avioni.201ivana.v,
-> #200, fzoran
-> Desetkapod registarskom oznakom TUTAL nije bila registrovana
-> kod nas pa zato nema YU-...
-> Ona je bila iznajmljena od neke kompaneje sa Obale slonovace.
Bila je iznajmljena od Air Afrique, a to je najveći
prevoznik "crne" Afrike (Societe Aerienne Africaine
Multinationale). Osnovali su je 1961. Air France i UTA (tj.
ondašnji UAT) čije linije je nasledila i 11 afričkih država
(Benin - tada Dahomej, Kamerun, Centralnoafrička Republika,
žad, Gabon, Obala Slonovače, Mauritanija, Niger, Kongo, Senegal
i Gornja Volta. Togo se priključio, kao i Sijera Leone, a Kamerun
i Gabon povukli i osnovali sopstvene kompanije.
TU-TAL je jedan od njihovih DC-10, s kojima su počeli da lete
1972. JAT je inače bio iznajmio dva svoja B727 za potrebe Air
Afrique 1983. godine, a TU-TAL je od njih iznajmljen 1985. TU-TAL
je uveden u registar Obale Slonovače.
Poz., nikalezic
avioni.202princess,
hi!
da li je neko otvorio grupu gde su se okupili ljudi koji "rade" u JAT-u?
ako niste...to cu uraditi ja
dakle: mail me....
avioni.203fzoran,
HI,cuo sam danas pricu da JAT-ova desetka (YU-AMB)jos nije otisla u
Rim na reviziju!!!!!
I ako se pricaloda je otisla 31.10.1995...
Uzrok njenog ne odlaska je navodno nesigurnost JAT-a da slucajno italijani
ne bi zaplenili YU-AMB.
Direktori JAT-a su trazili od italijanske vlade da im potvrde sigurnost avionau
Italiji.
ZORAN
avioni.204vstan,
-> #190, haevorn> da je bio Boeing 727. E sad, zanima me kako je taj lepotan
> stigao do Amerike? On valjda ilma "domet" oko 3-4000 km, sto
> znaci da je morao negde da stane usput itd.
Pisalo u novinama. Dva tehnicka sletanja.
avioni.205fzoran,
Da li neko ima dodatne avione za FS5 kao na primer:DC-9,DC-10...
Ili da li neko zna gde se mogu naci?
ZORAN
avioni.206olio,
Iz "Beogradskih novina" koji izlaze u dodatku "politike expres" od 24.11.1995.
Vracanje avioidustrije Beogradu
PARAGLAJDISTI NOVI IKARI
U sadasnjim kriznim vremenima Beoradu je tesko vratiti sve sto mu je u
avioindustrijii oduzeto pre pedeset godina.Realno je ocekivati masovnije
interesovanje mladih za paraglajding.Iz te masovnosti moglo bi se doci i
do veceg interesovanja za avione i razvoj odgovarajuce industrije.
Nekada davno deca i,ugledavsi avion na nebu,najcesce govorila - avione,avione
pusti nam bombone.. Danas je na nasem nebu sve manje aviona a izgleda i
bombona.
Srbija je nekada bila cuvena po avionskoj industriji, a Beograd je prednjacio
jer jr ona i u njemu bila skoncentrisana.U firmama "Rogozinski","Utva","Ikarus"
"Zmaj", dve fabrike avionskih motora u Rakovii... proizvodili su se avioni
cuveni u svetu. Razvijena avioindustrija podrazumevala je i veliki broj
strucnjaka
koji su se stvarali upravo u Beogradu, prica nam kapetan Vladimir Sams,inzenjer
,pocasni predsednik aerokluba "Nasa krila"i zaljubljenik u letenje.
Zahvaljujuci brojnom strucnom kadru i velikom broju mladih zainteresovanih za
pilotazu, 1921.g.osnovan je prvi sportski avio klub.Okupljao je sve one koji
su se na bilo koji nacin bavili avionima,prica Sams. U to vreme postojale su
modelarske skole,jedrilicarski centri, skole za motornu pilotazu i skola za
vazduhoplovne inzinjere.Pred sam rat Beogradska avioindustrija ponudila je
Avioklubu tri prototipa skolskih aviona.
Beograd se danas ne moze pohvaliti avioindustrijom,strucnim kadrom i
razvijanjem
podmlatka za avijaciju.Sva ova industrija raseljena je neposredno krajem Drugog
svetskog rata u druge krajeve Jugoslavije da bi,navodno,bila daleko od granica
zemlje?
Posle toga u gradu je,prakticno,zamrlo interesovanje za avione i letenje. Iako
je
ova skupa "zanimacija" danas bi mogli da lete ali - nema aviona.Jedina
preostala
fabrika aviona - "Utva" vec duze je zakljucana.
Ni oni malobrojni srecnici koji imaju sopstvene avione ne mogu da ih koriste.
Propisi o letenju se, nazalost, nisu menjali u poslednjih 50 godina.
Zahvaljujuci
njima jos postoji "strah od letenja", odnosno strogo kontrolisano letenje.
Jedan
Kraljevcanin, zasnajemo od naseg sagovornika, ima avion, ali ga vec godinama
cuva u Lisicjem Jarku zato sto ne moze da ga registruje.Iz istog razloga svoje
letilice ne mogu da koriste ni neke firme.
Ako je u danasnjim uslovima tesko i pomisliti na ozivljavanje avioindustrije,
nije na odmet bar pokusati da se mladi zainteesuju za avione i letenje.
Prvi, pocetno koraci mogli bi se, smastra Sams, postici masovnijijim bavljenjem
omladine paraplanom, odnosno kako ga jos zovu, paraglajdingom. To je moderna
preokupacija mladih i u svetu se masovno koristi. Nemci, na primer, imaju oko
milion mladih paraglajdista. Slicno je i u drugim zemljama. Rec je o letenju
pomocu specijalno konstruisanog uredjaja koji najvise podseca na padobran, ali
zapravo stvara najpriblizniji osecaj letenje u upravljanju avionom.
Najbolji nacin da se ovaj sport odomaci kod nas je proizvodnja domacih uredjaja
za letenje, predlaze Vladimir Sams. "Kluz" bi, kao vec poznati proizvodjac
padobrana, mogao da proizvodi deo paraplana koji podseca na padobran. Metalna
konstrukcija, koja sama po sebi nije komplikovana, mogla bi se proizvoditi u
nekoj
od gradskih firmi.
Navikavanjem na letenje, smatra nas sagovornik, bilo bi i vise zaljubljenika u
nebeske visine, sto bi uticalo na promene neophodne u koricsenju aviona i
razvoju
avioindustrije.
Pozdrav Oliver.
B.T.
avioni.207inferno,
-> #206, olioŮ│ ˙ padobran. Metalna konstrukcija, koja sama po sebi nije
Ů│ ˙ komplikovana, mogla bi se proizvoditi u nekoj
Ů│ ˙ od gradskih firmi.
Metalna _konstrukcija_? Koliko ja znam, na praglajderu su
jedino metalne one alke koje spajaju gurtne sa "stolicom".