fotografija istih :) Ako ne zaboli glava, veoma zanimljivo.
umetnost.109 maksa,
U tom smislu, Escher propušten kroz 3DS. escher.jpg
umetnost.110 novim,
" Je l' ima tamo odakle to vadiš nešto od Hieronimusa Boša? Ako je Boš, Hijeronimus: "Ismevanje Hrista". bosch-ih.jpg
umetnost.111 maksa,
>> Boš, Hijeronimus: "Ismevanje Hrista". Mač oblajdžd. :)
umetnost.113 vitez.koja,
#=> U tom smislu, Escher propušten kroz 3DS. Ok, pošto sam video da je to stvarno ono što sam i mislio da jeste :), tj. stepenice na sve strane, samo da kažem da knjiga o ovom tipu postoji i na srpskom jeziku 100%, a kako li se zove, ne bih znao... Poslednji put viđena u Petnici pre 5 godina, jedno 10 komada te knjige :) Nego makso, imaš ti još neku ovakvu sličicu? Zna li neko neki fini program koji brće .jpg za 90 stepeni? :) sk
umetnost.114 djcorto,
>> Nego makso, imas ti jos neku ovakvu slicicu? Hocete model, pa da glumite Eschera ? :)
umetnost.115 maksa,
>> Nego makso, imaš ti još neku ovakvu sličicu? Nemam :(, sem na A3 u nekoj knjizi sa reprodukcijama. Ovo mi je ljubazno izrenderisao djcorto, na čemu mu se ovom prilikom zahvaljujem. :) >> Zna li neko neki fini program koji brće .jpg za 90 stepeni? :) Polyview za Win95, u kom smeru hoćeš, vrlo munjevito. :)
umetnost.116 djcorto,
Evo i mesha, pa. ko voli da se igra ... :) escher.zip
umetnost.117 portos,
premijera Mijaceve "Ministarke" je 22. decembra
umetnost.118 olio,
> premijera Mijaceve "Ministarke" je 22. decembra Nadam se da ces i ovaj put biti tako fina da izneses svoj licni utisak ; unapred zahvalan. Mnogo to dobro radis, svaka cast!!!!! Poz. Oliver.
umetnost.119 djcorto,
20. jubilarni retrospektivni Salon Arhitekture se otvara u nedelju, 10.12.1995. u 18h Muzej Primenjene Umetnosti, Vuka Karadzica 18
umetnost.120 maksa,
Da li neko zna gde se trenutno održava izložba kaligrafije?
umetnost.121 bulsara,
> Da li neko zna gde se trenutno odrzava izlozba kaligrafije? Ne znam, ali u ponedeljak u 19 u grafickom kolektivu magistarska izlozba Nenada Zeljica. Obecava.
umetnost.122 maksa,
>> Ne znam, ali u ponedeljak u 19 u grafickom kolektivu Gde je ovo tačno? Hvala unapred.
umetnost.123 corto,
> Gde je ovo tacno? Hvala unapred. Graficki kolektiv jr na Obilicevom vencu, dijagonalno od "Mazestika" (kakav orjentir, a ?).
umetnost.124 corto,
Da li je neko posetio izlozbu o Obrenovicima u Narodnom muzeju ? Dajte komentare, dobrodosli su....
umetnost.125 johnnya,
Savladamo li prostor, ostaje nam samo ovdje. Savladamo li vrijeme, ostaje nam samo sada. Ričard Bah Moj pristup prema ovom materijalu leži u jednoj rečenici: "PRAVOM GALEBU JONATHANU KOJI ŽIVI U SVIMA NAMA". Mudrost pretvoriti u brzinu i netaktični ritam pogubljenja sudbine. Suštinu baciti i baviti se atmosferom pakla. Ne želim suvu projekciju romana, koristim ga kao inerciju za kolektivnu viziju." režiser : Péter Ferenc ... E sada i ja malo dodam na sve ovo :) Čitava priča je zbog pozorišne (!?) pretstave u pozorištu (???) KPGT pod nazivom "Galeb Jonathan Livingston". Svima znana divna novela Ričarda Baha, je degradirana do neprepoznavanja, tako da ova pretstava nikada ne bi smela da ponese njen naziv. Odgledao sam je igrom slučaja, jer sam dobio besplatne karte od Radio Index-a.. 1. Da li znate gde se nalazi KPGT ? Siđete pre savskog nasipa, pređete ulicu. Nabasate ne mračnu portirnicu stare šećerane, izbegnete dva lovočuvarska psa, prođete pored cele hale šećerane, zatim pored nekih napuštenih dizalica da bi ste na kraju videli jedan mali osvetljeni ulaz gde stoji papir formata A4 sa natpisom KPGT... Uđete u tu fabričku halu, popnete se na sprat i to je to... Reklama: GREJANJE NE RADI, IMAMO PROMAJU... Ako ste čitali Alan Ford, pozorište je iz njega izvučeno... 2. Pretstava Neću da vas lažem, pretstava jeste avangardna, ali da je nisam razumeo - nisam, bukvalno zato što je 3/4 predstave na mađarskom jeziku... :). Ne bi je preporučio ni mrskom neprijatelju, a ako u opšte želite da idete u KPGT, sedite i razmislite, brzo će vas proći, ja sam bio tamo tri puta (prvi, poslednji i nikad više...) 3. Za koga je predstava Ako volite grube perverzije, muškarca preobučenog u ženu koji se nabacuje ostalim muškarcima, zlostavljanje devojke-invalida, muziku AC/DC-a ali puštenu unazad, maltretiranje do struka obnažene devojke... OVO JE PRAVA PREDSTAVA ZA VAS !!!! PS : K.P.G.T. - Kupi.Plati.Gledaj.Tuguj ■■ Johnnya ■■
umetnost.126 dbambi,
=> 2. Pretstava PreTstava ---- > PreDstava Bambi
umetnost.127 johnnya,
>> je nisam razumeo - nisam, bukvalno zato što je 3/4 >> predstave na mađarskom jeziku... :). Ne bi je preporučio ^ >> 3. Za koga je predstava >> ^ >> devojke-invalida, muziku AC/DC-a ali puštenu unazad, >> maltretiranje do struka obnažene devojke... OVO JE >> PRAVA PREDSTAVA ZA VAS !!!! ^ >> PreTstava ---- > PreDstava >> Bambi Jer znaš ti da čitaš ????????????????????
umetnost.128 dbambi,
=> Jer znaš ti da čitaš ???????????????????? Da, znam :))) => 2. Pretstava => Neću da vas lažem, pretstava jeste avangardna, ali da je nisam => razumeo - nisam, bukvalno zato što je 3/4 predstave na mađarskom => 3. Za koga je predstava => devojke... OVO JE PRAVA PREDSTAVA ZA VAS !!!! Ovo je još grđe :))), sad sam tek video da se u pola teksta koristi ispravno, a u drugoj polovini na onaj drugi način :))) Bambi
umetnost.129 djcorto,
PROJEKT X - Belgrade 6.-16. April 1996. Belgrade X X Belgrade Belgrade Xample Belgrade Xtreme Xit Belgrade X-rated Belgrade Belgrade Xperiment Belgrade Xchange Belgrade Xperience d i s c i p l i n e s f r o m ARCHITECURE sociology philosophy t o video art performing art sound photography virtual reality computer hacking workshops exhibitions initiation performances excursions lectures debates concerts fun
umetnost.130 djcorto,
PROJEKT X THE SITE - FACTORY X A b a n d o n e d S u g a r r e f i n e r y THE OTHER LOCATIONS Old Powder Magazine Rex Cinema Caves in downtown - Tasmajdan park Ruined Concrete Factory
umetnost.131 corto,
Po zapovesti Velikog Belog Sefa, moderatora ove konferencije, u narodu poznatom kao strasni dr.grba, pristupam izvrsenju zadatka. A i tema je interesantna za one koji po beogradskim antikvarnicama jure "originale falsifikata" ;) FALSIFIKATI :) Vekovima su se falsifikovali predmeti koje su sakupljali kolekcionari za svoje privatne zbirke, a strucnjaci za muzeje i galerije; falsifikovalo se sve ono sto je zbog potraznje moglo falsifikatoru doneti zaradu - od novca, nakita i keramike preko istorijskih dokumenata i relikvija do slika, kipova, mumija i maraka. Kod falsifikovanja umetnickih dela i primenjene umetnosti najcesce su angazovani vrsni strucnjaci i umetnici, tako da kvalitetu falsifikata cesto nasedaju ne samo amateri kolekcionari, nego i priznati strucnjaci. O falsifikatu se radi onda, kada je falsifikator izradio potpuno novo delo, imitirajuci stilske i tehnicke karakteristike nekog umetnika ili epohe. O delimicnom falsifikatu se radi kada je falsifikator na delo nekog manje poznatog ili sasvim nepoznatog majstora stavio signaturu cuvenog umetnika. U kategoriju delimicnih falsifikata idu i ona dela koja su samo fragmentarno sacuvana, a falsifikator je proizvoljno rekonstruisao delove koji nedostaju. Falsifikat je npr. delom restaurisana vatikanska kopija Mironovog Diskobola; u istu kategoriju spada i vatikanska Laookonova grupa, pa i rekonstrukcija kompleksa u Knososu Artura Evansa. Ja sam se za ovih desetak godina srela sa nekih 20-tak vaza sa dvora Marije Terezije, mnogo vise raznih djindjuva sa ruskog carskog dvora, oko 5 kreveta sto kralja Petra sto Aleksandra, Karadjordjevom mustiklom, a o kineskim dinastijama i da ne govorimo :))) Ipak najvise volim tzv. bidermajer case i Gale vaze, a sve made in Rumunija od pre par meseci....
umetnost.132 muadib,
> PROJEKT X > > THE SITE - FACTORY X > > A b a n d o n e d S u g a r r e f i n e r y > > THE OTHER LOCATIONS > > Old Powder Magazine > > Rex Cinema > > Caves in downtown - Tasmajdan park > > Ruined Concrete Factory Do sada su sigurne radionice 1 Roland miller i Sherley Cameron, britanski umetnici i performans artisti, radionica Emblems 2 Marc Dyson britanski arhitekta radionica Psychogeographical urbanism 3 Srdjan Jovanovic Veiss arhitekta iz Beograda i Sabine Von Ficher, arhitekta iz Ciriha oboje na postdiplomskim studiama na Harvardu USA vodice radionicu TIME & TIME 4 Monica Piatkowski britanski designer radionica iz oblasti grafickog designa ciji bi krajnji produkt bila izlozba 5John L Cobban britanski sound artist predlaze radionicu koja bi se bavila zvukom i videom (a i trazi mi atari falcon a i nekoliko atari 1040 smrc ) (sponzorima VRLO zahvalni) :)) 6 Michaele Saee arhitekta predavac na SCI-Arch Los Angeles USA radionica NO THINKING MAN 7Kevin Rhowbothm arhitekta iz Londona trenutno predavac na tehnickom fakultetu u Berlinu 4 days workshop THE TERRITORIALITY OF CIVIL STRIFE /THE AESTETIC OF IMMANENCE 8 Marc J Hawker arhitekta i performance iz Glasgova & Jog Tischer arhitekta iz Drezdena radionica SWEET SUGAR ROMANCE IN SUGAR FACTORY 9 Vladimir Bozanic designer industrijskih proizvoda Torino radionica 97-00 10 Claudia Scheffel iz Berlina i Mati Franch Batorli iz Londona pejzazni arhitekti radionica LANDSCAPE IN MOTION 11 Mix up likovni umetnik iz Notingema i Sasa Mirkovic umetnik iz Beograda radionica HOUSE IN THE COUNTRY 12 Kevin Kaufman arhitekta USA trenutno zivi i radi u Ljubljani radionica APLYING THE PRINCIPES OF COMMUNITY ARCHITECTURE TO FACTOR X 13 Jurij Krpan arhitekta Ljubljana Trazenje tacke Prosivenja 14 Aras Ozgun i Ersan Ocak video umetnici iz Ankare video radionica IMAGES OF URBAN LIFE 15 Igor Stipac arhitekta iz Beograda na postdiplomskim studiama na Berlage institutu u Amstrerdamu radionica na temu premestanja i translacije postojecih beogradskih urbanih fenomena u moguce progresivne snage u okruzenju 16 David Santa Cruse i Renata Sentkiewic arhitekti Madrid radionica A NON-TEACHING COMPETITION WITH CONTAMINATED ARCHITECTURE VELOCITY 17 Timoty Jashna, Michael Lieb, Stefan Bullerkotte arhitekti iz Berlina radionica 3xBelgrade 18 Frank Shroder Nijam Drivestijn Thomas Stille Berlin upotreba svetla u arhitekturi 19 Roeland Van Elsen arhitekta iz Antverpena i Catherine Fizgerald arhitekta iz Dablina radionica TRADITIONAL STORY TELLING IN MINDBLOWING SUBCULTURE 20 Andrew Davies arhitekta machester radi u Berlinu radionica THE SPARK OF EMOTION Budite Xnicni ProjectX Belgrade 6-16 april 1996 BogdanX Svi prilozi su dobrodosli
umetnost.133 bulsara,
ja vam dodjem kao informator pa u tom smislu ne propustite izlozbu u gal.Zvono (Visnjiceva 6) mlade italijanske graficerke...
umetnost.134 djcorto,
Informacija za SEZAM Foto kino klub "Novi Beograd" organizuje izlozbu fotografija sa 2 teme: - Novi pravci i tendencije - eksperiment - Zivot (Lfe). To je tradicionalna, u fotografskim krugovima poznata izlozba "NOVA F", koja je ove godine dobila medjunarodni karakter i visoko pokroviteljstvo FIAP-a (Medjunarodne federacije fotografske umetnosti), prva takva u Beogradu za 50 godina postojanja Foto saveza Jugoslavije. Ziri u sastavu: Enrik Pamies MFIAP (Spanija) - Predsednik FIAP-a Albano Sgarbi EFIAP (San Marino) - clan direktorijuma FIAP-a Milan Aleksic KMF FSJ, MFA (Jugoslavija), imace tezak zadatak da 8. i 9. marta, u prostoru Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, od prispelog materijala odabere fotografije koje ce biti izlozene. Rok za prijem radova, je istekao a fotografije jos uvek stizu. Do sada je prispelo preko 1500 radova od oko 350 autora iz 31 zemlje, pa ce, po broju zemelja ucesnica, to biti jedan od najznacajnijih kulturnih dogadjaja u Beogradu uopste. U toku boravka u Beogradu istaknuti umetnici, gospoda Pamies i Sgarbi, prikazace svoje dijapozitive uz razgovor sa publikom, a fotografije clanova zirija u zasebnom bloku, uvelicace izlozbu, koju ce biti otvorena 14. aprila i trajati do 15. maja 1996. godine u Muzeju savremene umetnosti. Izlozbu ce pratiti luksuzno opremljen katalog sa oko 80 strana teksta i reprodukcija (koji se obavezno salje svim ucesnicima) i odgovarajuca promocija u svim dostupnim medijima. Gosti na javnom ziriranju i pratecim programima, a po tom i na izlozbi su DOBRO DOSLI. Sponzori takodje, pa ako ste zainteresovani - izvolite! Adresa FKK "Novi Beograd" je 11070 Beograd, Bulevar AVNOJ-a 166, a telefon (011) 699-384. Radno vreme je: utorkom i cetvrtkom od 18 do 20 h, a subotom i nedeljom od 12 do 14 h (do 10. marta radi se i van redovnog radnog vremena - po ceo dan). Gordan Pomorisac KMF FSJ
umetnost.135 mnikolic,
> U toku boravka u Beogradu istaknuti umetnici, gospoda Pamies i > Sgarbi, prikazace svoje dijapozitive uz razgovor sa publikom, a Bilo bi vrlo dobro da se ovde pojavi i informacija kada će tačno i gde biti organizovan taj susret sa umetnicima. m.
umetnost.136 dpaun,
Molbenica: Treba mi (koliko je moguće) iscrpnija biografija našeg slikara Uroša Kneževića. Da li je neko video takvu publikaciju (katalog, monografiju), ili, možda tekst u stručnom (likovnom) časopisu ... Šta o njemu veli istorija srpskog slikarstva XIX veka? Zahvalan za svaki trag, dPaun.
umetnost.137 djcorto,
> Bilo bi vrlo dobro da se ovde pojavi i informacija kada ce > tacno i gde biti organizovan taj susret sa umetnicima. Kao sto ste videli, preneo sam tekst Gordana Pomorisca. Covek nije na Sezamu (cinimo sve da bude :)) ) pa cu verovatno ja dalje prenositi informacije. Cim saznam, doznacete i vi :))
umetnost.138 sav.gacic,
> spada i vatikanska Laookonova grupa, pa i rekonstrukcija kompleksa u > Knososu Artura Evansa. Ako nije zahtevno, u čemu su se to sastojale intervencije sir Arthur Evansa u Knososu? Ono što je izloženo posetiocima stvarno izgleda previše lepo i novo za toliku starost? Da nisu, možda, dozidali Minotaurov lavirint onako kako bi to mali Nigel iz Midlandsa zamislio? Ne liči na Britance, ali ko zna...
umetnost.139 supers,
>> za toliku starost? Da nisu, možda, dozidali Minotaurov lavirint >> onako kako bi to mali Nigel iz Midlandsa zamislio? Ne liči na >> Britance, ali ko zna... U celom kompleksu se ističe jedan zid koji para nebesa, sa sve delom tavanice i par karakterističnih stubova, više metara iznad svega preostalog. E, za to se pobrinuo Britanac.
umetnost.140 corto,
> Treba mi (koliko je moguce) iscrpnija biografija naseg slikara > Urosa Knezevica. Izvinjavam se na malom zakasnjenju, ali evo, pomocicu koliko mogu, premda sam trenutno odsecena od maticne biblioteke. O Knezevicu je pisao Pavle Vasic, clanak u Letopisu Matice srpske, 1950, 365, str. 17, i u Naucnom zborniku Matice srpske isto 1950, I, str. 94-99. Ali koliko ja znam Paju, taj je stalno sam sebe prepisivao, pa je dovoljno da nadjes njegovu monografiju O Knezevicu iz 1975, izdanje galerije "Jovan Popovic", Opovo. To je svega nekih 75 strana, ali ne znam ni jednu noviju knjigu :( U svakom slucaju, tu ce biti navedena sva ranija literatura... Srecno :)
umetnost.141 corto,
> Ako nije zahtevno, u cemu su se to sastojale intervencije sir > Arthur Evansa u Knososu? Ono sto je izlozeno posetiocima > stvarno izgleda previse lepo i novo Da citiram: "Covek od pustog novoga vise ne vidi staro kamenje i prolazi kroz celicnobetonske ali zato nista manje labilne hipoteze". Ser Artur je, kao prvo, pocistio sve slojeve koji po njemu nisu bili iz minojskog perioda (slojevi su isli i do vizantijskog doba), pa kako su mu ostala dva i po kamena i pola stuba, bacio se na pravljenje Lavirinta kako to knjige kazu. Zaista je koristio i armirani beton u rekonstrukciji :)) Takve lepe "rekonstrukcije" nalze se i kod slikarstva u Knososu, npr. cuveni "Princ medju ljiljanima" i "Igre s bikovima". Ono gde se vidi tamnija, malo ispucala boja na reprodukcijama, e to je originalni sacuvani deo, sto sve u svemu iznosi oko 5 % slike, a ostalo je doslikao izvesni E. Gillerion. Bez obzira na intervencije g. Evansa, Knosos je bozanstveno mesto (samo da me sada ne cuje Premijer, inace sam ga ugasila), i pravo mesto da se shvati koliko istorija civilizacije stvarno traje :) PS Anegdota od pre dvadesetak godina, razgovor dve studentkinje istorije umetnosti i jedne studentkinje prava: Buduca pravnica: "Na onom ostrvu ima stari manastir, iz 17. veka". Nas dve u glas: "I to je tebi staro ?!"
umetnost.142 bulsara,
> i u Naucnom zborniku Matice srpske isto 1950, I, str. 94-99. Ali koliko > ja znam Paju, taj je stalno sam sebe prepisivao, pa je dovoljno da neverovatna intimizacija...da niste zajedno studirali kod Rida?
umetnost.143 dpaun,
>> Treba mi (koliko je moguce) iscrpnija biografija naseg slikara >> Urosa Knezevica. > > Izvinjavam se na malom zakasnjenju, ali evo, pomocicu koliko > mogu, > Pomogli ste mi maksimalno. Od srca hvala. dPaun.
umetnost.144 corto,
> neverovatna intimizacija...da niste zajedno studirali kod Rida? Ma svi smo mi istoricari umetnosti jedna velika porodica ;)
umetnost.145 bulsara,
> Ma svi smo mi istoricari umetnosti jedna velika porodica ;) jel, pa kako onda ja nisam u njoj?
umetnost.146 corto,
> jel, pa kako onda ja nisam u njoj? Prijavi se na vreme na usvajanje ;) Da nisi mozda student histerije umetnosti, ili vec gotov histericar ?
umetnost.147 bulsara,
> Prijavi se na vreme na usvajanje ;) Da nisi mozda student histerije > umetnosti, ili vec gotov histericar ? takoreci novopeceni magistar.Ako te zanima tema magistarskog rada e pa jos nisam magistrirala...upravo za dve nedelje polazem poslednji strucni ispit posle metodologije,sada modernu ali samo 6tu deceniju jer tako ti je to sa nama magistrima samo uze znanje...naravno kod Denegrija.Koja je tvoja stopa istorijskoş umetnicke obavestenosti prevedeno u godine studija?
umetnost.148 bulsara,
ja vam dodjem kao informator pa u tom smislu ne propustite izlozbu u gal.Zvono (Visnjiceva 6) mlade italijanske graficerke...
umetnost.149 corto,
> uze znanje...naravno kod Denegrija.Koja je tvoja stopa > istorijskoş umetnicke obavestenosti prevedeno u godine studija? E pa ja radim u Muzeju primenjene umetnosti, Odsek keramika i staklo, kustos po zvanju a mr po obrazovanju, tema o zivotu i radu Dragutina Inkiostrija zvanog Medenjak, kod Mice Jovanovica narvno, knjiga u pripremi (za koju godinicu a mozda i kasnije), a izlozbu je omeo rat :( Paju i prozivam zbog Inkiostrija, jer sam u 5-6 njegovih knjiga nasla potpuno istovetan pasus, sa istovetnim fus-notama, zbog kojih sam izgubila cc mesec dana po bibliotekama, da bih na kraju od jednog starijeg kolege cula da je Vasic to pogresno prepisao ;)) Eh, da je samo kod Paje takav slucaj...
umetnost.150 bulsara,
> E pa ja radim u Muzeju primenjene umetnosti, Odsek keramika o blago tebi!Kako si samo dosla (jel la ili o)do mesta u MUZEJU!!! to izgleda obicnim smrtnicima i nama mladjima tako dalek i pusti san... Kakvo je raspolozenje u tom prostoru jel su atmosfere uistina toliko ucmale kao sto se govorka...Uzgred budi receno jel poznajes Milicu şDejanovu suprugu? POzdrav
umetnost.151 bulsara,
> E pa ja radim u Muzeju primenjene umetnosti, Odsek keramika o blago tebi!Kako si samo dosla (jel la ili o)do mesta u MUZEJU!!! to izgleda obicnim smrtnicima i nama mladjima tako dalek i pusti san... Kakvo je raspolozenje u tom prostoru jel su atmosfere uistina toliko ucmale kao sto se govorka...Uzgred budi receno jel poznajes Milicu şDejanovu suprugu? POzdrav
umetnost.152 corto,
> to izgleda obicnim smrtnicima i nama mladjima tako dalek i > pusti san... Kod nas se u Muzeju trenutno muva nekih troje do cetvoro mladjih, koji su tu do duse na godinu dana, preko biroa, ali sve mi se cini i nadam se da ce neko i da ostane za duze. A ja sam stigla do Muzeja radeci tri godine kao volonter, pa kad su se navikli na mene.... > toliko ucmale kao sto se govorka... U svim ustanovama gde se pare 'prelivaju' moze da bude samo ucmalo... > poznajes Milicu şDejanovu suprugu? Pa radimo u istom Muzeju :)
umetnost.153 sav.gacic,
>> E pa ja radim u Muzeju primenjene umetnosti, Odsek keramika > o blago tebi!Kako si samo dosla (jel la ili o)do mesta u MUZEJU!!! > to izgleda obicnim smrtnicima i nama mladjima tako dalek i pusti san... Beep! Paušali ovde nisu običaj, kao ni lepljenje etiketa (u pokušaju) :) Možda nije strogo na temu, ali analogija postoji. Blizak prijatelj, arheolog, kaže da u njihovoj struci postoji konstantan manjak mladih saradnika za rad na projektima i izglednim šansama za zaposlenje u perspektivi. Kvaka je u tome je od kandidata traženo poznavanje latinskog i starogrčkog, te jednog od svetskih jezika (uprkos izreci ceo svet srpski ipak ne razume ;) ) i, naravno, rad na terenu. Znam da on za svojih nekoliko godina volontiranja (ponekad ipak plaćenog od projekta) i pet-šest godina stalnog radnog odnosa nije video more, već je valjao po prašini, spavao po barakama i šatorima, a zimi sedeo i nalaze obrađivao, pisao radove. Suočeni sa tom realnošću (koju su svi od zaposlenih prošli i još uvek prolaze i u svojim veoma zrelim godinama i okićeni svim mogućim titulama), gro mladih nadobudnih sa prezirom odlazi. Odjavna špica ima mnogo varijanti, ali najčešće se sreću: "pa, nije valjda da je tolike godine drao-la klupu da bi pravo crnčenje i učenje tek nastalo", "toliki rad za TE pare", "to sigurno nije jedini način, idem ja da tražim vezu, šta oni misle"... Protagonista, odatle, često biva sklon da u skladu sa pravilima takvog načina razmišljanja i svojim odgovarajuće izbaždarenim aršinom takvo stanje stvari proglasi za jedino moguće. Nije mi poznato kako tačno profesori svojim studentima opisuju njihovu budućnost posle završetka fakulteta, ali valjda ih ne prepuštaju holivudskim filmovanim romanima o romantizmu, nepodnošljivoj lakoći poslovanja i bajnoj slavi jednog Evansa, Šlimana ili Šampolijona... NHF (no hard feelings) & nothing personal, just for the record.
umetnost.154 sav.gacic,
> ja vam dodjem kao informator pa u tom smislu > ne propustite izlozbu u gal.Zvono (Visnjiceva 6) > mlade italijanske graficerke... Pozdravljam inicijativu. Očekuje se kontinuitet...
umetnost.155 bulsara,
cao svima ! Opet ja u ulozi informatoraşsutra u utorak pomalo zaboravljena galerija Stara kapetanija i sjajna keramika dva mlada tvorca,otvaranje u 19.00.Ne propustite. PS:Videste li Reljica?Inace tesko mi je da nastavljam pricu o radu i neşradu mladih istoricara um.,arheologa itd.Definitivno nema posla u struci i tu je tacka,no to su i tako fakulteti za "svoju dusu"...tja.
umetnost.156 hose,
Zna li neko kako se čisti slonovača?
umetnost.157 corto,
> Zna li neko kako se cisti slonovaca? Auh, tesko. Znam da se ne sme tretirati neorganskim sredstvima (deterdzenti, paste za ribanje i sl.), da se ne sme trljati zicom ili bilo kojim ostrim predmetom, a ni voda joj dobro ne cini. Raspitacu se na nadleznom mestu, pa cu ti javiti.
umetnost.158 djcorto,
Nove informacije iz FSJ, uz izvinjenje autora sto nije stiglo blagovremeno .... Obavestenje za Sezam 8. i 9.marta u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu obavljeno je ziriranje medjunarodne izlozbe fotografija "NOVA F"/1996, u organizaciji Foto kino kluba "Novi Beograd", uz saglasnost FSJ i visoko pokroviteljstvo svetske fotografske organizacije FIAP. Na dve ponudjene teme: A. "Novi pravci i tendencije (eksperiment)" i B. Zivot, odazvalo se ukupno 587 autora iz 34 zemlje, sa 1844 fotografije. Za temu A. prispela je 641 fotografija od 200 autora, a za temu B. 1203 fotografije od 367 autora. Ziri u sastavu: Enrik Pamies, MFIAP. predsednik FIAP-a, Spanija Albano Sgarbi, EFIAP, clan direktorijima FIAP-a, San Marino i Milan Aleksic, KMF FSJ, Jugoslavija odabrao je za izlaganje: na temu Novi pravci i tendencije - eksperiment: 72 fotografije od 43 autora iz 17 zemalja, a na temu Zivot: 179 fotografija od 125 autora iz 25 zemalja. U skladu sa pravilnicima FIAP-a i FSJ i propozicijama izlozbe podeljene su nagrade. Cestitke za ostvarenja i rezultate zasluzuju autori: Tema A Zlatna medalja FIAP-a: Ljubomir Simunic, Jugoslavija Srebrna medalja FIAP-a: Jelena Cvetkovic, Jugoslavija Bronzana medalja FIAP-a: Ramune Tigagaite, Litvanija Zlatna medalja FKK "Novi Beograd": Xavier Lucchesi, Francuska Srebrna medalja FKK "Novi Beograd": Aleksandar Kujucev, Jugoslavija Bronzana medalja FKK "Novi Beograd": Slavoljub Zivanovic - Zli, Jugoslavija Pocasne trake FIAP-a (pohvale): Ivan Bukumirovic, Jugoslavija Milinko Stefanovic, Jugoslavija Warn Per-Ake, Svedska. Tema B Zlatna medalja FIAP-a: Evgenij Moharov, Rusija Srebrna medalja FIAP-a: Vanneuville Jacques, Francuska Bronzana medalja FIAP-a: Markku Huhta, Finska Zlatna medalja FKK "Novi Beograd": Evgenij Komarov, Ukrajina Srebrna medalja FKK "Novi Beograd": Zoran Anastasijevic, Jugoslavija Bronzana medalja FKK "Novi Beograd": Dr Rosen Kolarov, Bugarska Pocasne trake FIAP-a (pohvale): Anatolij Sergeev, Rusija Bikashi Daf, Indija Valeri Savlaev, Ukraina. Tokom visednevnog boravka u Beogradu, gospodin Pamies je odrzao predavanje o temama i funkcijama medija fotografije, gospodin Sgarbi dve projekcije sopstvenih dijapozitiva sa vrhunskih sportskih takmicenja i iz prirodnih rezervata Afrike, a sva tri clana zirija prilozila su po desetak svojih fotografija koje ce biti izlozene, zajedno sa radovima uvrstenim u izlozbu "Nova F"/'96. Izlozba se otvara 12. aprila 1996. godine u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, a trajace do sredine maja. Sva dopunska obavestenja mogu se dobiti na telefon FKK "Novi Beograd" (011) 699-384 u radno vreme kluba: utorkom i cetvrtkom od 18 do 20 casova, a subotom i nedeljom od 12 do 14 casova. Gordan Pomorisac
umetnost.159 hose,
Zna li neko kako se čisti slonovača?
umetnost.160 djcorto,
Otvaranje medjunarodne izlozbe fotografija FK Novi Beograd je 18.4. u 18h u Muzeju Savremene Umetnosti.
umetnost.161 djcorto,
Medjunarodna foto izlozba FK Novi Beograd se otvara 18.4.1996. u 18h u Muzeju savremene umetnosti.
umetnost.162 bjevdjic,
(BEORAMA INTERNATIONAL, broj 54 - MAJ) █▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀█ █ LOGE MUNDUS TODOSIJEVIĆ █ █ I █ █ INSTITUTE BENEDICTUS BARUH DE SPINOZA AMSTERDAM █ █▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄█ Svečano objavljuje odluku da se ugledom posthumne nagrade "SRPSKA MUZA" za umetničko stvaralaštvo u proteklih 3 milenijuma ovenčaju: HOMER (Poezija) WILLIAM SHAKESPEARE (Književnost) REMBRANDT VAN RIJN (Slikarstvo) LUDWIG VAN BEETHOVEN (Muzika) FIDIJA (Skulptura) GIANLORENZO BERNINI (Arhitektura) OBRAZLOŽENJE: Poštujući reči umnih predaka koji su nam govorili da su spomenici, trijumfi i ostali podsticaji vrlina više znaci ropstva nego slobode i da se nagrade za poštenje, trud i darovitost daju samo robovima a ne slobodnim ljudima, odlučili smo da Tromilenijumsku nagradu za umetnost pod nazivom "SRPSKA MUZA" - uz novčani iznos od 5.000.000 (pet miliona) američkih dolara i zlatnu medalju - dodeljujemo isključivo mrtvim umetnicima. Naš je cilj da se svi genijalni ljudi zauvek oslobode đavoljskih iskušenja koje sobom nosi život, udvorištvo i čežnja za slavom, novcem i lancima. Naša je plemenita želja da smrt više nikada ne bude prepreka za sticanje uglednih nagrada, slave, diploma i velikog imetka. Neka vam Homer posluži kao blistav primer! Loge Mundus Todosijević i Institute Benedictus Baruh de Spinoza 1996 ──────────────────────────────────────────────────────────────────── Fondation Sansculotte: Conto 560 422 331 Sparkasse Belgrade G1
umetnost.163 ivanvec,
Od 10.6 do 16.6 odrzava se godisnja izlozba studenata FLU (po klasama) u prostorijama fakulteta (u Rajicevoj i na Senjaku). Svi zainteresovani su dobrodosli.
umetnost.164 dr.s,
/* Od 10.6 do 16.6 odrzava se godisnja izlozba studenata FLU (po Koje kriterijume treba da ima student da bi bio izlozen. :))) Ako su i studentkinje izlozene, mozda i dodjem... O:)
umetnost.165 poki,
HORSKE SVECANOSTI 96 Veceras su u Nisu otvorene Horske svecanosti. Nastupilo je 6 horova iz: -Obrenovca -Nisa (Pevacko drustvo "Branko", "Vojislav Vuckovic" i Studdentski hor) -Leskovca -Novog Pazara -Sparte u Grckoj Uz veliko prisustvo komaraca i policajaca koje nesto ne pamtim od pre dve godine, najbolji utisak i dugotrajni aplauz pobrao je hor Crkvenog pevackog drustva "Branko" iz Nisa. Inace, za neke od ostalih horova vaze reci jednog posmatraca "da ljudi aplaudiraju da bi ubijali komarce". Vise od 3 sata horske muzike propratila je gotovo puna Letnja pozornica, TV prenos i poneki ljubitelj....
umetnost.168 mcar,
Palo mi je na pamet sledece pitanje: Da li se novokomponovana muzika, turbo folk itd moze smatrati umetnoscu? Da li je to samo jedan oblik utnosti, ili ne spada u umetnost? MC
umetnost.169 firus,
> Da li se novokomponovana muzika, turbo folk itd moze smatrati > umetnoscu? Da li je to samo jedan oblik utnosti, ili ne spada u > umetnost? MC Kako se meni cini, u pitanju je *cist* sund.
umetnost.170 marco,
>> Da li se novokomponovana muzika, turbo folk itd moze smatrati umetnoscu? >> Da li je to samo jedan oblik utnosti, ili ne spada u umetnost? Izuzetno filozofsko pitanje. Moze se reci da spada u onaj segment umetnosti koji je oznacen kao kic ili sund, ali se isto tako moze reci da kic (sund) nije umetnost. To bi bilo po nekim estetskim odlikama. Mozemo da razmatramo da li je to autorsko delo izvodjaca ili bilo kog drugog lika povezanim sa izlazenjem kasete takvog izvodjaca. Tekstove je neko tu izmislio, ali muzika je preuzeta iz Turske, Irana, Grcke... sto znaci da je takva pesma sa muzicke strane plagijat (ne obrada, posto se ne izvodi u originalu u potpunosti), a to nije umetnost.
umetnost.171 dr.grba,
>>> Da li se novokomponovana muzika, turbo folk itd moze smatrati >>> umetnoscu? Da li je to samo jedan oblik utnosti, ili ne spada u >>> umetnost? MC >> >> Kako se meni cini, u pitanju je *cist* sund. Može se sasvim lako deduktivno izvesti da nema blage vee sa umetnošću. Tekstopisac štancuje što veću količinu teksta i uz naslov samo naznači (M) ili (Ž) da se odredi pol pevača. Kompozitor štancuje muziku kompilujući tehnički što složeniju stvar, a i u toku aranžiranja se doradi par komplikacija. Producent kaže: dvesta grama ovoga i pola kile ovoga. Ovaj će ovo, a ovome skini ovo, blablabla.... U studiju se, ovde je kritična tačka, sve to ispolira da zazvuči savršeno. A onaj ko ume u studiju, može ČUDA da napravi. Pa onda kampanje, promocije, reklame. Pare, pare, pare, pare, pare, pare, pare...... Koja crna umetnost.
umetnost.172 dr.grba,
>> preuzeta iz Turske, Irana, Grcke... sto znaci da je takva >> pesma sa muzicke strane plagijat (ne obrada, posto se ne To nije plagijat, slaba je reč: to je osmanlijski terorizam. A na čelu bande luče iz Kasidola.
umetnost.173 supers,
>> Moze se reci da spada u onaj segment umetnosti koji je oznacen >> kao kic ili sund, ali se isto tako moze reci da kic (sund) >> nije umetnost. To bi bilo po nekim estetskim odlikama. Ako postoji niz stereotipnih akorada i melodija, niz stereotipnih ritmova i niz stereotipnih pesničkih figura, i ako narodnjački kantautori stalno od tog istog materijala sklapaju nove i nove pesme, onda tu nema umetnosti. Umetnost valjda podrazumeva stvaralaštvo.
umetnost.174 corto,
> onda tu nema umetnosti. Umetnost valjda podrazumeva > stvaralastvo. Imas i narodno stvaralastvo , koje ne mora uvek da bude i umetnost.
umetnost.175 supers,
>>> onda tu nema umetnosti. Umetnost valjda podrazumeva >>> stvaralastvo. >> >> Imas i narodno stvaralastvo , koje ne mora uvek da bude i umetnost. Naravno. Nisam ni rekao da važi obratno, da stvaralaštvo podrazumeva umetnost :)
umetnost.176 inferno,
Ů│ ˙ Ako postoji niz stereotipnih akorada i melodija, niz stereotipnih Ů│ ˙ ritmova i niz stereotipnih pesničkih figura, i ako narodnjački Ů│ ˙ kantautori stalno od tog istog materijala sklapaju nove i nove pesme, Ů│ ˙ onda tu nema umetnosti. Umetnost valjda podrazumeva stvaralaštvo. Kloniranje je neograničeno. To vremenom postaje dosadno i nezanimljivo, čim melodije "uđu u uvo". Hitovi se troše i potrebno je iznova stvarati nove, a ukus je većini lako kreirati. Muzika se nalazi na pločama koje se slušaju godinama, a ne na recikliranom vinilu. ;)