ORKA.4

21 Feb 1994 - 14 Nov 1999

Topics

  1. literatura (104)
  2. help (54)
  3. trendovi (24)
  4. zakoni (69)
  5. dogadjaji (53)
  6. electron (2202)
  7. p.jezici (12)
  8. dzepni (96)
  9. hp48sx (123)
  10. mac (3838)
  11. najbolji (1052)
  12. klub.p (182)
  13. yu.kod (265)
  14. razno (331)

Messages - electron

electron.1 zdrawcke,
Ubih se tražeći ferihlorid! Jel' ima neko neki hint?
electron.2 ljubisha,
>Ubih se tražeći ferihlorid! Jel' ima neko neki hint? Maska i sona kiselina+hidrogen+voda. :) I dalje uspeva kod manje preciznih stvari.
electron.3 ljubisha,
Da li je neko kupio onaj novi časopis "ELEKTRO" izdanje InterHIT-a iz Niša? Jel vredi nešto onih 4 dinara?
electron.4 bipin,
Ja i dalje nisam nasao onaj fet 2SK1356 Da li neko zna zamenu, ali da radi?
electron.5 zdrawcke,
>>> Maska i sona kiselina+hidrogen+voda. :) I dalje uspeva kod manje >>> preciznih stvari. Maska od čega? (ne pominji mi lak za nokte :)) A i onaj hidrogen! Stalno moram da ga dokupljujem :( Kako se skladišti?
electron.6 vstan,
Bipin me pitao gde se nalaze katalozi koje sam poslao. Evo ih: Poruke u konferenciji ORKA.2: 3.283 electron vstan 26.01.93. 22:12 philips.arj 3.285 electron vstan 26.01.93. 22:27 philips.a01 3.297 electron vstan 28.01.93. 22:04 bb_12_90.arj 3.298 electron vstan 28.01.93. 22:14 pmi12_88.arj Poruke u konferenciji ORKA.3: 6.73 ->65 electron vstan 10.05.93. 16:47 motorola.arj Katalog za motorolu je poslao i dtadic u ORKA.2, poruke 3.265 i 3.266, ali je ovaj moj noviji :) Skinite prvo Philips i Motorolu. BB je Burr-Brown (tako nesto), a PMI je Precision-Monolithic-Integrated.
electron.7 ljubisha,
>Maska od čega? (ne pominji mi lak za nokte :)) >A i onaj hidrogen! Stalno moram da ga dokupljujem :( >Kako se skladišti? Mislio sam na masku za facu. :) Nije baš preporučljio nadnositi se nad tečnost kad počne reakcija. A sa hidrogenom nisam imao problema. Je- dno vreme (dok sam mogao) imao sam 30% -ni. Inače onaj od 12% mi je sta- jao 2 godine u staklenoj bočici (kad sam ostao bez ferihlorida morao sam da se prešaltujem na postojeće resurse) i bio je OK.
electron.8 saricl,
> Ubih se trazeci ferihlorid! Jel' ima neko neki hint? Imas zamenu u vidu mesavine : 6 dcl voda 4 dcl HCl (koncentracija koja se prodaje za ciscenje WC) 1 dcl H2O2 (hidrogen 45% (ako je koncentracija manja dodaj ga vise) takodje ako se odvija suvise sporo dodaj ga vise. Da napomenem da je reakcija u pocetku veoma spora i da se ubrzava. Inace rezultati su bolji ako sipas vrucu vodu. PAZNJA!!!!! REAKCIJA MOZE BITI VEOMA BURNA I PRSTECA.!!!!
electron.9 saricl,
> Da li je neko kupio onaj novi casopis "ELEKTRO" izdanje InterHIT-a > iz Nisa? Jel vredi nesto onih 4 dinara? A gde moze da se kupi/naruci?
electron.10 drpr,
-> Da li je neko kupio onaj novi časopis "ELEKTRO" izdanje -> InterHIT-a iz Niša? Jel vredi nešto onih 4 dinara? Kupio ja (na kioscima Štampe potez Knez - Slavija). Reko ajd da kupim pošto više ne bacam pare na računare ;) Pa za mene pošto je to jedini naš časopis trenutno u Jugi vredi te pare. Za sad nije ultra extra kvaliteta ali nije ni loš. Meni se svideo i način na koji prilaze problemima. Svesni su da ima dosta početnika pa navode i teoriju i praksu (kako i kojim redom lemiti). Zatim imaš sve štampe urađene i to i sa strane komponenti i sa strane veza. Svidelo mi se što možeš iste pločice i komponente da naručiš, po kojoj ceni ne znam. Jedno od razočarenja je bilo u smislu kad videh da Niš obiluje prodavnicama delova i elektronske opreme. Ja u Beogradu znam samo za RK NT i BG Elektronik( a oni baš i ne prodaju), uz put pitanje da li neko zna još kju radnju takve namene u BGD-u. Što se tiče samih naslova iz časopisa imaš u nekoj ranijoj poruci. Ja samo želim ljudima sve najbolje, i čekamo i tekstove o HI FI , je l' tako DVV :))) cope
electron.11 ljubisha,
>A gde moze da se kupi/naruci? Meni poslali dva obaveštenja. :) Ima da se kupi u trafici na Trgu na početnoj 16-ce. Inače na tel. 018/23-317 ili 018/68-192. Adresa im je P.Fah tako da je bolje telefonom. Košta 4 dinara i zapakovan je u plastičnu foliju. Prvi broj ima 3 glavne teme: Mini sempler za kompjutere Bežični mikrofon na 37MHz Digitalni voltmetar Osim toga ima temu za tehničke karakteristike elemenata, školu digi- talne elektronike, korisne šeme, klub, pitanja i Majstore HELP a i ogla- se (cena je paprena, čini mi se). Imaju i pretplatu. 3 meseca 10+3PTT, 6 meseci 19+6PTT i 12 meseci 36+11PTT. A mene i dalje interesuje da li ga je neko kupio i da li ona šema za Bežični vredi nešto.
electron.12 ljubisha,
>samo za RK NT i BG Elektronik( a oni baš i ne prodaju), uz put >pitanje da li neko zna još kju radnju takve namene u BGD-u. Što >se tiče samih naslova iz časopisa imaš u nekoj ranijoj poruci. Imaš prodavnicu Avala u Džordža Vašingtona (malo iznad pijace na dru- goj strani ulice). Znači opet mi se desilo da je neko poslao poruku u momentu dok sam ja brisao pročitane. :((((
electron.13 boris,
> Mislio sam na masku za facu. :) Nije baš preporučljio > nadnositi se nad tečnost kad počne reakcija. A sa hidrogenom > nisam imao problema. Je- Samo je malo oštrog mirisa, ali nije otrovno ili škodljivo (dobro malo više oštrog mirisa). Hidrogen u apoteci od 15% i nemaš frke. Kupuj po malo pa ti ne treba skladištenje. Sonu kiselinu imaš po samouslugama, tehnohemijama i sl.
electron.14 boris,
> Imaš prodavnicu Avala u Džordža Vašingtona (malo iznad pijace > na dru- goj strani ulice). Da, nije fer da onda ne pomenemo i Promuziku u 29. Novembra 33. Od Avale samo produži do ćoška i skreni desno, pa sa desne strane posle 10-tak metara.
electron.15 dens,
>> A i onaj hidrogen! Stalno moram da ga dokupljujem :( >> Kako se skladišti? Meni dugo traje i onaj iz apoteke...
electron.16 baper,
--> -> Da li je neko kupio onaj novi časopis "ELEKTRO" izdanje --> -> InterHIT-a iz Niša? Jel vredi nešto onih 4 dinara? Prvi broj kupljen. Nije loše za početak, inače je jedini časopis takve vrste ( koliko ja znam ).
electron.17 dtadic,
>> prodavnicama delova i elektronske opreme. Ja u Beogradu znam >> samo za RK NT i BG Elektronik( a oni baš i ne prodaju), uz put >> pitanje da li neko zna još kju radnju takve namene u BGD-u. Što Pored prodavnica pomenutih u prethodnim porukama postoji i GENEL u Dragoslava Jovanovića (ulica između Srpskih Vladara i Trga Nikole Pašića).
electron.18 zdrawcke,
>>> 6 dcl voda >>> 4 dcl HCl (koncentracija koja se prodaje za ciscenje WC) >>> 1 dcl H2O2 (hidrogen 45% (ako je koncentracija manja dodaj ga vise) Hvala svima na informacijama, idem da umačem :)
electron.19 index,
÷■÷> Imaš prodavnicu Avala u Džordža Vašingtona (malo iznad ÷■÷> pijace na dru- goj strani ulice). ÷■÷ ÷■÷ Da, nije fer da onda ne pomenemo i Promuziku u 29. Novembra ÷■÷ 33. Od Avale samo produži do ćoška i skreni desno, pa sa ÷■÷ desne strane posle 10-tak metara. Pre se dešavalo da nečeg ima i u Bazaru u ulici Svetozara Markovića. Nenad
electron.20 boris,
> Pre se dešavalo da nečeg ima i u Bazaru u ulici Svetozara > Markovića. Sada je to ista prodavnica kao i većina Bazarovih, konci, krpice i sl. Mogu da zamislim kako se oseća onaj prodavac koji je tu radio godinama u novom okruženju. Šta uradi tržište!
electron.21 boris,
> Pored prodavnica pomenutih u prethodnim porukama postoji i Ima i Beograd elektronik u tržnom centru bloka 70. Koliko sam ja obavešten rade samo sa firmama (na izjavu), ali priznajem da od prošlog sajma nisam bio kod njih (skup benzin, a tramvajem....)
electron.22 mbole,
> A i onaj hidrogen! Stalno moram da ga dokupljujem :( > Kako se skladišti? Tu nema pomoći. Hidrogen se spontano (sam od sebe) raspada na vodu i još nešto (davno sam učio hemiju valjda beše kiseonik). Znači kupuj ga samo u količinama koje možeš potrošiti relativno brzo. Usput kad smo već kod hidrogena, da li neko zna gde ima da se kupi dotični ali u tehničkom kvalitetu (znači jeftiniji je od onog u apoteci) i u većem pakovanju, od recimo 1 litra. Treba mi za izbeljivanje parketa, pa da se ne patim sa onim flašicama, a ovako bi trebalo i da je jefinije.
electron.23 bojans,
HELP ME! Na Hercules monitoru pregoreo mi je tranzistor sa oznakom: C 4 2 3 4 803 JAPAN 10 Tranzistor je jedan od dva koji su montirani na metlani hladnjak. U jednom drugom hercules monitoru na istim mestima nalaze se tranzistori sa oznakama: C 9 2 7 9 W0 B3 I: ST 98929 BU 406 Da li možda neko zna gde ovi tranzistori mogu da se nabave ili koja je zamena za njih?
electron.24 dens,
>> Hvala svima na informacijama, idem da umačem :) Pazi šta umačeš... ;)
electron.25 dens,
>> BU 406 Ovaj tranzistor je "poznat" i kod nas, pa bi trebalo pogledati po servisima ili kod ljudi sa obimnijom furdom. Imao sam ih i ja par komada do skoro ali su svi neslavno završili jednom prilikom...
electron.26 nbatocanin,
Da pitam nešto: razlupala mi beba daljinski za televizor (Philips), pa dal znate dal se može nešto učiniti. Otvorio sam ga i stradala je jedna plava fina kutijica sa pločicom unutra (kazaše mi da je to kristal). Probao sam da tu pločicu vratim unutra, zalepio sam kutijicu, vratio je na mesto, ali avaj! Ni glasa ne daje ;(( Možete li mi reći red veličine cene oporavka i gde da se javim? I još jedno pitanje: da li neko zna gde mogu da nađem one digitalne toplomere koji brzo mere temperaturu? Šifra: beba nervozna i jaka ;)
electron.27 dtadic,
Da li neko ima C kompajler za 8051?
electron.28 bojs,
Da li neko zna šta je čip sa oznakom 7C164 i gde bi mogao da se nabavi?
electron.29 boris,
Nekada su trole bile oblepljene plakatom koji je reklamirao firmu za popravak daljinaca, nagde u Borči. Obzirom da je u pitanju Philips, možda je bolje da odeš u servis. E tu sada imaš više rešenja (mada u današnje vreme...). Originalni servis je u Bloku 70 kod pošte, pored centroproma, ali je pitanje koliko imaju delova. A drugi je negde oko Karađorđeve, privatnik koji je odbegao od njih, a oni daju pointer na njega u slučaju svoje nemoći. Ne znam adresu i uz malo lutanja bih ga našao, a ti da ne lutaš najbolje da pitaš u njihovom pretstavništvu na Obilićevom vencu (Jugoelektro). Ako ni to ne pomogne (ili bude skupo) probaj kod Kokara u Sinđelićevoj preko puta stanice 25 i 26, ili u BG elektronik u Bul. Rev. Ala sam se raspisao, nadam se da će pomoći, pozdrav Boris
electron.30 baper,
--> Da li neko ima C kompajler za 8051? Mislim da tako nešto postoji kod mene u firmi :) U ponedeljak ću da vidim pa ti se javljam, OK ?
electron.31 dtadic,
>> Mislim da tako nešto postoji kod mene u firmi :) >> U ponedeljak ću da vidim pa ti se javljam, OK ? OK, hvala.
electron.32 paki,
­> Nekada su trole bile oblepljene plakatom koji je reklamirao firmu za ­> popravak daljinaca, nagde u Borči. Logično, Borča je stvarno dalekoooo... :)
electron.33 kenza,
(;> Logicno, Borca je stvarno dalekoooo... :) A ti to znas iz iskustva ;>
electron.34 dtadic,
Da li neko ima raspored pinova za DRAM 4M x 1? Unapred hvala.
electron.35 dkrstic,
Molim iskusnije elektroničare da mi pomognu oko identifikacije sledećih integralnih kola : JAPAN 646103 MICUBISHI M5L8253P-5 (24-nožice) ------------ AD7522LD 8801 (28-nožice) --------------- AM29540DC 903 ASPU (40) ---------------- AM9517APC 8608 GPP (c) 1983 AMD (40) ---------------- L296HT 28920 (15 nožice - pakovan kao stabilizator - sa krilom) ------------------ AM9150-25 DC 8518EP (24) ------------------ +B8912 PAL 10L8NC (20) -------------------- AM9520-1DC 937 DDDS (c) 1982 AMD (40) -------------------- CYPRESS CY7C516 -65GC USA 8934 37221 (68 nožice - kvadratno pakovanje (kao mikroprocesori)) -------------------- veliko sigma dt 7216 L45G 8915B1 (68 nožice - kvadratno kućište) -------------------- L5A0966 7750441 FIPS TAE8945 (85 nožice - kvadratno kućište) --------------------- Ako smatrate da su neka od navedenih kola interesantna za ostale Sezamovce odgovor pošaljite u ovu temu - u suprotnom, odgovore (makar se odnosili na samo jedan integralac) šaljite na mail DKRSTIC. Unapred zahvalan, Dragan Krstić
electron.36 dkrstic,
Ima li neko dobru šemu za CB radio stanicu ? Pošto sam relativno "zelen" u ovoj oblasti poželjno je da to bude šema koja zahteva manje iskustva (specijalno oko motanja kalemova) pa makar imala i više potrebnih delova ! BTW - koliko radio-amatera imamo na Sezamu ? 10X unapred ! DKRSTIC
electron.37 sjocic,
Trebaju mi svi podaci o kolu (tajmeru) NE555 (NE555N), imal' neko nešto o njemu i u kojoj bazi komponenti je našao podatke ?! Unapred hvala! sJOLE
electron.38 kuki,
> Trebaju mi svi podaci o kolu (tajmeru) NE555 (NE555N), > imal' neko nešto o njemu i u kojoj bazi komponenti je > našao podatke ?! Ako te zanima kako taj tajmer radi, pogledaj jedan zanimljiv udžbenik sa etf-a koji se zove "impulsna i digitalna elektronika". Tajmer se nalazi u poglavlju monostabilni i astabilni impulsni generatori (to je strana 231 u novoj knjizi). Tu imaš lepo objašnjen princip rada, i neke elementarne podatke vrednostima otpornosti i kondenzatora koje se kače na taj tajmer. Iz vrednosti tih spoljnih komponenti određuješ trajanje kvazistabilnog stanja u monostab. režimu ili trajanje periode oscilovanja u astabilnom režimu :)
electron.39 ljubisha,
> Trebaju mi svi podaci o kolu (tajmeru) NE555 (NE555N), > imal' neko nešto o njemu i u kojoj bazi komponenti je > našao podatke ?! Tajmer 555 sadrži jedan flip-flop, dva komparatora, izlazni stepen, otpornički delitelj napona i dva tranzistora (jedan za pražnjenje spo- ljnjeg kondenzatora a drugi razdvaja ulaz tajmera i ulaz izlaznog ste- pena). Vcc=5-15V Pakovan je u TO-99 ili minidip-kućište a ako su dva u jednom onda nosi oznaku 556 ili D555. Ima poglavlje o njemu u "Spojevi s integriranim sklopovima" prva knjiga (Milobar-Židan) i u "Primena digitalnih integrisanih kola" (Pa- ntić-Pešić). Ili u Radio Amateru npr. 1987/11/327. Ali ima još dosta o njemu samo da malo bolje pogledam.
electron.40 feniks,
Jedan moj kolega popravlja ZX Spektrum za klinca pa moli ako neko ima šemu istog da ustupi na fotokopiranje ili tome slično... Pozdrav, S.P.
electron.41 ognjan,
Pitanja za korisnike OrCAD-a 3.10: Moze li se PLOTALL natjerati da plota u fajl ? Moze li se promjeniti velicina papira sa 11 na 12 inca, tako da popuni A4 format pri stampanju sa: PLOTALL file /P ??? Ogy.
electron.42 dens,
>> Moze li se PLOTALL natjerati da plota u fajl ? Čak i u slučaju da ne može, uzmi sa Sezama za probu program koji preusmerava štampanje sa porta u file. Zove se LPTX*.*
electron.43 feniks,
> Može li se PLOTALL natjerati da plota u fajl ? Može! :) PLOTALL FILE.SCH FILE.000 COPY FILE.000 COM1: dakle, napravi se fajl FILE.000 pa se pošalje ploteru na COM1 (u gornjem primeru). Treba napomenuti da za crtanje ORCAD-a na ploter treba imati originalni kabl za vezu (nije dovoljno povezati samo 2,3 i 7 sa RS232). SP
electron.44 saricl,
Ka×i Üta te zanima taŔno? Postoje razne izvedbe multivibratora i tajmera, ali je previÜe za kucanje, pa ako je uopÜteno potra×i knjigu : PRIMENA LINEARNIH INTEGRISANIH KOLA Autor: D.M.PANTIĂ J.S.PEŐIĂ.
electron.45 saricl,
> pena). Vcc=5-15V Pakovan je u TO-99 ili minidip-kućište a ako su dva u NetaŔan podatak. Napajanje je od Vcc=3.3-18v dakle pun CMOS opseg sa TTL kompatibilnim izlazima i ulazima tj. ako ga prikljuŔiÜ na 5v.
electron.46 saricl,
Mo×e Ütampati u fajl bez problema. Neznam taŠno opciju ali prbaj da navedeÜ iza imena fjla sa Üemom ime .PLT fajla. (Ovo mo×da nije ispravno poÜto sam odavno preÜao na 4.22) InaŠe kada starujeÜ DRAFT/C dobijeÜ spisak podeÜavanja i tamo postoji opcija za podeÜavanje veliŠina za svaki foramat potpuno nezavisno.
electron.47 dens,
>> InaŠe kada starujeČ DRAFT/C dobijeČ spisak podeČavanja >> i tamo postoji opcija za podeČavanje veliŠina za svaki >> foramat potpuno nezavisno. Podesi kod molim te. (set code) P.S. Ima li neko problema prenosom "pattern" informacije u net listi u Tango šematiku? Meni stalno javlja "bad ATTR line" ili tako nešto... Mislim da je to bag, što će praktično značiti da ću morati da jurim onu veziju, moja + .01 :)
electron.48 fric,
Subject: popravka deck-a Tražim majstora/servis gde bih mogao da dam svoj deck na popravku. Normalno, tražim proverenog majstora, a ne nekog hohštaplera i derikožu :). Uzrok moje muke je moj prastari deck Akai CS-34D kome je prestao da radi jedan kanal. Radio, počeo da trokira s vremena na vreme i načisto zamro. Otvaranjem i džaranjem nisam uspeo da ga povratim u život :(.
electron.49 saricl,
> Podesi kod molim te. (set code) > P.S. Ima li neko problema prenosom "pattern" informacije u net listi > u Tango šematiku? Meni stalno javlja "bad ATTR line" ili tako nešto... Kod sam podesio odavno. Ovo Üto vidiÜ je zbrka nastala upotrebom WKEY. Me­utim se nadam da sam je reÜio na sveopÜte zadovoljstvo. InaŠe Tango schematik nisam nikad koristio mada ga imam. Navikao sam se na kombinaciju OrCAD DARAFT + TANO PCB radi savrÜeno. BTW jel neko ima iskustva sa OrCAD PCB. Ja sam probao neÜto da radim i neŠe.
electron.50 lkudlik,
Pozdrav ! Imam TANGO_PCB V1.02 i nikako da primam NET listu iz ORCAD-DRAFT-a. Molio bi za pomoc ? Hvala Lkudlik
electron.51 vitez.koja,
#=> Me­utim se nadam da sam je reÜio na sveopÜte #=> zadovoljstvo. Svega ima, :)))
electron.52 cosa,
U direktorijumu R:\ibmpc\misc se nalazi demo verzija simulatora za mikrokontrolere Intel 8031 (8051) i Siemens 80515 (80535). Program je napisan u Borland Pascal 7.0 programskom jeziku, uz koriscenje biblioteke objekata Turbo Vision. Program ima sledece osobine: -'user friendly' korisnicki interfejs, kontekstno osetljivi help -simbolicko debagovanje -disasembler -simulacija svih hardverskih resursa mikrokontrolera -simulacija korak-po-korak, simulacija bez ulazenja u potprograme, simulacija 'u pozadini' -u svakom trenutku svi podaci na ekranu su azurni i mogu se editovati -snimanje trenutnog statusa simulatora radi kasnijeg nastavka rada na istom mestu gde je i prekinut -vrlo fleksibilno postavljanje prekidnih tacaka -maksimalna podrska radu sa misem -podrska razvoju programa u PLM-u ('mesani' prikaz PLM i asemblerskih linija) -prikaz istorije (vec izvrsenih instrukcija) -prikaz asemblerskih i PLM linija onako kako ih je korisnik otkucao -podrska samomodifikujucim programima Prva verzija programa zavrsena je u septembru 1993.g. a od onda je program na stalnom koriscenju za razvoj uredjaja baziranih na SAB 80535 mikrokontroleru. Verzija koja Vam je ponudjena na testiranje je unekoliko osiromasena. Najvaznije ogranicenje je da radi sa programima maksimalne duzine od 512 bajta. Isto ogranicenje vazi i za podatke. Osim ove funkcionalne zastite program nije na drugi nacin zasticen. Osim simulatora za gore navedene mikrokontrolere razvijen je i simulator za digitalne procesore signala Texas Instruments TMS 32020, TMS320C25 i TMS320C26. U prilogu se nalazi ZIP fajl sa simulatorom, help fajlom, kratkim uputstvom, nekoliko programa za konverziju podataka i primerom koji je preuzet iz Siemens-ovog application note-a za koriscenje A/D konvertora. Unapred zahvalan za sve primedbe i komentare pozdrav Cosa.
electron.53 dsasic,
Listajuci nekoliko zadnjih brojeva ELEKTOR-a vidim da postoje izmedju ostalog i BASIC kompajleri i PASCAL kompajleri za INTEL-ovu seriju 8051/52.Ima li ih neko?? :) Osim toga poceli su da daju i novu seriju nastavaka za nove(?) PIC 16C5x kontrolere (mislim da se oni stavljaju na kartice za videokript dekodere ). Dali su opis i za 68HC11 seriju. S.
electron.54 dtadic,
>> Imam TANGO_PCB V1.02 i nikako da primam NET listu iz ORCAD-DRAFT-a. >> Molio bi za pomoc ? Da li pri pozivu NETLIST.EXE koristiš opciju /s?
electron.55 dtadic,
Da li neko zna gde se u Segedinu mogu kupiti elektronske komponente?
electron.56 vitez.koja,
Pre izvesnog vremena mom televizoru se desio nemio događaj: niz ekran je (nije važno kako i zašto) curila voda u mlazu (!) i slivala se pravo na senzor za daljinski upravljač. Pogađate, od tada televizor ne obraća mnogo pažnje na upravljač. Da li se neko sreo sa ovakvim problemom, i dali neko ima ideju šta je moglo da crkne u televizoru ? Inače, to se desilo još jednom ranije, pa daljinski malo nije radio, ali je sve proradilo posle 5-10 sati. Drugi put mu nije bilo spasa :(
electron.57 dens,
>> Kod sam podesio odavno. Ovo Čto vidiČ je zbrka nastala upotrebom >> WKEY. Međutim se nadam da sam je reČio na sveopČte zadovoljstvo. Nisi rešio... Najbolje je da detaljno napišeš koji kod koristiš pod win, koji si podesio na Sezamu, a koje u SDW. Tu wkey nema nikakve (blage) veze. Inače, mislim da je Tango šematik TATA za OrCad. Radim i sa jednim i sa drugim (ovaj drugi ponekad koristim na poslu zato što ga većina kolega koristi, radi kolike tolike kompatibilnosti.) OrCad nema rotiranje blokova, nema custom zoom nema još gomilu stvari, a o pomenutim pattern-ima da i ne govorim. Za one koji ne znaju o čemu je reč, radi se o mogućnosti da se u okviru net liste eksportuje ne samo informacija o povezanosti elemenata, već i ona o kućištu elementa. Ovo zatim omogućava efikasno, automatsko ili poluautomatsko plasiranje komponenti na ploči neposredno po učitavanju net liste. Toliko za ovaj put... Pozdrav..
electron.58 dens,
>> Imam TANGO_PCB V1.02 i nikako da primam NET listu iz ORCAD-DRAFT-a. >> Molio bi za pomoc ? Da li si u OrCad-u izabrao format net liste? Drugo, ako možeš, nabavi noviji Tango PCB, jer nisam siguran da li je menjan format net liste u odnosu na verziju koju imaš. Ta tvoja verzija mora da je strašno matora...
electron.59 drpr,
Zna li neko šta se dešava sa časopisom "Elektro" ,da li je izašao 2 broj ? cope
electron.60 baper,
--> Zna li neko šta se dešava sa časopisom "Elektro" ,da li --> je izašao 2 broj ? Da, pojavio se poštar pre 4-5 dana sa njim.
electron.61 pstevo,
Jeli neko ima iskustva sa C kompajlerom za familiju mikrokontrolera 8051 ? Ili možda listu sa približnim cijenama i adrese na kojima se mogu nabaviti ? Šta kažete o 80C515 i 80C517 ?
electron.62 dens,
>> Unapred zahvalan za sve primedbe i komentare Smeta mi što se vrednosti pojedinih bitova prikazuju sa "t" i "f". Po meni je to izuzetno nepregledno... Da li je moguće postaviti prozor koji će prikazivati promene u eksternoj memoriji? Meni to ne uspeva.. Za sada toliko...
electron.63 mirche,
> Jeli neko ima iskustva sa C kompajlerom za familiju > mikrokontrolera 8051 ? Aman, šta li to radiš kad ti PLM nije dobar?
electron.64 pstevo,
> Aman, šta li to radiš kad ti PLM nije dobar? Mirče, nadam se da ću zadovoljiti tvoju radoznalost ;) ako ti kažem da ništa ne radim. Moj stari se sa tim ne slaže te sam morao de krenem u potragu za nekom zanimacijom i tako se jednog dana (juče ili možda dan prije toga, ne sjećam se tačno :) ) nađoh pred ljepotom ŠC-a ali dalje ne znam. Treba mi razvojni sistem za 80C515 i naravno sam 80C515 (ili ,čuda li velikoga, 83C515). Uspio sam već nabaviti dvije knjige na njemačkom jeziku, jedna o familiji 8051 a druga uopšte o ŠC. (Ako kome treba neki podatak, mogu ga tu potražiti !). Sa softverom sam tanak. Ako ti nije teško, gukni još koju riječ o filozofiji PLM za 80515 i gdje mogu naći kompajler (sa nekakvim uputstvom). Pitanje čitavom narodu SEZAM-a: Gdje kod nas mogu naći 80515 u bilo kojoj varijanti ? (Zadovoljio bih se :> i sa 8052) Ako nekog zanimaju adrese i cijene u inostranstvu: ADRESA: CIJENA: *********** 1) Buerklin 87C51 =29,70 DM Schillerstr. 40 80C515 =37,80 D-80336 Muenchen 80C517 =50,- --------------------------------------------------------------- 2) Holz Elektronik GmbH 83C517 A = 91,70 Melchior-Huber-Str.22 83C515 A5N18 (?!) = 71,60 D-85650 Ottersberg (kod Minhena) 80C515 - do 24 kom = 27,80 - od 25 kom = 19,60 8052 (preko 1000 kom)= 5.- *********** Hardverski emulatori + sve i svašta su u rasponu 2900 DM < cijena <= beskonačno (ima li jeftinije ???) . Stevo :)
electron.65 cosa,
Sto se tice literature za 80515, tu ti mogu pomoci. Javi mi se na mail pa da se dogovorimo za fotokopiranje. Sto se tice alata, simulator ti je u r:\ibm\misc i zove se sim515 (demo verzija :). Sto se tice makro asemblera i PLM-a i tu ti mozda mogu pomoci Cosa
electron.66 cosa,
Hvala. U sledecoj verziji ce biti ostavljena mogucnost za podesavanje nacina ispisa bitova. Prozor na eksternu memoriju moze da se otvori, osim ako ne izaberes bit format ispisa. Cinilo mi se da nema rezona omoguciti bit prikaz u eksternoj programskoj i data memoriji. Cosa
electron.67 pstevo,
Narode SEZAM-a, ko će mi objasniti kakve koristi imam od internog ROM-a ŠC 80515 (i da li uopšte imam) ukoliko u se u njemu ne nalazi program koji ja trebam. Dalje, postoji li 87C515 (sa EPROM-om) i ako ne, kakva je filozofija upisivanja nekog programa u 83C515 (sve sami EEPROM i malo RAM-a !) ?
electron.68 drpr,
Haj svima, znam da među sezamovcima ima dosta ljudi koji se bave samogradnjom pa želim da postavim sledeće pitanje. Zanimaju me transformatori i to , ako dobro znam kako se kaže, mrežni tj. oni koji služe za smanjivanje napona sa 220V na niže a posle idu na filtere i stabilizatore. Pošto sam novajlija u pogledu samogradnje mene zanima kakvi sve transformatori postoje kolike su snage kako se dele itd. sve o njima a zatim i gde mogu da se nabave i koja im je cena. U napred hvala svima koji se budu javili, a u napred se nadam da će ova tema malo živnuti :) cope
electron.69 lkudlik,
>> Da li neko zna gde se u Segedinu mogu kupiti elektronske komponente? Evo da ti pomognem koliko znam.Ima nekoliko prodavnica gde se nabavlja elektronski materijal. 1. poradvnica preko puta kod kobne kuce "CENTRUM", radi i subotom. 2. drzavna prodavnica "ELEKTRON", ista ulica samo prema ulazu u Segedin, ne radi subotom. 3. privatna prodavnica "SAT-EL", u istoj ulici imas tablu sa oznakom firme, samo sa desne strane kada izlazis iz Segedina (prema granici).Kada ulazis u grad posle semafora prva mala ulica sa leve stane.Prodavnica je sa desne strane u ulici. 4. prodavnica "ROB-TRON", tu samo znam adresu i treba da se raspitas u gradu. Adresa: Robtron Elektronik Trade Szent Miklos ulica 9d Tel: 99-36-62-475-021 Mislim da u ovoj prodavnici govore srpski. Nadam se da sam ti pomogao!
electron.70 mdave,
Ima li neko (ili zna gde ima) : - 2N427 - AD574 - MC14433 - MP20 - 8228 - CA3162 - ADC 0820 - ICL 7106 CPL - ZN428 - ZN426 PS. Jos kad bi imao i raspored nozica...
electron.71 baper,
--> Ili možda listu sa približnim cijenama i adrese na kojima se Pozdrav :) Imao sam jedan spisak, ako ga nađem eto stiže adresa :) Poz,
electron.72 dens,
>> nacina ispisa bitova. Prozor na eksternu memoriju moze da se otvori, osim >> ako ne izaberes bit format ispisa. Cinilo mi se da nema rezona omoguciti Tu mi nešto nije bilo jasno. Zapravo, kako bih mogao da gledam na proizvoljni segment (adresu) spoljne memorije? No, pošto tek treba da pogledam šta simulator može, onda i nije čudno što možda nisam sve video... Drugo, pod obavezno je omogućavanje da se neki registri gledaju "bitski" a neki standardno, kao hex bajt. Možda to i sad može, ali je verovatno potrebno otvoriti novi pendžer. Ipak, kao što rekoh, moram da bacim pogled (malo duži nego što je bio prvi) na simulator da bih mogao da dam korektan sud o istom.
electron.73 cosa,
> ko ce mi objasniti kakve koristi imam od internog ROM-a ŠC > 80515 (i da li uopste imam) ukoliko u se u njemu ne nalazi > program Nemas nikakve koristi (osim ako pravis uredjaj u seriji od 1000 komada i vise pa ti se isplati da narucis u fabrici da ti isporogramiraju ROM tj. da naprave masku za isti).
electron.74 cosa,
> segment (adresu) spoljne memorije? No, posto tek treba da > pogledam sta simulator > moze, onda i nije cudno sto mozda nisam sve video... Daklem: sa alt-V M otvoris dijalog za definisanje memorijskog prozora, das mu neko ime, kliknes na direct ili indirect taster, i izaberes format: ako izaberse bit imaces prikazan sadrzaj adrese bit po bit. Mozes i da u Reg Vis prozoru definises bit promenljivu, a mozes i da sa prilozenog spiska (koji dobijas kada pritisnes Insert u Reg Vis prozoru ili kada dva puta kliknes misem) izaberes zeljeni bit. P.S. Ako i spisku nema nekih bita, znaci da nisi ucitao map fajl (opcija Alt-F m). Cosa.
electron.75 dtadic,
Da li mi neko može reći orijentacione cene DRAM čipova 1Mx1 i 4Mx1 u svetu? Da li se već prodaju čipovi 16Mx1? Unapred hvala.
electron.76 dens,
>> ko će mi objasniti kakve koristi imam od internog ROM-a ćC 80515 Verovatno nikakva, ako to nije baš onaj program koji radi ono što tebi treba. Inače, može se verovatno isključiti, i koristiti eksterni (EP)ROM. Kažem verovatno, jer nisam radio sa 515, a nije mi pri ruci katalog. Za 8051 se za to koristi pin EA.
electron.77 dtadic,
>> Pošto sam novajlija u pogledu samogradnje mene zanima kakvi sve >> transformatori postoje kolike su snage kako se dele itd. sve o Mogu se podeliti na osnovu kontrukcije: klasični (sa EI limovima) i torusni (toroidni). Ovi drugi su skuplji, ali imaju manje dimenzije (za istu snagu) i manji rasipni fluks.
electron.78 dtadic,
>> Evo da ti pomognem koliko znam.Ima nekoliko prodavnica gde se nabavlja >> elektronski materijal... Hvala puno na korisnim informacijama.
electron.79 dtadic,
>> Ima li neko (ili zna gde ima)... Pošto se ovakva pitanja često postavljaju evo spiska prodavnica u Beogradu koje prodaju elektronske komponente: - RK Nikola Tesla, Timočka 18 tel 402-096, 422-792; fax 401-768 - Avala Electronic, Džordža Vašingtona (između Cetinjske i 29. novembra) tel 335-128 - Prodavnica u 29. novembra (ranije Pro Musica, između Cetinjske i Dž. V.) tel 342-187 - Comagel, Skenderbegova 16 tel/fax 631-903 (rade od 8 do 16h). Nisam naveo BG Elektronik koji prodaje isključivo rezervne delove za televizore i videorekordere (a i vrlo je skup), kao ni Beograd Elektronik i Batel koji komponente prodaju na veliko. Postoji i čovek koji se non-stop reklamira u "Oglasima" i koji komponente donosi iz Minhena uz 40% provizije. Rok isporuke je 7 dana. Nisam sa njim radio, tako da ne znam koliko je pouzdan. Ako nekoga zanimaju prodavnice izvan Beograda, mogu da navedem i njihove adrese i telefone.
electron.80 mmitrovic,
Pošto ste o ovome već raspravljali (bar tako kažu računari) gde se nalazi šema za automatski telefonski preklopnik. _mmix_
electron.81 sojka,
Da li neko ima pokvareni(poluispravan)mobilni CD plejer na prodaju,trampu? Ja sam kupio jedan SANYO CDP-35 ali mu je diplej razbijen i nece da očita (fokusira) početak ploče!Čovek ga je ispustio pa se malo razbio! :-> Znači treba mi optika eventualno displej ali i šema bi mi dobro došla ! Pozdrav Sojka
electron.82 mirche,
Trafo u samogradnji...ccc... Zovni firmu 'Trafco', oni motaju toruse vrlo lepo. Meni su namotali jedan sa 220 na 120 č (Ovo č je talasić za naizmeničnu struju ;)) i da kucnem u drvo, još uvek lepo radi. Ne sećam se tačno ulice ali to je jedna paralelna sa Južnim Bulevarom odmah kod HAS-MAS-a.(izlazi na Maksima Gorkog) Kol'ko se ja laički razumem, torusni su ti neki plafon što se tiče daljeg razvoja trafoa, jedino si ograničen po pitanju snage a i malo ih je teže spakovati al' to ukapiraš tek na kraju. ;)
electron.83 dkrstic,
Uz poruku šaljem spisak raznih delova koje ima moj ortak sa fax-a. Ako je neko zainteresovan, telefon za kontakt je u fajlu. delovi.zip
electron.84 saricl,
> Imam TANGO_PCB V1.02 i nikako da primam NET listu iz ORCAD-DRAFT-a. > Molio bi za pomoc ? Kad pravis netlistu iz draft moras navesti format netliste: NETLIST SCHEMA.SCH NETLIST.NET /TANGO Ako ni onda nece da prima ostavicu ti parce netliste pa uporedi format.
electron.85 saricl,
> Da li neko zna gde se u Segedinu mogu kupiti elektronske komponente? Mesta je jako mnogo NPR Procontrol, ali je najbolje da uzmes kartu i da odvojis jedan dan za setnju i razgledanje znamenitosti grada u drustvu neke rasne madjarice koja usput govori i naski.:))
electron.86 saricl,
> Zna li neko Üta se deÜava sa Ŕasopisom "Elektro" ,da li je > izaÜao 2 broj ? Jeste ima podataka o microcontroleru 8051.
electron.87 slavisa,
Vrlo je potreban kondezator 2,2 mikrofarada,350-400V Ko ima informaciju ili stvarčicu: Vlada 439-803 ili mail slavisa
electron.88 cosa,
Ne znam koliko bi bilo interesantno za konferenciju, ali me je dosta ljudi pitalo sta je to PLM, koliko je koristan i koje su mu primene. Ako ima zainteresovanih, mozda bih mogao da napisem nesto o tome. Cosa.
electron.89 jerry,
> Trazim majstora/servis gde bih mogao da dam svoj deck na popravku. > Normalno, trazim proverenog majstora, a ne nekog hohstaplera i > derikozu :). Trazim majstora/servis u okolini g. Saricl-a da svrati do njega i sredi mu YU kodove. Trazim proverenog majstora, a ne nekog hohstaplera i derikozu :). Sto se tice majstora za kasetofon (deck) zovi 623-874 Dule, posle 18h. Kazi da sam te poslao ja i naplatice ti duplo sku.. ovaj... manje. ;)
electron.90 todorp,
> Ne znam koliko bi bilo interesantno za konferenciju, ali me > je dosta ljudi pitalo sta je to PLM, koliko je koristan i koje su mu Mene bi zanimalo :)
electron.91 fric,
> Sto se tice majstora za kasetofon (deck) zovi 623-874 > Dule, posle 18h. Kazi da sam te poslao ja i naplatice ti > duplo sku.. ovaj... manje. ;) :) Tnx for info, već sam se snašao u međuvremenu.
electron.92 petrovics,
Bio bih jako zahvalan onom ko bi mogao da mi napise raspored nozica na sledecim memoriskim cipovima: - 511000 ili 411000 - 53256 ili 51256 - 41464 S kojim cipovima su ekvivalentni memoriski cipovi sa oznakom AAA2801P-08. Imaju po 16 pinova ?
electron.93 vstan,
> Bio bih jako zahvalan onom ko bi mogao da mi napise raspored > nozica na sledecim memoriskim cipovima: > > - 511000 ili 411000 A za koji tip kucista: 18-pinsko DIP, 26-pinsko SOJ ili 20-pinsko ZIP kuciste ? Da ne pisem za svako.
electron.94 baper,
Fataj :) Fajl je u obliku *.PCX ! Poz, dvojnik.zip
electron.95 baper,
--> je dosta ljudi pitalo sta je to PLM, koliko je koristan i --> koje su mu primene. Ako ima zainteresovanih, mozda bih mogao --> da napisem nesto o Može, može :))
electron.96 mbole,
> Fajl je u obliku *.PCX ! A arhiva je arj iako je ekstenzija zip. ;< Dvaput sam je skidao, i pitao se sto ne valja dok mi nije palo napamet da je preimenujem. Usput, jel obavezno da budu dva relea, ili postoji način da se iskoristi jedan (višekontaktni naravno)?
electron.97 saricl,
> primene. Ako ima zainteresovanih, mozda bih mogao da napisem nesto o > tome. Pa napisi, interesenata ce biti sigurno.
electron.98 baper,
--> Ili možda listu sa približnim cijenama i adrese na kojima se Možda ovo pomogne ? Poz, catalog.arj
electron.99 vovi,
Video sam da na etf-u postoji spice 5.0 Dali neko zna kako se on odatle moze skinuti? Takodje, dali neko zna na koji nacin se moze dobiti pristup na eft-ovu mrezu. Unapred hvala.
electron.100 petrovics,
>> > - 511000 ili 411000 >> >> A za koji tip kucista: >> 18-pinsko DIP, 26-pinsko SOJ ili 20-pinsko ZIP kuciste ? Svi cipovi za koje sam zamolio za raspored pinova su u DIP kucistima.
electron.101 saricl,
> Trazim majstora/servis u okolini g. Saricl-a da svrati do njega i Saricl ti salje puno srdacnih ozdrava. :)))
electron.102 pstevo,
> je dosta ljudi pitalo sta je to PLM, koliko je koristan i koje > su mu primene. Ako ima zainteresovanih, mozda bih mogao da Još jedan glas ZA !!!
electron.103 pstevo,
> Možda ovo pomogne ? Kako da ne, mnooogo ti hvala. Nadam se da ću jednom i ja tebi pomoći.
electron.104 vujos,
Zna li neko adrsu časopisa "Elektro". Mailovao sam tipa koji je oglašavao časopis u sezam.oglasi, ali mi nije odgovorio.
electron.105 zelmil,
Adresa je sledeca: InterHIT sa p.o. Lole Ribara 2 P.fah 89 18000 Nis telefoni: 018/23-317,018/68-192 fax: 018/23-317 Pozdrav ZELMIL
electron.106 vstan,
>>> > - 511000 ili 411000 >>> >>> A za koji tip kucista: > > Svi cipovi za koje sam zamolio za raspored pinova su u DIP > kucistima. 511000A (1.048.576x1 CMos DRAM) 41464 (65.536x4 NMos DRAM) ======= ===== ___ __ ___ 1: Din 6: A1 11: A5 16: CAS 1: OE 6: A6 11: A3 16: CAS __ 2: WE 7: A2 12: A6 17: Dout 2: DQ1 7: A5 12: A2 17: DQ4 ___ 3: RAS 8: A3 13: A7 18: Vss 3: DQ2 8: A4 13: A1 18: Vss __ 4: NC 9: Vcc 14: A8 4: WE 9: Vcc 14: A0 ___ 5: A0 10: A4 15: A9 5: RAS 10: A7 15: DQ3 > - 53256 ili 51256 Ova dva cipa nisu ista. Prvi je 32kx8 ROM, a drugi SRAM i nemaju isti raspored. Postoji i 51C256 koji je 256kx1 DRAM. Prema tome odluci se :)
electron.107 niklaus,
Subject: Re: SPICE na UBBG PUBLIC disku (:> Video sam da na etf-u postoji spice 5.0 (:> Dali neko zna kako se on odatle moze skinuti? Ponesi diskete, ličnu kartu i sedni za PC/AT u Računskom Centru ETFa (sumorna kuća podno AEG zgrade). Ličnu kartu daš operaterima, da bi oni tebi uzvratili sistemskom disketom za dizanje ATa i spajanje sa mrežom. Čemu diskete služe - to znaš. (: (: Sean :)
electron.108 baper,
--> A arhiva je arj iako je ekstenzija zip. ;< Sorry, moja greška, ali sam kasno primetio :(( Izvinjenje za sve koji su imali problema :( --> Usput, jel obavezno da budu dva relea, ili postoji način da --> se iskoristi jedan (višekontaktni naravno)? Treba da budu dva relea, pošto oni rade kao flip-flop :)) Uvek kada se jedna slušalica digne jedan rele blokira drugog, tj. prisluškivanje. Poz, baper
electron.109 kanki,
Zdravo naelektrisani :) Razmišljao sam da pravim nešto kao UPS, za napajanje sa akumulatora pa bi mi bila potrebna šema neko pretvarača 12 na 220 V nekih 300 W snage. Bio bih zahvalan ukoliko neko ima i želi da mi ustupi a naravno komentari i zamjerke nisu na odmet .... goran
electron.110 boris,
> Razmišljao sam da pravim nešto kao UPS, za napajanje sa > akumulatora pa bi mi bila potrebna šema neko pretvarača 12 na > 220 V Znam da je bilo u nekoj staroj Galaksiji, ali nisam siguran za snagu. Ako se niko drugi ne javi u međuvremenu, pokušaću da je iskopam. Pozdrav Boris
electron.111 vujos,
¨>Adresa je sledeca: ¨> InterHIT sa p.o. Lole Ribara 2 P.fah 89 18000 Nis Hvala :)
electron.112 spantic,
Kad smo već kod UPS-a može li mi neko dati pokazivač na poruke o vrstama UPS-ova? Usput ima li neko telefon firmi koje prodaju UPS-ove u SRJ?
electron.113 sjocic,
Koji je raspored vodova na konektoru za miša ali koji ide preko tastature - konektor je pljosnat, 9 pinova i malo liči na onaj za telefon samo uvećan i sa više žica ;)? Miš je marke Covergent, ali na pločici piše Logitech (i čip je logitech-ov )
electron.114 kanki,
.*.*. Znam da je bilo u nekoj staroj Galaksiji, ali nisam siguran .*.*. za snagu. Ako se niko drugi ne javi u međuvremenu, pokušaću .*.*. da je iskopam. Bio bih zahvalan, ali mi je potrebna 300 ili wiše W snage...
electron.115 kanki,
.*.*. .*.*. Kad smo već kod UPS-a može li mi neko dati pokazivač na .*.*. poruke o vrstama UPS-ova? Usput ima li neko telefon firmi .*.*. koje prodaju UPS-ove u SRJ? Ima ih Com Trad 752-663 Iz oglasa krajem marta 600 VA Backup - 900 ? :)) 900 VA Smart - 2.250
electron.116 zormi,
* Kad smo već kod UPS-a može li mi neko dati pokazivač na poruke * o vrstama UPS-ova? Usput ima li neko telefon firmi koje prodaju... Ne znam detalje, samo okvirne cene: 400 VA oko 650 DM 600 VA oko 800 DM
electron.117 vujos,
¨> Razmišljao sam da pravim nešto kao UPS, za napajanje sa ¨> akumulatora pa bi mi bila potrebna šema neko pretvarača 12 na ¨> 220 V Reče mi jedan tip da je bila neka šema u SAM-u '81. godine. Izgleda da je kvalitetna i da radi. Potražiću, pa ako nađem šaljem.
electron.118 spantic,
Hvala Kankiju i Zormiju na pomoći, još samo onaj pokazivač na diskusiju :) Imam problem sledeće prirode: Novell mrežu pod 3.11 sa jednim serverom i 5 klijenata u prvoj i sa 10 klijenata u drugoj varijanti. Od periferne opreme imam potrošnju jednog HP 4. UPS mora držati celu mrežu
electron.119 rajkonja,
>> Razmisljao sam da pravim nesto kao UPS, za napajanje sa >> akumulatora pa bi mi bila potrebna sema neko pretvaraca 12 na >> 220 V > > Znam da je bilo u nekoj staroj Galaksiji, ali nisam siguran za snagu. > Ako se niko drugi ne javi u meduvremenu, pokusacu da je iskopam. > > Pozdrav Boris Jeli sefovi a sto bi se drzali neke glupe seme koju je izmislio neki Amater.Sami projektujte neku (neki DC/DC konvetor npr Flyback) P.S. Ako bas hocete da nesto korisno naucite nabavite knjigu : Power Electronics :Converters, Aplications and Design Ned Mohan, Tore M. Underland, William P. Robbins 1989. John Wiley & Sons Po ovoj knjizi se na vecini svetskih univerziteta drze predavanja iz Energetske Elektronike (pa i kod nas na ETF-u) Pozdrav, Ivan
electron.120 vujos,
¨>Jeli sefovi a sto bi se drzali neke glupe seme koju je izmislio neki ¨>amater.Sami projektujte neku (neki DC/DC konvetor npr Flyback) 'Zašto izmišljati toplu vodu?', ako već ima proverena šema
electron.121 zormi,
* sledeće prirode: Novell mrežu pod 3.11 sa * jednim serverom i 5 klijenata u prvoj i sa * 10 klijenata u drugoj varijanti. Od periferne * opreme imam potrošnju jednog HP 4. * * UPS mora držati celu mrežu UPS od 1200 VA je dosta skup (reda 1800 DM), ali ti ni on ne bi sigurno obavio posao. Treba ti još jedan.
electron.122 kanki,
.*.*. onaj pokazivač na diskusiju :) Imam problem .*.*. sledeće prirode: Novell mrežu pod 3.11 sa .*.*. jednim serverom i 5 klijenata u prvoj i sa .*.*. 10 klijenata u drugoj varijanti. Od periferne .*.*. opreme imam potrošnju jednog HP 4. .*.*. .*.*. UPS mora držati celu mrežu Bogami tebi ni Đerdap ne bi bio dovoljan :))) Server + 5kl.=6 kompova * 200 W = 1200 W server + 10kl.=11 kompova = 2200 W HP ne znam.... pa sada saberi i dodaj za neku sigurnost 1/4 (nadam se da nije mnogo) i .... lele tebi :)
electron.123 spantic,
> UPS od 1200 VA je dosta skup (reda 1800 DM), ali ti ni on ne bi > sigurno obavio posao. Treba ti još jedan. Da, to sam i ja dobio kada sam na kraju seo pa izračunao. Ipak, takva opcija je i dalje u igri. Ima li neko telefone firmi koje prodaju pouzdane UPS-ove? Može ovde, može u mail. To je zapravo ono što sam od početka tražio :) Ali niko nije zagrizao da mi da i podatke o UPS-u i ime firme ;)
electron.124 mmitrovic,
Koje su oznake za neke 16bitne brojače, i gde se mogu nabaviti? Takodje gde može da se nabavi EPROM tipa 27512. Naravno treba mi i raspored pinova za brojac.
electron.125 vstan,
> ..... Ima li neko telefone firmi > koje prodaju pouzdane UPS-ove? Moze ovde, moze u mail. To je > zapravo ono sto sam od pocetka trazio :) Ali niko nije zagrizao > da mi da i podatke o UPS-u i ime firme ;) American Power Conversion. Ima gomile certifikata, pa i od Novell-a. Prodaje neka firma iz Sava Centra (?). Pogledacu adresu sutra na poslu. Snage su od 250-2000VA.
electron.126 meda,
>> Da, to sam i ja dobio kada sam na kraju seo pa izracunao. >> Ipak, takva opcija je i dalje u igri. Ima li neko telefone >> firmi koje prodaju pouzdane UPS-ove? Moze ovde, moze u mail. >> To je zapravo ono sto sam od pocetka trazio :) Ali niko nije >> zagrizao da mi da i podatke o UPS-u i ime firme ;) Probaj kod Sage, tel 2223579, nalaze se u Sava centru.
electron.127 zelmil,
Da li neko zna da mi objasni posto ja nisam bas neki poznavalac asemblera kako da podelim jedan dvobajtni broj sa jednobajtnim sa instrukcijama za jednobajtno deljenje. Hvala ZELMIL
electron.128 spantic,
Zahvaljujem se zormiju, vstanu i medi na pomoći :)
electron.129 kanki,
Ljudi, je li stvarno niko nema ama baš nikakvu šemu jeb...g pretvarača sa 12 na 220 malo veće snage ?!?!? Ako je nekome muka da crta seme neka da tel. pa ću JA nazvati i prebaciti faxom.... ps. Muko moja ....
electron.130 crncic,
█ŽŠ American Power Conversion. Ima gomile certifikata, pa i od █ŽŠ Novell-a. Prodaje neka firma iz Sava Centra (?). Pogledacu █ŽŠ adresu sutra na poslu. Snage su od 250-2000VA. SAGA.
electron.131 crncic,
█ŽŠ American Power Conversion. Ima gomile certifikata, pa i od █ŽŠ Novell-a. Prodaje neka firma iz Sava Centra (?). Pogledacu █ŽŠ adresu sutra na poslu. Snage su od 250-2000VA. SAGA.
electron.132 feniks,
│ Ljudi, je li stvarno niko nema ama baš nikakvu šemu jeb...g │pretvarača sa 12 na 220 malo veće snage ?!?!? └────────────── Nemam srca da se ne javim. Naime još pre desetak godina kao diplomski rad iz predmeta Elektroenergetski pretvarači (ETF) kod prof.dr. Petra Miljanića (čujem da je on sada i akademik), napravio sam jedan tiristorski DC/AC invertor (poznat u stranoj literaturi kao McMurray-Bedford-ov sa povratnim diodama). Odnos napona je baš kao što tražiš, a snaga je bila oko 150 W. Frekvencija je 50 Hz, mada lepo radi sve do 500 Hz. Izlazni napon - četvrtka. Još uvek ga koristim, s vremena na vreme. Na isti način, moguće je napraviti pretvarač bilo koje snage, samo treba izabrati druge tiristore i drugi trafo. Princip je isti - sve ostalo su nijanse (patent by Đ.B) :) Treba naglasiti da je veliki problem trafo. Prvo to nema nigde da se kupi, a njegov proračun namotaja razlikuje se od onog za klasični mrežni. U najboljem slučaju iz dva pokušaja ćeš ga uspešno sam napraviti. :) Pozdrav, SP
electron.133 vstan,
> Ljudi, je li stvarno niko nema ama bas nikakvu semu jeb...g > pretvaraca sa 12 na 220 malo vece snage ?!?!? Nezahvalna rabota ! Ako jos budes insistirao videcu nesto.
electron.134 crncic,
██ Ljudi, je li stvarno niko nema ama bas nikakvu semu jeb...g ██ pretvaraca sa 12 na 220 malo vece snage ?!?!? Imam ja za 200 W :)) !
electron.135 ljubisha,
> Ljudi, je li stvarno niko nema ama baš nikakvu šemu jeb...g >pretvarača sa 12 na 220 malo veće snage ?!?!? Da vidimo šta kažu Milobar-Židan (Spojevi s tranzistorima, druga knji- ga). Strana 100: Pretvarač za 12V=/220V~ (100...200W) Treba ti tajmer NE555, dva operaciona pojačala 709 ili 741, dva tra- nzistora BD 139 i 4-6 2N3055 (100-200W) i trafo (za 200W) sa jezgrom od 16cm2, primarom 2x9V s izvodom kod 2x8V i sekundar 240V s izvodom kod 220V. Ostali delovi su manje više obični.
electron.136 crncic,
│║█ napona je bas kao sto trazis, a snaga je bila oko 150 W. Frekvencija │║█ je 50 Hz, mada lepo radi sve do 500 Hz. Izlazni napon - cetvrtka. │║█ Jos uvek ga koristim, s vremena na vreme. Ok, salji semu. Meni treba na izlazu sinusoida, kako da je dobijem ? U skoli nam je profan skoro predavao da se to postize ili specijalnim tiristorom ili upravljackim kolom tiristora. Zasta ga koristis ?
electron.137 feniks,
││║█ napona je bas kao sto trazis, a snaga je bila oko 150 W. Frekvencija ││║█ je 50 Hz, mada lepo radi sve do 500 Hz. Izlazni napon - cetvrtka. ││║█ Jos uvek ga koristim, s vremena na vreme. │ │ Ok, salji semu. │ Meni treba na izlazu sinusoida, kako da je dobijem ? │ U skoli nam je profan skoro predavao da se to postize │ ili specijalnim tiristorom ili upravljackim kolom tiristora. │ Zasta ga koristis ? └──────────────────────────────────── Šemu imam na papiru. Trebalo bi to skenirati... Međutim, relativno je jednostavna. To je trafo čiji srednji izvod ide na (+12V) a preostala dva na anode tiristora. Katode tiristora idu na (-12V) tj. bolje rečeno (0V) jer je ukupan napon napajanja samo 12V. Postoji problem gašenja tiristora u kolu JSS. Danas bi ovo pravio sa tranzitorima snage kojih u ono vreme nije bilo lako nabaviti. Šeme za sinusni oblik koji tebe interesuje su mnogo komplikovanije. Za samogradnju bih pre predložio pretvarač sa 24V na 220V jer je to lakše realizovati ( manje su varijacije izlaznog napona sa promenom napona baterije). Pozdrav, SP
electron.138 crncic,
│║█ Ok, salji semu. │║█ Meni treba na izlazu sinusoida, kako da je dobijem ? │║█ U skoli nam je profan skoro predavao da se to postize │║█ ili specijalnim tiristorom ili upravljackim kolom tiristora. ████████████████████████ Ispravka, nije specijalni tiristor :))), nego specijalni transformator !
electron.139 ognjan,
>> Ljudi, je li stvarno niko nema ama baš nikakvu šemu jeb...g >> pretvarača sa 12 na 220 malo veće snage ?!?!? Ma ima šema, kol'ko 'oćeš, samo čini mi se da se ne isplati za*ebavati sa tim. Pogotovo, ako treba da to bude UPS. U SAM-u je izlazila čitava serija o ovim pretvaračima, ali za malo veće snage (200 i 400W) trebaju ti dva akumulatora 12V/55Ah. Kad sve sabereš bolje još malo dodati i kupiti neki jeftiniji UPS. Akumulatori su najskuplja stavka u svakom slučaju. Ogy.
electron.140 vstan,
> │║█ ... ........................ > ████████████████████████ Ajd malo smanji dozivljaj !
electron.141 kanki,
.>> .>> Ako jos budes insistirao videcu nesto. Molio bih šemu, ako je lakše fax-om na tel 082/64-033 do 14.30 radnim danom. Feniks i za tebe važi Dule ako je Sa Tigra imam ali mi nije nešto... ps. Ubih se tražeći šemu, vjeruj mi!
electron.142 kanki,
.>> ga). Strana 100: Pretvarač za 12V=/220Vč (100...200W) .>> Treba ti tajmer NE555, dva operaciona pojačala 709 ili 741, .>> dva tra- nzistora BD 139 i 4-6 2N3055 (100-200W) i trafo (za .>> 200W) sa jezgrom od 16cm2, primarom 2x9V s izvodom kod 2x8V i .>> sekundar 240V s izvodom kod 220V. Ostali delovi su manje više .>> obični. Daj, daj, daj ... :)
electron.143 zako,
Potreban mi je spisak knjiga i kataloga elektronskih komponenti koje se mogu kupiti kod nas. Svi oni koji mi u tome mogu pomoci neka mi ostave poruku u Orki ili putem poste (Zako). Unapred se zahvaljujem
electron.144 kanki,
.>> U SAM-u je izlazila čitava serija o ovim pretvaračima, ali za .>> malo veće snage (200 i 400W) trebaju ti dva akumulatora Reci barem koji su brojevi.... .>> 12V/55Ah.Kad sve sabereš bolje još malo dodati i kupiti neki .>> jeftiniji UPS. Akumulatori su najskuplja stavka u svakom .>> slučaju. A što jest jest skupi su, a mnogo je jeftinije raditi ako imaš koji komad 12v/135Ah viška:)
electron.145 zelmil,
Da li neko zna da mi objasni posto ja nisam bas neki poznavalac asemblera kako da podelim jedan dvobajtni broj sa jednobajtnim sa instrukcijama za jednobajtno deljenje. Hvala ZELMIL
electron.146 crncic,
│║█ Za samogradnju bih pre predlozio pretvarac sa 24V na 220V jer │║█ je to lakse realizovati ( manje su varijacije izlaznog napona Pa onda moram da koristim dva akumulatora, odakle mi. :))
electron.147 feniks,
Neko se beše interesovao za šemu energetskog invertora. Samo nemojte mnogo da pitate u vezi objašnjenja rada, jer nemam baš vremena a ima dosta literature o invertorima koga interesuje... SP invertor.gif
electron.148 ognjan,
>> A što jest jest skupi su, a mnogo je jeftinije raditi ako imaš >> koji komad 12v/135Ah viška:) Pogledacu koji su brojevi pa cu ti javiti na mail. Inače, ja sam razmišljao (kad nismo imali struje mjesecima) o jednoj puno luđoj ideji. Ukratko: UPS bez pretvarača ! Dakle, napraviti stabilizatore i sa akumulatora dovesti napone +/- 12V i +/- 5V. Uz male prepravke na PS-u to bi moglo i da proradi :)). Ogy.
electron.149 trix,
> Ukratko: UPS bez pretvaraca ! Dakle, napraviti stabilizatore i sa akumulatora > dovesti napone +/- 12V i +/- 5V. A monitor ? Ne verujem u slepo kucanje :)
electron.150 gaston,
****************************** HITNO POTREBNA POMOC Potrebne sve informacije o integralnom kolu MN157451(A)KKA 9D'1 Inace kolo ima 64 pina i koristi se u digitalnom meracu pritiska. Konkretno me interesuje gde moze da se kupi. UNAPRED HVALA GASTON ******************************
electron.151 crncic,
Evo seme i uputstva za FM predajnik snage oko 2 W, 88 - 108 MHz. Snaga ovog predajnika je oko 2W max a domet(sa tom snagom) je cca 50 - 100km sto opet zavisi od konfiguracije terena, napona, duzine antene i slicno. Na ulaz se prikljucuje mikrofon ili neki drugi izvor NF naizmenicnog signala. Zavojnica L 1 ima izvod na sredini(2.5 navoja). Podesavanje predajnika na zeljenu frekvenciju se vrsi trimer kondenzatorom od 13 pF, a ona moze biti 88 do 108 MHz. Trimer kondenzator od 25 pF sluzi za podesavanje antene, a serijski spojena sijalica za kontrolu izlazne snage predajnika. Varicap diodu mozete zameniti i tranzistorom BC 107 spojenim kao na slici iznad seme. Trimer potenciometar od 100 kŕ sluzi da se stepen devijacije NF signala podesi na pravilnu vrednost tako da vernost reprodukcije govora i sl. bude dobra. Na tranzistore treba postaviti hladnjake, ako je napon napajanja veci od 12V. Antena se izradjuje od zice Ý 3 mm ili se moze upotrebiti teleskopska antena, a duzina se krece od 60 - 90 cm. Najbolja duzina se racuna po formuli: DUZINA ANTENE(u metrima) = 72 / FREKVENCIJA(u MHz) Stampanu plocicu izradite logicki po semi tako da izlazni stepen sa dva tranzistora bude sto vise simetrican. fm88_108.zip
electron.152 spantic,
Pa gde je nacrt za Covox? Nema ORKA.1 konferencije, a ni u jednoj drugoj nema istog uz poruku 3.224 Može li neko da UL taj nacrt ako ga ima?
electron.153 vujos,
¨> Evo seme i uputstva za FM predajnik snage oko 2 W, 88 - 108 MHz. To je koliko sam shvario iz teksta jedna starija šema. Da li si probao predajnik i kako radi ?
electron.154 vovi,
Da li neko ima raspored pinva ili pak blok semu IC TCA 280. Takodje bi i neka sema u kome je ovo koli primenjeno bila pozeljna. PS U prodavackom katalogu pise: THYRISTOR+TRISAC - ANST./TRIGGER CTRL. Unapred hvala
electron.155 ognjan,
>> A monitor ? Eh, ljudi nikad nisu zadovoljni ... :))
electron.156 crncic,
■■> To je koliko sam shvario iz teksta jedna starija šema. ■■> Da li si probao predajnik i kako radi ? Nisam ga probao jer su na izlazu tranzistori BSX xx koji su skupi u p.z.. ma.....u tako da nikad da ih kupim i probam celu stvar. Skini šemu, 10 kB .ZIP - unutra 190 kB BMP !
electron.157 crncic,
■■> Može li neko da UL taj nacrt ako ga ima? Imam ja, čekaj dan dva i stići će !
electron.158 vujos,
¨> Nisam ga probao jer su na izlazu tranzistori BSX xx koji su skupi u ¨> p.z.. ma.....u tako da nikad da ih kupim i probam celu stvar. ¨> Skini šemu, 10 kB .ZIP - unutra 190 kB BMP ! Mislim da je to ta šema jer ima BSX :( Ali ipak skidam da proverim.
electron.159 spantic,
> Imam ja, čekaj dan dva i stići će ! Hvala, ako može što pre bio bih zahvalan :)
electron.160 vujos,
¨> Mislim da je to ta šema jer ima BSX :( ¨> Ali ipak skidam da proverim. Skinuo, proverio, ... ista šema.
electron.161 zdimic,
Treba mi integralac LA4183 ispod toga piše još 7D2. Izvađen je zbog pregrevanja iz jednog sintesajzera i ima 12 normanih tankih i dve debele srednje nožice. Svaka pomoć, gde koliko ili kako dobrodošla.
electron.162 crncic,
■■> Mislim da je to ta šema jer ima BSX :( ■■> Ali ipak skidam da proverim. A što ":(" ? Jel ne valja ? Nije valjda da šema ne valja ? :((((
electron.163 crncic,
■■> Hvala, ako može što pre bio bih zahvalan :) Ok, evo ga. Nisam mogao brže. Možda bi trebalo u PC.HARD.4:razno ali može i ovde. Za sve one koji nemaju para za Sound karticu evo resenja koje daje mnogo bolji zvuk od PC zvucnika. Radi se o 8-bitnom D/A konvertoru lestvicastog tipa. Prednost u odnosu na tezinski D/A konvertor je u tome sto koristi samo 2 vrednosti otpornika, koje nisu kriticne, ali moraju stojati u odnosu 1:2. Konvertor moze da se koristi sa programima Visual Player i slicnim reprodu- ktorima samplova. Prikljucuje se na paralelni port racunara, a njegov izlaz na audio pojacalo. Zgodno je otpornike lemiti direktno na konektor. Sve ovo je provereno u praksi i lepo radi. ┌── \ │ \ │ \ │ │ 2R R │ 9 o─┼───█████████────────┬───────█████████────────────o Out │ │ ███ │ │ 2R ███ R ┌─────o │ 8 o─┼───█████████────────┤ │ │ │ ███ R │ │ │ 2R ███ │ │ 7 o─┼───█████████────────┤ ─┴─ │ │ ███ R │ │ 2R ███ │ 6 o─┼───█████████────────┤ │ │ ███ R │ │ 2R ███ │ 5 o─┼───█████████────────┤ │ │ ███ R │ │ 2R ███ │ 4 o─┼───█████████────────┤ │ │ ███ R │ │ 2R ███ │ 3 o─┼───█████████────────┤ │ │ ███ R │ │ 2R ███ │ 2 o─┼───█████████────────┤ │ │ ███ 2R │ │ ███ │ 25 o─┼────────────────────┤ │ │ │ ┌────────────┐ │ / ─┴─ │ R = 5K │ │ / │ 2R = 10K │ └── / └────────────┘ 25 pinski muski konektor
electron.164 vujos,
¨> A što ":(" ? ¨> Jel ne valja ? ¨> Nije valjda da šema ne valja ? :(((( Nekada su se ove šeme prodavale preko 'SAM'-a na kile! Karakteristično je bilo ma koliko napravio identični uređaj po šemi, da on neće da radi. I ja sam se zainteresovao za ovu šemu, i posle nekih neuspeha sam odustao. Voleo bi da neko napravi uređaj i kaže da radi sasvim solidno, pa da kremem i ja u realizaciju.
electron.165 kuzma,
Kakva imate iskustva sa softverom za izradu stampanih ploca (PCB) (odnosno sta koristite)?
electron.166 feniks,
│ Za sve one koji nemaju para za Sound karticu evo resenja koje daje mnogo │ bolji zvuk od PC zvucnika. Radi se o 8-bitnom D/A konvertoru lestvicastog └──────── Dok još S.Pantić nije počeo da pravi Covox karticu moram da primetim grešku u šemi u odnosu na original koji se pripisuje osobi koja se zove Harry Stox. ;) ─┬─ │ ┌── Đ ███ │ Đ Otpornik koji fali! -----> R ███ │ Đ ███ │ │ 2R R │ │ 9 o─┼───█████████────────┬───────█████████──────┴─────o Out │ │ ███ │ │ 2R ███ R ┌─────o │ 8 o─┼───█████████────────┤ │ │ │ ███ R │ │ │ 2R ███ │ │ 7 o─┼───█████████────────┤ ─┴─ │ │ ███ R │ │ 2R ███ │ 6 o─┼───█████████────────┤ │ │ ███ R │ │ 2R ███ │ 5 o─┼───█████████────────┤ │ │ ███ R │ │ 2R ███ │ 4 o─┼───█████████────────┤ │ │ ███ R │ │ 2R ███ │ 3 o─┼───█████████────────┤ │ │ ███ R │ │ 2R ███ │ 2 o─┼───█████████────────┤ │ │ ███ 2R │ │ ███ │ 25 o─┼────────────────────┤ │ │ │ ┌────────────┐ │ / ─┴─ │ R = 5K │ │ / │ 2R = 10K │ └── / └────────────┘ 25 pinski muski konektor Moram da priznam da ovo nisam pravio da me baš interesuje koja šema je dobra. Ko ima COVOX karticu nek pogleda da li postoji gore naznačeni otpornik. Pozdrav, SP
electron.167 dtadic,
>> Treba mi integralac LA4183 ispod toga piše još 7D2... Ako ti nešto znači, njegova nemačka cena je 3-4 DEM. Kod nas ćeš ga vrlo teško naći.
electron.168 zdimic,
> >> Treba mi integralac LA4183 ispod toga piše još 7D2... > Ako ti nešto znači, njegova nemačka cena je 3-4 DEM. > Kod nas ćeš ga vrlo teško naći. Ako ga nije moguće naći ovde zna li neko način da to stigne iz nekog inostranstva, ili adresu neke prodavnice takvih elemenata u Segedinu ili Budimpešti. Možda bih tamo mogao da ga kupim? Deca dosadiše :((
electron.169 vstan,
> Dok jos S.Pantic nije poceo da pravi Covox karticu moram da > primetim gresku u semi u odnosu na original koji se pripisuje > ..... Ko ima COVOX karticu nek pogleda da li postoji > gore naznaceni otpornik. Kod mene postoji. UBR, trampim Covox za 1.44 diskete !!
electron.170 spantic,
> Ok, evo ga. Nisam mogao brže. Hvala :)
electron.171 spantic,
> Dok još S.Pantić nije počeo da pravi Covox karticu moram da > primetim grešku u šemi u odnosu na original koji se pripisuje > osobi koja se zove Harry Stox. ;) Hvala na ispravci :)
electron.172 dtadic,
>> Ako ga nije moguće naći ovde zna li neko način da to stigne iz nekog >> inostranstva, ili adresu neke prodavnice takvih elemenata u Segedinu ili Pogledaj poruku 6.69.
electron.173 crncic,
■■> ¨> Mislim da je to ta šema jer ima BSX :( ■■> ¨> Ali ipak skidam da proverim. ■■> ■■> Skinuo, proverio, ... ista šema. Znači ne radi ? :((( Ne vredi da se pravi ?
electron.174 crncic,
■■> zbog pregrevanja iz jednog sintesajzera i ima 12 normanih ■■> tankih i dve debele srednje nožice. Svaka pomoć, gde koliko Te dve debele u sredini su krilca za hladjenje. Integralac možeš naći u Radio klubu "Nikola Tesla", Timočka 18.
electron.175 kanki,
.>> razmišljao (kad nismo imali struje mjesecima) o jednoj puno .>> luđoj ideji. Ukratko: UPS bez pretvarača ! Dakle, napraviti .>> stabilizatore i sa akumulatora dovesti napone +/- 12V i +/- .>> 5V. Uz male prepravke na PS-u to bi moglo i da proradi :)). A što bi sa pover good? ps. izvinjavam se zbog kasnog reply-a, praznici....
electron.176 rajkonja,
> > ┌── \ Ovdije treba 2R──┐ > │ \ │ > │ \ v > │ │ 2R R > │ 9 o─┼───█████████────────┬───────█████████────────────o Out > │ │ ███ > │ │ 2R ███ R ┌─────o > │ 8 o─┼───█████████────────┤ │ > │ │ ███ R │ > │ │ 2R ███ │ > │ 7 o─┼───█████████────────┤ ─┴─ > │ │ ███ R > │ │ 2R ███ referenca: knjiga "impulsna i digitalna elektronika" od cuvenog Zileta :)))) Pozdrav Rajkonja
electron.177 rajkonja,
> osobi koja se zove Harry Stox. ;) > > ─┬─ > │ > ┌── D ███ > │ D Otpornik koji fali! -----> R ███ > │ D ███ > │ │ 2R R │ > │ 9 o─┼───█████████────────┬───────█████████──────┴─────o Out > │ │ ███ > │ │ 2R ███ R ┌─────o > │ 8 o─┼───█████████────────┤ │ > │ │ ███ R │ > │ │ 2R ███ │ Ovaj otpornik koji toboze fali mozes slobodno da izbacis .Napon na njemu je nula => i struja je nula. p.s. Seti se sta je virtuelna masa :))))) Pozdrav Rajkonja
electron.178 gaston,
****************************** HITNO POTREBNA POMOC Potrebne sve informacije o integralnom kolu MN157451(A)KKA 9D'1 Inace kolo ima 64 pina i koristi se u digitalnom meracu pritiska. Konkretno me interesuje gde moze da se kupi. UNAPRED HVALA GASTON ******************************
electron.179 vujos,
¨> Znači ne radi ? :((( ¨> Ne vredi da se pravi ? Nisam rekao da ne radi. Nego da je _to_ ta šema.
electron.180 jmisa,
Kuzmi poruka, uzmi Tango ili Protel (4WIN). Interesuje me skidanje šeme iz OrCad-a, znači kako sliku kao SCH skinuti u lep PCX format, ili sl. Izlaz kao plot za AutoCAD mi ne FILLuje, spojevi su mi kružići, diode neke linije bez veze i sl., a slika je OK. J.M.
electron.181 jmisa,
Da li nekog interesuje program za minimizaciju Bulove DNF. Za informaciju to se lepo radi do 4b., za 5b. trebaju dve tablice, za za više ,... ? :))) Ovaj program radi do 16b., a slede i poboljšanja. Ima mogućnost zadavanja brojeva koji mogu, a ne moraju da se urade pri analizi (kao X), a niz brojeva se daje kao 23..44. Ulaz je npr.: 0+2+7+x9+x14+16+18..23+30+x50..55
electron.182 kuzma,
Probao sam Protel4Win ali mi se cini da ne zna da radi sa jednoslojnim plocama sa dzamperima (a bas mi to treba). Ili ja nisam uspeo da pronadjem? Kakva su iskustva sa ovim programom i sa Tangom.
electron.183 jmisa,
Nerazumem razumem kakav je problem sa džamperima, da li pričamo o problemima Hsa njegovom ili tvojom LIB!? Tango koristim, a Protel je u fazi ispitivanja, nervira me što je spor, a pravo da ti kažem i monitor mi je postao mali (treba mi 21"). Kaži konkretan problem u vezi Tanga. J.M.
electron.184 ognjan,
>> A što bi sa pover good? Ne vidim tu neki problem. (?)
electron.185 feniks,
│ Ovaj otpornik koji toboze fali mozes slobodno da izbacis .Napon na │ njemu je nula => i struja je nula. └────────────────── Nisi dobro video šemu. Otpornik je vezan na "vrući kraj" a ne na masu izlaznog priključka, pa samim tim diktira izlaznu impedansu COVOX-a. Otpornik bi mogli izbaciti samo u slučaju da ulazna impedansa pojačavača ima vrednost R. SP
electron.186 bjevdjic,
▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ M O R Z E O V I Z N A K O V I ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ █ █ █ a = ._ u = .._ █ █ b = _... v = ..._ █ █ c = _._. w = .__ █ █ d = _.. x = _.._ █ █ e = . y = _.__ █ █ f = .._. u = .._ █ █ g = __. v = ..._ █ █ h = .... w = .__ █ █ i = .. x = _.._ █ █ j = .___ y = _.__ █ █ k = _._ z = __.. █ █ l = ._.. 1 = .____ █ █ m = __ 2 = ..___ █ █ n = _. 3 = ...__ █ █ o = ___ 4 = ...._ █ █ p = .__. 5 = ..... █ █ q = __._ 6 = _.... █ █ r = ._. 7 = __... █ █ s = ... 8 = ___.. █ █ t = _ 9 = ____. █ █ u = .._ 0 = _____ █ █ v = ..._ , = __..__ █ █ w = .__ - = _...._ █ █ x = _.._ + = ._._. █ █ y = _.__ / = _.._. █ █ = = _..._ █ █ █ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀
electron.187 spantic,
> Da li nekog interesuje program za minimizaciju Bulove DNF. Zašto da ne? :) Uvek je interesantno videti programe domaćih autora.
electron.188 crncic,
■■> Moram da priznam da ovo nisam pravio da me baš interesuje koja ■■> šema je dobra. Ko ima COVOX karticu nek pogleda da li postoji gore ■■> naznačeni otpornik. Aha, pogledao sam i kod mene ga nema. Ja sam sebi napravio tu stvarčicu po onoj šemi koju sam ja poslao, znači bez ono otpornika i radi bez ikakvih problema ! Kad dodam otpornik, koji si ti ucrtao na šemi, nema nikakvih promena ?!
electron.189 crncic,
■■> Kakva imate iskustva sa softverom za izradu stampanih ploca (PCB) ■■> (odnosno sta koristite)? Srednje žalosna, nego pusti iskustva. Da li znaš možda ti gde se može nabaviti Tango for Win. ?
electron.190 feniks,
Prijatelj mi reče da u RK "Nikola Tesla" u Timočkoj daju na disketi katalog materijala koji poseduju. Ako neko ima tu disketu iz ove godine, bilo bi zgodno da baci ZIP toga ovde, ako to nije preveliko. ;) Unapred zahvalan, SP
electron.191 spantic,
> Aha, pogledao sam i kod mene ga nema. Ja sam sebi napravio tu stvarčicu po > onoj šemi koju sam ja poslao, znači bez ono otpornika i radi bez ikakvih > problema ! Kad dodam otpornik, koji si ti ucrtao na šemi, nema nikakvih > promena ?! I ne bi smelo da ima promena. U svakom slučaju hvala svima na pomoći. E sad :)) Ko ima program za puštanje MODova ( a može i ostalih formata ) na Covox-u?
electron.192 kuzma,
Problem je taj sto zelim da uradim jednostranu plocicu sto nije moguce bez ubacivanja dzampera sa druge strane plcice. Nisam uspeo da u Protelu proverim da li uopste postoji takav nacin rada da on sam umece dzampere tamo gde mu je potrebno (kao sto, uostalom radi i dvoslojnu stampu).
electron.193 jmisa,
Program za MBF-a .... J.M. mbf.exe
electron.194 jmisa,
Sa Protelom nisam radio, samo sam ga instalirao i stoji. Nije loš, ali je straaašno spor (386DX33/210/TET4000) pa i dalje radim u Tangu 2.11. Tango 2.11 ima PIF file za poziv iz WIN, ali nema veze sa nj. H Pa zar niko ne zna kako šemu iz OrCad-a da prebacim u neku BMP sliku :) ? J.M.
electron.195 dperkovic,
A sto to no ne uradis iz Windows-a, bilo sto ces selektovati deo slike pa ga preko clipboarda prebaciti u odgovarajuci program koji podrzava BMP, ili ako ti treba cela slika, ti je eksportuj u recimo HPGL, pa je importuj u odgovarajuci program, ili ako to ne moze napravi neku egzibiciju :) DejanP
electron.196 jmisa,
>>A sot to ne uradis iz Win, ... Pricamo o OrCad-u for DOS. On može da se pozove iz Win., ali što kažeš mogu da snimim deo slike. To uopšte nije rešenje problema, šta ako je slika veća od ekrana, da je spajaš ? :). >>..napravi neku egzibiciju Pričamo o ozbiljnom radu, to nije rešenje. >>..exportuj u HPGL Pa to sam i rekao, ali ne filluje mi čvorove, diode i sl., samo je to problem, kako iz AutoCad-ovog formata da mi slika bude OK. J.M.
electron.197 jerry,
Evo jos jedne audio karte za LPT port. Klasican osmobitni D/A konvertor. Mislim da moze da se koristi kao Disney sound card. Cak zvuci bolje od Sound blastera za semplovane output-e. Zn426e +5V ┌────────┐ │ (2) D0 ───┤9 14├──┤ (3) D1 ───┤10 │ ┌┴┐ (4) D2 ───┤11 │ │ │ 390ŕ (5) D3 ───┤12 │ └┬┘ (6) D4 ───┤13 5├──┤ (7) D5 ───┤1 6├──┤ + (8) D6 ───┤2 4├──│────────┤█────> AMPLIFIER (9) D7 ───┤3 7 │ │ 10ŠF └────┬───┘ +¤ (>10V) │ 4.7ŠF█ │(>10V)│ (25) GND ────────┴──────┴────────────── GND Jerry P.S. +5V moze da se izvuce sa konektora za tastaturu.
electron.198 dens,
>> Srednje žalosna, nego pusti iskustva. Da li znaš možda ti gde se može >> nabaviti Tango for Win. ? Ima li ga kod nas? Ima li ga uopšte? To bi me veoma zanimalo...
electron.199 sojka,
**HELP ** HELP ** HELP ** HELP Potrebni su mi sledeći delovi: Ic-TBA 1440-1kom Diode-BA 379 i BAR 28-po jedan Kalem-TOKO 199 SC 13802Y - 2kom Hvala unapred !!!! Pozdrav Sojka!
electron.200 kanki,
.>>>> A što bi sa pover good? .>> .>> Ne vidim tu neki problem. (?) Dobro, ali zašto mu služi taj "god"...
electron.201 dperkovic,
Pricamo o OrCad-u for DOS. On moze da se pozove iz Win., ali sto kazes mogu da snimim deo slike. To uopste nije resenje problema, sta ako je slika veca od ekrana, da je spajas ? :). >>..napravi neku egzibiciju Pricamo o ozbiljnom radu, to nije resenje. >>..exportuj u HPGL Pa to sam i rekao, ali ne filluje mi cvorove, diode i sl., samo je to problem, kako iz AutoCad-ovog formata da mi slika bude OK. **** Ja isto pricam o OrCAD-u za DOS. Dakle, kao sto sam *rekao* ako ti treba deo slike (veoma cestozatreba deo slike) to se radi na nacin koji si shvatio. Sto se tice cele slike, ja sam radio sa OrCAD-om i slike sam stampao u HPGL formatu u fajl, koji sam kasnije importovao u WINWORD. Meni se cinilo da su mogle da budu malo bolje pa sam koristo jos jedan medjuprogram zvani HPGL, koji je namenjen za te problem koje tebe muce (Ooops, gore je greska nije HPGL vec PRINTGL i njgov interfejs program PMI). Tek, ovo su vrlo ozbiljne stvari, ako im tako prodjes naravno. DejanP
electron.202 crncic,
■■> uspeo da pronadjem? ■■> Kakva su iskustva sa ovim programom i sa Tangom. Ma jel ima neko od vas Tango for Win ?
electron.203 drpr,
Haj, imam malih problema sa SPICE-om pa mi treba pomoć. Potrebno mi je da isvršim DC analizu jednog strujnog izvora ali nikako ne mogu da nađem ili ne uspevam da podesim da imam promenljivi otpornik koji će da se menja recimo u opsegu 0-1K. Ne znam kako bih to izveo, imam probe koji bi mi dao da to izvedem tj. da nacrtam ali ne znam kako se definiše to u *.sch fajlu. Svaka pomoć dobro došla! cope PS Znači da se vrši DC analiza kola pri čemu se menja otpornik recimo neka se zove R4 (menja se linearno)
electron.204 ognjen,
)-> Moram da priznam da ovo nisam pravio da me bas interesuje )-> koja sema je dobra. Ko ima COVOX karticu nek pogleda da li )-> postoji gore naznaceni otpornik. Sa imam Covox (mada ga nisam ja pravio) i ima taj otpornik (po broju bih rekao, shemu ne mogu da ukapiram). Bas kada sam trazio delove trebalo je: "9 otponika od 10 Kŕ i 9 otpornika po 20 Kŕ". )-> ┌────────────┐ )-> │ R = 5K │ )-> │ 2R = 10K │ )-> └────────────┘ I zato me ovo cudi... Mislio sam da je po 10 i 20 a ne 5 i 10.
electron.205 ognjen,
)-> M O R Z E O V I Z N A K O V I Ili upotpunjeno: ¨- A -¨¨¨ B ---¨ V --¨ G -¨¨ D -¨¨-- Dj ¨ E --¨¨- Zh --¨¨ Z ¨¨ I ¨--- J -¨- K ¨-¨¨ L ¨---¨ Lj -- M -¨ N --¨-- Nj --- O ¨--¨ P -¨- R ¨¨¨ S - T -¨-¨¨ CJ ¨¨- U ¨¨-¨ F ¨¨¨¨ H -¨-¨ C -¨--¨ CH --¨- Dz ---¨- SH ¨---- 1 ¨¨--- 2 ¨¨¨-- 3 ¨¨¨¨- 4 ¨¨¨¨¨ 5 -¨¨¨¨ 6 --¨¨¨ 7 ---¨¨ 8 ----¨ 9 ----- 0 v ---- CH <- Ovo nije srpsko C. Postoji u morzeovoj azbuci, --¨- Q ali ne znam sta prestavlja. ¨-- W -¨¨- X -¨-- Y ¨-¨-¨- . --¨¨-- , ---¨¨¨ : ¨¨--¨¨ ? -¨¨¨- - -¨--¨ ( -¨--¨- ) ¨-¨¨-¨ " -¨¨¨- = -¨¨-¨ /
electron.206 jmisa,
Hvala Dejane J.M.
electron.207 vujos,
Pitanjce: Da li neko ima šemu elektrosnkog startera neonki ? To je starter sastavljen od niza elektrolita i par dioda i može da upali i neonke koje ne rade sa klasičnim starterima. (čak pali i neonke koje su delimično izgubile onaj beli sloj pri staklu)
electron.208 ljubisha,
> Da li neko ima šemu elektrosnkog startera neonki ? Imam. Ali, u praksi to se pokazuje kao veoma loše (i ipak skupo rešenje). Jeste da možeš da propališ i neonku čija su oba vlakna u prekidu ali čak ni sa idealno proračunatim kondenzatorima ta neonka neće da ti radi ništa duže niti bolje nego sa običnim starterom. Ovo sam probao na poslu sa gerbicidnim lampama od 30W i teško se razoča- rao (jedna takva lampa košta i 60 maraka i ušteda bi bila očigledna ali...). Problem je u tome što je lampa uvek pod punim naponom i mnogo brže crni i crkava. Jedina stvar koja me oduševljava je elektronski starter sa tiri- storom. Cela elektronika je smeštena u kućište startera i kad to mo- ntiraš siguran si da više nećeš imati problema sa propaljivanjem. Ali nisi to tražio. :) > To je starter sastavljen od niza elektrolita i par dioda i može da upali i > neonke koje ne rade sa klasičnim starterima. (čak pali i neonke koje su Koja to neonka nema starter? Jedino one lupa-lampe sa okruglom cevi koje se pale na taster.
electron.209 rajkonja,
> Nisi dobro video semu. Otpornik je vezan na "vruci kraj" > a ne na masu izlaznog prikljucka, pa samim tim diktira > izlaznu impedansu COVOX-a. Otpornik bi mogli izbaciti samo > u slucaju da ulazna impedansa pojacavaca ima vrednost R. Slusaj ti!Na izlaz (na tvoj tzv. vruci kraj) kaci se operacioni pojacavac koji ima ulogu sabiraca (+ kraj na masu a - kraj na tvoj vruci kraj)i taj operacioni pojacavac ima neg.reakciju(obezbedjuje se dodatnim otpornikom izmedju izlaza i - kraja) koja ga drzi u lin. rezimu. A kao sto te je prof. Vasiljevic naucio za op u lin. rezimu vazi da je V+ = V-.Ako ne verujes pogledaj knjigu koju sam citirao u prethodnoj poruci.Razmisli da ako tvoj D/A konvertor ne bi imao taj op bio bi obican krs. Pozdrav Ivan
electron.210 dens,
>> recimo neka se zove R4 (menja se linearno) Nisam siguran da ovo može uopšte da se uradi uključno sa verzijom 5.0 SPICE-a.
electron.211 feniks,
│Slusaj ti!Na izlaz (na tvoj tzv. vruci kraj) kaci se operacioni pojacavac │koji ima ulogu sabiraca (+ kraj na masu a - kraj na tvoj vruci kraj)i └───────────── Na izlaz se ne kači operacioni pojačavač nego NF predpojačavač, koji ne mora biti napravljen sa operacionim pojačavačem. Sva dalja diskusija je iluzorna, s'obzirom na skromne karakteristike COVOX kartice teško ćeš zaključiti da li je razlika u kvalitetu posledica izostavljanja pomenutog otpornika ili u nečem drugom. Dalje diskutuj sa nekim drugim tim tonom :(
electron.212 ognjen,
)-> E sad :)) Ko ima program za pustanje MODova ( a moze i )-> ostalih formata ) na Covox-u? Za hercules & 286 - Module Player -- Ocena 2 Za hercules & 386 - DMP -- Ocena 3+ Za VGA :) & n86 - Visual Playar -- Ocena 4+ U svim programima treba izabrati D/A konvertor na COM1 (ili com2).
electron.213 ognjen,
)-> P.S. +5V moze da se izvuce sa konektora za tastaturu. Koliko to smeta tastaturi?
electron.214 vujos,
¨> Koja to neonka nema starter? Jedino one lupa-lampe sa okruglom ¨> cevi koje se pale na taster. Ček' malo. Nismo se razumeli. Ovaj starter može da pusti u rad one neonke koje više ne mogu da rade (tj. spremne za bacanje), a ne da zameni pokvareni starter.
electron.215 dens,
>> ntiraš siguran si da više nećeš imati problema sa propaljivanjem. Ali >> nisi to tražio. :) A to imaš? Ako je odgovor da, ja tražim (čuj tražim, pitam) ...
electron.216 boris,
> Koliko to smeta tastaturi? Ne bi smelo.
electron.217 spantic,
> Za VGA :) & n86 - Visual Playar -- Ocena 4+ Hvala na odgovoru :) E sad, gde se može čuti demonstracija? O:)
electron.218 obren,
Potrebna su dva komada tranzisotra na kojima piše 2SC4242A. Ako neko ima ili zna gde mogu da se nađu neka javi na mail. Unapred hvala.
electron.219 drpr,
-> Nisam siguran da ovo može uopšte da se uradi uključno sa -> verzijom 5.0 SPICE-a. E pa ja sam uspeo sam da provalim kako se radi :) , pa reko ajd da ostavim ovde u konferenciji ako nekom zatreba:) ------- RP 5 8 RPOTROS 1 .MODEL RPOTROS RES R=100 .DC LIN RES RPOTROS(R) 1 1000 10 --------- Ovo će menjati potrošač RP 0d 1 do 1000 oma sa korakom 10. cope PS Kako je lepo odgovarati samom sebi ;)
electron.220 ljubisha,
> Ček' malo. Nismo se razumeli. Ovaj starter može da pusti u rad > one neonke koje više ne mogu da rade (tj. spremne za bacanje), > a ne da zameni pokvareni starter. A šta sam ja napisao u prvom delu odgovora? Taj "starter" tj. to parče elektronike je smešteno u plastično kućište koje liči na prigu- šnicu od 4-6W. Kao što si rekao ima diode i kondenzatore. I može da propali i "crknute" neonke. Ajde, poslaću šemu kolko danas.
electron.221 saricl,
> Srednje žalosna, nego pusti iskustva. Da li znaš možda ti gde se može > nabaviti Tango for Win. ? Nije vredno truda. Toliko je spor pogotovu u autorue da to nemože da se istrpi. Na 386SX za plocu jednog microcontrolera mogu da trgnrm nešto snogu dok ne završi a sa tango for WIN mogu i kafu da skuvam i da je popijem natenane. Ako ti Tango ne odgovara a za kućnu i hobi pa cak i poluprofesionalnu upotrebu je savrsen onda probaj pCAD ili Ultiboard. P.S. Dali neko zna kako da pozitiv .PLT fajl prepravim u negativ .PLT stim da ne gubim na kvalitetu. U pitanju je ušteda filma koji baš i nije jeftin.
electron.222 rajkonja,
> Dalje diskutuj sa nekim drugim tim tonom :( Zaista mi je vrlo zao ako si se naljutio jer nisam imao nameru nikoga da vredjam (bio sam nesto besan).Izvinjavam se jos jednom. Ivan
electron.223 djdule,
=> Ček' malo. Nismo se razumeli. Ovaj starter može da pusti u rad => one neonke koje više ne mogu da rade (tj. spremne za bacanje), => a ne da zameni pokvareni starter. To što ti pominješ nije starter već pretvarač napona. Imam ja tako nešto, zakačena je jedna crknuta neonka na akumulator od kola i to super radi kad nema struje.
electron.224 ljubisha,
Dakle, šema uređaja sa diodama i kondenzatorima koji zamenjuje sta- rter za propaljivanje fluo-cevi. Potrebno je šest dioda 1N4004 i konde- nzatori za 400V= (ili 250V~) i to 5 od 220nF ili 2 od 220nF i 3 od 660. starter.zip
electron.225 ljubisha,
>To što ti pominješ nije starter već pretvarač napona. Imam ja tako nešto, >zakačena je jedna crknuta neonka na akumulator od kola i to super radi kad >nema struje. To što ti pominješ nije ono što on pominje. :) Da bi neonka uopšte radila na 12V potrebna je malo komplikovanija elektronika (koristi se za nužna svetla, obično) ali može da radi i na 6V i to na baterije. Problem je što je to malo komplikovanije zbog same "prigušnice" u ovom slučaju kalema koji treba da se namota i koji pobuđuje neonku. Imao sam negdeše- mu ali sam na kraju odustao jer nisam mogao da je napravim da bude kao gotova fabrička. Ako ti imaš nešto što tako radi onda bi mogao da poša- lješ šemu.
electron.226 dragann,
Da li je neko rasturao onaj TETRIS za poneti? Sta ima unutra od elektrike i moze li se iskoristiti njegov LCD? Dragoljub
electron.228 kuki,
>> >> ─┬─ >> │ >> ┌── D ███ >> │ D Otpornik koji fali! -----> R ███ >> │ D ███ >> │ │ 2R R │ >> │ 9 o─┼───█████████────────┬───────█████████──────┴─────o Out >> │ │ ███ >> │ │ 2R ███ R ┌─────o >> │ 8 o─┼───█████████────────┤ │ >> │ │ ███ R │ >> │ │ 2R ███ │ > Nisi dobro video šemu. Otpornik je vezan na "vrući kraj" > a ne na masu izlaznog priključka, pa samim tim diktira > izlaznu impedansu COVOX-a. Otpornik bi mogli izbaciti samo > u slučaju da ulazna impedansa pojačavača ima vrednost R. In order to set records strait :) uz poruku je prikačen fajl dac.zip, u kome se nalazi šema D/A konvertora i lestvičaste otporne mreže... Slike su urađene kao PCX-ovi jer mi je bilo lakše da odskeniram slike nego da ih sam crtam :) A sad sledi pojašnjenje slika :) lestv2.pcx: ako se primeni zakon superpozicije, struja I kroz granu An-1 ÷ M ima vrednost: Vref 1 I=----- * ------- * (2^(n-1) * Qn-1 + 2^(n-2) * Qn-1 +...+2^0 *Q0) 6R 2^(n-1) Ta jednačina pokazuje da je *struja* I proporcionalna binarnom broju čije cifre odgovaraju uključenom, odnosno, isključenom prekidaču. Ako se tačka M, umesto na masu, priključi na virtuelnu masu operacionog pojačavača, a upravljački signali prekidača na izlaz stacionarnog registra, dobija se D/A konvertor sa lestvičastom otpornom mrežom. Primer četvorobitnog D/A konvertora se nalazi u fajlu dac.pcx :) dac1.pcx: Izlazni operacioni pojačavač struju I transformiše u napon. Viz=-Rf*I Potenciometar P0 služi za podešavanje nultog ofseta, a potenciometrom Pp se reguliše pojačanje. Ako podešavanje tih veličina nije potrebno, onda se potenciometri izostavljaju. Otpornik za eliminisanje struje ofseta (Rm) treba da ima vrednost jednaku ekvivalentnoj vrednosti otpornosti gledanu iz invertujućeg ulaza, što iznosi: Rm=(3R*Rf)/(3R+Rf) iz svega ovog se da zaključiti da se izlaz skida sa otpornika 2R, a ne sa R, kako je feniks rekao -> rajkonja je u pravu :) Eto, toliko od mene za sad, ako treba još nešto vi pitajte :) (vidi se da učim impulsnu i digitalnu :))) ) P.S. naravoučenije: uvek koristite integrisane D/A konvertore (kao što je, valjda, jerry poslao) da se ne bi patili sa ovakvim šemama. Em su jeftini, em ne moraš da misliš gde ide R a gde 2R :) dac.zip
electron.229 jerry,
> Koliko to smeta tastaturi? Malo. Potrosnja je minimalna.
electron.230 kuki,
> In order to set records strait :) ^^^^^^ dakle, tek sad videh da sam zezno stvar, treba straight :))) a i još mi nešto pade na pamet :) ako se onak poslednji otpornik 2R uradi kao R+R, i taj kraj veže na analognu masu, onda bi sa tog razdelnika mogao da se skida napon (koji je, jelte, proporcionalan struji) sa pojačavačem koji ima veliku ulaznu otpornost :) što će reći, ni feniks nije loš dječarac :))
electron.231 vstan,
>> Za VGA :) & n86 - Visual Playar -- Ocena 4+ > > Hvala na odgovoru :) E sad, gde se moze cuti demonstracija? O:) Na mail-u ?
electron.232 terza,
> To sto ti pominjes nije ono sto on pominje. :) Da bi neonka > uopste radila na 12V potrebna je malo komplikovanija > elektronika (koristi se za :))) ovo je bilo aktuelno kod nas prosle godine kada i po 20-30 dana nismo imali el. energije pa smo svi po kucama imali akumulatore i neonke. Semu sklopa mogu poslati u ponedeljak, uglavnom mota se nekakva spula, ima par kondeztora, otpornika i tranzistor 2N3055. Jos se ugradi i potenciometar pa se prilikom ukljucenja poveca struje da neonka propali, a onda se smanji za normalan rad. Struja propale je bila negdje oko 1 A, a normalno je radila sa 0.2-0.3 A. Ferit se obicno uzimao iz starih tranzistora. Izolacija izmedju namotaja - ljepljiva traka. Ovo nas je spasavalo u dugim zimskim nocima, ja sam u kuci ima razvod sa 3 neonke. Za razliku od sijalica dobra stvar je da ne moze isprazniti akumulator do "daske" jer vec na 10.5-11 V ne moze da upali neonku. Evo kolega je nacrtao semu na brzinu (ja sam energeticar i ne razumijem se puno u to (cim nema bar 100 A nije interesantno:)) pa sam je skenirao i prebacio u PCX format. Pozdrav Terza ps. "nikako mi nije jasno, ispraznim akumulator do daske, prazan da ne moze biti prazniji, a isto tezak kao da je pun" - zvao komsija da me pita:))))) sema.zip
electron.233 saricl,
%%% da on sam umece dzampere tamo gde mu je potrebno (kao sto, uostalom %%% radi i dvoslojnu stampu). To što ti želiš ni jedan program ne radi. Svi oni rade ili jedno ili višelojno. Međutim postoji rešenje: Postavi zahtev za dvoslojno projektovanje pa onda rucno prepravi svaki vod kao džamper. Mada malo rucnog projektovanja uvek dobro dođe kao mentalni trening.:)
electron.234 saricl,
%%% A sto to no ne uradis iz Windows-a, bilo sto ces selektovati deo slike pa %%% ga preko clipboarda prebaciti u odgovarajuci program koji podrzava BMP, OrCAD je DOS program.
electron.235 ognjen,
)->> Koliko to smeta tastaturi? )-> Ne bi smelo. Moze jedno glupo pitanje: Jel' ne bi smelo da smeta, ili ne bi smelo da se izvlaci iz tastature?
electron.236 ognjen,
)-> > Za VGA :) & n86 - Visual Playar -- Ocena 4+ )-> Hvala na odgovoru :) E sad, gde se moze cuti demonstracija? )-> O:) Pa, ja imam 286 & hgc sto znaci da moram da se mucim sa glupavim module player-om, a ako hoces da cujes (i vidis, to se treba videti :) Visual Player nadji nekog srecnog vlasnika VGA. :)
electron.237 spantic,
> Na mail-u ? Hvala svima na rešenom problemu :)
electron.238 kuzma,
> To sto ti zelis ni jedan program ne radi. Svi oni rade > ili jedno ili viselojno. Koliko sam nacuo qCAD (to je onaj program domaceg autora) to ladno radi. Osim toga deo plocica u casopisu ELEKTRO (Nis) je uradjen bas tako kao jednoslojne sa dzamperima, a ne verujem da su to radili rucno ?
electron.239 feniks,
Na sajmu - štand ITC iz Svilajnca, čovek delio diskete sa katalogom svih delova. Ako nekog interesuje mogu da bacim ovde?
electron.240 vujos,
> Na sajmu - stand ITC iz Svilajnca, covek delio >diskete sa katalogom svih delova. Ako nekog interesuje >mogu da bacim ovde? Salji obavezno :)
electron.241 bojs,
>>mu ali sam na kraju odustao jer nisam mogao da je napravim da bude kao >>gotova fabrička. Ako ti imaš nešto što tako radi onda bi mogao da poša- >>lješ šemu. Bila je, nekada davno, šema u SAMU-u (ako insistiraš, mogu da ga nadjem i da vidim koji broj). Ja sam po njoj napravio i radilo je perfektno, čak sam, uz male modifikacije, vezao i cev od 20W (šema je za 8W). Jedno na šta treba obratiti pažnju je da upotrebljeni tranzistor ima što veće strujno pojačanje.
electron.242 feniks,
│ Salji obavezno :) └────────────────────── Katalog el.komponenti ITC-a kat-itc.zip
electron.243 saricl,
%%% Da li je neko rasturao onaj TETRIS za poneti? %%% Sta ima unutra od elektrike i moze li se iskoristiti %%% njegov LCD? %%% Dragoljub Standardna igrica kakve smo viđali i ranije. SMD zalemljen cip, jedan tranzistor i zvucnik sa namotajem, mislim i par opornika, a display je klasicni sa gumenim kontaktima. Verovatno može da se upotrebi ali ti treba štampa.
electron.244 sljubisic,
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Ima li neko neki spisak ili bar pojedinacno adrese nekih prodavnica elektronske opreme, sto u Segedinu i Budimpesti, to u Sofiji koji prodaju el. komponente, el. uredjaje, Hi-Fi komponente, alarmne uredjaje, opremu za Satelitsku televiziju i sl. Neznam da li ima jos interesenata za ovo, pa zato molim sve eventualne odgovore u Mail, ili (ako ne gnjavimo) ovde u konferenciji! Znam ja vrlo dobro sta znaci kad coveka mrzi nesto :), ali, ipak, kolege Sezamovci, budite plemeniti pa zakacite ovde trazene infor- macije, naravno ako ih sami posedujete! Najiskrenije zahvaljujem. P.S. Da li se neko ovde bavi instalacijom alarmnih uredjaja, te da li mi moze nesto preporuciti, i reci neke orijenatcione cene. Treba 'obezbediti' jednu turisticku agenciju, koja ima veliki stakleni izlog. Pozdrav, SLJUBISIC - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
electron.245 sljubisic,
(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((( Da nema neko, slucajno, VGA video kabl (za modele monitora na kojima se skida i na monitoru), koji sa obe strane treba da bude troredi, 15-pinski (naravno ne koriste se svi pinovi), i to muski! Pa, ako g neko ima u visku, ili ga moze skleptati (ima konektore) neka me mail-uje, ili poveze na 011-426-876 (Slobodan) Veoma sam zahvalna osoba! Pozdrav, SLJUBISIC ))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
electron.246 djdule,
=> Ček' malo. Nismo se razumeli. Ovaj starter može da pusti u rad => one neonke koje više ne mogu da rade (tj. spremne za bacanje), => a ne da zameni pokvareni starter. To što ti pominješ nije starter već pretvarač napona. Imam ja tako nešto, zakačena je jedna crknuta neonka na akumulator od kola i to super radi kad nema struje.
electron.247 ljubisha,
>To što ti pominješ nije starter već pretvarač napona. Imam ja tako nešto, >zakačena je jedna crknuta neonka na akumulator od kola i to super radi kad >nema struje. Jaoj, ovo postaje simptomatično. Pa bre, svi to imate. :( A jel ima neko možda šemu za sve to a da radi na 6V (baterije) i a na sebi ima punjač za te baterije?
electron.248 vujos,
¨>To sto ti pominjes nije starter vec pretvarac napona. Imam ja tako nesto, ¨>zakacena je jedna crknuta neonka na akumulator od kola i to super radi kad ¨>nema struje. To sto ja pominjem nije ono sto ti mislis da jeste ;) Čitaj malo prethodne poruke ;)
electron.249 vujos,
¨> Jaoj, ovo postaje simptomaticno. Pa bre, svi to imate. :( A jel ¨> ima neko mozda semu za sve to a da radi na 6V (baterije) i a na sebi ¨> ima punjac za te baterije? Svi oni sve imaju ;) ps. Možda oni imaju i 'teslinu ploču' ;) i to onu bez startera ;>>
electron.250 bojs,
>> Jaoj, ovo postaje simptomatično. Pa bre, svi to imate. :( A jel >> ima neko možda šemu za sve to a da radi na 6V (baterije) i a na sebi >> ima punjač za te baterije? Ja nemam, ali, to bi se lako dalo nabudžiti, od šeme za 12V.
electron.251 crncic,
■■>>> Srednje žalosna, nego pusti iskustva. Da li znaš možda ti gde se može ■■>>> nabaviti Tango for Win. ? ■■> Ima li ga kod nas? Ima li ga uopšte? To bi me veoma zanimalo... U opšte ga ima, :) ali nešto nisam siguran da ga ima i kod nas... :((
electron.252 boris,
> )->> Koliko to smeta tastaturi? > > )-> Ne bi smelo. > > Moze jedno glupo pitanje: Jel' ne bi smelo da smeta, ili ne bi > smelo da se izvlaci iz tastature? Sorry :) ne bi smelo da smeta. Pozdrav Boris
electron.253 boris,
> Mada malo rucnog projektovanja uvek dobro dođe kao mentalni > trening.:) U potpunosti se slažem. Ježim se kad vidim ljude koji za jedan primerak uređaja koji se pravi ručno i koji nema mnogo delova, crtaju šemu na računaru i time izgube mnogo više vremena nego da su to sami uradili. Pozdrav Boris
electron.254 saricl,
%%% je uradjen bas tako kao jednoslojne sa dzamperima, a ne verujem %%% da su to radili rucno ? Ma koliko neverovatno to zvucalo nevidim zašto nisu mogli da rade rucno. Za nekog ko je prve ploce projektovao na papir i ko se u tome izverzirao to bi bio posao od nekoliko sati. Inace znam ko ima qCAD i ko je spreman da ti ga "proda" za dalje infrmacije javi mi se na mail, naravno ako si zainteresovan.
electron.255 saricl,
Dali neko zna na koji nacin iz Tanga da izvucem negativ štampe? Može i neki "peške" konvertor za HPGL (PLT) ili PRN fajlove.
electron.256 feniks,
Prijatelj bi pravio neki starter za traktor, pa pita kako se kreću cene energetskih dioda 150-250A , napon 400-600V. Da li to sada neko prodaje?
electron.257 dtadic,
>> Prijatelj bi pravio neki starter za traktor, >> pa pita kako se kreću cene energetskih dioda >> 150-250A , napon 400-600V. Da li to sada neko >> prodaje? Danas videh u izlogu "Iskrine" prodavnice na Obilićevom Vencu diode koje bi mu možda odgovarale (sudeći po veličini). Pretpostavljam da prodavci znaju njihove karakteristike (oznaka im počinje sa D01-...). Cena je 50 din/kom.
electron.258 cane,
Da li bi neko bio ljubazan da mi na mail posalje TACNU semu D/A konvertora za LPT (covox)? Bila je velika rasprava ovde, pa nisam bas siguran sta ste se na kraju dogovorili :). Hvala unapred.
electron.259 feniks,
│ Danas videh u izlogu "Iskrine" prodavnice na Obilićevom Vencu diode │ koje bi mu možda odgovarale (sudeći po veličini). Pretpostavljam da └────────────── Hvala za info. Znam za tu prodavnicu, ali jedno vreme je bila tako loše snabdevena da sam verovao da se ugasila. Videću baš koje su te diode... SP
electron.260 zcvele,
Potrebna mi je jedna mala sitnica i to dosta HITNO. Tehničke karakteristike za RAM DAC (kolo IMSG176 ili neko drugo) Informacije su mi potrebne za pisanje nekog rada.Unapred zahvalan. Cvele
electron.261 baper,
--> Razmišljao sam da pravim nešto kao UPS, za napajanje sa Kako napreduje projekat ?
electron.262 baper,
--> Može i neki "peške" konvertor za HPGL (PLT) ili PRN fajlove. Ovih dana imam malo vremena pa ću da prevrnem nešto u vezi ovoga. Poz,
electron.263 mirche,
Ako neko ima TDA 2004 integralac (2x6W pojačivač) da mu se vuče po fiokama bespotrebno rado bih mu to kupio komada 1. Mail me please
electron.264 crncic,
-*> Nije vredno truda. Toliko je spor pogotovu u autorue da to nemože da se -*> istrpi. Na 386SX za plocu jednog microcontrolera mogu da trgnrm nešto -*> snogu dok ne završi Pa dobro to, reci ti meni jel imas instalacioni ili nemaš ?
electron.265 dsoskic,
Tranzistor je ispustio dušu pa mi treba zamena ili isti: "Hitachi 2SB468" ili njegova zamena mislim da je "AU 106" Ako neko ima dotični ili njegovu zamenu, mail me please
electron.266 inedeljkovic,
Pozdrav elektronima! Evo domćeg zadatka... Treba mi šema za minijaturno gitarsko pojačalo sledećih karakteristika: a) jedan ulaz (za banana džek), b) treba da ima samo potenciometar za pojačavanje (dakle, bez basa i sl.), c) koristiće zvučnik od 3W (8ŕ), d) mora da radi na baterije (jedna od 9V). To je to. Ako nije preveliki problem zamolio bih za što brži odgovor. Pozdrav, Igor...
electron.267 valeksa,
Da li neko ima ikakvu literaturu za : MIKROKONTROLER COP820 - National Semicondactor pored literature potreban je i programator za gore navedeni mikrokontroler. Bilo kakva informacija je dobro dosla. Pozdrav. P.S. odgovor na mail posto ne pratim ovu konferenciju. izvinjavam se na losem prelomu poruku, ali desilo se.
electron.268 deki.dj,
Zna li neko nešto više o čipu iz telefona THOMPSON-CSF koji nosi oznaku: HITACNI 2CHP6046 HD44848A01 Izgleda da je dotični pandrknuo jer neradi biranje prva tri broja 1,2 i 3. Ostali brojevi se mogu normalno birati, ali samo u pulsnom načinu rada. Proveravao sam tastaturu i vodove od nje do ploče ali tu nema ničeg sumnjivog. Moram da pomenem da na telefonu sve radi osim cifara 1, 2 i 3.
electron.269 sikima,
Imam radio kasetofon i ne radi mi stereo. Sumnjam na LA3430. Da li neko ima semu istog i ne ke detaljnije informacije
electron.270 dperkovic,
OrCAD je DOS program. *********** Windows kojim slucajem moze da izvrsava u DOS prozoru i DOS programe, pa samim tim i OrCAD ! DejanP
electron.271 bboba,
Da li neko ima šemu telefonskog limitera.
electron.272 leonardo,
Hi. Ovde d.petrovic, a kako nemam trenutno telefon nema smisla plaćati ni pretplatu, logično, ne? :) :(( Trebaju mi neki podaci za kasetofone (dek konkretno). Negde sam našao da pri snimanju struja (predmagnetisanje) na glavi za snimanje 4 mA (to je za normal trake), a na nekom drugom mestu da je napon na glavi za snimanje zavisno od vrste kasete 12 - 19,5 V. TRI godine mi dek nije radio kako treba i imam jaaaaaku želju ga sredim, samo neznam kako ;(((. Kad merim napon digitalnim instrumentom napon je reda 100 - 200 V (ala su te nove naprave osetljive ;)))) ), a ja neznam ni tačne podatke (struju ili napon). Da se ne zbunjujemo, meni trebaju podaci (struja, napon, standardni otpor glave, ako to postoji, snaći ću se kako da izmerim). Pomagajte i moliću da odgovori idu na mail leonardo jer čoveka ova tema i ne interesuje baš puno (struja? to je ono što ubija? ;>>> ) NA MAIL <- (ovo za one koji ne čitaju pažljivo) ;>>>>> Budite mi strpljivi, vraćam se uskoro :))) Pozdrav, d.petrovic .
electron.273 dobrada,
> Kad merim napon digitalnim > instrumentom napon je reda 100 - 200 V (ala su te nove naprave > osetljive ;)))) ), a ja neznam ni tacne podatke (struju ili napon). Verovatno si merio napon univerzalnim instrumentom koji je predvidjen za frekvenciju od 50Hz tako da za vise frekvencije pokazuje netacne vrednosti.
electron.274 cane,
- Treba mi sema za minijaturno gitarsko pojacalo sledecih karakteristika: - Pozdrav, Igor... Nadam se da odgovor ne stize prekasno. Nisi naglasio da li hoces pojacalo u diskretnoj ili u integrisanoj tehnici. Posto si rekao minijaturno, pretpostavljam da ti vise odgovara integrisano. Sema je iz radio amatera 1/85 str. 11. Licno je nisam proverio ali se nadam da neces imati vecih problema. Sema i opis rada su u gitpoj.arj. Obavezno javi kako je ispalo. Ako bude bilo kakvih problema ostavi poruku na mail. Puno srece. gitpoj.arj
electron.276 dens,
>> Verovatno si merio napon univerzalnim instrumentom koji je predvidjen >> za frekvenciju od 50Hz tako da za vise frekvencije pokazuje netacne Univerzalni instrumenti nisu predviđeni samo za 50 Hz, već rade zavisno od tipa do par kHz-a. Svakako da na frekvencijama većim od 10KHz ne daju često čak ni približno tačne vrednosti. Drugo, digitalni multimetri na naizmeničnim opsezima pokazuju vršnu vrednost napona podeljenu sa 1.4142 ... Tako da se samo za slučaj merenja naizmeničnog napona sinusnog oblika dobija tačna efektivna vrednost napona.
electron.277 oki.,
Prijatelja interesuju karakteristike za sledeci integralac: - tip: SMD PLCC 32 nozice - oznaka: MM27C010BE Trazi se raspored nozica i da li neko ima adapter za iscitavanje i programiranje istog.
electron.278 dtadic,
>> Prijatelja interesuju karakteristike za sledeci integralac: >> - tip: SMD PLCC 32 nozice >> - oznaka: MM27C010BE To je jednomegabitni EPROM (128k x 8).
electron.279 sikima,
Poceo sam da radim sa Orcad 4.2. Imam jedan problem. Nikako ne uspevam da odstampam fajl u landscape(po sirini) obliku. Printer mi uvek stampa fajl tako sto nacrta zaglavlje u landscape obliku a printa ga po uzoj strani A4. Sve komponente su proporcionalno manje. Radio sam sa Tango 2.11. Kada nacrtam semu i startujem net listu javi mi da je obrisao xx linija, tako da u konacnoj vezi mi nedostaju te veze. Uvek na- crtam vezu tacno do komponente,ali se ipak javljaju greske. U cemu je pro- blem? Da li je moguce nacrtati semu u Orcadu 4.2 a stampu crtati u Tango 2.11, tj. iskoristiti net listu koju pravi Orcad. P.S. Imam HP IIIp.
electron.280 trix,
Potrebno mi je IC SDA 2112-2 (8240) i SDA 2020. Koje su mu druge oznake i gde mogu da ih nabavim? Ako ih neko prodaje, tel. 573-107 Igor. Ima li neko iskustva u radu sa Top-CAD-om? Posedujem nemačku verziju. Mogao bih da je prodam zainteresovanima :) Nije naravno PD, nemam instal, original diskete ali imam Hard Lock koji ide uz softver.
electron.281 saricl,
|||| Da li je moguce nacrtati semu u Orcadu 4.2 a stampu crtati u Tango 2.11, |||| tj. iskoristiti net listu koju pravi Orcad. Sa Tangom 1.2 II nisam imao takvih problema. Međuti proveri da nemaš slucajnu duple linije Cišćenje se radi sa opcijom clean ili tako nešto. Tek nakon toga se generiše .NET lista. Inace svaka net lista je ASCII text fajl koji je vrlo jednostavan za citanje pa ge možeš pregledati i ustanoviti dali je veze oznacio orcad. Tj. dali je greška u orcad ili Tango. Inace bilo je u toj verziji nekih problema sa print all i plot all ocijama kad se štampa A4 format. Ja sam ih rešio tako što mi program pravi A3 format pa ga posle umanjujem na A4. POZ.
electron.282 zeus,
Subject: Sema za TV Spectra Color Special 75 (Ei Nis) Pozdrav svima, Potrebna mi je sema za doticni TV, pa ako je neko ima neka kaze posto? :) Recicu i sta me muci; ukoliko iz video kluba dobijem neku losu kopiju i ja je pustim na ovom TV-u - u gornjem delu ekrana imam neka izoblicenja. Posto imam i neki kompozitni (zeleni) monitor kada sada video povezem na ovaj monitor koristeci kompositni out te smetnje se vise ne pojavljuju. Dosao sam do zakljucka da kada bih ugradio video in (komposite in) u svoj Spectra Color 75 (zasta mi je i potrebna sema) eliminisao bih te defo- rmacije koje postoje kada koristim normalan RF out iz videa da bih doveo signal (preko `antenskog` ulaza) do TV-a. Valjda sam uspeo da objasnim sta sam hteo :)
electron.283 vujos,
¨> Recicu i sta me muci; ukoliko iz video kluba dobijem neku losu kopiju i ¨> ja je pustim na ovom TV-u - u gornjem delu ekrana imam neka izoblicenja. To je klasična mana EI-Nišovih televizora (bar stari tipovi). Problem se rešava prespajanjem jednog od kondezatora na dijelu za vertikalnu sinhronizaciju. (Zaboravio sam koji je to kondezator, jer sam to radio pooodavno)
electron.284 sikima,
Probao sam da kombinujem Orcad 4.20 i Tango 2.20. Nacrtam semu u Orcadu, startujem IFORM (napravim net-listu u Tango formatu) i dobijem .net fajl. Kada ga editujem za svaku komponentu imam 3 parametra. Na primer R1 xxx -> prvi parametar xxx -> drugi parametar Pitanja: 1. Sta predstavlja prvi a sta drugi parametar? 2. Kako ce Tango da prepozna komponentu koju treba da poveze? Primer, element u Orcadu je reference :R1; value : 100 , a u Tangu otpornik sam definisao kao RES. Svaki odgovor bi mi dobro dosao, jer imam neku dokumentaciju koju moram da zavrsim do utorka Unapred zahvalan Sikima
electron.285 nisan,
> Recicu i sta me muci; ukoliko iz video kluba dobijem neku losu kopiju i > ja je pustim na ovom TV-u - u gornjem delu ekrana imam neka izoblicenja. > Dosao sam do zakljucka da kada bih ugradio video in (komposite in) u svoj To sam i ja imao na mom Filipsu iz 74' (gornjih par santimetara su se krivili na levu stranu). Dosao je majstor i uklonio kondenzator na RF ulazu (paralelno). Dakle skin'o visak delova :). Najbolje da odneses nekom serviseru. Nisan.
electron.286 saricl,
|||| 2. Kako ce Tango da prepozna komponentu koju treba da poveze? Primer, |||| element u Orcadu je reference :R1; value : 100 , a u Tangu otpornik sam |||| definisao kao RES. Podrazumeva se da oznake referenci u OrCAD i TANGO moraju biti iste. NIje važno šta stoji u polju za value, već šta stoji u polju reference. To znaci da ako ti se neki elemenat u OrCAD vodi kao R1 isto tako mora da se vodi i u tango, POTPUNO ISTO SINTAKSNO, ako to nije tako tango neće naći na rasporedu elemenata onaj deo koji mu je naznaceno da treba da poveže u net listi. Takođe treba u OrCAD da naznaciš koje polje će se uzimati u obzir kad se generiše net lista. Mogućnost za to postoji u DRAFT configuration ociji, tamo gde nameštaš printere i druge drajvere za SDT samo malo niže. Možeš da biraš između ocija: Reference,Part field 1,.....,Part field 8 POZ.
electron.287 ljubisha,
Dopala mi je ruku spravica pod nazivom "špijun buba". I nije tako lo- ša. U zgradi od pre rata sa zidovima od 50 santimetara uspeo sam da ostvarim vezu između podruma i trećeg sprata. Veličine je 2*1.5cm, radi na 9V i koristi mikrofon od "banana" tele- fona. Sve u svemu jednostavno i provereno pa kome treba evo je i šema u fajlu. buba.zip
electron.288 drpr,
-> Veličine je 2*1.5cm, radi na 9V i koristi mikrofon od -> "banana" tele- fona. Sve u svemu jednostavno i provereno pa -> kome treba evo je i šema u fajlu. Šema je ok, mislim lako se gleda i čita za razliku od nekih skeniranih koje su ranije stizale. Imam i pitanje na jednom mestu ima kondenzator na kome piše 1-5 (ali ne i čega valjda ŠF). Drugo kakva antena treba, pošto ja baš nisam verziran za to? cope
electron.289 ljubisha,
>mestu ima kondenzator na kome piše 1-5 (ali ne i čega valjda >ŠF). Drugo kakva antena treba, pošto ja baš nisam verziran za >to? Jeste, ŠF. Kod kondenzatora je 'Š' ako se drugačije ne navede kao što je za otpornike 'ŕ' ili 'R'. Antena je obična žica a dužina je oko 25cm (vredi eksperimentisati).
electron.290 boris,
>> Recicu i sta me muci; ukoliko iz video kluba dobijem neku losu >> kopiju i ja je pustim na ovom TV-u - u gornjem delu ekrana >> imam neka izoblicenja. > Dosao je majstor i uklonio kondenzator na RF ulazu (paralelno). > Dakle skin'o visak delova :). > Najbolje da odneses nekom serviseru. Najbolje da izvučeš video ulaz (ako ga nema), ako već nosiš u servis. Ako ga ima kupi/napravio video kabl i spoj tako. Razlika je primetna. Pozdrav Boris
electron.291 mirche,
> To sam i ja imao na mom Filipsu iz 74' (gornjih par santimetara > su se krivili na levu stranu). Da taj problem sam i ja imao na svom starom filipsu sličnog godišta i to sa svim kopijama bez razlike ali je sve perfektno radilo na tzv. AV kanalu odnosno 0-tom kanalu. Znači nešto su mu uradili a šta, nemam pojma. Za razliku od toga prastari c-64 se video OK na svim kanalima bez razlike.
electron.292 drpr,
Pozdrav svima, rešio sam da pravim termometar (podstakle me ove vrućine) pa mi je potrebna neka šemica ako je imate. Voleo bi da bude što precizniji, znači može i sa nekim senzorima ali da se mogu ovde nabaviti i da nisu papreni. Recimo mene bi zanimalo da li neko ima šemu sa senorom KTY10 ili bar da mi opiše šta je taj senzor. Svaka šema je dobro došla i voleo bi da ako može da se meri što veći opseg (recimo od 0-100 °C). Svaka šema je dobro došla i znam da ih verovatno imate. Ja sam pregledao ovo što imam i nisam našao ništa zadovoljavajuće. Imam u elektro onu šemu sa kty-10 ali i nije od koisti što je vezana za digitalni voltmetar a i da njega nabavim morao bi da grebem štampu. Dalje sa NTC-om imam neke šeme sa mostovima ali pošto sam se tim bavio na faksu znam da u mostovima imaju grešku i od 5% na opsegu od 0-60 °C ako se gleda na tačnost do 0.1°C.Zato svaka pomoć dobrodošla. U napred svima hvala, Cope
electron.293 moebius,
HITNO!!!! Da li neko moze ili zna nekoga ko moze da mi popravi radio-stanicu (telofon) ALINCO,model neznam..... Tel:011/130-519
electron.294 nisan,
> Pozdrav svima, > resio sam da pravim termometar (podstakle me ove vrucine) pa > mi je potrebna neka semica ako je imate. Voleo bi da bude sto Mogu da ti ponudim shemu za termometar sa sledecim karakteristikama: - opseg: -30 do +120 stepeni celzijusa - tacnost: +_ 0,1 stepeni celzijusa - potrosnja: 1,5 mA (9V) ako koristis LCD displej - komponente: jedan integralac i par otpornika i kondenzatora (dakle nista kriticno) - sonda: tranzistor BF 235 Napravio sam uredjaj po toj semi i dobro radi. Integralac koji ti treba imam kod sebe na lageru, pa ako si zainteresovan javi se na mail. Nisan.
electron.295 bipin,
Šta nije u redu na tom ALINCO-u? Da li je duobander?
electron.296 moebius,
E ovako,problem je u tome sto kada scaniram frekfencije on ih vrti samo u opsegu od 145-150 a inace u tom opsegu sve normalno radi.BTW nemogu ni manuelno da emitujem-primam van tog opsega.... Ovo za duobander nebih znao da ti kazem,moraces malo detaljnije da objasnis.. DK..
electron.297 superhik,
=:> opsegu od 145-150 a inace u tom opsegu sve normalno radi.BTW =:> nemogu ni manuelno E ovo me odavno nervira ! Šta znači BTW???
electron.298 szeman,
Ortak se zanima za NF HY400 (nisko-frekventno pojačalo). Gde može da se nabavi, cena, etc. Hvala unapred, Saša P.S. Može na mail da ne davimo ljude.
electron.299 moebius,
BTW znaci BY THE WAY (usput) DK..
electron.300 vstan,
> Sta znaci BTW??? UBR ;)
electron.301 bipin,
Duobander = i 2m i 70cm, tj. 144 - 148 MHz i 432 Mhz. To što tvoj uređaj radi samo od 145 (?!!!!) - 150 MHz nikako nemoj da shvatiš da je neispravan. Zakonski kod nas je 144 - 146 u nekim zemljama Evrope i USA do 148. Znači tebi nije potrebna popravka veš promena programa u uređaju da bi mogao da slušaš odnosno da emituješ i na frekfencama ostalih službi na 2m. Daj tačnu oznaku uređaja (može i na mail) da ti kažem kako se to radi. Na (možda) tvoju žalost kod nekih ALINKA to je mnogo teško, ali je na svima izvodljivo.
electron.302 atasic,
- N O V A G R U P A - Osnovana nova grupa pod nazivom HAMRADIO, sa ciljem da okupi sve radio amatere i druge entuzijaste VF tehnike. Sve informacije na ATASIC.
electron.303 mirche,
> Osnovana nova grupa pod nazivom HAMRADIO, sa ciljem da okupi > sve radio Da vam ne bude malo :) s obzirom koliko ljudi se bavi radio amaterstvom teško ćete da se zgurate u tu grupicu. :)
electron.304 moebius,
Da li neko zna gde se moze nabaviti antena za ALINCO dj-180.
electron.305 superhik,
=:> BTW znaci BY THE WAY (usput) Hvala!
electron.306 superhik,
=:> Da vam ne bude malo :) s obzirom koliko ljudi se bavi radio =:> amaterstvom teško ćete da se zgurate u tu grupicu. :) Pa nek osnuju više grupa pa menjaju mail-ove i takoto! :)
electron.307 ganta,
Da li neko zna za neki servis General Electric telefona? Crkao neki Motorolin čip - majstor koji ga je gledao ga zove "procesor" ;) - ali možda nije samo to u pitanju, pa mi zato treba servis.
electron.308 sljubisic,
Zdravo, Grupa HAMRADIO koja se bavila problemima radio-amaterstva i sl. je ukinuta, jer je njen inicijator ATASIC bio zacudjen velikim odzivom, i kako nije u mogucnosti da azurno opsluzuje sve zainteresovane, resio je da ukine grupu, te je oformljena nova grupa pod nazivom RAMATER, koja sluzi za iste stvari, a svi stari clanovi su postali automatski clanovi i ove nove. Svi ostali zainteresovani na mail. Puno pozdrava, 73, Sljubisic
electron.309 vujos,
Gledam u nekim oglasima uređaj koji AMIGI omogućava da se spoji sa video rekorderom i da video služi kao strimer. Ima li išta slično za PC ?
electron.310 cane,
- Gledam u nekim oglasima uredaj koji AMIGI omogucava da se spoji sa - video rekorderom i da video sluzi kao strimer. Da, slicna stvar se odavno pojavila i za PC, a kod nas su je nudile uglavnom neke manje, 'piratske' firme koje se bave i komodorom i amigom i kompatibilcima... Trenutno ne znam kakva je situacija (ima neka informacija u novom SK), ali prvi utisci nisu bili ni najmanje povoljni. Govorilo se da je pouzdanost zabrinjavajuce mala. No, ako neko ima neke svezije informacije ili iskustva...
electron.311 vujos,
¨>Da, slicna stvar se odavno pojavila i za PC, a kod nas su je nudile ¨>uglavnom neke manje, 'piratske' firme koje se bave i komodorom i amigom i ¨>kompatibilcima... Ček, ja sam samo video za Amigu. ¨>prvi utisci nisu bili ni najmanje povoljni. Govorilo se da je pouzdanost ¨>zabrinjavajuce mala. No, ako neko ima neke svezije informacije ili Izgleda zavisi i od tipa videa.
electron.312 cane,
Da li neko ima uputstvo za neku od verzija PSPICE-a u elektronskom obliku? Znam da postoji kratko uputstvo u nekoj knjizi za ETF, ali ja tu knjigu nemam niti sam u mogucnosti da je nabavim. A i coveku kome treba uputstvo bi mnogo vise odgovaralo u elektronskoj formi. Dakle, ako neka dobra dusa ima...
electron.313 sljubisic,
******************************************************************* O B A V E S T E N J E : Obavestavam sve zainteresovane da je oformljena grupa pod nazivom RAMATER, sto bi bila skracenica od Radio AMATER, u kojoj su dobro- dosli svi koji se bave radio amaterizmom, bilo da su vec radio-am- ateri ili to planiraju da postanu, ili su pak samo zaljubljenici u radio (VF) tehniku, tj. zaljubljenici radio talasa. Sve dodatne informacije, i zahtevi za ukljucenje u grupu preko maila na SLJUBISIC. 73 Sljubisic ******************************************************************
electron.314 mvuletic,
> Da li neko ima uputstvo za neku od verzija PSPICE-a u elektronskom obliku Imam ja ... U pitanju je uputstvo za SPICE koji se koristi na ETF-ovim VAX-ovima koje je napisao Berislav Todorović, ali verujem da ce pomoci ... Pozdrav, Miljan. spice.zip
electron.315 mrbin,
Moze li neko da mi preporuci program za digitalnu elektroniku za PC? Program bi trebao da ima biblioteke za 74 seriju IC-a, greficki unos sema, makroe,... Pozeljno je da radi pod Windows-om.
electron.316 cane,
- Imam ja ... U pitanju je uputstvo za SPICE koji se koristi Hvala!
electron.317 dobrada,
> Moze li neko da mi preporuci program za digitalnu elektroniku za PC? Mogu ti preporuciti ORCAD 4.0 ili 4.2 SDT (sematik editor) + VST (digitalna simulacija). Radi sam u tome i lako se uci. Ima biblioteke za 74 familije i 4000. Postoji mogucnost i da se prosire biblioteke ali to nisam potpuno provalio. Moze se pronaci i upustvo za SDT i VST od Berislava Todorovica.
electron.318 ikordic,
RE: Aut. tel. preklopnik U nekom Sezam biltenu sam čitao da je ovde negde bila rasprava na temu automatskih telefonskih preklopnika (isključivanje drugog telefona kada podigneš slušalicu), i da je čak bilo i nekih nacrta u ovoj konferenciji. Molio bih neki pointer na tu poruku/grupu poruka ili približan datum, da ne bih sad kopao unazad.
electron.319 feniks,
│ U nekom Sezam biltenu sam čitao da je ovde negde bila rasprava na temu │ automatskih telefonskih preklopnika (isključivanje drugog telefona kada │ podigneš slušalicu), i da je čak bilo i nekih nacrta u ovoj konferenciji. └────────────────────────────── Evo jedne od pominjanih šema... SP tel2.gif
electron.320 dmiric,
Jel zna gde se kod nas mogu nabaviti protobordovi, baš onakvi kakvi se koriste na lab vežbama iz elektronika na etfu? Ako ne, a ako ima zainteresovanih mogli bi da se skupimo nas nekoliko pa da ih naručimo iz Conrada. Tamo se cenu kreću od 8-20 dem, u zavisnosti od modela. Jel ima neko pouzdan ko to donosi uz proviziju? Pozdrav, (md)
electron.321 sljubisic,
Pozdrav, Da li slucajno neko ima neku adresu ili faks neke radnje ili firme iz Singapura koja prodaje radio-opremu i sl. Dakle - ne kompjutere nego radio - uredjaje i sl. Molim dobre duse koji imaju takve podatke da mi ih proslede u mail!! Najljubaznije zahvaljujem unapred!! Sljubisic
electron.322 saricl,
|||| od 8-20 dem, u zavisnosti od modela. Jel ima neko pouzdan ko to donosi |||| uz proviziju? Imam kombinaciju a za detalje molim na mail.
electron.323 vstan,
> U nekom Sezam biltenu sam citao da je ovde negde bila rasprava > na temu automatskih telefonskih preklopnika (iskljucivanje > drugog telefona kada podignes slusalicu), i da je cak bilo i > nekih nacrta u ovoj konferenciji. Molio bih neki pointer na tu A kada stignes do relea javi se ;)
electron.324 ljubisha,
> A kada stignes do relea javi se ;) Istina je da smo pukli sa delovima :((( ali je takođe istina da ja imam jedan višak gotov uređaj, baš sa relejima. :))
electron.325 vstan,
>> A kada stignes do relea javi se ;) > > Istina je da smo pukli sa delovima :((( ali je takode istina da > ja imam jedan visak gotov uredaj, bas sa relejima. :)) Imam i ja jedan visak gotov uredjaj, a Iskrinih relea povise :))
electron.326 kanki,
rz B00000000000000 Ima li ko kakve podatke o: 2sk 405 2sj 115 2sa 1109 2sc 2589 i gdje bih mogao da ih eventualno nabavim.
electron.327 kcurcic,
> 2sk 405 > 2sj 115 O ova dva se zna ponesto: oba su power MOSFET, sa maksimalnom disipacijom 25-90 W, max. strujom drejna 4.7-9.2 A i sa max. naponom drejn-sors 200 V, i otpornoscu drejn-sors reda 0.5 oma. Recimo (za 2sj115): ║ BUK454-200A TO-220 MOSFET 200 0.4 ║ ║ BUK454-200B TO-220 MOSFET 200 0.5 ║ ║ BUK444-200A SOT186 MOSFET 200 0.4 ║ ║ BUK474-200A SOT186A MOSFET 200 0.4 ║ ║ BUK444-200B SOT186 MOSFET 200 0.5 ║ ║ BUK474-200B SOT186A MOSFET 200 0.5 ║ itd... To su Filipsovi tranzistori koji su tu negde po osobinama. Nesto slicno ovome je i za 2sk405. Ako zelis to mozemo pogledati malo detaljnije. E sad, gde da ih nadjes, to pojma nemam :( Kosta
electron.328 saricl,
Dali neko zna gde mogu da se nabave STEP motori, po kojoj ceni i kakvi. Informacija je veoma važna.
electron.329 dens,
Ima li neko pri ruci Samsungov katalog telefonskih IC-a? Zanima me kolo KA8504. To bi trebalo da bude speech kolo. Interesuje me raspored nožica i eventualno način da se poveća pojačanje mikrofonskog signala... Pozdrav, Dejan....
electron.330 szeman,
Subject: NF HY400 -------- Da pitam ponovo, pošto je poruka očigledno prošla nezapaženo :( Da li neko zna gde se može nabaviti nisko-frekventno pojačalo NF HY400, tel., cena... Pozdrav, Saša
electron.331 jpptticb,
> Dali neko zna gde mogu da se nabave STEP motori, > po kojoj ceni i kakvi. Mozes da nabavis 'jeftino' iz starih i neispravnih HD i flopi drajvova, sad pitanje je kakvi ti trebaju?
electron.332 amarilis,
Dali neko moze da mi pomogne da nadjem kristale za: 30MHz MM-1 komad 32MHz -1 komad Kristali ne treba da imaju nikakve posebne kvalitete(stabilnost,rez itd.),samo da osciluju na gore navedenim frekvencijama.Hitno su mi potrebni pa ako neko zna gde mogu da se nadju ili ih ima a zeli da ih proda neki mi javi na MAIL. PS Samo mi ne preporucujte pupin jer jako puuuuuno kosta kod njih a to ujedno znaci da treba da budu i malkice jeftiniji :) Unapred se zahvaljujem!
electron.333 mirche,
Evo jedne kratke informacije za sve one koji imaju posla sa automatskim telefonskim preklopnicima poznatim kao ATP u narodu. Globalno u upotrebi su dva rešenja ovog uređaja i to: - uređaj sa releima i - uređaj sa tiristorima Oba uređaja rade pristojno ali ima i nekih razlika. Uređaj sa tiristorima je naizgled bolji po performansama od relejnog zbog malih dimenzija (staje u telefonsku doznu 'ladno za razliku od relejnog za koji je potrebna veća dozna zbog veličine relea), jevtiniji je, tih i omogućava da pri pozivu sa naše strane i prebacivanju veze na drugi aparat ne "pukne" veza zbog velike brzine tiristora dok kod relejnog u 90% slučajeva ta veza puca. Na drugoj strani je nezgodna karakteristika tiristorskog sklopa u kombinaciji sa ovim novim telefonima koji su puni elektronike i to uglavnom marke General Electric (GE) i ponekim Panasonikom i Simensom (iz ličnog iskustva) da pri zvonjenju ATP u jednom trenutku sam preuzme vezu i odmah je i pusti. To praktično izgleda ovako: Telefon zvoni 2-3 puta i posle toga prestaje da zvoni jer je veza uspostavljena. Na drugoj strani onaj koji poziva čuje da uređaj zvoni i posle toga zvuk karakterističan za podizanje slušalice iako je niko fizički nije ni podigao pa čovek, kako mu se niko ne javlja, posle nekog vremena i prekine vezu. Izgleda da mu sam telefon vraća neku malu struju dovoljnu za pobudu ATP-a što izaziva ovakve probleme. Ovo se ne dešava kod relejnih sklopova. Dakle ako koristite "obične" telefonske aparate slobodno se možete osloniti na tiristore dok za ove "frizirane" sa gomilom nekih opcija i led diodica a posebno kod dvolinijskih aparata preporučujem relejni ATP. pozdrav, mirche
electron.334 saricl,
|||| Mozes da nabavis 'jeftino' iz starih i neispravnih HD i |||| flopi drajvova, sad pitanje je kakvi ti trebaju? Mislim da su ti odgovarajući samo kad bi znao desetak ljudi koji prodaju iste kvarne flopi i HD .... P.S. javite se! P.P.S. Trebaju mi jer hyoću da pravim nešto poput robot ruke pa da to vežem na PC čisto da se malo zabavljam. So što jači to bolji..
electron.335 kenza,
(;> Dakle ako koristite "obicne" telefonske aparate slobodno se mozete (;> osloniti na tiristore dok za ove "frizirane" sa gomilom nekih opcija i (;> led diodica a posebno kod dvolinijskih aparata preporucujem relejni (;> ATP. I valjda tiristorski atp krcka dok se okrece broj, dok relejni to ne dozvoljava.
electron.336 vlajel,
Prijatelj je hteo da kupi dvolinijski telefon GE,ali pošto za dotični nema uputstvo:(,a prodavac pojma nema,naime pozadi se nalaze dve utičnice ili tri nisam siguran,na tastaturi line1 i line2,pitanje šta se na šta kači i uopšte kakva je funkcija takvog telefona na jednoj liniji,tj da li ima smisla kupovati ili ne? PS:hitno radi odluke...
electron.337 dares,
Ima li neko šemu kakve zujalice protiv komaraca? Pitanje nije bas visokoumno, ali...
electron.338 mvulovic,
Da li neko zna gde kod nas mogu da se nabave druk-magneti? Takođe me zanima da li neko slučajno ima katalog sa takvim stvarima, dakle karakteristike, proizvođač itd... Sve informacije su dobrodošle :)
electron.339 vujos,
Potrebne vrednosti predajnih i prijemnih kristala za sledeće CB kanale: ┌───┬───┬───┬────┬────┬────┐ │ 6 │ 7 │ 8 │ 16 │ 17 │ 19 │ └───┴───┴───┴────┴────┴────┘
electron.340 ganta,
> Potrebne vrednosti predajnih i prijemnih kristala > za sledeće CB kanale: Imam kristal 27.185, ako nekom treba...
electron.341 sikima,
Potrebne informacije o sledecim IC: - BA 3707 - M 51544L (micubisi) Isto tako treba da kupim trafo 220/6V 3-4 W. Je li ima nesto povoljno u gradu. Puno pozdrava od Sikime
electron.342 zeljkoj,
> Isto tako treba da kupim trafo 220/6V 3-4 W. Je li ima nesto > povoljno u gradu. Pogledaj u RK "Nikola Tesla", Timočka 18, Beograd ;) Telefon 402-096
electron.343 slom,
Jel zna neko gde u Beogradu ima da se kupi glava za kasetofon (najobicnija mono glava) ? sm
electron.344 ognjen,
)-> Mislim da su ti odgovarajuci samo kad bi znao desetak ljudi )-> koji prodaju iste kvarne flopi i HD .... )-> P.S. javite se! Probaj kod MRSys berze, video sam pokvarene flopije za 10 Dem, e, sad sta je na njima pokvareno? Valjda ih nije zgazio sesto-tonac.
electron.345 vstan,
> Jel zna neko gde u Beogradu ima da se kupi glava za kasetofon > (najobicnija mono glava) ? Avala elektronik (tako nesto). 50m nagore od tramvajske stanice unutrasnjeg kruga dvojke na Skadarlijskoj pijaci.
electron.346 aspasic,
│ Jel zna neko gde u Beogradu ima da se kupi glava za kasetofon │ (najobicnija mono glava) ? Probaj u BG Electronic-u na Bulevaru Revolucije, ne znam broj, negde je između Taša i crkve Svetog Marka Seventh Son Of The Seventh Son
electron.347 vstan,
> Probaj u BG Electronic-u na Bulevaru Revolucije, ne znam broj, > negde je izmedu Tasa i crkve Svetog Marka Tamo samo u nuzdi. Deru !
electron.348 amarilis,
ť Imam kristal 27.185, ako nekom treba... Treba meni.Koliko trazis za njega? /odgovor na mail ako je moguce./
electron.349 sikima,
Potrebne su mi informacije o sledecim IC: - BA 3707 - M 51544L Pre svega zanima me sta su ta kola a dobro bi dosao raspored pinova. Puno pozdrava od Sikime
electron.350 sikima,
Drugar radi sa Tango 2.11. Ima jedan problem. Kada radi u sematiku javlja mu se poruka < Memory limit ...>. To je logicno jer poseduje 286/2 Mb RAM-a. Pitanje: Da li ovaj problem moze da se resi prostim kupovanjem RAM-a ? Dobro bi dosla iskustva nekog sa 286 masinom. Puno pozdrava od Sikime P.S. Fajl je duzine 160 kB
electron.351 sljubisic,
Pozdrav, Da li neko zna (provereno) gde se mogu kupiti dobra TV siroko-pojasna pojacala (ona klasicna sa 2-3 BFR-a), dakle sa ne skart tranzistorima i ne u kutijici od sardine :) Naravno cena je bitan faktor :) Svi saveti, telefoni, iskustva dobro- dosla ovde u conf. ili na mail. Unapred hvala, Sljubisic
electron.352 mvulovic,
> Da li neko zna gde kod nas mogu da se nabave druk-magneti? > Takođe me zanima da li neko slučajno ima katalog sa takvim > stvarima, dakle Da pitam još jednom za moje druk-magnete, pa da tužno odustanem od ovog izvora informacija. Xe, kao da tražim retrovizore za spejs šatl ;) p.s. Otpadaju varijante tipa čerupanja magneta iz raznoraznih furdi.
electron.353 zcvele,
ş>> Jel zna neko gde u Beogradu ima da se kupi glava za kasetofon ş>> (najobicnija mono glava) ? Ajmo jednom da konačno sastavimo spisak svih prodavnica sa adresama i brojevima telefona. I onako će biti obiman :(
electron.354 aspasic,
│ Tamo samo u nuzdi. Deru ! Nie tačno, ja sam pre neki dan kupio amorfnu rotacionu glavu za Nakamiči DRAGON-a za svega 42 NDin. Seventh Son Of The Seventh Son
electron.355 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Ajmo jednom da konačno sastavimo spisak svih prodavnica sa adresama i Ů█▀█Ţ brojevima telefona. Onda se privati posla i skupljaj ih ;) Evo ti mog priloga: M&G electronic Centar Obilićev Venac 88 18000 Niš Tel/Fax 018-22-462 Šalje delove pouzećem. Deli kataloge. Na sajmu mi je rekao da će do leta da instalira modem sa celom bazom delova i cena. Nisam proverio. Krakteristike si dobio na mail, da ovo ne ispadne reklama.
electron.356 jerry,
} Na drugoj strani je nezgodna karakteristika tiristorskog sklopa u } kombinaciji sa ovim novim telefonima koji su puni elektronike i to uglavnom } marke General Electric (GE) i ponekim Panasonikom i Simensom (iz licnog } iskustva) da pri zvonjenju ATP u jednom trenutku sam preuzme vezu i odmah } je i pusti. To prakticno izgleda ovako: Telefon zvoni 2-3 puta i posle toga Cek malo, ja sam svojevremeno poslao ovde semu tak'e skretnice a ista radi kod mene godinu dana bez takvih problema. Imam jedan Canon, jedan Panasonic i jedan Jerry's home made, hands free, auto dial, dtmf..... telefon. ;) Nisam iskusio ni jedan od navedenih simptoma. Nem'o da mi kudis shemajzlu. :)
electron.357 amarilis,
ť Na sajmu mi je rekao da ce do leta da instalira modem sa celom ť bazom delova i cena. Nisam proverio. Na zalost... :(((((((((( na doticnom broju je faks ili nesto sto se klice na faks...
electron.358 flora,
Da li negde ima da se kupe zupčanici za kasetofon. Ne znam sad ime, tip, broj, i sl. podatke za kasetofon (neki Univerzum), nego bi bilo poželjno da ima negde na kilo, pa ja odem, odnesem pohabani, uporedim i uzmem odgovarajući zupčanik.
electron.359 calex,
<!> Na zalost... :(((((((((( na doticnom broju je faks ili nesto <!> sto se klice na faks... Pre par dana sam svratio i usput i to pitao. Devojka koja je radila nije imala pojma o nekom povezivanju. Inače, koliko sam tada video, imaju PC sa bazom jer kad god sam pitao za nešto, ona je to tražila na PC-ju. Znači, verovatno je pitanje vremena kada će to da krene, mada nije stvar samo u modemu, treba i neki S/W koji bi ga vozio. Jedino ako nije mislio na vezivanje po želji, po pozivu. BTW, koliko se sećam, kataloge ne deli nego prodaje. Bar tako je nekada radio. BTW 2.x, mogu ponekad da svratim pošto mi je blizu pa ako ko ima želju, ...... pozdrav, Cale....
electron.360 mmitrovic,
Ů█▀█Ţ Na zalost... :(((((((((( na doticnom broju je faks ili nesto sto se Ů█▀█Ţ klice na faks... Verovatno si zvao van radnog vremena. Ja sam zvao sad i tetkica umilnoga glasa mi je rekla da modem nije instaliran :((. Svejedno naručio sam katalog, pa kad stigne okačiću neke zanimljive cene.
electron.361 zcvele,
ş> Ajmo jednom da konačno sastavimo spisak svih prodavnica ş> sa adresama i brojevima telefona. Ovaj moj spisak je malo star ali može da posluži. Na žalost tačne ulične brojeve: Radio klub Timočka brX tel 402-096 422-792 BG Elektronik Bulevar Revolucije tel 340-030 JEC Kokar servis Save Kovačevića tel 459-486 Beli elektronik Vojislava Ilića(Kod arhitektonske škole) tel 413-888 Avala elektronik Cara Dušana tel 335-128 PRO MUSICA 29. Novembra tel 342-187 M&G electronic Centar Obilićev Venac 88 18000 Niš Tel/Fax 018-22-462
electron.362 amarilis,
ť BTW, koliko se secam, kataloge ne deli nego prodaje. Bar tako ť je nekada radio. Kataloge ne deli ali ih zato salje onima koji su "registrovani" u njihovoj bazi Ja sam dobio i katalog i kalendare :)
electron.363 jerry,
Hi. Obavestavam cenjene elektronce da ce se krajem godine otvoriti mala ali snazna firma za uvoz i prodaju elektronskih komponenti i delova. U tom cilju, prvo smo krenuli na istrazivanje trzista te vas molimo da nam u tome pomognete na sledeci nacin: - Napisite kratak tekst sa vasim najproblemati- cnijim komponentama i ono sta biste zeleli da vidite u prodavnici. Sve sugestije ce biti dobrodosle i pozeljne. Jerry
electron.364 jerry,
Hi. Obavestavam cenjene elektronce da ce se krajem godine otvoriti mala ali snazna firma za uvoz i prodaju elektronskih komponenti i delova. U tom cilju, prvo smo krenuli na istrazivanje trzista te vas molimo da nam u tome pomognete na sledeci nacin: - Napisite kratak tekst sa vasim najproblemati- cnijim komponentama i ono sta biste zeleli da vidite u prodavnici. Sve sugestije ce biti dobrodosle i pozeljne. Jerry
electron.365 ognjen,
)-> Napisite kratak tekst sa vasim najproblematicnijim )-> komponentama i ono sta biste zeleli da vidite u prodavnici. Ja i nisam elekronicar, ali znam kad sam jurio najobicnije otpornike za covox, nisam ih nalazio lako, ili su bili skupi. Ako bi, za pocetak, mogli na listu da dodju najprostiji otpornici i sl.
electron.366 amarilis,
ť BTW, koliko se secam, kataloge ne deli nego prodaje. Bar tako ť je nekada radio. Kataloge ne deli ali ih zato salje onima koji su "registrovani" u njihovoj bazi Ja sam dobio i katalog i kalendare :)
electron.367 szeman,
Zna li neko tačan unutrašnji prečnik gumica za VSR SHARP A111/SM ? Odgovor je hitan, pa molim upućene da mi što pre jave. Hvala unapred
electron.368 drpr,
-> Hi. -> Obavestavam cenjene elektronce da ce se krajem -> godine otvoriti mala ali snazna firma za uvoz Problem je naći iole neku nestandardnu komponentu (sem otpornika i kondenzatora) a i ako je nađeš u BGD udare po ušima pa se ti slikaj. Mene zatim zanimaju i kutije i dobri katalozi. I naravno prijatna sekretarica ;)) cope
electron.369 saricl,
!!! - Napisite kratak tekst sa vasim najproblemati- !!! cnijim komponentama i ono sta biste zeleli da !!! vidite u prodavnici. Sve sugestije ce biti !!! dobrodosle i pozeljne. Dosta dugo se bavi elektronikom pa bi shodno toga heteo da kažem par stvari. Mislim da je telefonsko poručivanje i slanje pouzećem dosta važno. Zati ma koliko imali aktivnih komponenata, i ma koliko na prvi pogled banalno zvučalo ali ako nemate ili nemislite da asortiman kompletirate i pasivnim komponentama bilje da ne počinjete. Konkurencija je dosta jaka .:( Naravno nebi hteo da vas deprimiram, naprotiv, samo dobra konkurencija koristi kupcima, a ja sam kupac.:))) So takođe je veoma bitan aspekt brzina naručivanja, postoje ljudi, a oni su veliki kupci koji ne žele i nemogu da čekaju dve ili više nedelja koliko se otprilike trenutno čeka na neku komponentu iz kataloga a koje nema na lageru. Ti ljudi prave promet i donose nove mušewrije, mislim da je tu vaša šansa. Takođe i kod nas ima već odavno ljudi koji rade sa SMD tehnologijom i specijalnim čipovima razvijenim samo za određene namene, a asortiman takvih čipova je kod nas još uvek dosta slab. So ono što malte ne mogu da kupim u samoposluzi na Zapadu jeste važno, ali toga ima dosta i velika je konkurencija, i važno je samo radi kompletnosti asortimana Ono što donosi zaradu i ugled a samim ti i mušterije su isporuke po narudžbi i to u kratkom roku po razumnoj ceni (kad je nešto hitno svaka je cena razumna). Navešću samo jedan primer Trebao mi je prošle zime negde oko božića Jedan TT 42 F 04 power block (dva tiristora upakovana u kućište a koriste se u čoperima za regulaciju broja obrtaja) so imao sam dve varijante: 1. Da čekam dve do tri nedelje na iporuku uz cenu od 250 DEM 2. Da ga dobijem za dva do tri dana uz cenu od 400 DEM P.S. Odlučio sam se za varijantu dva.
electron.370 dmiric,
Zna li neko servis u kome bi se u televizor mogao ugraditi SCART prikljčak. TV je Kamacrown, i pozadi ima ostavljeno mesto za konektor. Unapred hvala, (md)
electron.371 dragisak,
Može li mi neko nešto reći o tranzistoru sa sledećom oznakom : C3680 1N0 Nalazio se u jednom, sada pokvarenom, VGA monitoru. Da li postoje ekvivalentni tranzistori koji mogu da zamene ovaj ?
electron.372 cnikola,
█> Može li mi neko nešto reći o tranzistoru sa sledećom oznakom : █> C3680 █> 1N0 █> Da li postoje ekvivalentni tranzistori koji mogu da zamene █> ovaj ? Tacne podatke, kao i zamenu za tranzistor mozes naci u tablicama ekvivalentnih tranzistora (nemam ih sad pri ruci), ali ono cega se secam: To bi trebalo da bude 2SC3680, NPN tipa, i verovatno je sluzio kao izlazni stepen... a zamena verovatno neki BU... Nikola
electron.373 zurzul,
Ja bih da napravim COVOX ali ne mogu da nadjem otpornike! ;(( Jel zna nko gdje bih mogao da potrazim TO ? Usput,ima te li kakve primjedbe na COVOX? Jel to radi? Vladimir
electron.374 jerry,
Hvala vam svima za savete i odgovore, bilo preko mail-a, bilo ovde u konferenciji. Nadam se da ce firma biti skrojena prema vasem ukusu. Nemojte prestati sa predlozima posto je svaki dobrodosao! Bilo je nekih pitanja povodom mesta gde ce biti firma. Firma ce biti u Beogradu, najverovatnije u Zemunu ili N. Beogradu. Komponente ce se prodavati u prodavnici kao i putem telefonskih narudzbi. Kreiracu i bazu podataka - cenovnik kojoj ce biti moguc pristup preko modemskog ulaza. Rok isporuke nebi smeo biti duzi od nedelju dana. Tj. narudzbe ce se skupljati tokom nedelje, a vec sledeceg ponedeljka, poruceni materijal je u Beogradu (bar se nadam). Ako porucite u petak, komponente ce vec u ponedeljak biti u Beogradu i mogu se preuzeti licno ili ce biti poslate pouzecem na vasu adresu. Verovatno ce biti otvoren i username na sezamu tako da ce biti moguce i narucivanje preko E-mail-a. Kako vam ovo izgleda? Jerry
electron.375 calex,
Da li negde može da se nađe MC144105P, to je IC za daljinski za GRUNDIG, bar tako mi je rekao prijatelj kome je potreban. Po ovdašnjim radnjama ga nemaju u katalozima i neće ni da ga donesu po narudžbini.
electron.376 ognjen,
)-> Usput,ima te li kakve primjedbe na COVOX? Jel to radi? Ako nemas love, a imas zivaca i mrzis beeper iz dna duse - covox je prava stvar za tebe. Slab je da bi ga prikljucio direktno na zvucnike vec moras da ga stekas u stub. Dobar je, za igranje, ali neka ti na pamet ne pada nista vise od slusanja modova (a sta bi ti hteo za 10 dem?). Retke su i igrice koje ga podrzavaju. :(
electron.377 zurzul,
##> Ja bih da napravim COVOX ali ne mogu da nadjem otpornike! ;(( Sve je "pod kontrolom"! ;) Nasao sam otpornike! ;)) Vladimir
electron.378 ognjen,
)-> Kako vam ovo izgleda? Lepo. Imam jos jedan predlog. Da sakipite i sheme za Covoxe, neke druge proste D/A konvertora, i ostale proste stvari koje se lako mogu izraditi 'kod kuce', i da te seme sdstampate i da zainteresovanima poklanjate (ili prodajete za neku simboliku, ali bolji utisak ostaje kad se pokloni :).
electron.379 zurzul,
##> modova (a sta bi ti hteo za 10 dem?). Retke su i igrice koje ##> ga Ma koji 10 Dm? LPT konektor 5 DINARA a otpornike mi covjek poklonio e sad jos samo da nadjem konektore za stub (dva cinca)! E sad nisam neki majstor ali znam zalemiti par zica ali ono sto me buni jeste to kako da spojim COVOX sa stubom? Imam dvije zice na izlazu a meni trebaju dva konektora tj.4 zice?(htjeo sam da mi COVOX bude kao DECK 2) Mada mozda ga stavim i kao mikrofon (na mono)! Vladimir
electron.380 bipin,
Ima li neko EPROM-e 2764 ili 2732? Treba mi bar 15 komada Hitno Moze (poželjno) na MAIL
electron.381 ognjen,
)-> Ma koji 10 Dm? LPT konektor 5 DINARA a otpornike mi covjek )-> poklonio e sad jos samo da nadjem konektore za stub (dva )-> cinca)! Pa, maximum 15. A ako se potrudis, i manje. :) Eto, ja dobih za dzabe. :) )-> to kako da spojim COVOX sa stubom? Imam dvije zice na izlazu )-> a meni trebaju dva konektora tj.4 zice?(htjeo sam da mi COVOX )-> bude kao DECK 2) Skolskom fizikom. :) Tamo gde se zavrsavaju 2 zice, tu nakalemis cetri (dve ne svaku), i eto resenja. :)
electron.382 amarilis,
ť Ja bih da napravim COVOX ali ne mogu da nadjem otpornike! ;(( Ja sam slao nekoliko adresa u hi.fi pa pregledaj poruke od pre nedelju dana ako te mrzi: M&G electronic 018/22-462 COVOX je inace solidna stvar(za te pare cak odlicna) za slusanje.Ako neko hoce da sampluje mogu da posaljem semu(ako nemate) samplera iz ELEKTRO-a.
electron.383 zeljkoj,
> Ma koji 10 Dm? LPT konektor 5 DINARA a otpornike mi covjek > poklonio e sad jos samo da nadjem konektore za stub (dva > cinca)! Gde si kupio LPT konektor po toj ceni? Treba i meni jedan.
electron.384 zurzul,
##> hoce da sampluje mogu da posaljem semu(ako nemate) samplera ##> iz ELEKTRO-a. Pa posalji! Zasto bi nekome i smetala? Vladimir
electron.385 zurzul,
##> Gde si kupio LPT konektor po toj ceni? Treba i meni jedan. Pa zar nisam bacio adresu u konferenciju? Nema veze evo je ponovo: PP Komis kompjuterski informacioni sistem Maksima Gorkog br.2 26 000 P A N C E V O TEL: (013) 22-08 tel/fax :(013) 27-66 napomena: Nisam siguran da ih ima jos jer im je to nabavljao covjek iz BanjaLuke! E sad vjerovatno imaju nesto u skladistu Vladimir
electron.386 crncic,
Znam da je bilo već 100 puta, ali hoće li mi neko reći gde se nalazi TAČNA :) šema za Covox ? Pointer...
electron.387 crncic,
-*> Ako neko hoce da sampluje mogu da posaljem semu(ako nemate) samplera iz -*> ELEKTRO-a. Okači je ovde...
electron.388 saricl,
!!! Kako vam ovo izgleda? !!! Jerry Suviše lepo da bi bilo istinito.:)))))
electron.389 saricl,
!!! Da li negde može da se nađe MC144105P, to je IC za daljinski !!! za GRUNDIG, bar tako mi je rekao prijatelj kome je potreban. Po Ako se nevaram to je standardan C-MOS chip sa oznakom CD 44105 ili bilo koji sa oznakom 44105
electron.390 zdimic,
Potrebni su mi zvučnici 4ŕ, 3W prečnika 9cm. Sin ih spalio, a ćera treba da vežba. Ako ih ima negde u Beogradu ili okolini pls help.
electron.391 sojka,
===================================================== Da li neka dobra duša može da mi pomogne ? Treba da mi se programira jedan mikrokontroler 8749 Da li neko radi takve stvari ili ima emulator-programator?! Unapred hvala na odgovorima ! ===================================================== Mail me sojka ili na tel.021/804-235 popodne (Robert)
electron.392 amarilis,
ť TACNA :) sema za Covox ? Pointer... Evo ti nekoliko pa ti izaberi.:) covox.zip
electron.393 amarilis,
ť -*> Ako neko hoce da sampluje mogu da posaljem semu(ako nemate) ť samplera iz -*> ELEKTRO-a. ť ť Okaci je ovde... Samo da je zavrsim u orcad-u i stiiize :)
electron.394 saricl,
!!! -*> Ako neko hoce da sampluje mogu da posaljem semu(ako nemate) samplera !!! iz -*> ELEKTRO-a. !!! Okači je ovde... Onako na prvi pogled ta mi šema izleda malo sumnjivo.:(((( So, dali je neko pravio uređaj po toj šemi i kakva su iskustva.
electron.395 crncic,
-*> So, dali je neko pravio uređaj po toj šemi i kakva su iskustva. Još nismo videli šemu... :(
electron.396 saricl,
!!! Još nismo videli šemu... :( Kad je okači reći ću na šta sam mislio, tako da ceo auditorijum zna o čemu pričam.
electron.397 amarilis,
ť Onako na prvi pogled ta mi sema izleda malo sumnjivo.:(((( ť So, dali je neko pravio uredaj po toj semi i kakva su iskustva. Pa koliko je sumnjiva ne znam ali to radi.Doduse potrebno je malo gimnastike oko podesavanja ali za te pare je vise nego dobro.Inace ja sam to pravio ali ne sebi tako da ga ne koristim ,a tip kom sam pravio ne moze (!!@#@) da iskaze svoju srecu ;>
electron.398 ikordic,
RE: Unimeri Zna li neko gde se u gradu mogu nabaviti neki jeftini unimeri? Daklem, najobičnije spravice, da meri V, A, Ohm, poželjno i diode, baterije, tranzistore i ostle kerefeke, ali nije neophodno. Našao sam one male, žute, digitalne za 40,- Din na buvljaku, ruski analogni su 60,-, stim što mi ne uliva baš previše poverenja. Imate li neke adrese ili iskustva?
electron.399 crncic,
>> tranzistore i ostle kerefeke, ali nije neophodno. Našao sam one male, >> žute, digitalne za 40,- Din na buvljaku, ruski analogni su 60,-, stim Kad si rekao 'žute' podsetio si me na VoltCraft-a :) Jel su ti mali za 40 ND digitalni, šta mere ?
electron.400 ikordic,
RE: Unimeri => Jel su ti mali za 40 ND digitalni, šta mere ? Da. Ono najosnovnije DC, AC, A, Ohm, baterije, zvučna indikacija otpora i mislim ništa više.
electron.402 crncic,
>> => Jel su ti mali za 40 ND digitalni, šta mere ? >> Da. Ono najosnovnije DC, AC, A, Ohm, baterije, zvučna indikacija otpora Ok, reci nam gde ima !
electron.403 ikordic,
RE: Unimeri => >> => Jel su ti mali za 40 ND digitalni, šta mere ? => >> Da. Ono najosnovnije DC, AC, A, Ohm, baterije, zvučna indikacija => otpora => => Ok, reci nam gde ima ! Imaš ga po bufljacima & sličnim mestima. Zna li neko gde ih inače ima (i malih i velikih) po pristojnim cenama?
electron.404 mrbin,
Interesuje me da li postoji integrisano prati-pamti kolo (sample & hold)? Pravim neki A/D konvertor pa bi mi dobro došla gore pomenuta naprava. Ako neko zna, molim da mi javi. Pozdrav, MrBin.
electron.405 nicic,
Da li neko moze da mi odgovori sta je integralno kolo sa oznakom TC7650CPD.
electron.406 dcolak,
Treba mi neki katalog :) Što noviji to bolje :) Sledge DAMMIR!
electron.407 dtadic,
>> Interesuje me da li postoji integrisano prati-pamti kolo (sample & hold)? U Conradovom katalogu za 1994. postoji LF398N (cena: 6,80 DEM).
electron.408 andon,
Ima li neko ideju gde može da se nabavi foto lak i razvijač. Ako neko ima da proda ove stvari neka mi ostavi mail pozdrav Dragomir.
electron.409 cosa,
Imam sledeci problem: treba da nateram Sound Blaster karticu (16 bitna varijanta) da mi sa mikrofonskog ulaza snimi 3 minuta muzike (sa 20000 odmeraka u sekundi) i to bez prisustva operatera. Originalna dokumentacija ne poznaje pojam 'programiranje' pa, ako neko ima iskustva sa blasterima, svaka informacija bi mi bila dragocena. Na Imtel-ovom BBS-u ima par faljova sa primerima za programiranje, ali oni su napisani za stare verzije kartica. Unapred zahvalan, Cosa.
electron.410 obren,
Potreban podatak o tranzistoru ekvivalentnom sledećem: 2SC 4242A Ovaj izgleda nigde ne može da se nađe, pošto je Japanski. Bilo bi fino kada bi neko odgovorio do sutra u 13h. :) Unapred hvala
electron.411 amarilis,
ť Ima li neko ideju gde moze da se nabavi foto lak ť i razvijac. ť Ako neko ima da proda ove stvari neka mi ostavi mail Ima ih M&& electronic po ceni od 20din za foto lak a razvijac napravis sam 7% rastvor natrijum hidroksida!
electron.412 amarilis,
Potreban podatak o tranzistoru ekvivalentnom sledecem: 2SK851 HITNO!HITNO!HITNO! Hvala!
electron.413 vstan,
> Imam sledeci problem: treba > da nateram Sound Blaster karticu (16 bitna varijanta) > da mi sa mikrofonskog ulaza snimi 3 minuta muzike > (sa 20000 odmeraka u sekundi) i to bez prisustva operatera. Postavi pitanje u pravoj conf-temi, koja je medju najaktivnijima ovde.
electron.414 vlador,
Kako da iz OrCada izvezem .NET fajl pogodan za korišćenje u ProTelu? NetList? Sa NetList <fajl> dobijem na ekran neki listing koji ne odgovara ProTelu (preusmerim izlaz sa ekrana u fajl). Da li postoji neki prekidač? Hitno! Hvala unapred. :)
electron.415 zurzul,
Jel ima neko da mi da kompletnu instalacionu verziju OrCad-a ver 4.**? U rukama sam imao 4-5 OrCad-a i ni jedan nije izvrsio instalaciju do kraja! ;(( Necu da dam 10-15 din nego ako neko hoce da se mjenja za software! Vladimir
electron.417 rcolic,
Da li neko ima semu IC LM381 (proizvodnja Nat.Semiconductors) i da li zna gde se sve moze nabaviti? Unapred hvala, Rcolic.
electron.418 vstan,
> Da li neko ima semu IC LM381 (proizvodnja Nat.Semiconductors) > i da li zna gde se sve moze nabaviti? LM381 Low Noise Dual Preamplifier: ┌───┐ ┌───┐ +IN (1) -│1 └─┘ 14│- +IN (2) -IN(DIFF) (1) -│2 13│- -IN(DIFF) (2) -IN(S.E.)(1) -│3 12│- -IN(S.E.)(2) GND -│4 11│- ─┐ EXT.COMP EXT.COMP ┌── -│5 10│- ─┘ (2) (1) └── -│6 9│- Vcc OUTPUT (1) -│7 8│- OUTPUT (2) └─────────┘ (S.E. - single ended input) Postoje i odgovarajuce tabele, seme i dijagrami ;)
electron.419 nicic,
Hitno su mi potrebni otpornici 1/4 (1/8) W, reda E96. Konkretno: 422, 100k, 102k, 294k i 698k. Gde se mogu naci?
electron.420 dobrada,
Kada prolazio tramvajem kroz vojvode Stepe, video sam sa desne strane ulice (kada se ide od Autokomande) izlog na kome pise ITC Electronic. Koliko sam video lokal je prazan. Da li to znaci da ce ITC iz Svilajnca da otvori u Beogradu svoje prostorije? Da li neko zna nesto o tome.
electron.421 boris,
> Ima li neko ideju gde može da se nabavi foto lak > i razvijač. > Ako neko ima da proda ove stvari neka mi ostavi mail Nisam siguran ali ITC iz Svilajnca ima već oslojene polče. BTW otvorili su prodavnisu u Vojvode Stepe ali nisam stigo da obiđem. Pozdrav Boris
electron.422 diag,
> Da li to znaci da ce ITC iz Svilajnca da otvori u Beogradu > svoje prostorije? Da li neko zna nesto o tome. Koliko ja znam već su otvorili. telefon je: 011/495006 pz Goran
electron.423 saricl,
!!! Hitno! Hvala unapred. :) Postupak je sledeći: Prvo treba učitati SDT (schematik design tools) Zatim uraditi CLEAN UP (čišćenje od duplih vodova na šemi) ovaj korak neću detaljnije opisivati jer pretpostavljam da si ga prošao.Takođe se neću zadržavati na nekim elementarnim stvarima. Potom je potrebno učitati program CREATE NETLIST (ako je u pitanju hijerarhijska struktura onda se učitava hierarchical netlist) Umeniju koji se vidi po kliku na kvadratić sa nazivom CREATE NETLIST postoji tipično opcija LOCAL CONFIGURATION a u istom meniju i mogućnost uključivanja i isključivanja pojedinih opcija. Sve opcije treba setovati: INET on; ILINK on; IFORM on. Potom biraj opciju INET i popuni ono što se od tebe zahteva. Isti postupak ponovi i u slučaju ILINK i IFORM, u okviru koga postoji mogućnost izbora odgovarajuće NET liste. Moguće je da nećeš od prvog potrefiti na šta se pojedina imena datoteka koje računar traži odnose, ali nedozvoli da te to obeshrabri. Malo expewrimentisanja će rešiti problem. Sver ovo važi ako je u pitanju OrCAD V 4.0 + ...
electron.424 saricl,
!!! U rukama sam imao 4-5 OrCad-a i ni jedan nije izvrsio instalaciju do !!! kraja! ;(( OrCAD je modularan program, pa ti vidi šta ti treba. Inače imam verziju V 4.22 i to sledeće delove: SDT Schematik design tools PCB Printed board circuit DST Digital simulation tools Inače sam obrisao sa harda PCB jer mi je Tango mnogo bolji i jednostavniji, a DST nisam uspeo da pokrenem, odnosno iz poznatih razloga nedostatka dokumentacije neumem da ga koristim.
electron.425 zcvele,
ş> Konkretno: 422, 100k, 102k, 294k i 698k. ş> Gde se mogu naci? Pogledaj u Radio klubu. Okačih ja spisak prodavnica pre jedno 2 meseca :) Cvele
electron.426 cnenad,
ŁŁŁ Crkao neki Motorolin čip - majstor koji ga je gledao ga zove ŁŁŁ "procesor" ;) - ali možda nije samo to u pitanju, pa mi zato Možda nije procesor već neki kontroler ? ;) Šalu na stranu, sa tim se nije zezati ukoliko nisi vičan sa lemilom a misliš sam da radiš. Postoji verovatnoća da je otišao neki od tranzistora. Šta god da radiš NE DIRAJ zavojnice (čudni elementi u metalnom kućištu). GILE
electron.427 cnenad,
ŁŁŁ Ima li neko šemu kakve zujalice protiv komaraca? Da li je moguće da niko ovo nema ? (proleće će opet brzo doći :)) GILE
electron.428 cnenad,
Ja se pomalo bavim popravkama daljinaca pa sam veoma zainteresovan za te integralce-enkodere. Izgleda da često crkavaju. Veliki su mi problem, jer oni iz BG elektronika mi isčupaše dušu... Ko ih donosi ili ih već ima NEKA SE JAVI na mail. GILE
electron.429 dtadic,
Uz poruku se nalazi šema za vrlo prost (i jeftin) frame grabber. Kvalitet slike je relativno loš (12 nivoa sivog, rezolucija zavisi od brzine računara). Zahteva bar 80286 i VGA. Za softver je dat i sors (TP6). Verovatno je potrebno promeniti neke konstante jer je isti predviđen za američki (NTSC) sistem. framegrb.zip
electron.430 crncic,
>> Da li je moguće da niko ovo nema ? (proleće će opet brzo doći :)) >> GILE Gledam nešto ovu poruku, pa se pitam 'de je Neša iskopao ovako stare poruke, pa tek sad odgovara na njih ;) Posle primetim da mu ni quote nije kao pre, a ne bi ga on menjao... Tek onda vidim da dole piše Gile !!? Gile, predstavi se... Šta je sa Nešom ?
electron.431 cnenad,
ŁŁŁ Gile, predstavi se... Šta je sa Nešom ? Xe :)) Quote jeste moj, jer je Gile poruke kucao kod mene pošto on nema svoj računar. Moram priznati da je 422 poruke iz ove teme pregledao za cirka 40 min (ali vrlo pažljivo ! :)) a sad ga čeka i iz prethodnih konf. U principu odgovori na starije poruke su zato što se niko za njih nije ni zainteresovao a po njegovoj proceni može biti nešto od toga tj. te poruke zaslužuju malo više pažnje. Ja sam hvala na pitanju dobro. Što se Gileta (Igor Knežević) tiče, to mi je najbolji drugar (ko braća smo ;)) studira ETF (valjda će sad četvrtu), zaluđenik je za elektroniku. Ako te još nešto interesuje, mail ! BTW, jedan mali prilog za vaš adresar radnji za prodaju elektronskih komponenti. U Beogradskoj ulici (bivša Borisa Kidriča) kad se ide od Bulevara sa leve strane pre prve raskrsnice je otvorena nova prodavnica. Tu je nekad bio servis valjda za opravku Sharp-ovih TV-a :)) Tačnu adresu i eventualno telefon ću javiti naknadno pošto moram da pitam Gileta :)) ako je neko ne pošalje pre njega. Čini mi se da radnju drži isti čovek koji je drži i u Džordža Vašingtona. E, da ne zaboravim, MRZIM BG ELECTRONIC ;>>>>> treba im zatvoriti radnju !!! Ili da se otvori što više radnji pa će malo da spuste nos. Sve bezvezne komponente koje su mi trebale ovih dana (za popravak telefona, hi-fi-ja, gramofona i slično) ili nemaju ili je samo za ugradnju :((((( cnenad
electron.432 cnenad,
U vezi prodavnice u Beogradskoj, telefon je 432830 a adresa odnosno broj 48.
electron.433 zurzul,
##> Uz poruku se nalazi sema za vrlo prost (i jeftin) frame grabber. ^^^^^^^^^^^^^^ A to je?
electron.434 dtadic,
>> ##> Uz poruku se nalazi sema za vrlo prost (i jeftin) frame grabber. ^^^^^^^^^^^^^^ >> A to je? Digitalizator video signala.
electron.435 vlador,
> Sver ovo važi ako je u pitanju OrCAD V 4.0 + ... Zahvaljujem. :)
electron.436 dens,
>> te integralce-enkodere. Izgleda da često crkavaju. Veliki su mi problem, >> jer oni iz BG elektronika mi isčupaše dušu... Ko ih donosi ili ih već Kad si već kod enkodera & dekodera, da li ih ima kod ovih derikoža po gradu i po kojim cenama. Te stvarčice se daju vrlo lepo upotrebiti za razne namene, pa me zanima da li neko ima neki makar i kraći spisak odgovarajućih parova (koder-dekoder). Evo šta je meni ovako ad-hoc poznato: (nisu svi najnovija tehnologija, niti su svi za TV i sl.) - SL490 / ML922 (ML926,ML928) - M145026 / M145027 (M145028) Motorola - M708L / M491B - Neko kolo iz Conrada kome se imena ne sećam... Zatim me interesuju IC prijemnici (tj. pretpojačavači) kao što su: - TDA8160 - TBA2800 Posebno mi se dopada SONY-jevo rešenje IC prijemnika koji je zapravo integrisana celina IC senzora i pojačavača sa ukupno tri nožice: +,- i signal. Za razne daljinske upravljače i sl. može se upotrebiti i komanda na bazi DTMF signala (touch-tone alias tonski signal biranja u telefoniji)... Pozdrav, Dejan...
electron.437 zurzul,
Jel ima neko da mi da shemu pojacavaca za TV? Necu da dam 60 din za tu spravicu! Radije cu je napraviti sam! ;)) A nemam ART sto je najveca tragedija!
electron.438 mvulovic,
Prijatelj me zamolio da ostavim sledeću poruku: Interesuje me gde mogu da poručim 12-bitni A/D konvertor u čipu kao i njegove karakteristike (brzina uzorkovanja, broj kanala, način sprezanja sa CPU-ovima itd. Takođe me interesuje ima li neko adresu, i/ili telefon/fax firme "Fishertechnik" u Nemačkoj. Unapred zahvalan Dragan
electron.439 cnenad,
ŁŁŁ Kad si već kod enkodera & dekodera, da li ih ima kod ovih To mi je i najveća muka. Ima ih kod BG elekronika ali samo za ugradnju, znači ima ali nema jer treba da im doneseš uredjaj da ti ga oni ugrade. ŁŁŁ makar i kraći spisak odgovarajućih parova (koder-dekoder). I tu tavorim. ŁŁŁ na bazi DTMF signala (touch-tone alias tonski signal biranja u To je dobra stvar. Pre neki dan sam popravljao daljinac koji radi baš na tom principu. Verovao ili ne to je daljinac od Iskrinog televizora proizvedenog pre desetak godina. GILE
electron.440 cnenad,
Postoji šema za uređaj koji simulira zrikavca. Molio bih onoga ko je ima da je pošalje. GILE
electron.442 crncic,
>> Jel ima neko da mi da shemu pojacavaca za TV? >> Necu da dam 60 din za tu spravicu! Radije cu je napraviti sam! ;)) U životu ga nećeš napraviti... Nije opaska ;)
electron.443 crncic,
>> Postoji šema za uređaj koji simulira zrikavca. Molio bih onoga ko je ima Ajd' nek' neko baci onu protiv komaraca, ja sam je imao ali se zaturila negde... Celog leta nisam video ovoliko komaraca kao sad :(
electron.444 dsoskic,
Gde u Beogradu, mogu jeftino da se kupe SCART -ovi?
electron.445 zurzul,
##> U zivotu ga neces napraviti... Nije opaska ;) Mislis zbog kalem-ova?
electron.446 dtadic,
>> lepo upotrebiti za razne namene, pa me zanima da li neko ima neki >> makar i kraći spisak odgovarajućih parova (koder-dekoder). Tvom spisku bi dodao i MV500/MV601. Namenjeni su za IC daljinske upravljače. Proizvođač je Plessey. >> Zatim me interesuju IC prijemnici (tj. pretpojačavači) kao što su: >> - TBA2800 Uz poruku je vezana datoteka sa rasporedom pinova i aplikacionom šemom. tba2800.zip
electron.447 severian,
>##> U zivotu ga neces napraviti... Nije opaska ;) > > Mislis zbog kalem-ova? Pa integrisani kalemovi se zaista ne izradjuju (bar ja nisam čuo). ALI, zato se komercijalno prave integrisani žiratori (npr. TCA580 - Philips ili AF120 - National Semiconductor) i kondenzatori, a kako znamo da žirator invertuje impedansu => zatvoriš kondenzatorom jedan kraj i na drugom imaš ekvivalentan kalem...
electron.448 zeljkoj,
> Da li je moguće da niko ovo nema ? (proleće će opet brzo doći > :)) Imam ja, ali šema je u jednoj knjizi koju sam pozajmio drugu. Kada mi vrati knjigu, okačiću šemu. :) Inače, mislim da nije ništa komplikovano. Koliko se sećam, ima dva tranzistora, zvučnik, i nekoliko otpornika i kondenzatora.
electron.449 dens,
>> Jel ima neko da mi da shemu pojacavaca za TV? >> Necu da dam 60 din za tu spravicu! Radije cu je napraviti sam! ;)) Imam ja (a i slao sam je već jednom), međutim, ako nemaš dosta iskustva ili nekog ko ga ima pored sebe, nećeš uspeti da ga napraviš. Ispašće na kraju skuplje nego da si ga kupio za te pare. Potrebno ti je dosta znanja iz UHF oblasti elektronike. Jednom rečju, ne preporučujem ti da samogradnje radiš iz te oblasti.
electron.450 mvulovic,
Zna li neko raspored nožica za AD konvertor ICL 7109? Koliko brzo to čudo radi i koja je vrsta konverzije (BCS itd...)?
electron.451 kcurcic,
> Inace, mislim da nije nista komplikovano. Koliko se secam, ima > dva tranzistora, zvucnik, i nekoliko otpornika i kondenzatora. E sad jedno pitanje vezano za efikasnost: rade li takve stvarcice uopste? Secam se tih spravica jos od NOPIC-a (davno bese :) ali nijedna koju sam video nije radila, bar ja to nisam primecivao. Teorija po kojoj funkcionise je na mestu, ali mene interesuje ima li ovde neko ko je to napravio i ko se od toga ovajdio. Kosta
electron.452 kcurcic,
> Imam ja (a i slao sam je vec jednom), medutim, ako nemas dosta > iskustva ili nekog ko ga ima pored sebe, neces uspeti da ga Da li bi ti bilo tesko da je ponovo posaljes, ili bar da ostavis pointer na poruku O:) Kosta
electron.453 zcvele,
Dopuna spiska ş> Ovaj moj spisak je malo star ali može da posluži. Na žalost ş> tačne ulične brojeve: ş> ş> Radio klub ş> Timočka brX ş> tel 402-096 422-792 ş> ş> BG Elektronik ş> Bulevar Revolucije ş> tel 340-030 ş> ş> JEC Kokar servis ş> Save Kovačevića ş> tel 459-486 ş> ş> Beli elektronik ş> Vojislava Ilića(Kod arhitektonske škole) ş> tel 413-888 ş> ş> Avala elektronik ş> Cara Dušana ş> tel 335-128 ş> ş> PRO MUSICA ş> 29. Novembra ş> tel 342-187 ş> ş> M&G electronic Centar ş> Obilićev Venac 88 ş> 18000 Niš ş> Tel/Fax 018-22-462 ş> ITC Svilajnac prodavnica u Beogradu Vojvode Stepe tel 495 006 SHARP Electronic Beogradska 48 tel 432 830 P.S. Ako neko zna tačne ulične brojeve prodavnica neka dopiše :) Cvele
electron.454 cnenad,
ŁŁŁ ş> JEC Kokar servis Čini mi se da oni ne prodaju delove. ŁŁŁ ITC Svilajnac prodavnica u Beogradu Ako im je ponuda ista kao u katalogu koji je neko slao ovde :))), ali ako su i cene iste i to bez poreza :(((
electron.455 dens,
>> > Imam ja (a i slao sam je vec jednom), medutim, ako nemas dosta >> > iskustva ili nekog ko ga ima pored sebe, neces uspeti da ga >> >> Da li bi ti bilo tesko da je ponovo posaljes, ili bar da >> ostavis pointer na poruku O:) Evo šeme antenskog pojačavača za opseg od 40 do 860 MHz-a. Na šemi nisu upisane vrednosti za zavojnice L1-L4. One se prave na sl. način: L1 10 do 20 zavojaka 0.3 do 0.4 mm CuL žice na feritnom štapiću. L2 vazdušni (samonoseći) kalem prečmika 3mm, 3-5 zavojaka žice 0.4 mm CuL L3 kao L2 L4 Kao L1 samo ima više zavojaka (ili navojaka ako više volite), recimo 20 do 30. Vodovi moraju biti što kraći i praktično su ostrva okružena u potpunosti masom. Dakle površina mase mora biti što veća. Ako dođe do oscilovanja pojačavača, može se probati sa izbacivanjem jednog ili oba emitorska kondenzatora. Pojačavač se montira što bliže anteni, a napajanje se vrši kroz koaksijalac kojim se i signal sprovodi do TV-a. Kod TV se nalazi ispravljač koji vrši i izdvajanje signala za TV. ant_amp.gif
electron.456 dens,
>> Tvom spisku bi dodao i MV500/MV601. Namenjeni su za IC daljinske >> upravljače. Proizvođač je Plessey. >> Uz poruku je vezana datoteka sa rasporedom pinova i aplikacionom šemom. Hvala za šemu...
electron.457 baper,
--> Zna li neko raspored nožica za AD konvertor ICL 7109? Koliko --> brzo to čudo radi i koja je vrsta konverzije (BCS itd...)? Par podataka ... - ICL 7109 iliti TSC 7109 , IC predviđen za upotrebu u mikroprocesorskim interface-ima - 12-o bitni AD konvertor sa binarnim izlazima - veća brzina od svojih prethodnika ( 7107, ... ) - smanjena potrošnja IC-a, time i zagrevanje, za precizna merenja se ipak preporučuje upotreba spoljnjeg referentnog izvora - bitna razlika u rasporedu pinova između 7107 i 7109 ( raspored sledi kasnije ) - bitne promene u digitalnom delu IC-a ( binarno-kodirani TRISTATE-izlazi, omogućen rad u HANDSHAKE modu, mikroprocesorskom okruženju ....) - maksimalna vrednost kristala za CMOS delitelj ( kataloška ! ) je 5 Mhz ( mada su neki ispitivani primerci fino radili i sa 7 Mhz ) Raspored nožica : 1. GND 21. MODE 2. STATUS 22. OSC IN 3. SIGN 23. OSC OUT 4. OWR 24. OSC SEL 5. B11 25. BUFFERED OSC OUT 6. B10 26. -RUN/HOLD 7. B9 27. SEND 8. B8 28. -VDD 9. B7 29. REF OUT 10. B6 30. BUF 11. B5 31. C AUTOZERO 12. B4 32. C INT 13. B3 33. COMMON 14. B2 34. IN LO 15. B1 35. IN HI 16. B0 36. REF IN+ 17. TEST 37. REF CAP+ 18. -LBEN 38. REF CAP- 19. -HBEN 39. REF IN- 20. -CE/LOAD 40. +VCC Ovi podatci su uzeti iz RADIOTECHNIKA- godišnjaka 1991. Uz još neke opise i podatke opisana je samogradnja AD konvertora za SPECTRUM, i četvorokanalni AD/DA konvertor za PC. Poz,
electron.458 dens,
>> Ako im je ponuda ista kao u katalogu koji je neko slao ovde :))), ali >> ako su i cene iste i to bez poreza :((( Ono što je meni poznato je to da su oni ubedljivo najjeftiniji ovde. Uporedi njihove cene sa cenama BG El. Izbor nije loš, a mogao bi biti i bolji. Što se tiče poreza, čuo sam da su cene iz onog kataloga važeće samo što to važi za plaćanje u DEM. Porez je u stvari koeficijent kojim se dobija dinarska vrednost. (Znate ono, odnos din/DEM) Pozdrav..
electron.460 mvulovic,
> Par podataka ... Puno hvala na iscrpnom odgovoru :) ematic :) p.s. Nego opet da pitam, za ovog mog drugara, dakle ima li neko adresu/telefon/fax od firme 'Fishertechnik' u Švabiji? 'Ajde, preturite malo te kataloge, pomalo je i hitno :))
electron.461 cubra,
ĐŠŽ█ Zna li neko raspored nožica za AD konvertor ICL 7109? Koliko ĐŠŽ█ brzo to čudo radi i koja je vrsta konverzije (BCS itd...)? 7109 je dvanaestobitni A/D konvertor za rad sa mikroprocesorima. -12 bita + polaritet i over-range -Byte organizovan TTL-kompatibilan sa tri-stejt izlazima, može da se kači na UART (ima handshake) ili na procesor. -RUN/HOLD ulaz _diferencijalni ulaz i diferencijalni referentni napon -low noise (15 mikrovolti p-p) -1 piko amper ulazna struja -do 30 konverzija u sekundi Upotrebljava se za merenja. To je isti integralac kao u multimetrima samo što izlaz nije na displej, nego na procesor... Ima i raspored pinova, ali ti to ništa ne vredi bez svega ostalog, a to je malo mnogo da bi se ovde slalo, ko je zainteresovan, mail...
electron.462 cubra,
ĐŠŽ█ Postoji šema za uređaj koji simulira zrikavca. Molio bih ĐŠŽ█ onoga ko je ima da je pošalje. ĐŠŽ█ ĐŠŽ█ GILE Valjda je u poslednjem broju "ELEKTRO"-a :) izašla šemsa zrikavca... Čubra
electron.463 cubra,
ĐŠŽ█ ĐŠŽ█ Interesuje me gde mogu da poručim 12-bitni A/D konvertor u ĐŠŽ█ čipu kao i njegove karakteristike (brzina uzorkovanja, broj ĐŠŽ█ kanala, način sprezanja sa CPU-ovima itd. ima da se kupi u Birklinu a verovatno i u Konradu, proizvodi ih Intersil, i ima gu raznih. Recimo ima ICL 7109 i košta jedno 15-tak maraka. Ako se baš bude rešio, može da se sredi za neke kopije... U svakom slučaju, mail... Čubra
electron.464 cubra,
ĐŠŽ█>> Jel ima neko da mi da shemu pojacavaca za TV? ĐŠŽ█>> Necu da dam 60 din za tu spravicu! Radije cu je napraviti ĐŠŽ█>> sam! ;)) Ako se malo preračunjaš, videćeš da ti se nikako ne isplati da je praviš. Bolje platiš 40-50! dinara i imaš 3 antenska ulaza, nego se petljaš sa kutijom, pločicom, ispravljačem, kutijom za ispravljač, pa neće da radi, pe sikiraš :( Bolje da kupiš :) Čubra
electron.465 cnenad,
ŁŁŁ Ono što je meni poznato je to da su oni ubedljivo najjeftiniji ŁŁŁ ovde. Uporedi njihove cene sa cenama BG El. Izbor nije loš, a Sa ovim se apsolutno slažem, međutim razočarenje zbog takvih cena je zbog toga što sam na nekoliko mesta (privatna prodaja) nabavio neke delove mnogo, mnogo jeftinije. Oni su recimo, minimalno 80% skuplji sa tom cenom bez poreza. ŁŁŁ mogao bi biti i bolji. Mogao bi, ali navedi mi još nekog ko ima onakav izbor. ŁŁŁ Što se tiče poreza, čuo sam da su cene iz onog kataloga važeće ŁŁŁ samo što to važi za plaćanje u DEM. Porez je u stvari koeficijent Tj. cene su date kad je 1 DIN vredeo 1 DEM, a sada na cenu treba dodati 30-60% ako se plaća u dinarima i još na to 24 ili 27 % poreza na promet.
electron.466 mpromet,
Ima li neko spisak svih prodaÝyvnica u Beogradu,naravno,sem Raio Kluba i BG Elektronika?
electron.467 baper,
--> Puno hvala ... Nema za šta :) , zato smo tu zar ne ? --> adresu/telefon/fax od firme 'Fishertechnik' u Švabiji? 'Ajde, Mislim da je imam samo da prevrnem papiriće :)
electron.468 frant,
>>> Jel ima neko da mi da shemu pojacavaca za TV? >>> Necu da dam 60 din za tu spravicu! Radije cu je napraviti sam! ;)) > > Imam ja (a i slao sam je već jednom), međutim, ako nemaš dosta > iskustva ili nekog ko ga ima pored sebe, nećeš uspeti da ga > napraviš. Ispašće na kraju skuplje nego da si ga kupio za te > pare. Potrebno ti je dosta znanja iz UHF oblasti elektronike. > Jednom rečju, ne preporučujem ti da samogradnje radiš iz te > oblasti. Negde sam pročitao da postoje takvi pojačavači u obliku integrisanog kola. Imaju cilindrično kućište i svega 4 izvoda (u istoj ravni). Od dodatnih elemenata praktično ništa više nije potrebno, osim napajanja i jednog kalema koji nije kritičan. Mislim da ovi pojačavači imaju oznaku MAR, a postoji više varijanti, koje se razlikuju po pojačanju, propusnom opsegu i ceni. Ako nekog zanimaju detalji, mogu da potražim, ali mi nije poznato gde ova integrisana kola mogu da se kupe. Frant
electron.469 zcvele,
ş> Ima li neko spisak svih prodaÝyvnica ş> u Beogradu,naravno,sem Raio Kluba i BG Elektronika? Poruka 6.453 Ako imaš proverenih radnji dopuni spisak. Cvele
electron.470 sojka,
============================================================================ Potrebna mi je literatura (detaljne informacije) u bilo kom obliku o mikrokontrolerima PIC16Cxx serije !!! ============================================================================ Mail me sojka ili na tel.021/804-235 popodne (Robert)
electron.471 zdjordjevic,
Potrebno uputstvo za LS 7220.
electron.472 ljubisha,
>Ako se malo preračunjaš, videćeš da ti se nikako ne isplati da je >praviš. Bolje platiš 40-50! dinara i imaš 3 antenska ulaza, >nego se petljaš sa kutijom, pločicom, ispravljačem, kutijom za >ispravljač, pa neće da radi, pe sikiraš :( A najbolje varijanta je da pozajmiš od nekoga, probaš, pa ako radi i kupiš. Ja imam dva pojačala a ne koristim ni jedno iz dva razloga. Prvo, obično se takve stvari tuku sa video rekorderom jer on već u se- bi ima ugrađeno solidno pojačalo. To znači da slika na TV-u može da bu- de bolje ali ako ideš preko videa može biti i lošija. Drugo, nema ko- mfornosti, jer ko će da ustaje i da gasi pojačalo? :( Jeste da je tra- fo u njemu mali i potrošnja je mala ali ipak vremenom i oni prozuje.
electron.473 cubra,
ĐŠŽ█ Prvo, obično se takve stvari tuku sa video rekorderom jer on ĐŠŽ█ već u se- bi ima ugrađeno solidno pojačalo. To znači da ĐŠŽ█ slika na TV-u može da bu- de bolje ali ako ideš preko videa ĐŠŽ█ može biti i lošija. Drugo, nema ko- To nije baš tačno. Da jeste, i da valja, onda bi se i u TV ugrađi- vala pojačala, što nema nikakvog smisla, jer ništa ne može da se dobije. Tjuner u videorekorderu JE ISTI kao u TV-u, i nešto baš nisam viđao da se tuče sa pojačalom. poz. Čubra
electron.474 cubra,
ĐŠŽ█ Negde sam pročitao da postoje takvi pojačavači u ĐŠŽ█ obliku integrisanog kola. Imaju cilindrično kućište i ĐŠŽ█ svega 4 izvoda (u istoj ravni). Od dodatnih elemenata ĐŠŽ█ praktično ništa više nije potrebno, osim napajanja i ĐŠŽ█ jednog kalema koji nije kritičan. Mislim da ovi pojačavači ĐŠŽ█ imaju oznaku MAR, a postoji više varijanti, koje se ĐŠŽ█ razlikuju po pojačanju, propusnom opsegu i ceni. Ako ĐŠŽ█ nekog zanimaju detalji, mogu da potražim, ali mi nije ĐŠŽ█ poznato gde ova integrisana kola mogu da se kupe. Karakteristike tih pojačavača su jako, jako dobre. Imaju strašno ravnu karakteristiku, proizvodi ih Filips. Iskra ih je ugrađivala nekad u neka svoja pojačala (kutija u kojoj je samo integralac i prigušnica). Čubra
electron.475 zurzul,
##> razlikuju po pojačanju, propusnom opsegu i ceni. Ako nekog zanimaju ##> detalji, mogu da potražim, ali mi nije poznato gde ova integrisana Pa tebe čekam... Ajde,budi dobar i pronađi koji je to integralac. Hvala!
electron.476 kcurcic,
> koaksijalac kojim se i signal sprovodi do TV-a. Kod TV se > nalazi ispravljac koji vrsi i izdvajanje signala za TV. Samo nedostaje jos napon ispravljaca.
electron.477 kcurcic,
> funkcionise je na mestu, ali mene interesuje ima li ovde neko > ko je to napravio i ko se od toga ovajdio. Pa sta je sad? Nema BAS NIKOGA ko ima bar prijatelja koji je imao takvu spravicu, pa da nam kaze nesto. Ili komarci ne mare bas puno za elektroniku, vec sa njima mora gruba sila. Kosta
electron.478 ljubisha,
>To nije baš tačno. Da jeste, i da valja, onda bi se i u TV ugrađi- >vala pojačala, što nema nikakvog smisla, jer ništa ne može da se >dobije. Tjuner u videorekorderu JE ISTI kao u TV-u, i nešto baš >nisam viđao da se tuče sa pojačalom. Dobro, onda je u VR-u tjuner uvek bolje napravljen nego u TV-u. Imam dva pojačala. Jedno je bez a drugo je sa tranzistorima i ima regulaciju. Kada idem direktno na TV slika i ton su super (sa Pink-om je bilo proble- ma) a kad idem preko videa moram da za par kanala podešavam jačinu si- gnala. A Pink je dobio super sliku ali je zato izgubio ton. Samo bruja- nje. Čim skinem pojačalo, slika mi je uvek bolja preko VR-a. Probano na dva Sony TV-a i sa Sharp i Philips video rekorderima.
electron.479 vlador,
HELP - HELP - HELP - HELP - HELP - HELP - HELP - HELP Ima li nekog ko radi sa ProTelom? Ako ima, zamolio bih ga da odgovori na dole navedena pitanja ili bar na deo njih. Čemu služe sledeće opcije: Edit/Component/Pattern Edit/Component/Placement (čemu zapravo ovo služi) Library/Compact Library/Explode Place/External plane? Ovo mi je HITNO potrebno (u subotu bi već moglo (moglo!, ali ne obavezno) biti kasno). Neka odgovor bude što kraći - rečenica-dve. Potreban mi je početak, ostalo ću sam (valjda) provaliti.
electron.481 dares,
Zna li neko nešto o IC-u A277D (može i raspored pinova, kolo je inače užasno staro)? BTW Šta bi od one šeme Semplera ?
electron.482 lkudlik,
HELP! Trazim pomoc u vezi simulatora za Intelove mikrokontrolere koji je bio u ovoj konferenciji pre izvesnog vremena. Ko zna broj poruke ili nesto u vezi sa simulatorom, ili kako mogu stupiti u kontakt sa autorom simulatora neka mi pomaze. Simulator se zvao SIM515 Unapred hvala Lkudlik
electron.483 mvulovic,
> Mislim da je imam samo da prevrnem papiriće :) To bi bilo veoma lepo od tebe :)
electron.484 mvulovic,
> -do 30 konverzija u sekundi Hvala i tebi na odgovoru :) Nego znaš li možda za neki takav AD koji radi brže od 10000 konverzija/sec ?
electron.485 dtadic,
>> Trazim pomoc u vezi simulatora za Intelove mikrokontrolere >> Ko zna broj poruke ili nesto u vezi sa simulatorom, ili kako mogu >> stupiti u kontakt sa autorom Simulator se nalazi u IBMPC\MISC direktorijumu (sim515.zip).
electron.486 dtadic,
>> Hvala i tebi na odgovoru :) Nego znaš li možda za neki takav AD koji >> radi brže od 10000 konverzija/sec ? ICL7112: vreme konverzije 40 mikrosekundi.
electron.487 cubra,
Dobar dan svim korisnicima TANGA! Možda neko može da mi pomogne da rešim dva mala problemčića u vezi ovog simpatičnog programa. 1. Koristim TANGO ŠEMATIK verziju 1.2 i TANGO PCB verziju 2.1 Da li neko ima noviju verziju (pogotovu ŠEMATIKA)? Moj problem je u tome što u ŠEMATIKU ne mogu uz "PART" uneti i izgled kućišta dotične komponente, pa mi u NET listi uz svaku komponentu stoji PATTERN, pa ne mogu da uradim AUTOPLACEMENT u TANGU PCB, koji ovu opciju podržava. Siguran sam da je u novijoj verziji ŠEMATIKA ovo moguće, i kad unosim komponentu, da ima i polje gde bih upisao kućište (npr. DIP40). 2. Da li neko ima drajvere za tanga, konkretno me zanima drajver za EPSON štampače rezolucije 360x360. Trenutno imam drajver za 180 x 180, ali me on ne zadovoljava za štampanje u PCB-u (kose linije su malo reckave na mom STYLUS-u). Takođe poručujem svim korisnicima ORCAD-a da su izabrali pogrešan program, ako ništa drugo, a ono zbog ZOOM-a kakvoga nema na svetu :) Zahvalan unapred, Čubra...
electron.488 cubra,
Ako nekoga interesuje, ovde je jedan drugi simulator, koga sam ja uspešno provalio i koristio: DS51.ARJ. Sada imam i noviju verziju koja ima još puno mogućnosti (samo mi je na poslu). Ako nekoga bude slučajno interesovalo, poslaću i nju... Čubra ds51.arj
electron.489 dens,
>> Ako se malo preračunjaš, videćeš da ti se nikako ne isplati da je >> praviš. Bolje platiš 40-50! dinara i imaš 3 antenska ulaza, Slabo ti radi SOR ili SDW (odnosno odgovor je pogrešno citiran i adresiran). Upravo sam i sam to pokušao da objasnim čoveku.
electron.490 dens,
>> de bolje ali ako ideš preko videa može biti i lošija. Drugo, nema ko- >> mfornosti, jer ko će da ustaje i da gasi pojačalo? :( Jeste da je tra- >> fo u njemu mali i potrošnja je mala ali ipak vremenom i oni prozuje. Mislim da nisi previše upućen u tehnologiju antenskih pojačavača (nisam ni ja neki stručnjak, ali imam nekoliko uspešnih gradnji za sobom i nešto malo opšteg teorijskog znanja) Prvo, da je stvar ista, zbilja bi se dodatni pretpojačavači ugrađivali u VCR ili TV. Međutim, između antene i TV-a odnosno VCR-a postoji karika u lancu koja unosi slabljenje (kabl). Osnovna stvar u telekomunikacijama je da se pojačavački stepen stavlja ispred stepena sa slabljenjem a ne obrnuto (pod uslovom da je to moguće). Može se i matematički dokazati da je odnos signal šum veći u tom slučaju. Dakle u istim uslovima se ne mogu postići isti rezultati kad je pojačavač uz TV i kad je gore (na krovu) uz antenu. Gašenje pretpojačava? Ovo mi nije jasno? Zašto bih ga gasio bez obzira gde se nalazio? kod mene jedan koji sam napravio radi non- stop 24 sata dnevno već nekoliko (bar 5-6) godina... To što se navodno tuku je zapravo posledica često prevelikog pojačanja u lancu pa dolazi do nestabilnosti pojačavača koji počinje da osciluje (i da radi kao modulator) i unosi širokopojasne smetnje. To je često posledica logike onih koji kupuju pojačavače, koji misle da je pojačavač bolji "što više decibela ima". Većina antenskih pojačavača su širokopojasni pojačavači (40 - 860MHz) i uglavnom jednako pojačavaju korisne kao i signale smetnji. Tamo gde neki korisni signal već ima zadovoljavajući nivo efekat pojačanja može biti negativan zbog povećanog nivoa smetnji. Tu su zatim i drugi parametri, osetljivost tunera, "otpornost" na jake signale i dr. Problematika je verujte veoma složena... Pozdrav, Dejan.
electron.491 dens,
>> Karakteristike tih pojačavača su jako, jako dobre. Imaju strašno >> ravnu karakteristiku, proizvodi ih Filips. Iskra ih je ugrađivala Proizvode ih mnogi što ne znači da je lako doći do podataka za iste. Video sam i sam više tipova koji se pakuju u kućište sa četiri nožice (kao dual gate MOSFET) i imaju ravnu karakteristiku i solidno pojačanje (20-25dB) do nekoliko GHZ.
electron.492 dens,
>> toga što sam na nekoliko mesta (privatna prodaja) nabavio neke delove Na šta misliš kad kažeš privatna prodaja?
electron.493 cnenad,
ŁŁŁ Na šta misliš kad kažeš privatna prodaja? Određene osobe koje se ne bave javno prodajom delova, uglavnom rade razmenu delova koje imaju višak mada ponešto i prodaju, dakle ne drže zvaničnu prodavnicu.
electron.494 batagogi,
Može li neko da mi opiše foto postupak za izradu štampanih pločica? Unapred hvala.
electron.495 dens,
>> > nalazi ispravljac koji vrsi i izdvajanje signala za TV. >> >> Samo nedostaje jos napon ispravljaca. 18 do 24 V
electron.496 dens,
>> koja ima još puno mogućnosti (samo mi je na poslu). Ako nekoga >> bude slučajno interesovalo, poslaću i nju... Većina ljudi u radu ipak koristi jedan drugi simulator (koji se pojavljuje i u verzijama za druge kontrolere npr HC11, HC16 ...). To je AVSIM.
electron.497 dens,
>> pogrešan program, ako ništa drugo, a ono zbog ZOOM-a >> kakvoga nema na svetu :) Ma neka mi neki korisnik OrCAD paketa bilo koje verzije objasni koliko mu treba vremena da uradi rotate block ili ne daj Bože flip... (tj mirror).
electron.498 baper,
--> Zna li neko nešto o IC-u A277D Hi :) Ako se ne varam, ( nisam gledao papiriće ), taj IC je LED driver, koristio sam ga i ja par puta za VU-metre i za obrtometre. Inače može se nabaviti i pod nazivom UAA180. Ima linijsko pokazivanje tj. pale se ledovi redom od prvog do ... Postoji i " brat " od tog IC-A A TO JE UAA170 koji je potpuno isti kao i prethodni, samo ima tačkasto pokazivanje ( uvek se pali samo jedna LED dioda ).
electron.499 baper,
--> To bi bilo veoma lepo od tebe :) Hi :) Za sada adresu nisam našao, moram još da prevrnem papire , mora da je tamo negde. Čim je nađem stiže ti :)
electron.500 baper,
--> 1. Koristim TANGO ŠEMATIK verziju 1.2 i TANGO PCB verziju 2.1 Takođe i ja :) --> dotične komponente, pa mi u NET listi uz svaku komponentu --> stoji PATTERN, pa ne mogu da uradim AUTOPLACEMENT u TANGU Ja sam našao neki levi :)) sistem za ovo :) Pokreneš PCB, otprilike postaviš okvir pločice, učitaš *.net listu IZ ŠEMATSKOG DELA koju pravi sch.exe. Ondak idemo na PLACE COMPONENT. Ovde će ti se pojaviti zvezdica u drugom redu , pa ideš na listanje komponenata. Ovde svakoj komponenti pridružuješ odgovarajući PATTERN i stvar je otprilike gotova. Ostaje ti samo da odabereš gde i kako AUTOPLACE da smesti komponente :)) Svojevremeno je DENS nešto pisao o ovome, ali onda još nisam imao potrebe za ovo. ( Dens , tvoje mišljenje ?? ) --> 2. Da li neko ima drajvere za tanga, konkretno me zanima Ma ima ih gomila, samo javi koji fali. Ja koristim HPGL pa posle idem na LASER 4P na paus, i sa toga direktno razvijam pločicu. Evo šiljem ti epson drajvere što imam. Fataj :) Poz, epsdrive.arj
electron.501 amarilis,
ť BTW Sta bi od one seme Semplera ? Auuu,stize sledece nedelje :)
electron.502 zeljkoj,
> detalji, mogu da potražim, ali mi nije poznato gde ova > integrisana kola mogu da se kupe. Ima u nekom starom broju Radio Amatera. Mogu da se kupe u Engleskoj.
electron.504 lkudlik,
-> koja ima jos puno mogucnosti (samo mi je na poslu). Ako nekoga -> bude slucajno interesovalo, poslacu i nju... Hvala na informacijama! Pogledao sam i simulator koji si poslao, i fino radi, ali ako je moguce posalji i noviju verziju. Ako neko zna vise o AVSIM simulatoru molio bi podrobnije informacije i gde i kako se moze doci do njega. LKudlik
electron.505 cubra,
ĐŠŽ█ --> dotične komponente, pa mi u NET listi uz svaku ĐŠŽ█ komponentu --> stoji PATTERN, pa ne mogu da uradim ĐŠŽ█ AUTOPLACEMENT u TANGU ĐŠŽ█ ĐŠŽ█ Ja sam našao neki levi :)) sistem za ovo :) ĐŠŽ█ Pokreneš PCB, otprilike postaviš okvir pločice, učitaš ĐŠŽ█ * .net listu IZ ŠEMATSKOG DELA koju pravi sch.exe. ĐŠŽ█ Ondak idemo na PLACE COMPONENT. Ovde će ti se pojaviti Da, znam za taj način, ali je problem kada radiš ispravku šeme, i kada shodno tome napraviš novu NET listu, onda moraš sve po- novo da radiš, i da upisuješ za svaki element posebno. A radim dosta komplikovane dvostrane štampe i to mi jako puno vremena oduzima. Da bi to malo brže išlo, napravio sam program u QBASIC-u koji učita NET-listu, prepozna ime elementa i umesto PATTRERN-a upiše kućište komponente. Ako nije siguran, pita me, pa ja ručno upišem. To mi malo ubrzava stvar, ali ipak nije generalno rešenje. Rešenje je novi šematik, koji ćemo, ja se nadam, kad-tad dobiti. Možda bude još nekih novih pogodnosti :) ĐŠŽ█ Ma ima ih gomila, samo javi koji fali. Ja koristim HPGL ĐŠŽ█ pa posle idem na LASER 4P na paus, i sa toga direktno ĐŠŽ█ razvijam pločicu. Evo šiljem ti epson drajvere što imam. ĐŠŽ█ Fataj :) Jeste, i ja imam te drajvere. Imam STYLUS-a, pa koristim EPSON LQ driver, a njega ima samo jedna verzija, i to sa rezolucijom 180x180. A EPSONOVI LQ štampači (pa i moj) imaju rezoluciju 360x360, te su praktično neiskorišćene mogućnosti, i zato kose linije izgledaju malo nazubljene, tj. otisak je malo grub. Si- gurno da bolji drajver negde postoji. U svakom slučaju, hvala na odgovoru, možda bi mogao da mi kažeš čime i koliko osvetljavaš ploču? pozdrav, Čubra
electron.506 baper,
--> U svakom slučaju, hvala na odgovoru, možda bi mogao da mi --> kažeš čime i koliko osvetljavaš ploču? Hi :) Evo ovako : - osvetljavanje vršim sa UV sijalicom sa visine od 35 cm a osvetljavam 3 do 4 minuta ( štampa mi je na pausu ) vreme je mereno od početka osvetljavanja, a ne od uključenja sijalice, pošto joj treba par minuta zagrevanja !!! - sijalica je " nabavljena " sa bandere tj. banderska sijalica za ulično osvetljenje, pa joj je razbijen balon obavezno se priključuje preko prigušnice !!! >>> PAŽNJA !!! UV zračenje ove sijalice je jako štetno za vid <<< ( lično iskustvo :) ) Poz,
electron.507 zkrstic,
Mogu li dobiti mali hint :) Šema & spisak od delova ;) za COVOX ili broj poruke ako neko ima predstavu. Pozdrav, Zkr :)
electron.508 frant,
> Ima u nekom starom broju Radio Amatera. Da, hteo sam da prekucam podatke iz tog teksta, ali sad ne mogu da ga pronađem... Frant
electron.509 ljubisha,
>Mislim da nisi previše upućen u tehnologiju antenskih pojačavača Što jes' jes'. Čim vidim kalem u nekom uređaju naježim se. :)
electron.510 ljubisha,
>Ima u nekom starom broju Radio Amatera. Mogu da se kupe u Engleskoj. Jel ima možda negde kod nas da se nabave "Maplin" katalozi? Imam priliku da dobijem neke stvari iz Engleske pa da olakšam čoveku.
electron.511 cnenad,
ŁŁŁ Šema & spisak od delova ;) za COVOX ili broj poruke ako ŁŁŁ neko ima predstavu. Pogledaj poruke od broja 100 do 200 (gruba procena, a soft seek je negde oko 160) jer u tom intervalu ima popriličan broj poruka gde se pričalo o tome.
electron.512 cane,
Da li neka dobra dusa ovde ima EPROM 27C512? Treba mi jedan komad, pa ako neko ima, ne treba mu i jos bi ga dao jeftino... Mail me. Please, pozurite, frka je...
electron.513 zkrstic,
> Pogledaj poruke od broja 100 do 200 (gruba procena, a soft seek je > negde oko 160) jer u tom intervalu ima popriličan broj poruka gde se > pričalo o tome. Nađeno! :) Hvala puno :) Neverovatno, ali istinito, neki dan se ubih listajući i nisam "ga" video, a malopre on-line iz cuga. Svašta... Pozdrav, Zkr :)
electron.514 zcvele,
ş> ( lično iskustvo :) ) Kako nabaviti sijalicu, lično iskustvo. Zamoliš čiku koji menja sijalice na javnoj rasveti jer će ti dati baš onu što ti treba i to đabe (često crkne sijalica ali ne crkne unutrašnji deo). Ja sam nabavio takvu jednu, čovek je bio jako ljubazan. Cvele
electron.515 mvulovic,
Ovo više nije poruka, ovo je vapaj ;) Elem, još jednom, ima li neko adresu i/ili ostale podatke o firmi Fishertechnik. 'Ajde, neka me uteši neko, da ne kukam više... ;)
electron.516 saricl,
!!! Ma neka mi neki korisnik OrCAD paketa bilo koje verzije objasni !!! koliko mu treba vremena da uradi rotate block ili ne daj Bože !!! flip... (tj mirror). Pitanje je nejasno! Treba mu koliko i nekom drugom, to jest praktično trenutno.
electron.517 saricl,
Postupaka ima više, ono što tebe zanima je verovatno sa upotrebom POSITIV 20 fotolaka. Postupak teče ovako: Odmašćivanje (vodena šmirgla, pasta za pranje ruku sa peskom, vim ...) Lakiranje (nanosi se sloj foto laka (ni premalo ni previše iskustvo je važno)) Sušenje (poželjno je pokriti pločicu sa recimo kutijom od cipela, da nepada prašina. Ovde bi dodao jednu napomenu : Ploča ja suva kad pod prstima osetite glatku suvu površinu koja se ne lepi i ne ostaju otisci. Ako kojim slučajem površina nije glatka kao ogledalo, ne vredi ni da pokušavate, nego odmah pređite na korak jedan: Odmašćivanje ... Osvetljavanje se vrši 20 minuta sa 125W Hg sijalicom na 25 cm. Razvijanje se vrši u 9% NaOH vodenog rastvora (desdtilovana voda obavezno) Nagrizanje po izboru : Ferihlorid ili češće HCl + H2O + Hidrogen 30% smeša ovih komponenti se takođe određuje experimentalno.
electron.518 dens,
>> i kada shodno tome napraviš novu NET listu, onda moraš sve po- >> novo da radiš, i da upisuješ za svaki element posebno. A radim Otkud ti ta ideja? I sam radim uređaje iz par iteracija tj. korekcija u šematiku i formiranja nove net liste u PCB-u i učitavam ih bez problema, sve izmene se manifestuju kako treba i nije potrebno bilo šta ponovo rutirati. To se može dogoditi samo ako izabereš u šematiku "pogrešne" opcije kod kompajliranja i anotiranja, tj ako npr. vršiš ažuriranje već anotiranih komponenti. Tada se naravno više ništa ne da kontrolisati. >> ĐŠŽ█ Ma ima ih gomila, samo javi koji fali. Ja koristim HPGL >> ĐŠŽ█ pa posle idem na LASER 4P na paus, i sa toga direktno Ljudi ne znam za vas, ali ja direktno štampam na pausu na laseru drajverom 300dpi i procenjujem da je to najjednostavniji postupak. HPGL? može, ali je za većinu slučajeva nepotrebno, jer se time dodaje jedna karika u lancu štanpanja.
electron.519 dens,
>> - osvetljavanje vršim sa UV sijalicom sa visine od 35 cm >> a osvetljavam 3 do 4 minuta ( štampa mi je na pausu ) >> vreme je mereno od početka osvetljavanja, a ne od uključenja Kako vršiš pritiskanje predloška (film, paus) na pločicu? Ja do sada nisam ni jednu pločicu napravio foto postupkom koristeći pomenuti "žižak" iz živine sijalice, pretpostavljam zato što sam koristio ram za kontaktno kopiranje koji ima gore staklo debelo bar 5-6mm. Sve pločice sam napravio reflektorom od 1kW OSRAM halogen.
electron.520 batagogi,
Mislio sam baš na POSITIV 20. Hvala puno.
electron.521 zurzul,
U starim verzijama OrCad-a se mišem povlačila linija pritiskom na ljevo dugme a sa desnim se 'uključivao' meni. Dade mi sikima OrCad 4.20,pa ja da povučem liniju ono pojavi se meni. Kako da savladam ovaj problem? Jel to može da se 'prepravi' uopšte? Thanks, Vladimir
electron.522 biki,
POMAGAJTE !!!!!!! Treba mi hitno raspored pinova i funkcionalni podatci iz kataloga za sledece kolo: MM 58167 AN-T NATIONAL odnosno UM 82C8167 UMC Kolo je sistemski casovnik koji se koristi u nekim matricnim plocama a meni je potrebno za neku drugu aplikaciju. Verovatno ga proizvode i drugi proizvodjaci pod slicnom oznakom. UNAPRED HVALA NA TRUDU Ukoliko je moguce prekopirao bih katalog, oko toga u licnom kontaktu. (Ostaviti telefon na mail)
electron.523 amarilis,
ť Osvetljavanje se vrsi 20 minuta sa 125W Hg sijalicom na 25 cm. Neko preporucuje i "visoko sunce" :) P.S. Gde se moze nabaviti zivina sijalica(u zrenjaninu ih nema a moja je otisla na sedmo nebo :( )
electron.524 cnenad,
Re: Subj. Komarci ;) ŁŁŁ Imam ja, ali šema je u jednoj knjizi koju sam pozajmio drugu. Kada mi ŁŁŁ vrati knjigu, okačiću šemu. :) Jel' vratio knjigu ? Koja je to knjiga ? GILE
electron.525 cnenad,
ŁŁŁ upotrebom POSITIV 20 fotolaka. Gde ovde ima da se kupi POSITIV 20 i po kojoj (približno) ceni ? A šta ćemo sa laserom ;) ? GILE
electron.526 boris,
> P.S. Gde se moze nabaviti zivina sijalica(u zrenjaninu ih nema > a moja je otisla na sedmo nebo :( ) Skini sa neke bandere i razbi omotač (ako ga već klinci nisu razbili, što je postala moda po Beogradu, pa se prolaznici lepo kvarcuju, a tek mala deca koja se uveče igraju ispod prijatnog plavičastog svetla). Pozdrav Boris
electron.527 dpetrov,
Da li neko zna šta predstavlja deo VLT0515 , liči na visoko naponski trafo i nalazi se u ispravljačkom delu jednog video rekordera.
electron.528 dpetrov,
Još jedno pitanje od mene Zna li neko čemu služi STK 5337 i čemu STR D1806 Unapred hvala!
electron.529 cnenad,
ŁŁŁ Valjda je u poslednjem broju "ELEKTRO"-a :) izašla šemsa ŁŁŁ zrikavca... Nešto mi Gile spomenu da je nije video tamo. Ajde proveri za sigurno da li se nalazi u tom novom broju.
electron.530 mstankovic,
HA, DRUSTVO. RADIM VEC PAR GODINA U TANGU I POSLEDNA VERZIJA KOJU IMAM E SCH 1.20 KKKKKI PCB 2.10. Bez problema ubacujem patern u biblioteku, pa mi nije jasno u cemu je stvar. Opisacu kratko. U schematicu dakle, treba uci u editor- Meni, Edit, lIbrary. Zatim se sa Meni, Library, Load izabere komponenta kooj se zeli dodati patern (t. kuciste). Kada se komponenta poavi na ekranu treba ici na opciju Meni Edit Atribute. i kada se poavi mali ekran izabrati misem Pattern. U patternu treba ednostavno upisati npr. dip14 i sacuvati (ADD, OK), KKKKKKKKKa HKsve to pod none opcijom - vidi na tom ekranu. Zatim ostaje samo da se novi element doda biblioteci, tj sejvuje - Meni, Library, Add. Tako vec nekoliko meseci radim bez problema. Ako ima sta novo, posalite mail na Mstankovic ili ovde poruku. Pozdrav.
electron.531 dobrada,
> Treba mi hitno raspored pinova i funkcionalni > podatci iz kataloga za sledece kolo: > MM 58167 AN-T NATIONAL odnosno UM 82C8167 UMC U knjizi "PC XT/AT arhitektura i preiferije" od Caslava Dinica, u izdanju tehnicke knjige, imas semu kako je upotrebljeno ovo kolo u XT-u. Sa seme se vidi raspored pinova.
electron.532 dobrada,
> U starim verzijama OrCad-a se misem povlacila linija pritiskom na > ljevo dugme a sa desnim se 'ukljucivao' meni. > Dade mi sikima OrCad 4.20,pa ja da povucem liniju ono pojavi se > meni. Kako da savladam ovaj problem? Jel to moze da se 'prepravi' > uopste? Levo dugme ti je za ukljucivanje menija i ostalo, desno mu je kao Esc taster, i to ne mozes menjati. Ako ipak hoces da misem povlacis, a imas pacova sa tri dugmeta i instaliran odgovarajuci drajver za misa, mozes ucitas macro fajl MACRO2.MAC, koji se nalazi u TEMPLATE direktorijumu. Tu je definisano da sa srednjim dugmetom zapocinjes liniju. U poslednjem redu pomenutog fajla pise: MMB: Place Wire {MMB}=PWB{} Ako izmenis ovaj red, onda mozes i dodati neku drugu funkciju srednjem tasteru. Ovo MMB mu verovatno znaci Medium Mouse Button.
electron.533 amarilis,
ť Skini sa neke bandere i razbi omotac (ako ga vec klinci nisu ť razbili, Hi! spidermen ponovo u akciji...
electron.534 zurzul,
Thanks! Probaču.
electron.535 amarilis,
ť Osvetljavanje se vrsi 20 minuta sa 125W Hg sijalicom na 25 cm. Neko preporucuje i "visoko sunce" :) P.S. Gde se moze nabaviti zivina sijalica(u zrenjaninu ih nema a moja je otisla na sedmo nebo :( )
electron.536 amarilis,
ť Skini sa neke bandere i razbi omotac (ako ga vec klinci nisu ť razbili, Hi! spidermen ponovo u akciji...
electron.537 cubra,
ĐŠŽ█ HA, DRUSTVO. ĐŠŽ█ RADIM VEC PAR GODINA U TANGU I POSLEDNA VERZIJA KOJU IMAM E ĐŠŽ█ SCH 1.20 KKKKKI PCB 2.10. Bez problema ubacujem patern u ĐŠŽ█ biblioteku, pa mi nije jasno u cemu je stvar. Opisacu ĐŠŽ█ kratko. U schematicu dakle, treba uci u editor- Meni, Edit, ĐŠŽ█ lIbrary. Zatim se sa Meni, Library, Load izabere komponenta ĐŠŽ█ kooj se zeli dodati patern (t. kuciste). Kada se komponenta ĐŠŽ█ poavi na ekranu treba ici na opciju Meni Edit Atribute. i ĐŠŽ█ kada se poavi mali ekran izabrati misem Pattern. U patternu ĐŠŽ█ treba ednostavno upisati npr. dip14 i sacuvati (ADD, OK), E, znaš šta? Hvala ti! Mnogo ti hvala. I ja već godinu dana radim sa ovom verzijom tanga i sve sam vreme bio slep kraj očiju, i sad se prisećam koliko sam vremena do sada izgubio... :( Ali, sve je dobro kad se dobro svrši. :) Pozdrav, Čubra.
electron.538 zelmil,
>> Pa sta je sad? Nema BAS NIKOGA ko ima bar prijatelja koji je >>imao takvu spravicu, pa da nam kaze nesto. Ili komarci ne mare bas puno >>za elektroniku, vec sa njima mora gruba sila. Nije da nema niko imam ja ali nisam imao vremena da odgovorim. Ja imam tu spravu koju je nekad davno prodavao neko cini mi se iz hrvatske i ja to kupio da se odbranim od komaraca kad ono nema nikakve veze sa komarcima em sto lete oko njega em sto slecu na njega, po mom misljenju neisplati se trud cak ni probati praviti. Ali ukoliko ipak zelis da probas skinucu semu i poslati je ovde. Poazdrav ZELMIL
electron.539 zelmil,
>>Gde ovde ima da se kupi POSITIV 20 i po kojoj (priblizno) ceni ? Video sam ga u itc elektronik u bg ali tada nisu imali cenu zovi broj 495006 pa pitaj, a video sam i ranije u R.K. Nikola Tesla mala bocica je kostala oko 25-30 din kada je bio kurs 1:1. A sta cemo sa laserom ;) ? Na sta mislis? Pozdrav ZELMIL
electron.540 kcurcic,
> neisplati se trud cak ni probati praviti. Ali ukoliko ipak > zelis da probas skinucu semu i poslati je ovde. Ni najmanje. Imao sam i ja takvu spravicu (nabavljenu preko oglasa) i nije radila. Onda sam napravio takvu spravicu. I nije radila. (bog zna koliko sam vremena proveo viseci na zidu i podesavajuci freq. pred apsolutno ravnodusnim komarcima). Zato me i interesuje ima li ko da se spasao bede. Kosta
electron.541 dens,
>> HKsve to pod none opcijom - vidi na tom ekranu. Zatim ostaje samo da se >> novi element doda biblioteci, tj sejvuje - Meni, Library, Add. Tako vec >> nekoliko meseci radim bez problema. Ako ima sta novo, posalite mail na To je sve lepo i krasno. Svako ko malo više radi sa Tangom pre ili kasnije ili svakodnevno vrši uparivanje biblioteka šematika i PCB-a. Ortak i ja smo napravili nekoliko biblioteka u SCH-u, odnosno PCB-u koje koje su idealno uparene, međutim, zaista ima problema kod eksportovanja pattern informacije u net listu. Prijavljuje bad line ili ATTR ili tako nekako što sve ima za posledicu da dotični pattern ne eksportuje. Očito je u pitanju bag u šematiku. Ono što me daleko više zanima, je to da li neko zna kako da globalno skratim pinove svih komponenata u svim originalnim bibliotekama šematika. Zaista me nervira mikrokontroler koji ima nožice dužine 600 milsa.
electron.542 ljubisha,
>P.S. Gde se moze nabaviti zivina sijalica(u zrenjaninu ih nema a moja je otisla >na sedmo nebo :( ) Probaj da na pijaci pronađeš UV lampu (u BGD-u sam je kupio od Rusa) i rešio si dva problema: sunčanja i osvetljavanja pločica. :)
electron.543 saricl,
!!! P.S. Gde se moze nabaviti zivina sijalica(u zrenjaninu ih nema a moja je !!! otisla na sedmo nebo :( ) Na banderi.:)
electron.544 saricl,
!!! A šta ćemo sa laserom ;) ? Odnesi u neku agenciju pa štampaj. Imene štampanje A4 formata košta din po strani.
electron.545 mstankovic,
Opet na temu Tango. Dakle u njemu nesumnjivo ima bagova. Sto se navedenog tice - bad ATTR, itd. javljao se i kod mene. Obrati paznu na grid koim radis - preporucujem 50, eventualno 25. To treba postovati i kod kreiranja komponenti. Drugo, vidi da li ti na shemi krajevi pinova leze na gridu. Desilo mi se da pinovi 8255 recimo ostaju na grid│Ú]u 1 ! I trece, sto se tice duzine pinova, pitam se da li e moguce da nisi video opciju meni edit pin u Editoru biblioteke. Na ekranu se zatim pokazuju svi podaci o pinu ukljucujuci i length. Jednostavno 600 prebaci na 200, 300 i bice OK. Ali, tu je jos jedan bug tanga. Novi pin nece biti na starom mestu vec pomeren. Ako probas horizontalno da ga vratis na njegovo mesto neces moci. ▀pa tek onda na pravo mesto. Uzgred kad smo vec kod teme seme/stampa jos dve stvari. Prva, pojavila se verzija 2.11 ali EDUCATIONAL. Radi, ali ne sve i preko odredjene velicine seme/ stampe javlja da je van njegovih mogucnosti da sejvuje fajl. Ako nreko nadje 2.11 bez tog E neka se javi (isto vazi i za mene). KDrugo kupio sam Protel for windows - vrlo mocna stvar. Naravno pri tome sam prekrsio dva svoja pravila -1. da ne kupujem softver i 2. Da ne radim pod WIN sem u Wordu. Ali izgleda da ce se isplatiti. Naravno Ęsporo, ispod386/40 + 4 MB rama ne vredi ni pomisljati, a preko toga ...Ukratko, ima autoplacement, i solidan autoruter + mnoge lepe opcije. U Americi se odavno pojavio Tango Pro za Win ali ga ovde jos nema. Akneko radi na ovome i ima nesto interesantno javi se HPozdrav. Mstankovic
electron.546 cnenad,
ŁŁŁ!!! A šta ćemo sa laserom ;) ? ŁŁŁ ŁŁŁ Odnesi u neku agenciju pa štampaj. ŁŁŁ Imene štampanje A4 formata košta din po strani. Uf, Gile me je ovde zeznuo. Uopšte mi nije palo napamet da misli na laserski štampač pomoću kojeg će biti štampana šema. Malo izvinjenje za nebuloznu poruku.
electron.547 amarilis,
ť Probaj da na pijaci pronades UV lampu (u BGD-u sam je kupio od ť Rusa) i resio si dva problema: suncanja i osvetljavanja ť plocica. :) Hvala na savetu.Bas sam danas video jednu i to prilicno jeftino. P.S. od sada mozete da se suncate kod mene ;)
electron.548 bosanac,
Prijatelj me je zamolio da pitam gde može da se nabavi: Visokonaponski trafo za PC monitor 15T-403005 E94056 F/01 ili neki ekvivalentan uređaj. Možda nisam baš dobro sve napisao, ali to je otprilike to.
electron.549 cubra,
ĐŠŽ█ I trece, sto se tice duzine pinova, pitam se da li e moguce ĐŠŽ█ da nisi video opciju meni edit pin u Editoru biblioteke. Na ĐŠŽ█ ekranu se zatim pokazuju svi podaci o pinu ukljucujuci i ĐŠŽ█ length. Jednostavno 600 prebaci na 200, 300 i bice Pa, čovek je lepo pitao (a i mene muči ista stvar) da se to generalno prebaci na manju dužinu, tj. da TANGO odmah u startu nudi npr 100 a ne 600, dakle da ne mora za svaki pin ponaosob da menja stvar. Ja se pridržavam grida 25 i 50 i nemam problema sa onim atributima. Uzgred, hvala na informacijama o novim verzijama, pa da znamo gde treba da bunarimo...
electron.550 dvesic,
Jedan moj drug postavlja pitanje : Aparat za varenje se koristi kao trafo. Na njega dolazi Grec spoj sa diodama od 200 - 300 A. izlaz je od 20 - 24 V jednosmerne struje. Pitanje : Kako napraviti (proracun) prigusnice radi peglanja napona (obratiti paznju na jacinu struje). Unapred hvala, dejan
electron.551 sjocic,
Trebao bi mi komplet OrCAD v 4.2 paket ( valjda 8 disketa 1.2Mb ) i Tango, da li neko ima ideju kako da dodjem do njih? Unapred hvala
electron.552 cnenad,
Ima li neko slučajno viška dva potenciometra (logaritamski), 500 KOhm-a (mada može i manje) ali da je šiber, odnosno da može da se ugradi u HSR uređaje, i naravno služi za regulaciju jačine zvuka, posebno za levi posebno za desni kanal ?
electron.553 dens,
>> I trece, sto se tice duzine pinova, pitam se da li e moguce da nisi video >> opciju meni edit pin u Editoru biblioteke. Na ekranu se zatim pokazuju svi >> podaci o pinu ukljucujuci i length. Jednostavno 600 prebaci na 200, 300 i >> bice OK. Ali, tu je jos jedan bug tanga. Novi pin nece biti na starom Naravno da sam video, ali zbog onoga što si i sam rekao, smatram tu opciju ograničeno upotrebljivom. Dakle, treba mi da svim komponentama u biblioteci skratim pinove koji bi se nakon te operacije naravno nalazili na ispravnom mestu a ne negde van komponente... To po meni nije bilo neki naročit problem napraviti budući da Tango razlikuje početak i kraj pina. Ovako, treba mi par dana da sredim biblioteku sa memorijskim čipovima, procesorima... >> stvari. Prva, pojavila se verzija 2.11 ali EDUCATIONAL. Radi, ali ne sve i >> preko odredjene velicine seme/ stampe javlja da je van njegovih mogucnosti Ja i dalje koristim PCB verziju 2.10 za ovu nisam čuo... Tango 4 Win ... eh kada li će to doći ovde...
electron.554 zdjordjevic,
Potreban raspored pinova za integrlac TDA 4050B (IR predpojačavač)
electron.555 deki.dj,
Da li neko zna gde se može kupiti crno beli TV ekran (31cm)? TV je EI-Niš sa oznakom TV-3130.
electron.556 petrovics,
Jedan moj prijatelj planira da pravi Toki-Voki po semi i stampanoj plocici koju prodaje firma IBP TELECOM pa ga interesuje ima li neko iskustva sa ovom firmom i ovim kompletom (Toki-Voki dometa 25 Km na 27 MHz) Covek nece da pravi ako je neko vec pokusao i nije uspeo :)
electron.557 mstankovic,
Da, ocigledno nisam shvatio da hoces sve pinove odjednom da skratis u biblioteci. E, pa zao mi je to je jos jedna od stvari koja mi u tangu smeta- svaki pin MORA posebno da se edituje (bar ja nisam nasao drugo resenje). HTako, na primer, ako hoces da ti svi pinovi postanu pasivni od output, moras da editujes svakog od njih. Istina kad jednom napravis biblioteke ... Ja jos jednom o temi sheme/stampe - da li neko radi u PROTELU for Windows i kakva u iskustva ?
electron.558 dtadic,
>> Da li neko zna gde se može kupiti crno beli TV ekran (31cm)? Ranije sam ih viđao po Ei prodavnicama u Bulevaru. Kako sam čuo iz druge ruke trenutno ih nema jer se čeka pošiljka iz inostranstva. Cena bi trebala da bude oko 100 dinara.
electron.559 deki.dj,
>>> Da li neko zna gde se može kupiti crno beli TV ekran (31cm)? > > Ranije sam ih viđao po Ei prodavnicama u Bulevaru. Kako sam čuo iz > druge ruke trenutno ih nema jer se čeka pošiljka iz inostranstva. > Cena bi trebala da bude oko 100 dinara. Verovatno je u inostranstvu (Bugarskoj) i ispod 50 din. Da li neko od servisera ima dotične ekrane i koliko košta njegova zamena? Da li ima servisera ? ;)
electron.560 cubra,
ĐŠŽ█ i Tango, da li neko ima ideju kako da dodjem do njih? ĐŠŽ█ ĐŠŽ█ Unapred hvala Možeš da dobiješ Tango. Ja sam kod Kališa, ako ti nije daleko... 630-294 Denis
electron.561 cubra,
ĐŠŽ█ Da li neko zna gde se može kupiti crno beli TV ekran (31cm)? ĐŠŽ█ TV je EI-Niš sa oznakom TV-3130. Obaveštenje svima koji imaju tegobe sa ekranom. U Beogradu (Kotež) živi i radi čovek po imenu Rade koji se bavi ekranima. Ima i nove, menja, popravlja, MENJA TOPOVE, i sve o- stalo. Pa pitajte ga... telefon 715-885 (Rade)
electron.562 mpromet,
Zna li neko gde ima da se kupi eksperimentalna plocica? I pribliznu cenu..
electron.563 zcvele,
ş> P.S. od sada mozete da se suncate kod mene ;) Jel i pivo uključeno ili da nosim od kuće :) Cvele
electron.564 obrada,
Da li neko (ili njegova firma) prodaje neku HP-IB ili kompatibilnu karticu. Moze i polovna.
electron.565 cubra,
ĐŠŽ█ Zna li neko gde ima da se kupi eksperimentalna ĐŠŽ█ plocica? I pribliznu cenu.. Ne znam gde toga ima ovde, ali u Nemačkoj je oko 5 dm evropa.
electron.566 dsoskic,
Da li neko zna raspored pinova "SVHS" priključka? Hteo bih da iskoristim priključak na TV-u, eventualno za video ili satelit. 10x
electron.567 zkrstic,
>> Gde ovde ima da se kupi POSITIV 20 i po kojoj (približno) ceni ? Radio klub 402-096, 422-792 Cena za bočicu od 200ml je 56.00 :((( Obećane su mi i manje (od 100ml) za otprilike 10-15 dana, čovek mi je greškom ovog puta dotero' velike, samo što ih je ispravno naplatio ;) po ceni - velikih (200ml) naravno. Pozdrav, Zkr
electron.568 zkrstic,
>> Jedan moj prijatelj planira da pravi Toki-Voki po semi i stampanoj plocici >> koju prodaje firma IBP TELECOM pa ga interesuje ima li neko iskustva sa ovom >> firmom i ovim kompletom (Toki-Voki dometa 25 Km na 27 MHz) CB Stanica koja ima takav domet košta... pa najmanje par stotina demova. Inače šema je iz jedne od Šilerovih knjiga, a on sam kojeg bije glas da mu ni običan migavac ne radi, je naveo domet 2.5 do 3 km. Da skratim, savet je NE!!! Pozdrav, Zkr
electron.569 cnenad,
ŁŁŁ>> koju prodaje firma IBP TELECOM pa ga interesuje ima li neko iskustva sa ŁŁŁ ovom Inače šema je iz jedne od Šilerovih knjiga, a on sam ŁŁŁ Da skratim, savet je NE!!! Reklama je zaista efektno urađena, ali kad sam video: štampana pločica i spisak adresa na kojima se mogu naći potrebni delovi za ugradnju, odmah sam znao u kom grmu 'čuči' ;) zec :)
electron.570 dares,
Oće li se onaj kolega smilovati da na pošalje šemu semplera. KH????????????????????????????????????????????????????????????? Nestrpljive narodne mase
electron.571 zeljkoj,
> Jel' vratio knjigu ? Koja je to knjiga ? Vratio je. Knjiga je: Svetislav Šiler: Elektronika i automatika, strana 91, 92. Okačiću šemu sutra.
electron.572 zurzul,
Imam jednu bateriju (za kamkodere). To je inače NiCad rechargeable battery koja daje 6V -1800mAh. Pitanje: Kako da je napunim? Kamkoder nejmam,pa sam mislio može li se to napuniti kako drugačije? Usput,jel ima neko šemu za punjenje akumulatora? Vladimir
electron.574 amarilis,
Evo konacno one sheme semplera.Vrednosti elemenata i uputstvo za gradnju stize nakanadno ako ima zainteresovanih.Nije bas CD ali radi :) sample.zip
electron.575 cubra,
ĐŠŽ█ Imam jednu bateriju (za kamkodere). To je inače NiCad ĐŠŽ█ rechargeable battery koja daje 6V -1800mAh. ĐŠŽ█ Pitanje: ĐŠŽ█ Kako da je napunim? ĐŠŽ█ Kamkoder nejmam,pa sam mislio može li se to napuniti kako ĐŠŽ█ drugačije? Usput,jel ima neko šemu za punjenje akumulatora? Napuni je iz nekog ispravljača koji ima jedno 6-10 volti. Bilo bi idealno da je puniš 12 sati sa 180 mA, može i manje, a može i malo više, ništa mu neće škoditi za jedno punjenje. Recimo, idealan ti je ispravljač 9V 200mA. Priključiš i neka te ne boli glava. Čubra
electron.576 zeljkoj,
> ŁŁŁ>> koju prodaje firma IBP TELECOM pa ga interesuje ima li > neko iskustva sa > > ŁŁŁ ovom Inače šema je iz jedne od Šilerovih knjiga, a on sam > > ŁŁŁ Da skratim, savet je NE!!! > > Reklama je zaista efektno urađena, ali kad sam video: štampana > pločica i spisak adresa na kojima se mogu naći potrebni delovi > za ugradnju, odmah sam znao u kom grmu 'čuči' ;) zec :) Moj drug je probao to da napravi, i naravno - nije proradilo.
electron.577 zeljkoj,
> Okačiću šemu sutra. Evo kačim je. Uz poruku KOMARAC1.ZIP Napomena: Kristalnu slušalicu, koja je potrebna za ovaj uređaj zbog toga što klasični zvučnik ne može da reprodukuje tako visoke frekvencije, možete izvaditi iz nekog starog digitalnog sata ili neke igračke. komarac1.zip
electron.578 amarilis,
ť Jel i pivo ukljuceno ili da nosim od kuce :) Ma nema da brines,i piva i foto laka i svega ostalog(ima i NaOH ) :)
electron.579 cubra,
ĐŠŽ█ Moj drug je probao to da napravi, i naravno - nije ĐŠŽ█ proradilo. Pa ti znaš za čuvenu rečenicu: Ako je zeleno ili mrda - onda je biologija, Ako smrdi - onda je hemija, Ako ne radi - onda je ELEKTRONIKA. Čubra
electron.580 zcvele,
ş> Ma nema da brines,i piva i foto laka i svega ostalog(ima i ş> NaOH ) :) O.K. Meni pivo i kakvu dobru žensku da se "kvarcamo" zajedno :)) Cvele
electron.581 ilotina,
HI! Jel neko zna gde može da se nađe osigurački otpornik od 10 oma & 2W? Probao sam u R.K.,BG electronic, u bivšoj Pro Musici i kod one pijace (sad ne mogu da se setim koje) ;) Ivan
electron.582 zcvele,
ş> Jel neko zna gde može da se nađe osigurački otpornik od 10 oma ş> & 2W? To nekada pravili slovenci so teško ćeš naći. Moje zalihe su se istopile pre par meseci :( Cvele
electron.583 cubra,
ĐŠŽ█ HI! ĐŠŽ█ Jel neko zna gde može da se nađe osigurački otpornik od 10 ĐŠŽ█ oma & 2W? Probao sam u R.K.,BG electronic, u bivšoj Pro ĐŠŽ█ Musici i kod one pijace (sad ne mogu da se setim koje) ;) ĐŠŽ█ Ivan Ovde to sigurno nećeš naći po prodavnicama. Jedino u nekom TV servisu ako ti učine. Čubra
electron.584 vstan,
> ş> Jel neko zna gde moze da se nade osiguracki otpornik od 10oma & 2W? > > To nekada pravili slovenci so tesko ces naci. Moje zalihe su se Pravila i Avala (Ei).
electron.585 saricl,
Zainteresovan sam za kupovinu tranzistora BCY 87 komada dva. Hitno potrebni , nepitam za cenu.
electron.586 saricl,
!!! drajverom 300dpi i procenjujem da je to najjednostavniji postupak. Ajde prikači taj drajver molim te.
electron.587 dares,
LJ> Evo konacno one sheme semplera. Jel može ova šema kao slika (gif,pcx...) pošto nemam Orcad ili slično? Ako možeš pošalji i vrednosti elemenata. Unapred hvala.
electron.588 bipin,
Ima li neko EPROM-e 2764? Treba 10 - 15 kom.
electron.589 rmarjan,
> Pravila i Avala (Ei) Avala je odavno prestala sa radom.Ę
electron.590 vstan,
>> Pravila i Avala (Ei) > > Avala je odavno prestala sa radom.Ę Otud i odgovor u proslom vremenu ;) (odavno = oko 3 god.)
electron.591 vujos,
¨>Zainteresovan sam za kupovinu tranzistora BCY 87 komada dva. ¨>Hitno potrebni , nepitam za cenu. 1 kom. = 2000 DEM ;> Odgovara ? ;> ps. Šala, nemam ove tranzistore :)
electron.592 dcolak,
Radio kasetofon GRUNDING SC-303 sa Motorolinim čipom je ostao bez kartice (tj. kartica je obrisana). Šta se može učiniti? Sledge DAMMIR!
electron.593 ljubisha,
Jel ima neka dobra duša da mi ovu šemicu prebaci i neki grafički fo- rmat (inače je to PIC iz OrCad-a). Nisam baš nešto kompatibilan a čovek koji je šemu poslao nije više na Sezamu. P.S. Šema je od IBG punjača za baterije. pun45v.arj
electron.594 whitie,
Mislis na Radio-amater 3/83 ? ┌─────┬───────┬───────┬─────────┬──────┬──────────┬───────────┐ │ Tip │ Broj │ Pojac │ Min Uiz │ Uiz │ Sum.broj │ Potrosnja │ │ │ stup. │ dB. │ dBŠV │ dBŠV │ dB │ mA │ ├─────┼───────┼───────┼─────────┼──────┼──────────┼───────────┤ │OM320│ 2 │ 15.5 │ 92 │ 111 │ 5.5 │ 23 │ │OM231│ 2 │ 15.5 │ 98 │ 113 │ 6.0 │ 33 │ │OM335│ 3 │ 27 │ 98 │ 115 │ 5.5 │ 35 │ │ │ │ │ │ │ │ │ │OM322│ 2 │ 15 │ 103 │ 119 │ 7.0 │ 60 │ │OM336│ 3 │ 22 │ 105 │ 122 │ 7.0 │ 65 │ │ │ │ │ │ │ │ │ │OM323│ 2 │ 15 │ 113 │ 127 │ 9.0 │ 100 │ │OM337│ 3 │ 26 │ 112 │ 126 │ 9.0 │ 115 │ ├─────┴───────┴───────┴─────────┴──────┴──────────┴───────────┤ │Kolona 4 se odnosi na Uiz pri -60 dB IM izoblicenja │ │Kolona 5 se odnosi na Uiz uz 1 dB kompresije │ └─────────────────────────────────────────────────────────────┘ Paucine ( Smitovi dijagrami ) nisam skidao; kome to treba! A cene ... KHK ... ,da mi ipak kupimo ono Tursko djubre sa pijace ? Da, koristili su ih Slovenci (Elrad) u svojim modulima, ali kao izlazno pojacalo - da nagruvaju nivo. A pre toga uobicajeno: niskosumni trandza sa filtrima (kanalno pojacalo), pa eventualna konverzija frekvencije sa oscilatorom i umnozivacima, pa atenuatori "rucni" i elektonski, svo vre- me filtriranje ... Skupa 7 tranzistora i par Sotki dioda pre integralnog kola. Plocica 20 x 6 cm. gusto panovano u sve 3 dinenzije kako je vec i red na ovim frekvencijama. Onu pricu o pojacalu od "kolo + prigusnica" pod hitno prebaciti u konferenciju Vicevi. OUP.Vecina ovih kola je sa otvorenim kolektorom pa otuda ova neizbezna prigusnica na relaciji izlaz kola - pozitivan napon. OOUP.Skoro sam se igrao sa OM361 ( 28 dB na 600 MHz ) i stvarno je SUPER .
electron.595 whitie,
Daj to, bas me interesuje dal' sam dovoljno puta pao masine naizmenicne struje. Svojevremeno sam bio bauk / jaka sestica /. Elem, ako sam te dobro razumeo treba ti kombinacija prigusnica (na red) i kondezator (paralelno na masu). To ide zajedno, ne prodajemo odvojeno. Doticna kombinacija sluzi za atenauciju napona bruma. Nema cistog jednos- mernog napona, vec samo malog ili malo veceg bruma. Da bi videli koliko ti slabljenje treba reci sta imas na ulazu i zasta ti treba ono na izlazu. Ulazni napon moze biti 1 ili 2-struko ispravljen ( brum 50 ili 100 Hz). Primar moze biti vezan na mrezu ( sinusni signal ) ili biti kontrolisan nekim trijkom ( nedajbozenikom signal ). Osim toga ovakvi visekilovatni transformatori su pri malom opterecenju dosta "nervozni" i bitno iskacu iz opsega 20 - 24 V. Proveriti na konkretnom napon praznog hoda. Sta ce biti na izlazu. Bez obzira potrosac ili sledeci stepen stabiliza- cije, mora se znati sta on ocekuje na svom ulazu. Sijalica trazi do 5% dok NF pojacalo do 0.01 % napon bruma. Najzad treba imati u vidu i energetski bilans. Potrebna je odredjena snaga rezerve ulaza u odnosu na izlaz. Tu energiju mozemo da presipamo iz oblika u oblik, a podosta i da izgubimo. Ako svu "slobodnu" energiju mislis da akumuliras u prigusnici, spremi dinamo limove u kolicini od cirka 2 transformatora. Moze se nesto uraditi trafoima sa feritnim jez- grom i povecanjem ulazne frekvencije ( kao na TV ),ali sa ovim snagama... S' obzirom na mali napon, mogli bi dosta toga da naspemo u kondezatore, ... elegantno i skupo. A mogli bi i neki domacinski akumulator da podmetnemo mesto kondenzatora ... E, da ovo cita tandem Volckov - Petrovic sad bi se ubili ... Kome dadose diplomu ... ;).
electron.596 mvincic,
>>!!! drajverom 300dpi i procenjujem da je to najjednostavniji postupak. >> Ajde prikači taj drajver molim te. O čemu se ovde pričalo... osveži mi pamćenje... Pozdrav, DENS :)
electron.597 mstankovic,
Pozdrav elektroncima. Zanima me da li neko zna gde se kod nas mogu naci step_motori. Neverovatno mi je da ne mogu da nadjem informaciju o tome . Da li nesto od toga pravi SEVER iz Subotice? Koliko sam ja cuo ne. Unapred hvala.
electron.598 zeljkoj,
> Mislis na Radio-amater 3/83 ? Ne, mislim na Radio-amater 2/91. ┌───────┬─────────┬─────────────────────────┬───────┬───────┐ │ │ │ Pojačanje (dB na GHz) │ Maks. │ Šumni │ │ Model │ F ├─────┬─────┬─────┬───────┤ snaga │ broj │ │ │ │ 0.1 │ 1 │ 2 │ Min. │ (dBm) │ (dB) │ ├───────┼─────────┼─────┼─────┼─────┼───────┼───────┼───────┤ │ MAR-1 │ DC-1000 │18.5 │15.5 │ - │ 13.0 │ 0 │ 5 │ │ MAR-2 │ DC-2000 │13 │12.5 │11 │ 8.5 │ +3 │ 6.5 │ │ MAR-3 │ DC-2000 │13 │12.5 │10.5 │ 8 │ +8 │ 6 │ │ MAR-4 │ DC-1000 │8.2 │8 │ - │ 7 │ +11 │ 7 │ │ MAR-6 │ DC-2000 │20 │16 │11 │ 9 │ 0 │ 2.8 │ │ MAR-7 │ DC-2000 │13.5 │12.5 │10.5 │ 8.5 │ +3 │ 5 │ │ MAR-8 │ DC-1000 │33 │23 │ - │ 19 │ +10 │ 3.5 │ └───────┴─────────┴─────┴─────┴─────┴───────┴───────┴───────┘
electron.599 mvulovic,
> Pozdrav elektroncima. Zanima me da li neko zna gde se kod nas > mogu naci step_motori. Neverovatno mi je da ne mogu da nadjem Ovo i mene zanima :)
electron.600 duvnjakm,
HELP Crkao mi je elektronski saug na automobilupa mi treba resenje za manuelnu kontrolu sauga. Evo u cemu je problem saug se regulise pomocu jednog motora koji u zavisnosti od vrednosti napona(2-12V)zatvara u potpunosti ili samo delimicno klapnu.Problem je u tome sto taj motor vuce 4.5 A struje pa sa klasicnim resenjem sa LM317 (1A)to neizvodljivo radi samo nekoliko minuta i to uz veliki hladnjak sa jos vecim zagrevanjem. DALI POSTOJI NEKO RESENJE A DA NIJE PRVISE SKUPO kao integrisani regulatori napona za vece amperaze i da ga je moguce sastaviti sto pre jer je zima jaka ako neko ima resenje neka ga okaci ovde ili neka mi ga posalje u mail DuvnjakM
electron.601 dulev,
> Crkao mi je elektronski saug na automobilupa mi treba resenje za > manuelnu kontrolu sauga. A, da probas da spojis neki 2N3055 paralelno sa LM317 ili da vezes 4xLM317T paralelno. (dv)
electron.602 saricl,
!!! 1 kom. = 2000 DEM ;> !!! Odgovara ? ;> Gore navedeno se odnosi na definiciju dok je cena u razumnim granicama, a to za mene znači max 2 puta kao u katalogu. Što je priznaćeš prilično više od onog što traže domaći dobavljači. Recimo da je to u konkretnom slučaju oko 50-60 DEM za oba komada.
electron.603 zcvele,
ş> Radio kasetofon GRUNDING SC-303 sa Motorolinim čipom je ostao ş> bez kartice (tj. kartica je obrisana). Šta se može učiniti? :))))))))))) Ma zapravo kartica je izgubljena, ostala je kod pravog vlasnika. Ja sam čuo da neko radi skidanje zaštite sa Blaupunkt-a i da uzima 100-ak DM. Cvele
electron.604 dtadic,
>> Pozdrav elektroncima. Zanima me da li neko zna gde se kod nas mogu naci >> step_motori. Neverovatno mi je da ne mogu da nadjem informaciju o tome. U pokvarenim flopi diskovima.
electron.605 ljubisha,
Imam problema sa Sony-im televizorom u zadnje vreme. Posle nekog vre- mena izgubi boju. Ako normalno gledam TV ili video šansa da se boja vrati je skoro nikakva. Ali ako gledam video a još i drndam daljinac tj.premota- vam filmonda se boja skoro po pravilu uvek vrati. Inače, probao sam da idem sa signalom i preko video signala al ništa. Znači da zeza tjuner? Zelena boja za označavanje komandi i dalje postoji. Jel ima neko prestavu šta bi moglo da bude u pitanju?
electron.606 cubra,
ĐŠŽ█ ovim frekvencijama. Onu pricu o pojacalu od "kolo + ĐŠŽ█ prigusnica" pod hitno prebaciti u konferenciju Vicevi. Ja video lično u slovenačkom pojačalu. SAMO TO, BAŠ TO!
electron.607 dradalj,
Treba mi tastatura za daljinac od videa. Video je Toshiba V95G a to je u stvari neki Philips. Daljinac ima oznaku VC-95 Philipsovu oznaku neznam. Unapred hvala!
electron.608 mstankovic,
>> Upokvarenim flopi diskovima. HDa, nasao sam jedan u pokvarenom hard disku. Medjutim, to su motori male snage , sta ako hocu nesto jace. Mislim da je oblast interesantna, pa ako neko ima nesto novo neka s javi. Za neupucene, step motori se razliku ű˘Ęj űuÚ] jer rade obrtanje u koracima (stepovima) cime se postize odlicna preciznost, nemaju inerciju kao klasicni. Zbog toga se i koriste za vrlo precizna obrtanja i pomeranja, kao u flopi i hard diskovima, gde pokrecu magnetnu glavu, u robotici, itd. Pokrecu se impulsima (jedan impuls = jedan step ) pa su zato pogodni za mikrokontrolersko, odnosno mikroprocesorsko upravljanje. Interesantan je recimo bio projekat koordinatne busilice upravljane iz PC-ja. Ja sam tek nesto malo cuo o njima, ako gnjavim, izvinjavamo se mnogo se izvinjavamo, ako je interesantno budimo u kontaktu, sto bi rekao BEll-Paggete(nije re.
electron.609 saricl,
!!! O čemu se ovde pričalo... osveži mi pamćenje... !!! Pozdrav, DENS :) O drajveru omoću koga štampaš direktno na laser iz Tantgo 2.11. Meni se u listi pojavljuju samo EPS formati fajlova koje ni jedan program nije uspeo da uvuče i HPGL.
electron.610 saricl,
!!! Ovo i mene zanima :) Zanima i mene, ali niko pojma nema.:((( Svojevremeno ih je pravila iskra.
electron.611 saricl,
!!! Interesantan je recimo bio projekat koordinatne busilice upravljane iz A da baciš ovaj projekat? Imao sam sličnih ideja svojevremeno, pa me zanima kako su ovo izveli.
electron.612 markiz,
> Interesantan je recimo bio projekat koordinatne busilice upravljane iz PC-ja. Ovo me VEOMA zanima, a znam da se moze uraditi. Na nama je ostalo... <.. P.S nekad je bilo reci o nekom jeftinom ploteru (nesto kao 9 din) ali nikad nisam uspeo da iskopam to sa sezama pa ako neko zna gde je to neka javi..
electron.613 dsoskic,
> Da li neko zna raspored pinova "SVHS" priključka? > > Hteo bih da iskoristim priključak na TV-u, eventualno za video ili satelit. > > 10x Još nisam saznao raspored SVHS priključka, nije valjda da stvarno niko ne zna? :(
electron.614 rmarjan,
> interesantan je recimo bio projekat koordinatne busilice upravljane iz PC >> A da bacis ovaj projekat? Imao sam slicnih ideja >> svojevremeno pa me zanima kako su ovo izveli. Nije toliki problem napraviti interfejs za upravljanje motorima niti programska podrska, koliko je veliki problem napraviti dobre davace polozaja busilice. Inace, "amaterskih" (poluprofesionalnih) busilica je moglo da se nadje na zapadu za oko 10.000 DEM, medjutim, iskustva sa njima su bila jako losa, sto setice preciznosti busenja. Malo kvalitetnije su vec bile reda 80-100.000 DEM. Dakle, interesantno je raditi na tome, ali nemojte se razocarati skromnim rezultatima - niste krivi vi, vec mehanika koju nemate i ne mozete da napravite.
electron.615 mvulovic,
> Zanima i mene, ali niko pojma nema.:((( > Svojevremeno ih je pravila iskra. Pa da zakukamo onda jače, možda će neko ko zna gde ih ima da se smiluje i kaže nam ;) Šalu na stranu, pravi ih čitav niz firmi, recimo Simens, čak imam pri ruci katalog motora japanske firme vrlo deskriptivnog naziva ;) Nippon Pulse Motor, ali avaj... ;)) Nego da ovo ne bude baš džabe poruka, evo i adrese firme, pa ako neko planira da skokne do Japana ili da im piše ;)) Nippon Pulse Motor Co. N° 13-16, 2-chome, Hongo, Bunkyo-ku Tokio 113, Japan Tel: 03-813-8841, Fax: 03-813-7049 Ko hoće da vežba japanski neka zove, a ko zna gde ima step motora ali malo bliže, recimo u Beogradu ;), nek' se javi. ematic :)
electron.616 vujos,
¨>> Da li neko zna raspored pinova "SVHS" priključka? ¨>> ¨>> Hteo bih da iskoristim priključak na TV-u, eventualno za video ili satelit. Ne možeš da koristiš SVHS priključak u kombinaciji sa klasičnim video ulazom-izlazom! Znači, potebno je da imaš SVHS izlaz i SVHS ulaz. Trenutno nemam 'nazive' od 1 - 4 ali potražiću. ┌──────────────┐ ┌─┴─┐ ┌─┴─┐ │ │ │ │ 1 3 1 3 spajanje dva SVHS priključka. * * * * (a) * * * * (b) 2 4 2 4 │ │ │ │ └─┬─┘ └─┬─┘ └──────────────┘
electron.617 whitie,
* cubra, 02.12.Pet 06:34 >>> >>> Ja video licno u slovenackom pojacalu. SAMO TO, BAS TO! Ma, ... , vide' i ja, samo su nam izgleda razliciti pogledi na termin "Pojacalo" :) da nisi slucajno gledao u neki ojacevalnik ... :))) OUP.Videh na buvljaku, dobro se prodaje, alarm za kola - cena bagatela . Nalepnice i kutija jedne poznate & reklamirane beogradske firme U kutiji / haj tec :) / ,sve stalo u 2 elementa Blink LED i otpornik ! ! ! I _to_ se naziva alarm, a bogme i prodaje ko' alarm ----------------------------------------------- 6.606 ---
electron.618 cubra,
ĐŠŽ█ OUP.Videh na buvljaku, dobro se prodaje, alarm za kola - ĐŠŽ█ cena bagatela . Nalepnice i kutija jedne poznate & ĐŠŽ█ reklamirane beogradske firme U kutiji / haj tec :) / ,sve ĐŠŽ█ stalo u 2 elementa ĐŠŽ█ ĐŠŽ█ Blink LED i otpornik ! ! ! ĐŠŽ█ ĐŠŽ█ I _to_ se naziva alarm, a bogme i prodaje ko' alarm E, ovo me baš razveselilo... Oćeš da se uortačimo pa da krenemo u masovniju proizvodnju, pa da krenemo možda i sa izvozom u Japan?
electron.619 ljubisha,
Da niej neko pravio digitalni termoregulator? Treba mi kontrola u opse- gu od 20 do 50 stepeni.
electron.620 mstankovic,
Ovo je bas veselo pocelo sa step motorima. Sa svih strana poneko sa svojom idejom. Da budem iskren nisam imao nameru da pravim koordnatnu busilicu, ali gde god sam se raspitivao o step motorimapitali su me jer hoces da pravis to? se. imajuci u vidu cene u odgovoru 6.614 i zanimanje markiza ^.612 (ako se ne Hsali ) ne bi bilo lose ni to probati (ako nadjem malo vremeno od drugih stvari od kojih ipak zivim). Zahvaljujem kolegi jaJapancu - rado bih zaista putovao i video zelju izlazeceg sunca, ali ne samo zbog step motora. Probacu da se povezem sa tovarisima iz bivse bratske republike, ako nesto nadjem javicu se . Uzgred cujem da su i nasi "vekovni prijatelji" Grci (koji nikako da nam skinu vize) dobro snabdeveni elektronikom, pa i ovakvim spravicama. Mozda skocim neki put i do Soluna. Ako je neko bio nek posalje putopis. Pozdrav - nadam se da se diskusija nastavlja.
electron.621 mstankovic,
Sve moze da se napravi - pitanje je samo cene i vremena. Ako hoces sam da pravis pogledaj u casopisu Elektro - mislim da je bila neka shema. Ako bi radije da dobijes gotovo resenje - javi se na mail - moze da se uradi.
electron.622 jerry,
} Ima li neko EPROM-e 2764? } } Treba 10 - 15 kom. Treba li ovo jos uvek? J.
electron.623 jerry,
Prvo, imam jedan step motor iz neispravnog hard-a. Ako ima nekog zainteresovanog... Mail me. Drugo, firma o kojoj smo pricali pre nekih 3-4 meseca (elektronske komponente), startuje za nekih 2-3 nedelje. Zavisi samo od vremena za koje cemo pronaci prostorije. Sve je manje-vise spremno i uskoro pocinjemo. Bicemo locirani u centru Beograda tako da je svima dostupna podjednako, ma gde bili. Za sada jos uvek nece biti prodavnice da odmah "platis i nosis", vec samo porudzbine. (Mada je i to u "petogodisnjem planu";). Porucite komponente tokom nedelje i one su tu iduce ili najkasnije za dve nedelje. Na sezamu je otvoren username "RIDONLI" preko kojeg cete moci da porucujete komponente a bice (u razvoju je) i baza podataka sa cenovnikom kojoj cete moci da pristupite preko modema (BBS). Asortiman: * Diode, Zenerice, Graetz-ovi, opto, led, displeji. * Tranzistori, tranzistorske "akcesorije". * Regulatori napona, tiristori, triaci, diaci. * C-MOS I.C., standard TTL, TTL-HS, TTL-HTC. * Ostala integralna kola, podnozija za I.C. * SMD komponente * Kondenzatori, otpornici, potenciometri, trimeri. * Kristali, filteri, rezonatori, osiguraci, prekidaci, piezo sirene, kalaj, traka za odlemljivanje, proto plocice, baterije, punjaci... * Konektori, kablovi, termo crevca, oprema za kabliranje. * Rezervni delovi za: Philips, JVC, Grundig, Sony, Sharp, Blaupunkt, Panasonic (TV, video i daljinci). * Sprejevi: silikon, bezmasni podmazivac, vazelin, kontakt, antistatik, video kontakt, komprimovani vazduh, ledol -52, plastik, petroleum podmazivac, odmascivac, flux, positiv, graphit, label off, zink, printer, uretan, teflon. Silikonska pasta za odvod toplote, Bezsilikonska pasta za odvod toplote. (za procesore!) Ima jos ali je ovo sasvim dovoljno da steknete uvid. Nadam se da ce ovo pokriti vase potrebe... Pozdrav, Jerry "AVISTA"
electron.624 sikima,
Riknuo me video NVG-33. Nestalo struje, pa doslo i sada ne daje znake zivota. Sumnjam na 2 integralaca: STR 1806 STK 5340 Intersuje me sta su ta kola i kog prvo da se dohvatim. Puno pozdrava od Sikime
electron.625 vstan,
> STR 1806 > STK 5340 > > Intersuje me sta su ta kola i kog prvo da se dohvatim. Ono drugo je neki izlazni pojacavac.
electron.626 sikima,
> IC STK 1806 Reci mi sta je ovo jer verovatno je ovo riknulo. Videh cenu u MG. 35,00 za te pare trebo bi da jede sve zivo
electron.627 vstan,
>> IC STK 1806 > Reci mi sta je ovo jer verovatno je ovo riknulo. Je li STK ili STR, kako je bilo napisano u prvoj poruci.
electron.628 saricl,
!!! nemojte se razocarati skromnim rezultatima - niste krivi vi, vec mehanika !!! koju nemate i ne mozete da napravite. Cela poruka i jeste bila sa ciljem da vidim kako su rešili mehaniku.
electron.629 saricl,
!!! "platis i nosis", vec samo porudzbine. BCY 87 komada četri. Plaćam pouzećem dinarski.
electron.630 sikima,
> IC STK 1806 Uvek kada kucam ON line pogresim. Kolo je STR 1806. Cudno je sto osigu- rac nije crkao a osigurac je orginal. U knjigama sam nasao da je to in- tegralno kolo i nista vise. Vstan spasavaj.
electron.631 tarajce,
Ima li koga sa HP 500 DESKJET štampačem, ko ima ubašene YU karaktere ??? Bio bih jako zahvalan za sadrčaj (EP)ROM-a, ako ga neko ima. Može da posluži i neki softverski drajver samo da dobijem YU set na štampaču.
electron.632 crncic,
Potrebno integralno kolo MN1276, gde se moze naci ? To je iz Panasonic KX-P1081 stampaca koji je u kvaru.
electron.633 diag,
> > Ima li koga sa HP 500 DESKJET štampačem, ko > ima ubašene YU karaktere ??? > Bio bih jako zahvalan za sadrčaj (EP)ROM-a, ako ga > neko ima. Može da posluži i neki softverski drajver > samo da dobijem YU set na štampaču. > Ja imam 550cu ali ona ima kertridž koji se ubacije u slot kao kartica. Ne znam kako je to izvedeno na 500ci ali ako je isto onda kertridž možeš da nabaviš na MR berzi mislim za oko 50 dem. E sad ako ti yu slova trebaju za dos to je tako dok u win-u imaš brate fontove. Goran
electron.634 zdjordjevic,
##> Riknuo me video NVG-33. Nestalo struje, pa doslo i sada ne ##> daje znake zivota. Sumnjam na 2 integralaca: ##> ##> STR 1806 ##> STK 5340 Kod Panasonic-a (National-a) obično riknjava elektrolit u čoperu (1 mikroF 200V), dakle prvo njega zameni pa da pričamo dalje.
electron.635 sikima,
> Kod Panasonica prvo riknjava elektrolit u coperu Nisam ja te srece. Proverio sam elektrolit i on je OK. Cak i otpornik od 2.2 Ohma je preziveo. ¸Žű Puno pozdrava od Sikime
electron.636 zdjordjevic,
##> Nisam ja te srece. Proverio sam elektrolit i on je OK. Cak i ##> otpornik od 2.2 Ohma je preziveo. ¸Žű Nemam šemu kod sebe, ali jesi li 100% siguran da gledaš dobar elektrolit. Dešava se da se "osuši" pa čoper ne dobija start impuls. Mali elektrolit (fizički) 1 mikroF 200V.
electron.637 sikima,
> mali elektrolit 1 mikroF /220 V Nema mnogo elektrolita pa nema sanse da pogresim. Kvar sam otklonio. Kupio sam STR 1806 i video je proradio. Nego, video je prezupcio. Da li neko moze da rezmontira i ponovo smontira onih 1000 zupcanika. Moze i preporuka na nekog ko to radi strucno. Elektroniku mogu da popravim, ali mehanika - hvala lepo. Puno pozdrava od Sikime
electron.638 ana,
HELP! HELP! HELP! HELP! HELP! HELP! HELP! HELP! HELP! HELP! HELP! Ima li neko C kompajler za 8051 mikrokontroler (treba mi što pre!) - po mogućstvu sa literaturom i sl. Treba mi za projekat na faksu, a IAR C iz 87-me godine, koji imam, mi ne radi kako treba!? Marke (anin brat)
electron.639 cubra,
ĐŠŽ█ HELP! HELP! HELP! HELP! HELP! HELP! HELP! HELP! HELP! HELP! ĐŠŽ█ HELP! ĐŠŽ█ ĐŠŽ█ Ima li neko C kompajler za 8051 mikrokontroler (treba mi što ĐŠŽ█ pre!) - po mogućstvu sa literaturom i sl. Treba mi za ĐŠŽ█ projekat na faksu, a IAR C iz 87-me godine, koji imam, mi ne ĐŠŽ█ radi kako treba!? Dakle, ja imam C kompajler (od firme KEIL), ali nisam baš ozbiljno sa njime radio jer nemam nikakvu literaturu. Da li neko ima neka iskustva, literaturu...
electron.640 vstan,
> Nema mnogo elektrolita pa nema sanse da pogresim. Kvar sam > otklonio. Kupio sam STR 1806 i video je proradio. Nego, video > je prezupcio. Da li neko moze da rezmontira i ponovo smontira > onih 1000 zupcanika. Moze i preporuka na nekog ko to radi > strucno. Elektroniku mogu da popravim, ali mehanika - hvala > lepo. Mogu da ti preporucim odlicnog, i jeftinog, majstora. Ako si jos zainteresovan javi se na mail.
electron.641 jerry,
} Potrebno integralno kolo MN1276, gde se moze naci ? } To je iz Panasonic KX-P1081 stampaca koji je u kvaru. Moze kod mene. Ali je cena na zalost 55 DEM. :(((
electron.642 oper,
> Dakle, ja imam C kompajler (od firme KEIL), ali nisam baš > ozbiljno sa njime radio jer nemam nikakvu literaturu. Da li > neko ima neka iskustva, literaturu... Ja imam. Posedujem ICC - ov sistem (kros kompajler, asembler, linker i librarian sa dokumentacijom). Takođe imam ponešto iskustva u radu sa njima ali sam veom zainteresovan za razmenu informacija, pošto je to tema koja je kod nas vrlo slabo zastupljena. Takođe imam i Archimedesov sistem (ista konfiguracija kao i ICC), ali za njega nemam dokumentaciju pa nisam ni pokušavao da nešto uradim (BTW nije mi uopšte jasno u kojim su relacijama ICC i Archimedes pošto su paketi gotovo identični). Bilo bi mi vrlo drago da se javi neko ko koristi pomenute alatke da malo proćakulamo. Prvenstveno me zanima da li postoji neki kompajler koji pravi bolji kod ili je to jednostavno nemoguće izvesti na 51-ci. ICC daje kriminalno loš kod (a i Archimedes koliko sam uspeo da vidim) tako da je u praksi primenljiv samo za pisanje dela programa kod kojeg tajming nije nimalo kritičan. Praktično samo za inicijalizacione rutine (koje mi je u principu svejedno da li pišem u assembleru ili u C - u) i rutine za čitanje tastature i ispis ne displej. P.S. Ceo ICC sistem mi je oko 800 K na disku (ne postoje instalacione diskete) pa nisam baš rad za UL. Pera...
electron.643 dsoskic,
Želeo bih da napravim kabl, koji bi sa jedne strane imao video ulaz, a sa druge strane dva video izlaza. ┌─────── out in ───────┤ └─────── out Nema veze ako će biti malo slabljenja signala, jedino me brine to što ako ih samo direktno spojim biće (TV-i) galvanski spojeni, šta da stavim? Neku ili dve diode, ali koje? Jel mogu obične 4001. Možda mogu da upotrebim i razvodnik koji služi za jednu antenu i dva televizora. Meni isto tako treba samo za video signal. Help needed very soon, thanks
electron.644 d.petrovic,
Neznam dali je baš za ovu temu ali... Treba mi uputstvo za telefonsku centralu MINIPABX MPX 8000 Požurite dok me ne izludi :( P.S. Može i voice pre podne na 427-978, tražiti Dejana
electron.645 markiz,
> Ovo je bas veselo pocelo sa step motorima. Sa svih strana poneko sa svojom > idejom. Da budem iskren nisam imao nameru da pravim koordnatnu busilicu, ali > gde god sam se raspitivao o step motorimapitali su me jer hoces da pravis to? Nisam se šalio :))) a i do Grcke idem često... tu je i Conrad, Burklin itd Moja ideja je bila da vidimo šta se može pa ako krene OK.. ako ne :( da zaboravimo na vreme i da se ne zanosimo .... pa da krenemo :)))
electron.646 whitie,
*** dsoskic, 19.12.94 -->> -->> Mozda mogu da upotrebim i razvodnik koji sluzi za jednu -->> antenu i dva televizora. Meni isto tako treba samo za video signal. Mozes, ako je u pitanju stvarno razvodnik. U sebi sadrzi feritni toroidni trafo, otpornik i eventualno dva kondenzatora. Feriti koji se kod nas koriste u ovakvim spravicama ogranicavaju radnu frekven- ciju na max 800 MHz. Donja granica ne postoji. Prica ne vazi za razvodnike sa pojacavacima ili frekventnim filtrima. Dakle ako ima bilo cega sem otpornika i sirokopojasnih transformatora stvar je nedefinisana. Gore opisan razvodnik JESTE galvanski kratki spoj, ali svi ure- djaji jednim kondenzatorom na ulazu/izlazu sprecavaju prolaz jed- nosmerne komponente. Ono sa 1N4001 zaboravi. To je ispravljacka dioda namenjena za radnu frekvenciju do 100 Hz. Na UHF to NIJE dioda. Diode zaboravi uopste. Nije im ovde mesto. Pozdrav, Beli
electron.647 dejanr,
Možda je ovo prava tema za pitanje :) I dalje tražim(o) šemu za pretvarač 12 V DC (akumulator) -> 220 V AC. U malim oglasima sam saznao (hvala, zurzul!) da su rečene šeme objavljene u časopisu SAM 12/85 (sa 12 V na 220, 200 VA) i SAM 1/86 (sa 24 V (dva akumulatora) na 220, 400 VA). Dakle, ako neko ima te SAM-ove, zanimalo bi me da pogledam šeme. Hvala unapred!
electron.648 calex,
<!> -->> Mozda mogu da upotrebim i razvodnik koji sluzi za jednu <!> -->> antenu i dva televizora. Meni isto tako treba samo za video <!> Mozes, ako je u pitanju stvarno razvodnik. U sebi sadrzi feritni Da li su RF i video signal isti? Koliko vidim, on traži način da podeli video signal. Zar ovde ne važi onaj klasičan Y kabl koji se može upotrebiti kod hi-fi veze recimo pojačala i dva decka?
electron.649 vstan,
> Neznam dali je bas za ovu temu ali... > > Treba mi uputstvo za telefonsku centralu > > MINIPABX MPX 8000 -> kominikacije.razno:
electron.650 vujos,
¨>Dakle, ako neko ima te SAM-ove, zanimalo bi me da pogledam šeme. Odgovor u PC.HARD
electron.651 whitie,
*** celex, 21.12.94 -->> -->> Da li su RF i video signal isti? RF / po engleski - radio frekvencija / podrazumeva otprilike kratke talase tj 3 - 30 MHz. Audio frekvencije 30 - 30 000 Hz. UHF izlaz sa videa 500 - 600 MHz. Kompozitni i RGB, kao i sirina kanala do 8 MHz. Razlika je i u impedansi, kablu, konektoru ... -->> Koliko vidim, on trazi nacin da podeli video signal. Uh. Cit'o sam ponovo poruku i nisam siguran sta co'ek oce. Spomi- njao je 2 TV-a, pa sam predpostavio da ih "drajvuje" sa 1-nim videom. Najekonomicnija varijanta je sa razdelnikom. Ja tako shvatio al' ne znaci da tako pise. Bolje da on pojasni. Elem, da li se ono " ... in i out ... " odnosi na uredjaj ili sam kabl. Jos bolje reci konkretno sta mislis da povezes i koje konektore mislis da koristis. Sta pise iznad tih konektora i koliko izvoda ima, kojeg oblika, ako znas ime konektora - moze i to. Onu zadnju recenicu ne obelezih a odnosi se na koriscenje audio kablova za video signal. "Da sam pekar mala moja ..." reko bi ti da stvar super sljaka za kompozitni signal a moze i za 36 CH ali nateg- nuto !! Ali nisam pekar pa ti moram reci da je audio koaksijalni kabl prilagodjen mikrofonu koji je bitno drugaciji od antene. Taj se kabl koristi samo zbog cene a troskove placa sam signal. Na buv- ljaku ces uglavnom njega naci ! Beli
electron.652 dsoskic,
> Mozes, ako je u pitanju stvarno razvodnik. U sebi sadrzi feritni > toroidni trafo, otpornik i eventualno dva kondenzatora. Feriti koji > se kod nas koriste u ovakvim spravicama ogranicavaju radnu frekven- > ciju na max 800 MHz. Donja granica ne postoji. Taj razvodnik što imam je baš takav kao što si ga i opisao (ferit, otpornik i 1 kondić) i osnovna namena mu je, de se podeli signal jedne antene na dva televizora. Ja imam sledeći problem: Želeo bih da Video signal (video out) podelim na dva (video out), da mogu dva uređaja da povežem na jedan utikač. Dobio sam savet da mogu, i samo, paralelno bez ikakvog elementa da povežem dva kabla na jedan džek i da se neće ništa pokvariti. Zanima me da li ima, i koliko, slabljenja signala (kvaliteta slike), ovim direktnim, paralelnim, povezivanjem? Da li bi nešto dobio/izgubio u kvalitetu, ukoliko bih iskoristio, onaj razdelnik (1antena/2tv-a) ili ga uopšte nema potrebe stavljati? 10x
electron.653 dsoskic,
> da podeli video signal. Zar ovde ne važi onaj klasičan Y kabl koji > se može upotrebiti kod hi-fi veze recimo pojačala i dva decka? Da video signale, Koji klasičan Y kabl, i kako je tu povezano. Jel su direktno spojeni 2 plusa na plus i 2 minusa na minus ili ima nekih obrnutih spojeva ili elemenata. Kako ne opada signal?
electron.654 dsoskic,
> Elem, da li se ono " ... in i out ... " odnosi na uredjaj ili sam > kabl. Jos bolje reci konkretno sta mislis da povezes i koje konektore > mislis da koristis. Sta pise iznad tih konektora i koliko izvoda ima, > kojeg oblika, ako znas ime konektora - moze i to. Želim da napravim nešto drugo, al samo imam dilemu oko video signala. Ajd da objasnim. Satelitski risiver ima dva skarta na sebi i base band in/out. Međutim, sve mi je zauzeto (sem base band in/out) jer imam i Video kript i D2MAC i RTL4/5 dekoder. Treba mi još jedan izlazni signal (video out) da bih i na drugom TV-u (video in) mogao sve što je i tu da posmatram. Pošto je base band in/out stvarno "base" (osnova) tj. na njemu je osnovni signal, što bi se reklo signal pre dekodera, tako da na drugom tv-u imam sve sem kodiranih kanala, što bi se reklo nemam ništa :(. Sve bi bilo uredu kad bih mogao da RTL4/5 dekoder zakačim na base band in/out, ali mi ne polazi za rukom, tj. ne znam čemu on služi, pokušavo sam sve i svašta ali odatle neće, pa neće, da pokupi signal i tačka. Padalo mi je čak na pamet, al mi je žao da "kvarim" base band in/out, da video signal (out) koji ide direktno na skart (iznutra uređaja) prekinem i odvedem ga na "base band out" i vratim nazad preko "base band in". Tu bih onda mogao da zakačim dekoder RTL4/5 (on je transparentan sa ostale kanale), međutim, ako jednog dana ne budem imao taj dekoder, morao bih da stavim jedan kratko spojnik da bih uopte imao video out. Rešio da napravim jednu kutijicu na kojoj bih sa jedne strane imao muški skart (koji bi se uticao u dekoder) a sa druge strane dva ženska skarta (gde bi se uticali ostali uređaji) To je mnogo elegantnije rešenje od budženja risivera. p.s. ako sam "udavio" sorry :)
electron.655 ljubisha,
>¨>Dakle, ako neko ima te SAM-ove, zanimalo bi me da pogledam šeme. > Odgovor u PC.HARD Pa gde si bre tamo našao da prebacuješ? Zar ovo nije prava tema?
electron.656 calex,
<!> -->> Da li su RF i video signal isti? <!> Razlika je i u impedansi, kablu, konektoru ... <!> Uh. Cit'o sam ponovo poruku i nisam siguran sta co'ek oce. Spomi- Loše sam postavio pitanje. Trebalo je 'ZAR su RF i ...'. Jasno je meni koje su razlike ali _mislim_ da čo'ek 'oće da veže dva TV na video izlaz a pominje _antenski razdelnik_. <!> Onu zadnju recenicu ne obelezih a odnosi se na koriscenje audio <!> kablova za video signal. "Da sam pekar mala moja ..." reko bi ti da ... <!> nuto !! Ali nisam pekar pa ti moram reci da je audio koaksijalni <!> kabl prilagodjen mikrofonu koji je bitno drugaciji od antene. Taj Ajd' da razvijemo temu. Nisam mislio na korišćenje audio kablova za video signal a najmanje za RF signal. Mislio sam na _princip_ koji se koristi kod Y kabla, znači najobičnije paralelno vezivanje _video_ izlaza. Pored toga, najčešće na kompletima kablova onaj za video signal baš izgleda kao malo tanji _antenski_ kabl. To mi deluje i logično jer je i video signal 75-omski. Međutim, na DIN (6x) pa i na nekim SCART kombinacijama, koristi se običan višežilni koaksijalac. Daklem, kakav bi tačno trebalo da bude kabl za video signal? Da li može da se koristi 50-omski kabl za video signal? Koje učestanosti je video signal? BTW, koliko znam, VHF I je ispod UKT, gornja granica UHF je valjda oko 860 MHz. RF izlaz iz videa nije uvek UHF, čini mi se da je Panasonic stavljao da bude 3 i 4 kanal, tj VHF I. Imam negde spisak učestanosti po kanalima. Ja sam između video rekordera i TV za video signal stavio kabl koji je kupljen baš kao klasičan 75-omski koaksijalac prečnika oko polovine od 'normalnog' koaksijalca.
electron.657 vujos,
¨> Pa gde si bre tamo našao da prebacuješ? Zar ovo nije prava tema? Eh, prvo pročitah PC.HARD pa tek onda viđeh ovde poruku ;) Prvo sam razmišljao da projekat skaniram i šaljem u konf, ali je na velikom broju strana. Opredelio sam se da ga pošaljem poštom pa ako stigne u BG, a nekoga interesuje, neka pita kod koga je ;)
electron.658 whitie,
Uf ! / - skracena verzija price o restrikciji, popisnim listama, kosavi, koleginici koja mi je poslala replije na papiru ... / Za video signal se moze reci da sadrzi video informaciju, i to je to. Nema standarda, zapravo ima ih previse da bi se moglo reci " na to mis- lim kada kazem video signal". Prvi tv standard je poreklom preko bare, negde od pre onog tamo rata. U medjuvremenu su ga maltretirali svi i sva a u cilju nadogradnje kolora, stereo zvuka, videoteksta, markera, inden- tifikatora, kojekakvih mernih i test signala ... Zarad neke kompatibil- nosti dodavali su najsavremeniju tehnologiju na ragu od pre rata / ko je spomenuo Intelove mikroprocesore :) / Tek u zadnje vreme su neki pro- jekti poceli od nule kako bi najbolje iskoristili kapacitete. Video signal nema _neku_ frekvenciju vec se radi o _opsegu_ frekven- cija. Ako taj opseg pocinje od 0 to je osnovni video signal. U suprotnom on je eksponovan / dignut /. Sirina opsega odredjuje koliku kolicinu informacija moze da progura. Video je signal u nasim televizorima, iz gore navedenih razloga sirok 5.5 MHz. VHS to moze da spakuje /zajedno sa tonom/ na 3.2 MHz, a super VHS na 5 MHz pakuje 400 linija slike. **Pogledaj u do- kumentaciji opseg svog monitora.** Zadnje sto sam procitao bese standard za neki Japanski HD koji potrazuje 60 MHz. Sad' se neki student na Berkliju razbi od smeha ... :) Svi video signali:hroma, lumina, kompozitni, R, G, B, ... su predvi- djeni za setnju po 75 oma; audio - 600 oma. Koaksijalni kablovi se koriste u situacijama gde je visoka frekven- cija i gde treba zastiti signal od spoljnog "upliva". Kod kratkih deo- nica i obicni kablovi vrse pos'o. Na buvljaku vrsi pos'o sve sto se prodaje. Postoji profesionalna, a ima i ekonomska klasa. CDiskovi, D2MAC i slicno ni po ceni ni po kvalitetu ne zasluzuju stednju na ka- blovima. Dimenzije kabla ne odredjuju impedansu, vec odnosi nekih dimenzija plus dielektrik ...Proizvodjaci u istom gabaritu daju vise vrsta : primer RG-58 i RG-59 odnosno RG-8 i RG-11. Dobro si povezao video i TV. Moze i 50 oma ali ne uvek ! Ja ga udavi, al' i ti mnogo pitas :))
electron.659 whitie,
E Danko sto ne napisa ovo odma'. Ono sa razdelnikom ne ide ! Praktican savet moje koleginice -> Ako je ono RTL4/5 zapravo L-kript dekoder za pomenute kanale, ne treba ti. Retko se koristi /sat-dva dnevno/ a Nemacki kanali ti i onako sluze samo za ucenje jezika inace su sr****. Za D2MAC ti treba specifican monitor /$$$$/ a na obicnom mozes i bez dekodera videti crnobelu sliku smesnog formata. Videokript odnosno njegova jurop verzija su danas dominan- tni i vec se ugradjuju u risivere kao ziveci standard. Ako si stvar- no potrosio toliku lovu onda nema racionalnog razloga da ukljucujes lemilicu. Godisnja pretplata za samo 1 ( i slovima jedan ) ozbilj- niji kanal ce pokriti kupovinu novog i modernijeg sat.prijemnika. Bez obzira sto je zensko, ipak je u pravu. Ali posto smo u ORKA a ne MALI.OGLASI dugujem odgovore: Proizvodjac tvog prijemnika je ocito posao od predpostavke da ces dekoder i ostale aktivne pomagaljke kaciti na skart a video aut na TV/monitor. Tako se na video aut-u naslo samo ono potrebno TV-u tj. nekih 5 MHz sirok signal. Satelitski DBS / za direktan prijem sa sa- telita / signal je sirok 27 MHz i on je potreban dekoderima. Mislim da shvatas. Omiljena igra "novice SAT" manijaka je snimiti teletekst na video rikoder. Dok to ne provalis "SAT vukovi" te ne primaju u razgovor. Elem, sve je tu samo treba naci gde ... :) Skart je inace dvosmerni kanal koji uz to ima par kontakta koji mu omogucuju neku primitivniju logiku. Puni skart razvodnik se zbog toga zove video mikser/procesor sa genlokom i kosta ... Ne, ne mozes ga napraviti. Ako ti treba samo neki izdvojeni segment, npr. oces kao ti sa 1 sat.prijemnika na 2 TV-a onda nije belaj. Konrad nudi 1 na 2 za 40 DEM i 1 na 5 za 60 DEM. Obrati paznju to su pasivni izlazi. Najzad dekoderi. Stvar radio otprilike ovako. Programiranjem ili daljincem odredis koji ti od skart-ova radi / nozica 8 javi konkret- nom dekoderu da je prozvan /. Ovo se koristi samo ako automatika ne radi - neusaglasenost proizvodjaca. Kako radi automatika? Ponudi se video signal svim korisnicima. Ko prepozna svoje pakete - ukljucuje se. Poneki obavesti ostale, neki ne. Ostali ostaju iskljuceni. Sat.prijemnik administrira ta 2 ili 3 sagovornika uz predpostavku da si procitao sta pise iznad konkretnog skart-a i upravo to priklju- cio. Nema tog razdelnika koji ce u tu logiku dodati jos jednog sa- govornika ili objasniti gazdi da je jedan skart zapravo magistrala sa sledeca 3. Ako ti trebaju sva tri dekodera istovremeno, moras nabaviti prijemnik sa 3 izvoda ili sa vec ugradjenik videokriptom. Postoji i mogucnost da proizvodjece sva 3 dekodera pitas kako da iz- vedes povezivanje konkretne opreme. Sto je oprema nestandardnija proizvodjac zna vise caka za povezivanje pa mozda upali... A da smo ga udavili JESMO.
electron.660 saricl,
Može li mi neko reći na koji se način (formula a ne grafikon) računa induktivnost višeslojne zavojnice.
electron.661 drpr,
-> Dali neko može da mi kaže na koji način -> mogu da izračunam induktivnost -> višeslojne zavojnice motane na vazduhu. Ja sam polagao predmet Elektronske komponente i tamo imah i te stvari pa reko ajd da pomognem čoveku :) Prvo jedna slika, u pitanju je kratak višeslojni kalem, gde su "belim" obeleženi namotaji: ┌─────────────────┐ ────────┐ │█████████████████│ │ ┌───│█████████████████│ │ │ │█████████████████│ │ │ └─────────────────┘ ──┐ │ │ │di │ do │ │ │ da │ ┌─────────────────┐ ─┬┘ │ │ │█████████████████│ │ │ └───│█████████████████│ │ h │ │█████████████████│ │ │ └─────────────────┤ ─┴───────┘ │ │ └─────────────────┘ l h - visina namotaja l - dužina kalema di- unutrašnji prečnik da- spoljašnji prečnik do- srednji prečnik Induktivnost kratkih višeslojnih cilindričnih kalemova: Vilerov (Wheeler) obrazac 78.7*(do*N)^2 L=─────────────────────*10^(-3) [ŠH] 3do + 9l + 10h (sve dimenzije su u centimetrima, a N br. namotaja) Pod kratkim kalemom se podrazumeva kalem kod koga je l reda do ili manje. Kada je kod kalema dužina l veoma mala i manja od visine namotaja h i srednjeg precnika kalema do (plocast kalem), induktivnost se ne moze racunati po predhodnom obrazcu već po (do*N)^2 L=(pi)^2 ───────*10^(-3) [ŠH] (dimenzije u cm) h Eto toliko od mene i nadam se da sam ti pomogao cope PS Imam jos formule za kalemove koji se prave odma na stampanoj ploči kao kod onih "bubica".
electron.662 wizard,
Trenutna situacija: Postoji vizuelni kontakt između lokacija, razdaljina je oko 1000 metara vazdušne linije, obe lokacije imaju 220V AC non-stop napajanje. Željena siutacija: :) Potrebno je ostvariti bežičnu vezu između lokacija. Veza bi se koristila ili za voice komunikaciju (ali istovremeno u oba pravca, kako bi mogao da se koristi i modem) ili na neki drugi način obezbediti komunikaciju između računara nekim od standardnih protokola ili njihovom simulacijom. Ideja je izbeći skupe all-purpose mobilne telefone i sklepati dve identične naprave koje bi se instalirale na obe lokacije i obezbeđivale voice komunikaciju i neprekidnu vezu. Suština poente je u komunikaciji računara, tako da se mogućnost komuniciranja glasom može i zanemariti. Mogući problemi: Na pola rastojanja između obe lokacije postoji policijska stanica, pa treba izbeći frekventne opsege koje oni koriste. Takođe, blizu jedne od lokacija se nalazi pejdžer centrala i antena, pa treba izbeći i njihove frekvencije. Bio bih veoma zahvalan svima na bilo kakvoj pomoći, ideji i/ili savetu!
electron.663 dsoskic,
> E Danko sto ne napisa ovo odma'. Ono sa razdelnikom ne ide ! Profesionalna deformacija :), apstrakcija svih nepotrebnih elemenata u datom trenutku, u cilju rešenja malog problema. > Praktican savet moje koleginice -> > Retko se koristi /sat-dva dnevno/ RTL 4/5 - kodira samo ono što valja, dobre emisije i filmove i što je najlepše sve je na engleskom jeziku. Možda preko je preko dana stvarno sat/dva kodirano ali su uveče/noću kodirani non-stop :). > Za D2MAC ti treba specifican monitor /$$$$/ > a na obicnom mozes i bez dekodera videti crnobelu sliku smesnog ????, na mom monitoru, a i tv-u, sve radi, a nisu ništa specijalni. > Godisnja pretplata za samo 1 ( i slovima jedan ) ozbilj- > niji kanal ce pokriti kupovinu novog i modernijeg sat.prijemnika. > Bez obzira sto je zensko, ipak je u pravu. Hmm.. :), bogami kako koji risiver, BTW na koji si to ozbiljan kanal mislio. Žensko! bogami retko je u pravu :), sem ... :)) > Konrad nudi 1 na 2 za 40 DEM i 1 na 5 za 60 DEM. Baš mi je to i trebalo. Možda, bi bolje bilo da nisam rekao svrhu, ne bi se udaljili od teme :), a suština je ista. > A da smo ga udavili JESMO. Taman posla, samo smo malo skrenuli sa teme (mogli smo ovo i u extra.tv),
electron.665 vujos,
U pripremi jednostavna šema pretvarača 12 ili 24 -> 220 V /100 Hz! (isključivo za napajanje sijalica i uređaja sa grecom) Ako se pokaže dobra u praksi, dobijate šemu u conf.
electron.666 cubra,
Jako mi jako treba sledeće: Podaci za čipove SN 75172 i SN 75173 (75175). To su RS 485 risiver i transmiter. Trebaju mi bar podaci o napajanju i oznake izvoda. Čipove pravi Texas Instruments. Bio bih bezgranično zahvalan dobročinitelju - ktitoru - zadužbinaru. Čubra
electron.667 drpr,
-> Bio bih veoma zahvalan svima na bilo kakvoj pomoći, ideji -> i/ili savetu! Koliko sam ja shvatio za početak a možda i kraj bi bilo dovoljno nabaviti CB stanice koje rade u građanskom opsegu, znači mogu se slobodno koristiti. Koliko sam video u časopisu "Elektro" ima neki telefon i reklama : "Napravite od vaše CB stanice bežični telefon sa dometom vaše stanice." E sad to je dalji put za istraživanje. Dalje ne znam u kom opsegu radi i da li trebaju neke dozvole za Paket radio. Ako je samo za komunikaciiju (via modem) to je najidealnije rešenje. cope PS Mene bi zanimalo ako krenete to sa CB stanicama i nadjete ih negde u gradu da mi javite cenu istih pošto imam neki plan za nabavku.
electron.668 saricl,
!!! Možda je ovo prava tema za pitanje :) I dalje tražim(o) šemu za pretvarač !!! 12 V DC (akumulator) -> 220 V AC. U malim oglasima sam saznao (hvala, !!! zurzul!) da su rečene šeme objavljene u časopisu SAM 12/85 (sa 12 V na !!! 220, 200 VA) i SAM 1/86 (sa 24 V (dva akumulatora) na 220, 400 VA). !!! Dakle, ako neko ima te SAM-ove, zanimalo bi me da pogledam šeme. Upravo radim jedan takav pa ako si zainteresovan za šemu i/ili ploče nema problema. Inače montaža je na ploči evropa formata stim da su tranzistori na hladnjaku. Šema će uglavnom biti ista kao ta u SAMU samo ću je malo modifikovati: Kvarcom kontrolisan oscilator Prelazak cele logike sa TTL na C-MOS Prelazak napajanja elektronike sa 5V na 12V stab. Cena ploča zavisi od toga koliko se ljudi prijavi. Pre toga ću naravno okačiti ovde kompletnu dokumentaciju, a očekujem da sve to završim za jedno deset do petnaest dana.
electron.669 markiz,
Taman sam našao samove , kad eto prepravke projekta, ukratko: Zainteresovan sam
electron.670 wizard,
Hvala na odgovoru, već sam pomislio da ovde nema nikog ko bi mogao/želeo da pomogne. :) Izgleda da su svi navikli na plug-and-play koncept, i nemaju želje za eksperimentisanjem i igranjem. :( > Koliko sam ja shvatio za početak a možda i kraj bi bilo > dovoljno nabaviti CB stanice koje rade u građanskom opsegu, Koje su karakteristike CB stanice, koliko (red veličine) košta jedna, i gde mogu da se kupe? Kako da znam da li rade u građanskom opsegu? Da li im je frekvencija fiksna ili ju je moguće promeniti ako dođe do interferencja? Da li na nešto posebno treba da obratim pažnju? > Koliko sam video u časopisu > "Elektro" ima neki telefon i reklama : "Napravite od vaše CB > stanice bežični telefon sa dometom vaše stanice." Molio bih te da mi, ako imaš taj časopis/telefon, javiš, ili daš makar neku informaciju više. > Mene bi zanimalo ako krenete to sa CB stanicama i nadjete ih > negde u gradu da mi javite cenu istih pošto imam neki plan za > nabavku. Nema problema. Verovatno će nam trebati još dosta pomoći za "projekat", pa ću se ja javljati ovde. :)
electron.671 stigor,
> Koje su karakteristike CB stanice, koliko (red veličine) košta > jedna, i gde mogu da se kupe? Kako da znam da li rade u > građanskom opsegu? Da li im je frekvencija fiksna ili ju je > moguće promeniti ako dođe do interferencja? Da li na nešto > posebno treba da obratim pažnju? Neki standard je 27MHz sa 40ak kanala FM/AM ... U Bugarskoj sam naleteo na takvu CB stanicu za cirka 60 DEMova + antena (ringo) 30 DEM ... Čim je za 27Mhz onda je i za gradjanski opseg, zato se i zove CB (Citizen Band) ... Ako kupuješ CB obavezno kupi SWR metar (koji meri "isijavanje" pune snage stanice tj, da li je antena propisno nameštena) i imaćeš sasvim zadovoljavajući kompletić s kojim ćeš moći da pokrivaš Beograd i širu okolinu (ovo u slučaju da je CB nominalne snage 5W) ... Kako vreme prolazi želećeš da kupiš pojačalo od par desetina vati, kako bi dobacio i u inostranstvo i tako redom - to ti je mnogo zahtevan&zarazan hobi. ;)
electron.672 mvincic,
>> (isključivo za napajanje sijalica i uređaja sa grecom) >> Ako se pokaže dobra u praksi, dobijate šemu u conf. Sta bi ovo sa "grecom" trebalo da znaci? Mozda da je u pitanju samooscilujuci pretvarac koji nema stabilnu frekvenciju i ostale relevantne velicine. Ako radis takav pretvarac (dva tranzistora u samooscilujucem spoju [bloking osc.]) onda na vreme odustani od njega, jer je neprijatan za realizaciju. Ja se vec dva meseca koristim svojim resenjem na bazi uobicajene koncepcije: -kvarcna baza + delitelji -Johnson-ov brojac (4017) -logika za formiranje kontrolnog signala -MOSFET POWER tranzistori -Prilagodjeni mrezni trafo Odgledao sam dosta sati TV prorama i vise video kaseta usred restrikcije uz stonu lampu i ukljucene muzicke uredjaje. Iskustva jos skupljam, posto nisam nikad kod kuce pa je izrada celog uredjaja trajala nekoliko sati (kad uspem da izdvojim malo vremena). Ono sto je izvesno je to da mi se tranzistori ni pod punim opterecenjem uopste ne greju (Mosfet-ovi su za struje od 30A) dok je trafo (200VA) topao. Semu ovde necu objavljivati jer nisam stigao da zaokruzim projekat, koji obuhvata i punjac akumulatora koji sad imam kao posebnu jedinicu (tiristorski punjac). Osim toga, preci cu na drugu koncepciju, a to je DC-DC konverzija sa 12 na 350 volti koji ce se koristiti za dobijanje efektivnih 220 pomocu 4 tranzistora u "bridge" spoju. Pozdrav, Dejan ( DENS )
electron.673 drakce,
Zahvaljujući EPS-u (#$%&*!), moj Grundig TV je otišao u večna lovišta ... Zna li neko gde mogu kupiti integralno kolo TDA 3640? Hitno mi je, zahvalan sam na svakom odgovoru.
electron.674 wizard,
> Neki standard je 27MHz sa 40ak kanala FM/AM ... U Bugarskoj sam naleteo > na takvu CB stanicu za cirka 60 DEMova + antena (ringo) 30 DEM ... To puta dva izađe 200 maraka, a to mi se čini malo mnogo za ovo što nama treba (a što je u suštini ipak samo eksperiment hobija radi). Posebno što nam, ako sam dobro razumeo, pored toga treba još i prepravka da bi radilo. > sasvim zadovoljavajući kompletić s kojim ćeš moći da pokrivaš Beograd > i širu okolinu (ovo u slučaju da je CB nominalne snage 5W) ... Ne, ne, ne... :) Ne zanima mene to, a i ne želim da znam jer može da se desi da me zainteresuje... :) Meni treba domet od najviše 2-3km, i to samo zato da bi na 1km bio dovoljno dobar prijem. Treba mi usmerena, fiksna antena, između prijemnika i predajnika nema fizičkih prepreka. U krajnjoj liniji - ne treba mi čak ni ceo glasovni opseg da može da se prenosi već samo onaj deo neophodan za modemsku komunikaciju. Pa čak ni to, već možda samo mali primopredajnik sa nekoliko +/- kanala, ako je moguće tako "izsimulirati" neku od standardnih veza (serijsku, paralelnu...) između mašina. Možda je čak ovo poslednje i najbolje rešenje, da ne bi morali da stalno prekopčavamo modeme sa gradske na "aero" liniju. :) Ima li pomoći? Ideja?
electron.675 stigor,
> paralelnu...) između mašina. Možda je čak ovo poslednje i > najbolje rešenje, da ne bi morali da stalno prekopčavamo modeme > sa gradske na "aero" liniju. :) > Ima li pomoći? Ideja? Auuu Wiz, al si ga ukomplicirao ... ;) Ma najbolje bi bilo da razvučete kabel - em je jeftino, em je sigurno ... :)
electron.676 whitie,
--->> ovo mu dodje kao komentar na celu seriju Ako ti treba profi komunikacija koja koliko toliko pokriva kapacitet i kvalitet telefonske linije moras se obratitio Ministarstvu za saobracaj i veze. Stvar je IZUZETNO skupa: projekat, masine, atesti ... i SPORA : saglasnosti svih ometanih - neke BITNE si pomenuo u prvoj poruci. Svestan si da ti ne treba nista slicno pa da ne davim dalje. Pre nego nastavis experimente da znas : - za CB stanicu ti takodje trebaju papiri ->50-tak Din + 5-6 meseci + 18god - od 40 spomenutih kanala u YU smes samo 22 - smes koristiti samo AM , zabranjeni SSB i FM - smes koristiti do 4 W na onteni kruznog zracenja. Pri experimentisanju koncentrisi se na problem da ti treba dvosmerni ka- nal !! Nikako nesto sto ce prebacivati prijem <-> predaja. Problema ima jos, al idemo redom. OUP.Pre SWR-a svakako kupi ispravljace,kablove i konektore jer,koliko vidim nisu usli u obracun troskova ... Beli
electron.677 stigor,
> - za CB stanicu ti takodje trebaju papiri ->50-tak Din + 5-6 > meseci + 18god - od 40 spomenutih kanala u YU smes samo 22 > - smes koristiti samo AM , zabranjeni SSB i FM > - smes koristiti do 4 W na onteni kruznog zracenja. Ma OK whitie, sve su to nazovimo ih "zakoni", ali zakoni postoje da bi ih kršili ... ;) Papire sam nabavio pre 4 godine, pucao sam sa 30W čistog izlaza i nisam imao problema (tj, nisu me uvatili, jest da je komšija imao smetnje na TVu, ali je preživeo;), bile su to veze sa Italijom, Portugalom, Nemačkom, Danskom itd (i to većinom u večernjim satima, znamo zbog čega) ... > Pri experimentisanju koncentrisi se na problem da ti treba > dvosmerni ka- nal !! Nikako nesto sto ce prebacivati prijem <-> > predaja. Problema ima jos, al idemo redom. Ovo je bilo za Wiza, ne za mene, on se muči sa tom tematikom, bežičnog modemisanja ... :) > OUP.Pre SWR-a svakako kupi ispravljace,kablove i konektore > jer,koliko vidim nisu usli u obracun troskova ... NoRMalno, ja bih pre preporučio akumulator (kao napajanje) zbog onih famoznih brumova (kod loših ispravljača) ... A što se cena tiče, kao što rekoh Wizu, to je veoma skup sport - slično modemisanju, možda čak i skuplje ... :)
electron.678 vujos,
¨>> Koliko sam video u časopisu ¨>> "Elektro" ima neki telefon i reklama : "Napravite od vaše CB ¨>> stanice bežični telefon sa dometom vaše stanice." ¨> ¨>Molio bih te da mi, ako imaš taj časopis/telefon, javiš, ili daš makar ¨>neku informaciju više. Od toga nikakve koristi, za ono što je tebi potrebno. Tip prodaje dodatak (znači već trebaš da imaš dve CB stanice) koji omogućava da se CB spoji na telefonsku liniju i da ti sliži kao bežični telefon. Ukratko način rada: Na kućnu CB stanicu se doda taj uređaj i spoji se sa telefonskom linijom. Na pokretnu (drugu) CB stanicu se doda onaj tonski davač (biper) koji se koristi za preslušavanje telefonskih-sekretarica sa drugog telefona. E, sada kada te neko zove telefonom, dobijas signal na ovoj pokretnoj. Ukucaš šifru i pričaš. Kada hoćeš da zoveš, isto otkucaš šifru i onda broj telefona koji okrećeš. Da bi uređaj funkcionisao treba da imaš mogućnost tonskog biranja. Znam da će biti komentara 'lako se može probiti šifra' i slično, ali ako su lagali mene... ;) uff.... nije bilo ukratko ;) a i nije ni ono što tražiš, ali pomislih da će nekoga interesovati.
electron.679 vujos,
>Sta bi ovo sa "grecom" trebalo da znaci? Mozda da je u pitanju samooscilujuci >pretvarac koji nema stabilnu frekvenciju i ostale relevantne velicine. Ako >radis takav pretvarac (dva tranzistora u samooscilujucem spoju [bloking osc.]) >onda na vreme odustani od njega, jer je neprijatan za realizaciju. Ja se vec Nije to... Koristi se kolo TL494, ali me ne pitaj za detalje jer nemam vremena za tako nešto. Drugar radi na ovome.
electron.680 zeljkoj,
> Ovo je bilo za Wiza, ne za mene, on se muči sa tom tematikom, > bežičnog modemisanja ... :) Wizarde, a za šta će ti sve ovo? Hoćeš da povežeš u mrežu dva BBS-a sa jednom linijom?
electron.681 mboban,
=-= Wizarde, a za šta će ti sve ovo? Hoćeš da povežeš u mrežu dva BBS-a =-= sa jednom linijom? Novi nodovi na Sex BBS-u? :)
electron.682 wizard,
> Auuu Wiz, al si ga ukomplicirao ... ;) Ma najbolje bi bilo da > razvučete kabel - em je jeftino, em je sigurno ... :) Mogućnost je već bila razmotrena, a zaključak je bio da bi to bilo samo privremeno rešenje i da bi došlo do izvesnih problema čim budu počeli da zaprašuju komarce. ;) Moram da priznam da sam malo razočaran odzivom... Svi znaju da pametuju, citiraju kataloge, a kad treba nešto konkretno - niko da se isprsi sa... pa makar jednim obrazloženim "NE MOŽE", ako ništa drugo...
electron.683 wizard,
> Pri experimentisanju koncentrisi se na problem da ti treba dvosmerni ka- > nal !! Nikako nesto sto ce prebacivati prijem <-> predaja. Problema ima > jos, al idemo redom. Pa znam, to mi je i najveći problem. Kao neko međurešenje sam video i mogućnost da idu dva nezavisna signala (na dve frekvencije). Ne znam koliko je to realno... > OUP.Pre SWR-a svakako kupi ispravljace,kablove i konektore jer,koliko > vidim nisu usli u obracun troskova ... Ok, snaći ću se, nadam se, već nekako i za taj deo, ali zadržao bih se na ovom "SWR-u" koji pominješ. :) Naime, nije mi ideja bila da podatke prenosim pomoću nekog specijalizovanog softvera za tu vrstu komunikacije. Za prenos podataka na ovoj razdaljini mogu sasvim fino i diskete da posluže. Ideja je bila da simuliramo neki od standardnih protokola, a u prvom planu sam imao u vidu modemsku vezu. Mislio sam da je, zbog povoljnih uslova i male razdaljine moguće nešto smisliti/uraditi. Nemojte me terati da kupujem par "buba" prisluškivača pa da pokušavam sa tim. :))
electron.684 zurzul,
##> Cena ploča zavisi od toga koliko se ljudi prijavi. Pre toga ću Pa hajde kad več navaljuješ,zainteresovan sam za pločicu a i za releje! :)
electron.685 zurzul,
##> - za CB stanicu ti takodje trebaju papiri ->50-tak Din + 5-6 meseci + 18god Malo ljudi imao ovo(mislio sam na papire i 18 god)! ##> - od 40 spomenutih kanala u YU smes samo 22 Dosta ljudi ima ovo(mislio sam na 40 kanala). ##> - smes koristiti samo AM , zabranjeni SSB i FM Malo ljudi poštuje ovo. ##> - smes koristiti do 4 W na onteni kruznog zracenja. Kao što rekoh,malo ljudi poštuje ovo.
electron.686 michelle,
> Moram da priznam da sam malo razočaran odzivom... Svi znaju da pametuju, > citiraju kataloge, a kad treba nešto konkretno - niko da se isprsi sa... > pa makar jednim obrazloženim "NE MOŽE", ako ništa drugo... Pa kad si postavio slońen zadatak ;). HošeŃ da obezbediŃ dupleks VF komunikaciju sa malo/ili nimalo para. A nešeŃ Ńpijun bube! :) BTW, Ńto stvarno ne bi probao sa malim UKT predajnicima (ono 2-3 tranzistora...) koje šeŃ primati na svom kušnom HI-FIju (ili bilo kom FM prijemniku)? Ako hošeŃ vezu bez ikakvih smetnji, mońeŃ da probaŃ sa primopredajnicima na 2-3 GHz, sa talasovodima, gun-diodama... Ali, to še malo viŃe da koŃta... ;) pozdrav, michelle
electron.687 kuki,
> - smes koristiti samo AM , zabranjeni SSB i FM ajde, recimo, da mi je jasno što ne smeš koristiti FM (pojede puno spektra), ali što ne sme da se koristi SSB? :) to zauzima duplo manje u spektru od AM :) (jes da je lošiji odnos signal/šum, but who cares) :)
electron.688 kuki,
> Moram da priznam da sam malo razočaran odzivom... Svi znaju da pametuju, > citiraju kataloge, a kad treba nešto konkretno - niko da se isprsi sa... > pa makar jednim obrazloženim "NE MOŽE", ako ništa drugo... pa rekao si da to treba da bude što jeftinije... prema tome, jako si suzio diskusiju :)) Pošto si rekao da su te dve lokacije u vidokrugu, i ako imaš više love/strpljenja :) možeš da probaš da si napraviš (ili da nagovoriš nekog da ti napravi (za $$$ ili za dž)) uređaj na bazi lasera :) Dakle, jedan laser na jednoj, jedan na drugoj strani, usmereni na fotoćelije onog drugog. I, ostaje ti samo da smisliš kako da modulišeš i demodulišeš taj zrak, i rešio si (skoro) svoj problem :)) Tako ćeš čak moći i da divljaš što se tiče propusnog opsega :)) a, pošto se tebi ne sviđa ni varijanta sa cb-stanicama, ni sa špijun bobama... e, onda ti se verovatno neće svideti ni ova ideja :)
electron.689 wizard,
> Od toga nikakve koristi, za ono što je tebi potrebno. > Tip prodaje dodatak (znači već trebaš da imaš dve CB stanice) > koji omogućava da se CB spoji na telefonsku liniju i da ti sliži kao > bežični telefon. Pa čekaj, jel CB stanica omogućava istovremenu dvosmernu komunikaciju (bez onog "soko zove orla - PRIJEM" :) ili joj to omogućava taj uređaj? Mislim - sve jedno, ako je moguće da istovremeno zvuk putuje i tamo i 'vamo - to je to (ako izuzmemo cenu ;). Btw, a obični bežični telefon dometa 1-2km? Objasnite mi zašto nije moguće takav primo-predajnik (samo njega) napraviti u kućnom aranžmanu?
electron.690 wizard,
> Wizarde, a za šta će ti sve ovo? Hoćeš da povežeš u mrežu dva BBS-a > sa jednom linijom? Pa rekao sam već šta hoću. Da povežem dva komp-a, nikakvi BBS-ovi. Druga strana trenutno čak nema ni modem. :)
electron.691 wizard,
> Novi nodovi na Sex BBS-u? :) BBS je prestao da radi pre mesec dana.
electron.692 wizard,
> Pa kad si postavio slońen zadatak ;). HošeŃ da obezbediŃ dupleks VF > komunikaciju sa malo/ili nimalo para. A nešeŃ Ńpijun bube! :) Ma nemam ja ništa protiv špijun buba, samo ako će to da radi... Jedino se malo plašim UKT područja. > BTW, Ńto stvarno ne bi probao sa malim UKT predajnicima (ono 2-3 > tranzistora...) koje šeŃ primati na svom kušnom HI-FIju (ili bilo kom FM > prijemniku)? Pa ok, zašto ne? Postoji li problem sinhronizacije signala? S obzirom da je razdaljina svega 1km ja mislim da bi možda i moglo da radi, iako dipl. ing. spantic tvrdi suprotno... ;) > Ako hošeŃ vezu bez ikakvih smetnji, mońeŃ da probaŃ sa primopredajnicima > na 2-3 GHz, sa talasovodima, gun-diodama... Ali, to še malo viŃe da > koŃta... ;) Ma neka ih smetnje, za šta inače služi korekcija grešaka na modemu...
electron.693 stigor,
> Pa rekao sam već šta hoću. Da povežem dva komp-a, nikakvi > BBS-ovi. Druga strana trenutno čak nema ni modem. :) Ma toj "drugoj starni" kupi modem cca. 60 DEM i rešio si problem na fin način ... ;) Ali, ako i dalje želiš da budeš "sam svoj majstor"- mnogo više love ćeš utrošiti, a i zdravlja ... ;)
electron.694 sljubisic,
(Repliciram slucajno bas na ovu poruku, da bi se ubacio u lanac diskusije, a ne zbog toga sto se ovaj reply bas na nju i odnosi!) Kako je ova diskusija vec dobila na ozbiljnosti, nisam jednostavno mogao a da se i ja ne ukljucim :) 'Problem' o kome je ovde rec je star koliko i samo racunarstvo, i teorija racunarskih mreza uopste. Ovde pod mreza treba podrazumevati bilo kakav transfer podataka sa jednog na drugi udaljeni racunar. Hajde da malo 'uopsteno' posmatramo ceo problem. Dakle postoje racunari na lokacijama A i B koje treba nekako povezati tako da mogu da razmenjuju pod- atke, ali BEZICNIM putem. Dakle odbacujemo sve one predloge tipa da se raz- vuce bilo kakav kabal, da se diskete salju po golubovima pismonosama... :) i sl. Samo cist bezicni prenos! Da li je ovo kao pretpostavka OK? Pa, sada postoje dve komercijalne mogucnosti a razmotricemo i jednu 'alternativu'. Prvo o komercijalno dostupnim mogucnostima: - Prva: bezicna Ethernet kartica(e). Rade apsolutno isto kao i klasicne osim sto pored racunara imas i jedan mali radio-uredjaj iz koga viri ona mala 'pendrek' antena, umesto koje se uz pomoc BNC prikljucka moze priklju- citi i krovna pa cak i usmerena (u zavisnoti od topologije mreze) i tako znacajno unaprediti 'domet' samog radio-uredjaja. Ono sto se dobija je klasican Ethernet (10 Mbps, IEEE802.3) koji se ni po cemu ne razlikuje od klasicnog i korisnik pod uslovom da mu nije skrenuta paznja ne moze to prime- titi. Postoje i office varijante ovih kartica koje umesto radio-talasa rade sa infra-crvenim talasima (sve su to ipak el.-magnetni talasi zar ne :) kao i modeli koji imaju ugradjen radio-uredjaj na samoj internoj kartici i pozadi prikljucak za minijaturnu antenicu. Ova varijanta se cesto primenjuje pri organizaciji velikih sportskih ili sajamskih manifestacija gde je ponekad nemoguce ili strasno skupo postaviti klasicne kablove, mada su i ovakve kartice same po sebi jako skupe. Dakle ova varijanta otpada :( Medjutim postoji i opsta koncepcija ovoga data kroz drugu varijantu. - Druga: Paket radio. Potreban ti je neizostavno radio-uredjaj, koji radi u SIMPLEX-u, dakle i prima i predaje na istoj frekvenciji (kanalu) naizmenicno, kao i odgovarajuci 'glupi' ili 'specijalizovani' modem. Da krenem od radio uredjaja: prvo mora da ima frekvencijsku stabilnost, pa je kvarcom kontroli- san oscilator nuznost. Zatim mora da ima dovoljan NF propusni opseg, kao i dovoljnu brzinu prelaska sa prijema na predaju. Da li takav uredjaj mozes sam napraviti? Koliko bi te kostao, i da li si siguran da bi na kraju radio na zadovoljavajuci nacin? Drugo postoje tacno zakonski odredjene frekvencije na kojima se moze raditi sa paket radiom :), kako bi imao pristupa radio-am- aterskoj globalnoj paketnoj mrezi, paket radio BBS-ovim i nodovima koji eto malo je poznato postoje i kod nas :) (vise u tome uskoro u Racunarima). No ako te ne interesuje ova mreza vec samo malo samostalnog ekperimentisanja ..... ;)))) Potreban je i modem kako sam vec rekao, jednostavno da bi digitalan signal pretvorio u analogni (tonski) koji se moze prenostiti uz pomoc radio-uredjaja Postoji jeftnija i skuplja varijanta. Jeftinija koristi 'obican' modem koji je obicno eksternog tipa i koji ima mogucnost da aktivira predaju na radio uredjaju. Dakle, on jednostavno sve ono sto dobije sa serijskog porta pret- vori bez ikakvog razmisljanja u audio-signal i prosledi radio-uredjaju. Samo cepkanje korisne informacije na paketice (paketna mreza - paket radio!) po takozvanom AX.25 protokolu (derivatu dobro poznatog X.25) radi sam komu- nikacioni program. On se takodje stara i o verifikaciji da li su paketi do- bro primljeni (korekcija greske ponavljanjem paketa). Postoje i takozvani TNC (Terminal Node Connection) modemi, zapravo racunari u malom, koji sami vrse cepkanje informacije na paketice, i kontrolisu prenos, dakle rastercuju komunikacioni program. Medjutim oni su znacajniji jer se mogu postaviti samo- stalno u funkciji noda, dakle jednog 'cvorista' koje uslovno 'povecava domet' samog radio-uredjaja, pa je zbog toga dovoljno imati minimum izlazne snage tek koliko je dovoljno da se dobaci do prvog 'cvorista' a kasnije se 'putuje' kroz mrezu na racun radio-uredjaja samih cvorista. Ovde postoje razni programi, od klasicnih korisnicko komunikacionih, pa za PBBS-ove, ali i programi koji bi sa ovim hardverom omogucavali mreze TCP/IP tipa. No da ne davim vise, cene radio-uredjaja (polovnih ali koje vrse posao) su od 200-300 DEM kod nas, dummy modemi oko 150 DEM, a TNC oko 300 DEM, sve naravno kod nas, a kako ceo sitem funkcionise, gde su cvorista, kako vise stanica istovrmeno radi na istoj frekvenciji i ne smetaju jedna drugoj kao i mnogo vise o ovoj oblasti - uskoro u Racunarima. - Treca mogucnost je zapravo jedna akademska analiza eventualnih varija- cija na istu temu :). Zapravo iskoristiti serijski port i jednog i drugog racunara da bi se oni povezali, bilo preko nekog poznatog programa (FastWire, Intersvr/Interlnk i sl.) ili nekog posebnog pisanog za tu namenu. Ali vazno je napomenuti da ovde ne pominjemo nikakav paketni prenos koji bi podrazumevao i korekciju greske pri prenosu, vec samo hocemo da radio-tala- sima zamenimo klasicnu zicu :) Elem, kao sto je vec i receno tu naizmenican prijem i predaja otpadaju kao mogucnost. Potreban je konstantan i medjusobno nezavisan i prijem i predaja, tako da ovde pricamo o full-duplex-u, gde bi za svaku ovakvu vezu bile pot- rebne po dve razlicite frekvencije. Ideja je sledeca: iskoristiti signale sa serijskog porta, proslediti ih do D/A konvertora odnosno modemskog dela koji ce ih spremiti za ulazak u NF ulaz na predajniku (modulator u opstem slucaju), i obrnuto i suprotnom smeru. Ali tu odmah nastaju i problemi: Sta tu uraditi sa kontrolnim signalima, kao i sa samom brzinom prenosa? Kontrolni signali su normalno neohodni za sinhronizaciju prenosa (RTS/CTS, DSR/DTR, CTS/RTS, DTR/DSR) i njihovim izostavljanjem se nebi nista dobilo. Pin Signal Pin Signal ------------------------------------------------------------------- 1 CD Carrier Detect 6 DSR Data Set Ready 2 RXD Receive Data 7 RTS Request to Send 3 TXD Transmit Data 8 CTS Clear to Send 4 DTR Data Term. Ready 9 RI Ring Indicator 5 GND Signal GND Dakako nisu svi ovi signali bitni, tj. neki od njih se mogu izostaviti ili maskirati (CD, GND, RI npr.), ali ipak neke sinhronizacije mora biti. Pored toga da bi prenos podataka bio zodovoljavajuce brzine sirina propusnog NF spektra mora biti dovoljno velika. Recimo ako pricamo o klasicnim radio uredjajima namenjenim za prenos govora (tipicno od 300- 3000 Hz) podesni su samo za brzine do 1200 bps :(, sto je i standardizovano za VHF podrucje po Bell 202 protokolu. To prakticno iznosi oko 140 bajtova u sekundi (ukljucuju- ci idealnu vezu i CRC kontrolu), sto nije bas zavidno. Da pomenem reda radi da se na KT opsezima (do 30 MHz) standardizovala brz- ina od 300 bps, sto je dakako ooooodaaaavnooooo prevazidjeno, ali je i dovo- ljno kada se radi o prenosu tekst. poruka razumne duzine.Isto takav uredjaj bi morao biti i jako stabilan, pa sve one 'spijun-bube' od jednog do par tranzistora, bez kristala uopste ne dolaze ni u obzir! Da bi se iskoristilo 9600 bps koliko omogucavaju serijski portovi bez 16550 kola (koje je potrebno za high-speed modeme i sl.), potreban je ohoho slozeniji predajnik, koji bas i nije za samogradnju, pogotovu ne pocetnicku. Tu vec NF spektar treba biti daleko siri, a koriste se i druge vrste modulacija, sve u svemu jedna mnogo zanimljiva oblast, ali da ne gnjavim ovde... Dakle ako bi se i uz pomoc nekih trikova, recimo CTCSS pod-modulacije ili sl. uspelo da se i kontrolni signali 'proture' kroz isti kanal, dakle da se koriste samo po jedan prijemnik i jedan predajnik sa svake strane sto je i minimum :)), sama izgradnja ovakvih prijemnika i predajnika nikako se nebi mogla okarakterisati kao amaterska, pogotovu na cenu i znanje koje je potre- bno da se isti i naprave. Uz to i napomena da bi ovakva veza bila vrlo ranjiva ako dodje do nekih smetnji (radio-smetnji) mada bi se one uz dobro izabrane frekvencije, dobru snagu predajnika :), i usmerenost antenskog sistema mogle svesti na minimalne okvire :)). Ako bi se krenulo u neki specijalno pisani paketni protokol za ovo, da bi se uvela korekcija greske, sve se svodi na vec posto- jeci paket radio u verziji sa 'glupim' modemima. Dakle nazalost varijanta sa nekim AD/DA modemskim pretvaracima (jeftinim), i spijun bubama (jednostavnim i jeftinim) definitivno otpada :(. Varijante sa IC ili laserskim pa i radio-talasima ekstra visokih frekvencija vise je jedna akademska mogucnost nego izvodljiva stvar pogotovu kada se pom- ene onima koji su sa tim stvarima i radili. Da li znate kako usmeriti IC zrak precnika 10 mm do prijemnika udaljenog 850 metara !!!!. Cena IC predajnika koji moze da prekrije ovu daljinu (ne moze IC dioda iz daljinskih :(, kao i uticaj vlaznosti vazduha na kvalitet veze (od kise do magle - jeza!) Laseri su nesto, ali samo nesto laksi jer su u vidljivom spektru, ali i oni su podlozni atmo. smetnjama, a da ne pricamo koliko kosta jedan poluprovo- dnicki Laserski modul sa socivima, kao i odgovarajuci prijemnik. :(((( Isto, ovde sve ostale veze osim paketne mreze gube smisao, pa je to onda vise alternativa paket-radiu (paket-laser :) i sve vise lici na digitalni pre- nos putem optickih kablova. Sve sto bi u ovom slucaju moglo da posluzi nije JEFTINO! :((( Nazalost prenos digitalnih podataka nije toliko jednostavan kao prenos govora pa je i sama skalamerija zato slozenija, i nije je bas lako realizovati uz pomoc prirucnih i jeftinih komponenti, a uz neko osrednje poznavanje elektro- nike. Zato je moj savet da probas da povezes na neki drugi konvencionalniji nacin ili da razmisljas o nekom od ona prethodna dva, jer drugog izbora, bojim se da nema :( Pozdrav svima koji su preziveli ovoliki reply !!! :)
electron.695 zeljkoj,
> spektra), ali što ne sme da se koristi SSB? :) to zauzima duplo Možda postoje neke službe (Vatrogasci, Taxi, i sl.) koje koriste SSB na 27 MHz?
electron.696 spantic,
> Moram da priznam da sam malo razočaran odzivom... Svi znaju da pametuju, > citiraju kataloge, a kad treba nešto konkretno - niko da se isprsi sa... > pa makar jednim obrazloženim "NE MOŽE", ako ništa drugo... Osnovni problem Wiz je u specifikaciji koju si dao i finansijskim sredstvima za njenu realizaciju, a koja jednostavno nisi spreman da izdvojiš. Stvar je sasvim izvodljiva, ali da li si ti spreman da pljuneš na opremu par hiljada maraka?
electron.697 spantic,
> fotoćelije onog drugog. I, ostaje ti samo da smisliš kako da modulišeš i > demodulišeš taj zrak, i rešio si (skoro) svoj problem :)) Tako ćeš čak I posle toga može ladno da mlati pare prodajući svoje rešenje? Kuki ne zezaj Wiza ;)
electron.698 spantic,
> Pa ok, zašto ne? Postoji li problem sinhronizacije signala? S obzirom da > je razdaljina svega 1km ja mislim da bi možda i moglo da radi, iako > dipl. ing. spantic tvrdi suprotno... ;) Pa kad mu ne veruješ mogao bi malo da pogledaš izvesnu knjigu koju držiš na polici (ne nije reč o mom "Vodiču za povezivanje" mada bi i tamo mogao da zaviriš ;) Reč je o knjizi "Računarske mreže i protokoli" od Dejvisa, Barbera, Prajsa i Solomonidesa a u izdanju Vojnog izdavačkog zavoda, 1986. Tamo su dosta detaljno opisani sistemi sa radio-difuzijom paketa, sa stanovišta protokola. To pošto si po svemu sudeći rešio da kreneš u proizvodnju svog sistema ;)
electron.699 michelle,
> Ma nemam ja ništa protiv špijun buba, samo ako će to da radi... Jedino > se malo plašim UKT područja. Nemaš razloga za brigu. UKT ti je, čini mi se, najzahvalniji opseg za takve komunikacije. Samo nađi neku čistu frekvenciju. Možda malo i da izađeš iz FM radijskog opsega. >> BTW, što stvarno ne bi probao sa malim UKT predajnicima (ono 2-3 > Pa ok, zašto ne? Postoji li problem sinhronizacije signala? S obzirom da > je razdaljina svega 1km ja mislim da bi možda i moglo da radi, iako Oko sinhronizacije uvek postoji problem. A problemi su tu da bi se rešavali. S obzirom da za sada samo teoretišemo, uprošćeno rečeno, uvodiš duplex vezu da bi sinhronizacija, a samim tim i cela komunikacija funkcionisala kako treba. Pretpostavljam da će izlaz iz računara da bude modem. Znači, moraćeš da rešiš razdvajanje/spajanje signala pošto imaš jedan izlaz/ulaz i predajnik+prijemnik na drugoj strani. Mada i za to postoji rešenje. Toliko za sada... :) pozdrav, michelle
electron.700 jerry,
} Koje su karakteristike CB stanice, koliko (red velicine) kosta jedna, i } gde mogu da se kupe? Kako da znam da li rade u gradanskom opsegu? Da li } im je frekvencija fiksna ili ju je moguce promeniti ako dode do } interferencja? Da li na nesto posebno treba da obratim paznju? Odes u neki radio klub koji drzi "sibijase" i pitas da ti neko proda. Obicno, uvek ima neko na prodaju. Cene su za analogne (bez displeja) 80 kanala, 15 W output-a, AM+FM, oko 250 dem. 40 kanala, 5 W, AM oko 100 dem. Pa ti vidi sta ti treba. BTW, kod nas je dozvoljeno samo 5W, samo AM i samo 40 kanala i to ne svih 40. Ali posto su vec tu, nema problema koristiti i te kanale. Kako da znas da li rade na gradjanskom opsegu? Na dugmetu ima brojeve od 1 - 40/80. Ako ima kanale, frekvenca nije fiksna. Svaki kanal je druga frkvenca. Moguce je promeniti kanal, uvek. Obrati paznju da je stanica ispravna. ;) Ako hoces da kupis, pozoves mene pa odemo zajedno da pogledamo. Ja sam se CB-om dosta bavio a skoro sam prodao stanicu (onu od 100 dem). BTW, user name "jerry" je bio i moj pozivni znak na CB-u.
electron.701 jerry,
Wiz, napravi opto kapler. IR predajnik na com1 TX a IR prijemnik na com1 RX i kao da si vezan zicom. Problem je da moras da imas OPTICKU vidljivost. Jeftino i pouzdano.
electron.702 vujos,
¨>Pa čekaj, jel CB stanica omogućava istovremenu dvosmernu komunikaciju ¨>(bez onog "soko zove orla - PRIJEM" :) ili joj to omogućava taj uređaj? Nisam to nigde napisao, jer je nemoguće. Znači kada pričaš pritisneš puce, kada slušaš 'pustiš'. ¨>Btw, a obični bežični telefon dometa 1-2km? Objasnite mi zašto nije ¨>moguće takav primo-predajnik (samo njega) napraviti u kućnom aranžmanu? Zato što uvek postoji problem stabilnosti frekfencije, naročito u uređajima bez kristala.
electron.703 mibak,
From: MIBAK To: ALL Subj: NiCd punjači Molim sve one koji su pratili ovu temu i znaju u kom periodu,koje godine i u kojoj konferenciji se nalaze poruke, i imaju dobre volje, da me obaveste . Hvala
electron.704 vstan,
> Wiz, napravi opto kapler. IR predajnik na com1 TX Hoce li to da radi na razdaljini od 1000m ?
electron.705 wizard,
> :) Dakle, jedan laser na jednoj, jedan na drugoj strani, usmereni na > fotoćelije onog drugog. Problem je što bi morali da naučimo sve komunikacione programe da pored 'NO CARRIER' i 'BUSY' razumeju i 'BIRD IN AIR' poruku... ;)
electron.706 wizard,
> Ma toj "drugoj starni" kupi modem cca. 60 DEM i rešio si problem na > fin način ... ;) Nije problem u modemu, on je ionako bio u planu, poenta je ne koristiti bakarne već vazdušne veze. Sa modemom ili bez njega.
electron.707 wizard,
> - Prva: bezicna Ethernet kartica(e). Ako sam dobro razumeo jedina razlika (dodadak) je taj "radio-uređaj"? Svi računari u mreži bi onda morali da koriste istu frekvenciju? O kakvom se uređaju onda radi?! Koji je red veličine cene? > Postoje i office varijante ovih kartica koje umesto radio-talasa rade > sa infra-crvenim talasima (sve su to ipak el.-magnetni talasi zar ne :) S obzirom da postoji optička vidljivost između lokacija ni ovo nije neinteresantno, mada je cena za naše uslove (s obzirom da je reč samo o eksperimentu/hobiju) malo... ;( (i ako domet 1km može biti postignut?) > Da li takav uredjaj mozes sam napraviti? Koliko bi te kostao, i da li si > siguran da bi na kraju radio na zadovoljavajuci nacin? """""""""""""""""""""""""""" To je i najveći problem. Ja sam ne bih sigurno umeo da to napravim (ne bih znao ni da izaberem u radnji :), ali sam se nadao da već postoje rešenja proverena u praksi, i da ako krenem u investiciju znam makar da će to da radi na zadovoljavajući način. > Zato je moj savet da probas da povezes na neki drugi konvencionalniji > nacin ili da razmisljas o nekom od ona prethodna dva, jer drugog izbora, > bojim se da nema :( U svakom slučaju hvala na opširnom i sadržajnom odgovoru, iako nisi uspeo potpuno da me razuveriš da je nemoguće da se nešto nabudži! :)
electron.708 wizard,
> Pretpostavljam da će izlaz iz računara da bude modem. Znači, moraćeš da > rešiš razdvajanje/spajanje signala pošto imaš jedan izlaz/ulaz i > predajnik+prijemnik na drugoj strani. Može i modem, a može i RS-232. Jasno mi je da ću morati da razdvajam signale ako idem na dve frekvencije, ali ne vidim da je to mnogo veći problem od par sati prespajanja žica...? Ostaje samo problem - da mi spantic (ili neko drugi) objasni zašto je teže (on reče skoro nemoguće) uraditi sinhronizaciju ako signal ide 3 metra kroz bakarnu žicu + 1km kroz vazduh nego kada ide, recimo, 20000km kroz žicu...
electron.709 wizard,
> Cene su za analogne > (bez displeja) 80 kanala, 15 W output-a, AM+FM, oko 250 dem. > 40 kanala, 5 W, AM oko 100 dem. Pa ti vidi sta ti treba. Ma meni treba domet 2km, ništa više. :) Na žalost, već drugi put vidim cene koje su dosta veće od onih koje je neko pomenuo za Bugarsku (60DEM). :( > BTW, kod nas je dozvoljeno samo 5W, samo AM i samo 40 kanala i > to ne svih 40. Ali posto su vec tu, nema problema koristiti i > te kanale. Čekaj polako... Ne želiš valjda da mi kažeš da cela YU komunicira preko samo 40 kanala?! Ili je reč o 40 kanala koje TI SAM možeš da koristiš? > Ako hoces da kupis, pozoves mene pa odemo zajedno da pogledamo. Vrlo rado, ali izlazi da meni za onda, ako se radi na taj način, treba ukupno 4 CB stanice... A to je, ipak...
electron.710 wizard,
> Wiz, napravi opto kapler. IR predajnik na com1 TX > a IR prijemnik na com1 RX i kao da si vezan zicom. > Problem je da moras da imas OPTICKU vidljivost. > Jeftino i pouzdano. Optička vidljivost POSTOJI (gradski uslovi, to ne smeta suviše?), prema tome to nije problem! E sad treba da uradiš dve stvari: 1. Da mi objasniš malo detaljnije šta je to, koliko košta i kakvu vezu omogućava (kad kažeš žica da li misliš bukvalno na jednu žicu - tj. dve - ili...?) 2. Da mi pošalješ sliku da te uramim ako od ovoga ispadne ono što bih ja želeo da ispadne. :))
electron.711 kanki,
Re: CB modemisanje >> Pa čekaj, jel CB stanica omogućava istovremenu dvosmernu >> komunikaciju (bez onog "soko zove orla - PRIJEM" :) ili joj to >> omogućava taj uređaj? Malo kasnim sa uključujem.... Čini mi se da CB sistem za povezivanje modema bi ispao skuplji nego što se misli, uz to ne vjerujem da bi bilo neke veće brzine. Nego jeli neko razmišljao, da li bi se po vojnim otpadima (ima li toga još??) mogao naći neki relejni primopredajnik???? U vojsci sam radio na nekom RRU1, star kao Grčka pa bi se možda i nešto našlo, a cijena ide na kilogram. Šta vam se čini, ludo??? goran
electron.712 zeljkoj,
> Problem je što bi morali da naučimo sve komunikacione programe > da pored 'NO CARRIER' i 'BUSY' razumeju i 'BIRD IN AIR' > poruku... ;) Ne, pošto je to ekvivalentno sa NO CARRIER. ;)))
electron.713 kuki,
> Problem je što bi morali da naučimo sve komunikacione programe da pored > 'NO CARRIER' i 'BUSY' razumeju i 'BIRD IN AIR' poruku... ;) ih, pa neće valjda ptica da leti pola sata baš po komunikacionom laserskom zraku :)))) Samo staviš da gubitak kerijera detektuje tek posle nekoliko sekundi... :))) čemu bi inače služio MNP :))))
electron.714 sljubisic,
*** Spremite sledi maratonski reply .... :)))) > Ako sam dobro razumeo jedina razlika (dodadak) je taj "radio-uredaj"? > Svi racunari u mrezi bi onda morali da koriste istu frekvenciju? O > kakvom se uredaju onda radi?! Koji je red velicine cene? Da, _jedini_ dodatak jeste taj radio-modul, stim sto je i sama Ether- net kartica vec maksimalno prilagodjena ovakvom prenosu podataka. Sve kartice posredstvom radio uredjaja koristeci takozvanu CSMA tehniku rade na istoj frekvenciji u simplex-u, obicno na UHF ili SHF podrucju. Dakle kao i klasicne Ethernet kartice dele jedan isti kanal za medjusobnu komunikaciju. Proizvodjaca zaista nema bas mnogo, jedan od njih je skandinavska firma Solitra, koja ih pravi vrlo kvalitetne, i daje jake garancije. Za neke uredjaje cak i 160.000 off-on-off stanja !!! A zna se kada crkava 90% svega sto radi na struju! Ove kartice bas nisu namenejne 'za po kuci da se nebi saplitali o kablove' vec za zaita profesionalnu upotrebu onih kojima to zaista i treba. Stoga su i zbog toga kao i svega prethodno recenog cene (okvirno prera- cunate u DEM) od 550 pa navise :((( Definitivno otpada ? :)) > > Postoje i office varijante ovih kartica koje umesto radio-talasa rade > > sa infra-crvenim talasima (sve su to ipak el.-magnetni talasi zar ne :) > S obzirom da postoji opticka vidljivost izmedu lokacija ni ovo nije > neinteresantno, mada je cena za nase uslove (s obzirom da je rec samo o > eksperimentu/hobiju) malo... ;( (i ako domet 1km moze biti postignut?) Kao sto im i sam naziv kaze oni su office varijanta, dakle jedan fini kom- promis da se ista stvar uradi unutar jedne recimo novinske agencije ili sl, a da se pri tome izbegnu sve eventualne inteferencije koje bi radio- talasi mogli imati na ostalu opremu ('radio-ekologija'). Ovo je moguce iz vise razloga: u zatvorenim prostorijama nema kise, snega, magle, smoga, suvog lisca koga nosi kosava, vrabaca......, razdaljine su razmerno male i uvek se na 'martinele' od zidova moze uspostaviti vezu. Dakle slicno kao i neki primerci bezzicnih miseva, tastatura i interfrejsa za stampace. Pa cak i tada, montiraju se 'banderice' koje lice na stapove za golf, i kojea se postave uspravno pored kompjutera kako bi prijemno predajni deo bio iznad svih pokretnih 'predmeta' u prostoriji :)) Cene nisu skoro nista manje od ovih sa radio modulima, a dosta su ranjivije na okruzenje :) I ovo otpada ? :) > > Da li takav uredjaj mozes sam napraviti? Koliko bi te kostao, i da li si > > siguran da bi na kraju radio na zadovoljavajuci nacin? """""""""""""""""""""""""""" > To je i najveci problem. Ja sam ne bih sigurno umeo da to napravim (ne > bih znao ni da izaberem u radnji :), ali sam se nadao da vec postoje > resenja proverena u praksi, i da ako krenem u investiciju znam makar da > ce to da radi na zadovoljavajuci nacin. Resenja koja su proverena u praksi postoje i ovde sam ti ih izneo. Ovde je sada vec drugo pitanje: da li je opravdano da kupim hardver od xxxx DEM samo zato da bi ostvario jednu kuriozitetnu mrezu, ili mi je ipak bolje da za te pare uvdem i na tu drugu lokaciju telefon ( pa ako ima slobodnih brojeva u ovom veku ? :))) Dakle iako sve ovo krajnje jednostavno deluje, nije nimalo tako, a pogoto- vu nije oblast D.I.Y Weekend Project (D.I.Y - do it Yourself) :) Mozda je ovo ona tacka gde nastupa ona surovost: jest da je samo jedan kilometar, i jeste da ti ne treba nikakva mreza, ali to nista ne menja ti moras da kupis nesto ovako, pa ga koristi kako znas i umes :( > > Zato je moj savet da probas da povezes na neki drugi konvencionalniji > > nacin ili da razmisljas o nekom od ona prethodna dva, jer drugog izbora, > > bojim se da nema :( > U svakom slucaju hvala na opsirnom i sadrzajnom odgovoru, iako nisi > uspeo potpuno da me razuveris da je nemoguce da se nesto nabudzi! :) Pa vidi ovako, da bar probam da uradim taj nezahvalni posao, tj. da te razuverim: sve digitalne komunikacije, tj. prenos nekog digitalnih signala sa jedne na drugu lokaciju (samo pod uslovom da lokacije nisu jako blizu recimo unutar samog kompjutera :) i sl.) ide po nekom od paketnih proto- kola, zvao se on ovako ili onako, to nema veze. Dakle bilo da li se radi o paket radiju, Ethernet mrezi, ISDN ili bilo cemu drugom, stvar jeste u malom paketicu koji ima adresu posiljaoca, primaoca, korisnu informaciju kao i kontrolnu informaciju o integritetu samih korisnih informacija iz paketa (opsti slucaj). Samo na takav nacin je moguce postici prihvatljiv i minimalno podlozan uticajima kanala veze protok informacija. Zar ne? A kod tebe postoji kanal veze koji je ranjiv, (ne pominjem uopste one ideje IR ili laser pa kroz vazduh, jer si nadam se uvideo da nemaju bas previse smisla?) Dakle ti bi trebao da organizujes ili jedan paketni prenos podataka, ili da sa svaki eventulalni kontrolni signal postavis po jedan par radio uredjaja, tj. da SVAKI zicani vod zamenis jednim primopredajnikom sa svake strane, i da svaki radi na posebnoj frekvenciji. To je ono sto je MOGUCE (i teoretski i prakticno) uraditi ali je glupo u svakom pogledu, jer pog- ledaj koliko bi ti uredjaja trebalo da ostavris serisku komunikaciju? A tek paralelenu? I teoretski i prakticno je moguce iskoristiti jednu frekevenciju za prenos vise signala istovremeno, primenom raznih nacina modulacije, ALI ovim se nista ne dobija na jednostavnosti i pouzdanosti, vec naprotiv! Dakle isto tako neprimenjivo! Veruj mi da postoji neki drugi, bolji nacin od paketnog prenosa (pitanje je po kom protokolu za ovu ili onu primenu, ali paketni u svakom slucaju!) koristili bi ga svi na opstu radost. Ali nema :( Dakle, kao alternativa ti ostaje da sam sednes i napises neki svoj protokol za prenos podataka, mada sudeci bar po prethodnim porukama nisi bas spreman za to :), a na kraju karjeva, ljudi (vrlo pametni i vrsni poznavaoci i digitalne i RF tehnike) su o tome razmislaji poodavno i nasli resenje. Nova rupa na saksiji? :) --- Subj: CB Bese ovde dosta reci i o CB-u i njegovoj primeni u celoj ovoj stvari, pa da malo rezimiram: - Ne preporucujem CB nikome ni za kakav prenos podataka, pogotovu ne za pravljenje uredjaja za telekomandu aviona maketa i sl. Razlog je u ogrom- nim smetnjama, kako atmosferskim tako i od drugih stanica (QRM i QRN). Preko dana, ponekad bolje cujete nekog CB-asa iz Djenove nego kolegu sa Novog Beograda. I to cujete ga na 5-6 sukcesivnih kanala istovremeno! Zamislite da tako uleti kada prenostite podatke? Ili uzivate u letu vaseg ponosa: verne makete nekog dvokrilca iz II sv. rata, sa benzinskim motorem i daljinskom komandom, kad uleti neko i poklopi vas signal...... :(( CB nije slucajno dat na koristenje svima bez da prethodno morajaju polagati radio-amaterske ispite, tj. ne zove se slucajno industrijsko-otpadna frekevncija :)) Dosta polovnih CB stanica koje se ovde prodaju su vec prosle na desetine 'majstora' od kojih je svaki hteo da iz nje izvuce 'mikrowat vise' :), pa su toliko rastelovane, da je to uzas. Mnogima je i suzen NF propusni opseg pa su stoga nepodesne za neki paketni prenos ili imaju neocekivane 'efekte' pri tome. Ah, da dosta starijih ne moze dovoljno brzo da prebacuje prijem-predaja, pa im i to smeta pri radu sa paketom... Biti vrloooo oprezan! Sto se onih oglasa iz novina tice radi se o sledecem: (cisto da navedem, da se nebi vise mesalo sa prenosom digitalnih informacija u daljem toku diskusije) - Ako imate dve CB ili bilo kakve druge stanice mozete napraviti skala- meriju kojom mozete telefonirati. Kako? Potreban preduslov da ovo jednostavno uradite jeste da vec imate kuci mogucnost tonskog biranja. Nuzno je da imate i jedan biper (kao od tel sekretarica na primer, ili vec ugradjen u sam radio-uredjaj ako je rec o nekom UKT rucnom uredjaju :). Moze i bez tonskog biranja kod kuce ali onda $$$$ :) JEDNA od varijanti izgleda ovako: Stanica koja vam stoji kuci je stalno na prijemu na jednom kanalu, i preko sklopa koji se zove PHONE-PATCH je vezana za telefonsku mrezu. Ova druga pokretna radi na istoj frekvenciji, i na njoj je potrebno pritisnuti predaju prisloniti biper i otkucati odredjenu sifru (opcija kako drugi nebi mogli da koriste vas telefon), i otpustiti predaju. Stanica koja je kuci stalno na prijemu ima takovani DTMF dekoder (opet kazem ovo je opcija, ne nude je svi) koja proveri da li je sifra dobro ukucana, i onda okine relej i 'podigne slusalicu'. Kada se ovo desi NF signal sa tel linije se preko pose- bnog predajnika na drugoj frekvenciji salje do mobilnog uredjaja. Dakle radi se o semi-duplex-u. Onda se sa biperom klasicno otkuca zeljeni broj, i obavi razgovor (ali semi-duplex, jedan prica drugi slusa i obrnuto, ne mogu oba istovremeno!), i zatim se po zavrsetku razgovora ugasi predaja na baznom predajniku (spusti slusalica odnosno otpusti relej). Dakle, neka kakva takva alternativa bezicnom telefoniranju sa vecim dometom koja je BTW kaznjiva zakonom (!?), a i nema mnogo smisla bar ne na CB-u. Ja glasam za komercijalne bezicne telefone velikog dometa, jes da su skupi al bar zoves ko covek i ne slusa te pola Beograda (o ometanju ne pricam nista! :)) Pozdrav, Slobodan P.S. Oprez kad replicirate: moze vam se desiti jos neki ovoliko dug reply:))
electron.715 dvrekic,
O NiCd punjačima govorilo se u konferenciji orka.3, tema elektron (6), počevši od poruke 6.88. Brojevi poruka su sledeći: 6.88, 6.96, 6.99, 6.211, 6.212, 6.214, 6.220, 6.222, 6.225, 6.226, 6.228, 6.233 i 6.239. Pozdrav od Batagogija.
electron.716 stigor,
> CB nije slucajno dat na koristenje svima bez da prethodno > morajaju polagati radio-amaterske ispite, tj. ne zove se > slucajno industrijsko-otpadna frekevncija :)) Sve to stoji, ali je veoma zarazno&dooobroooo ... ;) Pa još kad imaš pojačalo na 30W, ma nema krJaja ... ;)
electron.717 michelle,
>> Wiz, napravi opto kapler. IR predajnik na com1 TX >> a IR prijemnik na com1 RX i kao da si vezan zicom. >> Problem je da moras da imas OPTICKU vidljivost. >> Jeftino i pouzdano. > Optička vidljivost POSTOJI (gradski uslovi, to ne smeta suviše?), prema > tome to nije problem! Pre nogo što kreneš u ovaj poduhvat, probaj sledeće: Na jednoj strani postavi blizu prozora TV (koji ima daljinski), a sa daljinskim probaj sa druge lokacije da menjaš programe, ili nešto slično. Ako to funkcioniše, prvo urami jerryjevu sliku, pa zasuci rukave... :) pozdrav, michelle
electron.718 frant,
> Dakle odbacujemo sve one predloge tipa da se raz- > vuce bilo kakav kabal, da se diskete salju po golubovima pismonosama... :) Može da katapultira 3.5" diskete, zajedno sa jednom ciglom :> > Zato je moj savet da probas da povezes na neki drugi konvencionalniji > nacin ili da razmisljas o nekom od ona prethodna dva, jer drugog izbora, > bojim se da nema :( A zašto ne bi probao sa jednom iznajmljenom telefonskom linijom? Nije mi poznato koliko bi ona koštala (verovatno dosta), ali je to jedino rešenje koje sigurno radi i koje se u sličnim situacijama redovno primenjuje. Sa dva kvalitetna i brza modema (mnogi preporučuju RACAL) takva veza će biti zadovoljavajuća za većinu primena. Naravno, mora tačno da se zna o kakvom se povezivanju računara radi tj. čemu to treba da služi, da bi se odredio kriterijum za brzinu prenosa i potreban kvalitet veze. Prednost telefonske linije je što postoji kompletno hardversko-softversko rešenje. Mana je, jasno, što veza nije bežična, ali zašto insistirati na tom uslovu, ako su računari na fiksnim lokacijama? Frant
electron.719 wizard,
> ih, pa neće valjda ptica da leti pola sata baš po komunikacionom > laserskom zraku :)))) Lukave su ptice, možda ukapiraju da im je tu toplije? ;) Nego, gledam kroz prozor i vidim da ćemo morati da naučimo naše modeme da šalju i SNOWFLAKE poruku... :)
electron.720 mibak,
Hvala Batagogi !
electron.721 wizard,
> Pre nogo što kreneš u ovaj poduhvat, probaj sledeće: Na jednoj strani > postavi blizu prozora TV (koji ima daljinski), a sa daljinskim probaj sa > druge lokacije da menjaš programe, ili nešto slično. Pa to nema šanse da funkcioniše, predaleko je.. Neki jači IR predajnik... možda? Ali opet ne po magli... komplikuje se to bre. :(
electron.722 wizard,
> Definitivno otpada ? :)) > I ovo otpada ? :) > Dakle isto tako neprimenjivo! > P.S. Oprez kad replicirate: moze vam se desiti jos neki ovoliko dug > reply:)) Ma neću uopšte da pričam sa tobom, širiš defetizam! ;)
electron.723 zurzul,
##> *** Spremite sledi maratonski reply .... :)))) auuuu....
electron.724 zurzul,
##> Sve to stoji, ali je veoma zarazno&dooobroooo ... ;) Pa još kad imaš ##> pojačalo na 30W, ma nema krJaja ... ;) Pa još malo bolja GP-ejka...
electron.725 frant,
> Pre nogo što kreneš u ovaj poduhvat, probaj sledeće: Na jednoj strani > postavi blizu prozora TV (koji ima daljinski), a sa daljinskim probaj sa > druge lokacije da menjaš programe, ili nešto slično. > Ako to funkcioniše, prvo urami jerryjevu sliku, pa zasuci rukave... :) Ako to funkcioniše, fotografiši taj daljinski, pa urami sliku! ;> Daljinski upravljači, koji rade na principu emitovanja infracrvenog zračenja, najčešće imaju vrlo ograničen domet (ne mnogo veći od 10 metara). Razlog je jednostavan: namenjeni su upotrebi u stambenoj prostoriji, koja obično nije sajamska hala, hangar, pećina, tunel i slično, o otvorenom prostoru da i ne govorimo. Frant
electron.726 jerry,
} I posle toga moze ladno da mlati pare prodajuci svoje resenje? Kuki } ne zezaj Wiza ;) A sto ga zeza? Ja sam to isto predlozio samo sa IR emitorom i IR prijemnikom. IR emitor moze da posluzi IR dioda sa daljinu do 100m a za vece nek skine IR emitor sa starog dvogleda za nocno gledanje a njih ima na vojnom otpadu ko sase. Dovoljno je jak da probije standardnu maglicu (malu), kisu ili smog. Zrak je dovoljno sirok da nikakvo podesavanje ili optika nisu potrebni posto je zrak oko 15 stepeni ugla. Drajver za IR emitor je obican BC107/108 a prijemnik IR foto celija. Takvih isto ima koliko hoces. Koriste se u kotlovima za konstataciju plamena. Kostaju 15 dinara. Mozda cak imam i ja koji komad u ormaru. Samo je bitno da ne pomesa pa stavi UV prijemnik. Onda nece nista preneti od podataka. ;)
electron.727 jerry,
} Ne, posto je to ekvivalentno sa NO CARRIER. } ;))) Pa nek stavi BNP (MNP for Birds). ;)
electron.728 jerry,
Polako, covek je rekao da trazi *jeftino* resenje. Bezicne ethernet kartice su skupe, modem za paket radio je oko 300 dem plus ukt toki voki koji je oko 600-700 dem i sve to puta 2! Skupo.
electron.729 jerry,
} Ako to funkcionise, prvo urami jerryjevu sliku, pa zasuci rukave... :) Nisam rekao IR diodu... :)
electron.730 jerry,
} Cekaj polako... Ne zelis valjda da mi kazes da cela YU komunicira preko } samo 40 kanala?! Ili je rec o 40 kanala koje TI SAM mozes da koristis? I jedno i drugo. Svi mogu da koriste svih 40 kanala. Naravno, posto je to radio komunikacija, vazi da dok jedan prica ostali cute. CB nije pogodan za tvoj slucaj zbog jezivih smetnji na kratkim talasima. Pogotovo kad Italijani zveknu svoja pojacala od po 2 kW sto je prema nasih dozvoljenih 5 W, strava. A i svako od nasih moze da ti ometa vezu. Ti prenosis fajl, dovoljno je da jedan covek u 'etru' stisne mikrofon i kerijer je pukao.
electron.731 cubra,
ĐŠŽ█ *** Spremite sledi maratonski reply .... :)))) Samo vas slušam... Jer nisam imao vremena za diskusiju. Ali pošto se i sam dosta bavim prenosom preko radija, čitam ove replay-ove kolege Ljubišića, i mogu samo da se 200 % složim sa njim i da ga preporučim kao lektiru. Sve što je rekao je jako, jako isti- nito. Čubra
electron.732 sljubisic,
*-*-* Evo jos jedan 'maratonski' reply, doduse malo sa zakasnjenjem, no bolje ikad nego nikad.... ... i obecavam: sve dalje ovakve reply-ove kao fajl uz poruku O:) > do 100m a za vece nek skine IR emitor sa starog dvogleda za > nocno gledanje a njih ima na vojnom otpadu ko sase. Dovoljno je > jak da probije standardnu maglicu (malu), kisu ili smog. Zrak Hajde da ovu alternativu ne posmatramo po tome da li je lako nabaviti to sto je receno ili pak nije, po ovim ili onim cenama. Ako jeste jeftino i lako za nabaviti - tim zaista bolje, mada neznam koliko bi u ovom slucaju moglo da se iskoristi. Da krenem redom: Kao prvo mislim da su ti IR emitori pravljeni da daju sto veci inte- zitet EMT u IR delu spektra, i da budu sto je to moguce pouzdaniji i robusniji. Sumnjam, a voleo bih da gresim, da oni mogu dovoljno brzo da menjaju on-off stanja, kako bi naponski skok posmatran na IR prijemniku bio dovoljno brz odnosno ostar kako bi se ta promena tre- tirala kao promena logickih stanja. Mislim dakle da je sam taj IR emiter u ovoj primeni 'trom' te da nema dovoljno brze i ostre prelaze izmedju 'on' i 'off' stanja, te da se zbog toga ne bi mogao iskoristiti, no itekako bih voleo bih da gresim :) Sa posebno pravljenim diodama koje emituju u IR delu spektra ovo se lako postize, ali i kod njih je problem veci domet odnosno snaga pa se koriste samo za manje daljine, a u skoro svim domovima prisutni kao sastavni delovi daljinskih upravljaca jer su jeftiniji i manje 'zagadjuju' etar od radio talasa, a sobe su nam obicno konacnih dimenzija :), kao sto smo ovde i 'elaborirali'. Isto tako ne razmisljajmo opste na temu koliko je ceo sistem upot- rebljiv po danu, narocito pri jakom Suncevom svetlu (Avgust mesec, rano posle podne :), kada tu daljinu (oko 1000 m) imamo u vidu. Pticice, sneg i sve ono sto vetar nosi sa sobom i dalje ostaju pro- blem, jer ma koliko da je izvor IR-a jak, dovoljno je da promaknu u blizini prijemnika i da mu samo za trenutak blokiraju prijem i eto stete. Doduse, mogla bi se u bliskoj okolini samog prijemnika montirati neka vrsta ogledala koja bi one zrake sa strane (15 stepeni) ponovo slala na prijemnik, i usled brzine svetlosti i minimalne razda- ljine u putu koje zrak treba vise da predje, ne bi bilo problema po pi- tanju interferencije ili slicnih problema, no gde bi nas to odvelo od naseg projekta za _jednostavnim_ resenjem? No da zanemarimo tu tromost, i da prihvatimo da je to OK, odnosno da je mozda taj IR emiter brzi nego sto mislimo :). Onda dolazi pitanje: sta dalje? > je dovoljno sirok da nikakvo podesavanje ili optika nisu > potrebni posto je zrak oko 15 stepeni ugla. > Drajver za IR emitor je obican BC107/108 a prijemnik IR > foto celija. Takvih isto ima koliko hoces. Koriste se u kotlovima > za konstataciju plamena. Kostaju 15 dinara. Mozda cak imam i ja Postaviti po par prijemnika i predajnika sa svake strane ne bi bio problem kao ni njihovo usmeravanje, pod pretpostavkom prethodno recenog. Onda imamo samo jedan jedini kanal veze koga moraju koristiti oba racunara i to naizmenicno. OK, i to je moguce, samo se mora implementirati takozvana CSMA tehnika (Carrier Detect Multiple Access) odnosno ovde bi bila LSMA (Light...) sto u prevodu glasilo: pre nego sto hocu da emitujem nesto - ja malo oslu- snem da onaj drugi nije poceo nesto da emituje, pa ako nije, e onda imam zeleno svetlo. Ovo nebi bilo nista drugo do jedna paketna mreza, stim sto bi trebalo sesti i napisati protokol za nju, odnosno tacno definisati ceo protok informacija na mrezi, mehanizme za eliminaciju i korekciju greske i sl. Ovo nije lako uraditi, pogotovu coveku koji se ne razume u programiranje, a hardver svog PC-a poznaje samo na korisnickom nivou. Mada, ovo je naravno izvodljivo, ali bi za ovo bilo potrebno vreme, kako za sam razvoj, tako i za testiranje. Kada bi se razvio jedan protokol, onda bi bilo relativno lako (mada nisam rekao i brzo) napraviti hardver koji bi stajao izmedju IR prijemnika i predajnika i samog PC-a i bio 'nervni sistem' cele skalamerije. Prakticno sam PC odnosno softver koji smo napisali bi administrirao mrezu na osnovu signala koje bi dobijao sa RS232C porta, koji bi dalje uz pomoc vezne elektronike bio prikacen na IR odasiljac i prijemnik. Medjutim postavlja se pitanje, koliko bi trajalo pisanje jednog takvog protokola, i da li bi se na kraju to uopste isplatilo, s obzirom na realne i postojece probleme prilikom prenosa bilo kakvih signala IR talasima kroz etar na vecu daljinu. Sve ovo, da podsetim, jos pod pretpostavkom da je takvo nesto i moguce uz predlozeni IR Rx/Tx. Varijanta da se uspostavi vise kanala, tj. da se simulira jedan kabal za LapLink ili sl., je nemoguca iz prostog razloga sto bi doslo do preklapanja kod prijema: na jedan prijemnik bi padali talasi sa svih IR odasilajca, jer je 15 stepeni na 1000 metara zaista puno, pa cak i kad intezitet zraka opada od centra ka periferiji. Onako ne bas precizno iznosi da je ta razdaljina X=1000*tg(15)=267 meta ra !!!!! Dakle oko 130 metara levo i desno od projektovane sredine! Neka je i manje od 15 stepeni, medjutim na 1Km daje drasticne rezultate. To jeste super da se eliminise neko precizno pozicioniranje,ali bi prijemni senzor za jedan signal bio zapljusnut mnogim talasima, pa bi ceo sistem dakako bio blokiran. Kako na efikasan i jeftin nacin resiti ovaj problem to bogami neznam! Onaj skuplji nacin bi bio uz pomoc optike, ali to nije niti jeftino niti jednostavno, osim ako se ne radi o nekoj skala- meriji koju je napravio Grunf za citavih 12,5 centi, i moze se videti samo u Alan Fordu :))) No zivot, nazalost (obozavam AF!), nije kao strip, i ponekad zna da bude mnogo suroviji (Bob Rock se nebi slozio!:) Moguce je (teoretske preciznosti radi) za svaki kanal ponaosob nabaviti po jedan IR Rx/Tx par od kojih svaki radi na drugoj frekvenciji unutar IR spektra :). Dakle predajnik koji _uglavnom i maksimalno_ emituje na jednoj talasnoj duzini, i prijemnik koji je najosetljiviji na bas tu frekvenciji. OVO KOSTA MNOGO, pa je samo teoretska hipoteza. Pokusaji sa nekim filterima, mislim da nebi dali nikakve rezultate, jer dobri i precizni filteri su isto JAKO skupi. *** Epilog: Eto, ispada da sam 'ubacen' da sirim defetizam i prosipam pamet, ali nije tako :). Jednostavno - jednostavnog i pouzdanog a pritom i jeft- inog resenja za ovaj problem nema, ili ga ljudi bar do sada nisu zado- voljavajuce resili. Samo hocu se poprica o necemu ali da se prica dovede do kraja, jer sasvim je jedno naci neko logicki neprotivurecno resenje, a savim nesto drugo sesti i naci resenje koje se moze primeniti u praksi. A uostalom malo mozganja ne moze da skodi? Zar ne? Ili mozda gresim? ;)
electron.733 frant,
> Postaviti po par prijemnika i predajnika sa svake strane ne bi bio problem > kao ni njihovo usmeravanje, pod pretpostavkom prethodno recenog. > Onda imamo samo jedan jedini kanal veze koga moraju koristiti oba racunara > i to naizmenicno. > OK, i to je moguce, samo se mora implementirati takozvana CSMA tehnika > (Carrier Detect Multiple Access) odnosno ovde bi bila LSMA (Light...) Uz pretpostavku da na prijemnik pada samo zrak od udaljenog predajnika, a ne i od lokalnog, mogla bi da se formiraju 2 nezavisna kanala na istoj talasnoj dužini. Time bi se dobio duplex bez komplikovanih protokola. Frant
electron.734 frant,
Problem: imam jedan minijaturni kondenzatorski mikrofon i želim da ga prikljiučim na mikrofonski ulaz kasetofona. Pošto to ne može da se uradi direktno (tj. može, ali tada mikrofon ne radi :)), potrebno je napraviti adapter. Šema bi trebalo da izgleda ovako: Vbat Da li se slažete sa ovom šemom? + C ┌──■├──┐ - Ako da, koje vrednosti elemenata treba Mic │ ├──┤├──o da se stave? Vbat=? ├──│──┐ │ │ ─┴─ │ █ │ Vout - Ako ne, molim da mi predložite drugu │ ─┬─ │ █ R │ šemu. ├──┼──┘ │ └──────┼──────o ─┴─ Hvala unapred. Frant
electron.735 sljubisic,
> Uz pretpostavku da na prijemnik pada samo zrak od udaljenog > predajnika, a ne i od lokalnog, mogla bi da se formiraju 2 nezavisna > kanala na istoj talasnoj duzini. Time bi se dobio duplex bez > komplikovanih protokola. Izgleda da nisam bio dovoljno precizan, tj. da sam trebao jos koji KB pride, kako bi se izbegle sve nedoumice. Sta cu kada mi retorika pa ni pisana rec nije jaca strana :) Elem, nije uopste rec da bi lokalni IR predajnik smetao lokalnom IR prijemniku, dakle govorim o onima koji su prikljuceni na jedan te isti racunar. To bi se vrlo lako nekom pregradom ili slicnim dalo izbeci, ako je predajnik vec toliko jak da bi refleksija i od udaljenih predmeta stvarala probleme, kao i sama 'aurora' dakako. Problem je ovde zapravo u sledecem: sta ako sa svake strane ima vise od jednog IR predajnika? Onda je prijemnik na drugoj strani (drugom kompjuteru) zapljusnut sa vise izvora, te to dovodi do onih problema o kojima sam nesto razmisljao u prethodnoj poruci, da se vec ne ponavljam. Pozdrav, Slobodan
electron.736 sljubisic,
Pozdrav! Mozda ovako nesto pomogne? Naime shema je za sve visokoimpedansne mikrofone, pa bi trebalo da lepo radi i za kondezatorski. Eksperimentisi samo malo sa otporom koji je paralelno vezan mikrofonu. Inace slika je nevesto (ali nadam se razumljivo:) nacrtana u PaintBrushu .BMP formatu. Slobodan sema.zip
electron.737 cnenad,
Da li postoje katalozi ekvivalenata tranzistora, i katalozi integralnih kola na CD Rom-u ili na disketama ? Kakvi su uslovi nabavke ako tako nešto uopšte postoji (gde ima, cena...) GILE
electron.738 saricl,
!!!>> Pa čekaj, jel CB stanica omogućava istovremenu dvosmernu !!!>> komunikaciju (bez onog "soko zove orla - PRIJEM" :) ili joj to !!!>> omogućava taj uređaj? Postoje fabrički uređaji za takvu vrstu komunikacija kartica se šteka u PC slot i kači se na MIC ulaz stanice koja radi u 144 FM opsegu. Postoji kanal rezervisan za to. Pri tome svaki primopredajnik služi i kao rele.
electron.739 jerry,
Bojim se da si ti od onih koji na sve sto trebaju da zapocnu, vide isuvise problema pre nego sto ista pocnu pa odustanu na pocetku. Slazem se da nije *tokiko* jednostavno ali da je toliko komplikovano i neizvodljivo, tu se ne salzem. } Mislim dakle da je sam taj IR emiter u ovoj primeni 'trom' te da nema } dovoljno brze i ostre prelaze izmedju 'on' i 'off' stanja, te da se } zbog toga ne bi mogao iskoristiti, no itekako bih voleo bih da gresim :) IR emitor, iz razloga sto je izveden u poluprovodnickoj tehnologiji, ima sasvim dovoljnu brzinu prelaza izmedju on/off stanja. Tj, taman toliko koliko je potrebno da se pobudi veci broj elektrona da skoce na visu orbitalu pa da se vrnu na nizu i pri tom oslobode foton u IR spektru sto je dovoljno brzo. Ovo su "hladni" emitori i shodno tome dovoljno brzi za ovu namenu. Vreme odziva je oko 20ns. } Isto tako ne razmisljajmo opste na temu koliko je ceo sistem upot- } rebljiv po danu, narocito pri jakom Suncevom svetlu (Avgust mesec, Govorimo li o istoj frekvenci? I ako je ista, dovoljna je cevcica od 7-8 cm pa da se ti problemi uklone. Bavio sam se (i jos uvek) optikom i napravio sam i par teleskopa raznih montaza i tipova tako da znam da je ovo problem koji moze lako prevazici. } Pticice, sneg i sve ono sto vetar nosi sa sobom i dalje ostaju pro- } blem, jer ma koliko da je izvor IR-a jak, dovoljno je da promaknu Za ovo postoje protokoli za korekciju greske kao sto je MNP na primer. Koliko smetnji i suski imas u nasem "standardnom" telefonskom saobracaju? Neke smetnje traju i po 5-6 sekundi pa ne dobijes no carrier signal. Ovde je dim, sneg, magla i ostalo, bitan samo za domet celog uredjaja. Primer iz optike: Covek stoji sa upaljenom cigaretom na 2 kilometra. Ti ga posmatras kroz dvogled. Posmatras zar cigarete. Ako proleti neki insekt ili cak grupa pcela ( ;) ) to ti nece zasmetati da nesmetano vidis objekat. Verovatnoca za ovo je minimalna a tu je opet MNP. } Postaviti po par prijemnika i predajnika sa svake strane ne bi bio problem } kao ni njihovo usmeravanje, pod pretpostavkom prethodno recenog. } Onda imamo samo jedan jedini kanal veze koga moraju koristiti oba racunara } i to naizmenicno. } OK, i to je moguce, samo se mora implementirati takozvana CSMA tehnika } (Carrier Detect Multiple Access) odnosno ovde bi bila LSMA (Light...) Ovde se na pocetku govorilo samo o dva racunara. Slazem se da je tesko izvesti komunikaciju sa vise racunara od jednom ali ovaj sistem koji sam predlozio, obuhvata samo dva racunara. A sto se tice SAMO ta dva, nije tacno da mogu da rade samo u simpleksu. Imas jedan kanal ali full duplex posto svaki racunar ima svoj emitor i svoj prijemnik. Potpuna analogija je da dva racunara vezes kablom. Oba emituju u isto vreme zar ne? Jerry
electron.740 sljubisic,
*** Pre svega da kazem da mi je neopisivo drago sto se ovoj temi pristupilo dozvolicu sebi tu rec: ozbiljno i ne povrsno. Takodje se nadam da ovim raspravama (uglavnom nazalost samo Jerry i moja malenkost) nismo udavili okolinu. Ako jesmo, vicite ljudi - mozemo mi i preko mail-a :) A najinteresantnije u svemu tome je da mislim da je Wizard postavio pitanje, ne sluteci pri tome do cega ce to dovesti..... :))) *** > Bojim se da si ti od onih koji na sve sto trebaju da zapocnu, > vide isuvise problema pre nego sto ista pocnu pa odustanu na > pocetku. Slazem se da nije *tokiko* jednostavno ali da je > toliko komplikovano i neizvodljivo, tu se ne salzem. Daleko bilo da sam od onih koji odustaju odmah na pocetku, vec naprotiv: volim da sve stvari dovedem do kraja. E sada, da li je kraj odmah tu kod pocetka :(, ili je realan, to zavisi od situacije do situacije, mada mi ovde sve ukazuje na I varijantu, no nikad se nezna... :) Inace ovom problematikom se bavim duzi niz godina, i za to vreme sam resio sijaset 'neresivih' problema, tako da mi strpljenje zaista ne nedostaje :) > IR emitor, iz razloga sto je izveden u poluprovodnickoj tehnologiji, > ima sasvim dovoljnu brzinu prelaza izmedju on/off stanja. Tj, taman Ok, dobro poznate stvari. Ali interesovalo me je konkretno za takav jedan IR sender kakav pominjes, da li mozes da ga testiras u navedenim uslovima i da nam prezentiras rezultate? Mozda bude zanimljiv i za neke druge svrhe? > 7-8 cm pa da se ti problemi uklone. Bavio sam se (i jos uvek) optikom > i napravio sam i par teleskopa raznih montaza i tipova tako da znam > da je ovo problem koji moze lako prevazici. Da ali cena, jednostavnost i pouzdanost? Sasvim je jedna stvar kada ti imas vecinu kljucnih (verovatno i najskupljih, bar kada se radi o iole kvalitetnijoj optici) komponenti kod kuce, a imas i iskustvo i znanje, ali ako posmatramo nekoga ko krece od nule po oba pitanja? > Za ovo postoje protokoli za korekciju greske kao sto je MNP na primer. > Koliko smetnji i suski imas u nasem "standardnom" telefonskom saobracaju? > Neke smetnje traju i po 5-6 sekundi pa ne dobijes no carrier signal. Teoretski je moguce naterati hardver da ceka do nekog drugog velikog praska :), ali sta se time dobija? Bolje je poslati disketu PTT-om, pa makar on bio i nas ;(( No, salu na stranu, nije stvar u protokolu za korekciju greske, on se jednostavno podrazumeva za sve prenose pa ma koliko dobar bio kanal veze a pri tome i kratak. Nijedna protokol ne moze da pomogne ako je SAM KANAL VEZE LOS. On samo moze da spreci da se okrnjena informacija na prijemu proglasi za izvorno-tacnom i zatrazi ponovno slanje i nista vise. A ovde je sam kanal veze nekva- litetan. > Ovde je dim, sneg, magla i ostalo, bitan samo za domet celog uredjaja. Rekao bih preciznije: bitan za uopste funkcionisanje celog sistema na iole vece razdaljine, sto je postavljeno kao uslov. > Primer iz optike: Covek stoji sa upaljenom cigaretom na 2 kilometra. > Ti ga posmatras kroz dvogled. Posmatras zar cigarete. Ako proleti > neki insekt ili cak grupa pcela ( ;) ) to ti nece zasmetati da nesmetano Ok, sigurno cu videti zar cigarete, tu nema diskusije. Ali posmatrano koroz dvogled (ili da pojednostavimo - durbin) sam zar ce meni zauzimati oko 2-3% vidnog polja. Tacno je da se moze montirati usmerena optika na prijemnicima sa svake strane, ali to nije ni malo jeftino, niti jednos- tavno, a kao poslednje ne mogu a da se ne setim Alana Forda po pitanju na sta bi to licilo u samogradnji :) Sem toga, ljudsko oko obicnu sijalicu koja trepne 100 puta/sec dozivljava kao kontinuiranu svetlost, tj. tromo je, dok za prenos podataka svaka truncica koja proleti, a da se ne ponavljamo pa da govorimo o..., znaci malu katastrofu. Zasto kazem katastrofu ? ;) Dobro, mozda malo preterujem, ali ovo vid prenosa koji je mnogo osetljiviji na smetnje nego recimo telefonom (modemom). Kod modema, i uz poneko krcka- anje, zujanje i sl. prijemnik na drugoj strani registruje promenu audio frekvencije (jer su ta krckanja recimo iznad spektra koji se koristi za prenos podataka modemom u zadatoj vezi/brzini/protokolu), tako da se kaze da signal prolazi kroz smetnje. Kod svetlosti (vidljive ili IR svejedno) ako se nesto ubaci izmedju, ekvivalentno je prekidu karijera i ceo paket mora biti re-emitovan. > Ovde se na pocetku govorilo samo o dva racunara. Slazem se da je tesko > izvesti komunikaciju sa vise racunara od jednom ali ovaj sistem koji sam > predlozio, obuhvata samo dva racunara. A sto se tice SAMO ta dva,nije tacno > da mogu da rade samo u simpleksu. Imas jedan kanal ali full duplex > posto svaki racunar ima svoj emitor i svoj prijemnik. Potpuna analogija > je da dva racunara vezes kablom. Oba emituju u isto vreme zar ne? Ne, simplex je pominjan iz razloga paket radia, a i kao prakticno najefikasnije resenje. Dakako da je dva racunara moguce povezati i full - duplexom, ali pitanje je sta se tada dobija? Tacno je da svaki racunar ima vlastiti i prijemnik i predajnik, i da je to potreban uslov za duplex. Takodje oni mogu raditi nezavisno jedan od drugoga i naravno istovremeno. Ali na taj nacin je moguce ostvariti samo JEDNOSMERNI prenos podataka, jer pod pretpostavkom da prvi kanal iskoristis za prenos podataka od tacke A do tacke B, drugi kanal ce prenositi kontrolne sign- ale od tacke B ka tacki A. Ova veza jeste full - duplex, ali nije i BIDIREKCIONA! A to je ono sto se trazi zar ne? Da bi bila i bidirekciona, potreban je (posmatramo akademski) bar jos jedan prijemnik i predajnik sa svake strane, a to povlaci one probleme.... Naime, konkretno je pre par godina bilo potrebno razviti slican two-point-bidirectional data communication link :), za potrebe jedne institucije. Projekat je dobio smernice da se trazi sto jeftiniji i pouzdaniji jedinstveni sistem (zamislite koja je to originalnost:) a da pri tome ni jedan vid EMT spektra nije bio unapred iskljucen, pa cak ni dimni signali :)). Salu na stranu - potpuna sloboda izbora jednom recju, sve sto moze da radi na do 600 m i komunicira sa 9600 bps u oba smera. Da rezimiram: nezavisno je radilo oko 5-6 timova uglavnom sa nasih instituta, ojacano sa par profesora mahom sa Bg. i Niskog Univerziteta. Od IR varijante se odustalo zbog nepouzdanosti (na jedno 20-tak stranica: testiranja kanala veze u raznim atmosferskim i drugim uslovima, prikuplj- nih danonocnom akvizicijom podataka), nejednostavnosti i ogromne cene (mislim da je najpovoljnija bila japanska Advanced Optics *ili slicno ne secam se precizno* sa svojim modulom od 1600 USD, fco Osaka, koji je licio na semafor za pesake, samo sto je bio manji). Dakle ozbiljno se razmatralo sve ovo sto i mi sada, i odustalo se. Inace, bio je napisan tj. prilagodjen i poseban protokol, a i sama je veza bila demonstrirana, doduse unutar hale. Gde su ti moduli zavrsili, ko zna: ;) Optikom se ne bavim profesionalno, ali pretpostavljam da tu osim onih koje smo mi pob- rojali postoje i neki drugi, te da verovatno ti moduli nebi toliko bezo- brazno kostali da u njihov razvoj nije potroseno dosta vremena i znanja, jer sta bi u protivnom sprecavalo bilo koga da napravi nesto slicno za neuporedivo manje pare? Pozdrav, Slobodan
electron.741 whitie,
-->> Pri tome svaki primopredajnik sluzi i kao rele. Kao repetitor iliti po engleskom ripiter ! U konkretnom slucaju DIGIPITER.
electron.742 frant,
> Mozda ovako nesto pomogne? Naime shema je za sve visokoimpedansne > mikrofone, pa bi trebalo da lepo radi i za kondezatorski. Hvala, pogledaću. Frant
electron.743 feniks,
Pre mesec dana, neko je sećam se obećao da će ovde ostaviti šemu pretvarača DC/AC 12/220 (V/V). Kako su počele restrikcije el. energije to je ponovo postalo aktualno. Merenjem sam ustanovio kod modernih PC ploča od 386/40 do 486/66: - udarna struja 0.2-0.3 A - stalna struja 0.15-0.25 A Kolor monitori 14" troše 0.2-0.25 A. Znači da ukupna potrošnja prosečnog PC-a ne prelazi 120 W (constantno), udarna struja prilikom uključenja ide i do 1.5A! One šeme iz SAM-ova pomalo su stromodne i mnogo toga bi moglo elegantnije da se reši sa IC kolima i sa većim stepenom iskorišćenja. Mene bi zanimao neki pretvarač snage oko 100-150 W, a koji bi mogao da podnese prelazni režim prilikom uključenja, kada bi izlazni napon smeo da padne i na 150-160 V, a da se pritom zadrži funcionalnost. Pozdrav, sp
electron.744 vujos,
¨> Pre mesec dana, neko je sećam se obećao da će ovde ¨>ostaviti šemu pretvarača DC/AC 12/220 (V/V). Ja sam rekao da je u pripremi (testiranju) pretvarač sa 12 ili 24 na 220 V ali na nekih 80-90 Hz. Koristi se TL494. Malo strpljenja molim, potrajaće restrikcije ;)
electron.745 jpptticb,
> ostaviti šemu pretvarača DC/AC 12/220 (V/V). > > Kako su počele restrikcije el. energije to je ponovo > postalo aktualno. Merenjem sam ustanovio kod modernih Nije direktno vezano, al' da pitam: Zna li neko do koje granice (ili dokle optimalno) se smeju prazniti obicni olovni akumulatori (oni iz kola)?
electron.746 feniks,
│ Nije direktno vezano, al' da pitam: Zna li neko do koje granice │ (ili dokle optimalno) se smeju prazniti obicni olovni akumulatori │ (oni iz kola)? └──────────────── Minimalni napon pražnjenja zavisi i od jačine struje kojom se akumulator prazni. Ako se prazni nominalnom strujom C/10 gde je C - kapacitet akumulatora onda je Umin=1.8V po ćeliji (ili 10.8V) za klasičan akumulator od 12V. Pri I=C/2 napon Umin=9V Uopšte uzev, najbolje je prekinuti pražnjenje kada se vidi da ukupan napon silazi sa "platoa" i počinje naglo da pada za više od 1V. To sigurno znači da se jedna ćelija u seriji potpuno ispraznila pa se zbog nje mora prekinuti pražnjenje i celog akumulatora. Pozdrav, sp
electron.747 sikima,
Potreban Z80. Da li ima neko ideju gde to moze da se nabavi i po kojoj ceni. Puno pozdrava od Sikime
electron.748 markiz,
> Potreban Z80. Da li ima neko ideju gde to moze da se nabavi i po Prvo što mi pade na pamet (jer mi je najbliže) ima ga u ITC-u Cena 6.50 DEM .....trebalo bi da ima i u Sarajevskoj (po nižoj ceni) .... A sad kako ja da iskoristim 2 komada Z 80 CTC-a :)) jel ima neko neku šemicu pa makar i ne radila ništa ......... Markiz
electron.749 zurzul,
Treala bi mi šema (malog) prijemika/predajnika dometa do nekih 100-tinjak metara. Još ako je sa IC..ihihi...:) Hvala, Vladimir
electron.750 zurzul,
##> Treala bi mi šema (malog) prijemika/predajnika dometa do nekih 100-tinjak Trebala ##> metara. Još ako je sa IC..ihihi...:) Znao sam da nešto fali. :( Zaboravih,može i 50 metara. :)
electron.751 mladenp,
Upomoć! Imam problem sa jednim univerzalcem (Iskrin Unimer 42). Na sobnoj temperaturi ne pokazuje znake života. Ako ga neko vreme držim na toplom radijatoru lepo radi. Ima li neko iskustva sa ovakvim kvarovima? Mogu i šemu da dam ako će da koristi.
electron.752 saricl,
!!! jer sta bi u protivnom sprecavalo bilo koga da napravi nesto slicno za !!! neuporedivo manje pare? Dali ste čuli za mikrotalasni opseg. Cini mi se da on zadovoljava najviše uslova??!
electron.753 saricl,
!!! Kao repetitor iliti po engleskom ripiter ! U konkretnom slucaju Detalji mi nisu poznati. Covek koji je prodavao i montirao te uređaje trenutno je u Zagrebu, a u vreme kad smo razgovarali moje znanje je bilo neuporedivo manje pa nisam znao ni šta da pitam. Eventualne smernice na gospodina dr. prof. koji vodi Prolupator, jer mi se čini da je nedavno bilo nešto slično predstavljano u njemu.
electron.754 saricl,
!!! One šeme iz SAM-ova pomalo su stromodne i mnogo toga bi moglo !!! elegantnije da se reši sa IC kolima i sa većim stepenom !!! iskorišćenja. Mene bi zanimao neki pretvarač snage oko !!! 100-150 W, a koji bi mogao da podnese prelazni režim !!! prilikom uključenja, kada bi izlazni napon smeo da padne !!! i na 150-160 V, a da se pritom zadrži funcionalnost. Jedan od njih sam bio i ja. Međutim u poslednjem broju ELEKTRO izašla je šema za isti. Tako da sam od njih naručio štampu i upravo privodim karaju uređaj. Razlozi koji su me naveli da kupim i upotrebim njihov projekat su čisto ekonomske prirode. Naime shvatio sam da moj projekat neće doneti ništa bitno novo, a razvoj bi koštao duplo od onih sto pedeset dinara koliko sam platio delove za taj uređaj.
electron.755 sljubisic,
> Dali ste culi za mikrotalasni opseg. Cuj, culi , mi vec i pisali nesto o njemu :) > Cini mi se da on zadovoljava najvise uslova??! Apsolutno tacno. Ali ... ne zadovoljava dva osnovna i polazna uslova: cenu i jednostavnost. Doduse, diode se jos mogu naci po nekoj 'pristojnoj' ceni a ostatak ele- ktronike izcupati iz nekih 'manje uspelih' ili nedovrsenih projekta iz mladjih dana :), ali su cunkovi ogroman problem. Oscilatorna kola i njihova ugadjanja i uz upotrebu najsavremenijih instru- menata su posebna prica. Ovde treba OGROMNO iskustvo (koje se meri godinama) i ogromna vestina u koristenju turpije :), tako da za pocetnicku samogradnju nije bas na- jbolji izbor. Strucnjaci za mikrotalase (mislim na prave strucnjake) su vrlo retki i trazeni, pa i to nesto govori o celoj oblasti. O ovome bi mogle da posvedoce kolege sa Imtel-a, kod koga ono 'm' u nazivu potice od reci 'mikrotalas':)
electron.756 vujos,
¨>Na sobnoj temperaturi ne pokazuje znake života. Ako ga ¨>neko vreme držim na toplom radijatoru lepo radi. Ima li Ako je problem u OMskom području, onda samo zameni bateriju.
electron.757 feniks,
│ Međutim u poslednjem broju ELEKTRO izašla je šema │ za isti. Tako da sam od njih naručio štampu i upravo │ privodim kraju uređaj. └─────────────────────── Svi privode kraju svoje uređaje, a niko da pošalje shemu veza. :( BTW, ko izdaje taj časopis ELEKTRO i gde bih mogao da ga nabavim?
electron.758 mladenp,
> ¨>Na sobnoj temperaturi ne pokazuje znake života. Ako ga > Ako je problem u OMskom području, onda samo zameni bateriju. Na moju veliku žalost isto se ponaša i kad pokušam da izmerim napon ili struju. Proverio sam bateriju i OK je. Sumnjiv mi je termistor sa oznakom UN3E od 1k. Napominjem da sam pacer za elektroniku pa ne uzimaj moje izjave kao pouzdane. ;) Nadam se samo da nije kalem negde "napuk'o". Ostalo lako mogu da razlemim i ispozamenjujem sve ako treba. ;) Dajte ljudi malo pomoći. Ovde sve vrvi od elektroničara, ali kad zagusti nema ga niki da se javi.
electron.759 saricl,
!!! Potreban Z80. Da li ima neko ideju gde to moze da se nabavi i po Imam ih na lageru.
electron.760 sojka,
=============================================================================== HITNO MI TREBA ŠEMA ZA PANASONIC TELEFON KX-T 9050B (BEŽIČNI). ZANIMA ME I NABAVKA SA DALEKOG ISTOKA !!! Mail me Sojka ili na tel.021-804235 Robert. ==============================================================================
electron.761 sojka,
Tražim šemu za satelitski risiver PACE SS-6060 kao i procesor i e2prom za isti: Procesor ima oznaku: ZILOG z256 Z0861108 PSC PACE 109518 9210 Mk E2prom je tipa : 93c56 Mail me Sojka ili na tel.021-804235
electron.762 sojka,
Neko mi je ukrao slušalicu(konzolu) bežičmog telefona Panasonic KXT-3910 pa tražim isti(ili sličan),ko ima da prodaje (ili mu je baza crkla). Mail me sojka ili na tel.021-804235 Robert
electron.763 nicic,
** Svi privode kraju svoje uredaje, a niko da posalje ** shemu veza. :( ** BTW, ko izdaje taj casopis ELEKTRO i gde bih mogao da ** ga nabavim? Elektro je plagijatorski casopis iz Nisa. Ustvari, on i nije los (kad nema boljeg). Seme koje obradjuje su najcesce iz casopisa Elektor, stim sto je pisac napravio novu plocicu. Pisci su cesto sitni i krupni preprodavci delova za elek- troniku koji obavezno na kraju teksta stave i svoju malu reklamu po sistemu: delove i plocicu... Gresaka tu i tamo ima, ali, boze, svi gresimo. Jedan primer: u nekom od prvih brojeva izasla je sema za DVM sa 7107. Dali ljudi i izgled plocice. Krenem ja tako sa izradom istog jedno 8 meseci kasnije, ali ne presnimim njihovu plocicu, vec uz pomoc Tanga precrtam nihovo resenje. I uredjaj ne radi. Nakon uporedjenja plocice i seme vidim jednu vezu na plocici vise. Nazovem Elektro, objasnim ljudima gde je problem, da obaveste javnost. Oni mi u pocetku ne veruju jer pisac tekta isti DVM prodaje sa plocicom koja je identicna objavljenoj u casopisu. Kako li mu to uspeva? Elektro vise ne kupujem (moram za Nis), tako da neznam o kojoj je semi rec, ali mogu da ponudim jedno lepo resenje iz casopisa Elektor. Sema sadrzi: CD4047, BS170 (2 kom), BD139 (2 kom), BD249 (2kom), ZD5,6 ZD47 (2 kom), 4-5 otpornika i 3 kondenzatora. I naravno trafo. Umesto BD249 ja sam stavio BU323A i rezulatati su sledeci: sa 12V napajanja, trafoom od 1100W (nisam imao manji) i priljucenom sijalicom od 100W imao sam napon od 190V i struju od oko 9A u primaru. Trafo koji je potreban je 220V/2x10 (2x9). Sve ovo sam uradio sinoc, tako da verujem da uredjaj jos moze da de popravi. Ako je nekome potrebna sema neka se javi. Takodje ima i film za izradu stampane plocice.
electron.764 mvincic,
>> Svi privode kraju svoje uređaje, a niko da pošalje >> shemu veza. :( Sorry, nemam skener, pa ne mogu onu iz RA. Svoju šemu ne distribuiram iz više razloga. Pozdrav, DENS.
electron.765 rmarjan,
Postoji mogucnost da ti je neka veza naprsla, odnosno hladan lem. Pregledaj dobro stampanu plocu, a mozes probati i sa prelemljivanjem komponenata na ploci. Ako nista ne nadjes, uzmi drugi instrument pa proveri veze po redu. To jeste dosadno, ali nema ti druge. Pozdrav, Marjan.
electron.766 zokig,
>> Nadam se samo da nije kalem negde "napuk'o". Ostalo lako mogu >> da razlemim i ispozamenjujem sve ako treba. ;) Kad već pominješ kalem. :) Da li si ležišta kretnog sistema _dovoljno_podmazao_ ;) prošli put !?! Sorry, ali "paceri" koji se ne ustručavaju da razlemljuju i ispozamenjuju sve što treba, uglavnom najvoliju i da podmazuju sve što (ne)treba, u smislu nege_&_preventive. Pa ako eventualno jesi, onda ga lepo odmasti i vozi. Pozdrav, niki ps Neki modeli imaju posebno bateriju za pojačavač, a posebno (2) za ommetar.
electron.767 saricl,
!!! O ovome bi mogle da posvedoce kolege sa Imtel-a, kod koga ono 'm' u !!! nazivu potice od reci 'mikrotalas':) Pa ako ima neki kolega iz Imtela neka baci neki praktičan savet,mislim, da će svima dobro doći.
electron.768 saricl,
!!! BTW, ko izdaje taj časopis ELEKTRO i gde bih mogao da !!! ga nabavim? Inter Hit Tel: 018/347-127
electron.769 zormi,
*!!! O ovome bi mogle da posvedoce kolege sa Imtel-a, kod koga ono 'm' u *!!! nazivu potice od reci 'mikrotalas':) * * Pa ako ima neki kolega iz Imtela neka baci neki * praktičan savet,mislim, da će svima dobro doći. Iz tog sektora Imtela nema ljudi na Sezam-u. Inače, napravili smo mikrotalasni link uredjaj na 23 GHz (prvi takav u ovom delu Evrope, na njemu je nekoliko naučnih radova objavljeno u IEEE). Prenosi 8 Mbps, domet je reda 10-20 km, cena nije za amatersku primenu. Trenutno ga atestira PTT za svoje potrebe.
electron.770 mladenp,
> podmazuju sve što (ne)treba, u smislu nege_&_preventive. > Pa ako eventualno jesi, onda ga lepo odmasti i vozi. Nisam baš toliko glup. ;) A nije mi ni palo na pamet. ;) Pretpostavljam da ležišta nisu podmazama nekom običnom mašću već grafitnom ili sl. Hvala u svakom slučaju. > ps Neki modeli imaju posebno bateriju za pojačavač, a > posebno (2) za ommetar. Nema ovde nikakvog pojačavača. Svi elementi su pasivni.
electron.771 mladenp,
> Ako nista ne nadjes, uzmi drugi instrument pa proveri veze > po redu. To jeste dosadno, ali nema ti druge. Hvala. Broj veza koje treba proveriti ne bi bio baš veliki jer je problem isti kod merenja svih veličina na svim opsezima. To sužava krug potencijalnih "krivaca" na kalem i par okolnih elemenata za zaštitu i podešavanje. Problem je što ne mogu lako doći do drugog instrumenta. ;)
electron.772 dares,
Zna li neko gde ima da se kupi ( i koliko košta, na kraju krajeva) IC (iliti čip) TMP47C434H (Toshiba) ? IC je inace iz Philips-ovog televizora i dođe mu nešto kao memorija ili tomeslično (znam samo da kad se zagrije TV potpuno poludi).
electron.773 frant,
Pošto sam izradio nekoliko štampanih ploča direktnim preslikavanjem simbola na bakarnu površinu i nagrizanjem pomoću ferihlorida, odustao sam od toga, jer je taj način loš. Sad želim da projektujem štampane ploče pomoću računara i da ih izrađujem npr. foto-postupkom. Molim nekoga ko se time bavi da napiše ukratko šta mi je potrebno, koji program je preporučljiv i kakva su iskustva. Da li je taj metod pogodan za kućne uslove? Frant
electron.774 rmarjan,
> ... zelim da projektujem stampane ploce pomocu racunara ... > ... koji program je preporuciv i koja su iskustva ... > ... Da li je taj metod pogodan za kucne uslove? Postoji dosta programa pomocu kojih se moze vrsiti projektovanje stampe na racunaru. S obzirom da je u pitanju hobi (ako nije, sorry) i kucni rad, mislim da bi bilo najlakse nauciti TANGO, koji je, inace, dosta popularan. Naravno, ako sam radis plocu u kucnoj radinosti, pri projektovanju moras da obratis paznju na debljinu vodova, kao i njihov razmak. Ne znam kako si prenosio stampu na bakar, ali se to obicno radi alkoholnim flomasterima, cime se moze dobiti dosta dobra probna stampa u vrlo kratkom vremenu. Sto se tice izrade stampe foto-postupkom, tu uslugu mozes dobiti na vise mesta u gradu, ja ti mogu preporuciti Acu Ekmedzica iz Zemuna. Dovoljno je da mu odneses projekat na pausu, a mozes ga pitati i da li prihvata projekat na disketi, pa da on napravi kopiju na pausu. Pazi, pre nego sto se zaletis na bilo koje mesto u gradu da ti naprave stampu, RASPITAJ SE ZA TEHNOLOGIJU IZRADE: koju minimalnu debljinu vodova mozes da radis, minimalni precnik rupe i slicne stvari - inace moze da se dogodi da dobijes losu stampu, ili moras da preprojektujes gotovu stampu. Nadam se da ce ti ovo pomoci. Pozdrav, Marjan
electron.775 mstankovic,
HI, Frant. Od programa za projektovanje stampanih ploca u PC-ju preporucujem TANGO, jer je jednostavan,lak za ucenje, ima dovoljno izlaza na stampace,plotere... veoma je rasiren na ovom prostoru i radi pod DOS_om! Ako bas hoces WINDOWS onda imas PROTEL ali bez 486 masine sa 8 MEGA RAMA ti ne bih preporucio. Ja imam 386 na 40 MHz sa koprocesorom, 4 MEGA RAMA i CIRUS 5422 karticu pa sam zbog sporosti programa odustao od njega. Programa ima svuda po gradu, a neka firma iz Nisa prodaje i uputstva - po meni za Tango ti nije potrebno jer je vecina ljudi koje znam sama naucila da radi na njemu. Ako ti stampe nisu previse komplikovane stampaj na paus pa vozi dalje. Sa izradom stampi nemam nikakvih iskustava. Uzgred, u februarskom casopisu ELEKTOR (engleski) izasla je prica o foliji na koju se stampa (laser,cak i fotokopiranje) i on°─da °─n°─a˝ů ű  ű űű▀ű▀nanese na stampu, zagreje i eto otiska bez fotopostupka. Naravno ostaje jos i nagrizanje. Ako ti treba adresa u Engleskoj gde ima toga (ne znam cenu) mogu da je objavim.
electron.776 mstankovic,
HI svima. Na sezamu sam nekoliko meseci, a vidim da nema nas puno tema iz elektronike. Ako postoji neka grupa iz ove oblasti voleo bih da se "ugrupisem". Inzenjer sam elektrotehnike, radim mikrokontrolere,merenja,regulaciju, projektujem u TANGU i PROTELU, ako smatrate da vredi razmenjivati iskustva mail me.
electron.777 cubra,
ĐŠŽ█ Pošto sam izradio nekoliko štampanih ploča ĐŠŽ█ direktnim preslikavanjem simbola na bakarnu površinu i ĐŠŽ█ nagrizanjem pomoću ferihlorida, odustao sam od toga, jer ĐŠŽ█ je taj način loš. Sad želim da projektujem štampane ploče ĐŠŽ█ pomoću računara i da ih izrađujem npr. foto-postupkom. ĐŠŽ█ Molim nekoga ko se time bavi da napiše ukratko šta mi je ĐŠŽ█ potrebno, koji program je preporučljiv i kakva su ĐŠŽ█ iskustva. Da li je taj metod pogodan za kućne uslove? Pa eto malo moga iskustva... Kao najbolji program za početak, TANGO je bez premca. PCAD je bolji, ali mnooogo komplikovaniji. ORCAD ne može da se meri uopšte. Dakle, imaš TANGO šematik - program za crtanje šema, i TANGO PCB - program za projektovanje štampe. Programi se izuzetno brzo savla- davaju. Na kraju dobiješ znači nacrt pločice... Odavde ima nekoliko puteva: 1) (ja ga koristim) Disketu sa fajlom nosim čoveku koji direktno sa nje foto ploterom radi filmove, po ceni od 5 DM po filmu. Sa filmovima možeš da radiš štampu kako voliš i gde voliš. 2) Štampaš na laseru, na beli papir, obično u razmeri 2:1 i nosiš kod nekoga grafičara koji sa toga radi film. Za takav film važi isto kao i gore... 3) Štampaš na laseru, na paus papir, i takav "film" koristiš za izradu štampe, ali isključivo kod kuće. Bilo koja firma koja radi foto-postupkom ne može da napravi pločicu na ovaj način jer je zacrnjenje nedovoljno. Ali za "domaći" foto postupak je ovo dovoljno, eventualno se rapidografom retušira negde ako je kritično... Za "domaći" foto postupak ti treba foto-lak pozitiv u spreju (košta oko 20 DM) i razvijač, koji je u stvari običan 2%-tni rastvor NaOH. Dakle, pločicu isprskaš ravnomerno foto-lakom, i ostaviš da se suši, ali na nekim držačima, okrenutu foto-lakom na dole, inače padne prašina i tu ti se javlja prekid. To se radi u nekoj sobi gde nema baš previše svetla. Potpuni mrak je suvišan, dovoljno je da je malo mračnije. Zatim, kad se osuši, staviš film na pločicu, i osvetljavaš UV svetlom, a najbolja je živina lampa za ulično osvetljenje kojoj se razbije spoljni omotač. Vreme utvrđuješ eksperimentom, zavisi od razdaljine i snage, a obično je par minuta. Zatim pločicu turiš u razvijač i posle par minuta se lak skine sa onih mesta gde nije osve- tljen. I gotovo... Nakon toga ti ostaje samo nagrizanje, najprakti- čnije sonom kiselinom i hidrogenom... Prijatno i sretan rad...
electron.778 zeljkoj,
Zna li neko gde u Beogradu ima da se kupi dvostrani vitroplast?
electron.779 crncic,
Potrebno kolo MN1276. Ko ima ili zna gde ima neka javi...
electron.780 cubra,
ĐŠŽ█ Sto se tice izrade stampe foto-postupkom, tu uslugu mozes ĐŠŽ█ dobiti na vise mesta u gradu, ja ti mogu preporuciti Acu ĐŠŽ█ Ekmedzica iz Zemuna. Dovoljno je da mu odneses projekat na ĐŠŽ█ pausu, a mozes ga pitati i da li prihvata projekat na ĐŠŽ█ disketi, pa da on napravi kopiju na pausu. Pazi, pre nego ĐŠŽ█ sto se zaletis Aca Ekmedžić ne radi foto postupkom nego sito štampom. Ako pro- vlačiš linije između pinova integralaca, možeš imati problema jer to ne izlazi baš bog zna kako. Za neke amaterske pločice je O.K. Na disketi ne vredi...
electron.781 cubra,
ĐŠŽ█ Na sezamu sam nekoliko meseci, a vidim da nema nas puno tema ĐŠŽ█ iz elektronike. Ako postoji neka grupa iz ove oblasti voleo ĐŠŽ█ bih da se "ugrupisem". Inzenjer sam elektrotehnike, radim ĐŠŽ█ mikrokontrolere,merenja,regulaciju, projektujem u TANGU i ĐŠŽ█ PROTELU, ako smatrate da vredi razmenjivati iskustva mail ĐŠŽ█ me. Vredi kako da ne. Evo reci nam za početak s kojim kontrolerom (najčešće) radiš. A što se tiče teme, u pravu si, malo je mrtvo... Gde radiš? Jel' znaš nekoga ko ide češće u Nemačku i donosi materijal? Koje su ti verzije TANGA? Da nemaš slučajno drajver za EPSON štampač, ali koji bi radio u rezoluciji 360x360 a ne 180x180 kao što ja imam... Pa moj STYLUS ne dolazi baš do izra- žaja...
electron.782 zkrstic,
>> Uzgred, u februarskom casopisu ELEKTOR (engleski) izasla je prica o foliji >> na koju se stampa (laser,cak i fotokopranje) Folija se zove TEC-200 i važi za trenutno čudo ;) Treba da stigne u Radio klub i cena bi trebalo da bude, akone bude iznenadjenja oko 4-5 demova za A4 list sa uputstvmo za rukovanje i svim čudima. Pozdrav, Zkr
electron.783 vla.sta,
Jel' ima neko iskustva oko upravljačkih jedinica za CNC strugove? Ko zna n, neka ostavi poruku na mail.
electron.784 oper,
>> Vredi kako da ne. Evo reci nam za početak s kojim kontrolerom >> (najčešće) radiš. A što se tiče teme, u pravu si, malo je >> mrtvo... Gde radiš? Jel' znaš nekoga ko ide češće u Nemačku i >> donosi Evo i mene. Posle nekoliko neuspelih pokušaja kontaktiranja sa ljudima koji se bave sličnim stvarima javljam se ponovo uz nadu da će ovaj put biti bolje. Da ne bi diskusija odmah zamrla, evo nešto kao mali resume. Radim najviše sa (naravno) Intelovom 51 familijom. Koristim Archimedes-ov kompajler i asembler, a pomalo i PLM51. Druga oblast je Motorola (6833x) i tu koristim Intermetrics-ov sistem (takođe C i asm). Štampe radimo u TANGU, ploče kod čovke u Novom Sadu i relativno smo zadovoljni kvalitetom, a može i modemom da se šalje (ako nekome treba adresa mail me, da ne bude reklama). Što se tiče Nemačke, znam ljude koji relativno često nabavljaju, ali je problem naravno sa cenama koje su VRLO visoke. Pz Pera...
electron.785 ssimeunovic,
Da li neko ima šemu videorikordera HITACHI VT-7E? Prvenstveno me zanima priključak za žičani daljinski upravljač zbog mogućnosti kompjuterskog kontrolisanja kretanja trake. Da li neko poseduje stare ELEKTOR-e i literaturu za Motorolin DSP 56001?
electron.786 frant,
> Zna li neko gde u Beogradu ima da se kupi dvostrani vitroplast? Izgleda da se teško nabavlja i jednostrani. Da li neko zna gde u Beogradu može da se kupi UNIVERZALNA ploča (rupice na 2.54mm, sa paralelnim bakarnim linijama)? Naišao sam na ploču sa rupicama, ali BEZ bakra - to mi ne vredi. Frant
electron.787 frant,
Hvala svima koji su odgovorili na moje pitanje o izradi štampanih ploča! Ploče koje sam pravio bile su jednostavne i koristio sam "Lithoprint" simbole, koje sam direktno preslikavao na bakar. Rezultat je bio zadovoljavajući, ali je takav rad naporan i dugotrajan, a ploča je "unikat". Od predloženih rešenja mislim da mi je najprihvatljivije da ploču projektujem pomoću TANGO-a, a da izradu štampe prepustim nekom ko to radi profesionalno. Zato me zanima adresa/broj telefona pojedinca ili firme koja se time bavi. Ne bih radio serije, nego pojedinačne primerke ili najviše do 5 komada jednakih ploča. Kako da gotovu štampanu ploču zaštitim od oksidacije? U nedostatku bilo čega drugog, premazujem površinu rastvorom kolofonijuma u alkoholu, ali to nije baš... Frant
electron.788 cubra,
ĐŠŽ█ Evo i mene. Posle nekoliko neuspelih pokušaja kontaktiranja ĐŠŽ█ sa ljudima koji se bave sličnim stvarima javljam se ponovo ĐŠŽ█ uz nadu da će ovaj put biti bolje. Da ne bi diskusija odmah ĐŠŽ█ zamrla, evo nešto kao mali resume. Pero, gde radiš, ako nije tajna, možda se čak i poznajemo... Inače, ja koristim asembler od firme "KEIL", i prilično je dobar, a malo sam pokušavao i sa C-om iste firme, ali to ide malko spo- rije jer nemam nikakvu dokumentaciju. A često se okoristim i sa BASIC-om, on je zaista jedna genijalna stvar, napisan jako pame- tno, i vrlo je koristan ako treba nešto na brzinu da se proba... pozdrav, Čubra
electron.789 vstan,
> Na sezamu sam nekoliko meseci, a vidim da nema nas puno tema iz > elektronike. Ako postoji neka grupa iz ove oblasti voleo bih da > se "ugrupisem". Bas zato nikako u grupu !
electron.790 mstankovic,
Opet ja talasam. Dakle za pocetak trenutno radim kod kuce(privatno) a radio sam u pupinu i loli. Nesto malo sam radio sa 8031, ali sam posle toga iskljuciv - 68HC11. Samo poredjenja radi- ima 4 ili 8-kanalni ,8 - bitni AD konvertor u sebi, gomilu ptskih ulaza\izlaza, tajmerske itd. interapte itd. I 512 bajta EEPROM-a sto je cesto znacajno. Bio je  űpregled 68hc11/8031 u ˘ĘNiskom Elektru, koga zanima.Jedna lepa prednost - ima ugradjen ROM(196) bajta koji omogucava butstrep rad (nikom nisam pomenuo familiju)-dakle da se direktno podize(emulira) iz Pc-ja na primer. Radim u Tangu 2.10 (PCB) i shematic 1.20 i bio bih vrlo srecan ako bi neko prijavio noviju verziju. Probao, sam sa protelom ali je toliko spor za moju masinu (386/40,4MB RAM-a,koprocesor) da ga nikom ne preporucujem. WINDOWS! Ja koristim jedan drugaciji nacin pripreme za stampu, koji se poprilicno prosirio u gradu. NAime iz PCB stampam fajl u post script formatu i disketu nosim u B&Z na vozdovcu - Radoja Dakica 9 - nije reklama - meni nista ne znaci. Oni to stampaju istog dana na LINOTRON masini koja ima ... mnogo puta bolju rezoluciju od lasera. Cena je 10 DEM za A$ format a folija koja se dobija je odlicna - gde moze film moze i ona. OPet greska - dale A4 format- 10 DEM - ali mogu i veci formati. Probao sam stampanje sa buble jetom i moze da prodje, malo ipakrazliva. KKKKAli onda dakle treba stampati indirektno- prvo u postscript ili hpgl format, pa onda na stylys. Na sezamu imas program GS za rad sa postscript formatima. JAvi ako uspes. Hvala Zkrsticu za informaciju, javicu se za neko vreme u Radio klub. Zanima me samo da li ce time moci da se izvede i dupla stampa (teorijski ok, ali..). POruka 6.784 me zbunila. Radim nekoliko godina sa kontrolerima, pogotovo MOtorolinim, ali nisam cuo za 6833x seriju, pa molim Peru da nesto kratko pise o njima. Zavrsava mi se 30 minuta pa cu sledeci put dati telefon jednog dobavljaca. POzdrav Miki.
electron.791 oper,
>> zbunila. Radim nekoliko godina sa kontrolerima, pogotovo >> MOtorolinim, ali nisam cuo za 6833x seriju, pa molim Peru da >> nesto kratko pise o njima. Zavrsava mi se 30 minuta pa cu >> sledeci put dati telefon jednog dobavljaca. POzdrav Miki. Ma bio je mali lapsus. Familija se zvanično zove 683xx, ali pošto ja radim samo sa 68331 onda mi se omaklo. Da ne bi ostalo samo na ovome evo nekih karakteristika za 6833x. * MCU se sastoji iz 3 dela: - CPU Kompatibilan na nivou objektnog koda sa MC68010 + par instrukcije optimizovanih za kontrolerske aplikacije. - System integration module Arbitraža nad internim bus-om, kontrola 12 chip select signala, watchdog timer... - Time processing unit (samo 68332) Nisam probao pošto ga 331 nema, ali izgleda strašno moćna stvar. Specijalizovani procesor za obradu vremenskih siganala. U mikrokodu preprogramirano 16 programa među kojima i PWM, step motor control, compare & capture + mogućnost sinhronizacije bilo kojeg (od 16) kanala na bilo koji. (Npr. sinhronizacijom na 50Hz ostvaruje se PWM i sl.) * 32 bitna arhitektura, s tim što je sx varijanta, tj. 16 bit data bus * 24 bitni data bus + 3 FC pina koji selektuju jedan od osam adress space-ova (supervisor program, supervisor data, user prg., user data, CPU space). * 8 32 bitnih data i 8 32 bitnih adresnih registara * Background emulation mode MCU ima ugrađenu logiku koja omogućuje single step i breakpoint a ne treba ti nikakav emulator. Naravno potrebna je pločica sa veznom logikom (priključuje se na lpt, a radi sinhronu serijsku komunikaciju) i program za PC. Ako nekoga interesuje nešto više neka vikne.... Pz Pera...
electron.792 oper,
>> Pero, gde radiš, ako nije tajna, možda se čak i poznajemo... Piše u rezimeu... :) Inače pravimo elektroniku za industriju i tu se uglavnom koristi 51 familija i kontrolere za LED displeje, gde koristimo motorolu. >> Inače, ja koristim asembler od firme "KEIL", i prilično je >> dobar, a malo sam pokušavao i sa C-om iste firme, ali to ide >> malko spo- rije jer nemam nikakvu dokumentaciju. A često se >> okoristim i sa BASIC-om, on je zaista jedna genijalna stvar, >> napisan jako pame- tno, i vrlo je koristan ako treba nešto na >> brzinu da se proba... Pazi, ja sam jednom kod nekog tipa video taj KEIL sa sve c kompajlerom i asemblerom i oduševio se pošto sam tada koristio Archimedes-ov sistem. Naime, Arch daje u najmanju ruku katastrofalan kod, dok je KEIL-ov kod bio na nivou onog koji daje PLM, što smatram da je zadovoljavajuće (ako ne i više od toga). Međutim, taj tip je sad daleko, a ja sam isto toliko daleko od KEIL-a jer nemam dokumentaciju. Iz istog razloga iz kojeg ti koristiš Basic, ja ponekad uzmem PLM. U stvari elektroniku redovno 'oživljavam' pomoću programa u PLM-u jer je jako jednostavan. Za Arch moram da prerađujem biblioteke u zavisnosti od toga da li ima ili nema externi RAM, pa da pravim link script, pa još trist čuda, a za PLM imam samo .bat fajl. A ne koristim ga stalno pošto ima glup način prenosa parametara u funkcije pa ne mogu da budu reenterant :( Aj' neka i ova tema malo živne :) Pz Pera...
electron.793 cubra,
.oOo. ploču projektujem pomoću TANGO-a, a da izradu štampe prepustim nekom .oOo. ko to radi profesionalno. Zato me zanima adresa/broj telefona .oOo. Kako da gotovu štampanu ploču zaštitim od oksidacije? U Pa ako taj neko to radi profesionalno, onda on pločicu i kalaiše, pa je tako zaštićena... Denis
electron.794 mitcho,
> Inače pravimo elektroniku za industriju i tu se uglavnom > koristi 51 familija i kontrolere za LED displeje, gde koristimo > motorolu. Koje su prednosti Motorole (posebno 68HC11) u odnosu na Intel 8031. Mislim na prednosti uočene iskustvom u radu. Znam za kataloške prednosti tipa: ugrađen A/D konvertor, tajmer više i tome slično... BTW, ima li ko C kompajler za 68HC11? > Za Arch moram da prerađujem > biblioteke u zavisnosti od toga da li ima ili nema externi RAM, > pa da pravim link script, pa još trist čuda, a za PLM imam samo > .bat fajl. Napraviš više biblioteka, pa u .bat fajlu pozivaš onu koja ti treba. Odnosno, napraviš više .bat fajlova.
electron.795 oper,
>> Nesto malo sam radio sa 8031, ali sam posle toga iskljuciv - >> 68HC11. Samo poredjenja radi- ima 4 ili 8-kanalni ,8 - bitni >> AD konvertor u sebi, gomilu ptskih ulaza\izlaza, tajmerske >> itd. interapte itd. I 512 bajta EEPROM-a sto je cesto >> znacajno. Bio je  űpregled 68hc11/8031 u ˘ĘNiskom Elektru, >> koga zanima.Jedna lepa prednost - ima ugradjen ROM(196) bajta >> koji omogucava butstrep rad (nikom nisam pomenuo >> familiju)-dakle da se direktno Ajde, ako te ne mrzi reci nešto više. Prvo koji tačno model hc11 koristiš, kako radi butstrep (i ja tebi :) sa PC-a, kako programiraš taj ROM, kakav je EEPROM, ma sve me interesuje... (pogotovo kakvi su to 'ptski' ulazi/izlazi :) BTW - 8 kanalni A/D kovertor ima i 535. Takođe, osim dva tajmer/kauntera, ima i posebni tajmer2 koji radi i komper/kepčr, ima 4 nivoa prioriteta za interapte, 256 bajta RAM-a + 128 SFR... Inače može da se desi da treba da preradim neki program baš za 68hc11, pa me zato sve ovo interesuje. Program je pisan za makro asembler koji se odaziva na ime x68c11.exe (postoje verzije i za 6805, 6809, a bogami i za 68k) pa me interesuje i sa čim ti radiš i... Ma još jednom kažem - sve me interesuje... Pz Pera...
electron.796 feniks,
Hitno mi je potrebno kolo CD4067. To je inače 16-kanalni multiplekser (24 pina). Čuo sam da ga ima u ITC-u po ceni od oko 8 DEM, ali izgleda da ta firma ovih dana ne radi (zvoni, niko se ne javlja)? :((( Da li bi još negde mogao da ga potražim?
electron.797 sojka,
=============================================================================== HITNO MI TREBA ŠEMA ZA PANASONIC TELEFON KX-T 9050B (BEŽIČNI). ZANIMA ME I NABAVKA SA DALEKOG ISTOKA !!! Mail me Sojka ili na tel.021-804235 Robert. ==============================================================================
electron.798 sojka,
Tražim šemu za satelitski risiver PACE SS-6060 kao i procesor i e2prom za isti: Procesor ima oznaku: ZILOG z256 Z0861108 PSC PACE 109518 9210 Mk E2prom je tipa : 93c56 Mail me Sojka ili na tel.021-804235
electron.799 sojka,
Neko mi je ukrao slušalicu(konzolu) bežičmog telefona Panasonic KXT-3910 pa tražim isti(ili sličan),ko ima da prodaje (ili mu je baza crkla). Mail me sojka ili na tel.021-804235 Robert
electron.800 oper,
>> Koje su prednosti Motorole (posebno 68HC11) u odnosu na Intel >> 8031. Mislim na prednosti uočene iskustvom u radu. Znam za >> kataloške prednosti tipa: ugrađen A/D konvertor, tajmer više i >> tome slično... BTW, ima li ko C kompajler za 68HC11? Ja radim sa 68331, a što se tiče 68hc11, to će morati Miki da izdetaljiše, ako ga ne mrzi... Gore navedene kataloške prednosti, inače ne stoje u odnosu na Siemensov SAB 80535/535, koji uglavnom koristim, a koji otprilike ima sve to. Što se tiče MC68331, to je već sasvim nova generacija kontrolera i razlika između njega i hc11 i 31 je kao između XT-a i 386sx. >> Napraviš više biblioteka, pa u .bat fajlu pozivaš onu koja ti >> treba. Odnosno, napraviš više .bat fajlova. U principu da, ali to i dalje ne rešava problem pisanja link skriptova u kojim definišem raspored segmenata u memoriji što je posebno važno ako imam memorijski mapirane I/O uređaje. Takođe bilo bi zgodno kad bih mogao eksplicitno da mu zadajem za svaku varijablu ili konstantu adress space u koji treba da se smesti. Sve je to jako lepo rešeno kod PLM-a, ali on opet ima svoje mane. U principu ono što meni fali je nešto ovako: const int trtmrt at 0xc000 code; /* ili */ unsigned char trtmrt at 0xc000 xdata; Pz Pera...
electron.801 frant,
> Pa ako taj neko to radi profesionalno, onda on pločicu i kalaiše, > pa je tako zaštićena... Nadam se da je tako. Pitanje se odnosilo na pločice koje bih eventualno sam izrađivao i na one koje sam već napravio. Frant
electron.802 cubra,
ĐŠŽ█ Iz istog razloga iz kojeg ti koristiš Basic, ja ponekad ĐŠŽ█ uzmem PLM. U stvari elektroniku redovno 'oživljavam' pomoću ĐŠŽ█ programa u PLM-u jer je jako jednostavan. Za Arch moram da ĐŠŽ█ prerađujem biblioteke u zavisnosti od toga da li ima ili ĐŠŽ█ nema externi RAM, pa da pravim link script, pa još trist ĐŠŽ█ čuda, a za PLM imam samo .bat fajl. A ne koristim ga stalno ĐŠŽ█ pošto ima glup način prenosa parametara u funkcije pa ne ĐŠŽ█ mogu da budu reenterant :( E, ne znam da li znaš kako izgleda BASIC, to nije kompajler, nego je interpreter! Jedino što ti treba 1Kb eksternog RAM-a da bi on mogao da radi. Spakovali su ceo BASIC u 8 Kb, i ima puno lepih stvari... Sa C-om sam uspeo da ostvarim neka dostignuća, čak sam naslepo nab'o kako se radi sa exsternim RAM-om, i kod je zaista jako dobar. Pri kompajliranju možeš da mu zadaš da ti generiše i asembler, pa vidiš kako on to radi. Prilično je pametan, neke stvari radi baš istovetno kao što bi i ja uradio... Trebalo bi da nabavim uputstvo uskoro, ali će možda biti na nemačkom :( jer mi jedan drugar radi u Beču, pa su tamo kupili kompajler. pz, Čubra
electron.803 cubra,
Ovo za LINOTRON je prilično dobra ideja. Ali ne znam kako da štampam fajl u post-script formatu? Da li ima neki drajver za to? Ja imam drajvere u TANGU za epsone, laser i za HPGL. Ako možeš to malo da mi objasniš... A Motorola je zaista sjajna, jedino što se ispostavi da mi najčešće treba jeftin kontroler, a HC11 je malo skup. Pa mu treba i podnožje, pa onda i dobra štampa... A 8031 ima da se kupi već za 6 DM, a i ne treba mu podnožje i često prolazi i jednoslojna štampa koju dobijem za dan! Ako nekog zanima, napravio sam za svoje potrebe jedan zaista dobar EPROM EMULATOR iz "Elektor"-a, koji radi jako lepo, emulira do 512-tice, kači se na paralelni port, i program se "odštampa" u njega za sekund, pa još po završetku generiše i reset signal da se program startuje... pz, Čubra
electron.804 rmarjan,
> Aca Ekmedzic ne radi foto postupkom nego sito stampom. Tacno. Moja greska. Mislim da nece da garantuje za vodove tanje od 12 milsa, sto zaista ne prolazi kroz integralac. Medjutim, pre godinu dana sam bio sluzbeno u Novom Sadu, ali sad ne mogu da se setim kako se zvala firma. Oni su vukli dosta tanke vodove, i jako su nam lepo napravili stampu.
electron.805 rmarjan,
Da li znate da je za 68HC11 rok isporuke od 6-9 meseci? Motorola ga radi samo kada joj se skupi dovoljno velika placena kolicina, i onda pusti seriju. Mnogi su se razocarali zbog ovoga, a mene zanima da li neko zna za slican kontroler od nekog pristupacnijeg i jeftinijeg, npr. PHILIPS-a ili SIEMENS-a (sad lupam, al` nema veze), odnosno koji moze da se brzo dobije u velikoj kolicini? Hitachi i sl. nisu u igri.
electron.806 zkrstic,
>> Hitno mi je potrebno kolo CD4067. Radio klub, 402-096, 422-792, 09-17, cena je oko 12 dinara Pozdrav, Zkr
electron.807 mitcho,
> Gore navedene kataloške prednosti, inače ne stoje u odnosu na > Siemensov SAB 80535/535, koji uglavnom koristim, a koji > otprilike ima sve to. Što se tiče MC68331, to je već sasvim > nova generacija kontrolera i razlika između njega i hc11 i 31 > je kao između XT-a i 386sx. Pretpostavljam u korist 68331. Ako je tako, mrzi li te da malo opišeš u čemu su novine. I gde se može nabaviti, kao i koji programski jezik (kompajler) koristiš za njega? > U principu da, ali to i dalje ne rešava problem pisanja link > skriptova u kojim definišem raspored segmenata u memoriji što > je posebno važno ako imam memorijski mapirane I/O uređaje. Kad pominješ memorijski mapirane I/O uređaje, na koji kontroler misliš? Da li bi malo elaborirao ovo mapiranje...
electron.808 mstankovic,
Cubra, kod mene u Tangu postoje drajveri za postscrpt i Epostscript izlaz. Pogledaj u drugim direktorijumRIVER, SCH) a ako ne nadjes javi se na mail pa cu ti poslati. Jos jednom APEL - ako neko ima Tango PCB noviji od 2.10 nek se javi, necu mu nista. Miodrag.
electron.809 mstankovic,
Slazem se da je znatno lakse doci do Intelovog 8031 kontrolera nego do MOtorole , kao i da je znatno jeftnijitiniji. Do prosle godine i ja sam dosta ratovao oko nabavke. Medjutim , u katalogu BIrklina prodaje se 5-6 verzija po ceni od 18 do 34 DEM. Kako Birklin ima radnju u MInhenu, a koliko znam vecina dobavljaca odatle donosi, problem je resen. Ima ga i u Grckoj i u Sloveniji, treba samo proveriti cene. Ima ga i u Farnelu, gde je skuplji nego u BIrklinu. Pa posto i Pera pita, da ja davim vise.   ű ű Da se razumemo, nisam Motorolnim agent ni advokat, ni trgovac. Ja jednostavno radim sa kontrolerima a ovaj mi se pokazao najpogodnijim. 68 űHc11 ˘Ę űj űe ipak za klasu iznad 8031 (pa i noviji je), mogao bi se porediti sa 80535 i 80551, ali da se razumemo to su 8-bitni kontroleri, koji su ipak sasvim dovoljni za vecinu industrijskih primena. Postoji i 68HC16 - 16 bitni, ne znam koliko pinova (znam jednu verziju sa 132) ali to je vec neka druga prica.Kao i Perin 6833X. Dakle dve osnovne klase 68HC11 su A i E. Razlika je u RAM-u (256 za A i 512bajt bajta za E seriju).A0 je bez EEPROM-a, a 68HC11A1 sa 512 internog EEPROM-a. OPet smetnje. 68HC11A1FN je u plcc 52 podnozju, a 68HC11A1P je u standardno dilu sa 48 pinova. ˘ĘE ser űi űja jeamo u plcc pakovanju. IMa razlike i u jednom pinu na portu A , ali je to amnje znacajno. Postoji i verzija bez AD konvertora (d), ali je nisam vidjao. Postoji i 68HC711 sa ugradjenim EPROM-om (12Kb), koji bi mogao i da se nabavi ovde, ali je naravno znatno skuplji. Da ne zaboravim, naravno pakovanje sa 48 pinova ima 4 AD ulaza manje. U osnovi 68HC11 ima DVA! akumulatora, koja mogu raditi kao jedan 16-bitni akumulator, dva 16-bitna indeksna registra, sto sve olaksava posao onome koji pise softver. Portovi B i C sluze za klasican multiplex data/adrese. POrt D omogucava komunikaciju - asinhronu ili sinhronu (4 pina). Ako se ne koristi, onda se mogu konfigurisati kao pinovi opste namene. Port E je AD- konvertorski, fda ne gnjavim sa time. Port A je posebno interesantan. Naime postoji (uprosceno) 4 ulazna, 3 ulazna pina i jedan brojacki. Svaki od ulaznih pinova moze da se posebno konfigurise, tako da na njemu interapt moze da izazove: visok nivo, nizak nivo, prelaz 0-1, 1-0 ili bilo koji prelaz. Ovo je zgodno i za merenje frekvencije. Svaki od izlaznih pinova moze biti povezan sa tajmerom (malo uproscavam) tako da se moze generisati na primer, na 1 pinu frekvencija 100Hz, na drugom 1000Hz, itd., a sve u interaptima, bez opterecenja Mislioca. Naravno, lako je moguce definisati i odnos impuls/pauza.POslednjei pin je brojacki i moze da izazove interapte ili na svaki dolazeci impuls, ili na odredjeni unapred zadati broj impulsa ili na oba.  űű▀Ú] ű ű ű ű EE űp űrom-u. EEPROM-u se vrlo lako pristupa p űrogramski, a treba samo 5V. Mislim da je ovo dovoljno, za vise ű ipak tr /  űba literatura, a o bootstrepu isuci put. ¸│ ű ű
electron.810 d.petrovic,
> Radio klub, 402-096, 422-792, 09-17, cena je oko 12 dinara Pa i nisi skoro poslao neke nove cene. BTW. (jes' da bi ovo trebalo u clipper, ali...) što u onom programu imaš I dinarske i devizne cene ? Mogao si u tbrowse da staviš (devizna * koef).
electron.811 feniks,
│>> Hitno mi je potrebno kolo CD4067. │ │ Radio klub, 402-096, 422-792, 09-17, cena je oko 12 dinara └────────────────── Hvala za info, ali bilo mi hića pa sam juče kupio u ITC-u (15 din). BTW, jel ima neko novi katalog ponude za ITC-a ili za Radio-klub (makar sa kraja '94.)? Pozdrav, sp
electron.812 zelmil,
Povodom diskusije o kontrolerima ja se takodje bavim slicnim stvarima radim sa 8031 ali malo pa zato sve programe pisem u asembleru a procitao sam ovde da ima nekih iskustava sa nekim drugim jezecima kao PLM,C i BASIC ukoliko vam nije tesko napisite neku rec vise o ovim stvarima. Da li ste skinuli simulator sim515 sa sezam-a i kako vam se svidja. Puno pozdrava ZELMIL
electron.813 oper,
>> sluzbeno u Novom Sadu, ali sad ne mogu da se setim kako se >> zvala firma. Oni su vukli dosta tanke vodove, i jako su nam >> lepo napravili stampu. Firma kod koje mi radimo pločice, takođe je iz Novog Sada. Zovu se BAZA-MS, adresa može na mail. Ljudi su jako korektni i za sada nije bilo problema... Koliko tanke vodove mogu da rade ne znam, ali su nam radili štampe za pločice sa 535 i sve radi OK (kuc, kuc...). Može i modemom. Pz Pera...
electron.814 oper,
>> zbog ovoga, a mene zanima da li neko zna za slican kontroler >> od nekog pristupacnijeg i jeftinijeg, npr. PHILIPS-a ili >> SIEMENS-a (sad lupam, al` nema veze), odnosno koji moze da se >> brzo dobije u velikoj kolicini? Hitachi i sl. nisu u igri. Verovatno će se većina ovde složiti sa mnom da je najbolje uzeti nešto iz 31 familije. Možeš da biraš Intel, Philips, Siemens... Svi imaju svoje verzije. Pristupačan je, lako dolaziš do komponenti, mnogo se koristi, jeftin, postoji mnogo verzija, pa možeš da biraš šta ti treba. Verovatno je najvažnije to što ga mnogo ljudi koristi, pa možeš lako da dođeš do kompajlera i svega ostalog, a i do iskustva :) Pz Pera...
electron.815 oper,
>> opišeš u čemu su novine. I gde se može nabaviti, kao i koji >> programski jezik (kompajler) koristiš za njega? Pošto se javilo dosta ljudi koje interesuje 331, možda bi bilo zgodno da uhvatim malo vremena i da napišem nešto opširnije, pa da bačimo ovamo. Viknite ako vas interesuje, pa da se bacim na tipkanje. Koristim Intermetrics-ov c kompajler i asembler. U paketu su kompajler, asembler, linker, librarian, još neki pomoćni programi i biblioteke za sve motorole od 68000 do 68040 uključujući i kontrolere. >> Kad pominješ memorijski mapirane I/O uređaje, na koji >> kontroler misliš? Da li bi malo elaborirao ovo mapiranje... U poruci sam mislio na 31 familiju, jer 331 ima 12 posebnih chip select pinova baš za te stvari. U stvari sve se kači na te pinove (EPROM, RAM, PIA, sve što ti padne na pamet a u konfiguracione registre upišeš koliko wait stateova ide za koji čip i sl.) Jedino boot eprom moraš da zakačiš na tačno određeni pin. Kod 31-ce radimo na dva načina, zavisno šta nam treba. Jedan je da uzmeš, recimo, A15 liniju i upotrebiš ju za chip select, pošto nam nikad ne treba preko 32K RAM-a. U zavisnosti koliko ti RAM-a treba možeš da žrtvuješ nekoliko gornjih ili donjih adresnih linija. Drugo rešenje je da, recimo, 3 gornje adresne linije uvučeš u multiplekser, i dobiješ osam čip selekt signala od kojih jedan staviš na RAM, a ostale uglavnom na PIA. Ostaje još da A0 i A1 linije vežeš na A0 i A1 pinove na PIA (ukoliko koristiš intelove 8255) i praktično dobiješ port a na adresi Y000h, port b na Y001h, c na Y002h i kontrol port na Y003h. Ovo Y zavisi od toga koje linije sa adres basa si koristio kao čip selekte. Sada upisivanjem na memorijsku lokaciju Y000h praktično upisuješ u port a pie koja je tu mapirana. Pz Pera...
electron.816 oper,
>> Ako nekog zanima, napravio sam za svoje potrebe jedan zaista >> dobar EPROM EMULATOR iz "Elektor"-a, koji radi jako lepo, >> emulira do 512-tice, kači se na paralelni port, i program se >> "odštampa" u njega za sekund, pa još po završetku generiše i >> reset signal da se program startuje... Naravno da me zanima. Moj emulator se kači na serijski, i program se u njega "štampa" ZNATNO duže od sekunde. Jedino što me interesuje kod tvog emulatora je da li možeš da ga resetuješ sa PC-a? Mada, kad malo bolje razmislim, ako se već fajl prenese za sekundu, onda nije ni toliko važno... BTW - koji format fajla prihvata (.bin ili .hex). Pz Pera...
electron.817 cubra,
.oOo. Cubra, kod mene u Tangu postoje drajveri za postscrpt i .oOo. Epostscript izlaz. Pogledaj u drugim direktorijumRIVER, .oOo. SCH) a ako ne nadjes javi se na mail pa cu ti poslati. Jos E, nemam te drajvere, ajde mooooolim te pošalji mi sve drajvere koje imaš, (možda se nađe i neki za matrični). I ako možeš malo da mi objasniš šta ću sa tako dobijenim fajlovima. Pominjao si neki GS program, ja sam ga skinuo sa SEZAM-a, to je neki ghost script u kome mi apsolutno ništa nije jasno ni čemu služi, a kamoli nešto više o tome... Dakle, ako može postupak od izlaza iz TANGA do ulaza u pomenutu firmu B&Z sa disketom. pz
electron.818 cubra,
BASIC for 8032 Ako nekoga zanima, evo malo informacija o BASIC-u za kontroler 8032. Napravi se procesorska konfiguracija sa 8032, sa EPROMOM i sa RAM-om od minimum 1 Kb. Zatim se u EPROM sune 8 kilobajta bejzika, i na serijski port kontrolera se prikači terminal (ili PC + komunikacioni program). Brzina serijske komunikacije terminala može biti koliko god vam drago. Udarite jedan SPACE, i.... BASIC se nakon automatske detekcije brzine odazove svojim promptom... Nakon toga se može unositi program ili raditi direktno iz komandnog moda. Ima komande za upisivanje i čitanje iz eksternog i internog RAM-a, iz EPROMA (jeste, može i da se upisuje jer ako se malo preklope memorijski prostori pogodnom mapiranjem, može i RAM da služi kao code memory). Može da čita i piše u portove, ima floating point aritmetiku (normalno), mogu ulaz i izlaz da se preusmere u bilo šta ako se doda odgovarajuća asemblerska rutina... Ako se napravi odgovarajuća konfiguracija, može i da programira EPROM na sledeći način: Unese se program, testira se itd... (on je u RAM-u). Može se uneti proizvoljno mnogo različitih programa, svaki ima svoj broj. pomoću kratkog basic programa, programira se EPROM sa svim tim programima, (ima i brzi algoritam ako se dovede 6 volti na EPROM) i to na jedan od dva načina: -Da se po resetu uđe u komandni režim. -Da se po resetu automatski startuje prvi program. Programi mogu da se izvršavaju iz EPROM-a, iz RAM-a, i da se prebacuju iz EPROM-a u RAM, i iz RAM-a u EPROM (programiranjem). Mogu se pozivati asemblerske rutine, mogu se iz asemblera pozivati BASIC rutine, može se dodati do 16 komandi koje su potpuno ravnopravne sa već ugrađenim koman- dama (pa da možete u programu napisati sledeće linije: 10 OBRISI_MI_MEMORIJU 20 POZDRAVI_ME 30 NACRTAJ_CVET i slično). Pošto je to ipak interpreter, radi sporo, komandu izvršava za oko 1 milisekundu, ali tu su asemblerske rutine... Toliko za sada, da ne gušim... Čubra
electron.819 cubra,
.oOo. Firma kod koje mi radimo pločice, takođe je iz Novog Sada. .oOo. Zovu se BAZA-MS, adresa može na mail. Ljudi su jako .oOo. korektni i za sada Pero, šalji adresu na mail.
electron.820 cubra,
.oOo. Naravno da me zanima. Moj emulator se kači na serijski, i .oOo. program se u njega "štampa" ZNATNO duže od sekunde. Jedino .oOo. što me interesuje kod tvog emulatora je da li možeš da ga .oOo. resetuješ sa PC-a? Mada, kad malo bolje razmislim, ako se .oOo. već fajl prenese za sekundu, onda nije ni toliko važno... .oOo. BTW - koji format fajla prihvata (.bin ili .hex). Dakle, emulator radi tako što odštampaš fajl na LPT port komandom COPY program.bin LPT1: /B i u emulatoru se to lepo uzima bajt po bajt i smešta u RAM, a o pravilnom smeštanju računa vode brojači. Posle svakog bajta se vrati aknolidž, i to ide strašno brzo. Nakon završenog prenosa koji zaista ne traje duže od sekunde (zavisno od dužine fajla normalno) brojači se otkače od RAM-a, pristup RAM-u je preko bafera ka tvojoj pločici, i generiše se reset signal za ploču. Ne možeš ga dakle resetovati bez punjenja fajla. Ali ti to i ne treba. Kad se program upiše, ploča se resetuje i tvoj program momentalno radi. Za vreme štampanja fajla u simulator i generisanja reseta, svetli LED dioda. Emulator ima 2 RAM-a od 32 Kilobajta, 3 čipa 74HCT590 (brojači sa lečom), 3 bafera - drajvera 74HCT541 za pristup RAM-u sa strane tvoje pločice, 74HC123 monostabil za generisanje reseta i još nekih stvari, 74HC74,7407 i jedan 74HC574. I još par otpornika, kondenzatora, 12xDIP SWITCH ili JUMPER, stabilizator 7805, LED i gotovo... Može da se napaja eksterno ili sa tvoje pločice, može da radi 8-bitno, 16-bitno (ako napraviš 2 komada) i mislim čak i 64-bitno. Ako emuliraš 256-ticu, dosta ti je samo 1 RAM. I kao što i sam vidiš, prihvata BIN format jer nema neku intiligenciju. Pozdrav, Čubra
electron.821 spantic,
Imali neko ideje gde se može naći LA 5531?
electron.822 zkrstic,
Što se tiče kataloga Radio kluba, okačiću ga ovde za reda 5-10 dana, samo da stignem da ga još malko sredim i IZ/PRE/testerišem :) Štampani smo raspordali/razdelili ili kako god se to zvalo pošto je cena bila = cena štampanja (negde oko 1.7 dem) za manje od mesec dana, pa ću novi imati tek za 3-4 nedelje. Pozdrav, Zkr
electron.823 mitcho,
> Pošto se javilo dosta ljudi koje interesuje 331, možda bi bilo > zgodno da uhvatim malo vremena i da napišem nešto opširnije, pa > da bačimo ovamo. Viknite ako vas interesuje, pa da se bacim na > tipkanje. Vičem... Naravno da interesuje. > Kod 31-ce radimo na dva načina, zavisno šta nam treba. Jedan je > da uzmeš, recimo, A15 liniju i upotrebiš ju za chip select, > pošto nam nikad ne treba preko 32K RAM-a. U zavisnosti koliko Da, setio sam se toga nakon što sam poslao poruku. U svakom slučaju hvala na iscrpnom odgovoru.
electron.824 mstankovic,
Za sledece javljanje spremicu drajvere. Postupak z aBa B&Z je sledeci : Stampa se fajl (Tango) umesto na u fajl. Izabere se Postscript drajver. Pri tome se naravno posebno stampaju Top, Botom, Top silk, DRil drowd. - dakle svaki layer po jedan fajl. GS sluzi da se pogleda kako izgleda taj fajl. Pre toga samo treba skinuti par redova iz PS fajla iz Tanga- posle komande end (fajl je naravno ASCII). Tako posle komande HGS top.ps na ekranu vidis gde ti se nalazi crtez, itd. Moguce je povezati vise crteza u jedan fajl, ali to je vec duza prica, na koju sam izgubio dosta vremena. Za stampanje na LINOTRONU treba ubacit-6 redova - to vec treba da potrazi űs od te firme, ako bas ne nadjes napisacu ja ovde. ¸│Tim dodacima se inicijalizuje masina, odredjuju dimanzije, itd. TAj novi fajl odneses na disketi u B&Z i uvece dobijes gotov crtez. Dakle, mozes i bez GS-a, on ti sluzi za kontrolu, samo .PS fajl editujes iz bilo kog programa ű- pocetak i kraj ű. I da ne zaboravim GS moze i da stampa na Epson, laser ... .PS fajl. Na primer GS -sDEVICE=epson cubraű▀.ps. Obrati paznju na velika i mala slova. Naravno, ovaj  űpostupak vredi za komplikova, dvostrane stampe sa tankim linijama, itd. Medjutim, ako imas prilaz laseru(malo isteze ű paus), ÷║buble-jetu ili StylÚStylusu pro űbaj da odstampas na pausu, ako ne prodje ˘Ęonda idi na ovo. POzdrav, Miodrag.
electron.825 oper,
>> Ako nekoga zanima, evo malo informacija o BASIC-u za kontroler >> 8032. >> ... >> Dakle, emulator radi tako što odštampaš fajl na LPT port >> komandom >> ... Ovo je reply na dve Čubrine poruke odjednom, da se iste ne gomilaju. I BASIC i emulator izgledaju baš _cool_. Pogotovo BASIC. Ako sam te dobro shvatio možeš interaktivno da radiš sa kontrolerom. Naravno bilo bi mnogo bolje kad bi mogli i interapti da se odrađuju, a pretpostavljam da ni tajming ne može baš da bude precizan. BTW - koristim priliku da obavestim prisutne da me verovatno neće biti par dana, jer sam uspeo da se izborim za posetu sajmu 'URBANIA 95' u Padovi i da si priuštim par dana razgledanja kulturnih i (posebno) nekulturnih znamenitosti Milana. Ako ne uspem da ojadim nekog Italijanca za tel. račun, čujemo se 10.03. Detaljan izveštaj naravno sledi. ('URBANIA' je jedan od većih sajama elektronike u Italiji, pa se nadam da ću imati šta da pričam.) Pz Pera...
electron.826 mvincic,
>> ti poslati. Jos jednom APEL - ako neko ima Tango PCB noviji od 2.10 nek Imao sam na disketama 2.22 SCH/PCB ali traži hard lock....
electron.827 mstankovic,
Hvala na informaciji. Ako je vec tako, mora da je to neko ovde razbio (mislim hard lock). Raspitacu se na nekim mestima. Uzgred, saljem Cubri ( a i ostalima) drajvere za tango koje imam (isti su za sch i pcb), pa ako ne nadjes POSTSCRIPT ti vici. Pozdrav, Miodrag. drv.zip
electron.828 cubra,
.oOo. GS -sDEVICE=epson cubraű▀.ps. Obrati paznju na velika i .oOo. mala slova. Naravno, ovaj  űpostupak vredi za komplikova, .oOo. dvostrane stampe sa tankim linijama, itd. Medjutim, ako .oOo. imas prilaz laseru(malo isteze ű paus), ÷║buble-jetu ili .oOo. StylÚStylusu pro űbaj da odstampas na pausu, ako ne prodje .oOo. ˘Ęonda idi na ovo. Imam pristup jednom Stylusu koji se nalazi kod mene kući jer je moj, međutim to ni izdaleka ne zadovoljava moje potrebe za štampom. Dakle treba mi dobar film. Očekujem te drajvere, i hvala na detaljnom objašnjenju. Denis
electron.829 cubra,
.oOo. I BASIC i emulator izgledaju baš _cool_. Pogotovo BASIC. .oOo. Ako sam te dobro shvatio možeš interaktivno da radiš sa .oOo. kontrolerom. Naravno bilo bi mnogo bolje kad bi mogli i .oOo. interapti da se odrađuju, a pretpostavljam da ni tajming ne .oOo. može baš da bude Dobro si shvatio, može interaktivno sa kontrolerom da se radi, a možeš da odrađuješ spoljne interapte, tako na primer ima lepa naredba ONEX1 GOTO linija, a linija je deo gde ga obrađuješ... .oOo. Detaljan izveštaj naravno sledi. ('URBANIA' je jedan od .oOo. većih sajama elektronike u Italiji, pa se nadam da ću imati .oOo. šta da pričam.) Drago nas je što imamo predstavnika, jedva čekamo da se vratiš pa da nas izvestiš... pz Čubra
electron.830 lkudlik,
Da li je moguce doci do BASIC interpretera ? Mislim da li bi mi poslao ? Hvala Lkudlik
electron.831 zelmil,
>>Ako nekoga zanima, evo malo informacija o BASIC-u za kontroler >>8032. >>Toliko za sada, da ne gusim... Uopste ne gusis samo pisi jer mi se cini jako interesantnim da li je to BASIC koji postoji vec ugradjen u cip ili nesto drugo. Opet isto da li bih neko mogao da napise nesto vise o PLM-u. Pozdrav ZELMIL p.s. pridruzujem se poruci pre ove odnosno moze li se ikako nabaviti BASIC Poadrav ZELMIL
electron.832 saricl,
!!! Imao sam na disketama 2.22 SCH/PCB ali traži hard lock.... To nije ni najmanji problem.
electron.833 mvincic,
>> koji zaista ne traje duže od sekunde (zavisno od dužine fajla >> normalno) brojači se otkače od RAM-a, pristup RAM-u je preko bafera Možeš li da izvršiš merenje brzine prenosa u emulator. Imam i ja jedan koji sada pravim i sa kojim ne postižem baš preveliku brzinu. Elem najveća brzina se dobija sa copy /b, dok se sve varijante print iz DOS-a ili nekog programa pokazuju sporijim. Problem je što prebacujem 64KB za 35-36 sekundi što je za moje pojmove previše. Problem sigurno nije do emulatora, budući da se uvek čeka na novi strobe oko 540us (mikro sekundi). To sam kontrolisao na logic analizer-u. Ima li neko ideju kako da skratim period pojavljivanja strobe signala. Uzgred, ACK signal nije neophodan.
electron.834 cubra,
.oOo. da li je to BASIC koji postoji vec ugradjen u cip ili nesto .oOo. drugo. To je BASIC koji je ugrađen u čip 8052AH, i on košta 50-tak maraka, međutim može i drugačije: Skine se BASIC iz tog čipa (evo ja dobio, pa i svima zainteresovanima šaljem) pa se lepo isprogramira EPROM sa tim binarnim fajlom. Dakle ovo što šaljem je binarni fajl koji treba sasuti u eprom, (to nije asemblerski program). U konfiguraciji treba da bude taj eprom, RAM od 1 kilobajt ili više, 74xx573, kvarc i naravno, procesor 8032 (8031 ne može). I ne treba ništa više. Na Tx i Rx se preko pri- godnog prilagodnog kolceta za RS232 priključi COM port računara, uđe se u TELIX ili TM, lupi se jedan "space" na bilo kojoj brzini, i BASIC ti se uredno javi. Dakle, ne treba ti taj skup čip, sve apsolutno istovetno radi i sa eksternim EPROM-om. Za one koji imaju želje i volje sutra u poruci stiže i šema jedne divne procesorske konfiguracije koja je izmišljena za eksperimentisanje i koja jako lepo radi sa BASIC-om. .oOo. p.s. pridruzujem se poruci pre ove odnosno moze li se .oOo. ikako nabaviti BASIC Može, samo treba da downloaduješ :) Sutra ide shema... pz, Denis
electron.835 crncic,
Treba mi šema nekog malog pojačavača, kojim bi pojačao zvuk radio-budilnika, znači njega bi ugradio u budilnik - pre zvučnika. Ima li neko tako nešto ?
electron.836 barka,
Nigde ne mogu da nadjem kolo TDA1555. (Crklo u kasu za kola). A obilazio sam servise i servise :( Ako neko ima ideju gde da potražim nek se javi. PS Najbolje na ..mail send barka.
electron.837 crncic,
>> Treba mi šema nekog malog pojačavača, kojim bi pojačao zvuk >> radio-budilnika, znači njega bi ugradio u budilnik - pre zvučnika. Nema niko ? Pa treba mi nešto sasvim jednostavno, Darlington spoj i eveltualno još nešto pride...
electron.838 ssimeunovic,
Dakle kolege elektroničari, nije moguće da niko nema stare brojeve ELEKTOR-a. Potrebni su mi samo određeni brojevi za fotokopiranje. Ne budite sebični, možda bih mogao na neki način da vam se odužim.
electron.839 whitie,
A da mozda neznas ime ili neki kataloski broj od spreja za zastitu plo- cice pri prolasku kroz kupatilo? Znas ono zeleno. Pokriva polje izmedju veza. Kalaj se ne "vata" na njega. Termo stabilan. Ne mislim na SK10 / SK20 Lötlack !
electron.840 mitcho,
> kontrolisao na logic analizer-u. Ima li neko ideju kako da > skratim period pojavljivanja strobe signala. Napiši svoj program za punjenje emulatora. Ako imaš problema oko rada sa paralelnim portom, viči.
electron.841 mvincic,
>> > skratim period pojavljivanja strobe si >> gnala. >> >> Napiši svoj program za punjenje emulatora. Ako imaš problema oko ra >> paralelnim portom, viči. Ne verujem da bih imao problema. P roblemroblem je sto nemam previse vremena :( Ako neko ima vec napisan program ili mu ne predstavlja problem da ga napise u kratkom roku mogao bi bas i da ga okaci ovde... Pozdrav, DENS !!
electron.842 cubra,
.oOo. Dakle kolege elektroničari, nije moguće da niko nema stare .oOo. brojeve ELEKTOR-a. Potrebni su mi samo određeni brojevi za .oOo. fotokopiranje. Ne budite sebični, možda bih mogao na neki .oOo. način da vam se odužim. Ja prvi put vidim ovaj vapaj. Trebao si ti to češće. Imam neke stare brojeve, ali oni su MNOOOOOOGO stari. Imam jedno 30-tak komada a ni- jedan nije noviji od 87. godine :( Kako mogu da se nabave novi, da li neko zna? A ako mogu tebi da pomo- gnem, vikaj! Denis
electron.843 cubra,
.oOo.> kontrolisao na logic analizer-u. Ima li neko ideju kako da .oOo.> skratim period pojavljivanja strobe signala. .oOo. .oOo. Napiši svoj program za punjenje emulatora. Ako imaš .oOo. problema oko rada sa paralelnim portom, viči. Stvarno mi nije jasno zašto to kod tebe ide tako sporo. Kod mene se strobe signali uredno pojavljuju (brzo). To šljaka na sledeći način: Na negativnu ivicu strobe signala se postavljaju podaci i adresa, i aktivira se BUSY a zatim se na POZITIVNU ivicu strobe aktivira ACKNOLEDGE i vrši se upis u RAM. Nakon nekog vremena određenog mono- stabilom, vraća se BUSU na nulu i takođe se deaktivira ACKNOLEDGE (vraća se na jedinicu jer je on aktivan nisko), i onda se čeka novi STROBE. Sve se to normalno radi sa COPY *.* LPT1: /B 32 kilobajta saspe za manje od dve sekunde. BUSY nije neophodan paralelnom portu, a može i da ga bude. ACKNOLEDGE se uvek koristi. Možda je u tome štos? Pozdrav, Denis
electron.844 cubra,
.oOo. A da mozda neznas ime ili neki kataloski broj od spreja za .oOo. zastitu plo- cice pri prolasku kroz kupatilo? Znas ono .oOo. zeleno. Pokriva polje izmedju veza. Kalaj se ne "vata" na .oOo. njega. Termo stabilan. .oOo. .oOo. Ne mislim na SK10 / SK20 Lötlack ! Nešto nisam ni znao da to ima u spreju (kod nas to rade sa sito- štampom sa nekom gustom zelenom masom, bljak) pa sam sad pogledao u Konrad (iz radoznalosti) u koji si i ti verovatno gledao, međutim ja ne znam Nemački, pa mi nije baš jasno. Ali mi nikad ne bi palo na pamet da je Lotlack za tu svrhu... Ima ih tamo raznih, baš ću da pitam jednog kolegu da mi prevede, a u ponedeljak ću da se raspitam kod mene na poslu o takvom sprej-laku. Inače se taj sloj zove solder-maska. pz, Denis
electron.845 mvincic,
>> To nije ni najmanji problem. Što bi trebalo da znači šta? DENS
electron.846 ssimeunovic,
>> Ja prvi put vidim ovaj vapaj. Trebao si ti to češće. Imam neke stare Poruka 6.785. Nisam toliko bezobrazan da često gnjavim ljude. Hvala ti na javljanju, nažalost trebaju mi novija godišta. A kada već nudiš pomoć, da te pitam da li imaš nekih šema u vezi digitaŘne audio tehnike.
electron.847 cubra,
.oOo. godišta. A kada već nudiš pomoć, da te pitam da li imaš .oOo. nekih šema u vezi digitaŘne audio tehnike. Pa nemam baš :( A šta ti treba?
electron.848 cubra,
Uz poruku 6.834 sam zaboravio da prikačim fajl. Evo ispravke, u fajlu se nalazi BASIC za kontroler 8032 u binarnom obliku. Denis 52.bin
electron.849 ssimeunovic,
>> Pa nemam baš :( A šta ti treba? Najviše mi trebaju šeme za S/P DIF digitalne audio priključke (izlaz CD-a, ulaz/izlaz DAT-a). Imam već neku koju bih mogao da iskoristim ali se na njoj nalazi neki strašno nepoznat čip. Šema je objavljena u engleskom ELEKTOR-u, a kao izvor čipa je navedena neka, za mene, nepoznata firma iz Nemačke. I još nešto, da li znaš nekoga ko ima Data Sheet za video Hitachi VT-7E? Potreban mi je jedino zbog priključka za žičani daljinski upravljač koji bi upotrebio za kompjutersku kontrolu kretanja trake. Da li imaš ideju kako bih mogao bez šeme da provalim način kontrole (ne posedujem daljinski)?
electron.850 lkudlik,
Hvala Ti za BASIC, reci mi jos samo koja je verzija. Po mom znanju ima verzije 1.0 i 1.1 ? Lkudlik
electron.851 zelmil,
>>Uz poruku 6.834 sam zaboravio da prikacim fajl. Evo ispravke, u >>fajlu se nalazi BASIC za kontroler 8032 u binarnom obliku. Hvala za BASIC , a kakva je situacija sa uputstvom imas li i treba li uopste. ZELMIL
electron.852 whitie,
--> Ali mi nikad ne bi palo na pamet da je Lötlack za tu svrhu... Mislio ja da nebi ni meni, kad tamo .... To ja savetovao kolegu da proba taj sprej. Onda rekoh da pitam i za sebe. Onda primetio da mi taj sprej zapravo ne treba, pa jos jednom prepravio poruku :) pa sad ko se snadje .... :) U originalu stvar je fotosenzitivna ! , ali nema problema, moze i boja za sito samo mora da je prozirna. Ne sme sakrivati stampu, sto je kod nas naj- cesci razlog "mazanja" maske.
electron.853 zurzul,
Jel zna neko gdje ima da se nabavi kolo TDA 4557 ?? Treba mi za TV. Hvala! Vladimir
electron.854 kvale,
Da li neko zna gde mogu da nabavim integralno kolo TDA 1170 S, koje se nalazi u vertikalnom modulu u Gorenje TV (ako ne grešim)? Pozdrav Goran.
electron.855 znesa,
da li neko zna gde kod nas moze da se nabave koracni motori vec duze vreme mi trebaju dva komada
electron.856 kvale,
Nešto sam radio u Tangu, pa mi neke stvari nisu jasne. Napravio sam neku shemu pa me interesuje da li Tango može da napravi štampanu pločicu za nju? Ako može kako?
electron.857 cubra,
.oOo. Hvala Ti za BASIC, reci mi jos samo koja je verzija. Po mom .oOo. znanju ima verzije 1.0 i 1.1 ? Ovo je verzija 1.1 Denis
electron.858 cubra,
.oOo. Hvala za BASIC , a kakva je situacija sa uputstvom imas li .oOo. i treba li uopste. Pa ako hoćeš da radiš ozbiljnije sa tim, onda ti bogami treba. Ima tu puno stvari, od seta komandi (koje su normalno nešto drugačije nego u običnom BASIC-u - ima nekih specijalizovanih komandi) preko načina rada BASIC-a (šta od resursa koristi) do toga kako se koriste asemblerske rutine iz BASIC-a i kako se koriste BASIC rutine iz a- semblera (!), kako se dodaju vlastite komande itd... Ukoliko ima zainteresovanih (koji su pokrenuli ili će pokrenuti BASIC i dobiti onaj prompt tako prijatan za oči: *MCS-51 BASIC V1.1* ) mogao bih za vikend da pošaljem spisak svih komandi. Denis
electron.859 cubra,
subject: PROTEL FOR WINDOWS Ajde neko od protelaša da odgovori na jedan pitanje :) Mogu li da komponentu u šematiku napravim na taj način da kažem da su recimo neka dva pina ravnopravna, i da mi je potpuno svejedno kako će da ih poveže, i da on to ukapira i tako izrutira. Npr imam otpornik i hoću da on shvati da su krajevi otpornika potpuno ravnopravni i da ih poveže tako da su veze najkraće. I druga stvar, ako pravim u šematiku čip sa npr 6 istih delova, na primer 6 invertora, mogu li mu saopštiti da su tih 6 invertora ravnopravni i da pri rutiranju stvar optimizuje i poveže invertore u redosledu u kojem ih ja nisam rasporedio, a koji je bolji i zahteva manje i kraće veze. Ja inače nikad nisam koristio PROTEL 4 WIN, a ovo me jako zanima. Znam da PCAD to može. Denis
electron.860 cubra,
Da li neko zna (ili ih ima) gde bi u Beogradu mogao da nabavim jedno 2 modemska čipa TCM 3105 (texas ih pravi). Denis
electron.861 mvincic,
>> Ukoliko ima zainteresovanih (koji su pokrenuli ili će pokrenuti >> BASIC i dobiti onaj prompt tako prijatan za oči: *MCS-51 BASIC >> V1.1* ) mogao bih za vikend da pošaljem spisak svih komandi. To bi zaista bilo lepo, jer za ovako specifican BASIC treba bar set komandi. Hvala unapred.. DENS
electron.862 mstankovic,
Trazio sam ih i ja pre nekog vremena, uzaludno. Ako hoces samo da probas pogledaj kod servisera PC-ja, ima ih u hard i flopi diskovima, pa ako su za njih neupotrebljivi, ...
electron.863 mstankovic,
Pozdrav. Radio sam u standardnom PROTELU - sch 2.0, pcb 1.5 koji se ovde siri, uradio prvu stampu i odustao. Razlog - presporo za moju masinu(386/40 +387 +4MB RAM-a). Sada me iznenadjujes sa PROTEL 4 /WIN . Stamparska greska ? Stose tice optimizacije invertora, to bi trebao da uradi schematic (po ugledu na Tango), a koliko to dobro radi... Nisam probao ovo za otpornike, ali pogledacu ovih dana, ako nesto nadjem ( a kad ti nisi, onda i nije mnogo verovatno). Sto se tice modemskih cipova, ako ih nema u Konradu, Birklinu, Holcingeru ... (verovatno ih nisi tamo nasao) probaj u PULS elektroniku (762-849 - 29. novembra ? ). Ako ti je bas nesto neophodno skoro cu nabavljati neke specificne stvari, pa se javi. Miodrag.
electron.864 jmilosevic,
U ovoj temi se do pre neki dan diskutovalo o kontrolerima, D/A pretvaračima, procesorima i sl. Vidim da ima ljudi koji su stručnjaci u toj oblasti, pa bi nešto pitao. Jedan tehnološki proces bi trebao da se automatizuje primenom kompjutera, tako da se omogući praćenje i upravljanje procesa. Radi se konkretno o tehnološkom procesu za mlinsku industriju. Znači, napr., kad se napuni jedna silo-ćelija, treba zaustaviti pužni transporter koji puni tu silo-ćeliju, ili prebaciti punjenje na drugu (praznu) ćeliju, itd. Ovo je projektom rešeno klasičnom relejnom tehnikom, koja je lako izvodljiva, jer se radi o jednostavnim zahtevima i uslovima. Na nekom od sajmova tehnike sam video firme koje su nudile hardwer+softwer za ovako nešto, ali to su bili sve demo programi, koje ja uzimam sa rezervom. Konkretno se ovde radi o oko 200 komada izvršnih i ulaznih elemenata (motora i sl). Da li jedan ovakav sistem od 200 elemenata može uopšte da "stane" u jedan sistem za praćenje procesa? Ko u SRJ sada radi ove stvari? Šta je zastarelo, a šta savremeno, i sl ? Svaka informacija je dobrodošla. Može na mail ili ovde. poz, jmilosevic
electron.865 cubra,
.oOo. da li neko zna gde kod nas moze da se nabave koracni motori .oOo. vec duze vreme mi trebaju dva komada Pa što ne razvališ neke pokvarene hard i flopi diskove, toga sad ima.
electron.866 cubra,
.oOo. Nešto sam radio u Tangu, pa mi neke stvari nisu jasne. .oOo. Napravio sam neku shemu pa me interesuje da li Tango može .oOo. da napravi štampanu pločicu za nju? Ako može kako? Fala bogu da mogu, samo ti treba i drugi deo TANGA, a to je TANGO PCB. Kad uniđeš u njega, stvari su toliko jasne da ti ništa ne treba sem jednog dana za ulaženje u štos.
electron.867 cubra,
.oOo. uradio prvu stampu i odustao. Razlog - presporo za moju .oOo. masinu(386/40 +387 +4MB RAM-a). Sada me iznenadjujes sa .oOo. PROTEL 4 /WIN . Stamparska greska ? Nije brate štamparska greška. Evo ga ovde kod mene, turio sam ga pre dva dana, i na prvi pogled mi se sviđa, a i ne izgleda mi nešto prespor za moju 386/40 + 8Mb (onaj tvoj 387 ti mislim ovde ništa ne koristi. Ali je zato za SPICE zakon) .oOo. Stose tice optimizacije .oOo. invertora, to bi trebao da uradi schematic (po ugledu na .oOo. Tango), a koliko to dobro radi... Eeeee, nisi ovo ukapirao. Zamisli sledeću stvar. Na šemi recimo imam 2 invertora, jedan npr. u nekakvom oscilatoru i zove se IC1-a, a drugi recimo u dekoderu i zove se IC1-b. I ja tako rasporedim štampu na primer da bi bolje i ekonomičnije (lakše za rutiranje) bilo da je obrnuto, u oscilatoru IC1-b a u dekoderu IC1-a. Da li PROTEL može ovo da prepozna i da poveže na ovaj drugi način? Korak dalje je ako imaš 2 ili više istih čipova (npr. sa invertorima) pa on optimizuje i između čipova gde koji invertor da veže. Ovo je jako dobra stvar, i PCAD sve to može :) ali TANGO u kome radim to ne može :( čak i za otpornik ne može da ukapira da su mu pinovi ravnopravni... .oOo. nisi tamo nasao) probaj u PULS elektroniku (762-849 - 29. .oOo. novembra ? ). Probaću. Treba da ima u Holcingeru, ali mi treba na brzaka da nešto odradim. Pošto mi je blizu, otići ću u taj PULS da vidim šta tamo rade... Pozdrav, Denis
electron.868 cubra,
.oOo. 200 komada izvršnih i ulaznih elemenata (motora i sl). Da .oOo. li jedan ovakav sistem od 200 elemenata može uopšte da .oOo. "stane" u jedan sistem za praćenje procesa? Ko u SRJ sada .oOo. radi ove stvari? Šta je zastarelo, a šta savremeno, Normalno da može da stane u jedan sistem, mada je pitanje da li je ekonomično i neophodno da bude jedan sistem, a ne dva tri. Inače, sada ima takvih "životinjica" od kontrolera da to nije nikakav problem. Ja recimo sada radim na nekom kontroleru koji upravlja klimatizacijom - grejanjem itd... Meri temperature i onda po određenim zakonitostima uključuje i isključuje grejače, odvrće i zavrće ventile sa toplom i hladnom vodom i sl... Dakle ima i digitalnih i analognih signala, pravo veselje... Inače ima firmi koje rade te kontrolore, i to jako moćne, sa sopstvenim jezikom za upravljanje i programiranje... Bilo je na sajmu tehnike, a biće opet, to nemoj da propustiš. Tamo su sve to ljudi jako lepo demonstrirali... Denis
electron.869 zelmil,
>>Ukoliko ima zainteresovanih (koji su pokrenuli ili ce pokrenuti BASIC >>i dobiti onaj prompt tako prijatan za oci: *MCS-51 BASIC V1.1* ) mogao >>bih za vikend da posaljem spisak svih komandi. Ima zainteresovanih, hvala unapred. ZELMIL
electron.870 misap,
Napravio sam zvučne kutije i kupio zvučnike za sinusnu snagu 50W (8 oma). E sad, treba mi jedno dobro pojačalo sa integrisanim kolima...ako neko ima tako nešto neka mi prijavi - unapred zahvalan (mislim na proverenu šemu, može i sa STK kolima kao i informacija pride - gde nabavlja delove) ... Pozdrav ...
electron.871 feniks,
│ E sad, treba mi jedno dobro pojačalo sa integrisanim kolima...ako neko ima │ može i sa STK kolima kao i informacija pride - gde nabavlja delove) └───────── Nedavno je bilo u ITC-u (011/495-006) više tipova STK integrisanih pojačavača...
electron.872 saricl,
Dali bi neko mogao da mi pomogne u vezi sa LPT portom. Evo o čemu se radi: na koji pin i kakav signal na LPT portu treba da DOVEDEM da bi računar shvatio da nešto sa štampačem nije u redu i poslao zahtev za prekid. Ili da pojasnim ja mogu da očitam stanje statusnog registra i na taj način utvrdim da nešto nije u redu, ali je to idiotski pristup. Na taj način moram da računar konstantno upošljavam da proverava stanje tog registra.
electron.873 fbojan,
Nabavio sam PC pa bih hteo da me posavetujete koji program za izradu stampanih plocica mi preporucujete, vazno je da program nije suvise komplikovan i da se lako uci, jer mi prvenstveno treba za moje zezancije, daklem nista komplikovano i profesionalno. Potreban bi mi bio i neki program za analizu digitalnih i/ili analognih kola koji radi solidno svoj posao a nije mlogo zapetljan. Masina na kojoj radim je 486dx2-66 sa 4Mb RAM i prema tome mi preporucite nesto. Dok sam imao AMIGU radio sam sa NEWIO i bio sam veoma zadovoljan jer se lako uci i s njim se postizu solidni rezultati za kratko vreme. Pozeljno bi bilo da se sa programima radi misonjom uz sto manje kucanja! Fala vam unapred na pomoci! PS. Jel ima neki program za konstrukciju zvucnih kutija, a ako ima gde moze da se nabavi? Steva
electron.874 vstan,
> PS. Jel ima neki program za konstrukciju zvucnih kutija, a ako > ima gde moze da se nabavi? EXTRA.4: 4.15 samogradnje vstan 08.10.93. 15:48 prfect45.zip EXTRA.5: 2.230 hi.fi sojka 27.01.94. 09:49 loudsp.arj 2.231 hi.fi sojka 27.01.94. 09:56 threex.arj 2.232 hi.fi sojka 27.01.94. 10:03 rad.arj 2.233 hi.fi sojka 27.01.94. 10:25 room.arj 2.258 hi.fi sojka 01.03.94. 07:46 pass40a.arj Prva tri fajla su za konstrukciju kutija (elektricni deo), zatim slede dva u vezi proracuna akustike sobe, a poslednji ne pamtim sta je ;)
electron.875 jmilosevic,
Zna li neko nešto o integralnim kolima: ╔════════════════════════════╗ ║ ║ ║ U 84663-A ║ Ovo u sredini je "prozorče" pokriveno ║ ┌─┐ ║ nalepnicom, pa liči na eprom. ║ └─┘ ║ ║ NEC JAPAN ║ ║ ║ ╚════════════════════════════╝ ╔════════════════════════════╗ ║ U 84665 ║ Ovo je isto kao gore, samo ima ║ ABCDEF ║ slova od kojih su AB i C precrtana. ║ ┌─┐ ║ ║ └─┘ ║ ║ NEC JAPAN ║ Inače, kola su iz telefaksa. Ne radi ║ ║ se o "biznisu", samo hoću da pomognem ╚════════════════════════════╝ prijatelju :). Poz, jmilosevic
electron.876 obrada,
> Ukoliko ima zainteresovanih (koji su pokrenuli ili ce pokrenuti > BASIC i dobiti onaj prompt tako prijatan za oci: *MCS-51 BASIC V1.1* > ) mogao bih za vikend da posaljem spisak svih komandi. Mislim da sam video u nekim ELEKTORIMA seriju za neki BASIC za 51 familiju. Pretpostavljam da je to za ovaj BASIC koji si ti poslao. Ako je to onda da se potrudim da nadjem nesto od tih ELEKTORA. Dragan
electron.877 stefan,
Mom prijatelju je potrebna informacija gde bi mogao da nabavi integralno kolo LA7533, potrebno mu je za video rekorder. Pitao je u BG Elektroniku i u još par servisa ali oni nemaju. Ako neko ima bilo kakvu informaciju bilo bi lepo da je podeli sa njime :)
electron.878 msasa,
Ljudi pomagajte !!! Potrebi su mi podaci o kolu TL022CP (cena , gde se moze nabaviti , namena)
electron.879 inforts,
Potrebna pomoć pri konstrukciji DPLL sklopa !!! Ako neko ima informacije na ovu temu u smislu da postoji neko IC ili wih više u sklopu. Upotreba CD4046 (PLL) kola u ovu svrhu, eventualni application notes.
electron.880 dgacpar,
Imam jedan problem : Posedujem Niški televizor koji ima mehanički birač kanala sa šest mesta i SAMSUNG video novije generacije (par godina). TV program gledam preko tunera od videa, pošto imam više od šest programa. Šta se dešava ? Video sam od sebe promeni kanal i dok si se okrenuo umesto Politike gledaš RTS. Ovo se dešava povremeno i obično u seriji (promeni par programa za redom uvek za +-1 program). Podrazumeva se da u sobi nema drugih upravljača i da nije u pitanju kratak spoj u daljinskom (isto se dešava i kad izvadim baterije iz daljinca. Ima li neko predstave usled čega dolazi do gorepomenute šale. Hvala Dragan.
electron.881 jmilosevic,
> Potrebi su mi podaci o kolu TL022CP > (cena , gde se moze nabaviti , namena) To je dvostruki JFET operacioni pojačivač cena u Conradu iz Sommer '85 je 2.95 DEM/kom. Ne verujem da se cena bitno menjala. Poz, jmilosevic
electron.882 mstankovic,
Help ! Hitno potrebna 3 slota za PC (2X31 pin) - kao oni u PC-ju gde se ubacuju 8-bitne kartice. Zna li neko gde ima. Mail me ili poziv na telefon 136-175.
electron.883 zeljkoj,
> Help ! Hitno potrebna 3 slota za PC (2X31 pin) - kao oni u > PC-ju gde se ubacuju 8-bitne kartice. Zna li neko gde ima. Najbolje nadji neku staru XT ploču pa ih izvadi. :)
electron.884 d.petrovic,
> Help ! Hitno potrebna 3 slota za PC (2X31 pin) - kao oni u > PC-ju gde se ubacuju Mogu da ti dam staru ploču, ali to je maltretiranje.
electron.886 cubra,
.oOo. Help ! Hitno potrebna 3 slota za PC (2X31 pin) - kao oni u .oOo. PC-ju gde se ubacuju 8-bitne kartice. Zna li neko gde ima. .oOo. Mail me ili poziv na telefon 136-175. Zovni me. Denis
electron.887 borko,
Molim cenjene kolege da mi pomognu . Potrebne su mi seme pinova i vrednosti napajanja za sledece IC. MC 1488 LINE DRIVER RS-232 MC 1489 LINE RECIVER RS-232 .
electron.888 inforts,
MC1489 - QUAD RECEIVER MC1488 - QUAD LINE DRIVER ---------------------- -------------------------- 1 - A Input 1 - V- (-12V , radi i sa -9V) 2 - A Control 2 - A Input 3 - A Output 3 - A Output 4 - B Input 4 - B Input 5 - B Control 5 - B Input 6 - B Output 6 - B Output 7 - GND 7 - GND 8 - C Output 8 - C Output 9 - C Control 9 - C Input 10 - C Input 10 - C Input 11 - D Output 11 - D Output 12 - D Control 12 - D Input 13 - D Input 13 - D Input 14 - V+ (+5V) 14 - V+ (+12V , radi i sa +9V) +5V ! +-In--!---. 10K (0-5V)---! ! !o---Out (+/-12V) !Đ! Control +-In--!---' (+/-12V) In--! Đo--Out (0-5V) !/ Pozdrav Dragan...
electron.889 vujos,
Ima li neko šemu (proračun) antene za CB područje oko 27 Mhz?
electron.890 cubra,
.oOo. Potrebne su mi seme pinova i vrednosti napajanja .oOo. za sledece IC. .oOo. .oOo. MC 1488 LINE DRIVER RS-232 .oOo. MC 1489 LINE RECIVER RS-232 1488: 1-napajanje -12V 14-napajanje +12V 7-masa GND 1.drajver: ulaz pin 2, izlaz pin 3 2.drajver: ulazi pinovi 4 i 5, izlaz pin 6 3.drajver: ulazi pinovi 9 i 10, izlaz pin 8 4.drajver: ulazi pinovi 12 i 13, izlaz pin 11 dakle ova tri drajvera imaju dva ulaza, koja se mogu vezati zajedno ako nisu potrebna oba. Crtaju se kao NI-kola 1489: 14-napajanje +5V 7-masa GND 1.risiver ulaz pin 1, izlaz pin 3, response control pin 2 2.risiver ulaz pin 4, izlaz pin 6, response control pin 5 3.risiver ulaz pin 10, izlaz pin 8, response control pin 9 4.risiver ulaz pin 13, izlaz pin 11, response control pin 12 response control može da visi, a može i na masu da se spoji preko kondenzatora 300 pikofarada da uobliči signal.
electron.891 mstankovic,
Hvala svima. Nasao sam slotove u ITC-u (7.8 dinara). Bilo ih je i Avali (Dz. Vasingtona) ali je nestalo . Veliki izbor konektrora (ali eksternih uglavnom) ima AKUSTI - Svetozara Markovica 40 A. Skidanje sa ploca bi ipak bilo mucenje. Mozda ce ovaj spisak nekome koristiti. Pozdrav, Miodrag.
electron.892 vstan,
> Hvala svima. Nasao sam slotove u ITC-u (7.8 dinara). Bilo ih je Gde je ITC ?
electron.893 mstankovic,
ITC centrala je u Svilajncu, a u Beogradu je prodavnica u Vojvode Stepe 57, telefon 495-006. Izasao je njihov novi katakog (naravno jos ga nemaju stampanog za kupce) sa prosirenim izborom elektronike. Cene su dinarske, a kakve su - hm, idi i vidi, zavisi od komponente. Na kraju vidim gresku- ne katakog nego naravno katalog. Sori. Miodrag
electron.894 pirke,
Hi. Nisam 'elektronicar' pa rek'o, da pitam profesionalce: Jedan moj drugar se muci sa svojim zvucnicima koje je sam pravio po projektu iz SAM-a br 11/84. Igrom nesretnih slucajeva je ostao bez veceg dela kolekcije SAMova, a i dok ih je imao nije u njima mogao da pronadje sta mu je trebalo. Kaze da je u rom broju boli dva projekta za samogradnju zvucnika (kutije sa sve elektronikom, nacrti, seme itd...) i da je onaj koji je njemu problematican onaj u kome se koriste zvucnici D21 (visokotonac) D52 (srednjotonac) i 24W75 (bas). E sad: kaze da je skretnica nejverovatnije bila pogresna.Misli da u semi skretnice nisu dali dobre vrednosti za neke otpornike kod srednjotonaca. Bio sam kod njega i stvarno mi se cini da se cuju prejako (ne razumem se u elektroniku ali prepoznajem O.K. sound). Pitanje za nekog od dobrih dusa: Da li je u toj semi stvarno nesto pogresno (mozda je u nekom kasnijem broju izasla ispravka) ili je nesto drugo u pitanju? Molim nekog ko ima SAMove i zna nesto svemu ovome da utrosi malo vremena na pomoc oko ovog pitanja. Praticu ovu temu od sad pa nadalje da cujem nesto o ovome. Unapred puno hvala u moje i u frendovo ime. Pirke.
electron.895 zurzul,
##> Ima li neko šemu (proračun) antene za CB područje oko 27 Mhz? Evo ti ovo programče, valjda če da ti pomogne. dl6wu.arj
electron.896 vujos,
¨>Evo ti ovo programče, valjda če da ti pomogne. Pokupio, HVALA :) Ali ipak nije to to :(
electron.897 zkrstic,
Neko se ovde raspitivao za TL022 Mali hint, ozirom da sam večeras nabasao na podatke: Pin2Pin zamena je LM358 a uz put je 2-3 puta jeftiniji, obzirom da je od gornjeg kolenceta izgleda i Bog digo ruke - nije u proizvodnji više, samo po narudžbini. LM358 je kud i kamo lakše naći, ako zapne baš probaj kod mene: Radio klub, 402-096, 422-792 Pozdrav, Zkr
electron.898 dusan,
Zna li neko dge u gradu może da se nabavi feroh űlorid? Vreme je za novi ű.
electron.899 zeljkoj,
> Zna li neko dge u gradu może da se nabavi feroh űlorid? Vreme > je za novi ű. U radio klubu 'Nikola Tesla' je pre bilo, verovatno ima i sada. Mala ispravka: to nije fero nego feri hlorid. (Fero: gvoždje-(II)-hlorid, feri: gvoždje-(III)-hlorid.
electron.900 jerry,
Vujose, pa ti se i time bavis? Nemoj da se mucis proracunima. Na sredini CB opsega (oko 20-og kanala) antena treba da bude dugacka 2 metra i 65 cm. To je lambda cetvrtina. Pola od toga se koristi samo za kola ali lose ide. Pozdrav, J.
electron.901 oki.,
Frend je mislio da ima katalog za SVE integralce, al izgleda da nema ;)) Nabasao je na DAEWOO DMC 60C31E-A i ne može da nađe ništa o njemu. Zna li neko o čemu se radi?
electron.902 vujos,
¨>Vujose, pa ti se i time bavis? Da, što ? ¨>Nemoj da se mucis proracunima. Na sredini CB opsega (oko 20-og kanala) ¨>antena treba da bude dugacka 2 metra i 65 cm. To je lambda cetvrtina. ¨>Pola od toga se koristi samo za kola ali lose ide. Kako misliš da spojim na stanicu? Imam odličnu antenu (čuju se italijani preko brda;), ali je preglomazna i isključivo je za zgradu. (oko 9 m dužine) Treba mi antena manjih dimenzija (zbog prenosa). Davno u vreme Atoma 3 bijaše jedna prepravka one velike 3 metarske antene za auto. (To mi je trebalo) ps. Btw. Ovako izgleda moja velika antena (ručne je izrade) ¨ │ │ 5 m │ *═════ koaksial. kab │ 4.5 m │ ¨
electron.903 vujos,
¨>Zna li neko dge u gradu może da se nabavi feroh űlorid? Vreme je ¨>za novi ű. Preporuka: Ne koristi ovu hemikaliju. Mnogo brže i efikasnije je kombinacija sone kiseline i hidrogena. (Možeš naću u svakoj apoteci ili prodavnici)
electron.904 dulev,
Da li neko zna proracun za HIP5600. (dv)
electron.905 bmiladinovic,
Eto problema... Radim jednom ja tako sa Tangom na mojoj nesrecnoj 286-ici sa 1Mb, muviram blok tj file od 50Kb kad ono prc, blokira se samo tako. Inace manje fajlove (blokove) ladno muvira. Probao sam sto znam al` neide. Da li SCH i PCB vide i da li mogu da koriste i memoriju video-karte kao i XMS(extended) memoriju, jel treba neki QRAM (jel on uopste za to)... Ustvari je pitanje kako da radim muv sa sto vecim blokovima ? P.S. ajde moze i jedno NE pa da se nemucim da probavam dalje :((( E sad se setih i ovoga: Biblioteke napravljene u Tangu kad se napune do recimo 200 komponenti nemogu vise da primaju; e sad ako je tu 100 elemenata viska i kad se oni obrisu BIBLIOTEKA OSTANE ISTE DUZINE. I tako kad hoces posle par meseci recimo nesto da isprebacujes iz lib.-a u lib. pocinje da te boli glava biblioteka prazna ima 400Kb a nemoze vise da primi... Jel` ovo "TAKO TREBA" il` sam se ja zbunio ?
electron.906 bmiladinovic,
Ovo tesko da ima al ajde: Zatrebalo mi pre neki dan da povezem par antena al` mi fali skretnica. Da li mozda postoji neki prg. koji ce da me pita koliko ulaza hocu, kolike su impedanse antena, kakav hocu propusni opseg na pojedinom ulazu i da sve to lepo skupi i da mi napravi (dobro mogu i ja malo da mu pomognem) skretnicu koja ce to sve da ima. Ako ima takvih programa bio bih zahvalan za bilo kakvu informaciju. P.S. Ma znam da ima ko to pravi al nije u tome fora vec da napravim sam ako je nekako moguce.
electron.907 cubra,
.oOo. Da li SCH i PCB vide i da li mogu da koriste i memoriju .oOo. video-karte kao i XMS(extended) memoriju, jel treba neki .oOo. QRAM (jel on uopste za to)... Mogu da koriste xms, bez problema, samo treba da imaš. Na 286 ploči treba da uz dodatnu memoriju imaš i odgovarajući lim drajver, a na 386 ploči startuj QEMM ili šta slično. I moći ćeš da muviraš koliko hoćeš i šta hoćeš i da imaš monstruozne šeme i puno velikih biblioteka...
electron.908 zkrstic,
U datoteci koja je zakačena uz ovu poruku se nalazi program sa katalogom Radio kluba Nikola Tesla. Ovo je nazovi Beta verzija, beta u toliko što fale cene za reda 300 artikala koji se nalaze još uvek na carini (od 14.03) ;<<< i fali otprilike još barem toliko novih artikala koji su upravo naručeni i biće u prodaji najkasnije sredinom maja. Sve predloge izvolte' u mejl :) Program bi trebao da bude "bullet-proof", a sada ako nije, vičite :)) Arhivu iskopirajte u neki prazan direktorijum, raspakujte i startujte jedini EXE fajl, KATALOG. To je cela nauka :) Pozdrav, Zkr kat200b.zip
electron.909 dsoskic,
> ps. Btw. Ovako izgleda moja velika antena (ručne je izrade) > ¨ > │ > │ 5 m > │ > *═════ koaksial. kab > │ 4.5 m > │ > ¨ Sad si me asocirao na moj stari "dipol" (prva antena koju sam imao za CB, međutim moja je bila 2.64, pa koaks, pa 264, pa 2 kg teg :)). Pretpostavljam da je tvoja otprilike duplo veća, samo mi nije jasno zašto ti je donji kraj kraći od gornjeg. Nekada smo pravili CB Antene za kola, od "fiberke" i dodavali zavojnicu (prilagodljivi kalem) na polovini ili na dnu, a zavojnica se nalazila u dva istrošena, nećeš verovati, "wicks"-a okrenuta jedan ka drugom tj. zašrafljena jedan na drugi. Dobro je šljakala. p.s. "wicks" - preparat protiv kijavice :))
electron.910 oki.,
..conf join MALI.OGLASI.8 ..conf reply 3.36 >> Da li neko zna koji su ovo integralci? >> >> NAZIV BR.NOZICA PROIZVODJAC >> >> TL710CJ 14 Texas Ins. >> F8140 16 SINGAPORE >> F8022 16 Singapore >> 8009 14 Indonesia >> 8506 8 ? >> 8616 8 ? >> 8619 8 ? >> 8522FH 8 AMI Ovo je pronađeno: TL710CJ Diferencijalni komparator F8022 SAAB 8022 je MPU-ROM/RAM I/O on baord A/D 8616 TA 8616 Toshiba IC (87DEM) Tražim informacije o sledeća dva integralca: REF0032 DMC60C31E-A
electron.911 vujos,
¨>Pretpostavljam da je tvoja otprilike duplo veća, samo mi nije jasno zašto ti ¨>je donji kraj kraći od gornjeg. Ma mi prilogađavali prema radio stanici i tako nam ispalo najbolje. ¨>Ne kada smo pravili CB Antene za kola, od "fiberke" i dodavali zavojnicu ¨>(prilagodljivi kalem) na polovini ili na dnu, a zavojnica se nalazila ¨>Dobro je šljakala. Đe si bio do sada? :) Što ne kucaš. Imaš li proračun ?!?
electron.912 msasa,
Evo me ! Ja sam trazio podatke o TL022.To kolo mi je riknulo u insrumentu, ne mojom krivicom pa sada trazim zamenu :(( Hmmm,kazes da ih vise ne proizvode,pa dobro ako ima pin2pin zamena,who cares ! Mozes li mi bar navesti sta je funkcija kola i kolika mu je cena kod tebe (te zamene LM358). Sasa.
electron.913 dulev,
>>> NAZIV BR.NOZICA PROIZVODJAC >>> F8022 16 Singapore >>> 8616 8 ? > F8022 SAAB 8022 je MPU-ROM/RAM I/O on baord A/D > 8616 TA 8616 Toshiba IC (87DEM) Bojim se da ovo gore nece moci. SA(A?)B 8022 i TA8616 su DIP40(42, ne secam se najbolje). F8022 bi moglo biti Fairchild-ovo kolo, pa probaj da potrazis neki njihov katalog. (dv)
electron.914 oki.,
Potreban asembler & disasembler za Intel 80c31, a po mogucstvu i emulator dotičnog procesora :). Dakle, svaka informacija je dobro došla.
electron.915 sobrenovic,
Trebaju mi adrese gde (kod nas, ili u budimpesti ili u sofiji) mogu da se nabave digitalne CB stanice, pomoguc mogucnosti sa skremblovanjem signala. naime, nameravam da nabavim: 2 kom. prenosnih (kao tokci) sa bar 40 kanala 1 kom. za postavljanje u stanu 1 kom. za postavljanje u kola A sve treba da bude sto vece snage... Bio bih zahvalan za adrese ili druge informacije u vezi sa tim. Pozdrav, SASA.
electron.916 slom,
Vec duze vreme me zeza modem. Pretpostavljam da se radi o releu, jer cesto nece da vrti brojeve, ili prekine biranje u pola, ili okrene pogresan broj. Otvorio sam modem i pronasao cip sa oznakom D1C050000 pored koga na plocici pise RELAY. Interesuje me gde u Beogradu moze da se nadje ovaj cip i posto ? hvala sm
electron.917 zkrstic,
> Mozes li mi bar navesti sta je funkcija kola i kolika mu je cena > kod tebe (te zamene LM358). DUAL OP-AMP, 32V, 1MHz, 6PIN Cena je ako se nisam prevario oko 6 dinara u maloprodaji. Zkr
electron.918 oki.,
Potreban asembler & disasembler za Intel 80c31, a po mogucstvu i emulator dotičnog procesora :). Takođe je potrebna informacija za integralno kolo REF 0032 (42 pina). Svaka informacija je dobro došla.
electron.919 sobrenovic,
Treba mi pokvaren (da, bas pokvaren) interni modem za PC. Unapred hvala! Pozdrav, SASA.
electron.920 oper,
>> Potreban asembler & disasembler za Intel 80c31, a po mogucstvu >> i emulator dotičnog procesora :). OK, evo nas ponovo. Asembler imam, simulator imam i može da radi disasembliranje. Mail me. Pz Pera...
electron.921 fbojan,
HELP!!!! Odavno sam radio stampane plocice, pa zaboravio u kom odnosu se stavljaju hidrogen i sona kiselina kad se nagriza plocica. So, help plizzzz! Steva
electron.922 lanser,
> stampane plocice, hidrogen, sona kiselina... U odgovarajucu posudu spusti plocicu i sipaj preko nje sonu kiselinu, oko 1 cm. Hidrogen (8 do 30%) sipaj po malo sa strane dok ne primetis reakciju odnosno promenu boje bakra. Matematika je dalje jasna, vise hidrogena - brza reakcija, previse hidrogena - jos brza reakcija uz pojavu jakih isparenja, grejanja rastvora i ostecenje plocice. Postupak je krajnje nekritican. Ne zaboravi da je potrebno sve vreme "ljuljati" posudu sa kiselinom da bi se ravnomerno nagrizala. Potrudi se da sve to radis na nekom provetrenom prostoru jer ovaj izbor hemikalija i njegova upotreba nije najsrecnije resenje. Misa
electron.923 kanki,
>> Odavno sam radio stampane plocice, pa zaboravio u kom odnosu >> se stavljaju hidrogen i sona kiselina kad se nagriza plocica. Čini mi se 1:2 za kiselinu, hidrogen 6-9%, ako ćeš brže onda dodaj hidrogena..
electron.924 mstankovic,
Malo je izmedju ove konferencije i malih oglasa, ali ipak ... Prodajem softverski emulator za 68HC11 (Motorolin kontroler) sa mogucnoscu down-loada,citanja registara, akumulatora, rama, i postavljanja break pointa. Potreban je samo 9 pinski konektor izmedju PC-ja i MAX232 na kontrolerskoj ploci. Cjena stvarno sitnica. Uz ovo dobijate asembler i simulator za PC za isti kontroler. Emulator naravno sa uputstvom. Mail me
electron.925 dulev,
> DUAL OP-AMP, 32V, 1MHz, 6PIN ^^^^ Da nije mozda, 8PIN? (dv)
electron.926 zkrstic,
>> DUAL OP-AMP, 32V, 1MHz, 6PIN > ČČČČ > Da nije mozda, 8PIN? Ma jeste bre :))) Malko sam se dao zeznuti u kuckanju ;) Hvala na ispravci :) Zkr :)
electron.927 zelmil,
Ima li neko ideju kako da resim sledeci problem: Dakle, moj prijatelj ima u firmi telex koji ne radi bas najbolje pa hoce da to radi sa kompjuterom pa je pitanje da li to moze i koji je potreban softver odnosno hardver i gde se moze nabaviti. Hvala ZELMIL
electron.928 kuki,
haj narode :) Povremeno imam potrebu da uradim štampanu pločicu za neku moju šemu :)) (ovo povremeno je recimo jednom mesečno) :) E, zanima me koji metod izrade štampanih pločica mi preporučujete, imajući u vidu da su relativno jednostavne šeme, i da ne treba da bude previše skupo :) dosadašnji metodi izrade su bili uzmem karton, ponabadam elemente, pa zalemim žice na nožice, i to otprilike radi :))))) ali ja stremim nekom stabilnijem, dugotrajnijem i lepšem rešenju :)))
electron.929 zeljkoj,
> (ovo povremeno je recimo jednom mesečno) :) E, zanima me koji > metod izrade štampanih pločica mi preporučujete, imajući u vidu > da su relativno Preporučujem crtanje štampanih pločica flomasterom ili letrasetom.
electron.930 vujos,
¨>Povremeno imam potrebu da uradim štampanu pločicu za neku moju šemu :)) ¨>dosadašnji metodi izrade su bili uzmem karton, ponabadam elemente, pa ¨>zalemim žice na nožice, i to otprilike radi :))))) ali ja stremim nekom Probaj da nađeš TANGO. Završava solidno posao.
electron.931 spantic,
> Dakle, moj prijatelj ima u firmi telex koji ne radi bas najbolje pa > hoce da to radi sa kompjuterom pa je pitanje da li to moze i koji je > potreban softver odnosno hardver i gde se moze nabaviti. Mislim da je Imtel to prodavao. Inače, baš sam se vratio sa Sajma InfoKom 95 u Skoplju, gde mi je Boris Horvat, iz ABM Ljubljana dao demo verziju njihovog programa za primanje teleteksta na računar. Ako ima zainteresovanih mogu i opširnije, a može i sam program.
electron.932 cinkler,
Kojom metodom zastiti vodove na plocici od nagrizanja od strane kiseline? Hvala?
electron.933 zeljkoj,
> Kojom metodom zastiti vodove na plocici od nagrizanja od strane > kiseline? Hvala? Vodootpornim flomasterom.
electron.934 maxinaki,
0o. Kojom metodom zastiti vodove na plocici od nagrizanja od strane kiseline? 0o. Hvala? Pošto ti je zeljkoj odgovorio za jednu metodu, navešću ti još dve. 1. Letraset (Lithoset) oznake, prenose se sa folije utrljavanjem. 2. Bišop traka (služi za izvlačenje linija svih debljina i oblika). U krajnjem slučaju uzmi samolepljivu foliju (Muflon tapet), presvuci celu pločicu (koju si predhidno dobro oprao Vimom ili pastom za ruke) i iseci kako misliš da treba da izgleda pločica. Odlepi samo ono što NE TREBA da ostane-da bi ga kiselina pojela. Poželjno je da prilikom rada sa gore navedenim stvarima dobro opereš ruke i pločicu, jer se zbog masnoće neće uhvatiti-poješće ga kiselina. Pozdrav MaxiNaki.
electron.935 vujos,
¨>Kojom metodom zastiti vodove na plocici od nagrizanja od strane kiseline? Markerom ! Marker_tušom pomoću rapidografa ili flomasterom.
electron.936 lanser,
Na temu teleteksta ima jos zainteresovanih, inace cuo sam da je nesto slicno nudila i firma DEKODE iz Beograda. Ako demo program nije predugacakk, okaci ga ovde... unapred hvala :)
electron.937 cinkler,
Hvala! Jos jedno pitanje... O:) Cime sve mogu da izgrizem plocicu (osim zubima :))) Neka bude sto jeftinije i pristupacnije. Hvala unapred.
electron.938 spantic,
> Na temu teleteksta ima jos zainteresovanih, inace cuo sam da je nesto > slicno nudila i firma DEKODE iz Beograda. Ako demo program nije > predugacakk, okaci ga ovde... Evo ide u dva dela. DEMO je na slovenačkom, ali radna verzija je jasno na srpskom :) Ako ima zainteresovanih za detalje, pitajte. ABM to prodaje kako pojedincima, tako i firmama i BBS-ovima. ttxabm.arj
electron.939 spantic,
Drugi deo, demo programa za prijem teletekstana računaru. ttxabm.a01
electron.940 zkrstic,
>> Evo ide u dva dela. DEMO je na slovenačkom, ali radna verzija je >> jasno na srpskom :) >> >> Ako ima zainteresovanih za detalje, pitajte. ABM to prodaje kako >> pojedincima, tako i firmama i BBS-ovima. Pitanje broj 1. Kojim hardverom se prima uz pomoć ovog programa teletext ? Ne recim mi da nema hardvera, obzirom da sam malo glup po glavi ;) pa neznam gde se utačinje antenski TV prilključak ( P59 ) na računar :) Pitanje broj 2. Reci ti meni iskreno, onako, ko muškarac muškarcu: Jel brat Slovenac video nekad teletext pre nego napravi ono ? ;) Osnovna stvar je da je u pitanju pravi demo, skačeš sa strane na stranu u deliću sekunde a u stvarnom životu to zna da se produži... na delić minuta ;) Elem, obzirom da imam teletext u računaru, pa znam kako izgleda - radi - fercera, očeki- vao sam mnooooogo više od naše bivše sabraće :(( Zkr
electron.941 sobrenovic,
Mozes da nagrizas smesom sone kiseline i hidrogena ili FERI-HLORIDOM (ne fero-hlorid). Druge supstance nisu u upotrebi bas cesto mada ih ima 'preko' gotovih, samo nalijes u posudu i gotovo.
electron.942 spantic,
> Pitanje broj 1. > Kojim hardverom se prima uz pomoć ovog programa teletext ? > Ne recim mi da nema hardvera, obzirom da sam malo glup po glavi ;) > pa neznam gde se utačinje antenski TV prilključak ( P59 ) na računar :) Naravno da ima hardver :)) > Reci ti meni iskreno, onako, ko muškarac muškarcu: Jel brat Slovenac > video nekad teletext pre nego napravi ono ? ;) Osnovna stvar je da je Pa, program datira iz 1992. i dosta ga uspešno prodaju.
electron.943 crncic,
>> Drugi deo, demo programa za prijem teletekstana računaru. Šta je još potrebno od hardvera da bi ovo radilo ?
electron.944 zkrstic,
> Naravno da ima hardver :)) > >> Reci ti meni iskreno, onako, ko muškarac muškarcu: Jel brat >> Slovenac video nekad teletext pre nego napravi ono ? ;) Osnovna > stvar je da je > > Pa, program datira iz 1992. i dosta ga uspešno prodaju. Pošto hardver ? Ovako: ono što ja imam se zove Video Galaxy sa Teletext modulom i pored teletexta koji se odvojeno kupuje ( 15 USD ), kartica ti pruža mogućnost da u chatu ( pod WIN ili OS ) lepo i bez ikakve smetnje gledaš TV ili teletext ako voliš. Naravno, ima i hiljadu i jedan fazon pride, ali o tome negde drugde. Cena je oko 120-150 USD. Cene su Singapurske, obzirom da je i firma odanle' - Aztech. Inače istih proizvoda ima na tonu u Švabiji, samo nemam nikakve cene pri ruci. Prema tome, ako im je HW do 100 DEM-a, mož' se isplatiti u suprotnom, zašto im davati pare, kad nema potrebe nek prodaju pamet švabama - ako mogu ;)
electron.945 frant,
> dosadašnji metodi izrade su bili uzmem karton, ponabadam elemente, pa > zalemim žice na nožice, i to otprilike radi :))))) ali ja stremim nekom > stabilnijem, dugotrajnijem i lepšem rešenju :))) Pošto nisi perfekcionista, a šeme su jednostavne, probaj da nabaviš neku univerzalnu pločicu (bušeni pertinaks sa bakarnim stazama). Trebalo bi da ih ima u Radio-klubu Nikola Tesla. To će biti zadovoljavajuće za početak. Ako ti to nije dovoljno, onda nema drugog rešenja nego da projektuješ pločice i izrađuješ ih npr. foto-postupkom. Ako se odlučiš za to, pogledaj starije poruke u ovoj temi: postavio sam slično pitanje i dobio nekoliko interesantnih i korisnih odgovora. Za projektovanje pločice sugeriše se upotreba računara, a nabavka materijala, opreme i hemikalija za foto-postupak može da predstavlja problem u našim uslovima. Ako ti treba samo jedna pločica, a ne nameravaš više nikad da praviš istu, možeš da na bakarnu površinu direktno naneseš odgovarajuće "Lithoprint" simbole, pa da pločicu nagrizaš ferihloridom. Frant
electron.946 pele,
Jel zna neko gde mogu da se kupe releji za modeme? Otpadose mi prsti i usi od manuelnog okretanja i signala zauzeto :(( pele.
electron.947 zelmil,
?? > Dakle, moj prijatelj ima u firmi telex koji ne radi bas najbolje pa ----- > Inace, bas sam se vratio sa Sajma InfoKom 95 u Skoplju, gde mi je >Boris Horvat, iz ABM Ljubljana dao demo verziju njihovog programa za >primanje teleteksta na racunar. Mislim da je doslo do neporazuma meni treba prijem sa TELEX-a a ne telefaxa. U svakom slucaju hvala na trudu. Vec kad sam tu da pitam nesto sto je mozda slicno sa teletekstom interesujeme kako racunar moze da prima programe sa satelita (tv) da li je to nesto kao teletekst ili ima poseban kanal ili nesto trece . Pozdrav ZELMIL
electron.948 bojs,
>>Jel zna neko gde mogu da se kupe releji za modeme? Otpadose mi prsti i usi Video sam ih na novobeogradskom buvljaku (!). Ima par njih koji prodaju elektronske komponente, jedan ima Hamlin-ove, dobri su.
electron.949 zako,
Hitno mi trebaju pojasnjenja o nozicama ADC0804 konvertora i to : pin 4 CLK pin -INTR pin 6 VI+ pin 7 VI- pin 8 AGND pin 9 VREF pin 19 CLKR Unapred se zahvaljujem svima na pomoci. Pozdrav.....
electron.950 vitez.koja,
#=>> primanje teleteksta na racunar. #=> ^^^^^^^^^^ #=> #=> Mislim da je doslo do neporazuma meni treba prijem sa #=> TELEX-a a ne telefaxa. ^^^^^^^ ^^^^^^^^^^ Ko u klin, ko u ploču... :)
electron.951 mstankovic,
Potreban mi je simulator/asembler ... za 68HC05. ˝ů ű˘Ę °─Ú]U zamenu mogu i ja stogod da ponudim. Mail me.
electron.952 lanser,
Asembler za 68HC05 mozes da dobijes posle praznika, ako ti nije kasno. Za simulator cu jos da se raspitam. Mail me. pz
electron.953 lanser,
Sa zakasnjenjem, hvala za ona dva fajla i pokrenutu diskusiju. pz
electron.954 lanser,
> TELEKS, TELEFAKS, TELETEKST... Teleks, telefaks i teletekst su razlicite masine koje koriste redom telegrafsku, telefonsku i radio mrezu. Ukoliko moze da pomogne, evo laickog objasnjenja... Teleksi su masine koje su do pojave faksa masovno koriscene za razmenu kracih pisanih poruka u poslovnom svetu. Kako je godinama paralelno sa telefonskom mrezom proporcionalno sirena i telegrafska mreza, mnoge firme su zadrzale i ovaj ustaljeni nacin komunikacije. Uzmi u obzir i cenu uvodjenja nove telefonske linije i kupovina faksa. Eto odgovora zasto se u mnogim firmama jos uvek cuju vremesna sokocala ciji racun za ulje visestruko prevazilazi racun za struju. Osnovne karakteristike teleksa (teleprintera) u tri reci: - teleksi imaju svoj 'Morze' kod, na primer internacionalni kod No.2 - prenos je 5-bitni, 32 razlicita znaka, ali se komandnom sekvencom menja kodna strana za brojke ili slova - osnovne upravljacke komande savremenih stampaca, (razmak SP, novi red LF, zvono BL...), su upravo preuzete od teleprintera - postoji odredjeni protokol za uspostavljanje veze, raskid itd - kao i kod modema, faksova, telefona, postoje medjunarodne CCITT preporuke S i T koje definisu pojedine funkcije i rad teleprintera - kodne grupe: ZCZC najava starta poruke, NNNN kraj poruke itd Da bi PC mogao da radi kao teleprinter, neophodno je da imas odgovarajuci program koji izmedju ostalog setuje UART PC-a na recimo 50 boda, 5-bitni prenos, reaguje na odgovarajuca stanja na liniji, prevodi pristigle poruke na racunarski jezik i obrnuto kad salje poruku... U hardverskom delu, neophodan je adapter koji TTY signal prevodi u racunarski RS-232 ili TTL nivo i obrnuto. Potrebna je prenaponska zastita i galvansko odvajanje ova dva sveta. Evo u cemu je stvar: - teleprinteri se mogu prikljucivati na TTY mrezu 2-zicno prosta struja, 4-zicno prosta struja, 4-zicno dupla struja za full duplex rad - napon 120V, struja 0/40mA (prosta struja), -20/+20mA (dupla struja) Detaljnije o povezivanju, naponskim i strujnim nivoima moras da konsultujes nekog znalca, ovo je samo informativno... _ . _ Brzo resenje za tvoj problem zamene teleksa sa racunarom je nabavka gotove kartice sa programom. Ukoliko neko u ovoj konferenciji ima prakticnog iskustva ili preporuku gde se moze naci literatura, seme, CCITT preporuke, verujem da samogradnja i izrada softvera ne bi bila neki problem. pz
electron.955 dusan,
Ljudi, potrebna mi je pomoć oko vezivananja Bosch-ovog alarma za kola. Oznaka na njemu je 0 335 411 017 i ima 6 kontakata. U stvari, kolko vidim to je neki tajmer i još nešto a to nešto mi pravi probleme. Jel možda neko ima iskustva sa ovakvim stvarima?
electron.956 spantic,
> Šta je još potrebno od hardvera da bi ovo radilo ? Pa, verovatno enkoder :)
electron.957 maxinaki,
MaxiNaki > Oznaka na njemu je 0 335 411 017 i ima 6 kontakata. U stvari, MaxiNaki > kolko vidim to je neki tajmer i još nešto a to nešto mi pravi MaxiNaki > probleme. Jel možda neko ima iskustva sa ovakvim stvarima? Elem ! Pre svega alarm je predviđen samo za automobile sa minusom na masi. Prvo: Potrebna ti je žica (licnasta) od 1,5 kvadrata oko 10 metara za prekidanje alarma i oko 17 metara iste za prekidače. Drugo:Potrebna ti je žica (licnasta) od 2,5 kvadrata oko 5 metara za prekidanje alnasera (nazvaću alnaser M1, sa kontaktom 50). Treće:Konektor odgovarajući za alarm. Nazvaću ga KON. Četvrto: Prekidač (u originalu potezni) sa mirnim i radnim kontaktima minimum 5 ampera. Nazvaću ga S1, sa kontaktima 53 - 53a radni i 31 - 31a mirni kontakt. Peto: Rele sa dva radna kontakta (minimum 15 ampera). Nazvaću ga K3. Šesto: Prekidači (kao oni u vratima) za obezbeđenje haube, gepeka/poklopca rezervoara (ako ima) i ostalih vrata koja nemaju prekidače. Nazvaću ih S3. Ako sve to imaš, možeš da montiraš na sledeći način (varijanta sa prekidačem od sirene prema masi): 1. Montiraj u motornom prostoru (pričvrsti sa pleh šrafovima) centralu alarma i više je ne diraj (do daljeg). 2. Postavi prekidač S1, i izvuci žice (ostale tri) do alarma a žicu sa 53a veži na masu (direktno papučicom). 3. Uvuci sve kablove u postojeću instalaciju (makar i izolir trakom oko kablova). 4. Sa drugog kraja žicu 53 stavi papučicom na KON buksna 31 od alarma. 5. Nađi žicu od alnasera, preseci je/nastavi žicama 31 (sa kontakt brave) 31a (na alnaser). Dobro izoluj. 6. Nađi žicu od kontakta za sirenu, i veži papučicom na KON buksna A. Poželjno je da sirena stalno ima plus, ako nema VEŽI da ima. 7. Nađi plus 12 volti sa osigurača od 8 ampera, oznaka 30(+) i poveži papučicom na KON buksna 30b. 8. Postavi i poveži SVE dodatne prekidače S3, ako ti postojeći prekidači daju kontekt na MASU poveži ih zajedno, u suprotnom postavi na vozačeva/ /suvozačeva vrata po jedan prekidač. Sve zajedno veži papučicom na KON buksna S-. 9. Ako imaš radio u kolima koji nije na vađenje, izvuci žicu sa KUĆIŠTA radia i poveži papučicom na KON buksna R. 10. OBAVEZNO PROVERI NA KON DALI IMAŠ SVE ŠTO TREBA, ako je sve u redu uključi KON u centralu alarma. 11. Opciono možeš da ugradiš da ti se pale sva čerti žmigavca tako što ćeš vezivanjem K3 sa kontaktima 86-masa, 85-namotaj relea(ovaj kontakt poveži na KON buksna B), 30-stalni plus 12 volti, 87-desni plus od žmigavaca, 87b-levi plus od žmigavaca dobiti da do se čuje sirena u istom ritmu se pale žmigavci. Opis rada alarma (BOSH AUTO-ALARM 1, Best.-Nr. 0335 411 933): - Povlačenjem prekidača S1, alarm se posle 25-35 sekundi aktivira, pa u tom vremenu možeš da probaš dali ti radi blokada alnasera (paljenja), a pre isteka moraju svi prekidači (vrata, gepek/hauba i dr.) da budu nagaženi (bez mase na S-). - Otvaranjem vrata, posle 5-8 sekundi (ukoliko ne isključiš prekidač), radi sirena i žmigavci u trajanju od 30 sekundi. Posle 30 sekundi ukoliko neki od prekidača-vrata ostane otvoren, alarm će ponoviti 30 sekundi alarmiranje i posle toga će se TRAJNO isključiti, ukoliko se ne zatvore svi prekidači/ /vrata. Isključenjem i ponovnim uključenjem S1 alarm će raditi normalno. - Ako se isčupa radio kada je alarm uključen, isti odmah alarmira na gore navedeni način. Nadam se da sam ti barem malo pomogao. Pozdrav MaxiNaki. :)
electron.958 whitie,
-->>> TELEKS, TELEFAKS, TELETEKST... A sta bese TELEPRINTER ? A TELEGRAF ... :-) Paj'z sad sta je laicko misljenje - po cenu da se pojavi jos jedno TELE* . Teleprinteri se mogu povezati na nacine koje pominjes i tada su ograniceni na duzine poznate za com port - beda. Zato se takav signal vodi na sledecu kutiju koja vrsi frekventnu modulaciju - dve frekvencije koje zauzmu ceo NF kanal. Strujnu petlju koju pominjes obezbedjuje ta kutija i bez nje teleprinter nece da radi ni kao pisaca masina. Zbog toga, male brzine i ogromnog frekvent- nog drifta , ovu kutiju ne moze zameniti klasican modem mada rade isti pos'o. -->> Teleks, telefaks i teletekst su razlicite masine koje koriste redom ... Nema reda i ogranicenja u vezi prenosnog uredjaja jer ... ... Ovako dobiveni NF segnal se posle proturi kroz radio-relejni, primodredajni ili telefonski aparat.Razlike izmedju telefonske i teleprinterske mreze u PTT-u nema na hardverskom nivou. Postoji razlika u nacinu "biranja" broja i ( VAZNO ) opterecenosti linija. Jedna firma u Sapcu je pravila plocice za potreba vojske/milicije, pa ako ima ozbiljno zainteresovanih ... PAZNJA.Ovakva stvar se ne kupuje iz ekonomskih razloga. Bice skuplja dara nego mera! E, ali ako imate poslovne partnere u Sjenici ili Bjelom Polju, radite u poljskim uslovima na malim vojnim centralama, na titiiit iz telefona cekate po 10 minuta --> onda i nemate izbor. Onda ovo nema alternative.
electron.959 kdrazan,
Protel !?? Ima li ko kakav simulator za ovaj program. On mu po default-u poziva Anasim i Digisim.exe, koji se ne extraktuju pri instalaciji (a i nema ih uopšte), međutim program ima fantastično veliku biblioteku komponenti, pa je nerazumno očekivati da služi samo za crtanje šema ... Inače, je l' imate kakva iskustva sa njim ? gpa#aH.
electron.960 vujos,
Ne znam koliko vam je poznato da nova serija CASIO DIGITAL DIARYa od 32 i 64 K ima serijski izlaz. (Do sada je imala samo 128k serija) Moguće je povezati dva iz iste serije i seliti podatke iz jednog u drugi. Problem: Kako povezati organizer sa PC? Negde je bilo o ovome na Sezu, ali za stare modele ;)
electron.961 kuki,
Zna li neko kako da iskoristim onaj mali mikrofončić što se nalazi u "banana" telefonu? :) Naime, Probao sam da ga vežem na mikrofonski ulaz od pojačala, i ništa se ne dešava :))) E, pošto mi elektronika nije sasvim strana, Dolaze u obzir (i) elektronska rešenja :))) Ono što sam ja izmerio je da je otpornost tog mikrofončića oko 2k, a pošto nemam osciloskop.... Dakle, pitanje bi bilo otprilike u kakvo kolo treba da stavim taj mikrofon da bih na izlazu imao neki signal pojačavljive vrednosti u smislu da ga audio pojačalo može pojačati :))))
electron.962 ikordic,
RE: CASIO SF => Ne znam koliko vam je poznato da nova serija CASIO DIGITAL DIARYa => od 32 i 64 K ima serijski izlaz. (Do sada je imala samo 128k serija) => Moguće je povezati dva iz iste serije i seliti podatke iz jednog u drugi. 1. Za ovo postoji tema ORKA:dzepni. 2. Taj serijski prikljucak ja imam na SF-8300 iz '92, ima 64 KB RAM. 3. Takodje ga imaju i SF-4300 (32 KB) i SF-4600 (64 KB), sve modeli od oko '92 i dosta starijih modela. 4. Dodatak za vezu SF-SF si trebao dobiti uz SF, a interfejs SF-PC se posebno kupuje od CASIO ili domace radinosti i debelo placa. Ne radi se o "standardnom" RS-232, jer postoje naponske razlike, pa ti stoga, normalno, treba malo petljanja, za sta ti, normalno, treba sema, koju ti, normalno, niko nece dati, jer se sasvim pristojne pare zaradjuju pravljenjem tih interfejsa :)
electron.963 vujos,
RE: CASIO SF ¨>1. Za ovo postoji tema ORKA:dzepni. Dobro de... ;) ¨>2. Taj serijski prikljucak ja imam na SF-8300 iz '92, ima 64 KB RAM. ¨>3. Takodje ga imaju i SF-4300 (32 KB) i SF-4600 (64 KB), sve modeli od oko ¨> '92 i dosta starijih modela. Imah pogrešnu informaciju :( ¨> normalno, niko nece dati, jer se sasvim pristojne pare zaradjuju ¨> pravljenjem tih interfejsa :) OK, znači da se snalazim... Hvala na info :)
electron.964 d.nikolic,
Pozdrav svima koji prate konferenciju Ovo je moje prvo javljanje i odmah da zatrazim pomoc : trebao bi mi driver za 24 iglicni stampac(ja ima a moze i neki drugi lq100) za PROTEL. Vidim da su neki spominjali povezivanej racunara i CASIO adresara. Uz poruku dajem semu za povezivanje PC <-> CASIO adresari iz casopisa ELKTRO BR.10. casio.arj
electron.965 kdrazan,
Pa je l' moguće da niko ne radi sa Protelom ?
electron.966 drpr,
Da li je neko cuo ili ima neke informacije o kontroleru 68C01. Ako postoji neki noviji napredniji model koji je pin to pin isti bilo bi poželjno da se javi. Znači bilo kakve informacije su poželjne. cope
electron.967 vujos,
¨>Uz poruku dajem semu za povezivanje PC <-> CASIO adresari iz ¨>casopisa ELKTRO BR.10. Ej, moze li neki drugi format šeme i malo detalja?
electron.968 bojs,
>>Zna li neko kako da iskoristim onaj mali mikrofončić što se nalazi u >>"banana" telefonu? :) Naime, Probao sam da ga vežem na mikrofonski ulaz od To ti je kondenzatorski mikrofon, tako da nije čudo da se ništa ne dešava :)). Tretiraj ga kao kondenzator čija se kapacitivnost menja u skladu sa vibracijama membrane, pa onda osmisli neko kolo, recimo, veži ga na red sa otpornikom i baterijom, pa skupljaj signal sa otpornika, ili na red sa baterijom i transformatorom, pa skupljaj signal sa sekundara transformatora. Pošto ti elektronika nije strana, neće ti biti problem da proračunaš vrednosti elemenata za željenu osetljivost i impedansu ulaza.
electron.969 dmiric,
> ¨> normalno, niko nece dati, jer se sasvim pristojne pare zaradjuju > ¨> pravljenjem tih interfejsa :) > > OK, znači da se snalazim... Ja sam svojevremeno rasturio jedan takav interfejs i precrtao šemu, ali su ostale dve mračne komponente za koje niko nije znao šta su... Elem ako ima zainteresovanih, mogli bi da sklepamo nešto.... Pozdrav, (md)
electron.970 ikordic,
RE: El. shema => Uz poruku dajem semu za povezivanje PC <-> CASIO adresari iz => casopisa ELKTRO BR.10. Možeš li ovo da prepevaš u neki drugi format, .PCX ili tako nešto?
electron.971 frant,
> Zna li neko kako da iskoristim onaj mali mikrofončić što se nalazi u > "banana" telefonu? :) Podigni telefon, okreni neki broj, pa, ako se neko javi, popričaj. Ako te je taj neko čuo, budi siguran da si koristio mikrofon :). > Naime, Probao sam da ga vežem na mikrofonski ulaz od > pojačala, i ništa se ne dešava :))) Eh, to je onda kondenzatorski mikrofon. Za njega je potrebno obezbediti napajanje (na pitanje "Zašto?" potraži odgovor u knjizi "Teorija električnih kolâ" ;>). > E, pošto mi elektronika nije sasvim > strana, Dolaze u obzir (i) elektronska rešenja :))) Ono što sam ja izmerio > je da je otpornost tog mikrofončića oko 2k, a pošto nemam osciloskop.... > Dakle, pitanje bi bilo otprilike u kakvo kolo treba da stavim taj mikrofon > da bih na izlazu imao neki signal pojačavljive vrednosti u smislu da ga > audio pojačalo može pojačati :)))) Ako je to klasičan kondenzatorski mikrofon, "idejno rešenje" ;> je sledeće: na njegove izvode priključuje se redna veza baterije i otpornika. Izlazni napon se uzima sa izvodâ otpornika. Jedan izvod mikrofona spojen je sa njegovim metalnim kućištem, pa ga treba priključiti na masu - to je jedna žica koja ide ka pojačavaču. Druga žica se, preko jednog kondenzatora, vezuje za drugi kraj pomenutog otpornika. Dobra je ideja da se koristi postojeće napajanje u nekom uređaju. Možda treba da se stavi i tanki koaksijalni kabl umesto pomenute dve žice (ako se čuje brujanje ili Radio Beograd, onda znaj da je trebalo ;)). Ovo je neka moja konstrukcija, objašnjena najkonfuznije što je moglo ;). Niti sam siguran da to tako treba da se napravi, niti znam koje su vrednosti elemenata. Postavio sam jednom slično pitanje ovde (pogledaj zbog šeme ;>) i nisam dobio odgovor. Frant
electron.972 frant,
Nedavno je neko tražio savet za izradu jednostavnih štampanih ploča, a ja sam preporučio univerzalne ploče sa bakarnim stazama i rupama na svakih 2.54 mm. Problem je bio što se te ploče teško nabavljaju. Sad sam naišao na te univerzalne ploče (ima i drugih "dezena") na Sajmu, u hali gde su računari. Jedna firma tamo prodaje razne elektronske komponente, instrumente i materijal, pa se našlo i ovo. Ploče su od "super-pertinaksa" 1.0 mm i nisu baš jeftine. Molim nekoga ko zna tačnu adresu prodavnice pomenute firme u Ulici Vojvode Stepe da mi javi (izgubio sam katalog sa Sajma tehnike). Frant
electron.973 maxinaki,
MaxiNaki > Dakle, pitanje bi bilo otprilike u kakvo kolo treba da stavim taj MaxiNaki > mikrofon da bih na izlazu imao neki signal pojačavljive vrednosti MaxiNaki > u smislu da ga audio pojačalo može pojačati :)))) Probaj sa otporom od oko 1K (kiloom) vezan između (+) mikrofona i (+) baterije od 9 Volti. Drugi kraj (-) baterije se nezuje na (-) mikrofona. Elektrolit od 0.5 - 1 mikro Farad se vezuje (+) elko na (+) mikrofona. Izlaz (koji ide u pojačalo na mikrofonski ulaz) se vezuje na (-) elektrolita (+) na ulazu - - vrući kraj, a (-) mikrofona se vezuje na (-) na ulazu - hladni kraj. Taj sklop normalno radi sa kond.mikrofonom, a ako se to slabo čuje moraš da staviš pojačanje, (mislim da ti neće trebati). Pozdrav MaxiNaki
electron.974 zkrstic,
>> ovo. Ploče su od "super-pertinaksa" 1.0 mm i nisu baš >> jeftine. >> >> Molim nekoga ko zna tačnu adresu prodavnice pomenute >> firme u Ulici >> Vojvode Stepe da mi javi (izgubio sam katalog sa Sajma >> tehnike). ITC Vojvode Stepe 57 Ala volim da reklamiram konjkurenciju ;) Ploča, EURO format ( 160x100 ) je kod mene/nas u Radio klubu cca 20 dinara. Kod njih po katalogu je niža za iznos poreza na promet, tako da dolaziš na isto - 20.20 dinara. Ovo nije neobično, pošto je dobavljač/konsignater isti. Molim bez replay-a o ceni u Minhenu, ja je jako veoma vrlo dobro znam a znam i da mogu da je dobijem za 1.5 demova, ako ima finih duša iz JAT-a da ne naplaćuju 12dem po KG prtljaga, da mogu da ih mirne duše uvezem. To je razlog zašto ih mi, a verovatno ni ITC ne uvozi direktno, nego drži na konsignaciji od trećeg lica. Al' sam biJo opširan ;)
electron.975 feniks,
│ "dezena") na Sajmu, u hali gde su računari. Jedna firma tamo prodaje │ razne elektronske komponente, instrumente i materijal, pa se našlo i │ ovo. Ploče su od "super-pertinaksa" 1.0 mm i nisu baš jeftine. │ │ Molim nekoga ko zna tačnu adresu prodavnice pomenute firme u Ulici │ Vojvode Stepe da mi javi (izgubio sam katalog sa Sajma tehnike). └────────────────────────── Možda bi ovo trebalo baciti u konferenciju SAJAM :) , i ja sam bio kod jedne firme (ITC) koja ima prodavnicu u Vojvode Stepe. Uspeo sam da dobijem i trenutni spisak komponenti na lageru, koji prilažem, možda će još nekome trebati. Pozdrav, sp itc-95.zip
electron.976 mvincic,
>> je da je otpornost tog mikrofončića oko 2k, a pošto nemam osciloskop.... >> Dakle, pitanje bi bilo otprilike u kakvo kolo treba da stavim taj mikrofon >> da bih na izlazu imao neki signal pojačavljive vrednosti u smislu da ga To što si izmerio i nije neki podatak. Dotični mikrofoni su elektretski mikrofoni koji zahtevaju externo napajanje. Da bi ga upotrebio, dovedi mu na vrući kraj napon od par volti preko otpornika od 2-3 kilo oma. Vrući kraj ćeš prepoznati tako što on nije vezan na telo mikrofona za razliku od mase, koja to jeste...
electron.977 zurzul,
##> Nedavno je neko tražio savet za izradu jednostavnih štampanih ##> ploča, a ja sam preporučio univerzalne ploče sa bakarnim stazama i ##> rupama na svakih 2.54 mm. Problem je bio što se te ploče teško ##> nabavljaju. Sad sam naišao na te univerzalne ploče (ima i drugih ##> "dezena") na Sajmu, u hali gde su računari. Jedna firma tamo prodaje ##> razne elektronske komponente, instrumente i materijal, pa se našlo i ##> ovo. Ploče su od "super-pertinaksa" 1.0 mm i nisu baš jeftine. Kad smo več kod igranja sa štampanim pločicama, jel zna neko kako se zove folija koja se provuče kroz laserski štampač pa se onda to nekako nanese na pločicu tako da na pločici ostane toner i onda se pločica nagrize kiselinom i na kraju ostane bakar ispod tonera i to je to... ? poz, Vladimir
electron.978 kanki,
Molio bih nekog od Orcad-ista da mi pošalje fajl SDT.CFG i SDT.BCF iz direktorijuma TEMPATE, a može i čitav direktorijum...
electron.979 sojka,
Treba mi raspored nožica na MISi-GAMEKDI-GAME portu na SB karti da bih priključio Sinti! Hvala unapred! Pozdrav Sojka
electron.980 sojka,
Treba mi šema za VGA-VIDEO konverter ! Hvala unapred ,Sojka
electron.981 frant,
> ITC Vojvode Stepe 57 Hvala. > Ala volim da reklamiram konjkurenciju ;) > > Ploča, EURO format ( 160x100 ) je kod mene/nas u Radio klubu > cca 20 dinara. Kod njih po katalogu je niža za iznos poreza > na promet, tako da dolaziš na isto - 20.20 dinara. Ovo nije > neobično, pošto je dobavljač/konsignater isti. E pa, konkurencijo, vi ih niste imali kad sam ja tražio ;>. Da, to je ista takva ploča, ali, istine radi, moram da ti kažem da sam je na Sajmu kupio po ceni između 16 i 17 dinara. Frant
electron.982 frant,
> Uspeo > sam da dobijem i trenutni spisak komponenti na lageru, koji prilažem, > možda će još nekome trebati. Hvala. Frant
electron.983 dmiric,
Ima li neko specfikaciju RS232 protokola. Naponske nivoe, uloge pojednih signala i po mogućstvu vremenske dijagrame? Hvala unapred. Pozdrav, (md)
electron.984 rsinisa,
pozdrav svima koji prate ovu konf. javljam se prvi put i imam jednu (nadam se dobru) vest za sve one koji rade sa programom tango. na BBS-u ORESKA postoji uputstvo za tango, fajl se zove tangodoc.zip toliko za prvi put!
electron.985 mmitrovic,
Neko je ovde bio okačio katalog delova RK Nikole Tesle, koji je pomalo faličan i rekao da će biti drugi sredinom maja. Ide sredina maja, kad će katalog? Kompletan, nadam se.
electron.986 madamovic,
> na BBS-u ORESKA postoji uputstvo za tango, fajl se zove > tangodoc.zip > > toliko za prvi put! Za drugi put, reci koliko zauzima.. :) i da li je ORESKA user-friendly BBS i broj telefona. I naravno, da li vredi tangodoc.zip, i na kojem je svetskom jeziku?
electron.987 rsinisa,
> Za drugi put, reci koliko zauzima.. :) i da li je ORESKA user-friendly > BBS i broj telefona. I naravno, da li vredi tangodoc.zip, i > na kojem je svetskom jeziku? Fajl tangodoc.zip zauzima 73 918 byta. ORESKA je prilično user-friendly, mada ograničava DL.(za veći limit DL, potrebno je nešto UL na ORESKU) Telefon ORESKA BBS-a: 031/28-276, radno vreme:23-14, vikendom 23-08. Što se tiče uputstva, to je HELP koji postoji u programu, preveden na srpski,i objašnjava svaku stavku MENU-a. Možda onima koji znaju engleski ovo uputstvo i nije potrebno, ali verujem da ima i onih koji nisu baš u prijateljskim odnosima sa engleskim jezikom :). Izgleda da je radjen u nekom text-procesoru, ali ja nisam uspeo da provalim koji je text-procesorom u pitanju, pa će možda biti problema sa štampanjem. U svakom slučaju, ovo uputstvo pruža daleko više od onog koji sam kupio za 60 din (odnos din:dem je tada bio 1:1) od .... (neću da napišem od koje firme da ne bi bila anti-reklama, jer sam ja po rečima autora jedini koji se žalio na uputstvo, koje inače ima 20-tak strana teksta pisanog krupnim slovima). Na kraju, evo i fajla. tangodoc.zip
electron.988 kolaps,
Posedujem Sunshine EPROM programator. Program prilikom inicijalizacije prijavljuje da katrica nije na dobroj I\O Base adresi, konkretno je podesena na 2A0. Dali neko zna koje adrese jos postoje, kako bi inicijalizovao karticu programatora. Pozdrav, Dragan.
electron.989 drpr,
-> Kad smo več kod igranja sa štampanim pločicama, jel zna neko -> kako se zove folija koja se provuče kroz laserski štampač pa Oznaka folije je TEC 200. Rad je opisan časopisu ELEKTRO br. 13 i svodi se na stampanje na laseru ili fotokopir mašini. Zatim se na ringli zagreje na 160°C (ako se dobro sećam) i pređe nekim valjkom ( valjda može i oklagijom ;))) Posle se oladi i pađljivo skine folija a na bakru ostane toner koji je neostljiv na hemikalije za ecovanje. Ovo nisam probao jer nema za sada kod nas. Samo sam skratio članak. Pričao sam sa Zkr-om oko nabavke ovoga i on mi je rekao da se trudi a cena koju je pominjao je oko 6-10 dinara za A4 ali me ne držite za reč. cope
electron.990 mvincic,
>> sa programom tango. >> na BBS-u ORESKA postoji uputstvo za tango, fajl se zove tangodoc.zip Kako vam se sviđa Tango PCB 2.22 i Tango SCH 1.4 ?
electron.991 drpr,
-> nije na dobroj I\O Base adresi, konkretno je podesena na -> 2A0. Dali neko zna koje adrese jos postoje, kako bi -> inicijalizovao karticu programatora. Koliko sam video u helppc-u to je neki reserved I/O channel pa sad nisam siguran da li bi to tu išlo. Ako si kupio proizvod trebalo bi u uputstvu da imaš na koji se port setuje. Ako je u pitanju samogradnja koliko ja znam najčešće se namešta na 300h jer je to mesto definisano za eksperimentalnu ploču. Treba nam više podataka za pomoć i uz put ako si skoro nabavio programator navedi šta može kolika mu je cena i gde si ga nabavio? cope
electron.992 cubra,
TELEX,TELEGRAFIJA,TELEPRINTER,POVEZIVANJE NA PC .oOo.> TELEKS, TELEFAKS, TELETEKST... .oOo. Brzo resenje za tvoj problem zamene teleksa sa racunarom je .oOo. nabavka gotove kartice sa programom. Ukoliko neko u ovoj .oOo. konferenciji ima prakticnog iskustva ili preporuku gde se .oOo. moze naci literatura, seme, CCITT preporuke, verujem da .oOo. samogradnja i izrada softvera ne bi bila neki problem. Ja sam bio mesec dana na putu, pa malo kasnim sa odgovorom ali ako nekoga interesuje, evo odgovora. Ja i još dvojica kolega smo pre još par godina napravili TELEX-ADAPTER kao rezultat višegodišnjeg iskustva u ovim poslovima. TELEX-ADAPTER prodaje širokim narodnim masama firma DECODE iz Beograda, a da ne bi bila reklama, ako nekoga interesuje neka se javi na mail, dobiće sve informacije i sl... Dakle, naš adapter se sastoji od hardvera i softvera. Hardver je u obliku malene kutijice koja se kači spolja na serijski port i ne zahteva nikakvo napajanje, nego se napaja iz samih signala. U tu kutijicu se utakne i ko- nektorčić RJ11 sa telex-linije, i to je to. Na kutijici koja je lepog dizajna postoje tri led diode, da označe kada je telex u vezi i za prijem i predaju. Normalno, hardver ne bi sam vredeo ništa. Softver je rezultat višegodiš- njeg doterivanja i zahteva od strane pošte i vrlo je moćan, za poznavaoce teleprintera da kažem da je rađen po uzoru na svemogući francuski elektron- ski teleprinter sažem TX35 koji je sklapao i EI Niš. Nakon beskonačnih zahteva i uslova, pošta je konačno aminovala naš uređaj i dala nam atest, koji NEMA NIKO DRUGI, mada su se kod nas slabo bavili ovom problematikom. Uglavnom je sve uvoženo iz inostranstva. Pa kad treba da se malo promeni program, možeš da se slikaš. Softver je mnogo komplikovaniji nego što bi čovek mogao da pomisli u prvom trenutku. TELEX-ADAPTERI rade u mnogim firmama, kako manjim, tako i većim, kao što su na primer mnoge pošte (I PTT u Makedoniji), Ministarstvo Inostranih Poslova, Tanjug, Narodna Banka, Savezna Uprava za Kontrolu Letenja... Rešavaju se i drugi vidovi povezivanja teleprintera na računare, specija- lne aplikacije i sl... pozdrav, Denis
electron.993 cubra,
.oOo. Teleprinteri se mogu povezati na nacine koje pominjes i .oOo. tada su ograniceni na duzine poznate za com port - beda. .oOo. Zato se takav signal vodi na sledecu Ovo naravno nije tačno, jer com-port radi na dužinama do 50-100 metara, a niko na toj dužini od kuće nema telegrafsku centralu. Teleprinteri rade sa strujnom petljom i mogu se protegnuti na oko 10 kilometara! .oOo. PAZNJA.Ovakva stvar se ne kupuje iz ekonomskih razloga. .oOo. Bice skuplja dara nego mera! E, ali ako imate poslovne .oOo. partnere u Sjenici ili Bjelom Polju, Nije ni ovo baš tačno. Ako kupuješ teleprinter, onda u redu, glupo je da daješ silne pare za zastarelu mašineriju (i do 10 000 maraka), ali se kupovina adaptera za PC i te kako može ponekad isplatiti. Pogotovu za rad sa istokom. Adapter je mnooogo jeftiniji nego teleprinter, a i udobniji je jer poruke koje ionako kucaš na računaru lahko šalješ. Mogućnosti su potpuno iste. pz, Denis
electron.994 cubra,
.oOo. Hitno mi trebaju pojasnjenja o nozicama ADC0804 konvertora .oOo. i to : pin 4 CLK .oOo. pin -INTR .oOo. pin 6 VI+ ...... Jel ti još uvek treba?
electron.995 dmiric,
Ima li neko specfikaciju RS232 protokola. Naponske nivoe, uloge pojednih signala i po mogućstvu vremenske dijagrame? Hvala unapred. Pozdrav, (md)
electron.996 kolaps,
>> Treba nam >> vise podataka za pomoc i uz put ako si skoro nabavio >> programator navedi sta moze kolika mu je cena i gde si ga >> nabavio? Kartica je polovna. S obzirom da sam svojevremeno u firmi imao EPROM programator, bice da je ova neka od starijih. Poseduje ukupno 5 podnozija za programiranje 26 pin i 24 pinskih EPROM. Uz nju sam dobio i UV brisac. Uputstvo za kartu je potpuno idiotsko, znaci ne sluzi nicemu. Sta moze ? Ocito moze da puni i ocitava sadrzaj EPROM-a: 2716, 32, 32A, 64, 63A, 128, 128A, 256, 256A, 512, 512A. Programiranje uz setove napona reda 12.5V, 21V, 25V. O ceni zaista ne znam puno, ako se realno pogleda ploca, nema sta da se vidi brdo TTL tehnologije, nekoliko regulatora napona i par snagatora. Problem je sto postojeci program ne daje spisak mogucih adresa na koje bi se kartica mogla inicijalizovati, vec samo jednu adresu 2A0. Bice da su u pitanju adrese portova na ploci ??? Dali znaci neko zna koje su to adrese. Ako u opste svaki port ima nekakvu svoju adresu ??? Ako neko ima pomenuti programator, sigurno bi mi mogao pomoci. Pozdrav, Dragan. :)
electron.997 oper,
>> daje spisak mogucih adresa na koje bi se kartica mogla >> inicijalizovati, vec samo jednu adresu 2A0. Bice da su u >> pitanju adrese portova na ploci ??? Dali znaci neko zna koje >> su to adrese. Ako u opste svaki port ima nekakvu svoju adresu >> ??? Ako neko ima pomenuti programator, sigurno bi mi mogao >> pomoci. Pozdrav, Dragan. :) Moj programator radi na 0x300 od kad sam ga nabavio. Uz njega, naravno rade 2 serijska i 2 LPT porta. Onako kako je bio podešen kad sam ga dobio (a bio je na 0x300 pomoću džampera na kartici) radio je i radi i danas. Inače program za rad s njim (zove se EMP.EXE) ima podešavanje za adresu na kojoj traži programator. Izbori koje nudi su: 210, 220, 240, 250, 260, 280, 290, 2A0, 300, 310, 330, 340, 350, 360, 380, 390, 3A0 i podešavaju se DIPovima na kartici a u softveru preko menija. Jedini je problem što kartica nije SunShine, već Needham Elctronics, al ne može da škodi ovo što sam napisao :) E da - glede cene programatora - plaćen je USD 140 u varijanti sa jednim 40pinskim podnožjem u koje može da se ubode većina EPROMa. Druga podnožja (za Intelove kontrolere, EPSONOVE SRAMove i sl.) koštaju po USD50 svako, što smatram prilično bezobraznim. Pz Pera...
electron.998 cubra,
.oOo. Kako vam se sviđa Tango PCB 2.22 i Tango SCH 1.4 ? E, molim te gde si to nabavio? Ja imam PCB 2.1 i SCH 1.20 i gorim od želje za novijom verzijom. Šta ima novo (ukratko)? Kako da se dođe do toga? pz, Denis
electron.999 rsinisa,
Ima li neko neki Spectrum viška, ispravan ili neispravan?
electron.1000 kdrazan,
Šta koristite za crtanje (pure) el. šema ?
electron.1001 zurzul,
##> Ima li neko specfikaciju RS232 protokola. Naponske nivoe, uloge pojednih ##> signala i po mogućstvu vremenske dijagrame? Hvala unapred. U Dos-u otkucaj HELP INTERLNK (notes) , možda nađeš nešto interesanno...
electron.1002 cubra,
.oOo. Ima li neko specfikaciju RS232 protokola. Naponske nivoe, .oOo. uloge pojednih signala i po mogućstvu vremenske dijagrame? .oOo. Hvala unapred. Pa imam ja, ali to baš nije tako kraćušno da bi ti sve ovde ispo- vrzao. U stvari, sam RS232 je jako jednostavan protokol, glavno je da su naponski nivoi +-12 volti, s tim da da je sve preko +3V pozitivno (logička nula), sve ispod -3V negatino (logička jedinica) a između je nedefinisano. Uloge pojedinih signala nisu uopšte deo protokola RS232, i možeš da ih koristiš kako god poželiš, sad druga je stvar što priličan broj ljudi, uređaja, firmi to koristi na sličan način. RS232 služi za povezivanje 2 uređaja serijski, s tim da se jedan zove DTE, a drugi DCE (računar je DTE a modem DCE). DTE saopštava DCE-u da je živ tako što na dvadesetom pinu postavlja napon od 12V. I očekuje da mu se DCE javi da je živ tako što će mu na 6-ti pin (DTE konektora) dovesti nivo 12V. Kada hoće da preda nešto DCE-u, on to najavljuje tako što diže RTS signal, a očekuje da na svom pinu CTS dobije 12 V ukoliko je DCE spreman da primi podatak, a -12V ukoliko DCE nije spreman da primi podatak. Ukoliko je DCE uređaj (modem) u vezi sa nekim drugim modemom, onda to saopštava tako što na CD pinu diže napon na 12V. Ukoliko od udaljenog modema dolazi poziv (zvonjava), onda on to saopštava DTE-u tako što diže RING pin na 12V. To je bila jako skraćena verzija... pz, Denis
electron.1003 dmiric,
Da li neko zna gde može da se kupi jonizator vazduha? Ranije su se te stvarčice pojavljivale po oglasima, a sad ih nešto nema... Pozdrav, (md)
electron.1004 mstankovic,
>>Biojonizator Aparat prodaje Radio klub (422-792) i ITC (495-006), ali ne znam da li ga imaju ovde na lageru, ili mora da se naruci iz Svilajnca. Imao sam nekad shemu, ali i ja bih radije kupio, da ne trazim kutiju, razmisljam o igli koja mora da bude ... , itd. Ako nadjes jos neku varijantu javi se. Pozdrav, Miodrag.
electron.1005 dmiric,
> Pa imam ja, ali to baš nije tako kraćušno da bi ti sve ovde ispo- > vrzao. U stvari, sam RS232 je jako jednostavan protokol, glavno > To je bila jako skraćena verzija... To je bilo tačno ono što mi je trebalo :) Ostaje samo još jedno pitanje. Postoji li handshake kad DCE šalje DTE-u, ili on odma krene a računar se snalazi? Ako nije problem, voleo bih da vidim šta još od dokumentacije na tu temu imaš. U svakom slučaju puuuno hvala, (md)
electron.1006 dmiric,
>##> Ima li neko specfikaciju RS232 protokola. Naponske nivoe, uloge >##> pojednih signala i po mogućstvu vremenske dijagrame? Hvala unapred. > > U Dos-u otkucaj HELP INTERLNK (notes) , možda nađeš nešto > interesanno... Pošto vozim Novel DOS help mi nije pri ruci, al čim svratim do RCa pogledaću. Hvala na odogovoru. Pozdrav, (md)
electron.1007 dmiric,
> Aparat prodaje Radio klub (422-792) i ITC (495-006), ali ne znam da li > ga imaju ovde na lageru, ili mora da se naruci iz Svilajnca. Imao sam > nekad shemu, ali i ja bih radije kupio, da ne trazim kutiju, > razmisljam o igli koja mora da bude ... , itd. Ako nadjes jos neku > varijantu javi se. Nazvao sam i evo rezultata. U Radio Klubu košta 81.5 din. a u beogradskom ITC-ju nemaju, pa ću sutra nazvati svilajnac. Ako neko zna kako se to kaže na nemačkom pogledaću u Conradu. Na J i I slovo u indexu nema ništa :), ili mi se bar tako čini. Btw, kad se dotična stvar sklopi ima li nekog podešavanja, jer u radio klubu namaju sklopljene verzije. Nije mi problem da sklopim, al imam loša iskustva sa raznim rasterivačima komaraca i sličnim stvarima :) Da ne bude posle da pravi previše negativnih jona :) U svakom slučaju hvala na pomoći. Pozdrav, (md)
electron.1008 ikordic,
RE: RS232 => vrzao. U stvari, sam RS232 je jako jednostavan protokol, glavno => je da su naponski nivoi +-12 volti, s tim da da je sve preko +3V RS232C je beše sve ovo isto, samo na 5 V, right?
electron.1009 mmitrovic,
::::: Da li neko zna gde može da se kupi jonizator vazduha? Ranije su se te ::::: stvarčice pojavljivale po oglasima, a sad ih nešto nema... Malo je van teme, al ajde. Čemu ovo služi? Kakve efekte ima? Može i na mail.
electron.1010 whitie,
-->> Ovo naravno nije tacno Principijelno se ne mesam u tudju porodicu i biznis ... ali ne ocekujem ni ovakve komentare :((
electron.1011 whitie,
-->> . . . U stvari, sam RS232 je jako jednostavan protokol, glavno -->> je da su naponski nivoi +-12 volti, s tim da da je sve preko +3V -->> pozitivno (logicka nula), sve ispod -3V negatino (logicka -->> jedinica) a izmedu je nedefinisano. Uloge pojedinih signala nisu -->> uopste deo protokola RS232 . . . Sto bi jedan kolega rekao, -->> Ovo naravno nije tacno :-)) * Komitet CCITT je u svojim preporukama V.24 i V.28 propisao funkcionalne *i elektricne karakteristike naponskog interfejsa za vezu DTE i DCE uredjaja *u telekomunikacijama uopste.U Americi je savez EIA za ovaj interfejs usvojio *odgovarajuci standard RS-232C ciji se naziv cesce koristi ... * Serijski interfejs RS-232C se sastoji od konektora, elektronskih delova *i kabla. Naponski nivoi signala dati su u tabeli : * * Napon Logicko TTY * ------------------------------------------------------------------------- * +3 V do +25 V 0 razmak ( space ) * -3 V do -25 V 1 oznaka ( mark ) 'Ko sto vidimo standard je 25V, a koristi se 12V jer ga ima pri ruci. * U sledecoj tabeli prikazani su nazivi signala ( sa smerom slanja ) ... * * Izvod Signal Smer Broj CCITT kola * -------------------------------------------------------------------------- * 1 FG - frame GND 101 * 2 TxD - transmit data iz DTE 103 * 3 RxD - receive data ka DTE 104 * 4 RTS - request to send iz DTE 105 * 5 CTS - clear to send ka DTE 106 * 6 DSR - data set ready ka DTE 107 * 7 SG - signal GND 102 * 8 DCD - data carrier detect ka DTE 109 * 20 DTR - data terminal ready iz DTE 108 Dakle, svaki pin ima svoju formalnu specifikaciju ( kolona desno ). Koristim priliku da u istoj poruci odgovorim jos nekima ... Ovaj standard se odnosi na 3 interfejsa:osnovni (10 zila), nul-modem (8 zila) i printerski (4 zile). Prvi ima potrebne signale za hardversko "rukovanje", kod drugog je simulacija, a trecemu nije potrebno (jednosmeran) pa se samo kontro- lise PR signal. Moguca je i softverska kontrola prenosa signalima DC1 i DC3 kroz provodnike za prenos podataka. * Glavni nedostatak RS-232C interfejsa je taj sto omogucava nebalansirani *prenos signala,te ne mogu da se koriste upredene parice, pa dva DTE uredjaja *mogu biti na malom rasyojanju ( do 20 m ) ako su direktno povezana. * Neki interaktivni terminali ( TTY , videoterminal ) poseduju i alternativ- *nu mogucnost - interfejs 20 mA - strujne petlje. On bez koriscenja modema *omogucava prenos podataka na rastojanju od nekoliko stotina metara ... Postoje i noviji standardi:RS-422 za elektricni i RS-499 za mehanicki deo. Prvi se oslanja na balensirani predajnik i prijemnik. Naponski nivoi: +0,2 do -6V odnosno +0,2 do +6V. Maks.brzina do 20.000 bit/s. maks.rastojanje 1.000 m. RS-499 je dosta kljakav pa se najcesce srece RS-232C meh + RS-242. Najzad smisljen je i RS-423 (elektricni) interfejs kao kompatibilni prelaz ; na predajnoj strani glumi RS-232C a na prijemnoj RS-422. ### Svi citati ( oznaka * na pocetku reda): "Racunarske telekomunikacije i mreze " YUISBN 86-325-0269-7 Tehnicka knjiga Dr Dejan Stajic,dipl.ing, Mr Petar Bilinski,dipl.ing.
electron.1012 cubra,
.oOo. To je bilo tačno ono što mi je trebalo :) Ostaje samo još .oOo. jedno pitanje. Postoji li handshake kad DCE šalje DTE-u, .oOo. ili on odma krene a računar se snalazi? Normalno da može da postoji, jer i DCE i DTE imaju i CTS i RTS, tako da može da se pravi kontrola protoka u oba smera. .oOo. Ako nije problem, voleo bih da vidim šta još od .oOo. dokumentacije na tu temu imaš. Pa trebao bih na poslu da imam knjižuradaču sa CCITT preporukama u kome se nalazi i RS232 standard, ali tu se opisuju isključivo na- ponski nivoi, drajveri i risiveri ( i njihove karakteristike) i pobrojani su pinovi. O ostalim začkoljicama se može naći u raznim knjigama za modeme, modemske komunikacije i slično. Sve u svemu uglavnom sam 90 posto stvari spoznao iskustvom a onih 10 posto sam negde pročitao. Pz, Denis
electron.1013 cubra,
.oOo. -->> Ovo naravno nije tacno .oOo. .oOo. Principijelno se ne mesam u tudju porodicu i biznis ... .oOo. ali ne ocekujem ni ovakve komentare :(( Sorry na komentaru, zaista nisam mislio ništa loše.
electron.1014 cubra,
.oOo. => vrzao. U stvari, sam RS232 je jako jednostavan protokol, .oOo. glavno => je da su naponski nivoi +-12 volti, s tim da da .oOo. je sve preko +3V .oOo. .oOo. RS232C je beše sve ovo isto, samo na 5 V, right? Koliko ja znam nema RS232 nego samo RS232C, ali ja mnogo volim da uštedim na onom C.
electron.1015 cubra,
.oOo. Najzad smisljen je i RS-423 (elektricni) interfejs kao .oOo. kompatibilni prelaz ; na predajnoj strani glumi RS-232C a .oOo. na prijemnoj RS-422. I na kraju je smišljen i RS485 standard koji pored ostalih lepih osobina omogućava i multipoint vezivanje.
electron.1016 ratman,
Video recorder mi ne snima ton sa TV-a (raniji snimci su O.K.) U cemu bi mogla da bude stvar? Recorder je marke Multitech, neki iz 1987/88. Zna li neko pouzdane servisere za ovakve stvari?
electron.1017 markiz,
Potrebni su mi podaci o IC-u: M7 H 007-024 SYNSO-E 3432351 24 pina DIL Proizvođač: OKI Ako ima bar ekvivalent jer nemam pojma šta je to :((( Unapred zahvaljujem ako nekog ne mrzi da preturi kataloge.....
electron.1018 vstan,
> U cemu bi mogla da bude stvar? Recorder je marke Multitech, > neki iz 1987/88. Zna li neko pouzdane servisere za ovakve > stvari? Moj komsija. Javi se na mail ako si zainteresovan.
electron.1019 rsinisa,
Da li neko zna potrošnju sledećih IC-a Z84 C 00 (Z80 CMOS CPU) Z84 C 20 (Z80 CMOS PIO) Z84 C 40 (Z80 CMOS SIO)
electron.1020 kanki,
Ima li ko podatke o tranzistoru u TO3 kućištu, Motorola, 70483180 W 9150 inače iz Pivi pojačala CS800... ps. treba mi par komada.... moze i sema..
electron.1021 bojs,
>>Koliko ja znam nema RS232 nego samo RS232C, ali ja mnogo volim da >>uštedim na onom C. Nisam baš 100% siguran, ali mislim da postoji i RS232, bez C, koji koristi TTL nivoe, +5V i 0V kao signale.
electron.1022 kanki,
Na jednom Filipsovom tv-u, color, ne radi dugme store, sad me interesuje jeli integralac pošao (volume se ne može pojačati preko nekih 30%) ..., sve ostale funkcije rade.
electron.1023 vujos,
Potrebno kolo sa oznakom CA 3079 TIC246. Nemam pojma o kakvom se kolu radi, tako da bi info ili eventualni ekvivalent dobro došao.
electron.1024 dmiric,
> ::::: Da li neko zna gde može da se kupi jonizator vazduha? Ranije su > se te ::::: stvarčice pojavljivale po oglasima, a sad ih nešto nema... > > Malo je van teme, al ajde. Čemu ovo služi? Kakve efekte ima? Biojonizator emituje negativne jone. Kako su čestice prašine pozitvno naelektrisane on ih slepljuje jedanu za druku, i one zbog težine padaju. Osim toga negativni joni uopšte blagotvorno deluju na organizam.Postoji priča o jednoj vrhunskoj klinici za kardiohirurgiju u Nemačkoj, u kojoj je, u jednom periodu godine (postoperativna) smrtnost bila izrazito velika. Neko se slučajno setio da proveri, i ispostavilo se da je u to vreme duvao vetar koji je donosio veliku količinu pozitivnih jona. Problem su rešili tako što su u svim sobama za intenzivnu negu stavili jonizatore vazduha. Takođe, sin jednog poznanika imao je izrazite alergije, i problemi su, kad je u sobu stavio jonizator, postupno potpuno nestali. Dakle, negativni joni su kako takvi ok. Jedni problem se javlja, zbog polja koje se stvara dok se oni proizvode. Po nekima ta polja (bi mogla da) imaju štetno dejstvo. Uopšte, ljudski organizam je izrazito osetljiv na niske učestanosti (10-50Hz) i opseg 10-100Mhz. U jednom imamo gradsku mrežu, a u drugom PCje. Ima li neko ko se zanima ovom problematikom? Pozdrav, (md)
electron.1025 saricl,
!!! Koliko ja znam nema RS232 nego samo RS232C, ali ja mnogo volim da !!! uštedim na onom C. Zarad potpunije informacije razlika u RS232 i RS232C je u jednom kondenzatoru. Pogađate koji ga ima ? Stvar je u tome da pomoću tog kondenzatora C verzija omogućava prenos signala na veće dasljine običnim kablovima.
electron.1026 obrada,
> Pa je l' moguce da niko ne radi sa Protelom ? Moj drug je radio sa Protelom for Win. Radio je sa sematikom i PCB-om. U principu je bio zadovoljan, da ne kazem odusevljen, ali kada je tebao da napravi plocice, plot fajlovi nisu bili bas najbolji, tako da je morao da se vrati na Tango. Nisam upoznat da li protel ima i digitalnu simulaciju. Inace rad sa PCB je slican radom sa Tango PCB i dosta finih stvarcica, ali je bio problem sa outputom. Dragan
electron.1027 obrada,
Da li sada postoji neka radnja u Beogradu koja ima solidan izbor kablova, pogotovo onih malo manjih preseka ( < 1mm2 ) visezilnih i licnastih. Ne racunam na OTC (Otvoreni trzni centar - buvljak) Dragan
electron.1028 kuki,
saronix 9033 197-0552e ako neko to ima/zna gde može da se nabavi, nek baci mail, ili pusti riplaj ovde, ili nek pozove mog prijatelja pecu kome to treba na telefon 450788 to je valjda neki oscilator koji se stavlja u kompove koji rade na 20mhz (?) poz, vl
electron.1029 feniks,
│> ::::: Da li neko zna gde može da se kupi jonizator vazduha? Ranije su │> se te ::::: stvarčice pojavljivale po oglasima, a sad ih nešto nema... │> │> Malo je van teme, al ajde. Čemu ovo služi? Kakve efekte ima? │ │ Biojonizator emituje negativne jone. Kako su čestice prašine pozitvno │ naelektrisane on ih slepljuje jedanu za druku, i one zbog težine padaju. └─────────────────── Svojevremeno sam po šemi iz SAM-a napravio jedan jonizator vazduha, koji proizvodi negativne jone. To je ustvari kaskadni umnožač napona. Na kraju se dobije oko 15-20kV koji idu na iglu => korona efekat. U urbanim sredinama ovih jona takoreći da nema. TV aparati i računari su tipičan izvor pozitivnih jona. :( Lekari kažu da neg. joni povećavaju parcijalni pritisak kiseonika u krvi i time se snižava krvni pritisak. Meni je tokom jedne noći toliko oborio pritisak, da sam se ujutro jedva probudio. :) Daklem, ovo gore je tačno. Dakle, smiruje i popravlja raspoloženje, sem ako već nemate nizak pritisak! A sada, negativno iskustvo. Negativni joni prave tkz. jonski vetar (stvarno se oseća blago duvanje oko igle!) koji ide na sve strane tj. prema zidovima prostorije. Tim putem on kupi čestice prašine i lepi ih na zid, tako da su mi tapete bile "crne" posle višemesečnog korišćenja ovog jonizatora. :(
electron.1030 kreda,
Potreban mi je jedan tekst koji je objavljen u engleskom "Elektoru" iz maja 1989 i nemačkom iz septembra iste godine. Ukoliko neko ima neki od ovih časopisa bio bih mu veoma zahvalan za pozajmicu za fotokopiranje. U obzir dolazi i kupovina.
electron.1031 rsinisa,
Postaviću ovo pitanje još jednom jer mi je odgovor veoma važan: Da li neko zna potrošnju sledećih IC-a Z84 C 00 (Z80 CMOS CPU) Z84 C 20 (Z80 CMOS PIO) Z84 C 40 (Z80 CMOS SIO)
electron.1032 dmiric,
> Svojevremeno sam po šemi iz SAM-a napravio jedan jonizator vazduha, Koji broj? Inače bio sam do radio kluba, i ispostavilo sa da njihov kit ne sadrži iglu, tako da prelazim na totalnu samogradnju :) Pozdrav, (md)
electron.1033 mstankovic,
>>kablovi Pogledaj u Beogradelektru u knez MIhajlovoj, ali rade preko racuna (firme). Imaju veliki izbor  ű˝ůk ű ű´k űk¸│Ú]ka űkablova Industrije Svetozarewvo.  ű ű ű ű űIs űporuka je u Makisu.  ű ű ű ű§í°─ űA űk 
electron.1034 feniks,
│> Svojevremeno sam po šemi iz SAM-a napravio jedan jonizator vazduha, │ │ Koji broj? └──────────────── Broj SAM-a je 11/80. Koliko se sećam, najveći problem mi je bio nabavka velikog broja dioda 1N4007 i blok kondenzatora 47n/630V (po oko 30 kom). :) Svaki element testiraj pre ugradnje! Ako praviš u samogradnji pazi da ti lemovi budu kvalitetni i bez oštrih ivica (da ne bi imao veći broj jonskih izvora, osim igle), ko razume - shvatiće. :) Najsigurnije je da na kraju prelakiraš celu ploču sa elementima. Pozdrav, sp
electron.1035 cubra,
.oOo. Zarad potpunije informacije razlika u RS232 i RS232C je u .oOo. jednom kondenzatoru. Pogađate koji ga ima ? Stvar je u tome .oOo. da pomoću tog kondenzatora C verzija omogućava prenos .oOo. signala na veće dasljine običnim kablovima. Da sam juče umro (pu, pu, pu...), umro bi u neznanju...
electron.1036 sslavko,
Može li neko da mi nadje video glavu Philips broj 2558 po Kenigu ili zna gde mogu da se raspitam? Video je Samsung austrijanac i ima Philips-ovu glavu koja se raspala. Bio je u gomili servisa po Beogradu ali niko ne može da je nađe. Pozdrav
electron.1037 pavlovicz,
Probaj na tel 436-592,Neša Čovek drži servis i nabavlja delove. Z.
electron.1038 cubra,
.oOo. Kenigu ili zna gde mogu da se raspitam? Video je Samsung .oOo. austrijanac i ima Philips-ovu glavu koja se raspala. Bio je Daj brate oznaku Samsunga. Filipsova glava je malo uopšten pojam, a u Kenigu se gleda prema tipu videa. Dakle, Samsung .........
electron.1039 gerber,
YR>*> A sada, negativno iskustvo. Negativni joni prave tkz. jonski vetar YR>*> (stvarno se oseća blago duvanje oko igle!) koji ide na sve strane YR>*> tj. prema zidovima prostorije. Tim putem on kupi čestice prašine i lepi YR>*> ih na zid, tako da su mi tapete bile "crne" posle višemesečnog YR>*> korišćenja ovog jonizatora. :( Pa to i jeste jedna od prednosti :) Jonizatori se, izmeđ' ostalog, koriste i za hronični bronhitis, astmu i sl. Bolje na tapetima nego u plućima ;) Evo meni jedan radi (neprekidno) već 12 godina, ako ne i koju godinu više :)).
electron.1040 sslavko,
>> Dakle, Samsung ......... Samsung SX1260. Izvinjavam se zbog nepotpunih podataka ali video mi je još u servisu, a oni su mi dali samo onu oznaku :)) Dakle, ako neko zna gde može da se nadje Philipsova glava pod kataloškim brojem 2558 po kenigu za Samsung SX1260 video rekorder neka mi javi. Pozdrav.
electron.1041 dmiric,
> Broj SAM-a je 11/80. Hvala, Bacio sam sae na Kzala tema :) i našao ga pre neki dan. > Svaki element testiraj pre ugradnje! Hvala na savetu, ovo bi zaboravio :) > oštrih ivica (da ne bi imao veći broj jonskih izvora, osim igle), > ko razume - shvatiće. :) Naravno. To i piše u članku. Pozdrav, (md) PS. Ako ima zainteresovanih, za pločicu, nek se jave na mail.
electron.1042 whitie,
-->> ... tj. prema zidovima prostorije. Tim putem on kupi cestice prasine -->> i lepi ih na zid, tako da su mi tapete bile "crne" ... Zid, tapete, ... :-) ,a da ti pogledas televizor ... sa svojih cca + 24 000 Volti prestavlja mnogo bolji kolektor prasine.
electron.1043 zkrstic,
> Neko je ovde bio okačio katalog delova RK Nikole Tesle, koji je > pomalo faličan i rekao da će biti drugi sredinom maja. Ide sredina > maja, kad će katalog? Kompletan, nadam se. Evo me nazad s Kipra, malko kasnim al' šta se može. Narednih dan-dva-tri ću okačIti najnoviju verziju koja ima mogućnost da ubuduće kačim samo PATCH, lak za skidanje. Okačiću i ovde i na Super-Sezamu, tako da bude lako za skidanje. Ozbirom da isti i prodajemo za nekih 8-9 dinara, sa sve disketlom i sl. koga od pristunih mrzi da tegli modemom 300-400K arhivu, nek me izkontaktira i naidje do Radio kluba da mu ja to lepo usnimim na njegovu disketlu uz trošak gubljenja par minuta :) Ovo naravno samo kad se dogovorimo, obzirom da samo ja to tamo mogu da uradim. Pozdrav, Zkr
electron.1044 zkrstic,
> Koji broj? To je baš šema ovog "našeg" iz radio kluba. > Inače bio sam do radio kluba, i ispostavilo sa da njihov kit ne > sadrži iglu, tako da prelazim na totalnu samogradnju :) Iglu moraš definitivno sam da praviš, neka šivaća dobro odrađuje posao, ako joj skineš lak pre toga.
electron.1045 dmiric,
======================================================= ##### # # # # # # # # # # # ### # ### ### ### ### # # # # # # # # # # # # ## # # # # ### # #### # # # # # # # # # # # # ##### # # # ### ##### # ### # #### Lista Prodavnica Elektronskih Komponenti i Usluga v1.0 Jun '95. ======================================================= Predlažem da jednom za svagda rešimo pitanje prodavnica i drugih stvari vezanih za elektroniku. Za početak tu su imena i adrese koje sam pokupio u conf, a nešto i iz mojih izvora. Dobrovoljno se javljam da ovu listu nadalje održavam, molim da svi oni koji imaju dopune šalju svoje priloge na MAIL da ne bi opterećivali konferenciju bez veze. Lista pretenduje da sadrži ne samo prodavnice već i izradu pločica i druge usluge. Molim Upravu da se izjasni da li ova lista spada u domen reklame. Ako ne, listu bi s vremena na vreme post-ovao, ovde u conf, a u suprotom, na mail svima koji se jave. (daklem emulirao bih mailing listu). Lista je trenutno najtanja po pitanju izrade štampanih pločica, te molim za vaše priloge. Takođe za radnje u inostranstvu. Sledi lista. ======================================================= ##### # # # # # # # # # # # ### # ### ### ### ### # # # # # # # # # # # # ## # # # # ### # #### # # # # # # # # # # # # ##### # # # ### ##### # ### # #### Lista Prodavnica Elektronskih Komponenti i Usluga ======================================================= Za dopune i novu verziju liste pošaljite email na: dmiric@sezam.co.yu dmiric@galeb.etf.bg.ac.yu ======================================================= Lista je u Custom 2 Formatu za YU slova. ======================================================= #### # # # # # # ## ### # ### # # # ## ### ### #### # # # # # # # # # # # # # # # # # # # #### #### # # # # # # ##### # # # # # # # # # # # # # # # # # # ### #### #### # # # # ### ### Format podataka je sledeći. # <Ime> <adresa> <telefon> <radno vreme>/<radno vreme subotom>/<radno vreme nedeljom> <asortiman> <komentar> =========================================================================== Prodavnice elektronske opreme u Beogradu # Avala elektronik Džordža Vašingtona 12 335 128 9-17 Komponente. # Pro Musica 29. Novembra 29 342-187 8-20 Komponente. # Comagel Skenderbegova 16 631-903 8-16 # RK Nikola Tesla Timočka 18 402-096, 422-792, fax 401-768 Komponente, knjige, časopisi, kit # Genel Dragoslava Jovanovića ?? ?? ?? # Baterija Kursulina 42 <nema telefona> 8-20/8-15/8-13 Baterije. # Super nova Takovska 8 342-013 9-14,16-20/9-15 Baterije i akumulatori. Uvek su jeftiniji od "Baterije" # Beograd elektronik Gandijeva 115A (Tržni centar, Blok 70) 150-958, 176-43-65, 141-379 Komponente Samo na veliko. # Blažić elektronik Trg Nikole Pašića 1 343-406, 331-597 # ITC electronic Vojvode Stepe 57 495-006 9-17/9-14 Komponente. # BG Elektronik Bulevar Revolucije ?? 340-030 # SHARP Electronic Beogradska 48 432 830 # JEC Kokar servis Save Kovačevića ??? (Ugao sa Sinđelićevom) 459-486 # Beli elektronik Vojislava Ilića ??? (Kod arhitektonske škole) 413-888 Prodavnice opreme VAN Beograda # M&G electronic Centar Obilićev Venac 88, 18000 Niš 018-22-462 Komponente. # SD Electronic Prvomajska 7, 18000 Niš 018-45-201 8-19/8-14 Komponente # Montex ELektronika Stara Varoš bb, Podgorica 081-31-911, 081-31-410 Imali su Motroline CB stanice... Prodavnice van YU 1. Segedin, Madjarska 1. prodavnica preko puta kod robne kuće "CENTRUM", radi i subotom. 2. državna prodavnica "ELEKTRON", ista ulica samo,prema ulazu u Segedin, ne radi subotom. 3. privatna prodavnica "SAT-EL", u istoj ulici imas tablu sa oznakom firme, samo sa desne strane kada izlazis iz Segedina (prema granici).Kada ulazis u grad posle semafora prva mala ulica sa leve stane.Prodavnica je sa desne strane u ulici. 4. prodavnica "ROB-TRON", tu samo znam adresu i treba da se raspitas u gradu. Adresa: Robtron Elektronik Trade Szent Miklos ulica 9d Tel: 99-36-62-475-021 Mislim da u ovoj prodavnici govore srpski. 2. Munchen, Nemačka. # # # # # # # ### # # # ### ### # # # # # # # # # # # # ### # # # #### ##### # # # # # # # # ### ### # ## # ### ### Izrada štampanih pločica: # ??? Zarkovo 512-622 FotoPostpak. 5dem fixni troškovi + 0.05dem po cm^2, bez bušenja Moguće slanje modemom, stampa na laseru je dodatnih 1dem. Ako se predaje štampano na laseru linije >20mils. Svi formati. # B&Z 474-114 Prebacivanje na foliju A4, 10dem. # Trafco Maksima Gorkog ??? ??? Motanje torusnih transformatora.
electron.1046 kale,
Dok god u listi ne forsiraš "svoje" firme u odnosu na druge, to nije reklama, već korisna informacija, te je kao takva poželjna i dobrodošla. moderator
electron.1047 dmiric,
>> Koji broj? > > To je baš šema ovog "našeg" iz radio kluba. > I ne samo vašeg :)) I ITC ima očigledno istu šemu (u katalogu su dali štampanu pločicu, koja je naravno ista)... > Iglu moraš definitivno sam da praviš, neka šivaća dobro odrađuje > posao, ako joj skineš lak pre toga. Pa dok nisam video šemu mislio sam da je uloga igle značajnija, otud moje insistiranje na istoj :) Pozdrav, (md)
electron.1048 mstankovic,
Hvala za detaljan spisak. Kad procitam sve pogledacu da li mog jos nesto da dodam. Pozdrav, Miodrag.
electron.1049 vujos,
│ # Montex ELektronika │ Stara Varoš bb, Podgorica │ 081-31-911, 081-31-410 │ Imali su Motroline CB stanice... └───────── Novi broj je 081/22-500 (4 linije)
electron.1050 dmiric,
> Dok god u listi ne forsiraš "svoje" firme u odnosu na druge, to nije > reklama, već korisna informacija, te je kao takva poželjna i > dobrodošla. Buduči da studiram i nemam svoje firme :) niti radim za bilo kojuj, valjda sam čist :)) OK, lista će biti updateovana kad god bude značajnijih izmena, istovremeno ću brisati stare verzije liste... Pozdrav, (md)
electron.1051 dmiric,
> Novi broj je 081/22-500 (4 linije) Hvala updateovao sam... Pozdrav, (md)
electron.1052 zockey,
Veoma bih bio zahvalan onome ko bi mi poslao ili napisao ovde u konferenciji raspored noéica za integralno kolo CA3080. Joä ako ima i neka äema uz to bilo bi sjajno! Thanks!
electron.1053 lanser,
> CA3080 > ****** Raspored uobicajen za OP: 2. - 3. + 4. V- 6. OUT 7. V+ (Vcc Sto se tice seme, potrazi po literaturi iz oblasti koja ti je zanimljiva i za ono za sta imas ostale komponente. Pz.
electron.1054 sdujic,
Za IC MA2830 izvadjeno (uginulo nacisto) iz napajanja Amstrad-laptopa potrebno mi je: P - sta je to kolo (regulator,stabilizator ? ili) MMMMMMMMMM - raspored i funkcija pinova - eventualo ekvivalenti P.S. IC MA 2830 ima sedam nozica u dva reda, cetiri su povijene u napred a ostale tri se nalaze ispod samog kola. Velicina je otprilike kao dva BD23x jedan pored drugog. Hvala za bilo kakav Hint.
electron.1055 vision,
Hi. ovu shemu sam preuzeo sa tigar bbs-a. Mislim da ce Vam posluziti, u pitanju je FM predajnik snage 2W (50-100 km domet). Interesuje me dali bi neko mogao ovo da mi napravi (plocu, delove, - komplet). Molim Vas javite mi se u mail :). fm.zip
electron.1056 paki,
Prijatelj me je zamolio da postavim pitanje, nadam se da sam ubo pravu temu. Zanima ga na kom principu se fizički povezuju dva kompjutera da bi radila zajedno na nekom poslu (npr. u nekom CAD projektu, mašina 1 računa jedno, a mašina 2 drugo). Njemu pada na pamet, ako sam dobro zapamtio, veza preko serijskog kabla.
electron.1057 kale,
Mogućnost da se računski deo posla podeli između dva računara povezana standardnom serijskom vezom (do 115200 bps) mi deluje vrlo neperspektivno. Savremeni procesori obavljaju milione ili desetine miliona floating point operacija u sekundi, a u isto vreme preko serijskog kabla može u sekundi da prođe svega petnaestak hiljada brojeva. Da bi stvar bila produktivna, neophodno bi bilo da rezultat ima jako malo brojeva (recimo preko 1000 puta manje nego što je potrebno operacija da se izračuna), da postoji softver za sinhronizaciju (ako ga nema u paketu koji želiš da koristiš - zaboravi ideju) i da se posao podeli na što približnije jednake delove. Jedina primena (bar ovako, on line & ad hoc) koja mi izgleda realno: praviš animaciju sa GROZNO komplikovanim objektom (da bi se mnogo računalo za jednu sliku), tako središ parametre da ti prvi računa parne, a drugi neparne slike (rešen problem sinhronizacije, posao podeljen na približno jednake delove), pa onda jedan šalje drugome svoje slike. Opet, da napraviš GROZNO komplikovan objekat treba ti mnogo vremena, pa te (verovatno) računanje samih slika (dok blaženo pajkiš) i neće previše nasekirati. Moj zaključak: jedan računa jedno, drugi drugo, a rešavaju isti problem komunicirajući preko serijske veze - jako slabo primenljivo. Veza preko serijskog kabla (ako već ne eternetom) obavezno, da mogu da se razmenjuju fajlovi (mnogo prijatnije nego disketama). Pozdrav, Kale
electron.1058 nesh,
Ima li neko raspored noga za LB1412? Inače to je drajver za vu-metar sa peak hold-om. Mislim da ga ima u SANYO katalozima posle 90-te (valjda, inače u katalogu koji sam ja gledao piše "under development")
electron.1059 zako,
=> Jel ti još uvek treba ? Kako da ne !!!
electron.1060 vstan,
[subj:spisak elektron radnji] BATEL, Zemun, Cara Dusana 50, tel.196-317, od 9-17h. Prva stanica posle zemunskog pozorista, busevi 17, 73 i 84 (nalazi se na samoj stanici) i 45 i 83, staju 20m dalje.
electron.1061 rsinisa,
Vidim da je ovde zatišje, pa rekoh da malo pokrenem stvar. Imam jedno pitanje (za danas), a radi se o sledećem: pravim jedan uređaj sa Z80 (koji radi na 5V=) i taj uredjaj preko optokaplera "čita" stanja na induktivnim prekidačima koji rade na 24V=, i uključuje elektro ventile koji takodje rade na 24V=. Ceo uređaj se emešta u metalnu kutiju koja je uzemljena. Pitanje glasi: šta da radim sa masama ovih napona, tj. da li neku od tih masa da vežem na uzemljenje ili ne? Pozdrav. Siniša
electron.1062 bojs,
>>Pitanje glasi: šta da radim sa masama ovih napona, tj. da li neku od tih >>masa da vežem na uzemljenje ili ne? Neku da, ali sve ne (inače, šta bi optokapleri radili tu). E, sad, koju da, nije lako odgovoriti (iz moje perspektive), ali, ako su ti elektroventili uzemljeni, ima logike da uzemljiš masu sa te strane.
electron.1063 vvelisavljev,
> nego u plućima ;) Evo meni jedan radi (neprekidno) već 12 godina, > ako ne i koju godinu više :)). Ako nije tajna, gde se i kako mogu nabaviti/kupiti dotične sprave?
electron.1064 rsinisa,
Da, optokaplere nisam stavio slucajno :), i znam da bi trebalo uzemljiti samo jednu stranu (ili nijednu), a tvoj odgovor ima logike. Hvala, mada bih voleo da cujem jos n═O╚PŠÖŻfÝűko misljenje. Pozadrav. Sinisa P.S. sedim za drugim racunarom koji nema nasa slova, te ih iz tog razloga
electron.1065 mstankovic,
... Uzemljenje Radim vec nekoliko godina sa kontrolerima, i jos nisam nacisto sa tim masama. Ali evo nekih iskustava. Ali prvo, znam da si verovatno navikao na Z80 ali mnogo elegantnije bi prosao sa 8031/68HC05/68HC11/PiIC ... Ipak s to kontroleri, a ne procesori (dakle pravljeni upravo za ovakve svrhe. Sto se mase tice moj kolega koji je bez sumnje maher za kontrolere ( radi i velike sisteme, da ne nabrajam) na svakoj ploci vezuje masu kontrolera (dakle digitalnu za kutiju i za zemlju. Kako mu uredjaji za sada rade, valjda je ok. Medjutim u mernoj tehnici video sam (a i koristio) dosta cesto resenje da se uzemljenje povezano sa kutijom vezuje sa masom sistema preko kondenzatora reda 0.15 uF/250V. Odvodi smetnje, a ipak je odvojena masa od zemlje. Imao sam skoro i slucaj da uzemljenje nije dobro izvedeno (verovatno nulovano), pa sam dodirom radijatora i metalne kutije uredjaja istovremeno bio dobro drmnut strujom. Takvo uzemljenje ipak ne bih vezivao direktno sa masom sistema (kontrolera). Ipak, kao sto rekoh nisam bas nacisto sa ovim i vrlo rado bih cuo i druga misljenja. Pozdrav, Miodrag.
electron.1066 kenza,
Hi! Potrebno mi je par komada prekidaca kao sto su na vratima automobila ili frizidera :) ( vidi se koliko se razumem ;), koji sluze da upale svetlo kada se otvore vrata. Zna li neko gde to moze da se kupi ?
electron.1067 zurzul,
##> Ako nije tajna, gde se i kako mogu nabaviti/kupiti dotične ##> sprave? Pa, bilo ih je na sajmu u Skoplju. :) P.S. Bili su tako slatki, da bih rado kupio jedan samo zbog izgleda, ali...
electron.1068 dmiric,
>> nego u plućima ;) Evo meni jedan radi (neprekidno) već 12 godina, >> ako ne i koju godinu više :)). > > Ako nije tajna, gde se i kako mogu nabaviti/kupiti dotične > sprave? Mislim da ih niko ne proizvodi, tako da ostaje samogradnja... Pozdrav, (md)
electron.1069 mstankovic,
> Ako nije tajna gde se i kako mogu kupiti doticne sprave. Saznao sam da su ih rumuni ili Bugari prodavali pre koju godinu na nasim pijacama za neke smesne pare, ali gde sada ...? Pozrav, HMiodrag.
electron.1070 sikima,
Drugar radi elektricnu instalaciju u vikendici, pa mu trebaju elk.provodnici ("zice"). Da li ima neko ideju gde bi se to moglo nabaviti sve odjednom. Za sada razmisljam da ga upu űtim na fabriku kablova u Svetozarevu. Ima li neko bolju ideju? Spisak prodavnica moze na mail. Puno pozdrava od Sikime
electron.1071 vvelisavljev,
Pre jedno mesec dana je bilo pitanje u PC.HARD dodaci o kontrolisanju 4-5 KW uređaja. Pa da pojasnim pošto sam napokon stigao kući. Na raspolaganju je jedan PC-XT bez harda. Znam da je najbolji savet da bacim to čudo ali ipak. Potrebno je automatizovati sušaru za drvo. U sušari je potrebno meriti: - temperaturu vazduha - vlažnost vazduha Treba uključivati/isključivati sledeće uređaje: - nekakav silni rashladni uređaj koji služi za ubacivanje vazduha (kaže da je od 7,5 konjskih snaga, kako da od ovoga dobijem kW pojma nemam, srećom/nesrećom trofazni je) - grejače vazudha (pojma nemam kolike snage) - treba napraviti nekakvu budževinu za otvaranje zatvaranje ventilacionih otvora. Znači treba mi neka zgodna kartica sa odogovarajućim ulazima i izlazima za kontrolisanje ovakve skalamerije a da može da uđe u XT. Naravno za kontrolisanje one skalamerije bi trebao nekakav trofazni relej koji bi bio kompatibilan sa karticom. Imam mogućnost da komponente dobijem iz USA. Treba samo da kažem konkretno koja kartica koji relej koji merač. Možda ono čudo što mi je ssimeunovic preporučio u PC.HARD nije loše 3*8A*220V=5280W. Ali se bojim da neće biti dovoljna snaga. A i opet ostaje nerešeno pitanje merenja temperature. Ni ono iz "Electronic Design" nije loše. Jel ima ovde čovek iz te firme? Mogao bi da nabroji cene i komponente koje bi rešile ovaj problem. Jel daju pojedinačne komponente? (valjda to neće izgledati kao reklama).
electron.1072 vvelisavljev,
Još jedan problem. Tri stana a jedan telefonski broj. Moja idejna budževina bi bila da uzmem tri telefona i releje. Bilo je nešto slično sa dva telefona. Zvone oba pa kad se na jednom digne slušalica ovaj drugi se isključuje. Da li ima negde ostavljena na Sezamu šema za tri telefona. E sad tu postoji problem kada traže Peru a javi se Mika. Sad oni nisu u istom stanu nego treba Pera nekako da dojavi Miki da digne slušalicu. To i nije neki velik problem, smilio sam da stavim ona obična zvonca za ulazna vrata. Veći je problem preuzimanje veze. Da li će se veza prekinuti kada Pera digne slušalicu a Mika spusti kod takve relejne veze. Da li postoje centralice koje rešavaju ovaj problem bez mojih budževina? Da li takve centralice mogu da rade automatski bez "operatera"? Recimo nazoveš broj i javi ti se automatska sekretarica koja kaže: "dobili ste broj trt-mrt ako želite peru okrenite jedan, ako želite miku okrenite dva ...". Ili ima nešto slično mojoj budževini zvoni i kod Pere i kod Mike pa ako se javi Pera a za Miku je onda Pera stisne dugmence pa dalje zvoni Miki. :) Znam da je najbolje rešenje kupiti još dve linije ali to košta oko 800din. + 2000DM u Novom Sadu.
electron.1073 gerber,
YR>*> Ako nije tajna, gde se i kako mogu nabaviti/kupiti dotične YR>*> sprave? Pa pojavljivale su se s vremena na vreme u prodavnicama Jugolaboratorije, a čini mi se i Cinefota.
electron.1074 trix,
> Ni ono iz "Electronic Design" nije loše. Jel ima ovde čovek iz te > firme? Mogao bi da nabroji cene i komponente koje bi rešile ovaj > problem. Jel daju pojedinačne komponente? (valjda to neće izgledati > kao reklama). Ne radim za njih, ali znam (orjentacione) cene. ED300 može da ti meri temperaturu za 700 DM. ED2000 ima da je meri i kontroliše rad svega ostalog a po ceni od koje možeš da sušiš drvo i bez ostataka opreme :) Ostaju ti senzori (vlaga, temperatura...), releji, sklopke... Softver (čisto gusarenje) Labtech Control je 500 dal' dinara ili maraka. Usput, oglašavam potražnju za istim. Rešenje je u singapurćanskim karticama sa optokaplerima koje nemaju BURR-BROWN oznaku ni na jednom čipu. Okvirna cena je oko 250 DM-kilo. Electronic Design proizvodi su vrlo kvalitetni i pouzdani ali pravi kupci su im iz drugih krugova...
electron.1075 trix,
Potrebno desetak komada specijalnih (nezameljivih) fotoćelija proizvodjača HAMAMATSU Japan. Naj verovatnije mora da se poručuje direktno od proizvodjača. Pa ako neko zna nekog ko može... Neka se javne :)
electron.1076 rsinisa,
>> Ali evo nekih iskustava. Ali prvo, znam da si verovatno navikao na Z80 ali >> mnogo elegantnije bi prosao sa 8031/68HC05/68HC11/PiIC ... Slažem se. Vec neko vreme sakupljam literaturu i ostalo i uskoro prelazim na neki od njih. >> Imao sam skoro i slucaj da uzemljenje nije dobro izvedeno ... Toga se i plašim. Voleo bih da još neko iznese svoje mišljenje ili ,još bolje, iskustva jer sam primetio da ovde ima pametnog sveta.
electron.1077 rsinisa,
>> slušalica ovaj drugi se isključuje. Da li ima negde ostavljena na >> Sezamu šema za tri telefona. E sad tu postoji problem kada traže Peru Mislim da šema ne bi trebalo da predstavlja problem. Treba ti 3 releja sa po dva para kontakata. >> preuzimanje veze. Da li će se veza prekinuti kada Pera digne >> slušalicu a Mika spusti kod takve relejne veze. Veza se neće prekinuti jer vezu prekida onaj ko je zvao. >> Da li postoje centralice koje rešavaju ovaj problem bez mojih >> budževina? Da li takve centralice mogu da rade automatski bez >> "operatera"? Recimo nazoveš broj i javi ti se automatska sekretarica >> koja kaže: "dobili ste broj trt-mrt ako želite peru okrenite jedan, >> ako želite miku okrenite dva ...". Da, postoje takve centrale, mada nisam siguran da imaju automatsku sekretaricu, ali se to da srediti. Medjutim, prema mojim saznanjima takve centrale ti vrše posao samo ako telefon, sa koga se zove takva centrala, ima mogućnost tonskog biranja. Jednu takvu centralu prodaje jedna firma sa 4 slova u imenu (neću da kažem koja da ne ispadne reklama). Mislim da se taj način biranja, nekog od telefona na istom broju, naziva produžno biranje. Ako takav način biranja treba da se obavi sa telefona koji nema tonsko biranje (kod nas ima još uvek dosta takvih telefona u upotrebi), tu se stvari komplikuju. Prošle godine sam se zezao sa tim problemom i od 15-ak telefona, uređaj koji sam napravio, prepoznavao je bez greške oko 11 do 12 telefona. Naravno, telefoni koje nije sa 100% sigurnošću prepoznavao bili su od *nepoznatih* proizvođača (kupljeni u Rumuniji, Bugarskoj, od rusa i sl.) Pozdrav. Siniša
electron.1078 kuki,
> (kaže da je od 7,5 konjskih snaga, kako da od ovoga dobijem kW pojma > nemam, srećom/nesrećom trofazni je) podeliš sa 1.3 i dobiješ kilovate :) (aproksimativno)
electron.1079 paki,
Prijatelj je pročitao odgovor i kaže sledeće: Pre svega, hvala na iscrpnom odgovoru. I meni je bilo više-manje jasno da veza preko serijskog kabla ne bi funkcionisala kako treba. Ono što bih želeo da znam je šta bi moglo da se koristi u slučajevima kada jedan procesor zvrji prazan, a drugi je zauzet nekim poslom i treba ga rasteretiti ili bar malo mu pomći - šta se koristi u takvim situacijama? Primer: Paralelna veza! Da budem još jasniji šta tražim - dva računara, dve odvojene ploče, treba ih FIZIČKIM putem spojiti da rade zajedno i pomažu jedna drugoj. Interesuje me da li postoji neki dodatak (kartica) koji bi mogao da ostvari takav zahtev?! Unapred se zahvaljujem. :-) Lav
electron.1080 dmiric,
Zanima me da li se (ako se) kod nas mogu naći eprom/pal programatori, na šta pri kupovini treba obratiti pažnju, i koliko to može da košta. Btw kolko se sećam neko je pominjao da je u Elektru izašla šema, ako jeste, molim pointer... Pozdrav, (md)
electron.1081 kale,
>> Da budem još jasniji šta tražim - dva računara, dve odvojene >> ploče, treba ih FIZIČKIM putem spojiti da rade zajedno i pomažu >> jedna drugoj. Meni ta fizička veza ne deluje toliko problematično kao softverska, bar ako pričamo o PC računarima, a čini mi se da pričamo o njima, i to pod DOS-om. DOS nije pravljen za spregnut rad više računara, a ni za višeprocesorske računare. Isto važi i za ogromnu većinu softvera za PC-je. Fizička veza tu mnogo ne pomaže, kao što ti ne bi vredeo ni PC bez DOS-a (ili nekog drugog OS). Fizička veza (uz odgovarajući softver) omogućuje komunikaciju, ali nedostaje softver koji bi podelio posao na delove, raspodelio te delove na raspoložive računare i obezbedio neophodnu sinhronizaciju pri radu. Pozdrav, Kale ps Znaš onaj štos - ako jednom programeru za neki program treba sat vremena, uzmeš 3600 programera i posao je gotov za sekund.
electron.1082 vision,
Zar niko nije pogledao poruku 1055 ???????????????????????
electron.1083 rsinisa,
Video sam poruku i skinuo sam šemu, medjutim moj drugar je, kaže, pravio taj predajnik i nije uspeo da ga dovede u funkcionalno stanje :(!
electron.1084 flash,
Ćao, nadam se da nisam promašio temu, naime, muči me jedan problem. Situacija je sledeća. U privatnoj firmi je instalirana telefonska centrala PANASONIC KX-616 i PC računar. Povezani su kablom (preko RS232) tako da centrala šalje podatke za svaki telefonski razgovor. Za kratko vreme se desilo već dva puta, uvek posle nevremena i grmljavine, da centrala prestane da šalje podatke. Proverom konfiguracije preko "master" telefona (lokal 11) vidi se da su svi parametri korektni, i to: a) parametri komunikacije su isti kao i na računaru (1200 E71) b) incoming i outgoing selection je uključeno (ON) Centrala nije uzemljena, iako sam pročitao u originalnom uputstvu (piše velikim masnim slovima) da obavezno mora biti uzemljena. S obzirom da centrala ima 64KB ROM i 16KB RAM, i da su u pitanju CMOS čipovi, ja (nisam stručnjak) ljude ubeđujem da se "zaglavlji- vanje" dešava upravo zbog toga što ista nije uzemljena, međutim niko to ne veruje ("Ma nema to veze!"). Zamolio bih nekoga ko se razume u ovu problematiku, da malo deta- ljnije objasni uzroke, i kako argumentovano objasniti ljudima zbog čega je to tako. Predrag P.S. Ja sam lično testirao program tako da sam kabl odspojio sa centrale i spojio na COM1: (prijem je na COM2:), i slao podatke na COM1:. Svi karakteri se primaju, znači nije do programa.
electron.1085 zurzul,
RE: Katalog ##> Evo me nazad s Kipra, malko kasnim al' šta se može. Narednih dan-dva-tri ##> ću okačIti najnoviju verziju koja ima mogućnost da ubuduće kačim samo ##> PATCH, lak za skidanje. Okačiću i ovde i na Super-Sezamu, tako da bude Kao što u zaglavlju poruke piše, ovo si napisao 09.06.1995. Ili katalog kasni ili sam ja propustio nešto ? :) P.S. Jel to po sezam-ovski dan-dva-tri ? ;))
electron.1086 zurzul,
##> Video sam poruku i skinuo sam šemu, medjutim moj drugar je, kaže, pravio ##> taj predajnik i nije uspeo da ga dovede u funkcionalno stanje :(! Moj drug je to uspio da 'sklopi' ali nije to TO! Ne može daleko da baca, vjerovatno zato što u naselju imamo mnogo el. vodova, ko zna... Predlog, batali tu shemu i traži neku bolju.
electron.1087 kale,
Gromovi mogu da poremete napon na mreži od 220 V ili na telefonskoj. Smetnje imaju oblik šiljka, tj. veliki frekventni opseg. Sasvim je moguće (verovatno) da neke od frekvenci prolaze do mesta gde prave smetnje u radu centrale, tj. "preprogramiraju" je. Sasvim je realno da uzemljenjem centrale značajno oslabiš ove smetnje (da ih kratko ili preko male impedanse spojiš na masu) i na taj način smanjiš verovatnoću zaglupljivanja centrale.
electron.1088 risris,
Ajde neka dobra dusa da ostavi raspored pinova za EPROM-e sledecih kapaciteta: 512K, 1M, 2M, 4M. Unapred zahvalan.
electron.1089 vvelisavljev,
> Mislim da šema ne bi trebalo da predstavlja problem. Treba ti 3 releja > sa po dva para kontakata. Jel može neko da mi napiše koje konkretne releje treba da tražim i gde ih mogu naći. Neko je ovdemerio napone na telefonskoj. Da li neko ima neke standardne napone i dozvoljenu grešku?
electron.1090 vvelisavljev,
> Ne radim za njih, ali znam (orjentacione) cene. ED300 može da ti meri > temperaturu za 700 DM. Šta je to? Kompletan računar ili samo PC kartica? Kako to meri samo temperaturu? Zar na to čudo ne može da se priključi još neki merni uređaj?
electron.1091 fbojan,
Potreban mi je neki jednostavan program za izradu stampanih plocica nesto tipa NEWIO na AMIGI. Posto sam preso na PrC :(, a imam neke poslove hitno da uradim pa nemam vremena da se bakcem uceci OrCAD, molio bih neki savet. Daklem potrebno je programce u kome ja lepo definisem dimenzije plocice, rasporedim elemente, TO3, dil16 itd i povezem linijama pino- ve, startujem autoruter i gotovo. Naravno bilo bi jako pozeljno da sve ovo moze da se uradi misonjom (Windows???) uz sto manje ko- mplikacija tipa editovanja nekih fajlova itd. Nadam se da takav pro- gram ima biblioteku kucista i konektora. Takodje su mi potrebni i LCD displeji od 2x40 karaktera (100 kom), pa ako neko ima ili zna gde ovo moze da se nadje neka me MAIL-ne ili neke ostavi ovde. PLIZZZZZZ !!!!! ove dve stvari su mi preko potrebne pa molim da mi se sto pre odgovori. Steva
electron.1092 znesa,
>> Drugar radi elektricnu instalaciju u vikendici, pa mu trebaju >> elk.provodnici ("zice"). Da li ima neko ideju gde bi se to moglo >> nabaviti sve odjednom. Za sada razmisljam da ga upu űtim na fabriku >> kablova u Svetozarevu. Ima li neko bolju ideju? I ja sam, pre izvesnog vremena razmmišljao o FK u Jagodini. Nađem tel. broj, okrenem: - Dobar dan, meni treba to i to. - Izvinite mi ne prodajemo kablove, samo ih pravimo. Naše kablove prodaje ta i ta firma. Evo vam broj pa nazovite. Ja nazovem, opet ista priča. Ta firma (ne mogu da se setim imena) ne prodaje "na malo" kablove, maloprodaju kablova iz Jagodine vrši "Beoelektro" ili tako nekako.
electron.1094 oper,
>> Ajde neka dobra dusa da ostavi raspored pinova za EPROM-e >> sledecih kapaciteta: 512K, 1M, 2M, 4M. Unapred zahvalan. Daklem: 512K (64Kx8) 1M (128Kx8) ┌───\/───┐ ┌───\/───┐ A15 │ 1 28│ Vcc Vpp │ 1 32│ Vcc ___ A12 │ 2 27│ A14 A16 │ 2 31│ PGM A7 │ 3 26│ A13 A15 │ 3 30│ N.C. A6 │ 4 25│ A8 A12 │ 4 29│ A14 A5 │ 5 24│ A9 A7 │ 5 28│ A13 A4 │ 6 23│ A11 __ A6 │ 6 27│ A8 A3 │ 7 22│ Vpp/OE A5 │ 7 26│ A9 A2 │ 8 21│ A10__ A4 │ 8 25│ A11 __ A1 │ 9 20│ CE A3 │ 9 24│ OE A0 │10 19│ O7 A2 │10 23│ A10__ O0 │11 18│ O6 A1 │11 22│ CE O1 │12 17│ O5 A0 │12 21│ O7 O2 │13 16│ O4 O0 │13 20│ O6 GND │14 15│ O3 O1 │14 19│ O5 └────────┘ O2 │15 18│ O4 GND │16 17│ O3 └────────┘ 2M (256Kx8) 4M (512Kx8) ┌───\/───┐ ┌───\/───┐ Vpp │ 1 32│ Vcc ___ Vpp │ 1 32│ Vcc A16 │ 2 31│ PGM A16 │ 2 31│ A18 A15 │ 3 30│ A17 A15 │ 3 30│ A17 A12 │ 4 29│ A14 A12 │ 4 29│ A14 A7 │ 5 28│ A13 A7 │ 5 28│ A13 A6 │ 6 27│ A8 A6 │ 6 27│ A8 A5 │ 7 26│ A9 A5 │ 7 26│ A9 A4 │ 8 25│ A11 __ A4 │ 8 25│ A11 __ A3 │ 9 24│ OE A3 │ 9 24│ OE A2 │10 23│ A10__ A2 │10 23│ A10__ A1 │11 22│ CE A1 │11 22│ CE A0 │12 21│ O7 A0 │12 21│ O7 O0 │13 20│ O6 O0 │13 20│ O6 O1 │14 19│ O5 O1 │14 19│ O5 O2 │15 18│ O4 O2 │15 18│ O4 GND │16 17│ O3 GND │16 17│ O3 └────────┘ └────────┘ Pz, Pera...
electron.1095 risris,
Zahvaljujem na brzom odgovoru, mislim da ce ove sheme koristiti i sirem auditorijumu....
electron.1096 jmilosevic,
> Drugar radi elektricnu instalaciju u vikendici, pa mu trebaju > elk.provodnici ("zice"). Da li ima neko ideju gde bi se to moglo To se ne radi tako kako je on zamislio. DA bi se nešto uradilo treba da se zna tačno šta. Konkretno u ovom slučaju to je broj sijaličnih mesta, broj monofaznih i trofaznih utikačkih mesta i sl. Na osnovi ovih podataka se izračuna metraža PP/R 3x1.5mmř i PP/R 3x2.5mmř provodnika, napravi specifikacija kutija Ý55mm (za prekidače i utičnice) i Ý78mm za razvod instalacije i ostalo.. Po meni trebao bi ti projekt električne instalacije za vikendicu u kome ćeš imati sve to rešeno: Osnovu vikendice sa ucrtanom instalacijom, jednopolnu šemu instalacije sa izgledom razvodne table, predmer i predračun radova, specifikaciju potrebnog materijala i još mnogo toga. (kupovina materijala bez poreza) Ukoliko se odluči za to imaće profesionalca na usluzi :). Mail. poz, jmilosevic
electron.1097 saricl,
!!! Znači treba mi neka zgodna kartica sa odogovarajućim ulazima i Pa pitanje je koliko si raspoložen da sam čačkaš oko hardwera, i ostale skalamerije, a naravno i kakvo ti je znanje i iskustvo. Teško da ćeš problem rešiti po sistemu ključ u ruke/šrafciger u džep. (šrafciger montaža) zato što je problem previše specifičan. Naposle, postoje na tržištu razvijeni uređaji za upravljanje klimatizacijom koji se mogu primeniti ali je to vraški skupo, i ne vezije se preko PC, i radi sve automatski. Konkretizuj malo problem (tehnički podatci, koliko je investitor spreman para da uloži, rokovi itd.)
electron.1098 saricl,
!!! Rešenje je u singapurćanskim karticama sa optokaplerima koje nemaju !!! BURR-BROWN oznaku ni na jednom čipu. Okvirna cena je oko 250 DM-kilo. Pa recimo da upravo završavam razvoj jedne kartice za PC AT magistralu 16 Bita ulaz/izlaz čisto TTL i mogućnost interapta (dva istovremeno) Doduše nije odvojena optokoplerima, predviđena je za moju internu upotrebu bez teških uslova rada. Mene jedna takva kartica košta otprilike trećinu navedene cene.
electron.1099 saricl,
!!! da sve ovo moze da se uradi misonjom (Windows???) uz sto manje ko- Batali Win kad je projektovanje štampe u pitanju i nabavi TANGO. Inače Napravi sam jedan experiment. Za postojeću električnu šemu sam napravio raspored elemenata i dimenzije u TANGO i OrCAD, naravno bili su isti, i pustio autorouter da radi. Rezultat je 100% povezivanje kod TANGA i veoma estetski lepa štampa, kod OrCADA je ostalo 17 vodova nepovezano i užasna štampa. Inače jedan problem prilikom izrade filmova: Kad se radi dvoslojna štampa i TOP i BOTOM se izvlače na laser na odvojene listove papira dolazi do odstupanje po dužini. Rupe se ne poklapaju idealno što stvara problem prilikom izrade štampe. Zna li neko rešenje za ovaj problem?
electron.1100 dulev,
> Potreban mi je neki jednostavan program za izradu stampanih plocica > nesto tipa NEWIO na AMIGI. Posto sam preso na PrC :(, a imam neke > poslove hitno da uradim pa nemam vremena da se bakcem uceci OrCAD, > molio bih neki savet. Svaki program trazi neko vreme da ga upoznas, i to ti ne gine. Preporuka: Eagle. (dv)
electron.1101 oper,
>> Zahvaljujem na brzom odgovoru, mislim da ce ove sheme >> koristiti i sirem auditorijumu.... Nema na čemu... Pz Pera...
electron.1102 sikima,
> program za izradu stampanih plocica > preporuka Eagle Reci mi koja verzija tog programa i  o˙űkakve su karakteristike u odnosu na Tango? Puno pozdrava od Sikime
electron.1103 vvelisavljev,
> Konkretizuj malo problem (tehnički podatci, koliko > je investitor spreman para da uloži, rokovi itd.) Investitor je raspoložen da dotegli to iz Amerike a ja treba da mu šrafcigerišem. Spreman je da plati nešto što ne prelazi 1000$. Naravno, treba konkretno da mu napišem koju karticu da dotegli. Pa valjda tamo postoji nešto univerzalno i ne mnogo skupo što bi moglo da se iskoristi u ovom problemu? Nije valjda da to niko ne prodaje posebno nego samo u kompletu sa instalacijom,po principu pljuni lovu i ključ u ruke? :) Kada bi imao konkretne komponente valjda bi znao to sve i da povežem ?? Valjda nije teško izračunati koju snagu i struju treba da izdrži određeni prekidač i zbudžiti sve to. Po mojim zamislima potrebna je jedna PC kartica koja bi imla 8 ulaza i 8 izlaza (analognih). Na ulazima bi bili prikačeni odgovarajući instrumenti koji bi merili ono što mi treba i slali to na ulazne portove kartice. Na izlazne bi nakačio: - neki trofazni relej koji je kadar da izdrži 20kW (za onaj krš od od klima uređaja što sam spominjao ranije da ima 7 konjskih snaga :)) ) - malo skromniji monofazni za 5kW (za grejače) - još nešto skromnije za "navlaživač" vazduha (valjda se tako zove :) ima tu još neke budževine, ali zasad ovoliko. Mislim da bi sasvim bila dovoljna takva kartica. Bio bi zgodan neki časopis koji piše o ovim stvarima. Jel držao neko u rukama neku PC karticu koja se prodaje na kilo i koja služi ovom poslu, da napiše nešto o njoj? Moj profesor iz elektrotehničkih merenja je spomenuo da postoje na tržištu merni uređaji koji u sebi imaju A/D konvertor tako da nema problema pri očitavanju kompjuterom. Jel zna neko oznaku i cenu nekog ovakvog instrumenta?
electron.1104 ikordic,
RE: x telefona na jednu liniju, x > 1 => Sezamu šema za tri telefona. E sad tu postoji problem kada traže Peru => a javi se Mika. Sad oni nisu u istom stanu nego treba Pera nekako da => dojavi Miki da digne slušalicu. To i nije neki velik problem, smilio Radijatori brate, pa udri u cevku :))) => preuzimanje veze. Da li će se veza prekinuti kada Pera digne => slušalicu a Mika spusti kod takve relejne veze. Pa, ako zovu tebe, neće, ali ako ti zoveš pa prebacuješ vezu nekom drugom, onda hoće, releji nisu dovoljno brzi. Preklopnici sa tiristorima mesto releja ovo rade. => Da li postoje centralice koje rešavaju ovaj problem bez mojih => budževina? Da li takve centralice mogu da rade automatski bez => "operatera"? Recimo nazoveš broj i javi ti se automatska sekretarica => koja kaže: "dobili ste broj trt-mrt ako želite peru okrenite jedan, => ako želite miku okrenite dva ...". Pa ne baš, imaš recimo uređaj na koji kačiš od dva do šest telefona na jednu ili dve ulazne linije. Mogu da zvone svi telefoni, ili samo neki. Kada ustanoviš da veza nije za tebe, pritisneš npr. "1" na telefonu i veza ode na lokal 1, njemu onda regularno zvoni telefon. Možeš da se prebacuješ među linijama, da imaš konferencijsku vezu, in-house pozivi ("dođider na kahvu") i tako to. Cena beše oko 250,- DEM za model sa jednim ulazom i tri lokala.
electron.1105 trix,
> Kako to meri samo temperaturu? Zar na to čudo ne može da se priključi > još neki merni uređaj? Može. Ima 16 (8) nesimetričnih (diferencijalnih) kanala.
electron.1106 trix,
> Pa recimo da upravo završavam razvoj jedne kartice za PC AT magistralu > 16 Bita ulaz/izlaz čisto TTL i mogućnost interapta (dva istovremeno) > upotrebu bez teških uslova rada. Mene jedna takva kartica košta > otprilike trećinu navedene cene. Rekoh: >> Okvirna cena je oko 250 DM-kilo. I mislio sam 0.25DM za gram bez literarure, disketa znači samo kartica :))) Nego kado si napisao: >16 Bita -jesi li mislio na slot kartice ili na rezoluciju ? U svakom slučaju želim da uspeš !
electron.1107 rsinisa,
U jednoj šemi sam našao IC sa oznakom 2404 ispod koga piše da je to 512 byte IřC EEPROM. Može li neko da mi pojasni ono IřC i kako se ovo kolo koristi? (poželjna je što opširnija informacija) Pozdrav. Siniša
electron.1108 oper,
>> Po mojim zamislima potrebna je jedna PC kartica koja bi imla 8 >> ulaza i 8 izlaza (analognih). Na ulazima bi bili prikačeni >> odgovarajući instrumenti koji bi merili ono što mi treba i >> slali to na ulazne portove kartice. >> ... >> Na izlazne bi nakačio: Zaboravljaš da ti treba i neki softver koji može, ako ništa drugo, da čita podatke sa ulaza i šalje neke druge na izlaze. Ako imaš samo drajver za karticu onda moraš da pišeš deo programa koji će da operiše ulaznim vrednostima. Ako nabavljaš singapurtjansku karticu, onda verovatno nećeš dobiti ništa osim 'drajvera' (ako i to). Pz, Pera...
electron.1109 oper,
>> U jednoj šemi sam našao IC sa oznakom 2404 ispod koga piše da >> je to 512 byte IřC EEPROM. Može li neko da mi pojasni ono IřC >> i kako se ovo kolo koristi? (poželjna je što opširnija >> informacija) Pa ja znam samo ono osnovno, ali nadam se da će pomoći. To je EEPROM koji se vezuje na IřC bus. IřC bus (Inter-IC-bus) je filipsova specifikacija za bidirekcionalni serijski bus za komunikaciju između raznih IC kola. Pošto omgućava princip "bus masteringa" pogodan je za komunikaciju između kontrolera i/ili periferija od kojih postoje RAM memorije, A/D konvertori, EEPROMI, drajveri za displeje... Naravno, bitno je da i periferije podžavaju IřC protokol. Ako ne podržavaju, onda mogu da se vezuju preko interfejsa (paralelni <-> IřC). Inače filips ima seriju kontrolera koji podrževaju ovu specifikaciju. Najčešće (da ne kažem jedino) sam sretao ove komponente u auto kasetofonima (EEPROMi su zgodni za smeštanje šifre :). Pz, Pera...
electron.1110 d.petrovic,
> Daklem potrebno je programce u kome ja lepo definisem dimenzije > plocice, rasporedim elemente, TO3, dil16 itd i povezem linijama > pino- Probaj tango, ja ne znam na kojim je disktama, a putujem danas, ganjaj ostale ;)
electron.1111 saricl,
!!! U svakom slučaju želim da uspeš ! Na slot karticu , jedino muku mučim sa interrupt programom, programiranje mi nije jača strana.
electron.1112 pavlovicz,
::> Cena beše oko 250,- DEM za model sa jednim ulazom i tri lokala. Ako misliš na Panasonic, onda postoji model kxt-XXXX sa jednim ulazom i 5 lokala.Jedino što nisam siguran, da li ostali telefoni u sistemu moraju biti Panasonic ili mogu bilo koji drugi.
electron.1113 ikordic,
RE: Kućne tel. centrale => ::> Cena beše oko 250,- DEM za model sa jednim ulazom i tri lokala. => => Ako misliš na Panasonic, onda postoji model kxt-XXXX sa jednim => ulazom i 5 lokala.Jedino što nisam siguran, da li ostali Nenene, neka domaća firma, mislim da je Twin ili Loga, ili tako nešto, nekoć su se oglašavali u "Oglasima". Ne znam pošto je taj KXT, al' čim piše "Panasonic", cena je zasigurno iznad ove :)
electron.1114 mstankovic,
Help. Hitno potreban chip 74hc574 (isto sto i 374 ali drugi raspored pinova. Neverovatno, ali ga nema u gradu. Sledece nedelje stize iz Nemacke. A sledecu stampu cu ipak morati da pravim sa 374.Da, naravno, moze i HCT serija. Miodrag, 136-175.
electron.1115 saricl,
Zna li neko ovde na koji način funkcioniše interrupt mehanizam na PC magistrali. Odnosno šta treba da uradim da bi PC "znao" da je neki uređaj zatražio prekid. (mislim na hardwerskom nivou)
electron.1116 diag,
Zna li neko cenu i gde se može nabaviti adapter sa 220 na 110V snage 100W i više?
electron.1117 saricl,
!!! sa 220 na 110V snage 100W i više? Traži da ti namotaju trafo i adapter je gotov.
electron.1118 obrada,
> Za postojecu elektricnu semu sam napravio raspored elemenata i > dimenzije u TANGO i OrCAD, naravno bili su isti, i pustio > autorouter da radi. Rezultat je 100% povezivanje kod TANGA > i veoma estetski lepa stampa, kod OrCADA je ostalo 17 vodova > nepovezano i uzasna stampa. Sto se tice rutera, prema mojim iskustvima OrCAD je u prednosti u odnosu na Tango. To se odnosi na sledece verzije koje sam testirao: - Tango Route Plus 2.02 (zajedno sam ga dobio sa PCB Plus 2.10) i - OrCAD PCB II V 2.22 (koji se kod nas valja uz OrCAD 4.20) Jednu relativno prostu semu koja je cini mi se imala jedan HCT240 i par LEDova i otpornika OrCAD je izrutovao u jednostranoj stampi, dok Tango ni u dvostranoj nije skoro nista uradio. Mozda ima i neka bolja verzija rutera za Tango. Sto se tice samog rada sa ruterom OrCAD moze da rutuje interaktivno (sto mi se svidja) za jedan net, modul ili blok i vise mogucnosti izbora strategije. Meni dostupni ruteri su daleko od savrsenstva i zbog toga mi se svidja ova mogucnost gde je puno veca kontrola nad rutovanjem (da ne radim bas sve rucno kao u Tangou). Velika mana OrCADovog PCB (barem ove verzije) sto ima relativno los izlaz na stampac (na laseru moze da prodje donja strana - za gornju joj fali mirror) a plot fajl je prakticno neupotrebljiv. Verovatno su mislili da se filmovi rade samo na foto ploteru. Druga mana koju bi i preboleo, su ruzne oznake modula, odnosno sto mu fale lukovi i krugovi. Sve u svemu i Tango nije los i daje rezultate, pogotovo na laseru i obicnim ploterima. Ali ako neko ima ili zna gde moze da se nabavi novija verzija OrCAD PCB-a, bio bih veoma zahvalan da mi javi na mail. Dragan
electron.1119 dulev,
>> program za izradu stampanih plocica >> preporuka Eagle > > Reci mi koja verzija tog programa i  o˙űkakve su karakteristike > u odnosu na Tango? Izvini na ovakvom kasnjenju, ali nikako da nadjem dovoljno vremena da ti ispisem sve ovo sto sledi. Trenutno imam v2.02 i v3.02. Verziju 3 jos nisam stigao da "prelistam" do u detalja, ali na prvi pogled deluje da je uradjena korektno. Generalno, Eagle mi se dopao zbog brzine route-ra i zbog sjajne manualne navigacije. Podrzava sva tri tastera na misu na najbolji nacin. Za razliku od svih ostalih programa, koristi samo jedan .EXE fajl, tj. sematik, ruter i editor biblioteka koriste isto okruzenje (program), samo se pri prelasku iz jednog u drugi menjaju meniji i komande, pa su samim tim prelasci momentalni. Sto se tice menija i komandi, ovde je program dosta slican ACAD-u. Naime meniji se nalaze sa desne strane, a u dnu je komandna linija koja dozvoljava slaganje vise komandi za redom, sto strahovito ubrzava rad. Komande ne moras da unosis punim imenom, vec samo prvih par slova po kojima ce se razlikovati od komandi slicnog imena. Naravno, meniji su konfigurabilni. Inace, u v3.02 postoji history za komandnu liniju, sto mi je jako falilo kod prethodne verzije. Najjace oruzje Eagle-a je mogucnost pravljenja (pomocu obicnog text editora) script fajlova. Naime, u fajlu sa ext .SCR naredjas sve komande koje treba da koristis na nekoj semi, pcb-u ili biblioteci i jednostavno iz programa startujes taj fajl i ostaje ti da samo gledas kako ce sve sam da obavi (slicno kao sa .BAT fajlovima u DOS-u). Npr. nacrtao si semu i sad treba elementima dodeliti vrednosti. Da ne bi stalno misem "skakao" po semi, pa kuckao po tastaturi, lepo odes u DOS i napravis npr. VALUE.SCR: value R1 110K value R2 220R value C1 2n2 ............ ............ ............ value T1 2N3055 ............ ............ ............ vratis se u program, startujes VALUE.SCR i posmatras kako sam dodeljuje vrednosti. Naravno ovo je samo jedna od mnogih primena .SCR-a. Naravno, od ovoga ne treba ocekivati LISP, ali svoj posao ipak radi dobro. Druga stvar koja mi se jako dopala, je rad sa bibliotekama. Sastoje se od tri tipa elemenata: SYM - simboli za sematik MAC (v2.02) ili PAC (v3.02) - simboli (makroi), pakovanja za PCB DEV - SYM simboli sa dodeljenim MAC simbolima. Drugim recima, nacrtas NPN.SYM, PNP.SYM, NFET.SYS... i TO5.MAC, TO220.MAC..., i ako ti treba npr. 2N3055, jednostavno kreiras novi 2N3055.DEV, dodelis mu elemente NPN.SYM, TO5.MAC i konetujes odgovarajuce izvode i to je sve. Pri crtanju seme kada uzmes 2N3055.DEV, automatski mu je dodeljeno pakovanje TO3 (TO3.MAC), tako da nema potrebe za kreiranjem .NET fajla, vec po zavrsetku crtanja seme, jednostavno zadas komandu BOARD i program te automatski prebaci u PCB, gde su svi elementi vec povezani. Tebi ostaje samo da ih rasporedis po plocici i da mu na kraju zadas AUTO da izrutira. Ako pri crtanju seme, primetis da nemas odgovarajuci .DEV, nije nikakav problem caskom skociti u editor biblioteka, u "dva poteza" napraviti .DEV i vratiti se u sematik i nastaviti sa radom. Od svih programa, rad sa misem, je u Eagle-u najbolje resen. Npr. pri crtanju vodova u sematiku, startujes vod sa levim tasterom, a desnim biras kako ce se prelomiti: | \ | \ -----+ , +----- , ----\ , \----- ili pod bilo kojim uglom. | \ | \ Naravno ovo vazi i u ruteru (ako rucno rutiras ili pomeras vodove), s time sto sa srednjim tasterom menjas layer-e "on-line". Pri postavljanju elemenata, pomocu desnog tastera ih obrces,... itd. SPLIT mu je isto tako dobro podrzan misem. Na zalost, ni v2.02 ni v3.02 nema autoplacer, vec sve elemente poslaze pored plocice, a ti ih moras rucno rasporediti. Po meni to i nije neki nedostatak, ali za tebe moze biti. Ti prosudi sam. Sto se tice samog rutiranja v2.02 je imala malo kikseva, ali u v3.02 su to vec ispravili. Na zalost, do sad nisam imao velikih potreba za pravljenjem komplikovanijih PCB-a, sto naravno mora da utice na brzinu. Sa druge strane v2.02 nema nikakvu optimizaciju, sto isto utice na brzinu. U v3.02 postoje 3 nivoa optimizacije, pa adekvatno tome i duze radi, ako su ukljucene. Stampa izgleda uredno, ali ako nisi zadovoljan izgledom, da se vrlo jednostavno korigovati rucno, sa malo utrosenog vremena. Inace v2.02 podrzava samo dvoslojnu stampu, dok v3.02 radi sa 16 layer-a, a sto se tice import-a i export-a NET fajla u formatu za druge programe (Tango, OrCAD, PCAD,...), toga ovde nema. BTW, v3.02 radi u prozorima koji podsecaju pomalo na OS/2. Inace podrzava sve standardne printere, plotere i drill stanice, a stampa je odlicna (bar na onima koje sam probao). Uz sve to spakovan sa svim bibliotekama (bez obzira na verziju) staje na jednu 1.2 disketu, a raspakovana v3.02 "potrosi" oko 4.5MB. Help je u v2.02, blago receno, ocajan. U v3.02 su to izmenuli, tako da svaka komanda ima kompletan opis sa sintaksom, ali na zalost (kod mog primerka) na nemackom. E, ovde postoji jedna sjajna mogucnost. Naime, moze se za (oko 45DEM) od proizvodjaca naruciti demo verzija sa kompletnim uputstvom (na nemackom ili engleskom), istim onakvim kakvo ide uz kompletnu verziju (sto ja, evo vec duze vreme, nikako da uradim). Naravno, kao i svaki drugi program, Eagle nije savrsen i ima svojih mana (svako ce mu naci neku), ali kad se sve sabere i oduzme, ja sam sa njime vrlo zadovoljan. Ipak je sve pitanje potrebe. :) Mislim da ti je ovo dovoljno da bi stekao nekakvu sliku u odnosu na Tango, a nadam se, da ce se (bolji od mene) poznavaoci Tanga javiti sa _ovakvim_ili_onakvim_ primedbama. :) Poruka polako poprima oblike romana, pa cu se ovde zaustaviti, a tebe ako nesto posebno interesuje, pitaj. :) (dv)
electron.1120 fbojan,
> Sto se tice rutera, prema mojim iskustvima OrCAD je u prednosti u odnosu > na Tango. To se odnosi na sledece verzije koje sam testirao: > - Tango Route Plus 2.02 (zajedno sam ga dobio sa PCB Plus 2.10) i > - OrCAD PCB II V 2.22 (koji se kod nas valja uz OrCAD 4.20) Sve je to lepo sto ste napisali, ali je meni potreban program koji mogu da naucim za pola sata i da napravim plocicu! Ovaj Protel za Windows nije los samo nemam modul za izradu plocica. Ako neko ima neka mi se javi na mail. Steva
electron.1121 kolaps,
Dali neko poseduje " SUNSHINE " eprom programator. Bojim se da u mom slucaju program koji imam, nije odgovarajuci za karticu. Ako neko ima bilo koji tip pomenutog eprom-prg, kada bi bio tako dobar da mi ustupi svoj program, pa da eventualno probram sa njim. Kod moje kartice je ocigledno sve u redu, smem se kladiti da je program ne odgovarajuci. tel. 48-80-426. Dragan.
electron.1123 bjevdjic,
(SVET KOMPJUTERA, septembar 91, strana 35) SA COMMODORA 64 NA PC ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ Proverili ste - imate port sa 15 pinova (ženski). Rekli su vam da vaš džojstik ne pasuje, drugačiji je za PC. Ako ste i dobili original džojstik, nije to - to. Nekako je mek, neprecizan, nemate osećaj... Za vas je pravo rešenje - intervencija na vašem starom džojstiku. Ovog puta dajemo rešenje za najrasprostranjeniji tip - Competition PRO 5000 (Kempston), sa mikroprekidačima. Za početak, da vidimo razliku između raznih tipova džojstika (SLIKE 1 i 2). Kao što vidite, razlika je drastična. Kod C-64 su samo tasteri, kod džojstika za PC funkcije gore-dole i levo-desno kontrolišu se promenom otpora. Evo šta treba da uradite: - otvorite džojstik, proverite da li mikroprekidači imaju 3 kontakta i poskidati sve veze. - odsecite postojeći konektor i montirajte novi, 15-to pinski (muški). - ostvarite nove veze prema jednoj od dve šeme na SLIKAMA 3 i 4. Iskoristićete sve postojeće delove. Trebaće vam još 30 cm žice i malo zanimacije lemilicom. Dve ponuđene šeme razlikuju se u tome što trimerom možete da podesite neutralan položaj. Verujte, nije neophodno - nama se podešavanje uvek završavalo sa pozicijom trimera tačno na sredini (75 + 75K). Obratite pažnju na to da kod tastera "dole" i "desno" koristite "mirne" kontakte, tj. između "1" i "2", a kod tastera "gore" i "levo" koristite "radne" kontakte, tj. između "1" i "3". Ovo, naravno, važi samo za džojstike koji imaju mikroprekidače sa 3 kontakta. Tasteri za pucanje, levi i desni, služiće vam za to i dalje, ali su im dodeljene i neke druge funkcije, zavisno od igrice. Zato vodite računa koji je desni, a koji levi. Još jedna preporuka: ako vam se desi da vam se kod izbora džojstika u igri pojavi SLIKA 5 (a) ili neka slična, ali ne kao (b), pomerajte palicu nekoliko puta u svim pravcima i dobićete ono što treba - kao na SLICI 5 (b). To se sada zove podešen džojstik. P.S. Slike su u fajlu... slike.zip
electron.1124 svujovic,
Moj brat ima par pitanja: Da li negde u BGDu ima da se kupi bakarna zica za transformator? Treba mi debljina od 0.65 ili 0.7 mm. U Karadjordjevoj ima tih zica i skidaju ih sa kotura, ali nemaju trazenu debljinu. U Beogradelektru u Pop Lukinoj imaju i tu deljinu, ali ne skidaju sa kotura (kotur=12 kg). Ako nekome treba 11 kg nek' mi se javi ;). Mirko HHH
electron.1125 kile,
Ima li neko ovde spreman da mi pomogne oko hardverske prepravke električne gitare? Trebaju mi samo saveti & uputstva, a lemilicom ću da se bavim sam. Ako ima zainteresovanih - mail send kile :)
electron.1126 bambi,
Da li neko ima shemu za prikljucenje starog AMSTRADA ili Snajdera ako se tog racunara jos secate na color TV. Ako je neko ima i voljan je da mi je dostavi imace moju beskrajnu zahvalnost. pozdrav Nesha
electron.1127 sdujic,
Ima. Bul JNA, cosak pre ohridske. (apoteka,frizer, radnja koja ti treba ili u blizini.Sef je jedan stariji covek,slabo vidi,cesto je u kafani ispred,levo ili desno,ima vise kafana-kafica)Dedica je OK ako izdrzis torturu "slabo vidim itd. Ima skoro sve zice-lakirane. Radnja radi zvanicno dvokratno.Do podne i posle podne.Ako ga nema HINT jedna od kafana-pije samo kafu. Sve provereno,moj komsiluk a zvucnik od 300W umirao vise puta i zahvaljujuci dobrim zivcima (sa doticnim ih stvarno treba imati) radi i dan danas. HAVE YPU MMYOUMMMMMM KNICE WIRE. DS.
electron.1128 markiz,
> Da li neko ima shemu za prikljucenje starog AMSTRADA ili Snajdera ako > se tog racunara jos secate na color TV. Mislim da imam nešto i ako se dobro sećam može samo RGB tj. SCART bila je i neka šema sa kompozitnim ali nisam siguran. Kako god okreneš časopisi u kome je to bilo su kod ortaka ... čim vr ati dobiš na mail
electron.1129 zamahajev,
Bila je ovde šema telefonskog preklopnika sa dva relea. Nabavio sam pločicu sa nekim preklopnikom, ali ne znam kako da povežem telefone. Zna li neko gde je moguće pronaći traženu šemu? Svaka pomoć mi je dobrodošla. Pozdrav Zamahajev
electron.1130 svujovic,
Puno hvala! > Sve provereno,moj komsiluk a zvucnik od 300W umirao vise puta i Kad smo kod opravke zvučnika, dobio sam srednjetonac koji je otkazao-verovatno mu se prekinula žica. Da li neko zna kako da ga otvorim? Da li se možda testeriše metal sa poleđine zvučnika, i na šta da obratim pažnju? Mirko
electron.1131 kanki,
Znate li gdje ima da se kupi fotolak za razvijanje pločica... ps. potrebna dva piezo visokotonca
electron.1132 ratman,
Jednog ortaka zanima gradnja zvucne kartice, povezivanje sa racunarom (PC) i klavijaturom, itd, upravljanje ovakvim uredjajima preko paralelnog porta i upotreba C-jezika uopste za I/O komunikaciju, itd., pa ako ima nesto od fajlova u conf. ili neki info-file na Sezamu, neka mi neko posalje nesto o tome.
electron.1133 fbojan,
Narode nije valjda da nema ni jednog jednostavnog programa za izradu plocica za PC? Patim se sa ovim OrCADom vec nedelju dana i nista nisam uradio. Potreban mi je neki jednostavan program koji mogu brzo da naucim, u kome bi odredio velicinu plocice, koliko sloja ima, rasporedio elemente, kucista, povezao ih zicama i pustio auto ruter. Nemojte da mi preporucu- jete TANGO jer mi ni on nije jasan. POMOC, POTREBAN JEDNOSTAVAN PROGRAM ZA IZRADU PLOCICA !!!!!!!!!!!!!!!!!!!
electron.1134 markiz,
> POMOC, POTREBAN JEDNOSTAVAN PROGRAM ZA IZRADU PLOCICA !!! Nažalost, jednostavnog nema .. ako već radiš pločicu onda se podrazumeva da si "kupio" program, imaš uputstva, znaš kako teče procedura (a od toga uvek poludim, kod definisanja signala) i koristiš program kao alat pre svega. Ovako "na brzaka" neće ići jer, to bi bio program za crtanje sa nekakvim autoruterom .... e to nema. Ako imaš nameru ubuduće da radiš slične stvari bolje provali Tango ili Protel (kako ti volja) i nemaš problema, da ne pominjem da sa dobrim programom dobiješ i pravi izgled ploče, fajl koji ide na izradu itd.. Sa jednostavnim programom sve ovo pada u vodu. Praktično sve vreme koje si proveo tražeći program i pokušavao u ovim si izgubio, a mogao si da pošalješ šemu i dobio bi ploču za 24 sata .. PS. Ne kritikujem te, samo sam imao slična iskustva. Sad sve ide rutinski...
electron.1135 zkrstic,
>> Znate li gdje ima da se kupi fotolak za razvijanje pločica... ITC, Vojvode Stepe, tel imaš u nekoj predjašnjoj poruci košta oko 115 dinara ukoliko su cene tačne Radio klub, Timočka 18, 402-096, 422-792, košta 99 dinara U pitanju je Kontakt hemijin Positiv 20 Plus od 200ml. Dobitna kombinacija je svežiji ( MORA da ima crvenu etiketu na polkopcu sa datumom )
electron.1136 visnja,
Imam negde u podrumu vec napravljen tel. preklopnik, sa dva relea i 8 dioda (dva greca) ako se dobro secam. Sigurno radi i ako ti niko drugi ne pomogne, mail me pa cu da sidjem u podrum i da skinem semu.
electron.1137 vujos,
¨>kucista, povezao ih zicama i pustio auto ruter. Nemojte da mi preporucu- ¨>jete TANGO jer mi ni on nije jasan. Šta ćeš jednostavnije od TANGA?
electron.1138 vujos,
¨>Imam negde u podrumu vec napravljen tel. preklopnik, sa dva relea i 8 dioda ¨>(dva greca) ako se dobro secam. Sigurno radi i ako ti niko drugi ne pomogne ¨>mail me pa cu da sidjem u podrum i da skinem semu. U ovoj konferenciji je više puta kačena šema sa detaljnim opisom za samogradnju ATP-a. Neka potraži malo.
electron.1139 panta,
Za lak i brz rad na projektovanju [tampanih plo;ica najtoplije preporu;ujem PROTEL ili PROTEL FOR WIN. I za njega kao i za svaki drugi program treba malo ali zaista malo navikavanja. Ako si zainteresovan imam PROTEL za dos. tel. 770-661
electron.1140 visnja,
Sorry. Ne kacim semu. Ovu conf pratim od pre dtek dva dana, a i nisam mag za elektroniku, naprotiv ;)
electron.1141 whitie,
-->> U ovoj konferenciji je vise puta kacena sema sa detaljnim opisom -->> za samogradnju ATP-a. Neka potrazi malo. Meni treba sema poluprovodnicke verzije. Kazu ljudi da toga ima na Sezamu. Ja rodih mecku al' to ne nadjoh. Molim za pointer ili semu. Grom mi je prosvirao stvar do sagorevanja ...
electron.1142 vstan,
> Meni treba sema poluprovodnicke verzije. Kazu ljudi da toga ima > Molim za pointer ili semu. Grom mi je prosvirao stvar do Evo jednog spiska. Naravno da ne pamtim sta je koja sema, ali ces nesto sigurno vec pronaci. ORKA.2: 3.25 electron max.headroom 04.05.92. 23:24 fon-home.arj 3.178 ->169 electron ogiglisic 02.01.93. 10:38 sema.arj ORKA.3: 6.155 ->154 electron mladenp 07.07.93. 14:22 sema1.zip 6.156 ->154 electron darone 07.07.93. 20:52 razdel.gif 6.157 ->154 electron vstan 07.07.93. 21:21 razdel.arj 6.178 ->175 electron jerry 17.07.93. 01:32 skretn.zip 6.199 ->191 electron duvnjakm 24.07.93. 16:40 sema.zip 6.202 ->201 electron oldtimer 27.07.93. 14:45 shema.gif 6.305 electron sojka 16.09.93. 06:57 tran.arj ORKA.4: 6.94 ->80 electron baper 04.04.94. 14:50 dvojnik.zip 6.232 ->225 electron terza 13.05.94. 13:19 sema.zip 6.319 ->318 electron feniks 27.07.94. 15:47 tel2.gif 6.736 ->734 electron sljubisic 12.01.Üet 03:49 sema.zip
electron.1143 vujos,
¨> Meni treba sema poluprovodnicke verzije. Kazu ljudi da toga ima na Seza ¨>Ja rodih mecku al' to ne nadjoh. ¨> ¨> Molim za pointer ili semu. Grom mi je prosvirao stvar do sagorevanja ... Evo šeme, a detaljno upustvo imaš u KOMUNIKACIJE.4, poruka br. 12.1470 sema.gif
electron.1144 feniks,
│ │¨> Meni treba sema poluprovodnicke verzije. Kazu ljudi da toga ima na Seza │¨>Ja rodih mecku al' to ne nadjoh. │¨> │¨> Molim za pointer ili semu. Grom mi je prosvirao stvar do sagorevanja ... │ │ Evo šeme, a detaljno upustvo imaš u KOMUNIKACIJE.4, poruka br. 12.1470 └─────────────────── Koliko vidim poslao si mu šemu sa relejnom verzijom, poluprovodnička beše valjda sa tiristorima? B)
electron.1145 fbojan,
Dali neko zna kako u Eagle ver 2 da naznacim ruteru da ocu samo jednoslojnu stampu, jer mi uporno radi dvoslojnu?
electron.1146 whitie,
-->> Evo jednog spiska. Naravno da ne pamtim sta je koja sema ... A, ... ovako ... katalog tranzistora na madjarskom, 3 neispravna fajla, vezivanje compa na tel., iskljucivanje sporeta preko tel., relejna verzija u mnogo (ima i istih) verzija, ... Dobio sam utisak da si se neprincipijelno igrao sa DIR /T funkcijom :-) Uz mnogo djubreta skinuh i trazenu mesidz: -->> 6.178 ->175 electron jerry 17.07.93. 01:32 skretn.zip Tacno je neko morao da me izradi pa da skinem sve od reda i nadjem inkriminisani fajl ... Hvala!
electron.1147 vstan,
> -->> Evo jednog spiska. Naravno da ne pamtim sta je koja sema > > Tacno je neko morao da me izradi pa da skinem sve od reda i > nadjem inkriminisani fajl ... Hvala! Em si nesnalazljiv, em si nezahvalan !! Lepo rekoh da ne pamtim sta je sta vec sam poslao sve sto po imenu asocira na problem. Zasto prvo nisi procitao poruku(e) uz fajl i video o cemu se radi ? Sledeci put necu nikoga da "izradjujem" vec neka se doticni sam izradjuje.
electron.1148 vujos,
¨> Koliko vidim poslao si mu šemu sa relejnom verzijom, poluprovodnička ¨>beše valjda sa tiristorima? B) E, baš sam se dobro bio potrudio da prelistam sve poruke :( Ali nema veze, još jedna šema u konferenciji.
electron.1149 zkecman,
Da li ima neko semu Stroba ??? (Disco Thing). Ako moze u nekom grafickom formatu. Ja imam neku semu ali mi fali trafo. Ako bi mogao u semi da trafo bude opisan (koliko navoja primar, sekundar, debljina zice...). Thanx unapred Pozdrav, Sale.Car
electron.1150 whitie,
-->>> Tacno je neko morao da me izradi pa da skinem sve od reda i -->>> nadjem inkriminisani fajl ... Hvala! -->> -->> Em si nesnalazljiv, em si nezahvalan !! Kako mozes reci da sam NEzaHVALAn kada sam rekao hvala. :-) Ove seme su vrlo kratki fajlovi, a i smajli / :-) / sluze da ukazu na neozbiljnost diskusije. Najzad, nije mi bio cilj da te kritikujem, vec da tvoj spisak svedem na onaj jedan fajl. Da kazem i da je onaj katalog tran- zistora neocekivan i prijatan poklon. -> sve skupa nedvosmisleno ukazuje da sam se zezo i da si i ti trebao ubaciti koji smajl ... Da i ova poruka ne ode u sum da skrenem paznju da je ova sema od onih sto sprecavaju prisluskivanje ali te ne stite od "zveckanja" pri pulsnom biranju broja.
electron.1151 zkecman,
HI ! Imam jednu 8-bitnu karticu koja pokrece jedan koracni motor. Sve je haos uradjeno samo sto sam ja izgubio dokumentaciju za tu karticu :(. Ako neko zna kako bi mogao da provalim adresu te kartice (u bejziku naprimer) bio bi veoma zahvalan. 10X Unapred. Pozdrav, Sale.Car
electron.1152 vujos,
¨> Da i ova poruka ne ode u sum da skrenem paznju da je ova sema od onih ¨>sto sprecavaju prisluskivanje ali te ne stite od "zveckanja" pri pulsnom ¨>biranju broja. Nisam gledao tu šemu sa tiristorima, ali znam da kod ove sa relejima toga nema. Ako tvoja šema sadrži kondezatore, pokušaj da staviš veće kapacitivnosti.
electron.1153 dulev,
> Dali neko zna kako u Eagle ver 2 da naznacim ruteru da ocu samo > jednoslojnu stampu, jer mi uporno radi dvoslojnu? Mislim da nije moguce (?). Doduse, jednoslojna stampa mi je trebala kod jednostavnih plocica, te sam rucno "prebacivao" vodove, pa samim tim nisam bio uporan u potrazi za tim sto ti treba. (dv)
electron.1154 zkecman,
HI ! Da sumiram: NEPOSTOJI idealna zastita od prisluskivanja telefonom. Ja upravo razvijam ideju prisluskivanja. Kad se na telefonski kabal nakaci jos jedan telefon, onda se na oba telefona primeti oslabljenje zvuka. To je zato sto se struja deli na dva dela. Ako bi se na obe zice postavio kalem zice koji bi sakupljao magnetni fluks koji se stvara kad kroz zicu prolazi naizmenicna struja, i tako stvorenu indukovanu struju pojacavao preko nekog pojacivaca, onda bi moglo da se bez ikakve smetnje prisluskuje bilo ciji razgovor. Nema slabljenja zvuka niti bilo kakvog sporednog efekta. Stos je sto je ovo samo teorija. Ako neko ima ideju kako bi se ovo razvilo u praksi, samo napred !!! Pozdrav, Sale.Car
electron.1155 markiz,
> NEPOSTOJI idealna zastita od prisluskivanja telefonom. Ja upravo razvijam ideju ZABORAVIO si jednu efikasnu zaštitu ;))) A radi se i ovde uveliko spremiš par DSP-a i skrembluješ REAL-TIME! pa nek sluša ko hoće ima šta i da čuje ... BTW tvoja teorija je komplikovana jer...... Dobiti dobar (razumlji) zvuk iz toga je neisplativo .. a da se probati
electron.1156 mpromet,
Kod radio-predajnika (FM talasi), od čega zavisi domet.Da li od ulaznog signala ili od oscilatora.I ako neko ima šemu u ORCAD-u ili TANGU ili MICROCAP-u FM predajnika jače snage sa obeleženim vrednostima bio bi zahvalan ako bi mi poslao.
electron.1157 gerber,
YR>*> NEPOSTOJI idealna zastita od prisluskivanja telefonom. Ja upravo Kažu da blizina neonskog osvetljenja znatno otežava prisluškivače.
electron.1158 fbojan,
>> Dali neko zna kako u Eagle ver 2 da naznacim ruteru da ocu samo >> jednoslojnu stampu, jer mi uporno radi dvoslojnu? > > Mislim da nije moguce (?). > Doduse, jednoslojna stampa mi je trebala kod jednostavnih plocica, > te sam rucno "prebacivao" vodove, pa samim tim nisam bio uporan u > potrazi za tim sto ti treba. Samo to NEEEEE!!! Taman sam naucio kako se raducka sa programom kad ono cvrc. Nemoguce je da program nemoze da radi jednoslojnu stampu! Zato molim svakog ko ima EAGLE, a zna sa njim da radi da mi kaze kako da uradim JEDNOSLOJNU stampu, a ne dvoslojnu sto mi program uporno radi!! Sta
electron.1159 zkecman,
!=> ZABORAVIO si jednu efikasnu zastitu ;))) A radi se i ovde !=> uveliko !=> spremis par DSP-a i skremblujes REAL-TIME! pa nek slusa ko hoce !=> ima sta i da cuje ... BTW tvoja teorija je komplikovana !=> jer...... !=> !=> Dobiti dobar (razumlji) zvuk iz toga je neisplativo .. a da se !=> probati To sto ti pricas je apsolutno nemoguce u gradskim uslovima. To znaci da bi svi trebali da imaju skremblere i diskremblere (jel se ovako kaze ?). Posto bi onda morali da budu jednake sifre onda bi svako znao sifru onog drugog. Tako da ja ostajem pri svojoj teoriji. Sto se tice razgovora medju dvojicom i tu skremblovanje nista ne znaci. Da te podsetim, kada je na Astri bio skremblovan neki kanal u 12:00 pirati su u 12:30 imali kartice sa provaljenom sifrom. Pozdrav, Sale.Car
electron.1160 vision,
HITNO. Potrebna vitroplast jednoslojna ploca debljine 0.8 milimetra. Mail me.
electron.1161 vstan,
> Kako mozes reci da sam NEzaHVALAn kada sam rekao hvala. :-) Izvini, lose sam protumacio + los dan.
electron.1162 vujos,
¨>Kod radio-predajnika (FM talasi), od čega zavisi domet.Da li od ¨>ulaznog signala ili od oscilatora Zavisni od izlaznog stepena. Kod mini FM predajnika domet se povećava stavljanjem tranzistora sa većim pojačanjem ili dizanjem napona.
electron.1163 vujos,
¨>NEPOSTOJI idealna zastita od prisluskivanja telefonom. Ja upravo razvijam ¨>ideju prisluskivanja. Kad se na telefonski kabal nakaci jos jedan telefon, Telefonska linija se sigurno može prisluškivati, a da se to ne primeti ili se odrazi na kvalitet linije. Postoji jedan univerzalni način gde se korisiti samo jedna žica!
electron.1164 zkecman,
!=> Telefonska linija se sigurno moze prisluskivati, a da se to ne !=> primeti !=> ili se odrazi na kvalitet linije. Postoji jedan univerzalni !=> nacin gde se !=> korisiti samo jedna zica! A to je ?????HHHH
electron.1165 jerry,
} Kazu da blizina neonskog osvetljenja znatno otezava prisluskivace. Samo ako su na principu radio prenosa.
electron.1166 jerry,
} Kod radio-predajnika (FM talasi), od cega zavisi domet.Da li od } ulaznog signala } ili od oscilatora. Niti od ulaznog signala niti od oscilatora. Zavisi od izlaznog tranzistora i njegove pobude. Stavi jaceg trandzu u izlaz, pojacaj mu pobudu i zdravo djaci. Mozes i do 15w ali to vec nije minijaturno. :) J. P.S. - Od ulaznog signala zavisi dubina modulacije - Od oscilatora zavisi predajna frekvenca. J.
electron.1167 vujos,
¨>!=> korisiti samo jedna zica! ¨>A to je ?????HHHH Veoma duga i opasna priča ;)
electron.1168 fbojan,
Nije valjda d a niko nezna kako naterati EAGLE 2.2 da radi jednoslojnu stampu a ne kao sto on uvek radi dvoslojnu? Ovo je moguce posto sam uz prg dobio i neke primere uradjenih jednoslojnih stampi, ali nisam provalio kako to ja da uradim :(. So HELP !!!!!!!!! STA
electron.1169 snemcev,
Pitanje za jednog prijatelja: koristi li neko OrCad i rad je pomoći?
electron.1170 mipe,
>} Kod radio-predajnika (FM talasi), od cega zavisi domet.Da li od >} ulaznog signala >} ili od oscilatora. >Niti od ulaznog signala niti od oscilatora. Zavisi od izlaznog >tranzistora i njegove pobude. Stavi jaceg trandzu u izlaz, >pojacaj mu pobudu i zdravo djaci. Mozes i do 15w ali to vec Recimo da je precizniji odgovor - povoljna konfiguracija terena, dobra antena, pa tek onda izlazna snaga predajnika. Bez ono prvo dvoje mozes da guras i sa kilovatom pa se opet nećeš čuti daleko. I obrnuto: predajnici male snage (QRPP) mogu imati veoma dobar domet. Drastičan primer je domet od 2.000 km ostvaren sa predajnikom od 500 milivata (!) 73
electron.1171 zkecman,
!=> Veoma duga i opasna prica ;) Svejedno, ispricaj je. Ja imam vremena ;)
electron.1172 drpr,
Haj, ima li neko disasembler za mikorprocesore Motorola 6502 ili slične koji bi mogli da posluže? cope
electron.1173 ddusan,
Posedujem dva komada IC-a od Philipsa TDA 3576 B pa ako ima zainteresovanih neka se jave privatnom postom !
electron.1174 vision,
Nemam nikakav program za crtanje shema ali imam neke fajlove, pa bih zamolio koga zna da mi kaze o kojim programima je rec, evo i podataka o fajlovima: Ekstenzija Startni string _ _________________________________________ .pcb pwbc .sch SCHEMATIC FILE .p0, .p1, .p2 PU; Molim onog koji ima doticne programe da mi se javi na mail kako bi mi omogucio stampanje nekih fajlova. HITNO.
electron.1175 zkecman,
HI! Ajde vec jednom da usvojimo format sema. Predlazem da se izvoze u nekom od grafickih formata (GIF, PCX, BMP).
electron.1176 zkecman,
HI ! Ponovo molim nekoga ko ima semu stroboskopa da mi je pozajmi. Ako neki elektronicar moze da je sastavi nema problema. BTW ja imam neku semu ali ne znam karakteristike trafoa(za okidanje) i tiristora (ako je to to). Slika sledi. Molim nekog elektronicara koji zna da barata sa blic lampama da ih malo opise, napon okidanja, napon na krajevima, polaritet, .... Ako moze neki fajl, bilo bi super. :) 10X unapred !! Pozdrav, Sale.Car strob.arj
electron.1177 mdave,
Subject: Re: 6502 > ima li neko disasembler za mikorprocesore Motorola 6502 ili > slične koji bi mogli da posluže? Čini mi se da vidoh na Hobbiton-ovom CD-u jedan, za Linux, naravno.
electron.1178 dulev,
> Ajde vec jednom da usvojimo format sema. Predlazem da se izvoze u > nekom od grafickih formata (GIF, PCX, BMP). Ideja je na mestu. Jedino sto je meni svejedno oko formata, pa se u napred slazem sa izabranim. Predlozi? (dv)
electron.1180 visnja,
> HI! > Ajde vec jednom da usvojimo format sema. Predlazem da se izvoze > u nekom od grafickih formata (GIF, PCX, BMP). Izbacio bih BMP jer postoji standard za WIN i za OS/2 ili bih napomenuo da se radi o WIN formatu.
electron.1181 oper,
Subject: Re: 6x02 >> > ima li neko disasembler za mikorprocesore Motorola 6502 >> ili > slične koji bi mogli da posluže? >> >> Čini mi se da vidoh na Hobbiton-ovom CD-u jedan, za Linux, >> naravno. Nema Motorola 6502. Ima samo 6802, što i nije toliko značajno :) Važno je da se 6502 nalazio u najboljem računaru svih vremena - BBC ;) Pz, Pera...
electron.1182 mdave,
Subject: Re: 6x02 > Nema Motorola 6502. Ima samo 6802, što i nije toliko značajno INDEX OF /PUBLIC/FTP/PUB/LINUX/APPS asm68xx.a00.lsm asm68xx.a00.readme asm68xx.a00.tgz Cross-assembler for Motorola 6800 series (350093 bytes)
electron.1183 bbato,
Narode SEZAM-a, ne znam kako da iskoristim DATA linije na paralelnom portu (LPT) za dvosmjernu komunikaciju. Siguran sam da imam I/O karticu koja podrzava BI-TRONIC's jer mi status monitor od HP 4L ocitava stanje i podesenost parametara ovog stampaca. Negdje sam saznao da je potrebno samo upisati Bin 00000000 u izlani registar LPT (npr. port 0x378) pa da ovaj moze da se koristi kao ulazni tj na se citanjem porta dobija <zadnje upisana vrijed- nost> .OR. <signali na pinovima LPT> . To sam probao, medjutim, ne radi. Molim vas da mi pomognete oko toga ili da me uputite na neki INFO o BI_TRONICs koji mogu naci na SEZAM-u. Zdravo. -----------------------------------------------14.157 --- H
electron.1184 zkecman,
Imam na raspolagÚ]anju seme za Automatsku bravu, Stereo-Booster, Quarz tester, i Punjac baterija. Ako s¸│t Ýűe zainteresovani saljem u conf !!!
electron.1185 markiz,
> Imam na raspolagÚ]anju seme za Automatsku bravu, Stereo-Booster, Quarz tester ŠALJI !! :)
electron.1186 vision,
Hi. Nasao sam jednu shemu u kojoj sve pise o kakvim su elementima rec, ali, ima jedna prigusnica ili zavojnica?? u kojoj pise samo 33uH (izgleda da znaci 33 MegaHertza). Inace taj deo uredjaja se zove 3MHz Amplifier. Oce li mi neko reci kako da napravim tu zavojnicu : Kakvo telo, koja debljina, duzina zice, debljina zice, namotaji,... HITNO.
electron.1187 vision,
Oni koji prodaju elektricne komponente (Otpornici, Tranzistori, cond,...) Neka mi se jave na mail. PLEASE.
electron.1188 drpr,
-> INDEX OF /PUBLIC/FTP/PUB/LINUX/APPS -> -> -> asm68xx.a00.lsm Sve je ovo u redu ali meni treba da radi pod DOS-om. E sad ako je sve to isto onda da i potražim a ako nije ostaje pitanje za neku dobru dušu. cope
electron.1190 zeljkoj,
> ima jedna prigusnica ili zavojnica?? u kojoj pise samo 33uH > (izgleda da znaci 33 MegaHertza). Inace taj deo uredjaja se 33 mikro Henrija
electron.1191 vujos,
Potrebno kolo CA 3079.
electron.1192 saricl,
!!! jete TANGO jer mi ni on nije jasan. Ako ti je OrCAD težak a činjenica je da jeste, a TANGO nejasan, onda je tebi ili potpuno nepoznata materija projektovanja u elektronici, (što se može rešiti za jedno poslepodne uz skromno poznavanje Engleskog i rečnik) ili ti tržiš neki potpuno retardiran program. Inače postoje tu još i SmArtwork, koji inače nikom nebih preporučio zato što ne zadovoljava ni najosnovnije potrebe ili pCAD prema kojem je OrCAD i TANGO prava pesma bar prema informacijama koje imam.
electron.1193 saricl,
!!! kakvog sporednog efekta. Stos je sto je ovo samo teorija. Ako neko ima !!! ideju kako bi se ovo razvilo u praksi, samo napred !!! Telefonsku paricu veži direktno na ulaz nekog pojačavača, tako će struja koju će on povući sa liinije biti toliko mala da će je biti nemoguće registrovati.
electron.1194 saricl,
!!! skremblovanje nista ne znaci. Da te podsetim, kada je na Astri bio !!! skremblovan neki kanal u 12:00 pirati su u 12:30 imali kartice sa Razvili ljudi tehnologiju. Pitanje je samo šta i od koga hoćeš da obezbeđuješ?
electron.1195 zkecman,
Idu seme. Za one kojima je potrebno objasnjenje. MAIL !!! Pozdrav, Sale.Car seme.arj
electron.1196 mitcho,
> Idu seme. Za one kojima je potrebno objasnjenje. MAIL !!! > Pozdrav, Sale.Car Javlja da nije arj arhiva. Šta nije u redu?
electron.1197 fbojan,
> Ako ti je OrCAD tezak a cinjenica je da jeste, a TANGO nejasan, > onda je tebi ili potpuno nepoznata materija projektovanja u elektronici, > (sto se moze resiti za jedno poslepodne uz skromno poznavanje > Engleskog i recnik) ili ti trzis neki potpuno retardiran program. Do sad sam napravio gomilu stvari i plocica uz pomoc AMIGE i posto sam se tako razmazio, da me mrzi da se patim sa ovim glupavim programima na PCu. Programi treba da ti olaksaju rad a ne da ti komplikuju zivot! Ono sto sam ja pokusavao da uradim sa PC programima mi je toliko oduzelo vremena da sem napokon seo i RUCNO za dva dana napravio plocicu! Program koji sam donekle savladao je PROTEL medjutim nikako ne mogu da nadjem kako da ruteru objasnim da hocu jednoslojnu, a ne dvoslojnu stampu! Ako neko zna neka se javi!
electron.1198 whitie,
-->> Ponovo molim nekoga ko ima semu stroboskopa da mi je pozajmi... Sta ti konkretno treba; strobo za disko, za podesavanje ugla paljenja u autu ili blic lampa za fotografisanje ? Ajd' javi skupusacemo nesto.
electron.1199 zkecman,
=>Sta ti konkretno treba; strobo za disko, za podesavanje ugla paljenja u =>autu ili blic lampa za fotografisanje ? => =>Ajd' javi skupusacemo nesto. Treba mi " pokretac " za blic lampu (koju na svu srecu vec imam). Treba mi za zurku, verovatno si to vec vidjao u diskotekama. Inace, mislim da i onaj za paljenje moze da se iskoristi, ako se stavi veca blic lampa, i da ima regulaciju brzine paljenja/gasenja. 10x unapred. BTW ako imas i delove ;) SUUUUPPERR. Rado bi ih otkupio, mada je meni najveci problem trafo za okidanje. :( Pozdrav, Sale.Car
electron.1200 zkecman,
Neko rece da je losa ARJ arhiva. Meni je sve ok, mozda ti je mator arj ili tako nesto, probaj iz norton commandera da je otpakujes. Inace, sve seme sam skenirao rucnim skenerom , tako da mi ne zamerite sto su lose :). CU
electron.1201 oper,
Subject: Re: OrCad >> uradim sa PC programima mi je toliko oduzelo vremena da sem >> napokon seo i RUCNO za dva dana napravio plocicu! Program koji >> sam donekle savladao je PROTEL medjutim nikako ne mogu da >> nadjem kako da ruteru objasnim da hocu jednoslojnu, a ne >> dvoslojnu stampu! Ako neko zna neka se javi! Pa, ako si već znao kako da ju napraviš ručno, zašto si uporno insistirao na autoruteru? Garantujem da si mogao da ju nacrtaš u Tangu za dva dana od prvog startovanja istog programa. Pz, Pera...
electron.1202 vision,
>> 33 mikro Henrija Ajde reci kako napraviti to.
electron.1203 zeljkoj,
>>> 33 mikro Henrija > > Ajde reci kako napraviti to. Pa nije dovoljno da znaš samo induktivitet zavojnice, treba znati i koja je max. jačina struje koja će kroz nju proticati, da bi znao koju debljinu žice da uzmeš. Induktivitet zavojnice zavisi od broja zavoja, prečnika, dužine, ali i od odnosa dužine i prečnika. Računa se po relaciji: L = K * D * N^2 gde je L=induktivitet u ŠH, D=prečnik zavojnice u cm, N=broj zavoja. Vrednost faktora K zavisi od odnosa dužine i prečnika zavojnice. Evo nekoliko najčešćih vrednosti: Odnos duz/pr Faktor K -------------------------------- 0.1 0.020 0.2 0.015 0.5 0.010 0.6 0.009 0.8 0.008 1 0.007 1.5 0.005 2 0.004 3 0.003 6 0.0015 9 0.0010 Ovaj proračun važi za jednoslojne cilindrične zavojnice bez feritnog jezgra. One se najčešće i koriste. Za višeslojne ili zavojnice sa jezgrom proračun je dosta složeniji. Debljina žice ne utiče na induktivitet, ali je bolje uzeti što je moguće deblju, tako da bude zavoj do zavoja. (Što je žica deblja, zavojnica ima veći Q faktor, znači kvalitetnija je, a i može da podnese veću struju). Bolje je i da se dužina zavojnice ne razlikuje mnogo od prečnika. Evo i najčešćih vrednosti debljina žice kao i jačina struje koje mogu da izdrže. Radi se o bakarnoj žici izolovanoj lakom. Prečnik žice bez Prečnik žice sa Max. struja izolacije [mm] izolacijom [mm] [A] ---------------------------------------------------- 0.05 0.062 0.005 0.10 0.115 0.020 0.20 0.22 0.079 0.30 0.33 0.177 0.40 0.43 0.314 0.50 0.54 0.490 0.60 0.64 0.710 0.70 0.74 0.960 0.80 0.84 1.26 0.90 0.95 1.60 1.00 1.05 1.96 1.50 1.56 4.42 2.00 2.07 7.86 2.50 2.57 12.3
electron.1204 zkecman,
Evo malog ;) teksta na engleskom kako da pravite svoje stampane ploce foto postupkom: Pohavle i priznanja na Mail ;))) BTW tekest je " pozajmljen " ;) iz elektora. Apart from words of praise for our printed circuit boards, we receive many letters from readers inquiring into the posibility of making ,that is, etching, their own boards. It's, of course, true that producing negative or positive film from the track layouts published in Elektor is no easy task. We decided, therefore, to seek a solution to our readers' quests with the proviso that this would not increase the cost of the magazine. We think we have found a satisfactory one... The following pages contain the mirror images of the track layout of a number of printed circuit boards. If you now wish to etch your own board, go to your local arts shop or stationery and buy a can of transparent spray. This spray makes paper transparent, particulary to ultra- -violet light. You also need positive photo-sensitive board material. This can either be bought or, using photo copying lacqer, home made by applying a film to normal board material. The photo sensitive (track) side of the board must be thoroughly wetted with the transparent spray. Then lay the layout cut from the relevant page of the magazine onto the wetted board. Remove any air bubbles carefully 'ironing; the cut-out with some tissue paper. The whole can now be exposed to ultra-violet light. Covering with a glass plate is not necessary as the spray ensures that the paper sticks to the board. Do not delay the exposure too long because when the spray dries the paper no longer sticks. During long exposure times, the paper can be held in place with a glass plate. Do bear in mind, however, that normal plate glass (but not crystal or plexiglass) absorbs some of the ulta-violent light so that the exposure time has to be increased somewhat. The exposure time is dependet upon the UV lamp used, the distance of the lamp from the board and the photo sensitive board. Using a 300 W UV lamp at a distance of about 40 cm from the board and using a plexiglass sheet, an exposure of 4...8 minutes should be sufficient. After exposure remove the layout sheet (which can be used again) and rinse the board thoroughly under running water. After development of the photo sensitive film in sodium lye (about 9 grammes of etching sodium to one litre of water), the board can be etched in ferric chloride (500 grammes of Fe3Cl2 to one litre of water). Rinse the board (and your hands !!) thoroughly. Remove the photo sensitive fil from the copper tracks with wire wool and drill the holes. Eto ! BTW u svetu kompjutera imate slican tekst o razvijanju i pravljenju ploca. UV lampu mozete lako dobiti razbijanjem balona ulicne svetiljke. Ne zaboravite da redno privezete prigusnicu inace ce biti samo :( jedno PUFFFF ;). Medjutim, ako privezete uopste nece biti PUFFF :(, ali ce te se zato kvarcovati do mile volje :). BTW STA JE BILO SA MOJIM STROBOM ???? LjUDI OVO VEC PRERASTA U OCAJANJE !!! JEL IMA NEKOG OVDE DA ZNA DA RUKUJE BLIC-LAMPAMA ?? Pozdrav, Sale.Car
electron.1205 visnja,
> Narode SEZAM-a, > ne znam kako da iskoristim DATA linije na paralelnom portu > (LPT) Ako sam dobro shvatio, imaš neki hardver(TTL) na LPT portu i treba ti ulaz/izlaz, naravno na nivou bitova. Ja nešto slično radim pa ako je to to - obavestiću za koji dan kako pisati i čitati bitove na LPT - u. Pozdrav. Višnja.
electron.1206 vujos,
>Idu seme. Za one kojima je potrebno objasnjenje. MAIL !!! >Pozdrav, Sale.Car >** Uz poruku 'seme.arj' (34126 bytes) Ni ja nisam uspeo da otpakujem. Veoma interesantno.
electron.1207 whitie,
-->> BTW -->> STA JE BILO SA MOJIM STROBOM ???? Ako sam obecao onda sigurno dobijas i . ( tacka ). E sad malo je problem sto nemam sken pa moram da prodjem kroz niz ACAD --> Corel --> PCX, a to trazi vremena i truda. OUP.Ne bavim se trgovinom pa nemam 24-casovni servis ... :-)
electron.1208 fbojan,
>> Idu seme. Za one kojima je potrebno objasnjenje. MAIL !!! >> Pozdrav, Sale.Car >> ** Uz poruku 'seme.arj' (34126 bytes) > > Ni ja nisam uspeo da otpakujem. Veoma interesantno. Definitivno ni ja!
electron.1209 zkecman,
=> Ni ja nisam uspeo da otpakujem. Veoma interesantno. Mozda treba u Misterije :)). Nemam pojma, ajd ide nova arhiva, mozda ce biti bolje ;). BTW Koju verziju Arj koristite ? Mozda je zbog toga. Ovo je pakovano sa 2.41 sema.arj
electron.1210 zkecman,
=> Ako sam obecao onda sigurno dobijas i . ( tacka ). => => E sad malo je problem sto nemam sken pa moram da prodjem kroz niz => ACAD --> Corel --> PCX, a to trazi vremena i truda. E sorry. Fala ponovo i Sorry ponovo. 10X anyway. Pozdrav, Sale.Car
electron.1211 zeljkoj,
> BTW Koju verziju Arj koristite ? Mozda je zbog toga. Ovo je > pakovano sa 2.41 Sve ARJ verzije su medjusobno kompatibilne (za razliku od PKZIP-a).
electron.1212 vujos,
¨>BTW Koju verziju Arj koristite ? Mozda je zbog toga. Ovo je pakovano ¨>sa 2.41 E, ja baš probao sa tom verzijom i nič.
electron.1213 whitie,
E, pa to ti je to. Drajver za fles-tjub a ti napakuj logiku. Srecno! OUP.Ona arhiva sa semama ti stvarno nije OK. Moj ARJ ga ne prihvata za svoje cedo ... flesh.zip
electron.1214 zkecman,
Jel' radi ona druga arhiva ??? Meni je sve ok. Lepo ih otpakuje, lepo zapakuje, sve, sve, sve. Nemam pojma sta je po sredi.
electron.1215 d.petrovic,
> mogu imati veoma dobar domet. Drastičan primer je domet od > 2.000 km ostvaren sa predajnikom od 500 milivata (!) > 73 Na kojoj ovo frekvenciji ??
electron.1216 mitcho,
> Jel' radi ona druga arhiva ??? Meni je sve ok. Lepo ih > otpakuje, lepo zapakuje, sve, sve, sve. Nemam pojma sta je po > sredi. Radi. Isto što i prva ;) Uz to primetio sam da nisu iste sadržine (čak ni dužine). Jel se ti to šališ sa nama ili je nešto drugo u pitanju? Zašto to lepo ne zipuješ, pa onda pošalješ?
electron.1217 dmajkic,
Jedno pitanje. Naime, stavio sam u mog juga neki korejski kasetofon. Naravno tu nastaju problemi. Na zvucnicima cujem sve elektricno sto radi u autu, od motora do samog kasetofona (motor koji okrece traku). ;( Na starom se culo, ali vrlo malo. Sta da vam kazem, kada sad stisnem kocnicu cuje se tup udarac. Ne pitajte sta se cuje kada ukljucim brisace. ;) Da li postoji nacin da se viska zvukova oslobodim - blokade i sl. ? Ako postoji, kako ? Inace na isti nacin su bili vezani i FISHERKKjedan FISHER koga su digli i na kome se nista od gore pomenutog nije culo i jedan segedinski low cost kog koga se motor jedva cuo. Unapred hvala.
electron.1218 zkecman,
Ajd. Ide zip archiva. Btw zip je 2.04g. sema.zip
electron.1219 d.petrovic,
Zeza me jedan prijemnik za bežični mikrofon (radi dobro samo ako je ulazni signal > 200 nV) pa mi trebaju informacije : Šta je V12 - izgleda gao SMD otpornik i ima 4 nožice, verovatno VF tranzistor ... IC NE570N, šta je i gde ima da se kupi
electron.1220 zkecman,
A kako doci do Conrad-ovih proizvoda ?? Pitanje je mozda smesno, ali ja stvarno neznam cija je to firma i kako doci do njihovih artikala. Konkretno mi treba trafo za blic koji daje 4 kV. Pozdrav, Sale.Car
electron.1221 rsinisa,
>> IC NE570N, šta je i gde ima da se kupi Našao sam u jednom katalogu sledeći opis: ANALOG KOMPANDER, a šta je to u stvari, priznajem da neznam. Mogao bih da ti nabavim to kolo, ali tek za mesec dana :( Pozdrav. Siniša
electron.1222 rsinisa,
>> A kako doci do Conrad-ovih proizvoda ?? Imaš ljude koji ti donose robu iz CONRAD kataloga, a cena je u tom slučaju 25%-30% veća od one u katalogu. >>Pita4nje je mozda smesno, ali ja stvarno neznam cija je to firma >>i kako doci do njihovih artikala. Konkretno mi treba trafo za >>blic koji daje 4 kV. Firma bi trebalo da je iz Nemačke. Što se tiče trafoa za blic lampu, i ja sam ih bezuspešno tražio nekoliko meseci:(. Pozdrav. Siniša
electron.1223 feniks,
│ Ajd. Ide zip archiva. │ Btw zip je 2.04g. │ ** Uz poruku 'sema.zip' (34333 bytes) └───────────────── I ovo nije ZIP arhiva. Kecman, ti izgleda hoćeš sve ovde da kecaš. Da ne radiš možda na amigi ili atariju? ;)
electron.1224 vujos,
¨>A kako doci do Conrad-ovih proizvoda ?? Pogledaj malo po privatnim poprodavnicama elektro opreme. Znam da su pre neke donosile robu po katalogu za određeni procenat. Zvuči neverovatno, ali na buvljaku na Novom Beogradu sam gledao tipa koji je prodavao kataloge (manji i veći) za '95. godinu. Takođe je posedovao i veliki broj sitne elektronike. ¨>Pitanje je mozda smesno, ali ja stvarno neznam cija je to firma Firma je Njemačka i imaju najskuplje artikle.
electron.1225 mitcho,
> Ajd. Ide zip archiva. > Btw zip je 2.04g. :)) Ti se definitivno "šališ" sus nama. Jel to pokušavaš da uvališ neki virus, šta li? I pkunzip i pkzipfix javljaju da nije u redu. Potonji i da "most likely" nije zip fajl. Ajde, ako te ne mrzi, skini fajl koji si okačio pa probaj da ga raspakuješ. BTW, šta (bi trebalo da) se nalazi u fajlu?
electron.1226 kanki,
>> Naime, stavio sam u mog juga neki korejski kasetofon. Naravno >> tu nastaju problemi. Na zvucnicima cujem sve elektricno sto >> radi u autu, od motora do samog kasetofona (motor koji okrece >> traku). ;( Napravi jedan kalema sa feritom i što više namotaja žice 1mm i to ubaci u + napajanja, pa ako zuji ti dodaj namotaja...
electron.1227 zkecman,
Imam Francuske casopise LED i Elektor. Ima strasna sema za EPROM programator Ako neko hoce da ga pravi, rado cu mu pozajmiti. BTW delovi se tesko nabavljaju Ima jedan LCD i neke eprome. U casopisu ima i sema predpojacala, footles wah, telekomanda za steker preko RS232. Pozdrav, Sale.Car
electron.1228 zkecman,
=> I ovo nije ZIP arhiva. Kecman, ti izgleda hoces sve ovde => da kecas. Da ne radis mozda na amigi ili atariju? ;) lJUDI, JA STVARNO NEZNAM STA JE PO SREDI. SVE LEPO RADIM, LEPO UPLOADUJEM, ZAKACIM ZA PORUKU, I OPET VAMA NECE DA SE OTPAKUJE. Da probam sa zmodem umesto ascii upload ;) Salim se. Btw radim na PC-u. Ajde vi meni lepo napisite proceduru a ja cu da vidim u cemu gresim, mada nevidim uposte razlog. Pozdrav, Sale.Car
electron.1229 pavlovicz,
> ¨>A kako doci do Conrad-ovih proizvoda ?? > Firma je Njemačka i imaju najskuplje artikle. Tačno.Ako možeš da nađeš taj deo na nekom drugom mestu onda to uradi. Što se tiče ljudi koji kod nas to donose u pitanju je sledeći " rad ": Odeš kod čoveka i on ti pokaže Conrad katalog i cenu za taj deo. Onda on ode do Mađarske i donese ti deo( naravno tamo ga plati 30% jevtinije) i uzme ti još 25-40 % preko kataloške cene. Inače Conrad je jedan od najskuljih kataloga i zato je idealan za ove naše dobavljače opreme. Pozdrav, Zoran. P.S. Informacija je iz prve ruke.
electron.1230 snemcev,
Subject: OrCad Jel' to niko ne koristi OrCad ili niko nije voljan da pomogne? Pre deset dana sam zamolio one koji poznaju OrCad i voljni su da pomognu da mi se jave u mail ili ovde. Zar baš nema takvih? :(
electron.1231 airton,
> A kako doci do Conrad-ovih proizvoda ?? Postoji firma "Belton commerce", tel.469-754, TPC Banjica, Paunova br 24. Oni rade uvoz svih proizvoda iz nemackih kataloga (ima nekoliko firmi - mislim da je Conrad medju najskupljim). Sto je iznos porucene robe veci - provizija je manja. Pozovi ih pa se raspitaj za dalje. pozdrav,
electron.1232 vujos,
¨>Btw radim na PC-u. Ajde vi meni lepo napisite proceduru a ja cu ¨>da vidim u cemu gresim, mada nevidim uposte razlog. Zakači svaku šemu posebno, u svom originalnom obliku. Koliko šema toliko i poruka. ;)
electron.1233 vujos,
¨> telekomanda za steker preko RS232. Probaj da pošalješ kako valja.
electron.1234 fbojan,
> Pre deset dana sam zamolio one koji poznaju OrCad i voljni su da > pomognu da mi se jave u mail ili ovde. Zar bas nema takvih? :( Svi se kunu u taj OrCAD kad ono *vrc!
electron.1235 lanser,
> Jel' to niko ne koristi OrCad ili niko nije voljan da pomogne? Evo moguceg resenja za tvoj problem. Svojevremeno mi je drugar poslao uputstvo za ORCAD 4. (ascci text file), koje je napisao neki nas dobronamerni kolega. Mislim da se predstavio na pocetku uputstva, pa se njemu zahvali. Ja sam datoteku malo doterao i prebacio u Word 6.0 format. Sledi datoteka, pz, Milan
electron.1236 lanser,
Na zalost iz vise puta nisam uspeo da zakacim datoteku ORCADDOC.arj. Probacu kasnije kad bude manje smetnji pz, Milan
electron.1237 saricl,
!!! .pcb pwbc !!! .sch SCHEMATIC FILE !!! .p0, .p1, .p2 PU; !!! Molim onog koji ima doticne programe da mi se javi na mail kako bi mi !!! omogucio stampanje nekih fajlova. HITNO. .PCB ---> Oznaka za printed board curcuit (štampano kolo) u formatu programa u kome je rađen. može se štampati samo iz dotičnog programa. .SCH ---> Isto to samo elektro šema. Ako ti .P0, .PL ,.P2 Bi mogli biti fajlovi u .PLT formatu (HPGL PLOT FAJL) pokušaj da ih preimenuješ u PLT fajlove i štampaš pomoću nekog programa za HPGL na rimer PRINTGL ima ga na SEZAMU, ako neuspeš okači fajlove ovde pa ću probati da ih uvučem u TANGO ili OrCAD.
electron.1238 saricl,
!!! Ajde vec jednom da usvojimo format sema. Predlazem da se izvoze u nekom !!! od grafickih formata (GIF, PCX, BMP). Ako govorimo o elektro šemama, a pogotovo o štampanim kolima mislim da ni jedan format neće zadovoljiti potrebe. Radi se o sledećem sve su to bitmapirani formati (ako grešim ispravite me) i na različitm mašinama i štampačima će biti različito štampani. Odnosno neupotrebljivi za dalju grafičku obradu (izrada filmova za foto postupak) u slučaju elektro šema, ili nemogučnost uvlačenja u Šematik programe kakvi su na primer OrCAD ili TANGO, stoga preporučujem HPGL format jer on ima niz prednosti u odnosu na druge. 1. Većina ako ne sve šeme se crta u programima koji su za to namenjeni i ima izvoz u HPGL format, što nije slučaj sa bilo kojim gore navedenim formatom. 2. Kao što sam gore naveo za slučaj pokušaja izrade filmova za foto ili sito postupak nepodesni su iz dva razloga: veći su od odgovara- jućeg .PLT fajla i prenose i nijanse što nije poželjno kod izrade filmova za štampu. 3. Pomoću programa PRINTGL .PLT fajl može se prikazati na ekranu, ili štampati na nekom od desetak popularnih printera (laser i matrični) a takođe i omogućava linearno zumiranje i mogučnost reulisanja zadebljanja vodova (linija). Takođe se isti program nalazi na SEZAMU što znači da je dostupan svima i zauzima šezdesetak kilobajta, a radi i na 286 mašinama, pa je prema tome idealan ako štampate kod prijatelja i/ili komšije. Jedini razlog za upotrebu gore navedenih formata je mogućnost crtanja i koritenja šema iz Windowsa i/ili Corel Drawa što je za moj pojam nepraktično, zamorno, i povećava mogućnost greške.
electron.1239 saricl,
!!! Molim vas da mi pomognete oko toga ili da me uputite na neki INFO o !!! BI_TRONICs koji mogu naci na SEZAM-u. Koliko mi je poznato isti se može koristiti samo za slanje bajta na port. Citanje se obavlja multileksiranjem na četri linije statusnog registra. Ako ti treba paralelni prenos podataka ima karticu koju sam projektovao za dvosmerniv prenos i omogučava i interapt a pristupa joj se preko dve adrese od kojih svaka može biti ulazna ili izlazna. Ako si zainteresovan ostavi mail. P.S.-Inače kartica koristi standardne TTL čipove, i cena je oko 50-60 DEM. mogu ti ostaviti šemu, a mogu ti poslati i štampanu ploču kao i kit komplet i/ili gotov uređaj.
electron.1240 saricl,
!!! ima jedna prigusnica ili zavojnica?? u kojoj pise samo 33uH (izgleda da !!! znaci 33 MegaHertza). Inace taj deo uredjaja se zove 3MHz Amplifier. Oce !!! li mi neko reci kako da napravim tu zavojnicu : Kakvo telo, koja !!! debljina, duzina zice, debljina zice, namotaji,... 33 micro Henrija (vrednost induktiviteta. Postoje formule za računanje zavojnica motanih na vazduhu.
electron.1241 mitcho,
>!!! od grafickih formata (GIF, PCX, BMP). > > Ako govorimo o elektro šemama, a pogotovo o štampanim kolima > mislim da ni jedan format neće zadovoljiti potrebe. ... ... > OrCAD ili TANGO, stoga preporučujem HPGL format jer on ima niz > prednosti u odnosu na druge. Podržavam. Oćemo li jedno glasanje, pa da se usvoji neki standard?!
electron.1242 vukadin,
Može li mi neko reći šta radi program Spice i koji su njegovi hardverski zahtevi.Mislim da se radi o verziji 5.0,nisam siguran.
electron.1243 oper,
Subject: Re: Sheme >> Imam Francuske casopise LED i Elektor. Ima strasna sema za >> EPROM programator Ako neko hoce da ga pravi, rado cu mu >> pozajmiti. Jeste, a šeme zapakuj LHA arhiverom ;) Pz, Pera...
electron.1244 rsinisa,
>>Imam Francuske casopise LED i Elektor. Ima strasna sema za EPROM >>programator Ako neko hoce da ga pravi, rado cu mu pozajmiti. >>BTW delovi se tesko nabavljaju. Ima jedan LCD i neke eprome. Ja sam zainteresovan za EPROM programator, ali izgleda da imaš problema sa arhiviranjem :). Napiši koji su to delovi koji se teško nabavljaju Pozdrav. Siniša
electron.1245 rsinisa,
Ima li neko BCD kodne prekidače? Potrebno mi je 15 komada.
electron.1246 ikordic,
RE: Bi-tronics => na port. Citanje se obavlja multileksiranjem na četri linije => statusnog registra. Jel' ti problem da ovo napišeš srpski? :) Ili barem malo detaljnije?
electron.1247 d.petrovic,
> Našao sam u jednom katalogu sledeći opis: ANALOG KOMPANDER, a > šta je to u stvari, priznajem da neznam. > Mogao bih da ti nabavim to kolo, ali tek za mesec dana :( Ma nisam ni siguran da je crklo, ali... U svakom slučaju hvala, javiću se, ako treba, za sada bih radije da nabavim neki tranzistor "V12" ili da saznam kakav je u stvari pa da stavim neki "BFRnn"
electron.1248 frant,
Firma "Belton Commerce", koja je nabavljala elektronske komponente i uređaje po porudžbini, promenila je adresu. Ako neko zna njihovu novu adresu i broj telefona, molio bih da mi to saopšti (može u mail, da ne bi bila reklama). Frant
electron.1249 spantic,
Ima li neko ideje gde se u Beogradu prodaje kontakt sprej i koliko košta? Zkr?
electron.1250 spantic,
Ima li neko ideje gde se u Beogradu prodaje kontakt sprej i koliko košta? Zkr?
electron.1251 dvesic,
Početkom ove konferencije :) je bilo govora o shemi za UPS. Na žalost, ni jedna šema nije priložena. Ima li ih ? Koja je cena za izradu konvertora ? (naravno, bez baterija ili akumulatora). Pozdrav, Dejan.
electron.1252 saricl,
!!! Jel' to niko ne koristi OrCad ili niko nije voljan da pomogne? Koristim povremeno, ponešto. Reci u čemu je konkretno problem.
electron.1253 gerber,
YR>*> Ima li neko ideje gde se u Beogradu prodaje YR>*> kontakt sprej i koliko košta? Ako ga ne nađeš (obzirom da su isti bili proizvođeni od strane VACHEM-a, Trnovec, Slo ;), probaj čisti petrolej, koji mnogo bolje čisti zaprljane kontakte.
electron.1254 frant,
> Ima li neko ideje gde se u Beogradu prodaje > kontakt sprej i koliko košta? > Ima jedna prodavnica u Svetozara Markovića, malo niže od "Bazara" u kojem se nekad prodavao elektro-materijal. Probaj tamo. Frant
electron.1255 spantic,
> Ima jedna prodavnica u Svetozara Markovića, malo niže od "Bazara" > u kojem se nekad prodavao elektro-materijal. Probaj tamo. Hvala svima na odgovorima.
electron.1256 dr.urbano,
Ej, momci hitno mi treba onaj cini mi se da se zove COVEX ili slicno, sluzi za pojacavanje signala sa PC Speakera. Cini mi se ide na com port. Treba mi shema ovog cuda gore ! P.S. Ne razumem se bas mnogo u elektroniku pa ako nekom nije tesko da napise i neki textic uz ovo. Ali nema veze treba mi shema to je glavno !! Pozdrav
electron.1257 d.petrovic,
> Ej, momci hitno mi treba onaj cini mi se da se zove COVEX ili > slicno, sluzi za pojacavanje signala sa PC Speakera. Cini mi se > ide na com port. Treba mi shema ovog cuda gore ! Zove se COVOX, ide na paralelni port, za šemu će pričekaš dok je nađem, a dotle kupi 20-ak otpornika od 20-ak K što manje tolerancije ( <= 2%)
electron.1258 dr.urbano,
Hvala covece za brzi odgovor. Sto se sheme tice cu sacekam. P.S. Dali je moguce da za COVOX trebaju samo otpornici ?? Pozdrav.
electron.1259 tima,
Ne, potreban je i jedan kondenzator koliko se secam. U svakom slucaju, eve i shema. Tima hardware.doc
electron.1260 tima,
Sorry, zaboravio da zipujem. Na svu srecu nije mnogo dugacak (fajl). Tima
electron.1261 vujos,
¨> Dali je moguce da za COVOX trebaju samo otpornici ?? Moguće !!
electron.1262 dmiric,
Ima li neko spisak prodavnica elektronike u Nemačkoj. Po mogućstvu izbegao bi skupe kao što je Conrad... Thanx,(md)
electron.1263 dmiric,
Ima li neko spisak prodavnica elektronike u Nemačkoj. Po mogućstvu izbegao bi skupe kao što je Conrad... Thanx,(md)
electron.1264 sjocic,
Da li neko zna nesto o radio klubu u Zelezniku ? Cuh da tamo prodaju antene za CB,kablove i ostale zezalice. Bio sam do r.k. Nikola Tesla u Timockoj, tamo nemaju nista od toga ali rekose da je po novom zakonu obavezna dozvola za CB ?!?
electron.1265 hobit,
Drugaru je potrebno sldedeće: Relacija između AMPER-ZAVOJAKA, POVRŠINE tih zavojaka i jedinice TESLA i kako se zovu jedinice za AMPER_ZAVOJKE i AMPER-ZAVOJAK/POVRŠINA. Ako ima neka dobra duša koja zna ovo neka šalje. \bye ps. stvar je hitna, a dok stigne i mail u Kanadu... Unapred Hvala
electron.1266 ognjan,
Bavi li se neko popravkom poker aparata ? Imam jedan koji prijavljuje "ELECTRONIC DEFECT", ali sve ostale funkcije osim igranja rade normalno (pregledi stanja i sl.). Baterija je bila ispražnjena pa sam je skinuo i napunio tako da je sada OK. Čini mi se da bi ga samo trebalo resetovati na neki način (držeći neku kombinaciju tastera pritisnutu prilikom uključivanja ? Ogy.
electron.1267 cubra,
.oOo. Čini mi se da bi ga samo trebalo resetovati na neki način .oOo. (držeći neku kombinaciju tastera pritisnutu prilikom .oOo. uključivanja ? Jeste, ali za to ti treba neka dokumentacija, ili neko ko to zna kako se radi baš za tu ploču, a ti nisi čak ni naveo koja je to poker ploča. Pz. Cubra
electron.1268 rkramer,
Gde ima da se nabavi kabal za tastaturu ?
electron.1269 whitie,
-->> ali rekose da je po novom zakonu obavezna dozvola za CB ?!? To je bilo od rata pa naovamo, ali se nikad nije ozbiljno shvatalo... A ni sad nije mnogo bolje ... S' obzirom da se radi o CitizenBand - gradjanski opseg, ova dozvola je vise kao registracija ili prijava. Potrebno je samo da dokazes da si sta- nicu posteno kupio ne ukrao ... i da das neke sitne pare silnim parazitima! Dozvola za rad je potrebna samo za predajnik - sve ostalo ne podleze kontroli. Kabl je npr. isti onaj koji se koristi za povezivanje racunara
electron.1270 ognjan,
Ploča je JOLLY POKER, a imam uz nju i nekakvo uputstvo na dva lista papira. zalost, to mi nije baš od pomoći. Ne vidim da se igdje spominje ű▀ovaj reset, koji meni treba (doduše, njemački je moj omiljeni jezik ... bljak). Kako bi se to trebalo zvati na njemačkom ? Pokušavao sam razne kombinacije tastera i bravica drzati pritisnute prilikom uključivanja ali ne ubodoh pravu :( Ogy.
electron.1271 floyd,
Ima li neko nešto o interfejsu 8255. Potrebno mi je 6 paralelnih portova, 3 za izlaz, 3 za ulaz bez ikakvih kontrolnih signala. Mislim da povežem dva 8255 na 16. bitnu magistralu, ali mi nisu jasni modovi tog kola, na koju adresu se kači... BDW Čemu služe integralci FZH 111, FZK 101, FZK 106 ? Slavko
electron.1272 oper,
Subject: Re: 8255 >> Ima li neko ovde nešto o 8255? >> Potrebno mi je 6 paralelnih portova, 3 za izlaz, 3 za ulaz bez >> ikakvih kontrolnih signala. 8255 ima tri porta (A, B i C). Svaki ima pripadajući registar koji se adresira kombinacijom A0 i A1 pinova. Osim tri port registra na adresi 3 je kontrolni registar. Svaki port se može konfigurisati da radi kao ulazni ili izlazni. Port C se može konfigurisati posebno za gornji i donji nibl. A i B su isključivo bajt adresabilni dok portu C možeš setovati i resetovati pojedinačne bitove upisivanjem u kontrolni registar. PIA radi u tri moda - Basic I/O, Strobed I/O i Bidirectional Bus, što se odrađuje upisivanjem u kontrolni registar. Ukoliko ti ne trebaju kontrolni signali biraš mod nula i sve je 'strejt'. >> Mislim da povežem dva 8255 na 16. bitnu magistralu, ali mi nisu >> jasni modovi tog kola, na koju adresu se kači... Pretpostavljam da misliš na 16 bitni data bus. Ako ti procesor nema lepu osobinu zvanu 'Dynamic bus sizing', možeš da ih vežeš tako da dva data busa od PIA zajedno čine 16 bitni port. Samo, onda pristup nije tako 'prirodan' kao kad vezuješ na 8 bitni port, za kakve je 8255 i predviđen. Adresu na koju ju kačiš sam 'određuješ' pogodnim vezivanjem A0, A1 i CS pinova. Pz, Pera...
electron.1273 alien,
Zna li neko šta je kolo TDA 2579A? Prilično je hitno...
electron.1274 dmiric,
Hitno ! Potreban mi je display/keyboard kontroler 8279 ili informacije gde može da se nabavi. Nema ga apsolutno nigde u regulrnim radnjama... Thanx unapred, (md)
electron.1275 rsinisa,
>> TDA 2579A TV horizontalno-vertikalna sinhronizacija
electron.1276 rsinisa,
>> Ima li neko nešto o interfejsu 8255? OPER ti je dao neke osnovne informacije, a ja ću probati da ga dopunim sa nešto malo konkretnih podataka. Tekst koji sledi je iz časopisa "Računari u vašoj kući 2": PIO čip 8255 sastoji se od 3 porta - A, B i C - za dvosmerni prenos podataka i kontrolnog registra koji određuje način rada svakog od njih. Za upravljanje čitavim čipom dovoljno je svega nekoliko kontrolnih impulsa: CS proziva PIO čip i omogućuje komunikaciju sa mikroprocesorom, RD naređuje PIO čipu da postavi podatak na DATA BUS mikroprocesora tako da ga ovaj prihvati i pročita, a WR da upamti podatak koji preko DATA BUS-a upravo prima. Preko ulaza A0 i A1 prozivaju se pojedini portovi (vidi tabelu). Ako su, na primer, oba ulaza niska, biće aktivan PORT A, a ako su oba visoka, kontrolni registar. A1 A0 PORT 0 0 A 0 1 B 1 0 C 1 1 kontrolni registar PIO čip 8255 može da se koristi u 3 različite vrste rada: modalitet 0 svi portovi i ulaz i izlaz modalitet 1 interaktivni ulaz i izlaz modalitet 2 dvosmerni BUS Vrstom rada se upravlja potpuno programski. Za to su dovoljne samo dve instrukcije - podaci se upisuju pomoću mašinske il bejzik naredbe OUT, a čitaju pomoću mašinske il bejzik naredbe IN. Da bi se odredila vrsta rada čitavog čipa i svakog porta u njemu, potrebno je, pre svega, prozvati kontrolni registar naredbom OUT i u njega upisati tzv. kontrolni bajt. Svaki bit u kontrolnom bajtu ima za PIO čip određeno značenje: bit 7 - fleg za modalitet 1=aktivan bit 6 i bit 5 - izbor modaliteta 00=modalitet 0 01=modalitet 1 10=modalitet 2 bit 4 - PORT A 1=ulaz 0=izlaz bit 3 - PORT C (gornji) 1=ulaz 0=izlaz bit 2 - izbor modaliteta 0=modalitet 0 1=modalitet 1 bit 1 - PORT B 1=ulaz 0=izlaz bit 0 - PORT C (gornji) (verovatno si primetio da i bit 3 i bit 0 odredjuju 0=ulaz gornji NIBL porta C. Nažalost, to je štamparska 1=izlaz greška, a koji je u stvari za donji ne znam, jer sam PORT C uvek koristio *ceo* Upisivanje kontrolnog bajta u kontrolni registar naziva se inicijalizacija PIO čipa i ona se ne može izbeći - bez nje PIO čip naprosto ne zna šta treba da radi! Nakon ovoga, PIO čip ostaje u određenom modalitetu, a portovi u određenoj vrsti rada, sve dok se ponovo ne pozove kontrolni registar i u njega ne upiše novi kontrolni bajt. Pretpostavimo da želimo da PIO čip radi u modalitetu 0 i da sva 3 porta funkcionišu kao izlazna. Ako su kontrolni ulazi A0 i A1 vezani na najniže adresne linije, a CS na liniju A2, port A će imati adresu 0, port B - 1, port C - 2, a kontrolni registar 3. Kontrolni bajt treba da ima vrednost 128. Eto toliko. Nadam se da će ti ovo biti dovoljno, (meni jeste, jer koristim 8255 kad god mi zatreba negde PIO čip),a ostalima se izvinjavam na dužini. Pozdrav. Siniša
electron.1277 floyd,
­-> PIA radi u tri moda - Basic I/O, Strobed I/O i Bidirectional ­-> Bus, što se odrađuje upisivanjem u kontrolni registar. Kako se postavlja mod kola (šta se upisuje u kontrolni registar)? Da li to treba da se radi samo posle resetovanja ili pre svakog obraćanja portu? Slavko
electron.1278 d.petrovic,
'oće li neko da se seti gde mogu da nabavim tranzistor V12 ? N-Fet
electron.1279 biber,
Potreban mi je eprom 27C512, pa ako neko ima viska ... Ujedno me zanima gde i ko vrsi usluge programiranja. Hvala.
electron.1280 oper,
Subject: Re: 8255 strikes back >> bit 0 - PORT C (gornji) (verovatno si primetio da i bit 3 i bit 0 >> 0=ulaz odredjuju gornji NIBL porta C. Nažalost, >> 1=izlaz to je štamparska greška, a koji je u stvari >> za donji ne znam, jer sam PORT C uvek >> koristio *ceo* ) Vrlo je to nezgodno, pogotovo ako ti treba 12 ulaza i 12 izlaza. Ali i tvojim mukama je kraj :) Control word ┌──┬──┬──┬──┬──┬──┬──┬──┐ │D7│D6│D5│D4│D3│D2│D1│D0│ └──┴──┴──┴──┴──┴──┴──┴──┘ group B D0: port c (_lower_) 1 = input 0 = output D1: port b 1 = input 0 = output D2: mode selection 0 = mode 0 1 = mode 1 group A D3: port c (_upper_) 1 = input 0 = output D4: port a 1 = input 0 = output D5, D6: mode selection 00 = mode 0 01 = mode 1 1x = mode 2 D7: mode set flag 1 = active >> Upisivanje kontrolnog bajta u kontrolni registar naziva se >> inicijalizacija PIO čipa i ona se ne može izbeći - bez nje PIO >> čip naprosto ne zna šta treba da radi! Jel' stvarno tako pisalo u Računarima? PIO jednostavno mora da zna šta treba da radi u svakom trenutku (inače bi ga bilo znatno teže primeniti u situacijama koje "gone" osetljive izlaze. Zamisli tvoj hardver kontolroliše neki ventil, ti ga upališ, a procesor svirn'o ;) i pošto PIO 'ne zna šta treba da radi' možda postavi baš taj izlaz kao aktivan. Brrrrr ;) To je možda dobro za PC na mom stolu, al' nikako za mašinu, pa je zbog toga to rešeno kao i obično tako da reset "počisti" control registar i konfiguriše portove A, B i C kao ulazne. Pz, Pera...
electron.1281 kenza,
Hi! Gde mogu da nadjem neko cudo , rekli su mi da je transformator 9v, 950 mA ? Mom ujaku crkla Sega ili tako nesto. :)
electron.1282 sjocic,
Jel' treba nekom CPU Motorola 68020 RC16E, 32-bitni 16Mhz procesor ?
electron.1283 visnja,
> Gde mogu da nadjem neko cudo , rekli su mi da je transformator > 9v, 950 mA ? Mom ujaku crkla Sega ili tako nesto. :) Iz ispravljača nekog starog Spectruma...
electron.1284 zeljkoj,
>> Gde mogu da nadjem neko cudo , rekli su mi da je transformator >> 9v, 950 mA ? Mom ujaku crkla Sega ili tako nesto. :) > > Iz ispravljača nekog starog Spectruma... S tim što Spectrumov ispravljač može da da i čitavih 1.5-2 A. :)
electron.1285 kenza,
(;> Iz ispravljaca nekog starog Spectruma... O.K. Ko ima ispravljac starog Spectruma ? :)
electron.1286 dvesic,
Re: Daljinski za ISKRIN tv Pokvaren mi je daljinski za televizor CATV ISKRA 8456. Sklop je relativno prost, izdvaja se integralac ITT SAA 1250 (8044 12). Ako neko zna kako bih najlakše mogao da utvrdim kvar (unimerom?) ili gde bih (brzo i jeftino) popravio daljinski, bio bih zahvalan. Pozdrav, Dejan. (Poruka poslata u ORKA:ELEKTRON I EXTRA:TV)
electron.1287 panta,
> Re: Daljinski za ISKRIN tv > Pokvaren mi je daljinski za televizor CATV ISKRA 8456. > Ako neko zna kako bih najlak_e mogao da utvrdim kvar (unimerom?) Sve zavisi koliko si veÜt saunimerom i lemilicom. Prvo proveri napajanje (bez obzira koliko skoro je zamenjena baterija) ,zatim pregledaj kontakte ispod tastera. To važi pogotovu u slučaju da neki tasteri rade a većina koja se često koristi ne.provera u najgorem slučaju može da se sprovede tako Üto otvoren daljinac sa prikačenom baterijom okreneÜ prema televizoru i pincetom ili Ürafcigerom (odvrtkom)kratko spojiÜ kontakte koji izgledsaju kao čeÜljiđi kojo se prožimaju ali samo ispod jednog tastera. Ako tako radi onda su se samo zaprljali kontakti ili je otpao skoro sav grafitni prah sa donjeg dela tastera .kontakti se peru sa čistim alkoholom a isto tako i tasteri samo mnogo pažljivije da se ne bi skinuo sav grafit . U slučaju da ni posle pranja daljinac ne radi sa svojom tastaturom a radi na kratkospajanje direktnona čtampanoj ploči onda može jedan mali trik . Iseci male parčiće Alu folije za domaćinstvo ili slađa varijanta male parčiće aluminijumskog omota od čokolade i zalepi ih sa donje (radne strane )tastera.Ovo su reÜenja za 80% kvarova . Teži deo bi bio da se IC led dioda zameni sa običnom led diodom i tako se može na vidljiv način proveriti da li sistem radi , ako dioda trepće pti pritisku na tasere onda je ona orginalna IC ledaljka za zamenu.MožeÜ pomoću unimera da proveriÜ i ostale delove kola ( pre svega aktivne ) kao eventualne tranzistore i diode . Ako provera unimerom ne prikaže nijedan neispravan deo i sumnja i dalje ostane na integralnom kolu može da se proba i zamena kristala odnosno keramočkog filtera (obično 455KHz ) recimo iz nekog starijeg radija . U svakom slučaju ako sve ovo zvuči previÜe komplikovano po autobusima naÜeg dičnog gradskog prevoznika se oglaÜava nekoliko servisa za daljince . Izvinite na opÜirnosti ali puno toga sam i preskočio jer se kao podrazumeva.
electron.1288 fbojan,
Potreban mi je integralac NE593N8 u DIL8 kucistu. Ako neko zna gde moze da se nabavi neka javi ili ako moze da se zameni sa onom verzijom sa 14 nozica neka napise kako. Steva
electron.1289 cubra,
.oOo. Ako neko zna kako bih najlakše mogao da utvrdim kvar .oOo. (unimerom?) ili gde bih (brzo i jeftino) popravio .oOo. daljinski, bio bih zahvalan. Pa unimerom malo teže. Imaš tu i jedan oscilator na pločici, nejčešće je narandžaste boje. On često oće da crkne jer je mehanički osetljiv. Uzmeš osciloskop i pogledaš da li osciluje. Pa pogledaš osciloskopom da li čip tera drajverski tranzistor impulsima kada pritisneš neko dugme na daljincu, i onda još na kraju vidiš da li imaš impulse na IR diodi. Nemaš osciloskop? E pa onda j... ga :( Pz. Denis
electron.1290 superhik,
Hey! Ovako: Zanima me da li postoji (i koliko košta), neka džidža-bidža koja bi mi recimo isključivala stub ili TV posle 30 min, sat, dva...!? Txanks!
electron.1291 d.petrovic,
> Sklop je relativno prost, izdvaja se integralac ITT SAA 1250 > (8044 12). > > Ako neko zna kako bih najlakše mogao da utvrdim kvar > (unimerom?) ili gde bih (brzo i jeftino) popravio daljinski, > bio bih U 95% slučajeva je neispravan gorepomenuti. Inače ovde ga prodaju po bezobraznoj ceni od oko 30 DEM.
electron.1292 zoran.ristic,
** Iseci male parčiće ** Alu folije za domaćinstvo ili slađa varijanta male parčiće ** aluminijumskog omota od čokolade i zalepi ih sa donje (radne strane ** )tastera. Za obnavljanje tastatura koristim sprej Graphit 33. Masku sa otvorima prema rasporedu tastera je najbolje napraviti od tankog pertinaksa ako je za trajniju upotrebu (Sony RM 63x), ili od deblje poliester folije. Sprej treba nanositi u tanjim slojevima, da se ne bi smežurao.
electron.1293 frant,
> Zanima me da li postoji (i koliko košta), neka džidža-bidža > koja bi mi recimo isključivala stub ili TV posle 30 min, > sat, dva...!? Postoji, zove se timer (čitaj: tajmer). Ne radi baš tako kao što ti hoćeš, nego može da se podesi vreme uključenja i vreme isključenja ili samo jedno od ta dva. Ima ih različitih: elektromehanički su jeftini (do 100 din) i nepouzdani, postoje digitalni (viči ako nađeš) i to oni u obliku hi-fi komponente i oni koji se, nalik elektromehaničkim, direktno utaknu u utičnicu od 220V. Digitalni su, naravno, bolji i skuplji, mogu bolje i lakše da se programiraju, a neki imaju bateriju, da bi im radio sat i kad nema struje. Frant
electron.1294 whitie,
-->> ... i zalepi ih sa donje strane ... E, ovo jos nisam uspeo da zalepim (aluminijum - guma). Cime si uspeo ..? A zainteresovan sam i za lepljenje plasticnih kanistera za gorivo i raspuklih djonova modernih patika.
electron.1295 pifat,
Zna li neko koje uslove po JUS-u (a verovatno i po ugovoru o isporuci el. energije) treba da zadovolji trofazna el. energija, odnosno koje su dozvoljene tolerancije napona i frekvencije ? Igor
electron.1296 visnja,
> Pa unimerom malo teže. Imaš tu i jedan oscilator na pločici, > nejčešće je narandžaste boje. On često oće da crkne jer je > mehanički osetljiv. Da ovaj često rikne, ako ti je daljinac padao na tvrd patos. Unimerom proveri da li barem imaš napajanje, juče videh čoveka koji se ubijao da proveri oscilator a precvikao je žicu i to samo žicu a ne PVC izolaciju. Ako oscilator radi, možeš na obližnjem radio prijemniku čuti smetnje dok pritiskaš tastere.
electron.1297 crncic,
>> direktnona čtampanoj ploči onda može jedan mali trik . Iseci male >> parčiće Alu folije za domaćinstvo ili slađa varijanta male parčiće >> aluminijumskog omota od čokolade i zalepi ih sa donje (radne strane Čime da ih lepim ? Ako koristim super-lepak, parčići folije otpadnu posle par dana... :(
electron.1298 superhik,
=:> Postoji, zove se timer (čitaj: tajmer). Ne radi baš tako kao Txanks! =:> elektromehanički su jeftini (do 100 din) i nepouzdani, =:> postoje Gde mogu da se nađu !?
electron.1299 panta,
> ╝ime da ih lepim ? Ako koristim super-lepak, parâiňi folije otpadnu > posle par dana... :( Meni je to uspelo sa TIGAR lepkom . Gumice moraju da se narapave uz pomoć grubog Ümirgl papira, onda ide redovni postupak tanko namaži gumice i alu-foliju ostavi desetak minuta da se prosuÜi pa dobro pritisni jedno na drugo. Zbog toga Üto TIGAR slabije hvata za glatke metalne povrÜine bolje je koristiti omotač od čokolade koji ima sloj papira. Pozdrav panta.
electron.1300 dr.coha,
Da li neko zna koji su ovo integralci? NAZIV BR.NOZICA PROIZVODJAC F8140 16 SINGAPORE F8022 16 Singapore 8009 14 Indonesia 8506 8 ? 8616 8 ? 8619 8 ? 8522FH 8 AMI unapred H V A L A ! Dragan tel. 781-445 (traziti mene) ili na mail pozeljno na mail jer retko pratim konferencije!
electron.1301 zurzul,
##> Postoji, zove se timer (čitaj: tajmer). Ne radi baš tako kao ##> što ti hoćeš, nego može da se podesi vreme uključenja i vreme ##> isključenja ili samo jedno od ta dva. Ima ih različitih: ##> elektromehanički su jeftini (do 100 din) i nepouzdani, postoje ##> digitalni (viči ako nađeš) i to oni u obliku hi-fi komponente i A da mi to nekako nabuđimo (čitaj: napravimo) ? poz, Vladimir P.S. Samo me nemoj pitati kako!
electron.1302 petrovics,
Ne znam da li sam pogodio temu, naime radi se o CB-u... Moj kum je kupio CB radio stanicu i toki-voki, oba sa po 40 kanala i 4W izlazne snage. S obzirom da se ja, za razliku od njega, pomalo razumem u elektroniku dok se u CB ne razumemo ni ja ni on, rekoh da ovde zatrazim pomoc. Naime, problem je izrada stacionarne antene i ispravljaca, za radio stanicu. Bio bih veoma zahvalan ako bi neko mogao da mi pomogne jer vidim da ovde ima dosta (bivsih !?) CB-asa. Znaci, treba mi sema za izradu antene (mogla bi i jedna za kola) i ispravljaca (mozda bi pomogle i neke sugestije, recimo koji napon (13,8V !?), kolika struja, itd.) Voleo bih i da znam kakvi su nasi propisi u vezi CB-a i postoje li neka ogranicenja u koriscenju (zabranjeni kanali, ...) Znam da puno pitam, ali nemam gde drugde a coveku vec 10 dana sve stoji zapakovano (ko ce to izdrzat ?! :)) PUNO HVALA!
electron.1303 frant,
>= :> elektromehanički su jeftini (do 100 din) i nepouzdani, >= :> postoje > Gde mogu da se nađu !? Nešto ih nisam viđao u poslednje vreme... Ranije sam ih video (i kupio jedan) u prodavnici PHILIPS-a na Obilićevom Vencu. Zatim, bilo ih je u prodavnici elektro-materijala preko puta Markove crkve, a ima i jedna mala prodavnica na Čuburi, u Maršala Tolbuhina (ona nova stambena zgrada preko puta zgrade Robne kuće Beograd). To su mesta gde ih je sigurno bilo, ali ne znam da li ih ima još. Pogledaj i u "Boksit Trade"-u na Trgu Nikole Pašića (kod njih sve košta BAR 2 puta više nego u Nemačkoj). Ima ih u Grčkoj, uz malo sreće može da se naleti i na digitalne (koštaju >= 50 DEM, ali ljudi, koje sam letos poslao ;> po to, nisu uspeli da nađu :< ). Ovaj koji sam kupio zove se Theben timer, verovatno spada u najjednostavnije modele. Unutra ima jedan motorčić i nekoliko zupčanika, jedan veliki prekidač i to je sve. Podešava se pomoću metalnih "eksera" :), tako što se u jedan prsten, koji se okrene jednom za 24 sata, zabode po jedan "ekser" za uključenje i za isključenje, na željenom mestu. Dobija se ukupno 6 "eksera". Zgodno je što možeš da neki uređaj uključiš ručno, a da ga timer posle isključi, a može i obrnuto. Frant
electron.1304 frant,
> A da mi to nekako nabuđimo (čitaj: napravimo) ? Može i to. Video sam u jednom starijem "Conrad" katalogu digitalne timere u vidu modula za ugradnju. Nisu jeftini, ali su dobri, naročito bi bili zgodni za neke primene u vezi sa računarima. Npr. timer uključi računar, ovaj odradi neki posao i pošalje signal timeru da ga isključi. Uz malo mašte i veštine, kao timer bi mogao da posluži npr. HP 48 SX (ili sličan) kalkulator. Kome treba, neka se potrudi... Frant
electron.1305 kanki,
Znate li neku firmu koja šalje djelove pouzećem... ps. Ako neko ima viška STK 4192 II, ili 70 komada 1om/1W... mail
electron.1306 markiz,
Jedan HINT u vezi daljinaca !!!! Kad ga proveravam (a nemam dotični TV sa kojim radi) približim ga magnetu (uključene) EL. gitare !!!, nalegnem na taster pa ako "prokrči" to je to :))) radi .... tako proverim i tastere ..... e sad ko gaji gitare u kući njemu dobro dođe. markiz!
electron.1307 biber,
predmet: TDA 1541 pitanje: Da li neko ima raspored izvoda, neko uputstvo ili bilo kakav podatak? kolo je 16-bitni D/A konverter, i nalazi se u katalogu ITC-a. Hvala.
electron.1308 vujos,
¨>##> elektromehanički su jeftini (do 100 din) i nepouzdani, postoje ¨>##> digitalni (viči ako nađeš) i to oni u obliku hi-fi komponente i ¨> ¨>A da mi to nekako nabuđimo (čitaj: napravimo) ? Ne isplati se. Po Nemačkim katalozima cena digitalnih tajmera je od 30-50 DEM.
electron.1309 whitie,
-->> Zna li neko ... koje su dozvoljene tolerancije napona i frekvencije ? Zavisi od potrosaca ! Osvetljenje je dosta osetljivo, pa mu moras obezbe- diti "miran" napon ( do 5% lelujanje). Opet pri pokretanju motora, sve i da hoces, ne mozes se pohvaliti stabilnim naponom. Frekvencija je dosta stabilna. Jes, zeznuli bi mi i to, al' ima kvaka 22. Svi generatori vezani u mrezu ( od Gibraltara do Vladivostoka ) moraju biti sinhronisani ( ista frekvencija i faza ) ili ode sve u ... :-)
electron.1311 sjocic,
├> Naime, problem je izrada stacionarne antene i ispravljaca, ├> za radio stanicu. Bio bih veoma zahvalan ako bi neko mogao da mi ├> pomogne jer vidim da ovde ima dosta (bivsih !?) CB-asa. Sličnih problema sam imao (imam) i ja, jer imam CB tek neka 2- meseca. Što se tiče napajanja za 4W snage ti treba trafo od nekih 2A struje i 12V (25W). Ja koristim neku budževinu koja istina ne može da istera 2A, ali zato je napon jako dobro ispeglan i isfiltriran. Rešenja su: staro napajanje od PC-a, naručivanje napajanja iz Conrada (50-tak dm), ili običan 12V akumulator. ├> Znaci, treba mi sema za izradu antene (mogla bi i jedna za kola) ├> i ispravljaca (mozda bi pomogle i neke sugestije, recimo koji ├> napon (13,8V !?), kolika struja, itd.) Mobilnu antenu ćeš teško da napraviš sam. Imaš u Conrad-u za 30-40 dem magnetne (krovne) koje bi trebalo da lepo odrade svoj posao. Cene stacionarnih se kreću 100-200 dem (krovne), a ja planiram da odem do prof. Antonija Dj. na ETF-u po ideju i proračun za antenu. Ako te bude zanimalo dobićeš dimenzije. Antenski koaksijalac od 50 Ohma može da nabavi povoljno na buvljaku za 2.5 din/m (RG 50). Za početak mu je najbolje da sam napravi dipol antenu, uključi se na 40 - ti kanal, zovne 'malog mrava' ili već nekog drugog koji je 24h stand by i raspita se o svemu, a posebno o cenama polovne opreme. Dipol: žica od 2x2.75m razapeta na najmanje 50cm od zida i koaksijalac do nje (može i sa TV-a) dužine 5.5m ili 11m. ├> Voleo bih i da znam kakvi su nasi propisi u vezi CB-a i postoje ├> li neka ogranicenja u koriscenju (zabranjeni kanali, ...) Treba ti uverenje da nisi kažnjavan, račun od stanice i neki formulari ali ne znam za detalje, pošto i ja treba da se angažujem oko toga kad nađem vremena.
electron.1313 dsasic,
Imam pitanje u vezi int. kola ICM7218AIJI. Osim toga sto znam da je DIL28 (wide), da je 8-cifarski 7-segmentni drajver za LED displeje (plus dp), da mu nisu potrebni otpornici za LED-ove (u displeju) i da ga proizvodi HARRIS , neznam kako se upisuju podaci u njega (koji su mu registri) itd.? Cena u Nemackoj je oko 18 dem-ova , a raspored izvoda se moze videti u ORCAD-u. Stvar je relativno hitna pa bih molio za pomoc. Unapred zahvaljujem dsasic
electron.1314 drpr,
Pozdrav! Potrebna mi je šema Spikerfona ili već kako se zove deo koji imaju neki telefoni da umesto slušalice koristim mikrofon i zvučnik. Nema potrebe da mi se šalju šemice pojačala jer to nije problem već deo koji telefonsku paricu pretvara u četvoropol (zvučnik i mikrofon). Ako se direktno vežu dolazi do mikrofonije. Nadam se da neko ima šemu pa ako je voljan da je ustupi na kopiranje bi bih veoma zahvalan. cope
electron.1315 teorist,
Da li neko ima šemu nekog modulatora sa COMPOSIT VIDEO signala na RGB signal. Imam Amstradov kolor monitor i želeo bih da ga koristim kao TV (preko tjunera sa VCR-a) Može i neki hint, ako je već bilo u conf.
electron.1316 b.jovanovic,
> > Znaci, treba mi sema za izradu antene (mogla bi i jedna za kola) > i ispravljaca (mozda bi pomogle i neke sugestije, recimo koji > napon (13,8V !?), kolika struja, itd.) > Zbog cega ti treba sema zasto je ne obratis bivsim CB-asima koji imaju recimo LEMM antene i viska koaksijalnog kabla konektora varnicara a i svega ostalog i koji bi se odrekli toga za vrlo "civilizovanu" cenu. B.J.
electron.1317 bojs,
>>Da li neko ima šemu nekog modulatora sa COMPOSIT VIDEO signala na Najbolje je da uzmeš šemu nekog color TV-a, pa da na njoj nadješ deo koji ti treba i da iskopiraš taj DEmodulator.
electron.1318 teorist,
>>Da li neko ima šemu nekog modulatora sa COMPOSIT VIDEO signala na => => Najbolje je da uzmeš šemu nekog color TV-a, pa da na njoj nadješ deo => koji ti treba i da iskopiraš taj DEmodulator. Ma, pokušavao sam sa šemom od mog monitora (Commodore 1084S), ali je malčice isprepleteno, mada je osnova u nekom 'nikad vido' integralcu.
electron.1319 frant,
> Da li neko ima šemu nekog modulatora sa COMPOSIT VIDEO signala na > RGB signal. Imam Amstradov kolor monitor i želeo bih da ga koristim kao > TV (preko tjunera sa VCR-a) > > Može i neki hint, ako je već bilo u conf. Prvo proveri da li tvoj video recorder ima izvedene RGB signale na SCART konektoru. Frant
electron.1320 crncic,
U EXTRA.8:tv nisam dobio odgovor, možda ovde uspem. Zna li neko koliko treba da bude rastojanje izmedju satelitske antene (tj. tanjira) i konvertora - to je u stvari žižna daljina ? Antena je parabola 120 cm.
electron.1321 visnja,
> Zna li neko koliko treba da bude rastojanje izmedju satelitske > antene (tj. tanjira) i konvertora - to je u stvari žižna > daljina ? Antena je parabola 120 cm. Ako su nam geometrije iste, moja parabola 120 cm ima konvertor (zizu) na tacno 74 cm od najdonje ivice tanjira. Od gornje ivice tanjira je 126-127 cm. Sto se tice leve i desne strane - po sredini. pozdrav, Visnja.
electron.1322 calex,
<!> Nešto ih nisam viđao u poslednje vreme... Ranije sam ih video Baš sam u nedelju video nekoliko različitih na buvljaku (nije baš bgd, al' valjda važi i tamo). Naravno, mehaničkih. :> <!> Ovaj koji sam kupio zove se Theben timer, verovatno spada u Pre nekoliko godina sam pazario Thebena ali ne mehaničkog. :) Može da se postavi do tri ON i OFF dnevno, plus svakodnevno, plus zimsko/letnje, plus odloženo delovanje, plus baterija, plus ..... Radi bez greške, a sat je _prilično_ tačan.
electron.1323 petrovics,
>> Resenja su: staro napajanje od PC-a, narucivanje napajanja iz >> Conrada (50-tak dm), ili obican 12V akumulator. Uvek je najbolje da se kupi, ali verujem da mnogo toga moze i da se napravi. Recimo, moze li da se koristi stabilizator sa stabilnim naponom 12 - 13.8V / 2A u kome se iza greca nalazi jedan elektrolit od 4700 ŠF ili je potrebno bolje peglanje napona ? >> magnetne (krovne) koje bi trebalo da lepo odrade svoj posao. >> Cene stacionarnih se krecu 100-200 dem (krovne) Opet bi ja da pravim :). Nije li za krovnu montazu naj prihvatljivije napraviti onu antenu sa jednim krakom na gore i tri kraka sa strane, prema dole (ne znam kako se takva antena zove) ? Ima li nekog ko zna kako se takva antena pravi (sema, dimenzije, iskustva, ...) ? >> da odem do prof. Antonija Dj. na ETF-u po ideju i proracun za antenu. >> Ako te bude zanimalo dobices dimenzije. Zanima me :) >> Antenski koaksijalac od 50 Ohma moze da nabavi povoljno na buvljaku >> za 2.5 din/m (RG 50). Nije li slucajno RG 58 ? >> Za pocetak mu je najbolje da sam napravi dipol antenu, ukljuci se na >> 40 - ti kanal, zovne 'malog mrava' ili vec nekog drugog koji je >> 24h stand by i raspita se o svemu, a posebno o cenama polovne opreme. Sto bas 40-ti kanal !? Ko je 'mali mrav' ? >> Dipol: zica od 2x2.75m razapeta na najmanje 50cm od zida i koaksijalac >> do nje (moze i sa TV-a) duzine 5.5m ili 11m. Zani ma me u kom polozaju treba da je taj dipol i koliko visoko od zemlje. Takodje mi nije jasno kako moze da se korisit koaksijalac od 75omh (TV) kad, koliko vidim, treba onaj od 50omh? Zasto je ogranicena duzina koaksijalca na te dve dimenzije ? Interesuje me i kako se ponasa taj dipol u odnosu na druge tipove antena (mada su sve one u osnovi dipoli...) >> Treba ti uverenje da nisi kaznjavan, racun od stanice i neki formulari >> ali ne znam za detalje, posto i ja treba da se angazujem oko toga >> kad nadem vremena. Zanima me koliko su rigorozni kada se radi bez papira ? Koliko vidim, bar u Nisu, osim radio taksista niko drugi i ne koristi CB pa se pitam da li nekog uopste interesuje sta se desava na tim frekfencama. Kad smo vec kod tih papira, ovde procitah da je potreban racun, carina, ... Sta se desava kada je CB kupljen u inostranstvu a carina nije placena (ko je pomenuo sverc ?!) ?
electron.1324 petrovics,
>> Zbog cega ti treba sema zasto je ne obratis bivsim CB-asima >> koji imaju recimo LEMM antene i viska koaksijalnog kabla konektora >> varnicara a i svega ostalog i koji bi se odrekli toga za vrlo >> "civilizovanu" cenu. A sta je to LEMM antena ? Sema mi treba da bi smo pokusali da napravimo antenu, mada i kupovina necega po razumnoj ceni pije vodu :)
electron.1325 petrovics,
>> Moj kum je kupio CB radio stanicu i toki-voki, oba sa po 40 >> kanala i 4W izlazne snage. S obzirom da se ja, za razliku od >> Naime, problem je izrada stacionarne antene i ispravljaca, >> za radio stanicu. Bio bih veoma zahvalan ako bi neko mogao da mi >> pomogne jer vidim da ovde ima dosta (bivsih !?) CB-asa. Ljudi potpuno sam ocajan :((( ! Pa zar niko, osim sjocic-a, b.jovanovic-a i white-a(puno vam hvala !) ne moze da mi pomogne oko zahteva koje treba da ispuni ispravljac za CB i proracuna antene ? Ja stvarno nemam kog drugog da pitam a znam da ovde ima strucnjaka iz te oblasti ! Oprema jos uvek stoji uredno zapakovana :(((( SOS SOS SOS SOS SOS SOS SOS SOS SOS SOS SOS SOS SOS SOS SOS SOS
electron.1326 vujos,
¨>ne moze da mi pomogne oko zahteva koje treba da ispuni ¨>ispravljac za CB i proracuna antene ? ¨> ¨>Ja stvarno nemam kog drugog da pitam a znam da ovde ima ¨>strucnjaka iz te oblasti ! Sjocic ti je sve fino objasnio. 1. Ispravljač do 4 A. 2. Odlična antena = vertikalni dipol 2 * 2.5 do 2.75 m obične licnaste žice. I to je sve. ps. Zemo, nacrtaj mu antenu. (ako te ne mrzi) ;)
electron.1327 vujos,
¨> Može da se postavi do tri ON i OFF dnevno, plus svakodnevno, plus ¨> zimsko/letnje, plus odloženo delovanje, plus baterija, plus ..... ¨> Radi bez greške, a sat je _prilično_ tačan. I kod mene je radio bez greške dok ga nisam pohvalio ovde na Sezu. Posle toga je vrisnuo rele (koji nigde ne mogu da pronađem, mada nisam mnogo ni tražio) i sada služi kao sat ;)
electron.1328 d.petrovic,
> Nije li slucajno RG 58 ? :))))))))))))))) nije i sve o tome ... ;))))
electron.1329 boris,
> Zavisi od potrosaca ! Osvetljenje je dosta osetljivo, pa mu > moras obezbe- diti "miran" napon ( do 5% lelujanje). Opet pri > pokretanju motora, sve i da Osvetljenje po propisu ima i manju toleranciju od 3%. A što to niko ni 3% ne je*e to je drugo pitanje. Inače nije frka da imaš napon u granicama i kad pokrećeš asinhroni motor, ako ti je stalo do toga. > Frekvencija je dosta stabilna. Jes, zeznuli bi mi i to, al' ima > kvaka 22. Svi generatori vezani u mrezu ( od Gibraltara do > Vladivostoka ) moraju biti sinhronisani ( ista frekvencija i > faza ) ili ode sve u ... :-) Malo ga pretera. Svi ti generatori ne moraju da budu sinhronizovani, jer jednostavno rečeno nisu u istoj mreži. Mi smo nekad bili vezani za UCPTE (evropsku mrežu) te smo odsečeni (jedan čvor je bio u Erdutu a drugi kod Benkovca). Pa smo onda bili vezani sa Grčkom, a sad i sa Rumunijom i Bugarskom (Makedonija se podrazumeva). Jedno vreme smo mi "vozili" frekvenciju pa nismo to baš najbolje radili te su bile one frke oko satova na videima. Inače su odstupanja mala, a ako dođe do prevelikog odstupanja reda herc-dva onda deluju zaštite jer je CEO SISTEM PROJEKTOVAN DA RADI NA 50 Hz. Uzgred i podatak da je frekvencija globalni pokazatelj stanja u sistemu. Kad ima viška struje onda je veća i obrnuto. Za razliku od nje napon je lokalni pokazatelj stanja sistema. Pozdrav Boris
electron.1330 sjocic,
├> Uvek je najbolje da se kupi, ali verujem da mnogo toga moze i da ├> se napravi. Recimo, moze li da se koristi stabilizator sa ├> stabilnim naponom 12 - 13.8V / 2A u kome se iza greca nalazi jedan ├> elektrolit od 4700 ŠF ili je potrebno bolje peglanje napona ? Potrebno je bolje peglanje napona - inace, lako je moguce da ce ti se desavati brum (probijanje na 50 Hz) i ostale smetnje. Dakle tih 12-13.8V u 2A mora da bude _DOBRO_ ispravljeno, ispeglano i isfiltrirano. ├> Opet bi ja da pravim :). Nije li za krovnu montazu naj ├> prihvatljivije napraviti onu antenu sa jednim krakom na gore i ├> tri kraka sa strane, prema dole (ne znam kako se takva ├> antena zove) ? Ima li nekog ko zna kako se takva antena pravi ├> (sema, dimenzije, iskustva, ...) ? Jeste, principski to i nije neki problem, vazne su samo tacne dimenzije, pa onda kalemovi za stelovanje SWR-a... kad sve skupis ima tu dosta zajebancije, pa treba videti da li sve to vredi truda (i para, ne znam posto su aluminijumske cevi). I ja sam jos uvek u fazi razmatranja izrade antene, ne znam ni sam sta cu. ├> >> Antenski koaksijalac od 50 Ohma moze da nabavi povoljno na buvljaku ├> >> za 2.5 din/m (RG 50). ├> ├> Nije li slucajno RG 58 ? Jeste, greska je, treba RG58U ! :))) ├> Sto bas 40-ti kanal !? Ko je 'mali mrav' ? Pa eto, svako izabere neki kanal, i tu cuci 'stand by' e sad zasto bas 40-ti... 'bem ga, pojma nemam :))) 'Mali mrav' je user id , biras sam kako ce te zvati na CB-u. ├> Zani ma me u kom polozaju treba da je taj dipol i koliko visoko ├> od zemlje. Takodje mi nije jasno kako moze da se korisit ├> koaksijalac od 75omh (TV) kad, koliko vidim, treba onaj od ├> 50omh? Zasto je ogranicena duzina koaksijalca na te dve ├> dimenzije ? Dipol treba da visi, sto dalje od zida zgrade i zemlje, u principu sto dalje to bolje, min. 50-70 cm. Sto se tice koakasijalca za TV, stos je u njegovoj duzini, treba da je u nekom odnosu sa tal.duzinom, ako je to ispunjeno, onda CB vidi samo onu impedansu na kraju (valjda je tako, vec sam zabo- ravio vodove iz TEK-a :) ├> Interesuje me i kako se ponasa taj dipol u odnosu na druge ├> tipove antena (mada su sve one u osnovi dipoli...) Ne znam, nisam imao iskustva po pitanju poredjenja, ali da je isto - nije, inace niko nebi kupovao antene od 100-200 dem, nego bi kacili obicnu zicu za max 10dem. Dakle da je isto - nije, ali moze da posluzi. ├> Zanima me koliko su rigorozni kada se radi bez papira ? Koliko ├> vidim, bar u Nisu, osim radio taksista niko drugi i ne koristi ├> CB pa se pitam da li nekog uopste interesuje sta se desava na ├> tim frekfencama. Nisam siguran da taxi ide na CB ?! ├> Sta se desava kada je CB kupljen u inostranstvu a carina nije ├> placena (ko je pomenuo sverc ?!) ? Nemam pojma O:)))))))
electron.1331 sjocic,
├> ps. Zemo, nacrtaj mu antenu. (ako te ne mrzi) ;) Neces mi verovati, ali me nesto .... ;) ps. Ima u nekoj od starih poruka.
electron.1332 calex,
<!> I kod mene je radio bez greške dok ga nisam pohvalio ovde na Sezu. Auuu, što mi ne reče ranije? ;)
electron.1333 b.jovanovic,
>>A sta je to LEMM antena? Lemm je jedan od poznatih proizvodjaca GP antena ili ti /Ground-Plane/ antena kod kojih imas jedan radiator i tri ili vise radiala koji su uzemljeni. Mali problem sa njom je u tome sto se na radiatoru skuplja staticki elektricitet koji moze da spali stanicu, ako nema varnicara. U principu najbolje su tzv. Ringo antene kod kojih je radator duzi i u karatkom spoju je sa uzemljenjem dok je preko zavojnice VF odvojen. GP anetene idu u svojoj duzini do 1/4 lamda za radiator dok je to kod Ringo antena i do 5/8 lamda. Pravljenje antene GP ili Bumeranga je isplativo ali ako stvarno znas sta radis, jer lose podesene antene u koje spada i dipol /koji se vrlo lako pravi/ sklone su "prskanju" po ostalim frekvencijama koje nisu dozvoljene za rad pa ti se moze desiti da postanes isuvise popularan pre vremena. Kako je CB za mene proslo vreme a imam Lemm GP antenu viska kao i 30-40 metara RG-58u ako si zainteresovan ostavi mu mail kako da te kontaktiram,a ako nesto nije jasno pitaj. B.J.
electron.1334 cubra,
.oOo. I kod mene je radio bez greške dok ga nisam pohvalio ovde .oOo. na Sezu. Posle toga je vrisnuo rele (koji nigde ne mogu da .oOo. pronađem, Pa što moraš da pronađeš original rele? Uzmi neki rele i lepo nabudži...
electron.1335 petrovics,
>> > Nije li slucajno RG 58 ? >> >> :))))))))))))))) nije >> >> i sve o tome ... ;)))) Vrlo konstruktivno ! Najlepse hvala !
electron.1336 petrovics,
>> ├> Zanima me koliko su rigorozni kada se radi bez papira ? Koliko >> ├> vidim, bar u Nisu, osim radio taksista niko drugi i ne koristi >> ├> CB pa se pitam da li nekog uopste interesuje sta se desava na >> ├> tim frekfencama. >> >> Nisam siguran da taxi ide na CB ?! Izgleda da u nisu ide, na 4. kanalu. Puno hvala na odgovoru :) !
electron.1337 vujos,
¨>Pa što moraš da pronađeš original rele? Uzmi neki rele i lepo ¨>nabudži... Ne znam da li si video kojih je dimenzija ovde pomenuti tajmer. Problem je veličina relea.
electron.1338 mislav,
> Sta se desava kada je CB kupljen u inostranstvu a carina nije > placena (ko je pomenuo sverc ?!) ? Ranije su povremeno bivale organizovane "amnestije" za takve slučajeve, ali se to dešavalo prilično retko, recimo jednom ili dvaput godišnje. Ne znam da li toga još ima.
electron.1339 floyd,
Da li se kolo TDA 2007 može napajati SIMETRIČNO sa ˝7V? Slavko
electron.1340 marni,
Potreban je HELP! za Fax uredjaj: PHILIPS HFC4
electron.1341 zurzul,
HELP! Tražim read-relej SY-5-K , 5V DC , 1A Rado bih ga kupio. :)
electron.1342 vvelisavljev,
Gde se na Sezamu može naći Conradov katalog? (ili nešto slično)
electron.1343 ssimeunovic,
Da li je to bug u programu, ili postoji neki način koji mi nije poznat, a ni ljudima koje znam, da Protel for Windows PCB ostavlja otvor na pedovima? Na ekranu je sve u redu, kad se zumira crtež vidi se otvor, međutim kod štampanja na laseru, pa i na matričnom, su otvori popunjeni pa se dešava, ako se naknadno nekim tačkašem ne označe mesta bušenja, da burgija sklizne niz bakar.
electron.1344 ssimeunovic,
Ova poruka je možda mogla da ide u konferenciju PC.HARD: da li je neko imao ili ima iskustva sa karticom MC-PC 20 za PC iz Conrad-ovog kataloga? Kartica je na papiru odlična: ima 16/8 analognih ulaza, 2 analogna izlaza, 32 digitalna I/O kanala i daleko je jeftinija od sličnih kartica koje prodaje Electronic Design, ali je pitanje kako radi u praksi. Ono što je najvažnije je da li je Burr-Brown kompatibilna, tj. da li može sa njom da se radi u Labtech Notebook-u?
electron.1345 markiz,
> ostavlja otvor na pedovima? Na ekranu je sve u redu, kad se > zumira crtež vidi se otvor, međutim kod štampanja na laseru, pa Baš u štampanju i jeste stvar ... po defaultu štampa za proizvodnju gde se rupe buše pre ecovanja, podesi samo da ti štampa i rupe (zaboravio sam tačno kako) i to je sve :)
electron.1346 cubra,
.oOo. Tražim read-relej SY-5-K , 5V DC , 1A Ako nisi zapeo baš samo za SY-5-K, pogotovu ako ti treba za modem, možeš da se javiš.
electron.1347 pavlovicz,
> Gde se na Sezamu može naći Conradov katalog? (ili nešto slično) Na Sezamu ne znam, ali probaj u BG-Elektroniku ili na 414-313, to je neki tip koji prodaje po malim oglasima. Kad pomenu Conrad, gledao sam kod drugara pre neki dan, ima Conradov katalog na CD-u.Fantastično je urađen! Osim spika svih proizvoda, postoje i kadrovi od on 1min gde se prezentuju mogućnosti nekih mernih uređaja. Jedino što kvari ugođaj je onaj, odvratni Švapski. Mislim da CD košta negde oko 10 ili 15 DEM Pozdrav, Zoran.
electron.1348 mirche,
PLASTIFIKACIJA METALA: Plastificira se sve što Vam padne pod ruku a da je od metala i da vas trenutno nervira svojim izgledom i to po vrlo povoljnim cenama. Dakle idemo bez reda: brave, kvake, police, držači polica, kazani za bojlere unutra i spolja (traju n godina duže), čiviluci, kavezi za kanarince, razne oplate, reklamni panoi, roto-reklame, baštenski stolovi i stolice, limovi veš mašina, sudopere, razni mašinski delovi i konstrukcije, ramovi bicikala, žaluzine, za elektroničare: kućišta za elektronske uređaje, kompjutere, alarme itd... i sve to naravno u širokoj paleti boja. Plastifikacijom se pored estetske komponente postiže i apsolutno sprečavanje dalje korozije met ala a prednost u odnosu na klasično farbanje je da je pre svega plastika otpornija na habanje, lakše se održava i čak i ako se ošteti ne ljušti se kao boja. Za informacije može i u mail ali bolje direktno na tel: 777-553 (Dragan)
electron.1349 cubra,
E baš se umrtvila ova tema... Evo jedno pitanje: Zna li iko gde ima da se nabavi mikrokontroler 8044 , mislim da li ima u nekoj nemačkoj firmi, (Holcingeru i sl)? Inače, ovo je jedan Intelov mikrokontroler, zasnovan na kontroleru 8031. Jedina razlika je što 8044 nema serijski port nego... SINHRONI HDLC/SDLC KONTROLER! Kome je to trebalo, zna kako je ovo lepo ako je integrisano u 8031. Ali ne znam gde da kupim... (možda u robnim kućama "Beograd"?) Inače sam nabavio ICL 7109 da se malo igram - to je isto što i 7106 (popularni A/D konvertor sadržan u svakom unimeru na svetu) samo se ne kači na displej nego na mikroprocesor. Pozdrav, Čubra
electron.1350 biber,
>> E bas se umrtvila ova tema... Moze onda malo teoretisanja ? Sta kazete na sledeci zadatak: Povezati dve maticne ploce, preko zajednicke kartice. Na kartici da bude 2x po neka okrugla vrednost memorije ( npr. 2x po 64 KB memorije ). Nazovimo ih BANKA 0 i BANKA1. Pri tome procesor na jednoj ploci moze pristupiti banki 0, a procesor sa druge ploce banki 1. Obe ploce rade svaka svoj deo posla, i rezultate upisuju svaka u svoju banku. Kad zavrse posao, razmenjuju banke, tako da sada prva ploca pristupa banki 1, a druga banki 0. Da li je sve ovo izvodljivo, sa razlicitim plocama i procesorima ( npr. 286 i 486 )? Sta je uslov zajednickog rada? Ako memorija nije staticka, da li bi izgubila sadrzaj prilikom zamene banaka? Kako bi se izvelo osvezavanje dinamickih memorija? Kako bi se procesori dogovorili kada da razmene banke ( tj. kako da signaliziraju jedan drugome, kad su zavrsili sa poslom ) ? I tako dalje, naslo bi se sigurno jos pitanja ...
electron.1351 fbojan,
Potrebno mi je kolo MN592N8! IC je u dil 8 kucistu i ja doticni ne mogu nigde da nadjem, dok MN592 u dil14 kucistu mogu! Stvar je u tome sto ja predpostavljam da je ovo drugo kolo dvostruka verzija prvog, ali neznam funkcije nozica ni jednog od njih pa neznam kako da ih eventualno zamenim. Ako neko zna kako to da uradim neka napise ili ovde ili meni u mail. unapred hvala! Steva
electron.1352 zkrstic,
>> Potrebno mi je kolo MN592N8! IC je u dil 8 kucistu i ja >> doticni ne mogu nigde da nadjem, dok MN592 u dil14 kucistu >> mogu! Stvar je u tome sto ja predpostavljam da je ovo drugo >> kolo dvostruka verzija prvog, ali neznam funkcije nozica Garantovano je identično s razlikom u kućištu. Postoji mnogo takvih primera. Pokušaću sutra da vidim u radnji šta je u pitanju, pa da ti ostavim layout ili bar neki hintić, obzirom da nemam nikakve info ovde pri sebi. Zkr.
electron.1353 cubra,
.oOo. Moze onda malo teoretisanja ? .oOo. .oOo. Sta kazete na sledeci zadatak: Pa ideja nije loša, ali ovako na prvi pogled, ima tu nekoliko problema. Pošto je to poseban način komunikacije, trebalo bi razraditi protokol po kome komuniciraju. To bi zahtevalo pri- lično truda oko softvera, ali ne znam i čemu bi to služilo konkretno. Sigurno da bi mogle da rade i različite ploče, a što se tiče brzina -> to je opet pitanje softvera. A na toj pločici bi se našao i jedan "manager" koji bi to sve usaglašavao i recimo osvežavao memorije. U svakom slučaju stvar mi izgleda dosta komplikovana. 2 A da se lepo ploče povežu sa I C basom preko kontrolera?
electron.1354 crncic,
Potreban SCART kabl, odnosno Scart to Scart, znači na oba kraja kabla Scart priključci, ili kako se već tačno zove... :) Ako neko zna gde se može kupiti, ili ako prodaje - zna već šta treba da uradi :)
electron.1355 gorang,
Da li neko ima podatke o MOSTEK MK 5007P, verovatno, A/D konvertoru.
electron.1356 mister.h,
drug prodaje Comodore 64 sa jostickom, turbo portom itd., ali sto je vazno i zasto stavljam u ovu konferenciju, a gomilom literature iz stranih casopisa o nadgradnji, upotrebi u razne svrhe - merenja, kontrole,..., a neke od tih stampi je sam i napravio. Takodje prodaje povoljno kolo cd 4514 - 20 komada povoljno. Sve inf. na tel 444-0801 traziti Acu.
electron.1357 ssimeunovic,
>> dosta komplikovana. 2 >> A da se lepo ploče povežu sa I C basom preko kontrolera? Zar ne bi bila daleko najjednostavnija, najjeftinija, a možda i najbrža varijanta sa dve Ethernet kartice pri 10 Mbit/s?
electron.1358 jppttica,
Dali je bilo govora o dekoderima za satelitski program? Ako može neka smernica na tu temu( valjda ovo nije hakeraj).
electron.1359 kreda,
Da li neko zna raspored pinova za EEPROM 93C56 ili 93C46? Hvala unapred.
electron.1360 visnja,
> Dali je bilo govora o dekoderima za satelitski program? Ako > može neka smernica na tu temu( valjda ovo nije hakeraj). Bilo jeste, ali ni blizu kao kod Holandjana. Sta te konkretno interesuje? Javi mi se na MAIL da ti dam adresu a ti meni disketu gde cu ti snimiti dosta FREEWARE programa i informacija na tu temu. Besplatno naravno.
electron.1361 rmarjan,
> ..raspored pinova za EEPROM 93C56 ili 93C46 ű... Nazalost, nemam to kod sebe, morao bih debelo da trazim. Ali, raspored zavisi od proizvodjaca! Zato bi bilo dobro da specificiras cija kola si nabavio, a ja ako nadjem reci cu i koji je proizvodjac. Pozdrav, Maki.
electron.1362 dulev,
> Da li neko ima podatke o MOSTEK MK 5007P, verovatno, A/D konvertoru. Counter Display Decoder 4 Decade (dv)
electron.1363 cubra,
.oOo. Da li neko zna raspored pinova za EEPROM 93C56 ili 93C46? Evo za 93c46: DIP kućište: 1-CS (Chip select) 2-SK (Serial clock) 3-DI (Data in) 4-DO (Data out) 5-GND 6-NC 7-NC 8-VCC SOP kućište: 1-NC 2-VCC 3-CS (Chip select) 4-SK (Serial clock) 5-DI (Data in) 6-DO (Data out) 7-GND 8-NC Denis
electron.1364 fbojan,
Neko mi ovde rece da ce da okaci raspored nozica za NE592n8 i isti integralac sa 14 nozica, pa se ja ponadah uzalud :(, jer nema nista od toga. SO HELP!!!!!!!
electron.1365 jppttica,
Ima li neko šemu za programator EPROM-a? Svojevremeno je u računarima (br. 2) izašla šema za Spektrum (valjda) ali se taj broj negde izgubio.
electron.1366 dmiric,
Evo updateovane verzije ELKO liste. Ako neko ima hitno mi treba spisak prodavnica elektronike u Nemačkoj i Engleskoj... ======================================================= ##### # # # # # # # # # # # ### # ### ### ### ### # # # # # # # # # # # # ## # # # # ### # #### # # # # # # # # # # # # ##### # # # ### ##### # ### # #### Lista Prodavnica Elektronskih Komponenti i Usluga v1.1 ======================================================= Za dopune i novu verziju liste pošaljite email na: dmiric@sezam.co.yu dmiric@galeb.etf.bg.ac.yu ======================================================= #### # # # # # # ## ### # ### # # # ## ### ### #### # # # # # # # # # # # # # # # # # # # #### #### # # # # # # ##### # # # # # # # # # # # # # # # # # # ### #### #### # # # # ### ### Format podataka je sledeći. # <Ime> <adresa> <telefon> <radno vreme>/<radno vreme subotom>/<radno vreme nedeljom> <asortiman> <komentar> ===================================================================== ====== Prodavnice elektronske opreme u Beogradu # Avala elektronik Džordža Vašingtona 12 335 128 9-17 Komponente. # Pro Musica 29. Novembra 33 342-187 8-20 Komponente. # Comagel Skenderbegova 16 631-903 8-16 # RK Nikola Tesla Timočka 18 402-096, 422-792, fax 401-768 Komponente, knjige, časopisi, kit # Genel Dragoslava Jovanovića ?? ?? ?? # Baterija Kursulina 42 <nema telefona> 8-20/8-15/8-13 Baterije. # Super nova Takovska 8 342-013 9-14,16-20/9-15 Baterije i akumulatori. Uvek su jeftiniji od "Baterije" # Beograd elektronik Gandijeva 115A (Tržni centar, Blok 70) 150-958, 176-43-65, 141-379 Komponente Samo na veliko. # Blažić elektronik Trg Nikole Pašića 1 343-406, 331-597 8:30-16 # ITC electronic Vojvode Stepe 57 495-006 9-17/9-14 Komponente. # BG Elektronik Bulevar Revolucije ?? 340-030 # SHARP Electronic Beogradska 48 432 830 # JEC Kokar servis Save Kovačevića ??? (Ugao sa Sinđelićevom) 459-486 # Beli elektronik Vojislava Ilića ??? (Kod arhitektonske škole) 413-888 # Batel Cara Dušana 50, Zemun 196-317 9-17 Prva stanica posle zemunskog pozorista, busevi 17, 73 i 84 (nalazi se na samoj stanici) i 45 i 83, staju 20m dalje. Prodavnice opreme VAN Beograda # M&G electronic Centar Obilićev Venac 88, 18000 Niš 018-22-462 Komponente. # SD Electronic Prvomajska 7, 18000 Niš 018-45-201 8-19/8-14 Komponente # Montex ELektronika Stara Varoš bb, Podgorica 081-22-500 Imali su Motroline CB stanice... Prodavnice van YU 1. Segedin, Madjarska 1. prodavnica preko puta kod robne kuće "CENTRUM", radi i subotom. 2. državna prodavnica "ELEKTRON", ista ulica samo,prema ulazu u Segedin, ne radi subotom. 3. privatna prodavnica "SAT-EL", u istoj ulici imas tablu sa oznakom firme, samo sa desne strane kada izlazis iz Segedina (prema granici).Kada ulazis u grad posle semafora prva mala ulica sa leve stane.Prodavnica je sa desne strane u ulici. 4. prodavnica "ROB-TRON", tu samo znam adresu i treba da se raspitas u gradu. Adresa: Robtron Elektronik Trade Szent Miklos ulica 9d Tel: 99-36-62-475-021 Mislim da u ovoj prodavnici govore srpski. 2. Munchen, Nemačka. # # # # # # # ### # # # ### ### # # # # # # # # # # # # ### # # # #### ##### # # # # # # # # ### ### # ## # ### ### Izrada štampanih pločica: # ??? Zarkovo 512-622 FotoPostpak. 5dem fixni troškovi + 0.05dem po cm^2, bez bušenja Moguće slanje modemom, stampa na laseru je dodatnih 1dem. Ako se predaje štampano na laseru linije >20mils. Svi formati. # Vasa Filipović 193-981 Bregovita 14, Zemun 8dem/dm^2, kalaisane, sa bušenjem rupa, 14dem/dm^2 ako je dvostrana štampa,preko 20 kom popust, odnosi se film. # B&Z 474-114 Prebacivanje na foliju A4, 10dem. # Trafco Ognjena Price 64 444-9-104 Motanje torusnih transformatora. (md)
electron.1367 biber,
>>>> A da se lepo ploce povezu sa I C basom preko kontrolera? >> >> Zar ne bi bila daleko najjednostavnija, najjeftinija, a mozda i >> najbrza varijanta sa dve Ethernet kartice pri 10 Mbit/s? Teoretisemo! Dakle nije bitna cena i jednostavnost. Osim toga kako bi bila brza komunikacija kablovima ( pa makar i paralelni interfejs ), od svicovanja memorijskih banki gde si u trenu "preneo" recimo 256 Kb. Za CUBRU: IřC bus? Cemu to sluzi, kako radi?
electron.1368 biber,
>> problema. Posto je to poseban nacin komunikacije, trebalo bi >> razraditi protokol po kome komuniciraju. To bi zahtevalo pri- Na primer sledeci "protokol": Svaki procesor kad zavrsi svoj deo posla uputi jednu OUT instrukciju kojom kaze "zavrsio sam" Nekakvo AND kolo ceka da oba procesora zavrse, tad uradi switch memorijskih banki i resetuje one OUT adrese, da sve spremi za sledeci krug. >> plocici bi se nasao i jedan "manager" koji bi to sve usaglasavao >> i recimo osvezavao memorije. U svakom slucaju stvar mi izgleda Na primer... A da li bi nesto uticala razlicita frekvencija na kojima rade ploce?
electron.1369 bojs,
>> Osim toga kako bi bila brza komunikacija kablovima ( pa makar i >> paralelni interfejs ), od svicovanja memorijskih banki gde si u >> trenu "preneo" recimo 256 Kb. Aha. A, da li misliš da ta memorija bude u memorijskoj mapi *oba* računara, ili da računari njoj pristupaju preko I/O porta?
electron.1370 biber,
>> Aha. A, da li mislis da ta memorija bude u memorijskoj mapi *oba* >> racunara, ili da racunari njoj pristupaju preko I/O porta? Da, memorija je u memorijskoj mapi, s tim sto svaka ploca vidi samo jednu "banku", i iz nje cita podatke i u nju upisuje rezultate svog rada. Kad zavrsi svaka sa svojim poslom, zamene banke.
electron.1371 bojs,
>> Da, memorija je u memorijskoj mapi, s tim sto svaka ploca vidi samo >> jednu "banku", i iz nje cita podatke i u nju upisuje rezultate svog rada. >> Kad zavrsi svaka sa svojim poslom, zamene banke. Dobro, a kako misliš da nadješ (napraviš?) dve ploče koje imaju mogućnost da razmenjuju deo memoriske mape?
electron.1372 fbojan,
Jel zna neko koji su rasporedi nozica za NE592N8 (dil 8) i za isto to kolo ali u verziji sa 14 nozica?
electron.1373 cubra,
.oOo. Za CUBRU: .oOo. .oOo. IřC bus? Cemu to sluzi, kako radi? IřC je Filipsov specijalitet, lansiran pre nekoliko godina. Radi se o komunikaciji između hardverskih komponenti pomoću svega 3 žice: masa, SDA (data) i SCL (clock). Veza je serijska. Na primer, imaš sledeću hardversku konfiguraciju: 1.Mikrokontroler 2.RAM 3.A/D konvertor 4.LED displej Onda kupiš sve ove komponente kod Filipsa, i onda ih sve povežeš sa tri žice, i gotova stvar. Svaki od ovih uređaja (ima ih više od 150 raznih periferija) ima svoju adresu koja je određena dogovorom, i zna se da je na primer uvek adresa A/D konvertora 5 (lupam). Ako ti u tvojoj konfiguraciji zatreba i real time clock, onda ga dodaš negde i povežeš sa samo tri voda. Šta se ovim dobija: --Štampane ploče su strašno trivijalne (jeftine). --Nema nikakvih basova, drajvera i šta ti ja znam. --Sve se projektuje jezivo brzo. --Adrese i prenos podataka su jedinstveni i određeni, i nema šta da se razmišlja. --Ne trebaju adresni dekoderi. --Čipovi imaju svi po jako malo pinova (8) --Ako ti zatreba moćnija periferija, samo izvadiš staru i bocneš novu Inače je to dvosmerna komunikacija, koja podržava i više master - uređaja (to je npr. mikrokontroler) sa već rešenim protokolima u slučaju kolizije. Ako mikrokontroler ne podržava ovaj standard, moguće ga je softverski emulirati. Jedino (što moram priznati) brzina nije takva da bi rešila onaj problem o kome smo počeli raspravu. Brzina je 400 kBit/s. Ali je za druge aplika- cije sasvim, sasvim dovoljno.
electron.1374 cubra,
Jel ima neko da mi kaže nešto o mikrokontroleru 8039. Nešto nigde ne mogu da nađem nikakve podatke. A nedaj bože ako neko ima nekakav disasembler za njega... Čubra
electron.1375 biber,
>> IřC je Filipsov specijalitet, lansiran pre nekoliko godina. Radi se >> o komunikaciji izmedu hardverskih komponenti pomocu svega 3 zice: >> >> Jedino (sto moram priznati) brzina nije takva da bi resila onaj problem >> o kome smo poceli raspravu. Brzina je 400 kBit/s. Ali je za druge aplika- >> cije sasvim, sasvim dovoljno. Da, za brzinu si u pravu, ali inace kao ideja IřC mi deluje genijalno. Hvala na prosvecivanju :)
electron.1376 biber,
>> Dobro, a kako mislis da nadjes (napravis?) dve ploce koje imaju >> mogucnost da razmenjuju deo memoriske mape? Ili nisi dobro pratio, ili sam ja nejasno napisao. Znaci imas dve potpuno standardne ploce npr. 486 i 286, koje imaju jednu zajednicku karticu. E karticu pravis: Ă Á Ă────────────Á Ă Á Ă Á │ │ 486│ │286 Na kartici su obe memorijske banke, plus cela potrebna elektronika za koju naravno nemam pojma sta bi trebalo da sadrzi. U krajnjuj liniji to i ne moraju biti dve memorijske banke. Moze i VRAM, kome ce pristupati oba procesora, po potrebi istovremeno. Cela caka je dakle u tome sto bi jedan deo posla radio jedan, a drugi deo posla drugi procesor, cime bi se posao uradio daleko brze. Posto je ovo tek ( mozda samo meni ) zanimljivo teoretisanje ne moras da mi skreces paznju na to da ne postoji softver koji bi ovo podrzao. Drzi se samo hardvera i problema vezanih za njega. Dakle principski, kakva bi elektronika bila potrebna pa da ovo radi? Kakve komlikacije unosi razlicita frekvencija rada ploca? Itd... itd... sta god jos da se setis kao moguc problem.
electron.1377 drpr,
-> Jel zna neko koji su rasporedi nozica za NE592N8 (dil 8) i -> za isto to kolo ali u verziji sa 14 nozica? Evo pošto to tražiš nekoliko dana (meseci) da pomognem. Nemam sve što ti treba ali mislim da možeš da se snađeš. U bibliotekama protela našao sam to kolo na više mesta ali nije bilo oznake pinova već samo slika koju ću ja ovde da nacrtam pa možda ti pomogne 10 11 3 | || |\ || | \|| 1 -------|+ \| | \|---7 | /|o--8 14 -------|- /| | /|| |/ || | || 5 4 12 Eto tolio mogu da ti pomognem i nadam se da ne koristiš juski. I sam možeš da vidiš 1 ulaz 14 invertovan ulaz 7 izlaz 8 invertovan izlaz a ostalih 6 nogu sam probaj da provališ. U Protelu pored nožica često pišu i oznake pinova ovde na žalost ne. cope
electron.1378 bojs,
>> Ili nisi dobro pratio, ili sam ja nejasno napisao. >> Znaci imas dve potpuno standardne ploce npr. 486 i 286, koje imaju >> jednu zajednicku karticu. E karticu pravis: Upravo u tome i jeste problem: ako ta memorija treba da bude prisutna u memorijskoj mapi *oba* procesora, ne vidim način da napraviš karticu koja će to da omogući. Teorijski, to bi moglo da znači da imaš dve kartice, svku u po jednoj ploči, koje bi sa puno žica bile spojene sa trećom karticom na kojoj je memorija, ali zbog velike brzine pristupa memoriji, te žice bi morale da budu vrlo kratke, što će reći, ta dva računara bi morala da budu 'ledja uz ledja'. Drugi problem je što bi na toj trećoj kartici, sa memorijom, morao da bude i neki memory manager (za pristup DRAM-u preko CAS i RAS), i to, mislim (nisam siguran, pišem on_line), dva komada, za pristup sa obe strane, plus sklop za prebacivanje memorije iz jedne mape u drugu. Opet, teorijski, mogao bi da na treću karticu vodiš izvode sa, recimo, SIM podmožja (izbegao bi memory manager). Treći problem te čeka ako pokušaš da ostvariš vezu 486-286, budući da prvi pristupa memoriji sa 32 data bita, a drugi sa 16. Tu leži još jedan problem: za 32-bitni pristup, treba ti najmanje 4x256KB u toj preklopivoj banci (ne znam ni jednu 486 ploču koja radi sa manjim SIM-ovima), što znači da iz MS-DOS-a to ne možeš da izvedeš, jer, jednostavno, nemaš ni malo memorije koja neće biti preklapana, tj. koja će biti stalno biti na ploči. Pa, zatim, 286 ploče obično primaju dve 16-bitne memorijske banke, pri čemu bi morao da upotrebiš obe (zbog 32-bitnog pristupa sa druge strane), pa ti tu ne ostaje ni malo memorije... Razlika u taktu ploča ne bi imala veze, jasno, ako je memorija dovoljno brza da zadovolji obe strane. Sve u svemu, ideja ti nije loša, ali, spreman sam da se kladim da od realizacije nema ništa :))).
electron.1379 vision,
HITNO :). Potrebna shema, kit ili kompletni uredjaj (najbolje shema:) elektronskog paljenja za automobil. Ajde vidite tamo po dzepovima sta imate :).
electron.1380 zurzul,
RE: SY-5-K Ko mi je ono nudio zamjenu za read-reley SY-5-K, 1A, 5V DC, 6 pinova ? Na mail, please... poz, Vladimir
electron.1381 rsinisa,
>> Ima li neko šemu za programator EPROM-a? Svojevremeno je u računarima >> (br. 2) izašla šema za Spektrum (valjda) ali se taj broj negde izgubio. Izvini na kasnom odgovoru, ali sam bio nešto zauaet ovih dana, pa ako nisi uradio ništa do sada, ostavi mi adresu u mail, pa ću ti poslati fotokopiju teksta (i šeme, naravno) iz Računara br.2. Pozdrav. Siniša
electron.1382 ssimeunovic,
>> Osim toga kako bi bila brza komunikacija kablovima ( pa makar i >> paralelni interfejs ), Ethernet mrežne kartice sa 10 Mbit/s imaju daleko veću brzinu prenosa od Centronics paralelnog interfejsa (ako si na njega mislio), za koga SYSINFO (uz instaliran Lantastic + LapLink 4-bitni kabl) kaže oko 20 kByte/s. Brzina protoka podataka na ISA magistrali na kojoj bi ti se najverovatnije nalazila kartica koju bi pravio nije mnogo veća (local bus bi bio nešto drugo). A pojavile su se i mrežne kartice koje rade na 100 Mbit/s. >> od svicovanja memorijskih banki gde si u >> trenu "preneo" recimo 256 Kb. Princip rada kakav predlažeš sa memorijski mapiranim I/O adresiranjem mislim da se i primenjuje kod mrežnih kartica i da one i ne rade sa I/O naredbama. Smatram da bi te pomenuta varijanta, 486 + 286 + potreban hardver koji bi pravio + vreme utrošeno za pisanje neophodnog softvera, izašla skuplje i najverovatnije bi radila sporije nego da kupiš jednu ploču bržu od pomenutih (npr. Pentium). U svakom slučaju, evo i malo teorije u vezi toga što te zanima: "If data must be buffered or transferred at a rate greater than that which is available when using DMA facility, there are still some techniques that can be used. A commonly used technique is to "dual port" a high-speed memory, so that it can be read and written by the microprocesor on one port and data transfer can take place on the other port. The display adapter "regen" buffers on the PC use this technique. The memory is time-division multiplexed with a high-speed clock. On one phase of the clock, the memory can be attached to the PC system bus. On the other phase of the clock, an interface may access the memory. This techique allows the processor to access the memory at any time, even while data are being read or written on the other port. However, this technique has two drawback. First, new memory must be added to the system with this capability. Secondly, the memory must be high speed, so that it can suport both the microprocessor accessing and the interface data-rate requirements. Another technique that is often used is the ping-pong buffer approach. In this scheme, two memory buffers are built, each of which is the size needed to hold the maximum burst of data required by the application. The buffers are designed such that each can be attached to either the PC system bus or to the application interface. In operation, one buffer collects or transmits data on the interface while the other is being read or written by the microprocessor. When the interface buffer is full, the buffers are swapped so that the new buffer can be used to transfer data. This technique is most useful when data comes in short high-speed bursts."
electron.1383 vbole,
> Da li neko zna potrosnju sledecih IC-a > Z84 C 00 (Z80 CMOS CPU) > Z84 C 20 (Z80 CMOS PIO) > Z84 C 40 (Z80 CMOS SIO) Sorry, tek od pre par dana sam ovde, pa ako je jos uvek aktuelno... ┌─────────────┬─────────────┬─────────────┐ │ 84C00 │ 84C20 │ 84C40 │ ├──────┬──────┼──────┬──────┼──────┬──────┤ │ 4MHz │ 6MHz │ 4MHz │ 6MHz │ 4MHz │ 6MHz │ ┌────────────────────────────┼──────┼──────┼──────┼──────┼──────┼──────┤ │Power Dissipation (mW) │ 250 │ 250 │ 250 │ 250 │ 250 │ 250 │ ├────────────────────────────┼──────┼──────┼──────┼──────┼──────┼──────┤ │Power Supply Current (mA) │ 9.0│ 15.0│ 2.0│ 3.0│ 2.5│ 4.0│ ├────────────────────────────┼──────┼──────┼──────┼──────┼──────┼──────┤ │Standby Supply Current (uA) │ 0.5│ 0.5│ 0.5│ 0.5│ 10.0│ 10.0│ └────────────────────────────┴──────┴──────┴──────┴──────┴──────┴──────┘ Vrednosti su TYP., MAX je 2-3 puta veci.
electron.1384 ikordic,
RE: VRAM => Moze i VRAM, kome ce pristupati oba procesora, po potrebi istovremeno. VRAM je dualport samo po tom osnovu da grafički procesor upisuje u njega, a RAMDAC može istovremeno da iščitava. RAMDAC, međutim, ne mere da upisuje tamo, tako da nije primenljiv na ovu perverziju :)
electron.1385 trlekl,
Molba za sve koji koriste TANGO. Dali neko zna gde mogu da nabavim kompletno uputstvo za TANGO i dali ga ima preveden na srpski jezik. I jos da pitam gde se moze naci TANGO za Windows (verzija koja je pravljena bas za windows).
electron.1386 wizard,
Treba mi šema i kratko upustvo za prepravljanje Commodore džojstika na PC džojstik.
electron.1387 d.petrovic,
> I jos da pitam gde se moze naci TANGO za Windows (verzija koja > je pravljena bas za windows). To su i mene pre neki dan baš pitali, pa se ja raspitiv'o... Valjda tango za win ne postoji, već postoji neki drugi program...
electron.1388 saricl,
!!! Da li je to bug u programu, ili postoji neki način koji mi nije !!! poznat, a ni ljudima koje znam, da Protel for Windows PCB !!! ostavlja otvor na pedovima? Na ekranu je sve u redu, kad se Pronađi opciju PAD VIA HOLES, ili nešto slično. BDW, ako si prilikom crtanja prelazio stazom preko rupe lemne tačke ostaje ti jedino kirner. ;) Radi se o tome da je u takvim programima staza, odnosno linija "starija" od rupe, pa se dešava da rupe iako vidiš na ekranu nevidiš na štampi.
electron.1389 saricl,
!!! Da li je sve ovo izvodljivo, sa razlicitim plocama i !!! procesorima ( npr. 286 i 486 )? !!! Sta je uslov zajednickog rada? !!! Ako memorija nije staticka, da li bi izgubila sadrzaj !!! prilikom zamene banaka? !!! ( tj. kako da signaliziraju jedan drugome, kad su zavrsili !!! sa poslom ) ? Jeste! Namenski projektovan uređaj, BDW pretpostavka da se ploče kače na PC slot. Predlaže se statička jer za 64 KB nije problem a mnogo je stabilnija. Ovo shvati samo kao ideju, reši odvajanje magistrala preko 74LS244 na primer. Ako te zanimaju detalji ili bi možda želeo da ti sličan uređaj siprojektujem javi mi na mail, takođe i konkretne zahteve, potrebnu brzinu komunikacije, udaljenost i druge uslove rada.
electron.1390 drpr,
Da li neko zna nešto o kolu TA7204P i raspored pinova?
electron.1391 biber,
>> Another technique that is often used is the ping-pong buffer >> approach. In this scheme, two memory buffers are built, each E to je to! Je li ovaj tekst uvod nekog veceg teksta ( knjige ) ?
electron.1392 biber,
>> Molba za sve koji koriste TANGO. Dali neko zna gde mogu da nabavim >> kompletno uputstvo za TANGO i dali ga ima preveden na srpski jezik. ORKA.4 poruka 6.987 a uz poruku fajl :)
electron.1393 biber,
>> Ako te zanimaju detalji ili bi mozda zeleo da ti slican uredaj >> siprojektujem javi mi na mail, takode i konkretne zahteve, potrebnu A sto ne ovde? Onako, vise teorijska sema, bez da se mucis oko projektovanja detalja. Ako ne cujemo se preko mail-a... Evo par zahteva: - Brzina upisa u memoriju ista ili priblizna brzini upisa u "redovnu" memoriju ( SIMM ) ( Dakle ne dolazi u obzir upis u memoriju pomocu OUT naredbi, vec se ona nalazi u memorijskoj mapi procesora. Sa OUT biras samo kojoj banki pristupas. Ako ti nije najjasnije procitaj diskusiju od pocetka-nema mnogo, a sve ce ti se kasti samo:) - Udaljenost: minimalno potrebna da bi se povezale dve ploce, dakle ne vise od 'ajde recimo 40-50 cm.
electron.1394 biber,
>> Treba mi sema i kratko upustvo za prepravljanje Commodore dzojstika >> na PC dzojstik. ORKA.4 poruka broj 6.1123 a uz poruku fajl :)
electron.1395 kanki,
Trebala bi mi šema za: TC 9164 N i TC 9177 P --------- ---------
electron.1396 calex,
<!> Valjda tango za win ne postoji, već postoji neki drugi program... Pre neki dan sam video to na nekom spisku. Izgleda da postoji.
electron.1397 jablan,
Jel zna neko šemu za RS232c interfejs za spektrum i/ili komodor? Ako je bilo, kad je bilo? Kolika je max. brzina prenosa?
electron.1398 dmiric,
Ima li neko dokumentaciju za protokol komunikacije Tastatura<->PC. To bi trebala da bude sinhrona serijska veza? Kojim kodovima PC uključuje/isključuje NumLock/CapsLock/ScrollLock LEDove ? Hvala unapred, (md) (md)
electron.1399 cubra,
.oOo. I jos da pitam gde se moze naci TANGO za Windows (verzija .oOo. koja je pravljena bas za windows). I tata bi, sine :))
electron.1400 violator,
Hm... Pošto imam UART čipove, i one priključke za portove (one na malom pljosnatom kablu), palo mii je napamet da bi bilo zanimljivo & korisno napraviti od toga serijsku karticu sa 2 serijska porta :). Da li neko ima šemu za istu? I još jedno pitanjce, šta se dešava ako se neka kartica stavi na IRQ2? Da li onda komp automatski prebaci tu karticu na prvi slobodni IRQ iznad valjda 10, ili se samo izgubi?
electron.1401 b.jovanovic,
> Jel zna neko semu za RS232c interfejs za spektrum i/ili komodor? Ako > je bilo, kad je bilo? Kolika je max. brzina prenosa? Sinclair User 198? RS-232C Pin 1 NC 2 TX data - from printer to interface 3 RX data - from interface to printer 4 DTR - Data Terminal Ready 5 CTS - Clear To Send 6 NC 7 Ground - Earth 8 NC 9 + 9v (puul up) Brzina prenosa 50, 110, 300, 600, 1200, 2400, 4800, 9600 i 19200. Pozdrav, Branko
electron.1402 vlad,
> Da li neko ima šemu za istu? I još jedno pitanjce, šta se dešava ako > se neka kartica stavi na IRQ2? Da li onda komp automatski prebaci tu > karticu na prvi slobodni IRQ iznad valjda 10, ili se samo izgubi? Ja sam tako drzao modem (USR) jedno vreme na COM3/IRQ2. Sve je radilo savrseno (pacov na COM1/IRQ4) dok zena nije sela da nesto prelama u DOS Venturi. Pucalo je k'o blesavo, cim malo brze vozi misa. Valja probati, pa ako radi vozi misko B).
electron.1403 fbojan,
Jel zna neko ovde kako da nateram program EAGLE da uradi jednoslojnu plocicu? Uvek mi radi dvoslojnu, a to mi ic nije potrebno! Jos jednom molim svakog ko zna gde mogu da nabavim ic NE 592n8 (dil 8) da mi javi ili ako neko zna dal to kolo moze da se zameni sa NE592 (dil 14) neka to napise ovde! Ocajan :(!
electron.1404 bojs,
>> Hm... Pošto imam UART čipove, i one priključke za portove (one na malom >>pljosnatom kablu), palo mii je napamet da bi bilo zanimljivo & korisno >>napraviti od toga serijsku karticu sa 2 serijska porta :). Da li neko ima šemu Ako pogledaš po oglasima, takve kartice (koje imaju plus paralelni i game port) se prodaju za 10-ak maraka, tako da je (po mom mišljenju) besmisleno praviti takvu karticu. Jedino, možda, ako imaš 16550...
electron.1405 jablan,
>> Jel zna neko semu za RS232c interfejs za spektrum i/ili >> komodor? Ako je bilo, kad je bilo? Kolika je max. brzina > RS-232C > Pin > 1 NC > 2 TX data - from printer to interface > 3 RX data - from interface to printer . . . > 9 + 9v (puul up) Jes' da davim, ali: Kako se broji (odakle...), kako se podešavaju parametri komunikacije, kako se šalje na port (koji je to port na ZX-u), kako se čita itd.
electron.1406 cubra,
.oOo. <!> Valjda tango za win ne postoji, već postoji neki drugi .oOo. program... .oOo. .oOo. Pre neki dan sam video to na nekom spisku. Izgleda da .oOo. postoji. Postoji, video sam u jednom Mađarskom časopisu prodaju za neke pare kojih se ne sećam, ali se sećam da je to nešto jezivo (mislim da je najjeftinija kombinacija oko 3000 DEM-a). Dakle, ako to neko ovde kod nas uspe da provali, biće to fenomenalno. Koliko sam iz reklame uspeo da provalim, to je nešto super-moćno. Živim za čas kada će to čudo da se nađe i na mom računaru :)
electron.1407 cubra,
.oOo. Jos jednom molim svakog ko zna gde mogu da nabavim ic .oOo. NE 592n8 (dil 8) da mi javi ili ako neko zna dal to .oOo. kolo moze da se zameni sa NE592 (dil 14) neka to .oOo. napise ovde! .oOo. Ocajan :(! Nemoj brate da si očajan :)) NE592 je video pojačavač sa opsegom 120MHz. Postoji razlika između osmopinskog i šesnaestopinskog kućišta i to tako što su u principu identični, samo što 14pinski može bez eksternih komponenti da ima fiksno pojačanje 100 i 400, a 8pinski bez eksternih komponenti može da ima samo fiksno pojačanje od 400. A i jedan i drugi mogu da uz pomoć jednog eksternog potenciometra da imaju promenljivo pojačanje od 0-400. Dakle ako je to slučaj u tvojoj šemi, možeš da ga zameniš. dve nožice na 14pinskom koje ne postoje na 8pinskom su nožice 3 i 11, i to su G2B Gain Select i G2A Gain Select. Nisam video ni jednu aplikaciju kod koje se ovo koristi. Pin na DIL14 odgovarajući na DIL8 funkcija 1 1 INPUT 2 3 nema G2B GAIN SELECT 4 2 G1B GAIN SELECT 5 3 V- 7 4 OUTPUT 2 8 5 OUTPUT 1 10 6 V+ 11 7 G1A GAIN SELECT 12 nema G2A GAIN SELECT 14 8 INPUT 1 Pz, Čubra
electron.1408 violator,
:>> besmisleno praviti takvu karticu. Jedino, možda, ako imaš :>> 16550... Pa naravno da je 16550AFN... :)
electron.1409 jablan,
> Ako pogledaš po oglasima, takve kartice (koje imaju plus > paralelni i game port) se prodaju za 10-ak maraka, tako da je > (po mom mišljenju) besmisleno praviti takvu karticu. Jedino, > možda, ako imaš 16550... Sorry za interrupt, zanima me jel zna neko jel' ima igde da se nabavi I/O kartica sa 2 (ili više:) paralelna porta? Hteo bih da isprobam stereo COVOX. Ako neko ima iskustva... da ne lemim još 1 džabe...
electron.1410 mmiso,
POTREBNA MI JE SEMA ZA Stereo Cassette Deck TEAC A 640. CRKAO MI JE OSCILATOR ZA SNIMANJE I BRISANJE KOJI IMA OZNAKU TEAC 50400880 100 kHz DA LI NEKO ZNA GDE BIH MOGAO DA NADJEM SEMU ILI DEO ? ODGOVORITE MI NA MAIL. HVALA.
electron.1411 kanki,
Ima li ko šeme za: TC 9164n i TC 9177p
electron.1412 mmiso,
Za BAUER Video Recorder VRP 30 su mi potrebna 2 IC-a: 1. AN 3810K 2. UN 101 Kome da se obratim? HVALA
electron.1413 oki.,
> Sorry za interrupt, zanima me jel zna neko jel' ima igde da se nabavi > I/O kartica sa 2 (ili više:) paralelna porta? Hteo bih da isprobam > stereo COVOX. Ako neko ima iskustva... da ne lemim još 1 džabe... Ako imaš VGA grafičku karticu, onda možeš da dodaš jednu herkules karticu sa paralelnim portom. Provereno radi :).
electron.1414 fbojan,
> Nemoj brate da si ocajan :)) > NE592 je video pojacavac sa opsegom 120MHz. Postoji razlika izmedu VEEEEELIKOOO HVALA!
electron.1415 cnenad,
Pošto pretpostavljam da većina ne prati male oglase a ovo je specifična tema, drugar prodaje: 1. Atenuatori 75 Oma 20 Db 2. Trimer kondenzatori: 1.5 do 10 piko farada 1.4 do 6 -//- 1 do 3 -//- Za ostale informacije pozovite: 671258, Igor.
electron.1416 mister.h,
Sjajna stvar za elektronicare - amatere i one druge - C64 za gomilom literature,shema, napravljenih modula i programa - za razna merenja, ulaze/izlaze i ko zna sta jos. Zanm da je ovo neki oglas, ali mislim da je ipak prava tema za ovu konf. Zainteresovani da dobiju ovo za male pare neka se jave na tel 444-0801 Aci Vukalovicu.
electron.1417 visnja,
> Jes' da davim, ali: Kako se broji (odakle...), kako se > podešavaju parametri komunikacije, kako se šalje na port (koji > je to port na ZX-u), kako se čita itd. Mislim da su ti dali opis RS232 iz SPECTRUMA 128. Pretpostavljam da tebe zanima 48? Ako sam u pravu - ne gine ti lemilica i Z80 SIO ili PIO, mislom da uz software moze i sa PIO da se uradi serijski protokol.
electron.1418 b.jovanovic,
> Jes' da davim, ali: Kako se broji (odakle...), kako se podesavaju > parametri komunikacije, kako se salje na port (koji je to port na > ZX-u), kako se cita itd. Ma ne davis nego jel' ti imas uputstvo za ZX Interface 1 ako nemas javi pa da radimo, a sto se tice pinova uzmes fino konektor zenski tj. s rupicama pa malo bolje pogledas u plastiku i vidis da tamo pisu brojevi. p.s. izvini zbog kasnjenja. Pozdrav Branko
electron.1419 kanki,
Zar je moguće da niko nema šemu za TC9164n i TC9177p???
electron.1420 saricl,
!!! - Brzina upisa u memoriju ista ili priblizna brzini upisa u "redovnu" !!! memoriju ( SIMM ) ( Dakle ne dolazi u obzir upis u memoriju pomocu !!! OUT naredbi, vec se ona nalazi u memorijskoj mapi procesora. Sa !!! OUT biras samo kojoj banki pristupas. Ako ti nije najjasnije !!! procitaj diskusiju od pocetka-nema mnogo, a sve ce ti se kasti samo:) Pa recimo da imaš prevelike zahteve za moj nivo znanja i spremnosti da o tome problemu dublje razmišljam. Uzgred šta ti želiš višeprocesorski sistem ili tako nešto?
electron.1421 fbojan,
Jel zna neko ovde kako da nateram program EAGLE da uradi jednoslojnu plocicu? Uvek mi radi dvoslojnu, a to mi ic nije potrebno! Neko sa Sezama mi obeca novu verziju Eagle programa 3.xx koja moze da radi jednoslojnu stampu, ali od toga nista! Steva
electron.1422 jablan,
Subj: RS232c na ZX Spectrumu 48 >> Jes' da davim, ali: Kako se broji (odakle...), kako se >> podešavaju parametri komunikacije, kako se šalje na port (koji >> je to port na ZX-u), kako se čita itd. > Mislim da su ti dali opis RS232 iz SPECTRUMA 128. > Pretpostavljam da tebe zanima 48? Ako sam u pravu - ne gine ti > lemilica i Z80 SIO ili PIO, mislom da uz software moze i sa PIO > da se uradi serijski protokol. Ne bojim se ja lemilice, nego ne znam šta je SIO, a bogami ni PIO. Ajd ako te ne mrzi, ili napiši nešto, ili me uputi na neki fajl, ili neke Računare. Knjige se o Spectrumu ovih dana vrlo teško nalaze:).
electron.1423 jablan,
Subj: RS232c na ZX Spectrumu 48 > Ma ne davis nego jel' ti imas uputstvo za ZX Interface 1 > ako nemas javi pa da radimo, a sto se tice pinova uzmes > fino konektor zenski tj. s rupicama pa malo bolje pogledas > u plastiku i vidis da tamo pisu brojevi. Nisi me razumeo. Ne da nemam uputstvo, nego nemam ni ZX Interface 1. Hoću da uradim serijski interfejs bez ikakvih pomagala, jednostavno da mogu da ga nakačim ili zalemim na Spectrumov port, jedan i jedini (čini mi se da je to direktan izlaz na magistralu). A što se tiče brojanja, mislio sam da misliš na gorenavedeni port, a za ovaj D-25 konektor znam.
electron.1424 visnja,
> Ne bojim se ja lemilice, nego ne znam šta je SIO, a bogami ni > PIO. Ajd ako te ne mrzi, ili napiši nešto, ili me uputi na neki > fajl, ili neke Računare. Knjige se o Spectrumu ovih dana vrlo > teško nalaze:). Aux, covece, ja sam to sve imao i imam jos uvek u svojim arhivama, ali to treba prekopati detaljno, brdo literature, vremena malo. Posto imam sve brojeve domacih comp. novina (SK, MM i Racunare) prekopacu u nastojanju da pronadjem. A Z80PIO i Z80SIO su ti Paralel Input Output i Serial Input Output za Z80. Mogu ti naci izvode ova dva cipa pa ce ti pored lemilice trebati i malo projektantskog znanja. I hajde podseti me sta ti treba, serijski interface za neki od umrlih 8-bitnika ? Ako nije tajna cemu to, mozda mogu pomoci jos nekom idejom. Dalje ako se napravi RS232 za Spectruma treba ce mu i neki program da ga goni da kazem u PC terminologiji drajver. Glupo je takav program ucitavati sa kasete, a jos gluplje investirati vreme u neki disk interfejs. Idealno je nakaciti takav program u 1K slobodnog prostora u spectrumovom EPROMU, ali i tu treba napisati/naci takav program, prepraviti EPROM spectruma da prilikom reseta aktivira i takav program itd... Ako ti treba serijski uredjaj koji bi usput i da programiras, a da je uredjaj 8-bitni, moj ti je savet da nadje i sagradis neki razvojni sistem zasnovan na INTELOVOM 8051 mikrokontroleru ili slicnom. Mislim da je u novini PC pisalo nesto o tome... Ta stvar samo trazi i PC-a kao master masinu. Razvijes softwer i hardver kakav hoces i onda pravis stand alone uredjaj. Pozdrav, Visnja.
electron.1425 redbaron,
Hteo bih da napravim bežičnu tastaturu za PC. Imam prijemnik i predajnik (šeme) ali me interesuju signali koji idu kroz kabel (napon,f).Zna li neko? đ.
electron.1426 knenad,
Da li neko zna gde mogu da nabavim transformator od 1.5 ampera i 9 volti?
electron.1427 oper,
Šta se desilo sa Šerlokom? Pao je sa vodopada?
electron.1428 vbole,
Subj: reply to oper from PCPRESS >>> Ono sto jes', jes', ali sam mislio na promene koje ne mozes >>> direktno da pratis na emulatoru npr. pomeranje slova po > In-serkjut :) > PS. Odgovor molim u ORKA.electron :) Stize. Rec je o amaterskoj primeni, ne moze si svako to priustiti, ne ? > Nije samo to problem. Koncepcija o kojoj ti govoris > jednostavno nije uobicajena u 31 familiji. Ko kaze ? :)) Znam ja da to nije uobicajeno, ne samo u 31 familiji, ali rec je bila konkretno o plocici iz PC-PRESS-a. > Ovde dolazi i Marfi: prilikom razvoja programa na > emulatorskim plocama varijable teze da se grupisu u onom delu > RAMa koji ce u finalnom produktu biti zamenjen ROMom ;) Pa ne govorim ja o industrijskoj primeni.Kod ove plocice RAM ostaje RAM, a EPROM ostaje EPROM. Ali, kad smo vec kod emulatora, industrijske primene... Svako ko je napravio neku plocicu sa kontrolerom, sabio je desetak ili vise (za njega bitnih) rutina u donji ROM - znaci, vec pravis neku vrstu OS-a.E sad, primene kontrolera jesu raznovrsne, ali se na kraju krajeva sve svodi na par osnovnih operacija, a neke rutine ti uvek trebaju, pa pravio ti alarmni uredjaj ili trcece svetlo, svejedno je. Ucitaj neku vrednost(senzor, tastatura), izbaci neku vrednost, uporedi, izmeri vreme, pomnozi, podeli - sve su to rutine koje se stalno ponavljaju. Zbog toga tezis da sve to nekako standardizujes, da bi sebi ustedeo ponovno otkrivanje tople vode. Pojenta odn. dzeneral ajdia je u sledecem: Neke rutine uzimas kao zatvorene i u momentu pisanja programa (pogotovu na simulatoru) te uopste ne interesuje kako funkcionisu; da li imas 4x3, 12x1 tastaturu ili uzimas znak sa serijskog porta, nije od znacaja - dobijas znak sa ulaza koji si proglasio za standardni.Kad sve proradi kako treba, program kao celina je zavrsen, a ti i posle godinu dana znas gde treba da cackas po kodu da bi prilagodio program novoj tastaturi ili displeju. A u, recimo samo 4KB mozes da natrpas rutina i rutina... I sad, kazi ti meni da vi za svaki novi projekat pisete program od ORG 0, pa da umrem. pozdrav, bole
electron.1429 vantonic,
>Sta se desilo sa Serlokom? Pao je sa vodopada? Hvala na pitanju, dobro je. Isporuka tece, doduse sa zakasnjenjem, narucilaca ima relativno mnogo (kazem relativno ako se uzme u obzir cinjenica da se radi o proizvodu za vrlo usko specijalizovanu publiku), u pripremi su i prosirenja, a u casopisu PC tece hardverska rubrika sa projektima koji se oslanjaju, ako ne direktno na Sherlocka, a onda bar na temu mikroprocesorskih kontrolera. U konferenciji PCPRESS (conf 5) moguc je download kompletnog softvera za razvojni sistem, taj softver nije od prevelike pomoci bez hardvera (mada bi se naslo i par primena koje bi demantovale ovu tvrdnju), ali je dobar za sticanje utiska o celoj stvari. Sve sugestije i primedbe su dobrodosle. Voja
electron.1430 cubra,
.oOo. Zar je moguće da niko nema šemu za TC9164n i TC9177p??? Kad bi samo znao koliko bi brže dobio odgovor kada bi naveo i proizvođača...
electron.1432 mmackovic,
Pozdravljam sve Sezamovce! Mog brata interesuju sledeMje sledece : - da li neko ima kompajler za 8031 i 8032 mikrokontroler, - i da li neko ima dokumentaciju za 65C02 i disasembler za 65C02. Ako neko ima gorenavedeno neka mi ostavi poruku, i po mogucnosti neka upload-uje fajlove na SEZAM. Unapred zahvalan Mirko
electron.1433 oper,
>>>>> Ono sto jes', jes', ali sam mislio na promene koje ne mozes >>>>> direktno da pratis na emulatoru npr. pomeranje slova po >> >>> In-serkjut :) >> >> Rec je o amaterskoj primeni, ne moze si svako to priustiti, ne Šala :) Dosta skupa na žalost :( >> Pojenta odn. dzeneral ajdia je u sledecem: Neke rutine uzimas kao >> zatvorene i u momentu pisanja programa (pogotovu na simulatoru) Dženeral problem je što se očas ispostavi da ti za određeni projekat ne treba RAM, ili da možeš da uštediš PIAu ili displej nije 7segmentni već LCD ili nešto sl. što potpuno menja hardversku konfiguraciju, tako da sve tzv. biblioteke čuvam kao sors (bilo u asembleru, bilo u cu). >> I sad, kazi ti meni da vi za svaki novi projekat pisete program >> od ORG 0, pa da umrem. Nemoj da umreš, baš fino ćakulamo :) Inače ne rabim ORG 0 :) Pišem uglavnom u c-u i za asemblerom posežem samo ako me zaista pritisnu. Smatram da se za 99% posto primena 31ce (a u zadnje vreme uglavnom njega koristim :( može dobiti kod "asemblerskog" kvaliteta korišćenjem c-a (ili PL/M-a).
electron.1434 cubra,
.oOo. Mog brata interesuju sledeMje sledece : .oOo. - da li neko ima kompajler za 8031 i 8032 mikrokontroler, Kompajler za koji jezik :) Ako mu treba asembler, kaži, zakačićemo.
electron.1435 fbojan,
HELP! HELP! HELP! HELP! HELP! HELP! Dal je moguce da ovde niko ne radi sa programom Eagle 2.x? Vec duze vreme zapomazem, i pitam kako da doticnog urazumim i nateram da uradi jednoslojnu stampu!? Ako bi neko bio tako dobar ako ima uputstvo za doticni, moze na engleskom, da ga baci ovde. Ovo vec pocinje da me zabrinjava! Uputstvo za Tango koje je ovde zakaceno je samo prevod helpa koji se dobije u programu, pa me zanima jel ima negde neko uputstvo koje objasnjava kako od seme dobiti plocicu. Sticem utisak da ljudi koji rade sa doticnom programima, nece da pomognu onima koji tek pocinju :(. P.S. Ipak se nadam da sam pogresio u zakljucku. pozdrav Steva
electron.1436 speedy,
Jel ima neko shemu stroboskop-a Pozdrav P.s. Sva iskustva su dobro dosla
electron.1437 mmackovic,
MM> Kompajler za koji jezik :) MM> Ako mu treba asembler, kaži, zakačićemo. MPMJeste, asembler... :) Hvala!
electron.1438 rsinisa,
Drugara zanimaju podaci o integralcu sa oznakom: Z8611 DZB1F IC se nalazi u SABA sat. tjuneru, a zanima ga sledeće: šta je taj IC, raspored izvoda, gde se moze naći i po kojoj ceni. Odgovore meni u mail ili njemu na tel. 026/224-525, traziti Nešu. Pozdrav. Siniša
electron.1439 d.petrovic,
Drugu je crkao VN trafo na TV-u Stilandija CTV-2000A. Gde da ga tražim ? Ekran je 36 CM.
electron.1440 zokig,
Daklem, Potreban mi je savet za podešavanje usamljenog ;) FAX-a (Panasonic KX-F90). Nije u pitanju model KXF-250 za koji neki kažu da je mnooogo komplikovan i ne smeju da ga diraju, a moj mogu i da diraju. Exlem, Konkretno me zanima tumačenje pojedinih stavki iz: "SERVICE DATA LIST #9000*" 01 PAUSE TIME 02 FLASH TIME 03 DIAL SPEED 10 VOX TIME 20 CED FREQ. 21 INTL MODE 22 AUTO STANDBY 23 RX EQL. 24 TX EQL. i td... i namena registara u "SPECIAL SERVICE SETTINGS". Unapred zahvalan za svaki info. z
electron.1441 kvale,
Interesuje me gde mogu da nabavim žensku utičnicu za tastaturu. Inače pravim kao produžni kabl za istu pa mi je usfalila ta utičnica. Ako neko zna gde ima neko javi. Pozdrav, Goran
electron.1442 cubra,
.oOo. posežem samo ako me zaista pritisnu. Smatram da se za 99% .oOo. posto primena 31ce (a u zadnje vreme uglavnom njega .oOo. koristim :( može dobiti kod "asemblerskog" kvaliteta .oOo. korišćenjem c-a (ili PL/M-a). Slažem i ja :) Ali da smanjimo procenat na 90% (Imam i dokaze) Naravoučenije: izbegavati poslove za onih 10% i raditi projekte u C-u :))
electron.1443 cubra,
.oOo. Dal je moguce da ovde niko ne radi sa programom Eagle 2.x? .oOo. Vec duze vreme zapomazem, i pitam kako da doticnog .oOo. urazumim i nateram da uradi jednoslojnu stampu!? Stevo, ovde malo ko koristi bilo šta sem TANGA i ORCAD-a. .oOo. Uputstvo za Tango koje je ovde zakaceno je samo prevod .oOo. helpa koji se dobije u programu, pa me zanima jel ima negde .oOo. neko uputstvo koje objasnjava kako od seme dobiti plocicu. Tango je toliko lepo "friendly" napisan da stvarno nije teško da se provali. Treba ti 3 dana igre (a to nije puno) da provališ sve do zadnjeg detalja. Generalno, put od šeme je sledeći: * Nacrtaš šemu * Napraviš net listu MENU-POST-NET LIST izađeš iz sch * prekontrolišeš net listu je li sve povezao. Takođe proveri da li su svi pinovi obeleženi brojevima. Konkretno mislim na tranzistore - oni mogu ponekad da budu obeleženi E,B i C a to nije dozvoljeno, treba da budu pinovi da budu obeleženi sa 1, 2 i 3. * Uđeš u PCB. Ručno postaviš sve komponente na pločicu (posle ima fazon i za automatsko postavljanje) i zatim učitaš NET listu sa MENU-NET-LOAD * Zatim ili nešto ručno rutiraš ili izađeš iz programa. * Uđeš u ROUTE program * Učitaš pločicu i pustiš da se rutira. (Ruter je za jednoslojnu štampu neupotrebljiv) Ovo sve zvuči jednostavno, ali ima fazončića i cakica. Ali zato služe ona 3 dana i uputstvo koje (kakvo je takvo je) moraš PAŽLJIVO pročitati. Posle ćeš zaključiti da tu ipak skoro sve piše. .oOo. Sticem utisak da ljudi koji rade sa doticnom programima, .oOo. nece da pomognu onima koji tek pocinju :(. Loš utisak :) Ako ti treba bilo kakav savet u vezi Tanga, moj tele- fon kući je 630-294 a od ponedeljka na poslu 660-143 pa izvoli :) Denis
electron.1444 cubra,
.oOo. Interesuje me gde mogu da nabavim žensku utičnicu za .oOo. tastaturu. Inače pravim kao produžni kabl za istu pa mi je .oOo. usfalila ta utičnica. Ako neko zna gde ima neko javi. "VREMEPLOV" Vojvode Milenka 5a, (kod američke ambasade) telefon 656-448 radno vreme 8.30-19
electron.1445 stevicm,
> Stevo, ovde malo ko koristi bilo sta sem TANGA i ORCAD-a. Ponovo ja, al sa moga usernamea! Znam ja da ovde svi koriste Tango ili OrCAD, Ali je meni potreban neki mali i za koristenje jednostavan program za izradu jednoslojne stampe! Tango se mnogo lakse koristi od OrCada, ali sa onom verzijom koju ja imam, imam grdnih problema! Naime, kad napravim semu i odem u PCB obavezno mi ubaci i po neku nepostojecu komponentu! Sve sam pokusavao, cak je dolazio i jedan drug koji je uradio puno plocica sa njim i nista nismo pronasli! > * Ucitas plocicu i pustis da se rutira. (Ruter je za jednoslojnu stampu > neupotrebljiv) E sad, sam se totalno razocarao, jer meni, kao sto rekoh treba prvenstveno jednoslojna stampa. Eagle se najlakse koristi od svih programa koje sam probao, ali me nervira to sto nikako ne mogu da ga ubedim da uradi jednoslojnu stampu! Neko mi je ovde pomenuo novu verziju programa 3.x, pa me zanima jel ima to neko i dal neko zna gde to mogu da nadjem? Steva p.s. Na kraju ima da kupim neku A500 i da sa NEWIO zavrsavam posao!
electron.1446 obrada,
> Ne bojim se ja lemilice, nego ne znam sta je SIO, a bogami ni PIO. > Ajd ako te ne mrzi, ili napisi nesto, ili me uputi na neki fajl, ili > neke Racunare. Knjige se o Spectrumu ovih dana vrlo tesko nalaze:). Sto se tice knjiga za Spectrum, imas jos u Mikro knjizi odlicnu knjigu "Spektrum prirucnik" gde ti je opisan i hardver i softver za RS232 interfejs. Cena knjige je po poslednjem katalogu 10 din. Telefoni: 542-516, 2540-544 i 2540-545 Ako si se bas zainatio da radis sa Spektrumom, mozda ti pomogne i Spectrum simulator Dragan
electron.1447 obrada,
> Ima li neko dokumentaciju za protokol komunikacije Tastatura<->PC. Ima nesto o tome u knjizi "PC XT/AT arhitektura i periferije" autora Caslava Dinica u izdanju Tehnicke knjige Beograd. Dragan
electron.1448 obrada,
> Hteo bih da napravim bezicnu tastaturu za PC. Imam prijemnik i > predajnik (seme) ali me interesuju signali koji idu kroz kabel > (napon,f).Zna li neko? Naponi su 5V (TTL nivoi). Frekvencija valjda zavisi od ukucavanja. Mozes li tu semu da posaljes u conf. Bilo koji format (ORCAD, TANGO HP-GL, PCX, GIF) Dragan
electron.1449 obrada,
Zna li neko cemu sluzi Intelov cip 8042? Ima ga na 286 plocama. Dragan
electron.1450 vbole,
> Dzeneral problem je sto se ocas ispostavi da ti za odredeni > projekat ne treba RAM, ili da mozes da ustedis PIAu ili displej > nije 7segmentni vec LCD ili nesto sl. sto potpuno menja hardversku > konfiguraciju, Pa to i jeste ono za sta sam se ja zakacio kod vantonica - ako napravis jednu plocicu sa 8031, 8155, EPROM, RAM i malo zelenisa, onda mozes da izvedes ulaze/izlaze ili na klemice ili da ih spojis sa donjom plocicom, a na donju plocicu mozes da kacis sta god hoces. Ako ti RAM nije neophodan, izostavis ga, ako ti je dovoljno osam I/O, izostavis i 8155 i to je to. Mada, 8155 je kao rodjen za 8031 jer ovaj normalno ostavlja svega 8 odn. 6 slobodnih ulaza/izlaza, pa mu dodatnih 22 dobro dodju.Osim toga, nema ni WDT, a 8155 ima i tajmer, tako da se slazu u p... > tako da sve tzv. biblioteke cuvam kao sors (bilo u > asembleru, bilo u cu). Normalno, bio bi prvi koji baca tako nesto ;) > Inace ne rabim ORG 0 :) Pisem uglavnom u c-u i za asemblerom > posezem samo ako me zaista pritisnu. Smatram da se za 99% posto > primena 31ce (a u zadnje vreme uglavnom njega koristim :( moze > dobiti kod "asemblerskog" kvaliteta koriscenjem c-a (ili PL/M-a). Mozda ne za 99%, ali tu negde jeste - samo sto to vecim delom nije zasluga C-a, nego kilavog hardvera kod 8031.Kuku, pa on hardverski nema ni naredbu poredjenja, nego sve mora preko makroa... BTW, ja ne rabim ni C (zapazi veeeliko slovo !) ni PL/M - a nije da me ne interesuju - jel' bi mogao nesto da izjavis o doticnima, ev. da ih bacis vodje, da se malo poigramo ? pozdrav, bole
electron.1451 diag,
HITNO!!! potrebni bilo kakvi podaci o (ili) Integralnom kolu │ │ │ │ │ │ │ │ ┌-----------------┐ │ Hitachi │ │ 1 7 4 5 1 │ ili 75451(Philips) └-----------------┘ │ │ │ │ │ │ │ │
electron.1452 cubra,
.oOo. MM> Kompajler za koji jezik :) .oOo. MM> Ako mu treba asembler, kaži, zakačićemo. .oOo. .oOo. MPMJeste, asembler... :) .oOo. Hvala! Evo ide... jednostavan asembler za familiju 8031... asm51.arj
electron.1453 dmiric,
>> Ima li neko dokumentaciju za protokol komunikacije Tastatura<->PC. > > Ima nesto o tome u knjizi "PC XT/AT arhitektura i periferije" autora > Caslava Dinica u izdanju Tehnicke knjige Beograd. Imam tu knjigu, ali na žalost tu je samo hardver, niko ne spominje sam protokol... Thanx anyway. Pozdrav, (md)
electron.1454 ikordic,
RE: 8042 => Zna li neko cemu sluzi Intelov cip 8042? Ima ga na 286 plocama. Keyboard kontroler i BIOS za isti.
electron.1455 zeljkoj,
Ne znam da li je ovo prava tema, ali... Trebalo bi mi izvodjenje formula za induktivni i kapacitivni otpor (Xl=oL, Xc=1/oC, o=malo omega, kružna frekvencija :). Molio bih neku dobru dušu da to napiše ovde (valjda nije ništa komplikovano :), jer nema u mojoj knjizi iz fizike, a profesorka NE ZNA to da izvede. :)
electron.1456 oper,
>>> Dzeneral problem je sto se ocas ispostavi da ti za odredeni >>> projekat ne treba RAM, ili da mozes da ustedis PIAu ili >> >> Pa to i jeste ono za sta sam se ja zakacio kod vantonica - ako >> napravis jednu plocicu sa 8031, 8155, EPROM, RAM i malo Govorio sam o bibliotekama i razlozima zbog kojih ih čuvam kao sors, a ne kao .obj ili .lib :) Za hardver se slažem. >> Mozda ne za 99%, ali tu negde jeste - Ja sam više figurativno mislio druže Ćimiću :) >> samo sto to vecim delom nije zasluga C-a, nego kilavog hardvera >> kod 8031. 31ca stvarno izgleda k'o da je krpljena štapom i kanapom, ali je kvalitet koda zasluga (ili krivica) komajlera. >> BTW, ja ne rabim ni C (zapazi veeeliko slovo !) ni PL/M - a nije >> da me ne interesuju - jel' b i mogao nesto da izjavis o doticnima, >> ev. da ih bacis vodje, da se malo poigramo ? Ovde - teško. Oba su komercijalni proizvodi i trtmrt... PL/M (Intelov proizvod) je dosta popularan, a njegov .obj format je praktično standard za 31 prevodioce. Što se tiče kvaliteta dobijenog koda - vrlo dobro i zaista je malo stvari koje se moraju raditi u asmu, ukoliko koristiš ovaj kompajler. Od c kompajlera sam video dva komada. Jedan je švedski Archimedes, i diskutabline je upotrebljivosti, premda je potpuno ANSI, za razliku od KEILa. Prvo - kod koji daje je katastrofalan, a njegov .obj (on ga zove .r03) format je nekompatibilan sa intelovim linkerom. Drugi (sa kojim sada radim) je KEIL i kod njega je situacija mnogo bolja. Nije baš 100% ANSI, i kao i PL/M prilično je prilagođen arhitekturi 31 familije. Može mu se narediti da ne koristi svoje specifičnosti kod generisanja .obj fajlova posle čega se te datoteke mogu linkovati i intelovim linkerom.
electron.1457 stevicm,
> Zna li neko cemu sluzi Intelov cip 8042? Ima ga na 286 plocama. Kontroler tastature.
electron.1458 visnja,
> "Spektrum prirucnik" gde ti je opisan i hardver i softver za > RS232 interfejs. Cena knjige je po poslednjem katalogu 10 din. Hey, JABLAN, Covek je u pravu... Evo upravo gledam taj Spectrum Prirucnik i eto je RS232 sema !!! I to sa Z80 PIO. A ja i zaboravio da se o ovome nekada pricalo.
electron.1459 visnja,
> Mozes li tu semu da posaljes u conf. Bilo koji format (ORCAD, > TANGO HP-GL, PCX, GIF) Ja sam nesto radio sa bezicnom komunikacijom na PC-u, koristio sam IR prijemnik iz rashodovanog TV-a i bilo koji daljinski upravljac (IR naravno), povezao sam prijemnik sa paralelnim portom (bilo kojim bitom, veza je naravno serijska), izanalizirao signale, napisao protokol i RADI... PC mi sada reaguje na razne daljince. Sve mi to treba jer nameravam da pravim externi pozicioner za sat. antenu koji bi reagovao na postojeci daljinski... Pa ako nesto moze pomoci, javi.
electron.1460 visnja,
> Zna li neko cemu sluzi Intelov cip 8042? Ima ga na 286 plocama. Valjda za tastaturu i za A20 liniju CPU-a za EMS/XMS ili neku slicnu memoriju.
electron.1461 vantonic,
>> Kuku, pa on hardverski nema ni naredbu poredjenja, nego sve mora >> preko makroa... Kuku, a CJNE ?...
electron.1462 vantonic,
>> Ne bojim se ja lemilice, nego ne znam sta je SIO, a bogami ni PIO Imam detaljnu ZILOG-ovu dokumentaciju za oba cipa, zovi me na redakciju PC PRESS, tel. 436855 svako poslepodne, mozes da kopiras
electron.1463 vantonic,
>> HITNO! Potrebni su mi podaci o kolu 17451 ili 75451 8-pinsko dvostruko 2-ulazno AND kolo samalo snaznijim OPEN COLLECTOR tranzistorima na izlazu za 300 mA, 20 V. Izlaz AND kola napaja bazu izlaznog tranzistora, znaci dobije sa NAND. Pinovi: 1 Ulaz prvog kola 2 Ulaz prvog kola 3 Kolektor izlaznog tranzistora prvog kola 4 masa 5 Kolektor izlaznog tranzistora drugog kola 6 Ulaz drugog kola 7 Ulaz drugog kola 8 + napajanje
electron.1464 vbole,
>>> samo sto to vecim delom nije zasluga C-a, nego kilavog hardvera >>> kod 8031. > > 31ca stvarno izgleda k'o da je krpljena stapom i kanapom, ali > je kvalitet koda zasluga (ili krivica) komajlera. Pa, ne bas uvek.Ako imas npr. procesor sa samo dva registra, tu nema mnogo mudrovanja - C = asembler.Sa vise registara, vise adresnih modova indeksiranjem itd. se stvar vec zapetljava, tu imas sanse da trikovima presisas C. Mada, ugradjene rutine u C-u su obicno toliko optimizovane, da je to moguce samo vrlo iskusnim programerima.Govorim o C-u za 80xxx, za 8031 ne znam, zato sam te i pitao. pozdrav, bole
electron.1465 vbole,
>>> Kuku, pa on hardverski nema ni naredbu poredjenja, nego sve mora >>> preko makroa... > > Kuku, a CJNE ?... Kuku, a sta ako necu odmah da skacem, nego samo da zapamtim rezultat poredjenja ( na steku, npr.) ? pozdrav, bole
electron.1466 oper,
>>>> Kuku, pa on hardverski nema ni naredbu poredjenja, nego sve >>>> mora preko makroa... >> >> Kuku, a CJNE ?... CJNE? Kuku + lele... Meni treba nešto ovako: CMP d0, #12 BEQ jednako_je BGT vece_je manje_je: ; Definitivno je budževina :(
electron.1467 mitcho,
> Archimedes, i diskutabline je upotrebljivosti, premda je Paaa..., meni se do sada nikad nije desilo da nešto ne mogu da završim sa Archimedes-om, a dosta toga sam radio. Ako je nešto baš kritično može se napisati u asembleru, i vrlo lako povezati sa kodom u C-u. Dakle, nebih se složio da je diskutabilne upotrebljivosti. Istina, ne daje najbolji kod i verovatno ima boljih, ali to ne znači da je neupotrebljiv. > nekompatibilan sa intelovim linkerom. Što i nije mnogo važno. Ima svoj linker. > Drugi (sa kojim sada radim) je KEIL i kod njega je situacija Imaš li njegovu dokumentaciju i u kojem obliku? Ako imaš, mogu li ti se javiti na mail?
electron.1468 oper,
>>> 31ca stvarno izgleda k'o da je krpljena stapom i kanapom, ali >>> je kvalitet koda zasluga (ili krivica) komajlera. >> >> Pa, ne bas uvek.Ako imas npr. procesor sa samo dva registra, >> tu nema mnogo mudrovanja - C = asembler. Za 8031 se stvar uglavnom i jeste takva. Sve je više-manje preslikavanje. Jedino oko čega ima posla je optimizacija uptrebe internog RAMa, a to KEIL radi dosta dobro, za razliku od Archimedes-a. >> Sa vise registara, vise adresnih modova indeksiranjem itd. se >> stvar vec zapetljava, tu imas sanse da trikovima presisas C. Čini mi se da, ako je skup instrukcija i adresih modova simetričan (kao kod 68xxx), to može samo da pomogne kompajleru da bolje optimizuje kod. Ovo prema iskustvu sa intermetrics-ovim kompajlerom. U 80x86 se ič ne razumem.
electron.1469 jerry,
} Hteo bih da napravim bezicnu tastaturu za PC. Imam prijemnik i predajnik } (seme) ali me interesuju signali koji idu kroz kabel (napon,f).Zna li neko? Jednostavno: pin signal -------------- 1 clk out 2 serial out 3 reset in 4 gnd 5 +5V To bi bilo sve... :)
electron.1470 jerry,
} Da li neko zna gde mogu da nabavim transformator od 1.5 ampera i 9 volti? Probaj kod "trafco"-a. Oni prave sve vrste trafoa ali im je najmanja snaga 30W a prva sledeca 50W. Trafco: 444-9-104 J.
electron.1471 jerry,
}> Sta se desilo sa Serlokom? Pao je sa vodopada? } } Hvala na pitanju, dobro je. Isporuka tece, doduse sa zakasnjenjem, Kada ce se znati cene displeja za "video efekte" posto je proslo mesec dana od teksta a cena jos uvek nepoznata?
electron.1472 vbole,
> Meni treba nesto ovako: > > CMP d0, #12 > BEQ jednako_je > BGT vece_je > manje_je: sorry, moram da branim intel-a: CJNE @r0,#12,test jednako: trt mrt ... test: JC manje vece: trt vece ... manje: trt manje ... > ; Definitivno je budzevina :( Jeste.
electron.1473 oper,
>>> Archimedes, i diskutabline je upotrebljivosti, premda je >> ... >> verovatno ima boljih, ali to ne znači da je neupotrebljiv. Rekao sam da se o njegovoj upotrebljivosti može disutovati, što mi, evo, i činimo :) Za tri klase je ispod KEILa, pa čak i PL/Ma. Da ne spominjem one ružne .xcl fajlove. >>> nekompatibilan sa intelovim linkerom. >> >> Što i nije mnogo važno. Ima svoj linker. Čiji map fajl ne mogu da poturim mom simulatoru ;) Većina alata za 31cu očekuje .m51 map fajl i intelov .obj format.
electron.1474 mitar,
Potrebne su mi informacije o tome gde mogu da kupim osciloskop,novi ili polovni.Karakteristike 20MHz ili 10MHz ,1-2kanala,po mogucnosti da ne bude ruski(recimo Hameg HM203-7 me interesuje). Da li neko zna coveka koji je dao oglas za prodaju osciloskopa (Hameg,star 4 godi ne,40Mhz) pocetkom oktobra u novinama(Oglasi ili nesto sl.) .Potreban mi je njegov broj telefona. Moj telefon:011/8161-883 Zoran
electron.1475 oper,
>> sorry, moram da branim intel-a: >> >> CJNE @r0,#12,test >> jednako: trt mrt >> ... >> test: JC manje >> vece: trt vece >> ... >> manje: trt manje >> ... Skoro pa makro. A mogu i ja malo da branim intela :) >> 6.1465 ORKA.4:electron >> >> Kuku, a sta ako necu odmah da skacem, nego samo da zapamtim rezultat >> poredjenja ( na steku, npr.) ? cjne @r0, #12, l1 l1: push psw Daj da prestanemo, ispašće na kraju kako je 31ca solidna mašina ;)
electron.1476 jablan,
>> "Spektrum prirucnik" gde ti je opisan i hardver i softver za >> RS232 interfejs. Cena knjige je po poslednjem katalogu 10 din. > Hey, JABLAN, Covek je u pravu... > A ja i zaboravio da se o ovome nekada pricalo. Fala svima, posebno obradi (valjda sam ubo padež), što nas je poštedeo mučenja. Ovim je slučaj zvani 'RS232 na Spectrumu' zaključen. Znači, dosta teorije, sada malo prakse... Sestro, lemilicu... :)
electron.1477 mitcho,
> Da ne spominjem one ružne .xcl fajlove. Da su ružni, jesu :) Ali, navikne se čovek. > Čiji map fajl ne mogu da poturim mom simulatoru ;) Većina E, to je druga stvar. Ja simulator ne koristim. Odnosno, ne volim da ga koristim, pa to izbegavam kad god mogu, a mogu uvek. Dotični sam koristio samo za neke delove koda pisane u asembleru, pa ne mogu da tvrdim da li postoji simulator koji "guta" Archimedesa.
electron.1478 cubra,
.oOo.> Kuku, a CJNE ?... .oOo. .oOo. Kuku, a sta ako necu odmah da skacem, nego samo da zapamtim .oOo. rezultat poredjenja ( na steku, npr.) ? Mi samo nešto kukamo. Nije lako napraviti kontroler, i ja mislim da je Filips (ne Intel, nego baš Filips) napravio dobar posao i dobre kontrolere. Normalono, imaju oni i svojih mana, ali ima ih i Motorola. Jer da je Motorola toliko bolja, svi bi koristili samo nju. I obrnuto. E sad, da li ćemo da upotrebimo 2 instrukcije više ili manje, to nas jako boli... A moji EPROMI od 32 Kb na pločicama uglavnom zvrlje poluprazni... Pozdrav, Denis
electron.1479 prvul,
> Trebalo bi mi izvodjenje formula za induktivni i kapacitivni otpor > (Xl=oL, Xc=1/oC, o=malo omega, kružna frekvencija :). Molio bih neku dobru > dušu da to napiše ovde (valjda nije ništa komplikovano :), jer nema u mojoj Pa, zahteva malo diferencijalnih jednačina ako ti treba baš pravo izvodđenje. Treba poći od toga da je Ic=C*dUc/dt (kroz kondenzator je struja jednaka C puta izvod napona po vremenu). Dalje, pretpostavi se da je Uc=U0*sin(omega*t+teta) (dakle, napon je prostoperiodična funkcija vremena). Iz ta dva se lako dobije Ic=C*U0*cos(omega*t+teta). E, sada u formulama za Ic i Uc one sinuse i kosinuse izrazis u eksponencijalnom obliku ( sin(x)=(e^(j*x)-e^-(j*x))/j , slicno je i za kosinus) i onda uvedes konvenciju da od ona dva eksponencijalna clana posmatramo samo jedan, pa da se dalje e^(j*omega*t) podrazumeva i da se ne mora pisati. Tako dobiješ najzad napone i struje u kompleksnom obliku, a onda kažeš da je Xc=Uc/Ic u kompleksnom obliku i tako dobiješ kompleksnu impedansu za kondenzator. Za kalem je slično, samo je diferencijalna jednačina Ul=L*dIl/dt...
electron.1480 zeljkoj,
> Pa, zahteva malo diferencijalnih jednačina ako ti treba baš > pravo izvodđenje. Uh, uh, a jel' može bez ovoga? :) Ne znam još ni šta su diferencijalne jednačine. :)))
electron.1481 spantic,
> Uh, uh, a jel' može bez ovoga? :) > Ne znam još ni šta su diferencijalne jednačine. :))) Ako ti to više odgovara možemo da ih prevedemo na linearni oblik. Samo žemo preći na Laplasove jednačine :)
electron.1482 spantic,
> Uh, uh, a jel' može bez ovoga? :) > Ne znam još ni šta su diferencijalne jednačine. :))) Ako ti to više odgovara možemo da ih prevedemo na linearni oblik. Samo žemo preći na Laplasove jednačine :)
electron.1483 crncic,
LED displey, 7 segmenata. Potrebna mi je šema 'uredjaja' koji će redom da uključuje segmente tako da displej pokazuje cifre, i to redom 1,2...,9,0. To bi verovatno trebalo da bude u izvedbi sa nekim logičkim kolima... Poželjno je da se reguliše i brzina premene cifara.
electron.1484 zeljkoj,
> Ako ti to više odgovara možemo da ih prevedemo > na linearni oblik. Hm... da vidimo... :)
electron.1485 spantic,
>> Ako ti to više odgovara možemo da ih prevedemo >> na linearni oblik. > > Hm... da vidimo... :) Važi > Induktivni kalem: u(t)=L * di(t)/dt L(u(t))= L*s*I početni uslov ne treba zaboraviti naravno Kondenzator: i(t) = C du(t)/dt L(i(t)) = C*s*I
electron.1486 vbole,
> Skoro pa makro. A mogu i ja malo da branim intela :) > >>> Kuku, a sta ako necu odmah da skacem, nego samo da zapamtim rezultat >>> poredjenja ( na steku, npr.) ? > > cjne @r0, #12, l1 > l1: push psw I sta si zapamtio, kad psw-registar nema zero-flag ?? Perovicu, perovicu, jel' vidis da i C i PL\M imaju nedostatke - ne pustaju te do makine... ;)) > Daj da prestanemo, ispasce na kraju kako je 31ca solidna > masina ;) ok, prestajem monumentalno. pozdrav, bole
electron.1487 vbole,
> da je Filips (ne Intel, nego bas Filips) napravio dobar posao i > dobre kontrolere. Normalono, imaju oni i svojih mana, ali ima ih > i Motorola. Jer da je Motorola toliko bolja, svi bi koristili samo nju. 80C31 = 5.00DEM MOTOROLA = 5-6 * 80c31 za 20-25DEM razlike imas i RAM i EPROM i EEPROM i kvarc i logiku - samo sto je RAM od 8KB, EPROM od 32KB, EEPROM od 2KB, pa ti vidi zasto. Ipak mislim da treba biti objektivan - niko od nas nije izmislio ni 8031 ni 6811, pa da se oseca licno pogodjenim (uvredjenim ?). Ako neki kontroler nema neku naredbu ili mogucnost - nema i gotovo, zalud prica o tome sta onaj drugi sve nema ili ne moze... > I obrnuto. E sad, da li cemo da upotrebimo 2 instrukcije vise > ili manje, to nas jako boli... A moji EPROMI od 32 Kb na plocicama > uglavnom zvrlje poluprazni... Slazem se. pozdrav, bole
electron.1488 vbole,
> LED displey, 7 segmenata. > Potrebna mi je sema 'uredjaja' koji ce redom da ukljucuje ^^^^^ > segmente tako da displej pokazuje cifre, i to redom 1,2...,9,0. > To bi verovatno trebalo da bude u izvedbi sa nekim logickim > kolima... Pozeljno je da se regulise i brzina premene cifara. Kako mislis redom da ukljucuje ? Oscilator, na pritisak tastera ili ? Mislim da u RK "Nikola Tesla" imaju vec gotovu plocicu za tako nesto. pozdrav, bole
electron.1489 stevicm,
U jednom ispravljacu za kamkorder, svicer, je u primarnom delu crko tranzistor, pretpostavljam, u TO220 kucistu sa oznakom FEC K-904, i mlogo mala zener dioda na kojoj pise samo 202. Dal neko zna kojim tranzistorom mogu da zamenim crknuti i za koji napon je dioda? Steva
electron.1490 zeljkoj,
> Važi > Ok, hvala. :)
electron.1491 oper,
>> I sta si zapamtio, kad psw-registar nema zero-flag ?? >> Perovicu, perovicu, jel' vidis da i C i PL\M imaju nedostatke >> - ne pustaju te do makine... ;)) Pa zapamtio sam sve što se zapamtiti moglo :) Znam da nema Z flag, nažalost, još uvek ne mogu sve u c-u, al' trudim se, pa možda jednog dana... Inače: clr f1 cjne r0, #12, l2 setb f1 l2: push psw >> ok, prestajem monumentalno. Ovo mi je bilo poslednje :)
electron.1492 crncic,
>> > Pa, zahteva malo diferencijalnih jednačina ako ti treba baš >> Uh, uh, a jel' može bez ovoga? :) Može, ali mislim da ovo ne predstavlja neki problem, baška što je to oblik koji se najčešće koristi u srednjim školama, i koji se traži od učenika.
electron.1493 crncic,
>> Kako mislis redom da ukljucuje ? >> Oscilator, na pritisak tastera ili ? Jednostavno, kad mu dovedeš napon (znači pritisak na taster) on počinje da broji redom: 1, 2, 3, ..., 0 pa opet iz početka.
electron.1494 vbole,
> Inace: > > clr f1 > cjne r0, #12, l2 > setb f1 > l2: push psw > inace: ; ---------------------------------------- #DEFINE comp(bb) \ push accu \ clr zero #DEFCONT \ clr c \ subb a,#bb \ jnz not_null #DEFCONT \ setb zero #DEFCONT \not_null pop accu ; ---------------------------------------- >>> ok, prestajem monumentalno. > Ovo mi je bilo poslednje :) A sto tvoja da bude poslednja ? :) pozdrav, bole
electron.1495 vbole,
> Jednostavno, kad mu dovedes napon (znaci pritisak na taster) on > pocinje da broji redom: 1, 2, 3, ..., 0 pa opet iz pocetka. evo ti nesto na brzinu. zipovani fajl je u epsonfx (240*216) formatu. copy /b brojac.prn prn: pozdrav, bole schema.zip
electron.1496 dulev,
Neko je trazio zamenu za 2SK904 (N-MOSFET, 800V, 2.5A) -> BUZ80. Posto ne znam izvode za 904, moraces se snaci sam. Ako nije otstampano na samoj ploci, pretrazi stampu vodova. Napon za 202 ne znam. (dv)
electron.1497 crncic,
>> evo ti nesto na brzinu. >> zipovani fajl je u epsonfx (240*216) formatu. Hvala za šemu, ali što si je prevodio u epson prn file ? Zar nisi mogao da pošalješ u obliku bit-mape ili slično, ovako u stvari nisam dobio ništa jer nemam Epsonov štampač.
electron.1498 stevicm,
> Neko je trazio zamenu za 2SK904 (N-MOSFET, 800V, 2.5A) -> BUZ80. Hvala , HVALA, hvala!!!! Steva
electron.1499 frant,
> >> Kako mislis redom da ukljucuje ? > >> Oscilator, na pritisak tastera ili ? > > Jednostavno, kad mu dovedeš napon (znači pritisak na taster) on > počinje da broji redom: 1, 2, 3, ..., 0 pa opet iz početka. Najlakše ćeš izvesti to što ti treba uz pomoć 2 integrisana kola: CD 4026 B ... counter / display driver (disp. sa zaj. katodom!) NE 555 ... timer Najveći je problem naći odgovarajući displej, jer je kod nas slab izbor, a cene su visoke. CMOS kolo će odraditi brojanje i napajanje sedmosegmentnog displeja, a NE 555 će generisati takt za brojanje. Ova kombinacija kod mene radi OK, baš sam nešto slično pravio na eksperimentalnoj pločici. Naravno, može se dodati neki flip-flop, ako treba. Nisam baš razumeo na koji način treba da radi brojač (kada počinje da broji i kad završava, taster ili prekidač, sve to mora da se precizno odredi). Cifara može biti koliko hoćeš. Ako ti trebaju preciznije informacije, javi. Frant.
electron.1500 zurzul,
##> Hvala za šemu, ali što si je prevodio u epson prn file ? ##> Zar nisi mogao da pošalješ u obliku bit-mape ili slično, ##> ovako u stvari nisam dobio ništa jer nemam Epsonov štampač. Prošetaj do svog komšije. :)
electron.1501 vbole,
> Hvala za semu, ali sto si je prevodio u epson prn file ? > Zar nisi mogao da posaljes u obliku bit-mape ili slicno, > ovako u stvari nisam dobio nista jer nemam Epsonov stampac. Pa svaki stampac ima emulaciju EPSON-a, odn. podrzava tu rezoluciju - to bar nije problem.Ako hoces, prevescu u BMP ili PCX, ali gubis na preciznosti. Osim toga, sema je krajnje prosta, bolje prosetaj do RK "Nikola Tesla" i uzmi gotovu plocicu - stampa, nagrizanje, busenje i ostalo se ne isplati za to. pozdrav, bole
electron.1502 ssimeunovic,
Ima li nekog da programira AMD MACH 2 PLD-ove (44-pinski PLCC)?
electron.1503 stevicm,
Imam problema sa popravkom jednog ispravljaca i punjaca, svicer, za Grundig kamkorder. Naime doticnom je crkao jedan otpornik od 200 oma, fet BUZ80 i zener dioda sa oznakom 202. Posto pojma nemam koja je to dioda, mozda nekom od iskusnijih padne na pamet koja je, da napisem da se nalazi izmedju 1 i 3 nozice tranzistora. Dal neko ima ideju koja bi to dioda mogla da bude? Steva p.s. Ako neko zna gde mogu da nadjem EAGLE 3 neka se javi u mail!
electron.1504 zkrstic,
>> fet BUZ80 i zener dioda sa oznakom 202. Posto pojma nemam koja je to Hmmm, BUZ 80 je za cca 800V, 3.8A, tako da mi pada na pamet da nije diodlica kojim slučajem 200V, obeležena notacijom kao keramički kondenzatori ? Ono što je čudno, to je da i ZF serijja ( 0.4W ) i ZY serija ( 1.3W ) zener dioda koje imam u radnji su obeležene apsolutno normalno. Zkr
electron.1505 vbole,
> Grundig kamkorder. Naime doticnom je crkao jedan otpornik od 200 oma, > fet BUZ80 i zener dioda sa oznakom 202. Posto pojma nemam koja je to Jel' sigurno cenerka ? Tako se obicno obelezavaju ultra-brze diode - prva ( od tri ) cifre za amperazu, zadnje dve za napon.Ako ima cetiri cifre, onda prve dve za A. U tvom slucaju bi bilo 2A/200V. Postoji i Foto-dioda SFH 202 ( ? ). pozdrav, bole
electron.1506 kanki,
Treba da uzmem jednu Philips TV ali ima jedan kvar, neće da radi store, traženje kanala i pojačava samo do određene granice. U TVu su samo 4 ic kola i to: TMP47c434n3415 TDA 8305 TDA 3565 TDA 3653b Šta mu je doktore???
electron.1507 stevicm,
> Jel' sigurno cenerka ? > Tako se obicno obelezavaju ultra-brze diode - prva ( od tri ) cifre za > amperazu, zadnje dve za napon.Ako ima cetiri cifre, onda prve dve za A. > U tvom slucaju bi bilo 2A/200V. > Postoji i Foto-dioda SFH 202 ( ? ). Na plocici sa strane stampe, gde se nalazi doticna dioda je nacrtan simbol za zener diode. Inace dioda je u staklenom kucistu, velicine 3mm, tako da nema sanse da tera 2A.
electron.1508 pifat,
Molim sve radio-amatere koji koriste Sezam da mi se jave na mail, da bi znao koliko mesta za prosirenje grupe treba da trazim od uprave. 73, Igor YT1MM
electron.1509 pifat,
Kako je grupa za radioamatere znatno prosirena, jos jednom molim potencijalne clanove da se sto pre jave na mail. 73, Igor YT1MM
electron.1510 llia,
Imam jednu home made karticu koja upravlja nekim step motorom... e ja sam izgubio papiric sa adresom te kartice pa ako ima pomoci javite se ljudi ! 10x unapred !
electron.1511 kvale,
Da li neko zna šemu za razdelnik za telefon bez relea. Ako zna molim da je pošalje u bilo kom formatu. Goran
electron.1512 tomil,
> Da li neko zna šemu za razdelnik za telefon bez relea. Ako zna >molim da je pošalje u bilo kom formatu. Probaj ovu ako ti odgovara. Sema je u HPGL formatu! Pozdrav Misa. telefsw.zip
electron.1513 tomil,
>Imam jednu home made karticu koja upravlja nekim step motorom... Prema dokumentaciji IBM adrese portova od 300h...31Fh su ostavljene za raznorazne eksperimentalne kartice i trebalo bi da budu slobodne. E sad, ako je konstruktor doticne zeleo da bude u skladu sa standardom,verovatno su to te adrese. U suprotnom moraces da skines semu sa stampane ploce i da vidis koje su adrese u pitanju. Pozdrav Misa.
electron.1514 llia,
!?!> Prema dokumentaciji IBM adrese portova od 300h...31Fh su !?!> ostavljene za raznorazne eksperimentalne kartice i trebalo bi da !?!> budu slobodne. 10x, nasao sam je vec :).. adrsa joj je 310h Btw, da li neko zna koliko kosta sledeci tranzistor: TIP 120 Cya
electron.1515 vstan,
>> Da li neko zna semu za razdelnik za telefon bez relea. Ako zna > ========= > Probaj ovu ako ti odgovara. Jesi li probao da li, tj. kako, radi ?
electron.1516 tomil,
> Jesi li probao da li, tj. kako, radi ? Radi. Tj iskljucuje drugi telefon, tako da ne postoji mogucnost da ti neko sa drugog telefona prekine vezu, ili da prisluskuje. ---------------------------------- Evo i jedne seme za merenje kapaciteta kondenzatora - dodatak za digitalni voltmetar. Opsezi merenja 2, 20, 200 nF, 2, 20, 200 uF. Sema je data u HPGL formatu. cmetar.zip
electron.1517 zkrstic,
>> Btw, da li neko zna koliko kosta sledeci tranzistor: >> TIP 120 Zamena je BD901, košta cca 9.5 dinara za normalan. Normalan BD901 <> EI, MEV, Tesla... Zkr
electron.1518 vstan,
> Zkr Imas li novi spisak iz R.kluba, da ga okacis ovde ?
electron.1519 vladak,
Jedno pitanjce vezano za nabavku hardware-a koji više liči na PLC nego na PC. Potrebna je informacija o nekom postojećem modelu akvizitera podataka koji može da radi sa baterijskim napajanjem u dužem vremenskom periodu. Ovaj akviziter je dovoljno da ima barem jedan digitalni ulaz za napon 0-6 V oko 64 K RAM-a i 8-bitni procesor. Akvizicija se sastoji u beleženju podataka datum, vreme, broj impulsa, što znači da mora da ima i časovnik realnog vremena i RS-232 za komunikaciju sa PC računarom. Napominjem da je potrošnja ove sprave najkritičnija stavka, jer se baterijski napaja, tako da treba da iznosi do 10 mA, što manje to bolje. Ukoliko ima zainteresovanih koji mogu da konstruišu ili već imaju gotovo rešenje za ovakvu spravu, pozivam ih da mi se jave na mail radi dogovora o davanju ponude. Radi se o PRAVOM poslu sa PRAVIM parama. Potrebno je 5 komada ovakvog akvizitera za početak.
electron.1520 centrotextil,
Molim da mi se na mail jave ljudi koji znaju gde bih mogao kupiti feritne štapove (odn. feritne antene) Već sam proveravao fabriku ei feriti, rk nikola tesla, pro musicu.. Takodje bih voleo da čujem ljude iz imtel-a koji se ovim materijalom (mislim na ferit) bave u mikrotalasnoj tehnici hvala pozdrav branko djokic
electron.1521 tomil,
> Sema je data u HPGL formatu. > ====== Za one koji ne znaju, fajl u HPGL (Graficki jezik za HP plotere) formatu mogu da odstampaju na printeru, ili prikazu na ekranu pomocu programa PRINTGL - nalazi se u diru \dos\printer\. Ovim programom podrzano je dosta printera matricnih i laserskih, kao i gotovo sve video karte CGA, EGA, VGA, HERCULES. Opcije su zaista brojne, pa je najbolje procitati uputstvo koje ide uz doticni program. Seme koje sam ja slao, su u HPGL formatu sa ekstenzijom .HP i u potpunosti odgovara fajlu sa "standardnom" ekstenzijom .PLT . Misa.
electron.1522 nothingman,
Prodaje li neko adapter koji povezuje PC sa dekorderom? Ako ne, znate li mozda de se to moze naci ili napraviti?
electron.1523 mpavlo,
Da li neko ima elektricnu semu za Yugo 55 ('91.god.)? Imam jedan problem - desno svetlo mi radi slabije, a kada sam izmerio napon na kontaktima, ispalo je oko 6V. Zna li neko gde bi mogao da bude uzrok takvog pada napona? Znam da je najjednostavniji odgovor "Idi kod autoelektricara", ali hteo bih sam da popravim stvar.
electron.1524 zkrstic,
>> Prodaje li neko adapter koji povezuje PC sa dekorderom? >> Ako ne, znate li mozda de se to moze naci ili napraviti? Šta ti je to "dekorder" ili dekoder ? Šta to radi ?
electron.1526 centrotextil,
Pre nego što odeš kod električara, proveri dve stvari: 1. Osigurače: da li DOBRO i ČVRSTO stoje u ležištu, i da li slučajno imaju neki neprimetan prekid, ili istanjen provodnik 2. Spoj na masu (nalazi se na blatobranu). To je zajednička masa za migavce, svetla itd. Odvrni zavrtanj, pročisti kontakte i ponovo ga DOBRO zavrni. Pretpostavljam da si proverio kvalitet kontakta na priključku sijalice. Svi kontakti moraju biti jako dobri zbog jačine struje koja kroz njih prolazi (cca 5 - 10 A), odnosno ako postoji čak i vrlo mali otpor, neprimetan za instrument (ommetar), pri prolasku struje ove jačine javiće se značajan pad napona Izvesti o rezultatima pozdrav branko djokić
electron.1527 superhik,
Poruka od drugara: Menjam elektrolitski kondenzator 12500(mikrofarada)/16V za 6800(mikrofarada)/40V(35V) telefon 109628 Igor
electron.1528 mpavlo,
> 2. Spoj na masu (nalazi se na blatobranu). > Izvesti o rezultatima Bravo. Kvar je bio bas u tom srafu. Kada sam ga ocistio, svetlo je zasjalo punom snagom. Imam jos jedno pitanje - koje potrosace kontrolise relej koji se nalazi pored osiguracke kutije? Hvala na pomoci. pozdrav, Milan.
electron.1529 centrotextil,
Drago mi je da sam ti pomogao. Ovo je bio odgovor iz prakse, pošto sam ja moj YUGO 55 u garanciji vozio u servis - kod mene je bila komična situacija: kad uključiš migavce gasi se svetlo na suprotnoj strani i tome slično, a kvar je rešen pritezanjem mase. Nisam toliki poznavalac auto elektrike da bih ti mogao odgovoriti na pitanje u vezi releja - mogući odgovori su: oborena svetla, duga svetla i mislim da je relejom kontrolisan takodje grejač zadnjeg stakla - probaj da sukcesivnim uključivanjem ovih potrošača vidiš koji ga aktivira (pošto vidim da imaš UNIMER). pozdrav branko djokić (radio-amater po hobiju)
electron.1530 easyd,
Drugar je projektovao elektronski uredjaj i potrebno je da ga ATESTIRA... Dali neko ima podatke o tome sta sve treba za ATEST elektronskog uredjaja? Da li je tacno da se atest radi u Nisu? hvala, easyd...
electron.1531 vstan,
> branko djokic (radio-amater po hobiju) Kad si se prijavio ;) da pitam - komsiji treba shema za modem za paket-radio (UKT) i odgovarajuci SW za PC. Ima li ko tako nesto ?
electron.1533 pifat,
Sotver za paket radio, a i za druge radioamaterske potrebe bi uskoro trebalo da se nađe u zasebnom direktorijumu na Sezamu. Šemu za TNC nisam video (iako sam čuo za nešto prosto sa NE556), a ako se pojavi, biće brzo ovde. P.S. Ubedi komšiju da se učlani na Sezam, imamo brojnu grupu ovde. 73, Igor YT1MM
electron.1534 stevicm,
> Sta ti je to "dekorder" ili dekoder ? Sta to radi ? Coveku treba ono sto sam svojevremeno ovde oglasavao. Potrebna mu je kartica koja se ubacuje u slot Videocrypt ili D2MAC dekodera, preko seriskog porta se poveze sa PCom i startovanjem SEASON-like programa gledaju skremblovani kanali! Posto se jos nije pojavila verzija programa za SKY 10 karticu, trenutno rade u videokriptu Adult na Astri i Eurotika na 13E, i velika vecina D2MAC kanala!
electron.1535 velicko,
Problem sa jednim starijim prenosnim MAC-om. :( Stanje u kome sam ga zateko je Pokvaren ispravljač (switch), a preko ekrana samo linije. :( Disk se uopšte ne zavrti.. Inače, disk je scsii, ali je na matičnu ploču povezan samo data kablom?!? Jel to neko pre mene vršljao po računaru, ili ja neznam da se ti diskovi napajaju preko data kabla? Do diska ide valjda samo 6V, kako mi reče jedan iskusniji PC serviser posle kratke seanse sa instrumentom, i začuđenom facom :) Zar se ne napajaju svi diskovi sa 12V? Any help? Inače, zanima me ako neko zna karakteristike ili zamenu za čip sa 5 nožica koji ima oznaku LT1070 CT i za tranzistor IRF 9Z30. Sve je ovo naravno primećeno na ploči dotičnog mac-a.
electron.1536 ljubisha,
Drugaru je pala na pamet jedna lepa ideja ali je pitanje kako je realizovati. Hoće da napravi sat koji će umesto skazaljki da ima LED diode za minute i sate. Uz dodatno opterećenje da to bude 24-ni sat. Jel ima neko možda neku ideju čime bi se ovo moglo izvesti? Dve gru- pe brojača, jedna broji do 60 a druga do 24.
electron.1537 vstan,
> P.S. Ubedi komsiju da se uclani na Sezam, imamo brojnu grupu > ovde. 73, Igor YT1MM Ma ubedicu ga kada kupi PC :)) Za pocetak/probu hteli smo da koristimo moj.
electron.1538 vstan,
> Drugar je projektovao elektronski uredjaj > i potrebno je da ga ATESTIRA... > > Da li je tacno da se atest radi u Nisu? Znam da se u Nisu vrsi atest na radio smetnje (ono "RSO otklonjeno").
electron.1539 velicko,
>+ Jel ima neko možda neku ideju čime bi se ovo moglo izvesti? >+ Dve gru- pe brojača, jedna broji do 60 a druga do 24. Bila je šema u nekom radio amateru, od pre desetak godina. Sorry, ne mogu da budem precizniji, nemam više te časopise..
electron.1540 madamov,
> Inače, zanima me ako neko zna karakteristike ili > zamenu za čip sa 5 nožica koji ima oznaku LT1070 CT > i za tranzistor IRF 9Z30. Nisam hardveraš, ali iz iskustva sa Mekom mi je poznato da se ovakve stvari teško mogu naći kada je o Meku reč, većinom su to specijalno pravljene komponente za Apple Computer Inc. > Any help? 222-1746, Application, traži Popa i budi uporan, najbolje je da ostaviš poruku sa brojem telefona i to nekoliko puta, čovek je stalno u gužvi i na terenu (jedini ovlašćeni serviser Apple hardvera u krugu od 400 km), ali se javi, nekad čak i posle nekoliko dana, samo treba biti uporan.
electron.1541 biber,
Trebala bi mi sema kvalitetnog mikrofonskog pretpojacala, za dinamicke mikrofone impedanse od 150 do 250 oma. Potrebno je promenljivo pojacanje od +20 do +70 dB, i izlaz linijski ( valjda 160 mV/47 kOma odnosno 0.775 V / ?kOma ?) Je li izvodljivo to uraditi sa NE5532 ili TL072 ? Otvarajuci jednu kvalitetnu miksetu, sam video upravo ta kola. Koristila bi mi i neka teorijska razmatranja proracuna i izrade pretpojacala. Sta znace slovne oznake iza broja kola npr. NE5532P, NE5532N NE5532AP ili TL072CN ?
electron.1542 tomil,
>Hoće da napravi sat koji će umesto skazaljki da ima LED >diode za minute i sate. Sličnu šemu imaš u Radio_Amateru 12/83 (decembar 1983.). Ako hoćeš da je pojednostaviš, uzmi kristal od 4,194304 MHz za oscilator i podeli frekvenciju sa 2^22 ( CD_4521 ), da bi dobio klok od 1Hz za sekunde. Dalje pojednostavljenje je da iskoristiš po 2 brojača/dekodera CD_4017 i 6 tranzistora (ili invertora) za pobudu katoda LED, umesto u šemi predloženih po 8, za brojanje minuta i sekundi. >Dve grupe brojača, jedna broji do 60 a druga do 24. Šta će ti brojač do 24, valjda je dovoljno do 12, ako je kao na klasičnom satu sa skazaljkama? Miša.
electron.1543 ljubisha,
>Sličnu šemu imaš u Radio_Amateru 12/83 (decembar 1983.). Hvala. >Štajač do 24, valjda je dovoljno do 12, ako je >kao na klasičnom satu sa skazaljkama? Kad već nije klasičan onda će i vreme da bude neobično. A kukam i za jednim ručnim časovnikom koji ima 24-časovno prikaz. :)
electron.1544 zkrstic,
>> ATEST Prvo da kažem ono što kada mi se pomene atestiranje ili umeravanje instrumenata: JAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAO! :(( Radi se i u Nišu, a i na još 9 ili 10 lokacija u YU. Problem je veoma jednostavan što jaučem - CENA! Država je propisala atestiranje za raznorazne električne uredjaje, bilo da ih uvoziš ili sam praviš ( lemilice, bušilice... ) ali nije rekla ni u jednom stavu tog propisa kako to treba da izgleda i naravno koliko ovlašćena firma ( državna, naravno ) treba da te kazni za odredjenu uslugu. Konkretno, nišlije ne rade praktično ništa ( uredjaj NIJE bio otvoren ) a uzmu i do pet uzoraka koje posle ne vraćaju. Cena je bila oko 8000 dinara. Kod umeravanja ( instrumenti ) stvar je još gora. Radi samo Zavo za mere i dragocene metale u Bgd-u, taksa je 60-70 dinara ali se za svaki tip plaćaju norma sati ( jedan sat je cca 30 dinara ). Na moje pitanje "Koliko norma sati Vam treba za ovaj maleni digitalni multimetar koji već ima evropski CE sertifikat" dobio sam odgovor: "OKO 150"!!! Sto pedeset norma sati !!!!!! Potpom prilikom svakog uvoza još po 30 dinara po komadu za verifikovanje da je "TO BAŠ TO" ;<<<<< E sad, šta da se radi. Nemam pri sebi spisak ovlašćenih firmi za atestiranje, mislim da baš u pomenutom Zavodu za mere se može dobiti, pa bi najbolje bilo njih uzjahati, pa redom po pomenutim firmama. Možda se neko smiluje i da atest po povoljnoj ceni. Jendo pitanje: "Da li je tvom ortaku neophodan atest ?" Pozdrav, Zkr
electron.1545 easyd,
> Jendo pitanje: "Da li je tvom ortaku neophodan atest ?" Pa s' obzirom da bi uredjaj bio za dalju prodaju (naravno) a da se kaci na jako kvalitetne uredjaje i to prvenstveno u fabrikama i slicnim R.O. ljudi koji su zainteresovani (a ima ih) oce da pazare samo uz ATEST... Pa, razumem ih... Zamisli dodje neki baja i kaze pa ovo Vam nije atestirano, moracete da zat6vorite radnju dok ne proverimo sigurnost Vasih uredjaja... poz, easyd...
electron.1546 vstan,
> E sad, sta da se radi. Nemam pri sebi spisak ovlascenih firmi > za atestiranje, mislim da bas u pomenutom Zavodu za mere se > moze dobiti, pa bi najbolje bilo njih uzjahati, pa redom po > pomenutim firmama. Mozda se neko smiluje i da atest po Moja firma bazdari mernu opremu u zavodu Moma Stanojlovic. Ako si zainteresovan da kacim tel.
electron.1547 dulev,
> Inace, zanima me ako neko zna karakteristike ili > zamenu za cip sa 5 nozica koji ima oznaku LT1070 CT > i za tranzistor IRF 9Z30. LT1070CT je Switching Regulator i nema zamenu. Ono sto je jos neprijatnije je cena: >30DEM. IRF9Z30 ne postoji i verovatno je greska u kucanju ili je lose procitano. Vrlo je moguce da se radi o IRF9230: P-ch FET (VMOS), 200V, 6.5A, 75W, TO3. (dv)
electron.1548 velicko,
>+ LT1070CT je Switching Regulator i nema zamenu. Ono sto je jos thanks. :)
electron.1549 tomil,
Nekada su u ovoj konferenciji ostavljali adrese i telefone prodavnica elektronskih komponenata, pa evo jedne nove: Videocentar iz Zaječara otvorio je prodavnicu u Beogradu: Balkanska 29 II sprat lokal br. 15 Tel.:011/686-235 Miša.
electron.1550 biber,
Koje su zamene za BD 709 i BD 710? Nesto sto ima po nasim prodavnicama.
electron.1551 nglisic,
>> Je li izvodljivo to uraditi sa NE5532 ili TL072 ? >> Otvarajuci jednu kvalitetnu miksetu, sam video upravo ta kola. Nemam pri ruci tehničke podatke, ali bi trebalo narocito ovi prvi da budu OK. TL07x su deklarisani kao malošumni, ali su po tom pitanju ispod NE5532. Drugo, NE5534 (3.5nV) ima bolje karakteristike u pogledu šuma od NE5532 (5nV). Osim NE553x preporučujem i LM833 (4.5nV i THD 0.002%). To su sve kola koja imaju i OK cenu. Zatim, tu je i MC33078 (4.5nV THD 0.002%), pa TLE2027CP (2.5nV THD 0.002%) itd. Mogu se koristiti i operacioni pojačavači iz OP serije (OP27, OP37). Ima ih zaista mnogo koji su bolji od TL07x. TL se mogu koristiti eventualno u završnim stepenima miksete/pretpojačavača gde je ukupni nivo signala viši te ne može doći do degradacije odnosa signal/šum. Međutim sledi jedan koji se po šumnim karakteristikama (a i po ceni) izdvaja: LT1028CN8 (0.9nV THD 0.01%) Takođe postoji čitava paleta specijalizovanih namenskih pretpojačavača (npr. mikrofonski) čije su karakteristike sjajne (a cena poprilična): Proizvođač: Analog Devices SSM2015P mikrofonski pojačavač SSM2016P diferencijalni pretp. (0.8nV .003% THD) SSM2017P .... itd Zatim tu je GEC-Plessey SL561CDP (0.8nV) O nekim Burr-Brown kolima da i ne govorim ;) Ovo bi trebalo da bude dovoljno da se stekne neka predstava za izbor kola... Napomena: sve veličine date u nV su zapravo nV/sqrt(Hz)
electron.1552 tomil,
> Koje su zamene za BD 709 i BD 710? BD709/710 Uce=80V, Ic=12A, P=75W, možeš da kupiš kod "SD electronic" iz Niša po 2,5 DEM. Ako si iz Beograda pogledaj u "Vremeplovu", ako nemaju, možeš da naručiš. Moguće zamene su BD743b/744b, Ic=15A, P=90W, ima ih kod "ITC electronic", možda i u "RK Nikola Tesla". Za adrese i telefone pomenutih pogledaj ORKA.4, poruka 6.1366. > Nesto sto ima po nasim prodavnicama. Ako si mislio na "Robne kuće Beograd", ili "Elektrotehna", slobodno zaboravi, oni nemaju to! Miša.
electron.1553 biber,
Ponovo elektronski satovi luduju. Mislim na one radio satove. Ima li neko objasnjenje? Frekvencija mreze? Ili nesto drugo?
electron.1554 zkrstic,
>> Koje su zamene za BD 709 i BD 710? BD 911 i BD 912 Radio klub, cena oko 10 din/komad, SGS-Thompson. 402-096, 422-792
electron.1555 ljubisha,
> Ponovo elektronski satovi luduju. Mislim na one radio satove. > Ima li neko objasnjenje? Frekvencija mreze? Ili nesto drugo? Frekvencija. :( I to sad kad legalno izvozimo struju što bi treba- lo da znači da smo povezani na neku od magistrala (Mađarska?) i da od njim dobijamo referencu. Iako i nije toliko čudno jer su oni već odavno pacijenti za čike u belom. :(
electron.1556 stefan,
> Ima li neko objasnjenje? Frekvencija mreze? Ili nesto drugo? Jeste, frekvencija struje.
electron.1557 vstan,
>> Ima li neko objasnjenje? Frekvencija mreze? > > Frekvencija. :( Evo malopre izmerih veoma stabilnih 50Hz (+1).
electron.1558 zeljkoj,
> Ponovo elektronski satovi luduju. Mislim na one radio satove. > Ima li neko objasnjenje? Frekvencija mreze? Ili nesto drugo? Svaki bolji digitalni sat bi trebalo da ima svoj kristalni oscilator koji mu služi kao izvor referentne frekvencije. E sad... ipak se dosta njih oslanja na frekvenciju mreže.
electron.1559 ljubisha,
>Svaki bolji digitalni sat bi trebalo da ima svoj kristalni oscilator koji >mu služi kao izvor referentne frekvencije. E sad... ipak se dosta njih >oslanja na frekvenciju mreže. Svaki bolji a u njih spadaju satovi u video rekorderima, daljincima i svi ručni kvarcni satovi. :) Elem, svi oni satovi koji služe za bu- buđenje (buvljak, cena 20DEM) se oslanjaju na mrežu.
electron.1560 ljubisha,
> Evo malopre izmerih veoma stabilnih 50Hz (+1). Što nije odgovor dok ne saznamo da li ti žure satovi. Onda ćemo da okrljivljujemo nekog drugog. :)
electron.1561 nenad,
> Frekvencija. :( I to sad kad legalno izvozimo struju što bi treba- > lo da znači da smo povezani na neku od magistrala (Mađarska?) i da od > njim dobijamo referencu. Koliko je meni poznato to još uvek nije slučaj. Za vreme sankcija bili smo isključeni iz evropske mreže i ovi naši su imali pred sobom veoma težak zadatak da na izuzetno malom prostoru i mreži održavaju konstantne vrednosti struje i ceo sistem operativnim. Možda se neko seća pre 15-ak godina je bila neka TV emisija u kojoj se pričalo o štednji električne energije, i kao demonstraciju su zamolili sve gledaoce da uključe veće potrošače (bojlere, grejalice, šporete...) i pokazali su kako se skala opterećenja u centrali EPS-a pomerila na jedno 4-5 puta veću vrednost i opasno primakla zoni kada pada sistem. Dok smo bili povezani, nije bio veliki problem da se recimo ugasi ceo Obrenovac. Tada bi frekvencija u celoj Evropi pala na recimo 49.9Hz, i to bi se na kraju meseca naplatilo našoj zemlji, ali je bar po krajnje korisnike bilo mnogo bezbolnije (što je valjda i razlog zašto postoji :).
electron.1562 ljubisha,
>Dok smo bili povezani, nije bio veliki problem da se recimo ugasi >ceo Obrenovi pala na recimo >49.9Hz, i to bi se na kraju meseca naplatilo našoj zemlji, ali je Jedno laičko pitanje (nema veze što sam po struci električar:)): ka- kve veze ima frekvencija sa brojem elektrana u sistemu? Da ponovim, takt (referenca) dobija sa jednog mesta. Dok smo bili pod sankcijama bili smo isključeni iz tog sistema i onda je stvarno bio problem samostalnog generisanja takta. Sad smo kao priključeni na si- stem a frekvencija odstupa. Da li smo mi ipak priključeni? P.S. Inače 'terza' je u ovoj temi (91 valjda) napisao par kilobajta teksta o ovoj temi
electron.1563 djcorto,
> Sto nije odgovor dok ne saznamo da li ti zure satovi. Onda cemo > da okrljivljujemo nekog drugog. :) Nas u videu (dakle, bolji ;)) zuri iz sve snage.
electron.1564 zkrstic,
>> > Sto nije odgovor dok ne saznamo da li ti zure satovi. Onda cemo >> > da okrljivljujemo nekog drugog. :) >> >> Nas u videu (dakle, bolji ;)) zuri iz sve snage. Očigledno da kupi takt sa napajanja. Prištedeli su na jednom kristalčetu i par komponentica. Uzgred, meni samo video radi kako valja ;>
electron.1565 madamov,
> > Sto nije odgovor dok ne saznamo da li ti zure satovi. Onda cemo > > da okrljivljujemo nekog drugog. :) > > Nas u videu (dakle, bolji ;)) zuri iz sve snage. A kod mene u firmi na štampaču počele da trepću dve lampice istovremeno koje nikad zajedno ne rade. Pustim ja nešto da štampam, kad drajver javi grešku: "Printer is having trouble warming up." Pogledam u uputstvo, kaže da kad te dve lampice istovremeno trepću treba zvati servisera. Ugasim štampač i odem da vrtim Popa u Application (reč je o Apple LaserWriter Pro 630 štampaču). Ostavim mu poruku kod sekretarice, usput još nešto obavim, cenim da sam se zadržao nekih pola sata, vratim se i ponovo uključim štampač koji ovaj put proradi bez greške. Jedino objašnjenje koje sam imao je da je krivac struja.
electron.1566 easyd,
> Jedino objasnjenje koje sam imao je da je krivac struja. Ili mu je bilo hladno... ;))) poz, easyd...
electron.1567 madamov,
> Ili mu je bilo hladno... ;))) Teško na +25. B) Od tada nema problema.
electron.1568 ljubisha,
Ako vas interesuje u fajlu je FM predajnik malo drugačiji od onih koji se prodaju kod nas. Šema je skinuta sa Heavens Trash-a a inače je skenirana iz nekog španskog časopisa. :) fmtrans.zip
electron.1569 zvezdan,
>> Ako vas interesuje u fajlu je FM predajnik malo Ima li neko šemu za STEREO FM predajnik? Ne mora da ima veliku snagu (za kućnu primenu), ali je bitno da bude stereo.
electron.1570 easyd,
> Ima li neko semu za STEREO FM predajnik? Ne mora da ima veliku > snagu (za kucnu primenu), ali je bitno da bude stereo. Koliko se ja razumem, predajnik je predajnik, treba ti samo STEREO KODER, koji ce da kodira 2 signala i onda sve to uvezes u predajnik itd... Videcu, ako je ostala neka shema iz mladjih dana... poz, easyd...
electron.1571 zvezdan,
>> Koliko se ja razumem, predajnik je predajnik, treba ti >> samo STEREO KODER OK, da preformulišem pitanje: ima li ko šemu za stereo koder? >> Videcu, ako je ostala neka shema iz mladjih dana... Please. Hvala unapred.
electron.1572 ljubisha,
>OK, da preformulišem pitanje: ima li ko šemu za stereo koder? Npr. TDA 3810 pseudo stereo, Radio Amater 1/1988. Čip je jeftin, zahteva par otpornika i kondenzatora i ima da se nađe kod nas.
electron.1573 zvezdan,
>> Npr. TDA 3810 pseudo stereo, Radio Amater 1/1988. Čip Da li može da se dobije skenirana šema, za nas koji nemamo navedeni broj? Šta to znači pseudo? Je li pravi stereo ili ne?
electron.1574 ljubisha,
>Da li može da se dobije skenirana šema, za nas koji nemamo >navedeni broj? Nemam skener. >Šta to znači pseudo? Je li pravi stereo ili ne? Piše sledeće: "TDA3810 (hilips/Valvo)... To je pseudo-stereo IK sačinjen od nekoliko operacionih pojačala, sumirajućih sklopova, analognih sklopki i kontro- lne logike. Posjeduje dva moda rada: pseudo-stereo (ulazni mono signal razbija na dva fazno pomaknuta signala, pomak je frekvencijski ovisan i stvara iluziju prostorne zvučne slike) i stereo s proširenom bazom (u ulazni stereo signal unosi frekvencijski ovisne fazne pomake stvara- jući iluziju da su zvučnici preko kojih se reproducira razmaknutiji no što fizički jesu)."
electron.1575 easyd,
> "TDA3810 (hilips/Valvo)... To je pseudo-stereo IK sacinjen od nekoliko Nesto mi se cini da to nije to.. Trazim i dalje... poz, easyd...
electron.1576 ljubisha,
Ljudi, potreban mi je šiber stereo (dupli) potenciometar 22Koma i to veliki (za niško pojačalo). Jel ima neko da me spasi?
electron.1577 biber,
Zna li ko raspored izvoda telefonskog trafoa. Imam trafo sa 8 izvoda (u dva reda po cetri) Hteo bih da ga iskoristim za povezivanje na pojacalo. Imam semu u kojoj figurise trafo sa dva namotaja od po 600 oma. Koje izvode da koristim?
electron.1578 dradalj,
Da slucajno neznate nekog ko ima bogatu kolekciju sema za ves masine Treba mi ustvari sema za masinu AEG-nova Regina model 1964 ! Masina je kompletna i u odlicnom stanju ali ima malo vise delova od onih koje se danas prave. Sve mi radi osim grejaca koji je ispravan. Hvala unapred.
electron.1579 dulev,
> Da slucajno neznate nekog ko ima bogatu kolekciju sema za ves masine > Treba mi ustvari sema za masinu AEG-nova Regina model 1964 ! > Masina je kompletna i u odlicnom stanju ali ima malo vise delova od > onih koje se danas prave. Sve mi radi osim grejaca koji je ispravan. Moguce da je stradao presostat, termostat, prekidac u programatoru, ili ... Ko je napravio problem, zavisi od toga kako je instalacija izvedena. Pomocu seme bi, sigurno, bilo lako naci resenje, ali ves masina nije toliko komplikovana da se ne bi moglo pratiti zice koje idu od grejaca i videti sa cime je vezan. BTW, postoji mogucnost da je i neka zica u prekidu, ali to je jako redak slucaj. (dv)
electron.1580 cnenad,
=> onih koje se danas prave. Sve mi radi osim grejaca koji je ispravan. A šta onda ne radi na mašini ?
electron.1581 dradalj,
Problem pomenute ves masine nije u nijednom delu tj. oni su svi ispravni. Poenta je u tome da je jedan "strucnjak" pomesao zice a kako masina ima tri presostata i dva programatora (izmadju ostalog) i jedan malo cudan termostat mogucnost nabadanja je vrlo mala. Naravno to sve resava sema masine :(
electron.1582 dulev,
> Problem pomenute ves masine nije u nijednom delu tj. oni su svi > ispravni. Poenta je u tome da je jedan "strucnjak" pomesao zice a kako > masina ima tri presostata i dva programatora (izmadju ostalog) i jedan > malo cudan termostat mogucnost nabadanja je vrlo mala. E, ovo si trebao da napises u prvoj poruci, pa bi odma bilo jasno. > Naravno to sve resava sema masine :( Na tvoju zalost, tako je. Ako su pomesani prikljucci na programatoru, postoji jedno resenje. Pogledaj da li su plasticne navlake na papucicama zica oznacene brojevima (slovima?). Ti brojevi (slova) predstavljaju oznake kontakata na programatoru. Ovo je "tanko" resenje, jer ko zna kako je AEG to zamislio, ali mozda bi moglo da nekako pomogne? BTW, nije mi bas najjasnije, zasto se u masinu moralo da "ulazi" kad je vec sve bilo ispravno? (dv)
electron.1583 dradalj,
Nazalost nema nikakvih plasticnih navlaka a sto se kvara tice otklanjan je drugi kvar (zalepio jedan od programatora) ali je majstor usput otkacio i par zica sa okolnih najblizih delova. Masina tera program normalno do kraja ali nece da ukljuci grejac. Nemorate vise da razbijate glavu oko toga poslacu jedno pisamce direktno u fabrika. Verovatno ce se i iznenaditi kad vide sliku doticne. Nadam se da ce se zainteresovati za problem. Hvala momci
electron.1584 kovacevicd,
Da li postoji principijalna šema sa OP-kolima (741) za deljenje dva data napona. Viđao sam šeme za množenje napona datom konstantom određenim otpornicima (povratnom spregom), diferenciranje, integriranje logaritmovanje i antilogaritmovanje. (Problemi analognih kompjutera) npr. ulazi U1=0.6mv U2=0.2mv izlaz U3 3 *C [mv] U1=1.2mv U2=0.4mv 3 *C U1=120mv U2= 40mv 3 *C U1=1.4mv U2=1.4mv 1 *C U1=1.4mv U2=0.1mv 14 *C U1=0.1mv U2=1.0mv 0.1*C U3 = C * ( U1 / U2 ) Konstanta C nije bitna mada bi bilo lepo da je ona 1. Inače ovaj sklop mi je potreban za jedan uređaj koji bi poredio dva napona i davao izveštaj i to u realnom vremenu. Inače to bi se moglo rešiti sa dva ADC 12bit konvertora i kompjuterom ali bi takav uređaj bio veoma skup nepraktičan i spor.
electron.1585 ljubisha,
Jel ima neko neku jednostavnu šemu za daljinski sa infra LED-om? Po- trebna mi je samo jedna komanda i treba mi nešto provereno što će da radi sve dok se ne pokvari. :)
electron.1586 tomil,
> Da li postoji principijalna šema sa OP-kolima (741) za deljenje >dva data napona. Viđao sam šeme za množenje napona datom konstantom Evo jedne principijelne šeme sa množačem i OP: ─────────────────────────────────┐ V1 │ ┌───────────┐ │ ┌───┤Vz X │ ┌┴┐ │ / \ Vy├───┐ │ │R └───────────┘ │ └┬┘ ┌\ │ V2 R │ │ \ │ ─────\/\/\/\─┴───┤- \ │ V2 │ >────────┴─── Vout= k* ---- ┌───┤+ / V1 │ │ / │ └/ │ ─┴─ Oba ova kola (množač i operacioni pojačavač) postoje u IC XR2208. Pozdrav Miša.
electron.1587 biber,
Zna li ko raspored pinova na RF modulatoru za Amigu? Poznanik ima visak (tacnije receno ima genlock), pa bi hteo da ga iskoristi za Falkona.
electron.1588 crncic,
Još jednom, umoljavam, potrebna el. šema za Telefunken TV, model SP21.
electron.1589 tomil,
>> Da li postoji principijalna šema sa OP-kolima (741) za deljenje >> dva data napona. Viđao sam šeme za množenje napona datom konstantom > > Evo jedne principijelne šeme sa množačem i OP: Šta ovo bi? Gde mi je još jedan red? Dakle, delitelj dva napona: ─────────────────────────────────┐ V1 │ ┌───────────┐ │ │ \ / Vx├───┘ ┌───┤Vz X │ ┌┴┐ │ / \ Vy├───┐ │ │R └───────────┘ │ └┬┘ ┌\ │ V2 R │ │ \ │ ─────\/\/\/\─┴───┤- \ │ V2 │ >────────┴─── Vout= k* ---- ┌───┤+ / V1 │ │ / │ └/ │ ─┴─ Miša.
electron.1590 dradalj,
Da li neko ima mozda semu za pravljenje kabla za stampac koji sa jedne strane ima din utikac a sa druge strane normalan izlaz za PC racunar. U nedostatku kertridza kojim bih ovo resio primoran sam da isti pravim. U pitanju je stapac STAR NL-10 Unapred hvala
electron.1591 tomil,
> Da li neko ima mozda semu za pravljenje kabla za stampac koji sa > jedne strane ima din utikac a sa druge strane normalan izlaz za PC > racunar. U nedostatku kertridza kojim bih ovo resio primoran sam da > isti pravim. U pitanju je stapac STAR NL-10 Jel' to beše onaj sa interfejsom za Commodore64? Ako jeste, mislim da je to uzaludan trud. Krenimo redom: Raspored pinova na Commodore priključku: (Serijski IEC) 1. SQR - (service request) signal kojim periferna jedinica (štampač) šalje mikroračunaru zahtev za interaptom 2. GND - masa 3. -ATN - (attention) signal koji računar šalje da upozori periferne jedinice da je sledeća informacija koju on šalje, adresa ili komanda 4. -CLK - sinhronizacioni signal koji omogućava sinhronu razmenu podataka između računara i periferne jedinice 5. -DATA - serijski podaci kodirani po tzv. PETASCII kodu, za svaki znak se šalje prvo bit najveće težine, a na kraju bit najmanje težine 6. -RES - reset signal koji služi za resetovanje perifernih jedinica Raspored pinova na paralelnom priključku za PC možeš naći u nekom od SEZAMNET direktorijuma u fajlu allcable.zip (ili tako nekako). Direktna veza PC->Commodore štampač, nije moguća, ali na primer možeš vezati sledeće pinove: Commodore (IEC): PC - DB25 (paralelni): pin 1. ----------- pin 10. -ACK - (ACKNOWLEDGE) štampač spreman za prijem novih podataka pin 2. ----------- pin 18. GND - bilo koji pin od 18 do 25 pin 3. ----------- pin 3. D1 - bit 1 magistrale podataka pin 4. ----------- pin 4. D2 - bit 2 magistrale podataka pin 5. ----------- pin 2. D0 - bit 0 magistrale podataka pin 6. ----------- pin 16. -INIT - inicijalizacija štampača Sada si ostvario fizičku vezu štampača i PC, čime je lakši deo posla završen. Da bi štampač radio treba još da napišeš drajver za njega, koji će zameniti standardne BIOS rutine i to INT17h, a verovatno i INT0Fh (IRQ07). To znači da treba da napišeš program(e) koji će softverski emulirati serijski protokol IEC i slati podatke ka štampaču u serijskom obliku. Kako to uraditi? Pa na primer pronađeš u literaturi protokol komunikacije IEC, iskoristiš i PCHELP datoteku (ima je na SEZAMU u nekom diru), za programiranje paralelnog porta PC i napišeš program. Da li će sada štampač raditi? Pa ako si sve uradio kako treba, hardversko povezivanje, program, verovatno da hoće, ali samo u DOS-u i to ne svi programi. Naime programi koji se direktno obraćaju paralelnom portu, a ima ih, neće, a verovatno neće raditi ni štampanje iz WINDOWS-a, pošto se i oni (nisam siguran), valjda direktno obraćaju hardveru zaobilazeći BIOS. Ako i posle sve ove pisanije budeš smatrao da to možeš da uradiš, ili da je oko 300DEM, koliko košta novi štampač (polovan još manje) mnogo, mogu samo da di poželim sreću u radu, stvarno će ti biti potrebna. Ja se lično nikada ne bih usudio da tako nešto radim. Pozdrav Miša.
electron.1592 dradalj,
Hvala ti na iscrpnom odgovoru, naravno ubedio si me. Mislim da je jedino pametno resenje da nabavim originalni interfejs za doticni stampac a imam neku informaciju da bi on trebao da kosta oko 90 DEM u Nemackoj. Pozdrav Dragan
electron.1593 iaca,
Evo jedne seme koju sam negde nasao i izvinjavam se onome cija je,a ko se ljuti. Zanima me samo jel' se prijem signala vrsi preko obicnog radio prijemnika ili je potreban poseban prijemnik. Radi na 88 - 108 MHz, a moze se podesiti i van ovog podrucja. Ant. │ ┌────┬──┬───────────┬────────┬─────┬──────┬─────■ + 9 V ┴ │ │ │ │ │ │ │ 27p┬ > 6p┴ │12K │ │ 2n2┴ │ L1- 6 namotaja lak └───< ┬ █ 12K█ 75K█ ┬ │ zice na telu 5 mm >L1 │ │ │ │ │ │ ┌───┼────┘ │ 4.7ŠF │ │ ┴ │ izvod na 1. namotaju │ │c │ ┌ │ │ │+ od hladnog kraja. 6p┴ \______├───┬──┤├───┤c │ ┌ ████│ ┬ e / b │ │ └ \_______├─────┤├───████│ Tranzistori su : │ │ │ │ e / b │ └ ████│ └───┤ │ │ ├───┐ │ 4.7ŠF │ 2 X BC 182 b │ │ ┴3n9 │ ┴ │ │ 680ŕ █ 6K8█ ┬ █ └┬┘ █6K8 │ ili slicni. │ │ │ 470ŕ│ 10│ŠF │ │ ┴ ┴ ┴ ┴ ┴ ┴ ┴ U nedostatku malog kondenzatorskog mikrofona sa 3 izvoda, moze se iskoristiti i onaj sa 2 izvoda s tim da se veze prema donjoj shemi. Dao sam i raspored izvoda na mikrofonu sa 3 izvoda. ┌─────■ + │ + ■─────┐ │ │ │ │ │ NF ■──██ ██──■ + 10K█ │ ███│ │ ├────■ NF │ ███│ │ █████ │███ │ NF ■─────┤ │ │ │███ │ █ 10K │ ┴ │ │ │ │ ┴ │ ┴ │ kako bi trebalo │ kako ne bi trebalo, │ Raspored izvoda na │ ali je mnogo bolje. │ mikrofonu sa 3 izvoda │a zasto je to tako ... ?│
electron.1594 ljubisha,
> U nedostatku malog kondenzatorskog mikrofona sa 3 izvoda, moze se iskoristiti > i onaj sa 2 izvoda s tim da se veze prema donjoj shemi. Koliko se sećam poslao sam šemu špijun bube koja se inače može ku- piti i na buvljaku a radi sa mikrofonom iz banana telefona.
electron.1595 kovacevicd,
┌───────────┐ │ │ \ / Vx├───┘ ┌───┤Vz X │ │ / \ Vy├───┐ └───────────┘ │ Mišo da li bi mogao da mi razbiješ ovaj mnozač, to jest da bude sa klasičnim OP-pojačivačima ( principijalna šema množača ). pozdrav Dejan.
electron.1596 tomil,
> Trebala bi mi sema kvalitetnog mikrofonskog pretpojacala, > za dinamicke mikrofone impedanse od 150 do 250 oma. Potrebno > je promenljivo pojacanje od +20 do +70 dB, i izlaz linijski > ( valjda 160 mV/47 kOma odnosno 0.775 V / ?kOma ?) Probaj ovu, ako ti odgovara (data je u HPGL formatu). Pojačanje računaš kao: A=1+R2/R1 (neinvertujući pojačavač) Za regulaciju pojačanja, u granu povratne sprege (R2) staviš potenciometar, ili redno otpornik i potenciometar, pri čemu je u jednom krajnjem položaju potenciometra pojačanje 20dB (praktično potenciometar je kratko spojen, pa je A=1+Rr/R1), a u drugom krajnjem položaju 70 dB (maks. otpor potenciometra A=1+(Rr+Rp)/R1). (Rr je otpor otpornika, Rp je otpor potenciometra.) Možda je čak bolje (zbog manjeg šuma i izobličenja), iza ovog sklopa dodati još jedan OP, koji bi pojačao signal do potrebnog nivoa za linijski izlaz (0.775 V / 600 Ohm). Pozdrav Miša. micpojac.zip
electron.1597 tomil,
> Mišo da li bi mogao da mi razbiješ ovaj mnozač, to jest da bude sa > klasičnim OP-pojačivačima ( principijalna šema množača ). Mogu samo da pokušam. Znači principijelna šema logaritamskog množača: Uiz=exp(ln(U1)+ln(U2)) R ┌─────────\ ┌─────\/\/\/───┐ │ \ R │ │ U1 ──┤ A1*ln(U1) >────\/\/\/─┤ │\ │ │ / ├────┤- \ │ ┌─────────\ └─────────/ │ │ \ │ │ U \ │ │ A2 >──┴────┤A2*exp(---) >── ┌─────────\ │ │ / U │ A1 / Uiz │ \ R │ ┌─┤+ / └─────────/ U2 ──┤ A1*ln(U2) >────\/\/\/─┘ │ │/ U=A1*(ln(U1)+ln(U2)) │ / │ =A1*ln(U1*U2) └─────────/ │ Uiz=A2*exp(U/A1) ─┴─ =A2*U1*U2 Šeme logaritamskog i antilogaritamskog pojačavača nadam se da imaš, da se ne mučim džabe, ubi me ova blok grafika. P.S. Nemoj da pomisliš da ja ovo znam, samo prepisujem iz knjige. Pozdrav Miša.
electron.1598 vdjole,
Da li neko ima raspored pinova na MC68881. Dobro bi došla i neka šema "standardnog" povezivanja sa procesorom (68000). Imam neku šemu koju bih želeo da prokontrolišem jer mi se čini da na njoj fali ponešto. Hvala unapred.
electron.1599 sljubisic,
> Koliko se secam poslao sam semu spijun bube koja se inace moze ku- > piti i na buvljaku a radi sa mikrofonom iz banana telefona. Ako nije tesko, jel moze neki mali pointer na broj poruke, ili mozda da to posaljes ponovo? Kad pomenu kapsulu iz banane :), ima li gde u Beo- gradu gde se mogu kupiti kondezatorske kapsule, malo bolje osetljivosti? Telefon sa interfonom nije bas neka olaksica ako morate prici na metar i govoriti prilicno glasno :) Btw, ima li sema nekog slicnog oscilatora koji moze raditi na extremno niskom naponu (sto nize to bolje) a da ima solidnu stabilnost ? I ima li neko neki slican oscilator, ali kontorlisan kristalom?
electron.1600 tomil,
> Da li neko ima raspored pinova na MC68881. Dobro bi došla i neka Evo ti raspored izvoda MC68881 i MC68000. Fajl je u HPGL formatu. Šemu povezivanja nemam, ovo je preuzeto iz biblioteke komponenata za PCAD. Pozdrav Miša. mc68881.zip
electron.1601 biber,
>> Da li neko ima raspored pinova na MC68881. Dobro bi dosla i neka sema Ako imas pristup Internetu, podatke o Motorolinim proizvodima mozes naci na http://www.motorola.com Slicno vazi i za Intel, Harris, Analog Devices... I oni imaju svoje stranice.
electron.1602 vdjole,
> ... MC 68881 Zahvaljujem na korisnim informacijama. Pozdrav Djole.
electron.1603 mpavlo,
> Slicno vazi i za Intel, Harris, Analog Devices... > I oni imaju svoje stranice. A znas li isto to za MAXTOR-a?
electron.1604 markiz,
Zna li ko nešto o diodi (Motororola) 1N 53 61B 432 stoji iza greca, paralelno sa elektrolitom, između + i gnd-a :)
electron.1605 floyd,
Udavi me burazer: da li neko zna koje su frekvencije tonova pri tonskom biranju tel. brojeva?
electron.1606 dulev,
> Zna li ko nesto o diodi (Motororola) 1N 53 61B 432 > stoji iza greca, paralelno sa elektrolitom, > izmedu + i gnd-a :) Zener dioda, 27V, 5W. (dv)
electron.1607 biber,
>> A znas li isto to za MAXTOR-a? Znam da sam nasao za WD, a za Maxtora se nisam interesovao. Mada sigurno imaju i oni svoju prezentaciju.
electron.1608 biber,
>> Probaj ovu, ako ti odgovara (data je u HPGL formatu). Cemu sluzi kondenzator C1, i kako si dosao do njegove vrednosti? Isto me zanima i za otpornike, kako im odredjujes vrednosti? Zasto ide trafo na ulazu? Kakvo jezgro tu ide? Odnos je 1:10, ali koliko da izaberem namotaja za primar, i koja debljina zice? >> Mozda je cak bolje (zbog manjeg suma i izoblicenja), iza ovog >> sklopa dodati jos jedan OP, koji bi pojacao signal do potrebnog >> nivoa za linijski izlaz (0.775 V / 600 Ohm). Koja pojacanja tom slucaju dodeliti svakom stepenu? Kako se onda povezuje prvi sa drugim OP. Jasno mi je da ce u tom slucaju biti manje izoblicenje, ali kako ce biti manji sum, kad ima vise komponenti (i akt. i pasivnih)?
electron.1609 biber,
>> Udavi me burazer: da li neko zna koje su frekvencije tonova pri >>tonskom biranju tel. brojeva? DTMF stands for Dual Tone Multi Frequency. These are the tones you get when you press a key on your telephone touchpad. The tone of the button is the sum of the column and row tones. The ABCD keys do not exist on standard telephones. 1209 1336 1477 1633 697 1 2 3 A 770 4 5 6 B 852 7 8 9 C 941 * 0 # D
electron.1610 tomil,
> Cemu sluzi kondenzator C1, i kako si dosao do njegove Kondenzator C1 služi da smanji pojačanje na višim frekvencijama, kako ne bi došlo do samooscilovanja pojačavača. Prelomna frekvencija (pad pojačanja = -6dB) se određuje iz izraza: 1 1 f=---------- Znači uslov je da je: R2=Xc=------- 2*Ń*R2*C1 2*Ń*f*C > Zasto ide trafo na ulazu? Kakvo jezgro tu ide? Odnos je Trafo je trnsformator impedanse, sa 200Ohm sa mikrofona, na ulaznu impedansu pojačavača. Na žalost, nemam nikakve podatke o njemu. Valjda se kupuje kao gotov, ili dolazi uz mikrofon (ne znam tačno). Pošto je on jedini "kritičan" element u relativno jednostavnoj šemi, u prilogu ti šaljem šemu pretpojačavača bez trafoa. -------------- Evo i nekih osnovnih podataka o operacionim pojačavačima, bez ulaženja u samu električnu šemu. Verovatno najveći deo toga (ili sve) već znaš, ali od viška glava ne boli. Dakle OP se šematski označava kao trougao sa dva ulaza i jednim izlazom. Ulaz označen kao "-" zove se invertujući i daje na izlazu napon pomeren fazno za 180° u odnosu na ulazni napon. Ulaz označen kao "+" zove se neinvertujući i napon na izlazu je u fazi sa ulaznim naponom. OP radi sa razlikom ulaznih napona tj Uul=U2-U1, gde su U1 i U2 naponi na pojedinim ulazima u odnosu na masu. Od OP se zahteva što veća ulazna otpornost Rul, kako bi što manje opteretio izvor, čiji napon pojačava. Kod idealnog OP je ulazna otpornost beskonačno velika, a izlazna otpornost je nula. Znamo da je naponsko pojačanje A=Uiz/Uul. Ako je U2=U1 biće Uul=U2-U1=0 i pojačanje A=Uiz/0=ý, tj. naponsko pojačanje idealnog OP je beskonačno veliko. Iz ovog sledi da je i Uiz=A*0=0 , izlazni napon 0, ako su jednaki naponi U1 i U2. Praktično, međutim ne postoji idealni OP, pa ni Rul ni A nisu beskonačno veliki. Naponsko pojačanje realnog OP kreće se između 10^3 do 10^6 i nalazi se u katalogu za dotični. Ako je na primer A=10^5, a ulazni napon Uul=0.5mV biće izlazni napon Uiz=A*Uul=50V. Pri naponu napajanja Ub=15V, biće OP prepobuđen i ako je na ulazu bio sinusni napon, imaćemo na izlazu jako izobličen napon, skoro četvrtastog oblika, jer ne može biti veći od 15V. Zato se uvek kod OP primenjuje negativna povratna sprega, radi smanjivanja naponskog pojačanja, odnosno izobličenja pojačavača. Kod realnog pojačavača, pri jednakim ulaznim naponima U1=U2 neće izlazni napon biti nula, već mala vrednost različita od 0. To dolazi od tzv. ofset napona Uo=U1-U2 koji deluje na ulaz i male je vrednosti, reda nekoliko mV. Da bi se izlazni napon doveo na 0, mora se ulaze "+" i "-" dovesti neki prednapon, kojim će se kompenzovati ofset napon, koji se navodi u katalogu za OP. OP se napaja simetričnim naponom +Ub i -Ub koji su takođe navedeni u katalogu. U katalogu je data i struja praznog hoda. Pojedini OP, pored navedenih priključaka imaju i priključke za frekventnu kompenzaciju, ako ona nije interno izvedena, radi korekcije pojačanja na višim frekvencijama. Kod gornje granične frekvencije pojačanje opada na 0.7*Uiz. U katalogu su date i vrednosti RC člana, kao i fg. OP se može koristiti za razne svrhe, kao NF pojačavač, oscilator, aktivni filter,... što zavisi od načina priključivanja spoljnih RC elemenata. Pri tome važnu ulogu igra povratna sprega. Kao što znamo, kod povratne sprege vraća se jedan deo izlaznog napona, kao napon povratne sprege Ups, na ulaz OP. Faktor povratne sprege se računa kao k=Ups/Uul. Od faznog odnosa Ups i Uul razlikujemo dve vrste povratne sprege: - Ako je Ups fazno pomeren za 180° prema Uul, smanjiće se ulazni napon za iznos Uul-Ups. Usled toga, smanjuje se i pojačanje OP i to je negativna povratna sprega. Kod NF pojačavača se koristi za smanjenje izobličenja. - Ako je Ups u fazi sa Uul, ulazni napon se povećava za iznos Ups, pa ćemo imati veće pojačanje i to je pozitivna povratna sprega. Ako je faktor k tako izabran da je A*k=1, OP stupa u samooscilovanje i radiće kao oscilator. R1 R1 ┌──\/\/\/\───┐ ┌───\/\/\/\───┐ │┌\ │ │ ┌\ │ Uul R2 ││ \ │ R2 │ │ \ │ ────\/\/\/\─┴┤- \ │ ┌──\/\/\/\─┴─┤- \ │ │ >────┴─ Uiz ─┴─ │ >────┴─ Uiz ┌───┤+ / ────────────┤+ / ┌┴┐ │ / Uul │ / R3 │ │ └/ └/ └┬┘ ─┴─ ─┴─ Invertujući pojačavač Neinvertujući pojačavač R1*R2 R2 R3=------- k= 1+ ---- R1+R2 R1 R1 R1 A= ----- A= 1+ ---- R2 R2 Za neke primene potrebna je velika ulazna otpornost, pa se koristi OP u spoju neinvertujućeg pojačavača. Da bi pojačavač stabilno radio, potrebno je da razlika napona Ur između "-" i "+" ulaza bude približno nula, tj. Ur=0. Pojačanje se računa kao A=1+(R1/R2), a izlazni napon je u fazi sa ulaznim. Odnos R1/R2 se tako određuje da Ups koji se dovodi na invertujući ulaz, bude toliki da zadovolji uslov Ur=0. Tada je faktor povratne sprege k=1+(R2/R1). Kod invertujućeg pojačavača izlazni signal je za 180° fazno pomeren u odnosu na ulazni, koji dolazi na "-" ulaz, dok je "+" ulaz vezan direktno na masu ili preko otpornika R3. Sa R3 se smanjuje uticaj ofset struje i određuje se približno kao R3=R1*R2/(R1+R2). R1 se bira tako da bude Ur=0. Naponsko pojačanje je A=R1/R2. R1 ┌───\/\/\/\───┐ │ ┌\ │ R2 │ │ \ │ ┌─\/\/\/\─┴─┤- \ │ │ │ >────┴─ Uiz ──────┼───────────┤+ / Uul │ │ / │ C1 └/ ─┴─ 1 ─┬─ fdg=---------- │ 2*Ń*R2*C1 ─┴─ Kod pojačavača za naizmenični signal, kondenzator C1 određuje donju graničnu frekvenciju na osnovu datog izraza (skica gore). -------------- Znači, izbor se svodi na izbor R2, a R1 se računa iz potrebnog pojačanja sklopa. Ja sam najčešće to birao na osnovu aplikacije proizvođača OP, ili na osnovu već izvedenih konstrukcija. Važno je u ulaznom delu (pretpojačavač za mikrofon, ili gramofonsku zvučnicu), gde su signali male amplitude, koristiti kvalitetne OP sa malim šumom (recimo OP07, OP27, OP77 i sl. od PMI), kao i metal-slojne otpornike i tantal kondenzatore, dok u narednim stepenima, gde su signali mnogo veći, to više nije toliko bitno, pa se mogu koristiti i lošiji (jeftiniji) OP. Dobra filtracija i stabilizacija napona napajanja je izuzetno važna, mada sa sadašnjim stabilizatorima (78xx serije), to i nije teško postići. Sve mase se vezuju u jednu tačku, a oklop koaksijalnog kabla (širm) se uzemljuje samo na jednom kraju, da bi se izbegle petlje bruma. Transformator za napajanje, poželjno je da bude toroidni, zbog malog rasipnog polja. Još samo da se izvinem zbog ovako mamutske poruke, ali eto, omaklo mi se. Pozdrav Miša. micamp2.zip
electron.1611 pdeze,
Pozdrav! Interesuju me step motori, tj. opisi za dirigovanje step motora. Thanx unapred.
electron.1612 biber,
>> Jos samo da se izvinem zbog ovako mamutske poruke, ali eto, omaklo >> mi se. Svaka cast na trudu. Ovo mi (nam?) treba. Pravi bukvar! Hvala!
electron.1613 chitan,
Poklanjam masu ploca sa elektronskim komponentama (74ls.. R,C, i dr.) Ploce su od starijiih racunara MANISMAN KENCLE i sl. Inace u mom periodu amaterskog bavljenja elektronikom su mi dobro dosle za gradnju raznih uredjaja. Poklanjam ih jer mi trenutno u servisu prave guzvu a generalka servisa mi predstoji. 502-730 Djole.
electron.1614 sale.car,
!?! Još samo da se izvinem zbog ovako mamutske poruke, ali eto, !?! omaklo mi se. E da je vise takvih kao ti... COVECE PORUKA JE FENOMENALNA... NASTAVI DA NAS ZASIPAS ZNANJEM ! Ajd salji jos neke textove o tako tim osnovnim, jelte, stvarima... Cya
electron.1615 sale.car,
!?! Pozdrav! !?! Interesuju me step motori, tj. opisi za dirigovanje step !?! motora. Thanx unapred.
electron.1616 iaca,
Da li se može sprečiti zvockanje drugog telefona dok se na prvom okreće neki broj?
electron.1617 vstan,
> Da li se moze spreciti zvockanje drugog telefona dok se na > prvom okrece neki broj? Moze. Ima dva resenja: 1 - da iskljucis zvono na jednom tel. 2 - da nabavis ATP (automatski tel.preklopnik)
electron.1618 kovacevicd,
Koje diode imaju najniži prag otvaranja šotki, detektorske ili pin, inače treba mi za jedan uređaj koji bi trebao da meri amplitudu UHF signala, pa bih želo savete koje diode da upotrebim i koje se mogu naći ovde. Za sada imam neke šotki BAT85 i prag im je 0.22V što mislim da je mnogo inače diode su dosta male oko 30% manje od 1N4148.
electron.1619 sale.car,
!?!! ?! Pozdrav! !?!! ?! Interesuju me step motori, tj. opisi za dirigovanje step !?!! ?! motora. Thanx unapred. Da... ja htedoh da repliciram ali sam se predomislio :))) A sor je 'divno' uradjen ;) Hteo sam da kazem da imam jednu internu 8-bitnu karticu koja mi sluzi za upravljanje step motorom (koji ima svoju elektroniku na plocici) ali to ti ne sluzi nicemu tako da... :))) Step motori imaju vise izvoda (zavisi koliki je pomak), s tim sto je jedan recimo - a na sve ostale se dovodi +... E sad, za pokretanje ti ne treba nesto posebno vec samo trebas da na odredjene izvode dovodis napon po datom redosledu... Npr. na izvode 1, 2, 3 i 4 trebas da dovodis +5v po nekom redosledu. E, sad, ja nisam provalio kako se dovode naponio da bi motor isao u nazad :)... Btw, ako nadjes neki motor za prodaju javi :) Neka neko vise strucan od mene nesto napise posto i mene zanima vise :) Cya
electron.1620 tomil,
> Interesuju me step motori, tj. opisi za dirigovanje step motora. Evo ti u fajlu stepmot1.hp tabelarno i grafički prikazano za unipolarne i bipolarne, a u fajlu stepmot2.hp šeme povezivanja, sve prema katalogu firme "PHYTRON". Fajlovi su u HPGL formatu. Za iole ozbiljnije bavljenje step motorima, preporučujem ti da zatražiš katalog od gorepomenute firme (ili neke druge), na adresi u Nemačkoj: Phytron-Elektronik GmbH Industriestr. 14 8038 GrĽbenzell ( Ľ = o sa 2 tačke) Tel.: 08142-51021 Telex: 5270134 Fax: 08142-7371 Postfach 230 Pozdrav Miša. stepmot.zip
electron.1621 whitie,
> Za sada imam neke sotki BAT85 i prag im je 0.22V sto mislim da je mnogo ... Pa i nije mnogo. Ima sotki dioda do 0.15V - ne manje. Svojevremeno sam se i ja palio na slicne stvari i trazio sam neke HP diode koje je doticna firma razvila za svoje merne uredjaje. Jasno, nikad ih nisam nasao. Moraces odabrati neku od BAT dioda. Zavisi od upotrebe. Obicno nizak propusni napon povlaci i nizak zaporni napon, pa se opredeli za jedno. Pazi samo da ne uzmes neku diodu namenjenu instalacijama sa suncevim ko- lektorima. Imaju mali propusni napon, veliku struju, malu cenu i neupotreb- ljive su preko 100 MHz. Po katalogu bi ti bila dobra BAT 15, ali ni nju neces lako naci. Ova prica se odnosi na neka relativno davna vremena. Ne vidim prepreku da danas ima mnogo boljih primeraka. Pa u medjuvremenu je napravljen procesor na 100 MHz i radni napon 3 V. Dali je neko izvukao jedan od tih milijardu PN spojeva u zasebno kuciste ???
electron.1622 pdeze,
> Step motori imaju vise izvoda (zavisi koliki je pomak), s tim > sto je jedan recimo - a na sve ostale se dovodi +... E sad, za Pa da. Od onda sam nabavio neku knjizicu sa nekim upotrebljivim podacima. > pokretanje ti ne treba nesto posebno vec samo trebas da na > odredjene izvode dovodis napon po datom redosledu... Npr. na >+ izvode 1, 2, 3 i 4 trebas da dovodis 5v po nekom redosledu. Yes. To je jednostavno, ali samo kod unipolarnih motora. > E, sad, ja nisam provalio kako se dovode naponio da bi motor > isao u nazad :)... Pa provala je u tome (barem kod ovih koje sam ja isprobao), da se kombinacija dodavanja napona na izvode, jednostavno obrne unazad. > Btw, ako nadjes neki motor za prodaju javi :) O, pa naravno, imam ih na lageru :) Samo u mailu naznaci kol'ko ti treba, posto na kolicine preko 1000 kom. dajem popust od 5% :)))
electron.1623 firus,
Hitno potrebni RAM cipovi 4116 (poznati sa Spectruma), i to 8, 16, 24, ..., komada. Brzina (160ns ili 200ns) nije bitna. Ponude na mail Firus ili Gidra ili na telefone 593-879 (Firus) ili (012)62-969 (Zoran).
electron.1624 firus,
Prijatelj je nabavio neku sklopociju iz '85. godine, japanske proizvodnje, pod imenom Formula 1. Masina je bazirana na Z80A procesoru, nalazi se u kompaktnom kucistu sa 2 5.25" flopija, monitorom, tatstaturom i EPROM programatorom u sebi, ima 256 KB RAM-a, i masu (cca 20 komada) Z80-PIO u sebi, 2 RS-232 porta i jedan Centronics. Postoji jos i prikljucak za 8" flopi. Problem se sastoji u tome sto nema operativnog sistema a nema ni bilo kakve literature. Sto se OS-a tice, po svoj prilici je u pitanju CP/M ili neka verzija doticnog, pa ako neko, slucajno, nesto zna o ovoj skalameriji, ne bilo bilo lose da svoja znanja podeli sa mojom malenkoscu. Dalje, ukoliko ima ikog ko ima neki CP/M sa nekog racunara baziranog na Z80, molio bih ga da me kontaktira na mail oko razmene/kupovine/prodaje.
electron.1625 sunny,
EPROM! Koliki je napon programiranja Vpp kod 2764,i cemu sluzi nozica PGM-program kod ovog eproma (da li je PGM=0 ili PGM=1 ili tu dolazi neki signal). Blagodarim!
electron.1626 sale.car,
!?! O, pa naravno, imam ih na lageru :) Samo u mailu naznaci !?! kol'ko ti treba, posto na kolicine preko 1000 kom. dajem !?! popust od 5% :))) :))))))) Meni treba 1 komad... sta da radim sa 1000 ??? ;))) pravim multiple-time-warp-hypnotics-muthing-fucking-robbo-scan ?? ;)) Letim kroz vremenski warp i nosim strobove sa sobom ... Ajd javi u konf. cenu ako nije tajna da svi znamo koliko su :) Cya
electron.1627 tomil,
> EPROM! Koliki je napon programiranja Vpp kod 2764,i cemu sluzi > nozica PGM-program kod ovog eproma (da li je PGM=0 ili PGM=1 ili tu Vpp=21V ___ PGM = programski impuls, aktivan nizak. Znači kada dovedeš na eprom adresu, podatak i Vpp, oboriš signal na PGM na 0 u trajanju 50ms, ili u modu za brzo programiranje 1ms (napon napajanja eproma Vcc=6V), tada se vrši upis postavljenog podatka u eprom. Ako imaš nameru da praviš programator eproma, nije loše da pogledaš članke u "Računarima" broj 2 i 3, gde možeš naći dosta korisnih informacija i naravno aplikacije proizvođača eproma. Za programiranje manje količine eproma možemo da se dogovorimo, javi se na mail. Pozdrav Miša.
electron.1628 sunny,
ULN2803 ? Kako pojacati izlazne linije sa kontrolera,RAM-a,... pomocu ovog ili slicnog kola (koje se zove drajver ili bafer).Da li je dovoljno na ulaz dovesti 0 ili 1 da bi na izlazu dobili isto to samo sa vecom snagom! Blagodarim!
electron.1629 sunny,
Tomil,zahvaljujem na odgovoru.Inace pravim programator od paralelnog porta i jednog brojaca.Ali me jos zanima dali je Vpp=21V =const ili i to traje samo neki interval vremena i da li ovaj napon vazi i za 2716,2732,...
electron.1630 iaca,
> 2 - da nabavis ATP (automatski tel.preklopnik) Gde ovo ima da se nabavi i koliko košta otprilike?
electron.1631 tomil,
> porta i jednog brojaca.Ali me jos zanima dali je Vpp=21V =const ili > i to traje samo neki interval vremena i da li ovaj napon vazi i za > 2716,2732,... Jedna slika-mnogo reči. U fajlu epromt.hp (u HPGL formatu) data ti je skica tipičnih tajminga za programiranje eproma, a u fajlu epromi.zip imaš podatke o najvećem broju eproma na koje ćeš naići, sa sve algoritmima za programiranje. eprom.zip
electron.1632 tomil,
> ULN2803 ? Kako pojacati izlazne linije sa kontrolera,RAM-a,... > pomocu ovog ili slicnog kola (koje se zove drajver ili bafer).Da li > je dovoljno na ulaz dovesti 0 ili 1 da bi na izlazu dobili isto to Baš tako, kako si naveo. Među TTL kolima imaš i 74xx244 i 74xx245, kao i mnoge druge u zavisnosti od potrebne struje i napona na izlazima. Nije loše da pročešljaš starije poruke i pronađeš kataloge TTL i CMOS kola u elektronskom obliku, bili su već kačeni u ovom ili nekom starijem tomu ORKA/electron konferencije.
electron.1633 vstan,
>> 2 - da nabavis ATP (automatski tel.preklopnik) > Gde ovo ima da se nabavi i koliko kosta otprilike? Ja sam pravio i prodavao ovde verziju sa releima, po meni najpouzdanije resenje. Kosta(lo) 30 dem, sa garancijom godinu dana, sto niko nije iskoristio :)
electron.1634 pdeze,
> Meni treba 1 komad... sta da radim sa 1000 ??? ;))) pravim > multiple-time-warp-hypnotics-muthing-fucking-robbo-scan ?? ;)) Za dalju raspravu predlazem konf. chat :) > Ajd javi u konf. cenu ako nije tajna da svi znamo koliko su :) Ozbiljno: Nabavio sam samo nekoliko preko poznanika iz jedne servis firme, pa nema ni cenu, a i nemam za prodaju, posto su polovni. Sorry!
electron.1635 sunny,
Problem sa ULN2803!Kolega Tomil ono sto ste napisali u 163x nije tacno jer sam to pokusavao.Naime napajanje sam obezbedio na pin 9 i 18 i onda na ulaze jednostavno prespojavao masu i 5V.Na odgovarajucem izlazu nisam dobio NISTA.Gde je greska ?
electron.1636 tomil,
> Problem sa ULN2803!Kolega Tomil ono sto ste napisali u 163x nije > tacno jer sam to pokusavao.Naime napajanje sam obezbedio na pin 9 i > 18 i onda na ulaze jednostavno prespojavao masu i 5V.Na > odgovarajucem izlazu nisam dobio NISTA.Gde je greska ? Izvini, loše sam pročitao tvoju poruku, nisam znao da baš hoćeš sa ULN2803, govorio sam o principu sa TTL drajverima i to bez open-colector izlaza. Pošto je ULN2803 predviđen za 50V i 500mA, na izlazima mora da ima tranzistore sa otvorenim kolektorima. Mada nemam neke detaljnije podatke (aplikacije), mogao bi da ga vežeš prema skici (izvukao sam samo jedan bafer kao princip) : Rp izlaz iz ULN ───\/\/\/─── +Vcc1 Znači potrošač Rp vezuješ između napona napajanja +Vcc1 (koji može da bude i veći od napona napajanja samog kola ULN +Vcc=5V) i nekog izlaza kola ULN2803, odnosno moraš da staviš tzv. "pulap" otpornik da bi na izlazu dobio nešto.
electron.1637 kovacevicd,
Jedan kolega me je zamolio da postavim pitanje u vezi pravljena visokog napona sa kaskadom. A pitanje je da li postoji neki način za rapidno povećanje napona, klasičan način kaskade povećava napon jedanput na svaki sledeći čvor dioda npr. 220V 440V 660V itd. 1 4 1,4 cvorovi ┌──────┬── C ──┬───────┬── C ──┐ │ │ │ │ │ - + - + A C D D D D + - + - │ │ │ │ │ └── C ─┴───────┴── C ──┴───────┘
electron.1638 galimpic,
Da li neko zna, ili je već bilo reči o sledećoj stvari: kartice za parkiranje (isti princip kao telekarta) imaju jednostavan čip u sebi, sa upisanim brojem preostalih impulsa. Treba mi precizniji opis "protokola" na osnovu koga se vrši napajanjem, upis, promena broja i čitanje sa ovakvih kartica. Da li je moguće da se podaci čitaju serijski, s obzirom da broj izvoda nije dovoljan za kompletan paralelni prenos (na kartici za parkiranje ima 8 izvoda, što je dovoljno za 4-5 data bitova, ali na, recimo, grčkoj telekarti ima samo 6).
electron.1639 savaerc,
Zna li neko gde bih mogao da nabavim 2N3403?
electron.1640 tomil,
> Zna li neko gde bih mogao da nabavim 2N3403? Probaj u "ITC electronic", "R.K. Nikola Tesla" ... Za 2N3403: NPN, Uce=25V, Ic=500mA, P=560mW, B=180..540 Ako nema probaj sa zamenom: BC337: Uce=45V, Ic=1A, P=625mW, B=100..630 BC338: Uce=25V, Ic=1A, P=625mW, B=100..630
electron.1641 savaerc,
> Probaj u "ITC electronic" ... Može li neki pointer na ovo, telefon ili adresa. 10x na informacijama.
electron.1642 dtadic,
> Probaj u "ITC electronic" ... > Može li neki pointer na ovo, telefon ili adresa. 10x na informacijama. Vojvode Stepe 57, tel. 495-006
electron.1643 tomil,
> Može li neki pointer na ovo, telefon ili adresa. Stiže. adrese.zip
electron.1644 oki.,
Potrebna mi je informacija o zameni za tranzistor 2SK955 - moj TV serviser nije uspeo da ga pronađe u katalogu :(. Ako ga neko ima viška neka se slobodno javi :).
electron.1645 vlajel,
Potrebni podaci o telefonu Panasonic KX-T 4200BR ili ako ga neko ima poželjno da se javi može i u mail.
electron.1646 dtadic,
Znam da je malo verovatno, ali kolega me je zamolio da pitam: Da li neko ima šemu za osciloskop "Nordmende" 0-5MHz Typ GBO3326? Unapred hvala.
electron.1647 dkaralic,
Pitanje: Gde u Beogradu ima kablova koji su sa jedne strane skart (euro), a sa druge 4 činča (2 video + 2 audio). Video sam u Sremskoj i košta 60 din. Meni to deluje skupo. Ako neko zna telefon neke druge prodavnice neka mi mail-uje, ako nije za konferenciju. CU Dragan.
electron.1648 ljubisha,
>Gde u Beogradu ima kablova koji su sa jedne strane skart (euro), a sa druge 4 >činča (2 video + 2 audio). Na buvljaku.
electron.1649 tomil,
> Gde u Beogradu ima kablova koji su sa jedne strane skart (euro), a > sa druge 4 činča (2 video + 2 audio). U "ITC electronic" kupiš delove i napraviš sam: US 11 20 SCART utikač 7.41 UCI 11-0 činč utikač 4 x 0.96 AK 9 4x0.14 koaks. kabl 1m=11.43 pojedinačno širmovan Adrese ćeš naći u nekoj od prethodnih poruka.
electron.1650 sobrenovic,
Integralno kolo STK050 radi kao audio pojacalo od 50W. Potrebni su mi podaci o jacim (100 ili vise W) integralcima sa sto manje spoljnih elemenata.
electron.1651 dkaralic,
> Na buvljaku. U međuvremenu je gospođa za koju je ovo namenjeno videla negde u Kosovskoj istu tu stvar za oko 30 dinara. Tako da uzimajući u obzir cene delova koje je naveo Tomil i na čemu se zahvaljujem mislim da za tih desetak dinara možda bolja varijanta da kupi u toj prodavnici. Ne verujem da je na buvljaku nešto jeftinije od toga. U svakom slučaju hvala za informacije. Dragan.
electron.1652 tomil,
> Integralno kolo STK050 radi kao audio pojacalo od 50W. Potrebni su > mi podaci o jacim (100 ili vise W) integralcima sa sto manje > spoljnih elemenata. Nemam neke podatke, ali u prodajnom katalogu "SD electronic" iz Niša, našao sam sledeće: STK0100 - > 100W STK4044 - > 100W STK4231 - 2 x > 100W
electron.1653 zmdjokic,
> U "ITC electronic" kupiš delove i napraviš sam: > > US 11 20 SCART utikač 7.41 > UCI 11-0 činč utikač 4 x 0.96 > AK 9 4x0.14 koaks. kabl 1m=11.43 > pojedinačno širmovan > > Adrese ćeš naći u nekoj od prethodnih poruka. Uzgred, mozes li da ostavis adresu i tel. doticnog ITC electronica, i ove cene koje si naveo jesu li prikazane u dinarskoj vrednosti? Pozdrav!
electron.1654 tomil,
> Uzgred, mozes li da ostavis adresu i tel. doticnog ITC electronica, > i ove cene koje si naveo jesu li prikazane u dinarskoj vrednosti? Cene jesu dinarske i važile su do pre jedno mesec dana, ipak proveri da li još važe. Adrese su već bile (poruke 6.1643 i 6.1642).
electron.1655 raty,
Crko video rekorder :( Sve lepo radi,a onda se poneki kanal razdesi i mora se ponovo traziti na "skali".Mislim da je problem memorisanje,ali nemogu da nadem chip koji to radi.Neki micro kontroleri imaju ugraden EEPROM,a neki su poseban chip za to kao MDA2061 (kod Ei TV). Dali neko ima iskustva sa ovim ili slucajno ima ili zna gde se moze naci servisno uputstvo za MITSUBISHI HS E20 video.
electron.1656 hercog,
Ima li neko ideju šta se možda desilo sa video rekorderom kada sve kasete pušta sa gomilom smetnji na gornjoj tre- ćini slike, a i ton se u nekim slučajevima nečuje. Sa trackingom se postiže samo malo šetanje tih smetnji gore dole. Sve je to počelo kada je video bio na servisu jer nije hteo da snima novi ton preko već snimljenih kaseta. Nešto mi miriše da vođice za traku nisu vraćene na pravo mesto, pa onda traka ne ide preko glave kako bi trebala. Da li je to u pitanju? Sale
electron.1657 s.ilic,
Proveri u kakvom je stanju baterija (akumulator) za memorisanje kanala u videu ...
electron.1658 ljubisha,
Napokon sam se nakanio da precrtam šemu. :) Elem, ako imate problema sa drndanjem više telefona ili ste malo nagluvi :) ovim zvonom ste se re- šili problema. Sa sigurnošću budi i komšiluk. Inače, šema je od sekretar garniture (niške valjda). Zvono se montira direktno na telefonsku liniju a najveća prednost je osim velike buke koju pravi, lep i prijatan ton i što se ne javlja dok birate broj ili vam dvo- jnik drnda po telefonu pokušavajući da uzme vezu tokom preopterećenih veza. Za sada je problematičan čip (8 nožica, PSB6520-2) pa ako ima neko da zna šta je to neka odmah javi. Šema je u PCX-u (pripremljena 300*300) i tamo sve piše. zvono.zip
electron.1659 olix,
> Ima li neko ideju šta se možda desilo sa video rekorderom > kada sve kasete pušta sa gomilom smetnji na gornjoj tre- El si probao ti nekad da očistiš glave na tom video rekorderu (posebno glavu za ton i sinhronizaciju)? ps. Izvini što pitam glupu stvar.
electron.1660 hercog,
»» El si probao ti nekad da očistiš glave na tom video »» rekorderu (posebno glavu za ton i sinhronizaciju)? Probao i ista pesma... Sale
electron.1662 raty,
Mislim da kod pamcenja kanala na videu baterija ne igra ulogu,vec ona samo cuva vreme.Inace pravio sam kratak spoj na bateriji po iskljucenom videu i tada se izbrise vreme,dok se kanali ocuvaju.
electron.1663 olix,
> El si probao ti nekad da očistiš glave na tom video > rekorderu (posebno glavu za ton i sinhronizaciju)? > > Probao i ista pesma... Ja sam imao takav problem, kao i problem da neće da snima ton. Problem je rešen kada sam očisto glavu za sinhronizaciju, ali da bi to uradio kako treba, treba da uzmeš one štapiće da bi mogao da je očistiš u gornjem kraju. Prvi put sam očistio onako ofrlje i ništa nisam rešio. Pri pažljivijem čišćenju ... cU
electron.1665 hercog,
»» da bi to uradio kako treba, treba da uzmeš one štapiće da bi Misliš one štapiće za uši? Sale
electron.1666 olix,
> Misliš one štapiće za uši? Naravno. (zar nisam napisao? :) )
electron.1667 ljubisha,
Ljudi, treba mi motor za Aiwa deck. MM62L WKI DC12V. Jel ima neko pre- dstavu gde bih mogao da ga nabavim. I da neko nema slučajno veliki stereo šiber potenciometar od 22Koma?
electron.1668 teorist,
=> => Ima li neko ideju šta se možda desilo sa video rekorderom => kada sve kasete pušta sa gomilom smetnji na gornjoj tre- => ćini slike, a i ton se u nekim slučajevima nečuje. Sa trackingom => se postiže samo malo šetanje tih smetnji gore dole. Sve je to Huh... ovako 'remote' gledajući to može da liči da zatezanje trake nije pravilno, mada može biti i da je prljav doboš sa glavama ??? Probaj da očistiš alkoholom sve delove transporta i glave (i glavu za brisanje i audio glavu) Za brisanje koristi finu jelensku kožu (kao za stakla) ili mekani toalet-papi :) (nije šala, ail to se pokazalo kao odlično sredstvo) Vata je nezgodna jer može da ostavi 'končiće' na glavama, a u ganijem slučaju može da zapne za video glavu i polomi je :( Pri brisanju samo pažljivo prelazi preko samih video glava (ispupčenja koja se nalaze na dobošu)
electron.1669 raty,
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! Kupujem elektronsku cev PL805 (ne PCL805).Cev moze biti i koriscena,bitno je da radi.Oglas vazi do 2000.godine. Dana gospodnjeg 18.8.1996. !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
electron.1670 raty,
Mikrotalasna pecnica!Ajd ako neko zna princip ovoga da objasni.Kakvi su to mikrotalasi (da li elektromagnetni)? Inace ako bi se mogli kupiti ti emitori mikrotalasa nevidim problem zasto to i ne naparaviti umesto da dam 1000 DEM onim lopovima u nazovi trgovinama!
electron.1671 dragisic,
Postovani kolega. Kod mikrotalasne peci se zaista radi o elektromagnetnim talasima cija je frekvencija reda GHz. To je radio-predajnik velike snage napravljen pomocu jedne mikrotalasne elektronske cevi (cev se zove klistron, ali nema veze sa klistiranjem) koji na nasu srecu ne emituje radio talase dalje od samog prostora u koji se stavlja hrana koju treba ugrejati. Taj prostor mu dodje kao neka klopka u kome uhvaceni radio-talasi trose svoju energiju dok tu stoje (stojeci talas-talas koji stoji, jer nema gde da ode) i cekaju da se negde emitiju. Ali avaj, nema im izlaza jer se proizvodjaci mikrotalasnih peci zaista dobro trude da ih zadihtuju, pa onda nesrecni talasi, iduci tamo-amo i nailazeci na prepreke u nasoj hrani u vidu vode, trose deo svoje energije koja se, gde ce sta ce, pretvori u toplotu (jer bi bilo krajnje glupo da se pretvori u nesto drugo, recimo u svetlost). Ovo je bila jedna romansirana verzija rada mikrotalasne peci. Mozda nije sve bas tacno, ali je zato uverljivo. A sto se tice pravljenja mikrotalasne peci, bolje odustati od toga da se ne bi gubilo vreme, zivci i ostali zivotni resursi. Jer treba postaviti sebi sledeca pitanja: Gde naci klistron od oko 500-1000W? (Conrad, Burklin...DM??) Kako napraviti napajanje od 1KW*kkd (koef. korisnog dejstva) Kako znati da cev radi? (instrumenti?) Kako dimenzionisati talasovode i prostor peci? Kako i kojim materijalima spreciti mikrotalase da izadju i zagrevaju i ono sto ne trebaju i da ne izazivaju i ostale grozne nuspojave? Na kraju krajeva ELIN mikrotalasna pec u Budimpesti (verovatno i u Segedinu) kosta oko 250DM + sverc tura (sa sve izlaznom taxom) 70DM = 320DM + 2 izgubljena dana. Ali iako to ne spada u domen interesovanja ove konferencije, da samo priupitam prisutne da li nesto znaju o radu ABS sistema kocenja i electronic injection kod Opela, jer mi se ne mili da dajem pare onim lopovima iz GM-a, pa ako moze nesto home-made, ali samo od domacih delova......(AC550 i OC72 jer njih imam u furdi) Nadam se da je bar bilo zabavno i da nisam zauzeo puno mesta. Hvala.
electron.1672 raty,
Hvala na iscrpnom odgovoru,mislim da ce ovo zanimati veliki broj Sezamovca!
electron.1673 tomil,
Da li Hitachi mikroprocesor HD63B09P ima u sebi PROM ? Inače on je potpuno ekvivalentan, po rasporedu izvoda, sa Motorola mikroprocesorom MC68B09, koji nema PROM. Ovo "B" u oznaci, kod Motorole 6809, znači da je predviđen za radnu učestanost od 2 MHz. Hitachi HD63B09, sudeći po upotrebljenom kristalu, radi na 4 MHz.
electron.1674 sale.car,
HI... Da li bi neko bio ljubazan da mi kaze neke osnovne informacije o sledecim kolima...(pre svega kojeg su tipa i napona)... LM 324N 4538 4001 4057 10x unapred... ... This tagline is SHAREWARE! To register, send me $10
electron.1675 dragisic,
Evo ukratko po nesto o svakom: ============================================================= LM324N Quad low power operational amp. pinout: -------------- in+ in- out 3 2 1 5 6 7 10 9 8 12 13 14 4 - Vcc; 11 - Vee,Gnd Napona napajanja:˝16V ili 32V ============================================================== CD4538 Dual precision monostable multivibrator Features: -Retriggerable/resettable capability -Trigger and reset prop. delays independent pd Rx, Cx -Triggering from leading or trailing edge -Q and _Q buffered outputs available -Separate resets -Wide range of output-pulse widths -Schmitt trigger input allows unlimited rise and fall times on +TR and -TR inputs pinout: -------------- 1,15 - Cx 3,13 - RESET 2,14 - Cx/Rx 6,10 - Q 4,12 - +TR 7,9 - _Q 5,11 - -TR 16 - Vdd 8 - Vss Napon napajanja je u opsegu 5-18V ============================================================= CD 4001 Quad 2 input NOR Gates Y=_(A+B) pinout: A,B in Y out --------------------- 1,2 3 14 - Vdd 5,6 4 7 - Vss 8,9 10 12,13 11 Napon napajanja je u opsegu 3-18V ============================================================ CD 4057 4-Bit Arithmetic Unit Ovo kolo je malo kompleksnije tako da je kratak opis funkcija nije moguc. Morao bih da prepisem ceo katalog. Ukratko, to je kolo koje omogucava 16 4-bitnih aritmetickih operacija: sabiranje, oduzimanje, obosmerno i ciklicno pomeranje, brojanje navise i nanize, AND, OR, EX-OR. Razlikuje se od ostalih CMOS kola po naponu napajanja koji je 3-12V (znaci malo manji). Od pinova evo samo napajanje: 26 pin - Vdd, 25 pin - Vss. ============================================================= Nadam se da ce ovo da posluzi, a ako je potrebno nesto vise najbolje je prekopirati katalog proizvodjaca. Pozdrav!
electron.1676 raty,
PrintGL!?!? Neko rece da ovaj program moze da odstampa SHEMU.HP na ekran za one koji nemaju stampac(ploter),ali ne rece KAKO?
electron.1677 sale.car,
Dr> Nadam se da ce ovo da posluzi, a ako je potrebno nesto vise Dr> najbolje je prekopirati katalog proizvodjaca. Dr> Pozdrav! 10x a LLOOOOTTT !!! Btw, nemam pojma gde da nadjem takve kataloge... Da li imas neku preporuku ? Prvenstveno mi treba da li su kola NOR, AND, .... Svejedno 10x a lot... Cya
electron.1678 tomil,
> PrintGL!?!? > Neko rece da ovaj program moze da odstampa SHEMU.HP na ekran za one > koji nemaju stampac(ploter),ali ne rece KAKO? Za pregled *.HP fajlova na VGA monitoru: 1. U DOS komandnoj liniji otkucaš: printgl.exe shema.hp /FV 2. U Volkov Commander-u u meniju Options/Viewers/Main dodaš liniju: hp: printgl.exe !.! /FV Pozicioniraš se na fajl sa ekstenzijom .HP i pritisneš funkcijski taster F3. Slično je i u NC (Norton Commander), ili DN (DOS Navigator). 3. Ako si sa SezamNet-a skinuo arhivu dos\printer\prntgl14.zip, pročitaš .doc fajl u kome sve lepo piše. P.S. Ako ti printgl.exe nije u putu, onda kod prve dve stavke ispišeš i ceo put.
electron.1679 sale.car,
HI... Da li bi neko mogao da uputi nas manje upucene ;) u to koja sve kola postoje... Mislim na And, Not, Or, Nor I ako je moguce njihove tablice... Recimo, znam za Or kola: 0 0 - 0 1 0 - 1 0 1 - 1 1 1 - 1 ili And 0 0 - 0 1 0 - 0 0 1 - 0 1 1 - 1 Well... Cya and 10x unapred...
electron.1680 v.dragojevic,
Potreban mi je kabl za eksterni modem, sa jedne strane muski 25pin, a sa druge zenski 25pin. Moze i preporuka za kupovinu.
electron.1681 raty,
Hvala na PrintGL-u,jer sam nisam uspeo da provalim file.doc jer kako to obicno biva tekst je pored potrebnog pun djubreta.
electron.1682 sale.car,
HI Da li bi neko bio ljubazan da napise nesto o And, Or, Nor kolima... Konkretno mislim na one tablice... Recimo, znam za Or kola: 0 0 - 0 1 0 - 1 0 1 - 1 1 1 - 1 Ali ne znam za ostala a cak ne znam ni koja sve postoje.. Pliz... Cya
electron.1683 dule.n,
­> Da li bi neko bio ljubazan da napise ­> nesto o And, Or, Nor kolima... Konkretno mislim ­> na one tablice... Evo kola koja se uglavnom koriste: I ILI NE 0 0 -> 0 0 0 -> 0 0 -> 1 0 1 -> 0 0 1 -> 1 1 -> 0 1 0 -> 0 1 0 -> 1 1 1 -> 1 1 1 -> 1 NI NILI ExILI ExNILI 0 0 -> 1 0 0 -> 1 0 0 -> 0 0 0 -> 1 0 1 -> 1 0 1 -> 0 0 1 -> 1 0 1 -> 0 1 0 -> 1 1 0 -> 0 1 0 -> 1 1 0 -> 0 1 1 -> 0 1 1 -> 0 1 1 -> 0 1 1 -> 1 Pri čemu treba znati da svaka logička funkcija može da se realizuje korišćenjem samo NI kola a takođe i korišćenjem samo NILI kola. Nadam se da je ovo bilo dovoljno o logičkim kolima. Ako te još nešto interesuje, reci.
electron.1684 sale.car,
Du> Evo kola koja se uglavnom koriste: WOAH ! 10x a lot !! Cya
electron.1685 zkrstic,
>> Potreban mi je kabl za eksterni modem, sa jedne strane muski 25pin, >> a sa druge zenski 25pin. Radio klub Doo 402-096, 422-792, od 9-17. Košta, ukoliko se ne varam, 36 dinara. Zkr
electron.1686 stefan,
Potrebna šema izvora referentnog napona koji bi radio na bateriju od 9V ili na 4.5V i davao napone od 0.20-0.50V. Ako neko ima, usrećiće jednog čoveka (doduše ne mene :).
electron.1687 dragisic,
Ako bi mogao da das jos neki podatak o tom izvoru, mozda bi mogli da nadjemo neko resenje, jer takvi izvori u integrisanoj varijanti ne postoje. Od podataka je vazno: 1. Struja koju treba da daje izvor 2. Unutrasnji otpor 3. Temperaturni koeficijent izl. napona (ppm/C) 4. Da li struja napajanja izvora mora da bude mala (quiescent supply current) 5. Regulacija izlaznog napona na promene ulaznog Ako ti ovo ne znaci puno probaj da objasnis gde to treba da radi, u kom kolu, cime je optereceno i td. i sl. Pozdrav.
electron.1688 stefan,
>Ako bi mogao da das jos neki podatak o tom >izvoru, mozda bi mogli da nadjemo neko resenje, >jer takvi izvori u integrisanoj varijanti ne >postoje. Od podataka je vazno: Pretpostavljam da će čovek kome ovo treba sam da se javi pošto je sada ipak prisutan na sezamu :)
electron.1689 firus,
Da li mozete da mi preporucite nekog ko bi se pouzdano i kvalitetno (ovo je bitno) a i za sto manje pare (ovo je vec manje bitno) prihvatio izrade stampanih ploca !? Znaci, ja mu donesem odstampan paus a on izradi plocu i izvrsi naplatu. Takodje, znate li nekog ko mota torusne trafoe (naravno, ovde u Beogradu) !?
electron.1690 tomil,
> Da li mozete da mi preporucite nekog ko bi se pouzdano i > kvalitetno (ovo je bitno) a i za sto manje pare (ovo je vec manje > bitno) prihvatio izrade stampanih ploca !? Znaci, ja mu donesem > odstampan paus a on izradi plocu i izvrsi naplatu. "IRITEL" : 011/192-973 na Batajničkom putu - traži Tanju Miladinović Kajganić Ratko: 011/434-096 Dragan Popov: 011/403-420 > Takodje, znate li nekog ko mota torusne trafoe (naravno, > ovde u Beogradu) !? "Trafko" : 011/444-91-04, Ognjena Price 64
electron.1691 ljubisha,
>Ako bi mogao da das jos neki podatak o tom >izvoru, mozda bi mogli da nadjemo neko resenje, Poplaši Stefana sa onim njemu nerazumljivim terminima. :) To treba meni ali nisam bio pri modemu pa sam njega zamolio da pita. Elem, treba mi izvor napona 0d 30-50mV koji bi radio na (najbolje) bateriju od 4.5V, a služilo bi za proveru termoregulatora (termopar Ni-CrNi) na licu mesta. Struja je mizerna a jedini problem je da uređaj bude nezavistan od napona baterije, tačnije da daje iste vrednosti do 3.xV a da posle toga prestane da radi. Da bi makar probao režime rada termoregulatora problem sam rešio prebacivanjem u rad sa PT100 koju sam simulirao trimerom od 500ŕ.
electron.1692 nenad,
Intel 8051 mikrokontroler, odgovori na često postavljana pitanja (FAQ). 8051-faq.zip
electron.1693 crncic,
Šta bi sa onom šemom za strob, jel' to najzad stiglo kompletno ? Može pointer ?
electron.1694 sale.car,
Cr> Šta bi sa onom šemom za strob, jel' to najzad stiglo kompletno ? Cr> Može pointer ? Mogu ja da ti posaljem ali prvo nabavi blic i trafo sa njim tek onda se vredi muciti za shemu ! Inace, imas u radio klubu vrlo fin strob (sa U cevi) za nekih 80 dinara i to sam da ga sklopis... Dobijes i plocicu i delove i cini mi se da je to mozda malo skuplje ali je sigurnije... Dakle, ako hoces poslacu ti shemu pa ti sklapaj... Cya
electron.1695 ljubisha,
s > Inace, imas u radio klubu vrlo fin strob (sa U cevi) za nekih s > 80 dinara i to sam da ga sklopis... s > Dobijes i plocicu i delove i cini mi se da je to mozda malo s > skuplje ali je sigurnije... Kupuj! Isplati se u svakom slučaju a najgori je ako nemaš pojma sa elektronikom. :) Inače, lampu i trafo imaš da kupiš u ITC-u ako baš že- liš da se maltretiraš.
electron.1696 sale.car,
s > Inace, imas u radio klubu vrlo fin strob (sa U cevi) za nekih s > 80 dinara i to sam da ga sklopis... s > Dobijes i plocicu i delove i cini mi se da je to mozda malo s > skuplje ali je sigurnije... Lj> Kupuj! Isplati se u svakom slučaju a najgori je ako nemaš pojma Lj> sa elektronikom. :) Inače, lampu i trafo imaš da kupiš u ITC-u ako Lj> baš že- liš da se maltretiraš. Koliko kosta !?!?!
electron.1697 whitie,
Potrebni malosumni OP-ovi koji bi radili u rezimu vokmena/diskmena , tj. sa 2 x 1,5V. Ali da ne bude nesto sto nema nigde da se nadje ... Okej, u nuzdi moze napon od 3 x 1,2 V.
electron.1698 dragisic,
Nadam se da ce ova sema da posluzi svrsi. LM317 je regulator pozitivnog napona od 1.2V do 37V. Ovde je spojen da daje 1.25V typ. (1.2-1.3V). Otpornik od 220R sluzi za odrzavanje minimalne struje opterecenja da bi regulacija radila. Razdelnik napona deli izlazni napon tako da se na izlazu dobija Vout u opsegu 0-50mV uz izlaznu otpornost Riz u opsegu 0-100R. Izlazna otpornost je mana ovog izvora jer je 100R dosta velika otpornost, pa izvor ne sme da se opterecuje sa manje od 10K otpornoscu da izlazni napon ne bi opadao sa vise od 1% ali ukoliko je opterecenje fiksno on se da precizno izbazdariti. 3┌───────┐2 2K4 +BATT >─────┬────┤ LM317 ├───┬────┬──█████──┐ │ └───┬───┘ │+ │ │ ─┴─ │1 ─┴─ Ů█Ţ220R Ů█Ţ100R lin ─┬─ 0.1uF │ 1uF ─┬─ Ů█Ţ ├Ů█Ţ─────> + │ │ │ │ │ Vout -BATT >─────┴────────┴───────┴────┴─────────┴──────> - Kako je DROPOUT napon oko 1.7V, a izlazni max 1.3V kolo ce moci da radi na baterije od 3V pa sve do 40V i da trosi oko 5mA. Sto se tice stabilnosti izlaznog napona stvari stoje ovako: -Temperatura utice sa oko -0.7% izlaznog napona za ceo temp. opseg od 0 do 125 C, ali ti racunaj sa oko -0.2% za temp. opseg od 0 do 50 C. -Stabilnost u odnosu na promene ulaznog napona je -0.6% za promenu ulaznog napona od 4-40V. Ako kolo radi javi u konferenciju, a ako ne radi javi na mail da niko ne cuje. Pozdrav.
electron.1699 biber,
>> s > Inace, imas u radio klubu vrlo fin strob (sa U cevi) za nekih >> s > 80 dinara i to sam da ga sklopis... >> >> Kupuj! Isplati se u svakom slučaju a najgori je ako nemaš pojma sa >> elektronikom. :) Inače, lampu i trafo imaš da kupiš u ITC-u ako baš že- Može li nekako da se prepravi blic iz foto-aparata za jednokratnu upotrebu u strobo?
electron.1700 ddobic,
Drugara TV-mehanicara interesuje da li postoji neki CD sa semama za TV i video. Kako stoji stvar sa tim na INTERNETU ?
electron.1701 sale.car,
>> s > Inace, imas u radio klubu vrlo fin strob (sa U cevi) za nekih >> s > 80 dinara i to sam da ga sklopis... >> >> Kupuj! Isplati se u svakom slučaju a najgori je ako nemaš pojma sa >> elektronikom. :) Inače, lampu i trafo imaš da kupiš u ITC-u ako baš že- Bi> Može li nekako da se prepravi blic iz foto-aparata za Bi> jednokratnu upotrebu u strobo? Moze... Rasklopis ga i pogledas lampu... Ona ima tri izvoda, dva sa strane i jedan ne bas na sredini ali blizi je jednom izvodu sa strane (dakle 3 izvoda)... E sad, pratis taj srednji izvod koji vodi do jednog malog trafoa... Kada to nadjes skini trafo i skini lampu... Premeri je dakle, duzina i debljina pa javi... Ja sam imao negde odnos mera i snage... I jos zapisi koliki je (u faradima ;)) onaj debeli kondezator... Cya...
electron.1702 ljubisha,
> Može li nekako da se prepravi blic iz foto-aparata za jednokratnu > upotrebu u strobo? A? Misliš u strob za jednokratnu upotrebu? :) Možeš da kupiš onaj mali blic (ima ih po buvljaku na tone, pitanje je da li su ispavni, ali za te pare...) i iskoristiš trafo i lampu.
electron.1703 tomil,
U vezi stroboskopa, svi daju savete, a niko šemu. Pa evo jedne od mogućih - u HPGL formatu. A da, imam i jednu šemu sa LED, vičite ako treba nekome, da se ne mučim džabe. strobo.zip
electron.1704 sale.car,
To> A da, imam i jednu šemu sa LED, vičite ako treba nekome, da se ne To> mučim džabe. Sta sa led !? Strob sa LED-om !?!?!?!?!?!?! Ajd objasni i salji... Cya
electron.1705 tomil,
> Sta sa led !? Strob sa LED-om !?!?!?!?!?!?! Da, stroboskop sa LED. Samo još da vidimo čemu služi, a uz to i radi.:) Stroboskop, po šemi koju imam, služi za podešavanje ugla predpaljenja kod benzinskih SUS motora. Ako je to primena koja i tebi treba, precrtaću šemu i šaljem.
electron.1706 borisl,
> Da, stroboskop sa LED. Samo jos da vidimo cemu sluzi, a uz to i stroboskop sa LED postoji na gramofonima (za mladje, to je ona sprava za scratch-ovanje) za stelovanje brzine diska.
electron.1707 sale.car,
To> Da, stroboskop sa LED. Samo još da vidimo čemu služi, a uz to i To> radi.:) To> Stroboskop, po šemi koju imam, služi za podešavanje ugla To> predpaljenja kod benzinskih SUS motora. Ako je to primena koja i tebi To> treba, precrtaću šemu i šaljem. Da, to je isto jedna od primena stroba... Ali zar LED nije suvise slab za to !!?! Svejedno, salji... Btw, znam da je vec bilo ali ako moze neko da rece koji prg pretvara hpgl u neki graficki format !? Cya
electron.1708 sale.car,
Bo> stroboskop sa LED postoji na gramofonima (za mladje, to je ona Bo> sprava za scratch-ovanje) za stelovanje brzine diska. Neeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee Greska... Tu se koristi obicna tinjalica (ili glim lampa). Ona je punjena gasom i treperi brzinom od 50 Hz (gradska mreza). I steluje se Pitch ;) (ja kao buduci Dj) Cya
electron.1709 dragisic,
Da li neko ima friski katalog digitalnih kola (memorije) firme Advanced Micro Devices (AMD). Konkretno treba mi da kopiram data sheet CMOS FIFO RAM-a AM7203A-35RC. Napeto iscekujem da mi se javi srecni vlasnik doticnog kataloga. Hvala unapred.
electron.1710 tomil,
> Da li neko ima friski katalog digitalnih kola (memorije) > firme Advanced Micro Devices (AMD). Konkretno treba mi > da kopiram data sheet CMOS FIFO RAM-a AM7203A-35RC. Najbolje da pogledaš na Internet-u. Trebalo bi da ima.
electron.1711 crncic,
>> U vezi stroboskopa, svi daju savete, a niko šemu. Pa evo jedne od >> mogućih - u HPGL formatu. Čime je moguće pogledati ovo ? Da, znam, milion puta je već bilo, sorry
electron.1712 crncic,
Elem, ovako, potrebma mi je (tj. jednom našem kolegi, koji trenutno nije u situaciji da se javi) šema uredjaja koji će davati napon na svom izlazu, ali pod uslovom da je na oba njegova ulaza prisutan napon. Ne znam da li sam bio dovoljno jasan, radi se o naponu 12V, uredjaj bi trebao da ima dva ulaza (u1 i u2) i da se aktivira (tj. da daje napon na izlazu, ali samo kada ima napona i na u1 i na u2. Ima li neko ideju kako bi se ovo moglo izvesti ?
electron.1713 zeljkoj,
> Ima li neko ideju kako bi se ovo moglo izvesti ? AND logičko kolo se upravo tako ponaša. Daje 1 na izlazu samo ako je na oba ulaza 1. Što se tiče praktične realizacije, to će morati da napiše neko ko se bavi tim stvarima. :)
electron.1714 jvujnic,
Imam jedno pitanje. Da li je prodaja COBRA-e legalna? COBRA je, inače, uređaj koji otkriva policijski radar na nekih 500 metara, što omogućava vozaču da uspori i mirno prođe pored policije.
electron.1715 firus,
> Da li je prodaja COBRA-e legalna? Ovo ne znam, al' mozda ne bi bilo lose da se objavi sema (ako to ne utice na poslovni poduhvat ;), jer i u slucaju da je prodaja doticnog uredjaja ilegalna, objavljivanje seme sigurno nije (i semu za gradnju A-bombe je lako naci, iako je kaznjivo prodavati iste ;) ...
electron.1716 sale.car,
Cr> Ne znam da li sam bio dovoljno jasan, radi se o naponu 12V, Cr> uredjaj bi trebao da ima dva ulaza (u1 i u2) i da se aktivira (tj. Cr> da daje napon na izlazu, ali samo kada ima napona i na u1 i na u2. Cr> Ima li neko ideju kako bi se ovo moglo izvesti ? Vezes na u1 jedan rele a na u2 drugi a kontakte relea na red ;))))) Ajde detaljnije... ja nisam neki strucnjak ali ipak ubaci malo vise podataka... koja struja, sta je jos vazno, itd... ;) Cya
electron.1717 sale.car,
Jv> Imam jedno pitanje. Jv> Da li je prodaja COBRA-e legalna? Jv> COBRA je, inače, uređaj koji otkriva policijski radar na nekih 500 Jv> metara, što omogućava vozaču da uspori i mirno prođe pored policije. Mislim da je ilegalna... Cuo sam to na vise mesta... :) (ala sam ti pomogao) :))) Cya
electron.1718 jvujnic,
>> Ovo ne znam, al' mozda ne bi bilo lose da se objavi sema >> (ako to ne utice na poslovni poduhvat ;), jer i u slucaju da je >> prodaja doticnog uredjaja ilegalna, objavljivanje seme sigurno >> nije (i semu za gradnju A-bombe je lako naci, iako je kaznjivo >> prodavati iste ;) ... Šta da ti kažem, to nije moj poslovni poduhvat, već jednog mog prijatelja, (ja "samo" dobijam procenat)pa će to eventualno uticati na njegov poslovni poduhvat. Pitaću ga za dozvolu, pa ako sve ispadne OK, možeš da je očekuješ. Ipak, ništa ti ne obećavam.
electron.1719 ilazarevic,
> Da li je prodaja COBRA-e legalna? Čuo sam da je dozvoljeno posedovati uređaj koji otkriva radar, ali se ne sme imati uređaj koji _ometa_ radar. Nemoj ovo uzimati zdravo za gotovo, priča nije proverena.
electron.1720 biber,
>> COBRA je, inače, uređaj koji otkriva policijski radar na nekih 500 >> metara, što Radi li to uopšte?
electron.1721 ntadic,
>>>>> COBRA je, inace, uredaj koji otkriva policijski radar na >>>>> nekih 500 metara, sto >>> >>> Radi li to uopste? Radi, radi i te kako (tako mi vozacke koju bi mi oduzeli 100 puta da nije bilo tpg cuda)
electron.1722 chris,
HELP HELP HELP Dali bi neko mogao da mi pomogne u vezi video rekordera ? Naime kada stavim kasetu lepo uvuce traku i pojavi se slika ali samo stoji prva slika koja se pojavi odnosno kao da sam pritisnuo stil.Posle par sekundi sam se iskljuci.Zna li neko u cemu bi mogao biti problem ? Odgovore bih molio u mail box :) 10x unapred HELP HELP HELP
electron.1723 sale.car,
Ch> Dali bi neko mogao da mi pomogne u vezi video rekordera ? Ch> Naime kada stavim kasetu lepo uvuce traku i pojavi se slika ali Ch> samo stoji prva slika koja se pojavi odnosno kao da sam pritisnuo Ch> stil.Posle par sekundi sam se iskljuci.Zna li neko u cemu bi mogao Ch> biti problem ? Ch> Odgovore bih molio u mail box :) Ch> 10x unapred Proveri ti lepo da li se traka uopste vrti jer mi ovo smrdi da ti je pukla ili se mozda skinula gumica za vrcenje trake ! A to sto se zaustavi je normalno jer ima detektor da li se i koliko se vrti (vezano za counter) pa ako se ne mice duze vreme gasi se... 100% ti se skinula gumica... Proveri pa javi.. Cya
electron.1724 jpptticb,
> Dali bi neko mogao da mi pomogne u vezi video rekordera ? > Naime kada stavim kasetu lepo uvuce traku i pojavi se slika ali > samo stoji prva slika koja se pojavi odnosno kao da sam pritisnuo > stil.Posle par sekundi sam se iskljuci.Zna li neko u cemu bi mogao > biti problem ? Verovatno je problem u transportu trake, a tu se najcesce istrose gumice na idleru (tockic koji seta izmedju dve spulne i vuce traku napred-nazad), ili pritiskac kapstana (isto od gume). Ako uspes da pronadjes ove delove u videu, moras nabaviti i odgovarajucu zamenu kod nekog servisera ili drugde (ja sam jednu gumicu za idler kupio na buvljaku za 4 din.), pa probati. Bitno je da nista ne radis na silu, da moze posle majstor da sredi stvar (ako tebi ne uspe).
electron.1725 danilo,
Da li neko zna za neki dobar rad o DSP (Digital signal processor) da je objavljen u poslednjih par meseci? Čuo sam da je nešto objavljeno (pregledni rad) u IEEE - Computer ili IEEE - Micro! Hitno mi treba referenca za kolegu postdiplomca. Unapred hvala, Danilo
electron.1726 baker,
>> Da li je prodaja COBRA-e legalna? > > Cuo sam da je dozvoljeno posedovati uredaj koji otkriva radar, > ali se ne sme imati uredaj koji _ometa_ radar. Nemoj ovo > uzimati zdravo za gotovo, prica nije proverena. Tacno. Dozvoljeno je posedovati uredjaj za otkrivanje radara, ali je strogo zabranjeno koriscenje "ometaca". Proverena informacija. ..
electron.1727 baker,
> Da li je prodaja COBRA-e legalna? Da prodaja i koriscenje je legalna. Sem COBRE na nasem trzistu se mogu naci i UNIDEN, WHRISTLER itd. Postoji vise vrsti. 1. Normal 2. Laser 3. Thwart Prvi radi na principu cekanja signala. Drugi trazi radar u okrugu od 180 ili 360 stepeni. Treci otkriva i ometa radar. Svi ovi uredjaji u sebi imaju i zastitu od "tragaca" tj. uredjaj koji otkriva da li posedujete u kolima radar detektor (vazi za zemlje u kojima je nedozvoljen). pojasnio sam valjda?
electron.1728 sale.car,
HI! Otvaram grupu povodom zanimljivog projekta... Daklem : Uradio bih uredjajcic koji bi se kacio na komp i koji bi merio promene mrezne frekvencije koja je razlicita od 50Hz... Dakle... ko zeli neka me mailuje da ga ubacim u grupu... Cya
electron.1729 chris,
U pravu si istrosen je roler (pritiskivac kepstena).Inace ako neko zna gde bih ga mogao naci...(videorec. je Goldstar). Hvala na pomoci :) Pozdrav
electron.1730 ntadic,
Hitno mi je potrebno intergralno kolo LA 5617. Ako ga neko slucajno ima, neka mi baci porukuna mail.
electron.1731 jvujnic,
U vezi COBRE. Hvala svima na iscrpnim odgovorima i uloženom trudu, mnogo ste mi pomogli. Joca
electron.1732 sale.car,
HI! Da li neko moze da mi kaze kakav napon trebam da prosledim na pin 2 serijskog porta (data read) da bih ga ocitavao ?? Ja sam probao sa 'normalnim' naponom nesto oko 4V ali ne kapiram zasto kad spojim sa izvorom nekad je '1' a nekad '0'... Ako neko hoce neka javi da napisem sta sam tacno radio... 10x unapred...
electron.1733 dragisic,
Napisi tacno sta si radio i kako si ga ocitavao. Uzgred cini mi se da (koliko ja poznajem) UART 8250 ili slican koji se nalazi u PC-u nema pristup RXD pinu osim preko asihronog prijemnika UART-a. Naponi za koje je predvidjen RS232 su -12V do -3V i 3V do 12V. Naponi izmedju -3V i 3V su nedefinisano stanje. Medjutim prijemnici za RS232 obicno rade i sa asimetricnim naponima i sl. U svakom slucaju napisi sta si radio. Pozdrav.
electron.1734 sale.car,
Dr> Napisi tacno sta si radio i kako si ga ocitavao. Ovako... Ocitavao sam ga neprekidnom petljom u programu koja je ispisivala stanje na pinu 2 com1 porta... A onda sam zicom (ajde!) spajao pin 2 sa izvorom... Ali ! Kada samo spojim i drzim spojeno nekad se nista ne desava a nekad se promeni stanje... Ali, ako samo na kratko spojim izvor i pin2 onda promeni stanje bez obzira sto sad vise nema izvora na pinu... U totalnom sam rebusu... Prvo sam mislio da treba kratko dati napon da bi se promenilo stanje ali to se pokazalo kao pogresno jer nekad tako radi a nekad ne ! Pomagajte dobri ljudi !
electron.1735 dragisic,
Ne znam koliko ce ovo pomoci, ali proveri jos jednom da li si siguran da dovodis napon na pin 2 od DB25 ili na pin 2 od DB9, jer je pin 2 na DB25 TXD (output), a na DB9 je to RXD (input). Medjutim bez obzira na sve, moram da ponovim da PC UART 8250 hardverski ne omogucava da se procita trenutno stanje pina RXD. Moguce je procitati stanja pinova DCD, RI, DSR, CTS i flagova njihovih promena. Te bitove ces naci u Modem Status Registru doticnog UARTA. Ako mozes posalji deo programa u kome to citas. Ukoliko nisam shvatio dobro problem molim te ispravi me. Pozdrav.
electron.1736 sale.car,
Dr> Ne znam koliko ce ovo pomoci, ali proveri jos Dr> jednom da li si siguran da dovodis napon na pin 2 od DB25 Dr> ili na pin 2 od DB9, jer je pin 2 na DB25 TXD (output), a Dr> na DB9 je to RXD (input). Medjutim bez obzira na sve, moram Dr> da ponovim da PC UART 8250 hardverski ne omogucava da se Dr> procita trenutno stanje pina RXD. Moguce je procitati stanja Dr> pinova DCD, RI, DSR, CTS i flagova njihovih promena. Te bitove Dr> ces naci u Modem Status Registru doticnog UARTA. Ako mozes Dr> posalji deo programa u kome to citas. Ukoliko nisam shvatio Dr> dobro problem molim te ispravi me. Dr> Pozdrav. Na DB9 saljem napon... Evo deo programa u pascalu: Repeat a := port[] and 2 ; If a = 0 then write('Hi') else write('Low') ; Until KeyPressed ; Port ne znam sada tacno jer pisem online... Enivej... Problem si super shvatio i ako mozes posalji mi kako bi ja mogao da ocitavam sa com porta napone... Konkretno me zanima princip ima/nema napona tj. ono sto sam pokusao a nisam uspeo... Pokusavao sam i sa LPT-om ali sam ga izgleda spalio... mada sumnjam ali nece pa nece... Ne znam kako bi mogao da proverim da li je zaista spaljen ili ja gresim... 10x agen na odgovoru...
electron.1737 ljubisha,
Brojač telefonskih impulsa Elektro 8, Septembar 1994 tel_broj.zip
electron.1738 ljubisha,
Drugar na buvljaku kupio neki ispravljač sagrađen u crnom rebrastom hladnjaku a na njemu piše: PSR 57-7 (Positive switcher) Input 7-38V Output 5V DC 0-7A MELCHNER 111(R) CH-USTER E sad, priključio sam ga na akumulator očekujući da će da da samo 5V na izlazu ali jok. Daje svih 12. Jel zna neko čemu ovo služi?
electron.1739 dragisic,
To je prekidacki step-down konvertor koji ne radi. Tj. step down konvertori rade sa serijskim tranzistorom u prekidackom rezimu, pa kada on "crkne" tako da kratkospoji kolektor i emitor (ili drain i source) napon sa izlaza samo prodje kroz konvertor kao kroz kratak spoj (uz eventualno mali pad napona).
electron.1740 jppttica,
Već odavno niko ne raspravlja o SAT-dekodiranju. Mene interesuje kako da napravim karticu koja će da radi bez PC-a. To su valjda PIC čipovi koji se isprogramiraju. Postoji li neka šema i gde može da se nađe.
electron.1741 whitie,
> Brojac telefonskih impulsa Jos uvek se trazi sema za generator gorespomenutih impulsa. To doduse radi Posta, ali za tu uslugu trazi odgovarajucu dinarsku naknadu. Uz to se raspituje za namenu tako "dogradjenog" broja i opreme koja ce se na njega nakaciti. "Privatne" centrale konektovanjem na javnu mrezu postaju i same deo te mreze -> znaci treba saglasnost PTT-a.
electron.1742 sale.car,
HI! Da li neko zna kako da napravim kalem od 100 mH !?!?! ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1743 dragisic,
Moras reci za sta ce taj kalem da ti sluzi. Da li je vazdusni, ili sa jezgrom. Da li je feritno ili gvozdeno jezgro. Ako je za skretnicu za zvucnik onda je to vazdusni kalem i moze biti vecih dimenzija (0.1H) , a ako je za nesto drugo (filter ili prekidacko napajanje ili ...) onda moze biti namotan i na jezgru. U svakom slucaju javi za sta ti treba pa da ti kazem koliko, kako i na koji nacin. Pozdrav.
electron.1744 sale.car,
Dr> U svakom slucaju javi za sta ti Dr> treba pa da ti kazem koliko, kako i na koji nacin. Dr> Pozdrav. Konkretno za onu semu brojaca impulsa... Ali, bilo bi super kada bi mogao da mi kazes kako bilo koji da uradim i kako da izracunam koliko Henrija ima neki kalem... Povremeno napravim neki oscilator pa su mi potrebne vrednosti frekv. a to bas ne mogu da provalim bez kalema... 10x unapred... ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1745 dragisic,
Elem, nisam video tu semu za brojac telefonskih impulsa, ali pretpostavljam da je taj kalem deo oscilatornog kola za 16KHz i da mu je paralelno vezan kondenzator od oko 1nF. Ako nije tako ti me ispravi. Ali predjimo na kalem, njega je najbolje namotati na zatvorenom feritnom jezgru. To bi bilo najjednostavnije i za proracun i za motanje i za postizanje najboljih preformansi tog kalema (veci Q faktor, manje parazitne kapacitivnosti i td i sl.), a bogami i za ocuvanje negvnog sistema. Kako je snaga koja se privodi kalemu predpostavljam zanemarljiva moze se koristiti bilo koje jezgro (bolje bez procepa) i to loncasto ili RM. Moze koje hoces velicine samo treba da imaju sto veci Al faktor. Induktivnost ces proracunati po obrascu: 2 L[nH]=Al*N ;gde je N broj namotaja Tako na primer ako kupis kod ITC-a feritno jezgro P18x11-2900 koje ima Al faktor 2900 moraces da namotas "svega" 186 namotaja da bi dobio 100mH. Neka te ovo ne obeshrabri jer kada bi motao u vazduhu broj namotaja ne bi stao u dvobajtni integer. Mota se Cul zicom ili bolje tzv VF pletenicom na primer 20x0.05 ili slicnom, jer se time smanjuje skin efekat i samim tim povecava Q faktor. Jezgara ima i u Burklin-u '96/'97 u odeljku D strana 79-87 pa ako nisi nestrpljiv i ako imas nekog da ti donese.... Sva ostala resenja su gubljenje vremena i zivaca jer ne verujem da bi pristao da motas kalem od 20000 namotaja zicom od 0.1mm koja se uvek prekine negde oko 15645-og namotaja. A ako te slucajno interesuje proracun jednog takvog kalema pokusaj da nadjes (ili bolje nemoj, jer nije bas razumljivo pisana cak ni za studente kojima je namenjena) knjigu pod nazivom "Elementi elektronskih uredjaja" od Dimitrija Tjapkina izdanje Naucne Knjige-Beograd. BTW Sta ce ti brojac kada Posta ne pusta tih 16KHz dok se ne trazi, a onda kad trazis kazu da nemaju tehnickih mogucnosti. Pozdrav.
electron.1746 ljubisha,
> Da li neko zna kako da napravim kalem od 100 mH !?!?! Što? Zar ih nema u ITC-u?
electron.1747 sale.car,
Dr> pretpostavljam da je taj kalem deo oscilatornog kola za Dr> 16KHz i da mu je paralelno vezan kondenzator od oko 1nF. Joj... covece pa to je da umres... Hvala na svemu... Btw, kako da otkrijem Al faktor nekog ferita... Ocigledno ne mogu... A da li mogu da koristim onaj ferit iz radio aparata... Da li su oni standardizovani !? Gde ima da se kupi 0.1 mm zica !? Ohhh... ;) ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1748 dragisic,
Mozes da koristis ferit iz radio aparata ali kako je to otvoreno jezgro moraces da motas mnogo namotaja. Al faktor vazi samo za zatvorena jezgra gde je geometrija magnetnog polja kontrolisana magnetnim materijalom. Kod otvorenih jezgra rasipni fluks zavisi i od nacina motanja i geometrije namotaja pa je tu ne moguce definisati Al faktor, pa je proracun takvog kalema malo slozeniji (pogledaj knjigu). Inace Al faktor je definisan kao induktivnost jednog zavojka, pa shodno tome namotaj jedan zavojak i izmeri njegovu induktivnost (za to ti treba L metar) i to ti je Al faktor. Obicno ovo ne moras da radis jer je taj podatak napisan na jezgru. Zicu od 0.1 mm mozes da nadjes u primaru nekog malog mreznog transformatora, naravno ako mu je sekundar neispravan. Bye.
electron.1749 feniks,
│ BTW Sta ce ti brojac kada Posta ne pusta tih 16KHz dok se │ ne trazi, a onda kad trazis kazu da nemaju tehnickih │ mogucnosti. └───────────── Tačno, proverio sam na 14X-XXX -> zaista nisam uspeo da registrujem taj signal. Verovatno postoji filter u tel. centrali. Pošti nije u interesu da šalje taj signal (neka ne neko demantuje ako nisam u pravu). ;) Zato ne gubite vreme oko onog uređaja ako vam vaša centrala ne šalje taj signal (16KHz, 15V, 0.5s).
electron.1750 raty,
1)Ajde ako neko ima raspored nozica za lec bafer (valjda se tako zove) 74HCT573 da ga napise. 2)Vidim da neki pirati nude CD-ove sa kataloskim podacima elektronskih komponenti SIEMENS,MICROCHIP,IC MASTER.Pa dali postoji neki univerzalni CD koji ce imati podatke nezavisno od proizvodaca iliti kad nam bilo sta zatreba da ga tu nademo,a ne dd se oslonimo na uske podatke nekog proizvidaca.Da li nesto tako postoji? Hvala!
electron.1751 acafaca,
Zna li neko literaturu gde piše raspored nožica na slotu u računaru?
electron.1752 tomil,
> 1)Ajde ako neko ima raspored nozica za lec bafer (valjda se tako > zove) 74HCT573 da ga napise. Evo ti u HPGL formatu. > 2)Vidim da neki pirati nude CD-ove sa kataloskim podacima > elektronskih komponenti SIEMENS,MICROCHIP,IC MASTER.Pa dali postoji Ponešto od podataka bilo je već kačeno ovde, ili u starijim tomovima konferencije: ORKA.3 6.73 MOTOROLA 6.302 TTL 6.303 CMOS 6.304 DIODA 6.305 TRANzistori 6.421 HARRIS 6.433 TI (Texas Instruments) 6.437 TI -------||------- 2 Bilo je i za BurrBrown, Philips, PMI, ali se ne sećam kada. 74hct573.zip
electron.1753 sale.car,
Ac> Zna li neko literaturu gde piše raspored nožica Ac> na slotu u računaru? Eve ti :) Inace, izvor je HelpPc a moze i PcTech ... Pozdrav, Sale.Car slot.txt
electron.1754 zvezdan,
>> ne šalje taj signal (16KHz, 15V, 0.5s). Kako to da je period tog signala 0.5s kada se impuls za 5, 6. i 7. međunarodnu PTT zonu javlja na manje od 0.5s?
electron.1755 floyd,
Ima li neko šemu za generator trougaonog signala - vremensku bazu za osciloskop. Nije mi potrebno ništa precizno samo da radi od 0.1hz do bar 50Khz ,1V 100mA max. Slavko
electron.1756 raty,
Prvo da se zahvalim za HCT573.A sto se kataloga tice,neke imam ali kad god su mi potrebni neki egzoticni podaci nema nista od tog. Za razliku od ovih malih kataloga IC Master CD katalog se reklamira sa svih svojih 594MB.Ukoliko to nisu reklame onda je to lako "biblija" svih elektronicara.Voleo bih znati sta se tu nalazi?
electron.1757 sale.car,
HI! Napravio bih jedan mali odasiljac koji bi uzimao ulaz iz vokmena, i prenosio tako da mogu da mu menjam freq. od 88-108 Mhz (FM skala)... Domet ? Pa ne vise od 5m... I sto jednostavnije :) Ne treba mi nista za takmichenje vec cisto za kucnu upotrebu... Jos jednom naglasavam: ulaz sa vokmena ! 10x unapred... ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1758 superhik,
Grr.. opet kvar ;( Naime, imam double deck, i onaj koji služi samo za playback ne šalje dobar signal zvučniku (levom, desni radi super) tj. na levom zvučniku se čuje prigušeni glas dok, ponavljam desni radi normalno. Kad uključim tjuner ili CD, sve je OK ali deck ne radi... Da vrlo važna stvar, ovaj drugi deck koji služi za snimanje šalje normalan signal na oba zvučnika ;((( Unapred se zahvaljujem svima na pomoći...
electron.1759 tomil,
> levom zvučniku se čuje prigušeni glas dok, ponavljam desni radi Uzroka koliko hoćeš. Prljava glava, pomerena glava, neispravna glava, neispravan pojačavač, zaprljani kontakti na preklopniku...
electron.1760 sale.car,
HI! Napravio bih jedan mali odasiljac koji bi uzimao ulaz iz vokmena, i prenosio tako da mogu da mu menjam freq. od 88-108 Mhz (FM skala)... Domet ? Pa ne vise od 5m... I sto jednostavnije :) Ne treba mi nista za takmichenje vec cisto za kucnu upotrebu... Jos jednom naglasavam: ulaz sa vokmena ! 10x unapred... ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1761 ognjen,
Ne razumem se previše u elektroniku, pa mi treba jedan tip. Pošto mi zvučna kartica (sb kompatibilac) na mikrofonskom ulazu pravi veliki šum, da li smem (i da li će to uopšte pomoći) da je obavijem celofanom u folijom? Celofan kao izolator, da aluminijumska folija ne bi napravila neki neželjeni kontakt, a sama folija bi treba da neutrališe smetnje iz okoline. Ostaje pitanje da li zbog prevelike temperature može da nešto pregori, ali koliko znam, muzičke kartice nemaju čipove koji se lako greju.
electron.1762 sale.car,
HI! Napravio bih jedan mali odasiljac koji bi uzimao ulaz iz vokmena, i prenosio tako da mogu da mu menjam freq. od 88-108 Mhz (FM skala)... Domet ? Pa ne vise od 5m... I sto jednostavnije :) Ne treba mi nista za takmichenje vec cisto za kucnu upotrebu... Jos jednom naglasavam: ulaz sa vokmena ! 10x unapred... ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1763 ognjen,
)-> Uzroka koliko hoćeš. Prljava glava, pomerena glava, )-> neispravna glava, neispravan pojačavač, zaprljani kontakti Kod mene je slična stvar, samo što desni zvučnik uopšte ne radi. Nije do pojačala, diode na decku ne pokazuju nikakav sinal na desnom zvučniku. Da li i to može da bude "pomerena" glava? Tako se, valjda menja samo boja tona? Slično je i sa zaprljanom glavom? Ili ne? BTW, sindrom je počeo prvo sa onim Sony 60EF kasetama ne baš najboljeg kvaliteta, a od pre nekoliko dana sa svim. Ništa nije tumbano već duže vreme tako da ne verujem ni da je problem u lemovima. Any hints?
electron.1764 bboss,
> Ne razumem se previse u elektroniku, pa mi treba jedan tip. > Posto mi zvucna kartica (sb kompatibilac) na mikrofonskom ulazu > pravi veliki sum, da li smem (i da li ce to uopste pomoci) da je > obavijem celofanom u folijom? Cao, moja iskustva govore da to mozes da uradis ali nece pomoci ;( Ono sto ti savetujem je da poboljsas kontakte! Veoma vazno u transveru signala.
electron.1765 calex,
║ BTW, sindrom je počeo prvo sa onim Sony 60EF kasetama ne baš ║ najboljeg kvaliteta, a od pre nekoliko dana sa svim. Ništa nije Ë────────────── Da nisu one ostavile svoj trag na glavi kasetofona?
electron.1766 ognjen,
)-> Da nisu one ostavile svoj trag na glavi kasetofona? Kako to da proverim i kako da saniram?
electron.1767 ognjen,
)-> Cao, moja iskustva govore da to mozes da uradis ali nece pomoci ;( Neće pomoći zato što folija nije pravi Faradejev kavez, ili zato što šum ne potiče iz okolne elektronike? )-> Ono sto ti savetujem je da poboljsas kontakte! Koje kontakte? Na i izlazima? Kako to da uradim?
electron.1768 tomil,
> Napravio bih jedan mali odasiljac koji bi uzimao ulaz iz Pogledaj poruku 6.1593. Uzgred, obriši taj exec, već treći put šalješ istu poruku.
electron.1769 tomil,
> Ima li neko šemu za generator trougaonog signala - vremensku bazu > za osciloskop. Nije mi potrebno ništa precizno samo da radi od 0.1hz > do bar 50Khz ,1V 100mA max. Evo ti jedna relativno jednostavna šema (u HPGL formatu). Sastoji se iz izvora konstantne struje (T1), multivibratora (IK1) i odvojnog stepena (IK2). Frekvencija oscilovanja je određena vremenskom konstantom R3 i C1: Vx 1 2 R1 T1= C1 * R3 * --------- f=--- , Vx=--- Vcc, k=------ k*Vcc-Veb T1 3 R1+R2 Veb=0.7V R3 možeš da zameniš rednom vezom otpornika i potenciometra, ako želiš regulaciju frekvencije. Ako za R3 uzmeš 3k6 otpornik + potenciometar 35k (odnos regulacije oko 1:10), kapacitet kondenzatora je: 10... 100Hz: fmin=10Hz, T=0.1sec -> C1=180nF 100...1000Hz: 100Hz, T=0.01s -> C1=18nF 1... 10kHz : 1kHz, T=1ms -> C1=1.8nF 10...100kHz : 10kHz, T=100us -> C1=180pF rc_gen.zip
electron.1770 calex,
║ Kako to da proverim i kako da saniram? Ë────────────── Pogledaš da nije ostalo prljavštine ili da glava nije čak i oštećena. Ako tako ne ide, onda može i malo ozbiljnije, osciloskop i šemu u ruke pa polako tražiš prekid. :)
electron.1771 sale.car,
To> Pogledaj poruku 6.1593. To> Uzgred, obriši taj exec, već treći put šalješ istu poruku. Sorry jos jednom... Nesto sam bio sludjen... Ali ipak su dva puta bila :) ... ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1772 sale.car,
HI! Da li neko moze da mi objasni ovu semu... Semu sam precrtao sa nekog starog blica... Tranzistor mi je najmisticniji, (pregoreo je), jer ne znam koji je i sta je... Kapiram da je PNP. Prepisao sam sa njega sta pise... Jos nisam provalio kako se ocitava kapacitet keramickih kond. kada pise ono tipa 103, 104... 104 je valjda 0.1 mikro F... Well.. 10x unapred :) Pozdrav... flash.txt
electron.1773 bboss,
Nece pomoci zato sto folija nije pravi Faradejev kavez, ili zato sto sum ne potice iz okolne elektronike? Folija jeste Faradejev kavez, ali sum moze doci kablom sto i pretpostavljam, pa pokusaj sa dobrim jack-ovima i koaksijalnim mikrofonskim kablom (provodnik je inace antena koja kupi EM signale). Znaci vazna je dobra umasenost. Sretno.
electron.1774 acafaca,
Hvala! Nezahvalni
electron.1775 raty,
Pravim EPROM BRISAC i kao najjednostavnije resenje mi izgleda zivina (Hg) lampa.E sad treba znati kako se spaja zivina lampa.Da li se ona spaja direkt na 220V ili ide preko neke prigusnice (dali postoje specijalne prigusnice ili moze i neon 20,40W).I sad da stvar bude jos komplikovanija da li treba i starter kao kod neon cevi!
electron.1776 sale.car,
Ra> Pravim EPROM BRISAC i kao najjednostavnije resenje mi izgleda Ra> zivina (Hg) lampa.E sad treba znati kako se spaja zivina lampa.Da Ra> li se ona spaja direkt na 220V ili ide preko neke prigusnice (dali Ra> postoje specijalne prigusnice ili moze i neon 20,40W).I sad da Ra> stvar bude jos komplikovanija da li treba i starter kao kod neon Ra> cevi! Trebas da razbijes lampu i da ostavis samo onaj unutrasnji deo (ja mislim da je to neki varnicar ili sl.)... A ja mislim da treba neka sitna prigusnica, mada sam kod druga video da je direkt. Najbolje ti je da skines jednu banderu i da vidis ;))) ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1777 zeljkoj,
> A ja mislim da treba neka sitna prigusnica, mada sam kod Video sam onu sa bandere... baš i nije sitna. :)
electron.1778 ljubisha,
> Pravim EPROM BRISAC i kao najjednostavnije resenje mi izgleda > zivina (Hg) lampa.E sad treba znati kako se spaja zivina lampa.Da > li se ona spaja direkt na 220V ili ide preko neke prigusnice (dali > postoje specijalne prigusnice ili moze i neon 20,40W).I sad da > stvar bude jos komplikovanija da li treba i starter kao kod neon > cevi! Moraš da razbiješ prvi balon jer onaj beli prah u njemu ubija UV zračenje, treba ti prigušnica da bi to radilo a starter je višak.
electron.1779 bboss,
Ako je Hg lampa do 160W moze se koristiti direktno na 220v a za jace je potereban starter. Sve zajedno moze se naci na buvljaku.
electron.1780 whitie,
> Moras da razbijes prvi balon jer onaj beli prah u njemu ubija UV zracenje Ubija taj prah i ljude ako se poseces ili ti upadne u oko. Prah se lako odvaja od stakla i "leti" u vazduhu. Uobicajen postupak: Stavis sijalicu u parirnu kesu i zveknes ciglom. Sacekas da se prasina u kesi slegne i nozem isparas kesu. Iz gomile stakla pincetom izvadis ampulu, koja uglavnom prezivi u jednom komadu. Isperes pod mlazom vode. Ampula se u radu ZNATNO ugreje. Ako nema nekog mehanizma za kontrolu tog procesa ( prigusnica isl. ), ampula spektakularno puca. Kvarcno staklo filo- vano zivom leti na sve strane. O "lekovitom" dejstvu zive i njenih isparenja potrazi na drugom mestu ... I bez toga uzarena ampula u sadejstvom sa intezivnim UV zracenjem proiz- vodi ozon, koji takodje spada u "lekovite" supstance direktne akcije :-) Lako se prepozna po karakteristicnom "mirisu" vec za par minuta. >> Pravim EPROM BRISAC i kao najjednostavnije resenje mi izgleda zivina (Hg) >> lampa. A sto ne kupis UV lampu. Uvija se u standardno e27 grlo za sijalice. Ima ga na pijacu i kod Konrada. Prodaje se kao "... crno svetlo za disko klubo- ve ..." ili tako nekako.
electron.1781 sale.car,
Wh> A sto ne kupis UV lampu. Uvija se u standardno e27 grlo za Wh> sijalice. Ima ga na pijacu i kod Konrada. Prodaje se kao "... crno Wh> svetlo za disko klubo- ve ..." ili tako nekako. Ufff... ne bi reko da je to Black Light... Razgovarao sam sa ortakom koji ima brisac eproma (pre par godina) i uglavnom je sugerisao kako bi odmah oslepeo kada bi pogledao u lampu i sl. I sama lampa je bistra sa nekim stvarcicama unutra :)... Sumnjam na Black Light !!! ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1782 whitie,
> Razgovarao sam sa ortakom koji ima brisac eproma (pre par > godina) i uglavnom je sugerisao kako bi odmah oslepeo kada bi > pogledao u lampu i sl. Moras se opredelis: Oces li nesto za oci ili za EPROM. :-)) U obadva slucaja stos je u snazi. Ako ti je malo 60 W sijalica, a ti uzmi 250 W reflektorku ( skuplja samo 1 DEM ) po se zagledaj u nju. Javi mi na koju su te ocnu kliniku primili ... :-) > I sama lampa je bistra sa nekim stvarcicama unutra :)... Tehnologija je razlicita ali sluzice svrhi svaki jaci izvor UV zra- cenja: aparati za UV sterilizaciju u zdravstvu, aparati u solarijumu, UV jonizatori vode, pa u krajnjem slucaju i aparati za autogeno zavarivanje :-)
electron.1783 dragisic,
Evo da i ja dam nekoliko saveta u vezi Hg sijalica u ulozi brisaca EPROMA. Prvo malo teorije o Hg sijalicama: One spadaju u sijalice ispunjene metalnim parama sa povise- nim pritiskom. Ove o kojim pricate su sijalice sa visokim pritiskom i sa fluorescentnom oblogom. Ima ih vise vrsta i razlikuju se po snazi, po obliku i po podnoziju i to: od 80,125,250,400,700 i 1000W. U samoj sijalici postoji pored cevi od kvarcnog stakla sa zivom i elektroda za paljenje sa otporom za odvod struje. Znaci za paljenje imaju sve sto ima treba. Utrasnjost je prevucena tankim slojem od fluor-germanata (samo ime mu zvuci otrovno) ciji je zadatak da delom pretvori UV zracenje u vidljivu svestlost, a ostatak da apsorbuje. Uvek !!!!! se prikljucuju sa elementom za ogranice- nje struje. Znaci zivina sijalica se nikako ne sme prikljuci- vati direktno na napon 220V. Radni napon sijalice (115-125V) je uvek nizi od napona paljenja (130V-160V) pa bi u slucaju direktnog spajanja nastalo vrlo jako elektricno polje koje bi proizvelo udarnu jonizaciju u pari, tako da bi se usled velike struje u balonu obrazovao elektricni luk i siljalica bi pregorela (ako volite spektakle sa vatrometom onda je ovo eksperiment za vas). Kao predspojni element (element za ograni- cenje struje) koristi se redna prigusnica, a za popravak faktora snage kondenzator vezan paralelno mrezi. E, a sad nakon teorije ide praksa: Lampa koju je najbolje koristiti za brisac EPROMA je ona od 80W sa grlom E27 i kruskastim balonom. Kako se ona teze nalazi moze i ona od 125W sa istim grlom jajastog oblika. Prigusnica mora da postoji (pogledati teoriju) i najbolje je kupiti i to na buvljaku. Postoje posebne prigusnice za Hg lampe i razlikuju se po snazi lampe za koju su namenjene. One za lampe od 80W imaju gubitke od 10W i faktor snage 0.5-0.6 dok je kondenzator za kompenzaciju 6uF, dok za lampu od 125W snaga gubitaka je 12W uz isti faktor snage i konden- zator za kompenzaciju od 8uF. E, sad dolazi ono najlepse. Ove lampe stvarno brisu EPROM-e vrlo efikasno, ali ih isto tako i unistavaju. Toplota koju stvaraju ove lampe je vrlo velika i cesto "ispece" sam EPROM (cik stavite na brisanje EPROM verziju kontrolera od 100-tinak DM). Znaci mora se voditi racuna o tome da eprome treba na neki nacin hladiti (ventilator ili slicno). Naravno sve zavisi i od proizvodjaca EPROM-a. Neki su zilaviji, a neki nisu. Sve u svemu kada sam presao sa zivine lampe na "pravi brisac" vek EPROMA koje koristim se znatno produzio. Sve u svemu, ako nemate izbora ili ako ste amater- entuzijasta (imate dovoljno vremena i zivaca) koristite Hg lampu i to najbolje napolju (na terasi ili pored otvorenog prozora) uvek se zaklonite da ne bi morali da gledate u nju (varilacke naocare su OK da ne bi posle osecali iglice u ocima) i ne priblizavati je preterano EPROM-ima da ne bi "zacvrcali" (10-15cm je OK makar se duze brisali). Ali ako postujete svoje vreme i zivce treba ugrabiti prvu priliku i kupiti ako ne gotov brisac (koji i nije bas jeftin 99DM u Conrad-u) ono bar jednu UV lampu za brisanje koja kosta 27.50DM (one za suncanje ne bi obrisale EPROM ni za 5 godina kao ni one za BLACK light, ali ako imate vremena i sunce se ga obrisati za nekih 10 godina) i sklepati neki HOME-MADE brisac sa timerom da covek zna sta radi i da sme da obrise i neki skuplji cip bez bojazni da ce dobiti poruke tipa: "Warning! Device not erased!" ili "Verify error!" Tada investicija od 27.50DM + 15% MWst + 30% donosenje i nije neki trosak. Pozdrav!
electron.1784 raty,
Evo sad i moje iskustvo za brisanje eproma: Nakon sto sam razbio Hg sijalicu od 125W (za koju kazu da je najcesca i kosta 10DEM u prodavnici) prikljucio sam je redno sa prigusnicom za neon cev od 40W i za moje cudo ostaci sijalice su zasvetleli treperucom i relativno slabom svetloscu.Ovo me je postedelo kupovine skuplje Hg prigusnice od 125W.Ono sto sam dobio je brisac koji vrsi svoju funkciju BEZ PRETERANOG GREJANJA.Naime eprom posle brisanja od 60min na rastojanju od 2cm je mlak i mislim da se nemoze unistiti. I kad razbijate sijalicu PAZITE,ne da grune nego...
electron.1785 tomil,
Dosta se piše o brisačima EPROM-a, pa da i ja prenesem neka svoja iskustva, a i da ponudim jedno rešenje koje koristim već više godina i kojim sam izuzetno zadovoljan. Dakle, izvor UV svetlosti je poznata nam živina sijalica sa uklonjenim balonom. O razbijačkom "poduhvatu" vam neću govoriti, pošto je to već bilo, a i o opasnostima živine pare i same UV svetlosti. Uzimamo znači samo ampulu, kojoj sam ja skratio izvode na otprilike 10 mm i zategao ih u 2 polne kleme za print montažu (u ITC-u se vodi pod kat.br. KL 2P). Lampu napajam iz pretvarača napona 12/220V, čiju šemu prilažem. Varijanta sa prigušnicom mi se nikako ne sviđa zbog veze sa mrežnim naponom. Ako me već udari struja, bolje (i bezopasnije je) za mene, ako je to iz izvora galvanski odvojenog od mreže. Takođe, u ovoj varijanti, nije neophodno da vlakna za grejanje lampe budu ispravna. Lampa se pali uvek i ne greje se mnogo (što je dobro za EPROM-e). Sve treba montirati u pogodnu kutiju sa poklopcem (zbog UV zračenja). Ja sam uzeo aluminijumsku kutiju radi boljeg hlađenja. Sama lampa je montirana na parčetu Al lima, u kome sam izrezao otvor veličine 10x38 mm. Izvodi su sa donje strane i zaštićeni su od slučajnog dodira. Skicu kutije i lampe sam takođe priložio. Trafo je standardni 220/12V /4VA, poprečnog preseka jezgra oko 2cm^2. Tranzistor 2N3055 treba montirati na hladnjak (može i na kutiju ako je metalna). Bilo bi dobro uzemljiti kutiju, ja nisam i nisam do sada imao problema, ali sigurno je sigurno. EPROM se postavlja direkto na limeni nosač preko otvora. Vreme brisanja je oko 15 min. Može i kraće (nisam baš merio, ali su se neki epromi brisali za oko 5 min). brisac.zip
electron.1786 ljubisha,
> Tehnologija je razlicita ali sluzice svrhi svaki jaci izvor UV zra- > cenja: aparati za UV sterilizaciju u zdravstvu, aparati u solarijumu, Šta imaju ti aparati za sterilizaciju? Zar se ne koriste germicidne fluo-cevi? One su preslabe (30 i 15W, i probao sam ih) a i ovi iz sola- rijuma bi trebali da budu relativno slabi. Zar ne?
electron.1787 ljubisha,
> [** Uz poruku 'BRISAC.ZIP' (13665 bytes)] Apel!! Jel možete u arhive da ubacite i PCX? Ili mi recite kako da nateram ovog mog 9-pinca da svari HP fajl. :) P.S. I hvala unapred na ovoj šemi u picture formatu. :)
electron.1788 whitie,
> One su preslabe (30 i 15W, i probao sam ih) a i ovi iz solarijuma > bi trebali da budu relativno slabi. Sta da ti kazem. Koliko vidim vec si se zainteresovao za Tomil-ovu variantu mada sijalici daje na raspolaganje samo 4 VA. Raty je prigus- nicom ogranicio snagu na trecinu pa mislim da pitanje snage vise nije aktuelno. Inac, u OTTO-vom katalogu videh solarijum od 6500 W. 12 cevi + zona za lice. Cemu sluzi ovolika snaga, sem izazivanja raka, nezmam. Ja svoju ampulicu koristim za osvetljavanje u foto postupku. Zbog toga sam morao dodati budzevinu za ogranicavanje struje trijkom i ref- lektore postaviti da dobijem sto ravnomernije osvetljenje. Emulzije su vrlo osetljive na promenu temperature pa je i to uticalo na obaranje struje. I pored svega eprome sam brisao za 10-tak minuta. Mislim da bi drugacijim fokusiranjem i jacom strujom "ubio" podatke na cipu za 10-tak sekundi. Dokon pop i goveda krsti, pa sam i ja svojevremeno ostavio jedan 2732 - 120 da se ceo dan sunca na terasi. Bio je dosta dobro ( 95% ) obrisan. Neznam koliko su savremeni cipovi osetljivi na ovo, ali znam da su cike meteorolozi u medjuvremenu pronasli neke rupe u atmosferi ..
electron.1789 sale.car,
Wh> Moras se opredelis: Oces li nesto za oci ili za EPROM. :-)) Wh> U obadva slucaja stos je u snazi. Ako ti je malo 60 W sijalica, a ti Wh> uzmi 250 W reflektorku ( skuplja samo 1 DEM ) po se zagledaj u nju. Wh> Javi mi na koju su te ocnu kliniku primili ... :-) Ako mislis na obicne sijalice... ne radi to kod mene ;) Ja sam se pre par godina (a malo i letos) zabavljao gledajuci u sunce ;) Pa opet sve lepo vidim ;)))) Kao onaj vic: Dosao co'ek kod lekara za naocare: L: Koje je ovo slovo ? C: Koje slovo ? L: Pa ovo na tabli C: Na kojoj tabli ? L: Pa ovoj na zidu C: Na kom zidu !? L: Covece, vama je potreban pas :-> Ja se izvinjavam na shumu, mnogo se izvinjavam :) ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1790 sale.car,
HI ! Da li neko moze da posalje fajl(ove) o epromima. Konkretno me zanimaju bas osnovne info. jer ne znam ama nista o njima... :) Hvala unapred... :) ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1791 sale.car,
HI! Molim sve one koji imaju neki konvertor iz hp u text ili sliku, da posalju... Pozdrav...
electron.1792 tomil,
> nateram ovog mog 9-pinca da svari HP fajl. :) Pisao sam već o ovome (PCHARD.6 poruka 13.523, ORKA.4 poruka 6.1678) pa da ponovim. Sve fajlove (šeme) koje sam slao su u HPGL formatu. HPGL format je pogodan, zato što je vektorski i bez problema se skalira na bilo koju rezoluciju, bez gubitaka na detaljima što je slučaj kod bit_mape, a i meni je zgodniji pošto je direktan izlaz za ploter u ACAD-u i PCAD-u. Za pregled na monitoru, ili štampanje na printeru, koristim odličan program PrintGl (ovde je bio u diru \dos\printers\prntgl14.zip gde je sada sa novom organizacijom direktorijuma ne znam). PrintGl podržava zaista veliki broj štampača (pogledaj u doc-u) i matričnih i lasera, pa ako ti opet bude bio problem da odštampaš, javi pa da iskonvertujem fajl. P.S. HPGL fajl možeš da uvezeš i u COREL (ako ga koristiš), pa odatle da štampaš.
electron.1793 postar,
> Jos uvek se trazi sema za generator gorespomenutih impulsa. To > doduse radi Posta, ali za tu uslugu trazi odgovarajucu dinarsku > naknadu. Uz to Generator 16 khz proizvodi Pupin.Treba da proveris da li ti je uopste potreban,tj na koju si centralu ukljucen.Neke centrale same generisu taj signal.U ostalom da bi dobio kontrolu impulsa opet mora da to uredi neko u centrali.Izvini nisam mogao ranije da se javim.
electron.1794 postar,
> Tacno, proverio sam na 14X-XXX -> zaista nisam uspeo > da registrujem taj signal. Verovatno postoji filter > u tel. centrali. Posti nije u interesu da salje taj > signal (neka ne neko demantuje ako nisam u pravu). ;) Nisi u pravu.Ta usluga je predvidjena po pravilniku o telefonskim uslugama. Signal se pusta samo na zahtev pretplatnika,u koliko ga centrala sama generise,ili se kupuje poseban generator 16 khz i instalira uz pretplatnikov brojac.Licno nisam do sada video da je nekome ta usluga odbijena,ako je imao kompletan pomoćni brojač tel.impulsa.
electron.1797 sale.car,
Po> Nisi u pravu.Ta usluga je predvidjena po pravilniku o telefonskim Po> uslugama. Signal se pusta samo na zahtev pretplatnika,u koliko ga Da li neko ima broj telefona, ili nesto slicno... Tj kako da trazim od poste da mi puste 16 KHz ako imaju... ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1798 sale.car,
Prenosim poruku sa pro-a i fajl uz istu... Mislim da ce koristiti... ================================ Tehnika, Elektronika.194, sojka (6.194) Uto 29/10/1996 11:07, 160 chr, +radioprg.zip 88k ---------------------------------------------------------------- Evo nesto vezano citanje,pisanje u eepromove koji se nalaze u TV,video,sat prijemnicima i u radio aparatima za kola koja su se slucajno zakljucala!!! :-)))) ------------------------------------------------- 6.194 -- eproms.arj
electron.1799 postar,
> Da li neko ima broj telefona, ili nesto slicno... Tj kako da > trazim od poste da mi puste 16 KHz ako imaju... Treba da nađeš komisiju za pretplatničke odnose i tamo podneseš zahtev. Pitaj na 977. Odgovor treba da ti stigne u roku od 15 dana. (teorija) Kratko i jasno prvo administracija.
electron.1800 acafaca,
-=> Konkretno za onu semu brojaca impulsa... Ima li te šeme na Sezamu?
electron.1801 sale.car,
-=> Konkretno za onu semu brojaca impulsa... Ac> Ima li te seme na Sezamu? Bila je pre par dana... ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1802 whitie,
> Generator 16 khz proizvodi Pupin. Ono je bio moj vapaj da se uz amaterski brojac treba imati i amaterski generator. Zapravo treba nam nesto sto ce tarifirati nase pozive BEZ posredovanja PTT-a. Sa PTT-om i profi uredjajima, prica je za temu Komunikacije.
electron.1803 raty,
Razmisljam da pravim PIC PROGRAMATOR ako nije previse komplikovano. Razgledajuci onaj od jednostavnijih PIC 16C55 vidim da on pored nozica za napajanje,reset i serijsku komunikaciju ima SAMO jos dva PORTa (jedan 4 bitni i jedan 8 bitni).E sad kako ga isprogramirati tj staviti podatke u onaj unutrasnji eprom ili prom koji su duzine WORDa 12 bita (a ne klasicnih 8 bita).Da li mozda jedan port sluzi za adresiranje,a drugi za podatke ili oba porta za podatke a adresiranje se vrsi preko serijskog ulaza (sad sam mozda provalio glupost,al nema valjda i treca varijanta).Sta je istina!
electron.1804 sale.car,
Pliz da mi neko pomogne da pokrenem motor iz velikog flopija... Princip je kao kod glave za video rikorder... Hvala unapred...
electron.1805 acafaca,
Zna li neko šta utiče na jačinu odnosno domet ko predajnika? Na primer, kad se koristi oscilator sa kapacitivnom spregom. I zna li neko koji kalem je najidealniji.
electron.1806 acafaca,
Čemu služi kolo : DFWG 1956 KB/W4 Nalazi se u TUNER-u u TV-u.
electron.1807 mmitrovic,
par pitanje (online sam): 1) kako vezati u243B da bi radio kao astabilni multivibrator, koja mu je zamena, i koji mu je raspored pinova (sve za U243B)? 2) DA LI NEKO RADI IZRADU PLOCICA U BEOGRADU. TREBA DA URADIMO PLOCICU 10X10 na vitroplastu, jednostrana stampa, obezbedjen je invertovana sema na pausu za foto postupak. Znaci nista mozganje samo da se uradi plocica, a da bude do 10-15DM. Da ne gusimo, za ovo moze i mail. 10x.
electron.1808 tomil,
> 2) DA LI NEKO RADI IZRADU PLOCICA U BEOGRADU. TREBA DA URADIMO > PLOCICU 10X10 conf op ORKA.4 conf re 6.1690
electron.1809 biber,
Može li 27C512 da se stavi umesto 27C256. Naravno, kad se isto isprogramira, kao i originalni (barem prva polovina).
electron.1810 ne.ko,
> Zna li neko sta utice na jacinu odnosno > domet ko predajnika? > Na primer, kad se koristi oscilator sa kapacitivnom spregom. > I zna li neko koji kalem je najidealniji. Utice jacina tranzistora u oscilatornom kolu ali se veliki domet postize VF pojacalima BTW: Pravim predajnike FM 88-108 a i sire uz novcanu nadoknadu ;)
electron.1811 tomil,
> Može li 27C512 da se stavi umesto 27C256. Naravno, kad se isto > isprogramira, kao i originalni (barem prva polovina). Može, samo vidi da li treba programirati prvu ili drugu polovinu. Ako je pin 1 (pin1=A15) vezan na +5V (HI), programiraj drugu polovinu, a ako je vezan na GND (LO) programiraj prvu polovinu. Ili još jednostavnije isprogramiraš i prvu i drugu polovinu istim sadržajem i ne razmišljaš.
electron.1812 sale.car,
Ne> BTW: Pravim predajnike FM 88-108 a i sire uz novcanu nadoknadu ;) Treba mi jedan dometa max 2 metra a i treba da se nakaci na izlaz iz vokmena... Ajd javi da li je moguce i kolike su cene... ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1813 m.stevic,
> Zna li neko sta utice na jacinu odnosno > domet ko predajnika? Koliko se ja secam, najvaznija je jacina signala na mestu prijema, koja zavisi od snage predajnika, pojacanja predajne i prijemne antene, frekvencije signala, razdaljine prijemnik-predajnik i provodnosti sredine kroz koju putuje signal.
electron.1814 sale.car,
HI Posedujem jedan steper sa onih staaarih hard diskova od 20 Mb.. Steper ima 4 izlaza i to vezana su dva po dva... Imam i jos neki steper ali kod njega je 5 izvoda s tim sto je 5-ti zajednicki a na ova cetiri se dovodi napon... E, sad... ja ne znam kako da pokrenem ovaj motor sa 4 izvoda... Ako neko zna, pliz da mi pomogne... Evo kako ja mislim da su vezani kalemovi: 1 2 3 4 | | | | +---+ +---+ Hvala unapred...
electron.1815 milanmi,
Zna li neko da kaze kolike su cene televizora, velicine ekrana 51-56cm? Prvenstveno me interesuje PHILIPS, ali je i poredjenje sa cenama drugih proivodjaca veoma dobrodoslo.
electron.1816 ljubisha,
> E, sad... ja ne znam kako da pokrenem ovaj motor sa 4 izvoda... > Ako neko zna, pliz da mi pomogne... Imaš šemu (HPGL) povezivanja step motora i kratko uputstvo i to (valjda ovde ako nije na PROu :)) i to u zadnjih dva meseca.
electron.1817 ne.ko,
Da li zna neko neke zanimljive adrese na WEB-u o elektronici seme, katalozi bilo sta u vezi ovoga bio bi zahvalan.
electron.1818 sale.car,
Lj> Imaš šemu (HPGL) povezivanja step motora i kratko uputstvo i Lj> to (valjda ovde ako nije na PROu :)) i to u zadnjih dva meseca. Grrrrr... HPGL! Zasto neko vec ne okaci reader !? Znam, ima u dos\printer ali je oko mega i po... A na 2400 je to mucenje, a kako niko od nadleznih nece da ubaci komandu za raspakivanje arhiva u padu mogu samo da sedim na monitoru i da kuckam prsticima na nogama... Uzas... Ajde neka neko sa 14k modemom okaci samo najosnovniji reader ... 10x unapred, hvala :) Sija... ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1819 jovap,
Potrebna informacija (sigurna)gde mogu naci sledece: - BCX 36 - BC 148 - ELKO 25V 1000 mikro ako neko poseduje predjasne elemente neka mi javi na tel.5321-003 Goran ili na mail Jovap. P.S. To je za General eletronic company (GEC-music centre) HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO
electron.1820 jovap,
Potrebna informacija (sigurna)gde mogu naci sledece: - BCX 36 - BC 148 - ELKO 25V 1000 mikro ako neko poseduje predjasne elemente neka mi javi na tel.5321-003 Goran ili na mail Jovap. P.S. To je za General eletronic company (GEC-music centre) HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO
electron.1821 ljubisha,
> Grrrrr... HPGL! Zasto neko vec ne okaci reader !? :)) Meni čovek (tomil, beše?) reče da je nezgodno slati kao PCX jer se gubi na kvalitetu. Onda mi je čovek poslao viev-er, pogledao sam po- slate HPGLove i ustanovio da su ništa naročito. Najobičnije skice koje bi ladno mogle da idu kao slika. :(
electron.1822 sale.car,
Lj> :)) Meni čovek (tomil, beše?) reče da je nezgodno slati kao Lj> PCX jer se gubi na kvalitetu. Onda mi je čovek poslao viev-er, Lj> pogledao sam po- slate HPGLove i ustanovio da su ništa naročito. Lj> Najobičnije skice koje bi ladno mogle da idu kao slika. :( AAAaaaa.... Dajte nam bilo reader bilo konvertor u neki grfichki format !!!!!!!!!!!! ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1823 kovacevicd,
Da li je neko probao Pnp-Blue foliju za pravljenje pločica, inače to su one folije na kojima se odštampa šema na laserkom štampaču i zatim se vrućom peglom pređe preko folije koja stoji na pertinaksu i toner pređe na pertinaks. Cena je nekih 26 dinara za A4 stranu a može se upotrebiti samo jednom (misli se na površine koje nisu korišćene.)
electron.1824 sale.car,
Ko> Da li je neko probao Pnp-Blue foliju za pravljenje Ko> pločica, inače to su one folije na kojima se odštampa A gde to ima da se kupi !? Ajde more info... ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1825 ljubisha,
> Da li je neko probao Pnp-Blue foliju za pravljenje > pločica, inače to su one folije na kojima se odštampa ... > pređe na pertinaks. Cena je nekih 26 dinara za A4 Da li bih mogao da kažeš gde to ima da se kupi i za dva dana ćeš da dobiješ komentare. :) Trenutno crtam par pločica pa bi mi dobro došlo jer radim samo po jedan komad.
electron.1826 vdjole,
> folija za pravljanje pločica Meni su u firmi ljudi rekli (a i lično sam video rezultate) da su postigli VRLO zadovoljavajuće rezultate i sa običnim pausom. Trebalo je samo malo eksperimentisanja sa fiksiranjem položaja pausa pri prenošenju, i sa podešavanjem termostata na pegli. Jedan je pločicu grejao na rešou a prenos vršio pritiskanjem nekim valjkom. Kako mi reče, zagrejanost treba da bude otprilike takva da paus isgubi krutost i postane "mek". Jedan drugi je čak dobio pristojan rezultat i sa običnim papirom, ali njihov zajednički zaključak je da je paus možda i bolje rešenje od folije.
electron.1827 vitez.koja,
#=> AAAaaaa.... #=> Dajte nam bilo reader bilo konvertor u neki grfichki format Imaš Windows? A Word? sk
electron.1828 ljubisha,
> da bude otprilike takva da paus isgubi krutost i postane "mek". Jedan > drugi je čak dobio pristojan rezultat i sa običnim papirom, ali njihov > zajednički zaključak je da je paus možda i bolje rešenje od folije. Ne, hvala lepo. :) Folija je pravljena specijalno za to i nema šta da razmišljam. A i cena nije velika samo da nam kovacevicd kaže gde ima da se kupi. :)
electron.1829 andon,
>> Grrrrr... HPGL! Zasto neko vec ne okaci reader !? > :)) Meni čovek (tomil, beše?) reče da je nezgodno slati kao PCX jer > se gubi na kvalitetu. Onda mi je čovek poslao viev-er, pogledao sam > poslate HPGLove i ustanovio da su ništa naročito. Najobičnije skice > koje bi ladno mogle da idu kao slika. :( Pogrešan zaključak! Format HPGL je skraćenica od Hewlett-Packard Graphics Language, a koji je namenjen pre svega za pokretanje pen - plotera. Po prirodi stvari, crtež (ili sliku) koji nastaje ovim putem možemo smatrati VEKTORSKOM grafikom, a koja je neuporedivio kvalitetnija od bilo koje vrste bit-mapirane slike, u koje spadaju formati tipa PCX, BMP, GIF itd. Program printgl iz dos/printer direktorijuma je dugacak 108 KB (verzija 1.30) i sasvim zdovoljavajuće radi. Progarm omogućava štampanje na matričnom štampaču, prikazivanje crteža na ekranu i pretvaranje crteža u sliku PCX formata, ako je baš neophodno da se ima bit-mapa. U paketu je program PMI - PrintGL Menu Interface koji omogućava lakše snalaženje u opcijama programa i omogucava pravljenje batch datoteka koje kasnije olakšavaju rad. Kod mene u nc.ext stoji PLT: C:/PATH_DO_PROGRAMA/PRINTGL !.! /FH gde je /fh swich za prikaz na hercules monitoru :( . U Norton Commander-u treba samo pritisnuti ENTER i crtež je na ekranu. Mislim da je zbog učestalih pitanja oko HPGL formata bio potreban ovako dugačak, možda nedovoljno detaljan odgovor.
electron.1830 ljubisha,
> Pogrešan zaključak! Ne, nije a sve zbog... > Program printgl iz dos/printer direktorijuma je dugacak 108 KB> (verzija 1.30) i sasvim zdovoljavajuće radi. Progarm omogućava što nemaju svi pc. > Format HPGL je skraćenica od Hewlett-Packard Graphics Language, a > koji je namenjen pre svega za pokretanje pen - plotera. Po prirodi > stvari, crtež (ili sliku) koji nastaje ovim putem možemo smatrati > VEKTORSKOM grafikom, a koja je neuporedivio kvalitetnija od bilo koje > vrste bit-mapirane slike, u koje spadaju formati tipa PCX, BMP, GIF > itd. E sad, naravno da se slažem s tobom ali samo kada je HP opravdan a pod tim ovde podrazumevam neku šemu pojačala ili nešto tako komplikovano. Upu- tstvo za step motore ili sliku kutije za UV lampu nikako ne ubrajam u te slučajeve i odatle je sve počelo. Ustvari, sad sam dobio programe koji 'vare' HP pa mi je svejedno ali ipak držim do ne treba preterivati i komplikovati bez potrebe. Jedan PCX od par hiljada (x,y) tačaka će isto tako da odradi posao.
electron.1831 sale.car,
Vi> Imaš Windows? A Word? Vi> sk Puklo to daaavno... Ne koristim djubrad. ;) Ima nesto drugo !? Za dos !? ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1832 tomil,
> E sad, naravno da se slažem s tobom ali samo kada je HP opravdan a > pod tim ovde podrazumevam neku šemu pojačala ili nešto tako > komplikovano. Upu- tstvo za step motore ili sliku kutije za UV lampu > nikako ne ubrajam u te slučajeve i odatle je sve počelo. > Ustvari, sad sam dobio programe koji 'vare' HP pa mi je svejedno ali > ipak držim do ne treba preterivati i komplikovati bez potrebe. Jedan > PCX od par hiljada (x,y) tačaka će isto tako da odradi posao. Već sam rekao, ali da ponovim. Od alata za crtanje koristim isključivo AutoCad i PCAD. Ako treba da nacrtam i samo jednu liniju, jednostavnije mi je da to uradim u navedenim programima. Složenost šeme, ili bilo kog crteža, ne igra tu nikakvu ulogu, a i ne vidim razlog zašto bih koristio neke druge programe, ako sam zadovoljan radom ovih. HPGL format je prirodan izlaz u ovim programima, jednostavno se otplotuje u fajl, pa i tu nema nekog komplikovanja. Za PC postoje programi za pregled i štampanje HPGL fajla, a ako tako nešto ne postoji za ostale računare, nemoj da kriviš mene. E sad, ako smatraš da moje poruke nemaju smisla i da ono što sam slao nema nikakvu upotrebnu vrednost, niko te i ne tera da to čitaš i koristiš.
electron.1833 ljubisha,
> Već sam rekao, ali da ponovim. Od alata za crtanje koristim > isključivo AutoCad i PCAD. Ako treba da nacrtam i samo jednu liniju, > jednostavnije mi je da to uradim u navedenim programima. Složenost > šeme, ili bilo kog crteža, ne igra tu nikakvu ulogu, a i ne vidim > razlog zašto bih koristio neke druge programe, ako sam zadovoljan > radom ovih. A ja sam pitao da li ti je teško da u istu arhivu uključiš i PCX? Pretpostavljam da svaki od programa koje koristiš kože da snimi i raste- rsku sliku. > E sad, ako smatraš da moje poruke nemaju smisla i da ono što sam > slao nema nikakvu upotrebnu vrednost, niko te i ne tera da to čitaš i > koristiš. Tebe sam uzeo za primer jer sam te zamolio da pošalješ tvoje fajlove kao PCX a ti to do sada nisi uradio. I to jedino nije u redu a inače ne- mam razloga da se bunim zbog tvojih poruka.
electron.1834 ivanrad,
> Da li zna neko neke zanimljive adrese na WEB-u o elektronici > seme, katalozi bilo sta u vezi ovoga bio bi zahvalan. Pokusaj na: http://www.mpce.mq.edu.au/~johnh/semi.websites.html
electron.1835 kovacevicd,
U vezi PnP-blue folije telefon je 025/703-959 inače oglas sam našao u časopisu Elektro 4/96, kada sam pitao za cenu (pre nekoliko dana) bila je 26din + 5 din PTT i može se naručiti i jedan komad, usput da dam adresu firme koja prodaje pertinaks, vitroplast i ostalo "astaco" tel: 011/180-668, 637-483, Dunavska 25, npr. 250din 1 m2 vitroplast dvostrani, najmanja kol. 1.5 m2 a ispod te količine cena je 3.8din za 1dm2 a cene su bez poreza na promet.
electron.1836 sale.car,
HI... Imam jedan bipolarni steper... Problem je kako da mu putem paralelnog porta na jednoj nozici dajem jednom (-) a jednom (+) napon !? Btw, kako bi mogao trafo koji daje 6V da modifikujem tako da daje i -6V ?? Vidjao sam negde seme za to ali sad ih nemam... Hvala unapred (sheme pliz u pcx :)) ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1837 tomil,
> Pretpostavljam da svaki od programa koje koristiš kože da snimi i > raste- rsku sliku. Pa ne baš, bar ne direktno. Osim internih formata mogu da se dobiju još DXF u PCAD-u i DXF i IGES u ACAD-u, svi su vektorski. Zaobilazno je moguće eksportovanje u HPGL ili DXF, pa da se uveze u (recimo) Corel, pa iz Corel-a da se eksportuje kao bit mapa. Previše komplikovano.
electron.1838 crncic,
>> Brojač telefonskih impulsa >> Elektro 8, Septembar 1994 Na krajeve C i D se priključuje elektromehanički ili elektronski brojač - može li šema ili neka ideja za taj elektronski ?
electron.1839 sale.car,
Zar zaista nema nikoga da mi pomogne !? Evo saljem fajl ponovo (mozda ga nisam poslao)... Ako neko zna kako da preko paralelnog porta (+spoljasnji izvor & sitnija elektronika) poteram bipolarni steper sa 4 izlaza, neka mi pomogne !!! PLIIIIZ! ... Pozdrav, Sale.Car steper.arj
electron.1841 tomil,
> Ako neko zna kako da preko paralelnog porta (+spoljasnji > izvor & sitnija elektronika) poteram bipolarni steper Uzmeš MC3479 - drajver za step motore. Podatke o njemu ćeš naći na Internetu, adresa http://www.motorola.com .
electron.1842 acafaca,
-=> Treba mi jedan dometa max 2 metra a i treba da se nakaci na -=> izlaz iz vokmena... -=> Ajd javi da li je moguce i kolike su cene... Imaš i u Rado Klubu. Mislim da je oko 30 din.
electron.1843 sale.car,
To> Uzmeš MC3479 - drajver za step motore. Podatke o njemu ćeš naći na To> Internetu, adresa http://www.motorola.com . Eh... :) No Internet kod mene.. :) Ajd ako nije tesko ulni ovde txt... Ili mi bar objasni o kakvom se driveru radi... ... Pozdrav, Sale.Car
electron.1844 kovacevicd,
Da li neko zna kolike su cene osciloskopa, voblera itd. u rusiji mislim na njihove proizvode pošto sam čuo da su vrlo jeftina u odnosu na zapadne proizvođače. Na primer ovde neki dileri prodaju osciloskop 10mhz 1 kanal za oko 380Dm a tamo sam čuo da je oko 100dm i manje itd!
electron.1845 acafaca,
-=> Koliko se ja secam, najvaznija je jacina signala na mestu prijema, koja -=> zavisi od snage predajnika, pojacanja predajne i prijemne antene, -=> frekvencije signala, razdaljine prijemnik-predajnik i provodnosti sredine Baš ti hvala!
electron.1846 kovacevicd,
> Da li bih mogao da kažeš gde to ima da se kupi i za dva dana ćeš da >dobiješ komentare. :) Trenutno crtam par pločica pa bi mi dobro došlo Prošlo je dva dana odavno pa da li bi hteo da nam javiš rezultate za specijalnom folijom!
electron.1847 ljubisha,
> Prošlo je dva dana odavno pa da li bi hteo da nam javiš > rezultate za specijalnom folijom! Malo mi je komplikovano zbog pošte jer ne stanujem ovde gde stanujem pa nisam naručivao. :): Sad sam se nakanio i čovek je rekao da će sutra da pošalje pa bi do nedelje trebao da javim rezultate.
electron.1848 vstan,
Hitno potrebna informacija o integralcu 8213, proizvođač Maxim.
electron.1849 space.ace,
Treba mi jednostavna šema, koja pouzdano radi, za telekomandovanje. Imam jednu šemu iz SAM časopisa, ali "mi je sugerisano" da ona ne radi baš najbolje.
electron.1850 raty,
Povezivanje VGA kartice na TV ! Mnogi moji drugovi (monteri,elektricari,mesari,....:) koje ubedujem da kupe racunar jer su cene jako pale pri samoj pomeni cene monitora odma odustaju. E sad znam da je u valjda Svetu kompjutera bila sema za povezivanje EGA kartice na RGB ulaz TV-a (skarta ili din-a) i to nesto jednostavno par tranzistora i otpornika. Kakve su sanse da se VGA kartica prikljuci na skart ulaz recimo. Valjda to nije mnogo komplikovanije od EGA kartice. Verujem da su se mnogi zapitali za ovaj problem a ogdovora nigde!
electron.1851 ljubisha,
Nije ono što tražiš ali imam neku šemu za pc koja mi se dugo vremena vuče po disku pa sam rešio da je pošaljem. Možda i radi nešto pametno. :) * Title : PC to VideoCrypt and/or Smart Card interface via RS232 port. * Author: Alex Ivopol (cyborg@actrix.gen.nz) * Date : 10 Jan 1995 intface.zip
electron.1852 tomil,
> Povezivanje VGA kartice na TV ! Bilo je u konferenciji PCHARD.6 poruka 13.540.
electron.1853 zveki,
ITC se preselio, tako da ih više nema u Vojvode Stepe. Nova adresa je: Sinđeliđeva ulica, Sinđeliđevo sokače bb Telefoni: 444-0044 i 444-0115
electron.1854 vovi,
Sema za Videocript karticu je odlicna stvar. No cini mi se da je potreban i program koji igre ulogu dekodera. Zato bi molio da i taj program okacis, kako bi sve to imalo smisla. Takodje napisi nesto i o tome na koji je nacin ova sema dospela u tvoje ruke, i dali imas bilo-kakva iskustva sa njom. Svaka sugestija je i te kako dobrodosla. Kaoja ja razlika izmedju videokript-a i videokriptaII (Pre svega mislim da li ova kartica i program otvaraju FILMNET EC) Dali neko ima semu teletekst uredjaja (ektrernog) koji se prikljucuje na TV preko skarta ili pak na PC? Pozdrav Vladimir
electron.1855 kovacevicd,
Da li bi neko mogao da mi potvrdi induktivnost prigusnice koja se koristi kod fluo svetiljki od 40W da je priblizno oko 1.3H (inace na njoj pise jos 0.43A 50Hz Cos(fi) 0.48 i C=3.6uF ako se i on koristi u rednoj vezi).
electron.1856 ljubisha,
> Takodje napisi nesto i o tome na koji je nacin ova sema dospela u > tvoje ruke, i dali imas bilo-kakva iskustva sa njom. Šema je slučajno zalutala na bord adakle su skidane stvari za Atari. :) Sors ili program nema. Jedini spas ti je da u tekstu postoji email adresa čoveka koji je to radio.
electron.1857 biber,
┌────────────────────────────────────┐ │ │ │ ├───────┐ │ │ ║║ │ B L I C │ ă─── <- taster │ │ ║║ │ ├───────┘ │ │ └────────────────────────────────────┘ Ako je ovo blok šema blica, kakav sklop treba staviti umesto tastera koji služi za okidanje blica, pa blic bljesne u trenutku kad u blizini bljesne neki drugi blic? Bilo bi dobro da sklop ne zahteva nikakvo napajanje.
electron.1858 trlekl,
Potreban mi je tranzistor 2SC1971 ako ga neko ima neka javi na telefon 019 81 072 Mile, ili neka ostavi poruku pa cu ja da ga pozovem.
electron.1859 ljubisha,
Daklem, tema ove poruke je PnP-BLUE iliti Press-n-Peel folija za izradu predloška pločice. ... i na kraju ovog izlaganja samo da još jednom napomenem da je stvar izuzetno upotrebljiva i da je toplo preporučujem svima kojima treba brza izrada jednostrane pločice. P.S. :) Malo više kad skupim više vremena. Sad sam se bacio na izradu pločica koje su samo čekale ovako nešto. :)
electron.1860 ljubisha,
Jel znate nekoga ko izrađuje štampane ploče na komad ali da ne udara po ušima? Imam da uradim par dvostranih pločica a grozim se pomisli da ih radim letrasetom.
electron.1861 ljubisha,
Nešto malo više od PnP-BLUE foliji... Uputstvo kaže da je moguće raditi linije manje od 5 milsa i ispade da je jedino sa njima i preporučljivo ra- diti. :( Elem, imao sam 5 paralelnih linija od 10 milsa (0.25mm) i nisam uspeo da odradim posao jer su se linije spojile (razlile) od grejanja. Do- bro, to mi je tek drugo 'peglanje' pa sam verovatno loše odradio posao ali pošto je jedan list 26 dinara ispada da probe i nisu tako skupe. Sva greškom spojena mesta moguće je kasnije lako doderati ili letrasetom otkloniti prekid. Nanesen sloj nije lako ukloniti i na primer razređivač ne pomaže. Jedino vim i sunđer krpa za sudove. :) Bežim... Ako imate konkretna pitanja pitajte pa ću da odgovorim.
electron.1862 velicko,
Subject: Napajanje audio komponeneti u PC-u Pošto je kvalitetno napajanje preduslov za dobar zvuk, kako da izvedem ( i dal' se isplati ) odvojeno napajanje za SB karticu, CD-rom i FM tuner.
electron.1863 velicko,
Treba šema za kvalitetno predpojačalo. Tri ulaza ( CD, TUNER, DECK ) i BASS/TREBLE i VOLUME kontrola. Mogu da nabavim šemu za Hafler ( valjda se ovako piše ) predpojačalo, međutim nije isprobana, a nemam vremena niti love da previše eksperimetišem. thnx.
electron.1864 zeljkoj,
Treba da pišem maturski rad na temu: 'Uticaj temperature na rad tranzistora i metode temperaturne stabilizacije'. Da li biste mogli da mi preporučite nešto od literature?
electron.1865 pdeze,
Pozdrav! Interesuje me da li se neko bavio elektronskim telefonskim karticama. Da li zna neko sta se nalazi unutra (koji cip)?
electron.1866 baker,
Imam telefon SANYO CLT-75 sa tri nezavisne bezicne slusalice. Zanima me, da li je moguce povecati domet? Cuo sam da se sa krovnom antenom dobija nesto veci domet. Da li je mozda moguce postaviti neki pojacivac kako bi se domet povecao mnogo vise? Usput ako znate nekog ko to radi, javite mi.. ..
electron.1867 vdunic,
> Imam telefon SANYO CLT-75 sa tri nezavisne bezicne slusalice. > Zanima me, da li je moguce povecati domet? Čuo sam da to radi neko u Smederevu. Ako nisi našao ništa drugo javi mi se preko mail-a da ti pošaljem telefon.
electron.1868 ljubisha,
Ubio sam QWK pa šaljem zasebnu poruku a u fajlu se nalazi projekat za BlueBox. E sad, projekat je predviđen za Amigu i Atari i zato je LZH arhiva (ostali nek se snađu :)). E sad, projekat može da se ostvari i na PC-u, ima GFA za Win a elektronika je ista. P.S. U celoj dokumentaciji nigde ne stoji da ima neki kopirajt. Jedino se na slici pločice nalazi '(p)' što bi valjda bilo PostWare. :) ----------------------------------------------------------------------------- *** Jolly Box v4.00 Construction Plans *** *** Latest revision: 1993-05-08 *** ----------------------------------------------------------------------------- THE CREATION OF THE ___ _ _ _ | | | | | \_/ __ |_| | | \/ \_| |_| |__ |__ | |_| |_| /\ Created By: ___ _ /_ // /_)_ _ _ _ (_/(_)//(_/ / \(_)(_)(_'/ / (_/ Additional Programming and Hardware Improvements by: Zaphod Beeblebrox of Control Team/I.C.S. Version 3.9 *** WARNING *** The use of a bluebox is a crimminal offence, and it's *YOUR* problem if you get caught using one. We will accept no responsibility for your actions, we just show you the theory behind the construction of a CPU controlled bluebox and the use of this device on any phoneline without permission is strictly forbidden!!!!!!! Now it's all up to you........... Building this box is not a simple task. If you do not have good experience of soldering together complicated circuit, do not attempt the constyruction of this device. Ask somebody who does have experience to do it for you!!!! jbox_4_0.lzh
electron.1869 vstan,
> za BlueBox. E sad, projekat je predviđen za Amigu i Atari i > zato je LZH arhiva (ostali nek se snađu :)). LHA 2.11 (za PC) javlja broken arhiva posle prvog fajla. Inače listanje sadržaja arhive je ok.
electron.1870 pdeze,
Pozdrav! Zna li ko kojim protokolom prenosi kontroler tastature (8049 ?) podatke do maticne ploce? Da li je neki standardni seriel protokol?
electron.1871 lepiaf,
jedno pitanjce! Zar blue box radi kod nas?! Vlada
electron.1872 ljubisha,
>Zar blue box radi kod nas?! Nemam pojma, nisam probao. :) Iako, trebao bi da radi. Ako je čovek uspeo da hakuje centralu sa Falkonom onda bi ovo moralo da radi.
electron.1873 junior,
Zna li neko gde može da se kupi pojačivač za antenu?
electron.1874 dragosh,
cit>> Zna li neko gde može da se kupi pojačivač za antenu? Ja ti prodam pojačivač,sa sve antenom koja liči na satelit za(dogovorljivih)30 dem ;) Inače je pojačivač 30db;) p.s. čitaj male.oglase poz.
electron.1875 dradalj,
Zna li neko nacin da spojim Voice modem i Sound kartu tako da nemoram stalno da prebacujem utikace iz jednog u drugi. Naravno ne mislim na secenje kabla i paralelno spajanje. Na modemu postoje MIC I SPEAKER ulazi a na Sound karti oba ova i jos line in i line out. Napominjem da koristim program Quick Link Message Center za Sportser Us Robotics modem koji nema tu opciju u sebi. Hvala unapred za svaki konkretan odgovor.
electron.1876 zveki,
Da li neko zna šta se desilo sa istočno-nemačkom firmom RFT ? Naime, treba mi katodna cev B13S6, TGL11040 koju je proizvodila dotična firma. Bolje rečeno,treba mi info gde da to potražim. Unapred hvala.
electron.1877 biber,
Postoje li preporuke za odr×avanje i punjenje olovnih akumulatora? Radi se o 6V akumulatoru. Na njemu piČe "dryfit-accu".
electron.1878 kovacevicd,
Da li stabilizatori napona 7805 i LM317 imaju zaštitu od kratkog spoja kao i od pteopterećenja od 1A odnosno 1.5A .
electron.1879 ljubisha,
> Da li stabilizatori napona 7805 i LM317 imaju zaštitu od kratkog > spoja kao i od pteopterećenja od 1A odnosno 1.5A . 317 ima sigurno i jedno i drugo.
electron.1880 floyd,
Može li neko da mi objasni kako da u Protelu iz *.SCH datoteke dobijem izgled pločice i program za NC bušilicu? Nikako ne mogu da povežem Shematic editor i PCB. Slavko
electron.1881 vstan,
/subj:zaštita izlaza 78xx i 317/ Obe familije kola imaju internu zaštitu izlaza od preopterećenja i kratkog spoja.
electron.1882 whitie,
>> Da li stabilizatori napona 7805 i LM317 imaju zastitu od >> kratkog spoja kao i od preopterecenja od 1A odnosno 1.5A . > > 317 ima sigurno i jedno i drugo. Ima on i vise od toga. "Ume on" i da pomnozi struju i napon da bi video kolikom snagom kolo greje. Ume on da meri i temperaturu, pa da obori struju sve do 100 mA ( situacija kad je kolo bez hladnjaka ).
electron.1883 zveki,
> Može li neko da mi objasni kako da u Protelu iz *.SCH datoteke > dobijem izgled pločice i program za NC bušilicu? Nikako ne mogu > da povežem Shematic editor i PCB. U šematiku napraviš net listu (mislim da je u File meniju, nemam Protel ovde pa ne mogu da proverim), uđeš u PCB i uvezeš dotičnu. PCB pravi crtež pločice na osnovu informacija iz net liste, a ne na osnovu .SCH fajla.
electron.1884 jovap,
Cao narode, uapred se izvinjavam ako moje pitanje nije za ovu conf. pitanje bi bilo: GDE DA NADJEM DETEKTOR ZA ZLATO I OSTALE PLEMENITE METALE. kupujem gotov ili rastavljen(KIT verzija) ili kupujem nacrt sa uputstvom. MA SE JOVAP
electron.1885 acafaca,
-=> Nešto malo više od PnP-BLUE foliji... Uputstvo kaže da je -=> moguće raditi Gde si je kupio? Objasni postupak malo više. Bilo bi dobro da se samo pegla.
electron.1886 zeljkoj,
Čitam jednu hrvatsku knjigu iz elektronike, pa imam problema sa 'njihovim' rečima... Šta znači 'prohvat'? Konkretno 'temperaturni prohvat'? Takodje se pominju ispravljači sa 'bakrenim oksidulom'? To je bakarni oksid?
electron.1887 jovap,
potreban detetktor za otkrivanje zlata i plemenitih metala dobro placam. ma se jovap
electron.1888 lepiaf,
Interesuje me da li zna neko gde se mogu nabaviti jache strobo lampe (ili koje se mogu iskoristiti za stroboskop) a takodje i da li neko ima shemu za jachi strob. Hvala unapred Vlada
electron.1889 acafaca,
-=> potreban detetktor za otkrivanje zlata i plemenitih metala -=> dobro placam. -=> ma se jovap Taj koji ima detektor sam će da traži zlato. Normalno je da neće da ti proda. :)) Šalim se, ali da se ne mučiš samo ovde probaj da šalješ poruke i malim oglasima!
electron.1890 acafaca,
Zna li neko gde na internetu može da se skine katalog nekih kola? Na primer TA, LA ... Hvala.
electron.1891 vstan,
> Zna li neko gde na internetu može da se skine > katalog nekih kola? Npr. www.motorola.com ;)
electron.1892 zveki,
> Zna li neko gde na internetu može da se skine > katalog nekih kola? > Na primer TA, LA ... Za dotična kola ne znam baš gde bi se moglo naći, ali se može početi i odavde: __________________________________ We would like to take a minute of your time to inform you of our new Electronics Resource Directory, a free, comprehensive listing of over 500 Web sites of interest to electronics enthusiasts and engineers. The Directory is available on our web site at: http://www.netins.net/showcase/elab If your are interested, just have a look at: www.alpes-net.fr/~manu/elec.htm __________________________________ Electronics Search FAQ - POINTER http://www.eetoolbox.com/srcnet.htm http://www.cera2.com/srcnet.htm http://www.eg3.com/srcnet.htm Finding Electronic Design Information On The Internet 1996.10.15 _____________________________________ I have been keeping the BEST listing anywhere on the internet for the past 1 1/2 years and it gets updated frequently. Right now, there are 327 CHIP MANUFACTURER websites listed! Check it out (brief or verbose versions available) and bookmark it. http://www.scruznet.com/~gcreager/hello5.htm ______________________________________________________ To sam "skinuo" sa Usenet konferencija, i nisam stigao sve da probam. Pošteno rečeno, ni sam ne znam gde sam bio i šta sam radio. Za karakteristike neki komponenti vredi pogledati i www.national.com - National Semiconducters Ajd' ako neko zna za još neke elektroničarske sajtove koji bi mogli biti interesantni nek nam kaže.
electron.1893 dtadic,
Imam neke kataloge koji mi više nisu potrebni, pa ih poklanjam onome ko mi se prvi javi ma mail: - Conrad Electronic 1994 - Reichelt Elektronik 6/92 - Heho Elektronik 1992
electron.1894 acko,
Ima li neko semu Wax-Wax efekta za el. GUITAR
electron.1895 vvelisavljev,
Zna li neko gde ima i posto da se kupi laser u obliku olovke ?
electron.1896 borisl,
> Zna li neko gde ima i posto da se kupi laser u obliku olovke ? Pogledaj recimo u firmi COMPEX,tel 432 495. To se inace zove CYCLOP (kiklop),i sluzi kao mis za PROXIMA svga projektore,tako da ga mozes traziti u bilo kojoj firmi koja prodaje PROXIME.Ja cak imam jedan reklamni primerak sa etiketom Vinca Instituta.
electron.1897 kovacevicd,
Da li neko zna novi telefon i adresu firme AKUSTI, inače pre se nalazila u Oblakovskoj ulici kod firme JITEX.
electron.1898 sljubisic,
Trazi se neki 'nastradali' Motorola Advisor pager (noviji tip) kome je display ostao citav, i koga bi vlasnik hteo da 'sporazumno ustupi' :) Moze i samo display, bez nastradalog pagera, jedino je bitno da je isti ispravan. Sve informacije i izrazi saucesca na mail. Hint: U prostoriji sa keramickim podnim plocicama nikada ne stavljati pager na ivicu stola ;)
electron.1899 feniks,
│ Da li neko zna novi telefon i adresu firme AKUSTI, inače pre │ se nalazila u Oblakovskoj ulici kod firme JITEX. └──────────────── Pitaj u njih. prodajnom centru: Svetozara Markovića 40A, tel. 647-141 i 650-777 ( podaci sa sa vizit-karte od pre godinu dana)
electron.1900 lepiaf,
> Ima li neko semu Wax-Wax efekta za el. GUITAR? Imam ja, samo da je nadjem... Vlada
electron.1901 paan,
Treba mi sema za 4-kanalnu mixetu.Sva cetiri kanala ce sluziti za cd uredjaje. Pozdrav,PAAN
electron.1902 centrotextil,
Ima li mogucnosti da se u konferenciju okaci ispravna shema interfejsa PC <-> CASIO adresar? Bilo bi lepo da taj fajl bude u nekom svim citljivom formatu (PCX, BMP, PostScript itd.), ili barem u ispravnoj Protel/Tango varijanti hvala pozdrav branko
electron.1903 maiden,
Cao, Na internetu mozes skinuti opise skoro svih IC-ova koji postoje na svetu a cije firme imaju PAGE na inernetu.Konkretno ja sam skoro skidao opis za kolo mc1488 a postupak je sledeci: Prvo ako znas koji je proizvodjec onda u YAHOO kucaj njegovo ime Drugo kad dodjes na njegov HOME-PAGE idi na products. Bice ti ponudjeno da upises rec po kojoj ce se traziti zeljeni deo (IC,Transistor...) Ovakav nacin je proveren kod sledecih proizvodjaca:Motorola,Burr Brown,Philips,National Semiconductors,Texas Instruments i Nec. Pozdrav i ako ti jos nesto treba mail me...Milosh
electron.1904 maiden,
Cao svima, Evo jedne stvari koja ce, nadam se , svideti svima. Rec je o shemi za rasterivanje gostiju :)) Ovo sam ozbiljno mislio a princip je sledeci:Mali uredjej proizvodi ton freq=14Hz koji je jako neprijatan a ne cuje se.ISPROBANO JE I ZNA JAKO DA IZNERVIRA :))) Kome treba mail me. Milosh (MAIDEN@SEZAM.CO.YU ili MAIDEN@CLASSROOM.OPENNET.ORG)
electron.1905 vlada.m,
Sve je O.K.Mozes da imas COBRU ali sve zavisi od tenzije pandura(koliko je nad*kan)Moze da ti skine ali i nemora.Ovo znam jer mi je prijatelj pandur. Pozdrav,paan
electron.1906 calex,
> Rec je o shemi za rasterivanje gostiju :)) > Ovo sam ozbiljno mislio a princip je sledeci:Mali uredjej proizvodi > ton freq=14Hz koji je jako neprijatan a ne cuje se.ISPROBANO JE I > ZNA JAKO DA IZNERVIRA :))) A šta da radimo sa iznerviranim gostima koji neće da odu? ;)
electron.1907 zormi,
* Sve je O.K.Mozes da imas COBRU ali sve zavisi od tenzije pandura(koliko je * nad*kan)Moze da ti skine ali i nemora.Ovo znam jer mi je prijatelj pandur. Ako je reč o radar detektorima, pravnici su mi rekli da u našim zakonima oni nisu pomenuti (a jedno od osnovnih načela još od rimskog prava glasi: niko ne može biti kažnjen za delo koje nije zakonom zabranjeno). U Americi su navodno zabranjeni samo aktivni ometači a pasivni detektori se ne mogu zabraniti (Ustav?). Medjutim, to važi za pravne države. Ako predstavnik naše vlasti zaključi da ga je neko prešao smisliće način i bez propisa.
electron.1909 tomil,
Da li je neko probao merenje jednosmernih napona pomoću Sound Blaster kartice, a da hoće sa nama da podeli to svoje iskustvo i zapažanja?
electron.1910 dtadic,
Uz poruku se nalazi spisak proizvođača elektronskih komponenti koji imaju svoje sajtove na Internetu. Ima ih ukupno 353. el.zip
electron.1911 centrotextil,
Shema interfejsa PC <-> Casio adresar objavljena je u casopisu ELEKTRO br. 10, da li iz 1994 ili 1995 godine (verovatnije 1994). Da li neko moze da se zrtvuje da ovo precrta i posalje u opstecitljivom formatu (PCX, BMP, postscript). hvala pozdrav branko
electron.1912 vvelisavljev,
> Pogledaj recimo u firmi COMPEX,tel 432 495. > To se inace zove CYCLOP (kiklop),i sluzi > kao mis za PROXIMA svga projektore,tako da > ga mozes traziti u bilo kojoj firmi koja Nasao sam ih, ali to kosta 450 DEM jer je predvidjeno ko sto ti rece da radi kao mis za te projektore, te ima dva nivoa svetlosti i tako neka cuda. :(( Uzgred, zna li neko da li negde ima da se kupi malo normalniji laser ? Taj covek mi je rekao da kostaju 20$ ali ih oni nemaju. Pozdrav, Vladimir!
electron.1913 zeljkoj,
Može li neko da mi objasni način povezivanja sijalice i dva prekidača, tako da se sijalica naizmenično pali/gasi, bez obzira koji se prekidač pritiska? Na taj način mi je povezana sijalica na stepeništu.
electron.1914 ljubisha,
> Može li neko da mi objasni način povezivanja sijalice i dva prekidača, > tako da se sijalica naizmenično pali/gasi, bez obzira koji se prekidač > pritiska? Na taj način mi je povezana sijalica na stepeništu. Unakrsni prekidači. Ukratko, suština je da imaju tri kontakta od kojih se dva ukrštaju između prekidača a on sam ima 'klackalicu' na kojoj reaguju oba kraja. P.S. Nemoj samo da crtam :)
electron.1915 dule.n,
=> => Može li neko da mi objasni način povezivanja sijalice i dva prekidača, => tako da se sijalica naizmenično pali/gasi, bez obzira koji se prekidač => pritiska? Na taj način mi je povezana sijalica na stepeništu. => To su serijski prekidači. Jedan od provodnika (nula ili faza, nisam siguran, možda bilo koja) ide dvostruko od jednog do drugog prekidača i to ti je to. Čim se promeni stanje bilo kog prekidača menja se stanje upaljenosti sijalice. Evo principa povezivanja: 1 1 o---------------------o P1 P2 -----------------o--------- ---------o----------- Jedan od provodnika. o---------------------o 0 0 (Normalno, ja sam nacrtao oba prekidača u neutralnom položaju u kome oni nikad nisu) Inače, ovo povezivanje je stvar čiste logike. :) Logička funkcija F koja je istinita kad gori svetlo je: F = (P1 and P2) or (not(P1) and not(P2))
electron.1916 dule.n,
=> 1 1 => o---------------------o => P1 P2 => -----------------o--------- ---------o----------- => Jedan od => provodnika. o---------------------o => 0 0 Normalno, zaboravih u brzini da nacrtam celu šemu, mada je ovo što sam nacrtao suština. Ali evo kompletne šeme: ┌────┐ ┌────┐ ─────────────┤ P1 ├────────────────────────┤ P2 │ faza │ ├────────────────────────┤ │ └────┘ └─┬──┘ │ │ │ nula ┌─┴─┐ ───────────────────────────────────────────┤ X │ sijalica └───┘ A kad sam bolje razmislio, ovaj "jedan od provodnika" je faza.
electron.1917 zeljkoj,
> 1 1 > o---------------------o > P1 P2 > -----------------o--------- ---------o----------- > Jedan od > provodnika. o---------------------o > 0 0 10x, ali imam utisak da su kod mene na stepeništu upotrebljeni normalni o--------- o prekidači, a ne ti tropolni. Mada... verovatno grešim, s obzirom da u tom slučaju ne bi mogao da se ostvari ovaj sklop (osim upotrebom neke elektronike ;).
electron.1918 calex,
> o prekidači, a ne ti tropolni. Mada... verovatno grešim, s Čitaj malo pažljivije, lepo je napisano da prekidači nikad nisu u tom _srednjem_ neutralnom položaju. Daklem, uvek su oba na 1 ili 0.
electron.1919 whitie,
> Uzgred, zna li neko da li negde ima da se kupi malo normalniji > laser ? Taj covek mi je rekao da kostaju 20$ ali ih oni nemaju. Prica se odnosi na Konradovu ponudu i potrazi nekog ko nabavlja robu iz tih izvora. Za 20 DEM mozes dobiti 2 mW lasersku diodu. Za bilo kakvu garanciju karakteristika ( difrakcija, koherentnost ), treba dati bar 50 DEM. Laboratorijske izvedbe i dalje prelaze 500 DEM. Sve cene u Germaniji.
electron.1920 whitie,
> Moze li neko da mi objasni nacin povezivanja sijalice i dva prekidaca Potreban specijalni prekidac. Trazi u prodavnici, ima ih. Sema je sa unutrasnje strane, odlivena u plastici.
electron.1921 n.ceh,
Ze> Može li neko da mi objasni način povezivanja sijalice i dva prekidača, Ze> tako da se sijalica naizmenično pali/gasi, bez obzira koji se prekidač Ze> pritiska? Na taj način mi je povezana sijalica na stepeništu. o------------------o Đđ/ faza ______/ Đ______#_____ nula o------------------o P1 P2 S1 ********************************************************* o------------------o faza ______ Đ______#_____ nula Đ o------------------o P1 P2 S1 ********************************************************* o------------------o Đđ/ faza ______ ______#_____ nula Đ o------------------o / P1 P2 S1 ********************************************************* o------------------o faza ______ Đ______#_____ nula Đ o------------------o P1 P2 S1 ********************************************************* Izvoli. Ako nešto nije jasno, ovde su četiri dijagrama istog kola, samo što su u pitanju različiti položaji preklopnika P1 i P2. Čeh
electron.1922 vvelisavljev,
> Prica se odnosi na Konradovu ponudu i potrazi nekog ko nabavlja > robu iz tih izvora. Za 20 DEM mozes dobiti 2 mW lasersku diodu. Za Mozes li da napises tacan naziv firme, kao i odakle je firma? Ne bi bilo lose ako imas i neke nazive modela doticnih lasera. pozdrav, Vladimir!
electron.1923 lepiaf,
Ako se ne varam (a ne bi trebalo) u Konradovom katalogu se pojavljuje jedan lasercic od 50-60DM, koji koristi spomenutu l.diodu od 2mW, 2 baterije i jedan integralac. Sve je to upakovano u crnu kutijicu u obliku zaobljenog kvadra, i emituje crvenu svetlost t.d.=670nm. Ima i skupljih varijanti... Vlada
electron.1924 zeljkoj,
>> o prekidači, a ne ti tropolni. Mada... verovatno grešim, s > > Čitaj malo pažljivije, lepo je napisano da prekidači nikad nisu > u tom _srednjem_ neutralnom položaju. Daklem, uvek su oba na 1 > ili 0. Ne, ne, nisi razumeo šta sam hteo da kažem. :) Jasno da i 'obični' i ti 'tropolni' (kako sam ih nazvao), imaju dva položaja (označimo ih za 1 i 0). Razlika je u tome što 'obični' imaju dva kontakta, koji su u položaju 1 spojeni, a u položaju 0 razdvojeni, dok ovi 'tropolni' imaju u položaju 1 kontakt x spojen na kontakt 1, a u položaju 0 kontakt x je spojen na kontakt 0. Evo i slike: o 0 o------- 0 x o------- o 1 o 1 BTW, danas sam pitao čoveka koji nam je radio el. instalacije - upravo takvi prekidači su i upotrebljeni (spolja izgledaju potpuno isto kao i 'obični').
electron.1925 zeljkoj,
> Izvoli. Ako nešto nije jasno, ovde su četiri dijagrama istog > kola, samo što su u pitanju različiti položaji preklopnika P1 i > P2. Ok, odgovor je već stigao. U svakom slučaju, hvala svima.
electron.1926 zeljkoj,
> Mozes li da napises tacan naziv firme, kao i odakle je firma? > Ne bi bilo lose ako imas i neke nazive modela doticnih lasera. Imamo jedan laser u školskoj laboratoriji, Iskrin. Znači, i oni ih proizvode. Nije baš minijaturan (dimenzije oko 70x20x20 cm).
electron.1927 whitie,
> Mozes li da napises tacan naziv firme, Najblizi zvanicni Konradov predstavnik je u Sofiji. Kod nas ima dosta svercera koji koriste njihov katalog za narucivanje (najskuplji su ! ), tako da nema sanse za virmansko placanje. > Ne bi bilo lose ako imas i neke nazive modela doticnih lasera. Govorio sam o samim emisionim telima. Nekad imaju integrisanu i elek- troniku, ali uglavnom mogu da se smeste u kutiju sibica. Model se ne navodi, samo kataloski broj. Njega i karakteristike ces naci kod svercera sa kojim poslujes. Sastavljanje komponenata je vrlo jednostavno jer je na diodu vec postav- ljena neka osnovna optika. Mnoge firme se bave prakticnom upotrebom ove tehnologije i cudi me da se niko nije javio da ti ovo ponudi. Video sam i laserski nisan za CZ-99 -> k'o na filmu !! Cela stvar je stala u osu povratne opruge.
electron.1928 biber,
>> Da li je neko probao merenje jednosmernih napona pomoću Sound >> Blaster kartice, a da hoće sa nama da podeli to svoje iskustvo i >> zapažanja? Zar to uopšte može? SB ima samo audio ulaz, na kome sigurno ima neki kondenzator, koji sprečava prolaz jednosmerne komponente.
electron.1929 kovacevicd,
Zdravo, ja isto imam u planu da iskoristim SB u merenju u elektronici. Postoji jedna mana što muzičke kartice na izlazima i ulazima imaju kondezatore pa zbog toga ispada merenje jednosmernih signala. Mada sam zamenu kondezatora sa otpornicima ostavio za kraj eksperimenta (tada verovatno neće više važiti garancija!). Imao sam nekih problema da nađem informacije za programiranje ADC i DAC konvertora, nešto sam našao ali uglavnom za 8-bitni SB,SB-PRO kao i vrlo malo za 16-bitni rad čak sam našao i za WSS, on isto podržava 16-bitni rad. Imam problema oko rada u stereo načinu levi i desni kanal pošto sam koristi direktan način umesto DMA načina rada. Na mikrofon se može uglavnom priključiti mono mikrofon hardversko ograničenje pa zato ostaje LINE-IN ulaz stereo ali se tada signal prosledjuje i na LINE-OUT (moja kartica ne poseduje FULL-DUPLEX) kao i Speaker-out. Prvo sam radio na Opti muzičkoj kartici nema SB-16 emulaciju ali ima WSS, sada imam Amigo Sound ALS007 ima SB-16 emulaciju kao i valjda WSS ali nisam uspeo da aktiviram datu emulaciju. Inače ima razlike u radu klasične emulacije SB jedne i druge, druga je brža ne trebaju da se prave pauze između komandi prva je nekako odvajala levi i desni kanal (90:10) a treba (50:50)% dok ALS neće nikako (100:0) ali u muzičkim programima radi perfektno odvajanje pri ADC. I jedna i druga uspevaju da izguraju frekvenciju semplovanja od oko 120Khz pri direktnom slanju DSP komandi a preko DMA ide do 48KHz-44KHz Sa obzirom na cenu isplati se koristiti je za eksperimentalni rad 50-60DM, čak imam i neke programe "osciloskop", "generator funkcija", itd. skinutih sa interneta.
electron.1930 sjocic,
├> 50-60DM, čak imam i neke programe "osciloskop", "generator funkcija", ├> itd. skinutih sa interneta. Možeš li da okačiš te programe ovde ?
electron.1931 superhik,
Poseduje li neko literaturu DIgitalna Televizija ili Digitalni prenos signala Možda se knjige ne zovu baš tako, ali o tome govore :)
electron.1932 maiden,
Pozdrav svima, Svi koji su trazili shemu rasterivaca gostiju dobice uskoro!!! Razlog zbog koga je nisam do sad poslao je sto nisam mogao da nadjem semu na disku pa sam morao da dovlacim skener od ortaka tako da ce biti sad svega i svacega samo malo strpljenja. Izinjavam se jos jednom svima koji su ovu semu cekali!!! Pozdrav od milosha P.S.Da li je neko imao bilo kakvo iskustvo u projektima tipa VGA->TV ?Imam neke sheme a posto imam EGA monitor :((( onda bi mi ovo bilo od velikog znacaja posto vec posedujem VGA Card i TV sa Scart prikljuckom!!!
electron.1933 tomil,
> Zar to uopšte može? SB ima samo audio ulaz, na kome sigurno > ima neki kondenzator, koji sprečava prolaz jednosmerne komponente. Premošćavanje kondenzatora, koji su smetnja za prolaz jednosmernog signala, nije neki problem, pa sam zato i pitao, da vidim da li je neko to već radio. Koliko sam video iz dokumentacije koju imam, verovatno bi bilo potrebno staviti na ulaz apsolutni pojačavač, negativni naponi veći od 0.3 V bi mogli da spale čip.
electron.1934 tomil,
> kraj eksperimenta (tada verovatno neće više važiti garancija!). Imao To je i meni problem, kartica nije ni mesec dana kod mene, a već me svrbe prsti :). Mada za ovu cenu kartice (45D), možda i zaboravim na garanciju. > sam nekih problema da nađem informacije za programiranje ADC i DAC > konvertora, nešto sam našao ali uglavnom za 8-bitni SB,SB-PRO kao i > vrlo malo za 16-bitni rad čak sam našao i za WSS, on isto podržava Okačio sam u konf PCUTIL.4:zvuk uputstvo za programiranje SB kartica, pogledaj možda će ti pomoći nešto, ima i primera u asembleru. Za moju karticu sa ES1868 čipom (ESS Technology), skinuo sam sa Interneta vrlo obimnu dokumentaciju na 72 strane, pored elektro karakteristika i šema, ima i detaljno upustvo za programiranje. > 50-60DM, čak imam i neke programe "osciloskop", "generator > funkcija", itd. skinutih sa interneta. Može li ovo da se okači ovde? Ne bi bilo loše i da daš Internet adresu gde si ovo našao.
electron.1935 acafaca,
-=> Evo seme i uputstva za FM predajnik snage oko 2 W, 88 - 108 MHz. Nešto sam čeprkao pa nađoh... Imaš li još ovaj FM 88-108 FM predajnik?
electron.1936 vdjole,
>me svrbe prsti :). Mada za ovu cenu kartice (45D), možda i zaboravim >na garanciju. Hm... da li se pokusaj zapravo isplatia? Mislim da najjeftiniji analogni ulazni moduli kod Electronic Design-a koštaju otprilike toliko. A dobiješ i multiplekser, programibilno pojačanje i sl.
electron.1937 zeljkoj,
Zna li neko gde mogu da se nabave tela za motanje zavojnica i sve što uz to ide (feritna jezgra, oklopi, itd.). Takodje me zanimaju i razne fabrički motane zavojnice (vidim po katalozima da toga ima) i MF transformatori.
electron.1938 tomil,
> Hm... da li se pokusaj zapravo isplatia? Mislim da najjeftiniji > analogni ulazni moduli kod Electronic Design-a koštaju otprilike > toliko. A dobiješ Nešto nisam gledao njihove cene skoro, ali je ranije najjeftiniji bio ED300 za oko 500 Dem, što je oko deset puta skuplje. Dobro, u kvalitetu sigurno ne mogu da se mere, tamo je AD konvertor i pored toga što je 12-to bitni, sigurno daleko kvalitetniji, sam pojačavač PGA je kvalitetniji (ovde bi naknadno tek trebalo da se doda)... Ipak je za eksperimentisanje i igru povoljnija varijanta sa SB karticom, a za neki ozbiljniji projekat poverenje bih poklonio AD konvertorima koje pravi BurrBrown, bilo da karticu kupim, ili je izradim u sopstvenoj režiji (zavisi od količine).
electron.1939 vdjole,
>najjeftiniji >bio ED300 za oko 500 Dem, Mislim da je najjeftiniji neki koji u nazivu ima nešto "monitor..." i trebalo bi da bude ispod 100DEM. Pogledaću u ponedeljak na poslu pa ću da javim. >poverenje bih poklonio >AD konvertorima koje pravi BurrBrown, ED-ove kartice su praktično kopije BB i navodno softverski potpuno kompatibilne. Videću u prospektima u firmi. Javim se.
electron.1940 s.ilic,
Subject: Poboljsanje prijema/predaje kod mobilnog telefona Cc: conf extra.9 ham-radio Da li se neko bavi (imao kontakta) sa instalisanjem stacionarnih antena za mobilne telefone Mobtel-a :) Informacije o ostaloj pratećoj opremi koja se pri tome koristi su isto dobro dosle (tip antene, konektora, koaksa, gde se mogu naći). Zahvaljuem za bilo kakve informacije na ovu temu. Odgovor može ovde u konferenciji ili na mail. Pozdrav, Slobodan
electron.1948 tomil,
d Evo programa za osciloskop, koji je najavio kovacevicd, skinut je sa Internet-a, adresa: ftp://x2ftp.oulu.fi /pub/msdos/programming/mxutil/ fftkit10.zip Za rad je potrebna SB kompatibilna kartica. fftkit10.zip
electron.1949 tomil,
d Sledi program za generator funkcija / osciloskop sa Internet adrese: ftp://oak.oakland.edu /pub/simtelnet/msdos/electrcl/ pg143.zip Za rad je potrebna SB kompatibilna kartica. pg143.zip
electron.1950 tomil,
d Još jedan program sa Internet-a, generator pravougaonih impulsa. Adresa je: ftp://oak.oakland.edu /pub/simtelnet/msdos/electrcl/ sqw_2.zip Za rad je potreban slobodan serijski (RS232) port. sqw_2.zip
electron.1951 nenad,
Revolucionarni pronalazak koji će nam svima omogućiti da imamo Internet u kući - jeftino i lako. U pitanju su antene koje se ne postavljaju visoko već duboko :) - u zemlju. Koriste mikrotalase za prenos informacija kroz zemlju, ruteri se lociraju pomoću korišćenje drugih frekvencija. Postoje i sigurnosni problemi pošto je u ovoj varijanti mnogo lakše raditi "prisluškivanje" i presretanje paketa, ali sve se to da rešiti. Izgleda da će "SUBnets" najzad dobiti potvrdu svoga imena. :)) Sledeći korak (baš tako - korak :) su patike sa ugrađenim transiverom koji svaki put kada dodirnete zemlju razmeni onoliko paketa koliko može i na taj način ostvari stalnu direktnu vezu sa Internet backbone-om za naše notebook-ove, PDA-ove i sl. Detalji slede: Stay down-to-earth while you surf with this Internet connectivity innovation Recently the Petaluma, Calif.-based research and development group Advanced Programming Research for Integration Logic (April) changed its focus from e-mail integration to improving global internetworking via the Internet. As a result, this talented group of engineers has invented a new technology that could revolutionize Internet access from both business and home. April is calling this technology Mole, which stands for modulation over loose Earth. The concept is simple. April has developed a microwave transceiver optimized to use the Earth itself as an Internet backbone. The transceiver is connected to an inexpensive antenna that you place underground, obviating the need to create a complex wiring infrastructure to replace the current phone system or cable television. One would think that IP routing, the cornerstone of Internet communications, would be nearly impossible if you use radio waves as your medium. And that's exactly the problem April uniquely solves: April assigns each IP router or subnet a dedicated microwave frequency. When a packet is routed to a subnet or specific router, it is broadcast on the destination router's assigned frequency. The router listening to that frequency gets the packet and retransmits it on a different frequency, one assigned to the next router along the path to the packet's final destination. Strictly speaking, Earth-based radio communication is not a new idea. The concept may have originated with an article published many years ago in the an amateur radio magazine called CQ. In that article, the author described a way to use the Earth as a conductor of radio waves for better ham radio communications. The author demonstrated that you could achieve high-quality connectivity if you buried an antenna (what ham operators call a dipole) and use the Earth, rather than the air, as your medium. According to the folks at April, the idea never gained popularity because it was too difficult to bury the large antennae required by ham-radio communications. For ham-radio operators to use what they call the 40-meter band, they would have to construct a 40-or 20-meter-long antenna and bury it at least 20 meters deep for the best results. And because there are many different ham-radio bands, they would have to bury a separate antenna for each one. It's a dirty job April addresses these problems by choosing a microwave band that is approximately the same length as an average grain of dirt (set according to the geographic properties of the area where the antenna is to be used). As a result, you can bury a Mole and the microwaves will travel between particles with minimal loss of signal, because the microwave electromagnetic signals reflect cleanly off one correct-size grain of dirt to the next. You can bury the antenna at practically any depth, because the signals are reflected off dirt particles, not the ground surface. The microwave conductivity of dirt is of such good quality, in fact, that a Mole can communicate using very low power microwave signals. There are few spots on Earth where you can't find a place with enough right-size dirt grains to provide an ideal medium, so the microwaves of even the worst placed Mole will cook worms and bugs within a maximum 3-foot radius of the antenna. April is working on its first spin-off, a product called the Walk-Net, which allows you to surf the World Wide Web while walking or jogging. The Walk-Net is based on a sneaker with cleats that function as the antenna. Each time your foot hits the ground, the Walk-Net transmits or receives as many network packets as possible. You can get fast, reliable Internet access with packet buffering and a slight adjustment in your stride. Unfortunately, early beta testers of the prototype are unhappy about the superficial burns they're getting on their toes. Other than that, the one problem that remains unsolved is one of security. A clever hacker can simply create a Mole that spoofs (masquerades) as your default router. If that hacker shoves the Mole into the ground somewhere between you and your legitimate default router, chances are you'll end up communicating through the bogus router to the Internet. If so, there's no way to know if someone is intercepting your communications. In addition, there's nothing to stop someone from monitoring all frequencies and watching everything that is exchanged over the Internet. Given this major security hole, I was surprised to hear from April that the Department of Defense is extremely interested in seeing this technology succeed. If Mole does succeed, it will make high-bandwidth, high-speed access to the Internet cheap, easy, and ubiquitous. And that will draw the attention and ire of companies that stand to lose money on competing technologies. I urge you not to allow any propaganda campaigns to bury this technology when some of those companies inevitably call those brilliant engineers at April fools. Pa... šta vi mislite? ;)
electron.1952 vdjole,
>Pa... šta vi mislite? ;) Pa... aprilililili !
electron.1953 acafaca,
-=> Revolucionarni pronalazak koji će nam svima omogućiti da imamo -=> Internet u kući - jeftino i lako. U pitanju su antene koje se ne -=> Detalji slede: -=> Stay down-to-earth while you surf with -=> this Internet connectivity innovation -=> Recently the Petaluma, Calif.-based research and -=> development group Advanced Programming Research for Je li ovo neka pošalica od sinoć? :)
electron.1954 paan,
Hitno potrebna sema za rds-uredjaj pozdrav paan
electron.1955 acafaca,
-=> Na internetu mozes skinuti opise skoro svih IC-ova koji postoje na -=> svetu a cije firme imaju PAGE na inernetu.Konkretno ja sam skoro -=> skidao opis za kolo mc1488 a postupak je sledeci: Je l' može na yahoo ili onaj altavista komunista :) da ja upišem naziv kola pa da mi on nađe i firmu i da me prebaci u njen katalog. Jer ako imam, evo na primer crko mi sintisajzer pa mi treba, kolo AN8053. Da ga tražim u nekoj firmi, npr. Philips
electron.1956 kovacevicd,
Da li neko ima neke podatke o tranzistoru BUL310P. pozdrav Dejan.
electron.1957 acafaca,
Zna li neko neki bolji program od MicroCap-a. Ono je bre njesra živo. nema nikakav help, uputstvo. Ubih se provaljujući kako se koristi prekidač. Još jedna stvar, u vezi Tanga. Je l' on može na osnovu nacrtanog kola da iscrta lepo kako bi išle grane kola, tj. može li da sredi graf kola, na primer ono kad se grane kola prepliću.
electron.1958 floyd,
Mogu li se negde u Beogradu naći koračni motori? Snaga treba da im bude taman tolika da teraju mehaniku ovećeg plotera...
electron.1959 mmisic,
Gde se može naći integrisano kolo TDA 4935 i uz koju cenu ?
electron.1960 mirkomi,
Gde da ga nadjes ne znam, ali sam malo pogledao cenu u katalogu koji imam. Katalog je Burklin (Nemacki) iz '94. Cena koja po komadu je 8,50 DM. (Nisu neke info, al' mozda ti posluze).
electron.1961 vdjole,
> Mogu li se negde u Beogradu naći koračni motori? Jedan moj kolega je prošle godine našao na otpadu u nekim rashodovanim štampačima... (mislim da je onaj otpad kod hipodroma).
electron.1962 mmisic,
> Gde da ga nadjes ne znam, ali sam malo pogledao cenu u katalogu koji imam. > Katalog je Burklin (Nemacki) iz '94. Cena koja po komadu je 8,50 DM. Ovde kod nas deru po ušima. Zvao sam 'Vremeplov' i u njemu je 100din :(
electron.1963 s.ilic,
> Mogu li se negde u Beogradu naći koračni motori? Snaga treba da I ja bih voleo to da znam :) Moguće rešenje: Rasturiš (iskoristiš) stari štampač (dovoljne snage) i iskoristiš njegov step motor. Slično važi i za flopy drajv.
electron.1964 feniks,
> ...TDA... Veliki izbor ovih kola bio je u ITC electronic (444-0044) ul. Sinđelićeva 30
electron.1965 zlaya,
- > Mogu li se negde u Beogradu naći koračni motori? - Jedan moj kolega je prošle godine našao na otpadu u nekim - rashodovanim štampačima... (mislim da je onaj otpad kod - hipodroma). Ako ti trebaju motori male snage, najjeftinija ti je varijanta da počneš organizovanu akciju skupljanja crknutih drajvova od 5,1/4 inča, na njima su skoro svi motori za glave ispravni - dobićeš ih po ceni od džabe. Ako ti treba nešto jače to već predstavjlja problem. Neko mi je spominjao nekakvu firmu koja valja step motore (mislim da je u bratskoj nemačkoj), pa ako se ne snađete viknite da potražim adresu...
electron.1966 paan,
Znaciniko nema onu semu za RDS? Pozdrav,paan
electron.1967 mmisic,
Ima li neko da pravi mrežne-transformatore po narudžbini ?
electron.1968 zlaya,
- Ima li neko da pravi mrežne-transformatore po narudžbini ? U Beogradu to radi Trafco - motaju ih na toroidnim jezgrima, telefon im je 444-9104.
electron.1969 paan,
Hitno potrebna sema za sklapanje zvucnika(bilo kakvih). Pozdrav,PAAN
electron.1970 vasic,
Gde se u gradu mogu naći Ni-Cd baterije (standardne AA 1.5V) i punjač za njih? Koliko bi to uopšte trebalo da košta?
electron.1971 gmatic,
==> Gde se u gradu mogu naci Ni-Cd baterije (standardne AA 1.5V) ==> i punjac za njih? Koliko bi to uopste trebalo da kosta? Na svakoj pijaci imas baterije (IBG nisu lose u zdravlju i veselju ih vec 2 godine koristim i jos traju). Za punjac neznam ali i to bi trebao da nadjes a kolka je cena zavisi sta sve puni punjac i kolko brzo. Ja sam kupio jedan lep mali koji samo puni 1.5V male baterije koji srce 50mA i radi OK. Inace platio sam ga 35 din ali tad je d bila 2.8 pa sad racunaj. A da nisam ga kupio na pijaci nego na novogodisnjem sajmu. A ako bas neces da kupis na pijaci a ti idi u robnu kucu ili prosetaj kroz knez i zagledaj malo brate!
electron.1972 vdjole,
>==> Gde se u gradu mogu naci Ni-Cd baterije (standardne AA 1.5V) >==> i punjac za njih? Koliko bi to uopste trebalo da kosta? >Na svakoj pijaci imas baterije (IBG nisu lose u zdravlju i veselju ih vec >2 godine koristim i jos traju). Za punjac neznam ali i to bi trebao da >nadjes a kolka je cena zavisi sta sve puni punjac i kolko brzo. Ja sam >kupio jedan lep mali koji samo puni 1.5V male baterije koji srce 50mA i >radi OK. Inace platio sam ga 35 din ali tad je d bila 2.8 pa sad racunaj. Ne bih se složio. Činjenica je da IBG baterije rade. Međutim... ako bi u nekim uslovima malo žešće potrošnje (recimo: pogon uređaja koji sadrži elektromotor) uporedio IBG i, na primer, VARTA ili neke slične akumulatore istog nominalnog kapaciteta (500mAh), video bi da se IBG baterije isprazne gotovo dvostruko brže nego ove druge. (Testirano u kod moje žene u vokmenu i kod mog sina u automobilčiću). U korist VARTA ili nekih drugih boljih NiCd baterija bi još išla i činjenica da se sada uglavnom prave sa povećanim kapacitetom (600mAh ili 750mAh prema standardnih 500mAh) i da je moguće punjenje znatno većom strujom, tj. mnogo brže. BTW: kako su mi rekli, idealno bi bilo puniti NiCd akumulatore mnogo većom strujom nego što se obično pune; za te male bi bilo pogodno nešto između 750 i 1000mA! Tada se elektrolit drugačije prestrukturira pri punjenju i ne dolazi do postepenog gubitka kapaciteta koji se dešava pri ponovljenim punjenjima slabom strujom. Nezgodno je što bi u tom slučaju punjač morao da bude pametan: morala bi se pratiti temperatura baterija i čim poraste više od nekoliko stepeni iznad okoline, baterija je puna i trebalo bi prekinuti punjenje. U svim drugim varijantama brzo punjenje je siguran način za smanjenje životnog veka NiCd baterija.
electron.1973 zlaya,
- Gde se u gradu mogu naći Ni-Cd baterije (standardne AA 1.5V) i - punjač za njih? Koliko bi to uopšte trebalo da košta? Nigde, i to iz prostog razloga što NiCd imaju napon od 1,2V po ćeliji. Ako ti treba baš 1.5V, postoje punjive baterije, bile su u Conrad-ovom katalogu za 1996, i to sa specijalnim punjačem, ali ih nisam video u katalogu za ovu godinu. Ako ti paše 1.2V moj predlog su ti NiMh baterije (NikalMetalHibrid), koje imaju veći kapacitet od NiCd, ali su i primetno skuplje. Ja sam ih stavio na moje bežične telefone, i rade samo tako. Punjač nemoraš ništa da prepravljaš, samo staviš ove i to je to.
electron.1974 superhik,
=:> Na svakoj pijaci imas baterije (IBG nisu lose u zdravlju i =:> veselju ih vec 2 godine koristim i jos traju). Za punjac =:> neznam ali i to bi trebao da Koje god Ni-Cd baterije kupovao, nemoj IBG. Mnogo kraće traju (kada se napune), od recimo Panasonic ili Varta baterija (provereno kod mene u vokmenu)
electron.1975 gmatic,
==> Ne bih se slozio. Cinjenica je da IBG baterije rade. ==> Medutim... ako bi u nekim uslovima malo zesce potrosnje ==> (recimo: pogon uredaja koji sadrzi elektromotor) uporedio IBG ==> i, na primer, VARTA ili neke slicne akumulatore istog ==> nominalnog kapaciteta (500mAh), video bi da se IBG baterije ==> isprazne gotovo dvostruko brze nego ove druge. Ma coveku sto posto ovo treba za vokmen (ili diskmen) a ovo je za to sasvim dovoljno.
electron.1976 gmatic,
==> Koje god Ni-Cd baterije kupovao, nemoj IBG. ==> Mnogo krace traju (kada se napune), od recimo Panasonic ili ==> Varta baterija (provereno kod mene u vokmenu) Meni ove rede OK. Inace kolko kostaju Panasonic ili Varta baterije. IBG je oko 9 dindzi. I ja ih koristim u vokmenu vec 2godine pa sad ti vidi. I nije da ih netrosim. U proseku svaki dan po 3-4 sata. Inace kad ih zesce napunim znaju da traju i 24h. Neznam kako ali to je tako.
electron.1977 gmatic,
==> Nigde, i to iz prostog razloga sto NiCd imaju napon od 1,2V ==> po celiji. Ako ti treba bas 1.5V, postoje punjive baterije, ==> bile su u Conrad-ovom katalogu za Ma za vokmen ti je i 1,2V dosta.
electron.1978 vdjole,
>Inace kolko kostaju Panasonic ili Varta baterije. >IBG je oko 9 dindzi. IBG imaju nominalni kapacitet 500mAh. Realni oko 300mAh. Vartini akumulatori od 750mAh su na buvljaku ovog vikenda bili 15din. Sudeći po ranijem odnosu cena Panasonic (600mAh) bi trebalo da budu 10-12din.
electron.1979 gmatic,
==> IBG imaju nominalni kapacitet 500mAh. Realni oko 300mAh. ==> Vartini akumulatori od 750mAh su na buvljaku ovog vikenda ==> bili 15din. Sudeci po ranijem odnosu cena Panasonic (600mAh) ==> bi trebalo da budu 10-12din. Dobro kad mi crknu ove baterije kupujem VART-u.
electron.1980 superhik,
=:> IBG je oko 9 dindzi. I ja ih koristim u vokmenu vec 2godine =:> pa sad ti vidi. I nije da ih netrosim. U proseku svaki dan po =:> 3-4 sata. To i nije tako loše, verovatno je meni zapala škart roba ;(
electron.1981 superhik,
=:> od 750mAh su na buvljaku ovog vikenda bili 15din. Sudeći po =:> ranijem odnosu Buvljak radi?
electron.1982 gmatic,
==> To i nije tako lose, verovatno je meni zapala skart roba ;( Ja sam baterije kupio u radnji. One na pijaci se razlikuju ako malo zagledas vrh i dno na primer. Mozda nisu original pa zato.
electron.1983 gmatic,
==> Buvljak radi? Ne jos ali imas zelenjak a i druge pijace.
electron.1984 vdjole,
> Buvljak radi? Ne, ali radi bljuvak umesto bljuvaka. Na okolnim parkinzima, trotoarima, tramvajskim stanicama i livadama je praktično kompletan sadržaj ranijeg buvljaka. Naravo, sve to u neizmernoj prašini, prljavštini i đubretu. Tako da narod može da se oseća k'o kod kuće ;)
electron.1985 kovacevicd,
Da li neko imamo iskustva u gradnji VCO oscilatora, inace potreban je siri raspon setanja frekvencije tako da vise/niza > 2 kao i priblizno ujednacene amplitude. Inace koristio sam onaj iz TV tjunera (510-910Mhz), ali je problem sto nema ujednacen nivo signala tj. ustvari ima tri grbe a pri setnji varikap napona imaju umeren histerezis (slika se ne poklapa kad napon ide nagore i nadole, inace koristio sam napon iz mreze ispravljen preko greca, 100Hz za varikap napon). N| * i| * v| * * o| * * * | * * * * * * | *** **** ****** *** -+---------------------------------- |500 600 700 800 900 Mhz Zanimljivo da sam probao vise tjunera i uglavnom svi imaju tri grbe( grundig, gorenje i Ei-nis), verovatno sto koriste slicne tranzistore AF239 ili BF970 i oscilator sa uzemljenom bazom.
electron.1986 floyd,
Potreban tačan raspored kontakta za kola 74HC573 i 74HC541. Slavko
electron.1987 kovacevicd,
74HC541 74HC573 (8X BUFFERS DRIVERS, (8X D-LATCHES 3-STATE OUTPUT) 3-STATE OUTPUT) 1- G1_ 20-VCC 1-OC_ 20-VCC 19- G2_ 11-C 2- A1 18-Y1 2-1D 19-1Q 3- A2 17-Y2 3-2D 18-2Q 4- A3 16-Y3 4-3D 17-3Q 5- A4 15-Y4 5-4D 16-4Q 6- A5 14-Y5 6-5D 15-5Q 7- A6 13-Y6 7-6D 14-6Q 8- A7 12-Y7 8-7D 13-7Q 9- A8 11-Y8 9-8D 12-8Q 10- GND 10-GND Znak "_" oznacava invertovan ulaz.
electron.1988 nobody,
Ma radi bre buvljak... nego pitanje! Treba mi neki program za PC koji iscrtava sastavnu shemu stampane plocice. Dakle, ja u programu uradim klasicnu shemu, i kazem mu da mi na osnovu toga napravi sastavnu. Moze li to u nekom prog. dakle? Thanx! operator/Linear dRAFT
electron.1989 gmatic,
==> nego pitanje! Treba mi neki program za PC koji iscrtava ==> sastavnu shemu stampane plocice. Dakle, ja u programu uradim ==> klasicnu shemu, i kazem mu da mi na osnovu toga napravi ==> sastavnu. Moze li to u nekom prog. dakle? Tango na primer. Imao sam ja al sam obrisao(budala).
electron.1990 nobody,
> Tango na primer. Imao sam ja al sam obrisao(budala). Thanx, imam doticni program na jednoj kompilaciji... Vlada
electron.1991 gmatic,
==> Thanx, imam doticni program na jednoj kompilaciji... Samo vidi dali imas sve delove(i za crtanje i za plocice). Nije sve izjedna vec u dva dira pa uradis ovde pa snimis po u onaj za kreiranje i tu obavis posao.
electron.1992 nobody,
> Samo vidi dali imas sve delove(i za crtanje i za plocice). > Nije sve izjedna vec u dva dira pa uradis ovde pa snimis po u > onaj za kreiranje i tu obavis posao. Da, primetih, nego nece da radi, kaze da ima neki security problem ili ako neshto... Kanda nije crackovan kako treba... I josh neshto. Raspravljalo se pre izvesnog vremena o Ni-Cd baterijama. Jedno upozorenje. IBG (bar model koji ja imam) su za oko milimetar DEBLJE od standarda, shto moze da pravi problem. Npr nisam mogao da ih stavim u Maglite lampicu. operator/Linear dRAFT
electron.1993 iaca,
Eto i mene sa jednim problemom. Naime u pitanju je EI TV (color) star jedno 13-15 godina. Pre jedno 7-8 meseci je počeo povremeno da skuplja sliku po vertikali, nekad levu ivicu, nekad desnu a nekad obe. Međutim sada sve češće skuplja tako da je onemogućeno normalno praćenje programa. Čuo sam da je u pitanju kaskada, ali nisam siguran pa da je ne bi bezveze menjao reko' da pitam nekog iskusnijeg. ACA
electron.1994 iaca,
> Naime u pitanju je EI TV (color) star jedno 13-15 godina. > Pre jedno 7-8 meseci je počeo povremeno da skuplja sliku po > vertikali, nekad levu ivicu, nekad desnu a nekad obe. > Međutim sada sve češće skuplja tako da je onemogućeno normalno > praćenje programa. > Čuo sam da je u pitanju kaskada, ali nisam siguran pa da je ne bi > bezveze menjao reko' da pitam nekog iskusnijeg. Nije valjda da se niko ne razume u ovo čudo??? ACA
electron.1995 dasavic,
Menjam za PC hardver ili prodajem elektrolitske kondenzatore velikog kapaciteta. Karakteristika: C=(4.000 - 70.000)mikroF U=(7,5 - 350)V Nacin montaze:vijci. Ukupno imam 60 kom. Cena:(7 - 30)din.
electron.1996 dule.n,
Odgovor na PCHARD.6:razno.1125, svitac │ Zna li neko elektronsku semu logickog kola NE(ako tako nesto uopste │ postoji). │ Ako zna neka nacrta semu u BMP fajlu i prikaci je uz odgovor! └─────────────────── Kako da ne postoji. To je osnova svih logičkih kola koja postoje. Najprostije NE kolo (invertor), iz koga se razvijaju sva ostala, se sastoji iz samo jednog bipolarnog tranzistora, jednog otpornika i napona napajanja. Postoje i malo složeniji invertori sa boljim karakteristikama. Bitno je zašta tebi treba taj invertor. Napiši to pa da vidimo šta može da se uradi.
electron.1997 nenad,
Imam staru Philips-ovu muzičku liniju na kojoj je sve sem radija i pojačala u blagom odumiranju pa je i ne koristim previše. Kako bih opravdao njeno dalje postojanje želeo bih da povežem izlaz sa Sound Blaster-a na njega, a odatle već ide na zvučnike. E sad, koliko sam ja video pozadi od priključaka jedino što liči na nekakav audio-in (na slici je magnetofon - rekoh već da je krš star :) je jedan petopolni ulaz, DIN se valjda zove, sličan kao priključak za tastaturu. Pitanje naravno glasi da li je moguće line-out sa blaster-a dovesti do tog priključka i postoje li / mogu li se, što bi rek'o Flojd, "ubudžiti" da rade a da ništa ne spale. Dodatni problem je što bi taj kabl trebao da bude dugačak bar 5 metara. :( Ako postoji nešto takvo ili može da se napravi, javite mi gde postoji i gde može da se napravi, ili u najgorem slučaju KAKO može da se napravi pa ću ja pokušati da nađem nekog ko to ume da uradi pošto nisam baš vičan sa tim stvarima. Hvala unapred.
electron.1998 kostja,
=> E sad, koliko sam ja video pozadi od prikljucaka jedino sto lici => na nekakav audio-in (na slici je magnetofon - rekoh vec da je krs => star :) je jedan petopolni ulaz, DIN se valjda zove, slican kao Jeste, zove se petopolni DIN prikljucak. Srednji pin je masa za sve kanale, dva levo su levi i desni za snimanje a analogno tome preostala dva su isto to ali za reprodukciju. U pitanju je klasican linijski ulaz tako da spoji SB na ona dva za reprodukciju + masa i teraj. PS. Nisam siguran za duzinu kabla, ali u svakom slucaju gubitak u kablu je ocekivan.
electron.1999 sjocic,
├> E sad, koliko sam ja video pozadi od priključaka jedino što liči ├> na nekakav audio-in (na slici je magnetofon - rekoh već da je krš ├> star :) je jedan petopolni ulaz, DIN se valjda zove, sličan kao ├> priključak za tastaturu. Pitanje naravno glasi da li je moguće ├> line-out sa blaster-a dovesti do tog priključka i postoje li / ├> mogu li se, što bi rek'o Flojd, "ubudžiti" da rade a da ništa ne ├> spale. Dodatni problem je što bi taj kabl trebao da bude dugačak ├> bar 5 metara. :( Najverovatnije mogu da se nakaleme Line in/out: (najverovatnije = linija ima ispravne ulaze) 1 o 2 o o 3 4 o o 5 1 :GND (masa) 2/4:L/R in ili 2/3 3/5:L/R out 4/5 1)Ovo gore je nacrtano po sećanju. Ne možeš ništa da spališ i ako nešto pogrešno vežeš, samo je bitno da se ne zameni masa. Dakle, probaj a sve što radiš ide na tvoju odgovornost ;) 2) 5m nije problem, kod mene radi Ok sa istom dužinom. Inače, ako nisi vičan sa lemilicom i kupovinom jackova i kablova, ima jedna elektro radnjica u Svetozara Markovića (kod foto Smile-a i Grčke poslastičarnice) gde bi ti verovatno to napravili ili prodali već gotovo (možeš i 2 kabla, 2 banane i 1 DIN za izlaz iz SB-a i ulaz u SB) 3. Ako ne uspeš da se snađeš, javi mi sa na mail.
electron.2000 svitac,
Moze li neko da mi preporuci neku dobru knjigu iz oblasti elektronike - za pocetnike(osnove rada tranzistora i drugih elemenata i tome slicno).Potom bih voleo bolje da upoznam i oblast racunarske logike,logicka kola i operacije i tome slicno(razumete sta hocu da kazem :) ). (pozeljno je da knjige budu na srpskom jeziku) Hvala!
electron.2001 nenad,
> 1)Ovo gore je nacrtano po sećanju. Ne možeš ništa da spališ i ako > nešto pogrešno vežeš, samo je bitno da se ne zameni masa. Dakle, > probaj a sve što radiš ide na tvoju odgovornost ;) Probao sam (thanks to Pifat), doduše sa malo neodgovarajućim kablovima ali važno da je ona DIN strana bila ok. Sve u svemu radi sve kako treba, nije bitno šta se povezuje i da na koju je stranu okrenuto. Međutim nisam baš najzadovoljniji rezultatima, čak se nosim mišlju da vežem direktno ove zvučnike na blaster. Da li se neko seća kakvi zvučnici smeju da se kače direktno na Blaster, dal' beše 4 oma ili 8 oma? I ako je 8 oma, da li je opasno (i za koga :) da ove od 4 oma stavim direktno na izlaz. > 2) 5m nije problem, kod mene radi Ok sa istom dužinom. Da, i ja sam posle razmišljao kako je to sasvim logično s obzirom da su i kablovi od zvučnika obično podugački. :) > ima jedna elektro radnjica u Svetozara Markovića (kod foto Smile-a > i Grčke poslastičarnice) gde bi ti verovatno to napravili ili Znam za tu radnju, a ima i jedna u Sremskoj koja je, bar kad sam se ja interesovao, uvek bila jefitnija. O kvalitetu ne umem da sudim.
electron.2002 sareni,
> Moze li neko da mi preporuci neku dobru knjigu iz oblasti > elektronike - za pocetnike(osnove rada tranzistora i drugih > elemenata Po pitanju logickih kola, i tome slicno (memorije, brojaci, registri, A/D i D/A konvertori itd.) nije losa knjiga (udzbenik) "Impulsna i digitalna elektronika" od autora: Dr. Dejan B. Zivkovic i Dr. Miodrag V. Popovic. Imam izdanje iz 1992. godine, a znam da ima novije izdanje. Mislim da je pisana sasvim razumljivo, i lepo je opisan rad pojedinih sema. Sto se tice samih osnova (dakle, tranzistori i sl.) postoji udzbenik za elektroniku od Slavoljuba Marjanovica, mada mislim da nije napisana bas najsrecnije (bar je na srpskom jeziku ;)). Igor
electron.2003 sjocic,
├> stranu okrenuto. Međutim nisam baš najzadovoljniji rezultatima, ├> čak se nosim mišlju da vežem direktno ove zvučnike na blaster. Može, ali bolje nemoj. ├> Da li se neko seća kakvi zvučnici smeju da se kače direktno na ├> Blaster, dal' beše 4 oma ili 8 oma? I ako je 8 oma, da li je ├> opasno (i za koga :) da ove od 4 oma stavim direktno na izlaz. U principu trebalo bi da piše u knjižici za blaster koju impedansu možeš da im kačiš na izlaz. Sigurniji si sa 8 oma - jer će blaster davati manju struju u zvučnike (slabije će se čuti) ali će se i izlazni tranzistori na blasteru manje grejati. Pošto ti tranzistori nemaju hladnjake, pitanje je kako će se oni ponašati pri nekim većim izlaznim opterećenjima i zbog toga je bolje koristiti neko izlazno NF pojačalo, tipa linije. Zašto ti se slabo čuje, ne znam. U najmanju ruku trebalo bi da se čuje kao sa tuner-a, što će reći solidno. Uzgred, pazi da predžamperišeš SB da mu je izlaz Line Out, a ne Speaker out, inače možeš da spališ liniju (ovo kod blastera sa zajedničkim jack-om) ├> Da, i ja sam posle razmišljao kako je to sasvim logično s obzirom ├> da su i kablovi od zvučnika obično podugački. :) Ne vodi se isti signal do linije, i od linije do zvučnika, za vezu SB-Linija ti treba coax kabl, a za zvučnike ide običan dvožilni. ├> Znam za tu radnju, a ima i jedna u Sremskoj koja je, bar kad sam ├> se ja interesovao, uvek bila jefitnija. O kvalitetu ne umem da sudim. Interesantno, ja sam imao totalno suprotno mišljenje po pitanju cena.
electron.2004 nenad,
> Može, ali bolje nemoj. Ma najverovatnije neću ništa ni da uradim pošto sam delimično razočaran rezultatima, naročio ako se ispostavi da to zadovoljstvo košta neku neprijatno visoku sumu. Koliko može realno da košta pravljenje kabla od 5-6 metara koji sa jedne strane ima DIN a sa druge stereo džek koji ide na line-out blastera? > Interesantno, ja sam imao totalno suprotno mišljenje po pitanju > cena. Ne znam, ja nisam neki redovan kupac tih stvari, ali u 2-3 navrata su bili jeftiniji. Jednom kada mi je trebao "konvertor" sa velikog na mali priključak, drugi put kada su mi trebali šuko priključci za kablove.
electron.2005 biber,
Kako da povezem sporet sa trofaznim utikacem na monofaznu struju?
electron.2006 tomak,
> Kako da povezem sporet sa trofaznim utikacem na monofaznu > struju? Ovako su prikačene u šporetu tri faze: F A Z E NULA UZAMLJENJE I II III N ¸ █ █ █ █ █ │ │ │ │ │ │ └────────┐█┌───────┘ │ └─────────────────┐███┌────────────────┘ █████ ███████ Petožilni kabl Ovako se veže jedna (sa odgovarajućim kablom ili sa istim ali sa odgovarajućim utikačem): F A Z E NULA UZAMLJENJE I II III N ¸ █ █ █ █ █ └─────────┴─────────┤ │ │ │ │ │ █┌───────┘ │ ██┌────────────────┘ ███ █████ Trožilni kabl Jednostavno rečeno (nešto mi se crtalo :)) spoje se mesta gde se kače faze i zakači se ta jedna na njih, treba odgovarajući (trožilni, kao za el. peć) kabl sa odgovarajućim utikačem.
electron.2007 tomak,
> Kako da povezem sporet sa trofaznim utikacem na monofaznu > struju? Ovako su prikačene u šporetu tri faze: F A Z E NULA UZAMLJENJE I II III N ¸ █ █ █ █ █ │ │ │ │ │ │ └────────┐█┌───────┘ │ └─────────────────┐███┌────────────────┘ █████ ███████ Petožilni kabl Ovako se veže jedna (sa odgovarajućim kablom ili sa istim ali sa odgovarajućim utikačem): F A Z E NULA UZAMLJENJE I II III N ¸ █ █ █ █ █ └─────────┴─────────┤ │ │ │ │ │ █┌───────┘ │ ██┌────────────────┘ ███ █████ Trožilni kabl Jednostavno rečeno (nešto mi se crtalo :)) spoje se mesta gde se kače faze i tu se zakači ta jedna faza, treba odgovarajući (trožilni, kao za el. peć) kabl sa odgovarajućim utikačem.
electron.2008 kostja,
=> ├> Znam za tu radnju, a ima i jedna u Sremskoj koja je, bar kad sam => ├> se ja interesovao, uvek bila jefitnija. O kvalitetu ne umem da sudim. => => Interesantno, ja sam imao totalno suprotno mišljenje po pitanju cena. E, a kod mene u komšiluku je radnja od koje dotična iz Sremske nabavlja robu.
electron.2009 gmatic,
==> U principu trebalo bi da pise u knjizici za blaster koju ==> impedansu mozes da im kacis na izlaz. Sigurniji si sa 8 oma ==> - jer ce blaster Juce sam probao kod ortaka(pa necu sebi blastera da palim sigurno) ovo sa zvucnicima. Radi OK sa 4 oma. Doduse nije dugo bilo nakaceno (keten uzeo zvucnike od 160W i misli da ce be pojacala bolje da bude neko sa aktivnim zvucnicima od 10W sinusa a nemozes da ga ubedis u suprotno sem demonstracije).
electron.2010 sjocic,
├> Ma najverovatnije neću ništa ni da uradim pošto sam delimično ├> razočaran rezultatima, naročio ako se ispostavi da to ├> zadovoljstvo košta neku neprijatno visoku sumu. Koliko može ├> realno da košta pravljenje kabla od 5-6 metara koji sa jedne ├> strane ima DIN a sa druge stereo džek koji ide na line-out ├> blastera? Cena bi recimo bila 10 din za DIN utikač, 5 din. za jack za SB, i recimo kabl 2din/m, što tebi ukupno izađe 25din. Lemljenje bi te koštalo 1 sok od kajsije ;) Ako ti treba i obrnuta veza (linija -> SB) to bi te koštalo 5din za SB jack + 5*2din/m za kabl, što će reći sve ukupno 40 din. Što se tiče tvog razočarenja zvučnim rezultatima, ne znam šta pod tim podrazumevaš - jačinu zvuka, kvalitet zvuka, ili nešto treće ? ├> Ne znam, ja nisam neki redovan kupac tih stvari, ali u 2-3 ├> navrata su bili jeftiniji. Jednom kada mi je trebao "konvertor" ├> sa velikog na mali priključak, drugi put kada su mi trebali šuko ├> priključci za kablove. Uglavnom, sve te andrmolje imaš na buvljaku, ali ne na tezgama, nego kod jednog kioska sa desne strane uz ogradu do ulice (sredina buvljaka) ...al' ga objasnih ;)
electron.2011 pvlada,
> Cena bi recimo bila 10 din za DIN utikač, 5 din. za jack za SB, > i recimo kabl 2din/m, što tebi ukupno izađe 25din. Lemljenje bi te Ja ako se dobro sećam u Vremeplovu sam platio stereo dček 8 Din, a džek u koji ulaze 2 stereo i izlazi jedan valjda 27 Din i ja još mislio Vremeplov jeftin :) pozdrav Vlada
electron.2012 kostja,
=> Ako ti treba i obrnuta veza (linija -> SB) to bi te koštalo 5din za => SB jack + 5*2din/m za kabl, što će reći sve ukupno 40 din. Ako se ne varam u pitanju je petopolni DIN koji će čovek priključiti na linijski ulaz za magnetofon. Dakle, računica je: jedan petopolni DIN, 5m kabla i dve 3.6mm stereo bananice. Što bi se reklo 30 din.
electron.2013 sjocic,
├> Dakle, računica je: jedan petopolni DIN, 5m kabla i ├> dve 3.6mm stereo bananice. Što bi se reklo 30 din. Fali ti još 5m kabla, tj, treba 2x5m. Znači ipak 40din.
electron.2014 gmatic,
==> Ja ako se dobro secam u Vremeplovu sam platio stereo dcek 8 ==> Din, a dzek u koji ulaze 2 stereo i izlazi jedan valjda 27 ==> Din i ja jos mislio Vremeplov jeftin :) Spustis se nize (u Teslinu cinimise) i krenes desno. Naici ces na malu prodavnicicu u kojoj mozes naci sta te zanima. Naravno usluga nije bas najbolja(otiso na burek, vracam se za 3 sata i slicno) ali je mnogo jevtinije.
electron.2015 kostja,
=> Fali ti još 5m kabla, tj, treba 2x5m. Znači ipak 40din. Pa, fali ako pričaš o nekom drugom kablu, a ne o četvorožilnom kablu potrebnom za petopolni DIN.
electron.2016 pvlada,
> Spustis se nize (u Teslinu cinimise) i krenes desno. Naici ces na Ako misliš na prvu ulicu desno i levo, to je valjda Sarajevska ? Pozdrav Vlada
electron.2017 sjocic,
├> Pa, fali ako pričaš o nekom drugom kablu, a ne o ├> četvorožilnom kablu potrebnom za petopolni DIN. Naravno da pričam o nekom drugom kablu - kabl za medjusobno povezivanje komponenti je koaxijalni (pogledaj na bilo kom stubu/liniji kakvi su kablovi između činčeva). Znači za svaki kanal ide 1 par: signal + oklop masa. Dve takve žice slepljene čine `kabl`, tj. levi i desni kanal. Takvog kabla treba 5m ako želi samo jedan smer signala, ili 2x5m ako mu je potrebna dvosmerna komunikacija. Da crtam ? ;) ├> četvorožilnom kablu potrebnom za petopolni DIN. Kako si ovo zamislio, gde ćeš masu da kačiš ?
electron.2018 kostja,
=> kablovi između činčeva). Znači za svaki kanal ide 1 par: signal + oklop => masa. Dve takve žice slepljene čine `kabl`, tj. levi i desni kanal. => Takvog kabla treba 5m ako želi samo jedan smer signala, ili 2x5m ako mu => je potrebna dvosmerna komunikacija. Da crtam ? ;) Nemoj... sve mi jasno, ali jel tebi jasno da je original kabal za petopolni DIN u stvari četvorožilni kabl gde svaka žica ima svoj oklop? E, sad, ako se uzme ovo gore napisano onda se zna šta se lemi na peti pin (zajedničku masu).
electron.2019 nenad,
> Cena bi recimo bila 10 din za DIN utikač, 5 din. za jack za SB, > i recimo kabl 2din/m, što tebi ukupno izađe 25din. Lemljenje bi te > koštalo 1 sok od kajsije ;) Ok, onda smo kvit pošto si mi dužan jedan još od sajma tehnike. ;) > Ako ti treba i obrnuta veza (linija -> SB) to bi te koštalo 5din za > SB jack + 5*2din/m za kabl, što će reći sve ukupno 40 din. Misliš da taj priključak služi i za to? U principu mi ne treba, ali kad se već pravi... Ajde videćemo. :) > Što se tiče tvog razočarenja zvučnim rezultatima, ne znam šta pod > tim podrazumevaš - jačinu zvuka, kvalitet zvuka, ili nešto treće ? Pa jačinu, kvalitet je ok. Doduše sve je probano tako što sam rukom držao prislonjene džekove jedan za drugi...
electron.2020 dasavic,
Kupujem tonsku glavu za video sa oznakom 225211C 109A. Zna li neko u kom servisu da pogledam(telefon) i koliko to otprilike kosta. Takodje, trebaju mi seme za TV.Iste otkupljujem.Npr.ako neko ima seme za Ei,Grunding itd od Teh.knjige nek iskopira pa mi proda. Ponude na mail.
electron.2021 gmatic,
==> Naravno da pricam o nekom drugom kablu - kabl za medjusobno ==> povezivanje komponenti je koaxijalni (pogledaj na bilo kom ==> stubu/liniji kakvi su kablovi izmedu cinceva). Znaci za svaki ==> kanal ide 1 par: signal + oklop masa. Dve takve zice ==> slepljene cine `kabl`, tj. levi i desni kanal. Takvog kabla ==> treba 5m ako zeli samo jedan smer signala, ili 2x5m ako mu je ==> potrebna dvosmerna komunikacija. Da crtam ? ;) S tim da se moze koristiti koax sa buzirom oko dve zice koje su za levi i desni kanal a buzir je masa.
electron.2022 gmatic,
==> Ako mislis na prvu ulicu desno i levo, to je valjda ==> Sarajevska ? Neznam tacno kako se zove ali je odma iza bolnice (kada gledas sa zeleznicke stanice levo od iste).
electron.2023 sjocic,
├> kabal za petopolni DIN u stvari četvorožilni kabl gde ├> svaka žica ima svoj oklop? Taj još nisam video, ali jesam četvorožilni sa _zajedničkim_ oklopom. U svakom slučaju, se teško nalazi, a i ako se nađe cena mu sigurno nije 2din/m, nego bar 4din/m, što opet izađe 40din ;)
electron.2024 sjocic,
├> Misliš da taj priključak služi i za to? U principu mi ne treba, Da, petopolni stereo DIN ima taj raspored. Ima i vešepolnih DIN-ova, kod njih imaš i još neke dodatne ulaze. ├> Pa jačinu, kvalitet je ok. Doduše sve je probano tako što sam ├> rukom držao prislonjene džekove jedan za drugi... To što si rukom držao nema veze, pitanje je da li ti je mixeta na PC-u bila setovana na max vrednosti, i da li si pogodio prave priključke na DIN-u.
electron.2025 migoran,
Ima li neko semu pojacala od 100-150 W rms, ali ne sa MOSFET tranzistorima Unapred hvala
electron.2026 kostja,
=> Taj još nisam video, ali jesam četvorožilni sa _zajedničkim_ oklopom. => U svakom slučaju, se teško nalazi, a i ako se nađe cena mu sigurno => nije 2din/m, nego bar 4din/m, što opet izađe 40din ;) Ja jesam... al kako bilo da bilo, prvo smo krenuli sa kablom, pa prešli na cenu, pa ukrstili ta dva i ... da popijemo mi po pivo a što se tiče ostalog... šta košta da košta, sve će to narod pozlatiti :)
electron.2027 pvlada,
Neznam da li je ovo pitanje za ovu conf, ali da pitam ;) Jedan moj ortak će za žurku naabviti 2 stroba, paga interesuje da li ih je moguće prikačiti npr. za baseve i kako, pa ako neko zna... ;) Pozrdav Vlada
electron.2029 calex,
> > 1 > o > 2 o o 3 > 4 o o 5 > 1 :GND (masa) > 2/4:L/R in ili 2/3 > 3/5:L/R out 4/5 Možda ovo više i nije bitno ali raspored je malo drugačiji (što opet nije previše bitno). ;)) Sad sam pogledao jedan petopolac i raspored mu je ovakav, kad se gleda direkt u njega: 2 o 4 o o 5 1 o o 3 Malo mi glupo deluje ovaj raspored ali je to verovatno zbog toga što se 1, 2 i 3 koriste kod mono pa da se ne šara mnogo. ;)) Pinovi 1 i 4 su za reprodukciju (1 je levi a 4 desni) a 3 i 5 za snimanje (3 je levi a 5 desni). Masa se zna. ;)
electron.2030 calex,
> Da, i ja sam posle razmišljao kako je to sasvim logično s obzirom > da su i kablovi od zvučnika obično podugački. :) Nisi uzeo za poređenje kabl za napajanje ili antenski kabl? ;)) Nemaju oni nikakve veze, signal za u pojačalo je prilično mali i ima gubitaka sa većom dužinom kabla. Ipak, ovo što ti 'oćeš je relativno jak signal a i nije ti baš bitno da je kvalitet toliki pa neće da ti smeta ta dužina.
electron.2031 calex,
> Nemoj... sve mi jasno, ali jel tebi jasno da je original > kabal za petopolni DIN u stvari četvorožilni kabl gde > svaka žica ima svoj oklop? Nije, originalni kabl (DIN<->DIN) je četvorožilni sa jednim oklopom, jedino ako se na drugom kraju razilazi u chinch ili neke slične odvojene, može da ima svaka žica svoj oklop. Ipak, i tamo se često tek kod činčeva razilaze i tu dobijaju shield. Nema potrebe da svaka ima svoj oklop, kad su već u utikaču bez, nema svrhe oklapati ih u kablu. Druga priča za činčeve gde takoreći od štampane ploče svaki signal bude posebno zaštićen.
electron.2032 calex,
> Da, petopolni stereo DIN ima taj raspored. Ima i vešepolnih DIN-ova, > kod njih imaš i još neke dodatne ulaze. Ako ne računaš razne konektore za kamere i slične gluposti ;) najčešći je DIN šestopolac čiji šesti pin služi za video signal u _oba_ smera.
electron.2033 pvlada,
Ako bi mi neko poslao šemu nekog stroba bio bi mu zahvalan, ja imam jednu ali bez vrednosti otpora na jednom otporiku ;) Pozdrav Vlada
electron.2034 n.ceh,
> Ako bi mi neko poslao šemu nekog stroba bio bi mu zahvalan, ja Evo, izvoli.
electron.2035 n.ceh,
> Ako bi mi neko poslao šemu nekog stroba bio bi mu zahvalan, ja Ide. strob.txt
electron.2036 sqweaky,
Imam dva telefona i jedan problem. ;) Kada zovem sa jednog telefona drugi kvrcka. To je posebno iritirajuće noću, jer moram zvono drugog telefona da stavljam na mušicu da ne bih probudio sve ukućane. Š'a da radim?
electron.2037 vlajel,
> Možda ovo više i nije bitno ali raspored je malo drugačiji (što > opet nije previše bitno). ;)) Ma vrlo je bitno:) kad sam povezao žice prema tvojoj šemi,više nisam imao brum. > 2 > o > 4 o o 5 > 1 o o 3 > Pinovi 1 i 4 su za reprodukciju (1 je levi a 4 desni) a 3 i 5 za > snimanje (3 je levi a 5 desni). Masa se zna. ;)
electron.2038 kostja,
=> Nije, originalni kabl (DIN<->DIN) je četvorožilni sa jednim => oklopom, jedino ako se na drugom kraju razilazi u chinch ili neke => slične odvojene, može da ima svaka žica svoj oklop. Ipak, i tamo => se često tek kod činčeva razilaze i tu dobijaju shield. Ma, oklop je zajednički, ali ide kao omot oko svakog voda. => Nema potrebe da svaka ima svoj oklop, kad su već u utikaču bez, => nema svrhe oklapati ih u kablu. Druga priča za činčeve gde takoreći => od štampane ploče svaki signal bude posebno zaštićen. Zato je na jeftinijim pojačalima masa za levi i desni zvučnik zajednička.
electron.2039 sqweaky,
>> Ako bi mi neko poslao šemu nekog stroba bio bi mu zahvalan, ja > ** Uz poruku 'STROB.TXT' (1215 bytes) Sale.car mi je rekao da je ta šema loša, tj. da nedostaje neki deo.
electron.2040 sqweaky,
> Ako bi mi neko poslao šemu nekog stroba bio bi mu zahvalan, ja > imam jednu ali bez vrednosti otpora na jednom otporiku ;) Pokusaj sa ovom šemom. strob.gif
electron.2041 n.ceh,
> >> Ako bi mi neko poslao šemu nekog stroba bio bi mu zahvalan, ja > > ** Uz poruku 'STROB.TXT' (1215 bytes) > Sale.car mi je rekao da je ta šema loša, tj. da nedostaje neki > deo. *ebem li ga. Našao sam je na disku, nisam gradio.
electron.2042 nobody,
kad se vec traze sheme... Da li neko poseduje shemu mixete, ali malo boljeg kvaliteta, npr cross-fader, i slicne zezancije... thanx.. operator/Linear dRAFT
electron.2043 zeljkoj,
Imam svetlo na biciklu koje troši 4 baterije od 1,5 V (AA). U uputstvu piše da sa alkalnim baterijama može neprekidno da radi 3 sata, a sa NiCd akumulatorima sat i po. Nije valjda da oni imaju duplo manji kapacitet? Ja za sada koristim alkalne baterije, što je dosta skupo. Akumulatori bi se sigurno isplatili, ali... ostaje kao problem kratko vreme rada, nedovoljno za duže vožnje. Razmišljao sam o tome da umesto onih malih, koristim akumulatore od 1,5 V srednje ili najveće veličine, smeštene u posebnom kućištu. Koliki je njihov kapacitet u odnosu na one najmanje? Najbolje rešenje bi bilo da se akumulatori pune pomoću diname na samom biciklu. Da li je osim ispravljača/stabilizatora potrebno još nešto za punjenje NiCd akumulatora (konstantna struja?). Kako da odredim kada je akumulator ispražnjen toliko da mora da se puni, a kako kada treba da prestanem sa punjenjem? Verovatno na osnovu napona na akumulatoru? Postoje li neka specijalizovana kola za to, ili bih morao sam da pravim? Da li NiCd akumulatorima pri punjenju smetaju udarci/potresi?
electron.2044 pvlada,
Hvala svima za sheme ;) Pozdrav Vlada
electron.2045 kenza,
>> Najbolje resenje bi bilo da se akumulatori pune pomocu diname na samom Zar se svetlo na baterije ne koristi da bi se izbegla upotreba dinama ?
electron.2046 vdjole,
> za punjenje NiCd akumulatora (konstantna struja?). Kako da odredim kada > je akumulator ispražnjen toliko da mora da se puni, a kako kada treba da > prestanem sa punjenjem? Da, treba izvor konstantne struje. Kolika je struja piše na NiCd akumulatoru, zavisi od veličine i proizvođača. NiCd treba, koliko znam, puniti kada napon padne ispod neke određene vrednosti (ne znam tačno koliko). Mislim da nije tako očigledno dokle treba puniti (male su promene napona), možda je najbolje puniti propisao vreme (takođe piše na bateriji). Zapravo, negde sam pročitao da za izvlačenje maksimalne performanse treba pratiti temperaturu baterije i puniti dok ne počne da se upadljivo zagreva. Za NiCd akumulatore je najbolje da se počne sa punjenjem kada su prazne, tj. punjenje polupune baterije znatno skraćuje vek iste.
electron.2047 zeljkoj,
> Zar se svetlo na baterije ne koristi da bi se izbegla upotreba > dinama ? Ne, koristi se da bi imao svetlo i kad stojiš. :)
electron.2048 zeljkoj,
> Da, treba izvor konstantne struje. Kolika je struja piše na > NiCd akumulatoru, zavisi od veličine i proizvođača. Uh... nezgodno za pravljenje. :( Olovnim akumulatorima je dovoljan konstantan napon. > performanse treba pratiti temperaturu baterije i puniti dok ne > počne da se upadljivo zagreva. Tek je to teško napraviti. :) > Za NiCd akumulatore je najbolje da se počne sa punjenjem kada > su prazne, tj. punjenje polupune baterije znatno skraćuje vek > iste. Ali se ne smeju prazniti baš 'do kraja'.
electron.2049 n.ceh,
> > Zar se svetlo na baterije ne koristi da bi se izbegla upotreba > > dinama ? > Ne, koristi se da bi imao svetlo i kad stojiš. :) I da ne bi oscilovala jačina istog.
electron.2050 pvlada,
> Pokusaj sa ovom šemom. Pokušao sam i puši se onaj prvi otpornik od 1K/2W, a i nije mi baš najjasnije kako da prikačim onaj Impulsni Trafo (pošto ima 3 nožice, a na shemi 4) i preko čega se prazni, šta određuje brzinu punjena i pražnjena, ako nema dijak ili trijak ? Inače čini mi se da negde fali tačka za neku vezu, da li je to proverena shema ? Pozdrav
electron.2051 pzeljko,
Da li neko ima katalog-bazu Motorolinih poluprovodnika.Ako ima zamolio bih ga da okaci fajl.Konkretno me intersuju tranzistori RF Powers Zeljko
electron.2052 pzeljko,
Da li neko poseduje bilo kakve podatke za sledece tranzistore M9583,M9860,M9657,M1107,M1106,M1110 i M9639. Unapred zahvaljujem Zeljko
electron.2053 vicic,
Da li neko moze da mi pomogne oko nabavke uputstva za PCAD 8.5 mada moze i za neku raniju verziju? Hvala!
electron.2054 kovacevicd,
Da li neko zna sta je komponenta sa oznakom KT837B u TO-220 kucistu, kupio sam ga juce na buvljaku. Mislio sam da je tiristor ali se tako ne ponasa, izvrsio sam neka merenja (K) (A) (G) <- tako je kod tiristora ! 1 2 3 - + (G) (ako spojim 1 i 3 kroz ampermetar protice struja oko 20ma ali zato i pocinje da protice struja kroz 1 i 2 koristio sam i jednu sijalicu od (5W-12) koja je spojena na +12volti i nozicu broj 2, struja potrosnje oko 400ma ako sklonim vezu 1 i 3 sijalica se gasi, kod tiristora ostaje da radi!). Dok je aktivan, napon izmedju 2 i 3 nozice je 0.75V. Ako sada na kolo zamenim polaritet 1 2 3 + - (G) (spajanjem 2 i 3 aktivira se sijalica ali je sada struja reda 2ma ako prekinem 2 i 3 sijalica se gasi!) Merenjem kola izmedju 1-3 i 2-3 postoji napon polarizacije oko 0.54v, digitalni instrument minus je na 3 nozici. I da li ima neko katalog ruskih komponenti u el.formi ili je video negde na internetu nesto slicno.
electron.2055 dalex,
Da ponovim molbu i ovde: Da li neko zna gde može da se kupi adapter RS232, za prebacivanje sa 25 pinskog na 9 pinski port. Pošto je moguće da sam omašio neki od naziva, ovo mi je potrebno iz sledećih razloga: drugar ima TV kartu, a za senzor daljinskog upravljača ulaz je isti kao za miša, pa hoće da od 25 pinskog porta napravi 9 pinski, kao za miša. poz!
electron.2056 popovics,
> Da li neko zna gde može da se kupi adapter RS232, > za prebacivanje sa 25 pinskog na 9 pinski port. Pa, to možeš u svakoj bilje opremljenoj radnji sa elektrotehničkim materijalom, a i u 99,9% računarskih firmi. P O P
electron.2057 dalex,
> Pa, to možeš u svakoj bilje opremljenoj radnji sa elektrotehničkim > materijalom, a i u 99,9% računarskih firmi. Ex, baš ispade štos... Taj drugar što me zamolio da okačim pitao je pre toga neke ljude, i oni su mu rekli baš ovo što si ti meni odgovorio. Kad je on pitao da mu kažu neku od njih - zbun... Nema veze, mislim da se snašao... poz!
electron.2058 niko.,
dakle, pre prilicno vremena postavio sam pitanje u ovoj konfi koji program da koristim da bi od seme uredjaja dobio sastavnu semu doticnog. Neko je preporuchio Tango... Nabavio sam doticni, i u arhivama dobio sledece Tango PCB + v.2.22 & Tango Schematic v.1.5 & jedan problem. Onaj prvi nece da radi, kaze Secure ERROR (hardlock?), dok II sljaka kako treba chak sam se i lepo snashao. E sad, kako da ja od unete sheme dobijem sastavnu? Thanx! Vlada lepiaf@galeb.etf.bg.ac.yu
electron.2059 crncic,
>> Da li neko zna sta je komponenta sa oznakom >> KT837B u TO-220 kucistu, kupio sam ga juce na buvljaku. >> Mislio sam da je tiristor ali se tako ne ponasa, Triak ili diak ?
electron.2060 zlaya,
- koji program da koristim da bi od seme uredjaja dobio sastavnu - semu doticnog. Neko je preporuchio Tango... To isti paket i radi, i to od samo svojih šema... - Onaj prvi nece da radi, kaze Secure ERROR (hardlock?), dok II - sljaka kako treba chak sam se i lepo snashao. E sad, kako da ja - od unete sheme dobijem sastavnu? Tango koji ja imam nema nikakav hard lock niti zaštitu, tako da imaš najverovatnije oštećenu verziju - nađi opet kod nekoga isti taj program. Isti program nisam nešto koristio, ali u principu bi trebao sa Tango Schematic-om da napraviš šemu uređaja, i posle da mu daš Autorouting ili tako nešto. Verzija koju ja imam ima 7, i ponavljam 7 disketa koje su u različitim formatima (720/1,44). Možda ti fali neka komponenta programa...
electron.2061 migoran,
Potrebna mi je sema pojacala preko 60 W (moze i vise) ali da se pojacalo napaja sa 12 V. Pa ako neko ima neka mi ostavi poruku ili se javi na 562691 (goran) da se dogovorimo. Unapred hvala.
electron.2062 sljubisic,
Zna li neko gde se u Beogradu moze kupiti kalafonijum, ali onaj "tehno- loski", na merenje i samim tim jeftiniji od onoga "specijalnog" za gudala muzickih instrumenata, koji se moze naci po prodavnicama muzicke opreme. Unapred zahvalan na svakoj informaciji.
electron.2063 steve.wai,
Zna li neko gdje moze da se nabavi sema ili kit komplet za Audio mixer 4 kanala stereo sa VU metrima i PFL-om? pozdeav... Pozdrav ...
electron.2064 panco,
Izgubio sam mobilni,SIm karticu odjavio,da li mogu uz pomoc IMEI broja mobilnog pronaci na kom drugom broju radi aparat ?
electron.2065 sljubisic,
>Izgubio sam mobilni,SIm karticu odjavio,da li mogu uz pomoc IMEI broja >mobilnog pronaci >na kom drugom broju radi aparat ? Naravno, ali pitanje je da li ce neko iz Mobtela hteti da ti izadje u susret po tom pitanju. Oni bi morali da reaguju da ti je taj telefon ukraden (prijavio si kradju MUP-u) i da imas uredan racun gde si ga kupio sa sve IMEI-em na njemu. Medjutim, desava se da i nekoliko aparata u mrezi ima isti IMEI, jer ovda- snji "distributeri" kupuju strane blokirane telefone, pa ih onda osposobe za rad u nasoj mrezi na taj nacin sto im reprogramiraju serijski eprom sa podacima koje su iscitali iz nekog regularnog telefona. Logicno, svi ti re-programirani, moze se cak i reci "klonirani" telefoni imaju potpuno isti IMEI. Ovo je vrlo cest slucaj sa telefonima tipa Motorola d160/460, Ericsson 628 i Nokia 2110 koji su se prodavali ovde kod nas. Ako je taj telefon bio iz neke ovakve kombinacije (koja se moze provaliti po tome sto se IMEI koji se dobija kucanjem #*06# i onaj sa nalepnice na zadnjoj strani telefona ne slazu) - slabe su sanse da se bilo sta ucini.
electron.2066 sljubisic,
> po tome sto se IMEI koji se dobija kucanjem #*06# i onaj sa nalepnice na ^^^^^ *#06# Lapsus tastaturikus O:)
electron.2067 arsic,
Kupujem neispravnu THS 11 lemilicu. mail me
electron.2068 floyd,
Pitanja prenosim onako kako su meni postavljena: 1. Relej 24V, 310oma, da li postoji vremensko ograničenje koliko dugo sme da bude uključen (zatvoren) da ne dođe do oštećenja? 2. Da li se negde mogu naći elektrolitski kondenzatori od 250mikroF za napon od najmanje 530V? Potrebno je pet komada.
electron.2069 zlaya,
- Pitanja prenosim onako kako su meni postavljena: - 1. Relej 24V, 310oma, da li postoji vremensko ograničenje - koliko dugo sme da bude uključen (zatvoren) da ne dođe do - oštećenja? On ti troši reda 77mA, što znači da je disipacija nekih 1,86W. Ako već treba da bude jako dugo uključen, što ne razmišljaš u pravcu releja koji ima radni i mirni kontakt, tako da je zapravo dugo isključen. - 2. Da li se negde mogu naći elektrolitski - kondenzatori od 250mikroF za napon od najmanje 530V? Potrebno - je pet komada. Najveći radni napon koji sam našao u Birklinovom katalogu je 450V, i najpribližniji kapacitet je 220MF, s time da ih im i od 2200 / 3300 / 600MF za 450V radni napon. Pravi ih naravno Siemens i ovaj poslednji košta jao, jao jao...
electron.2070 zlaya,
- 2200 / 3300 / 600MF za 450V radni napon. Pravi ih naravno - Siemens i ovaj poslednji košta jao, jao jao... Ovaj zadnji je 6000 MF 450V / 520DEM po komadu...
electron.2071 pvlada,
Da li neko zna na kom principu radi merač vlage za drvo ? Ustvari on meri otpor, ali da li neko zna koje su vrednosti tih otpora, i kako zavisi u odnosu na razne tipove drveta ? (možda neko može da mi pošalje šemu?) Pozdrav Vlada
electron.2072 mcar,
Potreban analogni multiplekser MPC508 koga proizvodi Burr-Brown. MC
electron.2073 svitac,
Pozdrav! Moze li neko da mi posalje semu logickog kola NE sa opisom rada? Hvala!
electron.2074 sareni,
> Moze li neko da mi posalje semu logickog kola NE sa opisom > rada? Koje logicko kolo? Ima ih vise. Koliko ja znam, NE kolo je samo invertor, dakle obican tranzistor. Stavis pobudu na bazu, a izlaz uzimas sa kolektora. Postoji fazni pomak od 'pi', i to i jeste invertor tj. logicko NE kolo. E sad, mozes da stavis bilo koju vrstu tranzistora (BTR, MOS, FET). Kako radi? Pa, invertuje ulaz. Sta te konkretno zanima? Igor
electron.2075 popovics,
Ovo sam već pitao u konferenciji PCHARD:matricni, ali nije dalo rezultate... :( Naime, u posedu sam ( da tako kažem ) matričnog štampača za legendarnu C-64. Štampač nije original Commodore, već ga je proizvela firma SEHOHA ( valjda se tako piše ). Na štampaču su DVA izlaza, potpuno indentična jedan drugom ( Commodore-ov ser. port, na koji se može lančano vezati i još nekoliko štampača/plotera/ disk drajvova ). Pitanje glasi: Da li se nekako može prebudžiti gorepomenuti štampač, da se prikači ( i da radi :) ) na PC-ju koristeći pritom paralelni/serijski port ( poželjno paralelni ) Šema priključka izgleda ovako: __________ / \ 1-Serial Srqin / 5 1 \ 2-GND / \ 3-Serial Atn In/Out | 6 | 4-Serial Clk In/Out \ 4 2 / 5-Serial Data In/Out \ 3 / 6-Reset \____________/ Ako neko zna rešenje problema, ili bi znao da napravi, nek napiše okvirnu cifru para, koje bi tražio za takvu operaciju...
electron.2076 floyd,
Može li neko da ovamo prebaci sa SezamPRO-a datoteke vezane za programator mikrokontrolera PIC16C84? Išle su uz neki od tekstova iz PC-a broj 26 (tako je bar meni rečeno). U zamenu nudim 'ladno pivo :) .
electron.2077 floyd,
Potreban raspored izvoda za integralna kola 74HC595 i 74HC597. Prilično je hitno...
electron.2078 pzeljko,
Prijatelju raspakuj ovo malo cudo i sve ti je tu pa i raspored pinova Zeljko
electron.2079 pzeljko,
Posto ovaj sistem pardon Sezam nedozvoljava veci up load od 12% prdlazem da se javis na email,pa da ti potrebne podatke dostavim modemom Pozdrav Zeljko
electron.2080 floyd,
-> Potreban raspored izvoda za integralna kola 74HC595 i 74HC597. Ovo je nađeno. Potreban mi je merač napona, struje pražnjenja i struje punjenja akumulatora 12V u kome se koriste 3 op741, daju 0-3V izlaz, a napajaju se iz istog akumulatora. Maksimalna struja je 30A. Slavko
electron.2081 undertaker.,
Ukoliko neko ima bilo kakva uputstva za rad sa programima za projektovanje po mogucstvu na srpskom,ili zapisana iskustva,zamolio bih ga da mi poshalje kako bih rasvetlio neke misterije... programi: Tango,Protel,Orcad 6,00 7,00 (sch i pcb Layout) itd...
electron.2082 svitac,
Pozdrav! Imam radio Ei HSR 48 V i on poseduje prikljucak za gramofon i magnetofon. Da li je moguce upotrebiti jedan od ta dva prikljucka da se sa radiom poveze kompjuterski CD-ROM(dakle iz CD-a je na raspolaganju samo izlaz za slusalice) i ako je moguce,kako? Hvala!
electron.2083 pperica,
K A B L O M !!! Naravno da je moguce. Za rastojanja do 2m zbog niske impedanse koju nudi CD na izlazu za slusalice kablovi cak ne moraju biti koaksijalni. A moze i bezicno, mini senderom za 20 DM (kod mene). Pozdrav, pperica
electron.2084 svitac,
...K A B L O M !!!... Ok...shvatio sam...kablom...ali...da je to bio odgovor koji sam trazio sigurno ne bih ni postavljao pitanje. Dakle evo sada preciznije: Kako da napravim kabl koji mi je potreban tj. koje zice da upotrebim i kako da ih povezem? (Ako su potrebne neke dodatne informacije...mail me) Hvala!
electron.2085 popovics,
▄- Ok...shvatio sam...kablom...ali...da je to bio odgovor koji ▄- sam trazio ▄- sigurno ne bih ni postavljao pitanje. ▄- Dakle evo sada preciznije: ▄- Kako da napravim kabl koji mi je potreban tj. koje zice da ▄- upotrebim i Ništa lakše i ništa prostije, u pitanju je zahvat tipa lemilica u ruke ( preporučljivo uzemljena, niskonaponska ). Prvo treba kupiti kabl ( proceni sam koliki, verovatno neki 4-8oma, nikad se nisam bavio merama ), zatim džekove ( ili činčeve ) koji se mogu "utaći" sa obe strane ( najverovatnije su stereo "banane" u pitanju ). Zatim spoji lepo to ( lemilicom ) i gurni tamo gde treba. Odatle je sve Plug&Play. Samo pazi da ne spališ ulazni uređaj tako što ćeš pustiti malo više nego što može da podnese iz izlaznog. Pozdrav, popovics
electron.2086 stameni,
Pitanje od druga: ----<cut>---- Imam problem pri samogradnji MIDI interfejsa za Sound Blaster. Od ranije imam kompletan opis za gradnju ovog interfejsa sa shemom za povezivanje. Sve bi bilo lepo da nisam uzeo da pogledam kako izgleda raspored (funkcija) pinova na 15-o pinskom GAME portu na SB. Prema shemi iz uputstva za samogradnju koriste se pinovi 4 (GND) ; 8 (+5V); i 12 i 15 koji su navodno informacioni pinovi za GAME port SB-a. Prema dokumentaciji i jos nekim knjigama pinovi 15 i 12 su +5V i GND respektivno. Ako se ovaj podatak uzme u obzir onda shema za samogradnju MIDI interfejsa nema nikakvog smisla. Da li je u pitanju mozda greska u shemi ili nesto drugo. Molim vas da mi razjasnite o cemu se ovde radi ili da mi posaljete neku shemu koja je OK. Evo uputstva za samogradnju sa spornom shemom u UUE obliku: Unapred hvala Nikola Stankovic stanko@galeb.etf.bg.ac.yu ----<cut>---- Napomena: datoteka koja se pominje u poruci okačena je uz ovu poruku. sbmidi.zip
electron.2087 svitac,
Pozdrav! Imam transformator koji pretvara 220 V u 12 V i to je sve sto o njemu znam.Na ulazu transformator ima tri zice:crvenu narandzastu i belu, a na izlazu su dve bele zice.E,sad,izlaz je jasan ali ostaje pitanje kako vezati ulaz.Dakle tri zice na transformatiru a samo dve u kablu(faza i nula). Pitanje je kako sa gradskom mrezom povezati transformator da bi normalno radio? Hvala!
electron.2088 dtadic,
>> Imam transformator koji pretvara 220 V u 12 V i to je sve sto o >> njemu znam.Na ulazu transformator ima tri zice:crvenu narandzastu i >> belu, a na izlazu su dve bele zice.E,sad,izlaz je jasan ali ostaje >> pitanje kako vezati ulaz.Dakle tri zice na transformatiru a samo >> dve u kablu(faza i nula). Proveri ommmetrom da li između sve tri 'ulazne' žice postoji neki otpor. Ako su povezane samo dve na njih spajaš 220V. Ona treća je vezana za metalnu foliju koja je namotana između primara i sekundara. Ta folija se obično vezuje na uzemljenje, mada to nije neophodno.
electron.2089 sjocic,
├> Imam transformator koji pretvara 220 V u 12 V i to je sve sto o ├> njemu znam.Na ulazu transformator ima tri zice:crvenu narandzastu i ├> belu, a na izlazu su dve bele zice.E,sad,izlaz je jasan ali ostaje ├> pitanje kako vezati ulaz.Dakle tri zice na transformatiru a samo ├> dve u kablu(faza i nula). Ovaj, ... grešiš silno sinko ;) Onaj kraj gde su 2 žice, to ti je ulaz. Tamo gde su 3 žice to je izlaz - imaš 2 izlaza (jedna žica je zajednička, a druge 2 daju +/- 12V). ├> Pitanje je kako sa gradskom mrezom povezati transformator da bi ├> normalno radio? Šta ti podrazumevaš pod 'Normalno radio' ? Na izlazu tog trafoa, dobićeš naizmeničnu struju, sa kojom baš i nemaš šta mnogo da radiš, ukoliko je ne ispraviš i stabilišeš. UBR: Nemoj mnogo da žuriš sa tim 'povezivanjem na gradsku mrežu' - zdravije je ! ;)
electron.2090 svitac,
# Ovaj, ... gresis silno sinko ;) Nigde nije iskljucena ta mogucnost.Mozda je trebalo da,kada sam postavljao pitanje,dodam na nekim mestima rec "pretpostavljam". Inace,ovo sto kazes da je tamo gde su dve zice ulaz,u redu,ali ono sa izlazom i one tri zice mi nije bas najjasnije.Ako mozes budi malo precizniji u vezi toga sta je + sta - a sta treca "zajednicka" zica. # Na izlazu tog trafoa, dobices naizmenicnu struju, sa kojom bas i nemas # sta mnogo da radis, ukoliko je ne ispravis i stabilises. Tu si u pravu.U stvari cilj cele stvari i jeste gradnja izvora jednosmerne struje.Da'l mozda znas i koje bi diode i elektrolit mogao da upotrebim za ispravljanje i stabilizaciju struje? # UBR: Nemoj mnogo da zuris sa tim 'povezivanjem na gradsku mrezu' - zdravije je ! ;) Ne razumem sta si hteo da kazes. :)
electron.2091 sjocic,
-> Inace,ovo sto kazes da je tamo gde su dve zice ulaz,u redu,ali ono sa -> izlazom i one tri zice mi nije bas najjasnije.Ako mozes budi malo -> precizniji u vezi toga sta je + sta - a sta treca "zajednicka" zica. Nista nije "+" ni "-" dok ih ti ne definises sa diodama. Postojanje trece zice u sekundaru, je jednostavno izvucen vod na polovini broja namotoja, dakle kao da imas 2 zavojnice vezane na red. Taj srednji vod ne moras uopste da koristis, ali ako uzimas izlaz sa preostala 2 (krajevi sekundara) onda ces na izlazu imati duplo veci napon (znaci mozes da biras 2x12V ili 1x24V) Koji je koji vod, najlakse ces odrediti nekim unimerom. -> Tu si u pravu.U stvari cilj cele stvari i jeste gradnja izvora -> jednosmerne -> struje.Da'l mozda znas i koje bi diode i elektrolit mogao da -> upotrebim za -> ispravljanje i stabilizaciju struje? Ako je cilj gradnja DC izvora, preporucujem ti da malo pogledas odgovarajucu literaturu koja se time bavi, pre nego sto se upustis u posao. Sudeci po pitanjima, ti si blago receno 'tanak na teoriji', a nju ipak moras malo da poznajes da bi napravio bilo sta korisno. Sto se tice izbora dioda i elektrolita, naravno da ne mogu da ti kazem sta da uzmes. To zavisi od sledecih stvari: 1. koja je max struja na izlazu trafoa (snaga) 2. namena buduceg ispravljaca 3. kakav potrosac je predvidjen da se nakaci na izlaz. Dakle, kad to odlucis, onda znas da li ti treba 1,2 diode ili ceo Grec, da li ces obican C filtar, ili ti treba i neki tranzistorski stabilizator na izlazu. -> Ne razumem sta si hteo da kazes. :) Procitaj nesto o tome pre nego sto se upustis u samogradnju. Moze da bude i stete ako nesto uradis naopako, recimo pogresno polarises elektrolit od 1000uF ;> O zameni mesta primara i sekudara da ne govorim...
electron.2092 svitac,
# Procitaj nesto o tome pre nego sto se upustis u samogradnju. # Moze da bude i stete ako nesto uradis naopako, recimo pogresno polarises # elektrolit od 1000uF ;> # O zameni mesta primara i sekudara da ne govorim... Ok,hvala na pomoci! Javicu ti ako uspem da napravim NESTO. :)
electron.2093 dragisic,
Postoji jedan pouzdan nacin za odredjivanje primara i sekundara mreznih transformatora bez nekih narocitih instrumenata. Jedino sto treba da imas je univerzalni instrument koji moze da meri otpornost i naizmenicni napon. Stvar je u tome da mrezni transformator koji snizava napon (predpostavljam da takav posedujes) ima otpor primara manji od otpora sekundara. Same vrednosti otpora zavise od snage transformatora. Transformatori vece snage imaju manje otpornosti primara i sekundara nego transformatori manje snage. Na primer transformator 220V/12V 5W ima otpornost primara oko 500 oma, a sekundara oko 2 oma. Kod snaznijih transformatora ocekuj otpornost primara par desetina oma, a otpornost sekundara manju od oma. Ukoliko na transformatoru postoji vise od cetiri izvoda (u tvom slucaju 5) stvar je komplikovanija, ali ne mnogo. Potrebno je da odredis koji izvodi pripadaju kojoj strani, primarnoj ili sekundarnoj. 1. Ukoliko ustanovis da izmedju tri izvoda meris vece otpornosti, a izmedju dva manje to je onda transformator sa izvodom na primarnoj strani i jednim sekundarom. Izvod na primarnoj strani moze da sluzi za podesavanje primarnog napona (na primer 110V/220V ili 220V/240V). U tom slucaju primarni napon (220V) spajas izmedju izvoda gde meris najvecu otpornost. 2. U drugom slucaju kada izmedju dva izvoda meris vecu otpornost, a izmedju tri manju to je onda transformator sa jednim primarom i sekundarom sa izvodom. Da li je izvod na sredini ili ne mozes ustanoviti tek kada prikljucis primar na 220V i trafo prezivi. 3. Treci slucaj je kada jedan od izvoda nije prikljucen nigde. To je transformator sa jednim primarom i jednim sekundarom i elektrostatickim screen-om koji sluzi da smanji kapacitivnu spregu primara i sekundara. Taj screen se obicno vezuje za uzemljenje uredjaja, ali ne smeta ako se ne veze nigde. 4. Postoji i cetvrti slucaj, ali je redak (autotrafo), pa ako ti se desi da dva izvoda nisu u spoju sa ostalim onda imas posla sa transformatorom kome je pregoreo neki od namotaja. Sve u svemu posle merenja otpornosti moras da ga prikljucis na 220V. Spremi se na vatromet. Ako ne bude vatrometa i ako se transformator ne greje, a na sekundaru daje neke napone imas srece. Goran P.S. Javi ako prezivis
electron.2094 svitac,
# Stvar je u tome da mrezni transformator koji # snizava napon (predpostavljam da takav posedujes) ima otpor primara # manji od otpora sekundara. Same vrednosti otpora zavise od snage # transformatora. Transformatori vece snage imaju manje otpornosti # primara i sekundara nego transformatori manje snage. Na primer # transformator 220V/12V 5W ima otpornost primara oko 500 oma, a # sekundara oko 2 oma. Kod snaznijih transformatora ocekuj otpornost # primara par desetina oma, a otpornost sekundara manju od oma. Kazes da je otpor primara manji od otpora sekundara,a vec u,takoreci,sledecoj recenici kazes kako,ako je otpor primara 500 oma otpor sekundara iznosi 2 oma.Pa 500 je vece od 2 (!)...ili si mozda pogresio u kucanju.Ako mozes pojasni to malo. Inace ja sam izmerio otpore na svom transformatoru i dobio sledece rezultate: -Na jednoj strani transformatora nalaze se dve bele zice(deblje,u svakoj po jedan provodnik) i izmedju njih je otpor takoreci 0 oma. -Na drugoj strani nalaze se tri zice(tanje,u svakoj vise tankih zicica tj. licni) i to crvena narandzasta i bela. E sad izmedju crvene i narandzaste otpor je 30 oma,izmedju crvene i bele otpor je oko 27 oma a izmedju narandzaste i bele otpor je 60 oma. # 1. Ukoliko ustanovis da izmedju tri izvoda meris # vece otpornosti, a izmedju dva manje # to je onda transformator sa # izvodom na primarnoj strani i jednim # sekundarom. Izvod na primarnoj strani # moze da sluzi za podesavanje # primarnog napona (na primer 110V/220V # ili 220V/240V). U tom slucaju # primarni napon (220V) spajas izmedju # izvoda gde meris najvecu # otpornost. Po ovome sto se rekao i prema rezultatima merenja napon od 220 V bi trebao da dodje na narandzastu i belu zicu. Dakle,da li sam u pravu? Mislim da je situacija posle merenja malo jasnija i da je resenje problema blizu... :)
electron.2095 pperica,
Nema vatrometa. Edison je pre stotinak godina izumeo jednu sjajnu napravu: SIJALICU! Bilo koji kalem transformatora mozes vezati na 220 V preko sijalice (redna veza) i nece nista crci. Cak i ako je neispravan trafo, ili kratkospojeni izvodi - sijalica ce se upaliti. To je znak da nesto ne valja ili da nisi nasao kalem za 220 (primar). Kada ga nadjes (najtanja zica i najbliza jezgru) vezivanjem na 220V preko sijalice nece upaliti sijalicu (ako je nekvalitetan trafo mozda ce se malo zarumeniti) i onda mozes da probas sledece: Kratkospajanjem bilo kog sekundara sijalica ce se paliti. Ako ti je unimer pri ruci mozes i da izmeris ponesto. Nadam se da te nisam zbunio. Pozdrav, pperica. p.s. snaga sijalice nije bitna, preporucujem 40-100W...
electron.2096 dragisic,
>Kazes da je otpor primara manji od otpora sekundara,a vec >u,takoreci,sledecoj recenici kazes kako,ako je otpor primara >500 oma otpor sekundara iznosi 2 oma.Pa 500 je vece od 2 (!)...ili >si mozda pogresio u kucanju.Ako mozes pojasni to malo. U pravu si, pogresio sam u kucanju. Otpor primara je veci od otpora sekundara, pa su shodno tome tvoji zakljucci ok. Znaci slobodno povezi 220V tamo gde si rekao i nece biti problema. Mozes poslusati i savet koji je dao pperica u poruci 6.2095 za koriscenje sijalice kao predotpornika za ogranicenje struje, ali preporucujem sijalice sto manje snage (najbolje 15W), jer sijalica od 100W "pusta" struju (typ 0.4Aeff, a pri kljucenju do nekoliko puta vise) koja moze za kratko vreme da ugreje sekundare dimenzionisanje za struje manje od 200mA. Pozdrav, Goran
electron.2097 jvujnic,
Šta je to naponski i strujni drift, a šta ofset? Ako sam dobro shvatio ofset je napon koji se javlja na izlazu kada nemamo pobude na ulazu? Ako je to tačno, šta je onda drift?
electron.2098 zlaya,
- Šta je to naponski i strujni drift, a šta ofset? - - Ako sam dobro shvatio ofset je napon koji se javlja na izlazu - kada nemamo pobude na ulazu? Ako je to tačno, šta je onda - drift? Offset je podešavanje neke naponske, strujne ili bilo kakve druge komponente (uključujući i pomeranje graničnika na ubodnoj testeri kad sečeš dasku). Drift je curenje - struja ili napon potrebni da element provede, i to ti je čist gubitak koji treba da uračunaš...
electron.2099 dragisic,
>Sta je to naponski i strujni drift, a sta ofset? >Ako sam dobro shvatio ofset je napon koji se javlja na izlazu kada >nemamo pobude na ulazu? Ako je to tacno, sta je onda drift? Strujni i naponski ofset se u najvecem broju slucajeva odnose na pojacavace elektricnih signala i to za onaj tip pojacavaca napona koji ima diferencijalni (simetricni) ulaz. Za nesimetricni ulaz strujni ofset se i ne moze definisati. Naponski ofset se definise kao napon koji treba prikljuciti na ulazne terminale pojacavaca da bi izlaz bio nula, a strujni ofset je razlika izmedju struja ulaznih terminala pojacavaca. Obe velicine poticu najvise od nesimetrije ulaznog pojacavaca i ne mogu se izbeci vec se samo mogu smanjiti odredjenim proizvodno-tehnoloskim resenjima (lasersko trimovanje ul. pojacavaca i smanjenje ul. struje do te mere da je i razlika mala) Naponski i strujni drift (gore navedenog pojacavaca) se odnosi na promenu (u zargonu "klizanje") naponskog i strujnog ofseta u zavisnosti od temperature. Naravno drift se moze definisati i za druge parametre, ali kada se govori o ofsetima onda onda se definise na ovaj nacin. Naravno sve se ovo moze procitati u knjizi S. Marjanovica (tzv Caje) "Diskretna i integrisana analogna kola" u odeljku o operacionim pojacavacima. Pozdrav! Goran
electron.2100 jvujnic,
> Strujni i naponski ofset se u najvecem broju slucajeva > odnose na pojacavace elektricnih signala i to za onaj tip > pojacavaca napona > Naravno sve se ovo moze procitati u knjizi S. Marjanovica > (tzv Caje) "Diskretna i integrisana analogna kola" u odeljku o > operacionim pojacavacima. Hvala na odgovoru i informacijama. :)
electron.2101 jvujnic,
> Offset je podešavanje neke naponske, strujne ili bilo kakve > druge komponente (uključujući i pomeranje graničnika na ubodnoj > testeri kad sečeš OK, hvala. :)
electron.2102 svitac,
Pozdrav! Moze li neko da mi kaze gde mogu da nabavim katalog elemenata bilo kog proizvodjaca cije se komponente mogu naci na nasem trzistu. Hvala!
electron.2103 popovics,
Hm, nešto mi nije baš najjasnije. Naime moju el. sekretaricu dao sam na popravku ( Panasonic ). Ljudi iz furme, u koju sam je dao kažu da je "crk'o motor" i da će obaviti "generalni remont motora". Sad mene interesuje šta to uključuje taj "remont", odnosno promenu čega rotora, statora, četkica, navoja...?
electron.2104 dragisic,
To je formulacija za "hteli bi smo da ti uzmemo pare, pa smo smislili naziv koji niko nece da razume". Iskreno ne znam sta bi "generalka" trebala da znaci. Obicno se ti motori menjaju kompletni, tj. ne popravljaju se. Medjutim nekad je moguce: ispolirati lezajeve ako su prljavi, zalemiti zicu koja se otkacila sa rotora ili ne daj boze premotati motor (jednom sam to uradio za sebe i ne bih to vise ponavljao). Pozdrav. Goran
electron.2105 popovics,
§> To je formulacija za "hteli bi smo da ti uzmemo pare, pa smo §> smislili naziv koji niko nece da razume". Iskreno ne znam sta §> bi "generalka" Hm, mislio sam da ipak nije tako, zato što su mi pored toga ( zbog čega im je telefon i donet ), nabacali još par stvari bez čije popravke bi telefon SIGURNO radio ( zamena antene -- šta se njih tiče zašto ja volim da imam samo deo teleskopske antene, "popravka" štampe -- radi i bez ovoga grantovano, zamena remenice ). Dakle, evo generanlog saveta: Ako imate bilo šta što se može popraviti drugde, izbegnite BG Elektronik.
electron.2106 svitac,
Pozdrav! Moze li neko da mi kaze gde mogu da nabavim katalog elektronskih elemenata bilo kog domaceg proizvodjaca? Hvala!
electron.2107 m.s.pesic,
Gde može da se nabavi (korisno je navesti cenu): Ic S 576 trijak T 2800 D RCA
electron.2108 jujo,
Gde mogu da kupim i po kojoj ceni kristale od 18mhz i 18.432mhz yooyo:
electron.2109 pifat,
##Gde mogu da kupim i po kojoj ceni kristale od 18mhz i 18.432mhz Raspitaj se najpre kod Krleta u Radio klubu "Nikola Tesla" ima li slučajno ova dva kristala (tel. 402096, Timočka 18, ispod Crvenog krsta), u suprotnom možeš naručiti da ih naprave u Institutu "Mihailo Pupin" na Zvezdari (Volgina ulica, pretoslednja stanica busa 65).Žao mi je, ali nemam ideju kolika je cena.
electron.2110 arnaut,
Mozes ih kupiti u ITC-u Sindjelicevo sokace bb (tel 444-00-44) po ceni od 11,44 din (tako pise u njihovom katalogu) pozdravű
electron.2111 jujo,
# Mozes ih kupiti u ITC-u Sindjelicevo sokace bb (tel 444-00-44) po ceni # od 11,44 din (tako pise u njihovom katalogu) # pozdravű Pise u katalogu, al istina je porazavajuca.... imaju SAMO 16mhz... Hvala u svakom slucaju. Nasao sam ih u Vremeplovu za 23din kom yooyo:
electron.2112 jujo,
Kristali od 18.432 mi ne rade posao.... ipak mi treba 18mhz.... Dakle... ┌──────────────┐ │ W A N T E D │ │ Kristal │ │ 18Mhz │ │ cena ispod │ │ 20 din │ │ │ └──────────────┘ yooyo:
electron.2113 pifat,
Zna li neko ko sada kod nas zastupa Filipsov program sijalica? Konkretno, jurim sijalicu od 25 ili 40 vati za frižider, nevolja je u tome što mi je potrebna sijalica sa širokim grlom (E27) i malim balonom. Viđao sam takve sijalice sa grlom E14, ali mi to ne radi posao :( Uzgred, kada sam se raspitivao u prodavnici na Trgu N. Pašića koja prodaje Osramove sijalice, prodavac je samo slegao ramenima i rekao da tako nešto nije video već duže vreme...
electron.2114 dejan.g,
Da ti jos kazem da kristale pogledas i u prodavnici ITC electronic. Ona ti se nalazi u ulici Sindeliceva 30. To ti je ulica prva stanica kada tramvaj prodje vukov spomenik prema zvezdari. A evo ti i telefon pa se ti lepo raspitaj. 444-00-44 ili fax 450141
electron.2115 pifat,
>Zna li neko ko sada kod nas zastupa Filipsov program sijalica? Posle malo traganja po gradu, i srećne okolnosti da sam video kombi sa reklamom, utvrdio sam da "Eurosalon" ima zastupstvo za Filipsove sijalice. Najbolji izbor je u radnji na početku Bulevara kralja Aleksandra (tj. Revolucije), pored zgrade "Tehnoprometa" i prodavnice "Novog doma".
electron.2116 pifat,
>Da ti jos kazem da kristale pogledas i u prodavnici ITC electronic. Od nedavno, ITC ima još jednu prodavnicu u Beogradu, na uglu ulica Jaše Prodanovića i Cvijićeve, gde je do nedavno prodavana hifi/video oprema Panasonic/Technics.
electron.2117 black.adder,
Hi! Treba mi kristal za F kategoriju(tj 3,570 MHz). Da li stvarno ITC electronic ima te kristale? Da li ih ima u klubu Nikola Tesla? Unapred 10x.By..
electron.2118 svitac,
#Da li stvarno ITC electronic ima te kristale... ITC Electronic-cenovnik 2/98 quartz 3,579545MHz , Cena 11.44 din Pozdrav!
electron.2119 ksanyi,
Nadam se da je poruka na dobrom mestu! Imam problem sa mašinom za pranje rublja. Ei Niš VM 18.55 BIO Broj na programatoru 311 Dali neko ima šemu ove mašine ili vremenski dijagram programatora? Problem je sledeći: Izgoreo programator , sada imam dva plavobela provodnika za koja ne znam gde se priključuju. Jedan ide na nivostat a drugi na RSO filtar. Imam novi programator (isti tip),ali ne bi voleo da ponovo izgori ako priključim provodnike na loše mesto. Pomoć bi dobro došao !!! Hvala !
electron.2120 zamahajev,
Da li postoji neli "lak" ili "lepak" koji može da se napravi provodnik preko stakla. Naime grejač na zadnjem staklu automobila mi je u prekidu pa bih hteo da ga popravmi. Prekid je nekoliko milimetara. Možda ima neko ideju kako to rešiti, a možda postoji i neki servis. Sve informacije su dobrošle. Pozdrav Zamahajev
electron.2121 popovics,
Jel neko ima registraciju za EWB (Electronics Workbench), Demo verzija za Windows. Koliko sam cuo negde potreban je samo .exe programa (wewb32.exe, ili ewb32.exe). Plizz...
electron.2122 pips,
Pitanje: Sta preporucujete tj. koji alat za pravljenje stampanih ploca koji zadovoljava sledece uslove : a) Jednostavan b) Hardverski nezahtevan u smislu da moze da radi na 486 sa 8 mb pod win95 c) Da sluzi svrsi u smislu razmesti komponente i zavrsi posao koliko je moguce Kako od izlaza gore navedenog ;) programa dobiti stampanu plocu na bakru tj. postupak. Hvala na paznji. p.s. Nadam se da ce neko smoci snage da se upusti u ovaj odgovor.
electron.2123 zeljkoj,
U svojoj zbirci el. komponenata :) našao sam jedan displej sa 9 7-segmentnih cifara, očigledno namenjen za neki kalkulator. Hteo bih da ga iskoristim za nešto pametno, ali je problem što displej nije ni LED ni LCD tipa, već se očigledno radi o fluorescentnom displeju (verovatno plavo-zelene boje). (Kućište je stakleno i vidi se mesto gde je zatopljeno posle izvlačenja vazduha, a vidi se i fina mrežica preko svake cifre). Kako se uopšte upravljaju ovi displeji, koji napon i struja su im potrebni? Da stvar bude komplikovanija, izvodi su izgleda povezani tako da displej radi u multipleksu (kao i kod ostalih vrsta displeja, radi uštede struje). Tj. sa multipleksom bih se izborio, samo kad bih znao napon i struju. Inače, sećam se da su nekada ovakvi displeji bili korišćeni u ručnim kalkulatorima, i sada su se zadržali u stonim... Baš sam mislio da ga iskoristim nekako, LED displeji su prilično skupi (dvadesetak dinara cifra).
electron.2124 dule.n,
Jedan specifičan problem sa kućnim alektričnim instalacijama: na uzemljenju za sve šuko priključke u jednoj sobi ima napona, pretpostavljam 220V jer probna lampa reaguje. U isto vreme faza i nula su OK, tj. svi uređaji koji su bez uzemljenja i koji se tu priljučuju rade kako treba (lampe, kasetofon,...). Da dodam da istovremeno nigde više u stanu nema napona na uzemljenju, kao što i treba da bude. Probao sam da skinem osigurač koji odgovara ovim utičnicama, i faza nestane, što se i očekuje, ali na uzemljenju i dalje ima napona!? To znači da nisu tu, lokalno, spojene faza i uzemljenje, već je uzemljenje za te utičnice "palo" negde drugde u instalaciji na neku fazu. Tu me sad zanima kako se tačno uzemljenje vezuje u jednom stanu? Na osnovu ovih simptoma, rekao bih da se uzemljenje vezuje posebno za uređaje na svakom osiguraču. Pretpostavljam da je možda negde u razvodnoj kutiji došlo do kratkog spoja uzemljenja za utičnice u toj sobi i bilo koje faze. Razvodnu kutiju nisam otvarao, mada na nju najviše sumnjam. Ima li neko nešto pametno da kaže povodom ovoga? Ako ima, unapred zahvalan!
electron.2125 zeljkoj,
Na tantal kondenzatoru nije obeleženo koji je izvod + a koji -. Pretpostavljam da je duži izvod minus?
electron.2126 the.edge,
Pa sigurno. Znas da je i kod one pljosnate baterije od 4.5v, minus duzi krak. Nemoj samo nesto da napravis kao Grunf. ;) AcCeSS DeniED
electron.2127 zeljkoj,
> Pa sigurno. Znas da je i kod one pljosnate baterije od 4.5v, > minus duzi krak. Nemoj samo nesto da napravis kao Grunf. ;) ;) Pa ok za bateriju, ali ipak nisam siguran za tantal kondenzatore. A nisu baš jeftini, tako da... ;)
electron.2128 indi,
elektrolitima le kraca noga minus a ima i jednu liniju kod te nogice
electron.2129 zeljkoj,
> elektrolitima le kraca noga minus Kraća? Zaista ima neka crtica ali kod duže!? Sad sam tek zbunjen... :)
electron.2130 dule.n,
Zna li neko gde ima da se kupe bakropert ploče. Da pojasnim, to su ploče koje se koriste za pravljenje štampanih kola, plastične i prevučene tankim slojem bakra. Unapred hvala.
electron.2131 zeljkoj,
> Zna li neko gde ima da se kupe bakropert ploče. Da pojasnim, to > su ploče koje se koriste za pravljenje štampanih kola, > plastične i prevučene tankim slojem bakra. Ima u Radio klubu i pertinaksa, i vitroplasta, jednostranog i dvostranog, običnog (ako ćeš da crtaš direktno po bakru), ili sa foto slojem (ako ćeš da praviš pločice foto postupkom). Svega toga ima i u ITC-u, cene su možda i malo povoljnije. Ja sam baš ovih dana mislio da pravim nešto, a kako nije zgodno vreme da se petljam sa feri-hloridom i ostalim (hladno u garaži ;), kupio sam jednu univerzalnu pločicu, sa rupama na standardnom rasteru (2,54 mm) i kružićima oko svake rupe. Medjutim... slabo šta može da se uradi sa ovakvim pločicama (ako je komplikovaniji uredjaj u pitanju), tako da ću ipak morati da je pravim sam.
electron.2132 pips,
> Ja sam bas ovih dana mislio da pravim nesto, a kako nije zgodno vreme da > se petljam sa feri-hloridom i ostalim (hladno u garazi ;), kupio sam > jednu univerzalnu plocicu, sa rupama na standardnom rasteru (2,54 mm) i > kruzicima oko svake rupe. Medjutim... slabo sta moze da se uradi sa > ovakvim plocicama (ako je komplikovaniji uredjaj u pitanju), tako da cu > ipak morati da je pravim sam. gde mogu da se kupe ? sta valja za jednostavno pocetnicko crtanje kola koja treba da se preko pausa pretvore u dela ? tnx.
electron.2133 dule.n,
> Ima u Radio klubu i pertinaksa, i vitroplasta, jednostranog i > dvostranog, običnog (ako ćeš da crtaš direktno po bakru), ili sa foto > slojem (ako ćeš da praviš pločice foto postupkom). Svega toga ima i u > ITC-u, cene su možda i malo povoljnije. Hvala ti puno, trebalo burazeru.
electron.2134 jones,
Da li neko ima elektricnu semu prisluskovaca,dakle, odasiljac i prijemnik.Pozeljno je da odasiljac bude sto manji,a domet sto veci. pozdrav
electron.2135 zeljkoj,
> gde mogu da se kupe ? Univerzalne pločice? Isto u Radio klubu ili ITC-u, a verujem da ima i na ostalim mestima. Ima ih i od pertinaksa i od vitroplasta, sa kružićima, linijama, jednostranih ili dvostranih i u raznim dimenzijama. Samo, nisu baš jeftine. > sta valja za jednostavno pocetnicko crtanje kola koja > treba da se preko pausa pretvore u dela ? Preko pausa? Znači koristiš foto-postupak? Za izradu u jednom primerku je ipak lakše crtati direktno na bakru. Poslužiće vodootporan flomaster ili, ako želiš profesinalni izgled, letraset preslikači (tačke, linije, itd. koje se samo preslikaju na bakar). Ove preslikače je nekada pravila i naša firma Litoprint, a sada u Radio klubu ima samo japanskih, koji su skupi.
electron.2136 pperica,
Tango ili Protel ili easypc. A kada isprojektujes stampu, donesi crtez, napravicemo film i preneti na bakar. pperica
electron.2137 pperica,
Grejanje je tipicno 2V, naci ces ga ommetrom. Anodni napon je 15V, . Multipleks? naravno. Najbezbolnije resenje je naci ga u katalogu. pperica
electron.2138 pperica,
Majstorima si umesto dnevnice doneo vinjak i mislio si da si jeftino prosao. :) Pokusaj da vezes sijalicu izmedju nule i uzemljenja. Ako zasvetli definitivno su majstori bili pijani.
electron.2139 pperica,
Lose pretp[ostavljas. Duzi je plus. Ako je kapljicasti tantal, a ima oznaku, kada su izvodi prema dole desno je plus.
electron.2140 dule.n,
> Majstorima si umesto dnevnice doneo vinjak i mislio si da si > jeftino prosao. :) :) > Pokusaj da vezes sijalicu izmedju nule i uzemljenja. Ako zasvetli > definitivno su majstori bili pijani. Ma, da su bili pijani to je i meni jasno, ali u kom delu posla (čitaj na kom mestu) su bili pijani, to me interesuje. Nula je kako treba jer sa pravom fazom uspešno pali dvožilne uređaje. Očigledno je uzemljenje "palo" negde u razvodnoj kutiji na neku od faza jer probna lampa svetli.
electron.2141 zeljkoj,
> Grejanje je tipicno 2V, naci ces ga ommetrom. Kolika je struja grejanja? Verovatno nije pogodan za baterijsko napajanje?
electron.2142 zeljkoj,
> Duzi je plus. Ako je kapljicasti tantal, a ima oznaku, kada su > izvodi prema dole desno je plus. Tako sam na kraju i zaključio, jer sam u katalogu video neke druge (obične aluminijumske) kondenzatore kod kojih je duži izvod bio plus. Hvala u svakom slučaju.
electron.2143 pips,
tnx. kad nesto napavim pisem.
electron.2144 zeljkoj,
Hteo bih da pitam nešto u vezi sa EPROM-ima: Da li nožicu -PGM treba spojiti sa nečim pri čitanju (dakle u normalnom radu)? U katalogu piše da treba da se aktivira kada se EPROM programira, a budući da je aktivna vrednost 0, pretpostavljam da u normalnom radu treba dovesti 1? EPROM je 2764, ako to ima neke veze... Ja sam je spojio na +5 V (log. jedinica), ali ne bih da uključujem napajanje dok ne proverim. :)
electron.2145 zeljkoj,
> Da li nožicu -PGM treba spojiti sa nečim pri čitanju (dakle u > normalnom radu)? U katalogu piše da treba da se aktivira kada > se EPROM Pošto niko nije odgovorio, da odgovorim sam sebi: I nožica -PGM i VPP treba da su na potencijalu VCC (napon napajanja, dakle +5 V). Ja sam prvo spojio samo -PGM, ali uredjaj nije radio. Onda sam potražio na Internetu podatke za EPROM (budući da nemam ništa od papirne literature), i našao da se tokom operacije čitanja i na VPP mora dovesti napon napajanja. U prvom pokušaju sam ostavio VPP nepriključen (misleći da se na njega dovodi samo napon za programiranje, tokom operacije programiranja). Do ovog zaključka sam došao i listajući jedan prastari "Spektrum priručnik" gde se navodi da se umesto Spektrumovog ROM-a može direktno ubaciti EPROM 27128. Na šemi je odgovarajuća nožica nepriključena, (što je i logično pošto je u pitanju ROM), ali se nigde ne pominje da je u slučaju zamene EPROM-om treba priključiti na VCC.
electron.2146 zeljkoj,
Ako neko vrši programiranje EPROM-a, mail me. Treba mi za neki projekat, a treba i da osposobim jedan ZX Spectrum kome je riknuo ROM (prekopirao bih svoj). BTW, da li Spektrumu odgovara ako stavim C-MOS verziju EPROM-a?
electron.2147 zeljkoj,
Zna li neko gde (kod nas) imaju da se kupe LCD matrix displeji, dakle ne 7-segmentni nego sa tačkicama kojima se može nezavisno upravljati (npr. nacrtati nešto)? U ITC-u imaju samo alfanumeričke module kojima se šalje ASCII kod znaka koji treba da ispišu, dakle ne mogu se nezavisno iscrtavati tačke. Osim toga, dosta su skupi (verovatno zbog dodatne elektronike, koja, osim displeja, mora da postoji na takvim modulima). U nedostatku ovakvog displeja, poslužio bi mi i neki sa više 7-segmentnih cifara, ukoliko bi cifre bile malih dimenzija (npr. 7 mm). U ITC-u i RK imaju samo displeje sa 3,5 i 4 cifre od 13 mm. :(
electron.2148 sljubisic,
Subj: Potrebni releji Potrebni releji koji rade na 12 V, koji mogu da izdrze 15-20 ampera, mogu da se montiraju na vertiklanu povrsinu srafljenjem a kontakti su izvedeni za standardne elektricarske buksne. Ako neko zna gde se ovo moze naci neka mi prosledi informaciju u mail.
electron.2149 sale.car,
Da li neko ima pinout za 4538 ? Jos jedno pitanjce... koji je najjednostavniji nacin za dobijanje impulsa 1 Hz (sa sto manjom greskom) ? .s
electron.2150 zeljkoj,
> Jos jedno pitanjce... koji je najjednostavniji nacin za > dobijanje impulsa 1 Hz (sa sto manjom greskom) ? Kvarcni oscilator + delitelj frekvencije (tj. brojač). Za satove je standardna vrednost kvarc od 32768 Hz, što se posle lepo podeli sa 32768 i dobije 1 Hz. Naravno, možeš da upotrebiš i bilo kakvu drugu vednost, uz odgovarajući brojač. Da pitam i ja nešto: Čitao sam starije poruke iz ove teme, koje se odnose na step motore. Bilo je tu dosta diskusije, ali nisam pronašao neke "opipljivije" informacije. Npr, kakvi sve tipovi step motora postoje. Pominjani su neki koji imaju više izvoda na koje je po odredjenom redosledu potrebno dovoditi napon da bi se motor okrenuo u odredjenom smeru. Neko je rekao da postoji i druga vrsta ovih motora, koja je češća. Kako se oni upravljaju? Kom tipu pripadaju motori koji se mogu naći u flopi drajvovima? Kolika je snaga ovih motora?
electron.2151 markiz,
Treba mi programiranje motorolinih HC mikrokontrolera. Ako znate nekog ko ima programator i radi sa motorolama ostavite ovde. moze i u mail ali kako nisam nasao nikog do sada mozda ce jos nekom trebati.... hvala
electron.2152 sale.car,
Uz poruku je vezana datoteka sa dva osnovna tipa stepera, kao i sa jednom HTML stranicom kojoj, na zalost, ne znam adresu, ali je jako zanimljiva. Pa ako neko moze, neka skine celu int. stranu (ja nemam int.)... steper.zip
electron.2153 sale.car,
f> Kvarcni oscilator + delitelj frekvencije (tj. brojač). Da li moze neka sema oscilatora sa kvarcom, i hint gde moze da se nabavi kvarc i po kojoj ceni ? Hvala unapred...
electron.2154 pperica,
Idi na buvljak i za 25 dindzi kupi digitalni rucni sat. A mozes i da stavis delitelj :50 ili :100 , pa da delis frekvenciju mreze. pperica.
electron.2155 zeljkoj,
> Da li moze neka sema oscilatora sa kvarcom, i hint gde moze da > se nabavi kvarc i po kojoj ceni ? Najprostija šema je običan invertor sa povratnom spregom. Videh negde na internetu nekoliko konkretnih šema. Pokušaću ponovo da pronadjem taj sajt. Za kristal nema šta da brineš - taj od 32768 Hz je najjeftiniji, košta manje od 10 din (Radio-klub, ITC, itd.).
electron.2156 zeljkoj,
> A mozes i da stavis delitelj :50 ili :100 , pa da delis > frekvenciju mreze. Ovo nije preporučljivo ukoliko se traži velika preciznost. Frekvencija mreže zna da promeni i za nekoliko herca, a osim toga, takav uredjaj bi u Americi (na 60 Hz) radio totalno neprecizno. :))
electron.2157 pperica,
Ako je potrebna strava preciznost, radio beograd II program se emituje na 1,0000000 MHz, na srednjim talasima. Znaci: direktni prijemnik, i delitelj sa 1000000 izlazi na 1Hz. Nazalost, ovo radi samo u Beogradu. Ali je mnooogo preciznije od kvarca. pperica.
electron.2158 zeljkoj,
> sa jednom HTML stranicom kojoj, na zalost, ne znam adresu, ali > je jako zanimljiva. Pa ako neko moze, neka skine celu int. > stranu (ja nemam int.)... Našao sam adresu, i skinuo i ostalih 9 stranica. Raspakuj fajl (nekim arhiverom koji podržava LFN), u isti direktorijum u kome se nalazi i fajl koji si poslao, učitaj ga, klikni na linkove, i to je to. Slike nažalost nisam pokupio (ima ih dosta), ali mogu da pokušam i to. stepmot.zip
electron.2159 zeljkoj,
> Ako je potrebna strava preciznost, radio beograd II program se > emituje na 1,0000000 MHz, na srednjim talasima. Znaci: direktni Prilikom najave programa kažu da je frekvencija 1008 kHz, znači 1,008 MHz, što nije baš 1,000000. ;) Ok, a sad da kažem nešto pametno: Pre nekog vremena sam pitao za onaj fluorescentni displej. Od njega sam definitivno odustao, jer zahteva visok (za baterijsko napajanje) anodni napon, a pretpostavljam da je i struja grejanja velika. LCD bi bio idealan, ali kod nas se teško nalaze, a i zahtevaju posebne drajvere. Tako da mi još jedino ostaje varijanta sa LED displejima. Kako oni mogu da troše priličnu struju, ceo uredjaj bi napravio tako da displeji rade u multipleksu. Problem je što, osim osnovne ideje, o ovome ne znam ništa. Recimo da imam displeje sa zajedničkom katodom. Anode istih segmenata na svim displejima povežem paralelno. Tako dobijem 7 (tj. 8 ako povežem i tačku) izvoda, plus onoliko izvoda katoda koliko ima displeja. Sada je lako upaliti neki segment na bilo kom od displeja spajanjem odgovarajuće katode na - i linije koja povezuje anode tih segmenata na +. Ideja je da u jednom trenutku sija samo jedan segment, kako bi ukupna potrošnja struje bila uvek 10-20 mA. Celu stvar bi radio mikrokontroler (kao usputni posao). Kojom frekvencijom treba ovo raditi? Pretpostavljam, najmanje 50 Hz da se ne bi primetilo treperenje? Da li je bitno kojim redosledom se pale segmenti? Da li cela stvar ovako prosta ili to ne može baš tako kao što sam ja zamislio? :)
electron.2160 pperica,
Sta te briga za frekvenciju? Od 50Hz do 150KHz sve radi posao. A ako neces da se previse zajebavas, imas 74c926 (provericu jos jednom) kome od spoljnih elemenata treba samo napajanje :). Ganja 4 cifre u multipleksu. Led. A ima i drugih kola. Ideja je dobra, stara i proverena u praksi. pperica
electron.2161 sale.car,
f> Najprostija šema je običan invertor sa povratnom spregom. Videh f> negde na internetu nekoliko konkretnih šema. Pokušaću ponovo da f> pronadjem taj sajt. Za kristal nema šta da brineš - taj od 32768 f> Hz je najjeftiniji, košta manje od 10 din (Radio-klub, ITC, itd.). Kula :) Hvala...
electron.2162 sale.car,
f> A mozes i da stavis delitelj :50 ili :100 , pa da delis f> frekvenciju mreze. Paaaa, to je malo besmisleno :)) A o preciznosti da ne govorim :)
electron.2163 sale.car,
f> Slike nažalost nisam pokupio (ima ih dosta), ali mogu da pokušam i f> to. Veliko hvala za sajt... ako ulnes i slike, imas piwo :)
electron.2164 sale.car,
f> radio mikrokontroler (kao usputni posao). Kojom frekvencijom treba f> ovo raditi? Pretpostavljam, najmanje 50 Hz da se ne bi primetilo f> treperenje? Nisam bas strucan... ali se dobro secam da animacije na 25 frejma u sekundi daju utisak kontinualnosti... dakle, minimalna freq. je 25 Hz ... Dakle, sto veca freq. moze samo prijatnije da bude po ochi :)
electron.2165 zeljkoj,
> Sta te briga za frekvenciju? Od 50Hz do 150KHz sve radi posao. Ok. :) Javiću šta sam uradio. > A ako neces da se previse zajebavas, imas 74c926 (provericu jos To kolo ima i brojač za 4 cifre, znači zgodno je ako praviš frekvencmetar, što meni sada ne treba. Prilično je skupo, cena je oko 15 dolara, a kod nas ga nigde ni nema. Napraviću sve sam. :)
electron.2166 sale.car,
Povodom price o dobijanju freq. od 1 Hz pomocu kristala + delitelj... U katalogu Radio Kluba NT. sam naleteo na kristal 'za satove' sa freq. od 32.768 Khz, uz koji mi treba 16-bitni brojac da bi izdelio freq. Problem je, izgleda, u tome sto u radio klubu nema 16-bitnih brojaca (pitanje je da li ih ima uopste?), a meni je jako ruzno da kacim dva-tri integralca na red da bi izdelio onoliku freq. Ima li neko resenje ? Problem no. 2 ... Da li imate neke kataloge serije 4xxxx i 74xxxx sa sve pinout-om, pod uslovom da je na engleskom jer madzarski ne umem, daj nauci me leba ti, nisam mog'o da pomislim da ce mi tol'ko trebati ;) (c) Dj.B. Hvala unaprijed :)
electron.2168 arsic,
http://www.cs.uiowa.edu/~jones/step/index.html ceo dokument. steperi.zip
electron.2169 pperica,
Imam kataloge, a i integralce. Javi se pa cemo se dogovoriti. Pera, 135-420 lokal 133
electron.2170 dragisic,
Pozdrav! Da pokusam i ja da malo pomognem u resavanju PROBLEMA oko generisanja signala frekvencije 1Hz. Mislim da je oscilator sa 32.768KHz kristalom i CMOS invertorom jako dobro za "low cost" resenja. Dobre strane su sto radi od prve i pri manjim naponima, malo trosi (pogodan za baterijsko napajanje) i pruza dosta dobru stabilnost za "sobne" uslove rada. Ovo za sobne uslove rada znaci da su ovi kristali kvarca pravljeni da rade dobro negde oko 25 stepeni celzijusa. Ispod i iznad ove teperature njihova frekvencija opada sa kvadratom promene temperature (kvadratna karateristika) za oko -0.04ppm tipicno po stepenu celzijusa na kvadrat. Sta to znaci? To znaci da ako se ovakav oscilator nadje na 0 stepeni ili na 50 stepeni njegova frekvencija ce se promeniti za oko 25ppm-a. U praksi sat sa ovakvom referencom ce gresiti za 1 sekund na oko 11 sati. Pitacete se kako onda rucni sat radi mnogo tacnije sa istim takvim kristalom. To je zato sto je na ruci koja njegovu unutrasnjost odrzava na dosta stabilnoj temperaturi. Znaci ako je ova stabilnost od -25ppm u opsegu 0-50 stepeni OK resenje zadovoljava. Ako je potrebna veca stabilnost resenje je u oscilatorima sa AT kristalima sa temperaturnom kompenzacijom (TCXO, OCXO...). Za takvo resenje se obrati Institutu Mihajlo Pupin koji pravi te oscilatore i objasni im svoj problem. Moram te upozoriti da za cenu jednog takvog oscilatora mozes da kupis solidan novi hard disk,...nek ovo bude tek kao referenca. Ako ipak 32.768KHz "igra" kao resenje, oscilator treba napraviti sa NPO kondenzatorima i sa trimerom za "navlacenje" frekvencije tako da ukupno opterecenje kvarca bude oko 12pF. Takodje na red sa izlazom invertora treba dodati otpornik za ogranicenje nivoa pobude kvarca da bi se ogranicio tzv DRIVE LEVEL koji je za ove kristale oko 1uW. Ako se pretera sa pobudom to izaziva zagrevanje kristala i naravno temperaturnu nestabilnost. Signal iz oscilatora treba pre dovodjenja na delitelj propustiti kroz jos jedan (a moze i dva invertora). Delitelj koji sledi je 15 bitni binarni brojac koji signal deli sa 32768 ili 2^15 i na izlazu imamo 1Hz. Voila! E sad sa cime ga napraviti. Negde sam video specijalizovana kola koja sve rade, ali je bolje napraviti ga sa "obicnim" CD4xxx CMOS kolima. Od dva CMOS kola se ne moze pobeci (mozda i moze, ali ja to ne znam). Dakle postoji vise opcija: 1. CD4060 kao oscilator i delitelj sa 16384 i bilo koji delitelj koji deli sa dva (CD4040 delitelj sa 4096) ili 2. CD4049 (CD 4069) i dva CD4040 ili 3. ............ Uz poruku je okacena sema opcije 1 crtana u TANGO SCH formatu. Ako je ovo nesto pomoglo bice mi drago. Goran P.S. HEMIJA SMRDI, BIOLOGIJA JE ZELENA, ELEKTRONIKA NE RADI... 1hz.s01
electron.2171 sale.car,
f> Imam kataloge, a i integralce. Hvala...
electron.2172 sale.car,
f> Ako je ovo nesto pomoglo bice mi drago. Hvala ti puno na pomoci...
electron.2173 sale.car,
Ima li neko ideju kako da konvertujem Tango Sch format u neki graficki, a moze i spice .cir format. O EWB da ne govorim :)
electron.2174 zeljkoj,
Nabavio sam jedan stari NEC flopi od 360 kB. U njemu se nalazi step motor Shinano Kenshi STH-39G102, 3.6 deg/step, 12 V, 150 oma. Problem je u tome što ima samo 4 žice. Da li to znači da je bipolarni? Motor na koji se odnosi gradnja opisana u onom tekstu sa Interneta je ekvivalentan sa STH-42G100. Medjutim, reč je o unipolarnom motoru (5 žica), tako da je šema neupotrebljiva za ovaj koji ja posedujem. ;(
electron.2175 sale.car,
f> Motor na koji se odnosi gradnja opisana u onom tekstu sa Interneta f> je ekvivalentan sa STH-42G100. Medjutim, reč je o unipolarnom f> motoru (5 žica), tako da je šema neupotrebljiva za ovaj koji ja f> posedujem. ;( Detaljno prouci semu za unipolarne motore i primenices je na svaki model stepera na koji naletis...
electron.2176 rmilos,
Otvorio sam novu grupu Elektronika pretezno predvidjena za razmenu aplikacionih sema u vezi audio amplifiera, light show,mini predajnika i sl. Ako ima zainteresovanih, neka mi se jave na mail..pozdrav!Milos..
electron.2178 rmilos,
Ima li neko semu nekog snaznijeg audio pojacala ( 70-100w )na zvucnik od 8 oma... samo treba mi proverena :) , jer mislim da pravim...tako da moze i izgled stampane plocice :).. unapred hvala,pozdrav!Milos..
electron.2179 sale.car,
f> Otvorio sam novu grupu Elektronika pretezno predvidjena za f> razmenu aplikacionih sema u vezi audio amplifiera, light f> show,mini predajnika i sl. Cemu otvaranje grupe, kada postoji ova tema ?!
electron.2180 vstan,
> Otvorio sam novu grupu Elektronika pretezno predvidjena za > razmenu aplikacionih sema u vezi audio amplifiera, light > show,mini predajnika i sl. > > Ako ima zainteresovanih, neka mi se jave na > mail..pozdrav!Milos.. A da mi to pratimo OVDE, bez učlanjivanja ?
electron.2181 sljubisic,
Zna li neko mogu li se one sijalice koje se koriste za ulicnu rasvetu (125W) i zahtevaju neke svoje posebne "prigusnice", nekako naterati da svetle uz prigusnice za neonke? Naravno, problem je u tome sto imam nekoliko takvih sijalica, i dosta prigusnica za neonke pa nebi kupovao druge ako vec ne moram.
electron.2182 dragisic,
Mislim da ce prigusnice za neonke tesko posluziti toj svrsi. Zivine lampe imaju vecu snagu (mislim da je najslabija 125W) od neonki i shodno tome traze vecu struju, znaci manju induktivnost prigusnice uz vece jezgro. Mozda bi vredelo pokusati vezivati prigusnice za neonke u paralelu da bi se povecala struja i snaga. Ne mozes nista da spalis, slobodno pocni od jedne pa dodaj jos jednu i td...... Ja sam prigusnicu za 125W zivinu lampu namotao sam na EI jezgru transformatora. Proracun se zasnivao na podacima o sijalici koje sam procitao u jednoj domacoj knjizi OSVETLJNJE gde pise struja gorenja i napon lampe i karakteristike prigusnice. Tu knjigu nemam trenutno, a kako je bilo davno ne secam se podataka. Pozdrav! Goran
electron.2183 dbambi,
=> Mislim da ce prigusnice za neonke tesko posluziti toj svrsi. => Zivine lampe imaju vecu snagu (mislim da je najslabija 125W) od Osim toga, treba izbegavati upotrebu živinih lampi u bilo kojoj vrsti " bliskog " osvetljenja, zbog dokazanih štetnih dejstava. Bambi
electron.2184 sale.car,
Pozdrav... Pazario sam 4027 dvostruki JK FlipFlop, povezao Set i Reset pinove na masu, J i K na napajanje (cca 9v), uradio debouncing na tasteru, to sve vezao na clock... Medjutim, ne radi... Kad je taster pritisnut Q=0, Q'=1 ... kada je otpusten Q=1, Q'=0 ... nekad je obrnuto... Sta da radim ?!?!
electron.2185 pperica,
Zaboravio si pull-up otpornik???!
electron.2186 sale.car,
SA> Zaboravio si pull-up otpornik???! Probao sam i to... Jock...
electron.2187 sljubisic,
Zna li iko ista o integrisanom kolu TEA1100 ? Prodaje ga ITC, i to je navodno neki "smart battery charger controller", ali nigde nisam uspeo da nadjem nista vise od toga. Nikakve druge podatke tipa rasporeda nozica, tipicnih sema povezivanja... nista. Ako neko ima iskustva sa ovim kolom ili nekim slicnim koje se ovde moze nabaviti a ima slicnu funkciju - molio bih ga koju rec o tome napise i ovde. Unapred hvala!
electron.2188 zdravkod,
Interesuje me neki program za crtanje stampanih plocica. Dakle, ja njemu dam semu, a on meni stampanu plocicu. Nesto kao sto je Orcad, ali mnogo, mnogo jednostavnije. Nesto za neke najednostavnije jednoslojne stampane plocice. Pozeljno za Win95, ali moze i za DOS. Bitno je samo da bude jednostavno za rad (user friendly). Ako neko zna neki program koji bi zadovoljio ove minimalne uslove molio bi da mi preporuci. Zdravko
electron.2189 zdravkod,
Da li neko zna koji su ekvivalenti za tranzistore AC541 i AC550? Zdravko
electron.2191 brankog,
ekvavilent za AC550 je AC188K
electron.2192 bellamy,
Prodajem ispravan OSCILOSKOP 5 MHz ruske proizvodnje. Cena 120 DM Tel. 489-2035 Andrija
electron.2193 zeljkoj,
Ima li neko ideju kako da posrebrim komad bakarne žice (možda neka reakcija sa AgNO3)? Pišem u ovu temu, jer mi žica treba za motanje zavojnice, a pri visokim frekvencijama je poželjno da površina bude posrebrena (zbog skin efekta).
electron.2194 stameni,
>> Ima li neko ideju kako da posrebrim komad bakarne žice (možda neka >> reakcija sa AgNO3)? >> >> Pišem u ovu temu, jer mi žica treba za motanje zavojnice, a pri >> visokim frekvencijama je poželjno da površina bude posrebrena (zbog >> skin efekta). Davno je to bilo, i mislim da je odgovor samo teorijskog karaktera, ali možda možeš i da probaš ;) Jeste, elektrolizom vodenog rastvora srebro-nitrata bi trebalo da možeš da posrebriš bakarnu žicu. Naime, u vodi se srebro-nitrat disosuje na jone: + - AgNO3(aq) <-> Ag + NO3 Pozitivno naelektrisani joni srebra bivaju privučeni na katodu, koja je u ovom slučaju tvoja bakarna žica, tamo primaju po elektron, i talože se, odnosno posrebravaju žicu: + - (K) Ag + e = Ag Proces na anodi na prvi pogled ne bi trebalo da bude interesantan, ali: - - (A) NO3 - e = NO3(g) Pitanje je šta biva sa gasovitim NO3. Trebalo bi da je to nestabilno jedinjenje, koje se odmah posle formiranja raspada na otrovan azot-dioksid, NO2, koji je dobro rastvoran u vodi, i gasoviti kiseonik: 2NO3 <-> 2NO2 + O2 tako da je jedini gas na anodi -- kiaseonik, jer se NO2 rastvara u vodi (možda malo zakiseljavajući (?) istu). U praksi, napon između elektroda mogao bi da bude 4.5-6V. Nemam pojma koja koncentracija srebro-nitrata je dovoljna, ali ako već odlučiš da smanjiš istu, obavezno koristi destilovanu vodu, da bi imao pravilan proces na katodi. Onaj otrovni NO2 bi, koliko ja znam, trebalo da se rastvori u vodi odmah po formiranju, tako da ne bi trebalo da imaš problema, ali ako si u prilici, radi eksperiment napolju ili bar pored otvorenog prozora, za svaki slučaj. U principu, količina stvorenog NO2 je u kućnim uslovima mala, ali ipak vodi računa. Možda ne bi bilo loše da već saviješ žicu onako kako bi u izgledala u zavojnici, da ne bi posle savijanjem oštetio tanak sloj srebra koji se nataloži, što će ti, možda, otežati lakiranje žice. Da li je potrebno da napominjem da žica pre svega ovoga nije smela da bude izolovana? Ako se odlučiš na ovaj korak, obavezno javi kako je stvar prošla :)
electron.2195 sljubisic,
>Ima li neko ideju kako da posrebrim komad bakarne zice (mozda neka >reakcija sa AgNO3)? >Pisem u ovu temu, jer mi zica treba za motanje zavojnice, a pri >visokim frekvencijama je pozeljno da povrsina bude posrebrena (zbog >skin efekta). Ovakva zica je svojevremeno, cini mi se, mogla da se kupi u Radio Klubu u Timockoj ulici (tel. 402-096). Za vrlo amatersko posrebljivanje moze da ti posluzi ona hemikalija za raz- vijanje fotografija (ili bese fiksiranje?) koju fotografi nakon upotrebe obicno bacaju. Treba dobro oprati bakarnu zicu, da bude "savrseno" cista, i onda je uroniti u tu hemikaliju, da odstoji izvesno vreme (par sati, ili mozda i dan-dva, u zavisnosti od koncetracije srebra u njoj). Nadam se da ce ti ovo biti od neke koristi.
electron.2196 zeljkoj,
> Pozitivno naelektrisani joni srebra bivaju privučeni na katodu, > koja je u ovom slučaju tvoja bakarna žica, tamo primaju po elektron, Ok, a šta da upotrebim kao anodu? Možda grafit? > Možda ne bi bilo loše da već saviješ žicu onako kako bi u izgledala > u zavojnici, da ne bi posle savijanjem oštetio tanak sloj srebra > koji se nataloži, što će ti, možda, otežati lakiranje žice. Nisam mislio da posle lakiram žicu, zar ima potrebe? > Ako se odlučiš na ovaj korak, obavezno javi kako je stvar prošla Hoću, ali prvo treba da nabavim srebro-nitrat. :)
electron.2197 zeljkoj,
> Ovakva zica je svojevremeno, cini mi se, mogla da se kupi u Radio U važećem katalogu je nema, kao ni drugih žica za motanje zavojnica (recimo gde nabaviti pletenicu 10 x 0.05). > Za vrlo amatersko posrebljivanje moze da ti posluzi ona hemikalija Nije ni to loše, ako funkcioniše. Znaš li koja je tačno hemikalija u pitanju?
electron.2198 stameni,
>> Ok, a šta da upotrebim kao anodu? Možda grafit? Grafit je verovatno najbolji materijal za anodu. Nalazi se, ili se bar nekada nalazio, u Leklanšeovim elementima iz baterije od 4.5V. Ako imaš neku praznu, rastavi je na proste faktore ;) -- grafit bi trebalo da je neoštećen. Pitanje je, zapravo, da li anoda stupa u hemijsku reakciju sa NO3 koji se na njoj oslobodi. Ne bi trebalo sa NO3, ali bi mogla da zarđa od oslobođenog kiseonika. Takođe, mogla bi da stupi u reakciju sa rastvorom, koji lagano postaje kiseo. Kod grafitne anode tih problema uopšte nema. Vodi računa da slikarski grafit, navodno "originalni lipov", koga je pravila hrvatska TOZ, uopšte nije grafit: ponaša se kao izuzetan izolator, ima besknonačnu otpornost i samim tim neupotrebljiv je kao materijal za anodu. Kakvi se sada ugljeni valjaju, nemam pojma. >> Nisam mislio da posle lakiram žicu, zar ima potrebe? Ima potrebe iz dva razloga. Prvo, da srebro ne bi oksidovalo. Drugo, valjda ima potrebe lakirati žicu od koje praviš zavojnicu? :) >> Hoću, ali prvo treba da nabavim srebro-nitrat. :) Kad sam naknadno razmislio o ovom problemu, nekako se setih da tu, zapravo, nije ni potrebna neka velika koncentracija srebro-nitrata. Za elektrolizu vodenog rastvora sumporne kiseline je sasvim O. K. 10% kiseline, ako se ne varam, a moguće je i ispod te količine. Valjda je tu negde i za rastvor srebro-nitrata. E, da. Nemam pojma gde se može nabaviti srebro-nitrat :) :(
electron.2199 zeljkoj,
> Ima potrebe iz dva razloga. Prvo, da srebro ne bi oksidovalo. Drugo, > valjda ima potrebe lakirati žicu od koje praviš zavojnicu? :) Nema potrebe da se lakira, jer se ne mota zavojak do zavojka (u pitanju je žica oko 1 mm debljine, a može i više). Na nižim frekvencijama, gde se zavojci gusto pakuju i motaju tankom žicom, površinski efekat je mnogo manje izražen, pa i nema smisla posrebrivati žicu. Čak mislim da lak može da smeta na visokim frekvencijama. Kako i zašto ne znam, verovatno zbog nekih dielektričnih gubitaka, sve u svemu, na nekim šemama sam video da piše da žica treba da bude bakarna bez laka! Kad je reč o posrebrenim žicama, izolaciju niko i ne pominje. ;) Što se oksidacije tiče, to mi stvarno nije jasno - činjenica je da bakar čak i lakše oksidiše nego srebro, pa ipak sam video u uredjajima zavojnice (ne samo od žice, nego i od bakarnih traka) i koaksijalne rezonatore od neizolovanog bakra. Naravno, na njima se uhvatio sloj oksida, pa ipak uredjajima ništa nije falilo. :) Verovatno se oksid ponaša kao dobar izolator. Na vrlo visokim frekvencijama (npr. za satelitske prijemnike), uglavnom se koriste koaksijalni rezonatori, potpuno posrebreni. Tu takodje nisam čuo da neko te limene kutije premazuje posle nekim lakom. Iz svega ovoga možemo zaključiti da sloj oksida, kad se formira, ne smeta mnogo. :)) > E, da. Nemam pojma gde se može nabaviti srebro-nitrat :) :( Ima ga u Jugolaboratoriji, samo treba da proverim cenu (koja je dosta visoka).
electron.2200 ventura,
> > Ima potrebe iz dva razloga. Prvo, da srebro ne bi oksidovalo. Drug > > valjda ima potrebe lakirati zicu od koje pravis zavojnicu? :) Ako se ne varam srebro je plemenit metal. A plemeniti metali ne oksiduju.
electron.2201 zeljkoj,
> Ako se ne varam srebro je plemenit metal. A plemeniti metali ne oksiduju. Pa pogledaj srebrno posudje - mora da se čisti jednom godišnje. Daleko od toga da su plemeniti metali hemijski inertni.
electron.2202 vdjole,
> Za vrlo amatersko posrebljivanje moze da ti posluzi ona hemikalija za raz- > vijanje fotografija (ili bese fiksiranje?) koju fotografi nakon upotrebe > obicno bacaju. Treba dobro oprati bakarnu zicu, da bude "savrseno" cista, > i onda je uroniti u tu hemikaliju, da odstoji izvesno vreme (par sati, ili > mozda i dan-dva, u zavisnosti od koncetracije srebra u njoj). > Nadam se da ce ti ovo biti od neke koristi. Rec je o iskoriscenom fiksiru koji moze sadrzati prilicnu kolicinu srebra u rastvoru- mozda cak i koji gram u litru. Bakarni predmet koji se uroni u ovakav fiksir biva posrebren. Mislim da sam negde procitao da se istim postupkom mogu malo ulepsati i stampane ploce (amaterski radjene). Btw prevlaka koja se stvori biva prilicno tamna, skoro crna. Moze malo da se ispolira pa onda dobije srebrnu boju. Cu.