ORKA.4

21 Feb 1994 - 14 Nov 1999

Topics

  1. literatura (104)
  2. help (54)
  3. trendovi (24)
  4. zakoni (69)
  5. dogadjaji (53)
  6. electron (2202)
  7. p.jezici (12)
  8. dzepni (96)
  9. hp48sx (123)
  10. mac (3838)
  11. najbolji (1052)
  12. klub.p (182)
  13. yu.kod (265)
  14. razno (331)

Messages - razno

razno.1 dejanr,
test
razno.2 index,
CONF JOIN ORKA.3 CONF REPLY 11.427 ÷■÷ Hvala na podrsci. Interesuje me i vase misljenje, ÷■÷ koji nivo strucnosti bi bio najpodesniji za emisiju? Koliko plaćate za savet? ;) Nenad
razno.3 markom,
### Odgovor na 14.163 ### *** Kako na CGA monitoru dobiti nasa slova ? Teško :( To je mučilo i jednog mog ortaka pa je odustao ... Marko
razno.4 cnenad,
[Odgovor na 14.163] ŁŁŁ Kako na CGA monitoru dobiti nasa slova ? Pa mogao bi da ti grabnem moj trenutni ekranski font (koji je podešen po CUST.2 rasporedu) u jedan COM file, koji kada startuješ treba da vrši posao !! (Ako si zainteresovan MA WRI CNENAD !) Pozdrav !
razno.5 markom,
*** Pa mogao bi da ti grabnem moj trenutni ekranski font (koji je *** podešen po CUST.2 rasporedu) u jedan COM file, koji kada *** startuješ treba da vrši posao !! Ej, ej, ej, on koristi bre CGA !!! Marko
razno.6 nkbog,
rep 14.150 >> - CP 1251 - jako malo fontova > Jel' može neko da napiše nešto o CP1251. Dosta sam slušao o njemu, a > pod milim bogom mi nije jasno o čemu se radi :) Isto što i CP 1250, samo ima ćirlice: srpsku, rusku, ukrajinsku, belorusku bugarsku, makedonsku i (sic!) rusinsku. NB.
razno.7 nkbog,
rep 14.151 > Hm, a ako neko hoće da reskira sa tim bagovima, kako da pokrene dotični > drajver? ;) Nikako, jer fali program za preliminarno definisanje tastature, a on nije skroz dorađen. NB.
razno.8 nkbog,
rep 14.153 > Pa ko što rekoh u diskusiji na ovu temu pre par meseci, zato što su > mi u svakodnevnom radu u WIN na prelomu tekstova itekako potrebni > specijalni znaci koji se nalaze na pozicijama preko 128 dec u svim WIN > rasporedima. Evo nekoliko pozicija: 0132, 0133, 0137, 0148, 0149, > 0150, 0176, 0177, 0178, 0179... > Dakle, ne kažem da je rešenje iracionalno, ali nikako nije srećno > izabrano za svačije potrebe. Malo smetnji na vezama? JUS 015 nije i nikada nije bio namenjen za Windows. Kao ni 437, 852, 855 i ini. Windows rasporedi su druga priča, a konverzija jednog u drugi je (bar po arhitekturi Windowsa) 1-1. NB.
razno.9 nkbog,
rep 14.155 > Što se ostalih tiče, nije mi poznato da su u osnovni karakter set > stavili dva cela pisma tj. latinicu i ćirilicu. CP 855, CP 866, CP 1251? > Zašto je iracionalno? Zato što one specijalne znake i > deo grčkih slova ne možeš napisati drugačije, a ćirilični tekst > (na srpskohrvatskom jeziku) uvek možeš napisati latinicom, a > da značenje i razumljivost ostane ista. NE! KONJunkcija, INJekcija, NADŽvakati... ;). Da ne govorim o stilskom značenju, ili o lakoći čitanja. Ja, lično, lakše čitam ćirilicu, pretpo- stavljam da ti lakše čitaš latinicu. Po prvi put u svekolikoj istoriji (au!) imamo sredstvo koje nam omogućava da na brzi način komuniciramo, a da pišemo na dva različita pisma. Pa zašto to ne iskoristiti :) > Nemam ništa protiv da koristiš ćirilicu, ali ćeš me teško > ubediti u racionalnost upotrebe iste u računarskim komunikacijama. Pretpostavljam da ideja "humanog interfejsa" nije racionalna. NB.
razno.10 nkbog,
rep 14.156 /* Jel' ima neko ideju kako bi trebalo da izgleda konvertor za Windows? > Za pocetak bi trebao da ima drag&drop (kao WinZip). Znaci, odvuces fajl koji > bi da konvertujes iz File Managera do ikone konvertora na desktopu i pustis. > Odmah ti se otvori prozor sa izborom iz kog rasporeda u koji. Mogla bi > postojati i opcija izbora default rasporeda, pa cim pustis fajl na ikonu, da > se odmah konvertuje, bez otvaranja ikakvog prozora. > Eh, puste zelje...:) Eh, čega sve nema u YUW-u ;). Sve to već postoji... NB.
razno.11 index,
÷■÷> Što se ostalih tiče, nije mi poznato da su u osnovni ÷■÷> karakter set stavili dva cela pisma tj. latinicu i ćirilicu. ÷■÷ ÷■÷ CP 855, CP 866, CP 1251? Koji je od ta tri osnovni ;>>> ? Nenad
razno.12 mbekcic,
Prenosim sledeće obaveštenje: U subotu 26.2.1994. održava se Regionalno takmičenje iz informatike. Za Beograd, takmičenje će biti u Matematičkoj gimnaziji sa početkom u 9 h. Svi takmičari su dobrodošli (na ovom nivou može da učestvuje svako ko želi - ovo je prvi stepen takmičenja). Dakle gospodo takmičari ako želite na Olimpijadu, moraćete da prodjete sve nivoe, a prvi je u subotu. Dalje (na Republičko) prolazi oko 15 takmičara, i to svi (ili skoro svi) iz II kategorije. Vrlo malo ljudi ima šanse da prodje iz I kategorije (I razred i svi iz škola gde se programiranje uči samo u 1. razredu). Naravno zadaci za II kategoriju su dosta teži! Dakle svi su dobrodošli!!! Jozef Kratica ------------------------------------------------------------------- Ako imate nekih pitanja postavite ih Jozefu lično, jer ja samo prenosim obaveštenje!
razno.13 ognjen,
)-> Ako imate nekih pitanja ... Ja imam! Da li (neko) moze(s) da okaci ovde zadatke... Suvise sam tupav da idem na takmicenje, ali ko zna... :)
razno.14 mbekcic,
REGIONALNO TAKMIČENJE IZ INFORMATIKE Beograd, 26.02.1994. (održano u Mat. gimnaziji) Rezultati za I kategoriju 1. Blagojević Jaroslav Ib MG 100 2. Stojković Vojislav Ie MG 100 ------------------------------------------------------------ 3. Milošević Boban If MG 84 4. Adžić Gojko If MG 65 5. Stulić Damjan I6 "N. Tesla" 64 6. Vujnović Damjan Ie MG 60 7. Stefanović Goran If MG 50 8. Marić Jovan Ia MG 36 9. Živković Ivan Pol. akademija 34 Rezultati za II kategoriju 1. Radusinović Janko IVd MG 65 2. Čeperković Vladimir IIIe MG 50 3. Ratković Miloš IVc MG 49 4. Dugandžić Filip IVd MG 48 5. Salom Igor IIIe MG 48 6. Stanojević Predrag IIId MG 46 7. Filipović Vladimir IIe MG 45 8. Radovanović Aleksandar IIa MG 42 9. Horvat Zoran " N. Tesla" 40 10. Savić Marko IIe MG 40 11. Milošević Pavle IId MG 40 12. Đermanović Miloš IIId MG 40 13. Menjić Srećko IIIc MG 40 14. Bačić Marko Ib MG 30 -------------------------------------------------------------- Jevtić Vladimir IIIf MG 26 Popović Marko IIIf MG 19 Nikolić Saša IIc MG 9 . . . . . Na Republičko takmičenje su se plasirali prva 2 takmičara iz lakše, i 14 takmičara iz teže kategorije. Komisija
razno.15 mbekcic,
REGIONALNO TAKMIČENJE IZ INFORMATIKE ( 26. 2. 1994.) I kategorija (1. razred) 1. Zadata je ogrlica sastavljena od plavih (B) i crvenih (R) kuglica. Kuglice su obeležene brojevima od 1 do n: 12 1 2 Ako prekinemo vezu izmedju dve susedne kuglice, od ogrlice BBB možemo da dobijemo niz kuglica. Napr. prekidom veze izmedju 11 R R 3 4. i 5. kuglice dobijemo niz: 10 R R 4 9 B R 5 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 BRR R R R B B R R B B B R R 8 7 6 X X X X X Kuglice se nakon prekida prikupljaju na sledeći način: recimo sa desne strane, uzimamo jednu kuglicu (u ovom slučaju crvenu) i idemo nadesno dok ne naletimo na kuglicu suprotne boje (plavu). Isti postupak primenimo i sa leve strane. Dobili smo 5 kuglica. Treba naći takvo mesto prekida, da je broj prikupljenih kuglica maksimalan. (PAŽNJA: ista kuglica se ne može prikupiti dva puta!). U ovom slučaju je to veza izmedju 2. i 3. kuglice. Dobijemo niz i prikupljamo 8 kuglica: 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 R R R R R B B R R B B B X X X X X X X X Napisati program koji: a) Čita liniju sastavljenu od malih slova r i b koja opisuje konfiguraciju ogrlice počev od 1. kuglice. Maksimalan zadati broj kuglica je 50. Za gornji primer linija bi glasila: bbrrrrrbbrrb b) Nalazi mesto prekida, gde je broj prikupljenih kuglica maksimalan. c) Ispisuje mesto prekida i broj prikupljenih kuglica. Ako ima više takvih mesta, ispisuje bilo koje od njih. U gornjem primeru ispisuje: Prekid izmedju 2. i 3. kuglice. Broj prikupljenih kuglica 8. 2. Napisati proceduru na Pascal-u za množenje 2 cela broja od kojih se svaki zadaje brojem svojih cifara i nizom svojih cifara. II kategorija (2. - 4. razred) 1. U datoteci PODACI.TXT zadate su opcije nekog menija tako da se iza naziva svake opcije nalazi spisak njenih podopcija u zagradama. Svaka od podopcija može rekurzivno imati svoje podopcije, do proizvoljne dubine. Napisati program koji za svaku od ovih opcija štampa njen nivo dubine, njeno ime, broj neposrednih podopcija, kao i broj svih njenih podopcija. Primer ulazne datoteke PODACI.TXT: meni ( opc1 ( opc11 (opc111() opc112 () ) opc12(opc121 ()) ) opc2 () ) Rezultati za dati primer (ne moraju biti baš u ovom poretku): 3 opc111 0 0 3 opc112 0 0 2 opc11 2 2 3 opc121 0 0 2 opc12 1 1 1 opc1 2 5 1 opc2 0 0 0 meni 2 7 ( 40 poena) 2. Profesor treba da organizuje usmeni ispit. Pitanja imaju redne brojeve od 1 do N (N<=500). Pitanja sa brojem od 1 do L su lakša, a od L+1 do N su teža. Na svakoj od cedulja treba da se nalazi tačno C (C<=20) pitanja, od kojih lakših pitanja ne sme biti manje od Lmin niti više od Lmax. Profesor je hteo da napravi sve (različite) cedulje koje ispunjavaju date uslove i da ih numeriše po leksikografskom poretku ( Pitanja na ceduljama sortirana su po rednom broju, od dve cedulje manji redni broj cedulje ima ona, na kojoj prvo nezajedničko pitanje ima manji broj). Posle kraćeg razmišljanja profesor je odlučio da koristi računar. Napisati program koji: a) Štampa ukupan broj takvih cedulja. ( 10 poena ) b) Za zadati redni broj cedulje BRCED (longint) štampa brojeve svih pitanja sa te cedulje. ( 30 poena ) c) Za zadato P (shortint) štampa još P narednih cedulja. ( 20 poena ) Ulazni podaci N, L, C, Lmin, Lmax, BRCED i P se unose iz svakog bloka ulazne datoteke CEDULJE.DAT, a izlazni podaci se štampaju u izlaznu datoteku CEDULJE.RES. Blokovi ulaznih podataka razdvojeni su praznim (blanko) redom, a takodje i izlaznih podataka u izlaznoj datoteci CEDULJE.RES. Primer ulazne datoteke Rezultati CEDULJE.RES: CEDULJE.DAT: 16 6 4 1 2 5 3 1 2 6 1 2 1 3 5 1 9 1 3 6 1 4 5 6 3 1 4 6 3 1 5 6 1 2 2 3 5 17 1 2 3 6 2 4 5 100 80 6 18 4 4 3 4 6 100000000 0 3 5 6 300500200 8 25 58 72 91 96 gra94res.zip
razno.16 mbekcic,
Obaveštenje Pripreme za takmičenja iz informatike će se nastaviti (nadam se da neće više biti izmena) u nedelju 6.3.1994. u Mat. gimnaziji sa početkom u 10h. Osim onih takmičara koji su se plasirali dalje, prisustvovati mogu i oni koji nisu prošli dalje, ali su 1.-3. razred, pa mogu da uspeju sledeće godine. Jozef Kratica Evo još nekih materijala. ------------------------------------------------------------------------ Ja samo prenosim poruku za sve informacije obratite se njemu. pripreme.zip
razno.17 domana,
~~~ REGIONALNO TAKMICENJE IZ INFORMATIKE ~~~ Beograd, 26.02.1994. ~~~ (odrzano u Mat. gimnaziji) Bolje da je ovo islo u extra:mg ;):) Pyc
razno.18 dejanr,
>> Na Republičko takmičenje su se plasirali prva 2 takmičara iz lakše, i >> 14 takmičara iz teže kategorije. Lepo, a šta ćemo sa tim što u Olimpijskom timu mora i jedna takmičarka? Da se nadamo da će doći iz nekog drugog regiona? :))
razno.19 dejanr,
>> > REGIONALNO TAKMICENJE IZ INFORMATIKE >> >> Bolje da je ovo islo u extra:mg ;):) Vala baš, svi što prođoše su iz MG :) Doduše, i (skoro) svi koji nisu prošli takođe su iz MG :))
razno.20 lkudlik,
Zdravo ! Pomozite... Prijatelj ima jos onaj praistorijski TI99, a mogucnosti nema jos da ga menja ali za cerkicu koja mu igra na njemu je jos sasvim solidno. Da li neko ima jos zabaceno neki games za taj suvenir? (Videla je negde TETRIS-a pa bi zelela da ima) Lkudlik
razno.21 baper,
Otvorena grupa koja se bavi elektronikom. Zainteresovani mail baper.
razno.22 cnenad,
ŁŁŁ Ej, ej, ej, on koristi bre CGA !!! Pa !? Trebalo bi da radi !!!!!
razno.23 baper,
Otvorena grupa koja se bavi elektronikom. Zainteresovani mail baper.
razno.24 drpr,
-> Otvorena grupa koja se bavi elektronikom. -> Zainteresovani mail baper. Zašto ljudi otvarate grupe kad ima tema u kojoj se može vrlo lepo raspravljati o svemu i svačemu u vezi elektronike a na koju verovatnoo imaju resign oni koji to ne vole i koje to ne zanima? cope
razno.25 markom,
*** Pa !? Trebalo bi da radi !!!!! Da, ukoliko je CGA = VGA, a ako jeste, onda zašto bacati pare na VGA kartice ? Marko
razno.26 index,
÷■÷ Otvorena grupa koja se bavi elektronikom. ÷■÷ Zainteresovani mail baper. Šta je to? Neka tajna elektonika, pa zato nećeš u javnu temu u okviru uve konferecije ili šta? ;) Nenad
razno.27 nbatocanin,
U vezi nove emisije na 3K: ne znam gde je tačno diskusija, nadam se da može i ovde. Prvo bih pozvao cenjene kolege na malo konstruktivniji pristup: čovek nas je pozvao da dajemo predloge i sugestije, što je već nešto, čak i ako ne namerava da nas posluša. Ako mislite da nešto od onoga što je on napisao nije u redu, predložite nešto za šta vi mislite da je bolje, možda će i biti prihvaćeno. Porukama koje obiluju znacima čuđenja ;) nećete ama baš ništa postići. Evo šta ja mislim. Prvo, drago mi je da su na 3K uvideli da u Polarotoru nešto nije u redu (ili se varam). Kroz nekoliko iteracija ćemo (opet se nadam) imati normalniju emisiju o računarima. E sad, šta staviti u nju? Zadatak je žestoko težak i nikako ne bih bio u koži urednika emisije ;) Štos je napraviti nešto što nije mnogo stručno, ali da zainteresuje i profesionalce, a naravno nije loše da bude i za početnike. Sad mi na pamet padoše mnoge emisije u kojima su diktirani čitavi programi, na užas neračunarskog dela publike... Čini mi se da ja glavni nedostatak dosadašnjih emisija bio to što su pokušavali da u pola sata zguraju što više stvari, što je rezultovalo samo kalabalakom koji niko živi nije vario. Mislim da bi se uz malo sreće i pameti mogla napraviti emisija za prilično širok pojas gledalaca. Svaku emisiju bi trebalo tematski usmeriti i u njoj se držati uglavnom izabrane teme. Teme mogu biti veoma uopštene kao što su hardver, softver, grafika... preko baze podataka, programski jezici, operativni sistemi, poslovni programi, mreže,... pa sve do raznih specifičnih stvari koje su interesantne širokom krugu korisnika: Ventura, Corel, Windows sl. Sve teme bi trebalo smisliti tako da zajedno pokriju sve što treba. E, sad: svaku emisiju bi trebalo organizovati tako da prvi deo bude za početnike: taj deo bi totalne laike (pomalo) uputio u to o čemu se radi u emisiji, a stručniji gledaoci bi mogli da se malo podsete nekih detalja ako to nije njihova oblast. Na primer, u emisiji o hardveru bi se objasnio princip rada računara, šta je procesor, memorija i sl. Drugi deo bi bio glavni deo i tu bi se radila glavna radnja. Pošto se obrađuje samo jedna tema, imaće dovoljno vremena da se napravi solidan sadržaj. Treći deo (najkraći) bi sadržao informacije posvećene profesionalcima: najnovija dostignuća iz te oblasti i sl. Pretpostavljam da bi ovakav koncept imao najveću publiku. A da tako nešto nije na RTS, još veću ;>
razno.28 vstan,
> Otvorena grupa koja se bavi elektronikom. > Zainteresovani mail baper. Pa dobro pobogu, cemu sluzi tema .elektron !?!?
razno.29 ddobricic,
> Otvorena grupa koja se bavi elektronikom. Zainteresovan sam. Dragan.
razno.30 vitez.koja,
#=> Šta je to? Neka tajna elektonika, pa zato nećeš u javnu #=> temu u okviru uve konferecije ili šta? ;) "Serbian wise men discover the secret of electronics" :)
razno.31 baper,
--> Šta je to? Neka tajna elektonika, pa zato nećeš u javnu Jes' da u elektronici ima puno tajni, ali ovoga puta ništa od toga :) Tu sam već neko vreme na SEZAM-u ali izgleda da su stvari u vezi elektronike nekako povučene. Inače sam danas saznao da već postoji jedna grupa. Ajde malo da aktiviramo ovu temu ako ste već toliko protiv grupa, ili će svi i dalje da ćute ? ;) Poz,
razno.32 domana,
~~~ "Serbian wise men discover the secret of electronics" Pre bi rekao: "Serbian scientists discover the secret of electronics" Pyc ;)
razno.33 ognjan,
>> Otvorena grupa koja se bavi elektronikom. >> Zainteresovani mail baper. Grupa ELECTRON je otvorena vec dosta dugo! Doduse, prijem novih clanova nije bas redovan :), ali ima mjesta jer neki od starih clanova nisu vise na Sezamu. Osim toga, u grupi smo prilico neaktivni, kako je otvorena ova tema, sto je i normalno. Mada, neke stvari se ne mogu javno raditi pa je grupa zgodna ... :) Nema smisla da dupliramo grupe. Pozdrav, Ogy.
razno.34 mbekcic,
Prenosim informaciju: Nov termin za pripreme za takmičenja iz informatike je u nedelju 13.03. sa početkom u 9h. Svi zainteresovani neka dodju!
razno.35 mirche,
Napomena: isti ovaj tekst okačen je i u konf. PC.HARD.matricni. Mada je bilo više kandidata gde da se stavi odabrao sam nekako ove dve jer mi je bio cilj da pogodim onu populaciju koje će se ovo najviše i ticati. Ovo, je u neku ruku, dakle, epilog priče o neispravnom printeru FX-850 iz prethodnih poruka u conf. PC.HARD.matricni. Radni naslov ovog teksta bi još mogao da glasi i: "Kako sam prestao da budem naivan...". Čitanje preporučujem svim vlasnicima EPSON printera, koji imaju tu nesreću da im se printer pokvario ili barem drže da postoji izvesna verovatnoća da im se to i desi, a pritom nemaju nikakvo znanje elektronike ili ne žele da svoje laičko poimanje istog stave u službu intervencije sa lemilicom.(ovo drugo je moj slučaj) Valjda to spada u Murphy-jeve zakone da printer crkava baš u trenutku kad se spremaš da odštampaš nekih 90 stranica texta koje si obećao da ćeš završiti za prekjuče, ali, šta se može, to ti je što ti je. Prvo što sam konstatovao je da u datom trenutku većina mojih prijatelja koji se bave servisiranjem opreme i elektronikom, neki od njih i u vrlo popularnim firmama ovde, su ili na putu ili na skijanju ili jednostavno zatrpani poslom. Takođe, prva stvar koju sam uradio bilo je i 'kačenje' poruke na Sezamu ali je i to toga bilo malo pomoći, valjda su ljudi bili zauzeti drugim stvarima. Kopajući po Računarima, setih se neke firme kod koje sam ugradio YU-set eprom u printer pre godinu dana kao i da su u svom cenovniku imali naznaku da su 'oficijelni' EPSON-ov zastupnik, pa rekoh tamo ću i da odnesem mašinu jer verovatno, ukoliko je nešto ozbiljnije, imaće originalne delove. Firma se inače zove MZ Computers i nalazi se u Dubljanskoj 70 dve-tri ulice ispod čuburskog parka i to je verovatno i sve što bi o njima trebalo znati. Tamo se, dakle, nađe neka 'faca' s kojim se ja lepo dogovorim o svemu, dakle, da ispita šta je kvar i da mi javi koliko će to da košta pa onda uz moju eventualnu saglasnost da nastavi ili ne nastavi tu popravku. Usput, on je tu na brzinu otvorio printer i na dva-tri mesta bocnuo instrumentom i utvrdio da 'nema 5V za napajanje logike' ali da ne zna tačno šta je i da će kasnije morati detaljno da ga pogleda. Tri dana kasnije(šta li je toliko radio?) tip se javlja i saopštava mi da je 'uspeo' da ga sredi i da će njegova dva sata rada kao i dva RAM-a koja je morao da zameni da me koštaju pazi sad... 190 DEM... i to u raspodeli 30 DEM je njegov rad i 160 DEM su dve RAM memorije. Nakon vrlo proste računice: Printer nov koštao 400 DEM, najskuplji delovi u printeru (motori, precizna mehanika, glava i prenosnici) su ispravni a ovaj za dva RAM-a traži 190... ...dolazim do zaključka da tu popravku ipak prepustim nekom drugom. OK, možda računica ipak nije najsmislenija ali je bar približna. Svejedno, izgleda da je čovek bio siguran da ću da nasednem pa je zamenio RAM-ove i onda je na moje pitanje zašto nije poštovao dogovoreno počeo da mi objašnjava da kod tako 'čudnih' kvarova nikad nisi siguran pa sve mora da se ispita... (takav stručnjak bih i ja mogao biti: uzmem nov i ispravan deo, zamenim na štampi i ako proradi - to je to.) Da, u međuvremenu ja sam već otišao da uzmem printer i morao da puknem 30 marona za 'dijagnozu kvara'. Tako mi i treba kada ne očekujem da ću naleteti na barabu. Sad najbolji deo: Na pitanje da mi daju specifikaciju delova tj. oznake tih RAM-ova koje bih trebao da kupim dobijam odgovor da oni u stvari i ne bi trebali da mi to kažu jer to donekle spada u domen poslovne tajne...(onda mi proradi adrenalin..) ...ali će eto 'da učine' to za mene. Dakle, odneseš printer na pregled i platiš da ti kažu da je neispravan. Ko zna odakle on vadi sledeće podatke: SRAM 64 Kilobajta(?) CMOS 150ns. Na konstataciju da pogleda ponovo jer je to 64 Kbit-a on, proveravajući, to i potvrđuje sada, valjda, definitivno uveren da nije u pitanju 'ovca'. Da, treba napomenuti, tu se nalazi još jedan tip verovatno šef ili ortak koji, sudeći po njegovom stavu, odobrava postupke svog servisera pa zaključujem da se moja konstatacija može odnositi na celu firmu. Od bisernih izjava treba pomenuti i onu da su to specijalne memorije koje pravi samo proizvođač. Kratak pogled na one 'neispravne' memorije pokazuje da SONY pravi EPSON printere. Ili je možda mislio da kaže da ih ne mogu naći u kovačnici. Mada sam im čvrsto obećao da ću se postarati da dobiju odgovarajuću reklamu za svoje ponašanje nisam baš to i želeo u prvom trenutku međutim, događaj koji se desio 40-ak minuta kasnije me je povukao da napišem ove redove. Naime, izašavši iz tog sumornog mesta razočaran, ali pre svega zbog neobavljenog posla, otišao sam do prijatelja koji se bavi izradom onih 'centrala' za alarme da probam da njega zamolim da mi kupi te memorije jer često nabavlja delove van zemlje. Šta da vam kažem, momak se prvo mašio za džep ali tu je bilo samo nekoliko eproma međutim u prvoj fioci koja mu je pala pod ruku je našao tražene memorije. Shvatićete kako sam se osećao kada mi je još rekao da iste koštaju manje od 10 DEM komad. Još nešto, skrenuo mi je pažnju da je ovaj, verovatno, već pri prvom pregledu ukapirao u čemu je kvar i da je samo 'tvrdio pazar'. Dakle, (ne)srećni vlasnici EPSON-a, ne dao vam bog da sa ovima imate posla. Ako znate nekoga ko je u sličnoj poziciji kao što bejah ja upozorite ga na vreme da se ne za**be na isti način. ( I još jedna sitnica: Čovek mi je doneo printer preko velike bare za 400 DEM - kod njih je isti bio 1560 DEM sa svim dažbinama i porezima.) Kod nas u državi, trenutno, ne postoji nikakva institucija zaštite potrošača i zato smo osuđeni da reagujemo na ovaj način. Dakle, godpodo, što se mene tiče, osećajte se pozvanim da slične stvari koje su se vama dešavale okačite ovde ili već gde treba. Pozdrav, Mirche
razno.36 mikis,
+> Radni naslov ovog teksta bi jos mogao da glasi i: "Kako sam prestao da +> budem naivan...". Citanje preporucujem svim vlasnicima EPSON printera, koji +> imaju tu nesrecu da im se printer pokvario +> +> Firma se inace zove MZ Computers i nalazi se u Dubljanskoj 70 dve-tri Bezite od ovih ako boga znate!!! Moj burazer je imao tu 'srecu' da su mu oni popravljali printer. U pitanju je bio Epson LQ 550 kome je crkao cip koji kontrolise paralelni interfejs i jos jedan najobicniji TTL cip (7407). Popravku su naplatili 370 maraka!!! Po njihovoj racunici, taj kontroler kosta 270 maraka (jedan drugiserviser kaze da kosta najvise 50), dva radna sata 20 DEM, a taj najobicniji TTL naplatili su PEDESET (50) MARAKA (u Conradu kosta 7.5)!! Na zalost, njegov cale (moj stric) platio je racun ne znajuci o kakvoj se pljacki radi... kada sam provalio, bilo je kasno :(( Jos jednom: bezite od dzukela!!!
razno.37 ljubisha,
> Kod nas u državi, trenutno, ne postoji nikakva institucija zaštite >potrošača i zato smo osuđeni da reagujemo na ovaj način. Dakle, godpodo, >što se mene tiče, osećajte se pozvanim da slične stvari koje su se vama >dešavale okačite ovde ili već gde treba. Mislim da bi bilo dobro da ima neka tema u kojoj bi mogli da opisu- jemo slične doživljaje. Može se desiti da imamo koga i da pohvalimo ali u vremenu u kome živimo i kakvi sve "majstori" i ostali lopovi operišu po gradu bilo bi više negativnih kritika. Ja bih mogao da nepreporučim jednog "popravljača" (Ristić, blok 61 desno od Kozare -neću da ga reklamiram više) koga ne preporučujem ni najgorem neprijatelju. Čovek nema bele veze sa tehnikom tačnije filozof je. Pre jedno dva meseca odneo sam video kome je crko mehanizam (a odneo sam ga jer je bio najbliži a i ćale nešto trguje sa njim pa reko možda i bude nešto). Za dva dana ćale ode i podigne ga i ovaj mu uzme 71 dinar (OK, proverio sam kod Zorana u BG Elektroniku i taj deo kod njega košta 24 tako da ona cena i nije baš preterana). Elem, ja se vratim kući i upalim video a on radi ali kako?!! Ne namotava kasetu kako treba, ne za- teže je dobro i nema šanse da izbacim kasetu dok je gledam (pocepaće je) već moram da je prvo zaustavim. I odem ja kod njega i objasnim mu u čemu je stvar a on poče da filozofira kako to više nije moguće naštelovati jer je video star a kad sam mu ja skrenuo pažnju da imam još jedan takav video i da prilikom ubacivanja kasete radi sasvim drugačije, ispade da mi taj drugi video nije ispravan i da ja nemam pojma (verovatno i nemam, imam ih tek 6 godina :( ). Elem, pare su ostale kod njega, poluispravan video kod mene i sve je bilo romantično do juče kad je video totalno odlepio. Kasetu mogu samo da ubacim, odgledam i ništa više. Ni da je izbacim ni da je premotam. I sad mi ostaje da opet zapucam do njega i da ga upucam. Ili (kako sam lud) da mu razbijem taj video o glavu. Kad je bal... Ja ću video da kupim al on glavu ni na otpadu neće da nađe. Ako neko ima neki sličan primer neka se javi. Makar da mi kupci ili potrošači stanemo toj bagri na put. Pozdrav Ljubisha
razno.38 jmodli,
Subject: Curriculum Vitae... ili tako nesto. :) ovo mi je stiglo na mail pre neki dan od Ace "Kompjutera" Radovanovica koji je sada u Juznoj Africi i, kako kaze, ide mu bolje nego ovde. pozdravio je sve clanove sezama i poslao ovaj tekst za Modulacije uz prilog za sve koji zele da okusaju srecu u Juznoj Africi. ================================ private:28304 From: radova@risc1.uni 05-03-93 06:08 157 line(s) To: jmodli Subject: Modulacije -------------------------------- From moumee.uucp!risc1.unisa.ac.za!radova Sat, 05 Mar 1994 06:08:41 CET remo te from fon Received: from fon by sezam.UUCP (UUPC/extended 1.11x) with UUCP; Sat, 05 Mar 1994 06:08:41 CET Received: from moumee by fon.uucp id aa19551; 4 Mar 94 22:39 MET Received: from risc1.unisa.ac.za by moumee with SMTP id AA12454 (5.65c/IDA-1.4.4 for <jmodli%sezam.yu@moumee.calstatela.edu>); Fri, 4 Mar 199 4 01:29:53 -0800 Received: by risc1.unisa.ac.za (AIX 3.2/UCB 5.64/4.03) id AA17729; Fri, 4 Mar 1994 11:22:41 +0200 From: risc1.unisa.ac.za!radova@moumee.uucp (A. Radovanovic) Message-Id: <9403040922.AA17729@risc1.unisa.ac.za> Subject: Modulacije To: jmodli@sezam.uucp Date: Fri, 4 Mar 1994 11:22:41 +0200 (WET) X-Mailer: ELM [version 2.4 PL17] Content-Type: text Content-Length: 4691 Josipe, Evo novog priloga za emisiju i dodatka za casopis i Sezam. Pozdrav, Aca -------------------------------------------------------- 4.03.1994 Po{to dobijam dosta pitanja o mogu}nosti zapo{ljavanja u Ju`noj Africi posveti}u tome ovo javljanje. Verovanto kao svugde u svetu, programeri se jo{ uvek zapo{ljavaju bez ve}ih problema. Me|utim konkurencija je sve ve{a i plate poslednjih godina sve vi{e padaju. U Ju`noj Africi kod zapo{ljavanja po{tuju se isti principi i standardi kao u zapadnom svetu. Dakle pre nego {to krenete u potragu za poslom morate imati dobro ura|enu biografiju, ili kako se to u zapadnom svetu zove, rezime, Curriculum Vitae ili CV. O tome kako se pi{e CV napisani su brojni ~lanci, a postoje i knjige. Ja sam elektronskom po{tom poslao uzorak rezimea Josipu Modliju, pa cu ga zamoiliti da ga distribuira preko Sezama i eventualno obajvi u ~asopisu modulacije. Grad sa najvi{e mogu}nosti za programere svakako je Johanesburg. Ovde se posao tra`i na tri na~ina. Prvi je preko agencija za zapo{ljavanje. Postoje specijlizovane agencije koje se bave samo stru~njacima za ra~unare. Potrebno je samo zakazati intervju i ostalo je u njihovim rukama. Usluge agencija su potpuno besplatne, naime, oni usluge napla{uju od firme koja preko njih tra`i ljude. Drugi na~in da se na|e posao je preko oglasa. Pri tome treba biti pa`ljiv jer ve{inu oglasa daju agencije za nepostoje{a radna mesta. Svrha ovih oglasa je kreiranje baze podataka u agencijama sa raspolo`ivim ljudima. Kada na|ete odgovaraju{i oglas, po{aljite ili faksirajte svoj CV i ~ekajte poziv na intervju. Na intervjuima treba da se dopadnete personnel manageru kao li~nost i da pro|ete stru~ni deo koji tako|e mo`e biti intevju ili pisani test. Tre{i na~in tra`enja posla je preko takozvanih Yellow Pages ili reklamno-poslovnog telefonskog imenika. Imenik je besplatan i mo`e se uzeti iz svake po{te. Sadr`i opise delatnosti, telefone i adrese firmi. Kada na|ete posao mo`ete o~ekivati platu od 1500 do 5000 maraka mese~no. Ne treba zaboraviti da se na platu mese~no pla{a porez u iznosu do 25% tako da su plate prakti~no od 1000 do 3500 maraka. Ukoliko imate vi{e {kole i iskustva, za odgovorniji posao mo`ete dobiti i mnogo ve}u platu. Tako na primer, jedan programer iz Beograda zara|uje oko 10 000 maraka mese~no. Ve}ina firmi uz posao pla{a i medicinsku za{titu, dodatak za stanovanje, dok je sasvim uobi~ajeno da zaposleni na boljoj poziciji dobije od firme i slu`beni automobil. Evo i nekih ovonedeljnih top pozicija u Johanesburgu. Oglas za najbolje pla{en posao je za UNIX sales manager-a. Plata je 6000 DEM. Sledi mesto UNIX/C++ programera za platu od 5000 DM mese`no. Tra`e se Clipper i Windows programeri za plate oko 1500 DEM mese~no. Za istu platu, najvi{e oglasa ima za RPG/III Cobol i AS 400 programere. Ukoliko mislite da imate {anse, nabavite sve`u {tampu iz Johanesburga i poku{ajte. ================== prilog za sezam ili casopis ============== CURRICULUM VITAE Personal particulars Name: ****************** Date of birth: Sex: Marital status: Nationality: Languages: Address: Telephone: E-mail: Education Secondary: High School, Belgrade, Yugoslavia Certificate: Matric Tertiary: University of Belgrade, Yugoslavia Faculty of Electrical Engineering Major filed of study: Electronics and Computer Science Degree: Electrical Engineering degree Special knowledge Hardware: Sun systems, IBM PC DEC/VAX Systems, IBM RISC System/6000 SUN systems Operating Systems: MS DOS, MS Windows, VMS, UNIX/AIXwindows SunOS Programming Languages: C/C++, Pascal, 80xxx Assembler, Basic, Z80 Assembler, Cobol, FORTRAN, Prolog Applications: Communications Hardware drivers Simulations Mining and geology Networks Scientific Awards **************************** **************************** Published works Books: **************************** Booklets: **************************** Articles: **************************** Professional Experience ======================= * Ime kompanije gde ste radili (pocinje se od sadasnjosti i ide unazad) January 1993 - December 1993 Position: Pozicija koju ste imali Duties: - System administration of a UNIX system. - *************************************** - *************************************** Projects: ime projekta na kome ste radili *************************************** References: Ime i adrese ljudi koji mogu da vas preporuce -------------------------------- eto to je to od Ace. pa ko zeli... . Do not try to take this text serious. It was written in an illegal state . . of drug abuse. The best computer do not exists. Nor do I. Probably the . . best thing you can do, is to flame it. .
razno.39 bcetina,
>> Kod nas u državi, trenutno, ne postoji nikakva institucija zaštite >> potrošača i zato smo osuđeni da reagujemo na ovaj način. Dakle, godpodo, >> što se mene tiče, osećajte se pozvanim da slične stvari koje su se vama >> dešavale okačite ovde ili već gde treba. Tooo, crna lista. Naravno, treba napraviti i belu. :)
razno.40 mbekcic,
Danas su održane pripreme. Sledeći termin će biti u nedelju 20.3. 1994. sa početkom u 9h u MG. Republičko takmičenje će skoro sigurno biti u subotu 2.4.1994. u Petnici. Jozef Kratica pripr.zip
razno.41 saricl,
> Grupa ELECTRON je otvorena vec dosta dugo! Doduse, prijem novih > clanova nije bas redovan :), ali ima mjesta jer neki od starih clanova nisu > vise na Sezamu. Baci me u grupu ako ti nije teÜko.
razno.42 vcosic,
_____ ______ /\_ /\ /\ /\ / ___)/\ /\ / ____//\ /\ /\ /\ / / / // \ / \ / / / / / // /__ / \/ / / // \ / / / // / \ \/ \__/_ \__/ // ___/ / /\ \/ / // /\ \ / \/ \\ \_/ /\ \__ // \__ \ \/\ \/ / \ \/ / \ /\ \\ / \ / / // \ \ /\ / \ / )___/ \/ \_____/ \_____/ \/ \______/ \/ \/:DoM:\/ ::: C (Í) R R (Í) S í (Í) N :: HQ ::: SysOp: LazerBraiN / CoRRoSioN CoSysOps: DoMiNAToR / CoRRoSioN AMiGA MoDeRaToR: íNfU$iON PHaNToM LoRD / CoRRoSioN NoDe 1: +381-(o)12-52-1o9 : every DaY FRoM 22-o8 2400/4800/9600/14400 v32, v32.bis, v42.bis, MNP5 AMiGA & PC WaReZ MuSiC & PiCTuRE CoLLeCTioN's --> 38o megs ONLine <-- THe *BEST* BoaRD iN Yu! DoN'T MiSS iT! !D:\PPE\NUP\NUP.PPE
razno.43 bubble,
Da l,i iabra dobru temu... Kako moze da se prepalti na medline. tj. tel. ili email adresa
razno.44 robert,
>> Da l,i iabra dobru temu... Kako moze da se prepalti na medline. >> tj. tel. ili email adresa Ima u Beogradu firma ITS koja se bavi distribucijom CD-ROM baza kod nas, između ostalih, trebalo bi da rade i Medline. Firma se nalazi na Čukaričkoj padini a telefon je: 543-183 ili 545-037; jedno od ta dva je fax...
razno.45 peca.st,
Pošto nema izveštaja sa rep. takmičenja iz programiranja, evo ja ću samo kratko: Prvi je (opet) bio Janko Radusinović, MG, IVd, drugi je bio Miloš Đermanović (eagle), MG, IIId, a treći (to jest delio drugo) Marko Savić, MG, II?. Inače, nisam siguran ali mislim da se na savezno prolazilo sa više od nula poena. ;) Peđa.
razno.46 dejanr,
>> Inače, nisam siguran ali mislim da se na savezno prolazilo >> sa više od nula poena. ;) Hmmm... a kakvi su to bili zadaci?
razno.47 ficus,
jedan je boi trivijalan ali se ubijes pisuci (mnozenje dve matrice) parddon dizanje na stepen ali nesto u stilu 10000 stepen itd. dakle treba rutina za sabiranje+mnozenje brojeva sa 400 cifara drugi je kratak ali ubi me ako bi se setio resenja za 3 sata a narocito za 10 minuta koliko mi je ostalo kad sam napiso prvi. tekst drugog je: definicija aditivnog niza: aditivni niz je niz koj sadrzzi broj 1 i ostali elementi se dobijaju sabiranjem vec postojeca 2. tj A[x]=A[j]+A[k] j moze biti jednako k naprimer: 1 2 4 8 (1+1=2,2+2=4....) 1 2 3 6 8 14 (1+2=3,3+3=6,6+2=8...) zadatak je da se za uneto n nadje najkraci niz koji sadrzi n. zadatak sam malo preprico ali da se izvuci sustina.
razno.48 ficus,
uh zaboravih rekurzija tesko da ce proci jer je n<=10000
razno.49 markom,
█*█ Hmmm... a kakvi su to bili zadaci? Windows NT ? ;)))
razno.50 kenza,
(;> Prvi je (opet) bio Janko Radusinovic, MG, IVd, (;> drugi je bio Milos Dermanovic (eagle), MG, IIId, (;> a treci (to jest delio drugo) Marko Savic, MG, II?. Cestitke takmicarima :) (;> Inace, nisam siguran ali mislim da se na savezno prolazilo (;> sa vise od nula poena. ;) Opet je sve zadatke dao Kratica :(
razno.51 peca.st,
!-> uh zaboravih rekurzija tesko da ce proci jer je n<=10000 Eagle je drugi rešio rekurzijom, uz prilično optimizacija. Btw, izgleda da je bilo dovoljno uraditi prvi sa običnim brojevima (recimo stavi se tip double) da bi se prošlo! Eagle mi reče da je on uradio tako i da mu je pet test primera radilo, što daje 20 poena, a prolazilo se sa (čak ;) 15 poena. Samo što to niko naravno nije znao pre takmičenja... Peđa.
razno.52 dejanr,
>> aditivni niz je niz koj sadrzzi broj 1 i ostali elementi se dobijaju >> sabiranjem vec postojeca 2. tj A[x]=A[j]+A[k] j moze biti jednako k >> na primer: >> 1 2 4 8 (1+1=2,2+2=4....) >> 1 2 3 6 8 14 (1+2=3,3+3=6,6+2=8...) >> zadatak je da se za uneto n nadje najkraci niz koji sadrzi n. Moram reći, vrlo lep zadatak (naročito ako neko drugi treba da ga uradi :) Mogla bi se od njega napraviti Pitalica :))
razno.53 de.pavlov,
VII Republičko takmičenje iz informatike (MG - Beograd 2.4.1994.) REZULTATI: red. Ime i prezime Škola Razred 1. 2. Ukupno Nagrada br. zad. zad. ------------------------------------------------------------------------------ 1. Janko Radusinović MG IV 36 48 84 I 2. Miloš Djermanović MG III 20 52 72 II 3. Marko Savić MG II 32 24 56 III 4.-5. Vladimir Čeperković MG III 8 40 48 III Marko Milošević gimn. Niš 0 48 48 III 6. Djordje Mitić gimn. Zaječar III 0 36 36 pohvala 7.-9. Vladimir Filipović MG II 0 32 32 pohvala Marko Bačić MG I 32 0 32 pohvala Zoran Horvat N.Tesla Bgd. IV 0 32 32 pohvala 10.-11. Nikola Savić gimn. Niš 0 28 28 Srećko Menjić MG III 0 28 28 12.-13. Vladimir Brankov gimn. Niš 0 20 20 Ivan Živković gimn. Kragujevac II 0 20 20 14.-15. Filip Dugandžić MG IV 16 0 16 Aleksandar Radovanović MG II 0 16 16 16. Igor Irić gimn. Vranje IV 12 0 12 ------------------------------------------------------------------------------ Takmičari 1.-16. su se plasirali na Savezno takmičenje koje će se održati 28.5.1994. u Petnici kod Valjeva. Ostali takmičari: 17. Jovana Draganović gimn. Niš 0 10 10 18.-19. Miloš Ratković MG IV 8 0 8 Jaroslav Blagojević MG I 4 4 8 Milutin Perišić gimn. Ivanjica II 0 8 8 21.-23. Miloš Milosavljević gimn. Kragujevac II 4 0 4 Dejan Ivković gimn. Loznica III 0 4 4 Marko Randjić gimn. Ivanjica II 0 4 4 Svi ostali takmičari (24.-52.) su osvojili po 2 poena. Predsednik Komisije ___________________ ( Jozef Kratica )
razno.54 de.pavlov,
?7š╗31. Dat je prirodan broj M (longint), i celobrojna matrica A dimenzija NxN (N<=10). Stepenovati matricu A na M-ti stepen (sa sto manje operacija). Podaci se unose iz ulazne tekst datoteke MATRICA.DAT, a rezultati se štampaju u izlaznu tekst datoteku MATRICA.RES. Različiti blokovi podataka (u ulaznoj i izlaznoj datoteci) razdvojeni su praznim redom. Svaki blok podataka ulazne datoteke sadrži: a) U prvom redu brojevi N i M. b) U svakom sledećem redu po jedna vrsta matrice A. Svaki red izlazne datoteke sadrži po JEDAN ČLAN rezultujućih matrica. Primer ulazne Primer izlazne datoteke MATRICA.RES: datoteke 512 MATRICA.DAT: 512 2 10 512 1 1 512 1 1 34 2 10 55 0 1 55 1 1 89 2 1000 268638100244853593861467272021429239676166093189869523401231 0 1 7599761798170024788168933836965448335656419182785616144 1 1 3356312976673642210350324634850410377680367334151172899 169723197082763985615764450078474174626 2 20 434665576869374564356885276750406258025646605173717804024817 5 -1 2908953655541794905189040387984007925516929592259308032 -1 5 2634775209689623239873322471161642996440906533187938298 969649928516003704476137795166849228875 434665576869374564356885276750406258025646605173717804024817 2908953655541794905189040387984007925516929592259308032 2634775209689623239873322471161642996440906533187938298 969649928516003704476137795166849228875 703303677114228158218352548771835497701812698363587327426049 0508715453711819693357974224949456261173348775044924176 5991088186363265450223647106012053374121273867339111198 139373125598767690091902245245323403501 1828628975845376 -1827529464217600 ( 40 poena ) -1827529464217600 1828628975845376 2. Niz prirodnih brojeva a(i) (1<=i<=M<=100) zovemo aditivni lanac dužine N, ako za svako k, (1<k<=M) postoje takvi i,j (1<=i<=j<=M) da je: a(k) = a(i) + a(j) Primer: 1 2 3 5 2=1+1, 3=1+2, 5=2+3, 1 2 3 4 5 2=1+1, 3=1+2, 4=1+3 (ili 4=2+2), 5=1+4 (ili 5=2+3), 1 2 4 5 2=1+1, 4=2+2, 5=4+1, su aditivni lanci. Treba za dati prirodan broj N (N<=10000) naći aditivni lanac minimalne dužine M, (M<=50) takav da je a(1)=1, a(M)=N. Napisati program koji: a) Učitava se N. Naći dati aditivni lanac minimalne dužine, i štampati ga. ▀Primeri minimalnih lanaca: N=7 1 2 3 5 7 N=15 1 2 3 6 9 15 ( 60 poena) N=32 1 2 4 8 16 32 N=43 1 2 3 5 10 20 40 43 N=97 1 2 4 8 16 32 64 65 97 N=281 1 2 4 8 16 17 33 66 132 149 281 N=671 1 2 4 8 16 17 33 49 98 131 262 311 573 671 N=1273 1 2 4 8 16 17 33 66 132 149 281 562 711 1273 N=5005 1 2 4 8 16 32 64 128 256 257 385 770 1155 1925 3850 5005 N=9259 1 2 4 8 16 17 25 41 82 164 328 656 1312 2624 2649 5298 7947 9259
razno.55 de.pavlov,
const maxn = 10; maxcif = 100; type velbroj = arrayŠ1..maxcifĆ of integer; type matrica = arrayŠ1..maxn, 1..maxnĆ of velbroj; var a,a1,a2: matrica; i,j,n:integer; m,k,l:longint; ulaz,izlaz:text; procedure sredi(var x:velbroj); var i,j,znak:integer; begin i:=1; while(xŠiĆ<>0) do begin if xŠiĆ>9999 then begin xŠiĆ:=xŠiĆ mod 9999; xŠi+1Ć:=xŠi+1Ć+1; end; if xŠiĆ<-9999 then begin xŠiĆ:=xŠiĆ mod 9999; xŠi+1Ć:=xŠi+1Ć-1; end; i:=i+1; end; if (i=1) or (xŠi-1Ć>0) then znak:=1 else znak:=-1; for j:=i-2 downto 1 do if znak*xŠjĆ<0 then begin xŠj+1Ć:=xŠj+1Ć-znak; xŠjĆ:=10000*znak +xŠjĆ; end; end; šsredić procedure dodelibr(x:velbroj; var y:velbroj); var i:integer; begin for i:=1 to maxcif do yŠiĆ:=xŠiĆ; end; šdodelibrć procedure saberibr(x,y:velbroj; var z:velbroj); var i,pom,znak:integer; q:velbroj; begin for i:=1 to maxcif do qŠiĆ:=0; i:=1; znak:=0; while (xŠiĆ<>0) or (yŠiĆ<>0) do begin pom:=xŠiĆ+yŠiĆ; qŠiĆ:=qŠiĆ + pom mod 10000; qŠi+1Ć:= pom div 10000; i:=i+1; end; sredi(q); dodelibr(q,z); end; šsaberibrć procedure stampajbr(var x:velbroj); var i,j,cif:integer; begin i:=1; while (xŠiĆ<>0) do i:=i+1; if i>1 then write(izlaz,xŠi-1Ć) else write(izlaz,'0'); for j:=i-2 downto 1 do begin cif:=abs(xŠjĆ); if cif>=1000 then write(izlaz,cif:4) else if cif>=100 then write(izlaz,'0',cif:3) else if cif>=10 then write(izlaz,'00',cif:2) else write(izlaz,'000',cif:1); end; writeln(izlaz); end; šstampajbrć procedure mnozibr(x,y:velbroj; var z:velbroj); var i,j:integer; pom,pom1:longint; begin for i:=1 to maxcif do zŠiĆ:=0; í i:=1; while xŠiĆ<>0 do begin j:=1; while yŠjĆ<>0 do begin pom1:=yŠjĆ; pom:=xŠiĆ; pom:=pom*pom1 + zŠi+j-1Ć; pom1:=pom mod 10000; pom:=pom div 10000; zŠi+j-1Ć:= pom1; zŠi+jĆ:=zŠi+jĆ + pom; j:=j+1; end; i:=i+1; end; end; procedure dodelimat(var a,b:matrica; n:integer); var i,j:integer; begin for i:=1 to n do for j:=1 to n do dodelibr(aŠi,jĆ,bŠi,jĆ); end; šdodelimatć procedure mnozimat(var a,b,c:matrica; n:integer); var i,j,k:integer; po,po1:velbroj; begin for i:=1 to n do for j:=1 to n do begin for k:=1 to maxcif do poŠkĆ:=0; dodelibr(po,cŠi,jĆ); for k:=1 to n do begin mnozibr(aŠi,kĆ,bŠk,jĆ,po); saberibr(cŠi,jĆ, po, po1); dodelibr(po1,cŠi,jĆ); end; end; end; šmnozimatć procedure ulazpod; begin readln(ulaz,n,m); for i:=1 to n do for j:=1 to n do begin for k:=1 to maxcif do begin aŠi,j,kĆ:=0; a1Ši,j,kĆ:=0; end; read(ulaz,aŠi,j,1Ć); if (aŠi,j,1Ć > 9999) or (aŠi,j,1Ć < -9999) then begin aŠi,j,2Ć:= aŠi,j,1Ć div 10000; aŠi,j,1Ć:= aŠi,j,1Ć mod 10000; end; if i=j then a1Ši,j,1Ć:=1 else a1Ši,j,1Ć:=0; end; end; šinitć procedure stampa; begin for i:=1 to n do begin for j:=1 to n do stampajbr(a1Ši,jĆ); end; writeln(izlaz); end; šstampać procedure radi; begin k:=m; repeat l:= k mod 2; k:= k div 2; if l=1 then begin mnozimat(a,a1,a2,n); dodelimat(a2,a1,n); end; mnozimat(a,a,a2,n); dodelimat(a2,a,n); until k=0; stampa; end; šradić begin assign(ulaz,'MATRICA.DAT'); assign(izlaz,'MATRICA.RES'); reset(ulaz); rewrite(izlaz); repeat ulazpod; radi; until seekeof(ulaz); close(ulaz); close(izlaz); end. 2. const maxn = 1000; maxk = 100; var a,p:arrayŠ1..maxnĆ of integer; lanac:arrayŠ1..maxkĆ of integer; i,j,k,l,m,n,ind:integer; begin write('Unesi n: '); readln(n); for i:=2 to n do aŠiĆ:=-1; aŠ1Ć:=1; pŠ1Ć:=0; for i:=1 to n do begin l:=i; ind:=0; while l>0 do begin ind:=ind+1; lanacŠindĆ:=l; if (i+l<=n) and ((aŠi+lĆ > aŠiĆ+1) or (aŠi+lĆ<0)) then begin aŠi+lĆ:=aŠiĆ+1; pŠi+lĆ:=i; end; l:=pŠlĆ; end; for j:=ind downto 1 do write(lanacŠjĆ:5); writeln; end; end.
razno.56 kaun,
Jeste li culi za virus Debela Berta? Ako niste evo poruke uz fajl koji sadrzi Berta killer + opis. Preuzeto sa ProNeta. xberta.zip
razno.57 dcolak,
│ Jeste li culi za virus Debela Berta? Ako niste evo poruke uz fajl koji │ sadrzi Berta killer + opis. Preuzeto sa ProNeta. Otkud znaš da u killer nije ugrađen neki Potemkin virus? Sledge DAMMIR!
razno.58 dejanr,
>> Jeste li culi za virus Debela Berta? Ako niste evo poruke uz fajl koji >> sadrzi Berta killer + opis. Preuzeto sa ProNeta. Taj fajl je već stigao na Sezam pre neki dan. Malo sam gledao, i bi mi čudno što je datiran baš 1. aprila, pa ga nisam startovao.
razno.59 prvul,
>>Moram reći, vrlo lep zadatak (naročito ako neko drugi treba da ga uradi :) >>Mogla bi se od njega napraviti Pitalica :)) Hajde, meni su malo dosadile pitalice u kojima treba pisati programe duže od 20ak redova... :) Ipak bi trebalo da problem bude u ideji, a ne u fizikalisanju oko nje :)
razno.61 prvul,
Fuuuuuj... koji genije je OVO smatrao pogodnim zadatkom za takmičenje... drugi zadatak je ok, ima i ideju (što se vidi po tome da je rešenje kraće od jednog ekrana) ali prvi....
razno.62 markom,
█*█ Taj fajl je već stigao na Sezam pre neki dan. Malo sam gledao, i bi mi █*█ čudno što je datiran baš 1. aprila, pa ga nisam startovao. A zašta ti služi Turbo Debugger, crni Dejane :))
razno.63 peca.st,
!-> Opet je sve zadatke dao Kratica :( Ma zadaci ipak nisu bili tako teški kao što izgleda. :) Jedino je problem što je trebalo više vremena da bi mogli lepo da se urade. Mislim da bi 5 sati bilo Ok. Recimo, daju nam dva i po sata za jedan, pa posle dva i po za drugi zadatak. Peđa.
razno.64 kaun,
Xberta.zip ovako kako sam ga preneo je zaista neskodljiv. Em sam ga startovao kod sebe, em poznajem autora, tako da eventualne zmerke ima veoma "licno" da mu prenesem :). Angel je vrlo fin i nedestruktivan covek, trust me. Toliko o tome, nego saljem jos jedno delo sa ProNet-a, optimizaciju Payinog PCD-a, sa sve sorsom u MS C-u. Brzi je od ACD i zauzima samo 1970 Bytes. Koga zanima neka skine, ako ni zbog cega drugog, onda zbog analize postupaka. Prvo su zamenjene printf fje i tako redom.... Sergej pcd.arj
razno.65 vitez.koja,
#=> 16. Igor Irić gimn. Vranje IV 12 0 12 #=> Ostali takmičari: #=> 17. Jovana Draganović gimn. Niš 0 10 10 Baš su mogli da je puste, ima samo 2 poena manje (a žensko! :). sk
razno.66 ficus,
JEst laki ajd da cujem imal ideja za drugi zadatak ubio sam se dok mi nesto nije palo napamet ali mislim da moze bolje. opt. req. nije resenje za neke primere radi super ali su me neki kostali reset sa sorsevima u memoriji.
razno.67 wizard,
Subject: Nit je morsko, nit je prase... > Baš su mogli da je puste, ima samo 2 poena manje (a žensko! :). Da je žensko, bila bi u kuhinji a ne za kompjuterom...
razno.68 prvul,
>>JEst laki ajd da cujem imal ideja za drugi zadatak Jedno od rešenja si imao u nekoj od ranijih poruka. Što se ideja tiče, kako su to uradilioni koji su to uradili na tom takmičenju? Nije valjda da su se setili samo rekurzije?
razno.69 peca.st,
!-> se ideja tiče, kako su to uradilioni koji su to uradili !-> na tom takmičenju? Nije valjda da su se setili samo !-> rekurzije? Pa ja sam već rekao da je eagle (drugoplasirani, ne znam zašto se ne javlja, možda ne prati ovu temu) taj zadatak rešio prilično optimizovanom rekurzijom i da mu je radio za valjda 13 od 15 test primera. Peđa.
razno.70 eagle,
> Jedno od rešenja si imao u nekoj od ranijih poruka. Što > se ideja tiče, kako su to uradilioni koji su to uradili > na tom takmičenju? Nije valjda da su se setili samo > rekurzije? Tri sata je ipak malo vremena za onakve zadatke. Verovatno za drugi zadatak ima mnogo lepih ideja, ali je rekurzija ipak najsigurnija, jer u suprotnom postoji rizik da program ne proradi ni za jedan test primer. Ja sam se opredelio za rekurziju sa par sečenja, i to je radilo za neke brojeve brzo, a za neke veoma sporo. Od 15 test primera, 13 je proradilo gotovo trenutno, a dva nezgodna ni za pet minuta. Inače, oba programa su mogla da rade celih 5 minuta (!) po test primeru. Da je tu kriterijum bio malo realniji, teško bi skupili 15-16 ljudi sa preko 0 poena.
razno.71 tij.ma.ta.,
razno.72 domana,
Ko ima dmp 1.4 neka mi se javi na mail, jako mi treba...:) Pyc
razno.73 jmodli,
Subject: "Modulacije!" MOD TOP10 - 16-Apr-1994 MODULACIJE Radio Pingvina ...techno-journal subotom od 15h do 18h na 90.9 MHz... & PC PLUS (bakino!) ...PC racunari i oprema - Budimska 10a, Beograd, (011) 337-120... predstavljaju -=> Top 10 listu MOD pesama <=- ...prva radijska lista u Evropi... Datum: 16. april 1994. =========================================================================== Prosle Broj Ime Mesto nedelje MODUL Duzina nedelja Vreme fajla 1 [ 2] "Elekfunk!" 219 k 5 ned. 3:15 elektrik.mod by Moby 2 [ 1] "Maximum Overdrive" 453 k 6 ned. 4:00 max.mod by Technomaniac (Pirosmania) 3 [ 3] "Galep Obretkovich" 238 k 8 ned. 2:30 galep.mod by Baldrick 4 [ 5] "What is NORML?" 134 k 3 ned. 4:35 norml.mod by Norml 5 [ 4] "Classic Techno Mix 2" 314 k 9 ned. 4:30 clasic2.mod by Ivan Elwood Antic & Bole Radivojevic (Blues Brothers) 6 [ 6] "Badava ti higijena" 305 k 8 ned. 2:34 higijena.mod by Project 7 [ 8] "Guitar Slinger" 406 k 15 ned. 4:45 gslinger.mod by Jogeir Liljedahl 8 [ 8] "Das Boot" 351 k 15 ned. dasboot.mod by Stony (Tremors) 9 [ 7] "Inspiration Madness" 102 k 4 ned. 2:07 madness.mod by Baldrick 10 [ 9] "What is love?" 706 k 13 ned. 5:00 whatislo.mod by Sylvain Marchand Ispao sa liste: 1) (10) "Bridge" 148 k 9 ned. 2:48 bridge.mod autor nepoznat =========================================================================== Q: Kako glasati za module? A: Ima nacina i nacina za glasanje. Klasicnom, papirnatom, postom na adresu: Radio Pingvin (za Modulacije) Autoput br.2 11070 Novi Beograd Ako imate pristup nekom od umrezenih sistema tj. BBS-ova onda probajte na ove adrese (pored adrese je lista sistema koji su u toj mrezi): Beo-Internet: jmodli@sezam.yu (SEZAM, BITS, FON, OSMEH, UBBG...) DECNet: BITS::JMODLI (BITS, UBBG...) Internet: jmodli@bits.gtc.net Ukoliko niste korisnik nijednog od navedenih sistema onda probajte sa ovim BBS-ovima (ukoliko nije navedeno ime osobe kojoj se mozete obratiti onda pitajte Sysop-a jer je sigurno on taj): Pingvin (011) 606-928 na korisnika rjovic Ecstasy (022) 532-18 Technodigital (011) 177-6216 Q: Kako poslati svoje radove tj. predloge za listu? A: Opet, postoji vise nacina i za obavljanje tog posla. Ako ste se odlucili za klasicnu postu vazi gornja adresa Radio Pingvina. Ako vam je lakse modemom posaljite ih na ove BBS-ove: Pingvin (011) 606-928 Ecstasy (022) 532-18 Technodigital (011) 177-6216 Sezam (011) 648-422 (na korisnika jmodli) ali vodite racuna da u opisu modula navedete da je predlog za listu kako bi sysop znao o cemu se radi. Q: Kada se moduli mogu slusati? A: Module slusajte svake subote izmedju 17 i 18 casova, u poslednjem satu emisije MODULACIJE Radio Pingvina, na 90.9MHz - naravno STEREO. ================================================================= Ukoliko ste SYSOP i zelite da prenosite listu i module na vas BBS obratite se na gornje adrese (papirne i elektronske) i zelja vam je ispunjena. ___________________________________________________________________________ . josip modli .
razno.74 markom,
█*█ by Technomaniac (Pirosmania) ---------- Hmm, barem nešto korisno :) P.S. Piše se PIROS-MANIA :)
razno.75 jmodli,
Subject: MOD Top 10 emisije "Modulacije" - 23-Apr-1994 MODULACIJE Radio Pingvina ...techno-journal subotom od 15h do 18h na 90.9 MHz... & PC PLUS (bakino!) ...PC racunari i oprema - Budimska 10a, Beograd, (011) 337-120... predstavljaju -=> Top 10 listu MOD pesama <=- ...prva radijska lista u Evropi... Datum: 23. april 1994. =========================================================================== Prosle Broj Ime Mesto nedelje MODUL Duzina nedelja Vreme fajla 1 [ 1] "Elekfunk!" 219 k 6 ned. 3:15 elektrik.mod by Moby 2 [ 4] "What is NORML?" 134 k 4 ned. 4:35 norml.mod by Norml 3 [ 2] "Maximum Overdrive" 453 k 7 ned. 4:00 max.mod by Technomaniac (Pirosmania) 4 [ 3] "Galep Obretkovich" 238 k 9 ned. 2:30 galep.mod by Baldrick 5 [**] "Sea Of Love" 177 k 1 ned. 3:41 seaolove.mod by Moby 6 [ 8] "Das Boot" 351 k 16 ned. dasboot.mod by Stony (Tremors) 7 [ 7] "Guitar Slinger" 406 k 16 ned. 4:45 gslinger.mod by Jogeir Liljedahl 8 [ 6] "Badava ti higijena" 305 k 9 ned. 2:34 higijena.mod by Project 9 [ 5] "Classic Techno Mix 2" 314 k 10 ned. 4:30 clasic2.mod by Ivan Elwood Antic & Bole Radivojevic (Blues Brothers) 10 [ 9] "Inspiration Madness" 102 k 5 ned. 2:07 madness.mod by Baldrick Ispao sa liste: 1) (10) "What is love?" 706 k 14 ned. 5:00 whatislo.mod by Sylvain Marchand Predlog: 1) "1 2 3 4 5 6 7 8 9" 129 k 0 ned. 4:22 12345678.mod by Monkey Trio =========================================================================== Q: Kako glasati za module? A: Ima nacina i nacina za glasanje. Klasicnom, papirnatom, postom na adresu: Radio Pingvin (za Modulacije) Autoput br.2 11070 Novi Beograd Ako imate pristup nekom od umrezenih sistema tj. BBS-ova onda probajte na ove adrese (pored adrese je lista sistema koji su u toj mrezi): Beo-Internet: jmodli@sezam.yu (SEZAM, BITS, FON, OSMEH, UBBG...) DECNet: BITS::JMODLI (BITS, UBBG...) Internet: jmodli@bits.gtc.net Ukoliko niste korisnik nijednog od navedenih sistema onda probajte sa ovim BBS-ovima (ukoliko nije navedeno ime osobe kojoj se mozete obratiti onda pitajte Sysop-a jer je sigurno on taj): Pingvin (011) 606-928 na korisnika rjovic Ecstasy (022) 532-18 Technodigital (011) 177-6216 Q: Kako poslati svoje radove tj. predloge za listu? A: Opet, postoji vise nacina i za obavljanje tog posla. Ako ste se odlucili za klasicnu postu vazi gornja adresa Radio Pingvina. Ako vam je lakse modemom posaljite ih na ove BBS-ove: Pingvin (011) 606-928 Ecstasy (022) 532-18 Technodigital (011) 177-6216 Sezam (011) 648-422 (na korisnika jmodli) ali vodite racuna da u opisu modula navedete da je predlog za listu kako bi sysop znao o cemu se radi. Q: Kada se moduli mogu slusati? A: Module slusajte svake subote izmedju 17 i 18 casova, u poslednjem satu emisije MODULACIJE Radio Pingvina, na 90.9MHz - naravno STEREO. ================================================================= Ukoliko ste SYSOP i zelite da prenosite listu i module na vas BBS obratite se na gornje adrese (papirne i elektronske) i zelja vam je ispunjena. ___________________________________________________________________________ . josip modli .
razno.76 slom,
Jel ima neko da je pretplacen i da prima neki casopis iz USA? Interesuje me sa koliko zakasnjenja to stize i da li uopste stize ? sm
razno.77 kanki,
.>> Jel ima neko da je pretplacen i da prima neki casopis .>> iz USA? Interesuje me sa koliko zakasnjenja to stize i da li .>> uopste stize ? .>> Iz Italije sa tri mjeseca zakašnjenja. Baš prije neki dan stiglo januarsko izdanje :))))
razno.78 jmodli,
Subject: pretplata na casopise iz usa > Jel ima neko da je pretplacen i da prima neki casopis > iz USA? Interesuje me sa koliko zakasnjenja to stize i da li > uopste stize ? od kako sankcije traju ne primaju nikakve pretplate iz nase zemlje. ja sam probao da se pretplatim tj. obnovim pretplatu na AmigaWorld, 2600 i M.A.D. ali kazu da sacekam dok ne skinu ono sto treba da skinu. sada ce verovatno ici jos teze jer amerikanci se zalazu da nam iskljuce i tel. kontakt sa inostranstvom... inace, pretplata na M.A.D. mi je zakacila godinu i kusur dana sankcija a on je i dalje stizao. sve dok nije istekla pretplata. zakasnjenja su bila od dve nedelje do dva meseca (to mi se jednom desilo i stigla su dva broja u isto vreme). . josip modli .
razno.79 slom,
> od kako sankcije traju ne primaju nikakve pretplate iz nase zemlje. > ja sam probao da se pretplatim tj. obnovim pretplatu na AmigaWorld, > 2600 i M.A.D. ali kazu da sacekam dok ne skinu ono sto treba da > skinu. sada ce verovatno Mene prijatelji u Americi pretplatili na jedan casopis polovinom marta. Nagovestili su im da moze biti problema s'obzirom da sam u YU. Do danas nisam nista dobio :( sm
razno.80 jmodli,
Subject: MOD Top 10 :: 7-Maj-1994 MODULACIJE Radio Pingvina ...techno-journal subotom od 15h do 18h na 90.9 MHz... & PC PLUS (bakino!) ...PC racunari i oprema - Budimska 10a, Beograd, (011) 337-120... predstavljaju -=> Top 10 listu MOD pesama <=- ...prvu radijsku listu modula u Evropi... Datum: 7. maj 1994. =========================================================================== Prosle Broj Ime Mesto nedelje MODUL Duzina nedelja Vreme fajla 1 [ 1] "Elekfunk!" 219 k 8 ned. 3:15 elektrik.mod by Moby 2 [**] "Style Blend" 406 k 1 ned. 3:15 bitofeon.mod by B.I.T. (EON) -- Norway 3 [ 2] "What is NORML?" 134 k 6 ned. 4:35 norml.mod by Norml -- Yugoslavia 4 [ 4] "Sea Of Love" 177 k 3 ned. 3:41 seaolove.mod by Moby 5 [ 3] "Maximum Overdrive" 453 k 9 ned. 4:00 max.mod by Technomaniac (Pirosmania) -- Yugoslavia 6 [ 5] "Das Boot" 351 k 18 ned. dasboot.mod by Stony (Tremors) 7 [ 8] "1 2 3 4 5 6 7 8 9" 129 k 2 ned. 4:22 12345678.mod by Monkey Trio -- Yugoslavia 8 [ 6] "Galep Obretkovich" 238 k 11 ned. 2:30 galep.mod by Baldrick -- Yugoslavia 9 [ 7] "Guitar Slinger" 406 k 18 ned. 4:45 gslinger.mod by Jogeir Liljedahl 10 [ 9] "Badava ti higijena" 305 k 11 ned. 2:34 higijena.mod by Project -- Yugoslavia Ispao sa liste: 1) [10] "Inspiration Madness" 102 k 7 ned. 2:07 madness.mod by Baldrick -- Yugoslavia Predlog: 1) "Techno Therapy" 322 k 0 ned. 3:58 ther-8ch.mod by Technomaniac (Pirosmania) -- Yugoslavia =========================================================================== Q: Kako glasati za module? A: Ima nacina i nacina za glasanje. Klasicnom, papirnatom, postom na adresu: Radio Pingvin (za Modulacije) Autoput br.2 11070 Novi Beograd Ako imate pristup nekom od umrezenih sistema tj. BBS-ova onda probajte na ove adrese (pored adrese je lista sistema koji su u toj mrezi): Beo-Internet: jmodli@sezam.yu (SEZAM, BITS, FON, OSMEH, UBBG...) DECNet: BITS::JMODLI (BITS, UBBG...) Internet: jmodli@bits.gtc.net Ukoliko niste korisnik nijednog od navedenih sistema onda probajte sa ovim BBS-ovima (ukoliko nije navedeno ime osobe kojoj se mozete obratiti onda pitajte Sysop-a jer je sigurno on taj): Pingvin (011) 606-928 na korisnika rjovic Ecstasy (022) 532-18 Technodigital (011) 177-6216 Q: Kako poslati svoje radove tj. predloge za listu? A: Opet, postoji vise nacina i za obavljanje tog posla. Ako ste se odlucili za klasicnu postu vazi gornja adresa Radio Pingvina. Ako vam je lakse modemom posaljite ih na gornje BBS-ove, ali vodite racuna da u opisu modula navedete da je predlog za listu kako bi sysop znao o cemu se radi. Q: Kada se moduli mogu slusati? A: Module slusajte svake subote izmedju 17 i 18 casova, u poslednjem satu emisije MODULACIJE Radio Pingvina, na 90.9MHz - naravno STEREO. ================================================================= Ukoliko ste SYSOP i zelite da prenosite listu i module na vas BBS obratite se na gornje adrese (papirne i elektronske) i zelja vam je ispunjena. ___________________________________________________________________________ . josip modli .
razno.81 dejanr,
Predstavljen je Motorolin novi procesor, 68060. Za sada se "beta verzije" isporučuju proizvođačima hardvera, a očekuje se da će mikroprocesor biti u prodaji krajem godine. NOVOSTI/microb 4.206.
razno.82 dejanr,
Novi Cray C90D. NOVOSTI/microb 4.208.
razno.83 de.pavlov,
1. (40 poena) Zadata je matrica dimenzija n x m (3<=m,n<=100) čiji su elementi brojevi od 0 do 300. Sa nekog polja matrice iz prve kolone tj. sa nekog od polja (1,1) do (n,1) polazi skakač kome je dozvoljeno kretanje (naravno po pravilima šaha) ali samo udesno. Pri tome on sakuplja brojeve sa polja na koja skoči. Napisati program koji učitava n,m datu matricu po vrstama, nalazi put za koji je zbir skupljenih brojeva maksimalan, štampa taj zbir i put. Primer ulaznog fajla: Primer Izlaznog fajla: MATRICA.DAT PUT.RES 4 5 29 1 9 7 1 7 (3,1) (1,2) (2,4) (4,5) 3 6 2 3 3 8 2 2 1 5 6 5 1 4 9 2. (60 poena) U luci dnevno može da se utovari i otpremi jedan brod. Pred lukom čeka N brodova (N<=1000), iste nosivosti V (V je ceo broj, V<=10000). Svaki od njih spreman je da čeka najviše d(i) (1<=i<=N, d(i) je prirodan broj) dana na utovar, a posle toga odlazi. Iznajmljivanje broda košta r(i) dolara. Svaki brod se može natovariti sa M vrsta robe (M<=100), gde svaki sanduk robe j ima masu m(j) (1<=j<=M), i donosi prihod P(j) (m(j) i P(j) su prirodni brojevi). Napisati program koji za date ulazne vrednosti odredjuje optimalan sadržaj broda i redosled angažovanja brodova tako da se profit maksimizuje. Ulazni podaci se učitavaju iz ulazne tekstualne datoteke BRODOVI.DAT a rezultati se štampaju u izlaznu tekst datoteku BRODOVI.RES U ulaznoj datoteci Primer ulazne datoteke nalazi se redom: BRODOVI.DAT N 6 r(1) d(1) 50 3 r(2) d(2) 15 1 ........ 10 1 r(N) d(N) 17 3 M V 25 1 m(1) P(1) 13 3 ........ 3 30 m(M) P(M) 3 1 5 2 7 3 U svakom bloku izlazne datoteke Primer izlazne datoteke nalazi se redom: BRODOVI.RES Prihod: prihod Rashod:rashod Profit:profit Prihod: 12 Rashod: 10 Profit: 2 Količina robe u brodu: Količina robe u brodu: vrsta_robe_1 broj_sanduka_robe_1 1 0 .............. 2 0 vrsta_robe_M broj_sanduka_robe_M 3 4 iznajmljeni brodovi: Iznajmljeni brodovi: redni_broj_broda Zakupnina:zakupnina 3 zakupnina: 10 Napomena: U oba zadatka ulazna datoteka sadrži više test primera i oni su razdvojeni praznim redom. Odgovarajuće rezultate treba štampati u jednu datoteku, i pri tom rezultate pojedinih test primera takodje razdvojiti praznim redom. Zadaci se rade 4 sata.
razno.84 de.pavlov,
V Savezno takmičenje iz informatike (Petnica, 09.05.1994.) 1. Vladimir Brankov II gimn. Niš 40+42 = 82 I nagrada * 2. Miloš Djermanović III MG 40+36 = 76 I nagrada * 3. Igor Irić IV gimn. Vranje 40+13 = 53 II nagrada * 4. Filip Dugandžić IV MG 40+10 = 50 II nagrada * ----------------------------------------------------------------------------- 5. Janko Radusinović IV MG 40+ 5 = 45 III nagrada # 6.-9. Marko Bačić I MG 40+ 0 = 40 III nagrada Zoran Horvat IV ETŠ"N.Tesla",Bgd 40+ 0 = 40 III nagrada Marko Savić II MG 40+ 0 = 40 III nagrada Aleksandar Radovanović II MG 40+ 0 = 40 III nagrada 10. Vladimir Čeperković III MG 32+ 5 = 37 III nagrada 11. Vladimir Filipović II MG 17+15 = 32 III nagrada ============================================================================= 12.-13. Mladen Adamović 20+ 0 = 20 Sreško Menjić III MG 20+ 0 = 20 14. Igor Vujović 18+ 0 = 18 15.-16. Rastko Sknepnek 10+ 0 = 10 Atila Čipa III gimn. Subotica 10+ 0 = 10 17. Ivan Živković II gimn. Kragujevac 0+ 6 = 6 18. David Biacsi IV gimn. Subotica 0+ 5 = 5 ============================================================================= 19.-32. Aleksandar Babić 2 Damir Nedžibović gimn. Podgorica 2 Marko Milošević gimn. Niš 2 Djordje Djurović 2 Kalman Babković 2 Nikola Savić gimn. Niš 2 Goran Rajkov 2 Lajoš Juhas 2 Darko Šolar 2 Jozef Kovacs gimn. Subotica 2 Ognjen Tomović 2 Sunčica Nešić gimn. Valjevo 2 Drago Kanostrevac gimn. Valjevo 2 Djordje Mitić gimn. Zaječar 2 van konkurencije: Lazar Jovičić Novi Sad (2) * Takmičar se plasirao na Olimpijadu (ukoliko se bude išlo u Švedsku) i na Takmičenje srednjeevropskih država (26.-31. 5. 1994. u Klužu, Rumunija). # Rezerva Jozef Kratica
razno.85 cnenad,
ŁŁŁ 1. Vladimir Brankov II gimn. Niš 40+42 = 82 ŁŁŁ 2. Miloš Djermanović III MG 40+36 = 76 ŁŁŁ 3. Igor Irić IV gimn. Vranje 40+13 = 53 ŁŁŁ 4. Filip Dugandžić IV MG 40+10 = 50 Sve čestitke a naročito FICUS-u. Srećno na Olimpijadi.
razno.86 mboban,
**> * Takmičar se plasirao na Olimpijadu (ukoliko se bude išlo u Švedsku) ... **> # Rezerva Sve je to OK, ali fali jedna riba za Švedsku :)) * mboban *
razno.87 peca.st,
!-> ŁŁŁ 2. Miloš Djermanović III MG 40+36 = 76 !-> ŁŁŁ 4. Filip Dugandžić IV MG 40+10 = 50 !-> Sve čestitke a naročito FICUS-u. Svaka čast ficusu, ali ja bih prvo čestitao eagle-u, jer je bio bolji. :) Hoće li Uprava Sezama reagovati kao prošle godine? Peđa.
razno.88 peca.st,
!-> Sve je to OK, ali fali jedna riba za Švedsku :)) Ako se ja dobro sećam, od sledeće godine je potrebno jedno žensko u ekipi. Btw, kad sam već tu, sutra se takmičimo sa Rusima. :) Peđa.
razno.89 mboban,
**> Ako se ja dobro sećam, od sledeće godine je potrebno **> jedno žensko u ekipi. Kol'ko sam ja ukapirao, sledeća olimpijada, olimpijada u Švedskoj se održava ove godine i tim sastavlja i jedna cupi (čuj, cupi ;)) Ispravite me ako grešim (ne persiram ti ;))
razno.90 cnenad,
ŁŁŁ Svaka čast ficusu, ali ja bih prvo čestitao eagle-u, jer je ŁŁŁ bio bolji. :) Izvinjavam se Eagle-u, prevideo sam i njega na tabeli. FICUS-u sam zapamtio ime i prezime pa stoga mala omaška, za koju se nadam da će mi EAGLE oprostiti. I njemu naravno sve čestitke još jednom.
razno.91 fcrnogorac,
>=> Ispravite me ako gresim .... Za Svedsku nije potrebna devojka, to je tek sledece godine u HOLANDIJI. P.S. Valjda ce se naci neka???
razno.92 markom,
*** Ako se ja dobro sećam, od sledeće godine je potrebno *** jedno žensko u ekipi. Oh, ne!!! Neće valjda Ana ? ;>
razno.93 mboban,
**> *** Ako se ja dobro sećam, od sledeće godine je potrebno **> *** jedno ženskou ekipi. **> Oh, ne!!! Neće valjda Ana ? ;> Zašto Ana, pa u MG ima dovoljno dečaka koji haos znaju informatiku a izgledaju kao ribe (BTW, ružne ribe ;))) * mboban * P.S. Ja nisam jedan od tih. Ako ne verujete, skinite gif prikačen uz res ;)))
razno.94 peca.st,
!-> Kol'ko sam ja ukapirao, sledeća olimpijada, olimpijada u !-> Švedskoj se održava ove godine i tim sastavlja i jedna cupi --------- !-> (čuj, cupi ;)) Ispravite me ako grešim (ne persiram ti ;)) Ukapirao si da se sledeća olimpijada održava ove godine u Švedskoj. :) Ali, ja sam napisao da je od sledeće godine potrebno da u timu bude po jedno žensko. Btw, nedaj Bože da nam tim _sastavlja_ jedna cupi. ;) Peđa.
razno.95 jmodli,
Subject: MODULACIJE MOD Top 10 - 14-Maj-1994 MODULACIJE Radio Pingvina ...Radio techno-journal, subotom 15-18h, 90.9MHz stereo... & PC PLUS (bakino!) ...PC racunari i oprema - Budimska 10a, Beograd, (011) 337-120... predstavljaju -=> Top 10 listu MOD pesama <=- ...prvu radijsku listu modula u Evropi... Datum: 14. maj 1994. =========================================================================== Prosle Broj Ime Mesto nedelje MODUL Duzina nedelja Vreme fajla 1 [ 2] "Style Blend" 406 k 2 ned. 3:15 bitofeon.mod by B.I.T. (EON) -- Norway 2 [ 1] "Elekfunk!" 219 k 9 ned. 3:15 elektrik.mod by Moby 3 [ 4] "Sea Of Love" 177 k 4 ned. 3:41 seaolove.mod by Moby 4 [ 6] "Das Boot" 351 k 19 ned. dasboot.mod by Stony (Tremors) 5 [ 3] "What is NORML?" 134 k 7 ned. 4:35 norml.mod by Norml -- Yugoslavia 5 [ 5] "Techno Therapy" 322 k 1 ned. 3:58 ther-8ch.mod by Technomaniac (Pirosmania) -- Yugoslavia 6 [ 7] "1 2 3 4 5 6 7 8 9" 129 k 3 ned. 4:22 12345678.mod by Monkey Trio -- Yugoslavia 7 [ 5] "Maximum Overdrive" 453 k 10 ned. 4:00 max.mod by Technomaniac (Pirosmania) -- Yugoslavia 8 [ 8] "Galep Obretkovich" 238 k 12 ned. 2:30 galep.mod by Baldrick -- Yugoslavia 9 [ 9] "Guitar Slinger" 406 k 19 ned. 4:45 gslinger.mod by Jogeir Liljedahl 10 [10] "Badava ti higijena" 305 k 12 ned. 2:34 higijena.mod by Project -- Yugoslavia =========================================================================== Q: Kako glasati za module? A: Ima nacina i nacina za glasanje. Klasicnom, papirnatom, postom na adresu: Radio Pingvin (za Modulacije) Autoput br.2 11070 Novi Beograd Ako imate pristup nekom od umrezenih sistema tj. BBS-ova onda probajte na ove adrese (pored adrese je lista sistema koji su u toj mrezi): Beo-Internet: jmodli@sezam.yu (SEZAM, BITS, FON, OSMEH, UBBG...) DECNet: BITS::JMODLI (BITS, UBBG...) Internet: jmodli@bits.gtc.net Ukoliko niste korisnik nijednog od navedenih sistema onda probajte sa ovim BBS-ovima (ukoliko nije navedeno ime osobe kojoj se mozete obratiti onda pitajte Sysop-a jer je sigurno on taj): Pingvin (011) 606-928 na korisnika rjovic Ecstasy (022) 532-18 Technodigital (011) 177-6216 PC Plus BBS (011) 340-227 Q: Kako poslati svoje radove tj. predloge za listu? A: Opet, postoji vise nacina i za obavljanje tog posla. Ako ste se odlucili za klasicnu postu vazi gornja adresa Radio Pingvina. Ako vam je lakse modemom posaljite ih na gornje BBS-ove, ali vodite racuna da u opisu modula navedete da je predlog za listu kako bi sysop znao o cemu se radi. Q: Kada se moduli mogu slusati? A: Module slusajte svake subote izmedju 17 i 18 casova, u poslednjem satu emisije MODULACIJE Radio Pingvina, na 90.9MHz - naravno STEREO. ================================================================= Ukoliko ste SYSOP i zelite da prenosite listu i module na vas BBS obratite se na gornje adrese (papirne i elektronske) i zelja vam je ispunjena. ___________________________________________________________________________ NAPOMENA * NAPOMENA * NAPOMENA * I TAKO DALJE... Preko e-maila zadnjih nedelja stize dosta poruka u vezi modula "1 2 3 4 5 6 7 8 9" (by Monkey Trio). Izgleda da je modul "ukraden", tj. promenjeno mu je ime i imena semplova, a cela pesma je ostala ista. Informacije smo dobili preko anonymous (fake) mail-a i par korisnika Sezama, koji su bliski sa momcima pod imenom Monkey Trio. --------------------------------------------------------------------------- . josip modli .
razno.96 jmodli,
Subject: MODULACIJE MOD Top 10 - 21-Maj-1994 MODULACIJE Radio Pingvina ...radio techno-journal, subotom 15-18h, 90.9MHz stereo... & PC PLUS (bakino!) ...PC racunari i oprema - Budimska 10a, Beograd, (011) 337-120... predstavljaju -=> Top 10 listu MOD pesama <=- ...prvu radijsku listu modula u Evropi... Datum: 21. maj 1994. =========================================================================== Prosle Broj Ime Mesto nedelje MODUL Duzina nedelja Vreme fajla 1 [ 1] "Style Blend" 406 k 3 ned. 3:15 bitofeon.mod by B.I.T. (EON) -- Norway 2 [ 2] "Elekfunk!" 219 k 10 ned. 3:15 elektrik.mod by Moby 3 [ 4] "Das Boot" 351 k 20 ned. dasboot.mod by Stony (Tremors) 4 [ 3] "Sea Of Love" 177 k 5 ned. 3:41 seaolove.mod by Moby 5 [ 5] "Techno Therapy" 322 k 2 ned. 3:58 ther-8ch.mod by Technomaniac (Pirosmania) -- Yugoslavia 6 [ 5] "What is NORML?" 134 k 8 ned. 4:35 norml.mod by Norml -- Yugoslavia 7 [ 6] "1 2 3 4 5 6 7 8 9" 129 k 4 ned. 4:22 12345678.mod by Monkey Trio -- Yugoslavia 8 [ 7] "Maximum Overdrive" 453 k 11 ned. 4:00 max.mod by Technomaniac (Pirosmania) -- Yugoslavia 9 [ 9] "Guitar Slinger" 406 k 20 ned. 4:45 gslinger.mod by Jogeir Liljedahl 10 [ 8] "Galep Obretkovich" 238 k 13 ned. 2:30 galep.mod by Baldrick -- Yugoslavia Ispali: [10] "Badava ti higijena" 305 k 12 ned. 2:34 higijena.mod by Project -- Yugoslavia Predlog: "Improvised H.O.R.S." 152 k 0 ned. 3:33 hors3.mod by Blues Brothers (Bole & Ivan Elwood) -- Yugoslavia =========================================================================== Q: Kako glasati za module? A: Ima nacina i nacina za glasanje. Klasicnom, papirnatom, postom na adresu: Radio Pingvin (za Modulacije) Autoput br.2 11070 Novi Beograd Ako imate pristup nekom od umrezenih sistema tj. BBS-ova onda probajte na ove adrese (pored adrese je lista sistema koji su u toj mrezi): Beo-Internet: jmodli@sezam.yu (SEZAM, BITS, FON, OSMEH, UBBG...) DECNet: BITS::JMODLI (BITS, UBBG...) Internet: jmodli@bits.gtc.net Ukoliko niste korisnik nijednog od navedenih sistema onda probajte sa ovim BBS-ovima (ukoliko nije navedeno ime osobe kojoj se mozete obratiti onda pitajte Sysop-a jer je sigurno on taj): Pingvin (011) 606-928 na korisnika rjovic Ecstasy (022) 532-18 Technodigital (011) 177-6216 PC Plus BBS (011) 340-227 Q: Kako poslati svoje radove tj. predloge za listu? A: Opet, postoji vise nacina i za obavljanje tog posla. Ako ste se odlucili za klasicnu postu vazi gornja adresa Radio Pingvina. Ako vam je lakse modemom posaljite ih na gornje BBS-ove, ali vodite racuna da u opisu modula navedete da je predlog za listu kako bi sysop znao o cemu se radi. Q: Kada se moduli mogu slusati? A: Module slusajte svake subote izmedju 17 i 18 casova, u poslednjem satu emisije MODULACIJE Radio Pingvina, na 90.9MHz - naravno STEREO. ================================================================= Ukoliko ste SYSOP i zelite da prenosite listu i module na vas BBS obratite se na gornje adrese (papirne i elektronske) i zelja vam je ispunjena. ___________________________________________________________________________ NAPOMENA * NAPOMENA * NAPOMENA * I TAKO DALJE... Preko e-maila zadnjih nedelja stize dosta poruka u vezi modula "1 2 3 4 5 6 7 8 9" (by Monkey Trio). Izgleda da je modul "ukraden", tj. promenjeno mu je ime i imena semplova, a cela pesma je ostala ista. Informacije smo dobili preko anonymous (fake) mail-a i par korisnika Sezama, koji su bliski sa momcima pod imenom Monkey Trio. --------------------------------------------------------------------------- . josip modli .
razno.97 jmodli,
Subject: Aca Radovanovic za "Modulacije" From: risc1.unisa.ac.za!radova@moumee.uucp (A. Radovanovic) Message-Id: <9405231059.AA24748@risc1.unisa.ac.za> Subject: Modulacije iz SA To: jmodli@sezam.uucp Date: Mon, 23 May 1994 12:59:24 +0200 (WET) Content-Type: text Content-Length: 2029 20.05.1994. Kraj maja je doba najve}ih doga|anja u kompjuterskoj industiji ju`ne afrike. U ponedeljak je po~eo veliki sajam ra~unara u Johanesburgu. Ja sam ga ju~e posetio i sa njega donosim neke novosti. Pre par nedelja sam obe{ao jednu malu eksluzivnost koja se odnosi na nas ovde, vas tamo u Beogradu i neke na}e autore u ra~unarskim ~asopisima trenutno u svetu. Na ovogodi{njem sajmu {tand je imao i magazin "PC Raport" ~iji je junski broj uredio niko drugi do Jova Regasek, urednik beogradskih "Ra~unara". Naravno, sa svojim tekstovima prisutni su i neki na{i autori. O kojim je ta~no ljudima re~ zna{e se za nekoliko dana kada se ~asopis na|e u prodaji. Na sajmu su ina~e dominirale velike kompanije kao {to je Microsoft, Borland i WordPerfect koji jo{ uvek nastupa pod ovim imenom. [tand Microsoft-a je predstavljao najve}e iznena|enje za posetioce. Pola hale je pretvoreno u lavirint hodnika crnih podova, tavanice i zidova, sa jedinim osvetljenjem koje dolazi sa velikih video ekrana postavljenih u visini o~iju. Hodnici se povremeno otvaraju ka prolazima u amfiteatre u kojima se odvijaju prezentacije Microsoft-ovih proizvoda: Office-a, Access-a, Excel-a i verzija Windows-a 4, 3.11 za radne grupe i NT. Na {tandu posetilac ne vidi ni jedan ra~unar, ili bilo {ta {to bi asociralo na to da ovde izla`e jedna od najve}ih svetskih softverskih kompanija. Vreme mi naravno ne dozvoljava neki detaljniji pregled, ali op{ti utisak koji dominira sajmom je primenjena multimedija sa naglaskom na videu, be`i~ne celularne komunikacije i CD izdava{tvo. Hardverskom scenom dominiraju Macintosh ra~unari izgra|eni oko Motorolinog PowerPC ~ipa i Intelovog Pentium-a. Hit su posebno notebook i pen ra~unari. IBM pokazuje znakove oporavka i na sajmu je prisutan sa novom serijom RISC PC-ja i operativnim sistemima OS/2 i Presentation Manager. Sve u svemu, sajam se zatvara sutra a nama slede}a nedelja za sre|ivanje utisaka. . josip modli .
razno.98 jmodli,
Subject: Modulacije MOD Top 10 - 28-Maj-1994 . josip modli .
razno.99 markom,
×÷ß ˘šŘš ?
razno.100 jmodli,
Subject: Modulacije iz SA Kao i obicno, prilog za Modulacije... Pozdrav, Aleksandar 27.05.1994. Na ra~unarskim mre`ama ju`ne afrike pojavio se novi hit. Re~ je o implementaciji projekta koji je pokrenut u [vajcarskoj pre nekoliko godina od strane CERN-a. Konkretno, svetska ra~unarska mre`a Internet, po~ela je da se koristi za prenos multimedije. Usluga koja se za sada nudi naziva se World Wide Web. Zahvaljjuju}i razvoju ra~unarske mre`e u i ju`noj africi World Wide Web serveri ni~u kao pe~urke posle ki{e. Po~elo je sa univerzitetima, zatim su krenule manje kompanije, a danas ve} i pojedinci uklju~uju svoje servere u mre`u. Osnovna ideja je da se napravi svetski informacioni sistem na bazi hypertext-a. Hypertext dokument se mo`e uporediti sa Help datotekom za MS Windows. Re~ je o tekstu u koji se ume}u slike, zvuk ili upiti korisniku. Sistem operator servera kreira dokumente sa informacijom koju `eli da prezentira i otvara niz kanala prema drugim serverima koji ne moraju da budu lokalni. Tako na primer, sa jednog ju`noafri~kog servera mo`e se uklju~iti recimo u NASA-in server u Kaliforniji, na server Sidenjskog univerziteta, ili jednostavno poslu{ati emisiju Internet Talk radija. Da bi se koristile usluge World Wide Web-a potreban je PC ra~unar priklju~en na mre`u koja ima izlaz na Internet, MS Windows i program Mosaic koji je u Public Domain-u, drugim re~ima, besplatan. Sli~na je konfiguracija i za server. Dakle, ni}ta ve}i izdatak od konfiguracije potrebne za vo|enje BBS-a, osim {to se umesto telefonske koristi ra~unaraska mre`a. Ako na|ete vremena dobrodo{li ste na server mog univerziteta. Adresa je: http://www.unisa.ac.za. Sa~eka}e vas slike i informacije o ju`noj africi, i poneka fotografija Beograda. Ukoliko ste raspolo`eni odavde mo`ete krenuti na svoj ra~unarski put po svetu.
razno.101 ppekovic,
>> Na ra~unarskim mre`ama ju`ne afrike pojavio se novi hit. Re~ je o >> implementaciji projekta koji je pokrenut u [vajcarskoj pre nekoliko >> godina od strane CERN-a. Konkretno, svetska ra~unarska mre`a Internet, >> po~ela je da se koristi za prenos multimedije. Usluga koja se za sada >> nudi naziva se World Wide Web. Zahvaljjuju}i razvoju ra~unarske mre`e u Da malo demistifikujem stvar. U osnovi svega ovoga je tzv. gopher servis koji radi na client-server principu. Gopher u osnovi radi vrlo jednostavnu stvar a to je prenos datoteka s tim što, za razliku od ftp-a recimo, prenosi i još nekoliko dodatnih informacija o tipu datoteke. Zahvaljujući ovom, client program zna šta je dobijena datoteka ( sadržaj direktorijuma, datoteka, slika, zvuk, index, ... ). Client programi omogućuju konfigurisanje tako da se svakom tipu dodeli odgovarajući program koji će prikazivati pristiglu datoteku. Dakle, vpic za slike, list za datoteke, ... Fajlovi su organizovani u direktorijume baš kao što je to slučaj sa običnim fajl sistemom. Pretraživanje je omogućeno na nivou opisa i imena fajlova, ali ne i unutar fajlova. Takođe, veze između čvorova su strogo statičke, dakle mora se implicitno u tabeli na lokalnom računaru navesti gde se nalazi konkretna informacija. Da bi olakšali pretraživanje, nastali su brojni programi za indeksiranje koji međutim moraju da se prilagode osnovnoj koncepciji gopher-a a to je da je datoteka osnovni element i da nema pretraživanja unutar datoteka. Jedan od takvih programa je i World Wide Web a pored njega je jako poznat i program Veronica. Dakle, cilj ovih programa je lakše pronalaženje željene informacije dok glavni deo posla radi gopher. Skoro je napravljen tzv. gopher II standard ali koliko sam primetio izmene su u dodavanju novih tipova datoteka kao i bolja veza sa programima za indeksiranje. Popularnost gopher-a je u jednostavnosti instalacije i korišćenja, ali nedostaci su ipak znatni, te se zbog toga na mnogim univerzitetima radi na novim projektima u ovoj oblasti. Koliko sam uponat, najambiciozniji plan imaju ljudi sa Berklija. Ako nekoga zanima nešto više o gopher-u, gopher-u II ili šta radi ekipa sa Berklija potrudiću se da mu pošaljem više informacija. Paya
razno.102 vmisev,
> Ako nekoga zanima nešto više o gopher-u, gopher-u II ili šta radi ekipa > sa Berklija potrudiću se da mu pošaljem više informacija. Zanima: Gopher: kako to šljaka interno? Gopher II: kako izgleda i kako to šljaka interno? Berkli: šta radi ekipa, kako izgleda i kako to šljaka interno? Ako ne bude drugih zainteresovanih, bači na mail, da ne gušimo, a ako ima mnogo toga za mail, bači u mail pointer na to. OK? 10X :) Vladimir
razno.104 ognjen,
)-> Subject: Modulacije iz SA )-> Kao i obicno, prilog za Modulacije... Vidi, Joco, ima jedan sjajan program. Zove se CCONV. Kucas CCONV prilog.ar -yn i on ti sve izkonveruje... Zar je to toliko tesko?
razno.105 ppekovic,
Uz poruku je gopher RFC ... Paya rfc1436.zip
razno.106 fluid,
Molim sve one kiji rade sa VENTUROM 4.1 (za WINDOWS) ili su upuceni u ovaj softver da mi pomognu. Problem je u tome sto neznam kako da odstampam u kontra stampi na laseru. Imam laser stampac CANON sa EICON postskript karticom. Probao sam nekre opcije (MIROR) ali nije uspelo. Molim Vas da mi pomognete. Unapred zahvalan. Milicevic Sasa "FLUID"
razno.107 fluid,
Molim sve one kiji rade sa VENTUROM 4.1 (za WINDOWS) ili su upuceni u ovaj softver da mi pomognu. Problem je u tome sto neznam kako da odstampam u kontra stampi na laseru. Imam laser stampac CANON sa EICON postskript karticom. Probao sam nekre opcije (MIROR) ali nije uspelo. Molim Vas da mi pomognete. Unapred zahvalan. Milicevic Sasa "FLUID"
razno.108 iboris,
Ł Molim sve one kiji rade sa VENTUROM 4.1 (za WINDOWS) ili su upuceni Koristi QuarkXPress.
razno.109 cane,
- Koristi QuarkXPress. Da li se moze naterati da radi sa Parawin-ovim drajverom za tastaturu?
razno.110 jmodli,
> Vidi, Joco, ima jedan sjajan program. Zove se CCONV. Kucas > CCONV prilog.ar -yn i on ti sve izkonveruje... Zar je to toliko > tesko? sorry. totalno sam zaboravio na nasa slova... sledeci ce biti bez njih. . josip modli .
razno.111 .bale.,
> Da li se moze naterati da radi sa Parawin-ovim drajverom za tastaturu? Naravno.
razno.112 postmast,
From: sladjan@fon (Sladjan Babarogic) Subject: Re: vax Date: Sat, 4 Jun 1994 00:09:18 GMT Damir Colak (dcolak@sezam.UUCP) wrote: : Oh, pa to je lepo, tek u trecoj godini si bio pozvan?! :)) Nemam : potrebu da ucim unix u podrumu, odavno ga predoh i to kod kuce. Da, : voleo bih da radim C for Unix, ali nemam uslova, inace C radim vec : poprilicno godina... Ali koga je to briga, sad cu ja na Pascal (koji : je preden pre 4 godine) pa posle toga na COBOL :)) Ako sve to znas onda za tebe nema problema. Ti mozes hladno da odes u bilo koju domacu ili inostranu firmu i da kazes: "Dobar dan, ja sam pravi covek za vas sto se tice kompjutera." A sto se tice samog UNIX-a i svega ostalog veza- nog za njega, to se uci duuugggooo,dugo. To ce ti reci svaki dobar poznavalac ovog super operativnog sistema (Long Live Unix). Promene u skolstvu se desavaju sporo i sa zakasnjenjem.S obzirom na eksponencijalni rast i razvoj informatike, nemoguce je ocekivati da promene u nastavnom planu budu shodne tome. I kako svo to ogromno znanje smestiti u postojeci fond casova. Znas i sam da Ameri forsiraju usko strucni kadar. S druge strane, koliko ja znam jer sam to prosao,na Fon-u na informatickim predmetima, predavaci prate svetske trendove u sferi informatike i, koliko vreme dozvoljava, to prenose studentima. Sto se tice izmena u nastavnim planovima, nadam se da ce i toga biti. A posto ovo nije konferencija za ovu temu nemam nameru vise da opterecujem ljude koji su upoznati sa ovim problemima. ----- Sladjan Babarogic, student, FON E-mail: sladjan@fon.fon.uni-bg.yu sladjan@labis.fon.uni-bg.yu
razno.114 kale,
Poruka je obrisana iz dva razloga (šteta što nisam mogao 2 puta): - ovo nije konferencija za reklamiranje BBS-ova, a i da jeste, ova poruka već postoji na previše mesta; - poruka je uvredljiva ("USER = DEBIL") prema ljudima koji neće zvati taj BBS.
razno.115 jmodli,
Subject: Modulacije MOD Top 10 - 11-Jun-1994 MODULACIJE Radio Pingvina ...radio techno-journal, subotom 15-18h, 90.9MHz stereo... & PC PLUS (bakino!) ...PC racunari i oprema - Budimska 10a, Beograd, (011) 337-120... predstavljaju -=> Top 10 listu MOD pesama <=- ...prvu radijsku listu modula u Evropi... Datum: 11. jun 1994. =========================================================================== Prosle Broj Ime Mesto nedelje MODUL Duzina nedelja Vreme fajla 1 [ 5] "Techno Therapy" 322 k 5 ned. 3:58 ther-8ch.mod by Technomaniac (Pirosmania) -- Yugoslavia (PC) 2 [ 1] "Style Blend" 406 k 6 ned. 3:15 bitofeon.mod by B.I.T. (EON) -- Norway (Amiga) 3 [ 2] "Das Boot" 351 k 23 ned. 5:21 dasboot.mod by Stony (Tremors) (Amiga) 4 [ 3] "Elekfunk!" 219 k 13 ned. 3:15 elektrik.mod by Moby (Amiga) 5 [ 4] "1 2 3 4 5 6 7 8 9" 129 k 7 ned. 4:22 12345678.mod by Monkey Trio -- Yugoslavia (PC) 6 [ 7] "What is NORML?" 134 k 11 ned. 4:35 norml.mod by Norml -- Yugoslavia (Amiga) 7 [ 9] "Wardance" 301 k 2 ned. 2:41 wardance.mod by BeatMaster -- Yugoslavia (PC) 8 [ 6] "Sea Of Love" 177 k 8 ned. 3:41 seaolove.mod by Moby (Amiga) 9 [ 8] "Guitar Slinger" 406 k 23 ned. 4:45 gslinger.mod by Jogeir Liljedahl (Amiga) 10 [**] "Ponoc u Zagrebu" 189 k 1 ned. 1:20 12_sati.mod by Spaskey Co. -- Yugoslavia Ispali: 10 [ 9] "Maximum Overdrive" 453 k 14 ned. 4:00 max.mod by Technomaniac (Pirosmania) -- Yugoslavia (PC) Predlog: "Head Hunter" 107 k 2:28 headhunt.mod by Baldrick -- Yugoslavia (Amiga) =========================================================================== Q: Kako glasati za module? A: Ima nacina i nacina za glasanje. Klasicnom, papirnatom, postom na adresu: Radio Pingvin (za Modulacije) Autoput br.2 11070 Novi Beograd Ako imate pristup nekom od umrezenih sistema tj. BBS-ova onda probajte na ove adrese (pored adrese je lista sistema koji su u toj mrezi): Beo-Internet: jmodli@sezam.yu (SEZAM, BITS, FON, OSMEH, UBBG...) DECNet: BITS::JMODLI (BITS, UBBG...) Internet: jmodli@bits.gtc.net Ukoliko niste korisnik nijednog od navedenih sistema onda probajte sa ovim BBS-ovima (ukoliko nije navedeno ime osobe kojoj se mozete obratiti onda pitajte Sysop-a jer je sigurno on taj): Pingvin (011) 606-928 na korisnika rjovic Ecstasy (022) 532-18 Technodigital (011) 177-6216 PC Plus BBS (011) 340-227 Q: Kako poslati svoje radove tj. predloge za listu? A: Opet, postoji vise nacina i za obavljanje tog posla. Ako ste se odlucili za klasicnu postu vazi gornja adresa Radio Pingvina. Ako vam je lakse modemom posaljite ih na gornje BBS-ove, ali vodite racuna da u opisu modula navedete da je predlog za listu kako bi sysop znao o cemu se radi. Q: Kada se moduli mogu slusati? A: Module slusajte svake subote izmedju 17 i 18 casova, u poslednjem satu emisije MODULACIJE Radio Pingvina, na 90.9MHz - naravno STEREO. ================================================================= Ove subote izvrseno je izvlacenje poste slusalaca koji su svojim glasovima definisali izgled liste u poslednjih par meseci. Ovoga puta izvucen je . Slobodan Milosavljevic, student iz Negotina (trenutno zivi u Beogradu) . Nagrada koju je obezbedio sponzor PC Plus je: . Zoltrix muzicka kartica - SoundBlaster 2.0 kompatibilna . . zajedno sa Zoltrix zvucnicima . Cestitamo! ----------------------------------------------------------------- . josip modli .
razno.116 domana,
~~~ by Baldrick -- Yugoslavia (Amiga) Head Hunter je pravljen u Fasttrackeru, na PC-u... Pyc
razno.117 inferno,
Ů ˙ Head Hunter je pravljen u Fasttrackeru, na PC-u... ──────────── Gde ovo može da se nabavi? :) Pozdrav, InFernO
razno.118 domana,
~~~ Gde ovo moze da se nabavi? :) Cini mi se da sam ga slao u amiga:zvuk, pogledaj poruke od pre jedno mesec dana, ako ga nema javi da ti posaljem na mail... Pyc
razno.119 inferno,
Ů ˙ Cini mi se da sam ga slao u amiga:zvuk, pogledaj Ů ˙ poruke od pre jedno mesec dana, ako ga nema javi da Ů ˙ ti posaljem na mail... Joj, jedva sam podesio konferencije za praćenje, a teme su bile prava noćna mora. :) Ako ti nije te teško da mi napišeš opet (nije valjda veliko), molim te...
razno.120 vmisev,
Da li bi neko mogao da mi kaže nešto više od IBM AS/400 sistemu. Koje su mašine u pitanju, koji je OS, koji softver, karakteristike, perfomanse i sl? Što podrobnije, to ja zahvalniji :) Vladimir
razno.121 jpptticb,
> Da li bi neko mogao da mi kaze nesto vise od IBM AS/400 > sistemu. Koje su masine u pitanju, koji je OS, koji softver, > karakteristike, perfomanse i Nesto podrobno ovako bez 'pripreme' nisam bas kompetentan da kazem, ali najosnovnije: AS/400 je arhitektura, znaci masine su AS/400, softver i sve ostalo sto je u vezi sa istim ima oznaku AS/400 (ili izvedeno: RPG/400, COBOL/400, SQL/400), a bitno je da su to sistemi za visekorisnicki rad manjih i(ili) skromnijih mogucnosti od IBM mainframe-a serija /370 (i sl.). Ukoliko zelis 'dublji' uvid, imam jednu knjigicu da ponudim: AS/400 Concepts and Facilities (McGraw Hill) za jedno 20 Din. Pozdrav od Mirka
razno.122 vmisev,
> AS/400 je arhitektura, znaci masine su AS/400, Ih, pa toliko je i meni bilo jasno :) 10X u svakom slučaju :) > Ukoliko zelis 'dublji' uvid, imam jednu knjigicu da ponudim: U principu me zanima, al' sad nešto nemam "vremena", no imaj me na umu. Vladimir
razno.123 jmodli,
Modulacije MOD Top 10 ... 25-Jun-1994 ... attached ... 06-25-94.txt
razno.124 jegor,
Da li bi neko mogao da downloaduje za mene, sa BBS-a IMTEL datoteke CD_JAZZ>ZIP i CD_ROCK.ZIPK.MMZIP i CD_ROCK.ZIP u MISC direktorijumu. U zamenu nudim softver ili po dogovoru. U napred hvala !!! JEGOR
razno.125 zormi,
* Da li bi neko mogao da downloaduje za mene, sa BBS-a IMTEL * datoteke CD_JAZZ>ZIP i CD_ROCK.ZIPK.MMZIP i CD_ROCK.ZIP u MISC Čini mi se da je bulaja to prenosio ovde (?)
razno.126 bulaja,
│Da li bi neko mogao da downloaduje za mene, sa BBS-a IMTEL datoteke │CD_JAZZ>ZIP i CD_ROCK.ZIPK.MMZIP i CD_ROCK.ZIP u MISC direktorijumu. └─── Na Sezamu je većina od toga tj. sve sem Jazz kataloga :). R:\IBMPC\INFO\*.* ---------------------- cd_206 arj 167535 Program za pregled kataloga kompakt diskova (clas/rock) cd_class a01 189210 Katalog kompakt diskova klasične muzike (#2/4) cd_class a02 189168 Katalog kompakt diskova klasične muzike (#3/4) cd_class a03 183778 Katalog kompakt diskova klasične muzike (#4/4) cd_class arj 189382 Katalog kompakt diskova klasične muzike (#1/4) cd_rock a01 153287 Katalog kompakt diskova rock/pop/... muzike (#2/3) cd_rock a02 152451 Katalog kompakt diskova rock/pop/... muzike (#3/3) cd_rock arj 153506 Katalog kompakt diskova rock/pop/... muzike (#1/3)
razno.128 vstan,
>> │Da li bi neko mogao da downloaduje za mene, sa BBS-a IMTEL >> datoteke CD_JAZZ>ZIP i CD_ROCK.ZIPK.MMZIP i CD_ROCK.ZIP u MISC >> direktorijumu. > Na Sezamu je vecina od toga tj. sve sem Jazz kataloga :). Jazz (Imtelovski) sam poslao u CIVILIZACIJA.3: 10.871 ->865 muzika vstan 14.06.93. 22:59 cd_jazz.zip Ne bi bilo lose da konacno ode i u dir ?
razno.129 ssava,
> │Da li bi neko mogao da downloaduje za mene, sa BBS-a IMTEL > datoteke │CD_JAZZ>ZIP i CD_ROCK.ZIPK.MMZIP i CD_ROCK.ZIP u MISC > direktorijumu. └─── > Na Sezamu je vecina od toga tj. sve sem Jazz kataloga :). Evo trazenog fajla cd_jazz.zip. Pozdrav, Sava. cd_jazz.zip
razno.130 vstan,
>> Na Sezamu je vecina od toga tj. sve sem Jazz kataloga :). > > Evo trazenog fajla cd_jazz.zip. E savo savo :( Procita li da je taj file vec godinu dana na Sezamu ? Samo opterecujes diskove.
razno.131 bulaja,
│** Uz poruku 'cd_jazz.zip' (295642 bytes) └─── Hvala i tebi i vstan-u, prebaceno je u dir.
razno.132 jmodli,
Modulacije MOD Top 10 - 02-Jul-1994 attached! 07-02-94.txt
razno.133 ssava,
> E savo savo :( > Procita li da je taj file vec godinu dana na Sezamu ? > Samo opterecujes diskove. Primio k znanju, medjutim, bat itd. razlozi za slanje su bili sledeci: - u nekoj od con. sam procitao da se upravo zbog opterecenja diskova datoteke vezane uz poruku ako su takve i takve prebacuju u dir-ove a ostale brisu (nisam dugo na Sezamu pa se izvinjavam ako ovo nije tacno). Iz tog razloga sam i mislio da je to izbrisano tim pre CIVILIZACIJA.3 a sada je CIVILIZACIJA.6. - poslao sam mail osobi koja je trazila fajlove i dogovor je bio da se cujemo voisom, ali dva dana nikako da se nadjemo i procitavsi poruku 14.126 > Na Sezamu je vecina od toga tj. sve sem Jazz kataloga :). i tvoju poruku 14.128 > Ne bi bilo lose da konacno ode i u dir ? poslao sam samo fajl koji je nedostajao da bi osoba koja ga je trazila mogla da ga skine, i da bi mogao da se stavi u dir ako je ako je prvi razlog tacan. Pozdrav, Sava.
razno.134 vstan,
> Primio k znanju, medjutim, bat itd. razlozi za slanje su bili > sledeci: Ma nema problema :)
razno.135 dejanr,
Štete od softverskog piratstva dostižu 7.4 milijarde dolara godišnje. Dakle, pirati su ukrali otprilike onoliko koliko je McDonald za isto vreme prodao hamburgera. NOVOSTI/microb 4.941. PS Kod nas verovatno pirati daleko bolje posluju od Meka ;(
razno.136 vitez.koja,
Posavetujte me gde da tražim kabl zid-modem. Treba mi nekih 10ak metara, ali da ne bude 15 dinara kao u Beograđanci.
razno.137 vstan,
> Posavetujte me gde da trazim kabl zid-modem. Treba mi nekih > 10ak metara, ali da ne bude 15 dinara kao u Beogradanci. Pop Lukina, (od brankovog mosta prva levo prema zelenjaku), 50m nagore, sa desne strane Beogradelektro. Imaju i duge kablove sa RJ-11 ;)
razno.138 loncar,
Imam Sound blaster 16 ASP. Pokusavao sam da snimim zvuk preko mikrofona (sound recorder), ali ne ide. Da li su za snimanje potrebni mozda neki posebni driveri?
razno.139 sir.oracle,
Postovane kolege, Iako ovo mozda nije najprikladnije mesto za oglasavanje ovakve vrste pokusacu da vam za trenutak skrenem paznju ovim tekstom. Ukoliko medju vama ima dobrih ORACLE programera, koji su spremni na saradnju po pitanju izrade jednog vrlo kokretnog projekta sa vrlo konkretnim rokom i vrlo konkretnim zadatkom, molio bih da mi se jave ili preko prijatelja ostave svoje podatke u mail-u za korisnika sir.oracle (odnosno mene). Ocekujem da ce u vasim dopisima biti puno pitanja, ali bih molio da u prvom dopisu koji posaljete prilozite sledece podatke: -Ime i prezime (obavezno) -Username na sezam-u za slanje dopisa (obavezno) -Godina rodjenja (opciono) -Broj telefona (opciono) -Gde radite (opciono) -Koliko dugo radite u ORACLE-u (obavezno) -Na kojim ste projektima radili do sad (opciono) (njihov naziv i trajanje) -Ostali licni i profesionalni podaci (opciono) po vasem izboru U odgovoru na vas dopis dobicete sto je moguce vise podataka o poslu i projektu osim informacija koje predstavljaju poslovnu tajnu. U OBZIR DOLAZE SVI OBLICI SARADNJE POCEV OD UGOVORA ZA "SLOBODNJAKE" DO STALNOG ZAPOSLENJA ZA PROGRAMERE KOJI ZELE DA PROMENE RADNO MESTO. Javite se na mail: sir.oracle, ocekujem vase dopise ps. Rok za odgovor je 7 dana.
razno.140 vitez.koja,
Milost !
razno.141 kenza,
Hi! Imam pitanje u vezi SHARP 1403h racunarceta :) Elem, drug je stavio sifru i zaboravio je. Kako je komp. pun programa , on ne bi da vadi bateriju. Ima li nade?
razno.142 zcvele,
ş> Imam pitanje u vezi SHARP 1403h racunarceta :) ş> Elem, drug je stavio sifru i zaboravio je. Kako je komp. ş> pun programa , on ne bi da vadi bateriju. Ima li nade? IMA IMA Imam isti comp i sećam se da sam našao adresu gde drži šifru i to ne kodiranu Ako je neophodno potrebno će da pišem program i da ti kažem tačnu adresu. Pozdrav cvele
razno.143 zcvele,
ş> Hi! ş> Imam pitanje u vezi SHARP 1403h racunarceta :) ş> Elem, drug je stavio sifru i zaboravio je. Kako je komp. ş> pun programa , on ne bi da vadi bateriju. Ima li nade? Pasword na sharpu 1403 se nalazi na adresi 17627 i dalje. U run opciji otkucati peek 17627 i dalje (peek 17628 ...) i dobiju se ASCII vrednosti karaktera u passwordu. Naravno paswors se skida naredbom pass. Pozdrav Cvele
razno.144 zurzul,
Jel bi bio neko ljubazan da mi kaze koliko kostaju one "bube" prisluskivaci? To je ono reda velicine kutija cigara,postavi se u sobu i nadje se na radiju i tako se prisluskuje! Jel to komlikovano za sastaviti uopste? Jel ima neko shemu? Vladimir
razno.145 zurzul,
Jel zna neko,koliko se krecu cijene CB stanica? Klasika,zeleni display,40 kanala 4W, i....nista vise! Ja sam naisao na jednu "masinu" za 230 DM ali ta stvarno ima svasta,ali mene interesuje najobicnija CB! Vladimir
razno.146 ljubisha,
>Jel bi bio neko ljubazan da mi kaze koliko kostaju one "bube" prisluskivaci? >To je ono reda velicine kutija cigara,postavi se u sobu i nadje se na radiju >i tako se prisluskuje! Treba da je u ovoj konferenciji... Poslao sam šemu predajnika koju sam skinuo sa gotovog uređaja koji čovek pravi i prodaje već par godina.
razno.147 zurzul,
##> Treba da je u ovoj konferenciji... Poslao sam semu predajnika ##> koju sam skinuo sa gotovog uredaja koji covek pravi i prodaje ##> vec par godina. Kako sam ja svatio nju cine:2 tranzistora,2 kalema,2 kondenzatora,2 otpornika i jedan kristalni mikrofoncic? Jel me neko moze uputiti na br. teme (ipak ORKA nije mala) gdje mogu da nadjem shemu,bio bih mu veoma zahvalan (ipak ja zovem iz Panceva!) Vladimir
razno.148 ljubisha,
Eve je šema: > 6.287 ORKA.4:electron > ljubisha, 03.07.Ned 05:23, 358 chr
razno.149 zurzul,
##> Eve je sema: ##>> 6.287 ORKA.4:electron ##>> ljubisha, 03.07.Ned 05:23, 358 chr Tenk juri veliku macku! <-- slobodan prevod Thank's very much! Vladimir
razno.150 .bata.,
SUTRA U VASEM GRADU * B E S P L A T A N * koncert naBARZI LAJKOVAC NEDALEKO OD ASTERIKSA (picerije) u 14 sati i traje dokle ima ljudi. SVIRAJU: obojeni progam direktori BAAL Distorzija Instant karma kristali block out DODJITE I FENOMENALNO SE PROVEDITE !!!!!!
razno.151 ikordic,
RE: Software (PC.PROG.4:clipper) => Sveže informacije o Visual Objects-u (saznao sam ih od predstavnika => Computer Associates-a u Bugarskoj) - za oko mesec dana se očekuje Već sam pitao par puta, al' da probamo ponovo: kupuje li neko softver napolju? Konkretno me zanimaju neke cene i adrese u susednim zemljama (Mađarska, Bugarska, Rumunija, ...). Cene bi trebale da su niže nego kod nas, a i verovatno je izbor širi. Daklem, bio bi zahvalan za neku adresu/fax milih nam suseda.
razno.152 bulaja,
│Već sam pitao par puta, al' da probamo ponovo: kupuje li neko softver │napolju? Konkretno me zanimaju neke cene i adrese u susednim zemljama │(Mađarska, Bugarska, Rumunija, ...). Cene bi trebale da su niže nego kod │nas, a i verovatno je izbor širi. └─── Ja (još) ne kupujem, ali sam bio prošle nedelje u Bugarskoj i pokupio informacije za prodaju softvera kod njih. Okačiću sutra (ako se ne varam postoji i tema PC.USER:nabavka pa ću staviti tamo:) cene i korisne adrese za najzanimljivije proizvode.
razno.153 duki,
Da li je kod nas zakonski regulisano pitanje zaätite na radu operatera na raüunarima? Pri tome mislim na obavezne lekarske preglede, radno vreme, naoüare, filtere...
razno.154 cnenad,
ŁŁŁ Da li je kod nas zakonski regulisano pitanje zaštite na radu operatera ŁŁŁ na računarima? Pri tome mislim na obavezne lekarske preglede, radno ŁŁŁ vreme, naočare, filtere... Pravo pitanje u pravo vreme ! :)) Koliko je meni poznato ne postoji, na žalost svih onih koji rade sa računarima u firmama. Prvo i najbitnije pitanje su monitori koji se koriste a svi znamo kakvi su, shit živi :((( Zrače, uništavaju vid itd. Koliko se sećam Šveđani imaju standard koliko koji monitor sme da zrači... Dalje, prostorije u kojima su smeštene mašine su uvek zavučene od pogleda ostalih, skučene, slabo provetravane, uglavnom bez dnevne svetlosti. Uglavnom situacija je krajnje loša. Valjda ćemo uspeti nešto da učinimo da se po tom pitanju stvari promene. Svi bi da imaju računar, a to što je hercules ili VGAMono nema veze, što je stolica operateru neudobna, nema veze, što ne ide beneficirani radni staž, nema veze, što nema adekvatne zdrastvene zaštite nema veze, što bi operater morao da nakon svaka 3 ili 4 sata ima po 15 min odmora nema veze :((((
razno.155 dejanr,
>> Prvo i najbitnije pitanje su monitori koji se koriste a svi znamo kakvi su, >> shit živi :((( Zrače, uništavaju vid itd. Koliko se sećam Šveđani imaju >> standard koliko koji monitor sme da zrači... To je tačno, i tog standarda se drži dobar deo monitora koji se danas proizvode (piše ELF, extremely low frequency, ili još bolje MPR II approved, ako je atestiran po tom standardu). Ipak, treba znati da su izvršena izuzetno opsežna ispitivanja i da nije dokazano da zračenje televizora ili monitora šteti zdravlju. I pored toga, bolje kad manje zrači...
razno.156 boris,
> approved, ako je atestiran po tom standardu). Ipak, treba znati > da su izvršena izuzetno opsežna ispitivanja i da nije dokazano > da zračenje televizora ili monitora šteti zdravlju. Negde sam čuo da je štetnije ako su npr. loše izabrane boje pa ne daju dobru kontrasnost čime se oči više zamraju, dolazi do premora, glavobolja i sl. Pozdrav Boris
razno.157 cnenad,
ŁŁŁ To je tačno, i tog standarda se drži dobar deo monitora koji se danas Valjda bi i ovde trebalo da postoji neki standard pa više ne bi mogao svako da dovlači šta mu padne od monitora pod ruku i šaku deviznu :) Ovako, kad staviš nekoliko prosečnih monitora jedan pored drugog ne znaš koji da proglasiš za najgori. ŁŁŁ izvršena izuzetno opsežna ispitivanja i da nije dokazano da zračenje ŁŁŁ televizora ili monitora šteti zdravlju. Jednostavno, iz ličnog iskustva, mala zagušljiva prostorija, hercules monitor i svaki dan me je bolela glava i oči, pomalo nervozan. Otkad radim sa VGA Color i u prijatnom kućnom ambijenutu tih problema nema. Čak i ne primetim da dosta vremena provodim za mašinom. A to što oni ispituju, to se uvek da srediti sa malo para ;)
razno.158 dejanr,
>> > izvršena izuzetno opsežna ispitivanja i da nije dokazano da zračenje >> > televizora ili monitora šteti zdravlju. >> >> Jednostavno, iz ličnog iskustva, mala zagušljiva prostorija, hercules >> monitor i svaki dan me je bolela glava i oči, pomalo nervozan. Otkad radim >> sa VGA Color i u prijatnom kućnom ambijenutu tih problema nema. Možda je stvar više bila u zadimljenoj prostoriji, nego u monitoru? >> A to što oni ispituju, to se uvek da srediti sa malo para ;) Varaš se, tu su u igri jako velike pare, dakle za malo para bi se teško išta sredilo :)
razno.159 zamahajev,
Ima li neko na pozajmicu serijski kabl za povezivanje dva PC. Potreban mi je radi ispobavanja veze izmedju TIM i PC. Ako bude sve u redu kupio bih isti.
razno.160 bipin,
Kako da nema? Nije valjda da nema? Javni se oko dogovora. I obavezno kazi koja kombinacija 25-25, 25-9, 9-9
razno.161 bipin,
Imam i paralelne
razno.162 zokig,
Da li bi mi neko iz Mirijeva ili bliže okoline odštampao nekoliko (za sada:)) pausa na laseru. Uz naknadu. NorMaln O:). Ponude u mail; + tip lasera i max rezolucija. Tnx, Z
razno.164 zokig,
>> Prijatelj je imao havariju sa Corel-om 3. Problem rešen. Zahvaljujem svima na angažovanju.
razno.165 ikordic,
RE: Ergonomija Imate li neku preporuku po pitanju nekog dobrog ekranskog filtera? Pretpostavljam da su svi ovi što se prodavadu okolo za 30-ak maraka neko đubre živo, ima li neki boljih alternativa? Kakvu "zaštitu" pružaju? Apr. ovih jeftinijih, jedan poznanik je jedared otvarao par njih i otkrio je da ona misteriozna žičica koju tako pobožno kačimo na uzemljenje/masu nije vezana ninašta! Stoji 'nako zatopljena u plastici bez ikakve fizičke (a bogme i psihičke) veze sa ostatkom sveta ... ;)
razno.166 cnenad,
ŁŁŁ Pretpostavljam da su svi ovi što se prodavadu okolo za 30-ak maraka neko ŁŁŁ đubre živo, ima li neki boljih alternativa? Kakvu "zaštitu" pružaju? Uzmi taj od 30, koliko toliko je lepša slika, prijatnije za oči, ne blješti, a što se tiče zaštite, ne verujem da oni skuplji daju neku bolju zaštitu. Uostalom, čini mi se da je najveća glupost tvrdnja da filteri štite od zračenja. Naravno ako za malo veću cenu nađeš neki 'poznatiji i bolji' filter uzmi njega. Filteri su manje više postali pomodarstvo, ali od trenutka kad sam ga stavio na monitor više nemam nameru da ga skidam.
razno.167 vujos,
¨>da ona misteriozna žičica koju tako pobožno kačimo na uzemljenje/masu nije ¨>vezana ninašta! Stoji 'nako zatopljena u plastici bez ikakve fizičke (a ¨>bogme i psihičke) veze sa ostatkom sveta ... ;) A, kakvu si vezu očekivao ? ;)
razno.168 bulaja,
│Imate li neku preporuku po pitanju nekog dobrog ekranskog filtera? │Pretpostavljam da su svi ovi što se prodavadu okolo za 30-ak maraka neko │đubre živo, ima li neki boljih alternativa? Kakvu "zaštitu" pružaju? └─── Batali filter, bolje uzmi dobar monitor :). Ovi što se prodaju za 30-ak dosta pomažu tako što zatamne sliku i verovatno skinu nešto zračenja, medjutim problem im je što imaju jako veliku refleksiju. Ipak ako radite uglavnom u mraku :) onda ih vredi kupiti, inače ne. Neverujem da su oni skuplji filteri išta bolji po tom pitanju, dakle ulaganje u njih se ne isplati :).
razno.169 darone,
>> Uzmi taj od 30, koliko toliko je lepša slika, prijatnije za oči, ne >> blješti, a što se tiče zaštite, ne verujem da oni skuplji daju neku bolju >> zaštitu. Uostalom, čini mi se da je najveća glupost tvrdnja da filteri >> štite od zračenja. Ne znam za zračenje, ali je jedan moj ortak još pre par godina kupio filter (Fuji, mislim) plativši 180 DEM. Filter ne služi smanjenju zračenja i takvih picaboca, već da smanji refleksiju monitora, i to radi sjajno. Svako ko je radio sa prozorom iza sebe zna o čemu se radi, i taj filter jede malu decu; refleksija je smanjena na možda i 5% (ne, nisam merio :) U stvari je to običan (i skup) polarizacioni filter. Zaključak - vredi dati 200 maraka na filter, ako već mnogo radiš u nemogućim uslovima.
razno.170 szinf,
BEOGRADSKI SAJAM U OKVIRU SAJMA NOVIH TEHNOLOGIJA ORGANIZUJE 07.12.1994 SA POČETKOM U 10.00 NAUČNO STRUČNI SKUP " M U L T I M E D I J A" PROGRAM SKUPA: 1.DR.VLASTIMIR MATEJIĆ:MULTIMEDIJALNE TEHNOLOGIJE:ŠANSA I PRETNJA RAZVOJU KVALITETA ŽIVOTA 2.DR.DUŠAN STARČEVIĆ:MULTIMEDIJE-STANJE I PERSPEKTIVE 3.DR.BOŽIDAR RADENKOVIĆ:MULTIMEDIJA I TEHNIČKA DOKUMENTACIJA 4.DR.SRBA BUKUMIROVIĆ:KONCEPCIJA MULTIMEDIJALNOG INFORMACIONOG SERVISA NARODNE BIBLIOTEKE SRBIJE 5.MR.MILAN ŽIVKOVIĆ:MULTIMEDIJALNE BAZE PODATAKA 6.MR.LJUBIŠA RADIVOJEVIĆ:VIDEOKONFERENCIJE 7.MR.DUŠAN KORUNOVIĆ:MULTIMEDIJALNE KONFERENCIJE NA UNIVERZITETU U NIŠU 8.ŽELJKO TOMIĆ:MULTIMEDIJALNE TEHNOLOGIJE U ARHITEKTURI 9.JOVAN OGNJANOVIĆ:PRIMENA HIPERMEDIJE U INDUSTRIJSKOM NADGLEDANJU I UPRAVLJANJU 10.DR.MILAN TOPALOVIĆ i DR.PREDRAG PETROVIĆ: MULTIMEDIJSKE KOMUNIKACIJE I SERVISI NAKON PREDAVANJA ODRŽAĆE SE T R I B I N A: "KAKO PODSTAĆI ŠIRI RAZVOJ I PRIMENE MULTIMEDIJE U NAS"? VODITELJ TRIBINE:NIKOLA MARKOVIĆ,SAVEZNI ZAVOD ZA INFORMATIKU U TOKU SKUPA ĆE SE ODRŽAVATI PREZENTACIJE I DEMONSTRACIJE PRIMENA MULTIMEDIJALNIH TEHNOLOGIJA SKUP SE ODRŽAVA U VELIKOJ SALI U HALI XIV BEOGRADSKOG SAJMA ULAZ JE SLOBODAN BLIŽE INFORMACIJE PREKO TELEFONA:602-286 ILI 655-230
razno.171 jmilosevic,
> Ne znam za zračenje, ali je jedan moj ortak još pre par godina kupio filter > (Fuji, mislim) plativši 180 DEM. Filter ne služi smanjenju zračenja i takvih I ja sam uzeo taj filter."Fuji film CRT filter. U "Seemueleru" u Muenchenu. Cena, mislim oko 240 DEM ! Plaćeno u poslednjim danima Visa kartice :). Divno vreme Ante Markovića! Inače filter je ok. Poz, jmilosevic
razno.172 danilo,
Može li neko da mi odgovori na ova pitanja: -Koliko muzike može da stane na jedan CD ROM od 640MB? -Da li neko u gradu snima muziku na prazne CD ROM-ove? Unapred hvala. Danilo
razno.173 zormi,
* -Koliko muzike može da stane na jedan CD ROM od 640MB? Recimo 74 min.
razno.174 paki,
­>* -Koliko muzike može da stane na jedan CD ROM od 640MB? ­> ­> Recimo 74 min. Da li je to "klasičan" CD? Viđao sam primerke sa 78'.
razno.175 ratman,
Jedan poznanik me je zamolio za prgm. za emulaciju Spectruma na PC, a on je snimio na DOS-disketi program u Spectrum-ovom BASIC-u u obliku ASCII fajla (izgleda nije mogao u izvornom Spectrum-formatu, jer je to snimio sa printerskog izlaza nekog morskog interfejsa). Pored ovog emulatora, verovatno mu je potreban jos neki pgm. za konverziju ASCII-fajla u Spectrum-BASIC. Sta je najbolje da uradi. Pozdrav, Dejan
razno.176 calex,
<!> -Koliko muzike može da stane na jedan CD ROM od 640MB? Čini mi se da se koriste isti medijumi. Koliko se sećam, nekakav maksimum (ili je u pitanju dogovor?) je oko 80 minuta. Naravno, ako si mislio na 'normalne' audio snimke. <!> -Da li neko u gradu snima muziku na prazne CD ROM-ove? Ne verujem da bi se to isplatilo, s obzirom da je snimanje CD-a sa softverom reda 150 demova. Jedino ako imaš makinu pa to činiš za sebe. Mada pitanje i nije loše. Da li CD-snimači imaju mogućnost snimanja muzike, tj imaju li neke priključke da se povežu na neki izvor zvuka? Mislim na ove koji snimaju s/w.
razno.177 vstan,
> ­>* -Koliko muzike moze da stane na jedan CD ROM od 640MB? > ­> > ­> Recimo 74 min. > > Da li je to "klasican" CD? Vidao sam primerke sa 78'. Pa dobro - ide do 78 min. Covek rece "recimo ..".
razno.178 zormi,
*> ­>* -Koliko muzike moze da stane na jedan CD ROM od 640MB? *> ­> *> ­> Recimo 74 min. *> *> Da li je to "klasican" CD? Vidao sam primerke sa 78'. * * Pa dobro - ide do 78 min. Covek rece "recimo ..". Po specifikaciji CD-R (onaj većeg kapaciteta) se zove 74', a prima do 640 MB podataka. Muzički CD-ovi mogu da prime i više od 74 min, ali nisam siguran da li mogu onda da se presnime.
razno.179 ognjen,
)-> I ja sam uzeo taj filter."Fuji film CRT filter. U )-> "Seemueleru" u Muenchenu. Cena, mislim oko 240 DEM ! )-> Inace filter je ok. Za 240 dem treba da kuva kafu, ceska stomak, i peva... :(
razno.180 darone,
>> Jedan poznanik me je zamolio za prgm. za emulaciju Spectruma >> na PC, a on je snimio na DOS-disketi program u Spectrum-ovom >> BASIC-u u obliku ASCII fajla (izgleda nije mogao u izvornom >> Spectrum-formatu, jer je to snimio sa printerskog izlaza nekog >> morskog interfejsa). Ma jel ima on taj program na kaseti? Ako ima, neka se javi na mail, prebacićemo. p.s. ako nema, ostaje mu samo da napiše programčić koji će napraviti z80 ili .tap fajl.
razno.181 ratman,
Program na kaseti svakako ima, cucemo se ovih dana, pa ce se javiti na mail, i mislim da cu dobiti kasetu, ili cu mu reci za ovo. Hvala na savetu.
razno.182 gremlin,
>> sebe. Mada pitanje i nije loše. Da li CD-snimači imaju mogućnost >> snimanja muzike, tj imaju li neke priključke da se povežu na neki Ne svi, recimo JVC može.
razno.183 marti,
Ne znam koliko ljudi na sezamu koristi MIDI na PC-u, ali oni koji ga koriste znace o cemu govorim.Da bi se nesto uopste uradilo pomocu MIDI-ja potreban je dobar program, bez njega nema potrebe ni pocinjati.Probao sam da radim sa dosta njih (MIDISOFT-Studio,CUBASE,MUSICATOR GS,TURTLE TOOLS..) i nekim pehom nikad nisu proradili,bar ne u potpunosti.Ili se zalude, ili nece da snimaju itd. Sada mi je pod prstima CADENZA i TRAX.Nekim cudom sve na Trax-u radi odlicno, i to direktno preko SB MIDI porta (MPU 401).Medjutim, Trax nije bas neki sekvencer pa sam probao sa Cadenzom. Svaki put kad je pokrenem program pocne da se ucitava i stane na MPU_DRV.DLL.Error mesage:INCORECT PORT SETINGS, RUN ADD PORTS TO SETUP.Tamo je naravno jedino sto je podesivo PORT ADRESS ( 33O ) i INTERRUPT ( 7 ).SB mi je inace podesen na 220 (normalni port?), 7(interrupt),330 (midi port adress),1 (low DMA),5 (high DMA).Ja se onda napravim lud pa ipak probam da radim I NARAVNO ZAGLAVI.Probam da ponovo ucitam MPU 401 drajver Cadenze i nista. Zamolio bih sve koji rade sa MIDI-jem da mi bar prenesu kako su oni " sastavili " Cadenzu ili neki drugi (?) program koji jos nisam probao.
razno.184 sane,
Otvoren je novi BBS : DRAGON BBS , TEL:1761465 , RADI OD 15-08 SVAKIM DANOM
razno.185 sobrenovic,
Zna li neko neku radio stanicu u BG kojoj je potreban tonac (tonski tehnicar) sa poprilicnim iskustvom? Javljam se dobrovoljno :)
razno.186 kermit,
Da li je neko radio sa MSX kompjuterima i da li neko zna gde ima da se nabavi flopi za njega? Obzirom da ovo čudo ima samo 20k memorije zna li se KO i GDE vrši proširenje iste? p.s. ovo NIJE za mene ;)) nego za drugara koji tiLTuje filmove pa bi se malo proširio
razno.187 slavisa,
Da li neko zna ko su Goran i Nidža autori programa za preferans, i kako je moguće doći do njih. Slaviša
razno.188 vitez.koja,
#=> Da li neko zna ko su Goran i Nidža autori programa za preferans, i #=> kako je moguće doći do njih. Na žalost, to je (skoro sam siguran) piratska verzija, tj. njih dvojica su se samo malo zabavljali sa Disk editorom... Autor je Dragan Živanović, Sindjelićev trg 20/52, 18000 Niš. sk ps. Naravno ostavljam malu mogućnost da su i pomenuta dvojica autori, ali nekako je neozbiljno da se potpišu nadimcima. Moguće je da postoje i dva programa, ja sam video samo ovaj, prepoznaćeš ga po DALI SI SIGURAN? kao pitanje na izlasku, npr.
razno.189 dejanr,
Pogled izbliza na dva superkompjutera. NOVOSTI/microb 4.3778.
razno.190 vgenije,
hi Imam jedan predlog za sve clanove kluba programera. Elem ,radi se o osnivanju kluba u Smederevu koji ce imati slicnu koncepciju rada i isti cilj-spajanje svih onih kojima racunari nesto znace. Postoji li sansa da se napravi neki *centralni* klub u Beogradu koji ce sazivati *skupsitnu* jenom u 2-3 meseca gde ce se sakupljati clanovi slicnih udruzenja iz cele Srbije-Jugoslavije? pozdrav
razno.191 dikla,
What if we told you that there is a program that converts your 386 DX into a real 486 DX/2 66 MHZ! Well you are wrong. 386to486.zip
razno.192 vstan,
> What if we told you that there > is a program that converts your > 386 DX into a real 486 DX/2 66 Poranio si 17 dana ?
razno.193 ab.comp,
==> 386 DX into a real 486 DX/2 66 ==> MHZ! Well you are wrong. Jel radi ovo još nekom? Pozdrav █ █ █ █ ▄▄█ █ █▄▄ █▄▄
razno.194 dikla,
> Poranio si 17 dana ? Da !
razno.195 hobit,
Da li postoji neki program za PC koji bi citao neki drugi tip zapisa na disketi (komodor 64), i ako postoji da li ga ima na sezamu?
razno.196 marshall,
Pozdrav ! Evo i treceg broja Alter-a u text izdanju... Znam, kasni i vise od "standardne" dve nedelje, ali sta se moze. Znate o cemu se radi, pa dalja prica (valjda) nije potrebna, nego evo vam Alter-a... alter3t.zip
razno.197 marshall,
Evo, tri meseca posle prvog Alter-a i njegova text verzija je sredjena (za ovo mi je trebalo vremena, naporan posao :) ), pa ako nekom treba... Moglo je i ranije, ali sta cete, ipak je to samo sporedna stvar - pravi Alter ide kako treba (nadamo se :)). Pozdrav ! alter1t.zip
razno.198 saricl,
!!! Evo, tri meseca posle prvog Alter-a i njegova text verzija je sredjena ŞŠta je to Alter?
razno.199 supers,
>> ŞSta je to Alter? Kompjuterski casopis u vidu programa. Pretezno se bavi grafikom. Imas u S:\NOVOSTI brojeve koji su do sada izasli, 1-3.
razno.200 vpudar,
MSX računari ------------ Pitanje je glupo: kako se učitava/startuje program s kertridža? Automatski neće, kada upalim računar, nađem se u Microsoft BASIC-u i onda ne znam šta da radim. Postoje komande kao što su LOAD (sa kasetofona?), CLOAD i sl.
razno.201 ratman,
Video recorder mi ne snima ton sa TV-a (raniji snimci su O.K.) U cemu bi mogla da bude stvar? Recorder je marke Multitech, neki iz 1987/88. Zna li neko pouzdane servisere za ovakve stvari?
razno.203 dgavrilovic,
> Video recorder mi ne snima ton sa TV-a (raniji snimci su O.K.) > U cemu bi mogla da bude stvar? Recorder je marke Multitech, neki > iz 1987/88. Zna li neko pouzdane servisere za ovakve stvari? Jeste da nismo u pravoj konferenciji, ali ajde da ti odgovorim, znam koje su to muke. Za početak, VCR snima ton koji sam dekodira, a ne skida signal sa televizora. Imao sam slični problem sa mojim starim Samsungom, stim što je snimanje posle žestokog udarca znalo da proradi. Neki "majstori" su me pošteno navukli menjajući glave za snimanje, tražeći hladan lem i sl. Svaka popravka je davala samo kratkoročne efekte, sve dok nisam čuo za Slobu koji ima servis na početku Majke Jevrosime, blizu ugla sa Takovskom. Čovek je odmah rekao da je problem u sinhronizaciji signala i otklonio kvar bez problema. Da čuknem u drvo, još radi. Ne znam da li je tvoj problem iste vrste, ali u svakom slučaju, Sloba ima moju preporuku.
razno.204 boris,
> "stručnjaka" koji se danas sreću. Treba imati u vidu da je on > jedan od osnivača računarstva kod nas. Tu se sasvim slažem. Čak je bila i neka priča da je on konstruisao prvi elektronski digitron na ovim prostorima i da je bilo šanse da ga proizvodimo i pre Japanaca. No ovde je tada bilo važnije praviti čelik. Pozdrav Boris
razno.205 boris,
> u Gimnaziji se krstio sve četiri godine dok sam bio tamo.Al' > izgleda da se ove godine popravio,jer taj isti moj profesor > kaže da je napisao neku novu knjigu,koja je dobra,a u odnosu na > onu prethodnu fenomenalna.Izgleda da Ali ne zaboravi kad je pisana ta knjiga, i što se neko drugi nije latio posla da napiše knjigu o fortranu 77. Ta knjiga se zvala fortran IV, te je govorila o njemu. Pozdrav Boris
razno.206 boris,
> Knjiga koju ću pamtiti čitavog života: "Računari i > programiranje" na cca 400 strana. (po obimu i razumljivosti > podseća na kineske epove) Da ti kažem i bila je razumljiva. Problem je bio u opširnosti, ali ko neke stvari nije naučio iz drugih izvora moga je mnogo toga korisnog da nađe i tamo. Pozdrav Boris p.s. I mene su te knjige u to vreme malo nervirale, ali kad bolje pogledam sa ove daljine mnogo nas je odgajano na tim knjigama. Ja sam prve korake bejzika činio iz njegove knjige za IV razred srednje škole, a bogami i fortran. Jednostavno nije bilo druge literature ili je bila lošija.
razno.207 madamovic,
> Na svu sreću, dolaze predavači (PMF je u pitanju) sa kojima je > zadovoljstvo razgovarati, raditi i razmenjivati mišljenja > (Vitas na primer). Milan Tuba, na primer. Izvanredan čovek, izvanredan profesor?
razno.208 madamovic,
> bolje, mada po stanju računarske laboratorije (u kojoj su > izuzetno jake mašine) ne na mnogo bolje :( Eh, da su jake mašine, jesu. Al' šta da kažem za 486DX4-100, tako konfigurisan da SysInfo javi index 10 ;) (ne nije greška - deset)
razno.209 zeljkoj,
> trapez čija je gornja ivica veća, a naredba izlaza obrnuto, kao > "položen" Ovako smo mi učili i u osnovnoj i u srednjoj školi. :)
razno.210 nbatocanin,
> da nije u pravu - dobio sam dve ocene manje zbog > nemogućnosti da on mene ubedi u ono što priča Da ne izigravam ničijeg advokata - samo sam izneo moje iskustvo koje se razlikuje od tvog. Mislim da smo se složili da ipak ne stoje ocene koje AK i Parezanovića trpaju u isti koš. > Na svu sreću, dolaze predavači (PMF je u pitanju) sa > kojima je zadovoljstvo razgovarati, raditi i razmenjivati > mišljenja (Vitas na primer). Imam zadovoljstvo da pomenutog gospodina i lično poznajem, ali da ti ilustrujem relativnost gledanja: pogodi ko je autor reči "mekotvorina" ;)
razno.211 nbatocanin,
> Posle desetak minuta mog odgovaranja na pitanje > o funkcijskoj naredbi tog jezika, shvatim da čovek ne zna > razliku između funkcijske naredbe i funkcijskog > podprograma. Slušaj, ni malo ne dovodim u pitanje istinitost događaja, ali da nisi ipak pod utiskom pogrešio? Skoro sam 100% siguran da čovek ovo veoma dobro zna.
razno.212 nbatocanin,
> je bio nikakav :( Umesto da PMF postane centar > kompjuterskih nauka, čvor za komunikacije, (za šta ima i > opreme i kadrova i zaluđenih studenata) postao je ništa, > tj. slepo crevo koje proizvodi : Na žalost, potpuno se slažem sa tobom :(( Ne znam ko je kriv za ovo, ali jeste tako.
razno.213 nbatocanin,
>>> Knjiga koju ću pamtiti čitavog života: "Računari i >>> programiranje" na cca 400 strana. (po obimu i > razumljivosti podseća na kineske epove) Ne slažem se ni u kom slučaju. Ta knjiga je napisana 1979, kada je malo ko znao šta je računar, a ima neke kvalitete koje ni do danas nemaju udžbenici na našem jeziku. To je jedina naša knjiga koju sam ja video a da sadrži kompletan kurs za upoznavanje sa računarima: počev od uvoda, matematičkih osnova, hardverske organizacije do programiranja. Ponuđen je kompletan (i po meni veoma dobar) model na osnovu koga čitalac može da stekne veoma dobar uvid u sve važnije aspekte računarstva. E, sad: ta knjiga je napisana kao priručnik za III razred srednje škole, ali sigurno da nije bila predviđena da je prosečan srednjoškolac za godinu dana celu nauči. Ali, ko je želeo da nešto nauči, mogao je dosta toga naći u njoj. Osim malo previše matematičkog formalizma, ja toj knjizi mogu da uputim samo pohvale. Naravno, 1995. bi trebalo osavremeniti izdanje od 1979! Ipak je od tada prošlo _17_ godina. Uostalom, ko ne veruje, neka sam pogleda.
razno.214 ikordic,
RE: Tuning => Eh, da su jake mašine, jesu. Al' šta da kažem za 486DX4-100, tako => konfigurisan da SysInfo javi index 10 ;) (ne nije greška - deset) Naopičke vezan turbo sw? Isključen interni keš?
razno.215 velicko,
>+ Mislim da je pridržavanje normi bitan uslov da neka tehnička >+ disciplina uopšte funkcioniše, a kamoli da postigne svoju >+ svrhu. Tvoja izjava je korektna, uopšteno. Ali ne i u slučaju "crtanja" algoritma. >+ Kakva je to olakšica? Lakše je raditi po standardu. Po kom standardu. Jel onom iz 1966, ili možda iz 1972. ??? >+ BTW, kad god sam crtao algoritme, program je bio pre doveden >+ kraju. Manje grešaka u ideji, manje omaški u kodu, manje >+ vremena. Žao mi je što to sad radim jako retko. ): I ja koristim algoritme, ali mi ne treba pedeset lista A0 i komplet rapidografa. Mišljenja sam da je crtanje algoritma _______ prevaziđeno. Ja sednem uz kompjuter i napišem osnovni kostur. Tek kad je problem na taj način "rešen", onda na osnovu toga, dalje razrađujem program, tj, pristupam suvom kodiranju programa. Uostalom, ajde neka mi neko objasni, kako će da NACRTA algoritam, za bilo koji event driven način programiranja.
razno.216 kriss,
˙˙ i komplet rapidografa. Mišljenja sam da je crtanje algoritma ˙˙ prevaziđeno. Nikada. To je kao kada bi u školi prestala da se uče slova. Kada se slova savladaju, možeš da 'čitaš' sve jezike.
razno.217 velicko,
>+ Ne znam koliko ljudi na sezamu koristi MIDI na PC-u, ali oni Postavi isto pitanje u PC.UTIL:zvuk. Sigurno će se naći neko ko će ti odgovoriti :)
razno.218 velicko,
>+ Jel radi ovo još nekom? Jock. :)
razno.219 nbatocanin,
> Na primer, dozvoljava crtanje linija povezivanja suprotno > od smera kazaljke na satu, pa onda izmišlja neke > "preskoke" linija, poput preskoka kakve crtaju električari > na šemama. Hm, iskreno rečeno, ne deluje mi kao neki veliki greh. Nemam pojma zašto je to menjao.
razno.220 mdrazic,
> Milan Tuba, na primer. Izvanredan čovek, izvanredan profesor? A zna, za razliku od nekih drugih :), da i uradi što zamisli.
razno.221 dvesic,
> > Milan Tuba, na primer. Izvanredan čovek, izvanredan profesor? > > A zna, za razliku od nekih drugih :), da i uradi što zamisli. Ne znam čoveka, da ne grešim dušu, ali je računarska laboratorija PMF-a, sa stanjem u kojem je ;> upravo pod njegovim vođstvom ...
razno.222 madamov,
> Slušaj, ni malo ne dovodim u pitanje istinitost događaja, ali da nisi > ipak pod utiskom pogrešio? Skoro sam 100% siguran da čovek ovo veoma > dobro zna. Ne verujem da sam pogrešio, pogotovo kad se osvrnem na iskustvo ostalih prijatelja koji su kod njega polagali ispit, a u čije znanje ne sumnjam. Kako se kaže, čovek se uči dok je živ, možda je u međuvremenu naučio. B) Šalu na stranu, on stvarno nije razumeo ono što ja pričam, doduše možda nisam pričao kako je on to napisao u knjizi, ali je bilo nedvosmisleno jasno šta pričam.
razno.223 zurzul,
##> Naopičke vezan turbo sw? Isključen interni keš? U mojoj školi imaju (zamisli) 486DX2/66 VLB a video i kontroler su ISA. Samo me nemoj pitati kako ovo radi, moja 386-ica brže radi a ljudi se hvale da imaju 486-icu. :)
razno.224 velicko,
>+ ˙˙ i komplet rapidografa. Mišljenja sam da je crtanje >+ algoritma ˙˙ prevaziđeno. >+ >+ Nikada. To je kao kada bi u školi prestala da se uče slova. >+ Kada se Nije bilo baš tako. ;) Već : >+ i komplet rapidografa. Mišljenja sam da je crtanje algoritma >+ _______ Mislio sam na __crtanje__, kao loš način predstavljanja algoritma. I još jednom : _Meni_ više odgovara, da algoritme pišem nego da ih crtam.
razno.225 mdrazic,
>> > Milan Tuba, na primer. Izvanredan čovek, izvanredan profesor? > > Ne znam čoveka, da ne grešim dušu, ali je računarska laboratorija > PMF-a, sa stanjem u kojem je ;> upravo pod njegovim vođstvom ... Činjenice: 1. Čovek provodi dosta vremena U dotičnim prostorijama i RADI. 2. Od njegovog dolaska se povećala upotreba laboratorije u nastavne svrhe. Pošto i ja imam predmet gde mi treba mreža i PC-ji, do sada nisam imao ozbiljnih problema sa Novell-om (ako ne računam neke stanice sa kojih se istom nije moglo prići), instaliranom softveru za naše potrebe itd. Ranije mali-malo pa neko preforma- tira disk bez bekapa naravno :( 3. Komunikacije su sada nemerljivo bolje nego pre. Sada mogu da imam (i imam) svoj kućni računar kao čvor u mreži ( milanŽdrazic.... ) i to RADI, čak i kada nema komunikacije sa IBM3090-kama. 4. Ni meni se ne sviđa što već neko vreme par PC-ja ne može da se koristi jer je neki majmun zaštitio pristup istom BIOS passwordom, ali možda će se taj i pojaviti (pa ga ulovimo:). 5. Savezno takmičenje iz informatike je bilo u njegovoj organizaciji uz pomoć (malu) još par nas. Gore je sakupio 50-tak računara na kojima se moglo raditi u Basic-u, C-u i/ili Pascal-u. 6. Šta si to poželeo da radiš a nisi mogao ? Milan P.S. Kako ispiti?
razno.226 madamovic,
> => Eh, da su jake mašine, jesu. Al' šta da kažem za 486DX4-100, > tako => konfigurisan da SysInfo javi index 10 ;) (ne nije > greška - deset) > > Naopičke vezan turbo sw? Isključen interni keš? Možda.... nisam imao pristupa Setupu (Password). A nisam imao vremena baš da mašinu zagledam (Savezno srednjoškolsko takmičenje iz programiranja). Rekoh prof. Tubi da taj računar nije dobro konfigurisan, on je odgovorio da je u računaru neki spori kontroler (?) pa su morali malo da je "skresaju" da bi proradila.... Nikako im nije za uzor, more. Bila je skresana brzina ploče 20 puta. Prvi put da sam vidio 486DX4 koji je brz ko i 286 ;)
razno.227 madamovic,
> I ja koristim algoritme, ali mi ne treba pedeset lista A0 > i komplet rapidografa. Mišljenja sam da je crtanje algoritma > _______ > prevaziđeno. Ja takođe : zamislim program i počnem da pišem kostur, a onda zalazim u detalje, tj. prvo main pa funkcije, pa podfunkcije, pa.... > Ja sednem uz kompjuter i napišem osnovni kostur. > Tek kad je problem na taj način "rešen", onda na osnovu toga, > dalje razrađujem program, tj, pristupam suvom kodiranju > programa. I ja koristim ovaj način, rekurzivno razvijam program ;)
razno.228 dvesic,
>> Činjenice: Odmah da se pospem pepelom i da kažem da prethodna poruka NIJE bila zlonamerni komentar, nego samo presek mog raspoloženja posle nekoliko poseta laboratoriji. >> 1. Čovek provodi dosta vremena U dotičnim prostorijama i RADI. To cenim, zaista. Problem je što sam na neki način učestvovao u sređivanju te laboratorije (instalacija softvera, noćna dežursta) ostavio jedno stanje i posle nekoliko meseci (8) došao u tu istu laboratoriju. >> nastavne svrhe. Pošto i ja imam predmet gde mi treba mreža i >> PC-ji, do sada nisam imao ozbiljnih problema sa Novell-om (ako >> ne računam neke stanice sa kojih se istom nije moglo prići), To je u redu. Problem je što je mene u dva dana zateklo dva padanja Novell servera ( 3.12 ) što NIKAKO nije karakteristika dobro postavljenje mreže (znam, jer sam postavio 5 mreža od 4 do 25 stanica). Komentar dežurnog je bilo : "Šta ćeš, dešava se. Sada ću da ga podignem" - što mi je iniciralo da to nije sporadična pojava. >> 3. Komunikacije su sada nemerljivo bolje nego pre. Sada mogu >> da imam (i imam) svoj kućni računar kao čvor u mreži ( >> milanŽdrazic.... ) i to RADI, čak i kada nema komunikacije sa >> IBM3090-kama. Lepo. Šta se radi na DEC serverima, zašto nije urađena bar UUCP veza prema FON-u ili nekom drugom čvoru u BeoInternetu ? Gde je Internet adresa PMF-a ? Modem postoji, postoji i telefon, ljudi su tu (Nebojša Vasiljević, prof. Tuba, Goran Nenadić), gde je problem ? >> 4. Ni meni se ne sviđa što već neko vreme par >> PC-ja ne može da se koristi jer je neki majmun zaštitio >> pristup istom BIOS passwordom, ali možda će se taj i pojaviti >> (pa ga ulovimo:). Ovo ni ne treba komentarisati. Ako neko treba da zaštiti BIOS to je prof. Tuba ili neko njemu podređen. >> 5. Savezno takmičenje iz informatike je bilo >> u njegovoj organizaciji uz pomoć (malu) još par nas. Gore je >> sakupio 50-tak računara na kojima se moglo raditi u Basic-u, >> C-u i/ili Pascal-u. U redu. >> 6. Šta si to poželeo da radiš a nisi mogao ? Nekoliko puta sam došao i od igranja DOOM-a, TIE FIGTHERA i sličnih "edukativnih" programa nije moglo da se nađe slobodno mesto za terimalom. Ne kažem da se mora naći ali TVRDIM da ona laboratorija nije tome namenjena. Jak hardver, jak softver a rezultati u najmanju ruku polovični. Još jednom, ovo nije kritika ili kukanje u smislu "ne valja ovo, ne valja ono - a ja ne znam kako bih da sam na njihovom mestu". Zbog onoga što sam video samo sam žestoko razočaran - a ne mora tako da bude. >> P.S. Kako ispiti? Dobro :)
razno.229 kale,
BIOS password se da poništiti i hardverski. Ako imate uputstvo za ploče trebalo bi da piše tamo, ako nemate, svodi se na pražnjenje CMOS-a. Ako imate identičnu konfiguraciju na nekom neblokiranom računaru, možete da prepišete ceo CMOS iz njega (i da ne otvarate računar). Pretpostavljam da bi upalio i upis slučajnog sadržaja, jer bi računar primetio da ne odgovara checksum, pa bi ga verovatno sam resetovao. Pozdrav!
razno.230 mdrazic,
> Lepo. Šta se radi na DEC serverima, zašto nije urađena bar UUCP veza > prema FON-u ili nekom drugom čvoru u BeoInternetu ? Gde je Internet > adresa PMF-a ? Modem postoji, postoji i telefon, ljudi su tu (Nebojša UUCP koliko se ja u to razumem radi, svakodnevno razmenjuje poštu sa FON-om. Moja adresa (na mom računaru kao domenu) je milanŽdrazic.matf.bg.ac.yu i sa svog PC posredstvom UUPC (DOS varijanta UUCP valjda) mogu da razmenjujem poštu. Za ostalo u vezi UUCP ne znam. Milan
razno.231 mmitrovic,
reply to RACUNARI.2/2.1339 ::::: Ne tvrdim da je prof. Parezanović najidealnije stvorenje koje hoda ::::: ovim prostorima, ali osećam potrebu da kažem moje lično iskustvo sa ::::: čovekom, jer se bitno razlikuje od uvreženog stava da se radi o ::::: neznalici koja koristi položaj. Nije on neznalica, on je dobar u onome što radi, samo što je njegovo poimanje računarstva malo zastarelo, pa je i ono što radi malo zastarelo. ::::: Što se tiče knjiga, ono što sam ja pročitao opet je bilo u redu. Sve ::::: knjige su pažljivo pisane i ja nisam našao nikakvih grešaka. Ali, ::::: lako ćete me razuveriti tako što ćete uzeti neku od njegovih knjiga i ::::: citirati relevantni deo ;) "Računarstvo i Informatika", Nedeljko Parezanović, Beograd 1988. Knjiga se koristila u I razredu srednje, po starom sistemu, za upoznavanje učenika programersko-matematičkog smera sa računarima. Srećom, ja sam u to doba ('89) znao sve te gluposti, a i profa je bio otvorenog uma, pa sam se sačuvao. Međutim, moji drugovi su vukli te termine sve do treće, kada nam je došao novi profa, bacio sve knjige i počeo da predaje po svome. Inače bi oni i dan danas govorili ukrivo. Knjiga sadrži gomilu umotvorina, tipa ulazno/izlazni organ, ulazni prihvatnik (?!? vezan je za tastaturu, valjda je mislio na drajver za tastaturu?). ::::: Za ostalo ne znam - čuo sam dosta loših stvari od raznih ljudi kojima ::::: nemam razloga da ne verujem, ali, opet da kažem, ja takvih iskustava ::::: nisam imao. Bio sam par puta kod njega na predavanju sa drugom, čovek je veoma harizmatičan, da ne kažem impresivan, međutim ima nekih vrlo loših osobina, među kojima je i prevelika autoritativnost. Suviše je samouvuren da bi prihvatio drugačije mišljenje, bar ne javno. Imao sam već posla sa sličnim ljudima, pa ću ti reći kakav utisak imam o njemu. - Bolje nemoj da mu protivrečiš na predavanjima, kad budeš video da je nešto pogrešio, bolje ćuti ili bar glumi da si ubeđen. Njega ubediti nećeš, jer za njega prihvatanje tvoje ispravke pred celom klasom znači poraz autoriteta. Može još da ti se desi da te ošteti na ispitu. - Iz istih razloga, kad si nasamo sa njim možeš da razglabaš i polemišeš sa njime o svemu. Pošto njegov autoritet više nije u pitanju, imaš veće šanse da ga ubediš ili čak impresioniraš (ako ti je to cilj ;)). - Kad lepo sa njim postupaš, možeš od njega mnogo da dobiješ, bezuslovno. (što uotalom znaš i sam). - On misli da je jedini merodavan da odredi šta će se i kako raditi, ne samo na njegovoj katedri (na šta, normalno, ima pravo) već i šire. Inače, veoma je dobro povezan sa garniturama, i ima puno veza po ministarstvima. To je iskoristio da progura svoj projekat za upis u srednje škole (koji je uradio sa svojim timom asistenata) i za njega pokupi ili 60.000DEM ili 200.000 DEM (ove dve cifre mi se vrte po glavi, ali ne znam tačno koja je, verovatnije je 60k). Program je rađen iz više delova, od kojih su glavna dva. Jedna je pisan u, mislim, Cliperu i u njemu je urađen samo unos (?!?) podataka, odakle se podatci eksportuju u TXT fajl koji učitava program u FORTRANU i koji žvaće te podatke. Sva ova skalamerija je izvedena da bi se ostvario uslov (jelte javnog) konkursa ministarstva prosvete u kojem je stojalo da program mora da radi sa DBF fajlovima (?!?). Na isti konkurs svoj projekat je dao i jedan profesor iz MGe (ljubazan čile sa bradom, ne sećam se prezimena) koji je uradio program zajedno sa svojim učenicima i koji je bio, jelte, iz jednog dela i radio mnogo brže i bolje od Dr-ovog. Naravno ne moram da pominjem da konkursna komisija verovatno nije ni pogledala taj projekat Bio je glat odbijen. Mislim, da me pogrešno ne razumete, njemu treba odati sva priznanja što je u vreme kad su se ovce čuvale, počeo da uvodi računare. Međutim, slaba vajda od toga, ako je veća dara od mere. Smeta mi što koristi svoj trenutni položaj da uspori prodor računara na PMF, samo zato što on ne može da se adaptira dovoljno brzo. Kao kad daš detetu Abacus i onda mu ne daš da raste jer će naučiti da koristi digitron. (u, al mi je poređenje :)) )
razno.232 mdave,
Subject: Re: Parezanović > >>> Knjiga koju ću pamtiti čitavog života: "Računari i > >>> programiranje" na cca 400 strana. (po obimu i > > razumljivosti podseća na kineske epove) > > Ne slažem se ni u kom slučaju. Ta knjiga je napisana 1979, kada je ........... > aspekte računarstva. E, sad: ta knjiga je napisana kao priručnik za > III razred srednje škole, ali sigurno da nije bila predviđena da je > prosečan srednjoškolac za godinu dana celu nauči. Ali, ko je želeo Ono "skroz gore" i jeste napisano iz perspektive jednog srednjoškolca. :) Danas mi ne pada na pamet da prelistam to ponovo (eno je na ormanu, pu, pu), možda bih i promenio mišljenje, ko zna. :) BTW, sad se setih, spomenuo si čini mi se i neki "višak matematike" (citiram iz glave, sorry). Sa tim sam se sretao više puta u životu (na moju veliku žalost), PMF sam napustio kad sam ukapirao ono što je neko napisao skoro - da odatle izlaze matematičari, nikakvi programeri.
razno.233 spantic,
> jedan profesor iz MGe (ljubazan čile sa bradom, ne sećam se prezimena) > koji je uradio program zajedno sa svojim učenicima i koji je bio, jelte, > iz jednog dela i radio mnogo brže i bolje od Dr-ovog. Naravno ne moram Profesor Čabarkapa, verovatno :) Moj nekadašnji razredni starešina. Sjajan čovek :)
razno.234 kenza,
(;> radi sa DBF fajlovima (?!?). Na isti konkurs svoj projekat je dao i (;> jedan profesor iz MGe (ljubazan cile sa bradom, ne secam se prezimena) Verovatno Cabarkapa Milan, ako ima bradu.
razno.235 mdrazic,
> ministarstvima. To je iskoristio da progura svoj projekat za upis u > srednje škole (koji je uradio sa svojim timom asistenata) i za njega > pokupi ili 60.000DEM ili 200.000 DEM (ove dve cifre mi se vrte po glavi, > ali ne znam tačno koja je, verovatnije je 60k). Program je rađen iz više Odakle ti ovi podaci? Za vreme izrade paketa (ako se to sme tako nazvati) koje je trajalo bar godinu dana, ljudi koji su bili angažovani na tom poslu su kukali da su dobili neke mizerne pare. Stekao sam utisak da je upravo to i bio razlog takođe mizernog kvaliteta paketa (barem kakvog sam ga ja video). Sve su se stideli da mi ga pokažu. Nagradno pitanje: da li je tih para bilo i ko ih je uzeo? Pre dosta godina stvarno su dobijene velike pare preko naučnog (!?) projekta za razvoj softvera za fakultetske studentske službe. Od tog softvera se koristio samo deo za rang liste na prijemnom i to ne na svim fakultetima gde je softver (i Pupinov hardver) instaliran. Da nisi pomešao sa ovim projektom? > delova, od kojih su glavna dva. Jedna je pisan u, mislim, Cliperu i u > njemu je urađen samo unos (?!?) podataka, odakle se podatci eksportuju u > TXT fajl koji učitava program u FORTRANU i koji žvaće te podatke. Sva Pa kad angažovani programer nije znao(la) drugi jezik ;> > ova skalamerija je izvedena da bi se ostvario uslov (jelte javnog) > konkursa ministarstva prosvete u kojem je stojalo da program mora da > radi sa DBF fajlovima (?!?). Na isti konkurs svoj projekat je dao i Za takav posao je DBF sasvim primeren format. Da ne bi možda trebao neki Oracle ili DB2 ? Ne daj bože COBOL ? Milan
razno.236 nbatocanin,
> "Računarstvo i Informatika", Nedeljko Parezanović, Beograd > 1988. Ovo nisam čitao (mislim). > - Kad lepo sa njim postupaš, možeš od njega mnogo da dobiješ, > bezuslovno. (što uotalom znaš i sam). Hm, nisam siguran da razumem na šta se odnosi ovo "znaš i sam", ali samo da napomenem da sa prof. Parezanovićem nikad nisam ništa radio na poslovnom planu. Polagao sam kod njega dva ispita, pozajmljivao sam par puta knjige, desetak puta neobavezno razgovarao ili mu pokazao neki program, on mi je pomogao da radim na računaru u laboratoriji i to je to. > Međutim, slaba vajda od toga, ako je veća dara od mere. Smeta mi > što koristi svoj trenutni položaj da uspori prodor računara na PMF, > samo zato što on ne može da se adaptira dovoljno brzo. Nije mi sasvim jasno kako sad "koristi položaj" ako je običan profesor (nije šef katedre odavno). Koliko znam, o nabavci opreme i ostalog odlučuju drugi? O onim projektima ne znam ništa i ne bi da komentarišem, ali da je lepo, nije.
razno.237 spantic,
> Za takav posao je DBF sasvim primeren format. Da ne bi možda trebao > neki Oracle ili DB2 ? Ne daj bože COBOL ? Baš tako. Oracle. Primer odlične organizacije i preciznosti je bio prošlogodišnji prijemni za tehničke fakultete koji je uradio RCUB. Projekat je bio urađen baš na Oraclu. Nije tu problem u formatu (mada...). Stvar je u organizaciji podataka, sigurnošću, unosu i mnogim drugim stvarima koji su misaona imenica za Clipper i DBF-olike sisteme. Izgovor kako prijemni nije dovoljno velika stvar da se poteže ne stoji nikako. Ko ne veruje kakvim se sve podacima manipuliše tu samo neka pogleda prijavu. Uostalom, hajde da se takmičimo. Neka postoji baza podaka sa recimo 10000 zapisa o kandidatima i traži se koji su sve kandidati iz MG-a bili među prvih 100 na upisu na Elektrotehnički fakultet šta misliš gde će se pre dobiti odziv? Inače, relani problem od prošle godine kada je sin profesora Jovanovića tvrdio da nema nikog do MG-ovaca sve do 50-tog mesta na rang listi. Ovde je naravno reč o manjem poslu, ali to svejedno ne znači da treba da se radi šalabajzerski.
razno.238 vitez.koja,
#=> Inače, relani problem od prošle godine kada je sin #=> profesora Jovanovića tvrdio da nema nikog do MG-ovaca sve do #=> 50-tog mesta na rang listi. Peti na spisku za etf, nije bio iz MG. sk
razno.239 mdrazic,
>> Za takav posao je DBF sasvim primeren format. Da ne bi možda trebao >> neki Oracle ili DB2 ? Ne daj bože COBOL ? > > Baš tako. Oracle. Primer odlične organizacije i preciznosti je bio > prošlogodišnji prijemni za tehničke fakultete koji je uradio > RCUB. Projekat je bio urađen baš na Oraclu. Vrlo je neozbiljno za takav program (za prostiju evidenciju za srednje i/ili osnovne škole) preporučivati Oracle (možda pod Unix-om?). Razmisli da li to može da se koristi na 286/1MB računarima koji recimo postoje u školama? Koliko treba platiti Oracle za svaku školu, ili ćemo ga krasti naveliko i strepeti da Oracle ne tuži ministarstvo za ogromnu sumu? > Nije tu problem u formatu (mada...). Stvar je u organizaciji > podataka, sigurnošću, unosu i mnogim drugim stvarima koji su > misaona imenica za Clipper i DBF-olike sisteme. Tačno je da Oracle sigurnost podataka održava u samom DBMS sistemu automatski, kao i transakcioni mehanizam. Ali je isto tako tačno da se sve to može uraditi i u Clipperu ako se malo potrudiš i poštuješ relacioni model i sam organizuješ transakcije kako teorija kaže. Znači, nije nemoguće, samo se treba potruditi ili uzeti neku biblioteku koja to olakšava (ObjectDB, Advantage). Ako radiš ne poštujući pravila struke onda si naravno u potencijalno teškoj situaciji i tada je stvarno bolje da uzmeš Oracle koji vodi računa umesto tebe o tim stvarima. > Izgovor kako prijemni nije dovoljno velika stvar da se poteže > ne stoji nikako. Ko ne veruje kakvim se sve podacima manipuliše > tu samo neka pogleda prijavu. Uostalom, hajde da se takmičimo. Hajde. Tu sam te čekao. Ove godine na mrskom ti Clipperu organizujemo prijemni ispit na šest fakulteta BU (Filozofski, Medicinski, Biološki, Stomatološki, Farmaceutski i Poljoprivredni) sa ukupnim brojem kandidata većim nego na tehničkim fakultetima. Merićemo recimo generisanje rang liste :) Koliko je potrebno tom paketu pisanom u Oracle-u ? Prošle godine sam se začudio kad su mi rekli koliko je to trajalo. Ili recimo prosečno pokazani uspeh iz škole/testa/ukupno po srednjim školama, po opštinama, po regionima, po područnim jedinicama. Vlada zabluda da se na Oracle-u posao brže završi nego na Clipperu. Ustvari, kada izjednačiš hardver (procesor, disk, RAM) na kome se radi ispada da Clipper program brže završi posao od Oracle-a (zato što Oracle automatski radi još okješta u pozadini što prvi ne radi). Ne daj Bože da još Clipper program (odnosno projekt) svesno/namerno odstupi od relacionog modela u cilju ostvarenja veće brzine rada :) Prijava na konkurs uopšte nije merilo složenosti posla, štaviše je u ovom slučaju relativno prosta (iako kod nas uzimamo više podataka nego na tehničkim fakultetima:). Složenost posla se recimo ogleda u - izboru načina organizacije ispita (dodatno šifrovanje ili ne, unos odgovora ili sračunatih poena, zajednička ili odvojene rang liste i slično) a da to sam korisnik izabere na licu mesta prema svojoj konkretnoj organizaciji ispita. - da ceo paket radi bez celog računskog centra uz njega, tj. da osoblje iz studentskih službi i/ili upisnih komisija može samostalno da odradi ceo posao (uključujući i sam upis) bez neophodne podrške stručnjaka/autora. Naravno da ćemo nadgledati šta se i kako radi, ali za samo funkcionisanje paketa nije neophodno naše prisustvo. > Ovde je naravno reč o manjem poslu, ali to svejedno ne znači da > treba da se radi šalabajzerski. Može se tako uraditi posao i na Oracle-u, to nije karakteristika alata koji koristiš, već projekta i implementacije. Milan P.S. Jesi li ti jedan od autora pomenutog softvera za prijemni ispit? Ili možda radiš nešto na prijemnom? Biću dežuran na Sajmu na prijemnom na tehničke fakultete pa tamo možemo popričati.
razno.240 spantic,
> Peti na spisku za etf, nije bio iz MG. Znam da nije, ali ti podaci su postojali u bazi samo ih je trebalo brzo iskopati.
razno.241 spantic,
> Vrlo je neozbiljno za takav program (za prostiju evidenciju za srednje > i/ili osnovne škole) preporučivati Oracle (možda pod Unix-om?). > Razmisli da li to može da se koristi na 286/1MB računarima koji > recimo postoje u školama? Koliko treba platiti Oracle za svaku > školu, ili ćemo ga krasti naveliko i strepeti da Oracle ne tuži > ministarstvo za ogromnu sumu? Bojim se da nije. Tvoj pristup govori da malo razmišljaš o jednoj dosta značajnoj stvari koja je kod nas maltene zapostavljena, a to je povezanost i dostupnost baza. Onako kako bi trebalo da bude je da se sve te baze mogu lako povezati sa bazom Ministarstva. Naravno, od toga za sada nema ništa. Što se izvršavanja na 286 mašinama tiče čak i na njima Oracle 5 radi kao znaj. Sa 1 MB je naravno preporučljivije koristiti recimo C kao host jezik, ali sve će raditi. Što se piratizovanja tiče, zaista mi je drago što si to spomenuo. Tačno je da je ORACLE cenio svoje proizvode po zaista pljačkaškim cenama, ali tačno je da je čak i kod njih prisutna korekcija tog stava. > Tačno je da Oracle sigurnost podataka održava u samom DBMS sistemu > automatski, kao i transakcioni mehanizam. Ali je isto tako tačno > da se sve to može uraditi i u Clipperu ako se malo potrudiš i > poštuješ relacioni model i sam organizuješ transakcije kako teorija Sam si lepo rekao, to Clipper kao takav ne podržava i to je to. Možeš da simuliraš transakcije, možda ćeš mi zameriti na takvom izrazu, ali on zaista stoji. Sad ćeš mi reći da nikad nisam ni video Clipper i da spadam u kategoriju akademskih mrzilaca istog ;) Ali, sticajem okolnosti ipak nisam, čak sam radio sa njim, uključiv i ispravke. > Merićemo recimo generisanje rang liste :) Koliko je potrebno tom > paketu pisanom u Oracle-u ? Prošle godine sam se začudio kad su > mi rekli koliko je to trajalo. Ne vidim čemu mesta čuđenju. > Ili recimo prosečno pokazani uspeh iz škole/testa/ukupno po > srednjim školama, po opštinama, po regionima, po područnim jedinicama. Želiš mi reći da ste pokrili sve moguće strane? Kao na primer ono pitanje? > Može se tako uraditi posao i na Oracle-u, to nije karakteristika > alata koji koristiš, već projekta i implementacije. Apsolutno, tu si u pravu. Ipak nešto se ne sećam da možeš postaviti upit nad bazom, bez da pišeš program za to kod Clippera? > P.S. Jesi li ti jedan od autora pomenutog softvera za prijemni ispit? > Ili možda radiš nešto na prijemnom? Biću dežuran na Sajmu na > prijemnom na tehničke fakultete pa tamo možemo popričati. Nisam :) To su mi doduše sve kolege sa fakulteta iz iste generacije koji rade U RCUB-u. Ja ne radim trenutno na Univerzitetu. Sajam, Bože kao da je juče bilo :))
razno.242 vitez.koja,
#=> dobiti odziv? Inače, relani problem od prošle godine #=> kada je sin profesora Jovanovića tvrdio da nema nikog #=> do MG-ovaca sve do 50-tog mesta na rang listi. Ne znam ko je prof Jovanović, a ne znam ni koji mu je sin, ali zašto bi se potresao na ovakve smešne izjave. Realan problem? ;) Pas laje, karavan prolazi... (Za gledaoce sa jeftinijim ulaznicama, mislim da je među prvih deset sedam ili osam bilo iz MGa; za prvog znam sigurno).
razno.243 mdrazic,
>> Vrlo je neozbiljno za takav program (za prostiju evidenciju za srednje >> i/ili osnovne škole) preporučivati Oracle (možda pod Unix-om?). > Bojim se da nije. Tvoj pristup govori da malo razmišljaš o > jednoj dosta značajnoj stvari koja je kod nas maltene zapostavljena, > a to je povezanost i dostupnost baza. Onako kako bi trebalo da bude > je da se sve te baze mogu lako povezati sa bazom Ministarstva. Naravno, > od toga za sada nema ništa. Baš o tome ja puno razmišljam, i po pitanju povezivanja u vezi studentskih službi, i po pitanju povezivanja bibliotečkog softvera (uzajamna katalogi- zacija je za sve 'eksperte' smrt tema). Šta ti to znači povezanost i dostupnost baza? Da li to znači da nekom spolja daješ puno kontrolu? U konkretnom slučaju proste evidencije u školama jedino je potreban transfer podataka iz škola u ministarstvo. Tu nema nikakve potrebe ni za client/server već se sve informacije prenose file transferom u nekoj formi. Ta forma je čak poželjno da bude nezavisna od konkretnog softvera (definisana nekim prihvaćenim dogovorom), baš u cilju da omogućiš da na terenu po školama mogu da koriste i Clipper, i Oracle (ko hoće) a da podatke prosleđuju zainteresovanoj strani (ministarstvo) u nekoj standardnoj formi. To može biti neki struktuirani ASCII, a što da ne i DBF kojeg većina DBMS-ova prepoznaje. Za dostupnost i povezanost baza ne treba biti uslov da sve mora biti rađeno u Oracle-u (na primer), već treba u aplikacijama poštovati postavljene standarde i protokole za povezivanje koji su nezavisni od korišćenog hardvera i softvera. > Što se izvršavanja na 286 mašinama tiče > čak i na njima Oracle 5 radi kao znaj. Sa 1 MB je naravno preporučljivije > koristiti recimo C kao host jezik, ali sve će raditi. Eto vidiš. Em što Oracle traži veće resurse nego Clipper, em to debelo košta. Pomnoži broj škola cenom run-time Oracle sistema koji je potreban, dodaj tome probleme sa potrebnim prostorom na disku, instalaciju, itd. pa će ti biti jasno zašto ZA OVAJ POSAO smatram da je DBF format tabela primeren (a i Clipper ili Fox kao alat). Lakše se distribuira aplikacija (jedan EXE, jedna disketa), run-time ne košta ništa, dosta je 640K RAM (može i XT), malo mesta na disku, više ljudi poznaje DBF nego Oracle format,... >> Tačno je da Oracle sigurnost podataka održava u samom DBMS sistemu >> automatski, kao i transakcioni mehanizam. Ali je isto tako tačno >> da se sve to može uraditi i u Clipperu ako se malo potrudiš i >> poštuješ relacioni model i sam organizuješ transakcije kako teorija > > Sam si lepo rekao, to Clipper kao takav ne podržava i to je to. > Možeš da simuliraš transakcije, možda ćeš mi zameriti na takvom > izrazu, ali on zaista stoji. Sad ćeš mi reći da nikad nisam ni > video Clipper i da spadam u kategoriju akademskih mrzilaca istog ;) Sigurno da ne podržava ako pišeš aplikaciju ne vodeći računa o ovim stvarima. Ali ako sam o tome vodiš računa (jeste veći napor nego u Oracle-u koji sam to radi) možeš isto napraviti pouzdan sistem. Sa druge strane, u Clipperu se neke druge stvari mogu lakše i brže raditi nego u Oracle-u (ne moraš ni imati glavni ključ;) Za ozbiljne projekte je Clipper POTENCIJALNO lišiji alat od Oracle-a zato što ne vodi automatski računa o standardnim pravilima zanata (integritet, transakcije) pa je zato mnogo lakše napisati lošu aplikaciju u Clipperu nego u Oracle-u. Naročito ako programeri nisu majstori svog zanata. I jezik FORTRAN ti omogućava da brzo nešto uradiš (implicitne deklaracije, automatska konverzija raznih tipova brojeva, kompleksni brojevi, standardne ugrađene funkcije, common zone) bez mnogo uplitanja u 'detalje', ali u C jeziku ipak imaš veću slobodu, i mada za isti problem treba više da se potrudiš u C-u, smatramo C jezik savremenijim i poželjnijim. A i inženjeri lakše svare FORTRAN nego C programiranje. > Ali, sticajem okolnosti ipak nisam, čak sam radio sa njim, uključiv > i ispravke. Šta si ('čak') i URADIO u njemu (da i danas radi)? O kakvim se 'ispravkama' radi? >> Merićemo recimo generisanje rang liste :) Koliko je potrebno tom >> paketu pisanom u Oracle-u ? Prošle godine sam se začudio kad su >> mi rekli koliko je to trajalo. > > Ne vidim čemu mesta čuđenju. Rekoše mi da je prošle godine u RCUB-u trajalo pola sata ili možda dva, ne sećam se, ali bitno duže nego kod istog posla kod nas. >> Ili recimo prosečno pokazani uspeh iz škole/testa/ukupno po >> srednjim školama, po opštinama, po regionima, po područnim jedinicama. > > Želiš mi reći da ste pokrili sve moguće strane? Kao na primer ono > pitanje? Ne, tvoje pitanje se ne nalazi u našem meniju ;), ali pomenuti izveštaj kao potreban i poželjan (ne i obavezan) postoji :) I njega može dobiti svaki službenik studentske službe. A za tvoj izveštaj pitanje je kako bi ga taj isti službenik dobio. A ako ga ne dobija službenik nego neko ko zna baze podataka (tj. Oracle) onda ne vidim zašto se takav izveštaj ne bi i iz običnog dBASE-a dobio za kratko vreme. Uopšte nije isto kada se aplikacija vrti u računskom centru pod stalnom kontrolom i opsluživana od strane stručnih lica/autora/programera i ako treba da radi bez njih, tj. da sami službenici mogu samostalno da rade. > Apsolutno, tu si u pravu. Ipak nešto se ne sećam da možeš postaviti > upit nad bazom, bez da pišeš program za to kod Clippera? A dClip? dBASE? ReportWriter? BandIt? >> P.S. Jesi li ti jedan od autora pomenutog softvera za prijemni ispit? > Nisam :) To su mi doduše sve kolege sa fakulteta iz iste generacije > koji rade U RCUB-u. Pozdravi mi puno kolege, baš sam tamo bio pre neki dan i lepo se napričasmo. Videćemo se verovatno i na prijemnom ispitu. Milan
razno.244 spantic,
> Ne znam ko je prof Jovanović, a ne znam ni koji mu je sin, ali > zašto bi se potresao na ovakve smešne izjave. Realan problem? ;) > Pas laje, karavan prolazi... Upravnik RCUB-a ;) A nije poenta što se potresao, već da je bilo interesantno videti kako zaista stoje stvari. BTW, bilo ih je oko dvadesetak :)
razno.245 spantic,
> Šta ti to znači povezanost i dostupnost baza? Da li to znači da nekom > spolja daješ puno kontrolu? U konkretnom slučaju proste evidencije Zavisi od toga šta se traži. Ako je slučaj kao što si izneo, odnosno samo da seizvrši transfer podataka, manipulacija se zaista da izvršiti i tako. Što je sa vremenskog stanovišta naravno otegnuto. Ipak, pošto to kod nasiinače nije mnogo ažurno, a s obzirom i na ostale primedbe, slažem se da je jeftiniji način,što naravno ne znači i da je bolji, no koliko para toliko i muzike :( > i mada za isti problem treba više da se potrudiš u C-u, smatramo > C jezik savremenijim i poželjnijim. A i inženjeri lakše svare > FORTRAN nego C programiranje. Iskreno ne mislim da je i sada tako. Meni je, priznajem, FORTRAN prva ljubav, još sa VAX-a :) ali danas mnogi lakše vare i koriste C, a pogotovu C++. Što opet ne znači da FORTRAN izumire ;) > Šta si ('čak') i URADIO u njemu (da i danas radi)? > O kakvim se 'ispravkama' radi? Da li je par specijalizovanih IS dovoljno? Plus projekat za još jedan, u nekoliko faza, čije je kodiranje radio za mene bdm.? Sve i dan danas radi, s tim što projekat startuje po iteracijama. Pitanja transakcija su detaljno urađena u svima. Ali da sam time zadovoljan, veruj mi da nisam. Zašto su rađena u Clipperu? Jednostavno zato što je naručilac posla zahtevao da radi pod DOS-om i Novell-om, slučaj IS pejdžing centrale, dok sam ja želeo da koristim SCO UNIX i ORACLE. Ko plaća taj i odlučuje pa sam uzeo sledeći alat koji mi je bio tada najisplativiji. Razlog, cena. I to je to.
razno.246 mdrazic,
>> Šta ti to znači povezanost i dostupnost baza? Da li to znači da nekom >> spolja daješ puno kontrolu? U konkretnom slučaju proste evidencije > > Zavisi od toga šta se traži. Ako je slučaj kao što si izneo, odnosno > samo da seizvrši transfer podataka, manipulacija se zaista da izvršiti > i tako. Što je sa vremenskog stanovišta naravno otegnuto. Ipak, pošto > to kod nasiinače nije mnogo ažurno, a s obzirom i na ostale primedbe, > slažem se da je jeftiniji način,što naravno ne znači i da je bolji, no > koliko para toliko i muzike :( Ma kakve pare i muzika? Koji bi sistem povezivanja po tebi bio dobar da se u ministarstvo skupe podaci iz oko 500 srednjih i XXXX osnovnih škola? Da ministarstvo zove on-line škole, ili obrnuto, ili...? Nije loše u ministarstvu instalirati nešto tipa BBS-a pa da škole upload-uju, ali to zahteva modeme, komunikacioni softver, obuku za taj kom. softver i niz dodatnih problema. 'Frizbinet' pomoću disketa je ipak za ovaj posao dovoljan i primeren. >> Šta si ('čak') i URADIO u njemu (da i danas radi)? >> O kakvim se 'ispravkama' radi? > > Da li je par specijalizovanih IS dovoljno? Plus projekat za još jedan, Konkretno koje poslove rade ti IS ? > Zašto su rađena u Clipperu? ... > Razlog, > cena. I to je to. A to je i bio moj motiv za proglašavanje Clipper-a i DBF formata primerenim za posao proste evidencije po puno razuđenih škola u zemlji Srbiji. Vidiš da i sam dođeš do istog zaključka :) Milan
razno.247 spantic,
> Konkretno koje poslove rade ti IS ? Uglavnom vezane za komunikaciju. > zemlji Srbiji. Vidiš da i sam dođeš do istog zaključka :) :) Pa ja to nisam negirao. To što sam ja toga svestan, ne znači i da mi se sviđa. Clipper kao generalni alat ima suviše rupa. Mogu se zakrpati naravno, ali dok se napišu biblioteke za korisnički interfejs, simuliranje transakcija i slično, treba dosta vremena koje se može mnogo produktivnije iskoristiti. Jasan je razlog zašto ljudi koji su uložili dosta truda u razvoj alata za Clipper neće od njega odustati, ali onome ko tek kreće jeste lep savet da ga zaobiđe.
razno.248 jasicp,
> Clipper kao generalni alat ima suvise rupa. Mogu se zakrpati naravno, > ali dok se napisu biblioteke za korisnicki interfejs, simuliranje Potpuno se slazem. Daleko od toga da neko ko programira u Clipperu nije, po definiciji, ozbiljan profesionalac. Ali ipak je Clipper mnogo dostupniji i amaterima jer je laksi za upotrebu od C++ i Object Pascala, pa tako ima medju "kliperasima" dosta suma. Imao sam srecu da sam poceo sa drugim jezicima za baze podataka, bolje receno bibliotekama, pa sam posle zbog Clipperove popularnosti presao na njega. Medjutim, to je kratko trajalo. Jednostavno mi ne pada na pamet da radim u kliperu pored .cpp ili .pas mogucnosti. To je bre druga planeta. Za trivijalne programe je kliper bolji, ali ko ume, bolje je u jacim jezicima.
razno.250 kanki,
Ima li nacina de se Hrvatska dobije telefonom, ako ima...
razno.251 guta,
Mislim da sam video u novinama oglas neke agencije (?!) koja nudi razgovor sa otcepljenim republikama iz vašegŠži stana. Kako to izvode, kolika je cena i koliko je t pouzdano, ne znam, ali sam siguran da to postoji. Oglas se može naći (skoro) svaki dan u dnevnoj štampi. pz, Guta
razno.252 michelle,
> Mislim da sam video u novinama oglas neke agencije (?!) koja nudi > razgovor sa otcepljenim republikama iz vasegŠži stana. Kako to izvode, > kolika je cena i koliko je t pouzdano, ne znam, ali sam siguran da to > postoji. Oglas se moze naci (skoro) svaki dan u dnevnoj stampi. Koliko sam juce cuo, to se radi preko USA, i cena razgovora je oko 7 Din/minut. Za cenu ne znam da li je za korisnike, ili za agencije koje pruzaju tu uslugu. Tehnika je jednostavna: na doticnom broju u USA postoji uredjaj koji preusmerava pozive prema CRO i prema BiH (gde moze). pozdrav, mikele
razno.253 kanki,
>> Koliko sam juce cuo, to se radi preko USA, i cena razgovora je >> oko 7 Din/minut. Za cenu ne znam da li je za korisnike, ili za >> agencije koje pruzaju tu uslugu. Tehnika je jednostavna: na >> doticnom broju u USA postoji uredjaj koji preusmerava pozive >> prema CRO i prema BiH (gde moze). Da ne znaš koji je to možda broj u USA i ima li neŠto slično neđe u Evropi... Takav broj sam tražio prije nekih par dana ali :(
razno.254 michelle,
>>> agencije koje pruzaju tu uslugu. Tehnika je jednostavna: na >>> doticnom broju u USA postoji uredjaj koji preusmerava pozive >>> prema CRO i prema BiH (gde moze). > Da ne znas koji je to mozda broj u USA i ima li neSto slicno nede u > Evropi... Takav broj sam trazio prije nekih par dana ali :( Nazalost, ne znam. :( Mada, mislim da, i kada bi imao taj broj, ne bi mogao da ga koristis, bez prethodnog dogovora sa "vlasnikom" u USA. Nije ista sema, kao pre godinu-dve, kada je islo zvanje preko SLO, I, D... pozdrav, mikele
razno.255 dbambi,
rz B00000000000000 =>> Koliko sam juce cuo, to se radi preko USA, i cena razgovora je =>> oko 7 Din/minut. Za cenu ne znam da li je za korisnike, ili za =>> agencije koje pruzaju tu uslugu. Tehnika je jednostavna: na =>> doticnom broju u USA postoji uredjaj koji preusmerava pozive =>> prema CRO i prema BiH (gde moze). => Da ne znas koji je to mozda broj u USA i ima li neSto slicno nede u =>Evropi... Takav broj sam trazio prije nekih par dana ali :( Nisam najbolje razumeo , da li je tebi potreban razgovor sa CRO ili BiH ili ti je potreban samo taj telefon.Uglavnom ta usluga se ovde u Bgd. , dobija na sledeci nacin. Agencija "FOKUS" Bgd. , Kraljevica Marka br. 5 Tel. 011/3281-954 (od 09 - 21 h) Postupak je sledeci: Moras da odes kod njih (ne vredi dogovor telefonom) , kazes sta zelis , i uplatis onoliko vremena koliko mislis da pricas.Mora unapred.Cena od pre dve nedelje (pre poskupljenja PTT) je bila 10 din/min.Dogovoris okvirno vreme razgovora i oni ti se tad jave kuci sa uspostavljenom vezom. Ende. :)) Bambi
razno.256 petjo,
>>>> agencije koje pruzaju tu uslugu. Tehnika je jednostavna: na >>>> doticnom broju u USA postoji uredjaj koji preusmerava pozive >>>> prema CRO i prema BiH (gde moze). > >> Da ne znas koji je to mozda broj u USA i ima li neSto slicno >> nede u Evropi... Takav broj sam trazio prije nekih par dana > ali :( > > Nazalost, ne znam. :( > Mada, mislim da, i kada bi imao taj broj, ne bi mogao da ga > koristis, bez prethodnog dogovora sa "vlasnikom" u USA. > Nije ista sema, kao pre godinu-dve, kada je islo zvanje preko > SLO, I, D... Imam jedan broj..koji to moze... ali naravno sa tim brojem ne mozes nista dok se ne (pret)platis Inace je u New York-u 212-444-2000 probaj.... pozovi ako hoces pa vidi.. Kompanija se zove TelePassport i koristi se u Americi uglavnom za CallBack.... tj. ti platis neku sumu a onda svi pozivi idu preko tvog account-a kod njih.. npr zoves iz YU. Pozoves NY kazes operateru (kompjuteru) tamo da te pozove nazad u YU. Za par sekundi dobijes poziv uneses drugi deo tvoje sifre i dobijes dialtone da zoves gde hoces.... npr CRO! To i nije tako lose jer se CallBack ne naplacuje... izgleda malo cudno ali je tako... znaci placas samo tarifu USA -> CRO Odavde koristim doticni bez problema...... Ako ti trebaju dodatne informacije oko Telepassport-a mail me CU
razno.257 asterix,
[14.256] > Kompanija se zove TelePassport i koristi se u Americi uglavnom > za CallBack.... tj. ti platis neku sumu a onda svi pozivi idu ... > kazes operateru (kompjuteru) tamo da te pozove nazad u YU. ... > To i nije tako lose jer se CallBack ne naplacuje... izgleda malo > cudno ali je tako... znaci placas samo tarifu USA -> CRO ^^^^^^^^^^^^^^^^^ [14.255] > Moras da odes kod njih (ne vredi dogovor telefonom) , kazes sta zelis , > i uplatis onoliko vremena koliko mislis da pricas.Mora unapred.Cena od ^^^^^^^^^^^^ Kakvi igrači ! Ovo me podseća na švercovanje po londonskom metrou ! Dakle kako ljudi sve ne otimaju novac... Evidentno je i zašto moraš da platiš unapred.
razno.258 zdimic,
YU firmi u Atini (Glifada) potreban čovek koji bi pomogao u setovanju dva kompjutera, štampača i fax-modema, kao i za pomoć u radu sa Win aplikacijama. Preporučite prijatelja, poznanika... Čovek bi naravno trebalo da živi dole i da bude raspoložen da zaradi neku paru bez mnogo truda. Sve informacije na MAIL ZDIMIC
razno.259 zurzul,
Hi! Jel ima neko ideju kako da pojačam signal na radio prijemniku ? Svaka ideja je dobro došla. poz, Vladimir
razno.260 frant,
> Jel ima neko ideju kako da pojačam signal na radio prijemniku ? > Svaka ideja je dobro došla. Objasni malo bolje problem. Pretpostavljam da ti je slab prijem radio-stanica. To se rešava boljom antenom, ako za nju postoje uslovi. Frant
razno.261 brad,
> Jel ima neko ideju kako da pojačam signal na radio prijemniku ? > Svaka ideja je dobro došla. Zakači antenu :)
razno.262 crncic,
>> > Svaka ideja je dobro došla. >> Zakači antenu :) Ako radio prijemnik nema priključak za antenu, već ima neku svoju bednu teleskop, gde je onda nakačiti ?
razno.263 zurzul,
##> Objasni malo bolje problem. Pretpostavljam da ti je slab prijem ##> radio-stanica. To se rešava boljom antenom, ako za nju postoje ##> uslovi. Ne. Radi se o tjuneru. Imam neku antenu ali desi se ponekad da signal dosta oslabi što mnogo nervira čovjeka poput mene. Ali signal oslabi baš onda kad ne treba da oslabi :( Znači treba mi 'nešto' da mi pojača prijem na tjuneru. (možda puno tražim?)
razno.264 zurzul,
##>> Jel ima neko ideju kako da pojačam signal na radio prijemniku ? ##>> Svaka ideja je dobro došla. ##> ##> Zakači antenu :) A šta mu pa sad to dođe ? Jel to neki novi hamburger ? :)
razno.265 calex,
<!> Ne. Radi se o tjuneru. Imam neku antenu ali desi se ponekad da signal <!> Znači treba mi 'nešto' da mi pojača prijem na tjuneru. Ako je antena _neka_, onda nabavi bolju. Donekle može da pomogne antensko pojačalo (ima li toga još?) a sigurno bolji tuner. ;>
razno.266 zurzul,
##> <!> Znači treba mi 'nešto' da mi pojača prijem na tjuneru. ##> ##> Ako je antena _neka_, onda nabavi bolju. Donekle može da pomogne ##> antensko pojačalo (ima li toga još?) a sigurno bolji tuner. ;> Najobičnika dipol antena, a što se tunera tiče ja sam i više nego zadovoljan. Jeste da je malo stariji (GRUNDING) ali radi mnoooogo bolje nego ovi sadašnji tuneri. ( a ima i digitalni displej :))
razno.267 calex,
<!> Najobičnika dipol antena, a što se tunera tiče ja sam i više nego Što ne kažeš da _nemaš_ antenu. Kupi nešto pristojno i diži na krov ako 'oćeš dobar prijem.
razno.268 pavlovicz,
> Najobičnija dipol antena, Probaj sa rebrastom(usmeravajućom). > a što se tunera tiče ja sam i više nego > zadovoljan. Jeste da je malo stariji (GRUNDING) ali radi mnoooogo > bolje nego ovi sadašnji tuneri. ( a ima i digitalni displej :)) Kolika mu je osetljivost ? Zoran. To što ima digi-display ne mora da znači da bolje radi, čak nasuprot.
razno.269 dkic,
Da li neko ima IOMEGA BACKUP program za DITO strimer od 420MB i to verziju na ENGLESKOM jeziku (DOS & WINDOWS). Isti sam skoro nabavio ali je softver na francuskom pa sad mučim muku :(((((. Ako neko ima ili zna gde mogu da se nađu ovi programi molio bih da mi se javne na mail ili na tel.693-944. PS (I sva druga rešenja, npr. u vidu nekog drugog softvera koji bi mogao da reši problem, su dobro došla) Pozdrav, Dusko
razno.270 .sima,
║║ Da li neko ima IOMEGA BACKUP program za DITO strimer od 420MB i to ║║ verziju na ENGLESKOM jeziku (DOS & WINDOWS). Isti sam skoro nabavio I ako neko ima, sada ga neće dati :) Mada ako nastaviš ovako...
razno.271 myky,
Narode, ima li ovde iko ko cita "CIP" ?? TReba mi nesto za posao, ajde nemojte da Vas mrzi, napisite par redova : vredi li to ista, kakav je u poredjenju sa drugim casopisima (PCPRESS, Racunari, Svet igara ) Hvala unapred svima koji mi budu napisali par redova, bilo u mail bilo u ovu konferenciju :))
razno.272 superhik,
=:> par redova : vredi li to ista, kakav je u poredjenju sa =:> drugim casopisima (PCPRESS, Racunari, Svet igara ) Neuporediv...
razno.273 inferno,
Ů│ ˙= :> par redova : vredi li to ista, kakav je u poredjenju sa Ů│ ˙= :> drugim casopisima (PCPRESS, Racunari, Svet igara ) Ů│ ˙ Ů│ ˙ Neuporediv... U plus ili minus? ;)
razno.274 ikordic,
RE: Računarski Magazin => Narode, ima li ovde iko ko cita "CIP" ?? Valjda samo autori... ;) => casopisima (PCPRESS, Racunari, Svet igara ) Doduše, ako gorepobrojane stavljaš u istu kategoriju, možda ti se i svidi...
razno.275 superhik,
=:> Ů│ ˙ Neuporediv... =:> =:> U plus ili minus? ;) Ajde šta ti misliš!? :) Nije ni Čip tako loš (ko misli da može bolje neka proba) ali je besmisleno stavljati ga u isti kontekst sa Računarima!
razno.276 olio,
> Narode, ima li ovde iko ko cita "CIP" ?? Casopis nije los, ali sa kvalitetom stampe se ne moze uporediti sa ostalim casopisima. Ja nisam programer nego samo korisnik programa, pa za mene ima dosta informacija koje treba procitati. Imam sve brojeve pa ako te nesto zanima ti reci!! Pozdrav Oliver.
razno.277 inferno,
Ů│ ˙= :> U plus ili minus? ;) Ů│ ˙ Ajde šta ti misliš!? :) Ja sam prvi pitao. ;> Ů│ ˙ Nije ni Čip tako loš (ko misli da može bolje neka proba) Ů│ ˙ ali je besmisleno stavljati ga u isti kontekst sa Računarima! Evo, ja bih rado probao. Samo mi daj pare. ;)
razno.278 kile,
Potreban mi je spisak firmi u Beogradu koje obučavaju ljude za najosnovniji rad sa računarom (DOS, Win i sl.). Hvala!
razno.279 sdujic,
Institut Vinca, Beogradjanka tel:683-390 CPTransfer, K.Milosa, tel: 657-562 Razni RUniverziteti, (izbegavati po mogucstvu) :)
razno.280 vstan,
> Potreban mi je spisak firmi u Beogradu koje obucavaju ljude za > najosnovniji rad sa racunarom (DOS, Win i sl.). IMTEL
razno.281 dr.coha,
potrebne dve elektronske cevi: PL509 i PY500A ako neko ima molim ponudu na mail ili 781445 Dragan. Hvala
razno.282 speedy,
Jel ima neko semu stroboskopa i adresu prodavnice gde se mogu nabaviti delovi. Svako iskustvo (komentar) je dobro dosao. Pozdrav i hvala. P.S. ako neko zna da li neko to radi u bgd-u prodaje, sklapa ili iznajmljuje molio bih ga da mi ostavi adresu ili tel.
razno.283 nkrgovic,
Ima li neko softver za povezivanje Sharp PL  ű1403h palmtopa (standardna serijska veza) sa PC-jem. Prilicno mi je hitno. Isto pitanje i za hp 95. Ako imate molim vas saljite! Please! nk.
razno.284 luks,
Gde bi mogao da nabavim programe za PARTNER (reč je o CP/M mašini)? Pozdrav, luks
razno.285 zeljkoj,
> Gde bi mogao da nabavim programe za PARTNER (reč je o CP/M > mašini)? Standardni CP/M programi rade na svakoj CP/M mašini. Imam neke stvari koje su radile na TIM 011 (isto CP/M), pa mogu da pošaljem. Šta te konkretno zanima?
razno.286 ilicj,
Ako neko ima generički tekst ugovora koji se sklapa sa firmama o tehničkom održavanju (godišnjem) i ako je voljan da tekst stavi na uvid, puno se zahvaljujem. Jovan (013) 742-736 (ilicj) Hvala !
razno.287 pyc.guy,
Uskoro izlazi disk magazin Alter #4, godinu dana posle prvog broja. ;) Resili da napravimo jedno glasanje u vezi sa PC demo scenom... Novi broj ce imati muziku, mnogo bolju grafiku, stampanje, podrsku za misa. PRAVILA: Glasanje se odnosi na PC demo scenu. Popunjeni obrazac treba poslati e-mail-om na user pyc.guy@sezam.co.yu. Ako ne umete/ne zelite da popunite sve - ne morate. BODOVANJE: Sistem bodavanja je logican: 1. mesto nosi 23 poena, 2. mesto za jedan manje od 23 (22), 3. mesto za 2 manje od onoliko poena koliko nosi drugo mesto i tako do kraja (7. mesto nosi 2 poena). OBECANJE: Svako ko je glasao ce moci da nadje svoje ime/hendl u listi glasaca u Alteru #4. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _cut_here_ _ _ _ Ime i prezime Nadimak/demo grupa (ako postoji) Godine starosti dEmo [top 7]: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. iNtro [top 7]: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. gRupa [top 5]: 1. 2. 3. 4. 5. kOder [top 5]: 1. 2. 3. 4. 5. gRaficar [top 5]: 1. 2. 3. 4. 5. mUzicar [top 5]: 1. 2. 3. 4. 5. kOmpjuterska igra za PC [top 5]: 1. 2. 3. 4. 5. dOmaci BBS [top 5]: 1. 2. 3. 4. 5. [Pyc / Hyperopia] _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _cut_here_ _ _ _ _
razno.288 dikla,
Mogu li vlasnici CINEMANIA za '96_tu da potvrde da ona radi i pod WIN 3.11 a ne samo pod WIN 95 kako sam skoro čuo... ?
razno.289 bulaja,
│Mogu li vlasnici CINEMANIA za '96_tu da potvrde da ona radi i pod │WIN 3.11 a ne samo pod WIN 95 kako sam skoro čuo... ? └─── Cinemaniu 96 nisam probao, ali recimo Encarta 96 radi i pod Win 3.x.
razno.290 dikla,
> Cinemaniu 96 nisam probao, ali recimo Encarta 96 radi i pod Win 3.x. Za Encartu 96 znam da je ok pod Win 3.x, probavano :) al' postoje neki nagoveštaji da je Cinemania 96 uradjena tako da radi samo pod Win95, namerno ili slučajno, pojma nemam....;) U svakom slučaju tnx na odgovor...:)
razno.291 zddb,
Da li bi neko mogao da mi pomogne da nađem *.gif fajl koji se prošle godine vrteo na "Sezamu" a onda nestao. Na njemu je predstavljen grafički (i to veoma "zorno!") UNICODE raspored. Da znam, reći ćete da postoji fajl, ali on je vrlo opisan ...
razno.292 dradalj,
Da li neko zna gde moze da se nadje interfejs za stampac Star NL 10 kako bi isti bio upotrebljiv za rad na PC-u ? Trenutno je u njemu interfejs za rad sa C 64 Inace on se samo pozadi izvadi i drugi odgovarajuci se stavi. Unapred hvala
razno.293 llll,
Dobar dan. Da li neko zna kakva je glodalica za zid koju proizvodi Era iz Zemuna.( Ta glodalica sluzi da se njom iskopaju kanali na zidu pre postavljanja elektroinstalacije.) I da li neko zna da li negde ima glodalica i drugih proizvodjaca. Ako nesto neko zna , molim Vas da mi ostavi poruku ovde ili na mail. Unapred zahvalan Aleksandar Lukic
razno.294 dbambi,
=> Dobar dan. Da li neko zna kakva je glodalica za zid koju proizvodi Era iz => Zemuna.( Ta glodalica sluzi da se njom iskopaju kanali na zidu pre => postavljanja elektroinstalacije.) I da li neko zna da li negde ima => glodalica i drugih proizvodjaca. Ako nesto neko zna , molim Vas da mi => ostavi poruku ovde ili na mail. Ovako: To što proizvodi firma Era iz Zemuna je zapravo proizvod Iskre iz Kranja. Vidi se to tome što je reč o dva _potpuno identična_ proizvoda (eventualno zemunski ima drugačiju boju). Da li ovi uvezu gotovu mašinu pa samo zalepe svoju etiketu ili uvezu delove pa ih sklope, ne znam, ali stvari tako stoje. Ako se pretpostavi da je kvalitet te mašine isti kao i originalni, onda mogu reći da je mašina sasvim OK. Naravno, potrebno je da znaš šta ta mašina tačno može da uradi i da ne očekuješ više od toga. Njena je namena glodanje kanala u zidovima u koje se polažu razni kablovi ili vodovodne cevi. Radi vrlo dobro u klasičnom zidu (šuplji blokovi+malter ili puna cigla+malter), ali skoro uopšte ne radi u čisto betonskim zidovima (suviše je tvrdo). Glodalice drugih proizvođača možeš potražiti na buvljaku (ako si na to spreman) ili kod nekog ovlašćenog distributera. Nedavno sam u " Večernjim novostima " pročitao članak da je neka privatna firma postala zastupnik firme "Black & Decker", ali im, na žalost, ne znam adresu. Bambi
razno.295 jovap,
Potrebna informacija (sigurna)gde mogu naci sledece: - BCX 36 - BC 148 - ELKO 25V 1000 mikro ako neko poseduje predjasne elemente neka mi javi na tel.5321-003 Goran ili na mail Jovap. P.S. To je za General eletronic company (GEC-music centre) HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO
razno.296 morkin,
Da li neko ima kabl za povezivanje kasetofona i PC-a za učitavanje programa pisanih za ZX Spectrum u neki Spectrum emulator? Ne trebaju mi šeme za povezivanje (ne bih umeo sam da napravim). Ukoliko neko ima takav kabl (interfejs?) da li bi hteo da mi ga proda ili iznajmi na nekoliko dana?
razno.297 nenad,
A evo i dobitnika negativnih nagrada za prošlu godinu. :) Autor je takođe Nicholas Petreley. Tekst je Copyright (C) 1997 by InfoWorld Publishing Company, tako da ne sme da se prenosi dalje. IBM wins 1996 Fatal Error awards and shares GPF awards with Microsoft It's product of the year time, and that means it's also time to dole out the Down to the Wire General Protection Fault (GPF) awards. Having been at the center of most 1996 events, Microsoft easily walks away with the most GPF titles this year. But even though IBM had fewer opportunities to screw up, it still earns the coveted 1996 Fatal Error award by making the very most of them. Don't Eat Your Own Cooking award: IBM. IBM is using NCSA and even Netscape software for many of its Web sites. The http://www.software.ibm.com site (the entry point to download some of the software IBM obviously doesn't want to use) runs the NCSA 1.5.2 Web server. And the http://www.IBM.com site runs on BSD Unix, not AIX. Criminals Apply for Gun Permits award: Microsoft. Some Microsoft applications reportedly include a clause in the license agreement that says you can only run the application on an authentic Microsoft operating system. Some have labeled this as blatantly anti-competitive. However, I'm convinced this is a sincere attempt to encourage criminals to repent and buy a legitimate copy of Windows in order to run pirated Microsoft applications. Legislating from the Bench award: Microsoft. Speaking of license agreements, Bill Gates is now telling you what you can and cannot do with other vendors' software. If anyone's software uses more than 10 user connections, you can't run it on Windows NT Workstation. Cut Bait and Switch award: IBM. In 1996, IBM staged what it considered to be a spectacular send-off for its Java technology. Unfortunately, the event was billed as the launch of OS/2 Warp 4. No biggie. Few people could stay awake long enough to notice the switch. Blade Runner Life Span award: Microsoft. Windows CE 1.0 was still hot to the touch when talk began about Microsoft shipping Version 2.0 in the first quarter of 1997. Should this be a surprise? Everyone knows Microsoft has to pump up the version number quickly because nobody trusts a Microsoft operating system below Version 3.0. Reasons to Sue Lawyers award: Sun. On the one hand, Sun Microsystems' legal department is so paranoid, its Java license agreement absolves the company of any responsibility should a bug in Java cause anything from hangnails to interstellar warfare. On the other hand, none of those lawyers thought to write a simple clause to prevent Microsoft from co-opting the language and subverting its platform independence. Beverage Through the Nose award: Microsoft. Pity the poor IS department employee who encountered the expression "Zero Administration Windows" while taking in a gulp of French roast. Undoubtedly to be renamed Active Oxymoron technology, this concept was introduced courtesy of the NetPC announcement, a specification complete with Plug and Play compatibility for a computer in a sealed box. Go for the Tin award: IBM. I can think of no other company that could tackle a computing job like the 1996 Summer Olympics and pull it off as well as IBM did. But, in an ongoing effort to avoid good ink, the company made sure it wouldn't get credit for its successes by mucking up the one part of the system that would get the most attention: the part that sent Olympics results to the press. Time Tunnel Reruns award: Microsoft. Microsoft dubbed the next-generation release of Windows NT as Cairo at the Tech-Ed 93 conference. It was due to ship in 1994. Several months later, Bill Gates adjusted the date to 1995. By the time the target slipped into 1996, Microsoft stopped calling Cairo a product and started calling it a technology. When the delivery of Cairo technology slipped to 1997, Microsoft sources indicated the Cairo Distributed File System could ship in the fall of '96, "ahead of schedule." Brenda Starr is Dead award: The press. InfoWorld did so well that it could be considered nearly exempt (naturally), but because we weren't perfect, I reluctantly award this turkey to our entire profession. I had hoped we would have gleaned some wisdom from the lukewarm corporate acceptance of Windows 95 after years of unprecedented and relentless press cheerleading and hype. But there we were again in 1996, conceding the browser wars to Microsoft before the race began. One major trade publication went so far as to imply that corporate customers would prefer Internet Explorer over Netscape Navigator because Netscape was inconsistent in its support for Java and plug-ins across Windows, Macintosh, and various flavors of Unix. Well, at the time, it was true that Microsoft was consistent. The shipping version of Microsoft Internet Explorer had a consistent lack of support for Java and plug-ins on all of its platforms -- namely, Windows.
razno.298 nenad,
ACPI FOR ONNOW PC SYSTEMS DELAYED According to a confidential Microsoft document, Advanced Configuration Power Interface (ACPI) requirements have been moved back to January 1998. ACPI is a key component to systems that will implement Microsoft's OnNow technology for lowering the manageability requirements of desktop PCs. The document says that "support for ACPI and the device-class power-management specification are required for PC 97 and will be enforced for the Designed for Microsoft Windows logo program, beginning Jan. 1, 1998." The original PC 97 specification for compliance by hardware device manufacturers was June 1997.
razno.299 nenad,
Suosnivač Microsofta, pomalo zaboravljeni Pol Alen dobio je nagradu Asocijacije proizvođača softevera za životno delo. SPA honors Microsoft's Allen for lifetime achievements Microsoft Corp. co-founder Paul Allen was honored Monday night with a Lifetime Achievement Award from the Software Publishers Association for his role in helping to foster the software industry. Allen, who received his award during the SPA's Spring Symposium, said he felt "odd" winning an award for a lifetime of achievements at the age of 44. But he added his life's work was not yet finished. "I feel like I've got a lot of stuff to do," said Allen, who holds a bevy of titles, including that of chairman of Asymetrix Corp., Starwave Corp., Interval Research, Ticketmaster Holdings Group Ltd., Vulcan Ventures Inc. and The Paul Allen Group. His honor headlined the SPA's glitzy 12th annual Excellence in Software Awards banquet, where coveted "Codie" trophies were awarded to 22 software companies for programs released in 1996. Thirteen Codies were awarded during a luncheon banquet earlier in the day. The winners were chosen from 176 finalists, whittled down from some 900 products reviewed by a panel of more than 100 industry journalists, teachers and state education technology coordinators. The event was broadcast live over the SPA's Web site. The broadcast will be available for later viewing on the Web site on Wednesday. Notable winners included Netscape Communications Corp. and A.D.A.M. Software Inc., which swept the categories for educational programs with its A.D.A.M. series of anatomical software programs. Other winners during the evening banquet include Window on WallStreet Deluxe Investor 5.0, from Window on WallStreet Inc.; Netscape SuiteSpot, from Netscape; Tomb Raider, from Eidos Interactive USA; Links LS, by Access Software Inc.; Monty Python & the Quest for the Holy Grail, from 7th Level Inc.; Invention Studio, from Discovery Channel Multimedia; Family TreeMaker Deluxe Edition II, from Broderbund Software Inc.; and Netscape Navigator 3.0 Personal Edition, from Netscape. For complete details, consult the SPA's Web site at www.spa.org.
razno.300 nenad,
Sledeće generacije PSION-ovih džepnih računara će verovatno sadržavati JVM i izvršavati sve Java programe. Psion to employ Java for EPOC32 small-device platform Psion Software has announced a licensing agreement with JavaSoft to port Java technologies to its EPOC32 operating system for personal information managers and small computing appliances. EPOC32 is optimized for small computing devices and incorporates a suite of personal information management programs and productivity applications. The agreement Thursday allows Psion Software to license Java technologies for the EPOC32 to its affiliated companies -- including Psion Computers and Psion Industrial -- as well as third-party developers for development of personal communicators, smart phones, mobile network computers and personal digital assistants, according to Psion officials. "We view it as crucial to have a cross-platform industry standard development language for the EPOC32 platform, and Java is rapidly becoming that standard," said Colly Myers, CEO of Psion Software. Psion officials pointed out that EPOC32 is built entirely in C++, which makes it a good fit with Java. The Java port will allow full-featured programs for EPOC32 to be developed entirely in Java, officials said. The EPOC32 port of Java technologies will be designed to run in handheld and mobile environments on low-power RISC processors, letting Psion Software's licensees produce low-cost Java-enabled products. In addition, Java's Internet support should make it easy to develop Internet-centric applications for machines incorporating EPOC32, officials said.
razno.301 vdjole,
Da li ovde ima neko ko radi na VAXu tj. VMS operativnom sistemu. Možda bi moglo malo da se popriča šta radimo, kojim softverom, na kojim računarima, terminalima, štampačima...
razno.302 spantic,
> Da li ovde ima neko ko radi na VAXu tj. VMS operativnom sistemu. > Možda bi moglo malo da se popriča šta radimo, kojim softverom, na > kojim računarima, terminalima, štampačima... VAX, računar moje mladosti :) Gde me nađe. Na žalost, VAX je danas prošlost. Šta te zanima i gde radiš sa VAXom. Kojim VAXom?
razno.303 vdjole,
> VAX, računar moje mladosti :) Gde me nađe. Na žalost, VAX je > danas prošlost. He, i moje. Samo sam ja, izgleda, ostao mlad pošto i dalje radim na njemu :) > Šta te zanima i gde radiš sa VAXom. Kojim VAXom? Negde 1984 kad se zaposlih u tadašnjem Vazduhoplovnotehničkom institutu u sektoru u kome radim je bio jedan novi '780. Koju godinu kasnije postavljen je i jedn '8250. Oba računara i dalje vrlo pristojno rade i obavljaju posao za koji su namenjena. Na njima je razvijan softver za obradu aerotunelskih merenja, a korišćeni su i za izradu dokumentacije, izveštaja, i raznorazne druge prigodne potrebe. S obzirom na gomilu postojećeg softvera verovatno će se još dugo koristiti- i nema neke osobite potrebe da se zamene nečim drugim jer rade posao. A i VMS je, po meni, i dalje po udobnosti rada car među ne-grafičkim operativnim sistemima. A dosta brzi grafički terminali (VT 330+) i laserski štampači se trude oko lepog izgleda onoga što se napravi. U međuvremenu život sa VAXovima u koegzistenciji sa PC-jem učinjen malo udobnijim upotrebom raznih arhivera (zip,tar...), konvertorima bit-mapiranih i vektorskih crteža, TeX-om (3.14), solidnom univerzalnom grafičkom bibliotekom, itd. Ovo sve nije "zvaničan" softver pa zato i mogu ovde da ga pominjem, inače bi vojska postala malo živčana. Inače, nemam neku posebnu potrebu ovde, samo sam hdeo da čujem da li neko još radi na takvom nečem. Ne znam da li si onim "VAX je prošlost" mislo samo na sebe, ili u principu. Naravno da ni po brzini ni po memoriji dva pomenuta računara ne mogu da se nose sa današnjim Blentijumima, ali, brate, rade ono što treba i to solidno. I treba stvarno čovek da bude veliki umetnik pa da nekom svojom akcijom sruši sistem (za razliku od...). Da, koristimo tamo i PC-je, naravno...
razno.304 spantic,
> Negde 1984 kad se zaposlih u tadašnjem Vazduhoplovnotehničkom institutu > u sektoru u kome radim je bio jedan novi '780. Koju godinu kasnije VTI Žarkovo, svet je zaista mali. Možda se i znamo. Ja sam praksu u MGu 1984. i 1985. godine proveo baš na tom VAXu, u Žarkovu :) Taj VAX je legenda. Da li se u sobi za sastanke još nalazi onaj PDP-11? > Inače, nemam neku posebnu potrebu ovde, samo sam hdeo da čujem da li > neko još radi na takvom nečem. Ne znam da li si onim "VAX je prošlost" > mislo samo na sebe, ili u principu. Naravno da ni po brzini ni po > memoriji dva pomenuta računara ne mogu da se nose sa današnjim > Blentijumima, ali, brate, rade ono što treba i to solidno. I treba > stvarno čovek da bude veliki umetnik pa da nekom svojom akcijom sruši > sistem (za razliku od...). I jedno i drugo. Na VAXu sam zadnji put radio na fakultetu. Sjajan računar, živeo FORTRAN, smrt IBMu i tako to :) U međuvremenu za one kojima je VMS neophodan zbog postojeće baze softvera stigle su Alfe sa OpenVMSom, a za VAX je sve teže naći i rezervne delove.
razno.305 vdjole,
> Taj VAX je legenda. Da li se u sobi za sastanke još nalazi > onaj PDP-11? Hm, biće da si bio u nekom drugom sektoru; već tada je tamo bilo više VAX-ova (kod mene nema nikakve sobe za sastanke sa PDP_jem). A PDP-ja ima. Ima, na primer, jedan 11/34 koji kontroliše aerotunelski akvizicioni sistem (Teledyne) i koji uporno NEĆE DA SE POKVARI sve ove godine; bilo je samo par problema sa nekim periferijama. > za one kojima je VMS neophodan zbog postojeće > baze softvera stigle su Alfe sa OpenVMSom, Koliko sam video-lepo je. Premda izgleda da prenos softvera nije baš tako bezbolan kao što bi se učinilo na prvi pogled. > za VAX je sve teže naći i rezervne delove. Meni pričaš... zapravo, nije ih toliko teško naći, nego kao da su svi pravljeni od zlata pa presvlačeni platinom...
razno.306 spantic,
> Hm, biće da si bio u nekom drugom sektoru; već tada je tamo bilo više > VAX-ova (kod mene nema nikakve sobe za sastanke sa PDP_jem). A PDP-ja > ima. Ima, na primer, jedan 11/34 koji kontroliše aerotunelski akvizicioni > sistem (Teledyne) i koji uporno NEĆE DA SE POKVARI sve ove godine; bilo je > samo par problema sa nekim periferijama. Pa, mogao bih da ti nacrtam, ali zbog čuvanja vojne tajne samo da kažem da mislim na sobu kod računskog centra. Preko puta nje je 1985. i 1986. bila prostorija sa terminalima. > Koliko sam video-lepo je. Premda izgleda da prenos softvera nije baš tako > bezbolan kao što bi se učinilo na prvi pogled. Na žalost, tu si potpuno u pravu. Ne daj Bože da je potrebno koristiti sistemske funkcije, mnoge više nemaju isti broj parametara, tako da je prebacivanje...
razno.307 vdjole,
> Pa, mogao bih da ti nacrtam, ali zbog čuvanja vojne tajne samo >da kažem da mislim na sobu kod računskog centra. Preko puta nje >je 1985. i 1986. bila prostorija sa terminalima. Uh, od onda su se tamo dogodile mnoge tektonske promene. No, definitivno nisi bio u mom sektoru. > Na žalost, tu si potpuno u pravu. Ne daj Bože da je potrebno >koristiti sistemske funkcije, mnoge više nemaju isti broj >parametara, tako da je prebacivanje... Koliko sam video čak i na nivou najobičnijeg DCL-a postoje neke prilično nezgodne razlike, na primer u vezi sa imenima direktorijuma. Verovatno bi čak i sve komandne procedure trebalo nanovo prepisati.
razno.308 spantic,
> Verovatno bi čak i sve komandne procedure trebalo nanovo prepisati. Nema tu "verovatno", barem ne za većinu :)
razno.309 jjerry,
HI ! Dal' neko ima program YUEDIT ? Opis je bio i u Svetu Kompjutera pre nekog meseca a i ima ga na IMTEL BBS-u (141-992). Ako neko ima ,nek'' posalje oliu :) Cu !
razno.310 supers,
>> Dal' neko ima program YUEDIT ? Opis je bio i u Svetu Kompjutera pre >> nekog meseca a i ima ga na IMTEL BBS-u (141-992). Ako neko ima >> ,nek'' posalje oliu :) Nove verzije se izbacuju i na SezamPro, pa nek dovuče ko ima vremena.
razno.311 vule.,
Pisem po 4. put a niko se ne odaziva !!! ---------------------------------------- Imam problema sa Sound Blasterom - Avance Logic. Ne znam kako da instaliram drajvere u WINDOWS-u jer SETUP ne radi !
razno.312 johnnya,
>> Imam problema sa Sound Blasterom - Avance Logic. Ne znam kako da >> instaliram drajvere u WINDOWS-u jer SETUP ne radi ! Instaliraj drajvere kod nekog ortaka koji ima VGA (rekao si da je to problem), ali prethodno napravi spisak fajlova u \WIN i WIN\SYSTEM direktorijumu i kopije fajlova WIN.INI I SYSTEM.INI Kada instaliraš drajvere uporedi direktorijume i ini fajlove, vidi kakve su promene izvršene. Ostaje ti samo da ih ručno "preneseš" na tvoj računar (te dodate fajlove i sekcije u ini datotekama)
razno.313 nenad,
> Pisem po 4. put a niko se ne odaziva !!! > ---------------------------------------- > Imam problema sa Sound Blasterom - Avance Logic. Ne znam kako da > instaliram drajvere u WINDOWS-u jer SETUP ne radi ! Probaj da postaviš pitanje u konferenciji PCOS, tema windows.
razno.314 madamov,
> Pisem po 4. put a niko se ne odaziva !!! Verovatno zato sto toadiš u pogrešnoj konferenciji. Probaj u Nekoj od PC* konferencija, PCUSER bi bila prava, čini mi se.
razno.315 madamov,
> > Pisem po 4. put a niko se ne odaziva !!! > > ---------------------------------------- > > Imam problema sa Sound Blasterom - Avance Logic. Ne znam kako da > > instaliram drajvere u WINDOWS-u jer SETUP ne radi ! > > > Probaj da postaviš pitanje u konferenciji PCOS, tema windows. Ups, izvinjavam se na dezinformaciji, i ja moram da se složim da je PCOS bolje mesto.
razno.316 svitac,
Pozdrav! Moze li neko da mi preporuci neko pojacalo koje ce moci da izlaz sa slusalica CD-ROM-a pojaca dovoljno za pokretanje zvicnika od 40W sinusne snage. Hvala!
razno.317 kupinar,
Ne znam dal'je za ovde ali bih molio neku dobru dusu da sa PRO-a (R:\Misc)dovuce emulator GALAKSIJE (ovi malo stariji znaju sta je to) a ujedno bih zamolio vlasnike memorijske mape za isti racunar da je podele samnom. unapred zahvaljujem. Pozdrav tdjerdj
razno.318 popovics,
Izvini što ne citiram, ali online radim. LM, emulator šaljem, dok mem. mapu nemam. Takođe interesovalo bi me da mi neko pošalje spisak galaxy-jinih Basic naredbi sa obzirom da se one rezlikuju ( ima neki n non-standard čini mi se ). galaxy.zip
razno.319 vdjole,
Da li bi mi neko mogao pomoći navođenjem detaljnijeg opisa, parametara i tačnog formata HPGL komandi za konfigurisanje plotera i komunikacionog protokola ploter-računar. To su onih nekoliko komandi koje počinju <ESC> karakterom i koje se obično elegantno zaobilaze u spiskovima HPGL komandi. Interesuju me podaci za sledeće komande: <ESC>.Ž -set plotter configuration (Ž=ASCII 64) <ESC>.H -set handshake mode 1 <ESC>.I -set handshake mode 2 <ESC>.J -abort device control <ESC>.M -set output mode <ESC>.N -set extended output handshake <ESC>.R -reset handshake <ESC>.( -??? kao i za komande AS -acceleration select PS -paper size Ovi podaci mi trebaju radi prenošenja (kopiranjem) plot-fajlova na ploter koji se upotrebljava na sistemu na kome je pod direktnom kontrolom aplikacije a korisnici tamo pojma nemaju kako je šta i zašto setovano. Trenutno stanje je da se ploter tokom kopiranja plot fajla buni "buffer overflow" porukom i, naravno, ne nacrta sve što treba.
razno.320 radenkoc,
Imam sledecu molbu: potrebni su mi podaci o Visoj PTT skoli (gde se nalazi, kad je prijemni, ima li neko pitanja sa proslogodisnjeg prijemnog itd). Takodje mi je potrebna adresa, kontakt-telefon i sl. Ovo mi je HITNO potrebno!!! P.S. Zamoljavam moderatora da ne brise poruku ako sam promasio temu.
razno.321 wqwqwq,
razno.323 retaliator,
Matematika!!! osnovci i srednjoskolci: pripremam vrlo uspesno za polaganje prijemnih ispita(s.skole i fakulteti),kao i za popravljanje ocena cena Povoljna tel.543365,Branislav
razno.324 jujo,
Najzad... Finalna verzija demoa ANGER, koji je pobedio na yalp-u '98. Nalazi se u konf. MUZIKA.razno. yooyo:
razno.325 jujo,
Corrosions-i su najavili SceneStrike 3 za 25. i 26. jul. Dodjite... yooyo:
razno.326 morkin,
Gde mogu da se poprave noviji džepni adresari?
razno.327 ldjordje,
Ne znam u kojoj konferenciji ovo da pitam, pa mislim da je ovde ok ... Da li neko ima štampač - Amstrad DMP 3160 - i ako ima, gde nabavlja nove ribone? unapred zahvalan! :)
razno.328 ratman,
Ima li gde da se nabave ona 2 CD-ROM-a Sezam File - Leto '97 i gde? Pozdrav, Dejan.
razno.330 zeljkoj,
Zna li neko ko bi mogao da mi napravi dva-tri zupčanika (mala, prečnika nekoliko cm) i da sve to ugradi na nekakvu šasiju, zajedno sa jednim malim elektromotorom koji bih priložio. ;) Dao bih mu tačne dimenzije (mogao bih da nacrtam samo skicu, a ne tehnički crtež). Koliko bi to koštalo? Da li bi pomoglo ako bih prvo našao nekog da sve to propisno nacrta (npr. u AutoCad-u)?
razno.331 galee,
Da li neko ima neku od ovih knjiga: Knjiga: Spojevi sa tranzistorima Autori: Zidan - Milobar Knjiga: Spojevi sa integrisanim kolima Autori: Zidan - Milobar Ako ne za prodaju, onda bar na poslugu (da fotokopiram). Ako neko ima nesto od ovoga neka mi javi na Mail ili jos bolje na sledeci telefon 032/62-872 traziti Miluna Unapred zahvalan GALEE