knjizevnost.2veca,
Priča Jakova Grobarova, prema rečima Radoslava Bratića, jednog od
poslednjih autentičnih boema srpske književnosti.
Možda ćete u njegovim strahovima prepoznati svoje.
grobarov.arjknjizevnost.3balinda,
>> Priča Jakova Grobarova, prema rečima Radoslava Bratića,
>> jednog od poslednjih autentičnih boema srpske književnosti.
>>
>> Možda ćete u njegovim strahovima prepoznati svoje.
Plagijator? ;)
knjizevnost.4mpalacios,
SPANSKE I IBEROAMERICKE KULTURNE NOVOSTI
- Polemika oko "Servantesove nagrade" (Najbitnija knjizevna
nagrada na spanskom jeziku): Garsia Markes - za; Benedetti
kritikuje njenu politizaciju
ecabr27.zipknjizevnost.5veca,
Evropska zajednica neće više
da razgovara sa našim političarima.
Moraće da im dođu roditelji.
Slobodan Simić
knjizevnost.6veca,
Ovo je godina kulture.
Tako piše u horoskopu.
Veca
knjizevnost.7veca,
Srpske majke rađajte sinove,
da bi otac nacije imao sa kime da se poigra.
Veca
knjizevnost.8mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ecmay01.zipknjizevnost.9mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ecmay03.zipknjizevnost.10aleksandra.m,
VARGAS LJOSA, Dobitnik nagrade Servantes
Madrid, 24 april. Peruanac i nacionalizovani Španac Mario Vargas
Ljosa, obnovitelj realističkog romana i jedan od latinoameričkih pisaca
sa najvećim međunarodnim ugledom, dodao je danas Servantesovu nagradu za
književnost dugačkom spisku nagrada koje je dobio. Samo još nagrada
Švedske akademije i predsedničko mesto u sopstvenoj zemlji kao da se
opiru tom večitom pobedniku koji je svoju prvu književnu nagradu dobio
sa 23 godine i koji smatra da je pisanje u želji da se dobije nagrada
"pokvarena misao" koja pisca može da uništi. U julu 1993 Vargas Ljosa,
koji već godinama živi u Londonu, dobio je špansko državljanstvo na
sopstveni zahtev, i te iste godine osvojio nagradu Planeta za svoj roman
"Lituma u Andima". Romansijer, esejista, pripovedač i novinar, Vargas
Ljosa se rodio pre 59 godina ugradu Arekipa (Peru) i studirao
književnost u svojoj zemlji i u Španiji, gde se preselio 1958. Godine
1959 osvojio je svoju prvu, špansku nagradu, Leopoldo Alas, romanom
"Šefovi", a tri godine kasnije je njegovu knjigu "Prevaranti" nagradila,
takođe u Španiji, Biblioteca Breve, koja je sledeće godine objavljena
pod konačnim naslovom "Grad i psi", i ponovo dobila nagradu kritike,
1963. Tada je Vargas Ljosa živeo u Parizu; u francuskoj prestonici je
radio za jednu novinsku agenciju a zatim na francuskoj radioteleviziji,
i tamo je upoznao druge pisce emigrante koji su, kao i on, kasnije bili
vodeće ličnosti takozvanog "buma" hispanoameričke književnosti. Godine
1967. dobio je tri nagrade: špansku nagradu kritike, peruansku
Nacionalnu nagradu za roman i venecuelansku nagradu Romulo Galjegos, za
svoj roman "Zelena kuća". Godine 1969. objavio je "Razgovor u
katedrali", a 1973. "Pantaleona i posetiteljke"; dve godine kasnije
izabran je za redovnog člana Peruanske Akademije za jezik, a sledeće
godine za predsednika Internacionalnog Pen-a, što je ostao sve do 1979.
Italo-Latinoamerički klub mu je 1980. dodelio književnu nagradu za
"Tetku Huliju i piskarala", roman autobiografskog karaktera u kojem
pripoveda o vremenu kada je bio u braku sa Hulijom Urkidi, kada je pisac
imao samo 19 godina. 1964. Vargas Ljosa se razveo od Hulije Urkidi i
oženio se svojom rođakom Patrisijom Ljosa. Godine 1985. dobio je nagradu
Hemingvej za "Rat za kraj sveta", a sledeće godine i sledeće godine
podelio je nagradu Princ od Asturije sa španskim književnikom Rafaelom
Lapesom. Godine 1988. izabran je za kandidata za predsednika Perua od
strane koalicije centra i desnice, Demokratski front, što je
predstavljalo njegov potpuni ulazak u politiku. Dve godine kasnije,
Vargas Ljosu je pobedio tada nepoznati inženjer japanskog porekla
Alberto Fuhimori, za koga je njegov protivnik "izvrstan pisac, ali loš
političar". Kako sam Vargas Ljosa u svom autobiografskom eseju "Riba u
vodi" (1993.), posle iskustva koje je imao kao predsednički kandidat
došao je do zaključka da je "potpuno nesposoban za profesionalnu
političku akciju i uopšte nema vokaciju za tako nešto". To ga nije
sprečilo da u svim forumima u kojima učestvuje govori o potrebi
liberalne revolucije u Latinskoj Americi i da napada, kad god može,
Fuhimorija zbog institucionalnog udara koji je ovaj izvršio 5. aprila
1992, zbog čega su Vargasa Ljosu mnogo kritikovali u sopstvenoj zemlji.
Usled loših odnosa sa peruanskom Vladom i u tsrahu da će mu oduzeti
"sopstveno državljanstvo", Vargas Ljosa je 1992. zatražio špansko
državljanstvo, koje mu je vlada Felipea Gonsalesa dodelilo 1993. godine.
Od te godine postao je i član Španske kraljevske akademije za jezik.
knjizevnost.11aleksandra.m,
SERVANTESOVA NAGRADA
Madrid, 24. april.- Nagrada Migel de Servantes, koja se smatra
španskim ekvivalentom Nobelove nagrade za književnost dodeljena je ove
godine dvadeseti put, najuglednija je godišnja nagrada koja se dodeljuje
piscu španskog jezika za ukupno delo. Nagradu je ustanovilo 1975.
špansko Ministarstvo kulture. Prvi put je dodeljena sledeće godine.
Prema sadašnjim pravilima, ona se ne može deliti, ne može da se ne
dodeli, niti da se dodeli posthumno. Ta pravila su ustanovljena pošto je
1979 žiri odlučio da dodeli nagradu "ex aequo" Špancu Herardu Diegu i
Argentincu Horheu Luisu Borhesu. Tokom svog postojanja, Nagrada je
dodeljena samo dvema ženama, Španjolki Mariji Sambrano 1988. i Kubanki
Dulse Mariji Lojnas, 1992. Španski kralj predaje Servantesovu nagradu za
književnost na svečanosti u Amfiteatru Univerziteta Alkala de Enares,
gradu u kojem je Servantes rođen 1547. godine, i to 23. aprila, na dan
Servantesove smrti. Dosadašnji dobitnici nagrade:
1976............... Horhe Guiljen (Španija) 1977...............
Aleho Karpentjer (Kuba) 1978............... Damaso Alonso
(Španija) 1979 .............. Herardo Dijego (Španija) i Horhe
Luis Borhes (Argentina). 1980............... Huan Karlos Oneti
(Urugvaj) 1981 .............. Oktavio Pas (Meksiko) 1982
.............. Luis Rosales (Španija) 1983 .............. Rafael
Alberti (Španija) 1984 .............. Ernesto Sabato (Argentina)
1985 .............. Gonsalo Torente Baljester (Španija) 1986
.............. Antonio Buero Valjeho (Španija) 1987 ..............
Carlos Fuentes (Meksiko) 1988 .............. Marija Sambrano
(Španija) 1989 .............. Augusto Roa Bastos (Paragvaj) 1990
.............. Adolfo Bjoj Kasares (Argentina) 1991 ..............
Fransisko Ajala (Španija) 1992 .............. Dulse Marija Lojnas
(Kuba) 1993 .............. Migel Delibes (Španija) 1994
.............. Mario Vargas Ljosa (Peru).
knjizevnost.12aleksandra.m,
žILE-GARSIJA MARKES KOLUMBIJSKI PISAC HVALI VARGAS LJOSU
Santjago de žile, 25. april. Kolumbijski pisac Gabrijel Garsija
Markes pohvalio je svog peruanskog kolegu zbog nagrade Servantes koja mu
je dodeljena. "Ovu nagradu je više nego zaslužio, zbog čitavog doprinosa
njegovih ostvarenja i njihovog značaja", rekao je pisac u čileanskoj
prestonici, gde se našao u privatnoj poseti pre odlaska u Brazil.
Kolumbijski nobelovac ispričao je čileanskim novinarima da piše
reportažu o otmici devet novinara u svojoj zemlji, koje su oteli
krijumčari droge 1990-1991. Objasnio je da prikuplja verodostojne
podatke o odiseji i patnjama tih ljudi i o tome šta je sve to značilo za
kolumbijsko društvo. " Radim na ljudskom aspektu svega toga. Mnogo se
govorilo o političkoj, i onoj dramatičnoj strani. Ja sam se okrenuo
patnjama ljudi." Na novinarsko pitanje, odgovorio je da, ako Kolumbijci
nisu zainteresovani za teme koje okružuju trgovinu drogom, "onda nas je
već odneo đavo i to znači da smo se pomirili sa sudbinom". Njegov
sledeći projekat je da nastavi sa memoarima koji su napola urađeni. "Ne
napola, to je hiljaditi deo, jer se nadam da će to biti jedna prilično
dugačka i potpuna stvar". Isto tako, pisac je rekao da "ne postoji
književnost koja traje čitavog života" i dodao da ona napreduje kroz
"razaranje i nadomeštanje". Upitan za mišljenje o nedavnom
uspostavljanju diplomatskih odnosa između žilea i Kube, čuveni pisac je
to okvalifikovao kao "zakasnelo", jer je to bilo nešto što se odavno
očekivalo, "ali su postojale svakovrsne trgovinske i konzularne veze".
Garsija Markes će učestvovati u Rio de čaneiru, u Brazilu, na festivalu
"Latinoamerički film: Sledećih sto godina", gde će održati predavanje
"Današnja latinoamerička književnost ukazuje na film sutrašnjice".
knjizevnost.13aleksandra.m,
BRAZIL-LITERATURA GARSIJA MARKES SE RAZBOLEO U RIO DE čANEIRU I
OTKAZAO DEBATU
Rio de čaneiro, 26 april.- Kolumbijski pisac Gabrijel Garsija
Markes otkazao je danas učešće u debati o latinoameričkom filmu
zbog zdravstvenih problema. "Na nesreću, Garsija Markes nas je
obavestio da neće moći da prisustvuje debati jer ne može da govori
i jer mu je grlo potpuno naduveno. Nije detaljno objašnjeno kakava
je bolest u pitanju, tako da su kružile priče da je G.Markes
deprimiran zbog stanja svog grla. Garsija Markes, kome su u maju
1992. izvadili kancerozni tumor iz plućnog krila, napustio je
hotel i preselio se kod nekog prijatelja. Kolumbijski pisac,
osnivač i počasni predsednik Škole filma u San Antoniju de los
Banjos, na Kubi, bio je pozvan da govori o iskustvima prenošenja
njegovih priča na film (Neverovantna i tužna priča nevine Erendire
i njene bezdušne babe).
knjizevnost.14balinda,
>> Španski kralj predaje Servantesovu nagradu za književnost
>> na svečanosti u Amfiteatru Univerziteta Alkala de Enares,
>> gradu u kojem je Servantes rođen 1547. godine, i to 23.
>> aprila, na dan Servantesove smrti.
Zanimljivo je da je Servantes umro istog dana, meseca i godine kad i
Šekspir. (23. aprila 1616.) Otuda zalaganje da se ovaj datum ubuduće
obeležava u svetskim razmerama kao nekakav "literalni praznik" (?)
čitave Planete.
knjizevnost.15dr.grba,
>> Šekspir. (23. aprila 1616.) Otuda zalaganje da se ovaj datum ubuduće
>> obeležava u svetskim razmerama kao nekakav "literalni praznik" (?)
>> čitave Planete.
Uvek mi deluje morbidno da se slave tj. obeležavaju nečije smrti.
knjizevnost.16balinda,
>> Uvek mi deluje morbidno da se slave tj. obeležavaju nečije smrti.
I meni. Međutim, valjda je to u duhu hrišćanstva? Tad su se
"predstavili" Bogu.
knjizevnost.17veca,
>> Uvek mi deluje morbidno da se slave tj. obeležavaju nečije smrti.
Došao je i taj dan, konačno... (c) maratonci :)
knjizevnost.18veca,
Ostvaren je zacrtan program.
Karlobag, Karlovac, Virovitica.
Nirnberg!
Rade Jovanović
knjizevnost.19mpalacios,
Spanskei iberoamericke kulturne novosti
ecmay08.zipknjizevnost.20severian,
Da li neko zna gde može da se nabavi knjiga
Zvonimira Vučkovića "Sećanja iz rata". Mislim da je
izdavač "Glas crkve". Takođe, pomogla bi i adresa
pomenutog izdavača.
knjizevnost.21mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ecmay11.zipknjizevnost.22mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti:
- o recniku kibernetike na spanskom jeziku
ecmay14l.zipknjizevnost.23mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ecmay16.zipknjizevnost.24pyc.guy,
Zanima me pisac jedne knjige. Cini mi se da se knjiga zove
Srbija u doba Milosa Obrenovica ili Srbija u Milosevo doba...
Mislim da je neki Vukasinovic, ali nisam siguran?
It's URGENT! :)
Pyc
knjizevnost.25mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ecmay19.zipknjizevnost.26mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ecmay24.zipknjizevnost.27mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ecmay25.zipknjizevnost.28bjevdjic,
KNJIGA VICEVA O LALI I SOSI
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
NOVI SAD, 1. juna (Tanjug) - U ediciji izdavačkog preduzeća
Matice Srpske u Novom Sadu objavljena je knjiga 'Vic o Lali'
Vitomira Sudarskog.
To je knjiga banatskog humora koji je nadaleko poznat po
pričama i anegdotama o Lali i Sosi, a šale su inspirisane
mentalitetom stanovnika ravnice koji se isključivo bave
zemljoradnjom i ne snalaze se najbolje u gradskoj sredini.
Ovo delo štampano je na 207 strana i bogato je ilustrovano
crtežima Dušana Ristića.
knjizevnost.29veca,
Srbi su koristili pribor za jelo u IV veku.
A i danas smo jedna od najrazvijenih
srednjevekovnih država.
Rade Jovanović
knjizevnost.30veca,
Davno bi nas posetile
civilizacije iz svemira
da ne mrze sve što je srpsko!
Mitar Tucović
knjizevnost.31soul,
Molim sve koji imaju nešto o Ursuli LeGuin (faq/bibliografija/...) ili
možda čak neko njeno delo u elektronskoj formi da isto pošalju.
Može i pointer...
knjizevnost.32dr.grba,
>> Molim sve koji imaju nešto o Ursuli LeGuin (faq/bibliografija/...) ili
>> možda čak neko njeno delo u elektronskoj formi da isto pošalju.
Na Oreska BBS-u se može naći jedna divna minijatura Ursule Le Guin,
"Oni što napuštaju Omelas".
knjizevnost.33mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ecjun01.zipknjizevnost.34mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ecjun06.zipknjizevnost.36mpalacios,
Diskuzija o knjizevnosti na spanskom jeziku (uz poruke)
rne101.zipknjizevnost.37novim,
Jedan od najlepših Šekspirovih soneta
(tzv. Rembrant-sonet, br. 43):
When most I wink, then do mine eyes best see,
For all the day they view things unrespected;
But when I sleep, in dreams they look on thee,
And, darkly bright, are bright in dark directed.
Then thou, whose shadow shadows doth make bright,
How would thy shadow's form form happy show
To the clear day with thy much clearer light,
When to unseeing eyes thy shade shines so!
How would, I say, mine eyes be blessed made
By looking on thee in the living day,
When in dead night thy fair imperfect shade
Through heavy sleep on sightless eyes doth stay!
All days are night to see till I see thee,
And nights bright days when dreams do show thee me.
Evo prevoda Miloša Crnjanskog, iz jednog eseja gde on za ovaj
Šekspirov sonet kaže da "je neprevodiv, izvanredan u svojoj baroknoj
lepoti" ("ba bih ga našem čitaocu, ipak, učinio shvatljivijim,
navešću prevod, bez metrike originala, ali sa slikovima i sadržajem
približnim"):
Najbolje vidi pogled moj, kad spi,
Jer danju na stvarima ništavnim umire;
Ali kad spavam, u snu, gde si ti,
Svoj mračni sjaj, sjano u mrak upire.
Jer ti, čija sen senkama sjaja daje,
Kako bi javom tek te seni ozario tlo,
Da ti bajni udi svetlom danu sjaje,
Kad je očima u tami ta sen već kao to!
Kako bi, kažem, oči moje blažene,
Gledale tebe i oživeo dan,
Kad, u mrtvoj noći, sjaj te neizvesne sene,
Pred očima mi slepim sja, kroz težak san!
Dani svi su noći, kad si nevidljiva ti,
A noći sjajni dani kad te snovi dovedu mi.
(Uz poruku je fajl za Šekspirovim sonetima 1-51, u originalu.)
sonn1-51.zipknjizevnost.38astojkovic,
Zelazni otiŠao zauvek... :(
knjizevnost.39dr.grba,
>> Zelazni otiŠao zauvek... :(
Eto ti ga sad!!! ))): Zbogom, Majstore! ):
knjizevnost.40novim,
Onaj isti ("Rembrant" sonet), u prevodu Danka Angjelinovića):
Što više žmurim, oči bolje vide,
Jer čitav dan što vide sveg se dure,
Ali kad spavam, u snu te previde,
U mraku jasno, jasno kroz mrak zure.
Gdje ne bi ti, kom sjena sjen ozari,
Obrisom svojim crto sliku sjene
Na jasnu danu, da jasnije žari,
Kad tvoj sjen tako sja kroz slijepe zjene?
Koliko sreće u mojim očima
Kad te vide usred dana živa!
Kad tvoj sjen titra u gluhim noćima,
Dok slijepa zjena san mi dubok sniva!
Svi dani noć su - dok te ugledam.
Sve noći dani - kad te u snu gledam.
Ps: Ima li neko pri ruci još neki prevod ovog (43-ećeg po redu)
Šekspirovog soneta?
knjizevnost.41mikrom,
▄─ Što više žmurim, oči bolje vide,
▄─ Ps: Ima li neko pri ruci još neki prevod ovog (43-ećeg po redu)
▄─ Šekspirovog soneta?
XLIII
Što više žmurim - oči bolje vide
Jer ceo dan ne vide što gledaju;
Al' kad ih sklopim - tvoj lik u njih ide,
Zamračene te jasno osećaju.
Kad i sen tvoja tamu svetlom čini
Te u mom oku sklopljenom sja čilo -
Kakav bi prizor, na dnevnoj vedrini,
Divan i blistav - tvoje biće bilo!
Kako blaženo oči bi mi sjale
Po živom danu da te smotre zene,
Kad i u mrtvoj noći su sen znale
Tvoju da vide, u snu, zaklopljene.
Svi dani su mi noći, kad te nema;
A noći dani, jer te san priprema.
Na žalost u impresu stoji grupa prevodioca, ali kako si već
poslao prevod Danka ANGJELINOVIĆA ostaju samo dve alternative :)
prevodioci:
Danko ANGJELINOVIĆ
čivojin SIMIĆ
Stevan RAIžKOVIĆ
P.S. Štampanje knjige "Sabrana dela - Vilijem Šekspir" u jednoj knjizi
je upravo juče završeno u štampariji "Apaloosa" iz Treviza,
mali problem oko transporta iz Italije će, nadam se, uskoro
biti rešen :)
Ako nekoga zanima sadržaj i prevodioci, neka pokupi IMPRES.ARJ
impres.arjknjizevnost.42novim,
" Na žalost u impresu stoji grupa prevodioca, ali kako si već
" poslao prevod Danka ANGJELINOVIĆA ostaju samo dve alternative :)
" čivojin SIMIĆ
Po svoj prilici je to ovaj. :)
knjizevnost.44dr.grba,
>> Ima li ovde ljudi koji vole da čitaju Selenića? Utisci o romanu "Memoari
>> Pere Bogalja", možda :))
Uzmi i čitaj. Izuzetno štivo. Teško je sažeti u dve reči.
knjizevnost.45ridonli,
} Ima li ovde ljudi koji vole da citaju Selenica? Utisci o romanu "Memoari
} Pere Bogalja", mozda :))
Moja omiljena od doticnog.
knjizevnost.46mpalacios,
O Kortazaru (diskusija u Fido-Netu, na spanskom jeziku)
ec950701.zipknjizevnost.47mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ec950704.zipknjizevnost.48mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ec950705.zipknjizevnost.49mpalacios,
Vicevi u Spanskom FidoNetu
ec950702.zipknjizevnost.50bjevdjic,
NOVA KNJIGA SVETE LUKIĆA
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BEOGRAD, 5. juli (Tanjug) - "Sto mojih kafana", neobična knjiga
sećanja autora Svete Lukića predstavljena je danas u Skupštini
grada.
Reč je o pričama "iz preosetljive bliske prošlosti i ne manje
delikatne sadašnjice", koja je, po rečima autora knjige, slika
nekih bliskih generacijskih druženja i mesta na kojima se
odvijala naša posleratna istorija.
"Zanimljiva je iz najmanje sto razloga" rekao je književnik
Momo Kapor, govoreći o knjizi koja, po njegovim rečima, otkriva
misteriju kafanskog života i beleži trenutke istorije našeg
grada koje neke druge ozbiljne literate nikada ne zabeleže.
"Izašla je u pravom trenutku, kada pokušavamo da vratimo dušu
Beogradu", izjavio je Milenko Kašanin, podpredsednik Skupštine
grada, predstavljajući ovo najnovije izdanje Beogradskog
mašinsko-grafičkog preduzeća (GMB).
knjizevnost.52bjevdjic,
OTVORENA KNJIčARA FRANCA KAFKE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
PRAG, 6. jula (Tanjug) - U prizemlju čuvene palate "Kinski"
(Kinsky), na najstarijem i najlepšem praškom trgu Staromjeskim
namjestima, otvorena je knjižara Franca Kafke (Franz), s kafanom.
Na tom mestu je krajem prošlog veka otac velikog pisca imao
trgovinu galanterijske robe, a na drugom spratu palate je bila
Staromjeska državna gimnazija koju je Kafka pohađao od 1893.
do 1901.
U knjižari će, uglavnom, prodavati dela Kafke i kruga umetnika,
u kome se on kretao, jevrejske knjige, istorijsku literaturu,
knjige o umetnosti, češke literarne i umetničke časopise
i knjige na stranim jezicima.
knjizevnost.53mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ec950707.zipknjizevnost.54veca,
RASEJANO GLEDANJE KROZ PROZOR
Šta ćemo činiti ovih prolećnih dana što sada brzo
nailaze? Jutros je nebo bilo sivo, ali ako sad priđeš prozoru,
iznenadiš se i prisloniš obraz uz prozorsku kvaku.
Dole se vidi svetlost sunca - koje, istina, već zalazi -
na licu devojčice detinjasta izgleda, koja bezbrižno korača i
osvrće se, a u isti mah na njenom licu se vidi i senka muškarca
koji nailazi za njom brže koračajući.
A zatim je muškarac već prošao i lice devojčice je sasvim
svetlo.
F. Kafka
knjizevnost.55segoy,
evo ja naisao na nesto,pa bih molio ako neko zna ili ume da prevede:
Mulier pulchra est janua diaboli,
via iniquitatis,scorpionis percussion.
St.Ieronim
inace ako jos niste shvatili na latinskom je ;)
unapred se izvinjavam za pravopisne greske u navedenom textu
knjizevnost.56mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ec950713.zipknjizevnost.57mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ec950711.zipknjizevnost.58wizard,
Potrebne su mi sledeće knjige na pozajmicu:
Povjest opšte književnosti - I knjiga (grčka i rimska
književnost)
Stipčević: Povjest knjige
Stipešić: Povjesne nauke u teoriji i praksi. Latinska
Paleografija. Opšta diplomatika. Hronologija.
žedvik: Mikenski svet
Dr Srejović - Cermanović: Rečnik grčke i rimske mitologije
M. Brunenti: Antički Rim - panorama jedne civilizacije
Hvala vam unapred na pomoći. :)
knjizevnost.59mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ec950717.zipknjizevnost.60veca,
Dinar se vezao za marku
i ne pušta je da padne.
Vesna Denčić
knjizevnost.61ljubaz,
ŠAŠAVI SPORTOVI
-----------------------------
FUDBAL
Ovo je jedan od najdosadnijih sportova današnjice. Jedini koji
možete gledati 90 minuta (120 u dosadnijoj varijanti) a da se za
to vreme na terenu ne desi ništa.
Većina ljudi danas veruje da je kolevka ovog sporta (kao i svih
drugih sportova čija je karakteristika da su izuzetno dosadni)
Engleska. Istina je da su koreni fudbala mnogo dublji i sežu iz
drevnih vremena i dubina dalekoistočnih i afričkih džungli. Mnoga
divlja plemena su poznavala pra-varijantu fudbala koja se igrala
posle pobede nad neprijateljem: neprijatelju bi odrubili glavu,
telo bacili u septičku jamu a glavu šutirali u znak prezira prema
pobeđenom, slavlja zbog pobede i ohrabrenja budućih ratnika.
Odlično naoružani, hrabri imperijalni osvajači i istraživači su
iz budžaka posmatrali ove obrede nastojeći da razumeju divljake
pre nego što ih istrebe. Nažalost, često bi se iznervirali
čekajući i istrebljivali ih pre nego što potpuno shvate smisao
igre, pa je tako došlo do katastrofalnih odstupanja od prvobitnih
ideja. Englezi su postavili mrežu na štapovima pretpostavljajući
da je cilj ubaciti glavu u nju, a domoroci su ribarske mreže
razapinjali prosto zato što su gotovo uvek šutirali glavu po
peščanim plažama i nisu želeli da im ona odleti u okean pre nego
što se zabave. Takođe nije bilo zdravo da se usred slavlja, koje
se oduvek delimično odvijalo u vodi, pojave ajkule i (kao što
su to povremeno umele) prepolove radošću opijenu populaciju sela.
Englezi su ipak brzo uvideli sav čar šutiranja glave mrtvog
neprijatelja, pa su sve češće priređivali utakmice, što je nužno
vodilo do potrebe za svežim neprijateljem. Kruna je podržavala
igru jer je u njoj videla dobar način da se dođe do novih
teritorija izvanrednim spojem zapadnjačkog duha i kulture sa
lokalnom tradicijom i običajima domorodaca.
Delom zbog elementarnog razvoja civilizacije, ali pre svega zbog
sve evidentnijeg pomanjkanja rekvizita, Englezi su počeli da
razmatraju alternative. Humanost je nalagala da se napusti
divljačka praksa, pa su mrtve neprijatelje bacali u septičke jame
bez odsecanja glave (zabeleženi su i primeri izuzetne humanosti,
kada je u septičku jamu bacan živ neprijatelj).
Kao alternativa je ponuđena čarapa ispunjena komadima tkanine
-- stručno nazvane "krpe" -- pa je nazvana "krpenjača."
Alternativa je imala svoje mane i prednosti, ali najveća vrednost
joj je bila što je prosto terala da se smisli nešto bolje.
Devetnaesti vek je doneo nov razvoj misli i nove ideje. Tada se
neki inventivac (kasnije verovatno čašćen plemićkom titulom)
dosetio kako se od mokraćne bešike crnca obložene kožom istog,
može napraviti sasvim pristojan rekvizit koji je nazvan prosto --
lopta. Ova sjajna ideja je dovela do još jednog talasa pokolja i
razvoja moderne fudbalske igre kakvu danas poznajemo. Ali još
uvek postoje artefakti koji nas podsećaju na stara, dobra vremena
kada je fudbal nastao. Verovatno najjači od tih artefakata su
fudbalski nadmoćna, neistrebljena plemena Južne Amerike koja i
danas najviše uživaju šutirajući alternativu po peščanim plažama.
Ključni artefakt u Evropi ostaju izbezumljeni urlici reportera
koji neumereno hvale "igru glavom" svojih ljubimaca.
Da sve ne bi bilo ovako idilično, iznećemo i mračnu stranu igre.
Potreba modernog čoveka da se sve ukalupi u pravila dovela je do
pojave Njega, čoveka u crnom, poznatog još i kao "Referee",
"Arbitar" ili u našem narodu omraženi, tzv. "Ua, sudija!"
Neverovatna je količina mržnje i prezira koju može da navuče samo
jedan krivonogi, ćelavi, ružni, debeli i odvratni čovečuljak u
crnom, pa je deo čovečanstva slobodnog duha stvorio novi sport da
bi se otarasio ove napasti. Tako je nastao...
RAGBI
-----------------------------
Ovaj odlomak predstavlja početak razvoja jednog viđenja sporta,
izazvanog pomerenim vrednostima današnjeg sveta koje se najbolje
mogu uočiti kroz onu olimpijsku: "Važno je učestvovati, važnije
je pobediti a najvažnije je zgrnuti lovu!"
Molio bih sezamovce koji gaje sklonost prema ovakvoj vrsti
sportskih tekstova a poznaju pravila KRIKETA i BEZBOLA da mi ih
u najkraćim crtama dostave. Hvala.
knjizevnost.62mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ec950719.zipknjizevnost.63hose,
ń:) Ovaj odlomak predstavlja početak razvoja jednog viđenja
ń:) sporta, izazvanog pomerenim vrednostima današnjeg sveta koje
ń:) se najbolje mogu uočiti kroz onu olimpijsku: "Važno je
ń:) učestvovati, važnije je pobediti a najvažnije je zgrnuti
ń:) lovu!"
ń:)
ń:) Molio bih sezamovce koji gaje sklonost prema ovakvoj vrsti
ń:) sportskih tekstova a poznaju pravila KRIKETA i BEZBOLA da mi
ń:) ih u najkraćim crtama dostave. Hvala.
Tekst ti je Zmajevski :))))))))))))
knjizevnost.64balsa,
This is the list of frequently asked questions (and their answers) for
the newsgroup sci.classics. There are bibliographies for novice and
knowledgable students of the classics, glossaries and compendia of
mythological characters.
----------------------------------------
List of Answers
0 What Is Classics?
1 Questions
1.1 How should I pronounce Ancient Greek?
1.2 What are the best translations of ...?
1.3 Who was ...?
1.4 What are the famous classical authors?
1.5 How do I translate ...?
2 Bibliographies
2.1 Introductory Bibliography
2.2 Advanced Bibliography
2.3 Specialist Bibliography
2.4 Introductory Latin
2.4.1 Classical
2.4.2 Medieval
2.4.3 Specialised
2.5 Advanced Latin
2.6 Introductory Greek
2.7 Advanced Greek
3 Mythological Deities
4 Timeline
5 Glossary
6 Computer Readable Materials
7 Radio Programming
-----------------------------------------
class.zipknjizevnost.65mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ec950721.zipknjizevnost.66veca,
Mojoj ženi počeli su da rastu brkovi.
Dobio sam bračnog druga.
Goran Gaćeša
knjizevnost.68bjevdjic,
U Beogradu nema kriminala.
Ostali su samo kriminalci!
(C) BJEVDJIC
knjizevnost.69dr.grba,
Nije sačekao ni akademskih 15 minuta,
bio je mnogo brži.
Vesna Denčić
P.S. Ovaj je moj, tj. pisan za mene. Veco, majstore, veliko hvala! (:
knjizevnost.70balsa,
"47.
I ako vlastelin ili vlastelčić uvredi sebra, da plati 100 perpera; ako
li sebar uvredi vlastelina ili vlasteličića, da plati 100 perpera i da se
osmudi.
48. O n a s i lj u
Ako koji vlastelin uzme vlastelinku na silu, da mu se obe ruke odseku i
nos odreže. Ako li sebar uzme vlastelinku na silu, da se obesi; ako li sebi
ravnu uzme na silu, da mu se obe ruke odseku i nos odreže.
(....)"
Uz poruku se nalazi prevod (nepotpunog) Hilandarskog prepisa Zakonika
cara Stefana Dušana. Raspored je 'Računari'.
zakonik.txtknjizevnost.71supers,
>> Uz poruku se nalazi prevod (nepotpunog) Hilandarskog prepisa
>> Zakonika cara Stefana Dušana. Raspored je 'Računari'.
Bravo, majstore! Sakupljam drakonske zakone iz hobija :)
Ako neko slučajno ima Hamurabija u elektronskoj formi, neka
obavezno šalje.
knjizevnost.72darone,
Nebojša Kandić, iz zbirke Saradnici na žiroskopu
KAKO JE STVARNO BILO?
Kad Marija Magdalena zapala je u ćorsokak
A gomila htede da se baci kamenom ko na kakvu vaš
Tad pojavi se Isus Hrist otac naš
Jer beše jevrejski svetac-dan petak
I znavaše Isus Hrist otac naš
Da jadna žena Magdalena Marija
Imala je u životu sijaset pizdarija:
U dvanaestoj prvi snošaj a u trinaestoj udovica osta
U petnaestoj - zbog krađe - tamnica joj drugi dan posta
I zbog takvog događaja sleda zakon osta:
Pica se svakom ne da!
Sve znao je to Isus Hrist otac naš pa reče
Ko bezgrešan je kamenom nek se baci
Svi ćute raziđoše se ljudi podlaci
A Hris sa Magdalenom pođe, njenoj kući u crveni mrak
Jer silna mu želja u muškost dođe
I dok ne pojavi se jutra prvi zrak
Terali su kera njih dvoje jebuckajući se žestoko baš
Magdalena Marija žena Isus Hrist otac i bog naš.
knjizevnost.73mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ec950726.zipknjizevnost.74mortrisha,
O.K.
Dva klinca stoje na uglu i vuku devojčicu za kosu. Njihova, valjda
zajednička majka svađa se sa prodavcem hamburgera (verovatno oko
kusura). Otac, par koraka dalje, stoji, naizgled dalek, pogleda
pruženog prema devojci u džins bermudama na motociklu. Njena bliža
noga je podvijena na sedištu; na ramenu, tik do crvene bretele,
ima veliku masnicu. Njen mladić je u WC-u. Odavno. I moja žena je
u WC-u. Takođe odavno. Točim gorivo u kadilak iz 89-te godine i
slušam dobar bluz na radiju. Bili Holidej. Kadilak je vlasništvo
žene koja zagriza hamburger, pružajući klincima tri koka-kole.
Iznenada, njen muž polazi prema meni. Devojka sa motocikla takođe
kreće prema meni, moja žena istrčava iz WC-a nameštajući frizuru,
iza nje motociklista sa povećom tetovažom na mišici.
Vidim devojčicu koja vuče dva dečaka za kosu i čujem gorivo koje
prosipa na pesak.
Bili Holidej je zaista O.K.
Zoran Ljubičić
"žitanje sa usana"
knjizevnost.75veca,
Lepa reč i gvozdena vrata otvara.
Uzmimo na primer reč tromblon!
Rade Jovanović
knjizevnost.76bjevdjic,
"Na današnji dan 16. avgusta 1984. godine u Beogradu je umro
Dušan Radović, književnik, pesnik, novinar, jedinstvena medijska
ličnost naše kulture. Ranih pedesetih godina javio se na radiju
pesmom za decu "Bio jednom jedan lav", a zatim radio-igrom
"Kapetan Džon Piplfoks". Slede zbirke pesama "Poštovana deco",
"Smešne reči" i "Vukova azbuka", a veliku popularnost stekla
je njegova televizijska serija "Na slovo, na slovo". Počev od
1976. godine, njegova emisija "Beograde, dobro jutro" budila
je gotovo osam godina stanovnike Beograda obiljem satiričnih
doskočica, duhovitih komentara i ljupkog humora."
knjizevnost.78portos,
ima li neko pri ruci " Splendor in the grass " ?
( ne mislim na film, naravno ;)
moze li se naci u British Council ?
tnx :)
knjizevnost.79lukic,
Da li neko zna gde bih mogao naći potrebnu literaturu za rad na temu :
" Funkcija slovenske antiteze u narodnoj književnosti ? "
MM Unapred zahvalan Aleksandar Lukić.
knjizevnost.80ljubaz,
Svakoga dana u svakom pogledu
sve više napredujem
-Tumor
Ako niko nije ranije čuo ovaj aforizam, onda je valjda moj.
knjizevnost.81aleksandra.m,
Lozana (Beta-Rojter-AFP) - Italijanski crtač stripova Hugo Prat, tvorac
čuvenog junaka stripa, mornara KOrta Maltezea, umro je u nedelju, 20.
avgusta, u 68. godini u klinici u blizini Lozane gde se lečio od raka.
Avanture Korta Maltezea, mršavog mornara oštrih crta lica sa zlatnom
minđušom i kačketom britanske mornarice, prevedene su na 12 jezika i
osvojile mnoge nagrade među kojima je i Zlatna palma za crtani film na
Kanskom festivalu.
Korto Malteze je u svojim izmišljenim putovanjima oko
sveta često susretao prave pisce poput Ernesta Hemingveja i Džejmsa
Džojsa. Prat je njegove avanture opisao na osnovu pomorskih putovanja
Džozefa Konrada.
Među ljubiteljima stripova o Kortu Maltezeu su i
američki reditelj Vudi Alen, bivši predsednik Francuske Fransoa Miteran,
italijanski pisac Umberto Eko. "Kada želim da se opustim, pročitam neki
Engelsov esej, a kada želim izazov, čitam Korta Maltezea", rekao je
jednom prilikom Eko.
Prat je rođen u Riminiju, italijanskom gradu na Jadranskoj obali 1927.
godine. Njegova majka zanimala se za Kabalu i proučavala ezoterizam. Ona
je, kako je sam Prat govorio, pomogla razvoju njegove maštovitosti i
naklonjenosti avanturizmu.
Pratov otac, Musolinijev pristalica, davao mu je da čita knjige čila
Verna kada mu je (Hugu) bilo pet godina i da na globusu prati putovanja
koja je opisao čuveni francuski pisac.
Hugo Prat je, međutim, obrazovan kao kosmopolita. Tečno je govorio sedam
jezika: francuski, italijanski, engleski, španski, nemački, portugalski
i svahili.
Hugo Prat je proveo detinjstvo u Etiopiji, tadašnjoj italijanskoj
koloniji, gde je naučio svahili. Prat je kasnije govorio, mada se ne zna
koliko je to istina, da je bio najmlađi vojnik Musolinijeve vojske.
Prat se 1943. godine vratio u Italiju. Prijavio se kao dobrovoljac u
britansku vojsku, sa kojom se vratio kao pobednik u Drugom svetskom
ratu. Tada je nacrtao prvi strip, "Kec pik", a potom se zaposlio kao
crtač u jednoj reviji za decu.
žetiri godine kasnije, dobio je poziv da ode u Argentinu da radi za
časopis "Salgari". U Argentini je ostao 15 godina, istražujući šume i
obalu. Ta istraživanja su mu kasnije poslužila kao inspiracija za
avanture njegovog junaka - mornara lutalice.
Prat se 1962. godine ponovo vratio u Italiju. Godine 1967. izdao je
strip "Narednik Kirk", u kojem se Korto Malteze prvi put pojavljuje, ali
samo kao sporedni lik.
Od 1969. Prat se posvetio Kortu. Prvi strip u kojem je on bio glavni
junak bila je epizoda "Balada o slanom moru". Posle toga je Prat napisao
još 11 nastavaka, a njihova radnja se dešava uoči i za vreme Prvog
svetskog rata.
To su priče koje nemaju konvencionalan kraj, ilustrovane veoma dobrim
crtežima. Dijalozi su kratki i jednostavni - kod Prata nikada nije bilo
mesta za prazne priče. O stripovima "Korto Malteze" napisane su mnoge
univerzitetske teze.
Pratovi radovi nekada su jedva ocrtani, a nekada puni detalja i živi.
Njegovi potezi su laki, a linije jasno definisane. Likovi koje je
stvarao su uvek bili precizno nacrtani, sa karakterističnim crtama lica.
Hugo Prat je za sebe govorio da je pisac, "tip koji se bavi
književnošću", pripovedač. "Jedina razlika između mene i drugih pisaca
je u tome što se ja izražavam pomoću crteža."
knjizevnost.82sobrenovic,
Eto jedne knjige...
Napisao ju je don.huan, a ja svojevremeno radio pripremu.
Ovo nije ta verzija pripremljena za stampu. Ovde je .DOC format
za winword 6.0.
Komentari dobrodosli, ma kakvi bili... :)
knjizevnost.83supers,
>> Napisao ju je don.huan, a ja svojevremeno radio pripremu.
Lepo, samo fali dotična knjiga uz poruku.
knjizevnost.84veca,
Bombardovanje ćemo ponoviti
zbog onih koji nisu bili u svojim kućama.
Goran Gaćeša
knjizevnost.85olio,
FILIPIKE iz nedeljne "nase borbe" pise Filip Mladenovic
-Zato je smenjen direktor RTS-a?
Toliko se pokvario da mu je karijes zahvatio
cak i vestacku vilicu.
-Sta preostaje vodji?
Ili da izgubi u americkom pokeru,
ili da dobije u ruskom ruletu.
-Pojedinac koji uobrazi da je Napoleon je
psihijatrijski slucaj, a psihijtar koji uobrazi
da jeNapoleon je politicka slucajnost.
knjizevnost.86paki,
Evo jedne kratke priče, bačene na tastaturu tokom nedeljnog popodneva.
fraze.zipknjizevnost.87mnikolic,
O CAPTAIN! MY CAPTAIN!
O Captain! my Captain! our fearful trip is done,
The ship has weather'd every rack, the prize we sought is won,
The port is near, the bells I hear, the people all exulting,
While follow eyes the steady keel, the vessel grim and daring;
But O heart! heart! heart!
O the bleeding drops of red,
Where on the deck my Captain lies,
Fallen cold and dead.
O Captain! my Captain! rise up and hear the bells;
Rise up - for you the flag is flung - for you the bugle trills,
For you bouquets and ribbon'd wreaths - for you the shores a-crowding
For you they call, the swayind mass, their eager faces turning;
Here Captain! dear father!
The arm beneath your head!
It is some dream that on the deck,
You've fallen cold and dead.
My Captain does not answer, his lips are pale and still,
My father does not feel my arm, he has no pulse nor will,
The ship is anchor'd safe and sound, its voyage closed and done,
From fearful trip the victor ship comes in with object won;
Exult O shores, and ring O bells!
But I with mournful tread,
Walk the deck my Captain lies,
Fallen cold and dead.
Walt Whitman
knjizevnost.88dr.grba,
>> Evo jedne kratke priče, bačene na tastaturu tokom nedeljnog popodneva.
Sediš za računarom u nedelju popodne???
Takav je život...
<:
knjizevnost.90ljubaz,
Muslimani i Hrvati su zauzeli Jajce.
Ne smem ni da pomislim šta je sledeće.
Ljuba Zlatanović
knjizevnost.91fancy,
ŮŢ> Muslimani i Hrvati su zauzeli Jajce.
ŮŢ> Ne smem ni da pomislim šta je sledeće.
To su već dobili Srbi.
knjizevnost.92ljubaz,
Zahvaljujući razvoju demokratije u našoj zemlji,
sazrelo je vreme da čitaoci dnevne štampe saznaju
punu istinu o napadu Japanaca na Perl Harbur.
Ljuba Zlatanović
knjizevnost.93mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
oi950915.zipknjizevnost.94vitez.koja,
#=>>> Evo jedne kratke priče, bačene na tastaturu tokom
#=> nedeljnog popodneva.
#=>
#=> Sediš za računarom u nedelju popodne???
#=>
Ništa lično, čisto uopšteno ;) Obratite pažnju, citirana rečenica
je (kada nije šala) sama suština i definicija isfoliranosti.
--
Nedelja popodne, nogometni dan...
knjizevnost.95crncic,
>> Spanske i iberoamericke kulturne novosti
Da li bi se oglasio neko ko ovo čita ?
čivo me interesuje, čovek šalje ovo mesecima...
knjizevnost.96novim,
" >> Spanske i iberoamericke kulturne novosti
" Da li bi se oglasio neko ko ovo čita ?
Naravno da čita. Kao što je svega par ljudi koji se zanimaju za neko
specifično kompjutersko pitanje, tako je dovoljno i da se par ljudi
zanima za ove vesti, pa da njihovo slanje bude opravdano.
Sada je to tek vrsta probe za nešto što bi, koliko sam upućen,
tek trebalo da počne da nam stiže - informacije na stranim jezicima,
ali o tome više kad bude došlo vreme.
knjizevnost.97crncic,
>> Naravno da čita. Kao što je svega par ljudi koji se zanimaju za neko
Osim španskog, koje još jezike poznaješ ?
knjizevnost.98knight,
Subject: EspaĄol
Super ;) ali može li u datoteku pa attach na poruku?..
knjizevnost.99mileusna,
>> Osim španskog, koje još jezike poznaješ ?
Beše baš Novim pisao neki tekst u PC-u o automatskim prevodiocima
na računaru? So... ;)
knjizevnost.100iznogud,
:: Osim španskog, koje još jezike poznaješ ?
Ne vidim zašto toliko potcenjivački ton u poruci. Koliko znam, Novim
se bavi kniževnošću uopšte. Setiš li se ponekad da na Sezamu postoje
i stvari koje tebe jako interesuju a njega ne?
knjizevnost.101aleksandra.m,
> Subject: EspaĄol
> Super ;) ali može li u datoteku pa attach na poruku?..
Pa tako poruke u ovoj konferenciji i idu. Šta vam je sad odjednom?
Šta mi bre dirate Špance? ;)
knjizevnost.102crncic,
>> :: Osim španskog, koje još jezike poznaješ ?
>>
>> Ne vidim zašto toliko potcenjivački ton u poruci.
Ne vidim odakle si ti to video, i šta je tebe toliko dirnulo pa
skačeš ? Lepo sam pitao da li neko prati one novosti, on je
isto tako odgovorio, lepo sam ga posle pitao koje još jezike
zna (govori) - ali on nije pustio glasa.
>> Koliko znam, Novim se bavi kniževnošću uopšte.
Primetio sam i ja, a pored toga je i sposoban pa mu, nadam se,
nije potreban advokat !?
>> Setiš li se ponekad da na Sezamu postoje i stvari koje tebe jako
>> interesuju a njega ne?
Iz ovoga vidim da si zaključio da mene književnost ne interesuje ?
Španska ne, odmah da kažem, mada mislim da se to dalo i primetiti
iz one poruke.
Ali sada bih hteo da se vratim na tvoje pitanje. Pogledaj prvi red
ove poruke i reci mi šta u njoj vidiš što bi potcenilo čoveka, tj.
Novima ? Da li je u tom redu možda nalaze nekakvi blesavi smajliji
ili slične uvredljive stvari koje bi poruci dale potcenjivački ton ?
knjizevnost.103knight,
║> Pa tako poruke u ovoj konferenciji i idu. Šta vam je sad odjednom?
OK, tako je... Međutim, španske čaršave ;) sam zaista video,
konferencije forum i novosti, ako se dobro sećam...
║> Šta mi bre dirate Špance? ;)
Novime?.. :)
knjizevnost.104mdave,
Subject: Re: EspaĄol
> Super ;) ali može li u datoteku pa attach na poruku?..
Ne može.
knjizevnost.105aleksandra.m,
> OK, tako je... Međutim, španske čaršave ;) sam zaista video,
> konferencije forum i novosti, ako se dobro sećam...
Pa onda se sigurno sećaš i da je u pitanju posebna tema samo sa vestima
iz Španije, pa ko voli...
> ║> Šta mi bre dirate Špance? ;)
> > Novime?.. :)
Ništa ti tu novim ne može pomoći... :)
knjizevnost.106vitez.koja,
Mark Tven - humorista.
Mark Twain, "Roughing It", Chapter III
...
Sage bush is very fair fuel, but as a vegetable it is a distinguished failure.
Nothing can abide the taste of it but the jackass and his illegitimate child,
the mule. But their testemony to its nutritiousness is worth nothing, for they
will eat pine knots, or anthracite coal, or brass filings, or lead pipe, or
old bottles, or anything that comes handy, and then go off looking as grateful
as if they had had oysters for dinner. Mules and donkeys and camels have
appetites that anything will relieve temporarily, but nothing satisfy. In
Syria, once, at the headwaters of the Jordan, a camel took charge of my
overcoat while the tents were being pitched, and examined it with a critical
eye, all over, with as much interest as if he had an idea of getting one made
like it; and then, after he was done figuring out it as an article of apparel,
he began to contemplate it as an article of diet. He put his foot on it, and
lifted one of the sleeves out with his teeth, and chewed and chewed at it,
gradually taking it in, and all the while opening and closing his eyes in a
kind of religious ectasy, as if he had never tasted anything as good as an
overcoat before in his life. Then he smacked his lips once or twice, and
reached after the other sleeve. Next he triedthe velvet colalr, and smiled a
smile of such contentement that is was plain to see that he regarded that as
the daintiest thing about an overcoat. The tails went next, along with some
percussion caps and cough candy, and some fig-paste from Constantinopole.
And then my newspaper correspondence dropped out, and he took a chance in that
- manuscript letters written for the home papers. But he was treading on
dangerous ground, now. He began to come across solid wisdom in those documents
that was rather weighty on his stomach; and occasionally he would take a joke
that would shake him up till it loosened his teeth; it was getting to be
perilous times with him, but he held his grip with good courage and hopefully,
till at last he began to stumble on statements that not even camel could
swallow with impunity. He began to gag and gasp, and his eyes to stand out,
and his forelegs to spread, and in about quarter of a minute he fell over as
stiff as a carpenter's workbench, and died a death of indescribable agony. I
went and pulled the manuscript out of his mouth, and found that the sensitive
creature had chooked to death of one of the midlest and gentlest statements of
fact that I ever laid before a trusting public.
...
knjizevnost.107vitez.koja,
Mark Tven - pripovedač. Ovde sam uzeo sebi slobodu da objasim par nejasnih
mesta; valjda će nekome koristiti da bolje razume tekst.
Mark Twain, "Old Times on the Mississippi", first published in "Atlantic
Monthly, Febryary, 1875.
...
Next morning I felt pretty rusty and low-spirited. We went booming along,
taking a good many chances, for we were anxious to "get out of the river" (as
getting out to Cairo was called) before night should overtake us. But Mr.
Bixby's partner, the other pilot, presently grounded the boat, and we lost so
much time getting her off that it was plain the darkness would overtake us a
good long way above the mouth. This was a great misfortune, especially to
certain of our visiting pilots, whose boats wolud have to wait for their
return, no matter how long that might be. It sobbered the pilot-house talk a
good deal. Coming up-stream, pilots did not mind low water or any kind of
darkness; nothing stopped them but fog. But dow-stream work was different; a
boat was too nearly helpless, with a stiff current pushing behind her; so it
was not customary to run down-stream at night in low water.
There seemed to be one small hope, however: if we could get through the
intricate and dangerous Hat Island crossing before night, we could venture the
rest, for we would have plainer sailing and better water. So there was a deal
of looking at watches all the rest of the day, and a constant ciphering upon
the speed we were making; Hat Island was the eternal subject; sometimes hope
was high and sometimes we were delayed in a bad crossing, and down it went
again. For hours all hands lay under the burden of this suppressed excitement;
it was even communicated to me, and I got to feeling so solucutous about Hat
Island, and under such an awful pressure of responsibility, that I wished I
might have five minutes on shore to draw a good, full, relieving breath, and
start over again. We were standing no regular watches (1). Each of our pilots
ran such portions of the river as he had run when coming up-stream, because of
greater familiarity with it; but both remained in the pilot-cabin constantly.
An hour before the sunset Mr. Bixby took the wheel, and Mr. W. stepped aside.
For the next thirty minutes every man held his watch in his hand and was
restless, silent, and uneasy. At last somebody said, with a doomful sigh:
"Well, yonder's Hat Island - and we can't make it."
All the watches closed with a snap, everybody sighed and muttered something
about ist being "too bad, too bad - ah, if we could only have got there half
an hour sooner!" and the place was thick with the atmosphere of
dissapointment. Some started out to go, but loitered, hearing no bell-tap to
land. The sun dipped behind the horizon, the boat went on. Inquiring looks
passed from one guest to another; and one who had his hand on the door-knob
and had turned it, waited, then presently took away his hand and let the knob
turn back again. We bore steadily down the bend. More looks were exchanged,
and nods of surprised admiration - but no words. Insensibly the men drew
together behind Mr. Bixby, as the sky darkened and one or two dim stars came
out. The dead silence and sense of waiting became oppressive. Mr. Bixby pulled
the cord, and two depp, mellow notes from the big bell floated off in the
night. Then a pause, and one more note was struck. The watchman's voice
followed, wrom the hurricane-deck:
"Labboard lead, there! Stabboard lead!" (2)
The cries of the leadsmen began to rise out of the distance, and were gruffly
repeated by the word-passers on the hurricane-deck.
"M-a-r-k three! M-a-r-k three! Quarter-less-three! Half twain! Quarter twain!
M-a-r-k twain! Quarter-less-"
Mr. Bixby pulled two bell-ropes, and was answerred by a faint jinglings far
bellow in the engine-room, and our speed slackened. The steam began to whistle
through the gauge-cocks. The cries of the leadsmen went on - and it is a weird
sound, always, in the night. Every pilot in the lot was watching now, with
fixed eyes, and talknig under his breath. Nobody was calm but Mr. Bixby. He
would put his wheel down and stand on a spoke, and as the steamer swung into
her (to me) utterly invisible marks - for we seemed to be in the midst of a
wide and gloomy sea - he would meet and fasten her there. Out of the murmur of
half-audiable talk, one caught a coherent sentence now and them - such as:
"There; she's over the first reef all right!"
After a pause, another subdued voice:
"Her stern's coming down just exactly right, by George!"
"Now she's in the marks; over she goes!"
Somebody else muttered:
"Oh, it was done beautiful - beautiful!"
Now the engines were stopped altogether, and we drifted with the current; not
that I could see the boat drift, for I could not, the stars being all gone by
this time. This drifting was the dismalest work; it held one's hearth still.
Presently I discovered a blacker gloom than that which surrounded us. It was
the head of the island. We were closing right down upon it. We netered it
deeper shadow, and so imminenet seemed the peril that i was likely to
suffocate; and I had the strongest impulse to do something, anything, to save
the vessel. But stil Mr. Bixby stood by his wheel, silent, intent like a cat,
and all the pilots stood shoulder to shoulder at his back.
"She'll not make it!" somebody whispered.
The water grew shoaler and shoaler, by the leadsmen's cries, till it was down
to:
"Eight-and-a-half! E-i-g-h-t feet! E-i-g-h-t feet! Seven and - "
Mr. Bixby said warningly through his speaking-tube to the engineer:
"Stand by, now!"
"Ay, ay, sir!"
Seven-and-a-half! Seven feet! Six-and- "
We touched bottom! Instantly Mr. Bixby set a lot of bells ringing, shouted
through the tube, "Now, let her have it - every last ounce you've got!" then
to his partner, "Put her hard down! snatch her! snatch her!" The boat rasped
and ground her way through the sand, hung upon the apex of disaster a single
tremendous instant, and then over she went! And such a shour as went up at Mr.
Bixby back never loosened the roof of a pilot-house before!
There was no more trouble afret that. Mr. Bixby whas a hero of that night; and
it was some little time, too, before his exploit ceased to be talked about by
river-men.
Fully to realize the marvelous precision required in laying the great steamer
in her marks in that murky waste of water, one should know that not only must
she pick her intricate way through snags and blind reefs, and then shave the
head of the island so closely as to brush the overhanging foliage with her
stern, but at one place she must pass almosu within arm's reach of a sunken
and invisible wreck that would snach the hull timbers from under her if she
should strike it, and destroy quarter of a million dollar's worth of steamboat
and cargo i five minutes (3), and maybe a hundred and fifty human lives into
the bargain.
The last remark I heard that night was a compliment to Mr. Bixby, uttered in
soliloquy and with unction by one of our guests. He said:
"By the Shadow of Death, but he's a lightning pilot!"
- * -
(1) 'Nismo se držali redovnih dežurstava'
(2) 'Merenje dubine na levoj i desnoj strani'
(3) radnja se dešava 1857 ili 1858 godine
knjizevnost.108mpalacios,
> Da li bi se oglasio neko ko ovo cita ?
> Zivo me interesuje, covek salje ovo mesecima...
Neko ovo cita. Na Sezamu imamo svega, i tehnicara i knjizevnika,
i ljudi koji samo znaju svoj jezik, i ljudi koji razumeju cak i
moj.
Mislim da ovaj sistem mora da bude otvoren prostor za susret ne
samo pripadnika vecine, nego takodje za mnogobrojne manjine koje,
na kraju krajeva, cine normalno gradjansko drustvo. Ovde mora da
bude "za svakoga nesto, za nekoga sve".
U svakom slucaju, hvala za tvoj interes i za tvoju brigu.
knjizevnost.109veca,
Pre neki dan izašla je nova knjiga aforizama Ive
Mažuranića, "U ratnom okruženju".
----------------------------------------------------------------
Dogodio se narod.
Rečju, mobilizacija.
* * *
Tesla nam je ostavio tajno oružje:
motornu testeru!
* * *
Srbi su izvrsni ratnici,
mada i muslimani i Hrvati vole da ginu.
* * *
Izbeglice smo smestili u domove kulture
jer smo mi narod sa velikom kulturnom tradicijom.
* * *
Mogao bih mnogo bolje da živim,
ali me je sramota da zavirujem
baš u svaki kontejner.
----------------------------------------------------------------
Iva Mažuranić (Miodrag Milojević)
Rođen je1952. g. u Kragujevcu.
Objavio je:
"Bog među ciganima" (pripovetke) 1987,
"Revolucija koja peče (aforizmi) 1990.
Zastupljen je u više domaćih
i stranih antologija satire.
knjizevnost.110novim,
" >> :: Osim španskog, koje još jezike poznaješ ?
" >>
" >> Ne vidim zašto toliko potcenjivački ton u poruci.
" Ne vidim odakle si ti to video, i šta je tebe toliko dirnulo pa
skačeš ?
Ama cool tamo, dokoni Szmvci, i ne diraj moje jezike. :))
knjizevnost.111knight,
║>> Super ;) ali može li u datoteku pa attach na poruku?..
║> Ne može.
U je, pa ti si neki mnogo opasan tip. (c) mr.baggins
knjizevnost.112knight,
║> Pa onda se sigurno sećaš i da je u pitanju posebna tema samo sa vestima
║> iz Španije, pa ko voli...
OK, u pravu si ;) ali delimično - takva tema ne postoji u forumu. Nekoliko
poruka na španskom, koje se _ne nalaze_ u posebnoj temi koju pominješ,
nisu spakovane u datoteku i to je to. Ništa strašno, omaklo se, ko ne može
ni toliko da toleriše (ja mogu) ima na raspolaganju ignore, pa adios...
Neću da teram mak na konac ali neću ni da ispadne da izmišljam.
knjizevnost.113mpalacios,
"Dobrodosli na pakao" (Javier Reverte): istorijsko-fantasticne
analogije izmedju Jugoslavije (prethodne) i Spanije (sadasnje).
jugoespa.zipknjizevnost.114novim,
" "Dobrodosli na pakao" (Javier Reverte): istorijsko-fantasticne
" analogije izmedju Jugoslavije (prethodne) i Spanije (sadasnje).
Evo, na brzinu sklepanog, improvizovanog prevoda:
---
Novinar i pisac Havijer Reverte, autor knjige "Dobrodošli u Pakao",
preveo je u imaginarni oblik sukobe u ex-Yu na hipotetički sukob između
nacionalizama u Španiji:
Godine 1977. odah po padu frankizma i dolasku demokratije, Katalonija i
Baskija proglašavaju svoju nezavisnost. Baskija proteruje sve ne-baskijce,
zahteva nazad teritorije Burgosa i Francuske i aneksira Navaru.
Katalonija traži nazad francusku Kataloniju i pokušava da napravi vladu
od dođoša Andalužana i Ekstremaduraca.
ĐŠpanija i druge autonomne oblasti (republike) ne prihvataju secesiju
Katalonije i Baskije. Počinje rat. Španija zauzima Alavu (grad na ) i
formira autonomnu baskijsko-šansku vladu. Španci iz Navare ustaju protiv
Bilbaa (glavnog grada Baskije) i proteruju Baskijce iz Ribere. Pamplona
je opkoljena. Francuski Baskijci stvaraju Republiku Baskijsku Severa.
Svi dođoši se proteruju iz Baskije.
Španci Katalonci se dele: jedni se priklanjaju multinacionalnoj vladi
Barselone. Drugi proglašavaju nezavisnost Došljačke Katalonske
Republike. Osvajaju 80 % oblasti i proteruju sve Katalonce. Opkoljavaju
Barselonu uz pomoć španske vojske i Ujedinjenje Nacije proglašavaju
zaštićenim zonama Sabadelj i Ospitalet (parčići poput Grbavice ili
Neđarića).
Ceo taj vic je postao stvarnost u Yu.
(Iz lista Cambio / Promena, 11. 9. 95)
---
Hm, Španci imaju smisla za vic, pa i na svoj račun. ;> (prim. prev.)
Za manje upućene: Španija je, slično ex-Yu, veoma etnički šarena:
Kastiljanci, Andalužani mu dođu Srbi (tj. najbrojniji; ovi potonji su
k'o naša "južna pruga"), Baskijci recimo Šiptari, Katalonci Slovenci
(ili Sloveno-Hrvati, recimo). Ima i Galicijaca (Makedonci, na primer), a
ostali su mu Crnogorci, etc. Tzv. Bošnjaci su proterani još 1492. Itd.
Kralj je poreklom Burbon (Francuz, recimo), ali im je Kraljica sva
"naša" (Grkinja).
Mnogo mi nekako liče na nas, a kako ih veoma volim, to me ponekad i
rastuži! (Doduše, svoj su građ. rat odradili već ranije, pa sad kuliraju
zezajući se ovako kao ovaj gore.)
knjizevnost.115ljubaz,
Evo jedne tako kratke priče, da je čak i naslov duži od nje :)
SENZACIONALNO,
ULTRAEKSKLUZIVNO,
HIPERŠOKANTNO,
i KRAJNJE TELEGRAFIžNO !!!
U Grčkoj opet viđeni leteći tanjiri!
knjizevnost.116portos,
" >> Spanske i iberoamericke kulturne novosti
"
" Da li bi se oglasio neko ko ovo cita ?
" Zivo me interesuje, covek salje ovo mesecima...
kako sam protekle dve nedelje bila na izvoru informacija
pa nisam mogla pravovremeno da reagujem, CON UN RETRASO
prijavljujem da sam i ja jedna od onih koji jedva
cekaju da stignu vesti iz Spanije ...
toliko o tome, ako te jos nesto zivo interesuje - samo pitaj :)
saludos,
danica
knjizevnost.117ratman,
Imao sam ovih dana jedan izuzetan CD-ROM sa kompletnim Shakespeare-ovim
delima. Izdanje je iz 1992, CMC-Disk Passage. Zaista veliko zadovoljstvo
browse-ovati ovakav CD.
Ovaj CD je dugacak oko 20-30 Mb, i posebno mi se dopada sto trci
pod DOS-om, ali me interesuje da li postoji neko potpunije CD-izdanje, sa
objasnjenjima, tumacenjima, opsirnijim recnikom, svim onim stvarima koje
pomazu razumevanje ovog ipak ne tako bliskog teksta. Mislim da sam negde
prcitao da postoji i ovako nesto. Zna li neko detalje?
Da li mozda postoji Asimov-ljev "Guide to Shakespeare" na CD-u?
Ima li interesenata da otvorimo grupu "Shakespeare"?
Predmet bi bio, naravno, Shakespeare-ove drame, knjizevnost i jezik
elizabetanske epohe, predstave i filmske adaptacije Shakespeare-ovih
drama, itd.
Come forth, and thy keyboard strike swift,
For thy response I shalt await in haste...
Pozdrav,
Dejan.
knjizevnost.118novim,
" Ima li interesenata da otvorimo grupu "Shakespeare"?
" Predmet bi bio, naravno, Shakespeare-ove drame, knjizevnost i jezik
" elizabetanske epohe, predstave i filmske adaptacije Shakespeare-ovih
" drama, itd.
Ma, piši ovde. :)
Usput: neko je letos kačio ovde neki info o nekom izdanju Šekspira
(prevoda) u jednoj knjizi? Da li se to pojavilo, gde, i pošto?
knjizevnost.119nlazic,
*> Usput: neko je letos kačio ovde neki info o nekom izdanju Šekspira
*> (prevoda) u jednoj knjizi? Da li se to pojavilo, gde, i pošto?
Pre neki dan videh ovu knjigu u knjižari (čini mi se Prosvetinoj).
Cena od 550d je stajala ispod precrtane cene od 750d.
Pozdrav,
:) Nebojša :)
knjizevnost.120aleksandra.m,
> Pre neki dan videh ovu knjigu u knjižari (čini mi se
> Prosvetinoj). Cena od 550d je stajala ispod precrtane cene od
> 750d.
Au, bre, pa da li oni misle da to kupi neko ko čita knjige??
knjizevnost.121ljubaz,
>> Imao sam ovih dana jedan izuzetan CD-ROM sa kompletnim Shakespeare-ovim
>> delima. Izdanje je iz 1992, CMC-Disk Passage. Zaista veliko zadovoljstvo
>> browse-ovati ovakav CD.
>> Ovaj CD je dugacak oko 20-30 Mb, i posebno mi se dopada sto trci
Imao? Zar nisi mogao da prebaciš tih bednih 30-tak MB blaga na
diskete? Možeš li opet da ga se dočepaš?
>> Come forth, and thy keyboard strike swift,
>> For thy response I shalt await in haste...
Sjajno :)
knjizevnost.122ljubaz,
>> Pre neki dan videh ovu knjigu u knjižari (čini mi se
>> Prosvetinoj). Cena od 550d je stajala ispod precrtane cene od
>> 750d.
:(((
Ima li podataka o mogućoj kupovini na 24 rate ili da ja odmah
počnem sa prekucavanjem Šekpirovih dela u računar za svoju dušu?
knjizevnost.123ljubaz,
>>> Pre neki dan videh ovu knjigu u knjižari (čini mi se
>>> Prosvetinoj). Cena od 550d je stajala ispod precrtane cene od
>>> 750d.
>> Au, bre, pa da li oni misle da to kupi neko ko čita knjige??
Isprva zvuči kao cena za regale političara i novokomponovanih
bogataša. Ali kad se bolje razmisli, sniženje je snačajno: Sad
radnici mogu da uživaju u Šekspiru samo za dve prosečne plate.
P.S. Ako vam ovo zvuči kao šala, onda ste vanzemaljac pa samim
tim očekujte da vam na vrata zakucaju ejdženti Molder i Skali.
knjizevnost.124mnikolic,
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost je irski pesnik
Šejmas Hini (Seamus Heaney)
"Samokres"
Skupljali smo kremen,
Bled, žilama prošaran,
Sve dok mali prst i palac
Nisu oko njih brideli;
Hladne brojanice doma i istorije
Premetali, plamen iz ralja pećine
Od lišća i grančica
Drhturi na fitilju uma.
(Prevela: Milica Mint)
from "Clearances"
3
When all the other were away at Mass
I was all hers as we pealed potatoes.
They broke the silence, let fall one by one
Like solder weeping off the soldering iron:
Cold comforts set between us, things to share
Gleaming in a bucket of clean water.
And again let fall. Little pleasant splashes
From each other's work would bring us to our senses.
So while the parish priest at her bedside
Went hammer and tongs at the prayers for the dying
And some were responding and some crying
I remembered her head bent towards my head,
Her breath in mine, our fluent dipping knives -
Never closer the whole rest of our lives.
knjizevnost.125mikrom,
▄─ >> Pre neki dan videh ovu knjigu u knjižari (čini mi se
▄─ >> Prosvetinoj). Cena od 550d je stajala ispod precrtane cene od
▄─ >> 750d.
▄─ Ima li podataka o mogućoj kupovini na 24 rate ili da ja odmah
Cena od 750 din je zaista visoka i to što je "Prosveta" prodaje
po 550 treba tumačiti da ih je verovatno dobila putem razmene
sa knjižarom "Bata", ali se radi o zaista maloj količini i
svakako će je uskoro umesto za 550 prodavati za 650.
Za one koji nisu imali prilike da vide knjigu evo samo nekoliko
napomena. Knjiga "Viljem Šekspir - Sabrana dela" je štampana u
Italiji na biblijskom papiru i ima 2.004 strane u tvrdom povezu.
Osim prilično skupe štampe na cenu su znatno uticali još poneki
faktori: transport - 15% cene štampe (češki prevoznik na relaciji
Italija - Slovenija - Hrvatska - Mađarska - SRJ - Makedonija i
konačno ponovo SRJ), papir (koji je zbog svoje male debljine
jako nezgodan za štampanje pa se u ukupnom isporučenom tiražu
nalazi i oko 10% knjiga sa jednom - ređe više - neispravno
odštampanom stranicom). Uprkos tome ukupni troškovi su manji
za oko 30% nego da je knjiga štampana kod nas, odnosno da je
štampao "Zavod za izradu novčanica" koji zaista ima odgovarajuću
opemu ali je njihova ponuda bila preskupa.
S druge strane, vredi razmisliti koliko bi koštao komplet od
desetak knjiga u tvrdom povezu na adekvatnoj hartiji.
Plaćanje u ratama će biti moguće kod izdavača (kako će to biti
ostvareno ne znam), najverovatnije do 5 rata (trenutno bi to bilo
po 105 din.). Takođe kada se (ako se :) rasproda tiraž izdavači će
po nižoj ceni prodavati knjige sa 1 neispravnom stranom
(pretpostavljam da će na neki način biti zamenjena ispravnom,
ali to će malčice narušiti estetski izgled ove knjige), koja
će to cena biti ne znam, ali pretpostavljam za oko 10-15%
niža od redovne, dakle 450-470 din.
Svi komentari oko cene stoje i samo sam pokušao da pojasnim
zašto je ona takva. Srećan sam da sam malčice umešao prste
oko ovog izdanja pa ću, nadam se uskoro, dobiti svoj besplatan
primerak :)
knjizevnost.126ratman,
6.121
>> Imao? Zar nisi mogao da prebacis tih bednih 30-tak MB blaga na
>> diskete? Mozes li opet da ga se docepas?
Pa, imao sam nedostatak floppy-ja a i prostora na HD-u, i
skinuo sam Hamlet-a, Romeo & Juliet, The Tempest, J. Caesar-a
Macbeth-a. Ali cu verovatno jos koji put imati CD u rukama,
pa cu poskidati jos ponesto.
knjizevnost.127mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ec951016.zipknjizevnost.128novim,
Direktna primena literature na pitanja kompjutera (a povodom raznih
polemika, na Sezamu i Mreži uopšte, tipa: Warp vs. Win95, Linux vs.
FreeBSD, Quantum vs. Caviar, etc. etc., Forum nottumenšn),
Kako vam drago, kaže Šekspir, pa dodaje:
"čAK: I kakav je bio ishod?
KREMEN: Pa eto, sastali smo i utvrdili da se svađa nalazi na sedmom
uzroku.
čAK: Kako na sedmom uzroku? (...)
KREMEN: Tako što smo laž sedam puta vraćali jedan drugom. (...) Nije
mi svidelo kako je izvestan dvoranin podsekao svoju bradu. A on poruči
da mi kažu kako je on suprotnog mišljenja, pa ako sam ja rekao da mu
brada nije dobro podsečena, on misli da jeste; ovo se zove Uglađena
Oporuka. Da sam mu ja opet odgovorio da nije dobro podsečena, on bi mi
odgvorio da je bradu podrezao kako se njemu sviđa: ovo se zove
Pristojna Zajedljivost. Ako bih ponovio da nije dobro podrezana, on bi
mi osporio sposobnost da sudim: to se onda zove Neotesan Odgovor. Ako
bih opet rekao da nije dobro podrezana, on bi odgovorio da ne govorim
istinu: ovo se zove Hrabro Razračunavanje. Ponovim li da nije dobro
podrezana, on bi odgovorio da lažem: ovo je Izazivačko Poricanje. Onda
dolazi Uslovna Laž, pa Laž Neposredna.
čAK: A koliko ste vi puta kazali da mu brada nije dobro podsečena?
KREMEN: Nisam se usudio da idem dalje od Uslovne Laži, niti se on
usudio da mi baci u lice Laž Neposrednu; te tako premerismo mačeve i
raziđosmo se." - Prevod Nedića i čivojinovića.
(Inače ti stupnjevi u originalu se viču:
1. Retort courteous;
2. Quip modest;
3. Reply churlish;
4. Reproof valiant;
5. Countercheck quarrelsome;
6. Lie with circumstance;
7. Lie direct. - Mogućni su, razume se, i drukčiji prevodi, ali i
ovaj dočarava poentu.)
PS: Ako ko ima Shkspr-a na CD-u, neka baci original (poslednja scena
iz As You Like it).
PPS: Smem li sad da viknem: Shkspr rulez! :)))
knjizevnost.130mnikolic,
Za ljubitelje bilijara koji su na Sezamu u velikom broju.
A Poet's Progress
Like snooker balls thrown on the table's faded green,
Rare ivory and weighted with his best ambitions,
At first his words are launched: not certain what they mean,
He loves to see them roll, rebound, assume positions
Which - since not he - some higher power has assigned.
But now the game begins: dead players, living critics
Are watching him - and suddenly one eye goes blind,
The hand that holds the cue shakes like a paralytic's,
Till every thudding, every clinking sound portends
New failure, new defeat. Amazed, he finds that still
It is not he who guides his missiles to their ends
But an unkind geometry that mocks his will.
If he persists, for years he'll practise patiently,
Lock all the doors, learn all the tricks, keep noises out,
Though he may pick a ghost or two for company
Or pierce the room's inhuman silence with a shout.
More often silence wins; then soon the green felt seems
An evil playground, lawless, lost to time, forsaken,
And he a fool caught in the water weeds of dreams
Whom only death or frantic effort can awaken.
At last, a master player, he can face applause,
Looks for a fit opponent, former friends, emerges;
But no one knows him now. He questions his own cause
And has forgotten why he yielded to those urges,
Took up a wooden cue to strike a coloured ball.
Wise now, he goes on playing; both his house and heart
Unguarded solitudes, hospitavle to all
Who can endure the cold intensity of art.
Michael Hamburger
knjizevnost.131sav.gacic,
> bogataša. Ali kad se bolje razmisli, sniženje je snačajno: Sad
> radnici mogu da uživaju u Šekspiru samo za dve prosečne plate.
...inače pasionirani čitaoci Šekspirovih dela... u interpretaciji vedeta
Agencije "Ramović", u pauzi između dva Cecina nastupa...
Pozdrav, Bik koji sedi
knjizevnost.132ndragan,
/ Ama cool tamo, dokoni Szmvci, i ne diraj moje jezike. :))
A propao višejezičnosti, kako se snalaziš kad za pola sata govoriš tri
različita jezika? Meni sve teže pada taj, xm, context switching, pa mi
se događa. Ne da brkam reči između jezika, to vrlo retko, nego kad se
okrenem drugom sagovorniku, desi mi se da zastanem i ne znam koji jezik
treba da isplazim.
knjizevnost.133novim,
Iz fajla sa raznim vestima koje je drugde poslao Vlad, ova vest može
biti zanimljiva ovde:
REU1947 4 OVR 368 ( RWS DE GB LIF ODD ) K1901019
BC-GERMANY-SHAKESPEARE
German professor finds true face of Shakespeare
By Andrew Gray
BONN, Oct 19 (Reuter) - A German professor said on Thursday she had
proved a death mask of William Shakespeare was genuine, giving the world
its first accurate portrait of the playwright and indicating he may have
died of eye cancer.
Hildegard Hammerschmidt-Hummel, a professor of English literature at
Mainz University, said forensic tests on the 17th century plaster of
paris mask in a castle south of Frankfurt matched it closely to
portraits of the bard.
"I feel marvellous, it's very exciting," said Hammerschmidt-Hummel,
whose discovery was part of 10 years of research into artistic
representations of Shakespeare.
The few existing portraits of Shakespeare are highly stylised, and
the professor said the mask would provide the first true likeness of the
playwright.
However, many scholars have cast doubt on whether even the portraits
are accurate enough to be a valid basis for authenticating the mask.
The plaster cast is stored in a castle which doubles as a library in
the town of Darmstadt, and is not on public display.
"It would be nice if people could see the mask soon," the professor
said, adding it would be displayed next year.
She recruited German criminal investigators who used computer-aided
techniques to find the similarity between the mask and the portraits.
Hammerschmidt-Hummel also noticed a swelling above the left eye in
the mask and the portraits, and asked an optical specialist to
investigate. He diagnosed Mikulicz syndrome, a potentially fatal tumour
which affects the tear glands.
Other experts were reserving judgement on the mask's authenticity.
"As far as I know, it was very rare for death masks of literary
figures to be made in Shakespeare's era," said Professor Stanley Wells,
head of the Shakespeare Institute in the playwright's English home town
of Stratford-upon-Avon.
Scant information exists about how Shakespeare died in 1616, at the
age of 52. One version of events is that he died from a fever contracted
after a drinking binge with two other poets.
"I think it's a little dubious to base a diagnosis on the swelling
around an eye," Wells added. "You could have swelling around the eyes
after a heavy drinking session too."
REUTER
1726 191095 GMT
knjizevnost.134index,
Radio-emisija "Oblak u bermudama", Beografiti i Radio-Indeks
R A S P I S U J U
DEVETI KONKURS ZA KRATKU PRIžU
USLOVI KONKURSA:
- na konkurs slati neobjavljene priče dužine do jedne stranice (28 redova)
- svaki učesnik konkursa može poslati najviše pet priča;
- tema je slobodna;
- radove slati pod šifrom, a rešenje šifre sa osnovnim biografskim podacima
MMM treba priložiti u posebnoj koverti;
- na konkursu mogu učestvovati svi zainteresovani
- rok za slanje radova je 6. decembar 1995. godine;
- žiri konkursa dodeliće tri novčane nagrade (400, 300 i 200 dinara);
- najbolje priče biće objavljene u knjizi - izboru najuspešnijih ostvarenja
sa konkursa.
Priče slati na adresu:
M Radio-Indeks ("Oblak u bermudama")
Hilandarska 2, 11000 BEOGRAD
KKsa naznakom "Konkurs za kratku priču"
NAPOMENA: žiri konkursa sačinjavaju Mihajlo Pantić i Vasa Pavković.
- kompletima knjiga biće nagrađeni autori deset najlepših priča, autori
MM najkraćih priča koje budu odabrane za knjigu, kao i najmlađi i najstariji
potpisnici priča iz knjige.
SVE DETALJNIJE INFORMACIJE MOGU SE DOBITI NA 330-060
knjizevnost.136ratman,
>> "I think it's a little dubious to base a diagnosis on the swelling
>> around an eye," Wells added. "You could have swelling around the eyes
>> after a heavy drinking session too."
.. a moze biti i prelom baze lobanje (onda je otok obicno bilateralan),
ili nesto alergijskog porekla, trovanje, .. ili kombinacija vise stvari
od par desetina mogucnosti. Kako je bio, pretpostavlja se, "penzionisan"
poslednjih par godina u Stratfordu, malo verovatno da ga je ukokao ili
otrovao neki glumac, kriticar, itd.
knjizevnost.137drakce,
* Forwarded from the U-BOOKS conference on the Cam's WCH BBS.
* Original from JANET KENT to ALL dated 10-06-95.
-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-
The Nobel Academy that awarded Irish poet Seamus Heaney the prize
made special mention of "Lightening viii," part of the
"Squarings" section of his 1991 work "Seeing Things."
"A poem like 'Lightenings viii', on the miracle at Clonmacnoise,
is a crystallization of much of Heaney's imaginative world:
history and sensuality, myths and the day-to-day; all articulated
in Heaney's rich language," the academy wrote.
"The annals say: when the monks of Clonmacnoise
Were all at prayers inside the oratory
A ship appeared above them in the air.
The anchor dragged along behind so deep
It hooked itself into the altar rails
And then, as the big hull rocked to a standstill,
A crewman shinned and grappled down a rope
And struggled to release it. But in vain.
"This man can't bear our life here and will drown'
The abbot said, 'Unless we help him.' So
They did, the freed ship sailed, and the man climbed
back
Out of the marvelous as he had known it."
Here is another earlier example of his poetry called
"Mid-Term Break," from a 1966 collection:
"I sat all morning in the college sick bay
Counting bells knelling classes to a close.
At two o'clock our neighbors drove me home.
In the porch I met my father crying-
He had always taken funerals in his stride-
And Big Jim Evans saying it was a hard blow.
The baby cooed and laughed and rocked the pram
When I came in, and I was embarrassed
By old men standing up to shake my hand
And tell me they were 'sorry for my trouble'
Whispers informed strangers I was the eldest,
Away at school, as my mother held my hand
In hers and coughed out angry tearless sighs.
At ten o'clock the ambulance arrived
With the corpse, staunched and bandaged by the nurses.
Next morning I went up into the room. Snowdrops
And candles soothed the bedside; I saw him
For the first time in six weeks. Paler now,
Wearing a poppy bruise on his left temple,
He lay in the four foot box as in his cot,
No gaudy scars, the bumper knocked him clear.
A four-foot box, a foot for every year."
knjizevnost.138novim,
" od par desetina mogucnosti. Kako je bio, pretpostavlja se,
" "penzionisan" poslednjih par godina u Stratfordu, malo verovatno da ga
" je ukokao ili otrovao neki glumac, kriticar, itd.
Malo je činjenica koje se zaista znaju o njemu, pa je i njegova rana
smrt (u 52. godini) nekako zagonetna. Zagonetno je i njegovo - kako
izgleda - odustajanje od pisanja drama, tj. od pozorišnog, literarnog i
javnog života uopšte. Povlačenje iz Londona u rodni Stratford u 46.
godini života, pri čemu poslednje tri godine nije ništa pisao. Ima
razloga da se stihovi s kraja Bure smatraju i za vrstu njegovog ličnog
oproštaja od pozorišta. žudna faca, sve u svemu.
knjizevnost.139milan,
> Malo je činjenica koje se zaista znaju o njemu, pa je i njegova rana
> smrt (u 52. godini) nekako zagonetna. Zagonetno je i njegovo - kako
> izgleda - odustajanje od pisanja drama, tj. od pozorišnog,
> literarnog i javnog života uopšte. Povlačenje iz Londona u rodni
> Stratford u 46. godini života, pri čemu poslednje tri godine nije
> ništa pisao. Ima razloga da se stihovi s kraja Bure smatraju i za
> vrstu njegovog ličnog oproštaja od pozorišta. žudna faca, sve u
> svemu.
Da li je to baš "rana smrt". Valja pogledati tablice smrtnosti
te epohe. Sada je u najrazvijenijim zemljama Zapada srednji vek
muškaraca 69 a žena 75. Ne bi me iznenadilo da je u elizabetanskoj
epohi srednji vek "trajanja" bio baš oko tih godima u kojima je
Šekspir i umro.
Pl poz M
knjizevnost.140fancy,
Umro je Slobodan Selenić.
:'(
Nema boga.
knjizevnost.141ndragan,
Dok smo bili drugovi
bili smo gospoda
(Ovo mi je izletelo dok sam pričao sa zemljakom. Sreli smo se u
redu na prelazu kod Segedina. žekali smo šest ipo sati... ko je
video, shvatiće)
knjizevnost.142icvetkovic,
Pročitao Kvaku 22, oduševio se... Ima li još nečega od Josepha Hellera
za preporučiti?
knjizevnost.143dr.grba,
>> Umro je Slobodan Selenić.
Juče sam na sajmu kupio "Ubistvo s predumišljajem", pritom zamerajući sebi
što to nisam učinio odavno. Ovo je jedini Selenićev roman koji nisam
pročitao.
Sedimo sinoć, raspakujemo stvari donete iz Beograda i čujemo vest o smrti.
U tom trenutku sam držao knjigu u ruci. Još osećam taj grč u prstima...
Imao sam sreću, čast i zadovoljstvo da se sretnem i razgovaram sa ovim
divnim čovekom. Imao sam sreću, čast i zadovoljstvo da čitam knjige koje
je on napisao.
Laka Ti crna zemlja, Majstore.
Timor mortis conturbat me.
knjizevnost.144vcalic,
>> Umro je Slobodan Selenić.
:(((
Sve je manje Beograđana...
Negde krajem '93-e, a sećate se kakvo je stanje tada bilo, pokušavao
sam da kupim "Ubistvo s predumišljajem". Nedostajala mi je još neka sića od
par milijardi tadašnjih dinara. Dok sam stajao k'o poslednji kreten u knjižari
preturajući po džepovima u potrazi za eventualno zaboravljanim bezvrednim
papirima, ljudi su ulazili i kupovali knjigu. Za pet minuta koliko sam proveo
u knjižari prodato je 3-4 primerka, a u to vreme knjiga se prodavala već
nekoliko meseci. Scenu nikada neću zaboraviti, tad sam shvatio da nas još
nisu ubili.
Gledam kako NP-P cvili zbog Selenićeve smrti, drveći klasičnu crvenu
frazologiju, ko zna pre koliko godina spremljenu, i bez skoro ikakvih izmena
korišćenu svaki put kada umre veliki umetnik. To što su ga oni u grob i
oterali - nikom ništa. Koje licemerje...
Vlada
knjizevnost.145novim,
" Da li je to baš "rana smrt". Valja pogledati tablice smrtnosti
" te epohe. Sada je u najrazvijenijim zemljama Zapada srednji vek
" muškaraca 69 a žena 75. Ne bi me iznenadilo da je u elizabetanskoj
" epohi srednji vek "trajanja" bio baš oko tih godima u kojima je
" Šekspir i umro.
Izgleda da taj prosek jako zavisi od socijalnog statusa iliti
kvaliteta života (bedni su umirali ranije, nema sumnje). U poređenju
sa drugim savremenicima Š. je ipak umro srazmerno mlad (gledajući
uporedno, barem do 60-e je trebalo da gura). Ali je još zagonetnije
povlačenje iz dramske umetnosti. Možda je bila posredi neka bolest.
Možda buran glumačko-dramski život (ta vrsta zanata je u to
doba bila prilično iscrpljujuća). Možda nešto drugo, ko zna, možemo
samo da nagađamo.
knjizevnost.146olio,
> Procitao Kvaku 22, odusevio se... Ima li jos necega od Josepha Hellera
> za preporuciti?
Bravo!!! Knjiga je kod nas obavljena davne 1968.g.
Pogledaj film KVAKA 22, film je jos bolji.
Pozdrav Oliver.
knjizevnost.147maksa,
>> Pročitao Kvaku 22, oduševio se... Ima li još nečega od Josepha
>> Hellera za preporučiti?
Ima, al' mislim da nisu prevedene kod nas: Good As Gold, i
Something Happened.
Mislim da nisu dobre kao Catch 22, manje su apsurdne i bliže
realnom životu. Prva (Good As Gold) na umotan način govori o
tome kako je biti Jevrejin u Americi, a druga (Something
Happened) o životu i odnosima u velikim američkim korporacijama.
Obe njige su, ponavljam, vrcave i duhovite, al' su po pitanju
zajebancije i apsurda (koji udara u Catch 22) daleko iza ovoga
što si pročitao.
knjizevnost.148icvetkovic,
│> Bravo!!! Knjiga je kod nas obavljena davne 1968.g.
│> Pogledaj film KVAKA 22, film je jos bolji.
Hmm... Je l' me ti to z. jer sam tek sada pročitao Kvaku? Ako, ako... :)
Što se tiče odnosa knjiga-film, generalno, mislim da te dve stvari ne mogu
da se porede na ovaj način. U principu, uvek bih dao prednost knjizi/stripu
u odnosu na animirani ili igrani film.
knjizevnost.149maksa,
>> da se porede na ovaj način. U principu, uvek bih dao prednost
>> knjizi/stripu u odnosu na animirani ili igrani film.
Slažem se, mada verovatno ima izuzetaka, na pr. Blago Sijera
Madre (B. Traven) ili filmovane knjige Grahama Grina (Third Man,
Fallen Idol ...). Sve što je potrebno su Džon Hjuston i Orson
Vels. :))
PS Gerbere, dopunjAvaj. :)
knjizevnost.150mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ec951027.zipknjizevnost.151icvetkovic,
│> Slažem se, mada verovatno ima izuzetaka, na pr. Blago Sijera
│> Madre (B. Traven) ili filmovane knjige Grahama Grina (Third Man,
│> Fallen Idol ...). Sve što je potrebno su Džon Hjuston i Orson
│> Vels. :))
Dodao bih i ekranizacije dela Rejmonda žendlera i Mikija Spilejna,
klasika pulp fictiona, ali, s obzirom da ih nisam čitao u originalu,
sa izvesnom zadrškom. Podrazumevaju se isključivo filmovi iz crne serije.
O istom trošku dodajem i Vajldera na spisak :)
knjizevnost.152ndragan,
/ Da li je to baš "rana smrt". Valja pogledati tablice smrtnosti
...i da ne zaboravimo da je Aca Makedonac bacio kašiku kao starac od 33
godine. Sve je relativno, moj Alberte.
knjizevnost.153olio,
> Hmm... Je l' me ti to z. jer sam tek sada procitao Kvaku? Ako, ako... :)
> Sto se tice odnosa knjiga-film, generalno, mislim da te dve stvari ne mogu
> da se porede na ovaj nacin. U principu, uvek bih dao prednost knjizi/stripu
> u odnosu na animirani ili igrani film.
Nisam imao nameru da te z. Nisi odgovorio da li si pogledao film.
Kada uporedis film i knjigu onda odgovori sta ti se vise svidja.
Meni se vise svidja film jer ima vrlo jasnu poruku za razliku od
knjige. Knjiga je izasla u dva izdanja od razlicitih izdavaca i
prevodioca. Citao sam oba izdanja i vise mi se svidja ono prvo izdanje
od "Otokar Kersovanija".
POzdrav Oliver.
knjizevnost.154drakce,
>> Malo je činjenica koje se zaista znaju o njemu, pa je i njegova rana
>> smrt (u 52. godini) nekako zagonetna. Zagonetno je i njegovo - kako
> Da li je to baš "rana smrt". Valja pogledati tablice smrtnosti te epohe.
Ne znam samo što je toliko bitno kada je i kako umro neki beznačajni
engleski glumac? Opšte je poznato da je autor čuvenog Hamleta, Sna
letnje noći... zapravo Frensis Bekon ;)
knjizevnost.155milan,
> Ne znam samo što je toliko bitno kada je i kako umro neki beznačajni
> engleski glumac? Opšte je poznato da je autor čuvenog Hamleta, Sna
> letnje noći... zapravo Frensis Bekon ;)
To je teorija koja je neko vreme bila popularna.. Sada se
smatra da je Šekspir bez sumnje bio autor Šekspirovih dela. :))
Pl poz M
knjizevnost.156mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ec951106.zipknjizevnost.157armitage,
RADOST PRVOG SNEGA
Vidi snega
jebo njega.
Bora žorba
knjizevnost.158mikrom,
ZAVET
Sina ako ikad dobijem
Sa majčine sise pravo u kavez ide
Hraniću ga živim mesom
Umesto igračaka
Uneću mu šumske zveri
Nek se njuše
Nek se kolju
Nek nauči njihov jezik
I kad mečku napastvuje
Biće spreman za nevestu
Kad kurjaku kičmu slomi
Znaću da mi trud ne beše uzaludan
Kad odgrize čedo
Moju ruku što ga hrani
Pustiću ga među ljude
Jovan Nikolić ("Dosti khatinendar" - "Gost niotkuda")
knjizevnost.159zqusovac,
> A propao visejezicnosti, kako se snalazis kad za pola sata govoris tri
> razlicita jezika? Meni sve teze pada taj, xm, context switching, pa mi
Nije propao, a ka'će - ne znamo ;)
Odrastao sam u trojezičnoj porodici (srpskohrvatski tj. beogradski srpski mi
je strani jezik) i context switching mi je uobičajen. Upravo je u kontekstu
i reč jer se kod nas talno zna o čemu se na kom jeziku govori. Ergo, u
stanju sam i da sa više ljudi istovremeno razgovaram na različitim jezicima,
mada moram priznati da mi u poslednje vreme ponekad ne proradi automatika u
istom trenutku.
Kasnim, al' nije me bilo.
poz,
zq
knjizevnost.160zqusovac,
> Malo je cinjenica koje se zaista znaju o njemu, pa je i njegova rana
> smrt (u 52. godini) nekako zagonetna. Zagonetno je i njegovo - kako
U ono doba to i nije bila tako rana smrt.
poz,
zq
knjizevnost.161mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ec951115.zipknjizevnost.162ndragan,
/ smatra da je Šekspir bez sumnje bio autor Šekspirovih dela. :))
Ta teorija još uvek drži vodu, nego isplivava neka priča da je pomenuti
scenotresac imao jedan gastronomski period, za koje vreme su ga od
milošte zvali Franja Slanina, što mu se svidelo, pa je nekolike stvari
tako potpisao...
knjizevnost.163mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ec951120.zipknjizevnost.164budim,
"Zar ne bi bilo krvavo
kad bi nam Prst sudbine odredio
da seremo samo jednom nedeljno?
žitave nedelje bi se tovili, tovili
i samo tovili, a onda, u nedelju izjutra,
dok su svi u crkvi - šlić!
Frenk O'Hara
knjizevnost.165astojkovic,
UNESCO sva dela na srpskom štampana latinicom
katalogizuje kao hrvatska
eto šta se dešava kad bez pitanja koristimo tuđe pismo...
knjizevnost.166budim,
>>UNESCO sva dela na srpskom ...
"čivjelo bratstvo po oružju hrvatskog i srpskog naroda"
Pisalo na Visu... latinicom.
knjizevnost.167oper,
>> "čivjelo bratstvo po oružju hrvatskog i srpskog naroda"
>>
>> Pisalo na Visu... latinicom.
Ispravka:
"čivjelo oružano bratstvo sprskog i hrvatskog naroda"
Pisalo na Visu...
... na vinariji, pored Prirova.
knjizevnost.168olio,
> UNESCO sva dela na srpskom stampana latinicom
> katalogizuje kao hrvatska
> eto sta se desava kad bez pitanja koristimo tude pismo...
Pa i tu mora malo da se podmaze sa lovom($).
Kad imas pare imas i sve ostalo.
Poz.Oliver.
knjizevnost.169mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti
ec951128.zipknjizevnost.170olio,
Djubre je prezime lepote
Dunav odnosi iz sveta
razne vrste od izmeta
I po danu i po mraku
reka Dunav nosi kaku
Miljenko Zuborski
PS.Ima ovoga koliko hocete, Hocete jos?
PS1.Jedan novopeceni vlasnik cisterne za govna, na primedbu
svoje dece sto se bavi takvim poslom rece: "draga deco
da nema ove cisterne i predmeta njenog posla, vi ne biste
imali sta da jedete"
knjizevnost.171novim,
Homer.
homer.jpgknjizevnost.172milan,
Ovo je toliko dobro da čovek pomisli da je namešteno: :)))))
===============================
13.143 TEST.1:civilizacija
deysun, 03.12.95. 18:04, 1614 char
---------------------------------------------------------
...samo za ljubitelje Borhesa! :)
Samo se jedan čovek rodio, samo
jedan čovek je umro na zemlji.
Tvrditi suprotno čista je statistika,
sabiranje je nemoguće.
Ne manje nemoguće nego sabrati miris
kiše sa snom koji ste sanjali onomad.
Taj čovek je Odisej, Avelj, Kain, prvi čovek
koji je rasporedio sazvežđa, čovek
koji je podigao prvu piramidu, žovek
koji je napisao heksagrame Knjige mena,
kovač koji je urezao ruže na Hengistovom
maču, strelac Ejnar Tambarskelver, Luis
de Leon, knjižar koji je rodio Semjuela
Džonsona, Volterov vrtlar, Darvin na
pramcu Bigla, Jevrejin u odaji za mrtvace,
vremenom ti i ja.
Jedan jedini čovek je umro u Ilionu, kod Metaura,
Hestingsa, Austerlica, Trafalgara, Getisberga.
Jedan jedini čovek je umro u bolnicama, brodovima, u
teškoj samoći, u ložionici navike i ljubavi.
Jedan jedini čovek je gledao široku zoru.
Jedan jedini čovek je na nepcima osetio svežinu
vode, ukus plodova i mesa.
Govorim o jedinom, jednom, onom što je uvek sam.
(Ti - iz zbirke pesama
"Zlato tigrova")
Jorge Luis Borges, Buenos Aires, 1972.
-----------------------------------------------13.143 ---
===============================
13.144 TEST.1:civilizacija
mvuckovic, 04.12.95. 08:18, 160 char
Reply to 13.143, deysun, 03.12.Sun 18:04
---------------------------------------------------------
>> ...samo za ljubitelje Borhesa! :)
Pesma je haos !!!
Jeste da sam dizel ali me interesuje kojoj muzici pripada
ova pesma ? (turbo folk sigurno nije)
-----------------------------------------------13.144 ---
Pl poz M
knjizevnost.173patrick,
Trazim pointer za knjigu "Kriminal koji je izmenio Srbiju"
Da li neko zna gde ima da se kupi ?
Molim eventualne informacije na KKsledece E-mail adrese:
Kowalsky@novi_sezam (3222592)
Vukobr20891p@buef31.etf.bg.ac.yu
Hvala :)
knjizevnost.174jablan,
> ...samo za ljubitelje Borhesa! :)
Ovo me podseti na jedan događaj... Možda više pasuje u viceve, ali ima
veze i sa literaturom i kulturom.:)
Naime, u SO Kruševac ja i još neki moji poznanici primamo neke
nagrade (u obliku knjiga, naravno) za postignute uspehe itd. I dok
tako stojimo sa knjigama u rukama prilazi nam jedan visoki opštinski
funkcioner i jednog od nas pita: 'Šta si dobio?'. Ovaj mu odgovori:
'Zbirku od Perl Bak.'. A ovaj će na to: 'A, Bak... Dobar je on...'.
Da bi ironija bila još veća, u nazivu funkcije dotični drug ima nešto
poput 'kultura'.
knjizevnost.175milan,
> Naime, u SO Kruševac ja i još neki moji poznanici primamo neke
> nagrade (u obliku knjiga, naravno) za postignute uspehe itd. I dok
> tako stojimo sa knjigama u rukama prilazi nam jedan visoki opštinski
> funkcioner i jednog od nas pita: 'Šta si dobio?'. Ovaj mu odgovori:
> 'Zbirku od Perl Bak.'. A ovaj će na to: 'A, Bak... Dobar je on...'.
Ćuti, taj je još pretpostavio da je Perl Bak pisac. I to je
napredak. Zamisli da je da je posmislio da je "Perl Bak" vlasnik
knjige. :))))
Pl poz M
knjizevnost.176schef,
Nije baš književnost ali ima veze sa događajem.
Otiš'o ja jedno veče kod jedne plavuše. Atmosfera - polumrak.
Na zidu preko puta mene slika. Pitam ja :
Jel' to akvarel ?
Ne.- reče ona - Neki Rus. Ima potpis na dnu slike.
G.
knjizevnost.177portos,
_top lista knjiga sa najsuludijim naslovima_
(sve se mogu kupiti u beogradskim knjizarama)
1. "Proricanje sudbine i gledanje u pasulj"
2. "Kako voditi ljubav sa crncem"
3. "Kako ubiti suprugu i zasto"
4. "Kako da vam muskarac ostane veran"
5. "Pametne zene/pogresan izbor;ili kako izbeci pogresnog
i pronaci pravog muskarca" - USA bestseler '87
6. "Kako ubiti supruga bez suvisnih zasto"
7. "Som; razbojnik sa sedam stotina zuba"
8. "Kako da steknete neverovatnu moc"
9. "Kako ziveti slobodno u neslobodnom svetu"
10. "Kako da se zastitite od radio-aktivnosti"
11. "Prirucnik za udvaranje"
12. "Prava ljubav (kako da ne upropastite zivot trazeci je)
13. "Zasto se niste ubili?"
objavio "FunDUs", list studenata FDU-a u novembarskom broju
p.s. glasam za 7. ;)
knjizevnost.178soul,
Ovo mo`e i u cyber.culture, s obzirom na to da sam prilo`ene dve
pesme iskopirao iz disk-magazina Imphobia (issue 11, Dec'95 -
vidi PC.UTIL:demo.scena(eh?)). Sem toga, autor se krije iza tipi~no
cyberkulturnog imena Gravedigger/Hornet (email gd@ftp.cdrom.com,
sorry za yuscii). Svejedno, u`ivajte - meni su se veoma dopale:
fool
──────
so you find me to be self-centered
from your world into mine you entered
what can you expect?
you hate it, so just reject -
and find a new world of your own.
there's times and places left unfound
there's freedoms and feelings free, abound
you'll have to know what it takes to learn
the tricks to make or break your turn -
sooner the time is later than we'd known.
don't run to me, trying your game
don't run from me, seeking your fame
don't involve me if you think I'm wrong
don't risk your spirit, don't play along -
you'll only get lost in the end.
try to seek a better way
and peek around the corners, play
your own games, make your own rules
and someday, hope some other fools
will be your type of friend.
promise
─────────
i made a promise
a promise i must keep
it holds me back and it
won't let me go to sleep
ten million years from now
my mark in history
something i'll leave behind
for all the earth to see
i've dangerous intents
there's war cries in my head
if it were up to me
all mankind would be dead
the voice is telling me
to break my code of love
it comes from down below
while silence comes from up above
i have it all before me:
how to win this plan
no flaws; i'll reach victory
but no one understands
desire burns inside my heart
keeping me from sleep
i made a promise long ago;
a promise i'll not keep
knjizevnost.179novim,
Pošto je ovo od večeras na nekoliko mesta na Internetu, svo ga
i ovde:
----------------------------------------------------------------------
rrrrrrrrrrr ~~ ~~ Beograd
rrrr rrr ~~
rrrr rrr eeeeeeeee cccccc Casopis za
rrrr rrr eee ccc ccc knjizevnost
rrrr rrr eee ccc ccc i kulturu
rrrr rrrr eee ccc
rrrrrrrrrr eeeeee ccc Elektronsko
rrrr rrr eee ccc izdanje
rrrr rrr eee ccc
rrrr rrr eee ccc Januar 1996
rrrr rrr eee ccc ccc
rrrr rrr eee ccc ccc e-mail address:
rrrr rrr eeeeeeeee cccccc rec@opennet.org
----------------------------------------------------------------------
<rec9601y.txt> <7-bit yuscii text>
----------------------------------------------------------------------
Izbor iz časopisa REČ, godina III, br. 17, januar 1996.
/.../
Sadržaj elektronskog izdanja:
REKA REČI
MIHAJLO PANTIĆ: Sedmi dan košave ................... red 79
STEVAN TONTIĆ: Znakovi iz pakla ........................ 270
ŽIVORAD NEDELJKOVIĆ: Neko brine ........................ 784
PREVODNICA
EDVARD KOCBEK: Kamen stena (preveo M. Đorđević) ....... 1002
ČARLS SIMIĆ: Večera kod strica Bore
(preveo V. Pištalo) ............................... 1192
UKRŠTENE REČI
JASMINA LUKIĆ: O kritičaru kao privilegovanom
čitaocu i njegovoj odgovornosti pred tekstom ...... 1357
LJILJANA ŠOP: Književna kritika: Naučni, umetnički i moralni čin 1698
REČ KRITIKE
VASA PAVKOVIĆ: Priča i prepričavanje ("Kuća mrtvih mirisa" V.
Ognjenović) ........................................ 1957
IVAN RADOSAVLJEVIĆ: Dobrodošli u Dunum: savremena anatomija
("Ukleta zemlja" Sv. Basare) ....................... 2150
MLADEN LAZIĆ: Rizici interdisciplinarnosti ("Nagon i norma" A.
Gamsa) ............................................. 2264
LEPE VEŠTINE
VLADIMIR A. MILIĆ: Jevropolis ......................... 2410
SRĐAN VUČINIĆ: Veština režije ("Ubistvo s predumišljajem" G.
Stojanovića) ....................................... 2550
ZORAN BRKIĆ: Neprekidni performans ("Predmeti, performans, video,
zvuk" M. Abramović) ................................ 2648
JADRANKA TOLIĆ: Komunikativni muzej ("Na iskustvima memorije",
muzejski projekat I. Subotić i G. Stanišić Ristović) 2765
ALEKSANDAR MILOSAVLJEVIĆ: Šta se dogodilo sa savremenom domaćom
dramom ............................................. 2923
BIBLIOGRAFIJA "REČI" 1-16/1994-1995. .................. 3095
SUMMARY ............................................... 4955
/.../
REČ - Časopis za književnost i kulturu. Izdavač B92. Za izdavača Dragan
Velikić. Glavni i odgovorni urednik: Milovan Marčetić. Operativni
urednik Dejan Ilić. Sekretar redakcije: Ivan Radosavljević. Urednici:
Gojko Božović, Tihomir Brajović, Dejan Ilić, Saša Jelenković, Brana
Miladinov, Ivan Radosavljević. Lektura i redaktura: Lidija Kusovac.
<Elektronsko izdanje časopisa predstavlja izbor iz štampanog izdanja i
pojavljivaće se izmedju 15. i 1. u mesecu. Ovo izdanje se može slobodno
prenositi elektronskim kompjuterskim komunikacijama; korisnik može
kopirati ovaj materijal isključivo za privatnu upotrebu. Svako drugo
preštampavanje zabranjeno je zakonom. Elektronsko izdanje pripremio
je Novica Milić. Tehnički kontakt: novim@techno.opennet.org, ili
emilicn@ubbg.etf.bg.ac.yu. E-izdanje časopisa je besplatno.
Ovo izdanje načinjeno je u Dosovom formatu, kao 7-bitni tekst; kako
bismo zadržali naša slova, uzeli smo nezvanični Yuscii kodni raspored.
Oznaka Y na kraju imena datoteke označava taj raspored. Kurziv u tekstu
obeležen je znakom _ na početku i kraju izraza (_kurziv_).
Nadamo se da ćemo uskoro moći da vam ponudimo, na pojedinim Internet
mestima, SGML i HTML izdanja ovog, ranijih i budućih brojeva Reči.>
Elektronska adresa redakcije: rec@opennet.org
-----
Sam tekst časopisa je u Yuscii formatu. U ZIP fajlu su i programi
za prikaz Yuscii slova na VGA pod Dosom i Linuxom, i konvertor
teksta iz Yuscii u CP852.
Prijatno čitanje. :)
rec9601y.zipknjizevnost.181hercog,
Zaboravio sam da napomenem da se knjiga nalazi u Word DOC formatu sa
embedovanim fontovima...
Pozdrav, Sale
knjizevnost.182dr.grba,
>> Uz poruku je prikaüena moja nova knjiga. Nosi naslov
>> Totalno nepovezana razmiäljanja o seksu
Pitanje: Jel' ima ono "...a pogled mu se u daljini gubi, dok mu vetar
suze suši, draga..."? <:
Sorry, NHF! (:O
knjizevnost.183crncic,
>> Zaboravio sam da napomenem da se knjiga nalazi u Word DOC formatu sa
>> embedovanim fontovima...
Prevedi ti to nama u ASCII, sa nekim od standardnih kodnih rasporeda,
852, 1250, C2,... pa ćemo sami konvertovati po potrebi.
knjizevnost.184hercog,
> Pitanje: Jel' ima ono "...a pogled mu se u daljini gubi, dok mu vetar
> suze susi, draga..."? <:
Pročitaj pa ćeš videti...
Sale
knjizevnost.185hercog,
Knjiga je trenutno povučena sa sezama zbog nekih ispravki. Biće
vraćena večeras.
Sale
knjizevnost.186zeljkoj,
> Knjiga je trenutno povučena sa sezama zbog nekih ispravki. Biće
> vraćena večeras.
Moram da citiram deo koji mi se najviše svideo: ;)
> Jeste li znali da koka kola može da se upotrebi kao odlično kontraceptivno
> sredstvo. Posle seksa, uzme se flaša od 0.25l promućka, grlić prisloni na
> otvor vagine, malko rašire usmine i fino ispere. Sve spermiće će očistiti i
> pobiti.
knjizevnost.187hercog,
Ispravljena verzija knjige: Totalno nepovezana razmišljanja o seksu.
Sale
knjiga2.zipknjizevnost.188darone,
Nisam skinuo beta verziju, pa bih hteo da zamolim nekoga (autora?) da
mi protumači razliku. Ovo prvenstveno zbog toga što se možda delovi
razlikuju, fale etc.
I ako ima razlika, ima li nade da original dobijem na mail? :)
knjizevnost.189balinda,
>> Moram da citiram deo koji mi se najviše svideo: ;)
>>
>>>> Jeste li znali da koka kola može da se upotrebi kao odlično
>>>> kontraceptivno sredstvo.
>>>> .....
Aufff. :>
knjizevnost.190vasic,
> I ako ima razlika, ima li nade da original dobijem na mail? :)
Ima ralike, u novoj verziji fale poglavlja o upotrebi fante, 7up-a i
gustog soka od borovnice u kontraceptivne svrhe.
knjizevnost.191neca,
>> I ako ima razlika, ima li nade da original dobijem na mail? :)
ja se izvinjavam...a tebi, ono, baš frka da to proučiš? ;)
knjizevnost.192maksa,
>> Ima ralike, u novoj verziji fale poglavlja o upotrebi fante,
>> 7up-a i gustog soka od borovnice u kontraceptivne svrhe.
... i upotrebi epoksi-smole & sone kiseline kao afrodizijaka.
knjizevnost.193hercog,
> I ako ima razlika, ima li nade da original dobijem na mail? :)
Ni jedan deo knjige nije izbačen. Izmene su bile tako reći
tehničke prirode, tj. ispravka grešaka u kucanju :)
Sale
knjizevnost.194hercog,
> Ima ralike, u novoj verziji fale poglavlja o upotrebi fante, 7up-a i
> gustog soka od borovnice u kontraceptivne svrhe.
CCC, Vaso što mi nisi rekao da to koristiš, pa da mi objasniš
kako se sa time radi, pa da i to ubacim u knjigu ;)
Sale
knjizevnost.195darone,
>> ja se izvinjavam...a tebi, ono, baš frka da to proučiš? ;)
Jeste, znaš kao mali sam zaostao u razvoju... u stvari sam i poluimpotentan
ali mislim da mi je to preneo pas Riki (citat po sećanju).
Šta bre tebe briga šta ja čitam i zašto? ;) Sedi tu i prelamaj južni vetar pa
se vidimo ;)
inače, knjiga2 (de se dede prva?) ima još zanimljivih momenata:
>> XXIX
>>
>> Najgluplje pitanje koje vam devojka može postaviti posle seksa je: "Da
>> li ti je bilo lepo". U tom trenutku vam se smrači svet i mislite da li
>> ste uopšte trebali da spavate sa njom.
Bre, kad si već onoliko fazona drpio sa strane, mogao si još jedan, a
uz to je i practical joke.
"Kako ti je bilo?"
"Kako je bilo... šta?" ;)
knjizevnost.196dj.vlada,
=>> Knjiga je trenutno povucena sa sezama zbog nekih ispravki. Bice
=>> vracena veceras.
=>
=> Moram da citiram deo koji mi se najvise svideo: ;)
=>
=>> Jeste li znali da koka kola moze da se upotrebi kao odlicno
=>> kontraceptivno sredstvo. Posle seksa, uzme se flasa od 0.25l promucka,
=>> grlic prisloni na otvor vagine, malko rasire usmine i fino ispere. Sve
=>> spermice ce ocistiti i pobiti.
Hey, covece! Ti samo mislis na TO (mada ni ja nisam izuzetak) O:))))))
knjizevnost.197stefan,
> inače, knjiga2 (de se dede prva?) ima još zanimljivih momenata:
`Zvin'te, da li ima neke dobre duše da za gledaoce sa jeftinijim
ulaznicama konvertuje ovu zbirku narodnih umotvorina u ascii? :)
ps. Dotle samo da upitam, može li se umesto Coca Cole koristiti BIP Kola
pošto je mnogo jeftinija? ;)
knjizevnost.198lexus,
> =>> Jeste li znali da koka kola moze da se upotrebi kao odlicno
> =>> kontraceptivno sredstvo. Posle seksa, uzme se flasa od
> 0.25l promucka, =>> grlic prisloni na otvor vagine, malko
> rasire usmine i fino ispere. Sve =>> spermice ce ocistiti i
> pobiti.
>
> Hey, covece! Ti samo mislis na TO (mada ni ja nisam izuzetak)
> O:))))))
Da, da i ja isto volim Coca-Colu ;)))))))
Pozdrav -Lex->
knjizevnost.199zeljkoj,
> Hey, covece! Ti samo mislis na TO (mada ni ja nisam izuzetak)
> O:))))))
Šta ćeš... It's real thing! ;)
knjizevnost.200hercog,
> Bre, kad si već onoliko fazona drpio sa strane, mogao si još jedan, a
Ne bih baš rekao da sam drpio baš toliko fazovano. Pozajmljenih
fazona ima samo oko 5%.
Sale
knjizevnost.201dj.vlada,
=>> =>> Jeste li znali da koka kola moze da se upotrebi kao odlicno
=>> =>> kontraceptivno sredstvo. Posle seksa, uzme se flasa od
=>> 0.25l promucka, =>> grlic prisloni na otvor vagine, malko
=>> rasire usmine i fino ispere. Sve =>> spermice ce ocistiti i
=>> pobiti.
=>>
=>> Hey, covece! Ti samo mislis na TO (mada ni ja nisam izuzetak)
=>> O:))))))
=>
=> Da, da i ja isto volim Coca-Colu ;)))))))
=>
=> Pozdrav -Lex->
;))))))))
knjizevnost.202dj.vlada,
=>> Hey, covece! Ti samo mislis na TO (mada ni ja nisam izuzetak)
=>> O:))))))
=>
=> Sta ces... It's real thing! ;)
YES, u pravu si ;)))))))))))
knjizevnost.203maksa,
>> Ne bih baš rekao da sam drpio baš toliko fazovano.
>> Pozajmljenih fazona ima samo oko 5%.
Da se nađemo na 60%?
knjizevnost.204guta,
#> ;))))))))
Vlado, dok te ne prođe "fascinacija novim medijem" ((c) fancy ;), smanji
malo dužinu citata, ispod kojih dopišeš samo jedan red (i to smajlije).
knjizevnost.205hercog,
Za one sa jeftinijim ulaznicama, knjiga: Totalno nepovezana razmišljanja
o seksu, (c) by Ja u ascii formatu. Yu slova su custom2 standardu.
Sale
p.s. napomena: mlađima od 18 godina je zabranjeno da čitaju ovu knjigu
book2asc.zipknjizevnost.206veca,
>>> Potroši vreme na kvalitetnije knjige.
>> Npr?
Sve zavisi od interesovanja. Nedavno sam čitala Antologiju
italijanske priče, koju preporučujem, izdavač Svetovi, Novi sad.
Trenutno čitam Aleksandrijski kvartet, doduše to se kanim
godinama, ali nisam imala vremena da u cugu svarim preko 1500
strana :)
knjizevnost.207supers,
>> p.s. napomena: mlađima od 18 godina je zabranjeno da čitaju ovu
>> knjigu
Šta, jel' ne treba da znaju ono što piše unutra, ili ceniš da i
oni prevazilaze nivo knjižice?
BTW, trenutno radim na knjizi "Totalno nepovezana razmišljanja o
berbi kukuruza".
NHF
knjizevnost.208hercog,
> Da se nađemo na 60%?
Jok ;)
Sale
knjizevnost.209spantic,
> p.s. napomena: mlađima od 18 godina je zabranjeno da čitaju ovu knjigu
Šta ti je propaganda :))
knjizevnost.210superhik,
=:> p.s. napomena: mlađima od 18 godina je zabranjeno da čitaju
=:> ovu knjigu
Ma nemoj... ? ;)))) A šta ćemo mi sa 17 je l' smemo ? ;))
knjizevnost.211hercog,
> Šta, jel' ne treba da znaju ono što piše unutra, ili ceniš da i
> oni prevazilaze nivo knjižice?
>
> BTW, trenutno radim na knjizi "Totalno nepovezana razmišljanja o
> berbi kukuruza".
NO COMMENT!
Sale
knjizevnost.212plovput,
+| Šta, jel' ne treba da znaju ono što piše unutra, ili ceniš da i
+| oni prevazilaze nivo knjižice?
A sam objasnjava u textu kad je imao 12-13 godina kako je skidao
pantalone devojkama..
Ma to je posebna prica nego dobro mu je ono 'momci se obicno stide da
spavaju sa dve devojke istovremeno' , ja pokusavam godinama da nekako
iskombinujem tu kombinaciju ali mi nesto ne ide, jos nisam sreo coveka
niti cuo pricu da je to nekome poslo za rukom (ili necim drugim ;)
ali stidljivost..
Ma ima tu jos dosta zanimljivog materijala tipa Coca-Cole i ubijanja
spermica (koji inace zive 2-3 sekunde nakon ispaljivanja no mozda je
nekako i moguce sa externom cevcicom koja je full-time ubrizgana u
matericu i kroz koju bi se pre ejakulacije pritiskom na neki switch
sjurila Coca-God Damn-Cola), pa onda 'sisni sex' itd.
Obrisao sam fajl tako da ne mogu da citiram neke delove ali izgleda
da je tanak sa prijateljima sa kojima bi podelio svoje wild & wet snove.
+| BTW, trenutno radim na knjizi "Totalno nepovezana razmišljanja o
+| berbi kukuruza".
Da, samo pazi da ne bude tako VRELA kao hercog-ova radi mladje
populacije.
knjizevnost.213crncic,
>> BTW, trenutno radim na knjizi "Totalno nepovezana razmišljanja o
>> berbi kukuruza".
Rade se te stvari i po kukuruzu, znaš kad Lala opali Sosu na njivi ?
knjizevnost.214crncic,
>> Obrisao sam fajl tako da ne mogu da citiram neke delove ali izgleda
>> da je tanak sa prijateljima sa kojima bi podelio svoje wild snove.
Gde si uspeo da pročitaš da je 'knjiga' pisana po istinitom
dogadjaju ? ;)
knjizevnost.215plovput,
+| >> Obrisao sam fajl tako da ne mogu da citiram neke delove ali izgleda
+| >> da je tanak sa prijateljima sa kojima bi podelio svoje wild snove.
+|
+| Gde si uspeo da pročitaš da je 'knjiga' pisana po istinitom
+| dogadjaju ? ;)
A gde si ti procitao da sam ja to procitao ? :)
Jel' vidis zadnju rec u tvom citatu ?
Doduse, pisalo je wild & wet snove ali izgleda da si replicirao online ;)
knjizevnost.216guta,
#> spermica (koji inace zive 2-3 sekunde nakon ispaljivanja no mozda je
Istine radi, žive nekoliko _časova_, a posebno izdržljivi primerci
sastave i ceo dan :).
knjizevnost.217hercog,
> Obrisao sam fajl tako da ne mogu da citiram neke delove ali izgleda
> da je tanak sa prijateljima sa kojima bi podelio svoje wild & wet snove.
NO COMMENT!
Sale
p.s. knjiga nije napisana sa namerom da bude novi Figurae venreris ili
da upućuje ljude kako da se najbolje seksaju, sa kojom je namerom napisana
ti sam provali, ako možeš
knjizevnost.218hercog,
> A sam objasnjava u textu kad je imao 12-13 godina kako je skidao
> pantalone devojkama..
Ja ne znam gde si to mogao da pročitaš...
> ali stidljivost..
Ako ti nisi stidljiv ne znači da ceo svet nije.
> matericu i kroz koju bi se pre ejakulacije pritiskom na neki switch
> sjurila Coca-God Damn-Cola), pa onda 'sisni sex' itd.
Umeš li ti i da na drugi način nešto pročitaš, a ne samo bukvalno?
> Da, samo pazi da ne bude tako VRELA kao hercog-ova radi mladje
> populacije.
Bez komentara...
Sale
knjizevnost.219plovput,
+| p.s. knjiga nije napisana sa namerom da bude novi Figurae venreris ili
+| da upucuje ljude kako da se najbolje seksaju, sa kojom je namerom napisana
+| ti sam provali, ako mozes
Ne znam niti imam bilo kakvu ideju sa kojom je namerom napisana,
ako ti nije problem objasni mi.
knjizevnost.220plovput,
+| Ja ne znam gde si to mogao da procitas...
Jest' da u toj 'prici' nisi koristio sebe kao glavnog aktera ali sudeci
po ostatku teksta gde si prepricavao SVOJE dozivljaje imao sam neki
osecaj da si pricao o sebi. Na kraju krajeva i sama 'knjiga' pocinje
tom 'pricom' u kojoj objasnjavas necije prvo sexualno iskustvo.
Valjda bi trebalo da krenes nekim redom.
Ne kazes da je taj ON neki tvoj prijatelj ili bilo ko drugi.
Sto nisi onda predstavio TVOJE prvo seksanje (kako li ga vec zoves),
kad si vec preneo tvoja ostala iskustva.
+| Ako ti nisi stidljiv ne znaci da ceo svet nije.
Kad vec ides tim putem, ako si ti stidljiv ne znaci da su svi stidljivi,
pa da u 'knjizi' stavis to kao globalnu osobinu muskaraca.
Uostalom, otkud ti to znas ?
I na kraju, neko ko se stidi da spava sa dve devojke ne bi trebalo ni
da pise takve 'knjige'. Da ne ulazim u iskustvo koje bi trebalo da
prevazilazi perverzije koje ne bi mogao ni zamisliti.
+|> matericu i kroz koju bi se pre ejakulacije pritiskom na neki switch
+|> sjurila Coca-God Damn-Cola), pa onda 'sisni sex' itd.
+|
+| Umes li ti i da na drugi nacin nesto procitas, a ne samo bukvalno?
Hoces da kazes da to nisi ozbiljno mislio ?
Ne bih rekao ali koja je onda svrha svega toga ?
+|> Da, samo pazi da ne bude tako VRELA kao hercog-ova radi mladje
+|> populacije.
+|
+| Bez komentara...
Vidim da na sve kritike koje su ti upucivane ostajes bez komentara.
Cemu onda repliciranje ?
Ako svuda istaknes da je 'knjiga' zabranjena za mladje od 18 godina
red bi bio i da obrazlozis zbog cega mislis tako.
Zar ti do svoje 18 godine nisi imao nikakve kontakte sa devojkama,
pricao sa prijateljima, citao i gledao nesto u vezi sexa ?
Sa druge strane, sigurno je da bi mladji od 18 godina bas zbog toga
i procitali tvoju 'knjigu'.
Meni se cini da je ta tvoja 'knjiga' bas i namenjena njima.
knjizevnost.221ndreadnought,
Prava žurka počinje posle uprskavanja iste (cole) - ispiti cocktail
koji se surovo penuša dok se nevina dečica davedu u istom....
BTW, extremely revitalising in health & cosmetic purposes, a i osnova
praktične sex magike...
UUUURGH!
PRVI BOJNI BROD U ISTORIJI....Ndreadnought
knjizevnost.222hercog,
> Sto nisi onda predstavio TVOJE prvo seksanje (kako li ga vec zoves),
> kad si vec preneo tvoja ostala iskustva.
A zašto bih ja morao da svoje prvo vođenje ljubavi sa nekom devojkom
predstavljam? U knjizi sam pisao jedno od mogućih ponašanja muškaraca
pri prvom seksualnom kontaktu.
> Kad vec ides tim putem, ako si ti stidljiv ne znaci da su svi stidljivi,
> pa da u 'knjizi' stavis to kao globalnu osobinu muskaraca.
JA NISAM STIDLJIV. A ti možda ne vidiš dalje od sebe. Budući da imam
veoma (sa posebnim akcentom na veoma) prijatelja (pazi prijatelja, ne
drugova), sa kojima razgovaram o svemu, onda mislim da mogu da izvu-
čem neke zaključke o stidljivosti/ne stidljivosti pojedinih muškaraca.
Samo nije mi jasno gde si ti pročitao da sam ja napisao da su SVI mu-
škarci stidljivi. Citiram knjigu, razmišljanje LXII: "Mnogi maštaju
o tome, ali su isuviše stidljivi da bi u njemu učestvovali." Koliko
ja vidim ovde se nigde ne pominje reč SVI, nego MNOGI, a to je bitna
razlika.
> I na kraju, neko ko se stidi da spava sa dve devojke ne bi trebalo ni
Meni bi bilo odvratno da spavam sa dve devojke istovremeno, ili da
imam dve devojke istovremeno, jer se kosi sa mojim principom vernosti.
Kada si sa jednom devojkom, onda si samo sa njom i ni sa jednom drugom.
> Ne bih rekao ali koja je onda svrha svega toga ?
Možda uveseljavajući elemenat ;)
> Ako svuda istaknes da je 'knjiga' zabranjena za mladje od 18 godina
> red bi bio i da obrazlozis zbog cega mislis tako.
Zato što je knjiga pisana rečnikom koji je dosta ulični i obiluje sa
dosta izraza koji nisu baš kao dobar dan.
> pricao sa prijateljima, citao i gledao nesto u vezi sexa ?
Jesam, ali postoji razlika u priči o seksu i pornografije. Ne kažem
da je knjiga pornografska. Jedino smatram da mlađi od 18 ne bi tre-
balo takve stvari ni da čitaju ni da gledaju.
> Meni se cini da je ta tvoja 'knjiga' bas i namenjena njima.
Tvoje je pravo da tako smatraš.
pozdrav, Sale
knjizevnost.223vasic,
Subj: Re: Re: Coke kontracepcija
> Umeš li ti i da na drugi način nešto pročitaš, a ne samo bukvalno?
Hoćeš reći da je to metafora? Imajući u vidu kome "knjiga" nije
namenjena, te ko će je stoga najviše čitati, ne bi bilo loše da se na
kraju (ili još bolje početku) nađe neki Disclaimer of Warranty. Zlu ne
trebalo. ;)
--------
--> Kids, don't try this at home - we're professionals.
knjizevnost.224ndreadnought,
Sutra u 16h na NTV - Studiju B
Gostuje Brankica Mikić, marketinški urednik književne produkcije B-92.
KRITIKA NA SPOTU
Reč je o novoj formi prezentacije književnog dela. Spot o kome je reč
je već prikazan na TV Politika (Paket aranžman) 27.1.1996.
Brankica, ideolog projekta, kaže da je spot "nova forma književne
kritike, ali i nov multimedijalni žanr". To je most između knjige i
publike za koju je pisana. No, okolnost da je sredstvima jedne
umetnosti prikazan opis dela koje pripada drugoj umetnosti otvara
nove estetske mogućnosti.
U ovom spotu je prikazana knjiga "Zimski dnevnik" Srđana Valjarevića.
Muzičku podlogu su obezbedili - živi - Partibrejkers i - mrtvi -
Gustav Maler. U vizuelnoj pozadini promiču fotke Vesne Pavlović
itd.....
Pokušajte da otpratite Ivaninu emisiju u 16h, interesantno je.....
Pozdr.
PRVI BOJNI BROD U ISTORIJI
(N)Dreadnought
knjizevnost.225superhik,
=:> Ne znam niti imam bilo kakvu ideju sa kojom je namerom
=:> napisana, ako ti nije problem objasni mi.
Pa možda je bolje da prvo pokušaš sa 'Crvenkapom'...
Možda ti posle bude jasno! :((
knjizevnost.226ndreadnought,
Sutra u 16h na NTV - Studiju B
Gostuje Brankica Mikić, marketinški urednik književne produkcije B-92.
KRITIKA NA SPOTU
Reč je o novoj formi prezentacije književnog dela. Spot o kome je reč
je već prikazan na TV Politika (Paket aranžman) 27.1.1996.
Brankica, ideolog projekta, kaže da je spot "nova forma književne
kritike, ali i nov multimedijalni žanr". To je most između knjige i
publike za koju je pisana. No, okolnost da je sredstvima jedne
umetnosti prikazan opis dela koje pripada drugoj umetnosti otvara
nove estetske mogućnosti.
U ovom spotu je prikazana knjiga "Zimski dnevnik" Srđana Valjarevića.
Muzičku podlogu su obezbedili - živi - Partibrejkers i - mrtvi -
Gustav Maler. U vizuelnoj pozadini promiču fotke Vesne Pavlović
itd.....
Pokušajte da otpratite Ivaninu emisiju u 16h, interesantno je.....
Pozdr.
PRVI BOJNI BROD U ISTORIJI
(N)Dreadnought
oooops, pardon, to je već danas.... dok dobijem vezu.....
knjizevnost.227spantic,
>> I na kraju, neko ko se stidi da spava sa dve devojke ne bi trebalo ni
>
> Meni bi bilo odvratno da spavam sa dve devojke istovremeno, ili da
Ne znam za nemoralnost, ali osećaj je božanstven :)
knjizevnost.228plovput,
+| A zašto bih ja morao da svoje prvo vođenje ljubavi sa nekom devojkom
+| predstavljam? U knjizi sam pisao jedno od mogućih ponašanja muškaraca
+| pri prvom seksualnom kontaktu.
Niko te ne tera da ga predstavljaš ali pitao si me odakle mi ideja..
Što si onda morao da opisuješ tvoja ostala vodjenja ljubavi ?
Nisi mogao da se snadješ prvi put ?
+| JA NISAM STIDLJIV.
Ima neograničen broj situacija u kojima čovek može osetiti
stidljivost. Ovde je reč o spavanju sa dve devojke.
Budi precizan.
Ako se ne stidiš da spavas sa dve devojke reci mi šta bi uradio
kad bi se tvoja devojka složila da spavaš zajedno sa njom i njenom
drugaricom.
Nemoj samo da mi kažes da ti to nikad ne bi predložila, pretpostavimo..
+| A ti možda ne vidiš dalje od sebe. Budući da imam
Ovo postaje dosadno, vrtimo se u krug..
+| veoma (sa posebnim akcentom na veoma) prijatelja (pazi prijatelja, ne
+| drugova), sa kojima razgovaram o svemu, onda mislim da mogu da izvu-
+| čem neke zaključke o stidljivosti/ne stidljivosti pojedinih muškaraca.
Prijatelja ima raznih..
Evidentno je da ti i ja živimo sasvim različite živote i da je svaki
daljni razgovor besmislen.
+| Samo nije mi jasno gde si ti pročitao da sam ja napisao da su SVI mu-
+| škarci stidljivi. Citiram knjigu, razmišljanje LXII: "Mnogi maštaju
+| o tome, ali su isuviše stidljivi da bi u njemu učestvovali." Koliko
+| ja vidim ovde se nigde ne pominje reč SVI, nego MNOGI, a to je bitna
+| razlika.
A to MNOGI je zaključeno na osnovu VEOMA (sa posebnim akcentom)
prijatelja (ne drugova) koje poseduješ.
Izadji malo iz onog kluba madjioničara kojeg reklamiraš
u malim oglasima.
+| Meni bi bilo odvratno da spavam sa dve devojke istovremeno, ili da
+| imam dve devojke istovremeno, jer se kosi sa mojim principom vernosti.
+| Kada si sa jednom devojkom, onda si samo sa njom i ni sa jednom drugom.
Razumem te potpuno.
Samo bih ti savetovao da se što pre oženiš i kreneš da pišeš
neku dramu u planinskim predelima ili o berbi pamuka.
+| Možda uveseljavajući elemenat ;)
Zanimljivo.
+| Zato što je knjiga pisana rečnikom koji je dosta ulični i obiluje sa
+| dosta izraza koji nisu baš kao dobar dan.
Ti za taj rečnik nisi znao do svoje 18-te godine ?
Inače kol'ko me sećanje služi, na prste jedne ruke se moglo
izbrojati 'bezobraznih' reči.
+| Jesam, ali postoji razlika u priči o seksu i pornografije. Ne kažem
+| da je knjiga pornografska. Jedino smatram da mlađi od 18 ne bi tre-
+| balo takve stvari ni da čitaju ni da gledaju.
Zbog čega, jel' zabranjeno zakonom ?
Kad si ti imao svoje prvo sexualno iskustvo ?
Ako si ga imao pre 18-te objasni mi zbog čega osporavaš to pravo
drugima. Jel' znaš ti da u školama razvijenih zemalja deci dele
kondome (postoje i automati unutar škole) i da imaju obavezno
sexualno predavanje.
+| > Meni se cini da je ta tvoja 'knjiga' bas i namenjena njima.
+|
+| Tvoje je pravo da tako smatraš.
A kome je namenjena i sa kojom namerom ?
knjizevnost.229veca,
>> škarci stidljivi. Citiram knjigu, razmišljanje LXII: "Mnogi maštaju
>> o tome, ali su isuviše stidljivi da bi u njemu učestvovali." Koliko
>> ja vidim ovde se nigde ne pominje reč SVI, nego MNOGI, a to je
>> bitna razlika.
Sve i da si hteo ne bi mogao da generalizuješ stvar, ali reč
MNOGI prilično govori da se radi o većem broju. tj. da je to
jedna od karakteristika... naravno i to zavisi od konteksta.
Sorry, još nisam pročitala knjigu, čim nađem vrmena pročitaću,
ali ukoliko se sporna :) rečenica odnosi na 13-ogodišnjake, onda
bi i moglo da stoji, ukoliko ne, onda bi umesnije bile reći NEKI
maštaju o tome... ili tome slično.
Ne bi se ljudi džabe bunili što ih svrstavaš u stidljive :)
knjizevnost.230zeljkoj,
> drugima. Jel' znaš ti da u školama razvijenih zemalja deci dele
> kondome (postoje i automati unutar škole) i da imaju obavezno
> sexualno predavanje.
Dele ih i nama, iako ovo nije razvijena zemlja. ;)
A drže i predavanja. :)
knjizevnost.231hercog,
> Što si onda morao da opisuješ tvoja ostala vodjenja ljubavi ?
> Nisi mogao da se snadješ prvi put ?
Ja stvarno ne znam da sam igde u knjizi pomenuo sebe. To što je
knjiga pisana u prvom licu ne znači da sam to ja.
> Ima neograničen broj situacija u kojima čovek može osetiti
> stidljivost. Ovde je reč o spavanju sa dve devojke.
> Budi precizan.
Radi se o tome da veliki broj muškaraca ne sme ni da priđe devo-
jci, a kamoli da još i spava sa dve. Čast izuzetcima, oni su uvek
dobro došli.
> Ako se ne stidiš da spavas sa dve devojke reci mi šta bi uradio
> kad bi se tvoja devojka složila da spavaš zajedno sa njom i njenom
> drugaricom.
Paz vamo. Ne verujem da bih bio sa devojkom koja bi tako nešto
mogla da predloži. Ako bi mi se tako nešto dogodilo, a uz to
i ta njena drugarica izgleda veoma (^N) haos, uz još neke sitnije
uslove, u meni bi se verovatno probudio životinjski nagon, pa bi
se verovatno i desilo. Ali to je izuzetak, a ne pravilo.
> Izadji malo iz onog kluba madjioničara kojeg reklamiraš
> u malim oglasima.
Tebi to smeta?
Oni su samo 1% populacije mojih prijatelja.
A i kakve to veze ima sa knjigom?
> Samo bih ti savetovao da se što pre oženiš i kreneš da pišeš
> neku dramu u planinskim predelima ili o berbi pamuka.
Razmišljao sam da napišem knjigu: Kako se obrezuje pomfrit, al
mi nešto fali materijala zbog nedostatka ljutog kečapa u proda-
vnicama...
> Ti za taj rečnik nisi znao do svoje 18-te godine ?
Nije stvar u tome da li sam ja taj rečnik znao tada ili ne, već
je stvar kulture...
> Zbog čega, jel' zabranjeno zakonom ?
> Kad si ti imao svoje prvo sexualno iskustvo ?
> Ako si ga imao pre 18-te objasni mi zbog čega osporavaš to pravo
> drugima. Jel' znaš ti da u školama razvijenih zemalja deci dele
> kondome (postoje i automati unutar škole) i da imaju obavezno
> sexualno predavanje.
Spavanje sa maloletnicom je kažnjivo zakonom. Da li ti znaš da
ako te ona iz bilo kog razloga prijavi za silovanje ode ti u
ćuzu na 2 meseca, a ne do bog i na više, ako ne uspeš da dokažeš
da je sve bilo po njenoj volji (to se i desilo nekome).
Dele kondome, jer znaju kakva je omladina, pa je onda bolje da
bar ne dobiju nešto ili da nešto ne zakače.
Svako ima pravo na sopstveno mišljenje...
pozdrav, Sale
knjizevnost.232hercog,
> bi i moglo da stoji, ukoliko ne, onda bi umesnije bile reći NEKI
> maštaju o tome... ili tome slično.
> Ne bi se ljudi džabe bunili što ih svrstavaš u stidljive :)
Možda sam ja bio malo neprecizan, ali posmatrajući ljude koje
znam, oni upravo odgovaraju reči mnogi.
Sale
knjizevnost.233inferno,
Ů│ ˙ Dele ih i nama, iako ovo nije razvijena zemlja. ;)
Ů│ ˙ A drže i predavanja. :)
5 gimnazija ili privatan kurs? ;)
knjizevnost.234zeljkoj,
> Ů│ ˙ Dele ih i nama, iako ovo nije razvijena zemlja. ;)
> Ů│ ˙ A drže i predavanja. :)
>
> 5 gimnazija ili privatan kurs? ;)
V gimnazija. :))
knjizevnost.235vitez.koja,
#=> Ti za taj rečnik nisi znao do svoje 18-te godine ?
Idem pre neki dan ulicom i gledam svoja posla, kad protrčaše tri
klinca; onaj poslednji iz sveg glasa viče "jebem l* ti mater malo"
:))) na šta drugi odgovara "m* puši ga bre, pederu" ;)
U pitanju su, inače, bila baš baš deca, cenim prvi ili drugi
razred osnovne škole.
Zaključak: deca imaju materijala za pet onakvih knjiga.
Što se ostatka rasprave tiče, nisam baš shvatio vezu između
vernosti i spavanja sa dve devojke - ako su njih dve rade, šta
ti ima da morališeš. Ako se nađeš u takvoj situaciji sa svojom
devojčicom i još jednom, jedino logično tumačenje je da ona tebe
deli sa drugaricom, pa se, ako si baš ogrezao u moral ;),
postavlja samo pitanje njene vernosti tebi. Ja se, nažalost, nisam
(do sada:)) nalazio pred takvom jednom teškom dilemom, ali, bude
li sreće, sumnjam da ću mnogo da se opterećujem nekakvim opštim
pitanjima.
knjizevnost.236vitez.koja,
#=> Radi se o tome da veliki broj muškaraca ne sme ni da
#=> priđe devo- jci, a kamoli da još i spava sa dve. Čast
#=> izuzetcima, oni su uvek dobro došli.
Neka sam blagosloven, ako ovo nije zgodno! što bi rekli Tvenovi
junaci. Po tebi, seks je stres, pa što manje uzročnika, manje će
glava da te boli.
#=>> Ti za taj rečnik nisi znao do svoje 18-te godine ?
#=>
#=> Nije stvar u tome da li sam ja taj rečnik znao tada ili
#=> ne, već je stvar kulture...
Stvar kulture je da prosipaš vulgarnosti, pa ih onda ograničavaš
samo na deo populacije koji u pravoj meri može da shvati koliko
je to vulgarno? Ma hajde.
Da ne bude zabune, ne tvrdim ja da je ono što si ti napisao
vulgarno i nekulturno; to tvrdiš ti. Da nije tako, verovatno ne
bi stavljao zabrane. Po mom mišljenju, u tom tvom delu nema
ničega što bi zahtevalo takve restrikcije, posebno ne u cilju
očuvanja kulture.
knjizevnost.237novim,
Papirnato izdanje časopisa Reč izlazi 15-og, a elektronsko 16-og.
Evo novog, februarskog broja trenutno našeg najboljeg književnog
časopisa:
(Idu fanfare, pa onda ovaj ružnjikavi logo, pa sadržaj, pa ostalo:)
----------------------------------------------------------------------
rrrrrrrrrrr ~~ ~~ Beograd
rrrr rrr ~~
rrrr rrr eeeeeeeee cccccc Casopis za
rrrr rrr eee ccc ccc knjizevnost
rrrr rrr eee ccc ccc i kulturu
rrrr rrrr eee ccc
rrrrrrrrrr eeeeee ccc Elektronsko
rrrr rrr eee ccc izdanje
rrrr rrr eee ccc
rrrr rrr eee ccc Februar 1996
rrrr rrr eee ccc ccc
rrrr rrr eee ccc ccc e-mail address:
rrrr rrr eeeeeeeee cccccc rec@opennet.org
----------------------------------------------------------------------
<rec9602y.txt> <7-bit yuscii text>
----------------------------------------------------------------------
Izbor iz časopisa REČ, godina III, br. 18, februar 1996.
Izdavač: B92, Beograd. Glavni i odgovorni urednik: Milovan Marčetić.
<Svi podaci o časopisu i ovom izdanju nalaze se na kraju datoteke.>
----------------------------------------------------------------------
Sadržaj elektronskog izdanja:
REKA REČI
IVAN V. LALIĆ: Treći kanon.................................. red .. 80
VLADIMIR PIŠTALO: Njujork ili gorući grmovi....................... 420
PREVODNICA
JOSIF BRODSKI: Robinzonada (prevod i beleška K. Ičin)............. 803
DŽON EŠBERI: Talas (preveo R. Sekulović).......................... 946
MISAO I REČ
TEMAT REČI - ESEJI POVODOM ESEJA (priredio G. Božović)......... 1856
GOJKO BOŽOVIĆ: Uz temat o eseju.................................. 1858
JOVICA AĆIN: Živa vaga........................................... 1914
TEODOR ADORNO: Esej o eseju (prevela S. Došlov).................. 2218
MIHAIL EPŠTEJN: Na raskršću slike i pojma (prevela R. Mečanin)... 2505
UKRŠTENE REČI
PETAR DŽADŽIĆ: Fragmenti o kritici............................... 3673
SAVA DAMJANOV: Ljubav čitanja, čitanje ljubavi................... 4078
REČ KRITIKE
SAŠA RADOJČIĆ: Puna zrelost strasne mere ("Pesme" I. V. Lalića).. 4206
BOJANA STOJANOVIĆ-PANTOVIĆ: Divinizacija teksta
("Evropa pod snegom" D. J. Danilova). 4339
BOJAN ĐORĐEVIĆ: Trošna građevina
("Evropa pod snegom" D. J. Danilova)............. 4511
SRĐAN VUJICA: Bog se, kažu, povukao ("Darovi kiše" Š. Hinija).... 4672
TATJANA ROSIĆ: Svetovi, ogledala, tamnice
("Hodočasnici neba i zemlje" F. Davida)........... 4895
DEJAN ILIĆ: Život osvojen umetnošću
("Da li postoji život" J. Šalgo)..................... 5036
LEPE VEŠTINE
SRĐAN VUČINIĆ: Anđeli koji hodaju (Fest 96)...................... 5180
ALEKSANDAR MILOSAVLJEVIĆ: Obrsis groteske........................ 5394
LIDIJA MERENIK: Infantkinja, 1995. (povodom skulptura N. Kocić).. 5566
JEŠA DENEGRI: Poglavlje posleratnog modernizma
(izložba Decembarske grupe u Galeriji Zepter)...... 5699
VLADIMIR A. MILIĆ: Fatum najlonskih palata
(o arhitekturi u "Godini kulture")............ 5864
<Elektronsko izdanje časopisa predstavlja izbor iz štampanog izdanja i
pojavljivaće se 16-og u mesecu. Ovo izdanje se može slobodno prenositi
elektronskim kompjuterskim komunikacijama; korisnik može kopirati ovaj
materijal isključivo za privatnu upotrebu. Svako drugo preštampavanje
zabranjeno je zakonom. Datoteke se mogu prenositi samo u celini.
Elektronsko izdanje pripremili su Ivan Radosavljević i Novica Milić.
Tehnički kontakt: novim@techno.opennet.org, ili
emilicn@ubbg.etf.bg.ac.yu. E-izdanje časopisa je besplatno.
Elektronska adresa redakcije: rec@opennet.org
----------------------------------------------------------------------
<310,387 bytes>
"
Uz paketu je i konvertor Yuscii --> CP852.
Pitanje: da li da ubuduće u paket uključim i konvertor u CP 1250?
Srećno čitanje. :)
rec9602y.zipknjizevnost.238olio,
> Papirnato izdanje casopisa Rec izlazi 15-og, a elektronsko 16-og.
A sto NOVIM-e ne prenese i tekst Ivana Radosavljevica:
Ratnici iz podnozja terazijskog grebena.("Srpski rulet" N.Jevrica)
Pozdrav Oliver.
knjizevnost.239dr.grba,
>> A sto NOVIM-e ne prenese i tekst Ivana Radosavljevica:
>> Ratnici iz podnozja terazijskog grebena.("Srpski rulet" N.Jevrica)
BTW, podsetio bih nekoga da je obećao esej karizmatičnog naslova
"Od Dafinine rupe do Karića padine", ali da od toga dosada ne
videsmo ništa (:
knjizevnost.240kum.djole,
Za potrebe odgovaranja pred profesorkom srpskog,
iziskujem jedan elektronski "Crven ban".. ma, makar odlomke. ;)
Nije za mene.. ;)
Hvala :)
knjizevnost.241kant,
SUNCE (*)
Rodio se na Jonskom moru, na obalama punim sunca, tamnih
vrtova i bledih statua, i, kao galeb, okupao se u azuru,
svetlosti i mirisu večito zagrejanih voda. Majka ga je često
nosila po studenim senkama nekog drveća čije je lišće mirisalo
mirisom sna.
Nesrećni pesnik! Detetom je otišao u kraj gde je nebo bledo
i smrzlo, na kome gori belo i hladno sunce i po čijim obalama
plaču vetrovi. I jedna misao, kao rana, opominjala ga je večito
na njegovu sunčanu obalu, tamne vrtove i mirne statue. I, zajedno
s talasima i vetrovima, on je plakao gorko i neutešno na
žalovima melanholičnog tuđeg mora.
Ali kada su njegove kose, plave kao uvelo lišće, postale bele;
kada su njegove strasne i lepe oči, koje su imale boju zimskog
limunovog granja ili plitkog mora, postale mutne; kada je u svojim
venama osetio zimu koja nema svog proleća, Usud ga je vratio
ponovo u Joniju.
Sve je tamo bilo kao i pre. Ali on ne beše više onaj isti: i
sunčane obale veselog i strasnog Jonskog Mora nije mogao da
pozna. Bolno, on stište oči i pogleda u se. I gle! tamo, tamo on
viđe, ono nekadanje sunce, ono čudno i ogromno sunce što činjaše
nekada da sve oko njega živi, da lišće ima miris sna, i da vidi
belu i hladnu krv statua gde struji kroz mirni kamen i čini da i
on živi i pati dubokom i silnom strašću ljudi.
To je bilo Sunce Mladosti što je minula, sunce što je svetlilo
još samo duboko u večernjem sutonu jedne duše i koje je davalo
svemu što je obasjavalo čudnu i magijsku lepotu Iluzije.
Jer stvari imaju onakav izgled kakav im dadne naša duša.
Jovan Dučić
(*) verzija iz 1903.
knjizevnost.242bulsara,
ima li onih koji pisu kratke price i sta se zbilo sa Dacinom
akcijom na nekadasnjem radio Pingvinu Konkurs za kratku pricu?
Ko zna nek ne cuti
knjizevnost.243kum.djole,
>> ima li onih koji pisu kratke price i sta se zbilo sa Dacinom
>> akcijom na nekadasnjem radio Pingvinu Konkurs za kratku pricu?
Čuo sam, nezvanično, da je u prodaji (ili će uskoro) biti
knjiga kratkih priča i uporedo, skup naj-poruka iz 'Oblaka'.
Uostalom, pitaj čoveka. :) (radio Index, valjda i dalje sredom uveče?).
knjizevnost.244hercog,
>@ ima li onih koji pisu kratke price i sta se zbilo sa
>@ Dacinom
Na primer ja...
Sale
knjizevnost.245novim,
Ovo vam šalje moja žena zapravo, ja sam sam poštar:
ProFemina - časopis, zimski broj 1995/6.
---------------------------------------------------------------------
.....ProFemina........ProFemina........ProFemina........ProFemina..
ProFemina.....ProFemina.......ProFemina...........ProFemina......Pr
---------------------------------------------------------------------
ProFemina - Časopis za žensku književnost i kulturu - Broj 4 Jesen 1995
Izdavač: B92 - Beograd - Glavna i odgovorna urednica: Svetlana Slapšak
Izlazi četiri puta godišnje - Elektronska adresa: p-femina@opennet.org
<pfem04y.txt> <7-bit yuscii text>
---------------------------------------------------------------------
SADRŽAJ ELEKTRONSKOG IZDANJA
KNJIŽEVNOST U POKRETU:
Marija Ivanić: Eseji o junaku (odlomak iz romana) ...........red...58
Dragica Stojanović: Bašta ........................................564
PORTRET PRETHODNICE : SOR HUANA INES DE LA KRUS
Aleksandra Mančić Milić: Sor Huana Ines de la Krus ...............843
OTOVRENI DISKURS:
Zoran Mirković: Žensko pismo - raskol duha ili
povratak izgubljenom jedinstvu ..................1449
Dejan Nebrigić: Parateatropatija ................................1710
PORTRET SAVREMENICE: LUJZA GLIK
Dubravka Popović-Srdanović: Neutaživa žudnja za celinom .........2135
KRITIKA NA TEKUĆOJ TRACI:
Svetlana Slapšak: Priča protiv ..................................2571
Ljiljana Đurđić: Ime srca je ruža ...............................2681
Nenad Milošević: Sestre Limijer .................................2797
LIKOVNI PRILOG BROJA: LJUBINKA JOVANOVIĆ-MIHAJLOVIĆ
Nina Živančević: Priča o Ljubinki ...............................2897
VESTI... BELEŠKE... OGLASI ......................................3008
SAOPŠTENJE ŽIRIJA ZA DODELU NAGRADE "PROFEMINA" .................3203
SADRŽAJ ŠTAMPANOG IZDANJA .......................................3269
SUMMARY .........................................................3411
ProFemina - Časopis za žensku književnost i kulturu. Izdavač: B92. Za
izdavača: Veran Matić. Glavna i odgovorna urednica: Svetlana Slapšak.
Zamenica glavne i odgovorne urednice: Radmila Lazić. Uredništvo:
Ljiljana Đurđić, Dubravka Đurić, Meredith Tax, Ljiljana Šop. Adresa
redakcije: Media centar (za ProFeminu), 11000 Beograd, Knez Mihailova
25/1. Telefon: 011/628-984; faks: 628-767. Izlazi četiri puta godišnje.
Adresa izdavača: Radio B92, 11000 Beograd, Makedonska 22/V. Žiro račun:
Radio B92, br. 40806-603-1-29226 (sa naznakom: za ProFeminu). Godišnja
pretplata: 60 dinara. Pretplata za inostranstvo: evropske zemlje - 100
DEM; ostale zemlje - 150 DEM. Cena jednog primerka: 15 dinara.
<Elektronsko izdanje časopisa ProFemina predstavlja izbor iz štampanog
izdanja. Datoteka sa elektronskim izdanjem može se slobodno prenositi
kompjuterskim komunikacijama. Korisnik može ovaj materijal koristiti
isključivo za ličnu upotrebu. Svako preštampavanje ili objavljivanje
predstavlja povredu autorskih prava i zakona. Ovo elektronsko izdanje je
besplatno. Priređivači elektronskog izdanja: Aleksandra Mančić Milić i
Novica Milić. Elektronska adresa časopisa: p-femina@opennet.org.
Osnovno elektronsko izdanje je 7-bitni tekst, yuscii kodni raspored.>
---------------------------------------------------------------------
<178,641 bytes>
pfem04.zipknjizevnost.246ilazarevic,
> ima li onih koji pisu kratke price i sta se zbilo sa Dacinom
> akcijom na nekadasnjem radio Pingvinu Konkurs za kratku pricu?
"Gospodin" je prešao na Index.
knjizevnost.247superhik,
=:> ima li onih koji pisu kratke price i sta se zbilo sa Dacinom
=:> akcijom na nekadasnjem radio Pingvinu Konkurs za kratku
=:> pricu? Ko zna nek ne cuti
Čini mi se da je to sada na radio Index-u... slušao sam par puta
neke pričice...
knjizevnost.248peri,
Subject: promocija najnovije knjige Milorada Pavića "Šešir od riblje kože"
Kulturni centar Novog Sada u saradnji sa Gradskom bibliotekom u četvrtak
29. februara 1996. godine u 19 časova u Velikoj sali Tribine mladih,
Katolička porta 5, u Novom Sadu, organizuje promociju najnovije knjige
pisca Milorada Pavića "Šešir od riblje kože", u izdanju Izdavačke agencije
"Draganić" iz Beograda.
Na promociji učestvuju: akademik Dragoslav Srejović, Jovan Zivlak, Đorđe
Pisarev, Laslo Blašković i akademik Milorad Pavić.
Moderator je Sava Damjanov.
knjizevnost.249veca,
Enriko Morović
SMRT U PAPUČAMA
Antonio se naglo probudi, uznemiren bukom nalik lupanju
nanula. Upali svetlo i vide Smrt kako se šeta gore-dole po sobi,
a ona, primetivši da je posmatra, zastade i uperi prst ka fioci
noćnog stočića. Zatim nastavi da šeta po sobi onim bučnim
koracima jednog kostura. Antonio se zabrinu da bi je mogli čuti u
susednoj sobi. Smrt ponovo zastade da bi prstom pokazala fioku
noćnog stočića a zatim nastavi da hoda.
"Ako želiš da uzmeš pištolj iz fioke", reče Antonio
pokazujući papuče na tepihu, "moraš da mi učiniš jednu uslugu -
da obuješ moje papuče."
"U redu", reče Smrt i odmah ih navuče.
Sad je hodala nečujnim koracima. Antonio ugasi svetlo.
Činilo se kao da u sobi nema više nikoga. Uzdrža se da uzme
pištolj iz fioke i malo kasnije već je spavao dubokim snom.
Prevela s italijanskog
Lidija Dominiković
knjizevnost.250mikrom,
Ako nekog zanimaju Sabrana dela Viljema Šekspira u jednoj knjizi
neka bace pogled na Mali.oglasi poruka 12.21
knjizevnost.251biber,
>> ima li onih koji pisu kratke price i sta se zbilo sa Dacinom
>> akcijom na nekadasnjem radio Pingvinu Konkurs za kratku pricu?
Za informaciju iz prve ruke:
radio Index, sreda vece, emisija Oblak u bermudama, ( tel. 330-060 )
knjizevnost.252biber,
>> knjiga kratkih prica i uporedo, skup naj-poruka iz 'Oblaka'.
^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^
" Kad ja tamo a ono medjutim - beogradski grafiti unplugged "
Za one koji ne znaju o cemu se radi evo nekoliko citata:
Menjam zelenog papagaja za prase od 110 kila.
Boja nije vazna.
DELIKATESNA RADNJA
Ne kupujte kasete japanske grupe TDK.
Nista se ne cuje!
MILOICA
Budimo u kontaktu!
SOCIVO
Madjarica komparativ koristi n sledeci nacin:
VELIKI, V E C I, T A M A N !
POHOTNA MADJARICA
Ako je RAD stvorio coveka
sta je onda stvorio NAPREDAK iz Krusevca!?
Kum Djole
Ne govorim sa zenom iz tri razloga:
ne mogu da dodjem do reci
ne mogu da dodjem do reci
i ne mogu da dodjem do reci!
SOM KAPITALAC
Neverovatno je koliko brzo menjam misljenje
U stvari, nije!
Svakog jutra zeni donosim kafu u krevet.
Njoj ostaje samo da je samelje!
Dragi Miso,
znam da sad blenes u ekran kompjutera
iako si mi rekao da ides u prodavnicu.
Samo hocu da znas da sam kupila roze
cipkaste gacice i ako ih ti vec sedam
noci nisi primetio bar nek znaju tvoji
drugovi HAKERI!
Tvoja bivsa Ceca
Bolje ja nego komarac-
bar je ujutro nece svrbeti!
...i tako dalje na preko 600 strana
knjizevnost.253veca,
>>>> knjiga kratkih prica i uporedo, skup naj-poruka iz 'Oblaka'.
>> SOM KAPITALAC
He, pre par godina, kad je bila promocija knjige Neposlušni
bumerang, priđe meni ortak: Ti si Vesna Denčić, ja sam, drago mi
je što smo se upoznali, ja sam Som :))) Drago mi je ;) Tek onda
je ukapirao svu težinu nadimka i poginuo od smeha :)
knjizevnost.254veca,
Jurij Kuranov
NA SENOKOSU
Ručak. Skuvali smo pod ivama čaj s medom. Pijemo. I teško
je razabrati da li to čaj miriše na seno, ili seno miriše na čaj.
Preveo s ruskog petar Vujičić
knjizevnost.255ljubisha,
Imam neke knjige u elektronskoj formi a napravio bih malo mesta na
disketatama pa ako ima nekog da interesuje od dole navedenih stvari ne-
ka mi se javi na mail pa ću da mu to pošaljem ili ću da otvorim grupu i
pošaljem sve stvari u nju.
A Tale of Two Cities
A Christmas Carol
by Charles Dickens
**
Alice's Adventures in Wonderland
Through the Looking Glass
The Hunting of the Snark
by Lewis Carroll
**
Frankenstein, or, the Modern Prometheus
by Mary Wollstonecraft (Godwin) Shelley
**
The Time Machine
by Herbert George Wells
**
The Adventures oF Tom Sawyer
by Mark Twain (Samuel Langhorne Clemens)
**
A Midsummer-Night's Dream
Julius Caesar
King Lear
Macbeth
Romeo and Juliet
knjizevnost.256hercog,
>@ Imam neke knjige u elektronskoj formi a napravio bih malo
>@ mesta na disketatama pa ako ima nekog da interesuje od
>@ dole navedenih stvari ne-
knjizevnost.257spantic,
> A Tale of Two Cities
> A Christmas Carol
> by Charles Dickens
> **
> Alice's Adventures in Wonderland
> Through the Looking Glass
> The Hunting of the Snark
> by Lewis Carroll
> **
> Frankenstein, or, the Modern Prometheus
> by Mary Wollstonecraft (Godwin) Shelley
> **
> The Time Machine
> by Herbert George Wells
Koliko mi je poznato, sve ove knjige su javno dostupne, pa ih
slobodno pošalji ovde. Svima je isteklo pravo vlasništva i prebačena
su u ASCII formu u okviru projekta Gutenberg.
knjizevnost.258obren,
> Svima je isteklo pravo vlasništva i prebačena su u ASCII formu u okviru
> projekta Gutenberg.
Kakav je to projekat? Može nešto više?
knjizevnost.259ljubisha,
> Koliko mi je poznato, sve ove knjige su javno dostupne, pa ih
>slobodno pošalji ovde. Svima je isteklo pravo vlasništva i prebačena
U redu, evo ih onda ovde. Nemoj samo posle ja da budem kriv. :)
P.S. Neuromancer već postoji u konfu (potražite)
P.P.S. A jel onda može i Autostoperski vodič od Adamsa. Imam svih pet
knjiga (na engleskom a jednu i na srpskom, al nju slabo delim jer sam
je ja prekucavao :)). A imam i priču 'Mladi Zaphod'
knjizevnost.260ljubisha,
Alice's Adventures in Wonderland
Lewis Carrol
alicewon.zipknjizevnost.261ljubisha,
The Hunt of the Snark
Lewis Carrol
huntsnrk.zipknjizevnost.262ljubisha,
Through the Looking Glass
Lewis Carrol
lookglas.zipknjizevnost.263ljubisha,
A Tale of Two Cities
Charles Dickens
2_cities.zipknjizevnost.264ljubisha,
A Christmas Carol
Charles Dickens
chrcarol.zipknjizevnost.265ljubisha,
Frankenstein or the Modern Prometheys
Marry Wollstonecraft (Godwin) Sherlley
frnknstn.zipknjizevnost.266ljubisha,
The Time Machine
Herbert George Wells
timemach.zipknjizevnost.267ljubisha,
The Adventures of Tom Sawyer
Mark Twain
tomsawyr.zipknjizevnost.268ljubisha,
A Midsumer - Night Dream
amsnd.zipknjizevnost.269ljubisha,
Julius Caesar
julius_c.zipknjizevnost.270ljubisha,
King Lear
kinglear.zipknjizevnost.271ljubisha,
Macbeth
macbeth.zipknjizevnost.272ljubisha,
Romeo and Juliet
romeo_j.zipknjizevnost.273dr.grba,
>> Koliko mi je poznato, sve ove knjige su javno dostupne, pa ih
>> slobodno pošalji ovde. Svima je isteklo pravo vlasništva i prebačena
>> su u ASCII formu u okviru projekta Gutenberg.
Da dodam: ukoliko imaš ikakvih problema pri uploadu materijala, pokupi
diskete, pa pravac na kafu u redakciju Računara (:
Bili bismo veoma zadovoljni da podeliš taj materijal sa nama u ovoj
konferenciji. (:
knjizevnost.274novim,
Časopis REČ. elektronsko izdanje za mart:
Kao i svake noći između 15. i 16. u mesecu, pojavljuje se na
Mreži novo elektronsko izdanje časopisa za književnost i
kulturu REČ. U ovom broju je izbor tekstova bogatiji no ikad.
Pored uobičajenih rubrika i priloga broj sadrži izbor najboljih
savremenih makedonskih pesnika, prevod razgovora s Kafkom (do
sada kod nas neobjavljivanog), i blok tekstova o Kortu Maltezeu
Huga Prata (ilustracije, kojih, na žalost, nema u ovom el.
YUSCII izdanju, dela su domaćih autora crtača u čast ovog
klasika stripa). Ispod (skraćenog) logotipa e-Reči, nalazi se
ceo sadržaj ovog izdanja.
U paketu su i konvertori za CP 852 i CP 1250, uz slova za
YUSCII na VGA (Dos, OS/2, Linux).
Podrazumeva se (na kraju datoteke je to i šire naznačeno) da je
ovo elektronsko izdanje za privatnu upotrebu, tzv. fair use.
Dakle:
----------------------------------------------------------------------
<rec9603y.txt> <7-bit yuscii text>
----------------------------------------------------------------------
Izbor iz časopisa REČ, godina III, br. 19, mart 1996.
Izdavač: B92, Beograd. Glavni i odgovorni urednik: Milovan Marčetić
----------------------------------------------------------------------
Sadržaj elektronskog izdanja:
REKA REČI
NIKOLA N. GUZIJAN: Duh i duša............................ red ... 123
SRĐAN VALJAREVIĆ: Krojcberška torta.............................. 359
DRAGAN MILOŠEVIĆ: Latinski špijun............................... 1188
DARKO KALEZIĆ: Trovači duša..................................... 1768
JASNA MANJULOV: San lenjog popodneva............................ 2082
PREVODNICA
PODSETNIK - DEVET SAVREMENIH MAKEDONSKIH PESNIKA
(preveo i priredio D. Novaković)
DUŠKO NOVAKOVIĆ: Uz ovaj izbor............................... 2386
BLAŽE KONESKI: Jesenja ravnica............................... 2445
ANTE POPOVSKI: Neimenovano................................... 2685
VLADA UROŠEVIĆ: Mitologija................................... 2807
RADOVAN PAVLOVSKI: Nasamo sa Hamletom........................ 2909
BOGOMIL ĐUZEL: Podsetnik..................................... 3018
ATANAS VANGELOV: Zeba........................................ 3237
EFTIM KLETNIKOV: Pohvala divljoj lepoti...................... 3316
KATICA ĆULAVKOVA: Nedelja.................................... 3382
SLAVE ĐORĐO DIMOSKI: A ja?................................... 3472
DUŠKO NOVAKOVIĆ: Beleška o pesnicima......................... 3545
RAZGOVOR
JOVICA AĆIN: Franc Kafka uživo.................................. 3736
GUSTAV JANOUH: Razgovori s Kafkom
(izabrao i preveo J. Aćin)........... 3840
MISAO I REČ
SAVA DAMJANOV: Koderovo jezikotvorstvo
u dijahronijskoj perspektivi........... 4680
UKRŠTENE REČI
JOVAN PEJČIĆ: Kritika i odgovornost............................. 5481
FRANJA PETRINOVIĆ: U senci čežnje za (post)kritikom............. 5821
REČ KRITIKE
IVAN RADOSAVLJEVIĆ: Pisac u promeni
("Zima u Hercegovini" R. Bratića)........... 6035
TATJANA ROSIĆ / MILO LOMPAR: Neuroza raja
("Dvojež" D. Stojanovića)........... 6209
DOBRIVOJE STANOJEVIĆ: Sve je ispalo drugačije
("Istoku na zapad" M. Udovičkog)........... 6431
PREDRAG BREBANOVIĆ: Obrasci volje i sreće
("Odabrana dela" I-III Dž. K. Pouisa)........... 6579
TIHOMIR BRAJOVIĆ: Podsjećanje i najava
("Linija dodira" B. Stojanović-Pantović)........... 6809
SAŠA RADOJČIĆ: Jezićka poezija, drugačije
("Prikaze" V. Kopicla)........... 6963
REČ NA REČ
DRAGAN JOVANOVIĆ DANILOV: Ispričati postupak.................... 7067
LEPE VEŠTINE
U VRTU HUGA PRATA - PRAT U SAVREMENOJ SRPSKOJ KNJIŽEVNOSTI
(priredio A. Nikolić)
VELJKO DAMJANOVIĆ: "Balada o slobodi"........................ 7956
ZORAN ĐUKANOVIĆ: Prijateljstvo i priča....................... 8314
VLADIMIR PIŠTALO: Kačenje za Kortov brod..................... 8683
VASA PAVKOVIĆ: Argentinski tango............................. 8803
ZORAN STEFANOVIĆ: Veseli fantom slobode...................... 8895
VLADIMIR A. MILIĆ: Post-warna arhitektura na putu............... 9061
ALEKSANDAR MILOSAVLJEVIĆ: Između mita i istorije
("Izvanjac" I. Bojovića u režiji J. Pavića)........... 9179
JEŠA DENEGRI: Umetnik graditeljskih namera
(izložba D. Ugrena)........... 9314
REČUNARI (Ogledi o virtualnom, 1)
NOVICA MILIĆ: Drugo ja, prepoznato kao niko..................... 9406
SAOPŠTENJE REDAKCIJE............................................ 9874
SUMMARY......................................................... 9898
---------------------------------------------------------------------
REČ - Časopis za književnost i kulturu. Izdavać: B92, Beograd. Za
izdavača: Dragan Velikić. Glavni i odgovorni urednik: Milovan Marčetić.
Operativni urednik: Dejan Ilić. Sekretar redakcije: Ivan Radosavljević.
Urednici: Gojko Božović, Tihomir Brajović, Dejan Ilić, Saša Jelenković,
Brana Miladinov, Ivan Radosavljević. Lektura i korektura: Lidija Kusovac.
Adresa redakcije: Makedonska 15/VI, 11000 Beograd, SR Jugoslavija.
Na pojedinim Internet mestima postoji i HTML izdanje ovog i ranijih
brojeva el. Reči. (Proverite http://www.siicom.com)
Elektronska adrese redakcije: rec@opennet.org
ili redakcija@rec.opennet.org
----------------------------------------------------------------------
<486,053 bytes>
----
I to je to za mart. U aprilu sledi broj velikim delom posvećen
domaćoj i stranoj (hispanskoj) erotskoj knji-evnosti.
Srećan download! :)
rec9603y.zipknjizevnost.276spantic,
>> Svima je isteklo pravo vlasništva i prebačena su u ASCII formu u okviru
>> projekta Gutenberg.
>
> Kakav je to projekat? Može nešto više?
Projekat Gutenberg se odnosi na prenošenje u elektronski oblik
svih knjiga i rukopisa (na engleskom jeziku) koja se nalaze u
javnom vlaništvu.
knjizevnost.277spantic,
> P.S. Neuromancer već postoji u konfu (potražite)
> P.P.S. A jel onda može i Autostoperski vodič od Adamsa. Imam svih pet
> knjiga (na engleskom a jednu i na srpskom, al nju slabo delim jer sam
> je ja prekucavao :)). A imam i priču 'Mladi Zaphod'
Uh, voleo bih da znam tačno status tih knjiga jer 90 godina (ili koliki
je već rok) autorskih prava ovde nisu istekli. Mada bih ja voleo da
vidim priču :) Ostalo imam.
knjizevnost.278dr.s,
Je l' zna neko gde se moze (privremeno) nabaviti knjiga
PARFEM od ??. Znam da ju je pis'o neki tip sa imenom i
prezimenom koje lice na nemacko; mozda je tip Nemac...
Hvala unapred...
knjizevnost.279dj.vlada,
Kako da nadjem knjigu Neuromancer (broj poruke) ili eventualno da me neko
uputi u neku knizaru...
knjizevnost.280jone,
:::: PARFEM od ??. Znam da ju je pis'o neki tip sa imenom i
::: prezimenom koje lice na nemacko; mozda je tip Nemac...
Patrik Ziskind. Nemam je :(
knjizevnost.281drakce,
>> Kako da nadjem knjigu Neuromancer (broj poruke) ili eventualno da me
U konferenciji CIVILIZACIJA.7, poruka 14.30
knjizevnost.282nenad,
> Uh, voleo bih da znam tačno status tih knjiga jer 90 godina (ili koliki
> je već rok) autorskih prava ovde nisu istekli.
Meni se čini da je u pitanju 50 godina od smrti autora.
knjizevnost.283hercog,
Olujo noći
Olujo noći,
digni si skute!
Odagnaj svoje misli ljute,
sa očiju mojih što zaklanjaju mi gled.
Skini traku, što vezuje me za te,
ne daj da osetim tvoj bol.
Olujo noći,
omiriši zrak,
oseti krv što u žilama već ključa
donesi vedrine i zrno sreće,
pusti u visine da se vinem,
daj da jašem put planine.
Olujo noći,
ne zaboravi na me.
Ne teci nemo kraj moje rane,
čini svetske baci u prolazu,
zabodi mi strelu u grud,
ne daj da se brod nasuka na srpud.
Olujo noći,
ti što uglavnom ne znaš za me,
što samo nekad u tihe čase svratiš,
zamutiš vodu, uzdigneš bol,
posavetuj kako da vidam rane,
jos malo, nadam se će da svane.
Olujo noći,
ostalo je samo još nekoliko minuta,
niz padinu se već kotrlja zrak,
poljubi me jos jednom, nežno i tiho,
skoči i potrči za nebom što nadvisuje visine,
raširi krila, sunce sada ne peče.
Olujo noći,
hvala ti za sve,
hvala ti za bol što stvara vidike,
za suzu u oku i zalutali gled,
dođi nam opet za neko vreme
da ne osilimo svoje jato više,
da ne poletimo, kao cveće posle kiše.
Olujo noći,
dođi i nemoj nam doći.
Ne bih te podneo još jedan tren,
ali dođi sutra, da ponovo vidim njene usne snene,
na jastuku mom,
na putu za planine.
Aleksandar Hercog
knjizevnost.284hercog,
>@ Olujo noći
Nema nikakvih komentara na pesmu?
Sale
knjizevnost.285kum.djole,
> >@ Olujo noći
>
> Nema nikakvih komentara na pesmu?
Šta si očekivao ?
knjizevnost.286hercog,
>@ Šta si očekivao ?
Pokude ili pohvale :)
Sale
knjizevnost.288hercog,
Knjiga "Totalno nepovezana razmišljanja o ljubavi"
Sale
ljubav.txtknjizevnost.289.bata.,
>> Nema nikakvih komentara na pesmu?
>
> Sta si ocekivao ?
Bolje da ne insistira na komentarima ;)
knjizevnost.290kum.djole,
>> Pokude ili pohvale :)
Ma kakav si ti to pesnik..? ;)
Ćuti i piši, a mi ćemo da čitamo i uživamo. :)
knjizevnost.291marec,
Zora
Jutros se
zora budi
tu kraj mene
pokraj mene
Zora zna
da je samo
ona sad
tu kraj mene
pokraj mene
Zora uči
sad od mraka
sve te priče
što mrak zna
zora uči
sad od mraka
ko sam ja
Jutros se
zora budi
tu kraj mene
pokraj mene
Kaže mi
prošao je
još jedan san
Sada moram
ja da budem
opet ja
To zora zna
Ranko Tomić
Ovu pesmu izvodi rok grupa GM Undergrounders, za sada bez izdanja.
knjizevnost.292hercog,
Verujes li mi?
Veruješ li mi kad ti kažem šta mislim,
kad ruku ka tebi pružim,
kad srce na giljotinu stavim?
Veruješ li mi kada plačem,
kad se smejem ili kada ćutim,
ili u neko drugo vreme?
Nemoj mi ćutati samo i klimati glavom,
neka ti reči niz grlo poteku,
svetle il' tamne sasvim je svejedno
nemoj mi klimati glavom samo.
Zabodi mi nož odmah,
ne čekaj da okrenem leđa,
junak budi u oči dok gledaš,
nemoj mi klimati glavom samo.
Osećaš li kako misli struje,
il' je to privid samo?
Jedva čekas da se okrenem,
da niz leda bacis mi kamne,
bez i najmanje srame,
nemoj mi klimati glavom samo.
Veruješ li mi srećo?
Nemoj, nemoj mi klimati glavom samo.
Aleksandar Hercog
knjizevnost.293dpaun,
> Zora uči
> sad od mraka
> sve te priče
> što mrak zna
> zora uči
> sad od mraka
> ko sam ja
Ovo sačuvaj, ostalo /po/baci ili doteraj do ovog nivoa.
dPaun
knjizevnost.294marec,
> Ovo sačuvaj, ostalo /po/baci ili doteraj do ovog nivoa.
Thanx, ali to je ipak r'n'r pesma, a bilo bi dostadno da se tri i po minuta
peva samo sedam stihova...
knjizevnost.295hercog,
Rekli su mi
Rekli su mi da sam ružan,
jesam i time se dičim.
Rekli su mi da sam bedan,
jesam i šta mi fali.
Rekli su mi da sam dosadan,
daj da im malo dosađujem.
Rekli su mi da sam spavao sa njom,
ponoviću to još jednom.
Rekli su mi da mi noge smrde,
isturiću ih nek se luftiraju.
Rekli su mi da ne znam da igram,
super, neka me nauče.
Rekli su mi da sam sam,
tako mi i prija.
Rekli su mi,
ma ćutali su samo.
Oduzeo sam im igračku.
Aleksandar Hercog
knjizevnost.296dr.grba,
>> Rekli su mi da sam dosadan,
>> daj da im malo dosađujem.
AAAA, to li je ključ! (:
knjizevnost.297plovput,
+| >> Rekli su mi da sam dosadan,
+| >> daj da im malo dosađujem.
+|
+| AAAA, to li je ključ! (:
Fino si mu ga skres'o, no bitno je da je dečko svestan toga. ;)
Celo čovečanstvo će se jednog dana ujediniti
i tako će oni prizvati sina božijeg da dodje da sudi
i to će biti kraj sveta.
knjizevnost.298dpaun,
>> Ovo sačuvaj, ostalo /po/baci ili doteraj do ovog nivoa.
>
> Thanx, ali to je ipak r'n'r pesma, a bilo bi dostadno da se tri
> i po minuta peva samo sedam stihova...
Ukapirao sam ja to, ali u conf_ knjizevnost može se suditi samo o
libretu.:) Ili pošalji i note, pa da rnramo u horu!
knjizevnost.299dr.grba,
>>+ | AAAA, to li je ključ! (:
>>
>>
>> Fino si mu ga skres'o, no bitno je da je dečko svestan toga. ;)
Nikom ja nisam ništa skres'o, samo sam malo provocirao. (: Ovde može
da piše ko šta voli dok god je to u skladu sa Kodeksom Sezama.
E, sad, to što se to nekome ne sviđa pisanje mladog pesnika, pisca i
esejiste, to je lični problem čitaoca. (:
knjizevnost.300marec,
Zaljubljeni
U peska nestalnosti
postojani
U bestelesju
razigrani
Jedno drugim
okupani
Zaljubljeni
Ranko Tomić
knjizevnost.301marec,
> Ukapirao sam ja to, ali u conf_ knjizevnost može se suditi samo o
> libretu.:) Ili pošalji i note, pa da rnramo u horu!
Snimićemo uskoro, pa ćete dobiti sempl... :)
knjizevnost.302dpaun,
> Zaljubljeni
>
> U peska nestalnosti
> postojani
>
> U bestelesju
> razigrani
>
> Jedno drugim
> okupani
>
> Zaljubljeni
Da sam urednik tvoje (recimo) prve pesničke zbirke,
ja bih izdvojio, i sa zadovoljstvom štampao samo ovo:
-------------------------
ZALJUBLJENI
U pesku nestalnosti
postojani.
-------------------------
Tako bi dPaun koji te _čita_ sa zadovoljstvom.
knjizevnost.303imangovski,
>>neki tolkin
NEKI tolkin?
Tolkin sa malim t?
Neki?
:)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
Eto.
knjizevnost.304marec,
> Tako bi dPaun koji te _čita_ sa zadovoljstvom.
Hvala!
knjizevnost.305soul,
> Nikom ja nisam ništa skres'o, samo sam malo provocirao. (: Ovde može
> da piše ko šta voli dok god je to u skladu sa Kodeksom Sezama.
Mogu onda i ja da odrecitujem jednu.
A i čuči uz trenutnu raspravu u forum:devojke. :)
just a fuck
-------------
bite me now please
as hard as you can
i don't need your ease
i need you vain
your brain diseased
taught by violence
your soul released
and body of evidence
don't get me wrong
though it's not love
it's still strong
and i allow
myself to play it
because it's good
you can feel it
and maybe, i also should
dm 95
knjizevnost.306rdejan,
Kad smo već kod Tolkina, dajem džak para i vernost do kraja života :)
onom ko mi pozajmi crtani film Lord of the Rings da ga presnimim. Takođe,
jednako zahvaljivanje i za pointer na video klub koji poseduje isti.
Pozdrav, Dejan
knjizevnost.307stefan,
> onom ko mi pozajmi crtani film Lord of the Rings da ga presnimim. Takođe,
Ne nadaj se previše, postoji samo jedan deo a trebalo je da ih bude tri.
Nastavci nikada nisu snimljeni :(
knjizevnost.308dr.grba,
>>> onom ko mi pozajmi crtani film Lord of the Rings da ga presnimim. Takođe,
>>
>> Ne nadaj se previše, postoji samo jedan deo a trebalo je da ih bude tri.
>> Nastavci nikada nisu snimljeni :(
Nikad neću oprostiti autoru: o Tomu Bombadilu ni reči, a beše, boga
mi, i grubih omaški u priči.
knjizevnost.309ilazarevic,
> Nikad neću oprostiti autoru: o Tomu Bombadilu ni reči, a beše, boga
> mi, i grubih omaški u priči.
Hajde malo da branim Bakšija :)
Teško je snimiti film u kojem će se dovoljno dobro prikazati ne samo svi
likovi i detalji priče, nego i istorijska motivacija likova i događaja. Kada
bi se film snimio kako treba, t.j. kako bismo svi mi želeli, trajao bi barem
pet sati (ovo je optimistička procena). Bakši je morao namerno da sakati kako
bi sve stalo u dva sata. Sakaćenje priče je veoma nezahvalan proces. Da bi se
izbacio jedan događaj, moraju se izbrisati sve posledice tog događaja. Pošto
je priča takva da izbacivanje jednog elementa bitno narušava konzistentnost
ostalih, pokušaj je u samom početku bio osuđen na propast.
A što je najgore, nije mogao ni pare da zaradi pored onolikih budalaština
koje proizvodi Diznijev studio.
knjizevnost.310dr.grba,
>> pet sati (ovo je optimistička procena). Bakši je morao namerno da sakati
>> kako bi sve stalo u dva sata. Sakaćenje priče je veoma nezahvalan proces.
>> Da bi se izbacio jedan događaj, moraju se izbrisati sve posledice tog
>> događaja. Pošto
Sve što si napisao je potpuno tačno i ja se slažem sa tobom. Ali, bilo
je tu i omaški koje se nisu morale desiti. Daću ti primer.
Bežeći pred Crnim jahačima sa Brega vetrova, četiri Hobita i Aragorn
se klone puteva. Frodo je teško ranjen, a do gaza na Bruinenu ima još
mnogo. U neka doba, presreće ih Glorfindel, jedan od onih koje je
Elrond poslao da traže Hobite. Glorfindel je Vilovnjak iz Rivendala,
jedan od Vilovnjaka od starine, što je bitno u priči. On uspeva još
malo da sanira Frodovu ranu, kako bi ovaj izdržao dugi marš. Dva veoma
naporna dana, i stižu pred gaz na Bruinenu. Tada ih Devetorica sustižu i
dolazi do jurnjave: Glorfindel naređuje svom konju da hitro prenese Froda
preko gaza, što ovaj i uspeva.
Kada su Devetorica stigla na gaz, samo trojica su ugazila u vodu kada
je krenula bujica i oni su odmah odneti u naletu. Tada stiže
Glorfindel, pojavljujući se u pravom svetlu svoje moći i vatrom ostalu
šestoricu nateruje u bujicu. Da nije ovo učinio, bujica bi prošla i
Crni jahači bi prvi stigli do Froda.
U filmu, potpuno nepotrebno i na silu, ovde se ubacuje Legolas umesto
Glorfindela, kasniji član Družine Prstena. Kao prvo, Legolas uopšte
nije Vilovnjak iz Rivendala, već sa Severa, a on se prvi put
pojavljuje na Elrondovom Savetu. Kao drugo i mnogo važnije, Legolas ne
bi mogao da se na onakav način suoči sa Crnim jahačima i spase Froda,
jer ne poseduje takvu snagu.
Sad, znam da teram mak na konac. Ne zameram Bakšiju i njegovom
izvanrednom delu, ali mi nije jasno zbog čega je moralo doći do
ovakvih omaški. Ovde ne bi bilo uticaja na dinamiku priče, a da
je poštovan original, ova epizoda bi bila mnogo dramatičnija.
BTW, šta mislite: da li će se u skoroj budućnosti neko usuditi da
snimi igrani film "Gospodar Prstenova"? Da li biste uopšte voleli
da se tako nešto desi? Lično, voleo bih da vidim film "Hobit".
"Gospodara Prstenova" ne bih. Predrasude koje gajim kad je reč
o ovome su prilično čvrste...
====================
---> Koga biste voleli da vidite kao Gandalfa?
knjizevnost.311ilazarevic,
> U filmu, potpuno nepotrebno i na silu, ovde se ubacuje Legolas
> umesto Glorfindela, kasniji član Družine Prstena. Kao prvo, Legolas
> uopšte
Da, tu se slažem. Izbegavanje Glorfindela je stvarno teška greška.
Pitanje: Da li je ovaj Glorfindel isti onaj koji je nastradao negde u
Silmarilionu? Očigledno je da je Elda, samo je pitanje da li mu je Mandos dao
novi život, ili se nekako prošvercovao ;)
knjizevnost.312rdejan,
>> ---> Koga biste voleli da vidite kao Gandalfa?
Vuka Draškovića :)). Il je on bolji za Gimlija? :)
Pozdrav, Dejan
knjizevnost.313dr.grba,
>>>> ---> Koga biste voleli da vidite kao Gandalfa?
>>
>> Vuka Draškovića :)). Il je on bolji za Gimlija? :)
Ili Bil Papratilo? <:
knjizevnost.314oldtimer,
> Da, tu se slažem. Izbegavanje Glorfindela je stvarno teška greška.
Slažem se.
> Pitanje: Da li je ovaj Glorfindel isti onaj koji je nastradao negde u
> Silmarilionu? Očigledno je da je Elda, samo je pitanje da li mu je Mandos
> dao novi život, ili se nekako prošvercovao ;)
Pre par dana je ovde okačen Tolkin FAQ, i to je jedno od pitanja.
Biće da je Tolkin prvo greškom upotrebio isto ime, a onda ga nije
promenio jer je odlučio da je Glorfindel iz Gondolina dobio novi
život (prema Nedovršenim pričama) a kako je i u Gospodaru moćna
ličnost to savršeno odgovara. Novi život je dobio i Finrod Felagund,
tako da nije u pitanju presedan.
BTW, čini mi se da stvarno treba nabaviti Nedovršene priče, ima tu
interesantnih stvari.
knjizevnost.315oldtimer,
> BTW, šta mislite: da li će se u skoroj budućnosti neko usuditi da
> snimi igrani film "Gospodar Prstenova"? Da li biste uopšte voleli
> da se tako nešto desi? Lično, voleo bih da vidim film "Hobit".
> "Gospodara Prstenova" ne bih. Predrasude koje gajim kad je reč
> o ovome su prilično čvrste...
Igrani film bi mogao da se uradi uz pomoć specijalnih efekata čije
su mogućnosti danas više nego dovoljne za to. Hobit bi svakako
bio mnogo lakši zalogaj i bilo bi manje mogućnosti da ostanemo
razočarani, ali bi Gospodar bio pravi izazov i komercijalni hit.
---> Koga biste voleli da vidite kao Gandalfa?
Nije samo on problem :))
Prvi koji su mi pali na pamet: Šon Koneri ili Al Paćino kao Gandalf,
Mel Gibson ili Kevin Kostner kao Aragorn, Tom Vejts, Tom Kruz, Čarli
Šin i Den Akrojd kao Hobiti...
knjizevnost.316mcule,
>> Prvi koji su mi pali na pamet: Šon Koneri ili Al Paćino
>> kao Gandalf, Mel Gibson ili Kevin Kostner kao Aragorn,
>> Tom Vejts, Tom Kruz, Čarli Šin i Den Akrojd kao Hobiti...
Fuj. Ako ima neko koga ne volim da gledam, onda su to bljutavi Mel
Gibson i Tom Kruz. Dobro bre nisi uvrstio i onog pederaša što glumi
u ovom novom filmu - čini mi se da se zove Desperados.
Inače se slažem s kamilom (kamilan? ;) - nadam se da neće snimiti
tako nešto dok sam još živ :). Jedan bedast crtani je bio dosta...
mc
knjizevnost.317oldtimer,
> Fuj. Ako ima neko koga ne volim da gledam, onda su to bljutavi Mel
> Gibson i Tom Kruz. Dobro bre nisi uvrstio i onog pederaša što glumi
> u ovom novom filmu - čini mi se da se zove Desperados.
Dobro de, onda bi se tebi kao Aragorn dopao Kevin Kostner. A za
Hobite je jedini kriterijum bio da imaju baby-face, ako ne verujete
pitajte svoje žene i devojke šta misle o navedenoj četvorici :)
P.S. Nastavljam sa casting-om:
Galadrijela - Ketrin Denev
Aruena - Demi Mur
Jovajna = Kim Besindžer ili Šeron Stoun (mora da bude plavuša)
Sauron - Majkl Ajrosajd, Tomi Li Luis ili Arman Asante
Golum - Dastin Hofman
Boromir - Arnold Švarceneger
Hoćete još? Ima :)
knjizevnost.318lexus,
=> Prvi koji su mi pali na pamet: Šon Koneri ili Al Paćino kao
=> Gandalf, Mel Gibson ili Kevin Kostner kao Aragorn, Tom Vejts, Tom
=> Kruz, Čarli Šin i Den Akrojd kao Hobiti...
Šon Koneri bi mogao da odglumi Gandalfa, ali Gibson i Kostner kao Aragorn
bi bili teška greška, preterana komercijalizacija...
Ova dvojica važe za holivudske lepotane, a Aragorn nije lepotan...
Uzgred, za Hobitske glasove bi dobro došli i Brus Vilis i Tom Henks...
knjizevnost.319dr.grba,
>> Biće da je Tolkin prvo greškom upotrebio isto ime, a onda ga nije
>> promenio jer je odlučio da je Glorfindel iz Gondolina dobio novi
>> život (prema Nedovršenim pričama) a kako je i u Gospodaru moćna
>> ličnost to savršeno odgovara.
Pomalo tek sad povezujem sitnice u "Gospodaru Prstenova". Jedna stvar
koja mi je omašila kad sam komentarisao onu epizodu jeste da je
Glorfindel bio kandidat za Družinu Prstena. Elrond je bio protiv da
Veseli krene na put, ali je ovaj popustio, na Gandalfovu molbu.
knjizevnost.320dr.grba,
>> Prvi koji su mi pali na pamet: Šon Koneri ili Al Paćino kao Gandalf,
>> Mel Gibson ili Kevin Kostner kao Aragorn, Tom Vejts, Tom Kruz, Čarli
>> Šin i Den Akrojd kao Hobiti...
A Cristopher Lloyd za Goluma? (:
knjizevnost.323mikis,
Jedno kratko obaveštenje za sve ljubitelje književnosti, pa još i
opremljene računarom :) - časopis "Književna reč" od nedavno je ponovo
na Mreži, ovaj put u novom, multimedijalnom - HTML izdanju. Možete ga
naći na (privremenoj) adresi:
http://www.fon.bg.ac.yu/~mikis/knjizrec/
Trenutno je dostupno elektronsko izdanje prošlog (dvo)broja
(465-466), a za koji dan biće i novi broj (467, 25.03.1996). Da bi ste
pristupili matičnoj strani "Književne reči", potreban vam je bar nalog
na nekom od računara u (YU)Internetu, a pun ugođaj i neki WWW browser
(tipa Netscape Navigator) i jedan ćirilični (YUSCII) font.
knjizevnost.324lexus,
=> Jovajna = Kim Besindžer ili Šeron Stoun (mora da bude plavuša)
=> Golum - Dastin Hofman
=> Boromir - Arnold Švarceneger
:))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
Smatram da bi Golum, Hobiti i Orci morali da budu kompjuterski
generisani likovi!
Samo sam čekao da neko stavi Šrafcigera i Stalonea kao Boromira...
Boromir je ipak znao da govori za razliku od Odvijača, a Sly bi
bio smešan... Dobro da nisi stavio Dolpha Lundgrena... Ili Van
Damme kao Aragorn ;) Tracy Lords kao Jovajna ;> Kianu Reeves kao
Legolas ;> ali Jack Nicholson mora da bude Sauron!!!
knjizevnost.325djcorto,
> ---> Koga biste voleli da vidite kao Gandalfa?
Hmmmmmm .... Gielgud ne, previse je slabasan ...
A, da ! Is it safe ? ;) Olivier ... cek malo, jel ziv covek ? ;)
knjizevnost.326ilazarevic,
> Galadrijela - Ketrin Denev
> Aruena - Demi Mur
> Jovajna = Kim Besindžer ili Šeron Stoun (mora da bude plavuša)
Odbijam sa zgražavanjem! ;)
Galadriel - Ema Tompson (samo ako Kenet Brana bude Keleborn)
Arwen - Sofi Marso
Eowyn - Sigurni Viver
> Sauron - Majkl Ajrosajd, Tomi Li Luis ili Arman Asante
> Golum - Dastin Hofman
> Boromir - Arnold Švarceneger
Sauron - Ok, ali da bude samo glas, ne i telo
Golum - Džon Hart
Boromir - može Švarci, samo ako mu brada dobro stoji
knjizevnost.327olio,
> A, da ! Is it safe ? ;) Olivier ... cek malo, jel ziv covek ? ;)
Tu sam , ovde sam!!
Malo se smejem vasim forama ali je to sastavni deo ove igre.
Pozdrav Oliver.
knjizevnost.328lexus,
=> A Cristopher Lloyd za Goluma? (:
Glas Entoni Hopkinsa za Goluma!!!
Pierce Brosnan kao Aragorn ;)
knjizevnost.329nenad,
> A Cristopher Lloyd za Goluma? (:
Nije mi jasno o čemu pričate... Jedine tri osobe koje vidim kao
kandidate za uloge u tim filmovima (a koje bar delimično
ispunjavaju fizičke predispozicije) su Deni De Vito, Joe Pesci i
Kylie Minogue. :>
knjizevnost.330mcule,
>> Dobro de, onda bi se tebi kao Aragorn dopao Kevin Kostner.
Mamin Ortoped? ;).
Odustajem od ovoga - rekoh šta mislim.
Jedino što bi me moglo da natera da odgledam takav film bila bi
Vinona Rajder ;). Zbog nje bi i g*vna jeo.
knjizevnost.331mcule,
>>> A Cristopher Lloyd za Goluma? (:
E, za Goluma bi mogao da prodje onaj Igor što glumi u zadnjoj priči
"Sve što ste oduvek hteli da znate o sexu, a niste smeli da pitate"
;).
knjizevnost.332schef,
=- ispunjavaju fizičke predispozicije) su Deni De Vito, Joe
=- Pesci i Kylie Minogue. :>
^^^^^^^^^^^^^
A Kim Wilde? :>
Srleř
knjizevnost.333novim,
Ezopove basne, na engleskom...
aesop.zipknjizevnost.334lexus,
=> ispunjavaju fizičke predispozicije) su Deni De Vito, Joe Pesci i
=> Kylie Minogue. :>
A Paula Abdul ;)
Ja mislim da ćete se svi složiti sa ovim:
James Earl Jones kao glas Drvobradog.
knjizevnost.335oldtimer,
> Pomalo tek sad povezujem sitnice u "Gospodaru Prstenova". Jedna stvar
> koja mi je omašila kad sam komentarisao onu epizodu jeste da je
> Glorfindel bio kandidat za Družinu Prstena. Elrond je bio protiv da
> Veseli krene na put, ali je ovaj popustio, na Gandalfovu molbu.
Da, samo je u pitanju bio Pipin, valjda jer je najmlađi.
knjizevnost.336ilazarevic,
> kandidate za uloge u tim filmovima (a koje bar delimično
> ispunjavaju fizičke predispozicije) su Deni De Vito, Joe Pesci i
> Kylie Minogue. :>
:)) Naravno, Kajla treba da glumi Aragorna, a Deni de Vito Beorna? ;)
knjizevnost.337novim,
Subjekt: Časopis za književnost i kulturu REČ, el. izdanje, broj
za april 1996.
Kao i svakog meseca, osim glupog avgusta, 15-og izlazi štampano,
papirnato izdanje časopisa Reč, a odmah iza ponoći i elektronsko.
Dakle, evo novog, aprilskog broja uz ovu poruku.
Glavni blok tekstova čine - erotske priče na srpskom.
Evo i čitavog sadržaja ovog, elektronskog izdanja:
---------
REKA REČI
VOJISLAV DESPOTOV: Da li da pritisnem play?................ red .. 117
NENAD JOVANOVIĆ: Od kostiju nekog slona........................... 226
BIBLIOTEKA REČI
ČAROBNA ŠUMA - eros na srpskom
(priredili V. Pavković i D. Ilić).............................. 652
DANILO NIKOLIĆ: Ne mogu ničega da se setim..................... 715
JUDITA ŠALGO: Black & White.................................... 801
PAVLE UGRINOV: Četiri erotske priče........................... 1123
MILICA MIĆIĆ DIMOVSKA: Melanija............................... 1396
LJUBICA ARSIĆ: Onaj drugi što čeka u tamnoj noći.............. 1692
ČARLS SIMIĆ i VLADIMIR PIŠTALO: Transformacije Romea.......... 1971
VASA PAVKOVIĆ: Ljiljana u četiri godišnja doba................ 2178
JELENA LENGOLD: Lift.......................................... 2404
MIHAJLO PANTIĆ: Ma koji Frojd................................. 2658
SAVA DAMJANOV: Preobražaji.................................... 2949
DUŠICA PAVKOV: Noa............................................ 3115
ĐORĐE PISAREV: Munadalida..................................... 3322
VULE ŽURIĆ: Proljeće je gadno, naročito noću.................. 3473
ZORAN ĆIRIĆ: Spust............................................ 3625
SLOBODAN ILIĆ: Dreamwood...................................... 3791
GORAN PETROVIĆ: Reči.......................................... 4004
PREVODNICA
LAKE RASPUSNOSTI - eros na španskom
(izabrala i prevela A. Mančić Milić).......................... 4183
UKRŠTENE REČI
ALEKSANDAR JOVANOVIĆ: Kritika tumači, ona ne osporava............ 4289
ZORAN ĐERIĆ: Čitanje - zadovoljstvo, potreba ili obaveza?........ 4523
REČ KRITIKE
GOJKO BOŽOVIĆ: Umetnost i poraz
("Iskušenja ljubavi" A. Tišme).................... 4807
BOJANA STOJANOVIĆ-PANTOVIĆ: Gramatika zvuka
("Tamni tâm i Bele basme" A. Vukadinovića)........ 5022
SAŠA RADOJČIĆ: Manihejski poetski svet
("Tamni tâm i Bele basme" A. Vukadinovića)........ 5188
VASA PAVKOVIĆ: Iz jedan u dva
("Jednolija, dvolija" S. Minić Veljović).......... 5338
ILIJA MARIĆ: Briga o duši
("Evropa i postevropsko doba" J. Patočke)......... 5489
JASMINA AHMETAGIĆ: Mentalno hodočašće
("San vodoslikara I- II" V. Dobrivojevića)........ 5679
REČ NA REČ
BOJANA STOJANOVIĆ PANTOVIĆ: Osvestiti postupak................... 5879
BOJAN ĐORĐEVIĆ: Jedan gluvonemi pesnik........................... 6124
ANDRIJA GAMS: Nerazumevanje interdisciplinarnosti................ 6429
LEPE VEŠTINE
ALEKSANDAR MILOSAVLJEVIĆ: Na času kod učiteljice života
("Knez Mihailo" S. Velmar Janković u režiji D. Jovanovića)... 6654
SRĐAN VUČINIĆ: Kješlovski u večnom egzilu........................ 6814
LIDIJA MERENIK: Big Chill. Pismo. (Izložba M. Bajića)............ 6924
JADRANKA TOLIĆ: Nezaustavljivo bujanje žive materije
(Slike D. Đurića)............................................ 7020
VLADIMIR A. MILIĆ: Ovom gradu je potrebna alternativa
(Uz "Projekt X")............................................. 7175
REČUNARI
NOVICA MILIĆ: Ljudi od ćilibara (Ogledi o virtualnom II)......... 7305
NAGRADE RADIJU B92............................................... 7704
SUMMARY.......................................................... 7720
SADRŽAJ ŠTAMPANOG IZDANJA........................................ 7791
--------
Ostalo znate: e-Reč je za privatnu upotrebu, možete je kopirati
prijateljima i prenositi na druge sisteme i mreže, takođe za ličnu,
privatnu upotrebu (svako drugo preštampavanje zabranjeno je
zakonom).
U paketu (ZIP fajlu) su i konvertori iz 7-bitnog Yuscii rasporeda u
CP 852 i CP 1250, kao i Yuscii i 852.fnt-ovi za upotrebu pod
Linuxom, uz kratko Uputstvo.txt kako se to koristi.
Ako neko želi da čita na Webu, postoji html oblik na adresama
http://www.siicom.com, ili http://www.opennet.com.
Mislim da će se uskoro i na Sezamu Pro naći html e-Reč.
Srećan download! :)
rec9604y.zipknjizevnost.338spantic,
> Gibson i Tom Kruz. Dobro bre nisi uvrstio i onog pederaša što glumi
> u ovom novom filmu - čini mi se da se zove Desperados.
Ax, trebao si da ga gledaš u izvornom filmu, "Marijači", koji ih
je lansirao. Desperados je samo nastavak, a Bata Životinja bi
trebalo da ih tuži ;)
knjizevnost.339anteater,
Nijesam najsigurniji sto tacno znaci 'pederas', ali sam posve siguran da se ne
kaze (niti se pise) 'trebao si'. (Valja reci/pisati 'trebalo je da')
BtW, odnosi li se rijec spornoga znacnja na Antonija B. ili na koga inog?
knjizevnost.340spantic,
> Nijesam najsigurniji sto tacno znaci 'pederas', ali sam posve siguran da se
> ne kaze (niti se pise) 'trebao si'. (Valja reci/pisati 'trebalo je da')
> BtW, odnosi li se rijec spornoga znacnja na Antonija B. ili na koga inog?
Molim?
knjizevnost.341anteater,
Ukoliko zaista nijeste razumjeli, nije bitno.
knjizevnost.342miobrado,
SUBJECT: Jugoslovenski festival poezije mladih
Krajem maja ove godine, u Vrbasu, po 28. put - održaĆe se, Jugoslovenski
festival poezije mladih.
Prema poslednjem izdanju lokalnog informativnog glasila, "na ovogodišnji
Jugoslovenski festival poezije pristiglo preko sto prijava", a "žiri u
sastavu Vladimir Jagličić, Gojko Božović i Blagoje Baković pregledaće
preko 1.000 pesama". "Rezultati konkursa biće poznati oko 10. maja", jer
"po tradiciji, završne manifestacije Festivala počeće 23. a završiće se
25. maja proglašavanjem pobednika", dok "dosadašnji uvid u pristigle
radove, koji su pod šifrom, govori da ima veoma dobrih pesnika i da će
ovaj Festival biti jedan od jačih".
Propratne manifestacije obuhvati će, pored ostalih:
- portret Ivana V. Lalića,
- promociju knjige "Lirski poker", čija je sadržina sačinjena od prepiske
nekolicine pesnika, i
- promociju knjige prošlogodišnjeg pobednika Dejana Aleksića.
Propratna manifestacija Festivala, "YU paleta mladih", ovom prilikom nije
ni pomenuta.
knjizevnost.343hercog,
Ne znam gde bi ovo trebalo da ide, al neka ga za sada ovde...
Ovo je originalan natpis na jednoj ploči, na vrhu starog grada Kotora
(mada mislim da bi neka slova V trebalo zameniti sa U)
Može li neko da mi ovo prevede:
" HIC JACET
PETRVS ANTONIVS COMES
DE LVCOVICH
CATHARENSIS
NON OBLITVS SVORUM
IN VITA
NEC OBLIVISCENDVS AB ILLIS
IN MORTE
MDCCCLX "
knjizevnost.344veca,
Bertolt Breht
LOŠ BRAK
Kralj Kristijan Sedmi oženio se jednom običnom domaćicom. Kad
je sa njom putovao po provinciji, čak je i niže plemstvo pokazivalo
odbojnost prema njoj. Život joj je zbog toga bio težak. Najteže joj
je, međutim, padalo to što se Kristijan pri jelu ponašao kao neki seljak.
knjizevnost.345veca,
Peter Altenberg
POŠTENJE
Ukrotitelju životinja uspelo je da ubedi tigrove da je on
jači od njih. Uspelo je to isto i mužu sa njegovom slatkom,
tvrdoglavom ženom. Ali ukrotitelj životinja je pošteniji! On
nikada ne kaže: "To je za tvoje dobro."
knjizevnost.346guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Organizacija
Gospodin K. jednom reče: "Čovek koji misli ne uzima ni svetlosti suviše,
ni komad hleba suviše, ni jednu misao suviše."
knjizevnost.347guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Bespomoćni dečak
Gospodin K. govorio je o lošem običaju da se ćutke gutaju nanesene
nepravde, pa ispriča ovu priču: "Jedan prolaznik upita nekog uplakanog
dečaka šta mu je. 'Skupio sam dva groša za bioskop', reče dečak, 'a sad
prođe tuda neki dečko i ote mi jedan iz ruke', i pokaza jednog dečka koji
se tamo negde još video. 'Pa zar nisi vikao u pomoć?' upita prolaznik i
pomilova ga sa naklonošću. 'Jesam', jecao je dečak. 'A zar ne možeš da
vičeš glasnije?' upita prolaznik. 'Daj onda i taj.' Uze mu i drugi groš
iz ruke, pa bez brige pođe dalje svojim putem.
knjizevnost.348guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Razgovori
"Mi više ne možemo govoriti jedan sa drugim", reče gospodin K. nekom
čoveku. "Zašto?" upita onaj preplašeno. "Ja u vašem prisustvu ne umem da
kažem ništa pametno" potuži se gospodin K. "Ali meni je to svejedno",
uteši ga onaj. "Verujem", reče gospodin K. ogorčeno, "ali meni nije".
knjizevnost.349guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Gostoprimstvo
Kad bi se gospodin K. poslužio nečijim gostoprimstvom, ostavljao bi sobu
neka u njoj sve stoji onako kako je bilo, jer ništa nije držao do toga da
ličnosti udaraju pečat svojoj okolini. Naprotiv, trudio se da svoju
prirodu promeni tako da se prilagodi stanu; istina, ono što je nameravao
da čini nije zbog toga smelo da strada.
Kad bi gospodin K. pružao gostoprimstvo, pomakao bi bar stolicu ili sto
sa dotadašnjeg mesta na drugo, izlazeći tako u susret svome gostu. "A
bolje da ja odlučim šta njemu odgovara!", govorio bi on.
knjizevnost.350guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Ko je otac misli
Gospodinu K. prebace da je kod njega želja i suviše često otac misli.
Gospodin K. odgovori: "Nikad nije bilo misli kojoj otac ne bi bila želja.
Može se raspravljati samo o tome: koja želja? Nije potrebno sumnjati da
dete uopšte ima oca da bismo izrazili sumnju: teško je utvrditi ko je
otac."
knjizevnost.351guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Originalnost
Danas, potuži se gospodin K., ne možeš nabrojati sve koji se javno
hvale kako potpuno sami mogu da napišu velike knjige, i svi to
odobravaju. Kineski filozof Džuang Dzi sastavio je još u muževno doba
knjigu od sto hiljada reči, a devet desetina knjige sačinjavali su
citati. Takve se knjige kod nas više ne mogu pisati, jer nedostaje duha.
Zbog toga se misli proizvode samo u sopstvenoj radionici, a ko ne može da
ih proizvede dovoljno , misli za sebe da je lenj. Istina, zato onda i
nema misli koja bi se mogla preuzeti, a ni takve formulacije misli koja
bi se mogla citirati. Kako je malo potrebno svima njima za ono što rade!
Jedno nalivpero i malo papira, to je sve što imaju da pokažu! I bez
ikakve pomoći, samo od oskudnog materijala koji jedan čovek može povući
na plećima, grade oni svoje udžerice! Ne znaju za veće zgrade sem one
koje je kadar da načini jedan čovek!
knjizevnost.352guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Uspeh
Gospodin K. vide jednu glumicu gde prolazi pa reče: "Lepa je." Njegov
pratilac reče: "Nedavno je imala uspeha zato što je lepa." Gospodin K. se
naljuti i reče: "Lepa je zato što je imala uspeha."
knjizevnost.353guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Omiljena životinja gospodina K.
Kad su gospodina K. pitali koju životinju ceni više od svih drugih, on
navede slona i obrazloži to ovako: slon spaja lukavstvo sa snagom. Nije
to ono sitno lukavstvo, dovoljno da se izbegne zaseda i dođe do jela ne
upadajući u oči, nego lukavstvo koje za velike poduhvate raspolaže
snagom. Do mesta gde je ta životinja bila vodi širok trag. No ona je ipak
dobrodušna, razume šalu. Dobar je prijatelj, kao što je i dobar
neprijatelj. Vrlo visoka i teška, ona je ipak i vrlo brza. Njena surla
podiže i prinosi enormnome telu i najsitniju hranu, čak orahe. Uši su joj
pokretljive: ona čuje ono što joj odgovara. Dostiže u duboku starost.
Pristupačna je, i to ne samo slonovima. Svugde je vole, isto kao što je
se i boje. Neka vrsta komike čini da je čak mogu i obožavati. Slon ima
debelu kožu o koju se krhaju noževi; ali nežne je ćudi. Ume da se
rastuži. Ume da se naljuti. Voli da igra. Umire u guštari. Voli decu i
druge male životinje. Siv je i upada u oči samo masom. Ne jede se. Ume
dobro da radi. Voli da pije i tad se razveseli. Čini nešto za umetnost:
pruža slonovaču.
knjizevnost.354guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Dobar odgovor
Nekog proletera upitaju pred sudom želi li da se posluži svetovnom ili
crkvenom formom zakletve. On odgovori: "Ja sam besposlen." "Nije to bilas
samo rasejanost", reče gospodin K. "Tim odgovorom on je pokazao da se
nalazi u položaju kad takva pitanja, a možda i čitav sudski postupak,
nemaju više nikakva smisla."
knjizevnost.355guta,
Ova mi je omiljena, mada više spada u Forum, kao poruka mediokritetima
koji zastupaju tezu o "neprijateljskim narodima" i "nacija uber alles"...
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Kad bi ajkule bile ljudi
"Kad bi ajkule bile ljudi", upita gospodina K. ćerčica njegove gazdarice,
da li bi bile bolje prema malim ribama?" "Sigurno", reče on. "Kada bi
ajkule bile ljudi sagradile bi u moru goleme sanduke za male ribe, pune
svakojake hrane, kako biljaka, tako i životinja. Vodile bi računa da voda
u sanducima bude uvek sveža i primenile bi uopšte razne sanitarne mere.
Kad bi kakva ribica, na primer, povredila peraje, smesta bi joj načinili
zavoj da ne umre ajkulama pre vremena. Da ribice ne bi obrvala tuga, s
vremena na vreme priređivale bi se velike vodene svečanosti; jer vesele
ribice imaju bolji ukus od tužnih. U golemim sanducima bilo bi, razume
se, i škola. U tim školama ribice bi učile kako se pliva ajkulama u
ždrelo. Bila bi im, na primer, potrebna geografija, da uzmognu naći
velike ajkule koje se kojegde leno izležavaju. Glavna stvar bila bi,
razume se, moralno obrazovanje ribica. Predavale bi im da je za ribicu
najveća i najlepša stvar kad se radosno žrtvuje, i da sve one treba da
veruju u ajkule, pre svega kad kažu kako će se postarati za lepu
budućnost. Naučili bi ribice da je ta budućnost izvesna samo ako budu
poslušne. Ribice bi se morale čuvati svih niskih, materijalističkih i
egoističkih sklonosti, i ako bi koja pokazala takve sklonosti, smesta bi
to imale da jave ajkulama. Kad bi ajkule bile ljudi, vodile bi između
sebe, razume se, ratove, da osvoje tuđe sanduke i tuđe ribice. Ratove bi
vodile njihove sopstvene male ribe. Učile bi ribe kako je između njih i
riba drugih ajkula ogromna razlika. Male su ribe, kao što je poznato,
neme, ali one ćute na potpuno različitim jezicima, te se otud nikako ne
mogu razumeti. Svakoj maloj ribi koja bi u ratu ubila nekoliko drugih
malih riba, neprijateljskih, koje ćute drugim jezikom, obesili bi malo
odlikovanje od morske trave i dali joj naziv junaka. Kad bi ajkule bile
ljudi, kod njih bi, razume se, bilo i umetnosti. Bilo bi lepih slika na
kojima zubi ajkula bili naslikani divnim bojama, njihova ždrela kao sam
prekrasni perivoj po kome se može divno juriti i igrati. Pozorišta na dnu
mora prikazivala bi kako junačke male ribe oduševljeno plivaju u ždrela
ajkula, a muzika bi bila tako lepa da bi male ribe, uz njene zvuke, sa
kapelom na čelu, zanesene i uljuljkane u ne može biti prijatnije misli,
jatima ulazile ajkulama u ždrela. Pa i religije bi bilo kad bi ajkule
bile ljudi. Ona bi učila kako male ribe tek u stomaku ajkula počInju da
žive pravim životom. Uostalom, prestalo bi važiti i to, kad bi ajkule
bile ljudi, da su sve male ribe, kao što je sad, jednake. Neke od njih bi
dobile položaje i bile postavljene iznad ostalih. Čak bi nešto veće smele
proždirati manje. To bi ajkulama samo prijalo, pošto bi na taj način same
češće dobijale veće zalogaje. A veće ribice, na položajima, starale bi se
za red među malim ribama, bile bi učitelji, oficiri, inžinjeri za gradnju
sanduka, itd. Ukratko, tek bi onda bilo kulture u moru, kad bi ajkule
bile ljudi.
knjizevnost.356guta,
I još jedna sa sličnom porukom...
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Nacionalizam, mržnja prema nacionalistima
Gospodin K. smatrao je za potrebno da živi u izvesnoj zemlji. Govorio je:
"Gladovati mogu svud." Jednog dana prolazio je gradom koji je okupirao
neprijatelj zemlje u kojoj je gospodin K. živeo. U susret mu naiđe
neprijateljski oficir i natera ga da siđe sa pločnika. Gospodin K. siđe i
primeti da je ogorčen na oficira, i to ne samo na njega, nego naročito na
zemlju iz koje je oficir bio i kako želi da se ona zbriše i uništi. "Zbog
čega sam ja to", upita gospodin K., "za ovaj trenutak postao nacionalist?
Zbog toga što sam sreo jednog nacionalista. Ali, zato je potrebno da se
iskoreni glupost, jer ona zaglupljuje one koji na nju naiđu."
knjizevnost.357guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Pitanja koja ubeđuju
"Primetio sam", reče gospodin K., "da mnoge odbijamo od našeg učenja
time što znamo odgovor na sve. Zar ne bismo u interesu propagande mogli
sastaviti listu pitanja koja nam se čine potpuno nerešena?"
knjizevnost.358guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Teret najboljih
"Na čemu radite?" upitaju gospodina K. Gospodin K. odgovori: "Mnogo se
mučim, pripremam svoju sledeću zabludu."
knjizevnost.359guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Ponovno viđenje
Neko ko ga dugo nije video, pozdravi gospodina K. rekavši: "Ništa se
niste promenili." "O!" reče gospodin K. i preblede.
knjizevnost.360guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Pitanje ima li boga
Gospodina K. upita neko ima li boga. Gospodin K. reče: "Savetujem ti da
razmisliš da li bi se tvoje ponašanje promenilo prema tome kako bi
glasio odgovor. Ako se ne bi promenilo, onda se možemo mahnuti pitanja. A
ako bi se promenilo, onda ti mogu biti bar toliko od hasne da ti reknem
da si se već odlučio: Tebi je bog potreban.
knjizevnost.361guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
MOJ BRAT JE BIO PILOT
Moj brat je bio pilot,
jednom mu stiže pismo,
on uze vojnički sanduk,
na jug ga ispratismo.
Moj brat, on je osvajač,
naš narod prostora nema,
a zemlju nazavati svojom
naša je želja golema.
Prostor koji je moj brat osvojio
na Kvadarami je planini,
dug metar i osamdeset je
a s metra u dubini.
knjizevnost.362guta,
Malo je poduža, ali vredi pročitati.
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
KRSTAŠKI POHOD DECE
1939.
U Poljskoj, trideset i devete
krvava bitka se bila,
mnoga je sela i gradove mnoge
u pustoš pretvorila.
Sestra tu brata izgubi, žena
muža svog na bojištu,
roditelje su uzalud deca
tražila po zgarištu.
Iz Poljske ni glasa ne bi više,
novine ni pisma bela,
ali na istoku čudna se priča
pričati započela.
Pad'o je sneg kad priča poče
da se na istoku plete
o krstaškom pohodu dece što se
u Poljskoj negde krete.
Kretoše deca, grupice gladne,
preko drumove njenih,
kupeći decu drugu, decu
iz sela razvaljenih.
Od rata su htela pobeći deca,
od one more i jada,
da stignu jednoga dana
u zemlju gde mir vlada.
Malog su vođu imala deca,
što ih je podigao.
Ali njega je teška morila briga:
jer puta nije znao.
Curica jedna od jedanaest
s detetom pođe iz grada,
sve je imala što majci treba
sem zemlje gde mir vlada.
I mali Jevrej, s jakom od čoje,
s njima se nalazio.
Kod kuće beli hlebac je jeo,
a dobar je borac bio.
I dva su brata išla sa njima,
dva velika stratega.
Osvojiše kolibu neku i u njoj
nađoše samo snega.
I jedan što se podalje drž'o,
mršav i taman u licu.
Iz nacističkog je poslanstva bio
i nosio tešku krivicu.
I muzičar je jedan s njima bio,
što je u razvaljenom dućanu našao bubanj ceo,
ali kako bi ih to odalo,
dobovati nije smeo.
I, povedeno za klanje,
pseto je jedno bilo,
a posle su ga hranili,
jer im se sažalilo.
I škola je bila, i učitelj mali
koji je vikao, a i
đak što na tenku razorenom
nauči pisati do mi...
I koncert beše na potoku zimskom,
hučnome; u taj mah
dobovati je smeo ko je hteo,
jer tu se nije čulo tada, ah.
I ljubav je bila,
na jednom majuru
njoj beše dvanaest, petnaest njemu
pravila mu je frizuru.
Al' ljubav nije opstala ta,
jer jako zahladne tada:
kako da drvce cvetom se ospe
kad sneg toliki pada?
A rata je bilo, jer ih je
presrela još jedna grupa,
ali se svršio naprosto što je
bio stvar sasvim glupa.
Al' dok je traj'o kraj skretničarske
kućice razlupane
jednoj je stvari, tako se veli,
odjednom nestalo hrane.
A kad je druga strana to čula,
vojnika jednog joj prati
s džakom krompira jer gladan čovek
ne može ratovati.
I suđenje je bilo,
dve sveće užgane biše,
i strogo saslušanje.
Sudiju osudiše.
I pogreb jedan bi
s čojanom jakom dečaka,
do groba su ga odnela
dva Nemca i dva Poljaka.
Protestant, katolik i nacist dođoše
zemlji da dadu njega,
na kraju socijalista reče slovo o
budućnosti života svega.
I tako vere i nade beše,
samo ne hleba i mesa.
Pa ako šta ukraše, neka mi niko
na njih se ne otresa.
Ni na sirotinju što ih ne pozva
za sto na malom imanju:
za pola stotine, reč je o brašnu
a ne požrtvovanju.
Oni su Išli mahom na jug.
A jug je, ljudi moji,
gde o podne sunce nad glavom
upravo stoji.
Našli su u šumi jednog vojnika
ranama obasuta.
Pa su ga vidali nedelju dana
da im pokaže puta.
A on im reče: U Bilgoraj!
Groznica mučaše ga,
te im je umro osmoga dana.
Pogreboše i njega.
A putokaza je bilo, mada
u snegu zavejani,
al' kazivali pravac nisu, već
behu ispreturani.
To nije bila neslana šala, već
iz vojnih razloga tako,
pa kad su tražili Bilgoraj,
pronaći ga nikako.
Vođu okružiše svoga, a on je
snežni zrak gledao samo,
pa onda malu ruku pruži i reče:
On mora da je tamo.
Jednom, u noći, videše vatru,
nisu joj prilazili.
Jednom tri tenka prođoše kraj njih,
u njima ljudi su bili.
Jednom do grada stigoše nekog,
al' su obilaziti ga stali.
I dok ga još nisu prošli, samo su
po noći putovali.
Na bivšem jugoistoku Poljske,
uz vihor snežni sumanut,
videše pedeset i petoro
poslednji put.
Pa svedem li oči, ja vidim kako
korača povorka noga
od jednog salaša razorenog
do drugog razorenoga.
Vrh njih, vidim, oblacima vrve
druge, nove rpe nebrojne!
Boreći se s vertovima hladnim,
bez zemlje, bez puta, izgubljene.
Tražeć' gde je zemlja sa mirom,
bez groma, bez ognja jedna,
ne ko' ta iz koje stižu
gde tama biva nepregledna.
I kroz suton čini mi se
da to više ista nije:
druga lica vidim: žuta,
iz Francuske, iz Španije!
U Poljskoj jedno pseto nađoše
u januaru tome,
komad kartona beše mu obešen
o vratu mršavome.
Na njemu pisaše: Molimo pomoć!
Put više mi ne znamo.
Ima nas pedeset i petoro.
Pas će vas dovesti amo.
Ne uzmognete li doći,
oterajte ga.
Na njega ne pucajte,
samo on mesto zna.
Slova su bila od dečje ruke.
Seljaci pročitaše sve to.
Od tada godina i po je prošla.
Crknuto beše pseto.
knjizevnost.363novim,
Kao i svakog 16. u mesecu - REČ, časopis za književnost i
kulturu, broj za maj 1996:
----------------------------------------------------------------------
<rec9605y.txt> <7-bit yuscii text>
----------------------------------------------------------------------
Izbor iz časopisa REČ, godina III, br. 21, maj 1996.
Izdavač: B92, Beograd. Glavni i odgovorni urednik: Milovan Marčetić.
Sadržaj elektronskog izdanja:
REKA REČI
MILAN ĐORĐEVIĆ: Izgnanici, odbačeni, samotnici............. red .. 113
RAJKO LUKAČ: Mojin kralj.......................................... 321
ALEKSANDAR GATALICA: Crne košulje i pogrebna muzika............... 698
RATKO DANGUBIĆ: Bele priče....................................... 1103
NEBOJŠA ĆOSIĆ: Metafizički pas................................... 1408
DARKO CVIJETIĆ: Rječnik za inkvizitore........................... 1788
ZORANA MLADENOVIĆ: Polovina kadra................................ 2030
IVAN PRAVDIĆ: Priča koja je morala da se završi.................. 2160
MIRJANA MILIĆ: Noćne priče....................................... 2302
MISAO I REČ
BOJANA STOJANOVIĆ-PANTOVIĆ: Poreklo poetike...................... 2350
DRAGAN BOŠKOVIĆ i SAŠA ILIĆ: Odisej (kataloška priča)............ 2957
REČ KRITIKE
TATJANA ROSIĆ: Zaboravljeno slovo ili:
parabola u reči i slici
("Šešir od riblje kože" M. Pavića)................ 4809
BOJAN ĐORĐEVIĆ: Problem nedovršenog romana
("Graditelji" B. Pekića).......................... 4986
MIHAJLO PANTIĆ: Odbrana priče
("Poslednje priče napisane rukom", prir. D. Nikolić)............ 5138
IVAN RADOSAVLJEVIĆ: Džaba dževa
("City Club" G. Čelebića)......................... 5242
MLADEN ŠUKALO: Anuliranje postmoderne osjećajnosti
("Pero na žuč" M. Stojičića)...................... 5449
DRAGANA BESARA: Mogućnosti i granice snivanja
("Pričina i druga knjiga pričine" M. Pajića)............. 5615
DOBRIVOJE STANOJEVIĆ: Protiv retorike praznoslovlja
("Evropa" A. Lukića).............................. 5718
DUŠICA POTIĆ: Duh koji pravi buku
("Nesanica" S. Simonovića)........................ 5871
JASMINA VRBAVAC: Prenapregnutost materijala
("Dijego i Frida" Ž. M. G. L Klezioa)............. 5998
DEJAN ILIĆ: Tanki oblaci što i pored alkohola
plove lebdeći iznad složenih osećanja
("Kuhinja" B. Jošimoto).............................. 6135
REČ NA REČ
MLADEN LAZIĆ: Rizici i nerazumevanja............................. 6242
LEPE VEŠTINE
SRĐAN VUČINIĆ: Dela i dani Pontija Pilata
(43. Festival jugoslovenskog dokumentarnog
i kratkometražnog filma).......................... 6405
ZORAN BRKIĆ: Ostali su samo filmovi
(XI Dablinski filmski festival)................... 6580
MIROLJUB STOJANOVIĆ: Put ka susedu
(uz Nedelju mađarskog filma u Muzeju kinoteke)............. 6725
ALEKSANDAR MILOSAVLJEVIĆ: O još jednom izgubljenom naraštaju
("U potpalublju" V. Arsenijevića u
režiji N. Milivojević u JDP-u).................... 7058
TANJA PETROVIĆ: Novi sjaj starih vrednosti
(muzika iz filma "Razum i osećanja").............. 7200
JEŠA DENEGRI: Aktuelni oldtajmer
(o izložbi N. Paripovića)......................... 7271
ALEKSANDRA ESTELA BJELICA: Svet oblika
(o izložbi M. Kralja)............................. 7379
ALEKSANDRA ESTELA BJELICA: Lokalno u univerzalnom
(o izložbi D. Ristića)............................ 7428
REČUNARI
NOVICA MILIĆ: Guzle na Berkliju
(ogledi o virtualnom III).......................... 7476
SUMMARY.......................................................... 7829
SADRŽAJ BROJA 21 (MAJ 1996)...................................... 7892
<Elektronsko izdanje časopisa predstavlja izbor iz štampanog
izdanja i pojavljuje se 16. u mesecu. vremenu. Ovo izdanje se
može slobodno prenositi elektronskim kompjuterskim
komunikacijama; korisnik može kopirati ovaj materijal
isključivo za privatnu upotrebu. Svako drugo preštampavanje
zabranjeno je zakonom.
Elektronska adrese redakcije: rec@opennet.org
ili redakcija@rec.opennet.org
Srećan download! :)
PS: Da li želite da vam okačim ovde i HTML izdanje?
rec9605y.zipknjizevnost.364galimpic,
> PS: Da li želite da vam okačim ovde i HTML izdanje?
Ako nije problem.
knjizevnost.365scirkovic,
Interesuje me gde i kako mogu da nabavim knjigu "Strah od
letenja" od Erice Jong na engleskom (Fear of flying)?Ako neko
slucajno ima (a voljan je da je proda)neka mi se javi.
Hvala unapred Me,myself and I
knjizevnost.366scirkovic,
Evo nesto malo o spanskom jeziku...
spanski.zipknjizevnost.367dr.grba,
>> Bertolt Breht - Kalendarske Priče
>> KRSTAŠKI POHOD DECE
Moj favorit u Brehtovom opusu je "O čedomorki Mariji Farar", a "Augsburški
krug kredom" je malo prevelik za prekucavanje.... ili možda nije? (:
Odavno nisam čitao Brehta. Ovo je definitivno popala (:
knjizevnost.368dr.grba,
>> PS: Da li želite da vam okačim ovde i HTML izdanje?
Nogekako! (:
knjizevnost.369milanmi,
Ume li neko nesto da napise na neku od ove dve teme:
1. Covek postavlja probleme, pa i sebe kao svoj problem
2. Kao i sve drugo i mladost je prozeta svetloscu tame
P.S. Hitno je. Moze (i pozeljno je) na mail.
knjizevnost.370supers,
>> 1. Covek postavlja probleme, pa i sebe kao svoj problem
>> 2. Kao i sve drugo i mladost je prozeta svetloscu tame
Pitam se kako li je samo moguće da osoba koja mora puno toga da pročita
da bi postala profesor srpskog može da zada ovakve teme i ostane živa.
Posle taj isti treba da oceni ove zadatke, a zadatak koji sadrži ovakve
rečenice ne bi mogao da dobije visoku ocenu.
Neko je ovde ispričao sjajan štos: Najbolji odgovor na ovakvu temu je:
"Da."
knjizevnost.371miobrado,
SUBJECT: Jugoslovenski festival poezije mladih
Prema lokalnom, informativnom, glasilu, "od 157 prijava koliko ih je
pristiglo na ovogodišnji konkurs Jugoslovenskog festivala poezije
mladih" - finalisti istog su:
- Dragana Bukvić (Beograd),
- Olivera Vezilić (Beograd),
- Pavle Goranović (Nikšić),
- Aleksandra Jovanović (Šabac),
- Goran Labudović (Vrbas),
- Nenad Marić (Vranje),
- Tomislav Marković (Beograd),
- Slađana Milenković (Sremska Mitrovica),
- Sonja Sekulović (Podgorica) i
- Dragana Todorović (Zaječar).
-----------------------------------------
Okrugli sto festivala predviđen je za izlaganja o životu i delu Marka
Miljanova, dok je dolenavedeni,
P R O G R A M
Završnog dela XXVIII festivala jugoslovenske poezije mladih Vrbas
(23.- 25. maja 1996.)
Četvrtak, 23. maj
- 18 časova - Biblioteka "Danilo Kiš" - promocija knjige "Dokazivanje
senke" Dejana Aleksića, prošlogodišnjeg pobednika
- 19 časova - Galerija Doma kulture - Otvaranje izložbe "YU paleta
mladih ,96"
- 20 časova - Bioskop "Jugoslavija" - Promocija knjge "Lirski poker"
Duška Trifunovića, Ljubivoja Ršumovića, Dragana Radulovića i Moša
Odalovića
Petak, 24. maj
- 12 časova - Pesnici u vrbaskim školama
- 18 časova - Bioskop "Jugoslavija" - Monodrama "Živeo život Tola
Manojlović" u izvođenju glumca Kralja Petra
- 21 čas - Veliko pesničko veče gostiju festivala
Subota, 25. maj
- 10 časova - Biblioteka "Danilo Kiš" - Gost izdavač: "CID" - Podgorica
- 12 časova - Narodna biblioteka "Danilo Kiš" - Javno žiriranje za
nagradu "Stanko Simićević"
- 18 časova - Biblioteka "Danilo Kiš" - "Portret pesnika": Ivan V.
Lalić
- 21 čas - Bioskop "Jugoslavija" - Završno veče 28. festivala i svečano
uručenje nagrada
---------------------
Za putnike - namernike i posetioce Vrbasa:
a) Biblioteka "Danilo Kiš",
b) Galerija Doma kulture i
c) Bioskop "Jugoslavija",
locirani su u ulici Maršala Tita (tzv. glavna ulica).
knjizevnost.372milanmi,
> Pitam se kako li je samo moguce da osoba koja mora puno toga da procita
> da bi postala profesor srpskog moze da zada ovakve teme i ostane ziva.
> Posle taj isti treba da oceni ove zadatke, a zadatak koji sadrzi ovakve
> recenice ne bi mogao da dobije visoku ocenu.
>
> Neko je ovde ispricao sjajan stos: Najbolji odgovor na ovakvu temu je:
>
> "Da."
De, pojasni sta ovo konkretno znaci, jer se bojim da nisam najbolje razumeo?
P.S. Molim da neko napise ako zna (makar bilo koju odrednicu) na prethodne
teme.
knjizevnost.373kant,
Duša
Jovan Dučić
Zašto plačeš, draga, svu noć i dan ceo:
izgubljena sreća još je uvek sreća!
I taj jad u duši što te na nju seća,
to je jedan njezin zaostali deo.
Ne daj mutnoj suzi na sumorno oko:
sreća nikad ne mre, ni onda kad mine.
Taj eho kog jedva čuješ iz daljine,
to još ona zbori u tebi duboko -
u samotne noći, kad žalosno šume
reke pune zvezda, gore pune sena...
Do sluha ta pesma ne dopire njena,
no duša je sluti, čuje, i razume...
knjizevnost.374dr.grba,
>>> Neko je ovde ispricao sjajan stos: Najbolji odgovor na ovakvu temu je:
>>>
>>> "Da."
>>
>> De, pojasni sta ovo konkretno znaci, jer se bojim da nisam najbolje
>> razumeo?
Pričalo se, zašto ne ponoviti, o nadobudnim profesorkama književnosti
koje su na pismenim radovima davale teme koje su izbacivale prisutne
iz kože. Kružila je legenda o događaju koji se desio prilikom pisanja
rada na temu
"Život je jedno čudo jer se kruni i osipa iz dana u dan,
a ipak je stamen i postojan kao ćuprija na Drini"
(parafraziram, ali nažalost nisam daleko od činjeničnog stanja).
Očajnik koji se dvoumio da li prvo da pojede olovku ili svesku,
napisao je:
Jeste.
i predao rad. A šta bi drugo i napisao (:
Lično poznajem devojku iz Bora koja je u školu dovela prosvetnog inspektora
kada je dobila keca na pismenom radu. Tema je bila, opet parafraziram,
"Šta govorim moru u avgustovkoj večeri, dok mi maestral
mrsi kosu, talasi miluju stopala, a krik galeba tamo nešto
radi mojim sećanjima i još pride toliko teksta da naslov
zauzme četiri puna reda i bude luđi od struje"
A ova napisala:
More, pred tobom stojim nema.
I predala rad. Kasnije je, ukazom direktora škole (ali bruka je već
pukla, a sledeće teme imale dve-tri reči), dobila peticu i pohvalu
zbog originalnosti.
knjizevnost.375mmarkovic,
> "Život je jedno čudo jer se kruni i osipa iz dana u dan,
> a ipak je stamen i postojan kao ćuprija na Drini"
> ...
> stanja). Očajnik koji se dvoumio da li prvo da pojede olovku ili svesku,
> napisao je:
>
> Jeste.
> More, pred tobom stojim nema.
>
> I predala rad. Kasnije je, ukazom direktora škole (ali bruka je
> već pukla, a sledeće teme imale dve-tri reči), dobila peticu i
> pohvalu zbog originalnosti.
Čitam i čudim se. U moje vreme ;) su profesori ipak bili pametniji.
Trebala je da dobije i orden, ali je Lilić bio nešto zauzet ;)
Mada, sa profesorkom srpskog sam se svađao u gimnaziji, ali joj sigurno
ova tema ne bi pala napamet.
knjizevnost.376hercog,
Kod nas (kada sam bio u srednjoj školi) teme su bile poput:
1. Neobičan i strašan život u Prokletoj avliji
2. Poslednji poziv upućen samoubici
3. Krojili su mi sudbinu a mene nisu pitali za to
4. Svet će biti bolji ili nikakav
itd...
Sale
knjizevnost.377dr.grba,
>> Čitam i čudim se. U moje vreme ;) su profesori ipak bili pametniji.
>> Trebala je da dobije i orden, ali je Lilić bio nešto zauzet ;)
U to vreme osmorica su bila na vlasti. Radilo se, usput, o generaciji
novinarskog smera neke škole u Boru koja je maturirala 1982. Ako se
neko prepozna, neka me mailuje (:
knjizevnost.378dr.grba,
>> 3. Krojili su mi sudbinu a mene nisu pitali za to
>> 4. Svet će biti bolji ili nikakav
Bez sve šale: je li, Sale, kako si se ti snalazio sa ovim temema? (:
knjizevnost.379hercog,
> 1. Neobičan i strašan život u Prokletoj avliji
Neobičan i strašan život u Prokletoj avliji
Dan. Jutro tek što je prošlo. Slavina na česmi uporno kaplje, a
gomila mrava trči oko tanjira i razvlači ostatke doručka. Maleni sedi
na belom, pomalo izgužvanom čaršavu i gleda. "Dođavola, taj kuckavi
kreten opet nije zvonio..." Sam, prevrće očima po sobi. Sve je tu, ali
ipak nije. Skače i utrčava u mokru sobu, a potom i do one klizave i ma-
sne prostorije s mravima. Nabaci još koju kaloriju, malko vitamina i
masti.
Negde daleko, u svom malenom dvorcu živi On, njegovo veličanstvo,
onaj koji je uvek u pravu, gazda... Polako, nogu, pa ruku, pa opet nogu,
izvlači iz zlatnog kreveta. Kraj njega se promeškolji čaršav... Izviri
jedna noga, pa ruka i onda glava. Devojka... Koja li je to sada? On la-
gano izađe na terasu i udahnu svež i lep planinski vazduh. Začula se bu-
ka helikoptera koji se približavao. Obukao je Kardenovo odelo, stavio
jadni, mali zlatni Rolex, ušao u helikopter i odleteo...
Grad... Maleni nije gledao kroz prozor. Šta bi video? Zgradu? Otpad
u blizini? Istrčao je na ulicu. Daleko na stanici stajao je autobus. Da li
će stići? I taman kad je pomislio da će ući On je zatvorio kapiju i uz
blažen osmeh na licu krenuo, poprskavši ga blatnjavom vodom. Ipak, mora-
će peške. Probijajući se kroz jutarnju gužvu i kockajući se sa autozmaje-
vima stiže pred pakao. Ulazi, pozdravi druga, otkuca karton. Opet je vre-
me stiglo pre njega. Ulazi u lift i silazi tri sprata dole. Zbunjenim po-
gledom traži svoje ime na vratima. Ništa. Samo belina, praznina koja guta.
Malenko mu daje jedan papir. Na njemu kratak tekst : "Zbog reorganizacije
vaše mesto je ukinuto..." Odbacuje ga i penje se uz stepenice. Jedna na-
pred, tri nazad... Na izlazu potpisuje svoj karton. Napolju pljušti. O-
gromni crni oblaci su se nadvili nad vrh zgrade. Šta će? Ide dalje pe-
ške i misli, bar on misli da misli. Zašto? Što on? Već dvadeset godina
vredno slaže papire. Ajd, nekoliko puta je zakasnio, ali šta... Svraća u
bar. Pretresa džepove i izvlači nešto para. Naručuje piće. Jedno, ubrzo
potom i drugo. Sedam sati kasnije on je još uvek tu. Deset, petnaest...
Izbacili su ga... Četvoronoške stiže do svoje kućice, ubada bravu i ulazi.
Uvlači se u jazbinu, desnom nogom zalupi vrata, ispovraća se na sred sobe
i zaspi. Teku dani. Prolaze nedelje. Maleni obija vrata tražeći sebi no-
vog kralja kome bi služio. Ništa. Nikome ne treba stari papiromanijak. U
jazbini svuda posuđe, mrve, mravi, žohari. Uz malenog flaša. Sve je dobro
dok je ona tu. Prolaze dva meseca. Puzeći po gradu vidi Njega kako se voza
u svom Ferariju sa dve plavuše. Svi su oni bezbrižni. Uz smeh i priču su
protutnjali pored njega. Maleni je ostao sam i gledao niz put. "Biti ili
ne biti..." prohujala mu je kroz glavu misao Šekspira. Ipak nije on bilo
ko...
Šest nedelja kasnije novine pišu : "Skitnica na brutalan način ubio
Njega, predsednika kompanije Nebo". Ko li je to bio?
Oni su ga uhvatili, smestili u jedno drugu zgradu sa lepim prozorima
na kojima je paučina. Ulaz. Oni ga skidaju i beleže... Jedna flaša s pi-
ćem, sat, cipele... Broj 666, doživotna...
napisao Aleksandar Hercog
(31. III 1992.)
knjizevnost.380hercog,
> 2. Poslednji poziv upućen samoubici
Poslednja reč upućena samoubici
Dan. Blistavi zraci sunca koso padaju na vodu, čiju površinu tek
povremeno nabora neki talasić. Njih dvoje su zagrljeni i sa osmehom
trčali po vrelom pesku. Veselo su letela zrnca za njima.
Jutro jedne jeseni. On otvori oči i pogleda sivkasti plafon nad
sobom. Čuo se topot teških kapi po staklu i praznom lavoru koji je os-
tao napolju. Negde u daljini odjeknuo je urlik nekog psa. Ah, još jedan
novi dan... Šteta što je ono bio samo san. San? Posle tri sata jutar-
njeg izležavanja iskobeljao se iz gomile beline koja ga je obavijala.
Bacio je pogled na radni sto. Slika. Na njoj dva njemu dobro poznata li-
ka. On i devojka. San? I još nešto se belelo ispred slike. Da, papir
sa jednom rečju je i dalje stajao na svom mestu. Zbogom... Grad. On je
šetao ulicama i posmatrao ljude kako nekud jure, kao da će im to biti
zadnje. Zastaje kraj svakog stakla i gleda, prisećajući se starih stv-
ari. Skazaljka neumorno i brzo i dalje trči. Peške ide niz jedan most
i zvižduće svoju omiljenu melodiju, iz njegovih usta je dopirao zvuk
valcera, valcera Dunava, koji je tutnjao veoma blizu. Malene kapljice
kliznule su mu niz obraz. Ubrzo potom je tuda leteo potok, mali poto-
čić koji je nosio njega u prošlost. Stao je i pogledao. Njegov mali
potok je prerastao u veliku, ogromnu, modru reku koja je moćno hučala
ispod njega. Poželeo je da i on postane njen deo, da uskoči u prošlo-
st. Odjednom je video sebe daleko dole, video je sebe u naručju svoje
drage. Ali to nije dugo trajalo. Kad je protljao oči video je čoveka
koji stoji na ivici i promatra huk njegove reke pod sobom. " Ortak,
šta ćeš ti tu? Mogao bi da padneš." - povikao je kad su mu žice to do-
zvolile. Umesto odgovora kroz mozak mu je prohujalo : " Ne prilazi. Do-
voljno sam patio. Ona, ona više nije uz mene, ja, ja to ne mogu da i-
zdržim." Ostao je ukopan. Želeo je da viče, ali je samo otvarao usta,
a onaj čovek ga je razumeo. " Da, ja sam je voleo, a ona me je ostavila
i to samo jednom rečju. Zbogom..." Mirno je gledao ispred sebe dok je
njegov potok pravio mali talasić na reci. " Stani. Ona to nije mislila
ozbiljno. Ona te voli..." . " Nemoguće, nemoguće..." Sve je bilo brzo.
" Stani. Ja znam da je ti voliš, ali, ali...". Zavladao je muk dok je
slap i dalje padao u reku. " Ali, znam voliš je... Ali ona to ne shva-
ta. Zar treba zato da kvariš nekoj drugoj životnu sreću? Razmisli, ima
još devojaka koje te vole. Možda ti to ne primećuješ, ali siguran sam
da ima. Dobar si ti čovek, sigurno te mnogi vole..." Za to vreme on je
seo na ogradu i i dalje gledao u mračnu silu koja je sada počinjala da
svetli, koja je sve više dobijala na svetlu. " Ali, ali..." - bilo je
jedino što je prozborio. Ponovio je to još jednom, pomalo otegnuto, sko-
ro nečujno. Voda je sve više sijala, a potok se sveo na par kapljica, ko-
je su klizile. " Da shvatam te. Znam za sva tvoja osećanja prema njoj.
Nije ti lako, ja znam to. Ali ipak, iako je teško pogrešićeš ako uradiš
to. Uništićeš jednu divnu osobu kojoj je veoma stalo do tebe. Dugo je
nisi video. Jel tako? A i njoj je stalo do tebe, a i tebi do nje. Ona je
predivna. Jedan mali anđeo koji je sleteo na tvoje rame..." Dok je to
govorio prilika na ogradi se rasplinula i on je osetio kako je ponovo
srećan. Lagano je produžio dalje dok se sunce izdizalo iznad grada, ba-
cajući na njega blistave zrake ljubavi. Naravno, strela ga je ponovo po-
godila i on je bio onaj stari. Stari on, srećan, pun, osunčan toplim
zracima ljubavi.
I tako ja odlazim odatle i ostavljam ih. Moj zadatak je obavljen.
Sreća ponovo kuca u grudima tih mladih. Ja odlazim odvojivši deo sebe
za njih. Odlazim, dok u meni kiša pada...
knjizevnost.381hercog,
> 3. Krojili su mi sudbinu a mene nisu pitali za to
Krojili su mi sudbinu,a nisu me pitali za to
Jednom davno,ziveli su kralj i kraljica,koji dugo nisu imali dece.Jednog
su-
ncanog dana im se rodi sin.On je sve vise rastao,ziveo u izobilju i sreci.Nista
ga nista ga nije sputavalo da oslobodi svoju lik i um.
Tako pocinju sve bajke kojima,verujem svi teze.Kao dete i ja sam koracao po
nebu prica,jurio livadama raznobojnih bajki.Mislio sam da ovom svetu nigde nema
kraja.Ali tocak se okretao,zrnca su padala s vrha ka dnu,i od maleckog klinca
i-
zrastao je decak,kojem je skola usla na put,sasekla dotadasnje koprcanje.Bio je
to zacetak jednog novog zivota,dan kada su mi sve ptice odletele,izgubile se iz
kaveza.
Jutro.Jedino sto cujem je prodoran zvuk malog zvonca,ogromnog starog
budiln-
ika.Polako se iskobeljam iz toplog brloga,nekoliko puta se okrenem,ubacim nesto
smeca u kljun i trcim.Posle dugotrajnog plivanja kroz afalt i vodu dokopavam se
poznate mi zgrade.Ostavite sve nade,vi,koji ste usli ovde,cini mi se,cujem iz
sv
akog ugla.Drhtavim korakom se uspinjem uz stepenice,ali sto vise idem na gore
,
sve vise se gusim u prasini i blatu.Sedam na stolicu.Nista ne cujem.Ponovo
zvono
ne to je vrisak,to sigurno nekoga muce.Odjednom,uz skripu lanaca,kapija se
otva-
ra i ulazi covek sa spiskom.Ne trepcuci zurim,gledam kako njegove ruke dele
ziv-
ot i smrt.I opet zvono,zvono stalno zvoni.Ulazim,izlazim,i tako u krug.Sunce me
malo obasja,pa nestane.Konacno kraj svega.Nebo se cedi niz brdo,obilato me
zali-
va prasnjavim blatom.Ja se krecem,idem,ali ipak stojim.Tiho zvoni mrak
spustaju-
ci se niz put.Bacam se u moj brlog i gledam,odnosno buljim u jednu kutiju iz
ko-
je dopiru zvuci i slika.Sutra dan opet isto,sve ispocetka.Svakim danom isti
put,
isti dogadjaji i tuge.Zelim da se vinem,da odletim za mojim pticama,negde gde
cu
ja biti ja,a ne jedan od miliona.No i na tom putu,na putu od brloga do skole i
nazad nije sve u blatu,u crnini.Na trenutak se izdignem,poletim,ali mi nesto
ub-
rzo slomi krila.I dalje se sve okrece.Hteo bih da sve stane,da se
zaustavi.Pono-
vo sam u brlogu.Na kutiji vidim rat.Ljudi medjusobno gase ono malo svetlosti
sto
jos u njima tinja.Ljudi se dave,tonu,umiru.Ja to ne mogu da shvatim.Ko uzima
ul-
ogu boga,gospodari,pali i ubija? Ko mi namece nove resetke? Granica je
zatvorena
samo neki mogu preko nje.Da li je to sloboda? Sam sedim u zatvoru sopstvenog
uma
i mucim se raznobojnim pitanjima bez odgovora.Izgleda da na ovom svetu ima
mnogo
krojaca koji sve po svojoj meri siju.Povremeno se pojavi neki galeb,neka ptica
visoko na nebu,ali i ona nestane.To ce vecno trajati.
Eto,to je zivot,moj mali zivot sa svim svetlostima i tamama. Iako ga
nisam
sam gradio,cini mi se da ga volim,jer i ja sam samo jedna jedinka, jedna
svetla
tacka medju milionima zvezda u svemiru.
knjizevnost.382hercog,
> 4. Svet će biti bolji ili nikakav
"Svet ce biti bolji ili nikakav"
Rasel
Magla se dize iznad opustelog grada.Sve je u rusevinama.Nigde ni trac-
ka zivota.Svud naokolo leze ljudi.Sunce,kao uzarena lopta se nazire kroz prasi-
nu na posivelom nebu.Da li je to svet?
Jutro.Budim se i posle nekog vremena ukljucujem televizor.Na programu
nista novo osim prasine koja je preko noci pala.Jos uvek se ne zna hoce li biti
rata u zalivu.Irak ne popusta,ali ni druga strana.Taoci iz nekih zemalja se vr-
acaju kucama-ustupak Iraka.Posmatram ta lica kako zure.Irak porucuje da je Kuv-
ajt njegova XIX provincija.Zbog cega se oni otimaju o Kuvajt.Da li zbog crnog
blata koje ce ih na kraju pokriti.
Havarija na nuklearnoj centrali-Bugarska;srecom nije doslo do poveca-
nja radijacije i svi su bezbedni.No da li je bas tako.Moza i jeste,ali...U Beo-
gradu temperatura prilicno visoka,apsolutni rekord za ovaj vek.Gledam kroz pro-
zor.Siva ulica sa razbacanim papirim,smecem,odbacenom hranom.Koliko li se hrane
samo baca dok mnogo ljudi nema sta da jede,nema s cim da ishrani svoju
porodicu.
Dok jedni bacaju,razbacuju,drugi gladuju,jedva prezivljavajuci dan za danom.Je-
li to sreca?Sve vise se krade da bi se opstalo,da bi se i dalje vukao dolap zi-
vota.
Uskoro ce i izbori kod nas.Svi se trude da dokazu kako su bas oni u p-
ravu,kako svi drugi grese.Neki se vracaju u proslost,crpe svoju energiju iz is-
torije,dokazujuci da su neprijatelji bili prijatelji,da su zlikovci bili dobro-
cinitelji.Samo mali korak je do rata,do krvavog rata medju malim ljudima.
Cak ni jabuka nije ono sto bi trebala da bude.Umesto vitamina postala
je puna hemije,puna raznih otrova.Onda je bolje da se hranimo azotom,sumporom i
ugljen-monoksidom koje i onako udisemo.Zatrpavamo sume i travnata mora tonama
p-
lastike,papira,tonama olova,cinka i zive.Rusimo drvece da bi doprli do
Sunca,ali
je ono sve dalje,i dalje,i dalje...
Odjednom bljesak.Veliki,ogromni bljesak,stotinama puta jaci od
svetlos-
ti Sunca.
Magla se dize iznad opustelog grada.Nigde ni tracka zivota.Svud
naokolo
leze ljudi,a Sunce kao uzarena lopta se nazire kroz prasinu na pocrnelom
nebu.Da
li je to svet?
knjizevnost.383ilazarevic,
> Dan. Blistavi zraci sunca koso padaju na vodu, čiju površinu tek
> Dan. Jutro tek što je prošlo. Slavina na česmi uporno kaplje, a
:)) Ponavljaš se :)
Inače, profesor Smolović iz Devete je svakome ko počne pismeni rečenicom
dužine jedan, davao jedan ;)
knjizevnost.386hercog,
> :)) Ponavljaš se :)
Najgore na pismenom mi je bilo da napišem početnu rečenicu... :)
Sale
knjizevnost.387vitez.koja,
#=>> 2. Poslednji poziv upućen samoubici
#=> Poslednja reč upućena samoubici
Poslednje reči upućene samoubici
"Stani, brate!". Okrenuo se, pogledao me, skočio i nasmešio se.
Gledao sam i razmišljao. Zašto? Sigurno dole nije prolazio brod sa
peskom, kao u Alan Fordu. Uostalom i ne zanima me, možda je neki
narkoman ili kriminalac, jurila ga mafija, bio član neke sekte,
ostavila ga devojka, izgubio sve pare u kockarnici... Ova kišica me
baš nervira. Da me nije neko video i pomislio da sam ga gurnuo?
Okrećem se i ne vidim nikoga. Samo svetla grada u ovoj noći i levo i
desno. Prolaze kola, ali ne pada im na pamet da stanu. A i zašto bi?
Uostalon, zabranjeno je parkiranje i zaustavljanje na mostu. Udaljio
sam se polako i otišao kući. Nisam otišao u miliciju, ne želim da se
maltretiram, naći će ga već.
Sledećih dana sam čitao novine tražeći da li će neko da napiše
nešto više o tom čoveku, ali nigde ništa. Kao da nikad nije ni
postojao, ni najmanje vesti... Pročavam dugo likove na smrtovnicima,
poneko liči, ali nema... Zbog ovoga okolina smatra da sam se malo
razišao sa zdravim razumom. Baš me briga... Šef mi je dao otkaz zbog
čitanja novina za radnog vremena, šta on misli, da on meni treba? Da
ne mogu da nađem drugi, mnogo bolji posao od ovoga bednog posla koji
je i isto tako bedno i plaćen? Taj čovek je moja postao moja opsesija,
razmišljam o njemu 24h dnevno. Poruka na sekretarici govorila je
drugima da sam otputovao, hteo sam da izbegnem neka objašnjavanja.
Par dana kasnije eto me na istom mestu, a i vreme je isto - opet
dosadna kišica koja uspavljuje dosadni grad. Kako je tačno izgledao?
Nije neki odrpanac, u svakom slučaju, dobro se sećam njegovog lika.
Imao je svetlu kosu, crne oči i bez ožiljaka na licu. Ili možda tamnu
kosu? A i za oči nisam siguran. Nekako ga jasno vidim kad zatvorim
oči, i lice i pokret rukom, kao da mi maše, i zagonetni osmeh na licu
i vijorenje neobičnog kaputa i sve, ali ne mogu da se setim ništa
precizno. Neko se ovde igra sa mnom. Pogledao sam u nebo, ali sve što
sam postigao je da mi kiša bolje pada po licu. Nego, zašto neobičnog
kaputa? Setih se zakrpe na laktu, ili je to bila samo igra svetla one
noći... Ipak, izgledao mi je fino i pristojno, sećanja su varljiva i
promenjiva. Možda i nije mrtav? Nagnuo sam se preko ograde mosta.
"Ludače", dobaci neko iz kola, ne zaustavljajući se. Suviše čitam
stripove, nema izbočine za koju se mogao uhvatiti, nema ničeg što bi
ga sprečilo da se ne udavi, a i čuo sam buć. Zašto mi se samo
nasmejao? Ne verujem u zagrobni život, a taj tip je lud ako misli da
će mu gore biti bolje. Možda je mislio da ću probati da ga uhvatim za
rukav ili nešto slično i da će i mene odvući. Nisam bio raspoložen za
spašavanje tuđih života, nije imao sreće. A i niko me ne plaća za to.
Doduše, sada me niko ni za šta ne plaća, svejedno, ne volim da
volontiram. Idem kući, sutra ću naći drugi posao, novine će objaviti
ko je taj tip i izaći će Sunce.
Ništa se od onoga nije desilo. Kiša i dalje rominja, a novine još
uvek ćute. Umoran sam jako i svakakve misli mi prolaze kroz glavu. Ne
sećam se više uopšte kako je taj tip izgledao, niti u šta je bio
obučen. Možda je čak bio i žensko? Toga se do sad nisam setio, mora da
sam mnogo umoran kada mi je ovo palo na pamet. Najbolje bi bilo da
malo odspavam, dovoljno je kasno, a ovih dana mi to baš i nije išlo.
Dočekao sam jutro prelistavajući stare novine zagledajući ženska
lica na dobro poznatim mi stranama. Mogao sam da se opkladim u ishod
ovog "istraživanja", ali nisam imao s kim. Ništa naravno, skupio sam
novine na gomilu i spalio u kadi. Bolje bi bilo da sam spavao. Sad ću.
Možda bih mogao da angažujem detektiva? "Znate, mene zanima ko je bio
čovek koji je skočio sa mosta pre nekoliko dana na moje oči i zašto je
to uradio... Ne znam ništa o njemu i nikad ga ranije nisam video."
Smešno i zvuči, a ne još tako nešto i da probam. Ko bi se prihvatio
takvog posla i, važnije, za koje pare? Para je sve manje, moram da
nađem posao. Mogao bih da potražim po oglasima u novinama, samo da ih
nisam spalio malopre. Zašto mi se smejao?
Preda mnom leži novi set novina. Nema više nade u novine, tu ništa
neću naći. Taj osmeh mi polako ide na živce i ceo događaj me prosto
izluđuje. Ne spavam noćima zbog toga, ponekad mi deluje kao da sam sve
to samo sanjao. Ne sećam se dobro njegovog lica, niko ne traži
nestalog čoveka, leša nema, niko se ne smeje kad ide u smrt - samo u
snu. Uostalom, događaj se desio samo kad novine to zabeleže, situacija
je jasna. Ali, doći ću ja tom tipu glave. Ovakvo poređenje je malo
zakasnelo, ali neće on više da se poigrava sa mnom, rešićemo to jednom
za sva vremena...
Zakoračio sam preko ograde, okrenuo se, skočio, nasmešio... Nije
bilo nikog. Počelo je polako da mi biva jasnije zašto se smejao...
sk
knjizevnost.388hercog,
> Poslednje reči upućene samoubici
Ista tema.. Koja škola?
Sale
knjizevnost.389mango,
Morao sam u ovoj konferenciji;) Jel bi neko hteo da posalje pesmu
'Moj na Kosovu'.
knjizevnost.390dr.grba,
>> Zakoračio sam preko ograde, okrenuo se, skočio, nasmešio... Nije
>> bilo nikog. Počelo je polako da mi biva jasnije zašto se smejao...
Taman da je neko pokušao da te zaustavi rečima "Stani, brate!", pa da
kompletno liči na "Stanara" Romana Polanskog, što bi bila jubilarna
prva parafraza tog filma... ove godine... (:
knjizevnost.391vitez.koja,
#=>> Poslednje reči upućene samoubici
#=> Ista tema.. Koja škola?
Nikoja, napisah eto tako...
sk
knjizevnost.392vitez.koja,
#=> Taman da je neko pokušao da te zaustavi rečima "Stani, brate!", pa
#=> da kompletno liči na "Stanara" Romana Polanskog, što bi bila
#=> jubilarna prva parafraza tog filma... ove godine... (:
Na žalost, nisam gledao (ako je film, a ako je pak knjiga ili
nešto drugo na papiru, nisam čitao), ali znam da se često koriste te
forice, kao eto sve se ponavlja, zagonetni kraj, drugi deo, pa je ovo
tek da se malo iskoči iz tog šablona... :)
sk
ps. Je l' da da ti se sviđa? Imam talenta, ha? :)
knjizevnost.393hercog,
Za nju
Ja i
Ekser u mom srcu,
Lep sanak smo snili,
Egipatsku ružu za tebe smo krili,
Nasmejanu i mladu.
A tada je došlo jutro.
knjizevnost.394dr.grba,
>> ps. Je l' da da ti se sviđa? Imam talenta, ha? :)
Ma, jašta, bolan! (:
knjizevnost.395kum.djole,
>> Za nju
Bogijevoj Juliji..
Ja znam da sada već sve je prošlo
Uz sjaj te zvezde koju sretoh davno.
Lebdim nad uspomenom svih onih dana
I plašim se novoga puta sramno.
Ja znam da tada sve bi crno došlo
Ako bi ta zvezda prestala da sja..
knjizevnost.396marco,
Evo, Moj na Kosovu.
Mada bi pre trebalo u viceve.
mojnakos.txtknjizevnost.397marco,
Gledajuci poruke iz galerije palo ni je na pamet da bi moglo
nesto slicno da se uradi i ovde; da se napravi konkurs za
price i pesme i sl. koje su autorsko delo sezamovaca.
Mozda bi moglo da se dodje do dogovora i o nagradama i...
knjizevnost.398dr.grba,
Vidim, u temi 'nauka' se raspravlja o regresoterapiji, pa se prisetih
maestralne SF priče svog prijatelja, komšije i ko-Sezamovca ndragana,
svojevremeno već okačene negde u sezamovskim pustopoljinama.
Stoga, u sledećoj poruci čitajte SF minijaturu "FLEŠBEK" Dragana
Nedeljkovića i uživajte!
Ima toga još, ako vam se bude dopalo. Surfovao je Grba Oreska BBS-om odavno (:
knjizevnost.399dr.grba,
FLEŠBEK
Dragan Nedeljković
Sedimo i pratimo ga na monitorima.
Priseća se. Kako mu je govorila baba kad je bila na samrti. Sad se
sprema da izvede svoju čudesnu transformaciju: prekriva svoju mentalnu
strukturu babinom. Dok se ne vrati (ako?), on će, bar mentalno, biti
svoja baba. Nije hteo da nam objasni kako se to radi, jer, kaže, nije
siguran da će uspeti, ni da je sve to skroz bezopasno, pa, ako uspe,
objasniće, ako ne, nikom ništa.
Sad sledi flešbek njegove babe. Ona se priseća kako je ono u mladosti
vodila ljubav sa seoskim popom. Dug razgovor potom, u polumraku iza
oltara.
On je sad pop. Doziva sećanja na trenutke kad je ispovedao vladiku.
Sad je vladika. Vladika ispoveda neku staru gospođu na samrti.
Gospođa je imala burnu prošlost...
Prošlo je deset časova otkako smo počeli. Sad smo negde u Africi,
u devetom veku. Upravo slušamo ispovest atentatora na petnaestog
naslednog vladara tamo nekog plemena.
U trećem veku smo bili na Tibetu. Tibet je dosta izolovan, ranije je
možda bio i retko naseljen. Da ne upadne u ćorsokak? Da li baš svaki
čovek iz naših prošlosti ima neki tako dobro (u svest) utisnut susret?
Možda da, a možda i ne... ali valjda svi ljudi imaju neki broj
zajedničkih predaka iz najranijih vremena, pa ako se lanac pozivanja
ne prekine... ili je ljudska rasa nicala na više različitih mesta
(istovremeno?!)?
U devetom veku pre naše ere slušamo istoriju kolonizovanja
sredozemlja. Idemo dalje u domovinu kolonizatora. Kenguri, koale...
kao i uvek. Izumitelj novog modela bumeranga se priseća svog vrača
(upotrebio je reč koja znači nešto kao "glavni inženjer"), koji mu je
pričao...
Hranimo ga venski. Vidno je oslabio ova tri dana. Na sebi nosi već
preko hiljadu generacija. Srednji skok unazad iznosi, po nekom mom
računu, oko petnaest godina. Nekad se skrati zbog kratkog života,
nekad zbog generacijskog jaza. Pitamo se koliko mentalnih okvira može
da primi jedan običan ljudski mozak. Ako je tačno da se koristi jedan
odsto kore jedne polulopte mozga, onda bi to bilo možda dvesta celih,
ali ovo su samo odlomci i okviri tuđih života. Ima ih već hiljadu, i
još roni u dubinu.
Pade mi nešto na um: koliko ljudi umire u snu? Nijedan. Gledajte
televiziju. Svi su budni i brbljaju dok vam ne dosade, ili izvode
akrobacije.
U pećini i nije tako loše. Vođa hajkača se priseća priče starog sedog
mudraca iz pećine. điveo je negde u vrh trećeg brda na osvitnu stranu.
"I kazah ja njima da neće valjati da izazivate t'horim samo zato da
biste njime svoje stare mai'briz pokrenuli, vreme će se promeniti,
kiše i sve druge nevolje će doći, svu decu vašu koja tu nastanu
unazadićete; ali ne, govorahu oni, tako im i treba kad ne htedoše da
priznaju naš guv'lhani, i ne poslušaše me no odleteše. Ostade nas šaka
jada da na ovom ljutom kamenu kuće kućimo. Ne rodi se još ni četvrti
naraštaj, a već deca ni klimatizer ne znaju da podese, ni da uključe,
pećine im hladne, boluju jadni. U staroj postojbini bolesti nije bilo,
ali to još samo ja pamtim, vi, deco, više ni jezika ni gai'tha'um ni
umatha'um stari ne znate, ni porekla svoga ne znate, no ti, mali, lepo
sad poslušaj šta ću ti ispripovedati i čuvaj predanje, jer ja kanim
sutra mreti. "
...
...
"I primetismo, došavši ovamo, da Zemlja u nama tugu neku rađa, i
tupost nekakvu. I ja sam zato ovako visoku pećinu uzeo, ubi mi pamet
ona dolina. Jesu li gasovi, je li zračenje, ili je možda rtin'eik,
msuti'na bi ga znao... je li de, derane, znaš li ti šta je to
rtin'ead? Video si dugu na nebu posle kiše? Koliko boja si video? Kod
nas su se deca rađala da vide još dvanaest boja, pet niže i sedam
iznad. Da, a onda su odlučili da će biti bolje ako nas pošalju
nekud... i dođosmo ovamo. Pedeset pokolenja smo odgajili ovde, i rodi
se nekoliko pametnih kakvi su naši stari bili, a ludih kako samo ova
zemlja može stvoriti. I počeše graditi to čudo, da odu njime kući.
Jadna deca, kući ih tako lude primiti neće, još glas kad za njima dođe
šta ovde počiniše..."
mart 88, pupinova
knjizevnost.400madamov,
> Vidim, u temi 'nauka' se raspravlja o regresoterapiji, pa se prisetih
> maestralne SF priče svog prijatelja, komšije i ko-Sezamovca ndragana,
> svojevremeno već okačene negde u sezamovskim pustopoljinama.
Da li se komšija ne javlja na Sezam u nedostatku vremena ili jednostavno nije
više u ovoj zemlji?
knjizevnost.401novim,
Object:
Junski broj elektronskog izdanja časopisa REČ:
----------------------------------------------------------------------
Izbor iz časopisa REČ, godina III, br. 22, jun 1996.
Izdavač: B92, Beograd. Glavni i odgovorni urednik: Milovan Marčetić.
Sadržaj elektronskog izdanja:
REKA REČI
SLOBODAN ZUBANOVIĆ: U očekivanju bombardovanja............. red .. 105
BRATISLAV MILANOVIĆ: Duboko ispod svetlosti....................... 268
JOVICA AĆIN: Gubitničke varijante................................. 323
FRANJA PETRINOVIĆ: U razdoblju bez imena.......................... 710
SRETEN UGRIČIĆ: Pre rođenja, posle smrti......................... 1413
TANJA TAUBNER: Zagonetke......................................... 2053
ANA RISTOVIĆ: Tvoje ime, Svedenborg.............................. 2227
OTO HORVAT: Granice.............................................. 2364
MARIJA MIDŽOVIĆ: Kako sam postala monah.......................... 2425
MISAO I REČ
PRVA DEKADA VEČNOSTI - deset godina od smrti H. L. Borhesa
(priredila i uvod A. Mančić Milić)........ 2582
NOVICA MILIĆ: Rodoljupci i njihovi govori........................ 2645
MLADEN ŠUKALO: Bjekstvo u jezik.................................. 3157
UKRŠTENE REČI
VASA PAVKOVIĆ: O iluzijama....................................... 3564
TATJANA ROSIĆ: "Deadline"........................................ 3813
REČ KRITIKE
IVAN RADOSAVLJEVIĆ: Nestišano nesaglasna privlačnost
("Užice sa vranama" Lj. Simovića)............ 4006
BOJAN ĐORĐEVIĆ: (Pre)egzistencija poetske imaginacije
("Nešto ima" M. Petrovića)....................... 4240
JOVAN POPOV: Praktikum pripovedanja
("Smrt i milost u Beču" T. Pinčona)................. 4382
VLADISLAVA GORDIĆ: Igre bez granica
("Kralj" D. Bartelmija)....................... 4545
ZORAN AVRAMOVIĆ: Tumačenje i kompetencija
("Književnost i metafizika" N. Miloševića)...... 4711
KRSTO PEROVIĆ: Ukrštanje poetičkih reči
("Poreklo pesme" A. Jovanovića)................... 4863
JASMINA AHMETAGIĆ: Herbarijum sećanja
("Polja jagoda" D. Stanišića)................. 4980
SVETLANA LAZAREVIĆ: Kontrolisano lutanje ili o nomadstvu misli
("MU" S. Ilića).............................. 5115
LEPE VEŠTINE
ALEKSANDAR MILOSAVLJEVIĆ: Šta sam i kako birao (II)
(komentar o predstavama izabranim za 41. Sterijino pozorje).... 5272
SRĐAN VUČINIĆ: Vatra i ništa
(o filmu "Lepa sela lepo gore" S. Dragojevića)................. 5479
MIROLJUB STOJANOVIĆ: Jedan Hamlet manje
(retrospektiva Karlosa Saure u Muzeju Kinoteke)................ 5685
VLADIMIR A. MILIĆ: Kutija obscura................................ 5809
JADRANKA TOLIĆ: AZBUKA Absolut In Wien
(o umetničkoj akciji Z. Pantelića)............................. 5886
JEŠA DENEGRI: Slikanje unutar i izvan discipline slikarstva
(o izložbi R. Damnjanovića <196> Damnjana)..................... 6020
TANJA PETROVIĆ: U potrazi za modernim
(o koncertima savremene muzike u Beogradu tokom maja 1996)..... 6186
REČUNARI
NOVICA MILIĆ: Ples nad odrom (ogledi o virtualnom IV)............ 6309
SUMMARY.......................................................... 6593
SADRŽAJ ŠTAMPANOG BROJA 22 (JUN 1996)............................ 6657
Reč se distribuira na sve značajnije evropske i severnoameričke
univerzitete, na katedre za slavistiku i institute za proučavanje
književnosti. U zemlji se distribuira u knjižare, biblioteke i
pretplatnicima. Časopis objavljuje domaću i prevedenu poeziju i prozu,
tekstove iz oblasti nauke i istorije književnosti, književne eseje i
oglede iz oblasti bliskih književnosti, razgovore sa domaćim i stranim
piscima, kao i oglede i prikaze u vezi sa drugim umetnostima. U svakom
broju časopis donosi vizuelne priloge jugoslovenskih i inostranih
umetnika.
Elektronsko izdanje časopisa predstavlja izbor iz štampanog izdanja i
pojavljuje se 16. u mesecu vremenu. Ovo izdanje se može slobodno
prenositi elektronskim kompjuterskim komunikacijama; korisnik može
kopirati ovaj materijal isključivo za privatnu upotrebu. Svako drugo
preštampavanje zabranjeno je zakonom. Elektronsko izdanje pripremili su
I. Radosavljević i N. Milić. Tehnički kontakt:
novim@techno.opennet.org, ili emilicn@ubbg.etf.bg.ac.yu.
E-izdanje časopisa je besplatno.
Ovo izdanje načinjeno je u DOS-ovom formatu, kao 7-bitni tekst; kako
bismo zadržali naša slova, uzeli smo nezvanični Yuscii kodni raspored.
Oznaka Y na kraju imena datoteke označava taj raspored. Kurziv u tekstu
obeležen je znakom _ na početku i kraju izraza (_kurziv_). Brojevi
fusnota u tekstu obeleženi su znakom * pre i posle broja (*1*).
Na pojedinim Internet mestima postoji i HTML izdanje ovog, ranijih i
budućih brojeva Reči. Proverite http://www.siicom.com>
Elektronska adrese redakcije: rec@opennet.org
ili redakcija@rec.opennet.org
-----------------------------------------------------------------------
Po običaju, u ZIP paketu su i konvertori za CP 852 i CP 1250.
Za koji danm dobićete ovde ovo isto ali u HTML formatu.
Srećan download. :)
rec9606y.zipknjizevnost.402peacock,
#### Da li se komšija ne javlja na Sezam u nedostatku vremena ili
#### jednostavno nije više u ovoj zemlji?
Mada pitanje nije meni upućeno, sa Ndraganom provedoh prijatne
sate u vreme sajma. Vratio se definitivno iz Mađarske. Javljao se
pre par dana na PRO-u. Verovatno ima problema sa vremenom ili
vezama.
knjizevnost.403dr.grba,
>> Da li se komšija ne javlja na Sezam u nedostatku vremena ili jednostavno
>> nije više u ovoj zemlji?
Komšija, kao prvo, ima tehničkih problema sa modemisanjem, a kao
drugo, verovatno ima gužve u projektima. A što se tiče toga gde je,
odavno je završio sa pečalbom (:
knjizevnost.404madamov,
> Mada pitanje nije meni upućeno, sa Ndraganom provedoh prijatne
> sate u vreme sajma. Vratio se definitivno iz Mađarske.
Drago mi je čuti i sa nestrpljenjem ga očekujem i ovde.
knjizevnost.405hercog,
Budući da nisam skoro davio sa pesmicama, evo još jedne :)
Ne volim samoću
Ležim na podu
i pijem poslednje pivo.
Cigara gori u dim kovitlavi,
Santana oteže žice.
Ne mogu da spavam,
ne znam šta je,
telefon ponovo ćuti,
na programu samo sport.
Na ulici nikog,
nigde ni kera,
vidim samo par,
žmirkajućih bandera.
Da krenem negde,
sada je već kasno,
da zovem nekog,
ni to ne mogu,
opet mi mrak
podmeće nogu.
Idem da spavam,
brojaću ovce il'
nešto već drugo,
ne mogu više ovako.
Da bar puste skupštinu,
da nečim ubijem vreme.
Il' da je tu ona
da legne kraj mene,
da milujem grudi njene.
Il' bilo šta drugo,
samo da nije ovako.
Nema gore stvari,
od ove u kojoj sam sad!
Jebote, al ne volim samoću!
Sale
knjizevnost.406zzk.,
alister krouli
dnevnik/ispovjest jednog narkomana
krajnnim nemarom izgubljena. :(
trazim istu (ako je neko nasao) ili novu.
cijena?
pa ljudi smo... :)))
Ž.
knjizevnost.407crncic,
Interesuje me ime autorke romana "Bukovski to nikada nije radio".
Nisam potpuno siguran u naziv knjige, znam da je autor jedna mlada
devojka iz Beograda, valjda apsolvent književnosti.
knjizevnost.408hercog,
Zagonetna pesma
Stojim.
Gledam.
Tugujem.
Stojim.
Mislim.
Krećem.
Idem.
Mislim.
Pričam.Idem.
Osećam.
Volim.
knjizevnost.409hercog,
Mala ispravka
@> Zagonetna pesma
@>
@>
@>
@>
@> Stojim.
@> Gledam.
@> Tugujem.
@>
@> Stojim.
@> Mislim.
@> Krećem.
@>
@> Idem.
@> Mislim.
@> Pričam.
@> Idem.
@> Osećam.
@> Volim.
knjizevnost.410rdejan,
>> Mala ispravka
E tako je već bolje... ;)
Pozdrav, Dejan
knjizevnost.411hercog,
Može li neko ovo dole da prevede?
@> Ne znam gde bi ovo trebalo da ide, al neka ga za sada ovde...
@>
@> Ovo je originalan natpis na jednoj ploči, na vrhu starog grada Kotora
@> (mada mislim da bi neka slova V trebalo zameniti sa U)
@>
@> Može li neko da mi ovo prevede:
@>
@> " HIC JACET
@> PETRVS ANTONIVS COMES
@> DE LVCOVICH
@> CATHARENSIS
@> NON OBLITVS SVORUM
@> IN VITA
@> NEC OBLIVISCENDVS AB ILLIS
@> IN MORTE
@> MDCCCLX "
knjizevnost.412hercog,
Opet ja...
*****************************
Reklama
Ulicom glavnom
sad polako se krećem
u ranu zoru il' kasno popodne,
iste face konstantno srećem.
Sve su one kao ogledalo iste,
nakinđurene i čiste,
sa sjajem propalih zvezda,
dlaka bez mane i mesta.
Kao da su sa naslovne strane,
Bože, kako ne volim reklame.
*****************************
knjizevnost.413nenad,
> @> " HIC JACET
> @> PETRVS ANTONIVS COMES
> @> DE LVCOVICH
> @> CATHARENSIS
> @> NON OBLITVS SVORUM
> @> IN VITA
> @> NEC OBLIVISCENDVS AB ILLIS
> @> IN MORTE
> @> MDCCCLX "
Ovde leži
Petrus Antonius prijatelj
Lukovića
?
koji nije zaboravio svoje
u životu
i ne treba oni da ga zaborave
u smrti
1840
knjizevnost.414lexus,
=> Ovde leži
=> Petrus Antonius prijatelj
=> Lukovića
=>?
=> koji nije zaboravio svoje
=> u životu
=> i ne treba oni da ga zaborave
=> u smrti
=> 1840
Evo moje verzije (blago romantične ;):
Ovde leži
Petar Antonije pratilac
Luković Katarine
Koji nije zaboravio svoje
Za života
I ne treba biti zaboravljen
U smrti
1860
knjizevnost.415hercog,
@> Ovde leži
@> Petrus Antonius prijatelj
@> Lukovića
Zahvaljujem... Ovo me je kopkalo od kako sam snimio fotografiju, al
niko nije znao to da prevede...
Sale
knjizevnost.416hercog,
I deo trilogije: Totalno nepovezana trilogija (deo - Totalno nepovezana
razmišljanja o prijateljstu).
Redosled delova u trilogiji: Prijateljstvo, Ljubav, Seks...
Sale
prijat.txtknjizevnost.417miobrado,
SUBJECT: Jugoslovenski festival poezije mladih
Prema odluci ovogodišnjeg Žirija Jugoslovenskog festivala poezije mladih,
naziv ovogodišnjeg pobednika pripao je Pavlu Goranoviću, mladom pesniku
iz Nikšića, koji se prvi put na ovom festivalu pojavio prošle godine.
knjizevnost.418balsa,
:: > @> " HIC JACET
:: > @> PETRVS ANTONIVS COMES
:: > @> DE LVCOVICH
:: > @> CATHARENSIS
:: > @> NON OBLITVS SVORUM
:: > @> IN VITA
:: > @> NEC OBLIVISCENDVS AB ILLIS
:: > @> IN MORTE
:: > @> MDCCCLX "
::
::
:: Ovde leži
:: Petrus Antonius prijatelj
:: Lukovića
:: ?
:: koji nije zaboravio svoje
:: u životu
:: i ne treba oni da ga zaborave
:: u smrti
:: 1840
" OVDE LEŽI
PETAR ANTONIJE KNEZ
OD LUKOVIĆA
KOTORSKI
[koji] NIJE ZABORAVIO SVOJE
ZA ŽIVOTA
I NE TREBA ONI DA GA ZABORAVE
U SMRTI
1860 "
knjizevnost.419passinger,
Zna li neko gde ima da se kupi knjiga "Bleferski vodič
za kompjutere" ?
Mogu da se zakunem da sam je video u Knezu, negde oko
česme, ali danas ni pored najbolje volje nisam našao
istu, pa ako neko ima informaciju ...
knjizevnost.420velicko,
> Zna li neko gde ima da se kupi knjiga "Bleferski vodič
> za kompjutere" ?
knjižara Bata
knjizevnost.421hercog,
Da ja još malo davim...
NOĆ
Dok snivaš slatke snove,
Tišina noŠi greje ti grud.
Dok snivaš slatke snove,
sunce dana obasjava ti put.
Dok sanjaš slatke snove,
zvezde smeju se samo za te.
Dok snivaš slatke snove,
ceo svet samo tvoj je.
A onda...
A onda...
A onda se probudiš.
knjizevnost.422hercog,
»» Gledajuci poruke iz galerije palo ni je na pamet da bi moglo
»» nesto slicno da se uradi i ovde; da se napravi konkurs za
»» price i pesme i sl. koje su autorsko delo sezamovaca.
Šta bi sa ovom idejom ?
Sale
knjizevnost.423hercog,
Ajd još malo da davim...
JEDNOJ ŽENI
Bio sam blesav od kako sam te sreo,
Želeo više no što se može,
Zvezdu hteo da ti skinem,
Koplje o rame da vinem,
Da ginem i ponovo se rađam.
Bio sam ćorav od kako sam te sreo,
Video ono što sam hteo,
Verovao nisam da grešim,
Verovao nisam da je kraj.
Zbogom, videti me više nikad nećeš,
Zaboravi da si me ikad srela sad,
Zaboravi moje ime,
Zaboravi svet,
Opet sam samo poljski cvet.
Sale
knjizevnost.424hercog,
Neko je ovde predložio da se organizuje konkurs za najbolju
sezamovu priču, pesmu isl, nešto poput galerije (za fotografije), pa
me interesuje ima li se štogođ tako u planu?
Sale
knjizevnost.425dr.grba,
>> Neko je ovde predložio da se organizuje konkurs za najbolju
>> sezamovu priču, pesmu isl, nešto poput galerije (za fotografije), pa
>> me interesuje ima li se štogođ tako u planu?
U konkretnom planu zasad nema ničega. Ako hoćete, mogli bismo da
osmislimo nešto. No, za ovo treba dosta rada i koordinacija nekog
ko je spreman da dobro zalegne u ovom poslu. Trenutno, takvih
mogućnosti nemamo - šta da vam kažem, ne stižem ni biltene da uradim
kulturno ):
knjizevnost.426hercog,
»» U konkretnom planu zasad nema ničega. Ako hoćete, mogli bismo da
»» osmislimo nešto. No, za ovo treba dosta rada i koordinacija nekog
Ja sam za to da se nešto organizuje. A ako baš nemate vremena,
dobrovoljno se prijavljujem ...
Sale
knjizevnost.427olio,
> U konkretnom planu zasad nema nicega. Ako hocete, mogli bismo da
> osmislimo nesto. No, za ovo treba dosta rada i koordinacija nekog
> ko je spreman da dobro zalegne u ovom poslu. Trenutno, takvih
> mogucnosti nemamo - sta da vam kazem, ne stizem ni biltene da uradim
Ajde DR.grbo potrudi se.
Ima nas koji mnogo volimo kratku i jezgrovitu pricu.
Ako treba pomoc tu sam.
Pozdrav Oliver.
knjizevnost.428rjovic,
Ja sam za!
Pozdrav,
Relja
knjizevnost.429hercog,
»» Ja sam za!
Za sada tri glasa a od Dr.grbe ni traga ni glasa :))
Sale
knjizevnost.430dr.s,
/*> Zna li neko gde ima da se kupi knjiga "Bleferski vodic
/*> za kompjutere" ?
/* knjizara Bata
Cena?
knjizevnost.431dr.grba,
>> Ima nas koji mnogo volimo kratku i jezgrovitu pricu.
>> Ako treba pomoc tu sam.
Samo malo strpljenja. Smislićemo nešto.
knjizevnost.432dr.grba,
>> Za sada tri glasa a od Dr.grbe ni traga ni glasa :))
I mi cigani imamo dušu. Zar ti misliš da je meni Sezam najvažnija
stvar na svetu? (:
I zar misliš da ću na konkursu pustiti više od tri priče po čoveku?
(((:
P.S. Dobro, momci, manite se glasanja. Vaš zahtev je uvažen i stavljen
na listu če(š)kanja. Sve u svemu, vi pišite što bolje, neće da se
baci.
knjizevnost.433hercog,
ČEKAJUĆI
Ti sediš i čekaš,
Skrivaš svoje pravo lice,
I puštaš smerno svoje znake jasne,
Niz ulicu dugu i sivu.
Dok tako čekaš goluba da sleti,
Ne vidiš vrapca dok po polju se šeće.
Gađaš ga praćkom dok ka tebi leti,
Sasecaš zadnji koren žalosnoj vrbi.
Sa golubom nemaš nikakve šanse,
Već davno odleteo je on na jug,
Golubicu belu pronašao je sad,
U tihoj noći,
U svetlosti sna.
Dok tako čekaš goluba da sleti,
Vrabac mali sprema se na jug,
Kreće na put ka svojoj sreći,
Ka svetlosti sunca da traži put.
Čekaš i sediš dalje sad,
Da sve ptice odlete na jug,
Da opet čamiš u mislima svojim,
nadaš se, još samo ovaj put.
Sale
knjizevnost.434hercog,
»» I zar misliš da ću na konkursu pustiti više od tri priče po čoveku?
A što ne bi? :))
»» P.S. Dobro, momci, manite se glasanja. Vaš zahtev je uvažen i stavljen
Ok, mi nastavljamo po starom :) Mislim pisanje :)
Sale
knjizevnost.435hercog,
Knjiga "Totalno nepovezana razmišljanja o prijateljstvu",
odnosno I deo trilogije "Totalno nepovezana razmišljanja" (c) by Ja...
Sale
knjizevnost.436marco,
>>P.S. Dobro, momci, manite se glasanja. Vas zahtev je uvazen i stavljen
>> na listu ce(s)kanja. Sve u svemu, vi pisite sto bolje, nece da se
>> baci.
Konacno. A sada treba izabrati reprezentativne radove.
knjizevnost.437hercog,
»» Konacno. A sada treba izabrati reprezentativne radove.
Da krenemo sa predlozima?
Sale
knjizevnost.438johnnya,
>>/ *> Zna li neko gde ima da se kupi knjiga "Bleferski vodic
>>/ *> za kompjutere" ?
>>/ * knjizara Bata
>>
>> Cena?
25 din, što je previše za jednu "brošuru" koja se pročita za 15 minuta
Btw, osim "kompjuterskog" imaju još 5-6 naslova (sve sam "blefer do
blefera") zapamtio sam samo onaj za Šah...
knjizevnost.439hercog,
Sorry, nije mi bilo uspelo da prikačim datoteku uz poruku,
al sada ispravljam tu grešku :)
»» Knjiga "Totalno nepovezana razmišljanja o prijateljstvu",
»» odnosno I deo trilogije "Totalno nepovezana razmišljanja" (c) by Ja...
»»
»» Sale
prijat.txtknjizevnost.440marco,
>> Da krenemo sa predlozima?
Mogli bi.
Evo saljem svoj cikluscic od 4 pesme simbolickog naziva:
Pogled iz svemirskog broda
pogled.txtknjizevnost.441basrak,
> Sorry, nije mi bilo uspelo da prikačim datoteku uz poruku,
> al sada ispravljam tu grešku :)
Dobro, koji već put ovo kačiš? :)
knjizevnost.442hercog,
»» Dobro, koji već put ovo kačiš? :)
Prijateljstvo kačim prvi put :) Do sada su išli II i III deo tri-
logije: Ljubav i Seks :)
Sale
knjizevnost.443vitez.koja,
#=> »» Knjiga "Totalno nepovezana razmišljanja o prijateljstvu",
#=> »» odnosno I deo trilogije "Totalno nepovezana razmišljanja" (c)
#=> by Ja...
A zašto opet? Ovo smo već videli u 6.416...
sk
knjizevnost.444hercog,
»» A zašto opet? Ovo smo već videli u 6.416...
Sorry ako sam je dva puta poslao :(
Sale
knjizevnost.445budim,
(:) »» Knjiga "Totalno nepovezana razmišljanja o prijateljstvu",
(:) »» odnosno I deo trilogije "Totalno nepovezana razmišljanja" (c)
(:) by Ja...
E, a gde su ti one ranije napisanije? :)
Onda nisam skinuo, a sada imam malko više vremena...
poz,
budimir
knjizevnost.446dr.grba,
>> Prijateljstvo kačim prvi put :) Do sada su išli II i III deo tri-
>> logije: Ljubav i Seks :)
A zar nije Prijateljstvo drugi deo? Tako nekako piše u predgovoru.
Možda je kunst da se sva tri dela proglase središnjim (:O
knjizevnost.447dr.s,
/* Sorry ako sam je dva puta poslao :(
Samo dva puta? Ja mislio da ti to drzis u padu i samo kacis na poruke
cisto da se ne zaboravi... :)))
knjizevnost.448hercog,
»» Evo saljem svoj cikluscic od 4 pesme simbolickog naziva:
Ima li još koga sa svojim predlozima?
Sale
knjizevnost.449hercog,
»» Ima li još koga sa svojim predlozima?
ALOO sezamovski narode ima li vas, ima li još koga sa svojim predlozima
za sezamovu najbolju kratku priču ili pesmu?
Sale
knjizevnost.450marco,
>>ALOO sezamovski narode ima li vas, ima li jos koga sa svojim
>>predlozima za sezamovu najbolju kratku pricu ili pesmu?
Ja cu slati samo da prekucam na komp. i da prebacim neke iz
doc formata u txt!
knjizevnost.451hercog,
»» doc formata u txt!
Ok, ok, nemo odma da se ljutiš :)
Sale
knjizevnost.452olio,
> ALOO sezamovski narode ima li vas, ima li jos koga sa svojim predlozima
> za sezamovu najbolju kratku pricu ili pesmu?
Pa ima, jer ti citas poruke ili zaboravljas.
Glasam za kratku pricu.
Pozdrav Oliver.
knjizevnost.454hercog,
»» Pa ima, jer ti citas poruke ili zaboravljas.
»» Glasam za kratku pricu.
Ne zaboravljam, a čitam.
Ja sam pitao ima li nekoga da pošalje svoj prilog, a ne da
li je ili ne za izbor naj priče sezama...
Sale
knjizevnost.455dr.s,
/* ALOO sezamovski narode ima li vas, ima li jos koga sa svojim predlozima
/* za sezamovu najbolju kratku pricu ili pesmu?
'Oces bas kratku? O:)
LET IT BE
Neka bude svetlost!... I bi svetlost.
...I ostade jedan bog koji vise nnikom nije trebao.
:)
knjizevnost.456pifat,
Da li je kod nas prevođen Pol Teru (Paul Theroux) ? Ako nije, prava
šteta, jer je napisao nekoliko sjajnih knjiga, počevši od
izvanrednih železničkih putopisa (Great Railway Bazaar i drugi),
preko još desetak odličnih knjiga (Mosquito Coast, Picture Palace
itd.).
knjizevnost.457veca,
Volfgang Borhert
MAJKA
Kad se završila mirovna konferencija, ministri su pošli u
šetnju gradom. Prolazili su luna parkom pored barake za gađanje.
Gađajte, gospodo, povikaše devojke sa nakarminisanim usnama.
Ministri onda uzeše po jednu pušku i stadoše da gađaju figure od
kartona.
Usred gađanja naiđe jedna postarija žena i pokupi im
oružje. Kad se jedan od ministara usprotivi, ona ga ošamari. Ona
je bila majka.
knjizevnost.458veca,
Peter Handke
PREKIDANJE USRED REČENICE
Poslednja rečenica bajkopisca obično glasi: Iznenada, usred
slikanja, slikar koji je slikao konja prestade da slika i zadavi
džokeja.
Iznenada, usled poslednje rečenice...
knjizevnost.459dr.s,
/* Volfgang Borhert
Vesna Dencic
SVLACENJE
Svlacila se pred ogledalom.
Trebalo je to videti.
SPOMEN
Cekala je da padne vece. Pokupila svoje stvari i otisla. Kineska vaza
ostala je usamljena. Prasnjava.
SLUCAJ ZA POSMATRANJE
Gledajuci predstavu jednog pantomimicara, postideh se.
Ja toliko pokreta napravim i kad govorim.
knjizevnost.460mcar,
Evo pesme u datoteci.
Marko
p1.txtknjizevnost.461mcar,
I jos jedna.
p2.txtknjizevnost.462dr.grba,
>> I jos jedna.
Prilozi su zanimljivi, ali je nezgodno da ih šalješ bez YU slova.
Predlažem ti da pokušaš da se prešaltaš na neki od YU kodnih
rasporeda.
Inače, htedoh da pitam: da li je ono kod Lidije baš HLADOVINA? (:O
knjizevnost.463ivanvec,
> Ima li jos koga sa svojim predlozima?
Evo i mog priloga. Dodje mu kao neki ciklus pod nazivom
"Tako to biva..." ili, da odma' znate na čemu ste:
"Kratka priča o ljubavi". 4 pesmice... Pa ko voli
nek izvoli :)
bivabiva.txtknjizevnost.464mcar,
Ne mogu da predjem na YU slova, pisem na (zaost) na Hercules-u.
MC
knjizevnost.465veca,
Hans Kristijan Buh
ON ILI JA
Imam dvojnika, zove se D, dok pišem, gleda mi preko
ramena, njegovo neobrijano lice dočekuje me u ogledalu, to je
nekakav bledunjavi tip, otprilike mojih godina, nekad izgleda
mlađe, nekad starije, kasno noću zatičem ga kako pretura po
sandučiću za lekove, traži tablete za spavanje da me otruje, dok
pijan u ranim jutarnjim satima otključavam vrata on me u
polumračnom hodniku vreba isukanim nožem, svakodnevno mi piše
preteća pisma u kojima mi preti samoubistvom ili mi predskazuje
blisku smrt, ako ne odeš doborvoljno, stoji u pismima, ja ću te
ubiti, jedan od nas dvojice mora da ode, on ili ja.
knjizevnost.466hercog,
Viva originale
Biću ono što jesam,
rekao sam sebi.
Ne bih da budem samo,
još jedno zrnce
u staklenoj mašini,
što lagano klizi
sa vrha ka dnu.
Neću da budem budala,
što na lancima je vode,
Želim samo kap slobode
Viva originale!
Neću da budem faca,
da svako samo o meni priča,
da budem majstor vrhunskog kiča.
Neću da budem kopija,
lutka na koncu
ili fotografija.
Biću ono što jesam!
Hoću pred ogledalo kad stanem,
da vidim sebe, a ne grimase,
neću da vidim mase.
Viva originale!
Sale
knjizevnost.467hercog,
KRIK OČAJNIKA
Zašto?
Zbog čega?
Kada?
Kako i ko?
Dovoljno je samo
jedno
da.
Sale
knjizevnost.468mcar,
Ponizeni i uvredjeni
Ponizeni i uvredjeni, sklajnjamo se kao psi
i lajemo izdaleka.
Kada gospodar dodje prilazimo, masemo repom, zadovoljni.
Ponizeni i osramoceni, evociramo uspomene,
ali secanje nas izdaje, zar smo i mi nekad bili ljudi?
Ponizeni i gladni, glodjemo bacene kosti,
uzdrhtali i sami.
MC
knjizevnost.469marco,
KOSMAR
Ustao je iz svog kreveta. Oko njega, svuda tama.
Izasao je napolje, poceo je da se vrti u krug. Pokusao je da u
duplju svog oka primi makar mali dodir svetlosti.
Krenu je. Isao je unazad, pa unapred. Okretao se dok
je isao. Pratio je zamisljenu liniju zabranjenog preticanja. U
koracima mu se nije primecivao alkohol kojim je zagadio svoje
telo pre kosmara.
U kosmaru oci su mu jarko crvene, telo fluorescentno
plavo, zubi krvavi. Svetli u mraku. Dok spava plasi se samog
sebe zato sto je tu jos jedan on. Taj je sakriven u kosmarnoj
tami. Boji se da ga ovaj drugi ne napadne, ubije i pojede.
Trgao se zbog iznenadnog zvizduka. Onda je cuo i zvuke
stotine sirena. Iznenadna svetlost ucinila je da ga zabole
oci. Jauknuo je i pao na zemlju. Mnoge ruke su ga vukle da
ustane. Nije mogao, noge ga nisu drzale. Digli su ga i bacili
malo dalje, u nesto meko i mokro.
Probudio se u vlaznoj postelji. Sve je bilo crveno, Ustao
je i odvukao se do kupatila. U odrazu uz ogledala video je ujed
na desnom ramenu. Iz usta, sa zuba, pocela je da mu kaplje krv.
knjizevnost.470hercog,
Zbrka
Ne znam,
plačem, a
možda ne?
Smejem se.
Ili sa lud.
Ne znam.
Verujem.
A opet sumnjam.
Gledam,
a žmurim.
Tako bar sad želim.
ćutim,
ali se čujem.
Hoću da probam.
Ne smem.
Da priđem?
Da ne izgubim?
Da svetlim?
Da stojim
ili da trčim?
Ne,
ne znam.
Idem,
mogu samo
sebe
ponovo da
izgubim.
Sale
knjizevnost.471kum.djole,
>> Ili sa lud.
--
Čitaš li i ti pesme Aleksandra Hercoga ?
knjizevnost.472veca,
>> Čitaš li i ti pesme Aleksandra Hercoga ?
Nema živaca ;))
knjizevnost.473hercog,
»» Nema živaca ;))
CCCC
Sale
knjizevnost.474hercog,
NOVI ČOVEK
Obući ću novo odelo,
postaću drugi čovek,
zalizaću kosu i
staviti gel.
Iscepaću pare,
zapaliti svet.
Pričaću samo o
svome jatu,
hvatati recke
što same će doći.
Slušati nikog
sada ja neću.
Gledaću masu,
kao ovce u svome kasu.
A tek onda,
staću pred ogledalo.
Sale
knjizevnost.475mcar,
Nedavno sam ponovo citao knjigu "1984". Smatram da je to jedna od njboljih
knjiga, ikad napisanih.
MC
knjizevnost.476mikrom,
▄─ Nedavno sam ponovo citao knjigu "1984". Smatram da je to
▄─ jedna od njboljih knjiga, ikad napisanih.
Kada nađeš malo slobodnog vremena pročitaj "Mi" Jevgenija Zamjatina,
knjigu pisanu par decenija pre "1984".
Bez želje da ti kvarim utiske - '84 je OK :)
knjizevnost.477firus,
> ▄─ Nedavno sam ponovo citao knjigu "1984". Smatram da je to
> ▄─ jedna od njboljih knjiga, ikad napisanih.
> Kada nades malo slobodnog vremena procitaj "Mi" Jevgenija
> Zamjatina, knjigu pisanu par decenija pre "1984".
Naravno, ali je "Mi" verovatno, da se tako izrazim,
najvise SF delo od sva tri navedena. No, nema veze ...
I jedna i druga knjiga su OK, ali onda treba dodati (bar)
jos jednu - "Vrli novi svet" (ili "Hrabri novi svet" kako sam
video na jednom hrvatskom prevodu) Oldoza Hakslija ... Takodje
remek-delo antiutopije ...
BTW, a kada je to Zamjatin napisao "Mi" ako je to bilo
par decenija pre Orvela - koliko je meni poznato "1984." je izasla
iz stampe '48. !?
(Imam obe knjige, al' mi trenutno nisu pri ruci da sam
proverim godine prvog izdanja)
knjizevnost.478mihailod,
Zamjatin je "Mi" napisao nesto posle revolucije, dakle oko 1920.
Ali, knjiga je bila zabranjena u rusiji (zapravo, izlazi
u ntavcima u nekim njihovim samizdat casopisima do zabrane).
Zamjatin ubrzo nakon toga emigrira u USA i tamo mu knjiga prvi
put izlazi kompletna (na engleskom). U Rusiji je tek nedavno
objavljena ne dolazi kada se neki od uredjivaca
biblioteka pozivaju na razne datumejeste nastala oko 1920.
ali se za datum izdavanja moze uzet20 (samizdati), oko 1940-50
(USA, nisam siguran kad) ili cak njena pojava u Rusiji.
Iz antiutopije preporucujem i 1985 od Entoni BardziPaklene
Pomorandze). Knjiga je zaista dobra i predsta svojevrstan omaz
Orvelovom remek delu. Ja licno preferiram "Mi" jer sam i sam
matematicar poput glavnog lika.
knjizevnost.479veca,
Slobodan Simić
KOD ZUBARA
Cele noći nisam oka sklopio zbog zubobolje. Ujutru sam
već bio skroz otekao i požurih kod zubara. Čekaonice Doma
zdravlja bile su potpuno prazne, a tek u trećoj ordinaciji nađoh
jednu sestru.
- Izađi napolje, ne radimo! prodera se ona.
- Izvinite sestro, zub me boli...
- Izlazi, bre, napolje!
- Ako može samo vađenje...
- Ama, nemamo materijala, instrumenata, injekcija...
Ništa nemamo i ne radimo!
Potražih privatnog zubara.
- Izvolite, sedite, jeste li za kaficu...
Vrlo ljubazan čova.
- Strašno me boli zub, doktore, pa ako biste mogli da ga
izvadite...
- O, kako da ne! Pa to je prava sitnica! reče ljubazni
dentist. - Hoćete li sa injekcijom ili bez?
- Sa injekcijom, naravno!
- Naravno, kako da ne, naravno - lepršao je ljubazni.
- Mala boca i ništa ne boli...
Odjednom se nečeg setih.
- A... koliko će to... mislim... da košta?
- Sa injekcijom 20 maraka - reče ljubazni hladno,
spremajući špric.
Zub me zabole jače, a knedla mi stade u grlu. Jedva
ponovo progovorih.
- A... bez injekcije?
- Deset - reče zubovad preko šprica.
Naglo skočih.
- Interesantno, odjednom prestade da me boli. More, možda
on nije ni bio za vađenje? Odoh ja, pa ako zaboli eto mene nazad.
Čovek nije stigao ni reč da izusti, a već sam bio na
ulici. Ja i moja zubobolja.
Pređoh ulicu i uđoh kod drugog privatnika. I ponovo ista
slika, ljubaznost, ponude, ali ja sam već iskusan.
- Koliko košta vađenje zuba sa injekcijom?
- Dvadeset maraka.
- A bez injekcije?
- Deset maraka.
- U redu, izvadite mi sa injekcijom.
Zubni mi udari čarobnu injekciju.
- Trebaće malo vremena da počne da deluje. Sačekajte malo
napolju.
Izađoh u hodnik. Zatim na ulicu. Pređoh ulicu i uđoh kod
prvog zubara.
- Odlučio sam, vadite bez injekcije!
knjizevnost.480obren,
> Izađoh u hodnik. Zatim na ulicu. Pređoh ulicu i uđoh kod prvog zubara.
> - Odlučio sam, vadite bez injekcije!
Znam jednu zubarku kojoj se više puta desila ova bežanija posle
primljene injekcije. ;) Ne znam kako je rešila ovaj "problemčić"...
Verovatno sada ostaju na stolici dok ne počne da deluje. :)
knjizevnost.481ljubaz,
Re: "Mi", "Vrli novi svet" i "1984"
>> > ▄─ Nedavno sam ponovo citao knjigu "1984". Smatram da je to
>> > ▄─ jedna od njboljih knjiga, ikad napisanih.
>>
>> > Kada nades malo slobodnog vremena procitaj "Mi" Jevgenija
>> > Zamjatina, knjigu pisanu par decenija pre "1984".
>>
>> I jedna i druga knjiga su OK, ali onda treba dodati (bar)
>> jos jednu - "Vrli novi svet" (ili "Hrabri novi svet" kako sam
>> video na jednom hrvatskom prevodu) Oldoza Hakslija ... Takodje
>> remek-delo antiutopije ...
I tako okolo-naokolo dođoste do već poznate stvari: Sve tri ove
sjajne antiutopije večno su aktuelne jer čine jedinstvenu
trilogiju o totalitarizmu. Preciznije, o tri vida totalitarizma
kojima su njihovi autori bili podvrgnuti: sovjetskom, američkom i
nacističkom. Onog trenutka kada ih pročitate sve tri, shvatićete
da demokratije nigde nema i da se ljudi zapravo bore za delić
slobode više dok kliču: "Demokratija!" Međutim, sistemi
manipulacije, tako lepo razgolićeni u ovim knjigama, još uvek
savršeno funkcionišu, izuzetno dobro se dopunjuju i kombinuju,
tako da ćemo demokratiju dobiti tek u komunizmu ;)
knjizevnost.482mmarkovic,
>>> > Kada nades malo slobodnog vremena procitaj "Mi" Jevgenija
>>> > Zamjatina, knjigu pisanu par decenija pre "1984".
>>>
>>> I jedna i druga knjiga su OK, ali onda treba dodati (bar)
>>> jos jednu - "Vrli novi svet" (ili "Hrabri novi svet" kako sam
> I tako okolo-naokolo dođoste do već poznate stvari: Sve tri ove
> sjajne antiutopije večno su aktuelne jer čine jedinstvenu
> trilogiju o totalitarizmu. Preciznije, o tri vida totalitarizma
> kojima su njihovi autori bili podvrgnuti: sovjetskom, američkom
> i nacističkom. Onog trenutka kada ih pročitate sve tri, shvatićete
Nisam čitao "Mi", moraću, ali ne zaboravite "Reklamokratiju"
para Pol-Kornblut. "Reklamokratija" je najviše okrenuta protiv američkog
vida totalitarizma.
Tako ovo ispade "četvorologija" :) antiutopije...
knjizevnost.483guta,
#> Nisam čitao "Mi", moraću, ali ne zaboravite "Reklamokratiju"
#> para Pol-Kornblut. "Reklamokratija" je najviše okrenuta protiv
#> američkog vida totalitarizma.
Naravno, ne zaboravite ni nastavak 'Reklamokratije': 'Rat Trgovaca'.
knjizevnost.484acag,
Evo malog priloga iz prve knjige zapisa proze i poezije "Dakle, hoćeš da te
gledam..." Koste Petrova koja je u pripremi. Svaka sličnost sa Disom (ako
postoji) je izgleda namerna :)
Mislim da postojim...
Iako me možda neće više biti,
lebdeću večeras u uglu tvoje sobe
i svetlost će blaga moje lice kriti;
gledaću te toplo bez imalo zlobe,
iako me možda neće više biti.
Pričaću ti tiho najtiše što znam
o lepoti sreće što se umal' stvori,
o spoznaji sile koju videh da imam,
o slovu jednom što se nikom ne govori,
pričaću ti tiho najtiše što znam.
Glas moj nečujan pratiće te stalno;
slobodno ga pusti da se oko tebe vije,
hrabriće te snažno, voleti beskrajno;
tebi nikad ništa neće uspeti da skrije.
Glas moj nečujan pratiće te stalno.
Kao kad se nekad umrli pozovu
da ih nešto pitaš zvaćeš i ti mene;
kazaću ti odgovor sakriven u pokrovu,
kazaću ti zašto tebe plaše neke sene;
kao kad se nekad umrli pozovu.
Blistaće ti svetlost iz očiju mojih;
svi ponori tvoji nestaće bez traga,
reći ću ti tajnu što je sa usana tvojih
ponesoh nekoć, putevima netraga
i odonud blistaće ti svetlost iz očiju mojih.
I ako me možda neće više biti
lebdeću večeras u uglu tvoje sobe
i svetlost će blaga moje lice kriti
gledaću te toplo bez imalo zlobe.
I ako me stvarno neće više biti.
---------------------------------------
(c) by Grafoartia
knjizevnost.486dr.grba,
NA POSLETKU
Đorđe Balašević
Naposletku, ti si dobro znala ko sam ja,
otkud sad te suze, moja mila?
Rekla si da se za točak bršljan ne hvata,
zalud izgužvana svila.
To je tako, ne pravi od tuge nauku,
mani svetlo na sledećem bregu
okopniće moj otisak na tvom jastuku,
još kako, kao Jezuška na snegu.
Razbiću gitaru, crn je mrak ispunjava
odavno se svoje pesme bojim
pomera u meni neke gene Dunava,
a ja tečem i kad stojim
ali, opet, da l' bi ikad bila moja ti
da sam vojnik u armiji ljudi
rekla si da baš ne umem novce brojati
i da je ništa sve što nudim
Naposletku, ti si uvek znala da sam svirac,
brošić što se teško pribada
da me može oduvati najblaži nemirac
da ću u po reči stati,
da se neću osvrtati nikada.
Ređaš po vitrini fini porculanski svet,
al' ja sam figurica bez žiga
pazi, to je bajka što ti pada na pamet
fali ti baš ovaj Cigan, ne dušo...
Nek u jesen otkriju se boje krošanja
sve su slične u leto i zimu
naposletku, ti si dobro znala ko sam ja
čemu suze, lepa ženo
Draga moja, ti si navek znala da sam pajac
moj je šešir šatra obična
usne ptice rugalice, a u oku tajac
da sam kaput sa dva lica,
da sam gospon propalica obična
Naposletku, ti si uvek znala da sam svirac
da je nebo moja livada,
da me može oduvati najblaži nemirac,
da ću u po reči stati,
da se neću osvrtati nikada
...da ću u po reči stati,
da se neći osvrtati...
knjizevnost.487dr.grba,
REGRUTESKA
Đorđe Balašević
Sine moj, ti se majke sećaš nejasno,
dobre senke iznad kolevke,
poč'o si da pamtiš prekasno,
osluškujem lepet anđela,
znaću valjda da je nađem ja
Mani me, naš sam dom k'o čergu selio,
tepanja na vino mirišu,
njene stvari sam razdelio,
svaki praznik minu ćuteći,
sebi nisam znao uteći
Stade sve, samo život prođe,
sine moj, oči njene plave,
stiže dan da u vojsku pođeš,
čudni se ovde sveci slave
sine moj, kako da te pustim,
ti si sve što mi od nje osta,
di ćeš s' tim pred puškama gustim,
život baš ne zna šta je dosta, eh...
Ma, slušaj njih, što uz bojni poklič legaju,
pevaju u slavu noževa,
pevaju, pa onda begaju,
pošlo vreme s' goreg na gore,
razigralo one najgore
Sine moj, gajde će ti baba kupiti,
tamburu sa 'ticom sedefnom,
cure će pred kućom pupiti,
nek' se šorom diže prašina,
kad bataljon suknji maršira
Stade sve, samo život prođe,
sine moj, oči njene plave
stiže dan da u vojsku pođeš,
lumpuju usijane glave,
sine moj, sve su to barabe,
ne dam ja mog spomenka pokor,
derane, drž' se tvoga babe,
nisi ti za taj jad i pokolj, bre...
knjizevnost.488dr.grba,
USPAVANKA ZA DEČAKA
Đorđe Balašević
Pričaće ti jednom, možda, kako sam ja bio štošta...
Pile moje, pače moje malo.
Mudrovaće badavari, kad me nema da se branim.
Da sam blizu, ne bi' im se dao.
Pričaće ti o plovidbi ti što nisu sidro digli.
Šta sam za njih, neg' ukleta šajka?
Trvriće sa čudnim sjajem da sam drhtao pred zmajem,
videli su oni iz prikrajka.
Al' ti slutiš otkud bore, trunje se u oku diglo.
Olujno je tamo gore, gde nas nije puno stiglo.
Znam da sanjaš more sveća i korake po tom doku,
ti si tamo bio u mom oku.
Pričaće ti kojekakvi, zloba se ko rubin cakli,
kako odjek moga smeha ječi.
I kleće se u pretpostavke, kljuckajući kao čavke
moje loše prepričane reči.
Brojao sam ljude s krsta, pravila i izuzetke.
Posvud promašena vrsta, samo retki nađu retke...
Znam da sanjaš vaskrsenje i jednu siluetu plahu,
ti si tamo bio u mom dahu.
Pričaće ti jednom svašta...
Boljima se teško prašta, pile moje pače moje malo.
I silni miševi u boci javiće se k'o svedoci
pustolovnog traganja za gralom.
Ne znam više, Bože 'prosti, da l' da strepim il' da stremim,
da to breme posebnosti i na tebe nakalemim...
(ako nije kasno već)
Jer znam da sanjaš rimovanja, krik i tišinu nemu,
ti si bio svugde u mom svemu.
Pile moje, pače moje malo...
Lavče moje...
knjizevnost.489guta,
Ja bih, ako može, par amandmana:
#> Naposletku, ti si uvek znala da sam svirac,
Naposletku, ti si navek znala da sam svirac,
#> Nek u jesen otkriju se boje krošanja
#> sve su slične u leto i zimu
Tek u jesen otkriju se boje krošanja
sve su slične u leto zeleno
#> moj je šešir šatra obična
moj je šešir šatra pomična
Poslednji refren, ista stvar:
#> Naposletku, ti si uvek znala da sam svirac
Naposletku, ti si navek znala da sam svirac
knjizevnost.490dr.grba,
>> Ja bih, ako može, par amandmana:
Eto, kad dam drugome da radi moj posao (:
>>#> Naposletku, ti si uvek znala da sam svirac,
>>
>> Naposletku, ti si navek znala da sam svirac,
Hvala!
Sad sledi revizija (:
knjizevnost.491miobrado,
>> Ja bih, ako može, par amandmana:
>>
>>#> Naposletku, ti si uvek znala da sam svirac,
>>
>> Naposletku, ti si navek znala da sam svirac,
Mišljenja sam da nemože, iz prostog razloga što je autor urbanog, a ne
ruralnog porekla.
Eventualnim usvajanjem Vašeg predloga, tanani jezik urbanog čoveka
profanizovao bi se do npr. bljutavosti.
Dakle, man'te se ćorava posla!
knjizevnost.492guta,
#> Mišljenja sam da nemože, iz prostog razloga što je autor
#> urbanog, a ne ruralnog porekla.
Balašević jeste čovek urbane sredine, no to ga (srećom) ne sprečava
da koristi arhaizme i provincijalizme u pesmama.
#> Eventualnim usvajanjem Vašeg predloga, tanani jezik urbanog
#> čoveka profanizovao bi se do npr. bljutavosti.
Hm, ovo i nije bio moj _predlog_, već ispravka teksta, prema onome što
je dotični kantautor zaista otpevao u pesmi, a što je neumoljiva,
i od bilo koga nepromenljiva činjenica.
#> Dakle, man'te se ćorava posla!
Molim?
knjizevnost.493miobrado,
>> ... da koristi arhaizme i provincijalizme u pesmama.
Saglasan sam da je, prijedmet poruka tekst (jezik: urbani - ruralni), a ne
izvjesni Balašević.
Ne reče li, onomade, jedan korisnik neku - o seljačkom porijeklu, većine
građana Republike Srbije. Vjerovatno su im zato - starinski i mijes(t)ni
izgovor - prijemčljivi.
Šta više, u krvi su im.
>> ... već ispravka teksta, ...
_Amandman_ i _erata korige_ - nijesu isto.
>> Molim?
"Errare humanum est"!
knjizevnost.494guta,
#> _Amandman_ i _erata korige_ - nijesu isto.
Svakako. Ali, moja rečenica koja je prethodila ispravkama je bila
smišljena da bude blago humoristična, koristeći reč amandman. Nisam
pristalica previše egzaktnog izražavanja, totalnog jezičkog čistunstva
u smislu (ne)upotrebe pojedinih reči/konstrukcija i sličnog. Da se svi
tako izražavaju i pišu na Sezam-u, bilo bi propušteno dosta dobre zabave
i duhovitih priloga, čak i ako je tema o kojoj se razgovara ozbiljna.
No, treba što više saznati o svom jeziku, pa se zahvaljujem na ispravci.
knjizevnost.495lexus,
=> #> _Amandman_ i _erata korige_ - nijesu isto.
=> No, treba što više saznati o svom jeziku, pa se zahvaljujem na
=> ispravci.
A koji je to tvoj jezik? Latinski?
;)
knjizevnost.496dr.grba,
>> Eventualnim usvajanjem Vašeg predloga, tanani jezik urbanog čoveka
>> profanizovao bi se do npr. bljutavosti.
Je li ovo neka šala? Čovek ispravio grešku koju sam počinio u tekstu,
a ne sugeriše da bude drugačije nego što jeste... Ili sam ja spavao na
času?
knjizevnost.497dr.grba,
>> u smislu (ne)upotrebe pojedinih reči/konstrukcija i sličnog. Da se svi
>> tako izražavaju i pišu na Sezam-u, bilo bi propušteno dosta dobre zabave
>> i duhovitih priloga, čak i ako je tema o kojoj se razgovara ozbiljna.
Tačno tako. Uostalom, evo vam primera kako mogu da nastanu rasprave na
Sezamu - upravo ova! Ja sam ono "amandman" shvatio kako je verovatno i
zamišljeno: poruka tipa "Alo, tamo! Menjaj greške koje si napravio!".
A o urbanosti versus ruralnosti poezije Đoleta Balaševića bismo mogli
koju reč više. Namerno sam one stihove poslao ovde, a ne u
Muzika:yu.zvuk (i tamo je, ali kao komplet tekstova u ZIP datoteci uz
poruku 10.1192, pa kome treba, neka ide i uzme), jer očekujem da ima
još ljudi koji rad ovog čoveka posmatraju prevashodno kao rad pesnika,
a ne rad muzičara.
knjizevnost.498ivanvec,
> A o urbanosti versus ruralnosti poezije Đoleta Balaševića bismo mogli
> koju reč više. Namerno sam one stihove poslao ovde, a ne u
Baš ta umerena 'ruralnost' i daje poseban štimung pojedinim njegovim
pesmama. Ovo ne znači da Djole ne bi valj'o i kad bi je izbacio.
Po meni, taj čovek je iskren (mada sam čuo onomad da se neki bUne :)
i ume tekstom da prenese i emocije i slike iz običnog života koje
ih prate, a veliki udeo u tome imaju baš ti, što b' rEkli neki,
arhaizmi i provincijalizmi.
> poruku 10.1192, pa kome treba, neka ide i uzme),
Meni je bogme trebalo! Imaš piće od mene (može i u Kekendi, da
ošacujem malko te gospojice jer mi je već prirasla k srcu ona nova
"...al već vidim ženiću se iz Banata..." :)
> jer očekujem da ima
> još ljudi koji rad ovog čoveka posmatraju prevashodno kao rad pesnika,
> a ne rad muzičara.
Ima, ima :)
knjizevnost.499nenad,
> A o urbanosti versus ruralnosti poezije Đoleta Balaševića bismo mogli
> koju reč više.
Nevezano za urbanost, voleo bih da čujem komentar viđenijih
posetilaca ove teme o sledećim stihovima Đorđa Balaševića:
" Lomiš mi srce,
ko bagremov prut,
onako usput... "
(misli se valjda na neku ženu, a ne na oluju noći)
knjizevnost.500marco,
>> " Lomis mi srce,
>> ko bagremov prut,
>> onako usput... "
>>
>> (misli se valjda na neku zenu, a ne na oluju noci)
Tipicni pateticni stihovi razocarenja u ljubav neke zene (ili
mozda muskarca ;)
Nisam citao (slusao) puno Djoletovih tekstova, ali vecina je
nekako slicna sa (meni) plitkom simbolikom, zbog cega je bliza
prosecnom coveku i zbog cega je doticni toliko omiljen kod nas.
Inace, takstualno mi se najvise svidja Slovenska.
knjizevnost.501dr.grba,
>> " Lomiš mi srce,
>> ko bagremov prut,
>> onako usput... "
Komentar je onaj koji sam puno puta već upotrebio - sublimacija celog
opusa Balaševića:
Ko nije drvo razumeo prvo
pa tek onda sadio
taj nije ništa uradio
i shvatiće kad-tad
da ne zna šta je 'lad...
Ovi stihovi me opsedaju odavno.
Kako reći mnogo u malo reči, to je veština kojom vlada malo ljudi.
A kad Đole kaže:
"na dan kad sam rođen, tu je posađen orah
i u avliji pod gustom krošnjom sad igraju se deca"
rekao je sve što treba. Tih primera ima još puno i teško da ima
sličnih kod drugih. A lirika mu je verovatno bez premca:
"Otkači šlepove
nanišani jutro i pusti tu lađu nek' klizi"
Daleko bilo da Balašević nema smeća u svom opusu, ima ga na kile.
Ali ne vidim da čovek može stvarati samo savršene i samo perfektne
stvari. Gledajući i slušajući već dugo šta i kako Balašević radi, a
počeo sam da pratim njegov opus kad je pre mnogo leta bal pravio
baron, primećujem da je imao svoje uspone i padove, muzički, mentalno,
kako god hoćete. I nadam se da je svoje dno postigao i prevazišao.
Reč o muzici, baš usput.
Teško je analizirati muzički ono što nije prevashodno muzika. Đoletu
su dvojica ljudi obeležila aranžmane, a dvojica produkciju, i to je
jako uticalo na muzički kvalitet. Aranžmane su radili prvo Josip Boček
sa sto gitara, pa Aleksandar Dujin sa klavirom i gudačima, a
produkcije Gabor Lenđel (tralala glas, "Miiiiirka"...) i Đorđe
Petrović, koji je uspeo da pronađe okvire u kojima Đole ume da peva.
Verovatno zlatni muzički period je bio pri susretu Bočeka i Petrovića,
na "Celovečernjem the kidu" (i "Pub"? Da li je tamo Đ. Petrović?), ali
je to bio megalomanski zahvat koji je eskalirao u pad koji je trajao
dosta dugo, do "Panta Rei". Sad je to na tihom manirizmu šablona, od
ciganske romanse do Aznavura, ali ko te pita. Ponešto čak i uđe u uvo
kao vredan detalj, poput trube na poslednjem albumu.
Rekoste reč o ruralnom, rekoste reč o urbanom, a u stvari, radi se o
onome što mi iz ravnice ne umemo da opišemo. Radi se o pogledu u
beskraj koji samo ravnica daje, a što se oseti tek ako odrastete u
krajputaškoj prašini na periferiji. To je ono što moj dobri drug
Robika naziva "panonski sindrom", to je ono što ne može da se ostavi
kod kuće kad se negde pođe. E, tu je koren Đoletovog opusa, njegove
namere da ni po koju cenu ne završi studije geografije. Koren je u
nameri u obećanju sebi da "svoj prvi bend nazovem Rani Mraz, pošto je
žetva slaba ako prođe rani mraz"...
A stiglo je do mesta za koje niko nije mogao da nasluti da postoji.
Stiglo je do lamenta sopstvenom opusu, do meseca u očima i do straha
za sopstvenog sina, da li će biti žigosan. Stiglo je do zahvalnice
dežurnim jedinicama gradskog MUP Novi Sad što više ne noću kucaju na
prozor sobe u kojoj spavaju deca, već na njegov prozor. Stiglo je do
spaljivanja BASF magnetnih traka na vrhu "Beograđanke". Stiglo je do
zaboravljanja sopstvenog rodnog grada i slizavanja publici u susednom
pašaluku. Do praga preko kojeg ipak nije hteo da pređe, jer nije hteo
da mu pevaljka bude direktor. I dotle da mu se preti šakom zato što
ima svoju severnjačku karizmu ljubitelja špricera i čvaraka.
A svi skupa možemo da mu pljunemo pod prozor, dok god nosi to breme
posebnosti.
knjizevnost.502mmarkovic,
> Ko nije drvo razumeo prvo
> pa tek onda sadio
> taj nije ništa uradio
> i shvatiće kad-tad
> da ne zna šta je 'lad...
Fenomenalno! Nemam reči...
Pesnik je bez premca... Možda Miroslav Antić može da se meri...
knjizevnost.503inferno,
Ů│ ˙ Nevezano za urbanost, voleo bih da čujem komentar viđenijih
Ů│ ˙ posetilaca ove teme o sledećim stihovima Đorđa Balaševića:
Sleazy.. ;)
knjizevnost.505miobrado,
>> Je li ovo neka šala?
Kakvog ste vi mišljenja:
a) npr. da, jeste,
b) npr. da, jeste da nije,
c) npr. da, nije da jeste,
d) npr. da, nije?
>> Čovek ispravio grešku koju sam počinio u
>> tekstu, a ne sugeriše da bude drugačije nego što jeste...
"Dva puta meri, pa tek onda kroj"!
knjizevnost.506miobrado,
>> A o urbanosti versus ruralnosti poezije Đoleta Balaševića
>> bismo mogli koju reč više. ...
" "Laku noć, braćo Janezi,
shvatam vas, sve su to geni.
Muče vas habzburški kavezi,
neko je rođen da šeni.
Malo ste plebiscirali,
potom ste puno rovarili,
tovariši, dugo ste svirali,
dok se niste natovarili
Hajte, vi braćo Slovenci
nemojte s tim da se šalite
samo vas čekaju Nemci,
samo im vi još falite.
Kvarni ste, jadna vam majka,
nismo iz istog filma,
i dečki iz Trećeg rajha
za vas su GG firma
Ne kunem, ne kunem i ne pretim.
sve ovo smatrajte šalom,
neću da vas se setim
ni kada budem gledao slalom.
Na nama svako ućari,
i vi ste tako odlučili.
Laku noć braćo smučari,
dobro ste mi se smučili.
pokojstvo,
i slavu vašoj zastavi.
Bilo je zadovoljstvo.
Jebo nas ko nas sastavi!"
Pesma koju je Đorđe balašević recitovao na novogodišnjem
koncertu u Beogradu, decembra 1990.g."
Izvor:
"Svet", br. 70., str.24., od 13.1.1995.
Trivia:
"... U predvečerje rata razaranje jezika je nemilosredno. On je prva ratna
žrtva, a ubistvo nad njim izvršeno prvi u beskrajnom nizu zločina. ..."
Izvor:
"Mobilisani jezik", D. Simonović, "K. Reč", br.397., str.5., od 9.6.'92.
knjizevnost.507miobrado,
> ... Po meni, taj čovek je iskren (mada sam čuo onomad da se neki bUne :) ..
Autor teksta nazvanog: "Od "Laku noć braćo Janezi" do "Dobro veče
domovino"", Miroslav Stevančev, kao "tamne strane" medalje Đ.B., navodi
između ostalih i sledeće: "tanke glasovne mogućnosti", "udvorištvo Titu
i mnogim drugima", ...
Izvor: "Svet", br.70.
Da li npr., "po Vama", autor teksta spada u "korpus" "pobunjenika"?
knjizevnost.508dr.grba,
>> između ostalih i sledeće: "tanke glasovne mogućnosti", "udvorištvo Titu
>> i mnogim drugima", ...
Tanke glasovne mogućnosti Đ. Balaševića nisu nikakva tajna, a
"udvorištvo Titu" je jedna tema koju smo davno apsolvirali već
nekoliko puta na Sezamu. Ostaje saznanje da smo mi koji smo odrasli
u komunističkoj ikonografiji odrastali mnogo sporije i mnogo teže.
Udvorištvo ili ne, Đole je nešto od života i ispekao dok je to uradio.
Poput mene, koji sam kao dete upamtio euforiju titoizma i koji sam na
svojoj koži doživeo naličje komunizma, mnogi su (možda) uspeli da
shvate da idolatrija nigde ne vodi i da nema više prostora u duši za
još jednu takvu laž.
I sad možeš dokazivati da je pevao "u zakletvu Titu", kao što jeste,
da je "opet svud video Tita", kao što jeste, ali se pritom seti da je
Đorđe Balašević video pre nas još nešto:
Baciće se tako neki lik
kamenom i na tvoj spomenik,
jer sve se menja i sve teče,
čoveče...
Koliko god voleli ili ne voleli Balaševićev prečanski konformizam
(a popriličan je), ostaje kusur koji vam predmetni gospodin može uputiti.
Pričaće sa čudnim sjajem
da sam drhtao pred zmajem
videli su oni iz prikrajka.
Mali smo mi još da bismo bili sposobni da analiziramo sve detalje
jednog vremena koje je svoju blatnjavu glazuru sasušilo poslednjih par
godina. I zato bi bilo najbolje da se ne pravimo suviše pametni, nego
da samo uživamo u jednom pesništvu, ili da ga ignorišemo ako tako
smatramo da je bolje.
Brojao sam ljude s krsta,
pravila i izuzetke.
Posvud promašena vrsta,
samo retki nađu retke.
Jedan ili sto loših gestova pesnika ne mogu srušiti vrednost njegovog
pesništva. A pesništvo Đorđa Balaševića je jedno od velikih i ne trpi
kategorije kojima smo skloni da zatrpavamo nešto u sopstvenoj iluziji
da smo nekakvi bogomdani stručnjaci.
I sad, ako postoji uteha
ja nisam praštao dugove
i svakom sam vratio isto bar.
knjizevnost.509ivanvec,
> Da li npr., "po Vama", autor teksta spada u "korpus" "pobunjenika"?
Taj tekst nisam pročitao, a nažalost, nikada nisam čuo za njegovog
autora, tako da o njegovom stavu o radu Djordja Balaševića ne mogu
da govorim. Činjenica je, medjutim, da postoji veliki broj ljudi
kojima se Djoletova dela ne dopadaju, navodeći kao glavne "adute"
patetičnost i površnost njegovih tekstova. Nikada takve ljude nisam
pokušavao da pričama ubedim u suprotno, pa to neću ni sada.
Tekstovi postoje na Sezamu, tako da svako ima priliku da na pravi
način formira svoje mišljenje o njima.
> domovino"", Miroslav Stevančev, kao "tamne strane" medalje Đ.B., navodi
> između ostalih i sledeće: "tanke glasovne mogućnosti", "udvorištvo Titu
Slažem se da postoje slabe tačke u njegovom radu, ali nisu slabe tačke
merilo nečije vrednosti...
knjizevnost.510ivanvec,
> zaboravljanja sopstvenog rodnog grada i slizavanja publici u susednom
> pašaluku.
Lepo reče miobrado da je "udvorištvo" jedna od tamnih strana Djoletove
medalje :) Šalu na stranu, kao pripadnik dotičnog pašaluka i publike
kojoj se dotični "dodvorava" (valjda sam ga zato i zavoleo O:), voleo
bih da čujem zašto je do tog "slizavanja" došlo, jer mi nijedan normalan
razlog ne pada na pamet...
p.s. Znam da nije za ovu temu, al' kad smo već počeli...
knjizevnost.511vitez.koja,
#=> Kakvog ste vi mišljenja:
#=> a) npr. da, jeste,
#=> b) npr. da, jeste da nije,
#=> c) npr. da, nije da jeste,
#=> d) npr. da, nije?
A gde je "nije da nije"?
sk
knjizevnost.513mmarkovic,
> Tekstovi postoje na Sezamu, tako da svako ima priliku da na
> pravi način formira svoje mišljenje o njima.
Gde su? Gde su? GDE SU? :))))
knjizevnost.514kant,
> godina. I zato bi bilo najbolje da se ne pravimo suviše
> pametni, nego da samo uživamo u jednom pesništvu, ili da ga
> ignorišemo ako tako
Razmišljam već par dana da li da pišem odgovor na ovo...Ja volim
Balaševićev rad, otkako znam za sebe slušam njegovu muziku, verovatno
sam pročitao sve što je napisao, a što je moglo da se pročita. Ovo
što ti hoćeš, da se posmatra samo pesništvo kao takvo, stoji, ali da
li je možda i Đole kriv što se tako ne radi? Ne može se godinama
koketirati sa politikom i pri tome biti "konformista", a očekivati da
se zaboravi prošli koncert, prošla ploča...Ustvari, Đole sve što radi,
radi sa puno šarma i to prolazi, i meni je mnogo lakše da se ne sećam
kroz koje je faze sve prošao. Međutim, oni koji hoće da njegov rad
posmatraju i kroz prizmu politike (a to im se ne može zameriti, Đole
im sam daje za pravo da to rade) imaju puno pravo da tvrde to što
tvrde i tu nema zbora.
knjizevnost.515hercog,
Što se prestalo sa slanjem predloga za najpesmu i najpriču sezama?
Nije valjda da niko osim ljudi koji su poslali svoje priloge niko
više ne piše?
Sale
knjizevnost.516hercog,
MOŽDA
Možda je sada noć,
a možda i ne.
Možda će sutra da svane,
možda...
Ne znam,
danas sam sretan,
možda...
Možda sam tužan,
ko li će ga znati?
To više ne može da čeka...
Ali...
Možda...
Ne znam.
Sale
knjizevnost.517dr.grba,
>> kroz koje je faze sve prošao. Međutim, oni koji hoće da njegov rad
>> posmatraju i kroz prizmu politike (a to im se ne može zameriti, Đole
>> im sam daje za pravo da to rade) imaju puno pravo da tvrde to što
>> tvrde i tu nema zbora.
Da li to onda znači da se Đole mora stideti tog vremena? Koješta!
U politiku možeš da strpaš, ako si dovoljno vešt, i temu za crtanje
koju vaspitačica da deci u zabavištu. Očijukanje sa politikom je jedna
vrsta sparing tuče u koju se šalju regruti za političare.
A politikanti, tj. oni koji u tu sparing tuču ulaze svojevoljno,
nemajući više tema za lupetanje, izvlače na površinu sve što se izvući
da. I konformistička poezija Đorđa Balaševića je jedna od tih tema.
Time se ne treba opterećivati, kažem ponovo.
knjizevnost.518supers,
>> Gde su? Gde su? GDE SU? :))))
Ovde su! :) Lupi conf read knjizevnost /a /t i moraćeš da naletiš
na Đoletove pesme u dr.grbinom izdanju.
knjizevnost.519dr.grba,
>> Što se prestalo sa slanjem predloga za najpesmu i najpriču sezama?
Nismo artikulisali nikakav konkurs. Malo smo premišljali oko toga u
c.savetu, pa došli do zaključka da materijal još nije toliko zreo niti
kvalitetan da bismo ga mogli promovisati naglas.
>> Nije valjda da niko osim ljudi koji su poslali svoje priloge niko
>> više ne piše?
Ima ljudi koji o sopstvenom radu misle različito (:
knjizevnost.520kant,
> Da li to onda znači da se Đole mora stideti tog vremena? Koješta!
Kako hoće. Po meni čovek koji sebe dovede u situaciju da se stidi
zbog nečega ili je mlad ili je glup ili je bezobziran (u ovom
poslednjem slučaju pošteđen je stida).
> U politiku možeš da strpaš, ako si dovoljno vešt, i
> temu za crtanje koju vaspitačica da deci u zabavištu.
> Očijukanje sa politikom je jedna vrsta sparing tuče u koju se
> šalju regruti za političare.
Ovo baš nisam najbolje razumeo. Hoćeš da kažeš da kod njega nije bilo
politike u nastupima (i da se razumemo, slobodno zaboravi početke i
Broza)? Šta si hteo da kažeš sa poslednjom rečenicom?
> Time se ne treba opterećivati, kažem ponovo.
Ja se ne opterećujem onim što je Đole radio, samo mi je žao što je
onima koji žele da ga pljuju po jednoj liniji stavio jake argumente u
ruke.
knjizevnost.521miobrado,
>> Tanke ...
Tebi je izgleda poznato:
"Gde jeee ona, tačna vaaaga,
da izvaaaga, sva blaaaga,
kojaaa su nam, srcu draaaga, ..."
Ako je tako - nemam šta da prigovorim!
Trivia:
"Non licet omnibus adire lingua serbiana".
knjizevnost.523dr.grba,
>> Ovde su! :) Lupi conf read knjizevnost /a /t i moraćeš da naletiš
>> na Đoletove pesme u dr.grbinom izdanju.
Ne, nego MUZIKA:yu.zvuk (:
knjizevnost.524dr.grba,
>> Ovo baš nisam najbolje razumeo. Hoćeš da kažeš da kod njega nije bilo
>> politike u nastupima (i da se razumemo, slobodno zaboravi početke i
>> Broza)?
Ne, ja to ne tvrdim.
>> Šta si hteo da kažeš sa poslednjom rečenicom?
Malo sam bio izrevoltiran, pa sam lupio glupost. However, kakvo god
da imam mišljenje na tu temu, ne bih da je obrazlažem. NHF.
Možemo dalje o pesništvu, a raspredanje o politikantstvu bih da
prepustim drugima.
knjizevnost.525dr.grba,
>> Tebi je izgleda poznato:
>>
>> "Gde jeee ona, tačna vaaaga,
Ovo uopšte ne razumem. De, prosvetli me, 'leba ti.
knjizevnost.526veca,
PREDSTAVA
Draganu Grbiću
U pozorištu se osećao neprijatno. Imao je utisak da svi
nervozno bulje u njega, dok šuška kesicom i gricka kokice.
Vesna Denčić
knjizevnost.527dr.grba,
>> PREDSTAVA
>>
>> Draganu Grbiću
Veliki poljubac mojoj Veci!
knjizevnost.528guta,
#> Nismo artikulisali nikakav konkurs. Malo smo premišljali oko
#> toga u c.savetu, pa došli do zaključka da materijal još nije
#> toliko zreo niti kvalitetan da bismo ga mogli promovisati
#> naglas.
Kad smo već kod c.saveta, nisam poodavno video bilten CIVILIZACIJE...
Ili sam ga propustio?
knjizevnost.529dr.grba,
>> Kad smo već kod c.saveta, nisam poodavno video bilten CIVILIZACIJE...
>> Ili sam ga propustio?
UF!
Nisi propustio ništa. Zbog sopstvenog lošeg organizovanja vremena i
malo veće anarhičnosti c.saveta (ali, ovim se ponosimo! (((: ) bilteni
će biti udešeni tek ovih dana. Upravo ih izrađujemo, za period od maja
do avgusta. A onda ćemo ući u kolotečinu.
A sad je vreme za jednu objavu, ali zna se mesto istoj: civ.savet.
knjizevnost.530miobrado,
>> De, prosvetli me, 'leba ti.
Paz' 'vamo - kaz'še ti se, valda, jednog dana, samo!
Trivia:
"Teško je biti svetiljka
u narodu u kome se deca na sijalicama uče gađanju."
>> Ovo uopšte ne razumem.
Zakuni se!
knjizevnost.531guta,
Čelično grlo, odlomak
I tako, eto, ostao sam sam. Oko mene - novembarska tmina sa
uskovitlanim snegom, kuća je zavejana, a dimnjak zavija. Svih dvadeset
i četiri godine svog života proživeo sam u ogromnom gradu i misilo da
mećava urla samo u romanima. Ispostavilo se da ona odista urla. Večeri
su ovde izuzetno duge, lampa ispod plavog abažura odražavala se u crnom
prozorskom staklu, a ja sam maštao posmatrajući mrlju koja se
presijavala levo od mene. Maštao sam o oblasnom gradu - on je bio
udaljen četrdesetak vrsta od mene. Jako sam želeo da pobegnem onamo iz
mesta gde sam bio.
...
Bulgakov, pripovetke.
knjizevnost.532guta,
Vatreno krštenje, odlomak
U selima su i dalje trli lan, putevi su i dalje bili neprohodni, a
dnevno mi se na pregled nije javljalo više od pet ljudi. Večeri su mi
bile sasvim slobodne i posvećivao sam ih sređivanju biblioteke, čitanju
udžbenika iz hirurgije i dugom, usamljenom pijenju čaja kraj samovara
koji je tiho pevušio.
Danima i noćima neprekidno je padala kiša, kapljice su neumitno dobovale
po krovu, pod prozorom je pljuskala voda slivajući se niz oluk u posudu.
U dvorištu je bila lapavica, izmaglica, tmina u kojoj su kao nejasne,
maglovite mrlje sjali prozori asistentove kućice i petrolejski fenjer kraj
vrata.
Jedne takve večeri sedeo sam u svom kabinetu nagnut nad atlas topografske
anatomije. Unaokolo je vladala potpuna tišina koju je ponekad narušavalo
samo muvanje miševa iza trpezarijskog ormana.
...
Bulgakov, pripovetke
knjizevnost.533guta,
Mećava, odlomak
Oči su mi dobile neku tamnu vlagu, a iznad prekonosnice urezala se
vertikalna bora kao crv. Noću sam u nejasnoj izmaglici video neuspele
operacije, obnažena rebra i svoje ruke u ljudskoj krvi. Budio sam se sav
lepljiv i leden bez obzira na usijanu kaljevu peć.
...
Bulgakov, pripovetke
knjizevnost.534guta,
Mrkli mrak, odlomak
Gde je to celi svet na moj rođendan? Gde su moskovske električne
svetiljke? Ljudi? Nebo? Napolju nema ničega! Pomrčina...
Odsečeni smo od ljudi. Prvi petrolejski fenjeri su na devet vrsta od
nas na železničkoj stanici. Treperi tamo, sigurno, fenjer, izdiše od
mećave. Proleteće u ponoć sa urlikom brzi voz za Moskvu, pa se čak neće
ni zaustaviti - nije mu potrebna ova zabačena stanica, sahranjena u
snežnoj vejavici. Jedino ako sneg zaveje prugu.
...
Bulgakov, pripovetke
knjizevnost.535guta,
Zvezdasta ospa, odlomak
Čovek se okrenuo onako kako sam ja želeo i svetlost petrolejke oblila
mu je žućkastu kožu. Kroz to žutilo na nabreklim grudima i bokovima
nazirala se ružičasta ospa. "Kao zvezdano nebo", pomislio sam i stegnutog
srca nagao se ka grudima, posle sam skrenuo pogled, digao ga na lice.
Preda mnom je bilo lice četrdesetogodišnjaka, neuredne bradice,
prljavopepeljaste boje i odlučnih očiju prekrivenih oteklim kapcima.
U tim očima, na svoje veliko čuđenje, pročitao sam samouverenost i svest
o sopstvenoj vrednosti i dostojanstvu.
Čovek je treptao, dosađivao se, ravnodušno se osvrtao i popravljao
opasač na pantalonama.
...
Bulgakov, pripovetke
knjizevnost.536guta,
Evo jednog odlomka iz pripovetke koji kao da je pisan za ovakav dan...
Peškir sa izvezenim petlićem, odlomak
A odozgo sipi li sipi i kosti se kočanje. Pa zar bih mogao da poverujem
da sredinom sivkastog, kiselkastog septembra čovek može da se smrzava
napolju, kao za ljute zime?! A ono, može. I dok umireš laganom smrću,
vidiš uvek i stalno jedno te isto. Sa desne strane grbavo oglodano polje,
sa leve jadni šumarak, a kraj njega sivkaste nikakve kolibe, jedno pet
ili šest komada. I čini se da u njima nema ni žive duše.
Tišina, tišina unaokolo.
...
Bulgakov, pripovetke
knjizevnost.537guta,
Peškir sa izvezenim petlićem, odlomak
"Trebalo bi naočare nositi, eto u čemu je stvar". Ali, nisam imao razloga
da nosim naočare, oči su mi bile zdrave i njihova prozračnost još nije
bila zamagljena životnim iskustvom. Nemajući mogućnosti da se branim od
svakodnevnih snishodljivih i nežnih osmejaka pomoću naočara, potrudio sam
se da razradim poseban manir koji je izazivao poštovanje. Trudio sam se
da govorim odmereno i resko, nagle pokrete sam po mogućnosti izbegavao,
nisam trčao kako trče ljudi kada imaju dvadeset i tri godine i koji su
završili univerzitet, već sam se trudio da koračam. Išlo mi je sve to
prilično loše, kako to sada vidim, posle mnogo godina.
...
Bulgakov, pripovetke
knjizevnost.538guta,
Morfijum, odlomak
Kakva pustinja. Ni zvuka ni šušnja. Sumrak se još nije spustio, ali on
se negde pritajio i prikrada se preko močvara, između panjeva, preko
uzvišica... Prilazi, prilazi Levkovskoj bolnici... I ja puzim, oslanjajući
se na štap (da budem iskren, malo sam oslabio u poslednje vreme).
I odjednom zapazih: od strane rečice, strminom, ne pomičući noge ispod
svoje zvonaste suknje, munjevito mi se približavala žutokosa starica...
u prvom trenu nisam je razumeo i nisam se čak ni uplašio. Starica kao
sve starice. Čudnovato - zašto je na ovakvoj hladnoći starica gologlava,
samo u jelečiću?... A onda: otkud ovde starica? Kakva je to starica? Kada
se završi prijem u našoj ambulanti u Levkovu, kada se raziđu i poslednje
mužičke senke, na deset vrsta oko nas nema žive duše. Magla, močvare,
šume! A tada mi iznenada ledeni znoj curnu niz leđa - shvatio sam! Starica
ne trči, već leti ne dotičući zemlju nogama. Dobro? Ali nije to izazvalo
moj krik, već to što starica u rukama drži - vile. Zašto sam se toliko
prepao? Zašto? Pao sam na jedno koleno, prostirući ruke, zaklanjajući se
da je ne vidim, a onda sam se okrenuo i, bangavo trčeći, pojurio prema
kući kao prema spasonosnom mestu ništa ne želeći osim da mi srce ne
prepukne, samo da što pre uletim u tople sobe, vidim živu Anu...i morfijum.
I dotrčao sam.
Gluposti. Obične halucinacije. Slučajne halucinacije.
...
Bulgakov, pripovetke
knjizevnost.539hercog,
Gospode
Gospode,
ne slušaj,
moje bedne krike.
Ja sam samo još
jedna budala,
što u samoći
spominje tvoje ime.
Gospode,
ja nisam onaj stari,
idi od mene,
pusti da ponovo
nađem sebe.
Gospode,
ne slušaj bajke
o sreći i veselju,
ne slušaj moje reči.
Gospode,
ja
nikada nisam
bio uz tebe.
Sale
knjizevnost.540mcar,
Razlaganje
Povra}am, gledam klozetsku {oju.
Dok hrana ispada zami{ljam da se razlivam,
raspadam i oti~em u mlazu vode.
I nestajem u horu razigranih molekula,
nesvesnih i radosnih,
izvan svesti o olak{anju.
MC
knjizevnost.541hercog,
Neću da biram
Nekada sam imao para,
gledao nisam, koliko šta košta,
nizam znao šta je to nema.
Mnogi su trčali okolo,
jurili sa mnom po sivilu ulica.
Nisam birao s kim ću i
kud ću.
Svi su bili isti, svi su bili jednaki.
Danas, kada poznajem da nema,
da sve mora da se meri,
da se gleda ima li sutra,
dosta njih je odletelo.
Namirisali su gde su nove količine,
pronašli su novu uzdu kojoj bi služili.
Ja i dalje nisam birao.
Sale
knjizevnost.542mcar,
Fina pesma. MC
knjizevnost.543kant,
Susret
Jovan Dučić
Jedne se noći beše srela
na jednoj zračnoj stazi,
duša u nebo što se pela,
i angel što na svet slazi.
Angel ispriča priču sjajnu
šta su nebeski vrti,
a duša cele zemlje tajnu:
magiju ljubavi i smrti.
I osmehnu se angel potom
na carstvo večnih zraka;
duša zaplaka za lepotom
igre svetlosti i mraka.
knjizevnost.544mikrom,
POGIBIJA POPA MILA JOVOVIĆA
U danima kad na Nikšić
Crnogorci udariše,
Kad bijahu došli dani
Da ne bude turski više
U logoru crnogorskom
Pokraj kule Lekovića
Neko knjazu okleveta
Popa Mila Jovovića.
A knjaz Mila dozivaše
U prisustvu svih vojvoda,
Pa mu reče pope Milo
Nit si vino, nit si voda.
Planu Milo kao munja
Poleće mu sablji ruka
A dva oka ko strijele
Sijevnuše u hajduka.
Vojvode se uplašiše
Od izgleda vuka gorskog
Da oružje ne potegne
Na vladara Crnogorskog
Kao da mu oštrim mačem
Srce, muško rasiječe,
Pa zavika gospodaru,
Bog sa tobom šta to reče?
Zar priznanje to je Tvoje
Što učinjek Crnoj Gori
I zar ima neko ko bi
Popa Mila da prekori.
Knjaz ne reče ništa više
Već u stranu nekud gleda,
Dok čuvenom harambaši
Srce puca od ijeda.
Pa se s teškom ljutnjom bori,
Savlađuje bijes use,
A na prsi zlatne toke
Od ijeda tresu mu se.
Pa ljutito napustio
Gospodara i vojvode,
Pa pod šator svoj svileni
Sa mislima teškim ode.
Jeknu kao lav ranjeni
Nepravda ga peče boli,
Misli kako osvet si se
Gospodaru kralj Nikoli.
Pa u ljutnji zgrabi gusle
"A tako me ćetna ne rodila,
No kobila koja vranca moga,
Sjutra rano mislim poraniti,
Na rastoke vodu pregaziti
I na Nikšić tvrdi udariti,
Mušovića zvati na megdana
Pa što bog da i sreća junačka,
Kurva bio ako prevario".
Odjeknuše tanke strune,
Ciknu Milo kao soko,
Pa se majkom Ćetnom kune.
Da će poći u grad Nikšić
Sam bez ikog istog dana
I na megdan pozvat silnog
Mušovića kapetana.
Baci gusle uzja vranca,
Preko Zete pređe vode
I na hatu pomamnome
Preko polja gradu ode.
Leti vranac niz rastoke
Kao da ga nose krila,
Kod bedema turska straža
Opazila popa Mila.
Pa izlaze iz šanaca
Da neznanog gosta vide,
I pitaju jedan drugog,
Koje kud će od kud ide.
To je neko poludio,
Ili ide na predaju,
Ili ide da pogine
Turske straže nagađaju.
A pop Milo sve je bliže
Do Turaka i šanaca,
Pod sobom je ozno
Bijesnoga svoga vranca.
Kao što mu dolikuje
Bira turske porodice,
Na najtvrđe ide šance,
Na najljuće gradske zlice.
Pa ako bi poginuo
Da pogine od junaka,
Od čuvenih i priznatih
Ferizovih potomaka.
Ustavi ga turska straža
Na kapiju od Nikšića,
Kaza im se i naredi
Zovi te mi Mušovića.
Kada čuše Turci ko je
Otrčaše kapetanu,
Malo za tim i Mušović
Na kapiju gradsku banu.
Pa kad viđe popa Mila
Na bijesnom vrancu svome
Dolasku se iznenadnom
Obradova njegovome.
Od kud jutros Jovoviću?
Veselijem glasom reče:
Zar od knjaza crnogorskog
U moj tvrdi grad uteče.
Primamo te objeručke
Sve će mo ti oprostiti
Životu ti tvom neće
Harambašo ništa biti
Planu Milo dosta više,
Ne budali bez potrebe,
Ja sam došo kapetane,
Da na megdan zovem tebe.
Da dokažem gospodaru
Da nijesam što on kaže,
Ni onome ko me panjka
I za mene svašta laže.
No se spremi i izađi,
Biraj mjesto za megdana,
Te riječi kao munja
Pogodiše kapetana.
Preblijeđe pred hajdukom
Iz junačke Markovine,
Jer je znao da od sablje
Njegove se lako gine.
Nehte megdan da prihvati
Prepade se svojoj glavi,
A na slavu i na prošlost
Kuće svoje zaboravi.
Nijesu mu kao i on
Strašljivice bili stari
No junački tri vijeka
Sa Nikšićem upravljali.
Izlazili na megdane
Najboljijem junacima,
Sjekli glave crnogorske
Po brdima i klancima.
Danas sablja Mujagina
Nače slavu kuće ove,
Srca nema da pozivu
Junačkom se odazove.
Već u strahu kukavički,
Znak na Kulu straži dade,
Jeknu plotun sa glavice,
Pop pogođen s konja pade.
Vranac streknu i pobježe
Natrag preko vode Zete,
A na Mila sa sabljama
Niz glavicu Turci lete.
Pa se grabe ko će prije
Manut sabljom po sokolu,
Za čije je ime čuo
I car sami u Stambolu.
Do mrtvoga popa stiže
Ferizović Hasan prvi,
Sinu sablja, glava pade,
U stočenu lokvu krvi.
Na najveću gradsku kulu,
Na vrh hara Mušovića,
Istaknuše Turci glavu,
Popa Mila Jovovića.
Sa trnovog oštrog koca
Gleda Milo sa visine,
Kako mu se Turci zore
I po gradu šenluk čine.
A gavran se crna ptica
Obradova iznenada,
Kad krvavu viđe glavu
Pa se vije iza grada.
Primače se iznad tablje
Da na bedem stane tvrdi,
Po starijem navikama
Ljudsku glavu da nagrdi.
A krijući iz harema,
Kroz pendžere vire bule
Da čuvenu vide glavu,
Srpskog popa na vrh kule,
Ne mogu se nagledati,
Ni isčudit bule mlade,
Pa pitaju jedna drugu
Što popovske nema brade.
No kad vranac zahrzao
Pred šatorom popa Mila,
Sva se vojska crnogorska
U logoru uzbunila.
Jer se jadu dosjetiše,
Pa planove tajne grade,
Malo zatim turska straža,
Obezglavljen leš predade.
Kad viđeše trup bez glave,
Čuvenoga harambaše,
Sve vojvode i vojnici,
U logoru zaplakaše.
Smrknulo se knjazu lice,
Mnogo žali popa Mila,
Jer njegova riječ jutros
Povod mu je smrti bila.
Pa doziva perjanike
I ovako kaza njima:
"Sahranite popa Mila
Sa najvećim počastima.
Jer je Milo zaslužio,
Kroz sto naših okršaja,
Da s junačkim počastima
Sahranimo ljutog zmaja
Učesnik je svih bitaka
Od Bojane pa do Drine,
Pa i ako danas ludo
Ode u grad da pogine.
A ujutru u svitanje,
Jedna hrabra žena mlada,
Provuče se kroz šančeve
Iz Nikšića ljutog grada.
Ustavi je naša straža,
A Gospava njima kaza
"Nosim nešto vrlo važno
Za Nikolu našeg knjaza."
Kad je primi knjaz Nikola
Crnogorka kršna ova,
Dar poteže neobičan
Gospodara te darova.
Knjaz maramu odvezao
Kad krvava u njoj glava,
Ali poznat ne mogaše
Popa Mila ljutog lava.
Krv se smrzla i pokrila,
Divno lice u junaka,
Poznati ga nebi mogla
Ni rođena Ćetna majka.
Krvlju oči zalivene,
zamršena kosa duga,
Kad gospodar sazna ko je
Na srce mu pade tuga.
A Gospava pričat poče:
"Do ponoći noćas knjaže,
Provukoh se kroz šančeve
I kroz turske ljute straže;
Uspuzah se uz zidine,
Tvrdog hara Mušovića
I ukradoh sa vrh tablje
Glavu Mila Jovovića.
Za' junačku glavu ovu
Gledan kako kljuju ptice,
A da srce rashlađuju
Nikšićani ljute zlice.
Knjaz krvavu uze glavu
I ovako progovara:
"Pope Milo, zašto jutros
Ožalosti gospodara?
Ja se stobom našalio
A ti kao munja planu
I odnese na dar glavu
Nikšićkome kapetanu.
Po junaštvu i pameti
U prve te brojim ljude,
Danas tvojoj crnoj smrti
Crnogorci, svi se čude.
Ko bi mogo pomisliti
Da ćeš tako učiniti
I bez išta, bez potrebe,
Glavu svoju izgubiti".
Pa Novaku Ramovome
Knjaz krvavu glavu dade.
Novak glavu poljubio
I ovako zborit stade:
"Striko Milo, grdna rano,
Kakve su te teške muke
Naćerale u grad Nikšić
Da uletiš među Turke.
Tebe Turci ne ubiše,
Već laž, mržnja i kleveta
Oni što im tvoja slava
I junačko ime smeta."
Pogleda ga knjaz ljutito
Pa narebu hitnu dava:
"Da se Milov grob iskopa
I sahranit ljutog lava."
Eto tako popa Mila
Plahovitost ljuto košta
Pod tvrdijem zidinama,
Krvavoga Onogošta.
Da dokaže svoju vjernost
pred Nikolom gospodarom,
Ka Obilić, nekad što je
Na Kosovo pred Lazarom.
knjizevnost.545mikrom,
Nikad se nije rasvijetlio pravi razlog zašto je knjaz
Nikola, kada je došao u odred popa Mila Jovovića u Kočane, kod
kule Lekovića rekao popu Milu ove reči:
- Pope Milo, ni voda ni vino! Oduzimam Ti komandu nad
odredom kojim si do sada komandovao...
- Možeš, pa radi što hoćeš, a ja znam ko ti je protiv mene
glavu napunio. To je isti onaj koji je protiv mene i Vojvode
Peka radio da nam glave dođe (pop Milo je mislio na Petra
Vukotića s akojim nije govorio nekoliko meseci).
Popa Mila je ovo pogodilo kao grom iz vedra neba. Uvredu
nije mogao da pretrpi. Zato se iste večeri odluči da ode pred
grad Nikšić i da Mušovića zovne na megdan, pa ako mu bude
suđeno, da slavno i junački pogine.
Milo je bio na daleko poznat junak, ali je isto tako bio
veoma poznat i guslar što se smatralo jednom od značajnih
vrlina.
Nadaleko je čuvena anegdota o popu Milu i njegovom konaku
kod Ded-age Čengića. Knjaz Nikola jednom prilikom poslao je u
deputaciju vojvodu Petra Vukotića i popa Mila Jovovića u Mostar
da pregovaraju sa Derviš-pašom o miru. Put ih je vodio preko
Gackog i oni svrate kod Dedage Čengića na konak. Ded-aga ih je
lijepo primio i ugostio. Posle večere iskupi se kod Ded-age
dvadeset gatačkih Turaka, koji su čuli za dolazak Crnogoraca.
Razgovor se vodio o svemu i svačemu a najviše o junaštvu
Turaka i Crnogoraca... A zatim je Ded-aga ponudi vojvudu da
uzme gusle i da ispjeva jednu pjesmu o Crnogorcima. Vojvoda je
odgovorio da on nezna, a ni ovi ostali ne umiju ni jedan -
Vojvoda se plašio da pop Milo ne uzme gusle uz koje je pjevao
kao ijedan Crnogorac.
Onda će Ded-aga Čengić podviknuti jednoga Turčina... Ture
uze gusle i otpoče da pjeva:
"Podiže se Mujo i Alija,
Iz Udbine od turske krajine,
Vode četu i traže serdare,
Dok dođoše u vlaške Kotare.
Al'Turcima dobra sreća bila,
Ne trvi se niko od kaura.
Robe Turci kule u Kotare,
Tu dijele pare na kantare;
Još uzeše trideset đevojaka,
Pa ih vode za trideset momaka,
S njima žene gušave Bošnjake,
Nek s'umeću djeca na ujake".
Turčin hoćaše još da pjeva, no skoči pop Milo, pa mu uze
gusle iz ruku i reče Ded-agi: "A sad slušaj, pašo, i ostali
Turci kako Crnogorac pjeva:
"Podiže se Cmiljanić serdare
Iz Kotora u četu junačku,
Pa ne vodi druga nijednoga,
Samo uze debela dorina;
Eto serdar uz planinu pođe,
Više turske Udbine izađe,
Gleda serdar po Udbini kule;
Pa kad dođe u tursku Udbinu,
Pravo goni dora od megdana
Do čardaka Buljubaša Muja.
Kad doćera do avlije dora,
Tada serdar sa dorina viče:
"Jel'na kulu Mujo il'Alije?
Nek izađe pred mermer avliju,
Da uhvati poda mnom dorina;
Il'nek dođe mene na megdana!"
Sa kule se niko ne čujaše
No podockan Ajkuna đevojka
Progovara đevojačkim glasom:
"Koji zove Muja i Alila?
Ovđe brata nema nijednoga,
No su pošli u lov u planinu".
A kad začu Cmiljanić Serdare,
On odjaha dora od megdana;
Pa ga sveza za mermer kapiju.
Eto njega na bijelu kulu,
Na kulu se dobro odmorio
I popio kavu i rakiju,
Pa s'Ajkunom leže u dušeke,
Okrenu joj leđa u dušeke,
A tabane u gornje tavane..."
Pop Milo hoćaše još da pjeva, no skoči vojvoda Petar, trže
mu gusle iz ruku...
- Hajde Turci na spavanja, povika Čengić!...
Dvadeset drugog jula otpočela je prva opsada zauzimanja
Trebješke glavice. Posle 48 dana danonoćnih borbi sa manjim
prekidima, Nikšić je istakao belu zastavu. Osnovni razlog što
je zauzimanje Nikšića dugo trajalo je u tome što je Nikšić
vekovima bio "velika tvrđava" i on se sastajao iz: varoši
opasane bedemom (ojačanim sa 5 kula), citadele, jedne male
tvrđave, 4 fora, 3 kule, 1 reduta (Trebjesa) i 3 blokhauzena.
Varoš citadela i 12 spoljnih utvrđenja imali su posadu od 3.200
vojnika i 21 topom. Komandant je bio miralaj (pukovnik)
Skender-bej, rođeni Mađar, po imenu Šandor.
Treba napomenuti da je Turska u to vreme svetu govorila da
je Nikšić otvoren grad bez ikakvog utvrđenja. Nikšić je kroz
vekove bio utočište poturica i najljućih protivnika crnogorske
slobode.
Kada se knjaz Nikola uverio da je Nikšić nemoguće zauzeti
bez topova teškog kalibra, uputio je depešu ruskom caru da mu
pošalje odgovarajuće topove.
I "baćuška" je pomogao!
Devetnaestog avgusta stigla su dva grčka broda pred Petrovac
na moru, najjužnije luke Austrije sa 4 ruska topa. Zahvaljujući
dobroj organizaciji hrabrosti i lukavstvu Crnogorci su uspeli
da 2 topa prebace pred Nikšić 2. septembra, dok su druga 2
zadržana na južnom frontu.
Dejstvo ovih topova na utvrđeni Nikšić otpočelo je 5.
septembra, a njihov vatreni učinak bio je izuzetno veliki.
Skender-bej je knjazu ponudio predaju grada 8. septembra.
priredio: Mirko Dobričanin
knjizevnost.546veca,
Pre neki dan u Radovim knjižarama pojavila se nova knjiga aforizama
Milana Beštića, Cvrčak je pojeo mrava.
===============================================================
O vođi nisam napisao ni jedan aforizam
jer ne mogu da ga smislim.
I Srbi su ljudi od krvi i mesa.
To je i eksperimentalno dokazano.
Govor političara prekidan je TV reklamama
a da to niko nije primetio.
U moju sobu ne ulazite bez kucanja.
Možda čitam dnevnu štampu.
Zahtevi štrajkača su više nego minimalni.
Zato i nisu ispunjeni.
Moj život je kao roman,
ali dosadan.
===============================================================
knjizevnost.547veca,
Danas me zvao Dejan iz Radio Indexa, prodaje knjige kratkih
priča u pretplati, poručih sve ponuđeno :) Šta ću, slaba sam na
knjige, svako može da mi iskamči pare :) A pošto je puno i brzo
pričao :) uspela sam da ukapiram da se u nekoj od tih knjiga
nalaze i moje priče.
Evo jedne od... uspomena na mog kućnog ljubimca.
===============================================================
CELOVEČERNJA ZABAVA
Ležim na krevetu i čitam Borhesa.
Moj pas se zabavlja ližući mi stopala.
Vesna Denčić
=================================================================
knjizevnost.548staos,
Pomagaj narode!
Sto pre mi treba sastav, tj. do utorka jer u sredu imam pismeni iz
srpskog.Tema je slobodna,ali ce biti vezana za umetnost,lepotu itd.
Ako neko ima vremena i ideju molio bih da mi posalje sastav ili bar
neke ideje.
Hvala unapred!
Nikola
knjizevnost.549hercog,
Opet nešto od mene
Strah
Kad čovek oseti strah
u ljušturu svoju
zatvori se tad
i bodlje svoje
iz sebe izvuče.
Kad čovek oseti strah,
postane malo mače,
što u prvi ćošak se krije,
i grebe po zidu
tražeći rupu svoju.
Kad čovek oseti strah,
zaboravi sve,
što nekad je znao
i svoj put duži
nekud pred sebe.
Kad čovek oseti strah,
skoči ka njemu,
u oči ga gleda.
I gle čuda,
više njega tad nema.
Sale
knjizevnost.550dr.grba,
>> Ako neko ima vremena i ideju molio bih da mi posalje sastav ili bar
>> neke ideje.
Da li misliš da bi ti neko zbilja pomogao ako bi umesto tebe napisao
taj rad? Ima ona japanska poslovica: "Kada je neko gladan, bolje ga je
naučiti da peca nego mu dati ribu". Nećemo se truditi da te učimo
pisanju, ali lično mislim da nije u redu da tražiš da neko umesto tebe
uradi ono što treba da uradiš sam.
knjizevnost.551hercog,
** taj rad? Ima ona japanska poslovica: "Kada je neko gladan, bolje ga je
Zar ovo ne beše kineska poslovica?
Sale
knjizevnost.552dr.grba,
>>** taj rad? Ima ona japanska poslovica: "Kada je neko gladan, bolje ga je
>>
>> Zar ovo ne beše kineska poslovica?
Šta ja znam (: Obično Kineze doživljavam kao one koji jedu pirinač, a
Japance kao one koji jedu ribu (: