EXTRA.8

20 Apr 1995 - 08 Dec 1995

Messages - sf

sf.104 max.headroom, -> #91, basrak
> Naravno, kao i "Na Drini ćuprija" ili "For Whom the Bell Tolls" i sl. > 'Fiction' znači beletristika. Fiction - fikcija, mašta ('ajde, kad kažeš - i beletristika). Ali SF nije samo 'fiction'. U pitanju je Science Fiction.
sf.109 bosko, -> #100, spantic
_> Utkani svet *nije* epska fantastika ili mač i magija! To _> je fantasy, a epska fantastika je samo podžanr. Molim definicije istih, da ne bih više grešio.
sf.108 iznogud, -> #101, spantic
:: 19 Neutron Star C Larry Niven 7.80 :: (63) Kako smo Nivena mogli da zaboravimo u preporukama? Ceo 'Prsten' serijal, pod obavezno pročitati! :: 34 The Forever War Joe Haldeman 7.62 :: (118) ... a evo još jednog kandidata. Mislim da je i ovo izašlo u jednom od Monolita. P.S. BTW, i nemaju neki istančan ukus ovi Internetovci, a? ;)
sf.107 iznogud, -> #99, paki
:: Roger Zelazny: "Devet prinčeva Ambera" (ima još knjiga u tom :: serijalu, ali je ova ponajbolja) Uz ogradu da je ovo moje mišljenje, mislim da Zelazni ima i bolja dela od 'Ambera'. (Hint - 'Gospodar svetlosti', Monolit 2)
sf.105 iznogud, -> #91, basrak
:: 'Fiction' znači beletristika. Daleko od toga. Doduše, u korenima SF-a ('20 - '30) važila je jednačina 'SF = pulp', ali SF se odavno izvukao iz tog blata... P.S. Pre nego skočiš: nije sva beletristika pulp, ali nije ni sva beletristika SF ;)
sf.106 iznogud, -> #100, spantic
:: Utkani svet *nije* epska fantastika ili mač i magija! To :: je fantasy, a epska fantastika je samo podžanr. žuj, fantasy... bajka, bolan ;)))))
sf.110 vitez.koja, -> #99, paki
#=>­> Ursula Le Gvin, "Trilogija o zemljomorju" #=>­> Metison Ričard, "Ja sam legenda" #=> #=> Definitivno. Kome se ovo sviđa, tebalo bi da potraži i knjigu "Prsten", autor je Denijel Kejz Moren (nadam se da ne lupam što se autora tiče, u tri ujutru i sa podosta aditiva u krvi;). Obratite pažnju - to nije onaj "Prsten" od Nivena. Meni se potonji nije previše svideo, ali sam zato Morenov pročitao par puta.
sf.111 dr.grba, -> #101, spantic
>> Poslastica: spisak najpopularnijih SF knjiga na Internetu. >> Iznenađenja nema, Tolkin je prvi sa "Gospodarima prstena". Tolkin nije SF, od čoveka koji deli packe po ovoj temi bi se očekivalo da to zna.
sf.112 dr.grba, -> #102, spantic
>> naučnoj fantastici iliti SF-u. Problem je u tome što kod nas >> jednostavno nisu objavljena ostala dela iz serijala koja >> objašnjavaju odakle ljudi (i zmajevi) na Pernu i gde se Serijal je povelik - šest-sedam knjiga, ako ne beše i više?
sf.113 ilazarevic, -> #93, bosko
> Klajv Barker ,"Utkani svet" (ovo je epska fantastika) > Ursula Le Gvin, "Trilogija o zemljomorju" Mislim da ovo ne može da prođe bez "Gospodara prstenova". P.S. Dilema - da li treba pisati veliko ili malo P u reči "prstenova"?
sf.114 bosko, -> #113, ilazarevic
_>> Ursula Le Gvin, "Trilogija o zemljomorju" Dilema - da li sam pravilno napisao Le Gvin? _> Mislim da ovo ne može da prođe bez "Gospodara prstenova". Dilema - ko je to napisao? Lari Niven?
sf.115 vasic, -> #103, spantic
>> "Helikonija - Proleće" (postoje još i "Leto" - dosadna, i "Zima" >> - nisam je čitao) > > Brajan Oldis. Reč je o epopeji, od koje je najbolji zadnji > deo "Zima". Baš onaj koji nemam. U stvari, nisam ga nikad ni video. :( Da li je to uopšte objavljeno kod nas?
sf.116 basrak, -> #105, iznogud
> P.S. Pre nego skočiš: nije sva beletristika pulp, ali nije ni > sva beletristika SF ;) :)) Ma naravno. Samo sam hteo da podsetim, a u vezi onog "...teško je definisati šta je SF & F", gde se pod F mislilo na 'fiction', da se na eng. govornom području literatura u osnovi razvrstava na: - fiction = beletristika iliti lepa književnost - non-fiction = ne-beletristika iliti ostalo Tako da se terminom 'fiction' misli i na Andrića, Krležu, Hemingveja, Sidni Šeldona, Agatu Kristi, Asimova... a ne samo na (relativno) usko područje SF-a odn. ne kako bi ga neki preveli sa 'fantastika'. Dakle, beletristika (ili eng. fiction) je širi pojam i obuhvata SF, što znači da sav SF jeste beletristika, ali obrnuto, naravno, ne važi. Znači, samo mala terminološka zbrka.
sf.117 ridonli, -> #114, bosko
} Dilema - da li sam pravilno napisao Le Gvin? Ursula Leguin.
sf.119 paki, -> #108, iznogud
­> :: 34 The Forever War Joe Haldeman ­> ... a evo još jednog kandidata. Mislim da je i ovo izašlo u jednom ­> od Monolita. Da, u Monolitu 3 - "Večni rat".
sf.118 paki, -> #107, iznogud
­> Uz ogradu da je ovo moje mišljenje, mislim da Zelazni ima i bolja ­> dela od 'Ambera'. (Hint - 'Gospodar svetlosti', Monolit 2) Možda; moj komentar se odnosio na to da je najbolja knjiga u Amber serijalu upravo prva - "Devet prinčeva Ambera".
sf.120 bosko, -> #117, ridonli
_> Ursula Leguin. A varijanta kada se piše kako se govori?
sf.121 spantic, -> #111, dr.grba
> Tolkin nije SF, od čoveka koji deli packe po ovoj temi bi se očekivalo > da to zna. Ispravna kritika, lepo piše lista SF/fantasy, samo što sam ja malo u najavi preskočio fantasy. Dakle, lista je ok, moja izjava je ok, samo greška za najavu :)
sf.122 spantic,
Koliko mi je poznato sledeće knjige su objavljene kod nas. Molim ispravke i dopune. Ovo je iz spiska prvih 100 SF&F knjiga sa Interneta: Ove su objavljene kod nas. 1 Lord of the Rings J.R.R. Tolkien 8.70 (359) "Gospodar prstenova", Nolit, Beograd, 1981, tiraž 6000! 2 Ender's Game S1 Orson Scott Card 8.25 (316) "Enderova igra", FORUM, Novi Sad 4 The Demolished Man Alfred Bester 8.15 (78) "Razoreni čovek", biblioteka Supernova, Forum, Novi Sad 5 Dune S1 Frank Herbert 8.13 (326) "Dina", Kentaur 6 1984 George Orwell 8.11 (89) BIGZ, Beograd 7 Hyperion S1 Dan Simmons 8.10 (160) "Hiperion", Polaris, Beograd 9 The Earthsea Trilogy S Ursula Le Guin 8.01 (122) "Trilogija zemljomorje", Polaris, Beograd, 1988. 10 The Anubis Gates Tim Powers 8.01 (57) biblioteka Gama, Mladost, Zagreb, 1988 16 The Stars my Destination Alfred Bester 7.90 (91) Supernova (?) 18 The Book of the New Sun S Gene Wolfe 7.82 (88) "Knjiga novog sunca", Polaris, Beograd 20 A Canticle for Leibowitz Walter M. Miller 7.79 (112) "Kantikulum za Lajbovca", Zoroaster, Beograd ^21 The Hobbit J.R.R.Tolkien 7.78 (232) "Hobit", Nolit, Beograd 22 Lord of Light Roger Zelazny 7.77 (98) 24 Ubik Philip K. Dick 7.76 (36) Kentaur, Beograd 27 The Left Hand of Darkness Ursula Le Guin 7.68 (149) "Leva ruka tame", Kentaur, Beograd 29 Startide Rising David Brin 7.67 (161) "Uzdizanje zvezdane plime", Kentaur, Beograd ^32 The Foundation Trilogy S Isaac Asimov 7.63 (253) "Zadužbina trilogija", Kentaur, Beograd 34 The Forever War Joe Haldeman 7.62 (118) "Večni rat", MONOLIT 3, Znak Sagite ^35 Gateway nicles of Amber S Roger Zelazny 7.59 (133) "Prva hronika o Jantaru", cela objavljena kod Znaka Sagite 41 Speaker for the Dead S2 Orson Scott Card 7.57 (199) FORUM, Novi Sad 42 Fahrenheit 451 Ray Bradbury 7.56 (99) (?) 44 City C Clifford Simak 7.56 (54) "Grad", Kentaur, Beograd 45 Way Station Clifford Simak 7.54 (44) "Tranzitna stanica", Polaris, Beograd ^47 Timescape Gregory Benford 7.50 (30) "Vremenski pejzaž", Znak Sagite, Beograd 48 The Hitchhiker's Guide to the Galaxy S1 Douglas Adams 7.50 (240) "Autostoperski vodgrad 51 The Fall of Hyperion S2 Dan Simmons 7.48 (109) "Pad Hiperiona", Polaris, Beograd 54 I Robot C Isaac Asimov 7.41 (155) "Ja, robot", Kentaur, Beograd 56 Citizen of the Galaxy Robert A. Heinlein 7.39 (78) "Građanin galaksije", časopis Alef, od broja 1 (avgust 1987) do 4 ^58 The Snow Queen S1 Joan Vinge 7.38 (32) "Snežna kraljica", Polaris, Beograd ^59 Methuselah's Children Robert A. Heinlein 7.38 (31) "Metuzalemova deca", Kentaur, Beograd 61 The War of the Worlds H.G. Wells 7.37 (66) (?) ^63 The City and the Stars Arthur C. Clarke 7.36 (38) "Grad i zvezde", Kentaur, Beograd 66 Nova Samuel R. Delany 7.33 (26) Kentaur, Beograd 67 The Uplift War David Brin 7.31 (113) "Rat uzdizanja", Polaris, Beograd 68 Neuromancer William Gibson 7.31 (207) "Neuromanser", Zoroaster, Beograd 73 Childhood's End Arthur C. Clarke 7.27 (145) "Kraj detinjstva", Kentaur, Beograd 74 The Man in the High Castle Philip K. Dick 7.26 (93) "žovek u visokom dvorcu", Kentaur, Beograd 78 Ringworld S1 Larry Niven 7.21 (201) "Prsten", Kentaur, Beograd 79 Red Mars S1 K.S. Robinson 7.21 (78) "Crveni Mars", Polaris, Beograd, 1995. 83 The Caves of Steel S1 Isaac Asimov 7.19 (125) (?), Kentaur, Beograd 84 Babel 17 Samuel R. Delany 7.16 (46) "Vavilon 17", Znak Sagite, 1986 85 Eon S1 Greg Bear 7.16 (57) Kentaur, Beograd ^89 To Your Scattered Bodies Go S2 Philip J. Farmer 7.11 (33) "Idite ka svojim rasutim telima", časopis ALEF, od broja 5 (decembar 1987) do broja 8 (mart 1988) 90 Rendezvous with Rama S1 Arthur C. Clarke 7.11 (170) "Sastanak sa Ramom", Kentaur(?) Beograd 92 The Naked Sun S2 Isaac Asimov 7.09 (112) "Golo sunce", Kentaur, Beograd 93 Martian Chronicles Ray Bradbury 7.08 (115) Marsijanske hronike, fototipsko izdanje, Sarajevo, 1986, izdavač Nikola Cvetković *95 Tau Zero Poul Anderson 7.07 (30) Biblioteka Supernova, III kolo, 1987. FORUM Novi SAD ^97 Creatures of Light and Darkness Roger Zelazny 7.0 "Stvorenja svetlosti i tame", MONOLIT, Znak Sagite, Beograd =============================================================================== Ova nije objavljena kao zbirka priča, ali su sve priče objavljene posebno. 19 Neutron Star C Larry Niven 7.80 (63) --------------------- Koliko mi je poznato donje knjige nisu objavljene. Zeleni mars, treba da izda Polaris, a izaći će i nešto od Heinleina. 8 Tigana Guy G. Kay 8.07 (55 11 The Moon is a Harsh Mistress Robert A. Heinlein 8.00 (201) 12 Stand on Zanzibar John Brunner 7.94 (81) ^13 Player of Games Iain M. Banks 7.93 (69) 14 A Fire Upon the Deep Vernor Vinge 7.92 (112) 15 Aristoi Walter Jon Williams 7.91 (33) 17 Witches of Karres James Schmitz 7.84 (24) 23 Lest Darkness F L. Sprague de Camp 7.77 (24) 25 The Dispossessed Ursula Le Guin 7.71 (108) 26 The Dying Earth S1 Jack Vance 7.70 (43) 28 The Door into Summer Rt A. Heinlein 7.68 (76) 30 Snow Crash Neal Stephenson 7.66 (103) 31 Double Star Robert A. Heinlein 7.65 (52) 33 A Scanner Darkly Philip K. Dick 7.63 (35) 36 Have Spacesuit, Will Travel Robert A. Heinlein 7.61 (67) 37 Protector Larry Niven 7.61 (55) 38 Last Dancer Daniel Keys Moran 7.61 (24) ^40 Good Omens Pratchett/Gaiman 7.57 (35) ^43 True Names Vernor Vinge 7.56 (25) 46 Use of Weapons Iain M. Banks 7.54 (65) 49 Jhereg S1 Steven Z. Brust 7.50 (54) ^50 Past Through Tomorrow C Robert A. Heinlein 7.49 (27) 52 The Dragonbone Chair S1 Tad Williams 7.43 (53) 53 Puppet Masters Robert A. Heinlein 7.42 (60) 55 The Mote in God's Eye L.Niven/J.Pournelle 7.40 (173) ^57 Green Mars S2 K.S.Robinson 7.39 (40) 60 Marooned in Realtime Vernor Vinge 7.38 (58) 62 Starship Troopers Robert A. Heinlein 7.36 (153) 64 Bridge of Birds S1 Barry Hughart 7.35 (23) 65 The Wheel of Time Series S Robert Jordan 7.35 (105) ^69 Lord Valentine's Castle S1 Robert Silverberg 7.30 (34) 70 The Time Machine H.G. Wells 7.30 (100) 71 Tunnel in the Sky Robert A. Heinlein 7.29 (43) 72 Downbelow Station C.J. Cherryh 7.27 (37) 75 The High Crusade Poul Anderson 7.26 (27) 76 Cyteen C.J. Cherryh 7.25 (66) 77 Stranger in a Strange Land Robert A. Heinlein 7.23 (209) ^80 Mort S4 Terry Pratchett 7.20 (37) 81 Mission of Gravity Hal Clement 7.19 (56) ^82 A Song for Arbonne Guy G. Kay 7.19 (33) ^86 The Lion, the Witch and the Wardrobe S1 C.S. Lewis 7.14 (45) 87 Five Hundred Years After Steven K.Z. Brust 7.13 (13) 88 The Peace War Vernor Vinge 7.12 (54) 91 Magician S1 Raymond E. Feist 7.09 (116) 94 Blood Music Greg Bear 7.08 (65) 96 The Eyes of the Overworld S2 Jack Vance 7.07 (30) ^98 The Many Coloured Land S1 Julian May 7.06 (30) 99 The Colour of Magic S1 Terry Pratchett 7.06 (46) 100 Castle of Wizardry S4 David Eddings 7.05 (39) 3 The Long Run Daniel Keys Moran 8.19 (37) E sad, da neko slučajno ne zna nešto više o donjim delima i autorima: 8 Tigana Guy G. Kay 8.07 (55 12 Stand on Zanzibar John Brunner 7.94 (81) ^13 Player of Games Iain M. Banks 7.93 (69) 14 A Fire Upon the Deep Vernor Vinge 7.92 (112) 15 Aristoi Walter Jon Williams 7.91 (33) 17 Witches of Karres James Schmitz 7.84 (24) 23 Lest Darkness Fall L. Sprague de Camp 7.77 (24) 25 The Dispossessed Ursula Le Guin 7.71 (108) 26 The Dying Earth S1 Jack Vance 7.70 (43) 30 Snow Crash Neal Stephenson 7.66 (103) 38 Last Dancer Daniel Keys Moran 7.61 (24) ^43 True Names Vernor Vinge 7.56 (25) 46 Use of Weapons Iain M. Banks 7.54 (65) 49 Jhereg S1 Steven Z. Brust 7.50 (54) 52 The Dragonbone Chair S1 Tad Williams 7.43 (53) 60 Marooned in Realtime Vernor Vinge 7.38 (58) 64 Bridge of Birds S1 Barry Hughart 7.35 (23) 65 The Wheel of Time Series S Robert Jordan 7.35 (105) ^69 Lord Valentine's Castle S1 Robert Silverberg 7.30 (34) 75 The High Crusade Poul Anderson 7.26 (27) 76 Cyteen C.J. Cherryh 7.25 (66) 81 Mission of Gravity Hal Clement 7.19 (56) ^82 A Song for Arbonne Guy G. Kay 7.19 (33) 87 Five Hundred Years After Steven K.Z. Brust 7.13 (13) 88 The Peace War Vernor Vinge 7.12 (54) 91 Magician S1 Raymond E. Feist 7.09 (116) 94 Blood Music Greg Bear 7.08 (65) 96 The Eyes of the Overworld S2 Jack Vance 7.07 (30) ^98 The Many Coloured Land S1 Julian May 7.06 (30) 100 Castle of Wizardry S4 David Eddings 7.05 (39) Moram da priznam da slabo razaznajem ikog osim Pračeta, Silverberga, žeri, Pola Endresona, Beara i Leguin. Usput, da li iko ima ostale 4 knjige iz Farmerove epopeje o svetu-rečnoj dolini? (Max, toplo preporučujem)
sf.123 ilazarevic, -> #114, bosko
> Dilema - ko je to napisao? Lari Niven? J. R. R. Tolkien :) P.S. Nadam se da se nisi šalio ;)
sf.124 armitage,
> Ove su objavljene kod nas. E, pa kad ste se tako lepo raspisali, :) da cujemo igra li neko ovde FRP igre tipa AD&D etc.? Hajmo malo o toj temi.. :) Armitage
sf.125 spantic, -> #115, vasic
> Baš onaj koji nemam. U stvari, nisam ga nikad ni video. :( Da li je to > uopšte objavljeno kod nas? Jeste i to baš onaj nsrećni Branislav Brkić u Zoroasteru. Nemam ideje kad se reklamirao, a ja sam inače prva dva dela kupio od njega u pretplati. "Zimu" sam slučajno našao kod Bobana Kneževića u vreme dok je imao SF knjižaru. Bio sam zaprepašćen kada sam je video. Platio sam je 800 dinara, a kada nemam ideje. U knjizi nema ni spomena godini izdanja. A i autorska prava su nešto slabo obeležena.
sf.126 spantic, -> #124, armitage
> E, pa kad ste se tako lepo raspisali, :) da cujemo igra li neko ovde FRP > igre tipa AD&D etc.? Hajmo malo o toj temi.. :) Igra, a da si posetio IGRE::FRP to bi već znao.
sf.127 iznogud, -> #122, spantic
:: 6 1984 George Orwell 8.11 :: (89) BIGZ, Beograd Valjda je ranije izašlo u 'Kentauru'? :: 61 The War of the Worlds H.G. Wells 7.37 :: (66) (?) 'Rat svetova', Plava ptica (?) i 'Biblioteka raspust' :: 83 The Caves of Steel S1 Isaac Asimov 7.19 :: (125) (?), Kentaur, Beograd 'Pod čeličnim nebom', Polaris (?) :: ^97 Creatures of Light and Darkness Roger Zelazny 7.0 :: "Stvorenja svetlosti i tame", MONOLIT, Znak Sagite, Beograd Mislim da ovo nije objavljeno u Monolitu, već kao samostalno izdanje (Znak Sagite?) P.S. :: 20 A Canticle for Leibowitz Walter M. Miller 7.79 :: (112) "Kantikulum za Lajbovca", Zoroaster, Beograd Ima li ovo ko? Davno sam čitao, pa bih rado da se podsetim ;)
sf.128 armitage, -> #126, spantic
> Igra, a da si posetio IGRE::FRP to bi vec znao. Posecivao sam je, cak sam i tamo postavio isto pitanje, pa sam (posto niko nije odgovorio) batalio stvar. Da se razumemo, mislim na drustvene igre (bez compa). Fakat je da ima jako malo ljudi koji se njima bave. :( Armitage
sf.129 spantic, -> #127, iznogud
> :: 83 The Caves of Steel S1 Isaac Asimov 7.19 > :: (125) (?), Kentaur, Beograd > 'Pod čeličnim nebom', Polaris (?) Ime je ispravno, ali ne i izdavač. Polaris je dao drugo izdanje. Prvo je bilo u Kentauru. > :: 20 A Canticle for Leibowitz Walter M. Miller 7.79 > :: (112) "Kantikulum za Lajbovca", Zoroaster, Beograd > > Ima li ovo ko? Davno sam čitao, pa bih rado da se podsetim ;) Imam.
sf.130 ridonli, -> #120, bosko
} _> Ursula Leguin. } A varijanta kada se pise kako se govori? Cita se "Legvin".
sf.131 stefan, -> #128, armitage
> Posecivao sam je, cak sam i tamo postavio isto pitanje, pa sam (posto niko > nije odgovorio) batalio stvar. Da se razumemo, mislim na drustvene igre > (bez compa). Fakat je da ima jako malo ljudi koji se njima bave. :( Izvin'te, vi to o on-board frp-u? :) Pa kako bre malo ljudi? :) Ajde, kaži ti meni šta te interesuje :)
sf.132 max.headroom, -> #122, spantic
> Usput, da li iko ima ostale 4 knjige iz Farmerove epopeje o svetu-rečnoj > dolini? (Max, toplo preporučujem) žitao, ali ih nemam kod sebe. Inače ne ljubim te nastavke, deluju mi kao da je delo prvenstveno osmišljeno kao komercijalni, a tek potom izražajni potez. žitava poenta može da stane na nekih 200-300 strana, a ovako sve ispada mlako jer treba to rastegnuti... :) Pre par godina sam visio po minhenskim čitaonicama, knjižarama i bibliotekama, a sve u potrazi za dobrim naslovima... I, guess what? Asimov i Tolkin, sa nešto SF-horora i bajki. Jadnije kolekcije nisam odavno video :) (dobro, zato privatni izdavači imaju pun q stvari koje su ikada objavljene). Tešili su me "Metal Hurlant", "Pilot" i "Heavy Metal" ;) BTW, svojevremeno je biblioteka Kentaur (prvo kolo) objavljivala knjige poput "Tahmasiba" i "Grada", a imao sam i "Reklamokratiju" (ali se ne sećam imena autora). Korice su debele i glatke. Znaš li koja su sve dela objavljena u tom prvom kolu? P.S. > 1 Lord of the Rings J.R.R. Tolkien 8.70 > (359) "Gospodar prstenova", Nolit, Beograd, 1981, tiraž 6000! Da mene neko pita, nikada ovo ne bih stavio među SF naslove. Sve je to kewl, likovi su zuper, akcija-reakcija, ali, bre, jedan Tolkin i jedan Klark... zajedno... > ž21 The Hobbit J.R.R.Tolkien 7.78 > (232) "Hobit", Nolit, Beograd Takže. P.P.S. Gde je Teodor Sterdžen?!
sf.133 max.headroom,
Evo šta za SF kaže Encarta'95: "Science Fiction, the fictional treatment in print, motion pictures, television, or other media of the effects of science or future events on human beings. More precisely, science fiction deals with events that did not happen or have not yet happened; it considers these events rationally in terms both of explanation and of consequences; and it is concerned with the impact of change on people, often with its consequences for the human race. The most common subjects for science fiction are the future, travel through space or time, life on other planets, and crises created by technology or alien creatures and environments. Progenitors The subjects of science fiction have been touched upon by fantastic literature since ancient times. The Babylonian Gilgamesh Epic dealt with a search for ultimate knowledge and immortality, the Greek myths of Daedalus with the technology of flying, and the True History (about AD 160) of Lucian of Samosata with a trip to the moon. Imaginary voyages and tales of strange people in distant lands were common in Greek and Roman literature and found new expression in the 14th-century book of travels written in French by the pseudonymous Sir John Mandeville. Trips to the moon were described by figures as diverse as the French writer Cyrano de Bergerac and the German astronomer Johannes Kepler in the 17th century and the British philosopher and novelist William Godwin in the 19th, among others. Another subject, the structure of better societies or better worlds, which goes back at least to the 4th century BC with Plato's The Republic, was reintroduced and given a generic name when Sir Thomas More wrote Utopia (1516). Stories of an imaginary voyage were usually written for satirical purposes; perhaps the finest example is Gulliver's Travels (1726) by the English satirist Jonathan Swift. But science fiction could not have existed in its present form without the recognition of social change at the beginning of the Industrial Revolution (circa 1750). The Gothic novel of the 18th century culminated in Frankenstein (1818) by the British novelist Mary Wollstonecraft Shelley, a work permeated by a belief in the potential of science. Many authors of the 19th century, such as Edward Bellamy, Nathaniel Hawthorne, Edgar Allan Poe, and Mark Twain in the U.S. and Rudyard Kipling in England, worked in the science-fiction genre at one time or another. The first great specialist of science fiction, however, was the French author Jules Verne, who dealt with geology and cave exploration in Journey to the Center of the Earth (1864), space travel in From the Earth to the Moon (1865) and Off on a Comet (1877), and the submarine and underwater marvels in 20,000 Leagues Under the Sea (1870). Science-Fiction Novels in English Stories of lost races and unexplored corners of the world were popular in Victorian England. H. Rider Haggard's She and Allan Quatermain both appeared in 1887, and in 1912 Sir Arthur Conan Doyle's The Lost World was published. The first major writer of science fiction in English, however, and the man who may be considered the father of modern science fiction is H. G. Wells. More interested in biology and evolution than in the physical sciences and more concerned about the social consequences of invention than the accuracy of the invention itself, Wells from 1894 on wrote stories of science invested with irony and realistic conviction. His reputation grew rapidly after the publication of The Time Machine in 1895; this was followed by The Island of Dr. Moreau (1896), The Invisible Man (1897), The War of the Worlds (1898), When the Sleeper Wakes (1899), and The First Men in the Moon (1901), before Wells turned to other forms of literature. Other science-fiction novels were written by British authors during the first half of the 20th century. Noteworthy are the fancies of Matthew Phipps Shiel (The Purple Cloud, 1901), the cosmic panoramas of Olaf Stapledon (Last and First Men, 1930), and the allegories by the critic and Christian apologist C. S. Lewis (Out of the Silent Planet, 1938). Many British authors of standard fiction wrote one or two striking novels of a socially prophetic nature. Particularly successful and influential were Brave New World (1932), by Aldous Huxley, and Nineteen Eighty-four (1949), by George Orwell. One prolific writer of works dealing with both science fiction and science fact is Arthur C. Clarke (Childhood's End, 1953). In the opinion of many critics, one of the most able American writers of mainstream science fiction, combining scientific extrapolation with narrative art, is Robert Heinlein (The Green Hills of Earth, 1951, and Stranger in a Strange Land, 1961). Other widely known American science-fiction authors are Isaac Asimov (The Caves of Steel, 1953), who is also a prolific author of science surveys for the layperson, and Ray Bradbury (The Martian Chronicles, 1950, and Fahrenheit 451, 1953), who is considered more of a fantasy writer. Among the many other authors who have drawn critical acclaim are Philip K. Dick (The Man in the High Castle, 1962) and Ursula K. Le Guin; The Left Hand of Darkness, 1969, and The Dispossessed, 1974). Frank Herbert's works are widely popular. His Dune Chronicles include Dune (1965), Children of Dune (1976), and God Emperor of Dune (1981). The publication of science fiction in book form in the U.S. was infrequent between 1926 and 1946. Science fiction has become an accepted category of publishing, with novels, short-story collections, and anthologies making up approximately 10 percent of the total works of fiction published annually. Science-Fiction Magazines The characteristically American type of science fiction was at first published almost entirely in magazines. The authors of magazine science fiction emphasized technical accuracy and plausibility above literary value and sometimes above characterization. The mass magazines that developed in the 1890s published many stories of science, and the pulp fiction magazines of the turn of the century included many stories of romance and wild adventure, such as those written by Edgar Rice Burroughs and Garrett P. Serviss. In 1926 Hugo Gernsback, a Luxembourg emigrant who became an American editor, publisher, inventor, and author, founded the first science-fiction magazine, Amazing Stories. He believed that fiction could be a medium for disseminating scientific information and creating scientists; he published and wrote stories with this purpose in mind. An example of his writing is Ralph 124C41+, first serialized in his popular science magazine Modern Electrics in 1911. Gernsback also created a name for the new form, ôscientifiction,ö which he changed in 1929, with the founding of Science Wonder Stories, to ôscience fiction.ö In 1937, when John Wood Campbell, Jr., became editor of Astounding Stories, that magazine began to feature a new type of science fiction. As an author, especially when writing under the pseudonym Don A. Stuart, Campbell already had added mood and characterization to the technical and prophetic aspect of science fiction. As an editor, Campbell helped to encourage other writers to produce science fiction of literary merit and fostered what has since been called ôthe golden ageö of science fiction. Later magazines included Fantasy and Science Fiction, founded in 1949 by the American authors and editors Anthony Boucher and Jesse Francis McComas, and Galaxy Science Fiction, founded in 1950 by the American author and editor Horace Leonard Gold. In these magazines, emphasis shifted more toward literary, psychological, and sociological preoccupations, with some loss, however, of scientific content. Beginning in the mid-1960s a new concern for humanistic values and experimental techniques emerged. Calling itself the ônew wave,ö it entered science fiction primarily through the English magazine New Worlds and was typified by the British writers Brian Aldiss and James Ballard and the American writer Harlan Ellison. The new wave preferred to call what it wrote ôspeculative fiction,ö as for example The Infinity Box (1975) by Kate Wilhelm. Much of this type of fiction was published in anthologies of original work, in particular Ellison's anthologies beginning with Dangerous Visions (1967). Motion Pictures Science fiction has interested filmmakers since the earliest days of the cinema, though not often to the benefit of the film or of science fiction. Most such films have been adaptations of science-fiction literature and comic strips. Unlike science-fiction literature, science-fiction cinema was, until the 1970s, increasingly preoccupied with unnatural creatures of various sorts, giving rise to a subgenre colloquially referred to as horror or monster movies. Motion pictures featuring alien beings, mutant creatures, or soulless humans were more often than not stereotyped melodramas. Among common themes of such science-fiction motion pictures were the fallibility of megalomaniacal scientists, the urgency of international cooperation against invaders from outer space or monsters from the earth, the rash hostility of people to anything alien, and the evil aspects of technology. The earliest motion picture to treat fantasy, if not science fiction proper, was Le voyage dans la lune (A Trip to the Moon), created by the French filmmaker and magician Georges MÚliŔs in 1902. The motion picture company of the American inventor Thomas A. Edison produced A Trip to Mars in 1910. Early German filmmakers produced influential motion pictures culminating in such expressionistic films as Robert Wiene's The Cabinet of Dr. Caligari (1919) and Fritz Lang's Metropolis (1926). Prominent American monster films, which have since inspired countless sequels, are Frankenstein (1931), Dracula (1931), and The Mummy (1932). Notable American serials of the 1930s were based on the comic-strip characters Flash Gordon and Buck Rogers. In 1933 came King Kong and The Invisible Man. In 1936 Great Britain produced the ambitious Things To Come, a visionary treatment of a utopian technocracy, the scenario for which was written by Wells, author of the novel, The Shape of Things to Come (1933), from which it was adapted. The American producer and director George Pal contributed several well-regarded films, beginning in 1950 with Destination Moon and continuing with When Worlds Collide (1951), The War of the Worlds (1953), and The Time Machine (1960). All four films won awards of the Academy of Motion Picture Arts and Sciences for their special effects. Other notable films of the 1950s were The Day the Earth Stood Still (1950), Forbidden Planet (1956), and The Invasion of the Body Snatchers (1956). The critically acclaimed science-fiction films of the 1960s and 1970s include The Day of the Triffids (1963), Alphaville (1965), Fahrenheit 451 (1966), Fantastic Voyage (1966), Planet of the Apes (1968), The Andromeda Strain (1971), The Man Who Fell to Earth (1976), and Close Encounters of the Third Kind (1977). The epic 2001: A Space Odyssey (1968) became one of the most widely discussed science-fiction films of all time; and the science-fiction adventure fantasy Star Wars (1977) became one of the biggest movie box office hits to date. The sequels to Star Wars, several film episodes of Star Trek (based on the television series), E.T., the Extra-Terrestrial (1982), and the 2001 sequel 2010 (1984) demonstrate the range and popularity of science-fiction filmmaking in the 1980s. Radio and Television One of the most successful science-fiction programs on radio in the 1930s was the serial ôBuck Rogers.ö In 1938 the realism of a broadcast production of Wells's The War of the Worlds by the American actor and director Orson Welles aroused panic among some listeners. Later such programs as ôDimension Xö and ôX Minus Oneö dramatized short stories. Two American television programs from the 1950s are the science-fiction serials ôCaptain Videoö and ôTom Corbett, Space Cadet.ö In later years, Superman and other comic book heroes were featured, while programs popular with adults included ôTwilight Zone,ö ôOuter Limits,ö ôLost in Space,ö ôLand of the Giants,ö ôThe Immortal,ö and ôStar Trek.ö The last enjoyed such success in syndication after three years on the air that it created a large fan movement and attracts more than 10,000 followers to major conventions. Its success inspired several subsequent syndicated series, including the sequel ôStar Trek: The Next Generation.ö Conventions and Awards Science fiction is popular throughout the world, especially in Russia. As a consequence, fans began organizing World Science Fiction Conventions in 1939. The Science Fiction Writers of America, which was founded in 1965, annually awards ôNebulas,ö spiral nebula shapes embedded in lucite, to the work chosen as best. Science Fiction and Science Two major events brought science fiction general recognition as a literature of relevance: the explosion of the first atomic bomb in 1945 and the successful landing on the moon on July 20, 1969, of two American astronauts. Atomic bombs (and atomic energy) and spaceflight had been two of the major subjects of science fiction almost from its beginning, but they had been ridiculed by traditional critics and even many scientists as ômere science fiction.ö Their realization and the recognition by many persons of the way in which life is being changed by science and technology have contributed to what Asimov has called ôa science-fiction world.ö This awareness was intensified in July 1976 when a space vehicle landed on Mars and transmitted to earth the first on-site photographs of another planet. It was further stimulated in November 1980 when the American spacecraft Voyager I flew by the planet Saturn and transmitted some 1 billion miles back to earth photographs of remarkable clarity. Scientists and explorers have credited science fiction by Verne and others for starting them on their professions. Space exploration by Soviet scientists was influenced by the writings of the Russian author Konstantin Tsiolkovsky (Beyond Earth, 1920), and German rocket research was inspired partly by the works of the German author Kurd Lasswitz). Science Fiction and the Classroom The growing acceptability of popular culture throughout society, along with a more liberal interpretation of what the curriculum may include, brought courses in science fiction into colleges and universities beginning in 1962. Today, almost all colleges and universities in the U.S. teach at least one course in science fiction, as do many secondary schools. Teachers and scholars in the field organized the Science Fiction Research Association in 1970. Two scholarly journals, Extrapolation and Science Fiction Studies, are published semiannually, along with countless amateur and semiprofessional fan magazines in the U.S. and abroad. For additional information on individual authors, see biographies for those whose names are not followed by dates. Contributed by: James Gunn Anthony Boucher Further Reading "Science Fiction," Microsoft (R) Encarta. Copyright (c) 1994 Microsoft Corporation. Copyright (c) 1994 Funk & Wagnall's Corporation."
sf.134 vvelisavljev,
Thanx svima na savetima. Bacam se na čitanje. Prevrnuću biblioteku:>>
sf.135 ridonli, -> #132, max.headroom
} BTW, svojevremeno je biblioteka Kentaur (prvo kolo) objavljivala knjige } poput "Tahmasiba" i "Grada", a imao sam i "Reklamokratiju" (ali se ne secam } imena autora). Korice su debele i glatke. Znas li koja su sve dela } objavljena u tom prvom kolu? Prvo kolo O.Haksli: Vrli novi svet F.Pol i C.M.Kornblut: Reklamokratija K.Simak: Grad Dz.Blis: Zvezdane spore A.i B.Strugacki: Tahmasib Verkor: Izopacene zivotinje Drugo kolo T.Sterdzen: Vise no ljudski I.Asimov: Ja robot Dz.Balard: Potopljeni svet A.Klark: Kraj detinjstva F.Hojl i Dz.Eliot: A kao Andromeda S.Lem: Nepobedivi
sf.136 spantic, -> #132, max.headroom
> BTW, svojevremeno je biblioteka Kentaur (prvo kolo) objavljivala knjige > poput "Tahmasiba" i "Grada", a imao sam i "Reklamokratiju" (ali se ne sećam > imena autora). Korice su debele i glatke. Znaš li koja su sve dela > objavljena u tom prvom kolu? Davno bilo, a lično nemam prvo kolo. > Da mene neko pita, nikada ovo ne bih stavio među SF naslove. Sve je to > kewl, likovi su zuper, akcija-reakcija, ali, bre, jedan Tolkin i jedan > Klark... zajedno... Lista je zajedno data za SF&F, ali kad već potežeš, jedan Tolkin i jedan Klark se zaista nikada ne mogu upoređivati. Jer Klark piše šund, pa makar i visoko tehnološki šund, dok je Tolkin pisac. Klark je postigao popularnost u uslovima SF geta, romanima veoma plitke sadržine. Ono o čemu on priča a da nešto vredi je tehnologija, ostatak najčešće nema posebnu vrednost. S druge strane pak, Tolkin je doživeo da mu ovde "Gospodara Prstenova" objavi Nolit u udarnom kolu svetske književnosti, a druga dela Srpska književna zadruga. Pošto ti to najverovatnije neće mnogo značiti, samo znaj da je odgovarajući ekvivalent tome Tolkin dobio i širom sveta. Tolkinova književnost nije književnost geta, već glavnog toka. > Gde je Teodor Sterdžen?! Pa, on i nije posebno cenjen pisac. Najveća vrednost mu je zlatno doba SF-a iliti geta. Ali SF više nije u getu.
sf.137 dr.grba, -> #122, spantic
>> 1 Lord of the Rings J.R.R. Tolkien 8.70 >> (359) "Gospodar prstenova", Nolit, Beograd, 1981, tiraž 6000! Pričao sam svojevremeno... Prvog dana Sajma knjiga '82, oko podne kupujem to paklo (za jednog konja! Cijena sitnica!), prodavac gunđa: - Šta vam je od jutros, samo ovo kupujete, evo ostao mi još samo jedan komplet... Trećeg dana, navodno, nije bilo Tolkinovih knjiga ni za lek. >> 22 Lord of Light Roger Zelazny 7.77 >> (98) Izašlo u Monolitu 2, ako se ne varam. >> 55 The Mote in God's Eye L.Niven/J.Pournelle 7.40 >> (173) Pitanje: da li je iko od ovde prisutnih čitao šta od ovog dueta? Zanima me kako čija Džeri piše. >> 25 The Dispossessed Ursula Le Guin 7.71 >> (108) Kod nas prevedeno kao "žovek praznih šaka". Ovu knjigu navodim kao preporuku ravnu "Levoj ruci tame".
sf.138 dr.grba, -> #136, spantic
>> Klark je postigao popularnost u uslovima SF geta, romanima veoma >> plitke sadržine. Ono o čemu on priča a da nešto vredi je tehnologija, >> ostatak najčešće nema posebnu vrednost. Konstatacija je apsolutno tačna. Ovo je atribut koji predstavlja ćorsokak. Poslednja stvar koju autor sme da učini jeste da se veže za tehnologiju. Upravo je u ovoj tezi nastup tzv. novog talasa u SF imao poticaj: povratak čoveku i njegovim osećanjima kao srž priče. Za primer: Dilejni, Dik, Silverberg.... nabrajanje bi moglo da potraje.
sf.139 armitage, -> #131, stefan
> Izvin'te, vi to o on-board frp-u? :) Pa kako bre malo ljudi? :) Ajde, > kazi ti meni sta te interesuje :) Ok, ima ih tu i tamo, postoje cak i klubovi.. WOW! :)) Ja sam govorio o situaciji na Sezamu.. Ne interesuju me toliko board tabacine koliko pravi role playing. (AP&P (Advanced Pencils & Paper)) :) Priznaces, na Sezu nema ni jednog ni drugog. :( Za pocetak, ima li kod nas da se kupe originalna izdanja FRP knjiga? Da li postoji neka knjizara koja diluje ovakvom robom? Da li je iko cuo za Warhammer sistem?! Koje sisteme vi preferirate? Teme za raspravu? 1. smrdljivi Brettonci i kako ih se resiti jednom zauvek :> 2. Halflinzi - navesti sto vise metoda mucenja istih :>>> 3. Jabberwock - nacini izbegavanja 4. za GM/DM-ove - vasi omiljeni disorderi :> ... Armitage
sf.140 iznogud, -> #137, dr.grba
:: Kod nas prevedeno kao "žovek praznih šaka". Ovu knjigu navodim kao :: preporuku ravnu "Levoj ruci tame". Izašlo u nekoj kompilaciji Hainskog ciklusa. Nikada mi nije bilo jasno zašto svi kad pomenu Legvinovu prvo kažu 'leva ruka tame', a samo mali broj ljudi zna za ovaj fantastičan roman. P.S. Za one koji nisu čitali - ako želite da vidite kako izgleda komunizam na delu, pročitajte ovo. Za one koji ne znaju, Legvinova je po političkom opredeljenju levičar ;).
sf.141 spantic, -> #137, dr.grba
>>> 55 The Mote in God's Eye L.Niven/J.Pournelle 7.40 >>> (173) > > Pitanje: da li je iko od ovde prisutnih čitao šta od ovog dueta? Zanima me > kako čija Džeri piše. Fantastično. Uopšte, ponekad mi se čini da je Lari Niven najbolji baš u saradnji sa nekim. Sa Džerijem čini smrtonosni tandem. Ne znam koliko je ko pratio pisanje Nivena i Purnelija o drugoj imperiji ljudi, ali "Balvan u Božjem oku" je po meni najbolji deo ciklusa. Prvi susret ljudi sa ravnopravnim alienima i to sa mnogo starijom rasom od ljudske i mnogo opasnijom. E sad, problem je taj što je objašnjenje njihove izolacije bilo u tome što su alieni našli hiper pogon, ali ne istovremeno i štit, a jedini ulaz ka njihovom sistemu se nalazio u koroni susedne zvezde. Objašnjanje zašto nisu pokušali kolonizaciju sa sporim brodovima ranije je pomalo tanko, ali roman je odličan. Od istog tandema preporučujem i "Footfall", po meni najbolja "space opera" nadaleko i naširoko. Šta se dešava kada alieni stignu na Zemlju, ali sa namerom da je pokore? Zvuči banalno, ali realizacija je sjajna. Od njih imaš još i "Lucifer's Hammer". Takođe , barem po meni, jako dobra knjiga.
sf.142 max.headroom, -> #135, ridonli
> Prvo kolo Rid, 'fala ti k'o bratu :) Potrudiću se da iskompletiram seriju, iako sam sve nabrojano već pročitao.
sf.143 max.headroom, -> #136, spantic
> Lista je zajedno data za SF&F, ali kad već potežeš, jedan Tolkin > i jedan Klark se zaista nikada ne mogu upoređivati. Jer Klark > piše šund, pa makar i visoko tehnološki šund, dok je Tolkin pisac. :) Skoro da si me ubedio. Tvoj nazovi šund bih menjao za tri Tolkina, u paketu sa još par 'probranih pisaca' koji slede 'glavni tok'. A zašto je taj 'glavni tok' toliko nedodirljiv i sveodređujući - ne znam, da'm ubiješ. Ima širu čitalačku publiku? Nisam siguran da je to Znak valjanosti dela (u svakom slučaju, SF-kritičari nikada nisu bili na ceni, pa me ni ne čudi, a ovi drugi su oduvek gajili averzije prema svemu što nije svakodnevno dosadno). Malo avangarde u književnosti, da prodrma starce. > Klark je postigao popularnost u uslovima SF geta, romanima veoma > plitke sadržine. Ono o čemu on priča a da nešto vredi je tehnologija, > ostatak najčešće nema posebnu vrednost. Geto koji pominješ jeste geto ustaljenih normativa - SF (1950+) je uvek bežao od svega toga. Zato je pitanje ko trune u getu. SF je retko kada pucao na ličnost - češće na neke kompleksnije društvene entitete, pa se čitalačka publika, navikla na uske (terasa-type) poglede, u startu odricala svega toga uz ironičan smešak.
sf.144 djcorto, -> #137, dr.grba
>> Kod nas prevedeno kao "Covek praznih saka". Ovu knjigu navodim >> kao preporuku ravnu "Levoj ruci tame". Sve od gospodje navodim kao preporuku :)
sf.145 stefan, -> #139, armitage
Odgovor ti je poslat u IGRE:frp.
sf.146 wizard, -> #101, spantic
> Poslastica: spisak najpopularnijih SF knjiga na Internetu. > Iznenađenja nema, Tolkin je prvi sa "Gospodarima prstena". E sad da mi neko još objasni kako svrstava Tolkina u naučnu fantastiku...
sf.147 dr.grba, -> #144, djcorto
>> Sve od gospodje navodim kao preporuku :) Sve osim "Tehanu".
sf.148 spantic, -> #143, max.headroom
> sa još par 'probranih pisaca' koji slede 'glavni tok'. A zašto je taj > 'glavni tok' toliko nedodirljiv i sveodređujući - ne znam, da'm ubiješ. Ima > širu čitalačku publiku? Nisam siguran da je to Znak valjanosti dela (u Na baš. Vidiš, retko sam kada Klarka čitao više od jedanput. Dok Tolkinovog "Gospodara prstenova" čitam minimalno jedanput godišnje i uvek nalazim nešto novo. Ovo ti možda malo čudno zvuči, ali uzmi pročitaj "Gospodara prstenova" pa ćeš razumeti. > su oduvek gajili averzije prema svemu što nije svakodnevno dosadno). Malo > avangarde u književnosti, da prodrma starce. Grešiš, reč je o tome ko je Klark bio i šta je sada. Pogotovo prema novom talasu. Podsećaš me na jednu ženu koja je stalno kupovala sve što je našla od Klarka i Asimova i ništa drugo. Uzimala je i reprinte i nova izdanja, sve. Jedino je za njih znala i držala ih se ko pijan plota. > Geto koji pominješ jeste geto ustaljenih normativa - SF (1950+) je uvek > bežao od svega toga. Zato je pitanje ko trune u getu. SF je retko kada > pucao na ličnost - češće na neke kompleksnije društvene entitete, pa se > čitalačka publika, navikla na uske (terasa-type) poglede, u startu odricala > svega toga uz ironičan smešak. Ne baš. Ne razlikuješ baš mnogo književnost nekad i sad. Nema ustaljenih normativa u književnosti danas. A SF je bio u getu iz više razloga, a jedan od njih je baš plitkost samih dela. Jednostavno je potrebno vreme da se iskristališu majstori u novim granama. Ono za ličnost i društvene entitete ti je samo po sebi kontradiktornost. Ako možeš elaboriraj malo.
sf.149 schef,
Subj: Stripovi Hej ljudi, šta kažete na to da se otvori tema EXTRA:stripovi? Ko je za nek' dosađuje malo, pa će da upali ko za temu gitara u conf. MUZIKA. Samo iam jedan peoblem. KO JE MODERATOR OVE KONFERENCIJE? :) Srle
sf.150 max.headroom, -> #148, spantic
> Na baš. Vidiš, retko sam kada Klarka čitao više od jedanput. > Dok Tolkinovog "Gospodara prstenova" čitam minimalno jedanput > godišnje i uvek nalazim nešto novo. Ma, samo stvar ukusa. žitao sam i ja "Gospodara prstenova", nemoj misliti da pričam napamet :), ali, opet mi je miliji Kliford Simak, ili Klark, i njihove romane (kao ti Tolkina) iščitavam jednom godišnje. Ovde se nije postavljalo pitanje "ko je bolji pisac" - znaš ono o ukusima, pa ne bih o tome; ovde sam se zapitao "odakle takvo šta među SF-om?"... > Podsećaš me na jednu ženu koja je stalno kupovala sve što je > našla od Klarka i Asimova i ništa drugo. Uzimala je i reprinte > i nova izdanja, sve. Jedino je za njih znala i držala ih se ko > pijan plota. :) Daleko od toga - čitam sve što mi padne pod ruku. Svakako bih pre kupio novu knjigu npr. Sterdžena nego sabrana dela čike Obretkovića. Opet, nije bilo postavljeno pitanje ukusa. > Ne baš. Ne razlikuješ baš mnogo književnost nekad i sad. ?!? Nešto se promenilo, a da nisam obavešten? Književnost je književnost - obrni, okreni, to su listovi hartije ispisani slovima. Njihov sadržaj mi se može svideti ili ne, ali, to je i dalje to. Književnost je klasifikovana iz prostog razloga što jedan čovek voli SF, dok drugi obožava narodne pripovetke; tako neću pogrešiti ako je na knjizi "Ja, robot" ispisano "SF". Ali ako je na serijalu "Gospodar prstenova" naznačeno "SF", a unutra patuljci i zmajevi, dao bih zaključiti da sam prevaren. ;) > Nema ustaljenih normativa u književnosti danas. A SF je bio > u getu iz više razloga, a jedan od njih je baš plitkost samih > dela. Slažem se da nema ustaljenih normativa, ali neke klasifikacije ipak mora biti. Ako je to 'nešto' nemoguće svrstati u uske okvire samo jednog pravca, tada treba naznačiti kojim još pravcima delo pripada. To za "plitkost" pričaj nekom drugom, ko ima vremena za raspravu "o stilu i ukusu", ja nemam želju da dokazujem suprotno. Ako će par mudraca (recimo, svetski poznatih kritičara) da određuje šta je dobro a šta ne, onda - hvala za pisanija, baviću se astrologijom (mada se ljudi trude, trude...) > Ono za ličnost i društvene entitete ti je samo po sebi > kontradiktornost. Ako možeš elaboriraj malo. Nisam se dobro izrazio, a ono što sam mislio da kažem zahtevalo bi ne manje od 20-ak Kb teksta :) A možda ova rasprava i nema neki logičan smisao? :)
sf.151 vvelisavljev, -> #127, iznogud
> 'Rat svetova', Plava ptica (?) i 'Biblioteka raspust' Ovo imam od Plave ptice.
sf.152 ndragan, -> #62, iznogud
/ Jeste. Postoji posebno ime za taj podžanr - 'space opera'. Ali ne, svemirska opera je baš ozbiljna pucačina na temu "skenjaj ih sve, spasi Zemlju i devojku i vrati se kao heroj", pretenciozna i patetično ozbiljna. "Zvezdani ratovi" su bajka - princeza, princ koji ne zna da je princ nego mu se javlja na kraju, vitezovi itd - bajka koja u pozadini ima svemirsku operu. Samo u pozadini.
sf.153 ndragan, -> #66, djcorto
/ Originalni SF, iz pedesetih, je bio daleko od ozbiljne umetnosti Ali je bio krajem prošlog veka, jer još nije bio industrija. Moguće da je SF kao strip - umetnost na početku i kraju, zanat i trgovina na sredini.
sf.154 ndragan, -> #68, iznogud
/ baš nije neki jak SF, kada se pogleda malo strožije. Naučna potka se / svodi na (fenomenalan) ogled o ekosistemu Arakisa, dok je priča It's no good, Isnogood. Promaklo ti je nekoliko slojeva teza kojima se poigrava kroz skoro svih 12 knjiga: - uzgajanje ljudi za zanimanje ili drugu svrhu, uključujući trening, genetsku manipulaciju, varijante kloniranja - religiozni inženjering - veoma originalan koncept skokova kroz hiperprostor na drogu i mišiće, bez tehnike (do pred kraj) - razvoj proročkih moći, pa pojava zaštite od njih, pa pojava ne-prostorija, pa pojava ljudi koji mogu da ih vide... za svega tri hiljade godina - veoma ozbiljno tretiranje tehnologije kao manje više zabranjene stvari, posle velikog rata protiv mislećih mašina - Liceigrači, koji je verovatno trebalo da naslede svemir, al' je sve stalo posle 12. knjige pa ne znamo šta je bilo posle. Proprati razvoj od četvrte do dvanaeste knjige - od mazgi do perspektivne vrste kadre da preuzme carstvo.
sf.155 ndragan, -> #70, iznogud
/ o robotima. Seti se 'Robota zore'. Zar to nije obična detektivska / priča, samo upakovana u svemirske oblande? Pa ako sme da se u SF E ako je samo upakovana, da li bi mogla da radi radnju i bez robota? Asimova ja čitam kao krimić, ali to je SF krimić - utoliko teže za njega, jer se uspešno izborio sa "mora ovako, ne sme ovako" u oba žanra (plus pravila koja je sam sebi nametnuo, pa još zahtevi izdavača). Zapleti u tim njegovim krimićima se zasnivaju upravo na onom što je neko posebno svojstvo robota, i ne daju se prevesti ni na šta drugo. To možda i nije nekakva umetnost (Asimov je više bacao na količinu nego na umjetnički dojam), ali je zanat i majstorluk.
sf.156 ndragan, -> #73, djcorto
/ isao kroz istoriju SF-a jako, jako dobro. Nije objavljivano samo / najbolje i najnovije, vec samo najbolje, bez obzira na datum. Tačno. Kako se samo pamti onaj period (prva godina bez Jurkovića, valjda) kad je kvalitet pao i kriterijum nešto odlutao... inače su bili prvoligaši.
sf.157 iznogud, -> #154, ndragan
:: - Liceigrači, koji je verovatno trebalo da naslede svemir, al' je sve :: stalo posle 12. knjige pa ne znamo šta je bilo posle. Proprati razvoj od :: četvrte do dvanaeste knjige - od mazgi do perspektivne vrste kadre da :: preuzme carstvo. ..itd, drago mi je da ovde ima mesta za polemiku ;) To što kažeš je tačno, ali... više slojeva se može naći (ako si prijateljski raspoložen prema piscu) u skoro svakoj knjizi. žinjenica je, ipak, da je najveći deo serijala posvećen raznim dvorskim intrigama, kao popuštanje američkom popul-ukusu koji obožava dvorske zamrzlame (odatle nastadoše razne soap-opere tipa Dinastija), na sličan način kao što je Kapija (Pohl) napisana kroz dijalog sa psihoanalitičarem, kao popuštanje tadašnjoj američkoj nacionalnoj histeriji za psihoanalizom. A činjenica da u pomenuti delima ima još nešto više od povlađivanja čitaocu samo govori u prilog piscima i, na kraju krajeva, objašnjava zašto su se baš pomenuta dela izdvojila iz mase sličnih.
sf.158 iznogud, -> #155, ndragan
:: E ako je samo upakovana, da li bi mogla da radi radnju i bez robota? :: Asimova ja čitam kao krimić, ali to je SF krimić - utoliko teže za :: njega, jer se uspešno izborio sa "mora ovako, ne sme ovako" u oba žanra O tome sam, otprilike, i ja pričao. SF retko kada postoji kao _samo_ SF, i tada ga doživljavamo kao 'hard-heavy SF'. Vrlo često (štaviše, uglavnom) je samo podloga za priču koja 'ladno spada u neki drugi žanr. U tome i jeste lepota SF-a. Uopšte, moje je mišljenje da je insistranje na tvrdo omeđenim granicama žanra gubljenje vremena, trabunjanje i čista glupost, i da se tako samo odmaže žanru u nastojanju da za sebe izbori mesto pod suncem u onome što nazivamo ozbiljnom književnošću (tj. umetnošću).
sf.159 dr.grba, -> #152, ndragan
>> "Zvezdani ratovi" su bajka - princeza, princ koji ne zna da je princ >> nego mu se javlja na kraju, vitezovi itd - bajka koja u pozadini ima >> svemirsku operu. Samo u pozadini. Klasična epska fantastika, ponavljam. I prepisujem poslednjih desetak reči iz gornjeg taga.
sf.160 cdragan, -> #151, vvelisavljev
>> 'Rat svetova', Plava ptica (?) i 'Biblioteka raspust' Heh ;) Knjiga koja stoji kod mene na polici ima sledeće podatke: 'Borba Svjetova' - Herbert George Wells - naklada "tipografije" d.d. u zagrebu izdanje 1923. godine (pečat na prvoj strani sa nekim grbom iz tih vremena i natpisom oko njega "UPRAVA POLICIJE" - Zagreb, može da bude interesantan podatak - zamislite, panduri su pre 70-tak godina čitali fantastiku. ;)
sf.161 mr.bagins,
Prodajem "The Chronicles of Thomas Covenant" od Stephena Donaldsona, obe trilogije, dakle svih šest knjiga. The First Chronicles: 1) Lord Foul's Bane 2) Illearth War 3) The Power that Preserves The Second Chronicles: 1) Wounded Land 2) The One Tree 3) White Gold Wielder Takođe prodajem i "The Avatar Trilogy" R. Awlinsona, čija se radnja odigrava u AD&D Forgotten Realms svetu. Naslovi su "Shadowdale", "Tantras" i "Waterdeep". U pitanju su originali, paperback, odlično očuvani. Javite se, za cenu ćemo se lako dogovoriti. U obzir dolazi i razmena. Na mail ili na tel. 644322, tražiti Nikolu.
sf.162 radosav,
Dali je Brin napisao nastavak "Rata uzdizanja"?. Kod Bate sam video na spisak neku novu njegovu knjiku, ali nema je na policama. O čemu se radi?
sf.163 ndragan, -> #83, iznogud
/ Blade Runner, Alien, 2001... od onoga što se može 'filmovati' To su bioskopski filmovi, a pogledaj malo i godine izdavanja. Odnedavno viđam dosta vesterna i krimi serija rađenih u SF ambijentu, otkako je elektronika omogućila da se izbegne izgradnja silnih maketa, ali što se tiče ideja, i dalje su u blizini nule. Jedan u stotinu da ima nešto iole sveže. / što ih je prilično teško ubaciti u film. Treba biti majstor pa / napraviti nešto od 'Neuromancera'. To i čeka majstora. Ne bih ga dao makar kome da ga radi, a i taj će imati problem da se uklopi u ono što sam ja video (pored silnih brljoka u prevodu) dok sam čitao ;)
sf.164 ndragan, -> #85, max.headroom
/ JESTE SF & F :) Globalno, sve je 'Fiction' Ako je istorija nauka, istorijski roman je njen SF.
sf.165 drakce,
From: danny@cs.su.oz.au (Danny Yee) To: Book-Review-List:;@staff.cs.su.oz.au@netcom.com Date: Sat, 07 Oct 1995 21:05:13 +1000 Subject: Book Review - A Fisherman of the Inland Sea title: A Fisherman of the Inland Sea by: Ursula K. Le Guin publisher: HarperCollins 1994 subjects: science fiction, short fiction other: 207 pages, $US4.99 _A Fisherman of the Inland Sea_ is Le Guin's latest collection of short science fiction. It contains eight stories plus an introduction (which, as usual, is as valuable as most of the stories). Le Guin says in her introduction that "The Rock That Changed Things" and "Newton's Sleep" were the stories that she had the most grief with, and in my opinion they are clearly the least successful in the volume. The first is a parable about different ways of perceiving the world and about the relationship between men and women (or perhaps between the owners and the dispossessed). For me, at least, it fell flat on its face -- it is too unsubtle and too close to its target to make a good parable. (I also thought that the repeated use of the word "rape" in situations otherwise unmarked for discomfort, let alone pain and degradation, was insensitive -- and somewhat odd, coming from a "born-again" feminist like Le Guin.) In "Newton's Sleep" the protagonist, Ike, is one of a group who have built a space station to escape from an Earth torn by plague and ecological disasters. He is firmly convinced of his own rationality and the virtues of reason, but his world falls apart completely when the space station is infested by ghosts. The setting and the characters of Ike and his family are developed nicely, but the conclusion doesn't work at all: resorting to the supernatural in order to demonstrate that people are essentially irrational is both unnecessary and ineffective. (No doubt the external events are supposed to mirror the internal ones, as in _A Wizard of Earthsea_, but I don't buy it here.) The three short pieces (six to ten pages each) can't really be described: "The Ascent of the North Face" is a completely frivolous joke; "The First Contact with the Gorgonids" is a perfectly ordinary "aliens land and encounter humans" story, but one which has an edge despite its humour; and "The Kerastion" is a short but powerful evocation of an imaginary culture through participant-description of an unusual ritual. The last three stories in the collection are set in the universe of the Ekumen (the setting of much of Le Guin's earlier science fiction) and involve that golden oldie of science fiction -- faster-than-light travel. "The Shobies' Story" is about the first humans to use the ftl drive. As usual, things don't go quite as expected, previous experiments with mice notwithstanding... In "Dancing to Ganam" the ftl drive is just a device, and the story is about an anthropologist who completely misunderstands the culture he is investigating. The eponymous "A Fisherman of the Inland Sea" is the longest story in the collection and, in my opinion, the most outstanding. It uses the time-dilation effects of relativistic travel (not to mention time-travel!) to highlight the emotional development of its protagonist, who, like Shevek in _The Dispossessed_, is himself a physicist. Also of interest is the unusual marriage system on his home planet. _A Fisherman of the Inland Sea_ is a great collection, and one that won't disappoint Le Guin's fans (even those who may have been put off by some of her more recent work.) -- %T A Fisherman of the Inland Sea %A Ursula K. Le Guin %I HarperCollins %C New York %D 1994 %O paperback %G ISBN 0-06-105491-7 %P 207pp %K science fiction, short fiction Danny Yee (danny@cs.su.oz.au) 7 October 1995 ------------------------------------------------------------- Copyright (c) 1995 Danny Yee. Comments and criticism welcome ------------------------------------------------------------- URL http://www.anatomy.su.oz.au/danny/book-reviews/index.html -------------------------------------------------------------
sf.166 spantic, -> #165, drakce
> title: A Fisherman of the Inland Sea > by: Ursula K. Le Guin Objavljeno kod nas u "Polarisu".
sf.167 ndragan, -> #157, iznogud
/ samo govori u prilog piscima i, na kraju krajeva, objašnjava zašto su / se baš pomenuta dela izdvojila iz mase sličnih. I gde je tu polemika? Slažem se :)
sf.168 ndragan, -> #158, iznogud
/ Uopšte, moje je mišljenje da je insistranje na tvrdo omeđenim / granicama žanra gubljenje vremena, trabunjanje i čista glupost, Da, a možda i ne. čanrovi su potrebni trgovcima, to omogućava profilisanje izdavačkih kola, pojeftinjuje reklamu, pravi pare i smanjuje umne napore izdavača :) One prave upravo i treba tražiti po tome što ovo trgovačko razvrstavanje ne šljive pet posto, i preskaču tarabe žanrova kad god im ustreba. Kad ne bi bilo žanrova, ne bi imali šta da preskaču, teže bismo ih poznali. Pravila u umetnosti postoje zato da bi ih kršili oni koji to umeju i znaju zašto.
sf.169 ilotina,
Jel neko zna gde ima da se kupi Vodič kroz galaksiju za autostopere? Ivan
sf.170 zulu, -> #169, ilotina
-*>> Jel neko zna gde ima da se kupi Vodic kroz galaksiju za -*>> autostopere? Mnogo pitas ,bivsi kolega :)))) imenjak
sf.171 velicko, -> #169, ilotina
>+ Jel neko zna gde ima da se kupi Vodič kroz galaksiju za >+ autostopere? Proveri u knjižari Bata. Skoro sam kupio direktno od autora, 1, 4 i 5 knjigu. Druge i treće više nema. :( Kaže biće reprint oko nove godine. Inače cena je bila samo 15 din. po knjizi :).
sf.172 oldtimer, -> #171, velicko
>> + Jel neko zna gde ima da se kupi Vodič kroz galaksiju za >> + autostopere? > > Skoro sam kupio direktno od autora, 1, 4 i 5 knjigu. I šta kaže Adams, piše li novi nastavak ;))
sf.173 velicko, -> #172, oldtimer
>+ I šta kaže Adams, piše li novi nastavak ;)) :)))) Sorry, greška :)) Mislio sam na izdavača :) A ne da bi voleo da upoznam Adamsa ... Nego jel neko ima snimak radio drame ili nešto slično?
sf.174 ilotina, -> #171, velicko
> Proveri u knjižari Bata. Moze li adresa ili phone ?
sf.175 darone, -> #174, ilotina
>> > Proveri u knjižari Bata. >> Moze li adresa ili phone ? Knjižara Bata, JDP, Maršala Tita 50. 646-040. Rade do 11 uveče.
sf.176 ilazarevic, -> #169, ilotina
> Jel neko zna gde ima da se kupi Vodič kroz galaksiju za autostopere? Probaj u "Bati".
sf.178 djcorto, -> #169, ilotina
>> Jel neko zna gde ima da se kupi Vodič kroz galaksiju za >> autostopere? Okacen ti je na Sezamu ... al' u oridjinalu, baci pogled na cyber.culture
sf.179 nemko,
Apropo vodica: nastavak se ne ocekuje (valjda) -treba li nekome e-mail adresa d-adamsa da ga sam pita ? ;) (ozbiljno) imam: 1,2,3 deo vodica kao fajl na engleskom i 4 deo na srpskom trazim : sve sto mi nedostaje, (pogotovu ono na sprpskom i ono na engleskom) ;)))) sifra: moguca razmena. Zainteresovani neka se jave u mail posto po cof. nije dozvoljeno narusavati copyright. Nemko@galeb.etf.bag.ac.yu (ako je nekome milije) Glesim vas frudovi, vi ste stvarno HUPI. ;)))
sf.180 velicko, -> #179, nemko
>+ trazim : sve sto mi nedostaje, (pogotovu ono na sprpskom i ono >+ na engleskom) Na SEZAMU PRO-BA imaš: =============================== 13.132 TEST.1:civilizacija novim, 22.10.95. 12:27, 348 chr --------------------------------------------------------- The Hitch Hiker's Guide to the Galaxy: 1. Douglas Adams: The Hitch Hiker's Guide to the Galaxy 2. : The Restaurant at the End of the Universe 3. : Life, the Universe, and Everything 4. : So Long, and Thanks For All the Fish 5: : Mostly Harmless 6: The Hitch Hiker's Guide to the Net -----------------------------------------------13.132 --- ** Uz poruku 'hitch1-6.zip' (634499 bytes) Hvala useru NOVIM. :) Novime, javi se za piće, bilo kad, bilo gde.
sf.181 guta, -> #180, velicko
>> Hvala useru NOVIM. :) >> Novime, javi se za piće, bilo kad, bilo gde. Potpisujem :)
sf.182 spantic, -> #179, nemko
> -treba li nekome e-mail adresa d-adamsa da ga sam pita ? ;) (ozbiljno) Daj :)
sf.184 darone, -> #182, spantic
Evo faq o Adamsu, u kom (između ostalog, jelda) piše: >> 2.4 His e-mail Address(es) >> >> Owing to his globe-trotting, and his relatively late involvement with >> the Internet, DNA has several e-mail addresses. Try: >> dna@dadams.demon.co.uk (while in the UK) >> and >> adamsd@nic.cerf.net (while in the US) >> >> Note that DNA is out of the country until mid-to-late December, so it >> probably isn't wise to send him e-mail until then. >> >> Because of the volume of questions, one more polite method of getting >> questions answered is to mail them to >> ask-dna@vuw.ac.nz >> where they will be batched, before being sent to him. Answers will be >> included in the FAQ. The idea of this is to tie up as little of DNA's >> time as possible, thus increasing the likelihood he will stay on ``the >> Net''. A takođe sam iskopao i: >> Douglas Adams <adamsd@cerf.net> d-adams.zip
sf.185 wizard, -> #180, velicko
> Na SEZAMU PRO-BA imaš: >** Uz poruku 'hitch1-6.zip' (634499 bytes) A kako to da je ovaj serijal slobodan za distrubuciju na ovakav način kada još nije prošlo 50 godina od smrti autora?
sf.186 velicko, -> #185, wizard
>+ način kada još nije prošlo 50 godina od smrti autora? Ako je to zbog finansijskih naknada autoru, ne verujem da je išta dobio i od silnih papirnih izdanja kod nas. Sa druge strane, ovo je sigurno došlo sa interneta ...
sf.188 ivantod,
Narode, jel treba nekom kompletan sadržaj epizoda X-Files i Earth 2 (za one koji je prate preko SKY). Ajde kažite, pa ako ima zainteresovanih da šaljem. Ivan
sf.189 spantic, -> #186, velicko
> Ako je to zbog finansijskih naknada autoru, ne verujem > da je išta dobio i od silnih papirnih izdanja kod nas. > Sa druge strane, ovo je sigurno došlo sa interneta ... Njegova izdavačka kuća je dobila, za njega lično ne znam. Inače je Internet pun piratstva.
sf.190 spantic, -> #186, velicko
> Ako je to zbog finansijskih naknada autoru, ne verujem > da je išta dobio i od silnih papirnih izdanja kod nas. > Sa druge strane, ovo je sigurno došlo sa interneta ... Njegova izdavačka kuća je dobila, za njega lično ne znam. Inače je Internet pun piratstva.
sf.191 rcolic, -> #188, ivantod
>Narode, jel treba nekom kompletan sadrzaj epizoda X-Files >i Earth 2 (za one koji je prate preko SKY). Ajde kazite, pa ako >ima zainteresovanih da saljem. Salji covece!!!!!! :) acid
sf.192 ivantod,
Evo X-Files epizode, prva i druga sezona. Ivan x-episod.txt
sf.193 ivantod,
A evo ga i Earth 2, prva sezona. Ivan earth2.txt
sf.194 hose, -> #188, ivantod
ń:) Narode, jel treba nekom kompletan sadržaj epizoda X-Files ń:) i Earth 2 (za one koji je prate preko SKY). Ajde kažite, pa ń:) ako ima zainteresovanih da šaljem. Šta pitaš ? Šalji !