PCSOFT

08 Nov 1989 - 22 Sep 1991

Topics

  1. bios (50)
  2. ms.dos (492)
  3. unix (322)
  4. os.2 (5)
  5. jezici (125)
  6. cccc (343)
  7. clipper (273)
  8. turbo.pascal (247)
  9. tools (219)
  10. grafika (189)
  11. programiranje (156)
  12. tekst.procesori (164)
  13. word.perfect (222)
  14. ventura (216)
  15. windows (270)
  16. spec.softver (212)
  17. virusi (255)
  18. zastita (44)
  19. knjige (61)
  20. razno (668)
  21. mreze (75)
  22. ms.word (42)
  23. nabavka (153)
  24. baze.podataka (60)
  25. radne.tabele (2)
  26. van.teme (17)
  27. 4dos (25)

Messages - programiranje

programiranje.104 djelovic, -> #103, mmilosevic
Postoji toolkit koji se zove MetaGraphics (ili tako nešto), koji bi trebao da bude oko 4 puta brži od onog iz TC-a. Ako te zanima da pukneš lovu i oko 200k overhead-a, daću ti adresu. Što se tiče jeftinije varjante, mogao bi da probaš da koristiš dve video strane, pa da u jednu prvo staviš sprajt, a onda tek da je prikažeš. Ili kupi AMIGU :).
programiranje.105 .bale., -> #102, znevenic
Bio si u pravu... Probao sam Hercules od mog druga i uspelo je, mada uz malo forsiranja ;) . Eto, nudim super Hercules za isti, kome ne treba NG ;) . Regards from .bale. ! #8*)+-<
programiranje.106 mmilosevic, -> #104, djelovic
Ma probao sam ja sve, ( da samo znas sta nisam probao ). Uostalom kako da stavim sprajt u jedno stranu, kada mod 320x200 nema 2 strane on ima samo 1 stranu. Dobro, uzmi da neki mod x, bilo koji ima 2 ili vise strana.Stavis sprajt u jednu stranu i sa setvisualpage ga naglo ispises.Sve je to uredu, radio sam ja to, ali opet problem, jer ja hocu samo sa one strane da prikazem sprajt a ne ceo ekran.Jer kad on switch-uje ekran on ti ne ispisuje samo sprajt vec ti preko cele aktivne strane prepise "CELU" stranu na kojoj je sprajt, sto je veoma sporo i ruzno, jer dovodi do treptanja ekrana... Ako neko ima resenje kako da sa druge strane prepisem "samo" i "samo" sprajt a ne celu stranu neka ga napise sto pre , jer mi treba.... :((((( ( smrc,smrc ) Pozdrav od MMILOSEVIC-a Aleksandar Milosevic
programiranje.107 gobradovic, -> #96, dlozic
Hvala za uputstvo za misa! Nazalost, to mi nije pomoglo da resim problem: da aktiviram graficki kursor na Hercules kartici preko 9. funkcije interapta 33H (ovaj interapt komunicira sa drajverom za misa). Izgleda da BIOS tretira Herc. karticu samo kao text-mod, bez obzira da li je programski (u C-u npr.) postavim u graficki mod. Izgleda zbog toga misiji drajver pokusava da postavi tekst kursor iako nije u text-modu. Ne znam da li neko zna nesto vise o ovom problemu. Pozdrav od Branka!
programiranje.108 skirn,
Ako imas Microsoft kompatibilan driver za mis mora da radi i na Hercules kartici. Prije dve godine sam nesto programirao i sve je radilo bez problema. I u Microsoft Mouse User's Guide stoji i Hercules 720X348 itd., na strani 161. Vise ne mogu reci jer sada programiram za Windows 3.0 u C-ju i uopste se vise ne bavim sa programiranjem razlicitih kartica. Mozda su u pitanju i C-funkcije. Pokusaj staviti u graficki mod sa vlastitom funkcijom, pisanom u assembleru. Pozdrav, Stefan Kirn
programiranje.109 gbiocic,
Hi, (ovo je za zz-a, ali i za druge koji su se bavili TSR-ovima). U vezi "školjke" za TSR programe pisane u C-u u Računarima 73. Ne radim u C-u, ali sam razabrao da uslove kada se mogu bezbedno pozvati DOS funkcije (ne sve!) određujemo ovako: (a) Kada se izvodi INT 28 (Idle); (b) Kada je Dos Critical Section Flag čist; Što se tiče slučaja (a) on je u redu, ali mislim da slučaj pod (b) treba dopuniti tako da je potrebno da pored navedenog flag-a bude čist i Critical Error Flag , čija se adresa može dobiti pozivom DOS-ove funkcije sa INT 21,5D (Undocumented, bljak). Negde sam pročitao ovakvu preporuku, radim upravo na jednom TSR-u tako, mada nisam 100% siguran da li je proširenje uslova pod (b) neophodno, ali se tako sigurnije osećam. Pozdrav, Goran B
programiranje.110 gbiocic,
Hi, Ima li neko urađenu assemblersku izvedbu funkcije koja odgovara funkciji ParamStr(0) u Turbo Pascalu? Ova funkcija bi trebalo da kao odgovor da pun naziv (stazu) programa koji je pozove. (Nešto kao "Gde sam ja, i kako se zovem ?". Ovo bi trebalo da se nađe iza environment-a, čija se adresa nalazi u PSP-u (offset 2C). Mogao bi valjda i sam ovo da odradim, ali ako neko ima ili je jak u assembleru pa to može brzo uraditi, mnogo bi mi pomogao. Pozdrav, Goran B
programiranje.111 ivan.s, -> #110, gbiocic
Pisem iz glave, ali ako bude nekih problema, slobodno pitaj : cld mov ah,62h int 21 ;Adresa PSPa u para. -> bx push es mov es,bx mov ax,word ptr [es:2ch] ;Adresa Enviroment u para. -> ax mov es,ax mov di,0 xor ax,ax loop: repne scasb ;loop - trazi dva uzastopna 0 bajta scasb jnz loop inc di ;Postavlja di na pocetak stringa pop es Posle ovoga, es:di pokazuju na string koji sadrzi kompletan path do tvog programa.
programiranje.112 ivan.s, -> #111, ivan.s
Naravno izbaci ono push es, pop es.
programiranje.113 gbiocic, -> #111, ivan.s
Hvala, stvar šljaka, bilo je sitnih greščica pa dajem kod koji radi, možda još kome zatreba (** označava izmene/dopune): ;------------------------------------------------------------- cld mov ah,62h int 21h ;Adresa PSPa u para. -> bx ; ** stajalo je int 21 (bez h) , možeš misliti kako je lako videti bug push es mov es,bx mov ax,word ptr Šes:2chĆ ;Adresa Enviroment u para. -> ax mov es,ax mov di,0 xor ax,ax loop: repne scasb ;loop - trazi dva uzastopna 0 bajta scasb jnz loop inc di inc di ;Postavlja di na pocetak stringa ; ** tek kad sam dodao još jedan inc di, es:di pokazuje na pravo mesto ; Posle ovoga, es:di pokazuju na string koji sadrzi kompletan path ; programa. ; ** Ovde treba sa time odraditi ono što se želi pa tek onda: pop es ;------------------------------------------------------------- Još jednom hvala, Goran B
programiranje.114 dejanr, -> #110, gbiocic
>> Ima li neko urađenu assemblersku izvedbu funkcije koja odgovara >> funkciji ParamStr(0) u Turbo Pascalu? Nemam asemblersku, ali evo procedure u samom Turbo Pascalu. Pretpostavljam da nije neki problem prevesti je na asm. function cur_dir: string; var env, i: integer; temp: string; begin env:=memw[prefixseg:$2C]; i:=0; while memw[env:i] <> 0 do i:=i+1; i:=i+4; temp:=''; while mem[env:i] <> 0 do begin temp:=temp+chr(mem[env:i]); i:=i+1 end; cur_dir:=temp end;
programiranje.115 gbiocic, -> #114, dejanr
Hvala, u 12.111 je to uglavnom urađeno. Pascal je super stvar ali bilo mi je potrebno za jedan TSR. Pozdran Goran B
programiranje.116 xenomorphe,
Kako se u text modu na Herculesu prikazuje inverzan tekst? Ima li za to neki kontrolni karakterr ili...?
programiranje.117 bulaja, -> #116, xenomorphe
> Kako se u text modu na Herculesu prikazuje inverzan tekst? Ima li > za to neki kontrolni karakterr ili...? Pa setujes text atribut na inverzno. I da ponovim jedan cuveni odgovor na Sezamu - jel' se to neko zeza ovim pitanjem? ;)
programiranje.118 zzivotic, -> #117, bulaja
>>> Kako se u text modu na Herculesu prikazuje inverzan tekst? Ima li >>> za to neki kontrolni karakterr ili...? >> Pa setujes text atribut na inverzno. >> I da ponovim jedan cuveni odgovor na Sezamu - jel' se to neko zeza >> ovim pitanjem? ;) Zamisli sledeću stvar bulaja - negde davno kada si počinjao naučio si da se tekst u C-u recimo ispisuje naredbom printf, na primer printf("Ja sam genije!"). Onda si zaključio da bi ti bilo potrebno da jedan deo tog teksta, recimo reč 'genije' bude inverzan ili nekako drugačije naglašen. Uzmeš uputstvo od C-a, počneš da tražiš naredbu, kontrolni karakter, bilo šta..... Jel ti sad pitanje zvuči ozbiljno? ;) Pozdrav, zz
programiranje.120 ppekovic, -> #118, zzivotic
>>Zamisli sledeću stvar bulaja - negde davno kada si počinjao >>naučio si da se tekst u C-u recimo ispisuje naredbom printf, >>na primer printf("Ja sam genije!"). Onda si zaključio da bi >>ti bilo potrebno da jedan deo tog teksta, recimo reč 'genije' >>bude inverzan ili nekako drugačije naglašen. Uzmeš uputstvo >>od C-a, počneš da tražiš naredbu, kontrolni karakter, bilo >>šta..... >> >>Jel ti sad pitanje zvuči ozbiljno? ;) O ovome smo Chetka, čini mi se gww. i ja, raspravljali pola kluba i nismo došli do univerzalnog rešenja koje bi zadovoljilo sve slučajeve. Najbliže je bilo rešenje korišćenjem ANSi sekvenci. Jel ima neko bolju ideju??? Paya
programiranje.121 ivan.s, -> #117, bulaja
Uz put atribut za inverzni ispis je 112d (70h).
programiranje.123 bulaja, -> #118, zzivotic
>>> Kako se u text modu na Herculesu prikazuje inverzan tekst? Ima li >>> za to neki kontrolni karakterr ili...? >> Pa setujes text atribut na inverzno. > Onda si zakljucio da bi ti bilo potrebno da jedan deo tog teksta, > recimo rec 'genije' bude inverzan ili nekako drugacije naglasen. Cini mi se da se pitanje ipak odnosilo (bar sam ga ja tako shvatio ;) na to kako da se napise neki text na herculesu inverzno, a tu je odgovor zaista trivijalan, tj. u C-u bi trebalo samo staviti textattr(112) pre printf. Pozdrav, Bulaja
programiranje.124 braca, -> #120, ppekovic
> Najbliže je bilo rešenje > korišćenjem ANSi sekvenci. Jel ima neko bolju ideju??? Koliko se sećam, na Amstradu se za to koriste kontrolni karakteri ispod ASCII 32. Recimo zz, tvoj primer bi se pisao "Ja sam " + chr(x) + "genije" + chr(y).
programiranje.125 ppekovic, -> #124, braca
>> Koliko se sećam, na Amstradu se za to koriste kontrolni >>karakteri ispod ASCII 32. Recimo zz, tvoj primer bi se pisao >>"Ja sam " + chr(x) + "genije" + chr(y). Koliko se sećam i ovo sam probao i dobio na ekranu karaktere čiji sam ascii kod i naveo ;((( Eh, dobri stari Amstrad. Paya
programiranje.126 ndragan, -> #123, bulaja
* Pa setujes text atribut na inverzno. to je ono po čemu mislim da je ms-dos mess dos. sve u biosu, sve u dosu, nije to spektrum da radimo pika poka po video memoriji, ma ljudi to je sve standardizovano, more belosvetski standard - - jedino nema kontrolne sekvence za ekran, nego bato moj usred stringa prekidaj i pozovi molersku rutinu i drži prst da znaš gde si stao. na normalnim OS postojala je uvek nekakva tabela kontrolnih znakova za ekran. uz svaki štampač ili terminal dobijemo tako nešto, pa se niko ne čudi. čak je i ANSI.SYS neko rešenje, osim što ga niko ne koristi. razočvaren sam grdno. spektrum je bio bolji. da ne spominjem što smo ga zezali kako ima straobalne kombinacije za tastaturu, čak dva šifta, a sad ove sa 2,5 puta više tastera imaju po tri (nema zabune: kontrol, alt i šift) al njih niko ne sme da zeza - it's a beeg bloo. mess dos je dobar samo zato što 1000 firmi piše zakrpe za njega; ponadao sam se da će bar BE uspeti da napravi .bat fajl sa šarenim ispisom, a kad ja tamo a on farba ceo ekran! izgleda, ništa bez pika poka... back to bašić... ko uspe da mi napravi fajl koji će sa COPY fajl CON da napravi nešto šareno na ekranu, ima piće od mene Booe_ Ndragan
programiranje.127 djelovic, -> #126, ndragan
Bez neke ANSI emulacije NEMA NAČINA da sa COPY <fajl> CON: dobiješ bojicu. Iz C-a, to je sasvim druga stvar. Rutina da zameni printf mogla bi se napisati za ciglo 5 min. Ili neki direktan patch na bios, ali to se opet svodi na ANSI emulaciju!
programiranje.128 ivan.s, -> #127, djelovic
>> bojicu. Iz C-a, to je sasvim druga stvar. Rutina da zameni printf >> mogla bi se napisati za ciglo 5 min. Ili neki direktan patch na bios, >> ali to se opet svodi na ANSI emulaciju! Iz Ca bi moglo i ovako : #define _inv "); textattr(112); printf(" #define _norm "); textattr(42); printf(" main () { printf("normal _inv inverzno _norm normal "); } Resenje nije ono pravo - ne radi sa raznim varijantama vprintf, cprint, etc.
programiranje.129 alexa, -> #126, ndragan
E pa, na kojim to "normalnim OS" je to bilo? Tamo gde si morao da kupuješ softver i hardver od istog proizvođača, naravno. Zašto uopšte treba "kontrolnim sekvencama" da se određuje vizuelna reprezentacija karaktera na ekranu? A pogotovo, zašto treba da budu isti za različite uređaje? U svakom slučaju, to nema veze sa operativnim sistemom. Ako hoćeš standard - eto ti ANSI. Nemoj ovo shvatiti kao moju odbranu DOS-a. Ne pada mi na pamet da ga branim - to je stvarno mess-dos.
programiranje.130 alexa, -> #128, ivan.s
> Iz Ca bi moglo i ovako : > ># define _inv "); textattr(112); printf(" ># define _norm "); textattr(42); printf(" > > main () > š printf("normal _inv inverzno _norm normal "); > ć Ne znam da li ANSI standard dopušta C kompajleru da uradi ono na šta ciljaš, ali ako dopušta, ja to osuđujem. :)) U stvari, mislim da po standardu ne treba da se vrši ekspanzija makroa u stringu (a nije se vršila ni pre standarda, uglavnom).
programiranje.131 ndragan, -> #129, alexa
* E pa, na kojim to "normalnim OS" je to bilo? Tamo gde si morao SPEKTRUM, OF COURSE :)) šalim se. takve stvari imaš svuda gde OS ima neki zglavan protokol kao zvaničan - VT52 u CP/M i na atariju (!), vt100 do 220 na DEC makinama, što je sve manje više ušlo u ANSI. štos je u tome što je i tamo bilo problema - recimo išaraš ekran za jedan tip terminala, a dobiješ ikebanu na drugima... spektrum je bio bolji, QED. na štampačima se ustalio ESC/P standard - ne sećam se kad sam video nov štampač koji ga ne podržava. mislim da je ceo problem nastao 1981 ili tako negde kad su pravili PC - ako se ne varam, to je bila crno bela mašina bez grafike... sve ovo kasnije su nadogradnje i druge budževine... Bue_ Ndragan
programiranje.132 zolika,
Mozda je jedan banalan problem, ali ipak... Skinuo sam QEDIT sa Sezama. Stvarno lepo radi (skoro kao WordStar) ali imam jedan problem: koji parametar treba da podesim u konfiguracionoj datoteci da bi se kursor sa kraja prethod- nog reda (gde je pritisnut ENTER) pomerio tacno na kraj tekuceg reda (kome na kraju jos nisam pritisnuo ENTER)? Ne znam da li je ovo dovoljno jasno pitanje, ali znam sta se desava u Word- Staru sa kursorom. To isto mi treba i u QEdit-u. Unapred hvala. zolika@nsd
programiranje.133 mjova, -> #132, zolika
­ Stvarno lepo radi (skoro kao WordStar) ali imam jedan ­ problem: koji parametar treba da podesim u konfiguracionoj ­ datoteci da bi se kursor sa kraja prethod- nog reda (gde ­ je pritisnut ENTER) pomerio tacno na kraj tekuceg reda ­ (kome na kraju jos nisam pritisnuo ENTER)? ako sam te dobro razumeo?, to se postiže sa CR_DOWN.
programiranje.134 beast, -> #132, zolika
>>Skinuo sam QEDIT sa Sezama. >>Stvarno lepo radi (skoro kao WordStar) ... Kakvo vredjanje wordstara..Qedit je relativno skroman editor i nema brdo opcija koji wordstar ima (koji lično koristim) bez kojih je kvalitetan rad nemoguć.Qedit služi za quick editovanje :) a ne za profesionalno korišćenje,te ga treba tako i koristiti,a ne porediti sa wordstarom.
programiranje.135 ppekovic, -> #134, beast
>>Kakvo vredjanje wordstara..Qedit je relativno skroman editor >>i nema brdo opcija koji wordstar ima (koji lično koristim) >>bez kojih je kvalitetan rad nemoguć.Qedit služi za quick >>editovanje :) a ne za profesionalno korišćenje,te ga treba >>tako i koristiti,a ne porediti sa wordstarom. Ex, a i ti ga pretera. Pa Qedit je editor a wordstar textprocesor i nemogu se tako porediti. Nisam nikog video (osim Bulaje ;)) ) koji Qedit koristi za obradu teksta, kao ni puno njih (a ima par izuzetaka) koji wordstar koriste u nondocument modu, tj. kao editor. Paya BTW. I WS i Q su mi omiljene "alatke"
programiranje.136 mjova, -> #134, beast
­ Kakvo vredjanje wordstara..Qedit je relativno skroman ­ editor i nema brdo opcija koji wordstar ima (koji lično ­ koristim) bez kojih je kvalitetan rad nemoguć.Qedit služi ­ za quick editovanje :) a ne za profesionalno korišćenje,te ­ ga treba tako i koristiti,a ne porediti sa wordstarom. daj mi ideju šta to sve koristiš, molim te. a ja ću ti reći kako se to sve postiže u QEDIT-u (ako može). ps. qedit je programerski editor - nema text procesor!
programiranje.137 beast, -> #136, mjova
>>daj mi ideju šta to sve koristiš, molim te. >> >>a ja ću ti reći kako se to sve postiže u QEDIT-u (ako može). Page preview.
programiranje.138 vkrstonosic, -> #137, beast
>> >>daj mi ideju šta to sve koristiš, molim te. >> >> >> >>a ja ću ti reći kako se to sve postiže u QEDIT-u (ako može). >> >> Page preview. A vidim ja svaki put mi pre kompajliranja nešto nedostaje, a ono qedit nema page preview. Mogao bi prvo da naučiš da razlikuješ text procesor od editora, pa tek onda da se upuštaš u diskusiju.
programiranje.139 mjova, -> #137, beast
­>> a ja ću ti reći kako se to sve postiže u QEDIT-u (ako ­ može). ­ ­ Page preview. ovo je EDITOR! a ne tekst procesor :)) veličina slova se konstantna, tj. ne menja se tokom rada. koji programer ima potrebu da pogleda kako mu izgleda listing "iz daljine", a da pri tome ne može da pročita ni jedno slovo? mjova
programiranje.140 beast, -> #138, vkrstonosic
>> A vidim ja svaki put mi pre kompajliranja nešto nedostaje, >>a ono qedit nema page preview. >> >> Mogao bi prvo da naučiš da razlikuješ text procesor od >>editora, pa tek onda da se upuštaš u diskusiju. Pa sad,ovo nije bila diskusija,i to je tačno da moram da naučim da razlikujem to (mada mislim da znam dovoljno za moje potrebe),ali nisam mislio samo na tu opciju već i brdo "pratećih".I poenta svega ovoga je ta da ne treba porediyi wordstar sa qeditom,u čemu se svi slažemo.
programiranje.141 maleksic, -> #138, vkrstonosic
>> A vidim ja svaki put mi pre kompajliranja nesto nedostaje, a ono >> qedit nema page preview. ***** Postovani kolega, Ono sto Wamma nedostaje to je PRAVI programerski editor, a to moze biti samo i uvek samo KEDIT from Mansfield Software Group. Ovako drski pokusaji (Qedit treba da naivnog kupca asocira na slavno ime Kedit) podsecaju me na primer koji sam nedavno video u jednoj radnji u BG gde su bile da se kupe audio kasete Maxwell, koje nista osim vesto (polu)kopiranog imena nisu imale zajednickog sa firmom Maxell (Hitachi) :)))
programiranje.142 drakce, -> #139, mjova
> koji programer ima potrebu da pogleda kako mu izgleda listing "iz > daljine", a da pri tome ne može da pročita ni jedno slovo? Kako ko? Pa C-fanatici! Da provere da se i iz daljine ništa ne može pročitati, kao ni iz "blizine" ;> NEKA TI STOMAK BUDE ZAKRIVLJEN NA PRAVU STRANU Dragan
programiranje.143 vule, -> #142, drakce
> NEKA TI STOMAK BUDE ZAKRIVLJEN NA PRAVU STRANU E, to! pozdrav vule
programiranje.144 ndragan, -> #132, zolika
* Ne znam da li je ovo dovoljno jasno pitanje, ali znam sta se desava u * Word- Staru sa kursorom. To isto mi treba i u QEdit-u. Unapred hvala. a mene je baš to u WSu nerviralo - nikako da zapamti kolonu ;) - možda je najbolje rešenje iz vaksovog editora - ide na EOL marker ako je levo od tekuće kolone, inače se vraća na nju. Bue_ NDragan
programiranje.145 ilotina,
Hi !!! Nedavno sam ustanovio da se (imam amigu) bez problema moze prebacivati muzika (moduli i semplovi) sa amige na PC i obratno. Na PC-ju postoji program koji dobijete uz Scream Tracker koji konvertuje amigine semplove (naravno u MS-DOS formatu) u njegov format. Medjutim problem nastaje kad zelim da semplove u Scream Tracker formatu opet vratim u amiga format (scream tracker ima samo opciju za prebacivanje amiga semplova u svoj format). Program koji transferise formate saljem uz ovu poruku pa bih zamolio nekog ko se stvarno razume u masinac da modifikuje program tako da radi ono sto meni treba (scream tracker format u amiga format, a da nedira onaj deo programa koji radi sa *.voc(tj. Sound Blaster semplove)). Unapred mnooooooogo zahvalan Goran P.S. Bilo kakva pomoc je dobrodosla na moj mail(ilotina) csamp.exe
programiranje.146 djelovic,
Dobro, dobili smo drajver za VGA/256, ali kako da na nekoj super VGA karti pomoću borlandovih jezika legalno dobijem recimo 800*600, ili čak 1024*800? Ima li neko drajver za to?
programiranje.147 nesic, -> #146, djelovic
Vidi poruku PC.SOFT:9.230 Pozdrav, Nešić
programiranje.148 ppekovic,
Neznam da li je ovo bug ili "negde_sam_zagubio_uputstvo" ;) u TDebuger-u iz Borland C++ -a ali, ako je bug, onda je stvarno smešan bug. Evo o čemu se radi. Pošto me je djelovic iskritikovao u vezi telemate-a i resetovanja karte, krenem ja lepo da čeprkam po tm.exe. I onda lepo u sred rada zatreba mi da nađem par bajtova: B4 00 CD 10 Lepo, udarim CTRL-S, pa otkucam gore navedeni niz bajtova, kad cvrc, syntax error. Ah da, setim se ja, ako ti hex brojevi počinju sa slovom moraš da staviš nulu ispred. Tako i bi, otkucam ja: CTRL-S, pa 0B4 00 0CD 10 Kad vidi vraga, opet syntax error. Iznerviran, probam 0B4 00. Radi!!!???? Probam 0B4 00 0CD. NE radi??!! A-ha, tu smo. Ajde reko da slučajno nemora i ispred druge cifre ako je slovo da se stavi nula. Probam 0C0D. Ma ni da čuje, syntax error pa syntax error. I tako, dođem ja do zaključka, što sam i proverio da ako oćete da tražite bajt čija je druga cifra D, neće moći ove noći, ali ni dana. TD jednostavno ne vari kombinacije: 0AD, 0BD, 0CD, 0DD, 0ED, 0FD E sad se ja upitam a šta je sa 0D, 1D itd. pa probam da nađem bajt 9D. I super, pronašao je. Ali!!!!!! neće baš biti, pronašao je 09 a ne 9D. Tišina ... Plač ... Smeh ... Depresija ... Voleo bi da mi neko kaže kako sam bio glup i da to nije bug već nešto drugo. Paya
programiranje.149 sslavko, -> #148, ppekovic
probaj da stavis ADH BDH CDH itd, ili $AD $BD $CD itd. Ovo ti pisem on-line pa ne znam tacno. Uglavnom u TD search radi sa decimalnim brojevima pa treba naglasiti hexadekadne. Pozdrav Slavko.
programiranje.150 mjova, -> #148, ppekovic
> 0AD, 0BD, 0CD, 0DD, 0ED, 0FD jesi li probao da napišeš jedno h iza? možda pomogne... :) SY
programiranje.151 ppekovic, -> #149, sslavko
>>probaj da stavis ADH BDH CDH itd, ili $AD $BD $CD itd. Ovo >>ti pisem on-line pa ne znam tacno. Uglavnom u TD search >> radi sa decimalnim brojevima pa treba naglasiti hexadekadne. TD u search radi sa hex brojevima po default-u. Eh, kad nebi pogledao tako banalnu stvar ;))) Izgleda je ipak bug. Bah, pa kako su samo mogli da previde tako nešto očigledno ;(((((((. Borland ... & Microsoft ... ;(((((((((((((((( Paya
programiranje.152 nkbog, -> #151, ppekovic
> TD u search radi sa hex brojevima... Kod mene ne. A ne radi ni sa jednim slovom (od A do F), ali kad se doda 0x, sve ok. NB.
programiranje.153 igor.mil, -> #148, ppekovic
> TD jednostavno ne vari kombinacije: > 0AD, 0BD, 0CD, 0DD, 0ED, 0FD To u stvari i nije bug. Poslednji znak ovih konstanti je "D", sto je signal da se radi o decimalnom sistemu. U decimalnom sistemu cifre A-F zaista jesu sintaksna greska. Mogao bi se napraviti pametniji algoritam za analizu konstanti koji bi u ovim slucajevima shvatio da je u pitanju hex sistem. Medjutim sta onda raditi sa konstantom 0D? Da li ih tumaciti kao 0 ili 13? To je istovremeno i odgovor na tvoj problem sa search 9D. Razlog je ocigledno u lose definisanoj sintaksi brojnih konstanti u Intel asembleru, jer sadrzi ovakve dvosmislenosti. Naravno, postoji nacin da se ovaj problem resi. Kada poslednja cifra hex konstante treba da bude "D", doda se jos jedno "H" na kraju. Na primer: 0ADH, 0BDH, 135DH i.t.d. "0" na pocetku u prva dva primera je obavezna da bi se razlikovala konstanta od identifikatora. Igor
programiranje.154 ppekovic, -> #153, igor.mil
>> Naravno, postoji nacin da se ovaj problem resi. Kada poslednja cifra >> hex konstante treba da bude "D", doda se jos jedno "H" na kraju. Na >> primer: >> >> 0ADH, 0BDH, 135DH i.t.d. Baš tako, probah i radi. &%/&$&$/& pamet Borlandovsku ;))) Još samo kad bi se setili da to u HELP-u i napišu. Paya
programiranje.155 vule, -> #154, ppekovic
> Baš tako, probah i radi. &%/&$&$/& pamet Borlandovsku ;))) Još samo kad > bi se setili da to u HELP-u i napišu. :)))))))))))) jesi li probao sa uputstvom? :))))))))))))))))
programiranje.156 mjova, -> #155, vule
>> Baš tako, probah i radi. &%/&$&$/& pamet Borlandovsku >> ;))) Još samo kad bi se setili da to u HELP-u i napišu. > > :)))))))))))) jesi li probao sa uputstvom? > :)))))))))))))))) šta je to uputstvo? :)))