CIVIL.9

24 Apr 1995 - 30 Sep 1996

Topics

  1. filozofija (206)
  2. religija (883)
  3. istorija (67)
  4. nauka (615)
  5. umetnost (176)
  6. knjizevnost (552)
  7. film (1293)
  8. dileme (281)
  9. o.jeziku (686)
  10. oko.sveta (823)
  11. enciklopedija (11)
  12. skola (616)
  13. licni.stav (2034)
  14. cyber.culture (67)
  15. hedonizam (1158)
  16. galerija (462)
  17. civ.savet (70)

Messages - umetnost

umetnost.107 aleksandra.m, -> #105, portos
>** Mene zanima da li je neko stigao da pogleda "Cincano za > Smirnovu" na sceni Bojana Stupice? > > odgledah veceras... pa... onako, nista spec. Pa nije da se baš radikalno ne slažem, ali... da je specijalno, nije, ali opet... Mislim da je vrlo dobra predstava, sa glumom koja je prilično teatralna, ali to služi svrsi sasvim dobro. Nikako nije baš toliko bleda da bi se mogla otkačiti jednim "ništa spec". Ideja da se povežu dve jednočinke u jednu predstavu izvedena je veoma dobro, možda je simbolika smrti majke koja je jedan od elemenata povezivanja donekle preterano naglašena. Svi smo mi pomalo umorni od tema koje nudi istok, nemaština, beda, jad, čemer, pijanstvo, mali stanovi, velike porodice, previše obični životi, no ne možemo poreći da to jeste to. A Petruševska pronalazi upečatljive detalje. Jedan komentar koji sam čula posle predstave, a koji, čini mi se, sažima jednu od osnovnih niti u drami, glasio je: "kako se oni svi prefinjeno mrze... ne znam da li je to slučajno ili namerno... " Da, ima nešto bljutavo _stvarno_ u toj predstavi.
umetnost.108 djcorto, -> #104, novim
>> " Jel moze malo vise informacija o doticnom? Maurits Cornelis Escher, rodjen 17.7.1898. u mestu Leeuwarden, provincija Frizija u severnoj Holandiji. Vecinu mladosti je proveo u grdu Arnhemu, gde je pohadjao srednju skolu. Potom je u Harlemu studirao aritekturu. Jedan od profesora, Samuel Jessurun De Mesquita, ga je usmerio od arhitekture ka grafickoj umetnosti i obrazovao od 1919. do 1922. Posle studija, Ecsher je putovao po Italiji i Spaniji. Italije ga je toliko ocarala da je ziveo u Rimu od 1923. do 1935. Uspon fasizma u Italiji je ucinio nejgov zivot skoro nepodnosljivim, tako da se sli prvo u Svajcarku, zatim Belgiju, i 1941 nazad u Holandiju, u Baarn. 1970. se preselio u Laren. Umro je 1972. Ovo je kratki izvod iz uvoda knjige The World of M.C.Escher, Abradale Press, Harry N. Abrams, Inc. Publishers, New York. ISBN 0-8109-8084-3 Za Eschera, i, uopste, ako vas interesuju nemoguci objekti, kao cetvrtasti krug, djavolja viljuska, neprekidni trougao i slicno, preporucujem i knjigu koja se zove The Eye Beguiled, koja obradjuje evropski i svetski tok crtanja i pravljenja ovih objekata, a ima,bogami, i fotografija istih :) Ako ne zaboli glava, veoma zanimljivo.
umetnost.109 maksa, -> #108, djcorto
U tom smislu, Escher propušten kroz 3DS. escher.jpg
umetnost.110 novim, -> #99, maksa
" Je l' ima tamo odakle to vadiš nešto od Hieronimusa Boša? Ako je Boš, Hijeronimus: "Ismevanje Hrista". bosch-ih.jpg
umetnost.111 maksa, -> #110, novim
>> Boš, Hijeronimus: "Ismevanje Hrista". Mač oblajdžd. :)
umetnost.113 vitez.koja, -> #109, maksa
#=> U tom smislu, Escher propušten kroz 3DS. Ok, pošto sam video da je to stvarno ono što sam i mislio da jeste :), tj. stepenice na sve strane, samo da kažem da knjiga o ovom tipu postoji i na srpskom jeziku 100%, a kako li se zove, ne bih znao... Poslednji put viđena u Petnici pre 5 godina, jedno 10 komada te knjige :) Nego makso, imaš ti još neku ovakvu sličicu? Zna li neko neki fini program koji brće .jpg za 90 stepeni? :) sk
umetnost.114 djcorto, -> #113, vitez.koja
>> Nego makso, imas ti jos neku ovakvu slicicu? Hocete model, pa da glumite Eschera ? :)
umetnost.115 maksa, -> #113, vitez.koja
>> Nego makso, imaš ti još neku ovakvu sličicu? Nemam :(, sem na A3 u nekoj knjizi sa reprodukcijama. Ovo mi je ljubazno izrenderisao djcorto, na čemu mu se ovom prilikom zahvaljujem. :) >> Zna li neko neki fini program koji brće .jpg za 90 stepeni? :) Polyview za Win95, u kom smeru hoćeš, vrlo munjevito. :)
umetnost.116 djcorto,
Evo i mesha, pa. ko voli da se igra ... :) escher.zip
umetnost.117 portos,
premijera Mijaceve "Ministarke" je 22. decembra
umetnost.118 olio, -> #117, portos
> premijera Mijaceve "Ministarke" je 22. decembra Nadam se da ces i ovaj put biti tako fina da izneses svoj licni utisak ; unapred zahvalan. Mnogo to dobro radis, svaka cast!!!!! Poz. Oliver.
umetnost.119 djcorto,
20. jubilarni retrospektivni Salon Arhitekture se otvara u nedelju, 10.12.1995. u 18h Muzej Primenjene Umetnosti, Vuka Karadzica 18
umetnost.120 maksa,
Da li neko zna gde se trenutno održava izložba kaligrafije?
umetnost.121 bulsara, -> #120, maksa
> Da li neko zna gde se trenutno odrzava izlozba kaligrafije? Ne znam, ali u ponedeljak u 19 u grafickom kolektivu magistarska izlozba Nenada Zeljica. Obecava.
umetnost.122 maksa, -> #121, bulsara
>> Ne znam, ali u ponedeljak u 19 u grafickom kolektivu Gde je ovo tačno? Hvala unapred.
umetnost.123 corto, -> #122, maksa
> Gde je ovo tacno? Hvala unapred. Graficki kolektiv jr na Obilicevom vencu, dijagonalno od "Mazestika" (kakav orjentir, a ?).
umetnost.124 corto,
Da li je neko posetio izlozbu o Obrenovicima u Narodnom muzeju ? Dajte komentare, dobrodosli su....
umetnost.125 johnnya,
Savladamo li prostor, ostaje nam samo ovdje. Savladamo li vrijeme, ostaje nam samo sada. Ričard Bah Moj pristup prema ovom materijalu leži u jednoj rečenici: "PRAVOM GALEBU JONATHANU KOJI ŽIVI U SVIMA NAMA". Mudrost pretvoriti u brzinu i netaktični ritam pogubljenja sudbine. Suštinu baciti i baviti se atmosferom pakla. Ne želim suvu projekciju romana, koristim ga kao inerciju za kolektivnu viziju." režiser : Péter Ferenc ... E sada i ja malo dodam na sve ovo :) Čitava priča je zbog pozorišne (!?) pretstave u pozorištu (???) KPGT pod nazivom "Galeb Jonathan Livingston". Svima znana divna novela Ričarda Baha, je degradirana do neprepoznavanja, tako da ova pretstava nikada ne bi smela da ponese njen naziv. Odgledao sam je igrom slučaja, jer sam dobio besplatne karte od Radio Index-a.. 1. Da li znate gde se nalazi KPGT ? Siđete pre savskog nasipa, pređete ulicu. Nabasate ne mračnu portirnicu stare šećerane, izbegnete dva lovočuvarska psa, prođete pored cele hale šećerane, zatim pored nekih napuštenih dizalica da bi ste na kraju videli jedan mali osvetljeni ulaz gde stoji papir formata A4 sa natpisom KPGT... Uđete u tu fabričku halu, popnete se na sprat i to je to... Reklama: GREJANJE NE RADI, IMAMO PROMAJU... Ako ste čitali Alan Ford, pozorište je iz njega izvučeno... 2. Pretstava Neću da vas lažem, pretstava jeste avangardna, ali da je nisam razumeo - nisam, bukvalno zato što je 3/4 predstave na mađarskom jeziku... :). Ne bi je preporučio ni mrskom neprijatelju, a ako u opšte želite da idete u KPGT, sedite i razmislite, brzo će vas proći, ja sam bio tamo tri puta (prvi, poslednji i nikad više...) 3. Za koga je predstava Ako volite grube perverzije, muškarca preobučenog u ženu koji se nabacuje ostalim muškarcima, zlostavljanje devojke-invalida, muziku AC/DC-a ali puštenu unazad, maltretiranje do struka obnažene devojke... OVO JE PRAVA PREDSTAVA ZA VAS !!!! PS : K.P.G.T. - Kupi.Plati.Gledaj.Tuguj ■■ Johnnya ■■
umetnost.126 dbambi, -> #125, johnnya
=> 2. Pretstava PreTstava ---- > PreDstava Bambi
umetnost.127 johnnya, -> #126, dbambi
>> je nisam razumeo - nisam, bukvalno zato što je 3/4 >> predstave na mađarskom jeziku... :). Ne bi je preporučio ^ >> 3. Za koga je predstava >> ^ >> devojke-invalida, muziku AC/DC-a ali puštenu unazad, >> maltretiranje do struka obnažene devojke... OVO JE >> PRAVA PREDSTAVA ZA VAS !!!! ^ >> PreTstava ---- > PreDstava >> Bambi Jer znaš ti da čitaš ????????????????????
umetnost.128 dbambi, -> #127, johnnya
=> Jer znaš ti da čitaš ???????????????????? Da, znam :))) => 2. Pretstava => Neću da vas lažem, pretstava jeste avangardna, ali da je nisam => razumeo - nisam, bukvalno zato što je 3/4 predstave na mađarskom => 3. Za koga je predstava => devojke... OVO JE PRAVA PREDSTAVA ZA VAS !!!! Ovo je još grđe :))), sad sam tek video da se u pola teksta koristi ispravno, a u drugoj polovini na onaj drugi način :))) Bambi
umetnost.129 djcorto,
PROJEKT X - Belgrade 6.-16. April 1996. Belgrade X X Belgrade Belgrade Xample Belgrade Xtreme Xit Belgrade X-rated Belgrade Belgrade Xperiment Belgrade Xchange Belgrade Xperience d i s c i p l i n e s f r o m ARCHITECURE sociology philosophy t o video art performing art sound photography virtual reality computer hacking workshops exhibitions initiation performances excursions lectures debates concerts fun
umetnost.130 djcorto,
PROJEKT X THE SITE - FACTORY X A b a n d o n e d S u g a r r e f i n e r y THE OTHER LOCATIONS Old Powder Magazine Rex Cinema Caves in downtown - Tasmajdan park Ruined Concrete Factory
umetnost.131 corto,
Po zapovesti Velikog Belog Sefa, moderatora ove konferencije, u narodu poznatom kao strasni dr.grba, pristupam izvrsenju zadatka. A i tema je interesantna za one koji po beogradskim antikvarnicama jure "originale falsifikata" ;) FALSIFIKATI :) Vekovima su se falsifikovali predmeti koje su sakupljali kolekcionari za svoje privatne zbirke, a strucnjaci za muzeje i galerije; falsifikovalo se sve ono sto je zbog potraznje moglo falsifikatoru doneti zaradu - od novca, nakita i keramike preko istorijskih dokumenata i relikvija do slika, kipova, mumija i maraka. Kod falsifikovanja umetnickih dela i primenjene umetnosti najcesce su angazovani vrsni strucnjaci i umetnici, tako da kvalitetu falsifikata cesto nasedaju ne samo amateri kolekcionari, nego i priznati strucnjaci. O falsifikatu se radi onda, kada je falsifikator izradio potpuno novo delo, imitirajuci stilske i tehnicke karakteristike nekog umetnika ili epohe. O delimicnom falsifikatu se radi kada je falsifikator na delo nekog manje poznatog ili sasvim nepoznatog majstora stavio signaturu cuvenog umetnika. U kategoriju delimicnih falsifikata idu i ona dela koja su samo fragmentarno sacuvana, a falsifikator je proizvoljno rekonstruisao delove koji nedostaju. Falsifikat je npr. delom restaurisana vatikanska kopija Mironovog Diskobola; u istu kategoriju spada i vatikanska Laookonova grupa, pa i rekonstrukcija kompleksa u Knososu Artura Evansa. Ja sam se za ovih desetak godina srela sa nekih 20-tak vaza sa dvora Marije Terezije, mnogo vise raznih djindjuva sa ruskog carskog dvora, oko 5 kreveta sto kralja Petra sto Aleksandra, Karadjordjevom mustiklom, a o kineskim dinastijama i da ne govorimo :))) Ipak najvise volim tzv. bidermajer case i Gale vaze, a sve made in Rumunija od pre par meseci....
umetnost.132 muadib, -> #130, djcorto
> PROJEKT X > > THE SITE - FACTORY X > > A b a n d o n e d S u g a r r e f i n e r y > > THE OTHER LOCATIONS > > Old Powder Magazine > > Rex Cinema > > Caves in downtown - Tasmajdan park > > Ruined Concrete Factory Do sada su sigurne radionice 1 Roland miller i Sherley Cameron, britanski umetnici i performans artisti, radionica Emblems 2 Marc Dyson britanski arhitekta radionica Psychogeographical urbanism 3 Srdjan Jovanovic Veiss arhitekta iz Beograda i Sabine Von Ficher, arhitekta iz Ciriha oboje na postdiplomskim studiama na Harvardu USA vodice radionicu TIME & TIME 4 Monica Piatkowski britanski designer radionica iz oblasti grafickog designa ciji bi krajnji produkt bila izlozba 5John L Cobban britanski sound artist predlaze radionicu koja bi se bavila zvukom i videom (a i trazi mi atari falcon a i nekoliko atari 1040 smrc ) (sponzorima VRLO zahvalni) :)) 6 Michaele Saee arhitekta predavac na SCI-Arch Los Angeles USA radionica NO THINKING MAN 7Kevin Rhowbothm arhitekta iz Londona trenutno predavac na tehnickom fakultetu u Berlinu 4 days workshop THE TERRITORIALITY OF CIVIL STRIFE /THE AESTETIC OF IMMANENCE 8 Marc J Hawker arhitekta i performance iz Glasgova & Jog Tischer arhitekta iz Drezdena radionica SWEET SUGAR ROMANCE IN SUGAR FACTORY 9 Vladimir Bozanic designer industrijskih proizvoda Torino radionica 97-00 10 Claudia Scheffel iz Berlina i Mati Franch Batorli iz Londona pejzazni arhitekti radionica LANDSCAPE IN MOTION 11 Mix up likovni umetnik iz Notingema i Sasa Mirkovic umetnik iz Beograda radionica HOUSE IN THE COUNTRY 12 Kevin Kaufman arhitekta USA trenutno zivi i radi u Ljubljani radionica APLYING THE PRINCIPES OF COMMUNITY ARCHITECTURE TO FACTOR X 13 Jurij Krpan arhitekta Ljubljana Trazenje tacke Prosivenja 14 Aras Ozgun i Ersan Ocak video umetnici iz Ankare video radionica IMAGES OF URBAN LIFE 15 Igor Stipac arhitekta iz Beograda na postdiplomskim studiama na Berlage institutu u Amstrerdamu radionica na temu premestanja i translacije postojecih beogradskih urbanih fenomena u moguce progresivne snage u okruzenju 16 David Santa Cruse i Renata Sentkiewic arhitekti Madrid radionica A NON-TEACHING COMPETITION WITH CONTAMINATED ARCHITECTURE VELOCITY 17 Timoty Jashna, Michael Lieb, Stefan Bullerkotte arhitekti iz Berlina radionica 3xBelgrade 18 Frank Shroder Nijam Drivestijn Thomas Stille Berlin upotreba svetla u arhitekturi 19 Roeland Van Elsen arhitekta iz Antverpena i Catherine Fizgerald arhitekta iz Dablina radionica TRADITIONAL STORY TELLING IN MINDBLOWING SUBCULTURE 20 Andrew Davies arhitekta machester radi u Berlinu radionica THE SPARK OF EMOTION Budite Xnicni ProjectX Belgrade 6-16 april 1996 BogdanX Svi prilozi su dobrodosli
umetnost.133 bulsara,
ja vam dodjem kao informator pa u tom smislu ne propustite izlozbu u gal.Zvono (Visnjiceva 6) mlade italijanske graficerke...
umetnost.134 djcorto,
Informacija za SEZAM Foto kino klub "Novi Beograd" organizuje izlozbu fotografija sa 2 teme: - Novi pravci i tendencije - eksperiment - Zivot (Lfe). To je tradicionalna, u fotografskim krugovima poznata izlozba "NOVA F", koja je ove godine dobila medjunarodni karakter i visoko pokroviteljstvo FIAP-a (Medjunarodne federacije fotografske umetnosti), prva takva u Beogradu za 50 godina postojanja Foto saveza Jugoslavije. Ziri u sastavu: Enrik Pamies MFIAP (Spanija) - Predsednik FIAP-a Albano Sgarbi EFIAP (San Marino) - clan direktorijuma FIAP-a Milan Aleksic KMF FSJ, MFA (Jugoslavija), imace tezak zadatak da 8. i 9. marta, u prostoru Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, od prispelog materijala odabere fotografije koje ce biti izlozene. Rok za prijem radova, je istekao a fotografije jos uvek stizu. Do sada je prispelo preko 1500 radova od oko 350 autora iz 31 zemlje, pa ce, po broju zemelja ucesnica, to biti jedan od najznacajnijih kulturnih dogadjaja u Beogradu uopste. U toku boravka u Beogradu istaknuti umetnici, gospoda Pamies i Sgarbi, prikazace svoje dijapozitive uz razgovor sa publikom, a fotografije clanova zirija u zasebnom bloku, uvelicace izlozbu, koju ce biti otvorena 14. aprila i trajati do 15. maja 1996. godine u Muzeju savremene umetnosti. Izlozbu ce pratiti luksuzno opremljen katalog sa oko 80 strana teksta i reprodukcija (koji se obavezno salje svim ucesnicima) i odgovarajuca promocija u svim dostupnim medijima. Gosti na javnom ziriranju i pratecim programima, a po tom i na izlozbi su DOBRO DOSLI. Sponzori takodje, pa ako ste zainteresovani - izvolite! Adresa FKK "Novi Beograd" je 11070 Beograd, Bulevar AVNOJ-a 166, a telefon (011) 699-384. Radno vreme je: utorkom i cetvrtkom od 18 do 20 h, a subotom i nedeljom od 12 do 14 h (do 10. marta radi se i van redovnog radnog vremena - po ceo dan). Gordan Pomorisac KMF FSJ
umetnost.135 mnikolic, -> #134, djcorto
> U toku boravka u Beogradu istaknuti umetnici, gospoda Pamies i > Sgarbi, prikazace svoje dijapozitive uz razgovor sa publikom, a Bilo bi vrlo dobro da se ovde pojavi i informacija kada će tačno i gde biti organizovan taj susret sa umetnicima. m.
umetnost.136 dpaun,
Molbenica: Treba mi (koliko je moguće) iscrpnija biografija našeg slikara Uroša Kneževića. Da li je neko video takvu publikaciju (katalog, monografiju), ili, možda tekst u stručnom (likovnom) časopisu ... Šta o njemu veli istorija srpskog slikarstva XIX veka? Zahvalan za svaki trag, dPaun.
umetnost.137 djcorto, -> #135, mnikolic
> Bilo bi vrlo dobro da se ovde pojavi i informacija kada ce > tacno i gde biti organizovan taj susret sa umetnicima. Kao sto ste videli, preneo sam tekst Gordana Pomorisca. Covek nije na Sezamu (cinimo sve da bude :)) ) pa cu verovatno ja dalje prenositi informacije. Cim saznam, doznacete i vi :))
umetnost.138 sav.gacic, -> #131, corto
> spada i vatikanska Laookonova grupa, pa i rekonstrukcija kompleksa u > Knososu Artura Evansa. Ako nije zahtevno, u čemu su se to sastojale intervencije sir Arthur Evansa u Knososu? Ono što je izloženo posetiocima stvarno izgleda previše lepo i novo za toliku starost? Da nisu, možda, dozidali Minotaurov lavirint onako kako bi to mali Nigel iz Midlandsa zamislio? Ne liči na Britance, ali ko zna...
umetnost.139 supers, -> #138, sav.gacic
>> za toliku starost? Da nisu, možda, dozidali Minotaurov lavirint >> onako kako bi to mali Nigel iz Midlandsa zamislio? Ne liči na >> Britance, ali ko zna... U celom kompleksu se ističe jedan zid koji para nebesa, sa sve delom tavanice i par karakterističnih stubova, više metara iznad svega preostalog. E, za to se pobrinuo Britanac.
umetnost.140 corto, -> #136, dpaun
> Treba mi (koliko je moguce) iscrpnija biografija naseg slikara > Urosa Knezevica. Izvinjavam se na malom zakasnjenju, ali evo, pomocicu koliko mogu, premda sam trenutno odsecena od maticne biblioteke. O Knezevicu je pisao Pavle Vasic, clanak u Letopisu Matice srpske, 1950, 365, str. 17, i u Naucnom zborniku Matice srpske isto 1950, I, str. 94-99. Ali koliko ja znam Paju, taj je stalno sam sebe prepisivao, pa je dovoljno da nadjes njegovu monografiju O Knezevicu iz 1975, izdanje galerije "Jovan Popovic", Opovo. To je svega nekih 75 strana, ali ne znam ni jednu noviju knjigu :( U svakom slucaju, tu ce biti navedena sva ranija literatura... Srecno :)
umetnost.141 corto, -> #138, sav.gacic
> Ako nije zahtevno, u cemu su se to sastojale intervencije sir > Arthur Evansa u Knososu? Ono sto je izlozeno posetiocima > stvarno izgleda previse lepo i novo Da citiram: "Covek od pustog novoga vise ne vidi staro kamenje i prolazi kroz celicnobetonske ali zato nista manje labilne hipoteze". Ser Artur je, kao prvo, pocistio sve slojeve koji po njemu nisu bili iz minojskog perioda (slojevi su isli i do vizantijskog doba), pa kako su mu ostala dva i po kamena i pola stuba, bacio se na pravljenje Lavirinta kako to knjige kazu. Zaista je koristio i armirani beton u rekonstrukciji :)) Takve lepe "rekonstrukcije" nalze se i kod slikarstva u Knososu, npr. cuveni "Princ medju ljiljanima" i "Igre s bikovima". Ono gde se vidi tamnija, malo ispucala boja na reprodukcijama, e to je originalni sacuvani deo, sto sve u svemu iznosi oko 5 % slike, a ostalo je doslikao izvesni E. Gillerion. Bez obzira na intervencije g. Evansa, Knosos je bozanstveno mesto (samo da me sada ne cuje Premijer, inace sam ga ugasila), i pravo mesto da se shvati koliko istorija civilizacije stvarno traje :) PS Anegdota od pre dvadesetak godina, razgovor dve studentkinje istorije umetnosti i jedne studentkinje prava: Buduca pravnica: "Na onom ostrvu ima stari manastir, iz 17. veka". Nas dve u glas: "I to je tebi staro ?!"
umetnost.142 bulsara, -> #140, corto
> i u Naucnom zborniku Matice srpske isto 1950, I, str. 94-99. Ali koliko > ja znam Paju, taj je stalno sam sebe prepisivao, pa je dovoljno da neverovatna intimizacija...da niste zajedno studirali kod Rida?
umetnost.143 dpaun, -> #140, corto
>> Treba mi (koliko je moguce) iscrpnija biografija naseg slikara >> Urosa Knezevica. > > Izvinjavam se na malom zakasnjenju, ali evo, pomocicu koliko > mogu, > Pomogli ste mi maksimalno. Od srca hvala. dPaun.
umetnost.144 corto, -> #142, bulsara
> neverovatna intimizacija...da niste zajedno studirali kod Rida? Ma svi smo mi istoricari umetnosti jedna velika porodica ;)
umetnost.145 bulsara,
> Ma svi smo mi istoricari umetnosti jedna velika porodica ;) jel, pa kako onda ja nisam u njoj?
umetnost.146 corto, -> #145, bulsara
> jel, pa kako onda ja nisam u njoj? Prijavi se na vreme na usvajanje ;) Da nisi mozda student histerije umetnosti, ili vec gotov histericar ?
umetnost.147 bulsara, -> #146, corto
> Prijavi se na vreme na usvajanje ;) Da nisi mozda student histerije > umetnosti, ili vec gotov histericar ? takoreci novopeceni magistar.Ako te zanima tema magistarskog rada e pa jos nisam magistrirala...upravo za dve nedelje polazem poslednji strucni ispit posle metodologije,sada modernu ali samo 6tu deceniju jer tako ti je to sa nama magistrima samo uze znanje...naravno kod Denegrija.Koja je tvoja stopa istorijskoş umetnicke obavestenosti prevedeno u godine studija?
umetnost.148 bulsara,
ja vam dodjem kao informator pa u tom smislu ne propustite izlozbu u gal.Zvono (Visnjiceva 6) mlade italijanske graficerke...
umetnost.149 corto, -> #147, bulsara
> uze znanje...naravno kod Denegrija.Koja je tvoja stopa > istorijskoş umetnicke obavestenosti prevedeno u godine studija? E pa ja radim u Muzeju primenjene umetnosti, Odsek keramika i staklo, kustos po zvanju a mr po obrazovanju, tema o zivotu i radu Dragutina Inkiostrija zvanog Medenjak, kod Mice Jovanovica narvno, knjiga u pripremi (za koju godinicu a mozda i kasnije), a izlozbu je omeo rat :( Paju i prozivam zbog Inkiostrija, jer sam u 5-6 njegovih knjiga nasla potpuno istovetan pasus, sa istovetnim fus-notama, zbog kojih sam izgubila cc mesec dana po bibliotekama, da bih na kraju od jednog starijeg kolege cula da je Vasic to pogresno prepisao ;)) Eh, da je samo kod Paje takav slucaj...
umetnost.150 bulsara, -> #149, corto
> E pa ja radim u Muzeju primenjene umetnosti, Odsek keramika o blago tebi!Kako si samo dosla (jel la ili o)do mesta u MUZEJU!!! to izgleda obicnim smrtnicima i nama mladjima tako dalek i pusti san... Kakvo je raspolozenje u tom prostoru jel su atmosfere uistina toliko ucmale kao sto se govorka...Uzgred budi receno jel poznajes Milicu şDejanovu suprugu? POzdrav
umetnost.151 bulsara, -> #149, corto
> E pa ja radim u Muzeju primenjene umetnosti, Odsek keramika o blago tebi!Kako si samo dosla (jel la ili o)do mesta u MUZEJU!!! to izgleda obicnim smrtnicima i nama mladjima tako dalek i pusti san... Kakvo je raspolozenje u tom prostoru jel su atmosfere uistina toliko ucmale kao sto se govorka...Uzgred budi receno jel poznajes Milicu şDejanovu suprugu? POzdrav
umetnost.152 corto, -> #150, bulsara
> to izgleda obicnim smrtnicima i nama mladjima tako dalek i > pusti san... Kod nas se u Muzeju trenutno muva nekih troje do cetvoro mladjih, koji su tu do duse na godinu dana, preko biroa, ali sve mi se cini i nadam se da ce neko i da ostane za duze. A ja sam stigla do Muzeja radeci tri godine kao volonter, pa kad su se navikli na mene.... > toliko ucmale kao sto se govorka... U svim ustanovama gde se pare 'prelivaju' moze da bude samo ucmalo... > poznajes Milicu şDejanovu suprugu? Pa radimo u istom Muzeju :)
umetnost.153 sav.gacic, -> #150, bulsara
>> E pa ja radim u Muzeju primenjene umetnosti, Odsek keramika > o blago tebi!Kako si samo dosla (jel la ili o)do mesta u MUZEJU!!! > to izgleda obicnim smrtnicima i nama mladjima tako dalek i pusti san... Beep! Paušali ovde nisu običaj, kao ni lepljenje etiketa (u pokušaju) :) Možda nije strogo na temu, ali analogija postoji. Blizak prijatelj, arheolog, kaže da u njihovoj struci postoji konstantan manjak mladih saradnika za rad na projektima i izglednim šansama za zaposlenje u perspektivi. Kvaka je u tome je od kandidata traženo poznavanje latinskog i starogrčkog, te jednog od svetskih jezika (uprkos izreci ceo svet srpski ipak ne razume ;) ) i, naravno, rad na terenu. Znam da on za svojih nekoliko godina volontiranja (ponekad ipak plaćenog od projekta) i pet-šest godina stalnog radnog odnosa nije video more, već je valjao po prašini, spavao po barakama i šatorima, a zimi sedeo i nalaze obrađivao, pisao radove. Suočeni sa tom realnošću (koju su svi od zaposlenih prošli i još uvek prolaze i u svojim veoma zrelim godinama i okićeni svim mogućim titulama), gro mladih nadobudnih sa prezirom odlazi. Odjavna špica ima mnogo varijanti, ali najčešće se sreću: "pa, nije valjda da je tolike godine drao-la klupu da bi pravo crnčenje i učenje tek nastalo", "toliki rad za TE pare", "to sigurno nije jedini način, idem ja da tražim vezu, šta oni misle"... Protagonista, odatle, često biva sklon da u skladu sa pravilima takvog načina razmišljanja i svojim odgovarajuće izbaždarenim aršinom takvo stanje stvari proglasi za jedino moguće. Nije mi poznato kako tačno profesori svojim studentima opisuju njihovu budućnost posle završetka fakulteta, ali valjda ih ne prepuštaju holivudskim filmovanim romanima o romantizmu, nepodnošljivoj lakoći poslovanja i bajnoj slavi jednog Evansa, Šlimana ili Šampolijona... NHF (no hard feelings) & nothing personal, just for the record.
umetnost.154 sav.gacic, -> #148, bulsara
> ja vam dodjem kao informator pa u tom smislu > ne propustite izlozbu u gal.Zvono (Visnjiceva 6) > mlade italijanske graficerke... Pozdravljam inicijativu. Očekuje se kontinuitet...
umetnost.155 bulsara,
cao svima ! Opet ja u ulozi informatoraşsutra u utorak pomalo zaboravljena galerija Stara kapetanija i sjajna keramika dva mlada tvorca,otvaranje u 19.00.Ne propustite. PS:Videste li Reljica?Inace tesko mi je da nastavljam pricu o radu i neşradu mladih istoricara um.,arheologa itd.Definitivno nema posla u struci i tu je tacka,no to su i tako fakulteti za "svoju dusu"...tja.
umetnost.156 hose,
Zna li neko kako se čisti slonovača?
umetnost.157 corto, -> #156, hose
> Zna li neko kako se cisti slonovaca? Auh, tesko. Znam da se ne sme tretirati neorganskim sredstvima (deterdzenti, paste za ribanje i sl.), da se ne sme trljati zicom ili bilo kojim ostrim predmetom, a ni voda joj dobro ne cini. Raspitacu se na nadleznom mestu, pa cu ti javiti.
umetnost.158 djcorto,
Nove informacije iz FSJ, uz izvinjenje autora sto nije stiglo blagovremeno .... Obavestenje za Sezam 8. i 9.marta u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu obavljeno je ziriranje medjunarodne izlozbe fotografija "NOVA F"/1996, u organizaciji Foto kino kluba "Novi Beograd", uz saglasnost FSJ i visoko pokroviteljstvo svetske fotografske organizacije FIAP. Na dve ponudjene teme: A. "Novi pravci i tendencije (eksperiment)" i B. Zivot, odazvalo se ukupno 587 autora iz 34 zemlje, sa 1844 fotografije. Za temu A. prispela je 641 fotografija od 200 autora, a za temu B. 1203 fotografije od 367 autora. Ziri u sastavu: Enrik Pamies, MFIAP. predsednik FIAP-a, Spanija Albano Sgarbi, EFIAP, clan direktorijima FIAP-a, San Marino i Milan Aleksic, KMF FSJ, Jugoslavija odabrao je za izlaganje: na temu Novi pravci i tendencije - eksperiment: 72 fotografije od 43 autora iz 17 zemalja, a na temu Zivot: 179 fotografija od 125 autora iz 25 zemalja. U skladu sa pravilnicima FIAP-a i FSJ i propozicijama izlozbe podeljene su nagrade. Cestitke za ostvarenja i rezultate zasluzuju autori: Tema A Zlatna medalja FIAP-a: Ljubomir Simunic, Jugoslavija Srebrna medalja FIAP-a: Jelena Cvetkovic, Jugoslavija Bronzana medalja FIAP-a: Ramune Tigagaite, Litvanija Zlatna medalja FKK "Novi Beograd": Xavier Lucchesi, Francuska Srebrna medalja FKK "Novi Beograd": Aleksandar Kujucev, Jugoslavija Bronzana medalja FKK "Novi Beograd": Slavoljub Zivanovic - Zli, Jugoslavija Pocasne trake FIAP-a (pohvale): Ivan Bukumirovic, Jugoslavija Milinko Stefanovic, Jugoslavija Warn Per-Ake, Svedska. Tema B Zlatna medalja FIAP-a: Evgenij Moharov, Rusija Srebrna medalja FIAP-a: Vanneuville Jacques, Francuska Bronzana medalja FIAP-a: Markku Huhta, Finska Zlatna medalja FKK "Novi Beograd": Evgenij Komarov, Ukrajina Srebrna medalja FKK "Novi Beograd": Zoran Anastasijevic, Jugoslavija Bronzana medalja FKK "Novi Beograd": Dr Rosen Kolarov, Bugarska Pocasne trake FIAP-a (pohvale): Anatolij Sergeev, Rusija Bikashi Daf, Indija Valeri Savlaev, Ukraina. Tokom visednevnog boravka u Beogradu, gospodin Pamies je odrzao predavanje o temama i funkcijama medija fotografije, gospodin Sgarbi dve projekcije sopstvenih dijapozitiva sa vrhunskih sportskih takmicenja i iz prirodnih rezervata Afrike, a sva tri clana zirija prilozila su po desetak svojih fotografija koje ce biti izlozene, zajedno sa radovima uvrstenim u izlozbu "Nova F"/'96. Izlozba se otvara 12. aprila 1996. godine u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, a trajace do sredine maja. Sva dopunska obavestenja mogu se dobiti na telefon FKK "Novi Beograd" (011) 699-384 u radno vreme kluba: utorkom i cetvrtkom od 18 do 20 casova, a subotom i nedeljom od 12 do 14 casova. Gordan Pomorisac
umetnost.159 hose,
Zna li neko kako se čisti slonovača?
umetnost.160 djcorto,
Otvaranje medjunarodne izlozbe fotografija FK Novi Beograd je 18.4. u 18h u Muzeju Savremene Umetnosti.
umetnost.161 djcorto,
Medjunarodna foto izlozba FK Novi Beograd se otvara 18.4.1996. u 18h u Muzeju savremene umetnosti.
umetnost.162 bjevdjic,
(BEORAMA INTERNATIONAL, broj 54 - MAJ) █▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀█ █ LOGE MUNDUS TODOSIJEVIĆ █ █ I █ █ INSTITUTE BENEDICTUS BARUH DE SPINOZA AMSTERDAM █ █▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄█ Svečano objavljuje odluku da se ugledom posthumne nagrade "SRPSKA MUZA" za umetničko stvaralaštvo u proteklih 3 milenijuma ovenčaju: HOMER (Poezija) WILLIAM SHAKESPEARE (Književnost) REMBRANDT VAN RIJN (Slikarstvo) LUDWIG VAN BEETHOVEN (Muzika) FIDIJA (Skulptura) GIANLORENZO BERNINI (Arhitektura) OBRAZLOŽENJE: Poštujući reči umnih predaka koji su nam govorili da su spomenici, trijumfi i ostali podsticaji vrlina više znaci ropstva nego slobode i da se nagrade za poštenje, trud i darovitost daju samo robovima a ne slobodnim ljudima, odlučili smo da Tromilenijumsku nagradu za umetnost pod nazivom "SRPSKA MUZA" - uz novčani iznos od 5.000.000 (pet miliona) američkih dolara i zlatnu medalju - dodeljujemo isključivo mrtvim umetnicima. Naš je cilj da se svi genijalni ljudi zauvek oslobode đavoljskih iskušenja koje sobom nosi život, udvorištvo i čežnja za slavom, novcem i lancima. Naša je plemenita želja da smrt više nikada ne bude prepreka za sticanje uglednih nagrada, slave, diploma i velikog imetka. Neka vam Homer posluži kao blistav primer! Loge Mundus Todosijević i Institute Benedictus Baruh de Spinoza 1996 ──────────────────────────────────────────────────────────────────── Fondation Sansculotte: Conto 560 422 331 Sparkasse Belgrade G1
umetnost.163 ivanvec,
Od 10.6 do 16.6 odrzava se godisnja izlozba studenata FLU (po klasama) u prostorijama fakulteta (u Rajicevoj i na Senjaku). Svi zainteresovani su dobrodosli.
umetnost.164 dr.s, -> #163, ivanvec
/* Od 10.6 do 16.6 odrzava se godisnja izlozba studenata FLU (po Koje kriterijume treba da ima student da bi bio izlozen. :))) Ako su i studentkinje izlozene, mozda i dodjem... O:)
umetnost.165 poki,
HORSKE SVECANOSTI 96 Veceras su u Nisu otvorene Horske svecanosti. Nastupilo je 6 horova iz: -Obrenovca -Nisa (Pevacko drustvo "Branko", "Vojislav Vuckovic" i Studdentski hor) -Leskovca -Novog Pazara -Sparte u Grckoj Uz veliko prisustvo komaraca i policajaca koje nesto ne pamtim od pre dve godine, najbolji utisak i dugotrajni aplauz pobrao je hor Crkvenog pevackog drustva "Branko" iz Nisa. Inace, za neke od ostalih horova vaze reci jednog posmatraca "da ljudi aplaudiraju da bi ubijali komarce". Vise od 3 sata horske muzike propratila je gotovo puna Letnja pozornica, TV prenos i poneki ljubitelj....
umetnost.168 mcar,
Palo mi je na pamet sledece pitanje: Da li se novokomponovana muzika, turbo folk itd moze smatrati umetnoscu? Da li je to samo jedan oblik utnosti, ili ne spada u umetnost? MC
umetnost.169 firus, -> #168, mcar
> Da li se novokomponovana muzika, turbo folk itd moze smatrati > umetnoscu? Da li je to samo jedan oblik utnosti, ili ne spada u > umetnost? MC Kako se meni cini, u pitanju je *cist* sund.
umetnost.170 marco, -> #168, mcar
>> Da li se novokomponovana muzika, turbo folk itd moze smatrati umetnoscu? >> Da li je to samo jedan oblik utnosti, ili ne spada u umetnost? Izuzetno filozofsko pitanje. Moze se reci da spada u onaj segment umetnosti koji je oznacen kao kic ili sund, ali se isto tako moze reci da kic (sund) nije umetnost. To bi bilo po nekim estetskim odlikama. Mozemo da razmatramo da li je to autorsko delo izvodjaca ili bilo kog drugog lika povezanim sa izlazenjem kasete takvog izvodjaca. Tekstove je neko tu izmislio, ali muzika je preuzeta iz Turske, Irana, Grcke... sto znaci da je takva pesma sa muzicke strane plagijat (ne obrada, posto se ne izvodi u originalu u potpunosti), a to nije umetnost.
umetnost.171 dr.grba, -> #169, firus
>>> Da li se novokomponovana muzika, turbo folk itd moze smatrati >>> umetnoscu? Da li je to samo jedan oblik utnosti, ili ne spada u >>> umetnost? MC >> >> Kako se meni cini, u pitanju je *cist* sund. Može se sasvim lako deduktivno izvesti da nema blage vee sa umetnošću. Tekstopisac štancuje što veću količinu teksta i uz naslov samo naznači (M) ili (Ž) da se odredi pol pevača. Kompozitor štancuje muziku kompilujući tehnički što složeniju stvar, a i u toku aranžiranja se doradi par komplikacija. Producent kaže: dvesta grama ovoga i pola kile ovoga. Ovaj će ovo, a ovome skini ovo, blablabla.... U studiju se, ovde je kritična tačka, sve to ispolira da zazvuči savršeno. A onaj ko ume u studiju, može ČUDA da napravi. Pa onda kampanje, promocije, reklame. Pare, pare, pare, pare, pare, pare, pare...... Koja crna umetnost.
umetnost.172 dr.grba, -> #170, marco
>> preuzeta iz Turske, Irana, Grcke... sto znaci da je takva >> pesma sa muzicke strane plagijat (ne obrada, posto se ne To nije plagijat, slaba je reč: to je osmanlijski terorizam. A na čelu bande luče iz Kasidola.
umetnost.173 supers, -> #170, marco
>> Moze se reci da spada u onaj segment umetnosti koji je oznacen >> kao kic ili sund, ali se isto tako moze reci da kic (sund) >> nije umetnost. To bi bilo po nekim estetskim odlikama. Ako postoji niz stereotipnih akorada i melodija, niz stereotipnih ritmova i niz stereotipnih pesničkih figura, i ako narodnjački kantautori stalno od tog istog materijala sklapaju nove i nove pesme, onda tu nema umetnosti. Umetnost valjda podrazumeva stvaralaštvo.
umetnost.174 corto, -> #173, supers
> onda tu nema umetnosti. Umetnost valjda podrazumeva > stvaralastvo. Imas i narodno stvaralastvo , koje ne mora uvek da bude i umetnost.
umetnost.175 supers, -> #174, corto
>>> onda tu nema umetnosti. Umetnost valjda podrazumeva >>> stvaralastvo. >> >> Imas i narodno stvaralastvo , koje ne mora uvek da bude i umetnost. Naravno. Nisam ni rekao da važi obratno, da stvaralaštvo podrazumeva umetnost :)
umetnost.176 inferno, -> #173, supers
Ů│ ˙ Ako postoji niz stereotipnih akorada i melodija, niz stereotipnih Ů│ ˙ ritmova i niz stereotipnih pesničkih figura, i ako narodnjački Ů│ ˙ kantautori stalno od tog istog materijala sklapaju nove i nove pesme, Ů│ ˙ onda tu nema umetnosti. Umetnost valjda podrazumeva stvaralaštvo. Kloniranje je neograničeno. To vremenom postaje dosadno i nezanimljivo, čim melodije "uđu u uvo". Hitovi se troše i potrebno je iznova stvarati nove, a ukus je većini lako kreirati. Muzika se nalazi na pločama koje se slušaju godinama, a ne na recikliranom vinilu. ;)