CIVIL.9

24 Apr 1995 - 30 Sep 1996

Topics

  1. filozofija (206)
  2. religija (883)
  3. istorija (67)
  4. nauka (615)
  5. umetnost (176)
  6. knjizevnost (552)
  7. film (1293)
  8. dileme (281)
  9. o.jeziku (686)
  10. oko.sveta (823)
  11. enciklopedija (11)
  12. skola (616)
  13. licni.stav (2034)
  14. cyber.culture (67)
  15. hedonizam (1158)
  16. galerija (462)
  17. civ.savet (70)

Messages - knjizevnost

knjizevnost.2 veca,
Priča Jakova Grobarova, prema rečima Radoslava Bratića, jednog od poslednjih autentičnih boema srpske književnosti. Možda ćete u njegovim strahovima prepoznati svoje. grobarov.arj
knjizevnost.3 balinda,
>> Priča Jakova Grobarova, prema rečima Radoslava Bratića, >> jednog od poslednjih autentičnih boema srpske književnosti. >> >> Možda ćete u njegovim strahovima prepoznati svoje. Plagijator? ;)
knjizevnost.4 mpalacios,
SPANSKE I IBEROAMERICKE KULTURNE NOVOSTI - Polemika oko "Servantesove nagrade" (Najbitnija knjizevna nagrada na spanskom jeziku): Garsia Markes - za; Benedetti kritikuje njenu politizaciju ecabr27.zip
knjizevnost.5 veca,
Evropska zajednica neće više da razgovara sa našim političarima. Moraće da im dođu roditelji. Slobodan Simić
knjizevnost.6 veca,
Ovo je godina kulture. Tako piše u horoskopu. Veca
knjizevnost.7 veca,
Srpske majke rađajte sinove, da bi otac nacije imao sa kime da se poigra. Veca
knjizevnost.8 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ecmay01.zip
knjizevnost.9 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ecmay03.zip
knjizevnost.10 aleksandra.m,
VARGAS LJOSA, Dobitnik nagrade Servantes Madrid, 24 april. Peruanac i nacionalizovani Španac Mario Vargas Ljosa, obnovitelj realističkog romana i jedan od latinoameričkih pisaca sa najvećim međunarodnim ugledom, dodao je danas Servantesovu nagradu za književnost dugačkom spisku nagrada koje je dobio. Samo još nagrada Švedske akademije i predsedničko mesto u sopstvenoj zemlji kao da se opiru tom večitom pobedniku koji je svoju prvu književnu nagradu dobio sa 23 godine i koji smatra da je pisanje u želji da se dobije nagrada "pokvarena misao" koja pisca može da uništi. U julu 1993 Vargas Ljosa, koji već godinama živi u Londonu, dobio je špansko državljanstvo na sopstveni zahtev, i te iste godine osvojio nagradu Planeta za svoj roman "Lituma u Andima". Romansijer, esejista, pripovedač i novinar, Vargas Ljosa se rodio pre 59 godina ugradu Arekipa (Peru) i studirao književnost u svojoj zemlji i u Španiji, gde se preselio 1958. Godine 1959 osvojio je svoju prvu, špansku nagradu, Leopoldo Alas, romanom "Šefovi", a tri godine kasnije je njegovu knjigu "Prevaranti" nagradila, takođe u Španiji, Biblioteca Breve, koja je sledeće godine objavljena pod konačnim naslovom "Grad i psi", i ponovo dobila nagradu kritike, 1963. Tada je Vargas Ljosa živeo u Parizu; u francuskoj prestonici je radio za jednu novinsku agenciju a zatim na francuskoj radioteleviziji, i tamo je upoznao druge pisce emigrante koji su, kao i on, kasnije bili vodeće ličnosti takozvanog "buma" hispanoameričke književnosti. Godine 1967. dobio je tri nagrade: špansku nagradu kritike, peruansku Nacionalnu nagradu za roman i venecuelansku nagradu Romulo Galjegos, za svoj roman "Zelena kuća". Godine 1969. objavio je "Razgovor u katedrali", a 1973. "Pantaleona i posetiteljke"; dve godine kasnije izabran je za redovnog člana Peruanske Akademije za jezik, a sledeće godine za predsednika Internacionalnog Pen-a, što je ostao sve do 1979. Italo-Latinoamerički klub mu je 1980. dodelio književnu nagradu za "Tetku Huliju i piskarala", roman autobiografskog karaktera u kojem pripoveda o vremenu kada je bio u braku sa Hulijom Urkidi, kada je pisac imao samo 19 godina. 1964. Vargas Ljosa se razveo od Hulije Urkidi i oženio se svojom rođakom Patrisijom Ljosa. Godine 1985. dobio je nagradu Hemingvej za "Rat za kraj sveta", a sledeće godine i sledeće godine podelio je nagradu Princ od Asturije sa španskim književnikom Rafaelom Lapesom. Godine 1988. izabran je za kandidata za predsednika Perua od strane koalicije centra i desnice, Demokratski front, što je predstavljalo njegov potpuni ulazak u politiku. Dve godine kasnije, Vargas Ljosu je pobedio tada nepoznati inženjer japanskog porekla Alberto Fuhimori, za koga je njegov protivnik "izvrstan pisac, ali loš političar". Kako sam Vargas Ljosa u svom autobiografskom eseju "Riba u vodi" (1993.), posle iskustva koje je imao kao predsednički kandidat došao je do zaključka da je "potpuno nesposoban za profesionalnu političku akciju i uopšte nema vokaciju za tako nešto". To ga nije sprečilo da u svim forumima u kojima učestvuje govori o potrebi liberalne revolucije u Latinskoj Americi i da napada, kad god može, Fuhimorija zbog institucionalnog udara koji je ovaj izvršio 5. aprila 1992, zbog čega su Vargasa Ljosu mnogo kritikovali u sopstvenoj zemlji. Usled loših odnosa sa peruanskom Vladom i u tsrahu da će mu oduzeti "sopstveno državljanstvo", Vargas Ljosa je 1992. zatražio špansko državljanstvo, koje mu je vlada Felipea Gonsalesa dodelilo 1993. godine. Od te godine postao je i član Španske kraljevske akademije za jezik.
knjizevnost.11 aleksandra.m,
SERVANTESOVA NAGRADA Madrid, 24. april.- Nagrada Migel de Servantes, koja se smatra španskim ekvivalentom Nobelove nagrade za književnost dodeljena je ove godine dvadeseti put, najuglednija je godišnja nagrada koja se dodeljuje piscu španskog jezika za ukupno delo. Nagradu je ustanovilo 1975. špansko Ministarstvo kulture. Prvi put je dodeljena sledeće godine. Prema sadašnjim pravilima, ona se ne može deliti, ne može da se ne dodeli, niti da se dodeli posthumno. Ta pravila su ustanovljena pošto je 1979 žiri odlučio da dodeli nagradu "ex aequo" Špancu Herardu Diegu i Argentincu Horheu Luisu Borhesu. Tokom svog postojanja, Nagrada je dodeljena samo dvema ženama, Španjolki Mariji Sambrano 1988. i Kubanki Dulse Mariji Lojnas, 1992. Španski kralj predaje Servantesovu nagradu za književnost na svečanosti u Amfiteatru Univerziteta Alkala de Enares, gradu u kojem je Servantes rođen 1547. godine, i to 23. aprila, na dan Servantesove smrti. Dosadašnji dobitnici nagrade: 1976............... Horhe Guiljen (Španija) 1977............... Aleho Karpentjer (Kuba) 1978............... Damaso Alonso (Španija) 1979 .............. Herardo Dijego (Španija) i Horhe Luis Borhes (Argentina). 1980............... Huan Karlos Oneti (Urugvaj) 1981 .............. Oktavio Pas (Meksiko) 1982 .............. Luis Rosales (Španija) 1983 .............. Rafael Alberti (Španija) 1984 .............. Ernesto Sabato (Argentina) 1985 .............. Gonsalo Torente Baljester (Španija) 1986 .............. Antonio Buero Valjeho (Španija) 1987 .............. Carlos Fuentes (Meksiko) 1988 .............. Marija Sambrano (Španija) 1989 .............. Augusto Roa Bastos (Paragvaj) 1990 .............. Adolfo Bjoj Kasares (Argentina) 1991 .............. Fransisko Ajala (Španija) 1992 .............. Dulse Marija Lojnas (Kuba) 1993 .............. Migel Delibes (Španija) 1994 .............. Mario Vargas Ljosa (Peru).
knjizevnost.12 aleksandra.m,
žILE-GARSIJA MARKES KOLUMBIJSKI PISAC HVALI VARGAS LJOSU Santjago de žile, 25. april. Kolumbijski pisac Gabrijel Garsija Markes pohvalio je svog peruanskog kolegu zbog nagrade Servantes koja mu je dodeljena. "Ovu nagradu je više nego zaslužio, zbog čitavog doprinosa njegovih ostvarenja i njihovog značaja", rekao je pisac u čileanskoj prestonici, gde se našao u privatnoj poseti pre odlaska u Brazil. Kolumbijski nobelovac ispričao je čileanskim novinarima da piše reportažu o otmici devet novinara u svojoj zemlji, koje su oteli krijumčari droge 1990-1991. Objasnio je da prikuplja verodostojne podatke o odiseji i patnjama tih ljudi i o tome šta je sve to značilo za kolumbijsko društvo. " Radim na ljudskom aspektu svega toga. Mnogo se govorilo o političkoj, i onoj dramatičnoj strani. Ja sam se okrenuo patnjama ljudi." Na novinarsko pitanje, odgovorio je da, ako Kolumbijci nisu zainteresovani za teme koje okružuju trgovinu drogom, "onda nas je već odneo đavo i to znači da smo se pomirili sa sudbinom". Njegov sledeći projekat je da nastavi sa memoarima koji su napola urađeni. "Ne napola, to je hiljaditi deo, jer se nadam da će to biti jedna prilično dugačka i potpuna stvar". Isto tako, pisac je rekao da "ne postoji književnost koja traje čitavog života" i dodao da ona napreduje kroz "razaranje i nadomeštanje". Upitan za mišljenje o nedavnom uspostavljanju diplomatskih odnosa između žilea i Kube, čuveni pisac je to okvalifikovao kao "zakasnelo", jer je to bilo nešto što se odavno očekivalo, "ali su postojale svakovrsne trgovinske i konzularne veze". Garsija Markes će učestvovati u Rio de čaneiru, u Brazilu, na festivalu "Latinoamerički film: Sledećih sto godina", gde će održati predavanje "Današnja latinoamerička književnost ukazuje na film sutrašnjice".
knjizevnost.13 aleksandra.m,
BRAZIL-LITERATURA GARSIJA MARKES SE RAZBOLEO U RIO DE čANEIRU I OTKAZAO DEBATU Rio de čaneiro, 26 april.- Kolumbijski pisac Gabrijel Garsija Markes otkazao je danas učešće u debati o latinoameričkom filmu zbog zdravstvenih problema. "Na nesreću, Garsija Markes nas je obavestio da neće moći da prisustvuje debati jer ne može da govori i jer mu je grlo potpuno naduveno. Nije detaljno objašnjeno kakava je bolest u pitanju, tako da su kružile priče da je G.Markes deprimiran zbog stanja svog grla. Garsija Markes, kome su u maju 1992. izvadili kancerozni tumor iz plućnog krila, napustio je hotel i preselio se kod nekog prijatelja. Kolumbijski pisac, osnivač i počasni predsednik Škole filma u San Antoniju de los Banjos, na Kubi, bio je pozvan da govori o iskustvima prenošenja njegovih priča na film (Neverovantna i tužna priča nevine Erendire i njene bezdušne babe).
knjizevnost.14 balinda,
>> Španski kralj predaje Servantesovu nagradu za književnost >> na svečanosti u Amfiteatru Univerziteta Alkala de Enares, >> gradu u kojem je Servantes rođen 1547. godine, i to 23. >> aprila, na dan Servantesove smrti. Zanimljivo je da je Servantes umro istog dana, meseca i godine kad i Šekspir. (23. aprila 1616.) Otuda zalaganje da se ovaj datum ubuduće obeležava u svetskim razmerama kao nekakav "literalni praznik" (?) čitave Planete.
knjizevnost.15 dr.grba,
>> Šekspir. (23. aprila 1616.) Otuda zalaganje da se ovaj datum ubuduće >> obeležava u svetskim razmerama kao nekakav "literalni praznik" (?) >> čitave Planete. Uvek mi deluje morbidno da se slave tj. obeležavaju nečije smrti.
knjizevnost.16 balinda,
>> Uvek mi deluje morbidno da se slave tj. obeležavaju nečije smrti. I meni. Međutim, valjda je to u duhu hrišćanstva? Tad su se "predstavili" Bogu.
knjizevnost.17 veca,
>> Uvek mi deluje morbidno da se slave tj. obeležavaju nečije smrti. Došao je i taj dan, konačno... (c) maratonci :)
knjizevnost.18 veca,
Ostvaren je zacrtan program. Karlobag, Karlovac, Virovitica. Nirnberg! Rade Jovanović
knjizevnost.19 mpalacios,
Spanskei iberoamericke kulturne novosti ecmay08.zip
knjizevnost.20 severian,
Da li neko zna gde može da se nabavi knjiga Zvonimira Vučkovića "Sećanja iz rata". Mislim da je izdavač "Glas crkve". Takođe, pomogla bi i adresa pomenutog izdavača.
knjizevnost.21 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ecmay11.zip
knjizevnost.22 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti: - o recniku kibernetike na spanskom jeziku ecmay14l.zip
knjizevnost.23 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ecmay16.zip
knjizevnost.24 pyc.guy,
Zanima me pisac jedne knjige. Cini mi se da se knjiga zove Srbija u doba Milosa Obrenovica ili Srbija u Milosevo doba... Mislim da je neki Vukasinovic, ali nisam siguran? It's URGENT! :) Pyc
knjizevnost.25 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ecmay19.zip
knjizevnost.26 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ecmay24.zip
knjizevnost.27 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ecmay25.zip
knjizevnost.28 bjevdjic,
KNJIGA VICEVA O LALI I SOSI ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ NOVI SAD, 1. juna (Tanjug) - U ediciji izdavačkog preduzeća Matice Srpske u Novom Sadu objavljena je knjiga 'Vic o Lali' Vitomira Sudarskog. To je knjiga banatskog humora koji je nadaleko poznat po pričama i anegdotama o Lali i Sosi, a šale su inspirisane mentalitetom stanovnika ravnice koji se isključivo bave zemljoradnjom i ne snalaze se najbolje u gradskoj sredini. Ovo delo štampano je na 207 strana i bogato je ilustrovano crtežima Dušana Ristića.
knjizevnost.29 veca,
Srbi su koristili pribor za jelo u IV veku. A i danas smo jedna od najrazvijenih srednjevekovnih država. Rade Jovanović
knjizevnost.30 veca,
Davno bi nas posetile civilizacije iz svemira da ne mrze sve što je srpsko! Mitar Tucović
knjizevnost.31 soul,
Molim sve koji imaju nešto o Ursuli LeGuin (faq/bibliografija/...) ili možda čak neko njeno delo u elektronskoj formi da isto pošalju. Može i pointer...
knjizevnost.32 dr.grba,
>> Molim sve koji imaju nešto o Ursuli LeGuin (faq/bibliografija/...) ili >> možda čak neko njeno delo u elektronskoj formi da isto pošalju. Na Oreska BBS-u se može naći jedna divna minijatura Ursule Le Guin, "Oni što napuštaju Omelas".
knjizevnost.33 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ecjun01.zip
knjizevnost.34 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ecjun06.zip
knjizevnost.36 mpalacios,
Diskuzija o knjizevnosti na spanskom jeziku (uz poruke) rne101.zip
knjizevnost.37 novim,
Jedan od najlepših Šekspirovih soneta (tzv. Rembrant-sonet, br. 43): When most I wink, then do mine eyes best see, For all the day they view things unrespected; But when I sleep, in dreams they look on thee, And, darkly bright, are bright in dark directed. Then thou, whose shadow shadows doth make bright, How would thy shadow's form form happy show To the clear day with thy much clearer light, When to unseeing eyes thy shade shines so! How would, I say, mine eyes be blessed made By looking on thee in the living day, When in dead night thy fair imperfect shade Through heavy sleep on sightless eyes doth stay! All days are night to see till I see thee, And nights bright days when dreams do show thee me. Evo prevoda Miloša Crnjanskog, iz jednog eseja gde on za ovaj Šekspirov sonet kaže da "je neprevodiv, izvanredan u svojoj baroknoj lepoti" ("ba bih ga našem čitaocu, ipak, učinio shvatljivijim, navešću prevod, bez metrike originala, ali sa slikovima i sadržajem približnim"): Najbolje vidi pogled moj, kad spi, Jer danju na stvarima ništavnim umire; Ali kad spavam, u snu, gde si ti, Svoj mračni sjaj, sjano u mrak upire. Jer ti, čija sen senkama sjaja daje, Kako bi javom tek te seni ozario tlo, Da ti bajni udi svetlom danu sjaje, Kad je očima u tami ta sen već kao to! Kako bi, kažem, oči moje blažene, Gledale tebe i oživeo dan, Kad, u mrtvoj noći, sjaj te neizvesne sene, Pred očima mi slepim sja, kroz težak san! Dani svi su noći, kad si nevidljiva ti, A noći sjajni dani kad te snovi dovedu mi. (Uz poruku je fajl za Šekspirovim sonetima 1-51, u originalu.) sonn1-51.zip
knjizevnost.38 astojkovic,
Zelazni otiŠao zauvek... :(
knjizevnost.39 dr.grba,
>> Zelazni otiŠao zauvek... :( Eto ti ga sad!!! ))): Zbogom, Majstore! ):
knjizevnost.40 novim,
Onaj isti ("Rembrant" sonet), u prevodu Danka Angjelinovića): Što više žmurim, oči bolje vide, Jer čitav dan što vide sveg se dure, Ali kad spavam, u snu te previde, U mraku jasno, jasno kroz mrak zure. Gdje ne bi ti, kom sjena sjen ozari, Obrisom svojim crto sliku sjene Na jasnu danu, da jasnije žari, Kad tvoj sjen tako sja kroz slijepe zjene? Koliko sreće u mojim očima Kad te vide usred dana živa! Kad tvoj sjen titra u gluhim noćima, Dok slijepa zjena san mi dubok sniva! Svi dani noć su - dok te ugledam. Sve noći dani - kad te u snu gledam. Ps: Ima li neko pri ruci još neki prevod ovog (43-ećeg po redu) Šekspirovog soneta?
knjizevnost.41 mikrom,
▄─ Što više žmurim, oči bolje vide, ▄─ Ps: Ima li neko pri ruci još neki prevod ovog (43-ećeg po redu) ▄─ Šekspirovog soneta? XLIII Što više žmurim - oči bolje vide Jer ceo dan ne vide što gledaju; Al' kad ih sklopim - tvoj lik u njih ide, Zamračene te jasno osećaju. Kad i sen tvoja tamu svetlom čini Te u mom oku sklopljenom sja čilo - Kakav bi prizor, na dnevnoj vedrini, Divan i blistav - tvoje biće bilo! Kako blaženo oči bi mi sjale Po živom danu da te smotre zene, Kad i u mrtvoj noći su sen znale Tvoju da vide, u snu, zaklopljene. Svi dani su mi noći, kad te nema; A noći dani, jer te san priprema. Na žalost u impresu stoji grupa prevodioca, ali kako si već poslao prevod Danka ANGJELINOVIĆA ostaju samo dve alternative :) prevodioci: Danko ANGJELINOVIĆ čivojin SIMIĆ Stevan RAIžKOVIĆ P.S. Štampanje knjige "Sabrana dela - Vilijem Šekspir" u jednoj knjizi je upravo juče završeno u štampariji "Apaloosa" iz Treviza, mali problem oko transporta iz Italije će, nadam se, uskoro biti rešen :) Ako nekoga zanima sadržaj i prevodioci, neka pokupi IMPRES.ARJ impres.arj
knjizevnost.42 novim,
" Na žalost u impresu stoji grupa prevodioca, ali kako si već " poslao prevod Danka ANGJELINOVIĆA ostaju samo dve alternative :) " čivojin SIMIĆ Po svoj prilici je to ovaj. :)
knjizevnost.44 dr.grba,
>> Ima li ovde ljudi koji vole da čitaju Selenića? Utisci o romanu "Memoari >> Pere Bogalja", možda :)) Uzmi i čitaj. Izuzetno štivo. Teško je sažeti u dve reči.
knjizevnost.45 ridonli,
} Ima li ovde ljudi koji vole da citaju Selenica? Utisci o romanu "Memoari } Pere Bogalja", mozda :)) Moja omiljena od doticnog.
knjizevnost.46 mpalacios,
O Kortazaru (diskusija u Fido-Netu, na spanskom jeziku) ec950701.zip
knjizevnost.47 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ec950704.zip
knjizevnost.48 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ec950705.zip
knjizevnost.49 mpalacios,
Vicevi u Spanskom FidoNetu ec950702.zip
knjizevnost.50 bjevdjic,
NOVA KNJIGA SVETE LUKIĆA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 5. juli (Tanjug) - "Sto mojih kafana", neobična knjiga sećanja autora Svete Lukića predstavljena je danas u Skupštini grada. Reč je o pričama "iz preosetljive bliske prošlosti i ne manje delikatne sadašnjice", koja je, po rečima autora knjige, slika nekih bliskih generacijskih druženja i mesta na kojima se odvijala naša posleratna istorija. "Zanimljiva je iz najmanje sto razloga" rekao je književnik Momo Kapor, govoreći o knjizi koja, po njegovim rečima, otkriva misteriju kafanskog života i beleži trenutke istorije našeg grada koje neke druge ozbiljne literate nikada ne zabeleže. "Izašla je u pravom trenutku, kada pokušavamo da vratimo dušu Beogradu", izjavio je Milenko Kašanin, podpredsednik Skupštine grada, predstavljajući ovo najnovije izdanje Beogradskog mašinsko-grafičkog preduzeća (GMB).
knjizevnost.52 bjevdjic,
OTVORENA KNJIčARA FRANCA KAFKE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ PRAG, 6. jula (Tanjug) - U prizemlju čuvene palate "Kinski" (Kinsky), na najstarijem i najlepšem praškom trgu Staromjeskim namjestima, otvorena je knjižara Franca Kafke (Franz), s kafanom. Na tom mestu je krajem prošlog veka otac velikog pisca imao trgovinu galanterijske robe, a na drugom spratu palate je bila Staromjeska državna gimnazija koju je Kafka pohađao od 1893. do 1901. U knjižari će, uglavnom, prodavati dela Kafke i kruga umetnika, u kome se on kretao, jevrejske knjige, istorijsku literaturu, knjige o umetnosti, češke literarne i umetničke časopise i knjige na stranim jezicima.
knjizevnost.53 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ec950707.zip
knjizevnost.54 veca,
RASEJANO GLEDANJE KROZ PROZOR Šta ćemo činiti ovih prolećnih dana što sada brzo nailaze? Jutros je nebo bilo sivo, ali ako sad priđeš prozoru, iznenadiš se i prisloniš obraz uz prozorsku kvaku. Dole se vidi svetlost sunca - koje, istina, već zalazi - na licu devojčice detinjasta izgleda, koja bezbrižno korača i osvrće se, a u isti mah na njenom licu se vidi i senka muškarca koji nailazi za njom brže koračajući. A zatim je muškarac već prošao i lice devojčice je sasvim svetlo. F. Kafka
knjizevnost.55 segoy,
evo ja naisao na nesto,pa bih molio ako neko zna ili ume da prevede: Mulier pulchra est janua diaboli, via iniquitatis,scorpionis percussion. St.Ieronim inace ako jos niste shvatili na latinskom je ;) unapred se izvinjavam za pravopisne greske u navedenom textu
knjizevnost.56 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ec950713.zip
knjizevnost.57 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ec950711.zip
knjizevnost.58 wizard,
Potrebne su mi sledeće knjige na pozajmicu: Povjest opšte književnosti - I knjiga (grčka i rimska književnost) Stipčević: Povjest knjige Stipešić: Povjesne nauke u teoriji i praksi. Latinska Paleografija. Opšta diplomatika. Hronologija. žedvik: Mikenski svet Dr Srejović - Cermanović: Rečnik grčke i rimske mitologije M. Brunenti: Antički Rim - panorama jedne civilizacije Hvala vam unapred na pomoći. :)
knjizevnost.59 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ec950717.zip
knjizevnost.60 veca,
Dinar se vezao za marku i ne pušta je da padne. Vesna Denčić
knjizevnost.61 ljubaz,
ŠAŠAVI SPORTOVI ----------------------------- FUDBAL Ovo je jedan od najdosadnijih sportova današnjice. Jedini koji možete gledati 90 minuta (120 u dosadnijoj varijanti) a da se za to vreme na terenu ne desi ništa. Većina ljudi danas veruje da je kolevka ovog sporta (kao i svih drugih sportova čija je karakteristika da su izuzetno dosadni) Engleska. Istina je da su koreni fudbala mnogo dublji i sežu iz drevnih vremena i dubina dalekoistočnih i afričkih džungli. Mnoga divlja plemena su poznavala pra-varijantu fudbala koja se igrala posle pobede nad neprijateljem: neprijatelju bi odrubili glavu, telo bacili u septičku jamu a glavu šutirali u znak prezira prema pobeđenom, slavlja zbog pobede i ohrabrenja budućih ratnika. Odlično naoružani, hrabri imperijalni osvajači i istraživači su iz budžaka posmatrali ove obrede nastojeći da razumeju divljake pre nego što ih istrebe. Nažalost, često bi se iznervirali čekajući i istrebljivali ih pre nego što potpuno shvate smisao igre, pa je tako došlo do katastrofalnih odstupanja od prvobitnih ideja. Englezi su postavili mrežu na štapovima pretpostavljajući da je cilj ubaciti glavu u nju, a domoroci su ribarske mreže razapinjali prosto zato što su gotovo uvek šutirali glavu po peščanim plažama i nisu želeli da im ona odleti u okean pre nego što se zabave. Takođe nije bilo zdravo da se usred slavlja, koje se oduvek delimično odvijalo u vodi, pojave ajkule i (kao što su to povremeno umele) prepolove radošću opijenu populaciju sela. Englezi su ipak brzo uvideli sav čar šutiranja glave mrtvog neprijatelja, pa su sve češće priređivali utakmice, što je nužno vodilo do potrebe za svežim neprijateljem. Kruna je podržavala igru jer je u njoj videla dobar način da se dođe do novih teritorija izvanrednim spojem zapadnjačkog duha i kulture sa lokalnom tradicijom i običajima domorodaca. Delom zbog elementarnog razvoja civilizacije, ali pre svega zbog sve evidentnijeg pomanjkanja rekvizita, Englezi su počeli da razmatraju alternative. Humanost je nalagala da se napusti divljačka praksa, pa su mrtve neprijatelje bacali u septičke jame bez odsecanja glave (zabeleženi su i primeri izuzetne humanosti, kada je u septičku jamu bacan živ neprijatelj). Kao alternativa je ponuđena čarapa ispunjena komadima tkanine -- stručno nazvane "krpe" -- pa je nazvana "krpenjača." Alternativa je imala svoje mane i prednosti, ali najveća vrednost joj je bila što je prosto terala da se smisli nešto bolje. Devetnaesti vek je doneo nov razvoj misli i nove ideje. Tada se neki inventivac (kasnije verovatno čašćen plemićkom titulom) dosetio kako se od mokraćne bešike crnca obložene kožom istog, može napraviti sasvim pristojan rekvizit koji je nazvan prosto -- lopta. Ova sjajna ideja je dovela do još jednog talasa pokolja i razvoja moderne fudbalske igre kakvu danas poznajemo. Ali još uvek postoje artefakti koji nas podsećaju na stara, dobra vremena kada je fudbal nastao. Verovatno najjači od tih artefakata su fudbalski nadmoćna, neistrebljena plemena Južne Amerike koja i danas najviše uživaju šutirajući alternativu po peščanim plažama. Ključni artefakt u Evropi ostaju izbezumljeni urlici reportera koji neumereno hvale "igru glavom" svojih ljubimaca. Da sve ne bi bilo ovako idilično, iznećemo i mračnu stranu igre. Potreba modernog čoveka da se sve ukalupi u pravila dovela je do pojave Njega, čoveka u crnom, poznatog još i kao "Referee", "Arbitar" ili u našem narodu omraženi, tzv. "Ua, sudija!" Neverovatna je količina mržnje i prezira koju može da navuče samo jedan krivonogi, ćelavi, ružni, debeli i odvratni čovečuljak u crnom, pa je deo čovečanstva slobodnog duha stvorio novi sport da bi se otarasio ove napasti. Tako je nastao... RAGBI ----------------------------- Ovaj odlomak predstavlja početak razvoja jednog viđenja sporta, izazvanog pomerenim vrednostima današnjeg sveta koje se najbolje mogu uočiti kroz onu olimpijsku: "Važno je učestvovati, važnije je pobediti a najvažnije je zgrnuti lovu!" Molio bih sezamovce koji gaje sklonost prema ovakvoj vrsti sportskih tekstova a poznaju pravila KRIKETA i BEZBOLA da mi ih u najkraćim crtama dostave. Hvala.
knjizevnost.62 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ec950719.zip
knjizevnost.63 hose,
ń:) Ovaj odlomak predstavlja početak razvoja jednog viđenja ń:) sporta, izazvanog pomerenim vrednostima današnjeg sveta koje ń:) se najbolje mogu uočiti kroz onu olimpijsku: "Važno je ń:) učestvovati, važnije je pobediti a najvažnije je zgrnuti ń:) lovu!" ń:) ń:) Molio bih sezamovce koji gaje sklonost prema ovakvoj vrsti ń:) sportskih tekstova a poznaju pravila KRIKETA i BEZBOLA da mi ń:) ih u najkraćim crtama dostave. Hvala. Tekst ti je Zmajevski :))))))))))))
knjizevnost.64 balsa,
This is the list of frequently asked questions (and their answers) for the newsgroup sci.classics. There are bibliographies for novice and knowledgable students of the classics, glossaries and compendia of mythological characters. ---------------------------------------- List of Answers 0 What Is Classics? 1 Questions 1.1 How should I pronounce Ancient Greek? 1.2 What are the best translations of ...? 1.3 Who was ...? 1.4 What are the famous classical authors? 1.5 How do I translate ...? 2 Bibliographies 2.1 Introductory Bibliography 2.2 Advanced Bibliography 2.3 Specialist Bibliography 2.4 Introductory Latin 2.4.1 Classical 2.4.2 Medieval 2.4.3 Specialised 2.5 Advanced Latin 2.6 Introductory Greek 2.7 Advanced Greek 3 Mythological Deities 4 Timeline 5 Glossary 6 Computer Readable Materials 7 Radio Programming ----------------------------------------- class.zip
knjizevnost.65 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ec950721.zip
knjizevnost.66 veca,
Mojoj ženi počeli su da rastu brkovi. Dobio sam bračnog druga. Goran Gaćeša
knjizevnost.68 bjevdjic,
U Beogradu nema kriminala. Ostali su samo kriminalci! (C) BJEVDJIC
knjizevnost.69 dr.grba,
Nije sačekao ni akademskih 15 minuta, bio je mnogo brži. Vesna Denčić P.S. Ovaj je moj, tj. pisan za mene. Veco, majstore, veliko hvala! (:
knjizevnost.70 balsa,
"47. I ako vlastelin ili vlastelčić uvredi sebra, da plati 100 perpera; ako li sebar uvredi vlastelina ili vlasteličića, da plati 100 perpera i da se osmudi. 48. O n a s i lj u Ako koji vlastelin uzme vlastelinku na silu, da mu se obe ruke odseku i nos odreže. Ako li sebar uzme vlastelinku na silu, da se obesi; ako li sebi ravnu uzme na silu, da mu se obe ruke odseku i nos odreže. (....)" Uz poruku se nalazi prevod (nepotpunog) Hilandarskog prepisa Zakonika cara Stefana Dušana. Raspored je 'Računari'. zakonik.txt
knjizevnost.71 supers,
>> Uz poruku se nalazi prevod (nepotpunog) Hilandarskog prepisa >> Zakonika cara Stefana Dušana. Raspored je 'Računari'. Bravo, majstore! Sakupljam drakonske zakone iz hobija :) Ako neko slučajno ima Hamurabija u elektronskoj formi, neka obavezno šalje.
knjizevnost.72 darone,
Nebojša Kandić, iz zbirke Saradnici na žiroskopu KAKO JE STVARNO BILO? Kad Marija Magdalena zapala je u ćorsokak A gomila htede da se baci kamenom ko na kakvu vaš Tad pojavi se Isus Hrist otac naš Jer beše jevrejski svetac-dan petak I znavaše Isus Hrist otac naš Da jadna žena Magdalena Marija Imala je u životu sijaset pizdarija: U dvanaestoj prvi snošaj a u trinaestoj udovica osta U petnaestoj - zbog krađe - tamnica joj drugi dan posta I zbog takvog događaja sleda zakon osta: Pica se svakom ne da! Sve znao je to Isus Hrist otac naš pa reče Ko bezgrešan je kamenom nek se baci Svi ćute raziđoše se ljudi podlaci A Hris sa Magdalenom pođe, njenoj kući u crveni mrak Jer silna mu želja u muškost dođe I dok ne pojavi se jutra prvi zrak Terali su kera njih dvoje jebuckajući se žestoko baš Magdalena Marija žena Isus Hrist otac i bog naš.
knjizevnost.73 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ec950726.zip
knjizevnost.74 mortrisha,
O.K. Dva klinca stoje na uglu i vuku devojčicu za kosu. Njihova, valjda zajednička majka svađa se sa prodavcem hamburgera (verovatno oko kusura). Otac, par koraka dalje, stoji, naizgled dalek, pogleda pruženog prema devojci u džins bermudama na motociklu. Njena bliža noga je podvijena na sedištu; na ramenu, tik do crvene bretele, ima veliku masnicu. Njen mladić je u WC-u. Odavno. I moja žena je u WC-u. Takođe odavno. Točim gorivo u kadilak iz 89-te godine i slušam dobar bluz na radiju. Bili Holidej. Kadilak je vlasništvo žene koja zagriza hamburger, pružajući klincima tri koka-kole. Iznenada, njen muž polazi prema meni. Devojka sa motocikla takođe kreće prema meni, moja žena istrčava iz WC-a nameštajući frizuru, iza nje motociklista sa povećom tetovažom na mišici. Vidim devojčicu koja vuče dva dečaka za kosu i čujem gorivo koje prosipa na pesak. Bili Holidej je zaista O.K. Zoran Ljubičić "žitanje sa usana"
knjizevnost.75 veca,
Lepa reč i gvozdena vrata otvara. Uzmimo na primer reč tromblon! Rade Jovanović
knjizevnost.76 bjevdjic,
"Na današnji dan 16. avgusta 1984. godine u Beogradu je umro Dušan Radović, književnik, pesnik, novinar, jedinstvena medijska ličnost naše kulture. Ranih pedesetih godina javio se na radiju pesmom za decu "Bio jednom jedan lav", a zatim radio-igrom "Kapetan Džon Piplfoks". Slede zbirke pesama "Poštovana deco", "Smešne reči" i "Vukova azbuka", a veliku popularnost stekla je njegova televizijska serija "Na slovo, na slovo". Počev od 1976. godine, njegova emisija "Beograde, dobro jutro" budila je gotovo osam godina stanovnike Beograda obiljem satiričnih doskočica, duhovitih komentara i ljupkog humora."
knjizevnost.78 portos,
ima li neko pri ruci " Splendor in the grass " ? ( ne mislim na film, naravno ;) moze li se naci u British Council ? tnx :)
knjizevnost.79 lukic,
Da li neko zna gde bih mogao naći potrebnu literaturu za rad na temu : " Funkcija slovenske antiteze u narodnoj književnosti ? " MM Unapred zahvalan Aleksandar Lukić.
knjizevnost.80 ljubaz,
Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem -Tumor Ako niko nije ranije čuo ovaj aforizam, onda je valjda moj.
knjizevnost.81 aleksandra.m,
Lozana (Beta-Rojter-AFP) - Italijanski crtač stripova Hugo Prat, tvorac čuvenog junaka stripa, mornara KOrta Maltezea, umro je u nedelju, 20. avgusta, u 68. godini u klinici u blizini Lozane gde se lečio od raka. Avanture Korta Maltezea, mršavog mornara oštrih crta lica sa zlatnom minđušom i kačketom britanske mornarice, prevedene su na 12 jezika i osvojile mnoge nagrade među kojima je i Zlatna palma za crtani film na Kanskom festivalu. Korto Malteze je u svojim izmišljenim putovanjima oko sveta često susretao prave pisce poput Ernesta Hemingveja i Džejmsa Džojsa. Prat je njegove avanture opisao na osnovu pomorskih putovanja Džozefa Konrada. Među ljubiteljima stripova o Kortu Maltezeu su i američki reditelj Vudi Alen, bivši predsednik Francuske Fransoa Miteran, italijanski pisac Umberto Eko. "Kada želim da se opustim, pročitam neki Engelsov esej, a kada želim izazov, čitam Korta Maltezea", rekao je jednom prilikom Eko. Prat je rođen u Riminiju, italijanskom gradu na Jadranskoj obali 1927. godine. Njegova majka zanimala se za Kabalu i proučavala ezoterizam. Ona je, kako je sam Prat govorio, pomogla razvoju njegove maštovitosti i naklonjenosti avanturizmu. Pratov otac, Musolinijev pristalica, davao mu je da čita knjige čila Verna kada mu je (Hugu) bilo pet godina i da na globusu prati putovanja koja je opisao čuveni francuski pisac. Hugo Prat je, međutim, obrazovan kao kosmopolita. Tečno je govorio sedam jezika: francuski, italijanski, engleski, španski, nemački, portugalski i svahili. Hugo Prat je proveo detinjstvo u Etiopiji, tadašnjoj italijanskoj koloniji, gde je naučio svahili. Prat je kasnije govorio, mada se ne zna koliko je to istina, da je bio najmlađi vojnik Musolinijeve vojske. Prat se 1943. godine vratio u Italiju. Prijavio se kao dobrovoljac u britansku vojsku, sa kojom se vratio kao pobednik u Drugom svetskom ratu. Tada je nacrtao prvi strip, "Kec pik", a potom se zaposlio kao crtač u jednoj reviji za decu. žetiri godine kasnije, dobio je poziv da ode u Argentinu da radi za časopis "Salgari". U Argentini je ostao 15 godina, istražujući šume i obalu. Ta istraživanja su mu kasnije poslužila kao inspiracija za avanture njegovog junaka - mornara lutalice. Prat se 1962. godine ponovo vratio u Italiju. Godine 1967. izdao je strip "Narednik Kirk", u kojem se Korto Malteze prvi put pojavljuje, ali samo kao sporedni lik. Od 1969. Prat se posvetio Kortu. Prvi strip u kojem je on bio glavni junak bila je epizoda "Balada o slanom moru". Posle toga je Prat napisao još 11 nastavaka, a njihova radnja se dešava uoči i za vreme Prvog svetskog rata. To su priče koje nemaju konvencionalan kraj, ilustrovane veoma dobrim crtežima. Dijalozi su kratki i jednostavni - kod Prata nikada nije bilo mesta za prazne priče. O stripovima "Korto Malteze" napisane su mnoge univerzitetske teze. Pratovi radovi nekada su jedva ocrtani, a nekada puni detalja i živi. Njegovi potezi su laki, a linije jasno definisane. Likovi koje je stvarao su uvek bili precizno nacrtani, sa karakterističnim crtama lica. Hugo Prat je za sebe govorio da je pisac, "tip koji se bavi književnošću", pripovedač. "Jedina razlika između mene i drugih pisaca je u tome što se ja izražavam pomoću crteža."
knjizevnost.82 sobrenovic,
Eto jedne knjige... Napisao ju je don.huan, a ja svojevremeno radio pripremu. Ovo nije ta verzija pripremljena za stampu. Ovde je .DOC format za winword 6.0. Komentari dobrodosli, ma kakvi bili... :)
knjizevnost.83 supers,
>> Napisao ju je don.huan, a ja svojevremeno radio pripremu. Lepo, samo fali dotična knjiga uz poruku.
knjizevnost.84 veca,
Bombardovanje ćemo ponoviti zbog onih koji nisu bili u svojim kućama. Goran Gaćeša
knjizevnost.85 olio,
FILIPIKE iz nedeljne "nase borbe" pise Filip Mladenovic -Zato je smenjen direktor RTS-a? Toliko se pokvario da mu je karijes zahvatio cak i vestacku vilicu. -Sta preostaje vodji? Ili da izgubi u americkom pokeru, ili da dobije u ruskom ruletu. -Pojedinac koji uobrazi da je Napoleon je psihijatrijski slucaj, a psihijtar koji uobrazi da jeNapoleon je politicka slucajnost.
knjizevnost.86 paki,
Evo jedne kratke priče, bačene na tastaturu tokom nedeljnog popodneva. fraze.zip
knjizevnost.87 mnikolic,
O CAPTAIN! MY CAPTAIN! O Captain! my Captain! our fearful trip is done, The ship has weather'd every rack, the prize we sought is won, The port is near, the bells I hear, the people all exulting, While follow eyes the steady keel, the vessel grim and daring; But O heart! heart! heart! O the bleeding drops of red, Where on the deck my Captain lies, Fallen cold and dead. O Captain! my Captain! rise up and hear the bells; Rise up - for you the flag is flung - for you the bugle trills, For you bouquets and ribbon'd wreaths - for you the shores a-crowding For you they call, the swayind mass, their eager faces turning; Here Captain! dear father! The arm beneath your head! It is some dream that on the deck, You've fallen cold and dead. My Captain does not answer, his lips are pale and still, My father does not feel my arm, he has no pulse nor will, The ship is anchor'd safe and sound, its voyage closed and done, From fearful trip the victor ship comes in with object won; Exult O shores, and ring O bells! But I with mournful tread, Walk the deck my Captain lies, Fallen cold and dead. Walt Whitman
knjizevnost.88 dr.grba,
>> Evo jedne kratke priče, bačene na tastaturu tokom nedeljnog popodneva. Sediš za računarom u nedelju popodne??? Takav je život... <:
knjizevnost.90 ljubaz,
Muslimani i Hrvati su zauzeli Jajce. Ne smem ni da pomislim šta je sledeće. Ljuba Zlatanović
knjizevnost.91 fancy,
ŮŢ> Muslimani i Hrvati su zauzeli Jajce. ŮŢ> Ne smem ni da pomislim šta je sledeće. To su već dobili Srbi.
knjizevnost.92 ljubaz,
Zahvaljujući razvoju demokratije u našoj zemlji, sazrelo je vreme da čitaoci dnevne štampe saznaju punu istinu o napadu Japanaca na Perl Harbur. Ljuba Zlatanović
knjizevnost.93 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti oi950915.zip
knjizevnost.94 vitez.koja,
#=>>> Evo jedne kratke priče, bačene na tastaturu tokom #=> nedeljnog popodneva. #=> #=> Sediš za računarom u nedelju popodne??? #=> Ništa lično, čisto uopšteno ;) Obratite pažnju, citirana rečenica je (kada nije šala) sama suština i definicija isfoliranosti. -- Nedelja popodne, nogometni dan...
knjizevnost.95 crncic,
>> Spanske i iberoamericke kulturne novosti Da li bi se oglasio neko ko ovo čita ? čivo me interesuje, čovek šalje ovo mesecima...
knjizevnost.96 novim,
" >> Spanske i iberoamericke kulturne novosti " Da li bi se oglasio neko ko ovo čita ? Naravno da čita. Kao što je svega par ljudi koji se zanimaju za neko specifično kompjutersko pitanje, tako je dovoljno i da se par ljudi zanima za ove vesti, pa da njihovo slanje bude opravdano. Sada je to tek vrsta probe za nešto što bi, koliko sam upućen, tek trebalo da počne da nam stiže - informacije na stranim jezicima, ali o tome više kad bude došlo vreme.
knjizevnost.97 crncic,
>> Naravno da čita. Kao što je svega par ljudi koji se zanimaju za neko Osim španskog, koje još jezike poznaješ ?
knjizevnost.98 knight,
Subject: EspaĄol Super ;) ali može li u datoteku pa attach na poruku?..
knjizevnost.99 mileusna,
>> Osim španskog, koje još jezike poznaješ ? Beše baš Novim pisao neki tekst u PC-u o automatskim prevodiocima na računaru? So... ;)
knjizevnost.100 iznogud,
:: Osim španskog, koje još jezike poznaješ ? Ne vidim zašto toliko potcenjivački ton u poruci. Koliko znam, Novim se bavi kniževnošću uopšte. Setiš li se ponekad da na Sezamu postoje i stvari koje tebe jako interesuju a njega ne?
knjizevnost.101 aleksandra.m,
> Subject: EspaĄol > Super ;) ali može li u datoteku pa attach na poruku?.. Pa tako poruke u ovoj konferenciji i idu. Šta vam je sad odjednom? Šta mi bre dirate Špance? ;)
knjizevnost.102 crncic,
>> :: Osim španskog, koje još jezike poznaješ ? >> >> Ne vidim zašto toliko potcenjivački ton u poruci. Ne vidim odakle si ti to video, i šta je tebe toliko dirnulo pa skačeš ? Lepo sam pitao da li neko prati one novosti, on je isto tako odgovorio, lepo sam ga posle pitao koje još jezike zna (govori) - ali on nije pustio glasa. >> Koliko znam, Novim se bavi kniževnošću uopšte. Primetio sam i ja, a pored toga je i sposoban pa mu, nadam se, nije potreban advokat !? >> Setiš li se ponekad da na Sezamu postoje i stvari koje tebe jako >> interesuju a njega ne? Iz ovoga vidim da si zaključio da mene književnost ne interesuje ? Španska ne, odmah da kažem, mada mislim da se to dalo i primetiti iz one poruke. Ali sada bih hteo da se vratim na tvoje pitanje. Pogledaj prvi red ove poruke i reci mi šta u njoj vidiš što bi potcenilo čoveka, tj. Novima ? Da li je u tom redu možda nalaze nekakvi blesavi smajliji ili slične uvredljive stvari koje bi poruci dale potcenjivački ton ?
knjizevnost.103 knight,
║> Pa tako poruke u ovoj konferenciji i idu. Šta vam je sad odjednom? OK, tako je... Međutim, španske čaršave ;) sam zaista video, konferencije forum i novosti, ako se dobro sećam... ║> Šta mi bre dirate Špance? ;) Novime?.. :)
knjizevnost.104 mdave,
Subject: Re: EspaĄol > Super ;) ali može li u datoteku pa attach na poruku?.. Ne može.
knjizevnost.105 aleksandra.m,
> OK, tako je... Međutim, španske čaršave ;) sam zaista video, > konferencije forum i novosti, ako se dobro sećam... Pa onda se sigurno sećaš i da je u pitanju posebna tema samo sa vestima iz Španije, pa ko voli... > ║> Šta mi bre dirate Špance? ;) > > Novime?.. :) Ništa ti tu novim ne može pomoći... :)
knjizevnost.106 vitez.koja,
Mark Tven - humorista. Mark Twain, "Roughing It", Chapter III ... Sage bush is very fair fuel, but as a vegetable it is a distinguished failure. Nothing can abide the taste of it but the jackass and his illegitimate child, the mule. But their testemony to its nutritiousness is worth nothing, for they will eat pine knots, or anthracite coal, or brass filings, or lead pipe, or old bottles, or anything that comes handy, and then go off looking as grateful as if they had had oysters for dinner. Mules and donkeys and camels have appetites that anything will relieve temporarily, but nothing satisfy. In Syria, once, at the headwaters of the Jordan, a camel took charge of my overcoat while the tents were being pitched, and examined it with a critical eye, all over, with as much interest as if he had an idea of getting one made like it; and then, after he was done figuring out it as an article of apparel, he began to contemplate it as an article of diet. He put his foot on it, and lifted one of the sleeves out with his teeth, and chewed and chewed at it, gradually taking it in, and all the while opening and closing his eyes in a kind of religious ectasy, as if he had never tasted anything as good as an overcoat before in his life. Then he smacked his lips once or twice, and reached after the other sleeve. Next he triedthe velvet colalr, and smiled a smile of such contentement that is was plain to see that he regarded that as the daintiest thing about an overcoat. The tails went next, along with some percussion caps and cough candy, and some fig-paste from Constantinopole. And then my newspaper correspondence dropped out, and he took a chance in that - manuscript letters written for the home papers. But he was treading on dangerous ground, now. He began to come across solid wisdom in those documents that was rather weighty on his stomach; and occasionally he would take a joke that would shake him up till it loosened his teeth; it was getting to be perilous times with him, but he held his grip with good courage and hopefully, till at last he began to stumble on statements that not even camel could swallow with impunity. He began to gag and gasp, and his eyes to stand out, and his forelegs to spread, and in about quarter of a minute he fell over as stiff as a carpenter's workbench, and died a death of indescribable agony. I went and pulled the manuscript out of his mouth, and found that the sensitive creature had chooked to death of one of the midlest and gentlest statements of fact that I ever laid before a trusting public. ...
knjizevnost.107 vitez.koja,
Mark Tven - pripovedač. Ovde sam uzeo sebi slobodu da objasim par nejasnih mesta; valjda će nekome koristiti da bolje razume tekst. Mark Twain, "Old Times on the Mississippi", first published in "Atlantic Monthly, Febryary, 1875. ... Next morning I felt pretty rusty and low-spirited. We went booming along, taking a good many chances, for we were anxious to "get out of the river" (as getting out to Cairo was called) before night should overtake us. But Mr. Bixby's partner, the other pilot, presently grounded the boat, and we lost so much time getting her off that it was plain the darkness would overtake us a good long way above the mouth. This was a great misfortune, especially to certain of our visiting pilots, whose boats wolud have to wait for their return, no matter how long that might be. It sobbered the pilot-house talk a good deal. Coming up-stream, pilots did not mind low water or any kind of darkness; nothing stopped them but fog. But dow-stream work was different; a boat was too nearly helpless, with a stiff current pushing behind her; so it was not customary to run down-stream at night in low water. There seemed to be one small hope, however: if we could get through the intricate and dangerous Hat Island crossing before night, we could venture the rest, for we would have plainer sailing and better water. So there was a deal of looking at watches all the rest of the day, and a constant ciphering upon the speed we were making; Hat Island was the eternal subject; sometimes hope was high and sometimes we were delayed in a bad crossing, and down it went again. For hours all hands lay under the burden of this suppressed excitement; it was even communicated to me, and I got to feeling so solucutous about Hat Island, and under such an awful pressure of responsibility, that I wished I might have five minutes on shore to draw a good, full, relieving breath, and start over again. We were standing no regular watches (1). Each of our pilots ran such portions of the river as he had run when coming up-stream, because of greater familiarity with it; but both remained in the pilot-cabin constantly. An hour before the sunset Mr. Bixby took the wheel, and Mr. W. stepped aside. For the next thirty minutes every man held his watch in his hand and was restless, silent, and uneasy. At last somebody said, with a doomful sigh: "Well, yonder's Hat Island - and we can't make it." All the watches closed with a snap, everybody sighed and muttered something about ist being "too bad, too bad - ah, if we could only have got there half an hour sooner!" and the place was thick with the atmosphere of dissapointment. Some started out to go, but loitered, hearing no bell-tap to land. The sun dipped behind the horizon, the boat went on. Inquiring looks passed from one guest to another; and one who had his hand on the door-knob and had turned it, waited, then presently took away his hand and let the knob turn back again. We bore steadily down the bend. More looks were exchanged, and nods of surprised admiration - but no words. Insensibly the men drew together behind Mr. Bixby, as the sky darkened and one or two dim stars came out. The dead silence and sense of waiting became oppressive. Mr. Bixby pulled the cord, and two depp, mellow notes from the big bell floated off in the night. Then a pause, and one more note was struck. The watchman's voice followed, wrom the hurricane-deck: "Labboard lead, there! Stabboard lead!" (2) The cries of the leadsmen began to rise out of the distance, and were gruffly repeated by the word-passers on the hurricane-deck. "M-a-r-k three! M-a-r-k three! Quarter-less-three! Half twain! Quarter twain! M-a-r-k twain! Quarter-less-" Mr. Bixby pulled two bell-ropes, and was answerred by a faint jinglings far bellow in the engine-room, and our speed slackened. The steam began to whistle through the gauge-cocks. The cries of the leadsmen went on - and it is a weird sound, always, in the night. Every pilot in the lot was watching now, with fixed eyes, and talknig under his breath. Nobody was calm but Mr. Bixby. He would put his wheel down and stand on a spoke, and as the steamer swung into her (to me) utterly invisible marks - for we seemed to be in the midst of a wide and gloomy sea - he would meet and fasten her there. Out of the murmur of half-audiable talk, one caught a coherent sentence now and them - such as: "There; she's over the first reef all right!" After a pause, another subdued voice: "Her stern's coming down just exactly right, by George!" "Now she's in the marks; over she goes!" Somebody else muttered: "Oh, it was done beautiful - beautiful!" Now the engines were stopped altogether, and we drifted with the current; not that I could see the boat drift, for I could not, the stars being all gone by this time. This drifting was the dismalest work; it held one's hearth still. Presently I discovered a blacker gloom than that which surrounded us. It was the head of the island. We were closing right down upon it. We netered it deeper shadow, and so imminenet seemed the peril that i was likely to suffocate; and I had the strongest impulse to do something, anything, to save the vessel. But stil Mr. Bixby stood by his wheel, silent, intent like a cat, and all the pilots stood shoulder to shoulder at his back. "She'll not make it!" somebody whispered. The water grew shoaler and shoaler, by the leadsmen's cries, till it was down to: "Eight-and-a-half! E-i-g-h-t feet! E-i-g-h-t feet! Seven and - " Mr. Bixby said warningly through his speaking-tube to the engineer: "Stand by, now!" "Ay, ay, sir!" Seven-and-a-half! Seven feet! Six-and- " We touched bottom! Instantly Mr. Bixby set a lot of bells ringing, shouted through the tube, "Now, let her have it - every last ounce you've got!" then to his partner, "Put her hard down! snatch her! snatch her!" The boat rasped and ground her way through the sand, hung upon the apex of disaster a single tremendous instant, and then over she went! And such a shour as went up at Mr. Bixby back never loosened the roof of a pilot-house before! There was no more trouble afret that. Mr. Bixby whas a hero of that night; and it was some little time, too, before his exploit ceased to be talked about by river-men. Fully to realize the marvelous precision required in laying the great steamer in her marks in that murky waste of water, one should know that not only must she pick her intricate way through snags and blind reefs, and then shave the head of the island so closely as to brush the overhanging foliage with her stern, but at one place she must pass almosu within arm's reach of a sunken and invisible wreck that would snach the hull timbers from under her if she should strike it, and destroy quarter of a million dollar's worth of steamboat and cargo i five minutes (3), and maybe a hundred and fifty human lives into the bargain. The last remark I heard that night was a compliment to Mr. Bixby, uttered in soliloquy and with unction by one of our guests. He said: "By the Shadow of Death, but he's a lightning pilot!" - * - (1) 'Nismo se držali redovnih dežurstava' (2) 'Merenje dubine na levoj i desnoj strani' (3) radnja se dešava 1857 ili 1858 godine
knjizevnost.108 mpalacios,
> Da li bi se oglasio neko ko ovo cita ? > Zivo me interesuje, covek salje ovo mesecima... Neko ovo cita. Na Sezamu imamo svega, i tehnicara i knjizevnika, i ljudi koji samo znaju svoj jezik, i ljudi koji razumeju cak i moj. Mislim da ovaj sistem mora da bude otvoren prostor za susret ne samo pripadnika vecine, nego takodje za mnogobrojne manjine koje, na kraju krajeva, cine normalno gradjansko drustvo. Ovde mora da bude "za svakoga nesto, za nekoga sve". U svakom slucaju, hvala za tvoj interes i za tvoju brigu.
knjizevnost.109 veca,
Pre neki dan izašla je nova knjiga aforizama Ive Mažuranića, "U ratnom okruženju". ---------------------------------------------------------------- Dogodio se narod. Rečju, mobilizacija. * * * Tesla nam je ostavio tajno oružje: motornu testeru! * * * Srbi su izvrsni ratnici, mada i muslimani i Hrvati vole da ginu. * * * Izbeglice smo smestili u domove kulture jer smo mi narod sa velikom kulturnom tradicijom. * * * Mogao bih mnogo bolje da živim, ali me je sramota da zavirujem baš u svaki kontejner. ---------------------------------------------------------------- Iva Mažuranić (Miodrag Milojević) Rođen je1952. g. u Kragujevcu. Objavio je: "Bog među ciganima" (pripovetke) 1987, "Revolucija koja peče (aforizmi) 1990. Zastupljen je u više domaćih i stranih antologija satire.
knjizevnost.110 novim,
" >> :: Osim španskog, koje još jezike poznaješ ? " >> " >> Ne vidim zašto toliko potcenjivački ton u poruci. " Ne vidim odakle si ti to video, i šta je tebe toliko dirnulo pa skačeš ? Ama cool tamo, dokoni Szmvci, i ne diraj moje jezike. :))
knjizevnost.111 knight,
║>> Super ;) ali može li u datoteku pa attach na poruku?.. ║> Ne može. U je, pa ti si neki mnogo opasan tip. (c) mr.baggins
knjizevnost.112 knight,
║> Pa onda se sigurno sećaš i da je u pitanju posebna tema samo sa vestima ║> iz Španije, pa ko voli... OK, u pravu si ;) ali delimično - takva tema ne postoji u forumu. Nekoliko poruka na španskom, koje se _ne nalaze_ u posebnoj temi koju pominješ, nisu spakovane u datoteku i to je to. Ništa strašno, omaklo se, ko ne može ni toliko da toleriše (ja mogu) ima na raspolaganju ignore, pa adios... Neću da teram mak na konac ali neću ni da ispadne da izmišljam.
knjizevnost.113 mpalacios,
"Dobrodosli na pakao" (Javier Reverte): istorijsko-fantasticne analogije izmedju Jugoslavije (prethodne) i Spanije (sadasnje). jugoespa.zip
knjizevnost.114 novim,
" "Dobrodosli na pakao" (Javier Reverte): istorijsko-fantasticne " analogije izmedju Jugoslavije (prethodne) i Spanije (sadasnje). Evo, na brzinu sklepanog, improvizovanog prevoda: --- Novinar i pisac Havijer Reverte, autor knjige "Dobrodošli u Pakao", preveo je u imaginarni oblik sukobe u ex-Yu na hipotetički sukob između nacionalizama u Španiji: Godine 1977. odah po padu frankizma i dolasku demokratije, Katalonija i Baskija proglašavaju svoju nezavisnost. Baskija proteruje sve ne-baskijce, zahteva nazad teritorije Burgosa i Francuske i aneksira Navaru. Katalonija traži nazad francusku Kataloniju i pokušava da napravi vladu od dođoša Andalužana i Ekstremaduraca. ĐŠpanija i druge autonomne oblasti (republike) ne prihvataju secesiju Katalonije i Baskije. Počinje rat. Španija zauzima Alavu (grad na ) i formira autonomnu baskijsko-šansku vladu. Španci iz Navare ustaju protiv Bilbaa (glavnog grada Baskije) i proteruju Baskijce iz Ribere. Pamplona je opkoljena. Francuski Baskijci stvaraju Republiku Baskijsku Severa. Svi dođoši se proteruju iz Baskije. Španci Katalonci se dele: jedni se priklanjaju multinacionalnoj vladi Barselone. Drugi proglašavaju nezavisnost Došljačke Katalonske Republike. Osvajaju 80 % oblasti i proteruju sve Katalonce. Opkoljavaju Barselonu uz pomoć španske vojske i Ujedinjenje Nacije proglašavaju zaštićenim zonama Sabadelj i Ospitalet (parčići poput Grbavice ili Neđarića). Ceo taj vic je postao stvarnost u Yu. (Iz lista Cambio / Promena, 11. 9. 95) --- Hm, Španci imaju smisla za vic, pa i na svoj račun. ;> (prim. prev.) Za manje upućene: Španija je, slično ex-Yu, veoma etnički šarena: Kastiljanci, Andalužani mu dođu Srbi (tj. najbrojniji; ovi potonji su k'o naša "južna pruga"), Baskijci recimo Šiptari, Katalonci Slovenci (ili Sloveno-Hrvati, recimo). Ima i Galicijaca (Makedonci, na primer), a ostali su mu Crnogorci, etc. Tzv. Bošnjaci su proterani još 1492. Itd. Kralj je poreklom Burbon (Francuz, recimo), ali im je Kraljica sva "naša" (Grkinja). Mnogo mi nekako liče na nas, a kako ih veoma volim, to me ponekad i rastuži! (Doduše, svoj su građ. rat odradili već ranije, pa sad kuliraju zezajući se ovako kao ovaj gore.)
knjizevnost.115 ljubaz,
Evo jedne tako kratke priče, da je čak i naslov duži od nje :) SENZACIONALNO, ULTRAEKSKLUZIVNO, HIPERŠOKANTNO, i KRAJNJE TELEGRAFIžNO !!! U Grčkoj opet viđeni leteći tanjiri!
knjizevnost.116 portos,
" >> Spanske i iberoamericke kulturne novosti " " Da li bi se oglasio neko ko ovo cita ? " Zivo me interesuje, covek salje ovo mesecima... kako sam protekle dve nedelje bila na izvoru informacija pa nisam mogla pravovremeno da reagujem, CON UN RETRASO prijavljujem da sam i ja jedna od onih koji jedva cekaju da stignu vesti iz Spanije ... toliko o tome, ako te jos nesto zivo interesuje - samo pitaj :) saludos, danica
knjizevnost.117 ratman,
Imao sam ovih dana jedan izuzetan CD-ROM sa kompletnim Shakespeare-ovim delima. Izdanje je iz 1992, CMC-Disk Passage. Zaista veliko zadovoljstvo browse-ovati ovakav CD. Ovaj CD je dugacak oko 20-30 Mb, i posebno mi se dopada sto trci pod DOS-om, ali me interesuje da li postoji neko potpunije CD-izdanje, sa objasnjenjima, tumacenjima, opsirnijim recnikom, svim onim stvarima koje pomazu razumevanje ovog ipak ne tako bliskog teksta. Mislim da sam negde prcitao da postoji i ovako nesto. Zna li neko detalje? Da li mozda postoji Asimov-ljev "Guide to Shakespeare" na CD-u? Ima li interesenata da otvorimo grupu "Shakespeare"? Predmet bi bio, naravno, Shakespeare-ove drame, knjizevnost i jezik elizabetanske epohe, predstave i filmske adaptacije Shakespeare-ovih drama, itd. Come forth, and thy keyboard strike swift, For thy response I shalt await in haste... Pozdrav, Dejan.
knjizevnost.118 novim,
" Ima li interesenata da otvorimo grupu "Shakespeare"? " Predmet bi bio, naravno, Shakespeare-ove drame, knjizevnost i jezik " elizabetanske epohe, predstave i filmske adaptacije Shakespeare-ovih " drama, itd. Ma, piši ovde. :) Usput: neko je letos kačio ovde neki info o nekom izdanju Šekspira (prevoda) u jednoj knjizi? Da li se to pojavilo, gde, i pošto?
knjizevnost.119 nlazic,
*> Usput: neko je letos kačio ovde neki info o nekom izdanju Šekspira *> (prevoda) u jednoj knjizi? Da li se to pojavilo, gde, i pošto? Pre neki dan videh ovu knjigu u knjižari (čini mi se Prosvetinoj). Cena od 550d je stajala ispod precrtane cene od 750d. Pozdrav, :) Nebojša :)
knjizevnost.120 aleksandra.m,
> Pre neki dan videh ovu knjigu u knjižari (čini mi se > Prosvetinoj). Cena od 550d je stajala ispod precrtane cene od > 750d. Au, bre, pa da li oni misle da to kupi neko ko čita knjige??
knjizevnost.121 ljubaz,
>> Imao sam ovih dana jedan izuzetan CD-ROM sa kompletnim Shakespeare-ovim >> delima. Izdanje je iz 1992, CMC-Disk Passage. Zaista veliko zadovoljstvo >> browse-ovati ovakav CD. >> Ovaj CD je dugacak oko 20-30 Mb, i posebno mi se dopada sto trci Imao? Zar nisi mogao da prebaciš tih bednih 30-tak MB blaga na diskete? Možeš li opet da ga se dočepaš? >> Come forth, and thy keyboard strike swift, >> For thy response I shalt await in haste... Sjajno :)
knjizevnost.122 ljubaz,
>> Pre neki dan videh ovu knjigu u knjižari (čini mi se >> Prosvetinoj). Cena od 550d je stajala ispod precrtane cene od >> 750d. :((( Ima li podataka o mogućoj kupovini na 24 rate ili da ja odmah počnem sa prekucavanjem Šekpirovih dela u računar za svoju dušu?
knjizevnost.123 ljubaz,
>>> Pre neki dan videh ovu knjigu u knjižari (čini mi se >>> Prosvetinoj). Cena od 550d je stajala ispod precrtane cene od >>> 750d. >> Au, bre, pa da li oni misle da to kupi neko ko čita knjige?? Isprva zvuči kao cena za regale političara i novokomponovanih bogataša. Ali kad se bolje razmisli, sniženje je snačajno: Sad radnici mogu da uživaju u Šekspiru samo za dve prosečne plate. P.S. Ako vam ovo zvuči kao šala, onda ste vanzemaljac pa samim tim očekujte da vam na vrata zakucaju ejdženti Molder i Skali.
knjizevnost.124 mnikolic,
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost je irski pesnik Šejmas Hini (Seamus Heaney) "Samokres" Skupljali smo kremen, Bled, žilama prošaran, Sve dok mali prst i palac Nisu oko njih brideli; Hladne brojanice doma i istorije Premetali, plamen iz ralja pećine Od lišća i grančica Drhturi na fitilju uma. (Prevela: Milica Mint) from "Clearances" 3 When all the other were away at Mass I was all hers as we pealed potatoes. They broke the silence, let fall one by one Like solder weeping off the soldering iron: Cold comforts set between us, things to share Gleaming in a bucket of clean water. And again let fall. Little pleasant splashes From each other's work would bring us to our senses. So while the parish priest at her bedside Went hammer and tongs at the prayers for the dying And some were responding and some crying I remembered her head bent towards my head, Her breath in mine, our fluent dipping knives - Never closer the whole rest of our lives.
knjizevnost.125 mikrom,
▄─ >> Pre neki dan videh ovu knjigu u knjižari (čini mi se ▄─ >> Prosvetinoj). Cena od 550d je stajala ispod precrtane cene od ▄─ >> 750d. ▄─ Ima li podataka o mogućoj kupovini na 24 rate ili da ja odmah Cena od 750 din je zaista visoka i to što je "Prosveta" prodaje po 550 treba tumačiti da ih je verovatno dobila putem razmene sa knjižarom "Bata", ali se radi o zaista maloj količini i svakako će je uskoro umesto za 550 prodavati za 650. Za one koji nisu imali prilike da vide knjigu evo samo nekoliko napomena. Knjiga "Viljem Šekspir - Sabrana dela" je štampana u Italiji na biblijskom papiru i ima 2.004 strane u tvrdom povezu. Osim prilično skupe štampe na cenu su znatno uticali još poneki faktori: transport - 15% cene štampe (češki prevoznik na relaciji Italija - Slovenija - Hrvatska - Mađarska - SRJ - Makedonija i konačno ponovo SRJ), papir (koji je zbog svoje male debljine jako nezgodan za štampanje pa se u ukupnom isporučenom tiražu nalazi i oko 10% knjiga sa jednom - ređe više - neispravno odštampanom stranicom). Uprkos tome ukupni troškovi su manji za oko 30% nego da je knjiga štampana kod nas, odnosno da je štampao "Zavod za izradu novčanica" koji zaista ima odgovarajuću opemu ali je njihova ponuda bila preskupa. S druge strane, vredi razmisliti koliko bi koštao komplet od desetak knjiga u tvrdom povezu na adekvatnoj hartiji. Plaćanje u ratama će biti moguće kod izdavača (kako će to biti ostvareno ne znam), najverovatnije do 5 rata (trenutno bi to bilo po 105 din.). Takođe kada se (ako se :) rasproda tiraž izdavači će po nižoj ceni prodavati knjige sa 1 neispravnom stranom (pretpostavljam da će na neki način biti zamenjena ispravnom, ali to će malčice narušiti estetski izgled ove knjige), koja će to cena biti ne znam, ali pretpostavljam za oko 10-15% niža od redovne, dakle 450-470 din. Svi komentari oko cene stoje i samo sam pokušao da pojasnim zašto je ona takva. Srećan sam da sam malčice umešao prste oko ovog izdanja pa ću, nadam se uskoro, dobiti svoj besplatan primerak :)
knjizevnost.126 ratman,
6.121 >> Imao? Zar nisi mogao da prebacis tih bednih 30-tak MB blaga na >> diskete? Mozes li opet da ga se docepas? Pa, imao sam nedostatak floppy-ja a i prostora na HD-u, i skinuo sam Hamlet-a, Romeo & Juliet, The Tempest, J. Caesar-a Macbeth-a. Ali cu verovatno jos koji put imati CD u rukama, pa cu poskidati jos ponesto.
knjizevnost.127 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ec951016.zip
knjizevnost.128 novim,
Direktna primena literature na pitanja kompjutera (a povodom raznih polemika, na Sezamu i Mreži uopšte, tipa: Warp vs. Win95, Linux vs. FreeBSD, Quantum vs. Caviar, etc. etc., Forum nottumenšn), Kako vam drago, kaže Šekspir, pa dodaje: "čAK: I kakav je bio ishod? KREMEN: Pa eto, sastali smo i utvrdili da se svađa nalazi na sedmom uzroku. čAK: Kako na sedmom uzroku? (...) KREMEN: Tako što smo laž sedam puta vraćali jedan drugom. (...) Nije mi svidelo kako je izvestan dvoranin podsekao svoju bradu. A on poruči da mi kažu kako je on suprotnog mišljenja, pa ako sam ja rekao da mu brada nije dobro podsečena, on misli da jeste; ovo se zove Uglađena Oporuka. Da sam mu ja opet odgovorio da nije dobro podsečena, on bi mi odgvorio da je bradu podrezao kako se njemu sviđa: ovo se zove Pristojna Zajedljivost. Ako bih ponovio da nije dobro podrezana, on bi mi osporio sposobnost da sudim: to se onda zove Neotesan Odgovor. Ako bih opet rekao da nije dobro podrezana, on bi odgovorio da ne govorim istinu: ovo se zove Hrabro Razračunavanje. Ponovim li da nije dobro podrezana, on bi odgovorio da lažem: ovo je Izazivačko Poricanje. Onda dolazi Uslovna Laž, pa Laž Neposredna. čAK: A koliko ste vi puta kazali da mu brada nije dobro podsečena? KREMEN: Nisam se usudio da idem dalje od Uslovne Laži, niti se on usudio da mi baci u lice Laž Neposrednu; te tako premerismo mačeve i raziđosmo se." - Prevod Nedića i čivojinovića. (Inače ti stupnjevi u originalu se viču: 1. Retort courteous; 2. Quip modest; 3. Reply churlish; 4. Reproof valiant; 5. Countercheck quarrelsome; 6. Lie with circumstance; 7. Lie direct. - Mogućni su, razume se, i drukčiji prevodi, ali i ovaj dočarava poentu.) PS: Ako ko ima Shkspr-a na CD-u, neka baci original (poslednja scena iz As You Like it). PPS: Smem li sad da viknem: Shkspr rulez! :)))
knjizevnost.130 mnikolic,
Za ljubitelje bilijara koji su na Sezamu u velikom broju. A Poet's Progress Like snooker balls thrown on the table's faded green, Rare ivory and weighted with his best ambitions, At first his words are launched: not certain what they mean, He loves to see them roll, rebound, assume positions Which - since not he - some higher power has assigned. But now the game begins: dead players, living critics Are watching him - and suddenly one eye goes blind, The hand that holds the cue shakes like a paralytic's, Till every thudding, every clinking sound portends New failure, new defeat. Amazed, he finds that still It is not he who guides his missiles to their ends But an unkind geometry that mocks his will. If he persists, for years he'll practise patiently, Lock all the doors, learn all the tricks, keep noises out, Though he may pick a ghost or two for company Or pierce the room's inhuman silence with a shout. More often silence wins; then soon the green felt seems An evil playground, lawless, lost to time, forsaken, And he a fool caught in the water weeds of dreams Whom only death or frantic effort can awaken. At last, a master player, he can face applause, Looks for a fit opponent, former friends, emerges; But no one knows him now. He questions his own cause And has forgotten why he yielded to those urges, Took up a wooden cue to strike a coloured ball. Wise now, he goes on playing; both his house and heart Unguarded solitudes, hospitavle to all Who can endure the cold intensity of art. Michael Hamburger
knjizevnost.131 sav.gacic,
> bogataša. Ali kad se bolje razmisli, sniženje je snačajno: Sad > radnici mogu da uživaju u Šekspiru samo za dve prosečne plate. ...inače pasionirani čitaoci Šekspirovih dela... u interpretaciji vedeta Agencije "Ramović", u pauzi između dva Cecina nastupa... Pozdrav, Bik koji sedi
knjizevnost.132 ndragan,
/ Ama cool tamo, dokoni Szmvci, i ne diraj moje jezike. :)) A propao višejezičnosti, kako se snalaziš kad za pola sata govoriš tri različita jezika? Meni sve teže pada taj, xm, context switching, pa mi se događa. Ne da brkam reči između jezika, to vrlo retko, nego kad se okrenem drugom sagovorniku, desi mi se da zastanem i ne znam koji jezik treba da isplazim.
knjizevnost.133 novim,
Iz fajla sa raznim vestima koje je drugde poslao Vlad, ova vest može biti zanimljiva ovde: REU1947 4 OVR 368 ( RWS DE GB LIF ODD ) K1901019 BC-GERMANY-SHAKESPEARE German professor finds true face of Shakespeare By Andrew Gray BONN, Oct 19 (Reuter) - A German professor said on Thursday she had proved a death mask of William Shakespeare was genuine, giving the world its first accurate portrait of the playwright and indicating he may have died of eye cancer. Hildegard Hammerschmidt-Hummel, a professor of English literature at Mainz University, said forensic tests on the 17th century plaster of paris mask in a castle south of Frankfurt matched it closely to portraits of the bard. "I feel marvellous, it's very exciting," said Hammerschmidt-Hummel, whose discovery was part of 10 years of research into artistic representations of Shakespeare. The few existing portraits of Shakespeare are highly stylised, and the professor said the mask would provide the first true likeness of the playwright. However, many scholars have cast doubt on whether even the portraits are accurate enough to be a valid basis for authenticating the mask. The plaster cast is stored in a castle which doubles as a library in the town of Darmstadt, and is not on public display. "It would be nice if people could see the mask soon," the professor said, adding it would be displayed next year. She recruited German criminal investigators who used computer-aided techniques to find the similarity between the mask and the portraits. Hammerschmidt-Hummel also noticed a swelling above the left eye in the mask and the portraits, and asked an optical specialist to investigate. He diagnosed Mikulicz syndrome, a potentially fatal tumour which affects the tear glands. Other experts were reserving judgement on the mask's authenticity. "As far as I know, it was very rare for death masks of literary figures to be made in Shakespeare's era," said Professor Stanley Wells, head of the Shakespeare Institute in the playwright's English home town of Stratford-upon-Avon. Scant information exists about how Shakespeare died in 1616, at the age of 52. One version of events is that he died from a fever contracted after a drinking binge with two other poets. "I think it's a little dubious to base a diagnosis on the swelling around an eye," Wells added. "You could have swelling around the eyes after a heavy drinking session too." REUTER 1726 191095 GMT
knjizevnost.134 index,
Radio-emisija "Oblak u bermudama", Beografiti i Radio-Indeks R A S P I S U J U DEVETI KONKURS ZA KRATKU PRIžU USLOVI KONKURSA: - na konkurs slati neobjavljene priče dužine do jedne stranice (28 redova) - svaki učesnik konkursa može poslati najviše pet priča; - tema je slobodna; - radove slati pod šifrom, a rešenje šifre sa osnovnim biografskim podacima MMM treba priložiti u posebnoj koverti; - na konkursu mogu učestvovati svi zainteresovani - rok za slanje radova je 6. decembar 1995. godine; - žiri konkursa dodeliće tri novčane nagrade (400, 300 i 200 dinara); - najbolje priče biće objavljene u knjizi - izboru najuspešnijih ostvarenja sa konkursa. Priče slati na adresu: M Radio-Indeks ("Oblak u bermudama") Hilandarska 2, 11000 BEOGRAD KKsa naznakom "Konkurs za kratku priču" NAPOMENA: žiri konkursa sačinjavaju Mihajlo Pantić i Vasa Pavković. - kompletima knjiga biće nagrađeni autori deset najlepših priča, autori MM najkraćih priča koje budu odabrane za knjigu, kao i najmlađi i najstariji potpisnici priča iz knjige. SVE DETALJNIJE INFORMACIJE MOGU SE DOBITI NA 330-060
knjizevnost.136 ratman,
>> "I think it's a little dubious to base a diagnosis on the swelling >> around an eye," Wells added. "You could have swelling around the eyes >> after a heavy drinking session too." .. a moze biti i prelom baze lobanje (onda je otok obicno bilateralan), ili nesto alergijskog porekla, trovanje, .. ili kombinacija vise stvari od par desetina mogucnosti. Kako je bio, pretpostavlja se, "penzionisan" poslednjih par godina u Stratfordu, malo verovatno da ga je ukokao ili otrovao neki glumac, kriticar, itd.
knjizevnost.137 drakce,
* Forwarded from the U-BOOKS conference on the Cam's WCH BBS. * Original from JANET KENT to ALL dated 10-06-95. -=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=-=- The Nobel Academy that awarded Irish poet Seamus Heaney the prize made special mention of "Lightening viii," part of the "Squarings" section of his 1991 work "Seeing Things." "A poem like 'Lightenings viii', on the miracle at Clonmacnoise, is a crystallization of much of Heaney's imaginative world: history and sensuality, myths and the day-to-day; all articulated in Heaney's rich language," the academy wrote. "The annals say: when the monks of Clonmacnoise Were all at prayers inside the oratory A ship appeared above them in the air. The anchor dragged along behind so deep It hooked itself into the altar rails And then, as the big hull rocked to a standstill, A crewman shinned and grappled down a rope And struggled to release it. But in vain. "This man can't bear our life here and will drown' The abbot said, 'Unless we help him.' So They did, the freed ship sailed, and the man climbed back Out of the marvelous as he had known it." Here is another earlier example of his poetry called "Mid-Term Break," from a 1966 collection: "I sat all morning in the college sick bay Counting bells knelling classes to a close. At two o'clock our neighbors drove me home. In the porch I met my father crying- He had always taken funerals in his stride- And Big Jim Evans saying it was a hard blow. The baby cooed and laughed and rocked the pram When I came in, and I was embarrassed By old men standing up to shake my hand And tell me they were 'sorry for my trouble' Whispers informed strangers I was the eldest, Away at school, as my mother held my hand In hers and coughed out angry tearless sighs. At ten o'clock the ambulance arrived With the corpse, staunched and bandaged by the nurses. Next morning I went up into the room. Snowdrops And candles soothed the bedside; I saw him For the first time in six weeks. Paler now, Wearing a poppy bruise on his left temple, He lay in the four foot box as in his cot, No gaudy scars, the bumper knocked him clear. A four-foot box, a foot for every year."
knjizevnost.138 novim,
" od par desetina mogucnosti. Kako je bio, pretpostavlja se, " "penzionisan" poslednjih par godina u Stratfordu, malo verovatno da ga " je ukokao ili otrovao neki glumac, kriticar, itd. Malo je činjenica koje se zaista znaju o njemu, pa je i njegova rana smrt (u 52. godini) nekako zagonetna. Zagonetno je i njegovo - kako izgleda - odustajanje od pisanja drama, tj. od pozorišnog, literarnog i javnog života uopšte. Povlačenje iz Londona u rodni Stratford u 46. godini života, pri čemu poslednje tri godine nije ništa pisao. Ima razloga da se stihovi s kraja Bure smatraju i za vrstu njegovog ličnog oproštaja od pozorišta. žudna faca, sve u svemu.
knjizevnost.139 milan,
> Malo je činjenica koje se zaista znaju o njemu, pa je i njegova rana > smrt (u 52. godini) nekako zagonetna. Zagonetno je i njegovo - kako > izgleda - odustajanje od pisanja drama, tj. od pozorišnog, > literarnog i javnog života uopšte. Povlačenje iz Londona u rodni > Stratford u 46. godini života, pri čemu poslednje tri godine nije > ništa pisao. Ima razloga da se stihovi s kraja Bure smatraju i za > vrstu njegovog ličnog oproštaja od pozorišta. žudna faca, sve u > svemu. Da li je to baš "rana smrt". Valja pogledati tablice smrtnosti te epohe. Sada je u najrazvijenijim zemljama Zapada srednji vek muškaraca 69 a žena 75. Ne bi me iznenadilo da je u elizabetanskoj epohi srednji vek "trajanja" bio baš oko tih godima u kojima je Šekspir i umro. Pl poz M
knjizevnost.140 fancy,
Umro je Slobodan Selenić. :'( Nema boga.
knjizevnost.141 ndragan,
Dok smo bili drugovi bili smo gospoda (Ovo mi je izletelo dok sam pričao sa zemljakom. Sreli smo se u redu na prelazu kod Segedina. žekali smo šest ipo sati... ko je video, shvatiće)
knjizevnost.142 icvetkovic,
Pročitao Kvaku 22, oduševio se... Ima li još nečega od Josepha Hellera za preporučiti?
knjizevnost.143 dr.grba,
>> Umro je Slobodan Selenić. Juče sam na sajmu kupio "Ubistvo s predumišljajem", pritom zamerajući sebi što to nisam učinio odavno. Ovo je jedini Selenićev roman koji nisam pročitao. Sedimo sinoć, raspakujemo stvari donete iz Beograda i čujemo vest o smrti. U tom trenutku sam držao knjigu u ruci. Još osećam taj grč u prstima... Imao sam sreću, čast i zadovoljstvo da se sretnem i razgovaram sa ovim divnim čovekom. Imao sam sreću, čast i zadovoljstvo da čitam knjige koje je on napisao. Laka Ti crna zemlja, Majstore. Timor mortis conturbat me.
knjizevnost.144 vcalic,
>> Umro je Slobodan Selenić. :((( Sve je manje Beograđana... Negde krajem '93-e, a sećate se kakvo je stanje tada bilo, pokušavao sam da kupim "Ubistvo s predumišljajem". Nedostajala mi je još neka sića od par milijardi tadašnjih dinara. Dok sam stajao k'o poslednji kreten u knjižari preturajući po džepovima u potrazi za eventualno zaboravljanim bezvrednim papirima, ljudi su ulazili i kupovali knjigu. Za pet minuta koliko sam proveo u knjižari prodato je 3-4 primerka, a u to vreme knjiga se prodavala već nekoliko meseci. Scenu nikada neću zaboraviti, tad sam shvatio da nas još nisu ubili. Gledam kako NP-P cvili zbog Selenićeve smrti, drveći klasičnu crvenu frazologiju, ko zna pre koliko godina spremljenu, i bez skoro ikakvih izmena korišćenu svaki put kada umre veliki umetnik. To što su ga oni u grob i oterali - nikom ništa. Koje licemerje... Vlada
knjizevnost.145 novim,
" Da li je to baš "rana smrt". Valja pogledati tablice smrtnosti " te epohe. Sada je u najrazvijenijim zemljama Zapada srednji vek " muškaraca 69 a žena 75. Ne bi me iznenadilo da je u elizabetanskoj " epohi srednji vek "trajanja" bio baš oko tih godima u kojima je " Šekspir i umro. Izgleda da taj prosek jako zavisi od socijalnog statusa iliti kvaliteta života (bedni su umirali ranije, nema sumnje). U poređenju sa drugim savremenicima Š. je ipak umro srazmerno mlad (gledajući uporedno, barem do 60-e je trebalo da gura). Ali je još zagonetnije povlačenje iz dramske umetnosti. Možda je bila posredi neka bolest. Možda buran glumačko-dramski život (ta vrsta zanata je u to doba bila prilično iscrpljujuća). Možda nešto drugo, ko zna, možemo samo da nagađamo.
knjizevnost.146 olio,
> Procitao Kvaku 22, odusevio se... Ima li jos necega od Josepha Hellera > za preporuciti? Bravo!!! Knjiga je kod nas obavljena davne 1968.g. Pogledaj film KVAKA 22, film je jos bolji. Pozdrav Oliver.
knjizevnost.147 maksa,
>> Pročitao Kvaku 22, oduševio se... Ima li još nečega od Josepha >> Hellera za preporučiti? Ima, al' mislim da nisu prevedene kod nas: Good As Gold, i Something Happened. Mislim da nisu dobre kao Catch 22, manje su apsurdne i bliže realnom životu. Prva (Good As Gold) na umotan način govori o tome kako je biti Jevrejin u Americi, a druga (Something Happened) o životu i odnosima u velikim američkim korporacijama. Obe njige su, ponavljam, vrcave i duhovite, al' su po pitanju zajebancije i apsurda (koji udara u Catch 22) daleko iza ovoga što si pročitao.
knjizevnost.148 icvetkovic,
│> Bravo!!! Knjiga je kod nas obavljena davne 1968.g. │> Pogledaj film KVAKA 22, film je jos bolji. Hmm... Je l' me ti to z. jer sam tek sada pročitao Kvaku? Ako, ako... :) Što se tiče odnosa knjiga-film, generalno, mislim da te dve stvari ne mogu da se porede na ovaj način. U principu, uvek bih dao prednost knjizi/stripu u odnosu na animirani ili igrani film.
knjizevnost.149 maksa,
>> da se porede na ovaj način. U principu, uvek bih dao prednost >> knjizi/stripu u odnosu na animirani ili igrani film. Slažem se, mada verovatno ima izuzetaka, na pr. Blago Sijera Madre (B. Traven) ili filmovane knjige Grahama Grina (Third Man, Fallen Idol ...). Sve što je potrebno su Džon Hjuston i Orson Vels. :)) PS Gerbere, dopunjAvaj. :)
knjizevnost.150 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ec951027.zip
knjizevnost.151 icvetkovic,
│> Slažem se, mada verovatno ima izuzetaka, na pr. Blago Sijera │> Madre (B. Traven) ili filmovane knjige Grahama Grina (Third Man, │> Fallen Idol ...). Sve što je potrebno su Džon Hjuston i Orson │> Vels. :)) Dodao bih i ekranizacije dela Rejmonda žendlera i Mikija Spilejna, klasika pulp fictiona, ali, s obzirom da ih nisam čitao u originalu, sa izvesnom zadrškom. Podrazumevaju se isključivo filmovi iz crne serije. O istom trošku dodajem i Vajldera na spisak :)
knjizevnost.152 ndragan,
/ Da li je to baš "rana smrt". Valja pogledati tablice smrtnosti ...i da ne zaboravimo da je Aca Makedonac bacio kašiku kao starac od 33 godine. Sve je relativno, moj Alberte.
knjizevnost.153 olio,
> Hmm... Je l' me ti to z. jer sam tek sada procitao Kvaku? Ako, ako... :) > Sto se tice odnosa knjiga-film, generalno, mislim da te dve stvari ne mogu > da se porede na ovaj nacin. U principu, uvek bih dao prednost knjizi/stripu > u odnosu na animirani ili igrani film. Nisam imao nameru da te z. Nisi odgovorio da li si pogledao film. Kada uporedis film i knjigu onda odgovori sta ti se vise svidja. Meni se vise svidja film jer ima vrlo jasnu poruku za razliku od knjige. Knjiga je izasla u dva izdanja od razlicitih izdavaca i prevodioca. Citao sam oba izdanja i vise mi se svidja ono prvo izdanje od "Otokar Kersovanija". POzdrav Oliver.
knjizevnost.154 drakce,
>> Malo je činjenica koje se zaista znaju o njemu, pa je i njegova rana >> smrt (u 52. godini) nekako zagonetna. Zagonetno je i njegovo - kako > Da li je to baš "rana smrt". Valja pogledati tablice smrtnosti te epohe. Ne znam samo što je toliko bitno kada je i kako umro neki beznačajni engleski glumac? Opšte je poznato da je autor čuvenog Hamleta, Sna letnje noći... zapravo Frensis Bekon ;)
knjizevnost.155 milan,
> Ne znam samo što je toliko bitno kada je i kako umro neki beznačajni > engleski glumac? Opšte je poznato da je autor čuvenog Hamleta, Sna > letnje noći... zapravo Frensis Bekon ;) To je teorija koja je neko vreme bila popularna.. Sada se smatra da je Šekspir bez sumnje bio autor Šekspirovih dela. :)) Pl poz M
knjizevnost.156 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ec951106.zip
knjizevnost.157 armitage,
RADOST PRVOG SNEGA Vidi snega jebo njega. Bora žorba
knjizevnost.158 mikrom,
ZAVET Sina ako ikad dobijem Sa majčine sise pravo u kavez ide Hraniću ga živim mesom Umesto igračaka Uneću mu šumske zveri Nek se njuše Nek se kolju Nek nauči njihov jezik I kad mečku napastvuje Biće spreman za nevestu Kad kurjaku kičmu slomi Znaću da mi trud ne beše uzaludan Kad odgrize čedo Moju ruku što ga hrani Pustiću ga među ljude Jovan Nikolić ("Dosti khatinendar" - "Gost niotkuda")
knjizevnost.159 zqusovac,
> A propao visejezicnosti, kako se snalazis kad za pola sata govoris tri > razlicita jezika? Meni sve teze pada taj, xm, context switching, pa mi Nije propao, a ka'će - ne znamo ;) Odrastao sam u trojezičnoj porodici (srpskohrvatski tj. beogradski srpski mi je strani jezik) i context switching mi je uobičajen. Upravo je u kontekstu i reč jer se kod nas talno zna o čemu se na kom jeziku govori. Ergo, u stanju sam i da sa više ljudi istovremeno razgovaram na različitim jezicima, mada moram priznati da mi u poslednje vreme ponekad ne proradi automatika u istom trenutku. Kasnim, al' nije me bilo. poz, zq
knjizevnost.160 zqusovac,
> Malo je cinjenica koje se zaista znaju o njemu, pa je i njegova rana > smrt (u 52. godini) nekako zagonetna. Zagonetno je i njegovo - kako U ono doba to i nije bila tako rana smrt. poz, zq
knjizevnost.161 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ec951115.zip
knjizevnost.162 ndragan,
/ smatra da je Šekspir bez sumnje bio autor Šekspirovih dela. :)) Ta teorija još uvek drži vodu, nego isplivava neka priča da je pomenuti scenotresac imao jedan gastronomski period, za koje vreme su ga od milošte zvali Franja Slanina, što mu se svidelo, pa je nekolike stvari tako potpisao...
knjizevnost.163 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ec951120.zip
knjizevnost.164 budim,
"Zar ne bi bilo krvavo kad bi nam Prst sudbine odredio da seremo samo jednom nedeljno? žitave nedelje bi se tovili, tovili i samo tovili, a onda, u nedelju izjutra, dok su svi u crkvi - šlić! Frenk O'Hara
knjizevnost.165 astojkovic,
UNESCO sva dela na srpskom štampana latinicom katalogizuje kao hrvatska eto šta se dešava kad bez pitanja koristimo tuđe pismo...
knjizevnost.166 budim,
>>UNESCO sva dela na srpskom ... "čivjelo bratstvo po oružju hrvatskog i srpskog naroda" Pisalo na Visu... latinicom.
knjizevnost.167 oper,
>> "čivjelo bratstvo po oružju hrvatskog i srpskog naroda" >> >> Pisalo na Visu... latinicom. Ispravka: "čivjelo oružano bratstvo sprskog i hrvatskog naroda" Pisalo na Visu... ... na vinariji, pored Prirova.
knjizevnost.168 olio,
> UNESCO sva dela na srpskom stampana latinicom > katalogizuje kao hrvatska > eto sta se desava kad bez pitanja koristimo tude pismo... Pa i tu mora malo da se podmaze sa lovom($). Kad imas pare imas i sve ostalo. Poz.Oliver.
knjizevnost.169 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti ec951128.zip
knjizevnost.170 olio,
Djubre je prezime lepote Dunav odnosi iz sveta razne vrste od izmeta I po danu i po mraku reka Dunav nosi kaku Miljenko Zuborski PS.Ima ovoga koliko hocete, Hocete jos? PS1.Jedan novopeceni vlasnik cisterne za govna, na primedbu svoje dece sto se bavi takvim poslom rece: "draga deco da nema ove cisterne i predmeta njenog posla, vi ne biste imali sta da jedete"
knjizevnost.171 novim,
Homer. homer.jpg
knjizevnost.172 milan,
Ovo je toliko dobro da čovek pomisli da je namešteno: :))))) =============================== 13.143 TEST.1:civilizacija deysun, 03.12.95. 18:04, 1614 char --------------------------------------------------------- ...samo za ljubitelje Borhesa! :) Samo se jedan čovek rodio, samo jedan čovek je umro na zemlji. Tvrditi suprotno čista je statistika, sabiranje je nemoguće. Ne manje nemoguće nego sabrati miris kiše sa snom koji ste sanjali onomad. Taj čovek je Odisej, Avelj, Kain, prvi čovek koji je rasporedio sazvežđa, čovek koji je podigao prvu piramidu, žovek koji je napisao heksagrame Knjige mena, kovač koji je urezao ruže na Hengistovom maču, strelac Ejnar Tambarskelver, Luis de Leon, knjižar koji je rodio Semjuela Džonsona, Volterov vrtlar, Darvin na pramcu Bigla, Jevrejin u odaji za mrtvace, vremenom ti i ja. Jedan jedini čovek je umro u Ilionu, kod Metaura, Hestingsa, Austerlica, Trafalgara, Getisberga. Jedan jedini čovek je umro u bolnicama, brodovima, u teškoj samoći, u ložionici navike i ljubavi. Jedan jedini čovek je gledao široku zoru. Jedan jedini čovek je na nepcima osetio svežinu vode, ukus plodova i mesa. Govorim o jedinom, jednom, onom što je uvek sam. (Ti - iz zbirke pesama "Zlato tigrova") Jorge Luis Borges, Buenos Aires, 1972. -----------------------------------------------13.143 --- =============================== 13.144 TEST.1:civilizacija mvuckovic, 04.12.95. 08:18, 160 char Reply to 13.143, deysun, 03.12.Sun 18:04 --------------------------------------------------------- >> ...samo za ljubitelje Borhesa! :) Pesma je haos !!! Jeste da sam dizel ali me interesuje kojoj muzici pripada ova pesma ? (turbo folk sigurno nije) -----------------------------------------------13.144 --- Pl poz M
knjizevnost.173 patrick,
Trazim pointer za knjigu "Kriminal koji je izmenio Srbiju" Da li neko zna gde ima da se kupi ? Molim eventualne informacije na KKsledece E-mail adrese: Kowalsky@novi_sezam (3222592) Vukobr20891p@buef31.etf.bg.ac.yu Hvala :)
knjizevnost.174 jablan,
> ...samo za ljubitelje Borhesa! :) Ovo me podseti na jedan događaj... Možda više pasuje u viceve, ali ima veze i sa literaturom i kulturom.:) Naime, u SO Kruševac ja i još neki moji poznanici primamo neke nagrade (u obliku knjiga, naravno) za postignute uspehe itd. I dok tako stojimo sa knjigama u rukama prilazi nam jedan visoki opštinski funkcioner i jednog od nas pita: 'Šta si dobio?'. Ovaj mu odgovori: 'Zbirku od Perl Bak.'. A ovaj će na to: 'A, Bak... Dobar je on...'. Da bi ironija bila još veća, u nazivu funkcije dotični drug ima nešto poput 'kultura'.
knjizevnost.175 milan,
> Naime, u SO Kruševac ja i još neki moji poznanici primamo neke > nagrade (u obliku knjiga, naravno) za postignute uspehe itd. I dok > tako stojimo sa knjigama u rukama prilazi nam jedan visoki opštinski > funkcioner i jednog od nas pita: 'Šta si dobio?'. Ovaj mu odgovori: > 'Zbirku od Perl Bak.'. A ovaj će na to: 'A, Bak... Dobar je on...'. Ćuti, taj je još pretpostavio da je Perl Bak pisac. I to je napredak. Zamisli da je da je posmislio da je "Perl Bak" vlasnik knjige. :)))) Pl poz M
knjizevnost.176 schef,
Nije baš književnost ali ima veze sa događajem. Otiš'o ja jedno veče kod jedne plavuše. Atmosfera - polumrak. Na zidu preko puta mene slika. Pitam ja : Jel' to akvarel ? Ne.- reče ona - Neki Rus. Ima potpis na dnu slike. G.
knjizevnost.177 portos,
_top lista knjiga sa najsuludijim naslovima_ (sve se mogu kupiti u beogradskim knjizarama) 1. "Proricanje sudbine i gledanje u pasulj" 2. "Kako voditi ljubav sa crncem" 3. "Kako ubiti suprugu i zasto" 4. "Kako da vam muskarac ostane veran" 5. "Pametne zene/pogresan izbor;ili kako izbeci pogresnog i pronaci pravog muskarca" - USA bestseler '87 6. "Kako ubiti supruga bez suvisnih zasto" 7. "Som; razbojnik sa sedam stotina zuba" 8. "Kako da steknete neverovatnu moc" 9. "Kako ziveti slobodno u neslobodnom svetu" 10. "Kako da se zastitite od radio-aktivnosti" 11. "Prirucnik za udvaranje" 12. "Prava ljubav (kako da ne upropastite zivot trazeci je) 13. "Zasto se niste ubili?" objavio "FunDUs", list studenata FDU-a u novembarskom broju p.s. glasam za 7. ;)
knjizevnost.178 soul,
Ovo mo`e i u cyber.culture, s obzirom na to da sam prilo`ene dve pesme iskopirao iz disk-magazina Imphobia (issue 11, Dec'95 - vidi PC.UTIL:demo.scena(eh?)). Sem toga, autor se krije iza tipi~no cyberkulturnog imena Gravedigger/Hornet (email gd@ftp.cdrom.com, sorry za yuscii). Svejedno, u`ivajte - meni su se veoma dopale: fool ────── so you find me to be self-centered from your world into mine you entered what can you expect? you hate it, so just reject - and find a new world of your own. there's times and places left unfound there's freedoms and feelings free, abound you'll have to know what it takes to learn the tricks to make or break your turn - sooner the time is later than we'd known. don't run to me, trying your game don't run from me, seeking your fame don't involve me if you think I'm wrong don't risk your spirit, don't play along - you'll only get lost in the end. try to seek a better way and peek around the corners, play your own games, make your own rules and someday, hope some other fools will be your type of friend. promise ───────── i made a promise a promise i must keep it holds me back and it won't let me go to sleep ten million years from now my mark in history something i'll leave behind for all the earth to see i've dangerous intents there's war cries in my head if it were up to me all mankind would be dead the voice is telling me to break my code of love it comes from down below while silence comes from up above i have it all before me: how to win this plan no flaws; i'll reach victory but no one understands desire burns inside my heart keeping me from sleep i made a promise long ago; a promise i'll not keep
knjizevnost.179 novim,
Pošto je ovo od večeras na nekoliko mesta na Internetu, svo ga i ovde: ---------------------------------------------------------------------- rrrrrrrrrrr ~~ ~~ Beograd rrrr rrr ~~ rrrr rrr eeeeeeeee cccccc Casopis za rrrr rrr eee ccc ccc knjizevnost rrrr rrr eee ccc ccc i kulturu rrrr rrrr eee ccc rrrrrrrrrr eeeeee ccc Elektronsko rrrr rrr eee ccc izdanje rrrr rrr eee ccc rrrr rrr eee ccc Januar 1996 rrrr rrr eee ccc ccc rrrr rrr eee ccc ccc e-mail address: rrrr rrr eeeeeeeee cccccc rec@opennet.org ---------------------------------------------------------------------- <rec9601y.txt> <7-bit yuscii text> ---------------------------------------------------------------------- Izbor iz časopisa REČ, godina III, br. 17, januar 1996. /.../ Sadržaj elektronskog izdanja: REKA REČI MIHAJLO PANTIĆ: Sedmi dan košave ................... red 79 STEVAN TONTIĆ: Znakovi iz pakla ........................ 270 ŽIVORAD NEDELJKOVIĆ: Neko brine ........................ 784 PREVODNICA EDVARD KOCBEK: Kamen stena (preveo M. Đorđević) ....... 1002 ČARLS SIMIĆ: Večera kod strica Bore (preveo V. Pištalo) ............................... 1192 UKRŠTENE REČI JASMINA LUKIĆ: O kritičaru kao privilegovanom čitaocu i njegovoj odgovornosti pred tekstom ...... 1357 LJILJANA ŠOP: Književna kritika: Naučni, umetnički i moralni čin 1698 REČ KRITIKE VASA PAVKOVIĆ: Priča i prepričavanje ("Kuća mrtvih mirisa" V. Ognjenović) ........................................ 1957 IVAN RADOSAVLJEVIĆ: Dobrodošli u Dunum: savremena anatomija ("Ukleta zemlja" Sv. Basare) ....................... 2150 MLADEN LAZIĆ: Rizici interdisciplinarnosti ("Nagon i norma" A. Gamsa) ............................................. 2264 LEPE VEŠTINE VLADIMIR A. MILIĆ: Jevropolis ......................... 2410 SRĐAN VUČINIĆ: Veština režije ("Ubistvo s predumišljajem" G. Stojanovića) ....................................... 2550 ZORAN BRKIĆ: Neprekidni performans ("Predmeti, performans, video, zvuk" M. Abramović) ................................ 2648 JADRANKA TOLIĆ: Komunikativni muzej ("Na iskustvima memorije", muzejski projekat I. Subotić i G. Stanišić Ristović) 2765 ALEKSANDAR MILOSAVLJEVIĆ: Šta se dogodilo sa savremenom domaćom dramom ............................................. 2923 BIBLIOGRAFIJA "REČI" 1-16/1994-1995. .................. 3095 SUMMARY ............................................... 4955 /.../ REČ - Časopis za književnost i kulturu. Izdavač B92. Za izdavača Dragan Velikić. Glavni i odgovorni urednik: Milovan Marčetić. Operativni urednik Dejan Ilić. Sekretar redakcije: Ivan Radosavljević. Urednici: Gojko Božović, Tihomir Brajović, Dejan Ilić, Saša Jelenković, Brana Miladinov, Ivan Radosavljević. Lektura i redaktura: Lidija Kusovac. <Elektronsko izdanje časopisa predstavlja izbor iz štampanog izdanja i pojavljivaće se izmedju 15. i 1. u mesecu. Ovo izdanje se može slobodno prenositi elektronskim kompjuterskim komunikacijama; korisnik može kopirati ovaj materijal isključivo za privatnu upotrebu. Svako drugo preštampavanje zabranjeno je zakonom. Elektronsko izdanje pripremio je Novica Milić. Tehnički kontakt: novim@techno.opennet.org, ili emilicn@ubbg.etf.bg.ac.yu. E-izdanje časopisa je besplatno. Ovo izdanje načinjeno je u Dosovom formatu, kao 7-bitni tekst; kako bismo zadržali naša slova, uzeli smo nezvanični Yuscii kodni raspored. Oznaka Y na kraju imena datoteke označava taj raspored. Kurziv u tekstu obeležen je znakom _ na početku i kraju izraza (_kurziv_). Nadamo se da ćemo uskoro moći da vam ponudimo, na pojedinim Internet mestima, SGML i HTML izdanja ovog, ranijih i budućih brojeva Reči.> Elektronska adresa redakcije: rec@opennet.org ----- Sam tekst časopisa je u Yuscii formatu. U ZIP fajlu su i programi za prikaz Yuscii slova na VGA pod Dosom i Linuxom, i konvertor teksta iz Yuscii u CP852. Prijatno čitanje. :) rec9601y.zip
knjizevnost.181 hercog,
Zaboravio sam da napomenem da se knjiga nalazi u Word DOC formatu sa embedovanim fontovima... Pozdrav, Sale
knjizevnost.182 dr.grba,
>> Uz poruku je prikaüena moja nova knjiga. Nosi naslov >> Totalno nepovezana razmiäljanja o seksu Pitanje: Jel' ima ono "...a pogled mu se u daljini gubi, dok mu vetar suze suši, draga..."? <: Sorry, NHF! (:O
knjizevnost.183 crncic,
>> Zaboravio sam da napomenem da se knjiga nalazi u Word DOC formatu sa >> embedovanim fontovima... Prevedi ti to nama u ASCII, sa nekim od standardnih kodnih rasporeda, 852, 1250, C2,... pa ćemo sami konvertovati po potrebi.
knjizevnost.184 hercog,
> Pitanje: Jel' ima ono "...a pogled mu se u daljini gubi, dok mu vetar > suze susi, draga..."? <: Pročitaj pa ćeš videti... Sale
knjizevnost.185 hercog,
Knjiga je trenutno povučena sa sezama zbog nekih ispravki. Biće vraćena večeras. Sale
knjizevnost.186 zeljkoj,
> Knjiga je trenutno povučena sa sezama zbog nekih ispravki. Biće > vraćena večeras. Moram da citiram deo koji mi se najviše svideo: ;) > Jeste li znali da koka kola može da se upotrebi kao odlično kontraceptivno > sredstvo. Posle seksa, uzme se flaša od 0.25l promućka, grlić prisloni na > otvor vagine, malko rašire usmine i fino ispere. Sve spermiće će očistiti i > pobiti.
knjizevnost.187 hercog,
Ispravljena verzija knjige: Totalno nepovezana razmišljanja o seksu. Sale knjiga2.zip
knjizevnost.188 darone,
Nisam skinuo beta verziju, pa bih hteo da zamolim nekoga (autora?) da mi protumači razliku. Ovo prvenstveno zbog toga što se možda delovi razlikuju, fale etc. I ako ima razlika, ima li nade da original dobijem na mail? :)
knjizevnost.189 balinda,
>> Moram da citiram deo koji mi se najviše svideo: ;) >> >>>> Jeste li znali da koka kola može da se upotrebi kao odlično >>>> kontraceptivno sredstvo. >>>> ..... Aufff. :>
knjizevnost.190 vasic,
> I ako ima razlika, ima li nade da original dobijem na mail? :) Ima ralike, u novoj verziji fale poglavlja o upotrebi fante, 7up-a i gustog soka od borovnice u kontraceptivne svrhe.
knjizevnost.191 neca,
>> I ako ima razlika, ima li nade da original dobijem na mail? :) ja se izvinjavam...a tebi, ono, baš frka da to proučiš? ;)
knjizevnost.192 maksa,
>> Ima ralike, u novoj verziji fale poglavlja o upotrebi fante, >> 7up-a i gustog soka od borovnice u kontraceptivne svrhe. ... i upotrebi epoksi-smole & sone kiseline kao afrodizijaka.
knjizevnost.193 hercog,
> I ako ima razlika, ima li nade da original dobijem na mail? :) Ni jedan deo knjige nije izbačen. Izmene su bile tako reći tehničke prirode, tj. ispravka grešaka u kucanju :) Sale
knjizevnost.194 hercog,
> Ima ralike, u novoj verziji fale poglavlja o upotrebi fante, 7up-a i > gustog soka od borovnice u kontraceptivne svrhe. CCC, Vaso što mi nisi rekao da to koristiš, pa da mi objasniš kako se sa time radi, pa da i to ubacim u knjigu ;) Sale
knjizevnost.195 darone,
>> ja se izvinjavam...a tebi, ono, baš frka da to proučiš? ;) Jeste, znaš kao mali sam zaostao u razvoju... u stvari sam i poluimpotentan ali mislim da mi je to preneo pas Riki (citat po sećanju). Šta bre tebe briga šta ja čitam i zašto? ;) Sedi tu i prelamaj južni vetar pa se vidimo ;) inače, knjiga2 (de se dede prva?) ima još zanimljivih momenata: >> XXIX >> >> Najgluplje pitanje koje vam devojka može postaviti posle seksa je: "Da >> li ti je bilo lepo". U tom trenutku vam se smrači svet i mislite da li >> ste uopšte trebali da spavate sa njom. Bre, kad si već onoliko fazona drpio sa strane, mogao si još jedan, a uz to je i practical joke. "Kako ti je bilo?" "Kako je bilo... šta?" ;)
knjizevnost.196 dj.vlada,
=>> Knjiga je trenutno povucena sa sezama zbog nekih ispravki. Bice =>> vracena veceras. => => Moram da citiram deo koji mi se najvise svideo: ;) => =>> Jeste li znali da koka kola moze da se upotrebi kao odlicno =>> kontraceptivno sredstvo. Posle seksa, uzme se flasa od 0.25l promucka, =>> grlic prisloni na otvor vagine, malko rasire usmine i fino ispere. Sve =>> spermice ce ocistiti i pobiti. Hey, covece! Ti samo mislis na TO (mada ni ja nisam izuzetak) O:))))))
knjizevnost.197 stefan,
> inače, knjiga2 (de se dede prva?) ima još zanimljivih momenata: `Zvin'te, da li ima neke dobre duše da za gledaoce sa jeftinijim ulaznicama konvertuje ovu zbirku narodnih umotvorina u ascii? :) ps. Dotle samo da upitam, može li se umesto Coca Cole koristiti BIP Kola pošto je mnogo jeftinija? ;)
knjizevnost.198 lexus,
> =>> Jeste li znali da koka kola moze da se upotrebi kao odlicno > =>> kontraceptivno sredstvo. Posle seksa, uzme se flasa od > 0.25l promucka, =>> grlic prisloni na otvor vagine, malko > rasire usmine i fino ispere. Sve =>> spermice ce ocistiti i > pobiti. > > Hey, covece! Ti samo mislis na TO (mada ni ja nisam izuzetak) > O:)))))) Da, da i ja isto volim Coca-Colu ;))))))) Pozdrav -Lex->
knjizevnost.199 zeljkoj,
> Hey, covece! Ti samo mislis na TO (mada ni ja nisam izuzetak) > O:)))))) Šta ćeš... It's real thing! ;)
knjizevnost.200 hercog,
> Bre, kad si već onoliko fazona drpio sa strane, mogao si još jedan, a Ne bih baš rekao da sam drpio baš toliko fazovano. Pozajmljenih fazona ima samo oko 5%. Sale
knjizevnost.201 dj.vlada,
=>> =>> Jeste li znali da koka kola moze da se upotrebi kao odlicno =>> =>> kontraceptivno sredstvo. Posle seksa, uzme se flasa od =>> 0.25l promucka, =>> grlic prisloni na otvor vagine, malko =>> rasire usmine i fino ispere. Sve =>> spermice ce ocistiti i =>> pobiti. =>> =>> Hey, covece! Ti samo mislis na TO (mada ni ja nisam izuzetak) =>> O:)))))) => => Da, da i ja isto volim Coca-Colu ;))))))) => => Pozdrav -Lex-> ;))))))))
knjizevnost.202 dj.vlada,
=>> Hey, covece! Ti samo mislis na TO (mada ni ja nisam izuzetak) =>> O:)))))) => => Sta ces... It's real thing! ;) YES, u pravu si ;)))))))))))
knjizevnost.203 maksa,
>> Ne bih baš rekao da sam drpio baš toliko fazovano. >> Pozajmljenih fazona ima samo oko 5%. Da se nađemo na 60%?
knjizevnost.204 guta,
#> ;)))))))) Vlado, dok te ne prođe "fascinacija novim medijem" ((c) fancy ;), smanji malo dužinu citata, ispod kojih dopišeš samo jedan red (i to smajlije).
knjizevnost.205 hercog,
Za one sa jeftinijim ulaznicama, knjiga: Totalno nepovezana razmišljanja o seksu, (c) by Ja u ascii formatu. Yu slova su custom2 standardu. Sale p.s. napomena: mlađima od 18 godina je zabranjeno da čitaju ovu knjigu book2asc.zip
knjizevnost.206 veca,
>>> Potroši vreme na kvalitetnije knjige. >> Npr? Sve zavisi od interesovanja. Nedavno sam čitala Antologiju italijanske priče, koju preporučujem, izdavač Svetovi, Novi sad. Trenutno čitam Aleksandrijski kvartet, doduše to se kanim godinama, ali nisam imala vremena da u cugu svarim preko 1500 strana :)
knjizevnost.207 supers,
>> p.s. napomena: mlađima od 18 godina je zabranjeno da čitaju ovu >> knjigu Šta, jel' ne treba da znaju ono što piše unutra, ili ceniš da i oni prevazilaze nivo knjižice? BTW, trenutno radim na knjizi "Totalno nepovezana razmišljanja o berbi kukuruza". NHF
knjizevnost.208 hercog,
> Da se nađemo na 60%? Jok ;) Sale
knjizevnost.209 spantic,
> p.s. napomena: mlađima od 18 godina je zabranjeno da čitaju ovu knjigu Šta ti je propaganda :))
knjizevnost.210 superhik,
=:> p.s. napomena: mlađima od 18 godina je zabranjeno da čitaju =:> ovu knjigu Ma nemoj... ? ;)))) A šta ćemo mi sa 17 je l' smemo ? ;))
knjizevnost.211 hercog,
> Šta, jel' ne treba da znaju ono što piše unutra, ili ceniš da i > oni prevazilaze nivo knjižice? > > BTW, trenutno radim na knjizi "Totalno nepovezana razmišljanja o > berbi kukuruza". NO COMMENT! Sale
knjizevnost.212 plovput,
+| Šta, jel' ne treba da znaju ono što piše unutra, ili ceniš da i +| oni prevazilaze nivo knjižice? A sam objasnjava u textu kad je imao 12-13 godina kako je skidao pantalone devojkama.. Ma to je posebna prica nego dobro mu je ono 'momci se obicno stide da spavaju sa dve devojke istovremeno' , ja pokusavam godinama da nekako iskombinujem tu kombinaciju ali mi nesto ne ide, jos nisam sreo coveka niti cuo pricu da je to nekome poslo za rukom (ili necim drugim ;) ali stidljivost.. Ma ima tu jos dosta zanimljivog materijala tipa Coca-Cole i ubijanja spermica (koji inace zive 2-3 sekunde nakon ispaljivanja no mozda je nekako i moguce sa externom cevcicom koja je full-time ubrizgana u matericu i kroz koju bi se pre ejakulacije pritiskom na neki switch sjurila Coca-God Damn-Cola), pa onda 'sisni sex' itd. Obrisao sam fajl tako da ne mogu da citiram neke delove ali izgleda da je tanak sa prijateljima sa kojima bi podelio svoje wild & wet snove. +| BTW, trenutno radim na knjizi "Totalno nepovezana razmišljanja o +| berbi kukuruza". Da, samo pazi da ne bude tako VRELA kao hercog-ova radi mladje populacije.
knjizevnost.213 crncic,
>> BTW, trenutno radim na knjizi "Totalno nepovezana razmišljanja o >> berbi kukuruza". Rade se te stvari i po kukuruzu, znaš kad Lala opali Sosu na njivi ?
knjizevnost.214 crncic,
>> Obrisao sam fajl tako da ne mogu da citiram neke delove ali izgleda >> da je tanak sa prijateljima sa kojima bi podelio svoje wild snove. Gde si uspeo da pročitaš da je 'knjiga' pisana po istinitom dogadjaju ? ;)
knjizevnost.215 plovput,
+| >> Obrisao sam fajl tako da ne mogu da citiram neke delove ali izgleda +| >> da je tanak sa prijateljima sa kojima bi podelio svoje wild snove. +| +| Gde si uspeo da pročitaš da je 'knjiga' pisana po istinitom +| dogadjaju ? ;) A gde si ti procitao da sam ja to procitao ? :) Jel' vidis zadnju rec u tvom citatu ? Doduse, pisalo je wild & wet snove ali izgleda da si replicirao online ;)
knjizevnost.216 guta,
#> spermica (koji inace zive 2-3 sekunde nakon ispaljivanja no mozda je Istine radi, žive nekoliko _časova_, a posebno izdržljivi primerci sastave i ceo dan :).
knjizevnost.217 hercog,
> Obrisao sam fajl tako da ne mogu da citiram neke delove ali izgleda > da je tanak sa prijateljima sa kojima bi podelio svoje wild & wet snove. NO COMMENT! Sale p.s. knjiga nije napisana sa namerom da bude novi Figurae venreris ili da upućuje ljude kako da se najbolje seksaju, sa kojom je namerom napisana ti sam provali, ako možeš
knjizevnost.218 hercog,
> A sam objasnjava u textu kad je imao 12-13 godina kako je skidao > pantalone devojkama.. Ja ne znam gde si to mogao da pročitaš... > ali stidljivost.. Ako ti nisi stidljiv ne znači da ceo svet nije. > matericu i kroz koju bi se pre ejakulacije pritiskom na neki switch > sjurila Coca-God Damn-Cola), pa onda 'sisni sex' itd. Umeš li ti i da na drugi način nešto pročitaš, a ne samo bukvalno? > Da, samo pazi da ne bude tako VRELA kao hercog-ova radi mladje > populacije. Bez komentara... Sale
knjizevnost.219 plovput,
+| p.s. knjiga nije napisana sa namerom da bude novi Figurae venreris ili +| da upucuje ljude kako da se najbolje seksaju, sa kojom je namerom napisana +| ti sam provali, ako mozes Ne znam niti imam bilo kakvu ideju sa kojom je namerom napisana, ako ti nije problem objasni mi.
knjizevnost.220 plovput,
+| Ja ne znam gde si to mogao da procitas... Jest' da u toj 'prici' nisi koristio sebe kao glavnog aktera ali sudeci po ostatku teksta gde si prepricavao SVOJE dozivljaje imao sam neki osecaj da si pricao o sebi. Na kraju krajeva i sama 'knjiga' pocinje tom 'pricom' u kojoj objasnjavas necije prvo sexualno iskustvo. Valjda bi trebalo da krenes nekim redom. Ne kazes da je taj ON neki tvoj prijatelj ili bilo ko drugi. Sto nisi onda predstavio TVOJE prvo seksanje (kako li ga vec zoves), kad si vec preneo tvoja ostala iskustva. +| Ako ti nisi stidljiv ne znaci da ceo svet nije. Kad vec ides tim putem, ako si ti stidljiv ne znaci da su svi stidljivi, pa da u 'knjizi' stavis to kao globalnu osobinu muskaraca. Uostalom, otkud ti to znas ? I na kraju, neko ko se stidi da spava sa dve devojke ne bi trebalo ni da pise takve 'knjige'. Da ne ulazim u iskustvo koje bi trebalo da prevazilazi perverzije koje ne bi mogao ni zamisliti. +|> matericu i kroz koju bi se pre ejakulacije pritiskom na neki switch +|> sjurila Coca-God Damn-Cola), pa onda 'sisni sex' itd. +| +| Umes li ti i da na drugi nacin nesto procitas, a ne samo bukvalno? Hoces da kazes da to nisi ozbiljno mislio ? Ne bih rekao ali koja je onda svrha svega toga ? +|> Da, samo pazi da ne bude tako VRELA kao hercog-ova radi mladje +|> populacije. +| +| Bez komentara... Vidim da na sve kritike koje su ti upucivane ostajes bez komentara. Cemu onda repliciranje ? Ako svuda istaknes da je 'knjiga' zabranjena za mladje od 18 godina red bi bio i da obrazlozis zbog cega mislis tako. Zar ti do svoje 18 godine nisi imao nikakve kontakte sa devojkama, pricao sa prijateljima, citao i gledao nesto u vezi sexa ? Sa druge strane, sigurno je da bi mladji od 18 godina bas zbog toga i procitali tvoju 'knjigu'. Meni se cini da je ta tvoja 'knjiga' bas i namenjena njima.
knjizevnost.221 ndreadnought,
Prava žurka počinje posle uprskavanja iste (cole) - ispiti cocktail koji se surovo penuša dok se nevina dečica davedu u istom.... BTW, extremely revitalising in health & cosmetic purposes, a i osnova praktične sex magike... UUUURGH! PRVI BOJNI BROD U ISTORIJI....Ndreadnought
knjizevnost.222 hercog,
> Sto nisi onda predstavio TVOJE prvo seksanje (kako li ga vec zoves), > kad si vec preneo tvoja ostala iskustva. A zašto bih ja morao da svoje prvo vođenje ljubavi sa nekom devojkom predstavljam? U knjizi sam pisao jedno od mogućih ponašanja muškaraca pri prvom seksualnom kontaktu. > Kad vec ides tim putem, ako si ti stidljiv ne znaci da su svi stidljivi, > pa da u 'knjizi' stavis to kao globalnu osobinu muskaraca. JA NISAM STIDLJIV. A ti možda ne vidiš dalje od sebe. Budući da imam veoma (sa posebnim akcentom na veoma) prijatelja (pazi prijatelja, ne drugova), sa kojima razgovaram o svemu, onda mislim da mogu da izvu- čem neke zaključke o stidljivosti/ne stidljivosti pojedinih muškaraca. Samo nije mi jasno gde si ti pročitao da sam ja napisao da su SVI mu- škarci stidljivi. Citiram knjigu, razmišljanje LXII: "Mnogi maštaju o tome, ali su isuviše stidljivi da bi u njemu učestvovali." Koliko ja vidim ovde se nigde ne pominje reč SVI, nego MNOGI, a to je bitna razlika. > I na kraju, neko ko se stidi da spava sa dve devojke ne bi trebalo ni Meni bi bilo odvratno da spavam sa dve devojke istovremeno, ili da imam dve devojke istovremeno, jer se kosi sa mojim principom vernosti. Kada si sa jednom devojkom, onda si samo sa njom i ni sa jednom drugom. > Ne bih rekao ali koja je onda svrha svega toga ? Možda uveseljavajući elemenat ;) > Ako svuda istaknes da je 'knjiga' zabranjena za mladje od 18 godina > red bi bio i da obrazlozis zbog cega mislis tako. Zato što je knjiga pisana rečnikom koji je dosta ulični i obiluje sa dosta izraza koji nisu baš kao dobar dan. > pricao sa prijateljima, citao i gledao nesto u vezi sexa ? Jesam, ali postoji razlika u priči o seksu i pornografije. Ne kažem da je knjiga pornografska. Jedino smatram da mlađi od 18 ne bi tre- balo takve stvari ni da čitaju ni da gledaju. > Meni se cini da je ta tvoja 'knjiga' bas i namenjena njima. Tvoje je pravo da tako smatraš. pozdrav, Sale
knjizevnost.223 vasic,
Subj: Re: Re: Coke kontracepcija > Umeš li ti i da na drugi način nešto pročitaš, a ne samo bukvalno? Hoćeš reći da je to metafora? Imajući u vidu kome "knjiga" nije namenjena, te ko će je stoga najviše čitati, ne bi bilo loše da se na kraju (ili još bolje početku) nađe neki Disclaimer of Warranty. Zlu ne trebalo. ;) -------- --> Kids, don't try this at home - we're professionals.
knjizevnost.224 ndreadnought,
Sutra u 16h na NTV - Studiju B Gostuje Brankica Mikić, marketinški urednik književne produkcije B-92. KRITIKA NA SPOTU Reč je o novoj formi prezentacije književnog dela. Spot o kome je reč je već prikazan na TV Politika (Paket aranžman) 27.1.1996. Brankica, ideolog projekta, kaže da je spot "nova forma književne kritike, ali i nov multimedijalni žanr". To je most između knjige i publike za koju je pisana. No, okolnost da je sredstvima jedne umetnosti prikazan opis dela koje pripada drugoj umetnosti otvara nove estetske mogućnosti. U ovom spotu je prikazana knjiga "Zimski dnevnik" Srđana Valjarevića. Muzičku podlogu su obezbedili - živi - Partibrejkers i - mrtvi - Gustav Maler. U vizuelnoj pozadini promiču fotke Vesne Pavlović itd..... Pokušajte da otpratite Ivaninu emisiju u 16h, interesantno je..... Pozdr. PRVI BOJNI BROD U ISTORIJI (N)Dreadnought
knjizevnost.225 superhik,
=:> Ne znam niti imam bilo kakvu ideju sa kojom je namerom =:> napisana, ako ti nije problem objasni mi. Pa možda je bolje da prvo pokušaš sa 'Crvenkapom'... Možda ti posle bude jasno! :((
knjizevnost.226 ndreadnought,
Sutra u 16h na NTV - Studiju B Gostuje Brankica Mikić, marketinški urednik književne produkcije B-92. KRITIKA NA SPOTU Reč je o novoj formi prezentacije književnog dela. Spot o kome je reč je već prikazan na TV Politika (Paket aranžman) 27.1.1996. Brankica, ideolog projekta, kaže da je spot "nova forma književne kritike, ali i nov multimedijalni žanr". To je most između knjige i publike za koju je pisana. No, okolnost da je sredstvima jedne umetnosti prikazan opis dela koje pripada drugoj umetnosti otvara nove estetske mogućnosti. U ovom spotu je prikazana knjiga "Zimski dnevnik" Srđana Valjarevića. Muzičku podlogu su obezbedili - živi - Partibrejkers i - mrtvi - Gustav Maler. U vizuelnoj pozadini promiču fotke Vesne Pavlović itd..... Pokušajte da otpratite Ivaninu emisiju u 16h, interesantno je..... Pozdr. PRVI BOJNI BROD U ISTORIJI (N)Dreadnought oooops, pardon, to je već danas.... dok dobijem vezu.....
knjizevnost.227 spantic,
>> I na kraju, neko ko se stidi da spava sa dve devojke ne bi trebalo ni > > Meni bi bilo odvratno da spavam sa dve devojke istovremeno, ili da Ne znam za nemoralnost, ali osećaj je božanstven :)
knjizevnost.228 plovput,
+| A zašto bih ja morao da svoje prvo vođenje ljubavi sa nekom devojkom +| predstavljam? U knjizi sam pisao jedno od mogućih ponašanja muškaraca +| pri prvom seksualnom kontaktu. Niko te ne tera da ga predstavljaš ali pitao si me odakle mi ideja.. Što si onda morao da opisuješ tvoja ostala vodjenja ljubavi ? Nisi mogao da se snadješ prvi put ? +| JA NISAM STIDLJIV. Ima neograničen broj situacija u kojima čovek može osetiti stidljivost. Ovde je reč o spavanju sa dve devojke. Budi precizan. Ako se ne stidiš da spavas sa dve devojke reci mi šta bi uradio kad bi se tvoja devojka složila da spavaš zajedno sa njom i njenom drugaricom. Nemoj samo da mi kažes da ti to nikad ne bi predložila, pretpostavimo.. +| A ti možda ne vidiš dalje od sebe. Budući da imam Ovo postaje dosadno, vrtimo se u krug.. +| veoma (sa posebnim akcentom na veoma) prijatelja (pazi prijatelja, ne +| drugova), sa kojima razgovaram o svemu, onda mislim da mogu da izvu- +| čem neke zaključke o stidljivosti/ne stidljivosti pojedinih muškaraca. Prijatelja ima raznih.. Evidentno je da ti i ja živimo sasvim različite živote i da je svaki daljni razgovor besmislen. +| Samo nije mi jasno gde si ti pročitao da sam ja napisao da su SVI mu- +| škarci stidljivi. Citiram knjigu, razmišljanje LXII: "Mnogi maštaju +| o tome, ali su isuviše stidljivi da bi u njemu učestvovali." Koliko +| ja vidim ovde se nigde ne pominje reč SVI, nego MNOGI, a to je bitna +| razlika. A to MNOGI je zaključeno na osnovu VEOMA (sa posebnim akcentom) prijatelja (ne drugova) koje poseduješ. Izadji malo iz onog kluba madjioničara kojeg reklamiraš u malim oglasima. +| Meni bi bilo odvratno da spavam sa dve devojke istovremeno, ili da +| imam dve devojke istovremeno, jer se kosi sa mojim principom vernosti. +| Kada si sa jednom devojkom, onda si samo sa njom i ni sa jednom drugom. Razumem te potpuno. Samo bih ti savetovao da se što pre oženiš i kreneš da pišeš neku dramu u planinskim predelima ili o berbi pamuka. +| Možda uveseljavajući elemenat ;) Zanimljivo. +| Zato što je knjiga pisana rečnikom koji je dosta ulični i obiluje sa +| dosta izraza koji nisu baš kao dobar dan. Ti za taj rečnik nisi znao do svoje 18-te godine ? Inače kol'ko me sećanje služi, na prste jedne ruke se moglo izbrojati 'bezobraznih' reči. +| Jesam, ali postoji razlika u priči o seksu i pornografije. Ne kažem +| da je knjiga pornografska. Jedino smatram da mlađi od 18 ne bi tre- +| balo takve stvari ni da čitaju ni da gledaju. Zbog čega, jel' zabranjeno zakonom ? Kad si ti imao svoje prvo sexualno iskustvo ? Ako si ga imao pre 18-te objasni mi zbog čega osporavaš to pravo drugima. Jel' znaš ti da u školama razvijenih zemalja deci dele kondome (postoje i automati unutar škole) i da imaju obavezno sexualno predavanje. +| > Meni se cini da je ta tvoja 'knjiga' bas i namenjena njima. +| +| Tvoje je pravo da tako smatraš. A kome je namenjena i sa kojom namerom ?
knjizevnost.229 veca,
>> škarci stidljivi. Citiram knjigu, razmišljanje LXII: "Mnogi maštaju >> o tome, ali su isuviše stidljivi da bi u njemu učestvovali." Koliko >> ja vidim ovde se nigde ne pominje reč SVI, nego MNOGI, a to je >> bitna razlika. Sve i da si hteo ne bi mogao da generalizuješ stvar, ali reč MNOGI prilično govori da se radi o većem broju. tj. da je to jedna od karakteristika... naravno i to zavisi od konteksta. Sorry, još nisam pročitala knjigu, čim nađem vrmena pročitaću, ali ukoliko se sporna :) rečenica odnosi na 13-ogodišnjake, onda bi i moglo da stoji, ukoliko ne, onda bi umesnije bile reći NEKI maštaju o tome... ili tome slično. Ne bi se ljudi džabe bunili što ih svrstavaš u stidljive :)
knjizevnost.230 zeljkoj,
> drugima. Jel' znaš ti da u školama razvijenih zemalja deci dele > kondome (postoje i automati unutar škole) i da imaju obavezno > sexualno predavanje. Dele ih i nama, iako ovo nije razvijena zemlja. ;) A drže i predavanja. :)
knjizevnost.231 hercog,
> Što si onda morao da opisuješ tvoja ostala vodjenja ljubavi ? > Nisi mogao da se snadješ prvi put ? Ja stvarno ne znam da sam igde u knjizi pomenuo sebe. To što je knjiga pisana u prvom licu ne znači da sam to ja. > Ima neograničen broj situacija u kojima čovek može osetiti > stidljivost. Ovde je reč o spavanju sa dve devojke. > Budi precizan. Radi se o tome da veliki broj muškaraca ne sme ni da priđe devo- jci, a kamoli da još i spava sa dve. Čast izuzetcima, oni su uvek dobro došli. > Ako se ne stidiš da spavas sa dve devojke reci mi šta bi uradio > kad bi se tvoja devojka složila da spavaš zajedno sa njom i njenom > drugaricom. Paz vamo. Ne verujem da bih bio sa devojkom koja bi tako nešto mogla da predloži. Ako bi mi se tako nešto dogodilo, a uz to i ta njena drugarica izgleda veoma (^N) haos, uz još neke sitnije uslove, u meni bi se verovatno probudio životinjski nagon, pa bi se verovatno i desilo. Ali to je izuzetak, a ne pravilo. > Izadji malo iz onog kluba madjioničara kojeg reklamiraš > u malim oglasima. Tebi to smeta? Oni su samo 1% populacije mojih prijatelja. A i kakve to veze ima sa knjigom? > Samo bih ti savetovao da se što pre oženiš i kreneš da pišeš > neku dramu u planinskim predelima ili o berbi pamuka. Razmišljao sam da napišem knjigu: Kako se obrezuje pomfrit, al mi nešto fali materijala zbog nedostatka ljutog kečapa u proda- vnicama... > Ti za taj rečnik nisi znao do svoje 18-te godine ? Nije stvar u tome da li sam ja taj rečnik znao tada ili ne, već je stvar kulture... > Zbog čega, jel' zabranjeno zakonom ? > Kad si ti imao svoje prvo sexualno iskustvo ? > Ako si ga imao pre 18-te objasni mi zbog čega osporavaš to pravo > drugima. Jel' znaš ti da u školama razvijenih zemalja deci dele > kondome (postoje i automati unutar škole) i da imaju obavezno > sexualno predavanje. Spavanje sa maloletnicom je kažnjivo zakonom. Da li ti znaš da ako te ona iz bilo kog razloga prijavi za silovanje ode ti u ćuzu na 2 meseca, a ne do bog i na više, ako ne uspeš da dokažeš da je sve bilo po njenoj volji (to se i desilo nekome). Dele kondome, jer znaju kakva je omladina, pa je onda bolje da bar ne dobiju nešto ili da nešto ne zakače. Svako ima pravo na sopstveno mišljenje... pozdrav, Sale
knjizevnost.232 hercog,
> bi i moglo da stoji, ukoliko ne, onda bi umesnije bile reći NEKI > maštaju o tome... ili tome slično. > Ne bi se ljudi džabe bunili što ih svrstavaš u stidljive :) Možda sam ja bio malo neprecizan, ali posmatrajući ljude koje znam, oni upravo odgovaraju reči mnogi. Sale
knjizevnost.233 inferno,
Ů│ ˙ Dele ih i nama, iako ovo nije razvijena zemlja. ;) Ů│ ˙ A drže i predavanja. :) 5 gimnazija ili privatan kurs? ;)
knjizevnost.234 zeljkoj,
> Ů│ ˙ Dele ih i nama, iako ovo nije razvijena zemlja. ;) > Ů│ ˙ A drže i predavanja. :) > > 5 gimnazija ili privatan kurs? ;) V gimnazija. :))
knjizevnost.235 vitez.koja,
#=> Ti za taj rečnik nisi znao do svoje 18-te godine ? Idem pre neki dan ulicom i gledam svoja posla, kad protrčaše tri klinca; onaj poslednji iz sveg glasa viče "jebem l* ti mater malo" :))) na šta drugi odgovara "m* puši ga bre, pederu" ;) U pitanju su, inače, bila baš baš deca, cenim prvi ili drugi razred osnovne škole. Zaključak: deca imaju materijala za pet onakvih knjiga. Što se ostatka rasprave tiče, nisam baš shvatio vezu između vernosti i spavanja sa dve devojke - ako su njih dve rade, šta ti ima da morališeš. Ako se nađeš u takvoj situaciji sa svojom devojčicom i još jednom, jedino logično tumačenje je da ona tebe deli sa drugaricom, pa se, ako si baš ogrezao u moral ;), postavlja samo pitanje njene vernosti tebi. Ja se, nažalost, nisam (do sada:)) nalazio pred takvom jednom teškom dilemom, ali, bude li sreće, sumnjam da ću mnogo da se opterećujem nekakvim opštim pitanjima.
knjizevnost.236 vitez.koja,
#=> Radi se o tome da veliki broj muškaraca ne sme ni da #=> priđe devo- jci, a kamoli da još i spava sa dve. Čast #=> izuzetcima, oni su uvek dobro došli. Neka sam blagosloven, ako ovo nije zgodno! što bi rekli Tvenovi junaci. Po tebi, seks je stres, pa što manje uzročnika, manje će glava da te boli. #=>> Ti za taj rečnik nisi znao do svoje 18-te godine ? #=> #=> Nije stvar u tome da li sam ja taj rečnik znao tada ili #=> ne, već je stvar kulture... Stvar kulture je da prosipaš vulgarnosti, pa ih onda ograničavaš samo na deo populacije koji u pravoj meri može da shvati koliko je to vulgarno? Ma hajde. Da ne bude zabune, ne tvrdim ja da je ono što si ti napisao vulgarno i nekulturno; to tvrdiš ti. Da nije tako, verovatno ne bi stavljao zabrane. Po mom mišljenju, u tom tvom delu nema ničega što bi zahtevalo takve restrikcije, posebno ne u cilju očuvanja kulture.
knjizevnost.237 novim,
Papirnato izdanje časopisa Reč izlazi 15-og, a elektronsko 16-og. Evo novog, februarskog broja trenutno našeg najboljeg književnog časopisa: (Idu fanfare, pa onda ovaj ružnjikavi logo, pa sadržaj, pa ostalo:) ---------------------------------------------------------------------- rrrrrrrrrrr ~~ ~~ Beograd rrrr rrr ~~ rrrr rrr eeeeeeeee cccccc Casopis za rrrr rrr eee ccc ccc knjizevnost rrrr rrr eee ccc ccc i kulturu rrrr rrrr eee ccc rrrrrrrrrr eeeeee ccc Elektronsko rrrr rrr eee ccc izdanje rrrr rrr eee ccc rrrr rrr eee ccc Februar 1996 rrrr rrr eee ccc ccc rrrr rrr eee ccc ccc e-mail address: rrrr rrr eeeeeeeee cccccc rec@opennet.org ---------------------------------------------------------------------- <rec9602y.txt> <7-bit yuscii text> ---------------------------------------------------------------------- Izbor iz časopisa REČ, godina III, br. 18, februar 1996. Izdavač: B92, Beograd. Glavni i odgovorni urednik: Milovan Marčetić. <Svi podaci o časopisu i ovom izdanju nalaze se na kraju datoteke.> ---------------------------------------------------------------------- Sadržaj elektronskog izdanja: REKA REČI IVAN V. LALIĆ: Treći kanon.................................. red .. 80 VLADIMIR PIŠTALO: Njujork ili gorući grmovi....................... 420 PREVODNICA JOSIF BRODSKI: Robinzonada (prevod i beleška K. Ičin)............. 803 DŽON EŠBERI: Talas (preveo R. Sekulović).......................... 946 MISAO I REČ TEMAT REČI - ESEJI POVODOM ESEJA (priredio G. Božović)......... 1856 GOJKO BOŽOVIĆ: Uz temat o eseju.................................. 1858 JOVICA AĆIN: Živa vaga........................................... 1914 TEODOR ADORNO: Esej o eseju (prevela S. Došlov).................. 2218 MIHAIL EPŠTEJN: Na raskršću slike i pojma (prevela R. Mečanin)... 2505 UKRŠTENE REČI PETAR DŽADŽIĆ: Fragmenti o kritici............................... 3673 SAVA DAMJANOV: Ljubav čitanja, čitanje ljubavi................... 4078 REČ KRITIKE SAŠA RADOJČIĆ: Puna zrelost strasne mere ("Pesme" I. V. Lalića).. 4206 BOJANA STOJANOVIĆ-PANTOVIĆ: Divinizacija teksta ("Evropa pod snegom" D. J. Danilova). 4339 BOJAN ĐORĐEVIĆ: Trošna građevina ("Evropa pod snegom" D. J. Danilova)............. 4511 SRĐAN VUJICA: Bog se, kažu, povukao ("Darovi kiše" Š. Hinija).... 4672 TATJANA ROSIĆ: Svetovi, ogledala, tamnice ("Hodočasnici neba i zemlje" F. Davida)........... 4895 DEJAN ILIĆ: Život osvojen umetnošću ("Da li postoji život" J. Šalgo)..................... 5036 LEPE VEŠTINE SRĐAN VUČINIĆ: Anđeli koji hodaju (Fest 96)...................... 5180 ALEKSANDAR MILOSAVLJEVIĆ: Obrsis groteske........................ 5394 LIDIJA MERENIK: Infantkinja, 1995. (povodom skulptura N. Kocić).. 5566 JEŠA DENEGRI: Poglavlje posleratnog modernizma (izložba Decembarske grupe u Galeriji Zepter)...... 5699 VLADIMIR A. MILIĆ: Fatum najlonskih palata (o arhitekturi u "Godini kulture")............ 5864 <Elektronsko izdanje časopisa predstavlja izbor iz štampanog izdanja i pojavljivaće se 16-og u mesecu. Ovo izdanje se može slobodno prenositi elektronskim kompjuterskim komunikacijama; korisnik može kopirati ovaj materijal isključivo za privatnu upotrebu. Svako drugo preštampavanje zabranjeno je zakonom. Datoteke se mogu prenositi samo u celini. Elektronsko izdanje pripremili su Ivan Radosavljević i Novica Milić. Tehnički kontakt: novim@techno.opennet.org, ili emilicn@ubbg.etf.bg.ac.yu. E-izdanje časopisa je besplatno. Elektronska adresa redakcije: rec@opennet.org ---------------------------------------------------------------------- <310,387 bytes> " Uz paketu je i konvertor Yuscii --> CP852. Pitanje: da li da ubuduće u paket uključim i konvertor u CP 1250? Srećno čitanje. :) rec9602y.zip
knjizevnost.238 olio,
> Papirnato izdanje casopisa Rec izlazi 15-og, a elektronsko 16-og. A sto NOVIM-e ne prenese i tekst Ivana Radosavljevica: Ratnici iz podnozja terazijskog grebena.("Srpski rulet" N.Jevrica) Pozdrav Oliver.
knjizevnost.239 dr.grba,
>> A sto NOVIM-e ne prenese i tekst Ivana Radosavljevica: >> Ratnici iz podnozja terazijskog grebena.("Srpski rulet" N.Jevrica) BTW, podsetio bih nekoga da je obećao esej karizmatičnog naslova "Od Dafinine rupe do Karića padine", ali da od toga dosada ne videsmo ništa (:
knjizevnost.240 kum.djole,
Za potrebe odgovaranja pred profesorkom srpskog, iziskujem jedan elektronski "Crven ban".. ma, makar odlomke. ;) Nije za mene.. ;) Hvala :)
knjizevnost.241 kant,
SUNCE (*) Rodio se na Jonskom moru, na obalama punim sunca, tamnih vrtova i bledih statua, i, kao galeb, okupao se u azuru, svetlosti i mirisu večito zagrejanih voda. Majka ga je često nosila po studenim senkama nekog drveća čije je lišće mirisalo mirisom sna. Nesrećni pesnik! Detetom je otišao u kraj gde je nebo bledo i smrzlo, na kome gori belo i hladno sunce i po čijim obalama plaču vetrovi. I jedna misao, kao rana, opominjala ga je večito na njegovu sunčanu obalu, tamne vrtove i mirne statue. I, zajedno s talasima i vetrovima, on je plakao gorko i neutešno na žalovima melanholičnog tuđeg mora. Ali kada su njegove kose, plave kao uvelo lišće, postale bele; kada su njegove strasne i lepe oči, koje su imale boju zimskog limunovog granja ili plitkog mora, postale mutne; kada je u svojim venama osetio zimu koja nema svog proleća, Usud ga je vratio ponovo u Joniju. Sve je tamo bilo kao i pre. Ali on ne beše više onaj isti: i sunčane obale veselog i strasnog Jonskog Mora nije mogao da pozna. Bolno, on stište oči i pogleda u se. I gle! tamo, tamo on viđe, ono nekadanje sunce, ono čudno i ogromno sunce što činjaše nekada da sve oko njega živi, da lišće ima miris sna, i da vidi belu i hladnu krv statua gde struji kroz mirni kamen i čini da i on živi i pati dubokom i silnom strašću ljudi. To je bilo Sunce Mladosti što je minula, sunce što je svetlilo još samo duboko u večernjem sutonu jedne duše i koje je davalo svemu što je obasjavalo čudnu i magijsku lepotu Iluzije. Jer stvari imaju onakav izgled kakav im dadne naša duša. Jovan Dučić (*) verzija iz 1903.
knjizevnost.242 bulsara,
ima li onih koji pisu kratke price i sta se zbilo sa Dacinom akcijom na nekadasnjem radio Pingvinu Konkurs za kratku pricu? Ko zna nek ne cuti
knjizevnost.243 kum.djole,
>> ima li onih koji pisu kratke price i sta se zbilo sa Dacinom >> akcijom na nekadasnjem radio Pingvinu Konkurs za kratku pricu? Čuo sam, nezvanično, da je u prodaji (ili će uskoro) biti knjiga kratkih priča i uporedo, skup naj-poruka iz 'Oblaka'. Uostalom, pitaj čoveka. :) (radio Index, valjda i dalje sredom uveče?).
knjizevnost.244 hercog,
>@ ima li onih koji pisu kratke price i sta se zbilo sa >@ Dacinom Na primer ja... Sale
knjizevnost.245 novim,
Ovo vam šalje moja žena zapravo, ja sam sam poštar: ProFemina - časopis, zimski broj 1995/6. --------------------------------------------------------------------- .....ProFemina........ProFemina........ProFemina........ProFemina.. ProFemina.....ProFemina.......ProFemina...........ProFemina......Pr --------------------------------------------------------------------- ProFemina - Časopis za žensku književnost i kulturu - Broj 4 Jesen 1995 Izdavač: B92 - Beograd - Glavna i odgovorna urednica: Svetlana Slapšak Izlazi četiri puta godišnje - Elektronska adresa: p-femina@opennet.org <pfem04y.txt> <7-bit yuscii text> --------------------------------------------------------------------- SADRŽAJ ELEKTRONSKOG IZDANJA KNJIŽEVNOST U POKRETU: Marija Ivanić: Eseji o junaku (odlomak iz romana) ...........red...58 Dragica Stojanović: Bašta ........................................564 PORTRET PRETHODNICE : SOR HUANA INES DE LA KRUS Aleksandra Mančić Milić: Sor Huana Ines de la Krus ...............843 OTOVRENI DISKURS: Zoran Mirković: Žensko pismo - raskol duha ili povratak izgubljenom jedinstvu ..................1449 Dejan Nebrigić: Parateatropatija ................................1710 PORTRET SAVREMENICE: LUJZA GLIK Dubravka Popović-Srdanović: Neutaživa žudnja za celinom .........2135 KRITIKA NA TEKUĆOJ TRACI: Svetlana Slapšak: Priča protiv ..................................2571 Ljiljana Đurđić: Ime srca je ruža ...............................2681 Nenad Milošević: Sestre Limijer .................................2797 LIKOVNI PRILOG BROJA: LJUBINKA JOVANOVIĆ-MIHAJLOVIĆ Nina Živančević: Priča o Ljubinki ...............................2897 VESTI... BELEŠKE... OGLASI ......................................3008 SAOPŠTENJE ŽIRIJA ZA DODELU NAGRADE "PROFEMINA" .................3203 SADRŽAJ ŠTAMPANOG IZDANJA .......................................3269 SUMMARY .........................................................3411 ProFemina - Časopis za žensku književnost i kulturu. Izdavač: B92. Za izdavača: Veran Matić. Glavna i odgovorna urednica: Svetlana Slapšak. Zamenica glavne i odgovorne urednice: Radmila Lazić. Uredništvo: Ljiljana Đurđić, Dubravka Đurić, Meredith Tax, Ljiljana Šop. Adresa redakcije: Media centar (za ProFeminu), 11000 Beograd, Knez Mihailova 25/1. Telefon: 011/628-984; faks: 628-767. Izlazi četiri puta godišnje. Adresa izdavača: Radio B92, 11000 Beograd, Makedonska 22/V. Žiro račun: Radio B92, br. 40806-603-1-29226 (sa naznakom: za ProFeminu). Godišnja pretplata: 60 dinara. Pretplata za inostranstvo: evropske zemlje - 100 DEM; ostale zemlje - 150 DEM. Cena jednog primerka: 15 dinara. <Elektronsko izdanje časopisa ProFemina predstavlja izbor iz štampanog izdanja. Datoteka sa elektronskim izdanjem može se slobodno prenositi kompjuterskim komunikacijama. Korisnik može ovaj materijal koristiti isključivo za ličnu upotrebu. Svako preštampavanje ili objavljivanje predstavlja povredu autorskih prava i zakona. Ovo elektronsko izdanje je besplatno. Priređivači elektronskog izdanja: Aleksandra Mančić Milić i Novica Milić. Elektronska adresa časopisa: p-femina@opennet.org. Osnovno elektronsko izdanje je 7-bitni tekst, yuscii kodni raspored.> --------------------------------------------------------------------- <178,641 bytes> pfem04.zip
knjizevnost.246 ilazarevic,
> ima li onih koji pisu kratke price i sta se zbilo sa Dacinom > akcijom na nekadasnjem radio Pingvinu Konkurs za kratku pricu? "Gospodin" je prešao na Index.
knjizevnost.247 superhik,
=:> ima li onih koji pisu kratke price i sta se zbilo sa Dacinom =:> akcijom na nekadasnjem radio Pingvinu Konkurs za kratku =:> pricu? Ko zna nek ne cuti Čini mi se da je to sada na radio Index-u... slušao sam par puta neke pričice...
knjizevnost.248 peri,
Subject: promocija najnovije knjige Milorada Pavića "Šešir od riblje kože" Kulturni centar Novog Sada u saradnji sa Gradskom bibliotekom u četvrtak 29. februara 1996. godine u 19 časova u Velikoj sali Tribine mladih, Katolička porta 5, u Novom Sadu, organizuje promociju najnovije knjige pisca Milorada Pavića "Šešir od riblje kože", u izdanju Izdavačke agencije "Draganić" iz Beograda. Na promociji učestvuju: akademik Dragoslav Srejović, Jovan Zivlak, Đorđe Pisarev, Laslo Blašković i akademik Milorad Pavić. Moderator je Sava Damjanov.
knjizevnost.249 veca,
Enriko Morović SMRT U PAPUČAMA Antonio se naglo probudi, uznemiren bukom nalik lupanju nanula. Upali svetlo i vide Smrt kako se šeta gore-dole po sobi, a ona, primetivši da je posmatra, zastade i uperi prst ka fioci noćnog stočića. Zatim nastavi da šeta po sobi onim bučnim koracima jednog kostura. Antonio se zabrinu da bi je mogli čuti u susednoj sobi. Smrt ponovo zastade da bi prstom pokazala fioku noćnog stočića a zatim nastavi da hoda. "Ako želiš da uzmeš pištolj iz fioke", reče Antonio pokazujući papuče na tepihu, "moraš da mi učiniš jednu uslugu - da obuješ moje papuče." "U redu", reče Smrt i odmah ih navuče. Sad je hodala nečujnim koracima. Antonio ugasi svetlo. Činilo se kao da u sobi nema više nikoga. Uzdrža se da uzme pištolj iz fioke i malo kasnije već je spavao dubokim snom. Prevela s italijanskog Lidija Dominiković
knjizevnost.250 mikrom,
Ako nekog zanimaju Sabrana dela Viljema Šekspira u jednoj knjizi neka bace pogled na Mali.oglasi poruka 12.21
knjizevnost.251 biber,
>> ima li onih koji pisu kratke price i sta se zbilo sa Dacinom >> akcijom na nekadasnjem radio Pingvinu Konkurs za kratku pricu? Za informaciju iz prve ruke: radio Index, sreda vece, emisija Oblak u bermudama, ( tel. 330-060 )
knjizevnost.252 biber,
>> knjiga kratkih prica i uporedo, skup naj-poruka iz 'Oblaka'. ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ " Kad ja tamo a ono medjutim - beogradski grafiti unplugged " Za one koji ne znaju o cemu se radi evo nekoliko citata: Menjam zelenog papagaja za prase od 110 kila. Boja nije vazna. DELIKATESNA RADNJA Ne kupujte kasete japanske grupe TDK. Nista se ne cuje! MILOICA Budimo u kontaktu! SOCIVO Madjarica komparativ koristi n sledeci nacin: VELIKI, V E C I, T A M A N ! POHOTNA MADJARICA Ako je RAD stvorio coveka sta je onda stvorio NAPREDAK iz Krusevca!? Kum Djole Ne govorim sa zenom iz tri razloga: ne mogu da dodjem do reci ne mogu da dodjem do reci i ne mogu da dodjem do reci! SOM KAPITALAC Neverovatno je koliko brzo menjam misljenje U stvari, nije! Svakog jutra zeni donosim kafu u krevet. Njoj ostaje samo da je samelje! Dragi Miso, znam da sad blenes u ekran kompjutera iako si mi rekao da ides u prodavnicu. Samo hocu da znas da sam kupila roze cipkaste gacice i ako ih ti vec sedam noci nisi primetio bar nek znaju tvoji drugovi HAKERI! Tvoja bivsa Ceca Bolje ja nego komarac- bar je ujutro nece svrbeti! ...i tako dalje na preko 600 strana
knjizevnost.253 veca,
>>>> knjiga kratkih prica i uporedo, skup naj-poruka iz 'Oblaka'. >> SOM KAPITALAC He, pre par godina, kad je bila promocija knjige Neposlušni bumerang, priđe meni ortak: Ti si Vesna Denčić, ja sam, drago mi je što smo se upoznali, ja sam Som :))) Drago mi je ;) Tek onda je ukapirao svu težinu nadimka i poginuo od smeha :)
knjizevnost.254 veca,
Jurij Kuranov NA SENOKOSU Ručak. Skuvali smo pod ivama čaj s medom. Pijemo. I teško je razabrati da li to čaj miriše na seno, ili seno miriše na čaj. Preveo s ruskog petar Vujičić
knjizevnost.255 ljubisha,
Imam neke knjige u elektronskoj formi a napravio bih malo mesta na disketatama pa ako ima nekog da interesuje od dole navedenih stvari ne- ka mi se javi na mail pa ću da mu to pošaljem ili ću da otvorim grupu i pošaljem sve stvari u nju. A Tale of Two Cities A Christmas Carol by Charles Dickens ** Alice's Adventures in Wonderland Through the Looking Glass The Hunting of the Snark by Lewis Carroll ** Frankenstein, or, the Modern Prometheus by Mary Wollstonecraft (Godwin) Shelley ** The Time Machine by Herbert George Wells ** The Adventures oF Tom Sawyer by Mark Twain (Samuel Langhorne Clemens) ** A Midsummer-Night's Dream Julius Caesar King Lear Macbeth Romeo and Juliet
knjizevnost.256 hercog,
>@ Imam neke knjige u elektronskoj formi a napravio bih malo >@ mesta na disketatama pa ako ima nekog da interesuje od >@ dole navedenih stvari ne-
knjizevnost.257 spantic,
> A Tale of Two Cities > A Christmas Carol > by Charles Dickens > ** > Alice's Adventures in Wonderland > Through the Looking Glass > The Hunting of the Snark > by Lewis Carroll > ** > Frankenstein, or, the Modern Prometheus > by Mary Wollstonecraft (Godwin) Shelley > ** > The Time Machine > by Herbert George Wells Koliko mi je poznato, sve ove knjige su javno dostupne, pa ih slobodno pošalji ovde. Svima je isteklo pravo vlasništva i prebačena su u ASCII formu u okviru projekta Gutenberg.
knjizevnost.258 obren,
> Svima je isteklo pravo vlasništva i prebačena su u ASCII formu u okviru > projekta Gutenberg. Kakav je to projekat? Može nešto više?
knjizevnost.259 ljubisha,
> Koliko mi je poznato, sve ove knjige su javno dostupne, pa ih >slobodno pošalji ovde. Svima je isteklo pravo vlasništva i prebačena U redu, evo ih onda ovde. Nemoj samo posle ja da budem kriv. :) P.S. Neuromancer već postoji u konfu (potražite) P.P.S. A jel onda može i Autostoperski vodič od Adamsa. Imam svih pet knjiga (na engleskom a jednu i na srpskom, al nju slabo delim jer sam je ja prekucavao :)). A imam i priču 'Mladi Zaphod'
knjizevnost.260 ljubisha,
Alice's Adventures in Wonderland Lewis Carrol alicewon.zip
knjizevnost.261 ljubisha,
The Hunt of the Snark Lewis Carrol huntsnrk.zip
knjizevnost.262 ljubisha,
Through the Looking Glass Lewis Carrol lookglas.zip
knjizevnost.263 ljubisha,
A Tale of Two Cities Charles Dickens 2_cities.zip
knjizevnost.264 ljubisha,
A Christmas Carol Charles Dickens chrcarol.zip
knjizevnost.265 ljubisha,
Frankenstein or the Modern Prometheys Marry Wollstonecraft (Godwin) Sherlley frnknstn.zip
knjizevnost.266 ljubisha,
The Time Machine Herbert George Wells timemach.zip
knjizevnost.267 ljubisha,
The Adventures of Tom Sawyer Mark Twain tomsawyr.zip
knjizevnost.268 ljubisha,
A Midsumer - Night Dream amsnd.zip
knjizevnost.269 ljubisha,
Julius Caesar julius_c.zip
knjizevnost.270 ljubisha,
King Lear kinglear.zip
knjizevnost.271 ljubisha,
Macbeth macbeth.zip
knjizevnost.272 ljubisha,
Romeo and Juliet romeo_j.zip
knjizevnost.273 dr.grba,
>> Koliko mi je poznato, sve ove knjige su javno dostupne, pa ih >> slobodno pošalji ovde. Svima je isteklo pravo vlasništva i prebačena >> su u ASCII formu u okviru projekta Gutenberg. Da dodam: ukoliko imaš ikakvih problema pri uploadu materijala, pokupi diskete, pa pravac na kafu u redakciju Računara (: Bili bismo veoma zadovoljni da podeliš taj materijal sa nama u ovoj konferenciji. (:
knjizevnost.274 novim,
Časopis REČ. elektronsko izdanje za mart: Kao i svake noći između 15. i 16. u mesecu, pojavljuje se na Mreži novo elektronsko izdanje časopisa za književnost i kulturu REČ. U ovom broju je izbor tekstova bogatiji no ikad. Pored uobičajenih rubrika i priloga broj sadrži izbor najboljih savremenih makedonskih pesnika, prevod razgovora s Kafkom (do sada kod nas neobjavljivanog), i blok tekstova o Kortu Maltezeu Huga Prata (ilustracije, kojih, na žalost, nema u ovom el. YUSCII izdanju, dela su domaćih autora crtača u čast ovog klasika stripa). Ispod (skraćenog) logotipa e-Reči, nalazi se ceo sadržaj ovog izdanja. U paketu su i konvertori za CP 852 i CP 1250, uz slova za YUSCII na VGA (Dos, OS/2, Linux). Podrazumeva se (na kraju datoteke je to i šire naznačeno) da je ovo elektronsko izdanje za privatnu upotrebu, tzv. fair use. Dakle: ---------------------------------------------------------------------- <rec9603y.txt> <7-bit yuscii text> ---------------------------------------------------------------------- Izbor iz časopisa REČ, godina III, br. 19, mart 1996. Izdavač: B92, Beograd. Glavni i odgovorni urednik: Milovan Marčetić ---------------------------------------------------------------------- Sadržaj elektronskog izdanja: REKA REČI NIKOLA N. GUZIJAN: Duh i duša............................ red ... 123 SRĐAN VALJAREVIĆ: Krojcberška torta.............................. 359 DRAGAN MILOŠEVIĆ: Latinski špijun............................... 1188 DARKO KALEZIĆ: Trovači duša..................................... 1768 JASNA MANJULOV: San lenjog popodneva............................ 2082 PREVODNICA PODSETNIK - DEVET SAVREMENIH MAKEDONSKIH PESNIKA (preveo i priredio D. Novaković) DUŠKO NOVAKOVIĆ: Uz ovaj izbor............................... 2386 BLAŽE KONESKI: Jesenja ravnica............................... 2445 ANTE POPOVSKI: Neimenovano................................... 2685 VLADA UROŠEVIĆ: Mitologija................................... 2807 RADOVAN PAVLOVSKI: Nasamo sa Hamletom........................ 2909 BOGOMIL ĐUZEL: Podsetnik..................................... 3018 ATANAS VANGELOV: Zeba........................................ 3237 EFTIM KLETNIKOV: Pohvala divljoj lepoti...................... 3316 KATICA ĆULAVKOVA: Nedelja.................................... 3382 SLAVE ĐORĐO DIMOSKI: A ja?................................... 3472 DUŠKO NOVAKOVIĆ: Beleška o pesnicima......................... 3545 RAZGOVOR JOVICA AĆIN: Franc Kafka uživo.................................. 3736 GUSTAV JANOUH: Razgovori s Kafkom (izabrao i preveo J. Aćin)........... 3840 MISAO I REČ SAVA DAMJANOV: Koderovo jezikotvorstvo u dijahronijskoj perspektivi........... 4680 UKRŠTENE REČI JOVAN PEJČIĆ: Kritika i odgovornost............................. 5481 FRANJA PETRINOVIĆ: U senci čežnje za (post)kritikom............. 5821 REČ KRITIKE IVAN RADOSAVLJEVIĆ: Pisac u promeni ("Zima u Hercegovini" R. Bratića)........... 6035 TATJANA ROSIĆ / MILO LOMPAR: Neuroza raja ("Dvojež" D. Stojanovića)........... 6209 DOBRIVOJE STANOJEVIĆ: Sve je ispalo drugačije ("Istoku na zapad" M. Udovičkog)........... 6431 PREDRAG BREBANOVIĆ: Obrasci volje i sreće ("Odabrana dela" I-III Dž. K. Pouisa)........... 6579 TIHOMIR BRAJOVIĆ: Podsjećanje i najava ("Linija dodira" B. Stojanović-Pantović)........... 6809 SAŠA RADOJČIĆ: Jezićka poezija, drugačije ("Prikaze" V. Kopicla)........... 6963 REČ NA REČ DRAGAN JOVANOVIĆ DANILOV: Ispričati postupak.................... 7067 LEPE VEŠTINE U VRTU HUGA PRATA - PRAT U SAVREMENOJ SRPSKOJ KNJIŽEVNOSTI (priredio A. Nikolić) VELJKO DAMJANOVIĆ: "Balada o slobodi"........................ 7956 ZORAN ĐUKANOVIĆ: Prijateljstvo i priča....................... 8314 VLADIMIR PIŠTALO: Kačenje za Kortov brod..................... 8683 VASA PAVKOVIĆ: Argentinski tango............................. 8803 ZORAN STEFANOVIĆ: Veseli fantom slobode...................... 8895 VLADIMIR A. MILIĆ: Post-warna arhitektura na putu............... 9061 ALEKSANDAR MILOSAVLJEVIĆ: Između mita i istorije ("Izvanjac" I. Bojovića u režiji J. Pavića)........... 9179 JEŠA DENEGRI: Umetnik graditeljskih namera (izložba D. Ugrena)........... 9314 REČUNARI (Ogledi o virtualnom, 1) NOVICA MILIĆ: Drugo ja, prepoznato kao niko..................... 9406 SAOPŠTENJE REDAKCIJE............................................ 9874 SUMMARY......................................................... 9898 --------------------------------------------------------------------- REČ - Časopis za književnost i kulturu. Izdavać: B92, Beograd. Za izdavača: Dragan Velikić. Glavni i odgovorni urednik: Milovan Marčetić. Operativni urednik: Dejan Ilić. Sekretar redakcije: Ivan Radosavljević. Urednici: Gojko Božović, Tihomir Brajović, Dejan Ilić, Saša Jelenković, Brana Miladinov, Ivan Radosavljević. Lektura i korektura: Lidija Kusovac. Adresa redakcije: Makedonska 15/VI, 11000 Beograd, SR Jugoslavija. Na pojedinim Internet mestima postoji i HTML izdanje ovog i ranijih brojeva el. Reči. (Proverite http://www.siicom.com) Elektronska adrese redakcije: rec@opennet.org ili redakcija@rec.opennet.org ---------------------------------------------------------------------- <486,053 bytes> ---- I to je to za mart. U aprilu sledi broj velikim delom posvećen domaćoj i stranoj (hispanskoj) erotskoj knji-evnosti. Srećan download! :) rec9603y.zip
knjizevnost.276 spantic,
>> Svima je isteklo pravo vlasništva i prebačena su u ASCII formu u okviru >> projekta Gutenberg. > > Kakav je to projekat? Može nešto više? Projekat Gutenberg se odnosi na prenošenje u elektronski oblik svih knjiga i rukopisa (na engleskom jeziku) koja se nalaze u javnom vlaništvu.
knjizevnost.277 spantic,
> P.S. Neuromancer već postoji u konfu (potražite) > P.P.S. A jel onda može i Autostoperski vodič od Adamsa. Imam svih pet > knjiga (na engleskom a jednu i na srpskom, al nju slabo delim jer sam > je ja prekucavao :)). A imam i priču 'Mladi Zaphod' Uh, voleo bih da znam tačno status tih knjiga jer 90 godina (ili koliki je već rok) autorskih prava ovde nisu istekli. Mada bih ja voleo da vidim priču :) Ostalo imam.
knjizevnost.278 dr.s,
Je l' zna neko gde se moze (privremeno) nabaviti knjiga PARFEM od ??. Znam da ju je pis'o neki tip sa imenom i prezimenom koje lice na nemacko; mozda je tip Nemac... Hvala unapred...
knjizevnost.279 dj.vlada,
Kako da nadjem knjigu Neuromancer (broj poruke) ili eventualno da me neko uputi u neku knizaru...
knjizevnost.280 jone,
:::: PARFEM od ??. Znam da ju je pis'o neki tip sa imenom i ::: prezimenom koje lice na nemacko; mozda je tip Nemac... Patrik Ziskind. Nemam je :(
knjizevnost.281 drakce,
>> Kako da nadjem knjigu Neuromancer (broj poruke) ili eventualno da me U konferenciji CIVILIZACIJA.7, poruka 14.30
knjizevnost.282 nenad,
> Uh, voleo bih da znam tačno status tih knjiga jer 90 godina (ili koliki > je već rok) autorskih prava ovde nisu istekli. Meni se čini da je u pitanju 50 godina od smrti autora.
knjizevnost.283 hercog,
Olujo noći Olujo noći, digni si skute! Odagnaj svoje misli ljute, sa očiju mojih što zaklanjaju mi gled. Skini traku, što vezuje me za te, ne daj da osetim tvoj bol. Olujo noći, omiriši zrak, oseti krv što u žilama već ključa donesi vedrine i zrno sreće, pusti u visine da se vinem, daj da jašem put planine. Olujo noći, ne zaboravi na me. Ne teci nemo kraj moje rane, čini svetske baci u prolazu, zabodi mi strelu u grud, ne daj da se brod nasuka na srpud. Olujo noći, ti što uglavnom ne znaš za me, što samo nekad u tihe čase svratiš, zamutiš vodu, uzdigneš bol, posavetuj kako da vidam rane, jos malo, nadam se će da svane. Olujo noći, ostalo je samo još nekoliko minuta, niz padinu se već kotrlja zrak, poljubi me jos jednom, nežno i tiho, skoči i potrči za nebom što nadvisuje visine, raširi krila, sunce sada ne peče. Olujo noći, hvala ti za sve, hvala ti za bol što stvara vidike, za suzu u oku i zalutali gled, dođi nam opet za neko vreme da ne osilimo svoje jato više, da ne poletimo, kao cveće posle kiše. Olujo noći, dođi i nemoj nam doći. Ne bih te podneo još jedan tren, ali dođi sutra, da ponovo vidim njene usne snene, na jastuku mom, na putu za planine. Aleksandar Hercog
knjizevnost.284 hercog,
>@ Olujo noći Nema nikakvih komentara na pesmu? Sale
knjizevnost.285 kum.djole,
> >@ Olujo noći > > Nema nikakvih komentara na pesmu? Šta si očekivao ?
knjizevnost.286 hercog,
>@ Šta si očekivao ? Pokude ili pohvale :) Sale
knjizevnost.288 hercog,
Knjiga "Totalno nepovezana razmišljanja o ljubavi" Sale ljubav.txt
knjizevnost.289 .bata.,
>> Nema nikakvih komentara na pesmu? > > Sta si ocekivao ? Bolje da ne insistira na komentarima ;)
knjizevnost.290 kum.djole,
>> Pokude ili pohvale :) Ma kakav si ti to pesnik..? ;) Ćuti i piši, a mi ćemo da čitamo i uživamo. :)
knjizevnost.291 marec,
Zora Jutros se zora budi tu kraj mene pokraj mene Zora zna da je samo ona sad tu kraj mene pokraj mene Zora uči sad od mraka sve te priče što mrak zna zora uči sad od mraka ko sam ja Jutros se zora budi tu kraj mene pokraj mene Kaže mi prošao je još jedan san Sada moram ja da budem opet ja To zora zna Ranko Tomić Ovu pesmu izvodi rok grupa GM Undergrounders, za sada bez izdanja.
knjizevnost.292 hercog,
Verujes li mi? Veruješ li mi kad ti kažem šta mislim, kad ruku ka tebi pružim, kad srce na giljotinu stavim? Veruješ li mi kada plačem, kad se smejem ili kada ćutim, ili u neko drugo vreme? Nemoj mi ćutati samo i klimati glavom, neka ti reči niz grlo poteku, svetle il' tamne sasvim je svejedno nemoj mi klimati glavom samo. Zabodi mi nož odmah, ne čekaj da okrenem leđa, junak budi u oči dok gledaš, nemoj mi klimati glavom samo. Osećaš li kako misli struje, il' je to privid samo? Jedva čekas da se okrenem, da niz leda bacis mi kamne, bez i najmanje srame, nemoj mi klimati glavom samo. Veruješ li mi srećo? Nemoj, nemoj mi klimati glavom samo. Aleksandar Hercog
knjizevnost.293 dpaun,
> Zora uči > sad od mraka > sve te priče > što mrak zna > zora uči > sad od mraka > ko sam ja Ovo sačuvaj, ostalo /po/baci ili doteraj do ovog nivoa. dPaun
knjizevnost.294 marec,
> Ovo sačuvaj, ostalo /po/baci ili doteraj do ovog nivoa. Thanx, ali to je ipak r'n'r pesma, a bilo bi dostadno da se tri i po minuta peva samo sedam stihova...
knjizevnost.295 hercog,
Rekli su mi Rekli su mi da sam ružan, jesam i time se dičim. Rekli su mi da sam bedan, jesam i šta mi fali. Rekli su mi da sam dosadan, daj da im malo dosađujem. Rekli su mi da sam spavao sa njom, ponoviću to još jednom. Rekli su mi da mi noge smrde, isturiću ih nek se luftiraju. Rekli su mi da ne znam da igram, super, neka me nauče. Rekli su mi da sam sam, tako mi i prija. Rekli su mi, ma ćutali su samo. Oduzeo sam im igračku. Aleksandar Hercog
knjizevnost.296 dr.grba,
>> Rekli su mi da sam dosadan, >> daj da im malo dosađujem. AAAA, to li je ključ! (:
knjizevnost.297 plovput,
+| >> Rekli su mi da sam dosadan, +| >> daj da im malo dosađujem. +| +| AAAA, to li je ključ! (: Fino si mu ga skres'o, no bitno je da je dečko svestan toga. ;) Celo čovečanstvo će se jednog dana ujediniti i tako će oni prizvati sina božijeg da dodje da sudi i to će biti kraj sveta.
knjizevnost.298 dpaun,
>> Ovo sačuvaj, ostalo /po/baci ili doteraj do ovog nivoa. > > Thanx, ali to je ipak r'n'r pesma, a bilo bi dostadno da se tri > i po minuta peva samo sedam stihova... Ukapirao sam ja to, ali u conf_ knjizevnost može se suditi samo o libretu.:) Ili pošalji i note, pa da rnramo u horu!
knjizevnost.299 dr.grba,
>>+ | AAAA, to li je ključ! (: >> >> >> Fino si mu ga skres'o, no bitno je da je dečko svestan toga. ;) Nikom ja nisam ništa skres'o, samo sam malo provocirao. (: Ovde može da piše ko šta voli dok god je to u skladu sa Kodeksom Sezama. E, sad, to što se to nekome ne sviđa pisanje mladog pesnika, pisca i esejiste, to je lični problem čitaoca. (:
knjizevnost.300 marec,
Zaljubljeni U peska nestalnosti postojani U bestelesju razigrani Jedno drugim okupani Zaljubljeni Ranko Tomić
knjizevnost.301 marec,
> Ukapirao sam ja to, ali u conf_ knjizevnost može se suditi samo o > libretu.:) Ili pošalji i note, pa da rnramo u horu! Snimićemo uskoro, pa ćete dobiti sempl... :)
knjizevnost.302 dpaun,
> Zaljubljeni > > U peska nestalnosti > postojani > > U bestelesju > razigrani > > Jedno drugim > okupani > > Zaljubljeni Da sam urednik tvoje (recimo) prve pesničke zbirke, ja bih izdvojio, i sa zadovoljstvom štampao samo ovo: ------------------------- ZALJUBLJENI U pesku nestalnosti postojani. ------------------------- Tako bi dPaun koji te _čita_ sa zadovoljstvom.
knjizevnost.303 imangovski,
>>neki tolkin NEKI tolkin? Tolkin sa malim t? Neki? :))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))) )))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))) )))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))) Eto.
knjizevnost.304 marec,
> Tako bi dPaun koji te _čita_ sa zadovoljstvom. Hvala!
knjizevnost.305 soul,
> Nikom ja nisam ništa skres'o, samo sam malo provocirao. (: Ovde može > da piše ko šta voli dok god je to u skladu sa Kodeksom Sezama. Mogu onda i ja da odrecitujem jednu. A i čuči uz trenutnu raspravu u forum:devojke. :) just a fuck ------------- bite me now please as hard as you can i don't need your ease i need you vain your brain diseased taught by violence your soul released and body of evidence don't get me wrong though it's not love it's still strong and i allow myself to play it because it's good you can feel it and maybe, i also should dm 95
knjizevnost.306 rdejan,
Kad smo već kod Tolkina, dajem džak para i vernost do kraja života :) onom ko mi pozajmi crtani film Lord of the Rings da ga presnimim. Takođe, jednako zahvaljivanje i za pointer na video klub koji poseduje isti. Pozdrav, Dejan
knjizevnost.307 stefan,
> onom ko mi pozajmi crtani film Lord of the Rings da ga presnimim. Takođe, Ne nadaj se previše, postoji samo jedan deo a trebalo je da ih bude tri. Nastavci nikada nisu snimljeni :(
knjizevnost.308 dr.grba,
>>> onom ko mi pozajmi crtani film Lord of the Rings da ga presnimim. Takođe, >> >> Ne nadaj se previše, postoji samo jedan deo a trebalo je da ih bude tri. >> Nastavci nikada nisu snimljeni :( Nikad neću oprostiti autoru: o Tomu Bombadilu ni reči, a beše, boga mi, i grubih omaški u priči.
knjizevnost.309 ilazarevic,
> Nikad neću oprostiti autoru: o Tomu Bombadilu ni reči, a beše, boga > mi, i grubih omaški u priči. Hajde malo da branim Bakšija :) Teško je snimiti film u kojem će se dovoljno dobro prikazati ne samo svi likovi i detalji priče, nego i istorijska motivacija likova i događaja. Kada bi se film snimio kako treba, t.j. kako bismo svi mi želeli, trajao bi barem pet sati (ovo je optimistička procena). Bakši je morao namerno da sakati kako bi sve stalo u dva sata. Sakaćenje priče je veoma nezahvalan proces. Da bi se izbacio jedan događaj, moraju se izbrisati sve posledice tog događaja. Pošto je priča takva da izbacivanje jednog elementa bitno narušava konzistentnost ostalih, pokušaj je u samom početku bio osuđen na propast. A što je najgore, nije mogao ni pare da zaradi pored onolikih budalaština koje proizvodi Diznijev studio.
knjizevnost.310 dr.grba,
>> pet sati (ovo je optimistička procena). Bakši je morao namerno da sakati >> kako bi sve stalo u dva sata. Sakaćenje priče je veoma nezahvalan proces. >> Da bi se izbacio jedan događaj, moraju se izbrisati sve posledice tog >> događaja. Pošto Sve što si napisao je potpuno tačno i ja se slažem sa tobom. Ali, bilo je tu i omaški koje se nisu morale desiti. Daću ti primer. Bežeći pred Crnim jahačima sa Brega vetrova, četiri Hobita i Aragorn se klone puteva. Frodo je teško ranjen, a do gaza na Bruinenu ima još mnogo. U neka doba, presreće ih Glorfindel, jedan od onih koje je Elrond poslao da traže Hobite. Glorfindel je Vilovnjak iz Rivendala, jedan od Vilovnjaka od starine, što je bitno u priči. On uspeva još malo da sanira Frodovu ranu, kako bi ovaj izdržao dugi marš. Dva veoma naporna dana, i stižu pred gaz na Bruinenu. Tada ih Devetorica sustižu i dolazi do jurnjave: Glorfindel naređuje svom konju da hitro prenese Froda preko gaza, što ovaj i uspeva. Kada su Devetorica stigla na gaz, samo trojica su ugazila u vodu kada je krenula bujica i oni su odmah odneti u naletu. Tada stiže Glorfindel, pojavljujući se u pravom svetlu svoje moći i vatrom ostalu šestoricu nateruje u bujicu. Da nije ovo učinio, bujica bi prošla i Crni jahači bi prvi stigli do Froda. U filmu, potpuno nepotrebno i na silu, ovde se ubacuje Legolas umesto Glorfindela, kasniji član Družine Prstena. Kao prvo, Legolas uopšte nije Vilovnjak iz Rivendala, već sa Severa, a on se prvi put pojavljuje na Elrondovom Savetu. Kao drugo i mnogo važnije, Legolas ne bi mogao da se na onakav način suoči sa Crnim jahačima i spase Froda, jer ne poseduje takvu snagu. Sad, znam da teram mak na konac. Ne zameram Bakšiju i njegovom izvanrednom delu, ali mi nije jasno zbog čega je moralo doći do ovakvih omaški. Ovde ne bi bilo uticaja na dinamiku priče, a da je poštovan original, ova epizoda bi bila mnogo dramatičnija. BTW, šta mislite: da li će se u skoroj budućnosti neko usuditi da snimi igrani film "Gospodar Prstenova"? Da li biste uopšte voleli da se tako nešto desi? Lično, voleo bih da vidim film "Hobit". "Gospodara Prstenova" ne bih. Predrasude koje gajim kad je reč o ovome su prilično čvrste... ==================== ---> Koga biste voleli da vidite kao Gandalfa?
knjizevnost.311 ilazarevic,
> U filmu, potpuno nepotrebno i na silu, ovde se ubacuje Legolas > umesto Glorfindela, kasniji član Družine Prstena. Kao prvo, Legolas > uopšte Da, tu se slažem. Izbegavanje Glorfindela je stvarno teška greška. Pitanje: Da li je ovaj Glorfindel isti onaj koji je nastradao negde u Silmarilionu? Očigledno je da je Elda, samo je pitanje da li mu je Mandos dao novi život, ili se nekako prošvercovao ;)
knjizevnost.312 rdejan,
>> ---> Koga biste voleli da vidite kao Gandalfa? Vuka Draškovića :)). Il je on bolji za Gimlija? :) Pozdrav, Dejan
knjizevnost.313 dr.grba,
>>>> ---> Koga biste voleli da vidite kao Gandalfa? >> >> Vuka Draškovića :)). Il je on bolji za Gimlija? :) Ili Bil Papratilo? <:
knjizevnost.314 oldtimer,
> Da, tu se slažem. Izbegavanje Glorfindela je stvarno teška greška. Slažem se. > Pitanje: Da li je ovaj Glorfindel isti onaj koji je nastradao negde u > Silmarilionu? Očigledno je da je Elda, samo je pitanje da li mu je Mandos > dao novi život, ili se nekako prošvercovao ;) Pre par dana je ovde okačen Tolkin FAQ, i to je jedno od pitanja. Biće da je Tolkin prvo greškom upotrebio isto ime, a onda ga nije promenio jer je odlučio da je Glorfindel iz Gondolina dobio novi život (prema Nedovršenim pričama) a kako je i u Gospodaru moćna ličnost to savršeno odgovara. Novi život je dobio i Finrod Felagund, tako da nije u pitanju presedan. BTW, čini mi se da stvarno treba nabaviti Nedovršene priče, ima tu interesantnih stvari.
knjizevnost.315 oldtimer,
> BTW, šta mislite: da li će se u skoroj budućnosti neko usuditi da > snimi igrani film "Gospodar Prstenova"? Da li biste uopšte voleli > da se tako nešto desi? Lično, voleo bih da vidim film "Hobit". > "Gospodara Prstenova" ne bih. Predrasude koje gajim kad je reč > o ovome su prilično čvrste... Igrani film bi mogao da se uradi uz pomoć specijalnih efekata čije su mogućnosti danas više nego dovoljne za to. Hobit bi svakako bio mnogo lakši zalogaj i bilo bi manje mogućnosti da ostanemo razočarani, ali bi Gospodar bio pravi izazov i komercijalni hit. ---> Koga biste voleli da vidite kao Gandalfa? Nije samo on problem :)) Prvi koji su mi pali na pamet: Šon Koneri ili Al Paćino kao Gandalf, Mel Gibson ili Kevin Kostner kao Aragorn, Tom Vejts, Tom Kruz, Čarli Šin i Den Akrojd kao Hobiti...
knjizevnost.316 mcule,
>> Prvi koji su mi pali na pamet: Šon Koneri ili Al Paćino >> kao Gandalf, Mel Gibson ili Kevin Kostner kao Aragorn, >> Tom Vejts, Tom Kruz, Čarli Šin i Den Akrojd kao Hobiti... Fuj. Ako ima neko koga ne volim da gledam, onda su to bljutavi Mel Gibson i Tom Kruz. Dobro bre nisi uvrstio i onog pederaša što glumi u ovom novom filmu - čini mi se da se zove Desperados. Inače se slažem s kamilom (kamilan? ;) - nadam se da neće snimiti tako nešto dok sam još živ :). Jedan bedast crtani je bio dosta... mc
knjizevnost.317 oldtimer,
> Fuj. Ako ima neko koga ne volim da gledam, onda su to bljutavi Mel > Gibson i Tom Kruz. Dobro bre nisi uvrstio i onog pederaša što glumi > u ovom novom filmu - čini mi se da se zove Desperados. Dobro de, onda bi se tebi kao Aragorn dopao Kevin Kostner. A za Hobite je jedini kriterijum bio da imaju baby-face, ako ne verujete pitajte svoje žene i devojke šta misle o navedenoj četvorici :) P.S. Nastavljam sa casting-om: Galadrijela - Ketrin Denev Aruena - Demi Mur Jovajna = Kim Besindžer ili Šeron Stoun (mora da bude plavuša) Sauron - Majkl Ajrosajd, Tomi Li Luis ili Arman Asante Golum - Dastin Hofman Boromir - Arnold Švarceneger Hoćete još? Ima :)
knjizevnost.318 lexus,
=> Prvi koji su mi pali na pamet: Šon Koneri ili Al Paćino kao => Gandalf, Mel Gibson ili Kevin Kostner kao Aragorn, Tom Vejts, Tom => Kruz, Čarli Šin i Den Akrojd kao Hobiti... Šon Koneri bi mogao da odglumi Gandalfa, ali Gibson i Kostner kao Aragorn bi bili teška greška, preterana komercijalizacija... Ova dvojica važe za holivudske lepotane, a Aragorn nije lepotan... Uzgred, za Hobitske glasove bi dobro došli i Brus Vilis i Tom Henks...
knjizevnost.319 dr.grba,
>> Biće da je Tolkin prvo greškom upotrebio isto ime, a onda ga nije >> promenio jer je odlučio da je Glorfindel iz Gondolina dobio novi >> život (prema Nedovršenim pričama) a kako je i u Gospodaru moćna >> ličnost to savršeno odgovara. Pomalo tek sad povezujem sitnice u "Gospodaru Prstenova". Jedna stvar koja mi je omašila kad sam komentarisao onu epizodu jeste da je Glorfindel bio kandidat za Družinu Prstena. Elrond je bio protiv da Veseli krene na put, ali je ovaj popustio, na Gandalfovu molbu.
knjizevnost.320 dr.grba,
>> Prvi koji su mi pali na pamet: Šon Koneri ili Al Paćino kao Gandalf, >> Mel Gibson ili Kevin Kostner kao Aragorn, Tom Vejts, Tom Kruz, Čarli >> Šin i Den Akrojd kao Hobiti... A Cristopher Lloyd za Goluma? (:
knjizevnost.323 mikis,
Jedno kratko obaveštenje za sve ljubitelje književnosti, pa još i opremljene računarom :) - časopis "Književna reč" od nedavno je ponovo na Mreži, ovaj put u novom, multimedijalnom - HTML izdanju. Možete ga naći na (privremenoj) adresi: http://www.fon.bg.ac.yu/~mikis/knjizrec/ Trenutno je dostupno elektronsko izdanje prošlog (dvo)broja (465-466), a za koji dan biće i novi broj (467, 25.03.1996). Da bi ste pristupili matičnoj strani "Književne reči", potreban vam je bar nalog na nekom od računara u (YU)Internetu, a pun ugođaj i neki WWW browser (tipa Netscape Navigator) i jedan ćirilični (YUSCII) font.
knjizevnost.324 lexus,
=> Jovajna = Kim Besindžer ili Šeron Stoun (mora da bude plavuša) => Golum - Dastin Hofman => Boromir - Arnold Švarceneger :)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))) Smatram da bi Golum, Hobiti i Orci morali da budu kompjuterski generisani likovi! Samo sam čekao da neko stavi Šrafcigera i Stalonea kao Boromira... Boromir je ipak znao da govori za razliku od Odvijača, a Sly bi bio smešan... Dobro da nisi stavio Dolpha Lundgrena... Ili Van Damme kao Aragorn ;) Tracy Lords kao Jovajna ;> Kianu Reeves kao Legolas ;> ali Jack Nicholson mora da bude Sauron!!!
knjizevnost.325 djcorto,
> ---> Koga biste voleli da vidite kao Gandalfa? Hmmmmmm .... Gielgud ne, previse je slabasan ... A, da ! Is it safe ? ;) Olivier ... cek malo, jel ziv covek ? ;)
knjizevnost.326 ilazarevic,
> Galadrijela - Ketrin Denev > Aruena - Demi Mur > Jovajna = Kim Besindžer ili Šeron Stoun (mora da bude plavuša) Odbijam sa zgražavanjem! ;) Galadriel - Ema Tompson (samo ako Kenet Brana bude Keleborn) Arwen - Sofi Marso Eowyn - Sigurni Viver > Sauron - Majkl Ajrosajd, Tomi Li Luis ili Arman Asante > Golum - Dastin Hofman > Boromir - Arnold Švarceneger Sauron - Ok, ali da bude samo glas, ne i telo Golum - Džon Hart Boromir - može Švarci, samo ako mu brada dobro stoji
knjizevnost.327 olio,
> A, da ! Is it safe ? ;) Olivier ... cek malo, jel ziv covek ? ;) Tu sam , ovde sam!! Malo se smejem vasim forama ali je to sastavni deo ove igre. Pozdrav Oliver.
knjizevnost.328 lexus,
=> A Cristopher Lloyd za Goluma? (: Glas Entoni Hopkinsa za Goluma!!! Pierce Brosnan kao Aragorn ;)
knjizevnost.329 nenad,
> A Cristopher Lloyd za Goluma? (: Nije mi jasno o čemu pričate... Jedine tri osobe koje vidim kao kandidate za uloge u tim filmovima (a koje bar delimično ispunjavaju fizičke predispozicije) su Deni De Vito, Joe Pesci i Kylie Minogue. :>
knjizevnost.330 mcule,
>> Dobro de, onda bi se tebi kao Aragorn dopao Kevin Kostner. Mamin Ortoped? ;). Odustajem od ovoga - rekoh šta mislim. Jedino što bi me moglo da natera da odgledam takav film bila bi Vinona Rajder ;). Zbog nje bi i g*vna jeo.
knjizevnost.331 mcule,
>>> A Cristopher Lloyd za Goluma? (: E, za Goluma bi mogao da prodje onaj Igor što glumi u zadnjoj priči "Sve što ste oduvek hteli da znate o sexu, a niste smeli da pitate" ;).
knjizevnost.332 schef,
­=- ispunjavaju fizičke predispozicije) su Deni De Vito, Joe ­=- Pesci i Kylie Minogue. :> ^^^^^^^^^^^^^ A Kim Wilde? :> Srleř
knjizevnost.333 novim,
Ezopove basne, na engleskom... aesop.zip
knjizevnost.334 lexus,
=> ispunjavaju fizičke predispozicije) su Deni De Vito, Joe Pesci i => Kylie Minogue. :> A Paula Abdul ;) Ja mislim da ćete se svi složiti sa ovim: James Earl Jones kao glas Drvobradog.
knjizevnost.335 oldtimer,
> Pomalo tek sad povezujem sitnice u "Gospodaru Prstenova". Jedna stvar > koja mi je omašila kad sam komentarisao onu epizodu jeste da je > Glorfindel bio kandidat za Družinu Prstena. Elrond je bio protiv da > Veseli krene na put, ali je ovaj popustio, na Gandalfovu molbu. Da, samo je u pitanju bio Pipin, valjda jer je najmlađi.
knjizevnost.336 ilazarevic,
> kandidate za uloge u tim filmovima (a koje bar delimično > ispunjavaju fizičke predispozicije) su Deni De Vito, Joe Pesci i > Kylie Minogue. :> :)) Naravno, Kajla treba da glumi Aragorna, a Deni de Vito Beorna? ;)
knjizevnost.337 novim,
Subjekt: Časopis za književnost i kulturu REČ, el. izdanje, broj za april 1996. Kao i svakog meseca, osim glupog avgusta, 15-og izlazi štampano, papirnato izdanje časopisa Reč, a odmah iza ponoći i elektronsko. Dakle, evo novog, aprilskog broja uz ovu poruku. Glavni blok tekstova čine - erotske priče na srpskom. Evo i čitavog sadržaja ovog, elektronskog izdanja: --------- REKA REČI VOJISLAV DESPOTOV: Da li da pritisnem play?................ red .. 117 NENAD JOVANOVIĆ: Od kostiju nekog slona........................... 226 BIBLIOTEKA REČI ČAROBNA ŠUMA - eros na srpskom (priredili V. Pavković i D. Ilić).............................. 652 DANILO NIKOLIĆ: Ne mogu ničega da se setim..................... 715 JUDITA ŠALGO: Black & White.................................... 801 PAVLE UGRINOV: Četiri erotske priče........................... 1123 MILICA MIĆIĆ DIMOVSKA: Melanija............................... 1396 LJUBICA ARSIĆ: Onaj drugi što čeka u tamnoj noći.............. 1692 ČARLS SIMIĆ i VLADIMIR PIŠTALO: Transformacije Romea.......... 1971 VASA PAVKOVIĆ: Ljiljana u četiri godišnja doba................ 2178 JELENA LENGOLD: Lift.......................................... 2404 MIHAJLO PANTIĆ: Ma koji Frojd................................. 2658 SAVA DAMJANOV: Preobražaji.................................... 2949 DUŠICA PAVKOV: Noa............................................ 3115 ĐORĐE PISAREV: Munadalida..................................... 3322 VULE ŽURIĆ: Proljeće je gadno, naročito noću.................. 3473 ZORAN ĆIRIĆ: Spust............................................ 3625 SLOBODAN ILIĆ: Dreamwood...................................... 3791 GORAN PETROVIĆ: Reči.......................................... 4004 PREVODNICA LAKE RASPUSNOSTI - eros na španskom (izabrala i prevela A. Mančić Milić).......................... 4183 UKRŠTENE REČI ALEKSANDAR JOVANOVIĆ: Kritika tumači, ona ne osporava............ 4289 ZORAN ĐERIĆ: Čitanje - zadovoljstvo, potreba ili obaveza?........ 4523 REČ KRITIKE GOJKO BOŽOVIĆ: Umetnost i poraz ("Iskušenja ljubavi" A. Tišme).................... 4807 BOJANA STOJANOVIĆ-PANTOVIĆ: Gramatika zvuka ("Tamni tâm i Bele basme" A. Vukadinovića)........ 5022 SAŠA RADOJČIĆ: Manihejski poetski svet ("Tamni tâm i Bele basme" A. Vukadinovića)........ 5188 VASA PAVKOVIĆ: Iz jedan u dva ("Jednolija, dvolija" S. Minić Veljović).......... 5338 ILIJA MARIĆ: Briga o duši ("Evropa i postevropsko doba" J. Patočke)......... 5489 JASMINA AHMETAGIĆ: Mentalno hodočašće ("San vodoslikara I- II" V. Dobrivojevića)........ 5679 REČ NA REČ BOJANA STOJANOVIĆ PANTOVIĆ: Osvestiti postupak................... 5879 BOJAN ĐORĐEVIĆ: Jedan gluvonemi pesnik........................... 6124 ANDRIJA GAMS: Nerazumevanje interdisciplinarnosti................ 6429 LEPE VEŠTINE ALEKSANDAR MILOSAVLJEVIĆ: Na času kod učiteljice života ("Knez Mihailo" S. Velmar Janković u režiji D. Jovanovića)... 6654 SRĐAN VUČINIĆ: Kješlovski u večnom egzilu........................ 6814 LIDIJA MERENIK: Big Chill. Pismo. (Izložba M. Bajića)............ 6924 JADRANKA TOLIĆ: Nezaustavljivo bujanje žive materije (Slike D. Đurića)............................................ 7020 VLADIMIR A. MILIĆ: Ovom gradu je potrebna alternativa (Uz "Projekt X")............................................. 7175 REČUNARI NOVICA MILIĆ: Ljudi od ćilibara (Ogledi o virtualnom II)......... 7305 NAGRADE RADIJU B92............................................... 7704 SUMMARY.......................................................... 7720 SADRŽAJ ŠTAMPANOG IZDANJA........................................ 7791 -------- Ostalo znate: e-Reč je za privatnu upotrebu, možete je kopirati prijateljima i prenositi na druge sisteme i mreže, takođe za ličnu, privatnu upotrebu (svako drugo preštampavanje zabranjeno je zakonom). U paketu (ZIP fajlu) su i konvertori iz 7-bitnog Yuscii rasporeda u CP 852 i CP 1250, kao i Yuscii i 852.fnt-ovi za upotrebu pod Linuxom, uz kratko Uputstvo.txt kako se to koristi. Ako neko želi da čita na Webu, postoji html oblik na adresama http://www.siicom.com, ili http://www.opennet.com. Mislim da će se uskoro i na Sezamu Pro naći html e-Reč. Srećan download! :) rec9604y.zip
knjizevnost.338 spantic,
> Gibson i Tom Kruz. Dobro bre nisi uvrstio i onog pederaša što glumi > u ovom novom filmu - čini mi se da se zove Desperados. Ax, trebao si da ga gledaš u izvornom filmu, "Marijači", koji ih je lansirao. Desperados je samo nastavak, a Bata Životinja bi trebalo da ih tuži ;)
knjizevnost.339 anteater,
Nijesam najsigurniji sto tacno znaci 'pederas', ali sam posve siguran da se ne kaze (niti se pise) 'trebao si'. (Valja reci/pisati 'trebalo je da') BtW, odnosi li se rijec spornoga znacnja na Antonija B. ili na koga inog?
knjizevnost.340 spantic,
> Nijesam najsigurniji sto tacno znaci 'pederas', ali sam posve siguran da se > ne kaze (niti se pise) 'trebao si'. (Valja reci/pisati 'trebalo je da') > BtW, odnosi li se rijec spornoga znacnja na Antonija B. ili na koga inog? Molim?
knjizevnost.341 anteater,
Ukoliko zaista nijeste razumjeli, nije bitno.
knjizevnost.342 miobrado,
SUBJECT: Jugoslovenski festival poezije mladih Krajem maja ove godine, u Vrbasu, po 28. put - održaĆe se, Jugoslovenski festival poezije mladih. Prema poslednjem izdanju lokalnog informativnog glasila, "na ovogodišnji Jugoslovenski festival poezije pristiglo preko sto prijava", a "žiri u sastavu Vladimir Jagličić, Gojko Božović i Blagoje Baković pregledaće preko 1.000 pesama". "Rezultati konkursa biće poznati oko 10. maja", jer "po tradiciji, završne manifestacije Festivala počeće 23. a završiće se 25. maja proglašavanjem pobednika", dok "dosadašnji uvid u pristigle radove, koji su pod šifrom, govori da ima veoma dobrih pesnika i da će ovaj Festival biti jedan od jačih". Propratne manifestacije obuhvati će, pored ostalih: - portret Ivana V. Lalića, - promociju knjige "Lirski poker", čija je sadržina sačinjena od prepiske nekolicine pesnika, i - promociju knjige prošlogodišnjeg pobednika Dejana Aleksića. Propratna manifestacija Festivala, "YU paleta mladih", ovom prilikom nije ni pomenuta.
knjizevnost.343 hercog,
Ne znam gde bi ovo trebalo da ide, al neka ga za sada ovde... Ovo je originalan natpis na jednoj ploči, na vrhu starog grada Kotora (mada mislim da bi neka slova V trebalo zameniti sa U) Može li neko da mi ovo prevede: " HIC JACET PETRVS ANTONIVS COMES DE LVCOVICH CATHARENSIS NON OBLITVS SVORUM IN VITA NEC OBLIVISCENDVS AB ILLIS IN MORTE MDCCCLX "
knjizevnost.344 veca,
Bertolt Breht LOŠ BRAK Kralj Kristijan Sedmi oženio se jednom običnom domaćicom. Kad je sa njom putovao po provinciji, čak je i niže plemstvo pokazivalo odbojnost prema njoj. Život joj je zbog toga bio težak. Najteže joj je, međutim, padalo to što se Kristijan pri jelu ponašao kao neki seljak.
knjizevnost.345 veca,
Peter Altenberg POŠTENJE Ukrotitelju životinja uspelo je da ubedi tigrove da je on jači od njih. Uspelo je to isto i mužu sa njegovom slatkom, tvrdoglavom ženom. Ali ukrotitelj životinja je pošteniji! On nikada ne kaže: "To je za tvoje dobro."
knjizevnost.346 guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče PRIČE O GOSPODINU KOJNERU Organizacija Gospodin K. jednom reče: "Čovek koji misli ne uzima ni svetlosti suviše, ni komad hleba suviše, ni jednu misao suviše."
knjizevnost.347 guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče PRIČE O GOSPODINU KOJNERU Bespomoćni dečak Gospodin K. govorio je o lošem običaju da se ćutke gutaju nanesene nepravde, pa ispriča ovu priču: "Jedan prolaznik upita nekog uplakanog dečaka šta mu je. 'Skupio sam dva groša za bioskop', reče dečak, 'a sad prođe tuda neki dečko i ote mi jedan iz ruke', i pokaza jednog dečka koji se tamo negde još video. 'Pa zar nisi vikao u pomoć?' upita prolaznik i pomilova ga sa naklonošću. 'Jesam', jecao je dečak. 'A zar ne možeš da vičeš glasnije?' upita prolaznik. 'Daj onda i taj.' Uze mu i drugi groš iz ruke, pa bez brige pođe dalje svojim putem.
knjizevnost.348 guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče PRIČE O GOSPODINU KOJNERU Razgovori "Mi više ne možemo govoriti jedan sa drugim", reče gospodin K. nekom čoveku. "Zašto?" upita onaj preplašeno. "Ja u vašem prisustvu ne umem da kažem ništa pametno" potuži se gospodin K. "Ali meni je to svejedno", uteši ga onaj. "Verujem", reče gospodin K. ogorčeno, "ali meni nije".
knjizevnost.349 guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče PRIČE O GOSPODINU KOJNERU Gostoprimstvo Kad bi se gospodin K. poslužio nečijim gostoprimstvom, ostavljao bi sobu neka u njoj sve stoji onako kako je bilo, jer ništa nije držao do toga da ličnosti udaraju pečat svojoj okolini. Naprotiv, trudio se da svoju prirodu promeni tako da se prilagodi stanu; istina, ono što je nameravao da čini nije zbog toga smelo da strada. Kad bi gospodin K. pružao gostoprimstvo, pomakao bi bar stolicu ili sto sa dotadašnjeg mesta na drugo, izlazeći tako u susret svome gostu. "A bolje da ja odlučim šta njemu odgovara!", govorio bi on.
knjizevnost.350 guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče PRIČE O GOSPODINU KOJNERU Ko je otac misli Gospodinu K. prebace da je kod njega želja i suviše često otac misli. Gospodin K. odgovori: "Nikad nije bilo misli kojoj otac ne bi bila želja. Može se raspravljati samo o tome: koja želja? Nije potrebno sumnjati da dete uopšte ima oca da bismo izrazili sumnju: teško je utvrditi ko je otac."
knjizevnost.351 guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče PRIČE O GOSPODINU KOJNERU Originalnost Danas, potuži se gospodin K., ne možeš nabrojati sve koji se javno hvale kako potpuno sami mogu da napišu velike knjige, i svi to odobravaju. Kineski filozof Džuang Dzi sastavio je još u muževno doba knjigu od sto hiljada reči, a devet desetina knjige sačinjavali su citati. Takve se knjige kod nas više ne mogu pisati, jer nedostaje duha. Zbog toga se misli proizvode samo u sopstvenoj radionici, a ko ne može da ih proizvede dovoljno , misli za sebe da je lenj. Istina, zato onda i nema misli koja bi se mogla preuzeti, a ni takve formulacije misli koja bi se mogla citirati. Kako je malo potrebno svima njima za ono što rade! Jedno nalivpero i malo papira, to je sve što imaju da pokažu! I bez ikakve pomoći, samo od oskudnog materijala koji jedan čovek može povući na plećima, grade oni svoje udžerice! Ne znaju za veće zgrade sem one koje je kadar da načini jedan čovek!
knjizevnost.352 guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče PRIČE O GOSPODINU KOJNERU Uspeh Gospodin K. vide jednu glumicu gde prolazi pa reče: "Lepa je." Njegov pratilac reče: "Nedavno je imala uspeha zato što je lepa." Gospodin K. se naljuti i reče: "Lepa je zato što je imala uspeha."
knjizevnost.353 guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče PRIČE O GOSPODINU KOJNERU Omiljena životinja gospodina K. Kad su gospodina K. pitali koju životinju ceni više od svih drugih, on navede slona i obrazloži to ovako: slon spaja lukavstvo sa snagom. Nije to ono sitno lukavstvo, dovoljno da se izbegne zaseda i dođe do jela ne upadajući u oči, nego lukavstvo koje za velike poduhvate raspolaže snagom. Do mesta gde je ta životinja bila vodi širok trag. No ona je ipak dobrodušna, razume šalu. Dobar je prijatelj, kao što je i dobar neprijatelj. Vrlo visoka i teška, ona je ipak i vrlo brza. Njena surla podiže i prinosi enormnome telu i najsitniju hranu, čak orahe. Uši su joj pokretljive: ona čuje ono što joj odgovara. Dostiže u duboku starost. Pristupačna je, i to ne samo slonovima. Svugde je vole, isto kao što je se i boje. Neka vrsta komike čini da je čak mogu i obožavati. Slon ima debelu kožu o koju se krhaju noževi; ali nežne je ćudi. Ume da se rastuži. Ume da se naljuti. Voli da igra. Umire u guštari. Voli decu i druge male životinje. Siv je i upada u oči samo masom. Ne jede se. Ume dobro da radi. Voli da pije i tad se razveseli. Čini nešto za umetnost: pruža slonovaču.
knjizevnost.354 guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče PRIČE O GOSPODINU KOJNERU Dobar odgovor Nekog proletera upitaju pred sudom želi li da se posluži svetovnom ili crkvenom formom zakletve. On odgovori: "Ja sam besposlen." "Nije to bilas samo rasejanost", reče gospodin K. "Tim odgovorom on je pokazao da se nalazi u položaju kad takva pitanja, a možda i čitav sudski postupak, nemaju više nikakva smisla."
knjizevnost.355 guta,
Ova mi je omiljena, mada više spada u Forum, kao poruka mediokritetima koji zastupaju tezu o "neprijateljskim narodima" i "nacija uber alles"... Bertolt Breht - Kalendarske Priče PRIČE O GOSPODINU KOJNERU Kad bi ajkule bile ljudi "Kad bi ajkule bile ljudi", upita gospodina K. ćerčica njegove gazdarice, da li bi bile bolje prema malim ribama?" "Sigurno", reče on. "Kada bi ajkule bile ljudi sagradile bi u moru goleme sanduke za male ribe, pune svakojake hrane, kako biljaka, tako i životinja. Vodile bi računa da voda u sanducima bude uvek sveža i primenile bi uopšte razne sanitarne mere. Kad bi kakva ribica, na primer, povredila peraje, smesta bi joj načinili zavoj da ne umre ajkulama pre vremena. Da ribice ne bi obrvala tuga, s vremena na vreme priređivale bi se velike vodene svečanosti; jer vesele ribice imaju bolji ukus od tužnih. U golemim sanducima bilo bi, razume se, i škola. U tim školama ribice bi učile kako se pliva ajkulama u ždrelo. Bila bi im, na primer, potrebna geografija, da uzmognu naći velike ajkule koje se kojegde leno izležavaju. Glavna stvar bila bi, razume se, moralno obrazovanje ribica. Predavale bi im da je za ribicu najveća i najlepša stvar kad se radosno žrtvuje, i da sve one treba da veruju u ajkule, pre svega kad kažu kako će se postarati za lepu budućnost. Naučili bi ribice da je ta budućnost izvesna samo ako budu poslušne. Ribice bi se morale čuvati svih niskih, materijalističkih i egoističkih sklonosti, i ako bi koja pokazala takve sklonosti, smesta bi to imale da jave ajkulama. Kad bi ajkule bile ljudi, vodile bi između sebe, razume se, ratove, da osvoje tuđe sanduke i tuđe ribice. Ratove bi vodile njihove sopstvene male ribe. Učile bi ribe kako je između njih i riba drugih ajkula ogromna razlika. Male su ribe, kao što je poznato, neme, ali one ćute na potpuno različitim jezicima, te se otud nikako ne mogu razumeti. Svakoj maloj ribi koja bi u ratu ubila nekoliko drugih malih riba, neprijateljskih, koje ćute drugim jezikom, obesili bi malo odlikovanje od morske trave i dali joj naziv junaka. Kad bi ajkule bile ljudi, kod njih bi, razume se, bilo i umetnosti. Bilo bi lepih slika na kojima zubi ajkula bili naslikani divnim bojama, njihova ždrela kao sam prekrasni perivoj po kome se može divno juriti i igrati. Pozorišta na dnu mora prikazivala bi kako junačke male ribe oduševljeno plivaju u ždrela ajkula, a muzika bi bila tako lepa da bi male ribe, uz njene zvuke, sa kapelom na čelu, zanesene i uljuljkane u ne može biti prijatnije misli, jatima ulazile ajkulama u ždrela. Pa i religije bi bilo kad bi ajkule bile ljudi. Ona bi učila kako male ribe tek u stomaku ajkula počInju da žive pravim životom. Uostalom, prestalo bi važiti i to, kad bi ajkule bile ljudi, da su sve male ribe, kao što je sad, jednake. Neke od njih bi dobile položaje i bile postavljene iznad ostalih. Čak bi nešto veće smele proždirati manje. To bi ajkulama samo prijalo, pošto bi na taj način same češće dobijale veće zalogaje. A veće ribice, na položajima, starale bi se za red među malim ribama, bile bi učitelji, oficiri, inžinjeri za gradnju sanduka, itd. Ukratko, tek bi onda bilo kulture u moru, kad bi ajkule bile ljudi.
knjizevnost.356 guta,
I još jedna sa sličnom porukom... Bertolt Breht - Kalendarske Priče PRIČE O GOSPODINU KOJNERU Nacionalizam, mržnja prema nacionalistima Gospodin K. smatrao je za potrebno da živi u izvesnoj zemlji. Govorio je: "Gladovati mogu svud." Jednog dana prolazio je gradom koji je okupirao neprijatelj zemlje u kojoj je gospodin K. živeo. U susret mu naiđe neprijateljski oficir i natera ga da siđe sa pločnika. Gospodin K. siđe i primeti da je ogorčen na oficira, i to ne samo na njega, nego naročito na zemlju iz koje je oficir bio i kako želi da se ona zbriše i uništi. "Zbog čega sam ja to", upita gospodin K., "za ovaj trenutak postao nacionalist? Zbog toga što sam sreo jednog nacionalista. Ali, zato je potrebno da se iskoreni glupost, jer ona zaglupljuje one koji na nju naiđu."
knjizevnost.357 guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče PRIČE O GOSPODINU KOJNERU Pitanja koja ubeđuju "Primetio sam", reče gospodin K., "da mnoge odbijamo od našeg učenja time što znamo odgovor na sve. Zar ne bismo u interesu propagande mogli sastaviti listu pitanja koja nam se čine potpuno nerešena?"
knjizevnost.358 guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče PRIČE O GOSPODINU KOJNERU Teret najboljih "Na čemu radite?" upitaju gospodina K. Gospodin K. odgovori: "Mnogo se mučim, pripremam svoju sledeću zabludu."
knjizevnost.359 guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče PRIČE O GOSPODINU KOJNERU Ponovno viđenje Neko ko ga dugo nije video, pozdravi gospodina K. rekavši: "Ništa se niste promenili." "O!" reče gospodin K. i preblede.
knjizevnost.360 guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče PRIČE O GOSPODINU KOJNERU Pitanje ima li boga Gospodina K. upita neko ima li boga. Gospodin K. reče: "Savetujem ti da razmisliš da li bi se tvoje ponašanje promenilo prema tome kako bi glasio odgovor. Ako se ne bi promenilo, onda se možemo mahnuti pitanja. A ako bi se promenilo, onda ti mogu biti bar toliko od hasne da ti reknem da si se već odlučio: Tebi je bog potreban.
knjizevnost.361 guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče MOJ BRAT JE BIO PILOT Moj brat je bio pilot, jednom mu stiže pismo, on uze vojnički sanduk, na jug ga ispratismo. Moj brat, on je osvajač, naš narod prostora nema, a zemlju nazavati svojom naša je želja golema. Prostor koji je moj brat osvojio na Kvadarami je planini, dug metar i osamdeset je a s metra u dubini.
knjizevnost.362 guta,
Malo je poduža, ali vredi pročitati. Bertolt Breht - Kalendarske Priče KRSTAŠKI POHOD DECE 1939. U Poljskoj, trideset i devete krvava bitka se bila, mnoga je sela i gradove mnoge u pustoš pretvorila. Sestra tu brata izgubi, žena muža svog na bojištu, roditelje su uzalud deca tražila po zgarištu. Iz Poljske ni glasa ne bi više, novine ni pisma bela, ali na istoku čudna se priča pričati započela. Pad'o je sneg kad priča poče da se na istoku plete o krstaškom pohodu dece što se u Poljskoj negde krete. Kretoše deca, grupice gladne, preko drumove njenih, kupeći decu drugu, decu iz sela razvaljenih. Od rata su htela pobeći deca, od one more i jada, da stignu jednoga dana u zemlju gde mir vlada. Malog su vođu imala deca, što ih je podigao. Ali njega je teška morila briga: jer puta nije znao. Curica jedna od jedanaest s detetom pođe iz grada, sve je imala što majci treba sem zemlje gde mir vlada. I mali Jevrej, s jakom od čoje, s njima se nalazio. Kod kuće beli hlebac je jeo, a dobar je borac bio. I dva su brata išla sa njima, dva velika stratega. Osvojiše kolibu neku i u njoj nađoše samo snega. I jedan što se podalje drž'o, mršav i taman u licu. Iz nacističkog je poslanstva bio i nosio tešku krivicu. I muzičar je jedan s njima bio, što je u razvaljenom dućanu našao bubanj ceo, ali kako bi ih to odalo, dobovati nije smeo. I, povedeno za klanje, pseto je jedno bilo, a posle su ga hranili, jer im se sažalilo. I škola je bila, i učitelj mali koji je vikao, a i đak što na tenku razorenom nauči pisati do mi... I koncert beše na potoku zimskom, hučnome; u taj mah dobovati je smeo ko je hteo, jer tu se nije čulo tada, ah. I ljubav je bila, na jednom majuru njoj beše dvanaest, petnaest njemu pravila mu je frizuru. Al' ljubav nije opstala ta, jer jako zahladne tada: kako da drvce cvetom se ospe kad sneg toliki pada? A rata je bilo, jer ih je presrela još jedna grupa, ali se svršio naprosto što je bio stvar sasvim glupa. Al' dok je traj'o kraj skretničarske kućice razlupane jednoj je stvari, tako se veli, odjednom nestalo hrane. A kad je druga strana to čula, vojnika jednog joj prati s džakom krompira jer gladan čovek ne može ratovati. I suđenje je bilo, dve sveće užgane biše, i strogo saslušanje. Sudiju osudiše. I pogreb jedan bi s čojanom jakom dečaka, do groba su ga odnela dva Nemca i dva Poljaka. Protestant, katolik i nacist dođoše zemlji da dadu njega, na kraju socijalista reče slovo o budućnosti života svega. I tako vere i nade beše, samo ne hleba i mesa. Pa ako šta ukraše, neka mi niko na njih se ne otresa. Ni na sirotinju što ih ne pozva za sto na malom imanju: za pola stotine, reč je o brašnu a ne požrtvovanju. Oni su Išli mahom na jug. A jug je, ljudi moji, gde o podne sunce nad glavom upravo stoji. Našli su u šumi jednog vojnika ranama obasuta. Pa su ga vidali nedelju dana da im pokaže puta. A on im reče: U Bilgoraj! Groznica mučaše ga, te im je umro osmoga dana. Pogreboše i njega. A putokaza je bilo, mada u snegu zavejani, al' kazivali pravac nisu, već behu ispreturani. To nije bila neslana šala, već iz vojnih razloga tako, pa kad su tražili Bilgoraj, pronaći ga nikako. Vođu okružiše svoga, a on je snežni zrak gledao samo, pa onda malu ruku pruži i reče: On mora da je tamo. Jednom, u noći, videše vatru, nisu joj prilazili. Jednom tri tenka prođoše kraj njih, u njima ljudi su bili. Jednom do grada stigoše nekog, al' su obilaziti ga stali. I dok ga još nisu prošli, samo su po noći putovali. Na bivšem jugoistoku Poljske, uz vihor snežni sumanut, videše pedeset i petoro poslednji put. Pa svedem li oči, ja vidim kako korača povorka noga od jednog salaša razorenog do drugog razorenoga. Vrh njih, vidim, oblacima vrve druge, nove rpe nebrojne! Boreći se s vertovima hladnim, bez zemlje, bez puta, izgubljene. Tražeć' gde je zemlja sa mirom, bez groma, bez ognja jedna, ne ko' ta iz koje stižu gde tama biva nepregledna. I kroz suton čini mi se da to više ista nije: druga lica vidim: žuta, iz Francuske, iz Španije! U Poljskoj jedno pseto nađoše u januaru tome, komad kartona beše mu obešen o vratu mršavome. Na njemu pisaše: Molimo pomoć! Put više mi ne znamo. Ima nas pedeset i petoro. Pas će vas dovesti amo. Ne uzmognete li doći, oterajte ga. Na njega ne pucajte, samo on mesto zna. Slova su bila od dečje ruke. Seljaci pročitaše sve to. Od tada godina i po je prošla. Crknuto beše pseto.
knjizevnost.363 novim,
Kao i svakog 16. u mesecu - REČ, časopis za književnost i kulturu, broj za maj 1996: ---------------------------------------------------------------------- <rec9605y.txt> <7-bit yuscii text> ---------------------------------------------------------------------- Izbor iz časopisa REČ, godina III, br. 21, maj 1996. Izdavač: B92, Beograd. Glavni i odgovorni urednik: Milovan Marčetić. Sadržaj elektronskog izdanja: REKA REČI MILAN ĐORĐEVIĆ: Izgnanici, odbačeni, samotnici............. red .. 113 RAJKO LUKAČ: Mojin kralj.......................................... 321 ALEKSANDAR GATALICA: Crne košulje i pogrebna muzika............... 698 RATKO DANGUBIĆ: Bele priče....................................... 1103 NEBOJŠA ĆOSIĆ: Metafizički pas................................... 1408 DARKO CVIJETIĆ: Rječnik za inkvizitore........................... 1788 ZORANA MLADENOVIĆ: Polovina kadra................................ 2030 IVAN PRAVDIĆ: Priča koja je morala da se završi.................. 2160 MIRJANA MILIĆ: Noćne priče....................................... 2302 MISAO I REČ BOJANA STOJANOVIĆ-PANTOVIĆ: Poreklo poetike...................... 2350 DRAGAN BOŠKOVIĆ i SAŠA ILIĆ: Odisej (kataloška priča)............ 2957 REČ KRITIKE TATJANA ROSIĆ: Zaboravljeno slovo ili: parabola u reči i slici ("Šešir od riblje kože" M. Pavića)................ 4809 BOJAN ĐORĐEVIĆ: Problem nedovršenog romana ("Graditelji" B. Pekića).......................... 4986 MIHAJLO PANTIĆ: Odbrana priče ("Poslednje priče napisane rukom", prir. D. Nikolić)............ 5138 IVAN RADOSAVLJEVIĆ: Džaba dževa ("City Club" G. Čelebića)......................... 5242 MLADEN ŠUKALO: Anuliranje postmoderne osjećajnosti ("Pero na žuč" M. Stojičića)...................... 5449 DRAGANA BESARA: Mogućnosti i granice snivanja ("Pričina i druga knjiga pričine" M. Pajića)............. 5615 DOBRIVOJE STANOJEVIĆ: Protiv retorike praznoslovlja ("Evropa" A. Lukića).............................. 5718 DUŠICA POTIĆ: Duh koji pravi buku ("Nesanica" S. Simonovića)........................ 5871 JASMINA VRBAVAC: Prenapregnutost materijala ("Dijego i Frida" Ž. M. G. L Klezioa)............. 5998 DEJAN ILIĆ: Tanki oblaci što i pored alkohola plove lebdeći iznad složenih osećanja ("Kuhinja" B. Jošimoto).............................. 6135 REČ NA REČ MLADEN LAZIĆ: Rizici i nerazumevanja............................. 6242 LEPE VEŠTINE SRĐAN VUČINIĆ: Dela i dani Pontija Pilata (43. Festival jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma).......................... 6405 ZORAN BRKIĆ: Ostali su samo filmovi (XI Dablinski filmski festival)................... 6580 MIROLJUB STOJANOVIĆ: Put ka susedu (uz Nedelju mađarskog filma u Muzeju kinoteke)............. 6725 ALEKSANDAR MILOSAVLJEVIĆ: O još jednom izgubljenom naraštaju ("U potpalublju" V. Arsenijevića u režiji N. Milivojević u JDP-u).................... 7058 TANJA PETROVIĆ: Novi sjaj starih vrednosti (muzika iz filma "Razum i osećanja").............. 7200 JEŠA DENEGRI: Aktuelni oldtajmer (o izložbi N. Paripovića)......................... 7271 ALEKSANDRA ESTELA BJELICA: Svet oblika (o izložbi M. Kralja)............................. 7379 ALEKSANDRA ESTELA BJELICA: Lokalno u univerzalnom (o izložbi D. Ristića)............................ 7428 REČUNARI NOVICA MILIĆ: Guzle na Berkliju (ogledi o virtualnom III).......................... 7476 SUMMARY.......................................................... 7829 SADRŽAJ BROJA 21 (MAJ 1996)...................................... 7892 <Elektronsko izdanje časopisa predstavlja izbor iz štampanog izdanja i pojavljuje se 16. u mesecu. vremenu. Ovo izdanje se može slobodno prenositi elektronskim kompjuterskim komunikacijama; korisnik može kopirati ovaj materijal isključivo za privatnu upotrebu. Svako drugo preštampavanje zabranjeno je zakonom. Elektronska adrese redakcije: rec@opennet.org ili redakcija@rec.opennet.org Srećan download! :) PS: Da li želite da vam okačim ovde i HTML izdanje? rec9605y.zip
knjizevnost.364 galimpic,
> PS: Da li želite da vam okačim ovde i HTML izdanje? Ako nije problem.
knjizevnost.365 scirkovic,
Interesuje me gde i kako mogu da nabavim knjigu "Strah od letenja" od Erice Jong na engleskom (Fear of flying)?Ako neko slucajno ima (a voljan je da je proda)neka mi se javi. Hvala unapred Me,myself and I
knjizevnost.366 scirkovic,
Evo nesto malo o spanskom jeziku... spanski.zip
knjizevnost.367 dr.grba,
>> Bertolt Breht - Kalendarske Priče >> KRSTAŠKI POHOD DECE Moj favorit u Brehtovom opusu je "O čedomorki Mariji Farar", a "Augsburški krug kredom" je malo prevelik za prekucavanje.... ili možda nije? (: Odavno nisam čitao Brehta. Ovo je definitivno popala (:
knjizevnost.368 dr.grba,
>> PS: Da li želite da vam okačim ovde i HTML izdanje? Nogekako! (:
knjizevnost.369 milanmi,
Ume li neko nesto da napise na neku od ove dve teme: 1. Covek postavlja probleme, pa i sebe kao svoj problem 2. Kao i sve drugo i mladost je prozeta svetloscu tame P.S. Hitno je. Moze (i pozeljno je) na mail.
knjizevnost.370 supers,
>> 1. Covek postavlja probleme, pa i sebe kao svoj problem >> 2. Kao i sve drugo i mladost je prozeta svetloscu tame Pitam se kako li je samo moguće da osoba koja mora puno toga da pročita da bi postala profesor srpskog može da zada ovakve teme i ostane živa. Posle taj isti treba da oceni ove zadatke, a zadatak koji sadrži ovakve rečenice ne bi mogao da dobije visoku ocenu. Neko je ovde ispričao sjajan štos: Najbolji odgovor na ovakvu temu je: "Da."
knjizevnost.371 miobrado,
SUBJECT: Jugoslovenski festival poezije mladih Prema lokalnom, informativnom, glasilu, "od 157 prijava koliko ih je pristiglo na ovogodišnji konkurs Jugoslovenskog festivala poezije mladih" - finalisti istog su: - Dragana Bukvić (Beograd), - Olivera Vezilić (Beograd), - Pavle Goranović (Nikšić), - Aleksandra Jovanović (Šabac), - Goran Labudović (Vrbas), - Nenad Marić (Vranje), - Tomislav Marković (Beograd), - Slađana Milenković (Sremska Mitrovica), - Sonja Sekulović (Podgorica) i - Dragana Todorović (Zaječar). ----------------------------------------- Okrugli sto festivala predviđen je za izlaganja o životu i delu Marka Miljanova, dok je dolenavedeni, P R O G R A M Završnog dela XXVIII festivala jugoslovenske poezije mladih Vrbas (23.- 25. maja 1996.) Četvrtak, 23. maj - 18 časova - Biblioteka "Danilo Kiš" - promocija knjige "Dokazivanje senke" Dejana Aleksića, prošlogodišnjeg pobednika - 19 časova - Galerija Doma kulture - Otvaranje izložbe "YU paleta mladih ,96" - 20 časova - Bioskop "Jugoslavija" - Promocija knjge "Lirski poker" Duška Trifunovića, Ljubivoja Ršumovića, Dragana Radulovića i Moša Odalovića Petak, 24. maj - 12 časova - Pesnici u vrbaskim školama - 18 časova - Bioskop "Jugoslavija" - Monodrama "Živeo život Tola Manojlović" u izvođenju glumca Kralja Petra - 21 čas - Veliko pesničko veče gostiju festivala Subota, 25. maj - 10 časova - Biblioteka "Danilo Kiš" - Gost izdavač: "CID" - Podgorica - 12 časova - Narodna biblioteka "Danilo Kiš" - Javno žiriranje za nagradu "Stanko Simićević" - 18 časova - Biblioteka "Danilo Kiš" - "Portret pesnika": Ivan V. Lalić - 21 čas - Bioskop "Jugoslavija" - Završno veče 28. festivala i svečano uručenje nagrada --------------------- Za putnike - namernike i posetioce Vrbasa: a) Biblioteka "Danilo Kiš", b) Galerija Doma kulture i c) Bioskop "Jugoslavija", locirani su u ulici Maršala Tita (tzv. glavna ulica).
knjizevnost.372 milanmi,
> Pitam se kako li je samo moguce da osoba koja mora puno toga da procita > da bi postala profesor srpskog moze da zada ovakve teme i ostane ziva. > Posle taj isti treba da oceni ove zadatke, a zadatak koji sadrzi ovakve > recenice ne bi mogao da dobije visoku ocenu. > > Neko je ovde ispricao sjajan stos: Najbolji odgovor na ovakvu temu je: > > "Da." De, pojasni sta ovo konkretno znaci, jer se bojim da nisam najbolje razumeo? P.S. Molim da neko napise ako zna (makar bilo koju odrednicu) na prethodne teme.
knjizevnost.373 kant,
Duša Jovan Dučić Zašto plačeš, draga, svu noć i dan ceo: izgubljena sreća još je uvek sreća! I taj jad u duši što te na nju seća, to je jedan njezin zaostali deo. Ne daj mutnoj suzi na sumorno oko: sreća nikad ne mre, ni onda kad mine. Taj eho kog jedva čuješ iz daljine, to još ona zbori u tebi duboko - u samotne noći, kad žalosno šume reke pune zvezda, gore pune sena... Do sluha ta pesma ne dopire njena, no duša je sluti, čuje, i razume...
knjizevnost.374 dr.grba,
>>> Neko je ovde ispricao sjajan stos: Najbolji odgovor na ovakvu temu je: >>> >>> "Da." >> >> De, pojasni sta ovo konkretno znaci, jer se bojim da nisam najbolje >> razumeo? Pričalo se, zašto ne ponoviti, o nadobudnim profesorkama književnosti koje su na pismenim radovima davale teme koje su izbacivale prisutne iz kože. Kružila je legenda o događaju koji se desio prilikom pisanja rada na temu "Život je jedno čudo jer se kruni i osipa iz dana u dan, a ipak je stamen i postojan kao ćuprija na Drini" (parafraziram, ali nažalost nisam daleko od činjeničnog stanja). Očajnik koji se dvoumio da li prvo da pojede olovku ili svesku, napisao je: Jeste. i predao rad. A šta bi drugo i napisao (: Lično poznajem devojku iz Bora koja je u školu dovela prosvetnog inspektora kada je dobila keca na pismenom radu. Tema je bila, opet parafraziram, "Šta govorim moru u avgustovkoj večeri, dok mi maestral mrsi kosu, talasi miluju stopala, a krik galeba tamo nešto radi mojim sećanjima i još pride toliko teksta da naslov zauzme četiri puna reda i bude luđi od struje" A ova napisala: More, pred tobom stojim nema. I predala rad. Kasnije je, ukazom direktora škole (ali bruka je već pukla, a sledeće teme imale dve-tri reči), dobila peticu i pohvalu zbog originalnosti.
knjizevnost.375 mmarkovic,
> "Život je jedno čudo jer se kruni i osipa iz dana u dan, > a ipak je stamen i postojan kao ćuprija na Drini" > ... > stanja). Očajnik koji se dvoumio da li prvo da pojede olovku ili svesku, > napisao je: > > Jeste. > More, pred tobom stojim nema. > > I predala rad. Kasnije je, ukazom direktora škole (ali bruka je > već pukla, a sledeće teme imale dve-tri reči), dobila peticu i > pohvalu zbog originalnosti. Čitam i čudim se. U moje vreme ;) su profesori ipak bili pametniji. Trebala je da dobije i orden, ali je Lilić bio nešto zauzet ;) Mada, sa profesorkom srpskog sam se svađao u gimnaziji, ali joj sigurno ova tema ne bi pala napamet.
knjizevnost.376 hercog,
Kod nas (kada sam bio u srednjoj školi) teme su bile poput: 1. Neobičan i strašan život u Prokletoj avliji 2. Poslednji poziv upućen samoubici 3. Krojili su mi sudbinu a mene nisu pitali za to 4. Svet će biti bolji ili nikakav itd... Sale
knjizevnost.377 dr.grba,
>> Čitam i čudim se. U moje vreme ;) su profesori ipak bili pametniji. >> Trebala je da dobije i orden, ali je Lilić bio nešto zauzet ;) U to vreme osmorica su bila na vlasti. Radilo se, usput, o generaciji novinarskog smera neke škole u Boru koja je maturirala 1982. Ako se neko prepozna, neka me mailuje (:
knjizevnost.378 dr.grba,
>> 3. Krojili su mi sudbinu a mene nisu pitali za to >> 4. Svet će biti bolji ili nikakav Bez sve šale: je li, Sale, kako si se ti snalazio sa ovim temema? (:
knjizevnost.379 hercog,
> 1. Neobičan i strašan život u Prokletoj avliji Neobičan i strašan život u Prokletoj avliji Dan. Jutro tek što je prošlo. Slavina na česmi uporno kaplje, a gomila mrava trči oko tanjira i razvlači ostatke doručka. Maleni sedi na belom, pomalo izgužvanom čaršavu i gleda. "Dođavola, taj kuckavi kreten opet nije zvonio..." Sam, prevrće očima po sobi. Sve je tu, ali ipak nije. Skače i utrčava u mokru sobu, a potom i do one klizave i ma- sne prostorije s mravima. Nabaci još koju kaloriju, malko vitamina i masti. Negde daleko, u svom malenom dvorcu živi On, njegovo veličanstvo, onaj koji je uvek u pravu, gazda... Polako, nogu, pa ruku, pa opet nogu, izvlači iz zlatnog kreveta. Kraj njega se promeškolji čaršav... Izviri jedna noga, pa ruka i onda glava. Devojka... Koja li je to sada? On la- gano izađe na terasu i udahnu svež i lep planinski vazduh. Začula se bu- ka helikoptera koji se približavao. Obukao je Kardenovo odelo, stavio jadni, mali zlatni Rolex, ušao u helikopter i odleteo... Grad... Maleni nije gledao kroz prozor. Šta bi video? Zgradu? Otpad u blizini? Istrčao je na ulicu. Daleko na stanici stajao je autobus. Da li će stići? I taman kad je pomislio da će ući On je zatvorio kapiju i uz blažen osmeh na licu krenuo, poprskavši ga blatnjavom vodom. Ipak, mora- će peške. Probijajući se kroz jutarnju gužvu i kockajući se sa autozmaje- vima stiže pred pakao. Ulazi, pozdravi druga, otkuca karton. Opet je vre- me stiglo pre njega. Ulazi u lift i silazi tri sprata dole. Zbunjenim po- gledom traži svoje ime na vratima. Ništa. Samo belina, praznina koja guta. Malenko mu daje jedan papir. Na njemu kratak tekst : "Zbog reorganizacije vaše mesto je ukinuto..." Odbacuje ga i penje se uz stepenice. Jedna na- pred, tri nazad... Na izlazu potpisuje svoj karton. Napolju pljušti. O- gromni crni oblaci su se nadvili nad vrh zgrade. Šta će? Ide dalje pe- ške i misli, bar on misli da misli. Zašto? Što on? Već dvadeset godina vredno slaže papire. Ajd, nekoliko puta je zakasnio, ali šta... Svraća u bar. Pretresa džepove i izvlači nešto para. Naručuje piće. Jedno, ubrzo potom i drugo. Sedam sati kasnije on je još uvek tu. Deset, petnaest... Izbacili su ga... Četvoronoške stiže do svoje kućice, ubada bravu i ulazi. Uvlači se u jazbinu, desnom nogom zalupi vrata, ispovraća se na sred sobe i zaspi. Teku dani. Prolaze nedelje. Maleni obija vrata tražeći sebi no- vog kralja kome bi služio. Ništa. Nikome ne treba stari papiromanijak. U jazbini svuda posuđe, mrve, mravi, žohari. Uz malenog flaša. Sve je dobro dok je ona tu. Prolaze dva meseca. Puzeći po gradu vidi Njega kako se voza u svom Ferariju sa dve plavuše. Svi su oni bezbrižni. Uz smeh i priču su protutnjali pored njega. Maleni je ostao sam i gledao niz put. "Biti ili ne biti..." prohujala mu je kroz glavu misao Šekspira. Ipak nije on bilo ko... Šest nedelja kasnije novine pišu : "Skitnica na brutalan način ubio Njega, predsednika kompanije Nebo". Ko li je to bio? Oni su ga uhvatili, smestili u jedno drugu zgradu sa lepim prozorima na kojima je paučina. Ulaz. Oni ga skidaju i beleže... Jedna flaša s pi- ćem, sat, cipele... Broj 666, doživotna... napisao Aleksandar Hercog (31. III 1992.)
knjizevnost.380 hercog,
> 2. Poslednji poziv upućen samoubici Poslednja reč upućena samoubici Dan. Blistavi zraci sunca koso padaju na vodu, čiju površinu tek povremeno nabora neki talasić. Njih dvoje su zagrljeni i sa osmehom trčali po vrelom pesku. Veselo su letela zrnca za njima. Jutro jedne jeseni. On otvori oči i pogleda sivkasti plafon nad sobom. Čuo se topot teških kapi po staklu i praznom lavoru koji je os- tao napolju. Negde u daljini odjeknuo je urlik nekog psa. Ah, još jedan novi dan... Šteta što je ono bio samo san. San? Posle tri sata jutar- njeg izležavanja iskobeljao se iz gomile beline koja ga je obavijala. Bacio je pogled na radni sto. Slika. Na njoj dva njemu dobro poznata li- ka. On i devojka. San? I još nešto se belelo ispred slike. Da, papir sa jednom rečju je i dalje stajao na svom mestu. Zbogom... Grad. On je šetao ulicama i posmatrao ljude kako nekud jure, kao da će im to biti zadnje. Zastaje kraj svakog stakla i gleda, prisećajući se starih stv- ari. Skazaljka neumorno i brzo i dalje trči. Peške ide niz jedan most i zvižduće svoju omiljenu melodiju, iz njegovih usta je dopirao zvuk valcera, valcera Dunava, koji je tutnjao veoma blizu. Malene kapljice kliznule su mu niz obraz. Ubrzo potom je tuda leteo potok, mali poto- čić koji je nosio njega u prošlost. Stao je i pogledao. Njegov mali potok je prerastao u veliku, ogromnu, modru reku koja je moćno hučala ispod njega. Poželeo je da i on postane njen deo, da uskoči u prošlo- st. Odjednom je video sebe daleko dole, video je sebe u naručju svoje drage. Ali to nije dugo trajalo. Kad je protljao oči video je čoveka koji stoji na ivici i promatra huk njegove reke pod sobom. " Ortak, šta ćeš ti tu? Mogao bi da padneš." - povikao je kad su mu žice to do- zvolile. Umesto odgovora kroz mozak mu je prohujalo : " Ne prilazi. Do- voljno sam patio. Ona, ona više nije uz mene, ja, ja to ne mogu da i- zdržim." Ostao je ukopan. Želeo je da viče, ali je samo otvarao usta, a onaj čovek ga je razumeo. " Da, ja sam je voleo, a ona me je ostavila i to samo jednom rečju. Zbogom..." Mirno je gledao ispred sebe dok je njegov potok pravio mali talasić na reci. " Stani. Ona to nije mislila ozbiljno. Ona te voli..." . " Nemoguće, nemoguće..." Sve je bilo brzo. " Stani. Ja znam da je ti voliš, ali, ali...". Zavladao je muk dok je slap i dalje padao u reku. " Ali, znam voliš je... Ali ona to ne shva- ta. Zar treba zato da kvariš nekoj drugoj životnu sreću? Razmisli, ima još devojaka koje te vole. Možda ti to ne primećuješ, ali siguran sam da ima. Dobar si ti čovek, sigurno te mnogi vole..." Za to vreme on je seo na ogradu i i dalje gledao u mračnu silu koja je sada počinjala da svetli, koja je sve više dobijala na svetlu. " Ali, ali..." - bilo je jedino što je prozborio. Ponovio je to još jednom, pomalo otegnuto, sko- ro nečujno. Voda je sve više sijala, a potok se sveo na par kapljica, ko- je su klizile. " Da shvatam te. Znam za sva tvoja osećanja prema njoj. Nije ti lako, ja znam to. Ali ipak, iako je teško pogrešićeš ako uradiš to. Uništićeš jednu divnu osobu kojoj je veoma stalo do tebe. Dugo je nisi video. Jel tako? A i njoj je stalo do tebe, a i tebi do nje. Ona je predivna. Jedan mali anđeo koji je sleteo na tvoje rame..." Dok je to govorio prilika na ogradi se rasplinula i on je osetio kako je ponovo srećan. Lagano je produžio dalje dok se sunce izdizalo iznad grada, ba- cajući na njega blistave zrake ljubavi. Naravno, strela ga je ponovo po- godila i on je bio onaj stari. Stari on, srećan, pun, osunčan toplim zracima ljubavi. I tako ja odlazim odatle i ostavljam ih. Moj zadatak je obavljen. Sreća ponovo kuca u grudima tih mladih. Ja odlazim odvojivši deo sebe za njih. Odlazim, dok u meni kiša pada...
knjizevnost.381 hercog,
> 3. Krojili su mi sudbinu a mene nisu pitali za to Krojili su mi sudbinu,a nisu me pitali za to Jednom davno,ziveli su kralj i kraljica,koji dugo nisu imali dece.Jednog su- ncanog dana im se rodi sin.On je sve vise rastao,ziveo u izobilju i sreci.Nista ga nista ga nije sputavalo da oslobodi svoju lik i um. Tako pocinju sve bajke kojima,verujem svi teze.Kao dete i ja sam koracao po nebu prica,jurio livadama raznobojnih bajki.Mislio sam da ovom svetu nigde nema kraja.Ali tocak se okretao,zrnca su padala s vrha ka dnu,i od maleckog klinca i- zrastao je decak,kojem je skola usla na put,sasekla dotadasnje koprcanje.Bio je to zacetak jednog novog zivota,dan kada su mi sve ptice odletele,izgubile se iz kaveza. Jutro.Jedino sto cujem je prodoran zvuk malog zvonca,ogromnog starog budiln- ika.Polako se iskobeljam iz toplog brloga,nekoliko puta se okrenem,ubacim nesto smeca u kljun i trcim.Posle dugotrajnog plivanja kroz afalt i vodu dokopavam se poznate mi zgrade.Ostavite sve nade,vi,koji ste usli ovde,cini mi se,cujem iz sv akog ugla.Drhtavim korakom se uspinjem uz stepenice,ali sto vise idem na gore , sve vise se gusim u prasini i blatu.Sedam na stolicu.Nista ne cujem.Ponovo zvono ne to je vrisak,to sigurno nekoga muce.Odjednom,uz skripu lanaca,kapija se otva- ra i ulazi covek sa spiskom.Ne trepcuci zurim,gledam kako njegove ruke dele ziv- ot i smrt.I opet zvono,zvono stalno zvoni.Ulazim,izlazim,i tako u krug.Sunce me malo obasja,pa nestane.Konacno kraj svega.Nebo se cedi niz brdo,obilato me zali- va prasnjavim blatom.Ja se krecem,idem,ali ipak stojim.Tiho zvoni mrak spustaju- ci se niz put.Bacam se u moj brlog i gledam,odnosno buljim u jednu kutiju iz ko- je dopiru zvuci i slika.Sutra dan opet isto,sve ispocetka.Svakim danom isti put, isti dogadjaji i tuge.Zelim da se vinem,da odletim za mojim pticama,negde gde cu ja biti ja,a ne jedan od miliona.No i na tom putu,na putu od brloga do skole i nazad nije sve u blatu,u crnini.Na trenutak se izdignem,poletim,ali mi nesto ub- rzo slomi krila.I dalje se sve okrece.Hteo bih da sve stane,da se zaustavi.Pono- vo sam u brlogu.Na kutiji vidim rat.Ljudi medjusobno gase ono malo svetlosti sto jos u njima tinja.Ljudi se dave,tonu,umiru.Ja to ne mogu da shvatim.Ko uzima ul- ogu boga,gospodari,pali i ubija? Ko mi namece nove resetke? Granica je zatvorena samo neki mogu preko nje.Da li je to sloboda? Sam sedim u zatvoru sopstvenog uma i mucim se raznobojnim pitanjima bez odgovora.Izgleda da na ovom svetu ima mnogo krojaca koji sve po svojoj meri siju.Povremeno se pojavi neki galeb,neka ptica visoko na nebu,ali i ona nestane.To ce vecno trajati. Eto,to je zivot,moj mali zivot sa svim svetlostima i tamama. Iako ga nisam sam gradio,cini mi se da ga volim,jer i ja sam samo jedna jedinka, jedna svetla tacka medju milionima zvezda u svemiru.
knjizevnost.382 hercog,
> 4. Svet će biti bolji ili nikakav "Svet ce biti bolji ili nikakav" Rasel Magla se dize iznad opustelog grada.Sve je u rusevinama.Nigde ni trac- ka zivota.Svud naokolo leze ljudi.Sunce,kao uzarena lopta se nazire kroz prasi- nu na posivelom nebu.Da li je to svet? Jutro.Budim se i posle nekog vremena ukljucujem televizor.Na programu nista novo osim prasine koja je preko noci pala.Jos uvek se ne zna hoce li biti rata u zalivu.Irak ne popusta,ali ni druga strana.Taoci iz nekih zemalja se vr- acaju kucama-ustupak Iraka.Posmatram ta lica kako zure.Irak porucuje da je Kuv- ajt njegova XIX provincija.Zbog cega se oni otimaju o Kuvajt.Da li zbog crnog blata koje ce ih na kraju pokriti. Havarija na nuklearnoj centrali-Bugarska;srecom nije doslo do poveca- nja radijacije i svi su bezbedni.No da li je bas tako.Moza i jeste,ali...U Beo- gradu temperatura prilicno visoka,apsolutni rekord za ovaj vek.Gledam kroz pro- zor.Siva ulica sa razbacanim papirim,smecem,odbacenom hranom.Koliko li se hrane samo baca dok mnogo ljudi nema sta da jede,nema s cim da ishrani svoju porodicu. Dok jedni bacaju,razbacuju,drugi gladuju,jedva prezivljavajuci dan za danom.Je- li to sreca?Sve vise se krade da bi se opstalo,da bi se i dalje vukao dolap zi- vota. Uskoro ce i izbori kod nas.Svi se trude da dokazu kako su bas oni u p- ravu,kako svi drugi grese.Neki se vracaju u proslost,crpe svoju energiju iz is- torije,dokazujuci da su neprijatelji bili prijatelji,da su zlikovci bili dobro- cinitelji.Samo mali korak je do rata,do krvavog rata medju malim ljudima. Cak ni jabuka nije ono sto bi trebala da bude.Umesto vitamina postala je puna hemije,puna raznih otrova.Onda je bolje da se hranimo azotom,sumporom i ugljen-monoksidom koje i onako udisemo.Zatrpavamo sume i travnata mora tonama p- lastike,papira,tonama olova,cinka i zive.Rusimo drvece da bi doprli do Sunca,ali je ono sve dalje,i dalje,i dalje... Odjednom bljesak.Veliki,ogromni bljesak,stotinama puta jaci od svetlos- ti Sunca. Magla se dize iznad opustelog grada.Nigde ni tracka zivota.Svud naokolo leze ljudi,a Sunce kao uzarena lopta se nazire kroz prasinu na pocrnelom nebu.Da li je to svet?
knjizevnost.383 ilazarevic,
> Dan. Blistavi zraci sunca koso padaju na vodu, čiju površinu tek > Dan. Jutro tek što je prošlo. Slavina na česmi uporno kaplje, a :)) Ponavljaš se :) Inače, profesor Smolović iz Devete je svakome ko počne pismeni rečenicom dužine jedan, davao jedan ;)
knjizevnost.386 hercog,
> :)) Ponavljaš se :) Najgore na pismenom mi je bilo da napišem početnu rečenicu... :) Sale
knjizevnost.387 vitez.koja,
#=>> 2. Poslednji poziv upućen samoubici #=> Poslednja reč upućena samoubici Poslednje reči upućene samoubici "Stani, brate!". Okrenuo se, pogledao me, skočio i nasmešio se. Gledao sam i razmišljao. Zašto? Sigurno dole nije prolazio brod sa peskom, kao u Alan Fordu. Uostalom i ne zanima me, možda je neki narkoman ili kriminalac, jurila ga mafija, bio član neke sekte, ostavila ga devojka, izgubio sve pare u kockarnici... Ova kišica me baš nervira. Da me nije neko video i pomislio da sam ga gurnuo? Okrećem se i ne vidim nikoga. Samo svetla grada u ovoj noći i levo i desno. Prolaze kola, ali ne pada im na pamet da stanu. A i zašto bi? Uostalon, zabranjeno je parkiranje i zaustavljanje na mostu. Udaljio sam se polako i otišao kući. Nisam otišao u miliciju, ne želim da se maltretiram, naći će ga već. Sledećih dana sam čitao novine tražeći da li će neko da napiše nešto više o tom čoveku, ali nigde ništa. Kao da nikad nije ni postojao, ni najmanje vesti... Pročavam dugo likove na smrtovnicima, poneko liči, ali nema... Zbog ovoga okolina smatra da sam se malo razišao sa zdravim razumom. Baš me briga... Šef mi je dao otkaz zbog čitanja novina za radnog vremena, šta on misli, da on meni treba? Da ne mogu da nađem drugi, mnogo bolji posao od ovoga bednog posla koji je i isto tako bedno i plaćen? Taj čovek je moja postao moja opsesija, razmišljam o njemu 24h dnevno. Poruka na sekretarici govorila je drugima da sam otputovao, hteo sam da izbegnem neka objašnjavanja. Par dana kasnije eto me na istom mestu, a i vreme je isto - opet dosadna kišica koja uspavljuje dosadni grad. Kako je tačno izgledao? Nije neki odrpanac, u svakom slučaju, dobro se sećam njegovog lika. Imao je svetlu kosu, crne oči i bez ožiljaka na licu. Ili možda tamnu kosu? A i za oči nisam siguran. Nekako ga jasno vidim kad zatvorim oči, i lice i pokret rukom, kao da mi maše, i zagonetni osmeh na licu i vijorenje neobičnog kaputa i sve, ali ne mogu da se setim ništa precizno. Neko se ovde igra sa mnom. Pogledao sam u nebo, ali sve što sam postigao je da mi kiša bolje pada po licu. Nego, zašto neobičnog kaputa? Setih se zakrpe na laktu, ili je to bila samo igra svetla one noći... Ipak, izgledao mi je fino i pristojno, sećanja su varljiva i promenjiva. Možda i nije mrtav? Nagnuo sam se preko ograde mosta. "Ludače", dobaci neko iz kola, ne zaustavljajući se. Suviše čitam stripove, nema izbočine za koju se mogao uhvatiti, nema ničeg što bi ga sprečilo da se ne udavi, a i čuo sam buć. Zašto mi se samo nasmejao? Ne verujem u zagrobni život, a taj tip je lud ako misli da će mu gore biti bolje. Možda je mislio da ću probati da ga uhvatim za rukav ili nešto slično i da će i mene odvući. Nisam bio raspoložen za spašavanje tuđih života, nije imao sreće. A i niko me ne plaća za to. Doduše, sada me niko ni za šta ne plaća, svejedno, ne volim da volontiram. Idem kući, sutra ću naći drugi posao, novine će objaviti ko je taj tip i izaći će Sunce. Ništa se od onoga nije desilo. Kiša i dalje rominja, a novine još uvek ćute. Umoran sam jako i svakakve misli mi prolaze kroz glavu. Ne sećam se više uopšte kako je taj tip izgledao, niti u šta je bio obučen. Možda je čak bio i žensko? Toga se do sad nisam setio, mora da sam mnogo umoran kada mi je ovo palo na pamet. Najbolje bi bilo da malo odspavam, dovoljno je kasno, a ovih dana mi to baš i nije išlo. Dočekao sam jutro prelistavajući stare novine zagledajući ženska lica na dobro poznatim mi stranama. Mogao sam da se opkladim u ishod ovog "istraživanja", ali nisam imao s kim. Ništa naravno, skupio sam novine na gomilu i spalio u kadi. Bolje bi bilo da sam spavao. Sad ću. Možda bih mogao da angažujem detektiva? "Znate, mene zanima ko je bio čovek koji je skočio sa mosta pre nekoliko dana na moje oči i zašto je to uradio... Ne znam ništa o njemu i nikad ga ranije nisam video." Smešno i zvuči, a ne još tako nešto i da probam. Ko bi se prihvatio takvog posla i, važnije, za koje pare? Para je sve manje, moram da nađem posao. Mogao bih da potražim po oglasima u novinama, samo da ih nisam spalio malopre. Zašto mi se smejao? Preda mnom leži novi set novina. Nema više nade u novine, tu ništa neću naći. Taj osmeh mi polako ide na živce i ceo događaj me prosto izluđuje. Ne spavam noćima zbog toga, ponekad mi deluje kao da sam sve to samo sanjao. Ne sećam se dobro njegovog lica, niko ne traži nestalog čoveka, leša nema, niko se ne smeje kad ide u smrt - samo u snu. Uostalom, događaj se desio samo kad novine to zabeleže, situacija je jasna. Ali, doći ću ja tom tipu glave. Ovakvo poređenje je malo zakasnelo, ali neće on više da se poigrava sa mnom, rešićemo to jednom za sva vremena... Zakoračio sam preko ograde, okrenuo se, skočio, nasmešio... Nije bilo nikog. Počelo je polako da mi biva jasnije zašto se smejao... sk
knjizevnost.388 hercog,
> Poslednje reči upućene samoubici Ista tema.. Koja škola? Sale
knjizevnost.389 mango,
Morao sam u ovoj konferenciji;) Jel bi neko hteo da posalje pesmu 'Moj na Kosovu'.
knjizevnost.390 dr.grba,
>> Zakoračio sam preko ograde, okrenuo se, skočio, nasmešio... Nije >> bilo nikog. Počelo je polako da mi biva jasnije zašto se smejao... Taman da je neko pokušao da te zaustavi rečima "Stani, brate!", pa da kompletno liči na "Stanara" Romana Polanskog, što bi bila jubilarna prva parafraza tog filma... ove godine... (:
knjizevnost.391 vitez.koja,
#=>> Poslednje reči upućene samoubici #=> Ista tema.. Koja škola? Nikoja, napisah eto tako... sk
knjizevnost.392 vitez.koja,
#=> Taman da je neko pokušao da te zaustavi rečima "Stani, brate!", pa #=> da kompletno liči na "Stanara" Romana Polanskog, što bi bila #=> jubilarna prva parafraza tog filma... ove godine... (: Na žalost, nisam gledao (ako je film, a ako je pak knjiga ili nešto drugo na papiru, nisam čitao), ali znam da se često koriste te forice, kao eto sve se ponavlja, zagonetni kraj, drugi deo, pa je ovo tek da se malo iskoči iz tog šablona... :) sk ps. Je l' da da ti se sviđa? Imam talenta, ha? :)
knjizevnost.393 hercog,
Za nju Ja i Ekser u mom srcu, Lep sanak smo snili, Egipatsku ružu za tebe smo krili, Nasmejanu i mladu. A tada je došlo jutro.
knjizevnost.394 dr.grba,
>> ps. Je l' da da ti se sviđa? Imam talenta, ha? :) Ma, jašta, bolan! (:
knjizevnost.395 kum.djole,
>> Za nju Bogijevoj Juliji.. Ja znam da sada već sve je prošlo Uz sjaj te zvezde koju sretoh davno. Lebdim nad uspomenom svih onih dana I plašim se novoga puta sramno. Ja znam da tada sve bi crno došlo Ako bi ta zvezda prestala da sja..
knjizevnost.396 marco,
Evo, Moj na Kosovu. Mada bi pre trebalo u viceve. mojnakos.txt
knjizevnost.397 marco,
Gledajuci poruke iz galerije palo ni je na pamet da bi moglo nesto slicno da se uradi i ovde; da se napravi konkurs za price i pesme i sl. koje su autorsko delo sezamovaca. Mozda bi moglo da se dodje do dogovora i o nagradama i...
knjizevnost.398 dr.grba,
Vidim, u temi 'nauka' se raspravlja o regresoterapiji, pa se prisetih maestralne SF priče svog prijatelja, komšije i ko-Sezamovca ndragana, svojevremeno već okačene negde u sezamovskim pustopoljinama. Stoga, u sledećoj poruci čitajte SF minijaturu "FLEŠBEK" Dragana Nedeljkovića i uživajte! Ima toga još, ako vam se bude dopalo. Surfovao je Grba Oreska BBS-om odavno (:
knjizevnost.399 dr.grba,
FLEŠBEK Dragan Nedeljković Sedimo i pratimo ga na monitorima. Priseća se. Kako mu je govorila baba kad je bila na samrti. Sad se sprema da izvede svoju čudesnu transformaciju: prekriva svoju mentalnu strukturu babinom. Dok se ne vrati (ako?), on će, bar mentalno, biti svoja baba. Nije hteo da nam objasni kako se to radi, jer, kaže, nije siguran da će uspeti, ni da je sve to skroz bezopasno, pa, ako uspe, objasniće, ako ne, nikom ništa. Sad sledi flešbek njegove babe. Ona se priseća kako je ono u mladosti vodila ljubav sa seoskim popom. Dug razgovor potom, u polumraku iza oltara. On je sad pop. Doziva sećanja na trenutke kad je ispovedao vladiku. Sad je vladika. Vladika ispoveda neku staru gospođu na samrti. Gospođa je imala burnu prošlost... Prošlo je deset časova otkako smo počeli. Sad smo negde u Africi, u devetom veku. Upravo slušamo ispovest atentatora na petnaestog naslednog vladara tamo nekog plemena. U trećem veku smo bili na Tibetu. Tibet je dosta izolovan, ranije je možda bio i retko naseljen. Da ne upadne u ćorsokak? Da li baš svaki čovek iz naših prošlosti ima neki tako dobro (u svest) utisnut susret? Možda da, a možda i ne... ali valjda svi ljudi imaju neki broj zajedničkih predaka iz najranijih vremena, pa ako se lanac pozivanja ne prekine... ili je ljudska rasa nicala na više različitih mesta (istovremeno?!)? U devetom veku pre naše ere slušamo istoriju kolonizovanja sredozemlja. Idemo dalje u domovinu kolonizatora. Kenguri, koale... kao i uvek. Izumitelj novog modela bumeranga se priseća svog vrača (upotrebio je reč koja znači nešto kao "glavni inženjer"), koji mu je pričao... Hranimo ga venski. Vidno je oslabio ova tri dana. Na sebi nosi već preko hiljadu generacija. Srednji skok unazad iznosi, po nekom mom računu, oko petnaest godina. Nekad se skrati zbog kratkog života, nekad zbog generacijskog jaza. Pitamo se koliko mentalnih okvira može da primi jedan običan ljudski mozak. Ako je tačno da se koristi jedan odsto kore jedne polulopte mozga, onda bi to bilo možda dvesta celih, ali ovo su samo odlomci i okviri tuđih života. Ima ih već hiljadu, i još roni u dubinu. Pade mi nešto na um: koliko ljudi umire u snu? Nijedan. Gledajte televiziju. Svi su budni i brbljaju dok vam ne dosade, ili izvode akrobacije. U pećini i nije tako loše. Vođa hajkača se priseća priče starog sedog mudraca iz pećine. điveo je negde u vrh trećeg brda na osvitnu stranu. "I kazah ja njima da neće valjati da izazivate t'horim samo zato da biste njime svoje stare mai'briz pokrenuli, vreme će se promeniti, kiše i sve druge nevolje će doći, svu decu vašu koja tu nastanu unazadićete; ali ne, govorahu oni, tako im i treba kad ne htedoše da priznaju naš guv'lhani, i ne poslušaše me no odleteše. Ostade nas šaka jada da na ovom ljutom kamenu kuće kućimo. Ne rodi se još ni četvrti naraštaj, a već deca ni klimatizer ne znaju da podese, ni da uključe, pećine im hladne, boluju jadni. U staroj postojbini bolesti nije bilo, ali to još samo ja pamtim, vi, deco, više ni jezika ni gai'tha'um ni umatha'um stari ne znate, ni porekla svoga ne znate, no ti, mali, lepo sad poslušaj šta ću ti ispripovedati i čuvaj predanje, jer ja kanim sutra mreti. " ... ... "I primetismo, došavši ovamo, da Zemlja u nama tugu neku rađa, i tupost nekakvu. I ja sam zato ovako visoku pećinu uzeo, ubi mi pamet ona dolina. Jesu li gasovi, je li zračenje, ili je možda rtin'eik, msuti'na bi ga znao... je li de, derane, znaš li ti šta je to rtin'ead? Video si dugu na nebu posle kiše? Koliko boja si video? Kod nas su se deca rađala da vide još dvanaest boja, pet niže i sedam iznad. Da, a onda su odlučili da će biti bolje ako nas pošalju nekud... i dođosmo ovamo. Pedeset pokolenja smo odgajili ovde, i rodi se nekoliko pametnih kakvi su naši stari bili, a ludih kako samo ova zemlja može stvoriti. I počeše graditi to čudo, da odu njime kući. Jadna deca, kući ih tako lude primiti neće, još glas kad za njima dođe šta ovde počiniše..." mart 88, pupinova
knjizevnost.400 madamov,
> Vidim, u temi 'nauka' se raspravlja o regresoterapiji, pa se prisetih > maestralne SF priče svog prijatelja, komšije i ko-Sezamovca ndragana, > svojevremeno već okačene negde u sezamovskim pustopoljinama. Da li se komšija ne javlja na Sezam u nedostatku vremena ili jednostavno nije više u ovoj zemlji?
knjizevnost.401 novim,
Object: Junski broj elektronskog izdanja časopisa REČ: ---------------------------------------------------------------------- Izbor iz časopisa REČ, godina III, br. 22, jun 1996. Izdavač: B92, Beograd. Glavni i odgovorni urednik: Milovan Marčetić. Sadržaj elektronskog izdanja: REKA REČI SLOBODAN ZUBANOVIĆ: U očekivanju bombardovanja............. red .. 105 BRATISLAV MILANOVIĆ: Duboko ispod svetlosti....................... 268 JOVICA AĆIN: Gubitničke varijante................................. 323 FRANJA PETRINOVIĆ: U razdoblju bez imena.......................... 710 SRETEN UGRIČIĆ: Pre rođenja, posle smrti......................... 1413 TANJA TAUBNER: Zagonetke......................................... 2053 ANA RISTOVIĆ: Tvoje ime, Svedenborg.............................. 2227 OTO HORVAT: Granice.............................................. 2364 MARIJA MIDŽOVIĆ: Kako sam postala monah.......................... 2425 MISAO I REČ PRVA DEKADA VEČNOSTI - deset godina od smrti H. L. Borhesa (priredila i uvod A. Mančić Milić)........ 2582 NOVICA MILIĆ: Rodoljupci i njihovi govori........................ 2645 MLADEN ŠUKALO: Bjekstvo u jezik.................................. 3157 UKRŠTENE REČI VASA PAVKOVIĆ: O iluzijama....................................... 3564 TATJANA ROSIĆ: "Deadline"........................................ 3813 REČ KRITIKE IVAN RADOSAVLJEVIĆ: Nestišano nesaglasna privlačnost ("Užice sa vranama" Lj. Simovića)............ 4006 BOJAN ĐORĐEVIĆ: (Pre)egzistencija poetske imaginacije ("Nešto ima" M. Petrovića)....................... 4240 JOVAN POPOV: Praktikum pripovedanja ("Smrt i milost u Beču" T. Pinčona)................. 4382 VLADISLAVA GORDIĆ: Igre bez granica ("Kralj" D. Bartelmija)....................... 4545 ZORAN AVRAMOVIĆ: Tumačenje i kompetencija ("Književnost i metafizika" N. Miloševića)...... 4711 KRSTO PEROVIĆ: Ukrštanje poetičkih reči ("Poreklo pesme" A. Jovanovića)................... 4863 JASMINA AHMETAGIĆ: Herbarijum sećanja ("Polja jagoda" D. Stanišića)................. 4980 SVETLANA LAZAREVIĆ: Kontrolisano lutanje ili o nomadstvu misli ("MU" S. Ilića).............................. 5115 LEPE VEŠTINE ALEKSANDAR MILOSAVLJEVIĆ: Šta sam i kako birao (II) (komentar o predstavama izabranim za 41. Sterijino pozorje).... 5272 SRĐAN VUČINIĆ: Vatra i ništa (o filmu "Lepa sela lepo gore" S. Dragojevića)................. 5479 MIROLJUB STOJANOVIĆ: Jedan Hamlet manje (retrospektiva Karlosa Saure u Muzeju Kinoteke)................ 5685 VLADIMIR A. MILIĆ: Kutija obscura................................ 5809 JADRANKA TOLIĆ: AZBUKA Absolut In Wien (o umetničkoj akciji Z. Pantelića)............................. 5886 JEŠA DENEGRI: Slikanje unutar i izvan discipline slikarstva (o izložbi R. Damnjanovića <196> Damnjana)..................... 6020 TANJA PETROVIĆ: U potrazi za modernim (o koncertima savremene muzike u Beogradu tokom maja 1996)..... 6186 REČUNARI NOVICA MILIĆ: Ples nad odrom (ogledi o virtualnom IV)............ 6309 SUMMARY.......................................................... 6593 SADRŽAJ ŠTAMPANOG BROJA 22 (JUN 1996)............................ 6657 Reč se distribuira na sve značajnije evropske i severnoameričke univerzitete, na katedre za slavistiku i institute za proučavanje književnosti. U zemlji se distribuira u knjižare, biblioteke i pretplatnicima. Časopis objavljuje domaću i prevedenu poeziju i prozu, tekstove iz oblasti nauke i istorije književnosti, književne eseje i oglede iz oblasti bliskih književnosti, razgovore sa domaćim i stranim piscima, kao i oglede i prikaze u vezi sa drugim umetnostima. U svakom broju časopis donosi vizuelne priloge jugoslovenskih i inostranih umetnika. Elektronsko izdanje časopisa predstavlja izbor iz štampanog izdanja i pojavljuje se 16. u mesecu vremenu. Ovo izdanje se može slobodno prenositi elektronskim kompjuterskim komunikacijama; korisnik može kopirati ovaj materijal isključivo za privatnu upotrebu. Svako drugo preštampavanje zabranjeno je zakonom. Elektronsko izdanje pripremili su I. Radosavljević i N. Milić. Tehnički kontakt: novim@techno.opennet.org, ili emilicn@ubbg.etf.bg.ac.yu. E-izdanje časopisa je besplatno. Ovo izdanje načinjeno je u DOS-ovom formatu, kao 7-bitni tekst; kako bismo zadržali naša slova, uzeli smo nezvanični Yuscii kodni raspored. Oznaka Y na kraju imena datoteke označava taj raspored. Kurziv u tekstu obeležen je znakom _ na početku i kraju izraza (_kurziv_). Brojevi fusnota u tekstu obeleženi su znakom * pre i posle broja (*1*). Na pojedinim Internet mestima postoji i HTML izdanje ovog, ranijih i budućih brojeva Reči. Proverite http://www.siicom.com> Elektronska adrese redakcije: rec@opennet.org ili redakcija@rec.opennet.org ----------------------------------------------------------------------- Po običaju, u ZIP paketu su i konvertori za CP 852 i CP 1250. Za koji danm dobićete ovde ovo isto ali u HTML formatu. Srećan download. :) rec9606y.zip
knjizevnost.402 peacock,
#### Da li se komšija ne javlja na Sezam u nedostatku vremena ili #### jednostavno nije više u ovoj zemlji? Mada pitanje nije meni upućeno, sa Ndraganom provedoh prijatne sate u vreme sajma. Vratio se definitivno iz Mađarske. Javljao se pre par dana na PRO-u. Verovatno ima problema sa vremenom ili vezama.
knjizevnost.403 dr.grba,
>> Da li se komšija ne javlja na Sezam u nedostatku vremena ili jednostavno >> nije više u ovoj zemlji? Komšija, kao prvo, ima tehničkih problema sa modemisanjem, a kao drugo, verovatno ima gužve u projektima. A što se tiče toga gde je, odavno je završio sa pečalbom (:
knjizevnost.404 madamov,
> Mada pitanje nije meni upućeno, sa Ndraganom provedoh prijatne > sate u vreme sajma. Vratio se definitivno iz Mađarske. Drago mi je čuti i sa nestrpljenjem ga očekujem i ovde.
knjizevnost.405 hercog,
Budući da nisam skoro davio sa pesmicama, evo još jedne :) Ne volim samoću Ležim na podu i pijem poslednje pivo. Cigara gori u dim kovitlavi, Santana oteže žice. Ne mogu da spavam, ne znam šta je, telefon ponovo ćuti, na programu samo sport. Na ulici nikog, nigde ni kera, vidim samo par, žmirkajućih bandera. Da krenem negde, sada je već kasno, da zovem nekog, ni to ne mogu, opet mi mrak podmeće nogu. Idem da spavam, brojaću ovce il' nešto već drugo, ne mogu više ovako. Da bar puste skupštinu, da nečim ubijem vreme. Il' da je tu ona da legne kraj mene, da milujem grudi njene. Il' bilo šta drugo, samo da nije ovako. Nema gore stvari, od ove u kojoj sam sad! Jebote, al ne volim samoću! Sale
knjizevnost.406 zzk.,
alister krouli dnevnik/ispovjest jednog narkomana krajnnim nemarom izgubljena. :( trazim istu (ako je neko nasao) ili novu. cijena? pa ljudi smo... :))) Ž.
knjizevnost.407 crncic,
Interesuje me ime autorke romana "Bukovski to nikada nije radio". Nisam potpuno siguran u naziv knjige, znam da je autor jedna mlada devojka iz Beograda, valjda apsolvent književnosti.
knjizevnost.408 hercog,
Zagonetna pesma Stojim. Gledam. Tugujem. Stojim. Mislim. Krećem. Idem. Mislim. Pričam.Idem. Osećam. Volim.
knjizevnost.409 hercog,
Mala ispravka @> Zagonetna pesma @> @> @> @> @> Stojim. @> Gledam. @> Tugujem. @> @> Stojim. @> Mislim. @> Krećem. @> @> Idem. @> Mislim. @> Pričam. @> Idem. @> Osećam. @> Volim.
knjizevnost.410 rdejan,
>> Mala ispravka E tako je već bolje... ;) Pozdrav, Dejan
knjizevnost.411 hercog,
Može li neko ovo dole da prevede? @> Ne znam gde bi ovo trebalo da ide, al neka ga za sada ovde... @> @> Ovo je originalan natpis na jednoj ploči, na vrhu starog grada Kotora @> (mada mislim da bi neka slova V trebalo zameniti sa U) @> @> Može li neko da mi ovo prevede: @> @> " HIC JACET @> PETRVS ANTONIVS COMES @> DE LVCOVICH @> CATHARENSIS @> NON OBLITVS SVORUM @> IN VITA @> NEC OBLIVISCENDVS AB ILLIS @> IN MORTE @> MDCCCLX "
knjizevnost.412 hercog,
Opet ja... ***************************** Reklama Ulicom glavnom sad polako se krećem u ranu zoru il' kasno popodne, iste face konstantno srećem. Sve su one kao ogledalo iste, nakinđurene i čiste, sa sjajem propalih zvezda, dlaka bez mane i mesta. Kao da su sa naslovne strane, Bože, kako ne volim reklame. *****************************
knjizevnost.413 nenad,
> @> " HIC JACET > @> PETRVS ANTONIVS COMES > @> DE LVCOVICH > @> CATHARENSIS > @> NON OBLITVS SVORUM > @> IN VITA > @> NEC OBLIVISCENDVS AB ILLIS > @> IN MORTE > @> MDCCCLX " Ovde leži Petrus Antonius prijatelj Lukovića ? koji nije zaboravio svoje u životu i ne treba oni da ga zaborave u smrti 1840
knjizevnost.414 lexus,
=> Ovde leži => Petrus Antonius prijatelj => Lukovića =>? => koji nije zaboravio svoje => u životu => i ne treba oni da ga zaborave => u smrti => 1840 Evo moje verzije (blago romantične ;): Ovde leži Petar Antonije pratilac Luković Katarine Koji nije zaboravio svoje Za života I ne treba biti zaboravljen U smrti 1860
knjizevnost.415 hercog,
@> Ovde leži @> Petrus Antonius prijatelj @> Lukovića Zahvaljujem... Ovo me je kopkalo od kako sam snimio fotografiju, al niko nije znao to da prevede... Sale
knjizevnost.416 hercog,
I deo trilogije: Totalno nepovezana trilogija (deo - Totalno nepovezana razmišljanja o prijateljstu). Redosled delova u trilogiji: Prijateljstvo, Ljubav, Seks... Sale prijat.txt
knjizevnost.417 miobrado,
SUBJECT: Jugoslovenski festival poezije mladih Prema odluci ovogodišnjeg Žirija Jugoslovenskog festivala poezije mladih, naziv ovogodišnjeg pobednika pripao je Pavlu Goranoviću, mladom pesniku iz Nikšića, koji se prvi put na ovom festivalu pojavio prošle godine.
knjizevnost.418 balsa,
:: > @> " HIC JACET :: > @> PETRVS ANTONIVS COMES :: > @> DE LVCOVICH :: > @> CATHARENSIS :: > @> NON OBLITVS SVORUM :: > @> IN VITA :: > @> NEC OBLIVISCENDVS AB ILLIS :: > @> IN MORTE :: > @> MDCCCLX " :: :: :: Ovde leži :: Petrus Antonius prijatelj :: Lukovića :: ? :: koji nije zaboravio svoje :: u životu :: i ne treba oni da ga zaborave :: u smrti :: 1840 " OVDE LEŽI PETAR ANTONIJE KNEZ OD LUKOVIĆA KOTORSKI [koji] NIJE ZABORAVIO SVOJE ZA ŽIVOTA I NE TREBA ONI DA GA ZABORAVE U SMRTI 1860 "
knjizevnost.419 passinger,
Zna li neko gde ima da se kupi knjiga "Bleferski vodič za kompjutere" ? Mogu da se zakunem da sam je video u Knezu, negde oko česme, ali danas ni pored najbolje volje nisam našao istu, pa ako neko ima informaciju ...
knjizevnost.420 velicko,
> Zna li neko gde ima da se kupi knjiga "Bleferski vodič > za kompjutere" ? knjižara Bata
knjizevnost.421 hercog,
Da ja još malo davim... NOĆ Dok snivaš slatke snove, Tišina noŠi greje ti grud. Dok snivaš slatke snove, sunce dana obasjava ti put. Dok sanjaš slatke snove, zvezde smeju se samo za te. Dok snivaš slatke snove, ceo svet samo tvoj je. A onda... A onda... A onda se probudiš.
knjizevnost.422 hercog,
»» Gledajuci poruke iz galerije palo ni je na pamet da bi moglo »» nesto slicno da se uradi i ovde; da se napravi konkurs za »» price i pesme i sl. koje su autorsko delo sezamovaca. Šta bi sa ovom idejom ? Sale
knjizevnost.423 hercog,
Ajd još malo da davim... JEDNOJ ŽENI Bio sam blesav od kako sam te sreo, Želeo više no što se može, Zvezdu hteo da ti skinem, Koplje o rame da vinem, Da ginem i ponovo se rađam. Bio sam ćorav od kako sam te sreo, Video ono što sam hteo, Verovao nisam da grešim, Verovao nisam da je kraj. Zbogom, videti me više nikad nećeš, Zaboravi da si me ikad srela sad, Zaboravi moje ime, Zaboravi svet, Opet sam samo poljski cvet. Sale
knjizevnost.424 hercog,
Neko je ovde predložio da se organizuje konkurs za najbolju sezamovu priču, pesmu isl, nešto poput galerije (za fotografije), pa me interesuje ima li se štogođ tako u planu? Sale
knjizevnost.425 dr.grba,
>> Neko je ovde predložio da se organizuje konkurs za najbolju >> sezamovu priču, pesmu isl, nešto poput galerije (za fotografije), pa >> me interesuje ima li se štogođ tako u planu? U konkretnom planu zasad nema ničega. Ako hoćete, mogli bismo da osmislimo nešto. No, za ovo treba dosta rada i koordinacija nekog ko je spreman da dobro zalegne u ovom poslu. Trenutno, takvih mogućnosti nemamo - šta da vam kažem, ne stižem ni biltene da uradim kulturno ):
knjizevnost.426 hercog,
»» U konkretnom planu zasad nema ničega. Ako hoćete, mogli bismo da »» osmislimo nešto. No, za ovo treba dosta rada i koordinacija nekog Ja sam za to da se nešto organizuje. A ako baš nemate vremena, dobrovoljno se prijavljujem ... Sale
knjizevnost.427 olio,
> U konkretnom planu zasad nema nicega. Ako hocete, mogli bismo da > osmislimo nesto. No, za ovo treba dosta rada i koordinacija nekog > ko je spreman da dobro zalegne u ovom poslu. Trenutno, takvih > mogucnosti nemamo - sta da vam kazem, ne stizem ni biltene da uradim Ajde DR.grbo potrudi se. Ima nas koji mnogo volimo kratku i jezgrovitu pricu. Ako treba pomoc tu sam. Pozdrav Oliver.
knjizevnost.428 rjovic,
Ja sam za! Pozdrav, Relja
knjizevnost.429 hercog,
»» Ja sam za! Za sada tri glasa a od Dr.grbe ni traga ni glasa :)) Sale
knjizevnost.430 dr.s,
/*> Zna li neko gde ima da se kupi knjiga "Bleferski vodic /*> za kompjutere" ? /* knjizara Bata Cena?
knjizevnost.431 dr.grba,
>> Ima nas koji mnogo volimo kratku i jezgrovitu pricu. >> Ako treba pomoc tu sam. Samo malo strpljenja. Smislićemo nešto.
knjizevnost.432 dr.grba,
>> Za sada tri glasa a od Dr.grbe ni traga ni glasa :)) I mi cigani imamo dušu. Zar ti misliš da je meni Sezam najvažnija stvar na svetu? (: I zar misliš da ću na konkursu pustiti više od tri priče po čoveku? (((: P.S. Dobro, momci, manite se glasanja. Vaš zahtev je uvažen i stavljen na listu če(š)kanja. Sve u svemu, vi pišite što bolje, neće da se baci.
knjizevnost.433 hercog,
ČEKAJUĆI Ti sediš i čekaš, Skrivaš svoje pravo lice, I puštaš smerno svoje znake jasne, Niz ulicu dugu i sivu. Dok tako čekaš goluba da sleti, Ne vidiš vrapca dok po polju se šeće. Gađaš ga praćkom dok ka tebi leti, Sasecaš zadnji koren žalosnoj vrbi. Sa golubom nemaš nikakve šanse, Već davno odleteo je on na jug, Golubicu belu pronašao je sad, U tihoj noći, U svetlosti sna. Dok tako čekaš goluba da sleti, Vrabac mali sprema se na jug, Kreće na put ka svojoj sreći, Ka svetlosti sunca da traži put. Čekaš i sediš dalje sad, Da sve ptice odlete na jug, Da opet čamiš u mislima svojim, nadaš se, još samo ovaj put. Sale
knjizevnost.434 hercog,
»» I zar misliš da ću na konkursu pustiti više od tri priče po čoveku? A što ne bi? :)) »» P.S. Dobro, momci, manite se glasanja. Vaš zahtev je uvažen i stavljen Ok, mi nastavljamo po starom :) Mislim pisanje :) Sale
knjizevnost.435 hercog,
Knjiga "Totalno nepovezana razmišljanja o prijateljstvu", odnosno I deo trilogije "Totalno nepovezana razmišljanja" (c) by Ja... Sale
knjizevnost.436 marco,
>>P.S. Dobro, momci, manite se glasanja. Vas zahtev je uvazen i stavljen >> na listu ce(s)kanja. Sve u svemu, vi pisite sto bolje, nece da se >> baci. Konacno. A sada treba izabrati reprezentativne radove.
knjizevnost.437 hercog,
»» Konacno. A sada treba izabrati reprezentativne radove. Da krenemo sa predlozima? Sale
knjizevnost.438 johnnya,
>>/ *> Zna li neko gde ima da se kupi knjiga "Bleferski vodic >>/ *> za kompjutere" ? >>/ * knjizara Bata >> >> Cena? 25 din, što je previše za jednu "brošuru" koja se pročita za 15 minuta Btw, osim "kompjuterskog" imaju još 5-6 naslova (sve sam "blefer do blefera") zapamtio sam samo onaj za Šah...
knjizevnost.439 hercog,
Sorry, nije mi bilo uspelo da prikačim datoteku uz poruku, al sada ispravljam tu grešku :) »» Knjiga "Totalno nepovezana razmišljanja o prijateljstvu", »» odnosno I deo trilogije "Totalno nepovezana razmišljanja" (c) by Ja... »» »» Sale prijat.txt
knjizevnost.440 marco,
>> Da krenemo sa predlozima? Mogli bi. Evo saljem svoj cikluscic od 4 pesme simbolickog naziva: Pogled iz svemirskog broda pogled.txt
knjizevnost.441 basrak,
> Sorry, nije mi bilo uspelo da prikačim datoteku uz poruku, > al sada ispravljam tu grešku :) Dobro, koji već put ovo kačiš? :)
knjizevnost.442 hercog,
»» Dobro, koji već put ovo kačiš? :) Prijateljstvo kačim prvi put :) Do sada su išli II i III deo tri- logije: Ljubav i Seks :) Sale
knjizevnost.443 vitez.koja,
#=> »» Knjiga "Totalno nepovezana razmišljanja o prijateljstvu", #=> »» odnosno I deo trilogije "Totalno nepovezana razmišljanja" (c) #=> by Ja... A zašto opet? Ovo smo već videli u 6.416... sk
knjizevnost.444 hercog,
»» A zašto opet? Ovo smo već videli u 6.416... Sorry ako sam je dva puta poslao :( Sale
knjizevnost.445 budim,
(:) »» Knjiga "Totalno nepovezana razmišljanja o prijateljstvu", (:) »» odnosno I deo trilogije "Totalno nepovezana razmišljanja" (c) (:) by Ja... E, a gde su ti one ranije napisanije? :) Onda nisam skinuo, a sada imam malko više vremena... poz, budimir
knjizevnost.446 dr.grba,
>> Prijateljstvo kačim prvi put :) Do sada su išli II i III deo tri- >> logije: Ljubav i Seks :) A zar nije Prijateljstvo drugi deo? Tako nekako piše u predgovoru. Možda je kunst da se sva tri dela proglase središnjim (:O
knjizevnost.447 dr.s,
/* Sorry ako sam je dva puta poslao :( Samo dva puta? Ja mislio da ti to drzis u padu i samo kacis na poruke cisto da se ne zaboravi... :)))
knjizevnost.448 hercog,
»» Evo saljem svoj cikluscic od 4 pesme simbolickog naziva: Ima li još koga sa svojim predlozima? Sale
knjizevnost.449 hercog,
»» Ima li još koga sa svojim predlozima? ALOO sezamovski narode ima li vas, ima li još koga sa svojim predlozima za sezamovu najbolju kratku priču ili pesmu? Sale
knjizevnost.450 marco,
>>ALOO sezamovski narode ima li vas, ima li jos koga sa svojim >>predlozima za sezamovu najbolju kratku pricu ili pesmu? Ja cu slati samo da prekucam na komp. i da prebacim neke iz doc formata u txt!
knjizevnost.451 hercog,
»» doc formata u txt! Ok, ok, nemo odma da se ljutiš :) Sale
knjizevnost.452 olio,
> ALOO sezamovski narode ima li vas, ima li jos koga sa svojim predlozima > za sezamovu najbolju kratku pricu ili pesmu? Pa ima, jer ti citas poruke ili zaboravljas. Glasam za kratku pricu. Pozdrav Oliver.
knjizevnost.454 hercog,
»» Pa ima, jer ti citas poruke ili zaboravljas. »» Glasam za kratku pricu. Ne zaboravljam, a čitam. Ja sam pitao ima li nekoga da pošalje svoj prilog, a ne da li je ili ne za izbor naj priče sezama... Sale
knjizevnost.455 dr.s,
/* ALOO sezamovski narode ima li vas, ima li jos koga sa svojim predlozima /* za sezamovu najbolju kratku pricu ili pesmu? 'Oces bas kratku? O:) LET IT BE Neka bude svetlost!... I bi svetlost. ...I ostade jedan bog koji vise nnikom nije trebao. :)
knjizevnost.456 pifat,
Da li je kod nas prevođen Pol Teru (Paul Theroux) ? Ako nije, prava šteta, jer je napisao nekoliko sjajnih knjiga, počevši od izvanrednih železničkih putopisa (Great Railway Bazaar i drugi), preko još desetak odličnih knjiga (Mosquito Coast, Picture Palace itd.).
knjizevnost.457 veca,
Volfgang Borhert MAJKA Kad se završila mirovna konferencija, ministri su pošli u šetnju gradom. Prolazili su luna parkom pored barake za gađanje. Gađajte, gospodo, povikaše devojke sa nakarminisanim usnama. Ministri onda uzeše po jednu pušku i stadoše da gađaju figure od kartona. Usred gađanja naiđe jedna postarija žena i pokupi im oružje. Kad se jedan od ministara usprotivi, ona ga ošamari. Ona je bila majka.
knjizevnost.458 veca,
Peter Handke PREKIDANJE USRED REČENICE Poslednja rečenica bajkopisca obično glasi: Iznenada, usred slikanja, slikar koji je slikao konja prestade da slika i zadavi džokeja. Iznenada, usled poslednje rečenice...
knjizevnost.459 dr.s,
/* Volfgang Borhert Vesna Dencic SVLACENJE Svlacila se pred ogledalom. Trebalo je to videti. SPOMEN Cekala je da padne vece. Pokupila svoje stvari i otisla. Kineska vaza ostala je usamljena. Prasnjava. SLUCAJ ZA POSMATRANJE Gledajuci predstavu jednog pantomimicara, postideh se. Ja toliko pokreta napravim i kad govorim.
knjizevnost.460 mcar,
Evo pesme u datoteci. Marko p1.txt
knjizevnost.461 mcar,
I jos jedna. p2.txt
knjizevnost.462 dr.grba,
>> I jos jedna. Prilozi su zanimljivi, ali je nezgodno da ih šalješ bez YU slova. Predlažem ti da pokušaš da se prešaltaš na neki od YU kodnih rasporeda. Inače, htedoh da pitam: da li je ono kod Lidije baš HLADOVINA? (:O
knjizevnost.463 ivanvec,
> Ima li jos koga sa svojim predlozima? Evo i mog priloga. Dodje mu kao neki ciklus pod nazivom "Tako to biva..." ili, da odma' znate na čemu ste: "Kratka priča o ljubavi". 4 pesmice... Pa ko voli nek izvoli :) bivabiva.txt
knjizevnost.464 mcar,
Ne mogu da predjem na YU slova, pisem na (zaost) na Hercules-u. MC
knjizevnost.465 veca,
Hans Kristijan Buh ON ILI JA Imam dvojnika, zove se D, dok pišem, gleda mi preko ramena, njegovo neobrijano lice dočekuje me u ogledalu, to je nekakav bledunjavi tip, otprilike mojih godina, nekad izgleda mlađe, nekad starije, kasno noću zatičem ga kako pretura po sandučiću za lekove, traži tablete za spavanje da me otruje, dok pijan u ranim jutarnjim satima otključavam vrata on me u polumračnom hodniku vreba isukanim nožem, svakodnevno mi piše preteća pisma u kojima mi preti samoubistvom ili mi predskazuje blisku smrt, ako ne odeš doborvoljno, stoji u pismima, ja ću te ubiti, jedan od nas dvojice mora da ode, on ili ja.
knjizevnost.466 hercog,
Viva originale Biću ono što jesam, rekao sam sebi. Ne bih da budem samo, još jedno zrnce u staklenoj mašini, što lagano klizi sa vrha ka dnu. Neću da budem budala, što na lancima je vode, Želim samo kap slobode Viva originale! Neću da budem faca, da svako samo o meni priča, da budem majstor vrhunskog kiča. Neću da budem kopija, lutka na koncu ili fotografija. Biću ono što jesam! Hoću pred ogledalo kad stanem, da vidim sebe, a ne grimase, neću da vidim mase. Viva originale! Sale
knjizevnost.467 hercog,
KRIK OČAJNIKA Zašto? Zbog čega? Kada? Kako i ko? Dovoljno je samo jedno da. Sale
knjizevnost.468 mcar,
Ponizeni i uvredjeni Ponizeni i uvredjeni, sklajnjamo se kao psi i lajemo izdaleka. Kada gospodar dodje prilazimo, masemo repom, zadovoljni. Ponizeni i osramoceni, evociramo uspomene, ali secanje nas izdaje, zar smo i mi nekad bili ljudi? Ponizeni i gladni, glodjemo bacene kosti, uzdrhtali i sami. MC
knjizevnost.469 marco,
KOSMAR Ustao je iz svog kreveta. Oko njega, svuda tama. Izasao je napolje, poceo je da se vrti u krug. Pokusao je da u duplju svog oka primi makar mali dodir svetlosti. Krenu je. Isao je unazad, pa unapred. Okretao se dok je isao. Pratio je zamisljenu liniju zabranjenog preticanja. U koracima mu se nije primecivao alkohol kojim je zagadio svoje telo pre kosmara. U kosmaru oci su mu jarko crvene, telo fluorescentno plavo, zubi krvavi. Svetli u mraku. Dok spava plasi se samog sebe zato sto je tu jos jedan on. Taj je sakriven u kosmarnoj tami. Boji se da ga ovaj drugi ne napadne, ubije i pojede. Trgao se zbog iznenadnog zvizduka. Onda je cuo i zvuke stotine sirena. Iznenadna svetlost ucinila je da ga zabole oci. Jauknuo je i pao na zemlju. Mnoge ruke su ga vukle da ustane. Nije mogao, noge ga nisu drzale. Digli su ga i bacili malo dalje, u nesto meko i mokro. Probudio se u vlaznoj postelji. Sve je bilo crveno, Ustao je i odvukao se do kupatila. U odrazu uz ogledala video je ujed na desnom ramenu. Iz usta, sa zuba, pocela je da mu kaplje krv.
knjizevnost.470 hercog,
Zbrka Ne znam, plačem, a možda ne? Smejem se. Ili sa lud. Ne znam. Verujem. A opet sumnjam. Gledam, a žmurim. Tako bar sad želim. ćutim, ali se čujem. Hoću da probam. Ne smem. Da priđem? Da ne izgubim? Da svetlim? Da stojim ili da trčim? Ne, ne znam. Idem, mogu samo sebe ponovo da izgubim. Sale
knjizevnost.471 kum.djole,
>> Ili sa lud. -- Čitaš li i ti pesme Aleksandra Hercoga ?
knjizevnost.472 veca,
>> Čitaš li i ti pesme Aleksandra Hercoga ? Nema živaca ;))
knjizevnost.473 hercog,
»» Nema živaca ;)) CCCC Sale
knjizevnost.474 hercog,
NOVI ČOVEK Obući ću novo odelo, postaću drugi čovek, zalizaću kosu i staviti gel. Iscepaću pare, zapaliti svet. Pričaću samo o svome jatu, hvatati recke što same će doći. Slušati nikog sada ja neću. Gledaću masu, kao ovce u svome kasu. A tek onda, staću pred ogledalo. Sale
knjizevnost.475 mcar,
Nedavno sam ponovo citao knjigu "1984". Smatram da je to jedna od njboljih knjiga, ikad napisanih. MC
knjizevnost.476 mikrom,
▄─ Nedavno sam ponovo citao knjigu "1984". Smatram da je to ▄─ jedna od njboljih knjiga, ikad napisanih. Kada nađeš malo slobodnog vremena pročitaj "Mi" Jevgenija Zamjatina, knjigu pisanu par decenija pre "1984". Bez želje da ti kvarim utiske - '84 je OK :)
knjizevnost.477 firus,
> ▄─ Nedavno sam ponovo citao knjigu "1984". Smatram da je to > ▄─ jedna od njboljih knjiga, ikad napisanih. > Kada nades malo slobodnog vremena procitaj "Mi" Jevgenija > Zamjatina, knjigu pisanu par decenija pre "1984". Naravno, ali je "Mi" verovatno, da se tako izrazim, najvise SF delo od sva tri navedena. No, nema veze ... I jedna i druga knjiga su OK, ali onda treba dodati (bar) jos jednu - "Vrli novi svet" (ili "Hrabri novi svet" kako sam video na jednom hrvatskom prevodu) Oldoza Hakslija ... Takodje remek-delo antiutopije ... BTW, a kada je to Zamjatin napisao "Mi" ako je to bilo par decenija pre Orvela - koliko je meni poznato "1984." je izasla iz stampe '48. !? (Imam obe knjige, al' mi trenutno nisu pri ruci da sam proverim godine prvog izdanja)
knjizevnost.478 mihailod,
Zamjatin je "Mi" napisao nesto posle revolucije, dakle oko 1920. Ali, knjiga je bila zabranjena u rusiji (zapravo, izlazi u ntavcima u nekim njihovim samizdat casopisima do zabrane). Zamjatin ubrzo nakon toga emigrira u USA i tamo mu knjiga prvi put izlazi kompletna (na engleskom). U Rusiji je tek nedavno objavljena ne dolazi kada se neki od uredjivaca biblioteka pozivaju na razne datumejeste nastala oko 1920. ali se za datum izdavanja moze uzet20 (samizdati), oko 1940-50 (USA, nisam siguran kad) ili cak njena pojava u Rusiji. Iz antiutopije preporucujem i 1985 od Entoni BardziPaklene Pomorandze). Knjiga je zaista dobra i predsta svojevrstan omaz Orvelovom remek delu. Ja licno preferiram "Mi" jer sam i sam matematicar poput glavnog lika.
knjizevnost.479 veca,
Slobodan Simić KOD ZUBARA Cele noći nisam oka sklopio zbog zubobolje. Ujutru sam već bio skroz otekao i požurih kod zubara. Čekaonice Doma zdravlja bile su potpuno prazne, a tek u trećoj ordinaciji nađoh jednu sestru. - Izađi napolje, ne radimo! prodera se ona. - Izvinite sestro, zub me boli... - Izlazi, bre, napolje! - Ako može samo vađenje... - Ama, nemamo materijala, instrumenata, injekcija... Ništa nemamo i ne radimo! Potražih privatnog zubara. - Izvolite, sedite, jeste li za kaficu... Vrlo ljubazan čova. - Strašno me boli zub, doktore, pa ako biste mogli da ga izvadite... - O, kako da ne! Pa to je prava sitnica! reče ljubazni dentist. - Hoćete li sa injekcijom ili bez? - Sa injekcijom, naravno! - Naravno, kako da ne, naravno - lepršao je ljubazni. - Mala boca i ništa ne boli... Odjednom se nečeg setih. - A... koliko će to... mislim... da košta? - Sa injekcijom 20 maraka - reče ljubazni hladno, spremajući špric. Zub me zabole jače, a knedla mi stade u grlu. Jedva ponovo progovorih. - A... bez injekcije? - Deset - reče zubovad preko šprica. Naglo skočih. - Interesantno, odjednom prestade da me boli. More, možda on nije ni bio za vađenje? Odoh ja, pa ako zaboli eto mene nazad. Čovek nije stigao ni reč da izusti, a već sam bio na ulici. Ja i moja zubobolja. Pređoh ulicu i uđoh kod drugog privatnika. I ponovo ista slika, ljubaznost, ponude, ali ja sam već iskusan. - Koliko košta vađenje zuba sa injekcijom? - Dvadeset maraka. - A bez injekcije? - Deset maraka. - U redu, izvadite mi sa injekcijom. Zubni mi udari čarobnu injekciju. - Trebaće malo vremena da počne da deluje. Sačekajte malo napolju. Izađoh u hodnik. Zatim na ulicu. Pređoh ulicu i uđoh kod prvog zubara. - Odlučio sam, vadite bez injekcije!
knjizevnost.480 obren,
> Izađoh u hodnik. Zatim na ulicu. Pređoh ulicu i uđoh kod prvog zubara. > - Odlučio sam, vadite bez injekcije! Znam jednu zubarku kojoj se više puta desila ova bežanija posle primljene injekcije. ;) Ne znam kako je rešila ovaj "problemčić"... Verovatno sada ostaju na stolici dok ne počne da deluje. :)
knjizevnost.481 ljubaz,
Re: "Mi", "Vrli novi svet" i "1984" >> > ▄─ Nedavno sam ponovo citao knjigu "1984". Smatram da je to >> > ▄─ jedna od njboljih knjiga, ikad napisanih. >> >> > Kada nades malo slobodnog vremena procitaj "Mi" Jevgenija >> > Zamjatina, knjigu pisanu par decenija pre "1984". >> >> I jedna i druga knjiga su OK, ali onda treba dodati (bar) >> jos jednu - "Vrli novi svet" (ili "Hrabri novi svet" kako sam >> video na jednom hrvatskom prevodu) Oldoza Hakslija ... Takodje >> remek-delo antiutopije ... I tako okolo-naokolo dođoste do već poznate stvari: Sve tri ove sjajne antiutopije večno su aktuelne jer čine jedinstvenu trilogiju o totalitarizmu. Preciznije, o tri vida totalitarizma kojima su njihovi autori bili podvrgnuti: sovjetskom, američkom i nacističkom. Onog trenutka kada ih pročitate sve tri, shvatićete da demokratije nigde nema i da se ljudi zapravo bore za delić slobode više dok kliču: "Demokratija!" Međutim, sistemi manipulacije, tako lepo razgolićeni u ovim knjigama, još uvek savršeno funkcionišu, izuzetno dobro se dopunjuju i kombinuju, tako da ćemo demokratiju dobiti tek u komunizmu ;)
knjizevnost.482 mmarkovic,
>>> > Kada nades malo slobodnog vremena procitaj "Mi" Jevgenija >>> > Zamjatina, knjigu pisanu par decenija pre "1984". >>> >>> I jedna i druga knjiga su OK, ali onda treba dodati (bar) >>> jos jednu - "Vrli novi svet" (ili "Hrabri novi svet" kako sam > I tako okolo-naokolo dođoste do već poznate stvari: Sve tri ove > sjajne antiutopije večno su aktuelne jer čine jedinstvenu > trilogiju o totalitarizmu. Preciznije, o tri vida totalitarizma > kojima su njihovi autori bili podvrgnuti: sovjetskom, američkom > i nacističkom. Onog trenutka kada ih pročitate sve tri, shvatićete Nisam čitao "Mi", moraću, ali ne zaboravite "Reklamokratiju" para Pol-Kornblut. "Reklamokratija" je najviše okrenuta protiv američkog vida totalitarizma. Tako ovo ispade "četvorologija" :) antiutopije...
knjizevnost.483 guta,
#> Nisam čitao "Mi", moraću, ali ne zaboravite "Reklamokratiju" #> para Pol-Kornblut. "Reklamokratija" je najviše okrenuta protiv #> američkog vida totalitarizma. Naravno, ne zaboravite ni nastavak 'Reklamokratije': 'Rat Trgovaca'.
knjizevnost.484 acag,
Evo malog priloga iz prve knjige zapisa proze i poezije "Dakle, hoćeš da te gledam..." Koste Petrova koja je u pripremi. Svaka sličnost sa Disom (ako postoji) je izgleda namerna :) Mislim da postojim... Iako me možda neće više biti, lebdeću večeras u uglu tvoje sobe i svetlost će blaga moje lice kriti; gledaću te toplo bez imalo zlobe, iako me možda neće više biti. Pričaću ti tiho najtiše što znam o lepoti sreće što se umal' stvori, o spoznaji sile koju videh da imam, o slovu jednom što se nikom ne govori, pričaću ti tiho najtiše što znam. Glas moj nečujan pratiće te stalno; slobodno ga pusti da se oko tebe vije, hrabriće te snažno, voleti beskrajno; tebi nikad ništa neće uspeti da skrije. Glas moj nečujan pratiće te stalno. Kao kad se nekad umrli pozovu da ih nešto pitaš zvaćeš i ti mene; kazaću ti odgovor sakriven u pokrovu, kazaću ti zašto tebe plaše neke sene; kao kad se nekad umrli pozovu. Blistaće ti svetlost iz očiju mojih; svi ponori tvoji nestaće bez traga, reći ću ti tajnu što je sa usana tvojih ponesoh nekoć, putevima netraga i odonud blistaće ti svetlost iz očiju mojih. I ako me možda neće više biti lebdeću večeras u uglu tvoje sobe i svetlost će blaga moje lice kriti gledaću te toplo bez imalo zlobe. I ako me stvarno neće više biti. --------------------------------------- (c) by Grafoartia
knjizevnost.486 dr.grba,
NA POSLETKU Đorđe Balašević Naposletku, ti si dobro znala ko sam ja, otkud sad te suze, moja mila? Rekla si da se za točak bršljan ne hvata, zalud izgužvana svila. To je tako, ne pravi od tuge nauku, mani svetlo na sledećem bregu okopniće moj otisak na tvom jastuku, još kako, kao Jezuška na snegu. Razbiću gitaru, crn je mrak ispunjava odavno se svoje pesme bojim pomera u meni neke gene Dunava, a ja tečem i kad stojim ali, opet, da l' bi ikad bila moja ti da sam vojnik u armiji ljudi rekla si da baš ne umem novce brojati i da je ništa sve što nudim Naposletku, ti si uvek znala da sam svirac, brošić što se teško pribada da me može oduvati najblaži nemirac da ću u po reči stati, da se neću osvrtati nikada. Ređaš po vitrini fini porculanski svet, al' ja sam figurica bez žiga pazi, to je bajka što ti pada na pamet fali ti baš ovaj Cigan, ne dušo... Nek u jesen otkriju se boje krošanja sve su slične u leto i zimu naposletku, ti si dobro znala ko sam ja čemu suze, lepa ženo Draga moja, ti si navek znala da sam pajac moj je šešir šatra obična usne ptice rugalice, a u oku tajac da sam kaput sa dva lica, da sam gospon propalica obična Naposletku, ti si uvek znala da sam svirac da je nebo moja livada, da me može oduvati najblaži nemirac, da ću u po reči stati, da se neću osvrtati nikada ...da ću u po reči stati, da se neći osvrtati...
knjizevnost.487 dr.grba,
REGRUTESKA Đorđe Balašević Sine moj, ti se majke sećaš nejasno, dobre senke iznad kolevke, poč'o si da pamtiš prekasno, osluškujem lepet anđela, znaću valjda da je nađem ja Mani me, naš sam dom k'o čergu selio, tepanja na vino mirišu, njene stvari sam razdelio, svaki praznik minu ćuteći, sebi nisam znao uteći Stade sve, samo život prođe, sine moj, oči njene plave, stiže dan da u vojsku pođeš, čudni se ovde sveci slave sine moj, kako da te pustim, ti si sve što mi od nje osta, di ćeš s' tim pred puškama gustim, život baš ne zna šta je dosta, eh... Ma, slušaj njih, što uz bojni poklič legaju, pevaju u slavu noževa, pevaju, pa onda begaju, pošlo vreme s' goreg na gore, razigralo one najgore Sine moj, gajde će ti baba kupiti, tamburu sa 'ticom sedefnom, cure će pred kućom pupiti, nek' se šorom diže prašina, kad bataljon suknji maršira Stade sve, samo život prođe, sine moj, oči njene plave stiže dan da u vojsku pođeš, lumpuju usijane glave, sine moj, sve su to barabe, ne dam ja mog spomenka pokor, derane, drž' se tvoga babe, nisi ti za taj jad i pokolj, bre...
knjizevnost.488 dr.grba,
USPAVANKA ZA DEČAKA Đorđe Balašević Pričaće ti jednom, možda, kako sam ja bio štošta... Pile moje, pače moje malo. Mudrovaće badavari, kad me nema da se branim. Da sam blizu, ne bi' im se dao. Pričaće ti o plovidbi ti što nisu sidro digli. Šta sam za njih, neg' ukleta šajka? Trvriće sa čudnim sjajem da sam drhtao pred zmajem, videli su oni iz prikrajka. Al' ti slutiš otkud bore, trunje se u oku diglo. Olujno je tamo gore, gde nas nije puno stiglo. Znam da sanjaš more sveća i korake po tom doku, ti si tamo bio u mom oku. Pričaće ti kojekakvi, zloba se ko rubin cakli, kako odjek moga smeha ječi. I kleće se u pretpostavke, kljuckajući kao čavke moje loše prepričane reči. Brojao sam ljude s krsta, pravila i izuzetke. Posvud promašena vrsta, samo retki nađu retke... Znam da sanjaš vaskrsenje i jednu siluetu plahu, ti si tamo bio u mom dahu. Pričaće ti jednom svašta... Boljima se teško prašta, pile moje pače moje malo. I silni miševi u boci javiće se k'o svedoci pustolovnog traganja za gralom. Ne znam više, Bože 'prosti, da l' da strepim il' da stremim, da to breme posebnosti i na tebe nakalemim... (ako nije kasno već) Jer znam da sanjaš rimovanja, krik i tišinu nemu, ti si bio svugde u mom svemu. Pile moje, pače moje malo... Lavče moje...
knjizevnost.489 guta,
Ja bih, ako može, par amandmana: #> Naposletku, ti si uvek znala da sam svirac, Naposletku, ti si navek znala da sam svirac, #> Nek u jesen otkriju se boje krošanja #> sve su slične u leto i zimu Tek u jesen otkriju se boje krošanja sve su slične u leto zeleno #> moj je šešir šatra obična moj je šešir šatra pomična Poslednji refren, ista stvar: #> Naposletku, ti si uvek znala da sam svirac Naposletku, ti si navek znala da sam svirac
knjizevnost.490 dr.grba,
>> Ja bih, ako može, par amandmana: Eto, kad dam drugome da radi moj posao (: >>#> Naposletku, ti si uvek znala da sam svirac, >> >> Naposletku, ti si navek znala da sam svirac, Hvala! Sad sledi revizija (:
knjizevnost.491 miobrado,
>> Ja bih, ako može, par amandmana: >> >>#> Naposletku, ti si uvek znala da sam svirac, >> >> Naposletku, ti si navek znala da sam svirac, Mišljenja sam da nemože, iz prostog razloga što je autor urbanog, a ne ruralnog porekla. Eventualnim usvajanjem Vašeg predloga, tanani jezik urbanog čoveka profanizovao bi se do npr. bljutavosti. Dakle, man'te se ćorava posla!
knjizevnost.492 guta,
#> Mišljenja sam da nemože, iz prostog razloga što je autor #> urbanog, a ne ruralnog porekla. Balašević jeste čovek urbane sredine, no to ga (srećom) ne sprečava da koristi arhaizme i provincijalizme u pesmama. #> Eventualnim usvajanjem Vašeg predloga, tanani jezik urbanog #> čoveka profanizovao bi se do npr. bljutavosti. Hm, ovo i nije bio moj _predlog_, već ispravka teksta, prema onome što je dotični kantautor zaista otpevao u pesmi, a što je neumoljiva, i od bilo koga nepromenljiva činjenica. #> Dakle, man'te se ćorava posla! Molim?
knjizevnost.493 miobrado,
>> ... da koristi arhaizme i provincijalizme u pesmama. Saglasan sam da je, prijedmet poruka tekst (jezik: urbani - ruralni), a ne izvjesni Balašević. Ne reče li, onomade, jedan korisnik neku - o seljačkom porijeklu, većine građana Republike Srbije. Vjerovatno su im zato - starinski i mijes(t)ni izgovor - prijemčljivi. Šta više, u krvi su im. >> ... već ispravka teksta, ... _Amandman_ i _erata korige_ - nijesu isto. >> Molim? "Errare humanum est"!
knjizevnost.494 guta,
#> _Amandman_ i _erata korige_ - nijesu isto. Svakako. Ali, moja rečenica koja je prethodila ispravkama je bila smišljena da bude blago humoristična, koristeći reč amandman. Nisam pristalica previše egzaktnog izražavanja, totalnog jezičkog čistunstva u smislu (ne)upotrebe pojedinih reči/konstrukcija i sličnog. Da se svi tako izražavaju i pišu na Sezam-u, bilo bi propušteno dosta dobre zabave i duhovitih priloga, čak i ako je tema o kojoj se razgovara ozbiljna. No, treba što više saznati o svom jeziku, pa se zahvaljujem na ispravci.
knjizevnost.495 lexus,
=> #> _Amandman_ i _erata korige_ - nijesu isto. => No, treba što više saznati o svom jeziku, pa se zahvaljujem na => ispravci. A koji je to tvoj jezik? Latinski? ;)
knjizevnost.496 dr.grba,
>> Eventualnim usvajanjem Vašeg predloga, tanani jezik urbanog čoveka >> profanizovao bi se do npr. bljutavosti. Je li ovo neka šala? Čovek ispravio grešku koju sam počinio u tekstu, a ne sugeriše da bude drugačije nego što jeste... Ili sam ja spavao na času?
knjizevnost.497 dr.grba,
>> u smislu (ne)upotrebe pojedinih reči/konstrukcija i sličnog. Da se svi >> tako izražavaju i pišu na Sezam-u, bilo bi propušteno dosta dobre zabave >> i duhovitih priloga, čak i ako je tema o kojoj se razgovara ozbiljna. Tačno tako. Uostalom, evo vam primera kako mogu da nastanu rasprave na Sezamu - upravo ova! Ja sam ono "amandman" shvatio kako je verovatno i zamišljeno: poruka tipa "Alo, tamo! Menjaj greške koje si napravio!". A o urbanosti versus ruralnosti poezije Đoleta Balaševića bismo mogli koju reč više. Namerno sam one stihove poslao ovde, a ne u Muzika:yu.zvuk (i tamo je, ali kao komplet tekstova u ZIP datoteci uz poruku 10.1192, pa kome treba, neka ide i uzme), jer očekujem da ima još ljudi koji rad ovog čoveka posmatraju prevashodno kao rad pesnika, a ne rad muzičara.
knjizevnost.498 ivanvec,
> A o urbanosti versus ruralnosti poezije Đoleta Balaševića bismo mogli > koju reč više. Namerno sam one stihove poslao ovde, a ne u Baš ta umerena 'ruralnost' i daje poseban štimung pojedinim njegovim pesmama. Ovo ne znači da Djole ne bi valj'o i kad bi je izbacio. Po meni, taj čovek je iskren (mada sam čuo onomad da se neki bUne :) i ume tekstom da prenese i emocije i slike iz običnog života koje ih prate, a veliki udeo u tome imaju baš ti, što b' rEkli neki, arhaizmi i provincijalizmi. > poruku 10.1192, pa kome treba, neka ide i uzme), Meni je bogme trebalo! Imaš piće od mene (može i u Kekendi, da ošacujem malko te gospojice jer mi je već prirasla k srcu ona nova "...al već vidim ženiću se iz Banata..." :) > jer očekujem da ima > još ljudi koji rad ovog čoveka posmatraju prevashodno kao rad pesnika, > a ne rad muzičara. Ima, ima :)
knjizevnost.499 nenad,
> A o urbanosti versus ruralnosti poezije Đoleta Balaševića bismo mogli > koju reč više. Nevezano za urbanost, voleo bih da čujem komentar viđenijih posetilaca ove teme o sledećim stihovima Đorđa Balaševića: " Lomiš mi srce, ko bagremov prut, onako usput... " (misli se valjda na neku ženu, a ne na oluju noći)
knjizevnost.500 marco,
>> " Lomis mi srce, >> ko bagremov prut, >> onako usput... " >> >> (misli se valjda na neku zenu, a ne na oluju noci) Tipicni pateticni stihovi razocarenja u ljubav neke zene (ili mozda muskarca ;) Nisam citao (slusao) puno Djoletovih tekstova, ali vecina je nekako slicna sa (meni) plitkom simbolikom, zbog cega je bliza prosecnom coveku i zbog cega je doticni toliko omiljen kod nas. Inace, takstualno mi se najvise svidja Slovenska.
knjizevnost.501 dr.grba,
>> " Lomiš mi srce, >> ko bagremov prut, >> onako usput... " Komentar je onaj koji sam puno puta već upotrebio - sublimacija celog opusa Balaševića: Ko nije drvo razumeo prvo pa tek onda sadio taj nije ništa uradio i shvatiće kad-tad da ne zna šta je 'lad... Ovi stihovi me opsedaju odavno. Kako reći mnogo u malo reči, to je veština kojom vlada malo ljudi. A kad Đole kaže: "na dan kad sam rođen, tu je posađen orah i u avliji pod gustom krošnjom sad igraju se deca" rekao je sve što treba. Tih primera ima još puno i teško da ima sličnih kod drugih. A lirika mu je verovatno bez premca: "Otkači šlepove nanišani jutro i pusti tu lađu nek' klizi" Daleko bilo da Balašević nema smeća u svom opusu, ima ga na kile. Ali ne vidim da čovek može stvarati samo savršene i samo perfektne stvari. Gledajući i slušajući već dugo šta i kako Balašević radi, a počeo sam da pratim njegov opus kad je pre mnogo leta bal pravio baron, primećujem da je imao svoje uspone i padove, muzički, mentalno, kako god hoćete. I nadam se da je svoje dno postigao i prevazišao. Reč o muzici, baš usput. Teško je analizirati muzički ono što nije prevashodno muzika. Đoletu su dvojica ljudi obeležila aranžmane, a dvojica produkciju, i to je jako uticalo na muzički kvalitet. Aranžmane su radili prvo Josip Boček sa sto gitara, pa Aleksandar Dujin sa klavirom i gudačima, a produkcije Gabor Lenđel (tralala glas, "Miiiiirka"...) i Đorđe Petrović, koji je uspeo da pronađe okvire u kojima Đole ume da peva. Verovatno zlatni muzički period je bio pri susretu Bočeka i Petrovića, na "Celovečernjem the kidu" (i "Pub"? Da li je tamo Đ. Petrović?), ali je to bio megalomanski zahvat koji je eskalirao u pad koji je trajao dosta dugo, do "Panta Rei". Sad je to na tihom manirizmu šablona, od ciganske romanse do Aznavura, ali ko te pita. Ponešto čak i uđe u uvo kao vredan detalj, poput trube na poslednjem albumu. Rekoste reč o ruralnom, rekoste reč o urbanom, a u stvari, radi se o onome što mi iz ravnice ne umemo da opišemo. Radi se o pogledu u beskraj koji samo ravnica daje, a što se oseti tek ako odrastete u krajputaškoj prašini na periferiji. To je ono što moj dobri drug Robika naziva "panonski sindrom", to je ono što ne može da se ostavi kod kuće kad se negde pođe. E, tu je koren Đoletovog opusa, njegove namere da ni po koju cenu ne završi studije geografije. Koren je u nameri u obećanju sebi da "svoj prvi bend nazovem Rani Mraz, pošto je žetva slaba ako prođe rani mraz"... A stiglo je do mesta za koje niko nije mogao da nasluti da postoji. Stiglo je do lamenta sopstvenom opusu, do meseca u očima i do straha za sopstvenog sina, da li će biti žigosan. Stiglo je do zahvalnice dežurnim jedinicama gradskog MUP Novi Sad što više ne noću kucaju na prozor sobe u kojoj spavaju deca, već na njegov prozor. Stiglo je do spaljivanja BASF magnetnih traka na vrhu "Beograđanke". Stiglo je do zaboravljanja sopstvenog rodnog grada i slizavanja publici u susednom pašaluku. Do praga preko kojeg ipak nije hteo da pređe, jer nije hteo da mu pevaljka bude direktor. I dotle da mu se preti šakom zato što ima svoju severnjačku karizmu ljubitelja špricera i čvaraka. A svi skupa možemo da mu pljunemo pod prozor, dok god nosi to breme posebnosti.
knjizevnost.502 mmarkovic,
> Ko nije drvo razumeo prvo > pa tek onda sadio > taj nije ništa uradio > i shvatiće kad-tad > da ne zna šta je 'lad... Fenomenalno! Nemam reči... Pesnik je bez premca... Možda Miroslav Antić može da se meri...
knjizevnost.503 inferno,
Ů│ ˙ Nevezano za urbanost, voleo bih da čujem komentar viđenijih Ů│ ˙ posetilaca ove teme o sledećim stihovima Đorđa Balaševića: Sleazy.. ;)
knjizevnost.505 miobrado,
>> Je li ovo neka šala? Kakvog ste vi mišljenja: a) npr. da, jeste, b) npr. da, jeste da nije, c) npr. da, nije da jeste, d) npr. da, nije? >> Čovek ispravio grešku koju sam počinio u >> tekstu, a ne sugeriše da bude drugačije nego što jeste... "Dva puta meri, pa tek onda kroj"!
knjizevnost.506 miobrado,
>> A o urbanosti versus ruralnosti poezije Đoleta Balaševića >> bismo mogli koju reč više. ... " "Laku noć, braćo Janezi, shvatam vas, sve su to geni. Muče vas habzburški kavezi, neko je rođen da šeni. Malo ste plebiscirali, potom ste puno rovarili, tovariši, dugo ste svirali, dok se niste natovarili Hajte, vi braćo Slovenci nemojte s tim da se šalite samo vas čekaju Nemci, samo im vi još falite. Kvarni ste, jadna vam majka, nismo iz istog filma, i dečki iz Trećeg rajha za vas su GG firma Ne kunem, ne kunem i ne pretim. sve ovo smatrajte šalom, neću da vas se setim ni kada budem gledao slalom. Na nama svako ućari, i vi ste tako odlučili. Laku noć braćo smučari, dobro ste mi se smučili. pokojstvo, i slavu vašoj zastavi. Bilo je zadovoljstvo. Jebo nas ko nas sastavi!" Pesma koju je Đorđe balašević recitovao na novogodišnjem koncertu u Beogradu, decembra 1990.g." Izvor: "Svet", br. 70., str.24., od 13.1.1995. Trivia: "... U predvečerje rata razaranje jezika je nemilosredno. On je prva ratna žrtva, a ubistvo nad njim izvršeno prvi u beskrajnom nizu zločina. ..." Izvor: "Mobilisani jezik", D. Simonović, "K. Reč", br.397., str.5., od 9.6.'92.
knjizevnost.507 miobrado,
> ... Po meni, taj čovek je iskren (mada sam čuo onomad da se neki bUne :) .. Autor teksta nazvanog: "Od "Laku noć braćo Janezi" do "Dobro veče domovino"", Miroslav Stevančev, kao "tamne strane" medalje Đ.B., navodi između ostalih i sledeće: "tanke glasovne mogućnosti", "udvorištvo Titu i mnogim drugima", ... Izvor: "Svet", br.70. Da li npr., "po Vama", autor teksta spada u "korpus" "pobunjenika"?
knjizevnost.508 dr.grba,
>> između ostalih i sledeće: "tanke glasovne mogućnosti", "udvorištvo Titu >> i mnogim drugima", ... Tanke glasovne mogućnosti Đ. Balaševića nisu nikakva tajna, a "udvorištvo Titu" je jedna tema koju smo davno apsolvirali već nekoliko puta na Sezamu. Ostaje saznanje da smo mi koji smo odrasli u komunističkoj ikonografiji odrastali mnogo sporije i mnogo teže. Udvorištvo ili ne, Đole je nešto od života i ispekao dok je to uradio. Poput mene, koji sam kao dete upamtio euforiju titoizma i koji sam na svojoj koži doživeo naličje komunizma, mnogi su (možda) uspeli da shvate da idolatrija nigde ne vodi i da nema više prostora u duši za još jednu takvu laž. I sad možeš dokazivati da je pevao "u zakletvu Titu", kao što jeste, da je "opet svud video Tita", kao što jeste, ali se pritom seti da je Đorđe Balašević video pre nas još nešto: Baciće se tako neki lik kamenom i na tvoj spomenik, jer sve se menja i sve teče, čoveče... Koliko god voleli ili ne voleli Balaševićev prečanski konformizam (a popriličan je), ostaje kusur koji vam predmetni gospodin može uputiti. Pričaće sa čudnim sjajem da sam drhtao pred zmajem videli su oni iz prikrajka. Mali smo mi još da bismo bili sposobni da analiziramo sve detalje jednog vremena koje je svoju blatnjavu glazuru sasušilo poslednjih par godina. I zato bi bilo najbolje da se ne pravimo suviše pametni, nego da samo uživamo u jednom pesništvu, ili da ga ignorišemo ako tako smatramo da je bolje. Brojao sam ljude s krsta, pravila i izuzetke. Posvud promašena vrsta, samo retki nađu retke. Jedan ili sto loših gestova pesnika ne mogu srušiti vrednost njegovog pesništva. A pesništvo Đorđa Balaševića je jedno od velikih i ne trpi kategorije kojima smo skloni da zatrpavamo nešto u sopstvenoj iluziji da smo nekakvi bogomdani stručnjaci. I sad, ako postoji uteha ja nisam praštao dugove i svakom sam vratio isto bar.
knjizevnost.509 ivanvec,
> Da li npr., "po Vama", autor teksta spada u "korpus" "pobunjenika"? Taj tekst nisam pročitao, a nažalost, nikada nisam čuo za njegovog autora, tako da o njegovom stavu o radu Djordja Balaševića ne mogu da govorim. Činjenica je, medjutim, da postoji veliki broj ljudi kojima se Djoletova dela ne dopadaju, navodeći kao glavne "adute" patetičnost i površnost njegovih tekstova. Nikada takve ljude nisam pokušavao da pričama ubedim u suprotno, pa to neću ni sada. Tekstovi postoje na Sezamu, tako da svako ima priliku da na pravi način formira svoje mišljenje o njima. > domovino"", Miroslav Stevančev, kao "tamne strane" medalje Đ.B., navodi > između ostalih i sledeće: "tanke glasovne mogućnosti", "udvorištvo Titu Slažem se da postoje slabe tačke u njegovom radu, ali nisu slabe tačke merilo nečije vrednosti...
knjizevnost.510 ivanvec,
> zaboravljanja sopstvenog rodnog grada i slizavanja publici u susednom > pašaluku. Lepo reče miobrado da je "udvorištvo" jedna od tamnih strana Djoletove medalje :) Šalu na stranu, kao pripadnik dotičnog pašaluka i publike kojoj se dotični "dodvorava" (valjda sam ga zato i zavoleo O:), voleo bih da čujem zašto je do tog "slizavanja" došlo, jer mi nijedan normalan razlog ne pada na pamet... p.s. Znam da nije za ovu temu, al' kad smo već počeli...
knjizevnost.511 vitez.koja,
#=> Kakvog ste vi mišljenja: #=> a) npr. da, jeste, #=> b) npr. da, jeste da nije, #=> c) npr. da, nije da jeste, #=> d) npr. da, nije? A gde je "nije da nije"? sk
knjizevnost.513 mmarkovic,
> Tekstovi postoje na Sezamu, tako da svako ima priliku da na > pravi način formira svoje mišljenje o njima. Gde su? Gde su? GDE SU? :))))
knjizevnost.514 kant,
> godina. I zato bi bilo najbolje da se ne pravimo suviše > pametni, nego da samo uživamo u jednom pesništvu, ili da ga > ignorišemo ako tako Razmišljam već par dana da li da pišem odgovor na ovo...Ja volim Balaševićev rad, otkako znam za sebe slušam njegovu muziku, verovatno sam pročitao sve što je napisao, a što je moglo da se pročita. Ovo što ti hoćeš, da se posmatra samo pesništvo kao takvo, stoji, ali da li je možda i Đole kriv što se tako ne radi? Ne može se godinama koketirati sa politikom i pri tome biti "konformista", a očekivati da se zaboravi prošli koncert, prošla ploča...Ustvari, Đole sve što radi, radi sa puno šarma i to prolazi, i meni je mnogo lakše da se ne sećam kroz koje je faze sve prošao. Međutim, oni koji hoće da njegov rad posmatraju i kroz prizmu politike (a to im se ne može zameriti, Đole im sam daje za pravo da to rade) imaju puno pravo da tvrde to što tvrde i tu nema zbora.
knjizevnost.515 hercog,
Što se prestalo sa slanjem predloga za najpesmu i najpriču sezama? Nije valjda da niko osim ljudi koji su poslali svoje priloge niko više ne piše? Sale
knjizevnost.516 hercog,
MOŽDA Možda je sada noć, a možda i ne. Možda će sutra da svane, možda... Ne znam, danas sam sretan, možda... Možda sam tužan, ko li će ga znati? To više ne može da čeka... Ali... Možda... Ne znam. Sale
knjizevnost.517 dr.grba,
>> kroz koje je faze sve prošao. Međutim, oni koji hoće da njegov rad >> posmatraju i kroz prizmu politike (a to im se ne može zameriti, Đole >> im sam daje za pravo da to rade) imaju puno pravo da tvrde to što >> tvrde i tu nema zbora. Da li to onda znači da se Đole mora stideti tog vremena? Koješta! U politiku možeš da strpaš, ako si dovoljno vešt, i temu za crtanje koju vaspitačica da deci u zabavištu. Očijukanje sa politikom je jedna vrsta sparing tuče u koju se šalju regruti za političare. A politikanti, tj. oni koji u tu sparing tuču ulaze svojevoljno, nemajući više tema za lupetanje, izvlače na površinu sve što se izvući da. I konformistička poezija Đorđa Balaševića je jedna od tih tema. Time se ne treba opterećivati, kažem ponovo.
knjizevnost.518 supers,
>> Gde su? Gde su? GDE SU? :)))) Ovde su! :) Lupi conf read knjizevnost /a /t i moraćeš da naletiš na Đoletove pesme u dr.grbinom izdanju.
knjizevnost.519 dr.grba,
>> Što se prestalo sa slanjem predloga za najpesmu i najpriču sezama? Nismo artikulisali nikakav konkurs. Malo smo premišljali oko toga u c.savetu, pa došli do zaključka da materijal još nije toliko zreo niti kvalitetan da bismo ga mogli promovisati naglas. >> Nije valjda da niko osim ljudi koji su poslali svoje priloge niko >> više ne piše? Ima ljudi koji o sopstvenom radu misle različito (:
knjizevnost.520 kant,
> Da li to onda znači da se Đole mora stideti tog vremena? Koješta! Kako hoće. Po meni čovek koji sebe dovede u situaciju da se stidi zbog nečega ili je mlad ili je glup ili je bezobziran (u ovom poslednjem slučaju pošteđen je stida). > U politiku možeš da strpaš, ako si dovoljno vešt, i > temu za crtanje koju vaspitačica da deci u zabavištu. > Očijukanje sa politikom je jedna vrsta sparing tuče u koju se > šalju regruti za političare. Ovo baš nisam najbolje razumeo. Hoćeš da kažeš da kod njega nije bilo politike u nastupima (i da se razumemo, slobodno zaboravi početke i Broza)? Šta si hteo da kažeš sa poslednjom rečenicom? > Time se ne treba opterećivati, kažem ponovo. Ja se ne opterećujem onim što je Đole radio, samo mi je žao što je onima koji žele da ga pljuju po jednoj liniji stavio jake argumente u ruke.
knjizevnost.521 miobrado,
>> Tanke ... Tebi je izgleda poznato: "Gde jeee ona, tačna vaaaga, da izvaaaga, sva blaaaga, kojaaa su nam, srcu draaaga, ..." Ako je tako - nemam šta da prigovorim! Trivia: "Non licet omnibus adire lingua serbiana".
knjizevnost.523 dr.grba,
>> Ovde su! :) Lupi conf read knjizevnost /a /t i moraćeš da naletiš >> na Đoletove pesme u dr.grbinom izdanju. Ne, nego MUZIKA:yu.zvuk (:
knjizevnost.524 dr.grba,
>> Ovo baš nisam najbolje razumeo. Hoćeš da kažeš da kod njega nije bilo >> politike u nastupima (i da se razumemo, slobodno zaboravi početke i >> Broza)? Ne, ja to ne tvrdim. >> Šta si hteo da kažeš sa poslednjom rečenicom? Malo sam bio izrevoltiran, pa sam lupio glupost. However, kakvo god da imam mišljenje na tu temu, ne bih da je obrazlažem. NHF. Možemo dalje o pesništvu, a raspredanje o politikantstvu bih da prepustim drugima.
knjizevnost.525 dr.grba,
>> Tebi je izgleda poznato: >> >> "Gde jeee ona, tačna vaaaga, Ovo uopšte ne razumem. De, prosvetli me, 'leba ti.
knjizevnost.526 veca,
PREDSTAVA Draganu Grbiću U pozorištu se osećao neprijatno. Imao je utisak da svi nervozno bulje u njega, dok šuška kesicom i gricka kokice. Vesna Denčić
knjizevnost.527 dr.grba,
>> PREDSTAVA >> >> Draganu Grbiću Veliki poljubac mojoj Veci!
knjizevnost.528 guta,
#> Nismo artikulisali nikakav konkurs. Malo smo premišljali oko #> toga u c.savetu, pa došli do zaključka da materijal još nije #> toliko zreo niti kvalitetan da bismo ga mogli promovisati #> naglas. Kad smo već kod c.saveta, nisam poodavno video bilten CIVILIZACIJE... Ili sam ga propustio?
knjizevnost.529 dr.grba,
>> Kad smo već kod c.saveta, nisam poodavno video bilten CIVILIZACIJE... >> Ili sam ga propustio? UF! Nisi propustio ništa. Zbog sopstvenog lošeg organizovanja vremena i malo veće anarhičnosti c.saveta (ali, ovim se ponosimo! (((: ) bilteni će biti udešeni tek ovih dana. Upravo ih izrađujemo, za period od maja do avgusta. A onda ćemo ući u kolotečinu. A sad je vreme za jednu objavu, ali zna se mesto istoj: civ.savet.
knjizevnost.530 miobrado,
>> De, prosvetli me, 'leba ti. Paz' 'vamo - kaz'še ti se, valda, jednog dana, samo! Trivia: "Teško je biti svetiljka u narodu u kome se deca na sijalicama uče gađanju." >> Ovo uopšte ne razumem. Zakuni se!
knjizevnost.531 guta,
Čelično grlo, odlomak I tako, eto, ostao sam sam. Oko mene - novembarska tmina sa uskovitlanim snegom, kuća je zavejana, a dimnjak zavija. Svih dvadeset i četiri godine svog života proživeo sam u ogromnom gradu i misilo da mećava urla samo u romanima. Ispostavilo se da ona odista urla. Večeri su ovde izuzetno duge, lampa ispod plavog abažura odražavala se u crnom prozorskom staklu, a ja sam maštao posmatrajući mrlju koja se presijavala levo od mene. Maštao sam o oblasnom gradu - on je bio udaljen četrdesetak vrsta od mene. Jako sam želeo da pobegnem onamo iz mesta gde sam bio. ... Bulgakov, pripovetke.
knjizevnost.532 guta,
Vatreno krštenje, odlomak U selima su i dalje trli lan, putevi su i dalje bili neprohodni, a dnevno mi se na pregled nije javljalo više od pet ljudi. Večeri su mi bile sasvim slobodne i posvećivao sam ih sređivanju biblioteke, čitanju udžbenika iz hirurgije i dugom, usamljenom pijenju čaja kraj samovara koji je tiho pevušio. Danima i noćima neprekidno je padala kiša, kapljice su neumitno dobovale po krovu, pod prozorom je pljuskala voda slivajući se niz oluk u posudu. U dvorištu je bila lapavica, izmaglica, tmina u kojoj su kao nejasne, maglovite mrlje sjali prozori asistentove kućice i petrolejski fenjer kraj vrata. Jedne takve večeri sedeo sam u svom kabinetu nagnut nad atlas topografske anatomije. Unaokolo je vladala potpuna tišina koju je ponekad narušavalo samo muvanje miševa iza trpezarijskog ormana. ... Bulgakov, pripovetke
knjizevnost.533 guta,
Mećava, odlomak Oči su mi dobile neku tamnu vlagu, a iznad prekonosnice urezala se vertikalna bora kao crv. Noću sam u nejasnoj izmaglici video neuspele operacije, obnažena rebra i svoje ruke u ljudskoj krvi. Budio sam se sav lepljiv i leden bez obzira na usijanu kaljevu peć. ... Bulgakov, pripovetke
knjizevnost.534 guta,
Mrkli mrak, odlomak Gde je to celi svet na moj rođendan? Gde su moskovske električne svetiljke? Ljudi? Nebo? Napolju nema ničega! Pomrčina... Odsečeni smo od ljudi. Prvi petrolejski fenjeri su na devet vrsta od nas na železničkoj stanici. Treperi tamo, sigurno, fenjer, izdiše od mećave. Proleteće u ponoć sa urlikom brzi voz za Moskvu, pa se čak neće ni zaustaviti - nije mu potrebna ova zabačena stanica, sahranjena u snežnoj vejavici. Jedino ako sneg zaveje prugu. ... Bulgakov, pripovetke
knjizevnost.535 guta,
Zvezdasta ospa, odlomak Čovek se okrenuo onako kako sam ja želeo i svetlost petrolejke oblila mu je žućkastu kožu. Kroz to žutilo na nabreklim grudima i bokovima nazirala se ružičasta ospa. "Kao zvezdano nebo", pomislio sam i stegnutog srca nagao se ka grudima, posle sam skrenuo pogled, digao ga na lice. Preda mnom je bilo lice četrdesetogodišnjaka, neuredne bradice, prljavopepeljaste boje i odlučnih očiju prekrivenih oteklim kapcima. U tim očima, na svoje veliko čuđenje, pročitao sam samouverenost i svest o sopstvenoj vrednosti i dostojanstvu. Čovek je treptao, dosađivao se, ravnodušno se osvrtao i popravljao opasač na pantalonama. ... Bulgakov, pripovetke
knjizevnost.536 guta,
Evo jednog odlomka iz pripovetke koji kao da je pisan za ovakav dan... Peškir sa izvezenim petlićem, odlomak A odozgo sipi li sipi i kosti se kočanje. Pa zar bih mogao da poverujem da sredinom sivkastog, kiselkastog septembra čovek može da se smrzava napolju, kao za ljute zime?! A ono, može. I dok umireš laganom smrću, vidiš uvek i stalno jedno te isto. Sa desne strane grbavo oglodano polje, sa leve jadni šumarak, a kraj njega sivkaste nikakve kolibe, jedno pet ili šest komada. I čini se da u njima nema ni žive duše. Tišina, tišina unaokolo. ... Bulgakov, pripovetke
knjizevnost.537 guta,
Peškir sa izvezenim petlićem, odlomak "Trebalo bi naočare nositi, eto u čemu je stvar". Ali, nisam imao razloga da nosim naočare, oči su mi bile zdrave i njihova prozračnost još nije bila zamagljena životnim iskustvom. Nemajući mogućnosti da se branim od svakodnevnih snishodljivih i nežnih osmejaka pomoću naočara, potrudio sam se da razradim poseban manir koji je izazivao poštovanje. Trudio sam se da govorim odmereno i resko, nagle pokrete sam po mogućnosti izbegavao, nisam trčao kako trče ljudi kada imaju dvadeset i tri godine i koji su završili univerzitet, već sam se trudio da koračam. Išlo mi je sve to prilično loše, kako to sada vidim, posle mnogo godina. ... Bulgakov, pripovetke
knjizevnost.538 guta,
Morfijum, odlomak Kakva pustinja. Ni zvuka ni šušnja. Sumrak se još nije spustio, ali on se negde pritajio i prikrada se preko močvara, između panjeva, preko uzvišica... Prilazi, prilazi Levkovskoj bolnici... I ja puzim, oslanjajući se na štap (da budem iskren, malo sam oslabio u poslednje vreme). I odjednom zapazih: od strane rečice, strminom, ne pomičući noge ispod svoje zvonaste suknje, munjevito mi se približavala žutokosa starica... u prvom trenu nisam je razumeo i nisam se čak ni uplašio. Starica kao sve starice. Čudnovato - zašto je na ovakvoj hladnoći starica gologlava, samo u jelečiću?... A onda: otkud ovde starica? Kakva je to starica? Kada se završi prijem u našoj ambulanti u Levkovu, kada se raziđu i poslednje mužičke senke, na deset vrsta oko nas nema žive duše. Magla, močvare, šume! A tada mi iznenada ledeni znoj curnu niz leđa - shvatio sam! Starica ne trči, već leti ne dotičući zemlju nogama. Dobro? Ali nije to izazvalo moj krik, već to što starica u rukama drži - vile. Zašto sam se toliko prepao? Zašto? Pao sam na jedno koleno, prostirući ruke, zaklanjajući se da je ne vidim, a onda sam se okrenuo i, bangavo trčeći, pojurio prema kući kao prema spasonosnom mestu ništa ne želeći osim da mi srce ne prepukne, samo da što pre uletim u tople sobe, vidim živu Anu...i morfijum. I dotrčao sam. Gluposti. Obične halucinacije. Slučajne halucinacije. ... Bulgakov, pripovetke
knjizevnost.539 hercog,
Gospode Gospode, ne slušaj, moje bedne krike. Ja sam samo još jedna budala, što u samoći spominje tvoje ime. Gospode, ja nisam onaj stari, idi od mene, pusti da ponovo nađem sebe. Gospode, ne slušaj bajke o sreći i veselju, ne slušaj moje reči. Gospode, ja nikada nisam bio uz tebe. Sale
knjizevnost.540 mcar,
Razlaganje Povra}am, gledam klozetsku {oju. Dok hrana ispada zami{ljam da se razlivam, raspadam i oti~em u mlazu vode. I nestajem u horu razigranih molekula, nesvesnih i radosnih, izvan svesti o olak{anju. MC
knjizevnost.541 hercog,
Neću da biram Nekada sam imao para, gledao nisam, koliko šta košta, nizam znao šta je to nema. Mnogi su trčali okolo, jurili sa mnom po sivilu ulica. Nisam birao s kim ću i kud ću. Svi su bili isti, svi su bili jednaki. Danas, kada poznajem da nema, da sve mora da se meri, da se gleda ima li sutra, dosta njih je odletelo. Namirisali su gde su nove količine, pronašli su novu uzdu kojoj bi služili. Ja i dalje nisam birao. Sale
knjizevnost.542 mcar,
Fina pesma. MC
knjizevnost.543 kant,
Susret Jovan Dučić Jedne se noći beše srela na jednoj zračnoj stazi, duša u nebo što se pela, i angel što na svet slazi. Angel ispriča priču sjajnu šta su nebeski vrti, a duša cele zemlje tajnu: magiju ljubavi i smrti. I osmehnu se angel potom na carstvo večnih zraka; duša zaplaka za lepotom igre svetlosti i mraka.
knjizevnost.544 mikrom,
POGIBIJA POPA MILA JOVOVIĆA U danima kad na Nikšić Crnogorci udariše, Kad bijahu došli dani Da ne bude turski više U logoru crnogorskom Pokraj kule Lekovića Neko knjazu okleveta Popa Mila Jovovića. A knjaz Mila dozivaše U prisustvu svih vojvoda, Pa mu reče pope Milo Nit si vino, nit si voda. Planu Milo kao munja Poleće mu sablji ruka A dva oka ko strijele Sijevnuše u hajduka. Vojvode se uplašiše Od izgleda vuka gorskog Da oružje ne potegne Na vladara Crnogorskog Kao da mu oštrim mačem Srce, muško rasiječe, Pa zavika gospodaru, Bog sa tobom šta to reče? Zar priznanje to je Tvoje Što učinjek Crnoj Gori I zar ima neko ko bi Popa Mila da prekori. Knjaz ne reče ništa više Već u stranu nekud gleda, Dok čuvenom harambaši Srce puca od ijeda. Pa se s teškom ljutnjom bori, Savlađuje bijes use, A na prsi zlatne toke Od ijeda tresu mu se. Pa ljutito napustio Gospodara i vojvode, Pa pod šator svoj svileni Sa mislima teškim ode. Jeknu kao lav ranjeni Nepravda ga peče boli, Misli kako osvet si se Gospodaru kralj Nikoli. Pa u ljutnji zgrabi gusle "A tako me ćetna ne rodila, No kobila koja vranca moga, Sjutra rano mislim poraniti, Na rastoke vodu pregaziti I na Nikšić tvrdi udariti, Mušovića zvati na megdana Pa što bog da i sreća junačka, Kurva bio ako prevario". Odjeknuše tanke strune, Ciknu Milo kao soko, Pa se majkom Ćetnom kune. Da će poći u grad Nikšić Sam bez ikog istog dana I na megdan pozvat silnog Mušovića kapetana. Baci gusle uzja vranca, Preko Zete pređe vode I na hatu pomamnome Preko polja gradu ode. Leti vranac niz rastoke Kao da ga nose krila, Kod bedema turska straža Opazila popa Mila. Pa izlaze iz šanaca Da neznanog gosta vide, I pitaju jedan drugog, Koje kud će od kud ide. To je neko poludio, Ili ide na predaju, Ili ide da pogine Turske straže nagađaju. A pop Milo sve je bliže Do Turaka i šanaca, Pod sobom je ozno Bijesnoga svoga vranca. Kao što mu dolikuje Bira turske porodice, Na najtvrđe ide šance, Na najljuće gradske zlice. Pa ako bi poginuo Da pogine od junaka, Od čuvenih i priznatih Ferizovih potomaka. Ustavi ga turska straža Na kapiju od Nikšića, Kaza im se i naredi Zovi te mi Mušovića. Kada čuše Turci ko je Otrčaše kapetanu, Malo za tim i Mušović Na kapiju gradsku banu. Pa kad viđe popa Mila Na bijesnom vrancu svome Dolasku se iznenadnom Obradova njegovome. Od kud jutros Jovoviću? Veselijem glasom reče: Zar od knjaza crnogorskog U moj tvrdi grad uteče. Primamo te objeručke Sve će mo ti oprostiti Životu ti tvom neće Harambašo ništa biti Planu Milo dosta više, Ne budali bez potrebe, Ja sam došo kapetane, Da na megdan zovem tebe. Da dokažem gospodaru Da nijesam što on kaže, Ni onome ko me panjka I za mene svašta laže. No se spremi i izađi, Biraj mjesto za megdana, Te riječi kao munja Pogodiše kapetana. Preblijeđe pred hajdukom Iz junačke Markovine, Jer je znao da od sablje Njegove se lako gine. Nehte megdan da prihvati Prepade se svojoj glavi, A na slavu i na prošlost Kuće svoje zaboravi. Nijesu mu kao i on Strašljivice bili stari No junački tri vijeka Sa Nikšićem upravljali. Izlazili na megdane Najboljijem junacima, Sjekli glave crnogorske Po brdima i klancima. Danas sablja Mujagina Nače slavu kuće ove, Srca nema da pozivu Junačkom se odazove. Već u strahu kukavički, Znak na Kulu straži dade, Jeknu plotun sa glavice, Pop pogođen s konja pade. Vranac streknu i pobježe Natrag preko vode Zete, A na Mila sa sabljama Niz glavicu Turci lete. Pa se grabe ko će prije Manut sabljom po sokolu, Za čije je ime čuo I car sami u Stambolu. Do mrtvoga popa stiže Ferizović Hasan prvi, Sinu sablja, glava pade, U stočenu lokvu krvi. Na najveću gradsku kulu, Na vrh hara Mušovića, Istaknuše Turci glavu, Popa Mila Jovovića. Sa trnovog oštrog koca Gleda Milo sa visine, Kako mu se Turci zore I po gradu šenluk čine. A gavran se crna ptica Obradova iznenada, Kad krvavu viđe glavu Pa se vije iza grada. Primače se iznad tablje Da na bedem stane tvrdi, Po starijem navikama Ljudsku glavu da nagrdi. A krijući iz harema, Kroz pendžere vire bule Da čuvenu vide glavu, Srpskog popa na vrh kule, Ne mogu se nagledati, Ni isčudit bule mlade, Pa pitaju jedna drugu Što popovske nema brade. No kad vranac zahrzao Pred šatorom popa Mila, Sva se vojska crnogorska U logoru uzbunila. Jer se jadu dosjetiše, Pa planove tajne grade, Malo zatim turska straža, Obezglavljen leš predade. Kad viđeše trup bez glave, Čuvenoga harambaše, Sve vojvode i vojnici, U logoru zaplakaše. Smrknulo se knjazu lice, Mnogo žali popa Mila, Jer njegova riječ jutros Povod mu je smrti bila. Pa doziva perjanike I ovako kaza njima: "Sahranite popa Mila Sa najvećim počastima. Jer je Milo zaslužio, Kroz sto naših okršaja, Da s junačkim počastima Sahranimo ljutog zmaja Učesnik je svih bitaka Od Bojane pa do Drine, Pa i ako danas ludo Ode u grad da pogine. A ujutru u svitanje, Jedna hrabra žena mlada, Provuče se kroz šančeve Iz Nikšića ljutog grada. Ustavi je naša straža, A Gospava njima kaza "Nosim nešto vrlo važno Za Nikolu našeg knjaza." Kad je primi knjaz Nikola Crnogorka kršna ova, Dar poteže neobičan Gospodara te darova. Knjaz maramu odvezao Kad krvava u njoj glava, Ali poznat ne mogaše Popa Mila ljutog lava. Krv se smrzla i pokrila, Divno lice u junaka, Poznati ga nebi mogla Ni rođena Ćetna majka. Krvlju oči zalivene, zamršena kosa duga, Kad gospodar sazna ko je Na srce mu pade tuga. A Gospava pričat poče: "Do ponoći noćas knjaže, Provukoh se kroz šančeve I kroz turske ljute straže; Uspuzah se uz zidine, Tvrdog hara Mušovića I ukradoh sa vrh tablje Glavu Mila Jovovića. Za' junačku glavu ovu Gledan kako kljuju ptice, A da srce rashlađuju Nikšićani ljute zlice. Knjaz krvavu uze glavu I ovako progovara: "Pope Milo, zašto jutros Ožalosti gospodara? Ja se stobom našalio A ti kao munja planu I odnese na dar glavu Nikšićkome kapetanu. Po junaštvu i pameti U prve te brojim ljude, Danas tvojoj crnoj smrti Crnogorci, svi se čude. Ko bi mogo pomisliti Da ćeš tako učiniti I bez išta, bez potrebe, Glavu svoju izgubiti". Pa Novaku Ramovome Knjaz krvavu glavu dade. Novak glavu poljubio I ovako zborit stade: "Striko Milo, grdna rano, Kakve su te teške muke Naćerale u grad Nikšić Da uletiš među Turke. Tebe Turci ne ubiše, Već laž, mržnja i kleveta Oni što im tvoja slava I junačko ime smeta." Pogleda ga knjaz ljutito Pa narebu hitnu dava: "Da se Milov grob iskopa I sahranit ljutog lava." Eto tako popa Mila Plahovitost ljuto košta Pod tvrdijem zidinama, Krvavoga Onogošta. Da dokaže svoju vjernost pred Nikolom gospodarom, Ka Obilić, nekad što je Na Kosovo pred Lazarom.
knjizevnost.545 mikrom,
Nikad se nije rasvijetlio pravi razlog zašto je knjaz Nikola, kada je došao u odred popa Mila Jovovića u Kočane, kod kule Lekovića rekao popu Milu ove reči: - Pope Milo, ni voda ni vino! Oduzimam Ti komandu nad odredom kojim si do sada komandovao... - Možeš, pa radi što hoćeš, a ja znam ko ti je protiv mene glavu napunio. To je isti onaj koji je protiv mene i Vojvode Peka radio da nam glave dođe (pop Milo je mislio na Petra Vukotića s akojim nije govorio nekoliko meseci). Popa Mila je ovo pogodilo kao grom iz vedra neba. Uvredu nije mogao da pretrpi. Zato se iste večeri odluči da ode pred grad Nikšić i da Mušovića zovne na megdan, pa ako mu bude suđeno, da slavno i junački pogine. Milo je bio na daleko poznat junak, ali je isto tako bio veoma poznat i guslar što se smatralo jednom od značajnih vrlina. Nadaleko je čuvena anegdota o popu Milu i njegovom konaku kod Ded-age Čengića. Knjaz Nikola jednom prilikom poslao je u deputaciju vojvodu Petra Vukotića i popa Mila Jovovića u Mostar da pregovaraju sa Derviš-pašom o miru. Put ih je vodio preko Gackog i oni svrate kod Dedage Čengića na konak. Ded-aga ih je lijepo primio i ugostio. Posle večere iskupi se kod Ded-age dvadeset gatačkih Turaka, koji su čuli za dolazak Crnogoraca. Razgovor se vodio o svemu i svačemu a najviše o junaštvu Turaka i Crnogoraca... A zatim je Ded-aga ponudi vojvudu da uzme gusle i da ispjeva jednu pjesmu o Crnogorcima. Vojvoda je odgovorio da on nezna, a ni ovi ostali ne umiju ni jedan - Vojvoda se plašio da pop Milo ne uzme gusle uz koje je pjevao kao ijedan Crnogorac. Onda će Ded-aga Čengić podviknuti jednoga Turčina... Ture uze gusle i otpoče da pjeva: "Podiže se Mujo i Alija, Iz Udbine od turske krajine, Vode četu i traže serdare, Dok dođoše u vlaške Kotare. Al'Turcima dobra sreća bila, Ne trvi se niko od kaura. Robe Turci kule u Kotare, Tu dijele pare na kantare; Još uzeše trideset đevojaka, Pa ih vode za trideset momaka, S njima žene gušave Bošnjake, Nek s'umeću djeca na ujake". Turčin hoćaše još da pjeva, no skoči pop Milo, pa mu uze gusle iz ruku i reče Ded-agi: "A sad slušaj, pašo, i ostali Turci kako Crnogorac pjeva: "Podiže se Cmiljanić serdare Iz Kotora u četu junačku, Pa ne vodi druga nijednoga, Samo uze debela dorina; Eto serdar uz planinu pođe, Više turske Udbine izađe, Gleda serdar po Udbini kule; Pa kad dođe u tursku Udbinu, Pravo goni dora od megdana Do čardaka Buljubaša Muja. Kad doćera do avlije dora, Tada serdar sa dorina viče: "Jel'na kulu Mujo il'Alije? Nek izađe pred mermer avliju, Da uhvati poda mnom dorina; Il'nek dođe mene na megdana!" Sa kule se niko ne čujaše No podockan Ajkuna đevojka Progovara đevojačkim glasom: "Koji zove Muja i Alila? Ovđe brata nema nijednoga, No su pošli u lov u planinu". A kad začu Cmiljanić Serdare, On odjaha dora od megdana; Pa ga sveza za mermer kapiju. Eto njega na bijelu kulu, Na kulu se dobro odmorio I popio kavu i rakiju, Pa s'Ajkunom leže u dušeke, Okrenu joj leđa u dušeke, A tabane u gornje tavane..." Pop Milo hoćaše još da pjeva, no skoči vojvoda Petar, trže mu gusle iz ruku... - Hajde Turci na spavanja, povika Čengić!... Dvadeset drugog jula otpočela je prva opsada zauzimanja Trebješke glavice. Posle 48 dana danonoćnih borbi sa manjim prekidima, Nikšić je istakao belu zastavu. Osnovni razlog što je zauzimanje Nikšića dugo trajalo je u tome što je Nikšić vekovima bio "velika tvrđava" i on se sastajao iz: varoši opasane bedemom (ojačanim sa 5 kula), citadele, jedne male tvrđave, 4 fora, 3 kule, 1 reduta (Trebjesa) i 3 blokhauzena. Varoš citadela i 12 spoljnih utvrđenja imali su posadu od 3.200 vojnika i 21 topom. Komandant je bio miralaj (pukovnik) Skender-bej, rođeni Mađar, po imenu Šandor. Treba napomenuti da je Turska u to vreme svetu govorila da je Nikšić otvoren grad bez ikakvog utvrđenja. Nikšić je kroz vekove bio utočište poturica i najljućih protivnika crnogorske slobode. Kada se knjaz Nikola uverio da je Nikšić nemoguće zauzeti bez topova teškog kalibra, uputio je depešu ruskom caru da mu pošalje odgovarajuće topove. I "baćuška" je pomogao! Devetnaestog avgusta stigla su dva grčka broda pred Petrovac na moru, najjužnije luke Austrije sa 4 ruska topa. Zahvaljujući dobroj organizaciji hrabrosti i lukavstvu Crnogorci su uspeli da 2 topa prebace pred Nikšić 2. septembra, dok su druga 2 zadržana na južnom frontu. Dejstvo ovih topova na utvrđeni Nikšić otpočelo je 5. septembra, a njihov vatreni učinak bio je izuzetno veliki. Skender-bej je knjazu ponudio predaju grada 8. septembra. priredio: Mirko Dobričanin
knjizevnost.546 veca,
Pre neki dan u Radovim knjižarama pojavila se nova knjiga aforizama Milana Beštića, Cvrčak je pojeo mrava. =============================================================== O vođi nisam napisao ni jedan aforizam jer ne mogu da ga smislim. I Srbi su ljudi od krvi i mesa. To je i eksperimentalno dokazano. Govor političara prekidan je TV reklamama a da to niko nije primetio. U moju sobu ne ulazite bez kucanja. Možda čitam dnevnu štampu. Zahtevi štrajkača su više nego minimalni. Zato i nisu ispunjeni. Moj život je kao roman, ali dosadan. ===============================================================
knjizevnost.547 veca,
Danas me zvao Dejan iz Radio Indexa, prodaje knjige kratkih priča u pretplati, poručih sve ponuđeno :) Šta ću, slaba sam na knjige, svako može da mi iskamči pare :) A pošto je puno i brzo pričao :) uspela sam da ukapiram da se u nekoj od tih knjiga nalaze i moje priče. Evo jedne od... uspomena na mog kućnog ljubimca. =============================================================== CELOVEČERNJA ZABAVA Ležim na krevetu i čitam Borhesa. Moj pas se zabavlja ližući mi stopala. Vesna Denčić =================================================================
knjizevnost.548 staos,
Pomagaj narode! Sto pre mi treba sastav, tj. do utorka jer u sredu imam pismeni iz srpskog.Tema je slobodna,ali ce biti vezana za umetnost,lepotu itd. Ako neko ima vremena i ideju molio bih da mi posalje sastav ili bar neke ideje. Hvala unapred! Nikola
knjizevnost.549 hercog,
Opet nešto od mene Strah Kad čovek oseti strah u ljušturu svoju zatvori se tad i bodlje svoje iz sebe izvuče. Kad čovek oseti strah, postane malo mače, što u prvi ćošak se krije, i grebe po zidu tražeći rupu svoju. Kad čovek oseti strah, zaboravi sve, što nekad je znao i svoj put duži nekud pred sebe. Kad čovek oseti strah, skoči ka njemu, u oči ga gleda. I gle čuda, više njega tad nema. Sale
knjizevnost.550 dr.grba,
>> Ako neko ima vremena i ideju molio bih da mi posalje sastav ili bar >> neke ideje. Da li misliš da bi ti neko zbilja pomogao ako bi umesto tebe napisao taj rad? Ima ona japanska poslovica: "Kada je neko gladan, bolje ga je naučiti da peca nego mu dati ribu". Nećemo se truditi da te učimo pisanju, ali lično mislim da nije u redu da tražiš da neko umesto tebe uradi ono što treba da uradiš sam.
knjizevnost.551 hercog,
** taj rad? Ima ona japanska poslovica: "Kada je neko gladan, bolje ga je Zar ovo ne beše kineska poslovica? Sale
knjizevnost.552 dr.grba,
>>** taj rad? Ima ona japanska poslovica: "Kada je neko gladan, bolje ga je >> >> Zar ovo ne beše kineska poslovica? Šta ja znam (: Obično Kineze doživljavam kao one koji jedu pirinač, a Japance kao one koji jedu ribu (: