konkurencija.105janko,
-> #101, max.headroom>> «udi me da ti smetaju testovi PC hardvera i softvera u
>> "RaŽunarima", a ne smeta ti źto je u Svetu kompjutera,
Meni, bre, smeta źto su ti testovi, pogotovu hardvera, postali
isuviźe nalik na one kakvi su u Bajtu, naprimer. A to znaŽi da
se piźu tako da se da niko ne uvredi (boČe, pa ta firma nam je
sponzor, je li) i da su podaci namerno zamagljeni (tipiŽan
primer: neki OVERALL indeksi u koje je uraŽunato vreme rada
programa koji niko ne koristi sa podacima koje niko ne koristi
:) ) Postojale su i neke tendencije da se malo otmete tome,
ali izgeleda da ih sistematski prevazilazite :( Krajnji ishod:
uskoro se poŽetak i kraj raŽunara neęe razlikovati -- i jedno i
drugo bięe Žiste reklame.
Sad ste me naźli, imam ja joź puno zamerki, źto kaČu, nastavięu
se...
konkurencija.106ssokorac,
-> #102, dejanr -=)> Broj onih koji neźto kupuju, menjaju ploŽe, prodaju
-=)> stari sistem i kupuju novi i tako to je, prema naźim
-=)> ispitivanjima, veoma veliki, a takvi korisnici
-=)> "oŽajniŽki" traČe informacije i itekako kupuju
-=)> "RaŽunare".
Ih, naravno! Svakog meseca viźe od polovina Žitalaca RaŽunara kupuje
novi kompjuter...
konkurencija.107dejanr,
-> #106, ssokorac>> Ih, naravno! Svakog meseca viźe od polovina Žitalaca RaŽunara kupuje
>> novi kompjuter...
Sigurno ne polovina, ali dovoljno da opravda obim koji tome posveęujemo.
Mnogi i kupe "RaŽunare" zato źto treba da kupuju novu opremu, a posle
neki od njih i nastave da ih kupuju...
konkurencija.108spantic,
-> #103, dperkovic> Uglavnom se od komponenti testiraju po 100 puta Tseng vs
> Trident a o izboru monitora se stane na uputstvu da se ode
> u Gamu ili Mlacom.
S ovim se slaČem. Jedan lep test VGA monitora, pa i sa podelom na razrede,
ali da ima i jeftinijih varijanti bi bio sjajan potez. A s putanjom za
nabavku joź boji.
konkurencija.109max.headroom,
-> #102, dejanr> Broj onih koji neźto kupuju, menjaju ploŽe, prodaju stari
> sistem i kupuju novi i tako to je, prema naźim
> ispitivanjima, veoma veliki, a takvi korisnici "oŽajniŽki"
> traČe informacije i itekako kupuju "RaŽunare".
Ali, zar menjaju Žitave konfiguracije? :) Neka idu opisi
diskova, koprocesora, video-kartica, a ako baź mora - i ploŽa,
samo ne onoliiiki opisi u stilu "uźao sam u firmu zapahnut dimom
koji je izbijao iz obliČnjeg harda. Seo sam na udobnu
stolicu..." ;) Kao da je roman u pitanju, ili kakva rasprava iz
Foruma :))
konkurencija.110max.headroom,
-> #104, dejanr> Ok, lako je reęi, nego hajde da brojimo. Prikaza
> softverskih paketa
Ok, ok :) nisam mislio samo na PC softver. "Svet kompjutera"
pokriva źire trČiźte, samim tim posveęuje mesta źiroj lepezi
ure¬aja, ali opet, za svaki tip kompjutera (skoro) on ima po
jedan software paket (?) za prikaz. Analogija koju bi trebali
traČiti u "RaŽunarima" me je upravo zbog toga iznenadila.
konkurencija.111mjova,
-> #107, dejanr> Mnogi i kupe "RaŽunare" zato źto treba da kupuju novu
> opremu, a posle neki od njih i nastave da ih kupuju...
jes, samo oni tu ako ne vide niźta zanimljivo, a kako je krenulo sa
lovom (povodom kupovine opreme), sumnjam da ęe se odluŽiti za kupovinu
lista koji se sve manje trudi da zadrČi paČnju.
moČda greźim, ali ipak smatram da je kupovina raŽunara samo poŽetak,
kao jedan trenutak, a posedovanje raŽunara je ipak neźto trajnije.
zato VE»U paČnju ipak treba posvetiti onome ko poseduje raŽunar.
SY
konkurencija.112mkiric,
-> #106, ssokorac>> Ih, naravno! Svakog meseca viźe od polovina Žitalaca RaŽunara kupuje
>> novi kompjuter...
Polovina sigurno ne, ali mi se Žini da bi procentualna zastupljenost takvih
tekstova u ukupnom sadrČaju mogla biti priliŽno dobra aproksimacija. Kad imaź
raŽunar i nemaź nameru da bilo źta menjaź, Žini ti se da su i svi ostali na tom
stadijumu, ali iznenadio bi se kad bi Žuo koliko ljudi upravo planira
kupovinu/zamenu celog raŽunara ili pojedinih komponenti. Nije malo ni onih
koje odre¬eni tekstovi podsete da je vreme da to urade. Sve u svemu, jedan
list se pravi tako da predstavlja kompromis za celu ŽitalaŽku publiku. Bilo bi
lepo da je naź maternji jezik engleski (ili bar nemaŽki ili ruski) pa da imamo
ogromno trČiźte na kome bi bilo mesta za Žasopise sa uČom specijalizacijom, ali
na Čalost ne samo da nije tako, veę nam se i ovo ovolicko trČiźte svakim danom
sve viźe smanjuje. ;(
konkurencija.113ssokorac,
-> #107, dejanr -=)> Mnogi i kupe "RaŽunare" zato źto treba da kupuju novu
-=)> opremu, a posle neki od njih i nastave da ih kupuju...
...i nastave da Žitaju pola RaŽunara sa testovima oprme koju neęe
kupiti... Uostalo, Žak i da ih ima 'dovoljno obiman broj' (u źta baź ne
verujem), sigurno ni 30% od njih ne kupuje 486/50000000Hz/1200000Kb
HD/16000Kb RAM...itd. <zar ovako sa mnogo nula ne izgleda opasnije?> :)
konkurencija.114ssokorac,
-> #104, dejanr -=)> Ok, lako je reęi, nego hajde da brojimo. Prikaza
-=)> softverskih paketa za PC: "Svet kompjutera / februar
-=)> 1992": «ETIRI. "RaŽunari / februar 1992": OSAM+umetak
-=)> o Clipperu koji ne znam da li da raŽunam u prikaz. Ne
-=)> bih to baź nazvao "gotovo izjednaŽili".
Prikaz softverskih paketa za PC: "Mikijev zabavnik / februar
1992":NULA. "RaŽunari / februar 1992":OSAM. Al' ste ih rasturili...:(
Kako ste poŽeli, stvarno ęete uskoro da se poredite ovako. Nekad je
bilo tako da SK jednostavno ne moČe da se uporedi sa RaŽunarima...
Sada se hvalite jer imate 4 teksta viźe...:(
Stasha
konkurencija.115drpr,
-> #101, max.headroom-> galaksiju za autostopere" kao umetak. Pa ko to joź
-> Žita "RaŽunare" a da nema kompjuter, pa ga sada
-> "RaŽunari" upuęuju gde i źta da kupi? Ne kaČem, ima
-> takvih, ali u zaista malom
E pa ja sam jedan od tih koji je uz pomoę Žasopisa kupio
raŽunar,ne baź uz pomoę umetka ali uz pomoę testova
hardvera.Tako da mislim da taj umetak nije suviźan i Žak iako
imam raŽunar ja sam ceo umetak sa zadovoljstvom proŽitao!
drpr
konkurencija.116dejanr,
-> #110, max.headroom>> Ok, ok :) nisam mislio samo na PC softver. "Svet kompjutera"
>> pokriva źire trČiźte, samim tim posveęuje mesta źiroj lepezi
>> ure¬aja, ali opet, za svaki tip kompjutera (skoro) on ima po
>> jedan software paket (?) za prikaz.
Da li bi ti Čeleo da "RaŽunari" piźu i o Atariju, Amigi, C64 itd?
konkurencija.117dejanr,
-> #111, mjova>> moČda greźim, ali ipak smatram da je kupovina raŽunara samo poŽetak,
>> kao jedan trenutak, a posedovanje raŽunara je ipak neźto trajnije.
>> zato VE»U paČnju ipak treba posvetiti onome ko poseduje raŽunar.
SlaČem se. Da pogledamo februarske RaŽunare. Onima koji kupuju konfiguraciju
posveęeno 11 strana (raŽunajuęi i testove video kartica itd). Onima koji veę
imaju raŽunar - 52 strane+16 strana umetka. Ostalo su vesti itd.
konkurencija.118dejanr,
-> #114, ssokorac>> Prikaz softverskih paketa za PC: "Mikijev zabavnik / februar
>> 1992":NULA. "RaŽunari / februar 1992":OSAM. Al' ste ih rasturili...:(
Ne znam źta ovim hoęeź da kaČeź. «ovek je napisao da u SK ima pribliČno
testova softverskih paketa koliko u "RaŽunarima", i ja sam odgovorio da
ih u "RaŽunarima" ima 2+ puta viźe.
>> Nekad je bilo tako da SK jednostavno ne moČe da se uporedi sa
>> RaŽunarima... Sada se hvalite jer imate 4 teksta viźe...
Radilo se o testovima softverskih paketa. Ali, ako hoęeź malo da argumentujeź
svoju kritiku, ajde uloČi malo rada u nju. Daj nam podatke koliko je bilo
testova softverskih paketa za PC u SK i u "RaŽunarima" iz broja u broj, za
zadnje (npr.) dve godine, pa onda kad vidimo te podatke da znamo ko je u
pravu. Ovako napamet je mnogo lako govoriti.
konkurencija.119spantic,
-> #118, dejanr> Radilo se o testovima softverskih paketa. Ali, ako hoęeź
> malo da argumentujeź svoju kritiku, ajde uloČi malo rada u
> nju. Daj nam podatke koliko je bilo testova softverskih
> paketa za PC u SK i u "RaŽunarima" iz broja u broj, za
> zadnje (npr.) dve godine, pa onda kad vidimo te podatke da
> znamo ko je u pravu. Ovako napamet je mnogo lako govoriti.
Evo joź jednog argumenta: SK koźta (februar) 150 DIN, RaŽunari 300 DIN.
Bolji papir to jeste, ali meni ipak ne treba prospekt koji se raspada.
Ja Žuvam stare brojeve RaŽunara i s vremena na vreme mi zatreba neźto
odande. Naravno, reŽ je o programerskim temama.
Isto se slaČem: nekada je bilo smeźno govoriti o SK kao ozbiljnoj
konkurenciji RaŽunarima. Sada nije takav sluŽaj. ▒ta radi monopolizam
na trČiźtu.
konkurencija.120max.headroom,
-> #117, dejanr> SlaČem se. Da pogledamo februarske RaŽunare. Onima koji
> kupuju konfiguraciju posveęeno 11 strana (raŽunajuęi i
> testove video kartica itd). Onima koji veę
Joź dok sam imao razne egzotike (i manje egzotike) od
kompjutera, kupovao sam "RaŽunare". Sada, kada imam PC i
"Žasopis za personalce", prvi put ga, posle ko_zna_koliko godina
nisam kupio. Cena nije bila presudna.
konkurencija.121max.headroom,
-> #116, dejanr> Da li bi ti Čeleo da "RaŽunari" piźu i o Atariju, Amigi,
> C64 itd?
Ne, nisi shvatio. Recimo, u SK iza¬e 16 opisa korisniŽkih (da ne
kaČem - utility) programa. Igre iskljuŽene. Programi se odnose
na raznorazne maźine, izme¬u ostalog i na PC. U "RaŽunarima"
iza¬e 10 opisa softverskih paketa; za PC, naravno. Ako je
odgovor "viźe raŽunara = viźe korisniŽkih programa za testiranje
i prikaz", onda tu neźto zaista nije u redu. Ja sam mislio da je
PC trČiźte najveęe, kad ono... "tuŽe" ga C64...
Eto, to je osnovni okvir 'nedopadanja'.
konkurencija.122max.headroom,
-> #115, drpr> E pa ja sam jedan od tih koji je uz pomoę Žasopisa kupio
> raŽunar,ne baź uz pomoę umetka ali uz pomoę testova
Mali oglasi bi savrźeno pristajali toj svrsi. Baź me zanima
koliko je joź korisnika (samo) Sezama kupilo raŽunar Žitajuęi
"dodatak na 32 strane" (Jan/92)... Bila bi to korisna anketa.
konkurencija.123vcalic,
-> #120, max.headroom>>Sada, kada imam PC i "Žasopis za personalce", prvi put ga, posle
>>ko_zna_koliko godina nisam kupio. Cena nije bila presudna.
Ne znam zaźto ste se okomili toliko na ovaj poslednji broj. Jeste da su
"RaŽunari" dosta loźiji nego źto su bili nekad, al' ovaj poslednji broj je
jedan od najboljih !?
konkurencija.124ndragan,
-> #111, mjova/ jes, samo oni tu ako ne vide niźta zanimljivo, a kako je krenulo sa
/ lovom (povodom kupovine opreme), sumnjam da ęe se odluŽiti za kupovinu
Dok sam drČao raŽunarsku sekciju u srednjoj maźinskoj ('84) jedan od ¬aka se
sraŽunao da bi ga "RaŽunari", "Moj Mirko" i "Svet Kompjutera" koźtali jednog
spektruma godiźnje :)
Bue_ NDragan
konkurencija.125ndragan,
-> #109, max.headroom/ stolicu..." ;) Kao da je roman u pitanju, ili kakva rasprava iz
U poslednjem broju MM (potrudio sam se oko slovenaŽkog :) u svakom duČem
Žlanku pola prvog stupca su lovaŽke priŽe tipa "kad sam doźao do redakcije
urednik me izribao jer je proźli put lektor pola teksta morao sam da prevodi
na slovenźŽino", pa nikom niźta. Od toga su Žak napravili stil.
Bue_ NDragan
konkurencija.126ilazarevic,
-> #116, dejanr█ Da li bi ti Čeleo da "RaŽunari" piźu i o Atariju, Amigi, C64 itd?
Meni se Žini da bi trebalo da izdate jedan umetak o programiranju u
Spectrumovom Basicu :))))
konkurencija.127dejanr,
-> #124, ndragan>> Dok sam drČao raŽunarsku sekciju u srednjoj maźinskoj ('84) jedan od ¬aka
>> se sraŽunao da bi ga "RaŽunari", "Moj Mirko" i "Svet Kompjutera" koźtali
>> jednog spektruma godiźnje :)
Nekada smo u Klubu programera vodili statistiku o tome źta se pojede i
popije u kafani. Ispalo je da Klub godiźnje "pojede" jedan PC :)
PS Od tada je PC pojeftionio, a kafanske cene skoŽile ;)
konkurencija.128drpr,
-> #122, max.headroom-> koliko je joź korisnika (samo) Sezama kupilo raŽunar
-> Žitajuęi "dodatak na 32 strane" (Jan/92)... Bila bi to
-> korisna anketa.
E zapazi jednu anegdotu.Stojim ja ispred one muziŽke kuęe
na terazijama gde stoji IBM PS/1.Stoji tu jedan sredoveŽan
Žovek koji je studirao Gra¬evinu(to posle saznadoh iz
razgovora)Pitao me da li je taj raŽunar dobar za neke normalne
poslove.Tad mu ja rekoh da bi trebao da pogleda oglase i da ęe
za iste pare naęi neźto mnogo bolje a on mi reŽe.Ma nema mi u
prodaji onog broja raŽunara sa umetkom za kupovinu opreme!!!
I sad ti meni reci on je moČda sluŽajan prolaznik jedan a moČda
ih ima mnogo takvih.MoČda ako uprava «asopisa RaŽunari vrźi
ispitivanje trČiźta,ili moČda u onoj anketi povodom nagradne
igre imaju podatke o ljudima i interesovanjima pa neka ih javno
iznesu ili ako im je problem celu statistiku bar nek iznesu
neke impresije pa da na osnovu njih diskutujemo, ovako je
besmisleno.Ni ja ni ti ne znamo koliko ima ljudi za i protiv a
da li ęe mo ikada saznati!?
drpr
P.S.
Koliko znam u anketi je bilo i pitanje koje rubrike redovno
Žitate a koje obavezno preskaŽete pa nek nam daju te podatke pa
da diskutujemo!
konkurencija.129dejanr,
-> #128, drpr>> Koliko znam u anketi je bilo i pitanje koje rubrike redovno
>> Žitate a koje obavezno preskaŽete pa nek nam daju te podatke pa
>> da diskutujemo!
Naravno, planiramo jedan tekst o tome kako uŽesnici ankete gledaju
na "RaŽunare".
konkurencija.130lanik,
-> #116, dejanr
>> Da li bi ti Čeleo da "RaŽunari" piźu i o Atariju, Amigi, C64 itd?
Prvo, neumesno je stavljati Amigu/AtariST/TT i C64 u isti koź. C-64
je (danas) igraŽka od 150 DEM, Amiga i AtariST/TT su personalni raŽunari od
viźe hiljada DEM.
Drugo, iako nije upuęeno meni, odgovorięu: Ja bih Čeleo. I ne samo o
Amigi i Atariju veę i o drugim raŽunarima, prvenstveno Macintoshu i NeXT-u.
Mislim da bi redakcija raŽunara ozbiljno trebala da razmisli i da se
zapita da li ęe da pravi poslovni ili raŽunarski Žasopis. Jer, MS-DOS je
Žist posao. PC nije raŽunar veę poslovna alatka. Baź kao fotokopir maźina,
digitron ili telefaks. Da bi postao raŽunar, potreban mu je _identitet_ a to
"kompatibilci" definitivno nemaju.
Jeste, svi kompjuteri nastaju iz Čelje da se zaradi, ali dosta
kazuju o ljudima koji su ih dizajnirali - kao i o ljudima koji ih kupuju.
Ako raŽunar smatraź _samo_ alatkom, kupięeź PC-ja. Ako pak, u
raŽunaru vidiź neźto viźe (ovo bi se dalo porediti sa Hi-Fi "sladokuscima"),
Čeleęeź da tvoj raŽunar ima identitet - da ne kaČem "duźu", malo je preteźka
reŽ za jedan raŽunar. I u tom sluŽaju, sigurno na stolu neęeź imati PCja veę
upravo tu toliko podcenjivanu Amigu, Atarija ili Macintosha.
Ako "raŽunari" budu pisali samo o PCju, izgubięe deo trČiźta koji na
kompjutere gleda kao na neźto viźe od alatke za obraŽun dohodaka ili
źtampanje platnih spiskova. Hmmm... Which key is "any key"?
Zato, joź jednom kaČem: razmislite za koga su kompjuterski Žasopisi.
Jer, ako nisu za hakere, onda viźe nisu ni kompjuterski.
--> Keyboard? How Quaint!
konkurencija.131nandi,
-> #130, lanike, moj lanik, ti Žim progovoriź odma pljujeź po pc (i njegovim
korisnicima). mora da te je mnogo njih spustilo na zemlju samo zato
źto imaź atari. deo tvoje poruke, koje sadrČi to *, nisam kvotirao,
nego ęu odgovoriti samo na deo koji je vezan za Žasopis: raŽunari
> Drugo, iako nije upuęeno meni, odgovorięu: Ja bih Čeleo. I ne samo o
> Amigi i Atariju veę i o drugim raŽunarima, prvenstveno Macintoshu i
> NeXT-u.
koji macintosh i next. ti Čiviź u oblacima. svaki korisnik komjutera
bi Čeleo (^2) da ima mac-a ili ne daj boČe next-a na svom stolu.
svako od nas je, u ovim naźim uslovima, kupio ono źto moČa, a ne ono
źto Čeli (ovde mislim na korisnike koji se ne bave iskljuŽivo
profesionalno). za neku cenu, svako je traČio raŽunar koji mu najviźe
pruČa.
pisati u raŽunarima o mac-u i next, kada je to nama nedostupno, nema
smisla. Žasopis se prilago¬ava trČiźtu (a ne obrnuto).
da se u raŽunarima pojavljuje isto toliko Žlanaka o atariju, amigi,
pc (i joź nekoj), svakom bi pripalo 10-15 strana. neka hvala. takvo
źarenilo od Žasopisa, u kome jedva piźe neźto, ja ne bih kupovao.
nandi
konkurencija.132petrovic,
-> #119, spantic>>>> Isto se slazem: nekada je bilo smesno govoriti o SK kao
>>>> ozbiljnoj konkurenciji Racunarima. Sada nije takav
>>>> slucaj. Sta radi monopolizam na trzistu.
Racunari,naravno i uz njihovu volju nemaju monopol,ali
cinjenica je da je SK politikino izdanje,pa kao takvo
i drzavno (ne bih rekao rezimsko),nemaju nekakvu
alternativu Racunarima.Ipak su Racunari No:1!
konkurencija.133petrovic,
-> #120, max.headroom>>>> nisam kupio. Cena nije bila presudna.
U mom slucaju cena je odlucila.NIsam ih kupio jer
sam imao srecu da ih prelistam.
konkurencija.134petrovic,
-> #122, max.headroom>>>> Mali oglasi bi savrseno pristajali toj svrsi. Bas
>>>> me zanima koliko je jos korisnika (samo) Sezama
>>>> kupilo racunar citajuci "dodatak na 32 strane"
>>>> (Jan/92)... Bila bi to korisna anketa.
"Dodatak" se pokazao kao veoma efikasan kod amatera i ljudi
koji tek pocinju u ovim stvarima,naime taj dodatak je prava
berza konfiguracija i periferika,i ljudi uglavnom koji
kupuju konsultuju se sa dodatkom.
U mom slucaju,nisam kupio racunar citajuci dodatak,ali modem jesam.
konkurencija.135dveselinovic,
U prouci 6.103, dperkovic kaČe:
> Ljude koji imaju racunare kao sto si sam rekao najvise zanimaju
> komponente, a dvv forsira cele konfiguracije. Testovi takvih
> konfiguracija su bili aktuelni dok su Racunari imali koncepciju
> za vise tipova racunara (Atari,Amiga,Pc,...). Kada je poslednji
> (ako je uopste ikada i bio) bio test monitora ?
>
> Uglavnom se od komponenti testiraju po 100 puta Tseng vs Trident
> a o izboru monitora se stane na uputstvu da se ode u Gamu ili
> Mlacom.
Prvo, ImenjaŽe, ja ne forsiram bilo źta, ali prihvatam ono do
Žega mogu da do¬em. A to źto uprkos reklamama naźi trgovci imaju
jednu te istu stvar svi od reda, tome ja zaista nisam kriv.
Naprotiv, oduvek sam se aktivno borio protiv toga, ali źta se tu
moČe kada su Seagate diskovi jeftini i ima ih kao blata.
Testove monitora, koliko se seęam, nikada niko nije uradio.
Da bi se to uradilo sa recimo 5-6 monitora, trebalo bi imati isto
toliko raŽunara, prostoriju u kojoj ęe sve to da stoji ukljuŽeno
istovremeno (laboratorija), pa ekstra raŽunar u koji ęe se unositi
rezultati, pa veoma skupu mernu opremu (recimo, jako dobar meraŽ
dela spektra zraŽenja koźta DEM 6.500) i tome sliŽno. Ja to nemam,
a nemaju ni "RaŽunari", niti ęe to u skorije vreme imati.
Ja vrlo dobro znam kako treba, ImenjaŽe, ja sam bio u
redakciji "PC Magazine"-a i video sam kako treba. Tamo ima 50
radnih mesta, svako sa po jednim Tectronix osciloskopom i deset
tehniŽara. Tamo autori ne zezaju krizu sa testovima, to rade
tehniŽari, a autori rade sa maźinama i kaČu źta misle. A ovde ja
ceo ciklus, ukljuŽujuęi i nosanje u redakciju koja je meni daleko,
radim sasvim sam. Sve merne instrumente sa kojima raspolaČem sam
kupio iz svog dČepa, sve test programe sam kupio iz svog dČepa, sve
testove sam sam pravio, menjao, zezao i peglao i plaęao da se
razviju. Ja liŽno, potpuno sam.
A sve to koźta viźe para nego źto zaradim od Žlanaka za celu
godinu; pa sada ti meni reci źta mi valja Žiniti.
A nije problem u tome źto redakcija neęe da mi pomogne, ili
źto Čale truda - daleko bilo, hoęe i da pomognu kada i gde mogu,
na¬u se kada zagusti. Problem je odnosa - redakcija "PC Magazine"-a
ima ukupno 114 ljudi, a nas je taŽno 4. Oni imaju bar 30-40
saradnika, a mi ne viźe od 15 ili 20.
Ukratko - lako je raditi onako sa onim resursima, a kako je
nama raditi ovde i ovako, izvolite doęi da vidite kao saradnici na
nekom tekstu po vaźem izboru.
Testiranje nekih delova opreme, recimo monitora, zahteva veoma
jaku mernu tehniku koju mi jednostavno nemamo i nikada je neęemo
ni imati. Ne znam ko u gradu ima sve źto bi nam trebalo, moČda ETF,
ali znam da bi svako spajanje po pitanju merenja bilo pogubno, jer
niti mi moČemo da razumemo njih, niti oni nas (nije kritika, samo
konstatacija na osnovu liŽnog iskustva - probao sam!). Oni bi u
nauku, mi bi za novime, a to je kao meźanje vatre i vode.
E sad, ako bi ti da pokloniź neki bolji Tectronix, sa sondama,
da radi do bar 200 MHz a moČe i giga (naravno, i po X i po Y osi),
... :-))))))))))))))))
***
U poruci 6.105, janko kaČe:
> Meni, bre, smeta źto su ti testovi, pogotovu hardvera, postali
> isuviźe nalik na one kakvi su u Bajtu, naprimer. A to znaŽi da
> se piźu tako da se da niko ne uvredi (boČe, pa ta firma nam je
> sponzor, je li) i da su podaci namerno zamagljeni (tipiŽan
> primer: neki OVERALL indeksi u koje je uraŽunato vreme rada
> programa koji niko ne koristi sa podacima koje niko ne koristi
> :) ) Postojale su i neke tendencije da se malo otmete tome, ali
> izgeleda da ih sistematski prevazilazite :( Krajnji ishod:
> uskoro se poŽetak i kraj raŽunara neęe razlikovati -- i jedno i
> drugo bięe Žiste reklame.
>
> Sad ste me naźli, imam ja joź puno zamerki, źto kaČu, nastavięu
> se...
Neęe baź tako biti. Evo jednog primera.
Nedavno (pre nekoliko meseci) sam napisao jedan test dva
raŽunara, u kome sam izokola ali dovoljno jasno osudio jednu od dve
firme, koje su, uzgred budi reŽeno, zaista bile sponzori. I jedna
od njih se blago meni naljuti i odbije svu dalju saradnju sa
Žasopisom, ukljuŽujuęi i reklame.
Niko, ali niko mi nije ni reŽ rekao po tom pitanju, sem źto
su mi ljudi rekli źta se desilo.
Jeste to gubitak za list, ali je joź veęi gubitak kada nai¬emo
na problematiŽan proizvod i napravimo se ludi, odnosno dozvolimo
da naźi Žitaoci kupe taj problematiŽan proizvod. FaktiŽki, to bi
znaŽilo da smo izigrali poverenje Žitalaca, koji od nas oŽekuju
objektivnu informaciju.
U tom kontekstu, nikome nije ni na pamet palo da se neźto
buni, a svi smo znali da je to realan gubitak za list u
materijalnom smislu. ▒ta da radimo, to ide sa poslom, a mogli bismo
diskutovati o tome koliko se ta firma proslavila takvim postupkom,
umesto da nas je nazvala i dobila savet źta da radi i kako da reźi
taj problem. Naravno, besplatno.
Najzad, ono źto ti i drugi ne vide. ▒ta mislite, onako od oka,
koliko proizvoda pro¬e kroz naźe ruke u smislu testiranja, pa onda
koliko od tog broja do¬e do stranica lista?
Drugim reŽima, paprat poŽupamo tako da ostane samo sveęe, pa
onda poredimo cveęe. Da li je ovo dobar pristup ili ne, to je sada
stvar diskusije, ima pro i kontra za to, ali praksa je pokazala da
taj sistem radi.
A tek toliko da tebe liŽno malo uteźim, evo maloŽas sam
zavrźio jedan test sa preporukom "Nemojte ovo kupiti". Bar u prvoj
verziji rukopisa - naleteo sam na nedopustive probleme. E, sada ide
runda dav - razgovor sa prodavcem, koji ęe verovatno razgovarati
sa proizvo¬aŽem, da vidimo o Žemu se radi, da li je to sluŽajan
primerak, ili je to cela serija. Na osnovu rezultata, ja ęu ili
nastaviti testiranje istog primerka, ili dobiti drugi, da bi se
utvrdilo o Žemu je reŽ. I posle svega toga, bięe Žlanak - u ovakvim
sluŽajevima, dve strane "RaŽunara" koźtaju 10-12 dana rada.
I to treba imati u vidu, cenu rada za jedan hardverski test.
A nikada se unapred ne zna koliko ęe vreme trebati.
A sada u vezi onih "overall indeksa", znaź onih tamo nekih:
Svi oni se dobijaju na osnovu zbira vremena potrebnog da se
obavi niz operacija u pore¬enju sa vremenom potrebnim za isti posao
u sluŽaju reference. E vidiź, ja sam to razvijao poslednje tri i
po godine, jedini u bivźoj i sadaźnjoj Jugoslaviji, i utopio sam
u to preko 1.200 radnih Žasova mojih i oko 300 radnih Žasova tu¬ih.
Sam sam platio sve te programe (oko USD 1.500) iz svog dČepa jer
redakcija jednostavno nema para (ako ni ostale redakcije).
Ono źto ti vidiź kao rezultate "nekih tamo" testova su
rezultati sledeęih testova:
Obrada teksta (WordPerfect 5.1):
UŽitavanje datoteke
Brojanje reŽi
TraČenje slova "a" i zamena sa "$"
Pisanje datoteke na disk
Brisanje prvih 50 stranica
Izgled stranice sa grafikom
Test datoteka ima 524.671 bajt, kombinacija slova i slika.
Poslovna grafika (Harvard Graphics 2.3):
Prikaz mapa zemalja sveta (15 mapa u boji)
Prikaz simbola saobraęaja (15 simbola u boji)
Prikaz poslovnog histograma (3D, 6 boja, 6 serija podataka)
CAD (DesignCAD 3D V 3.1):
Crtanje slike - Generate
Rotiranje slike - Rotate
SenŽenje slike - Shade
Test datoteka (vektorska) ima nekih 115 KB i preko 700 elemenata
Baze podataka (autor Dejan Ristanovię, po mojoj narudČbini):
PretraČivanje baze
RaŽunanje baze
Indeksiranje baze
Indeksno pretraČivanje baze
Sortiranje baze
Baza ima 900 KB
ProraŽuni (PlanPrefect 5.1):
UŽitavanje datoteke
PreraŽunavanje matrice (izmena broja sa 8,123456789)
TraČenje i zamena (matrica A12...AI500)
Pisanje zamenjene datoteke na disk
Test datoteka ima 228 KB
E sad, tebi prepuźtam da zakljuŽiź da li su to "programi koje
niko ne koristi sa podacima koje niko ne koristi". A ako imaź neku
pametnu sugestiju, bięe mi drago da te sasluźam i da je prihvatim,
naravno, uz javnu napomenu da si ti autor neke izmene.
Ako ti se ne dopada izbor programa, nemoj mi reęi bilo źta na
tu temu, samo mi poźalji legalne verzije boljih programa. Tu
posebno mislim na "AutoCAD", bilo bi mi veoma drago, a meni bi
uźtedeo nekih $ 3.500. Jer imaj u vidu da za javno testiranje moraź
imati legalne programe.
"Sad ste me naźli, imam ja joź puno zamerki, źto kaČu,
nastavięu se..."
Samo napred, ovo je otvoren forum, ali svi mi ipak treba da
stojimo iza onoga źto kaČemo.
******************************************************************
U poruci 6.109, max.headroom kaČe:
> Ali, zar menjaju Žitave konfiguracije? :) Neka idu opisi
> diskova, koprocesora, video-kartica, a ako baź mora - i ploŽa,
> samo ne onoliiiki opisi u stilu "uźao sam u firmu zapahnut dimom
> koji je izbijao iz obliČnjeg harda. Seo sam na udobnu
> stolicu..." ;) Kao da je roman u pitanju, ili kakva rasprava iz
> Foruma :))
Menjaju baź cele konfiguracije. Prema nekim podacima sa kojima
raspolaČem (joź ih nisam obradio), oko 37% kupaca celih sistema su
ljudi koji obnavljaju CEO sistem. Napominjem, ovo je gruba procena,
ali mislim da greźka neęe biti veęa od +/- 3-4%.
NajŽeźęe prodaju stari sistem (najŽeźęe XT) i Čele da kupe
novi.
******************************************************************
U prouci 6.111, mjova kaČe:
> moČda greźim, ali ipak smatram da je kupovina raŽunara samo
> poŽetak, kao jedan trenutak, a posedovanje raŽunara je ipak neźto
> trajnije. zato VE»U paČnju ipak treba posvetiti onome ko poseduje
> raŽunar.
Kako se uzme. Za nekog je to poŽetak, za nekog tek proźlost.
No, mislim da nemate razloga da se bunite oko pokrivanja i tog dela
trČiźta, tj. onih koji veę imaju raŽunare.
Tu bih skrenuo paČnju na nekoliko elemenata.
Prvo, pregledi onoga źto se nudi na trČiźtu nikada nisu na
odmet, jer sve su to firme i "firme" koje se reklamiraju u naźem
listu. Svi ih znamo kao reklamu, ali malo ko ih zna kao isporuŽioce
opreme. ▒ta prodaju u odnosu na reklamu? To je recimo mene jako
zanimalo.
Drugo, nemojte nikada smetnuti sa uma da "RaŽunare" Žitaju,
i to dosta pomno, i po firmama koje se spremaju da daju velike pare
za raŽunare. Zamislite tek kako je njih zanimala ta mini serija,
a na stolovima nekih od njih stoje ponude nekolicine obra¬enih
prodavaca.
Treęe, ispade sada da mi od vajkada samo o celim
konfiguracijama piźemo. To jednostavno nije istina - izvolite
pogledajte brojeve za proźlu godinu. U najnovijem izlazeęem broju
ide opet źest diskova, od 105 do 510 MB, pa vi izvolite. Ja sada
spremam tekst na temu multimedija, a bięe i jedan pojaŽi tekst na
temu video karti sa 33.000 boja, umesto sadaźnjih 256. Razmiźljam
opet i o tekstu na temu "popunite malo tu kutiju lepim dodacima",
nisu jeftini, ali nisu baź ni smrtonosno skupi, itd. Ukratko,
mislim da je proźirenjima i/ili zamenama posveęeno dosta paČnje,
a oklevetani serijal je trajao Žetiri broja. Pa dozvolite da ima
i onih koji od tih prodavaca kupuju, valjda i njima treba posvetiti
malo prostora.
***************************************************************
U prouci 6.113, sskorac kaČe:
konkurencija.136dveselinovic,
U poruci 6.103, dperkovic kaČe:
> Ljude koji imaju racunare kao sto si sam rekao najvise zanimaju
> komponente, a dvv forsira cele konfiguracije. Testovi takvih
> konfiguracija su bili aktuelni dok su Racunari imali koncepciju
> za vise tipova racunara (Atari,Amiga,Pc,...). Kada je poslednji
> (ako je uopste ikada i bio) bio test monitora ?
>
> Uglavnom se od komponenti testiraju po 100 puta Tseng vs Trident
> a o izboru monitora se stane na uputstvu da se ode u Gamu ili
> Mlacom.
Prvo, ImenjaŽe, ja ne forsiram bilo źta, ali prihvatam ono do
Žega mogu da do¬em. A to źto uprkos reklamama naźi trgovci imaju
jednu te istu stvar svi od reda, tome ja zaista nisam kriv.
Naprotiv, oduvek sam se aktivno borio protiv toga, ali źta se tu
moČe kada su Seagate diskovi jeftini i ima ih kao blata.
Testove monitora, koliko se seęam, nikada niko nije uradio.
Da bi se to uradilo sa recimo 5-6 monitora, trebalo bi imati isto
toliko raŽunara, prostoriju u kojoj ęe sve to da stoji ukljuŽeno
istovremeno (laboratorija), pa ekstra raŽunar u koji ęe se unositi
rezultati, pa veoma skupu mernu opremu (recimo, jako dobar meraŽ
dela spektra zraŽenja koźta DEM 6.500) i tome sliŽno. Ja to nemam,
a nemaju ni "RaŽunari", niti ęe to u skorije vreme imati.
Ja vrlo dobro znam kako treba, ImenjaŽe, ja sam bio u
redakciji "PC Magazine"-a i video sam kako treba. Tamo ima 50
radnih mesta, svako sa po jednim Tectronix osciloskopom i deset
tehniŽara. Tamo autori ne zezaju krizu sa testovima, to rade
tehniŽari, a autori rade sa maźinama i kaČu źta misle. A ovde ja
ceo ciklus, ukljuŽujuęi i nosanje u redakciju koja je meni daleko,
radim sasvim sam. Sve merne instrumente sa kojima raspolaČem sam
kupio iz svog dČepa, sve test programe sam kupio iz svog dČepa, sve
testove sam sam pravio, menjao, zezao i peglao i plaęao da se
razviju. Ja liŽno, potpuno sam.
A sve to koźta viźe para nego źto zaradim od Žlanaka za celu
godinu; pa sada ti meni reci źta mi valja Žiniti.
A nije problem u tome źto redakcija neęe da mi pomogne, ili
źto Čale truda - daleko bilo, hoęe i da pomognu kada i gde mogu,
na¬u se kada zagusti. Problem je odnosa - redakcija "PC Magazine"-a
ima ukupno 114 ljudi, a nas je taŽno 4. Oni imaju bar 30-40
saradnika, a mi ne viźe od 15 ili 20.
Ukratko - lako je raditi onako sa onim resursima, a kako je
nama raditi ovde i ovako, izvolite doęi da vidite kao saradnici na
nekom tekstu po vaźem izboru.
Testiranje nekih delova opreme, recimo monitora, zahteva veoma
jaku mernu tehniku koju mi jednostavno nemamo i nikada je neęemo
ni imati. Ne znam ko u gradu ima sve źto bi nam trebalo, moČda ETF,
ali znam da bi svako spajanje po pitanju merenja bilo pogubno, jer
niti mi moČemo da razumemo njih, niti oni nas (nije kritika, samo
konstatacija na osnovu liŽnog iskustva - probao sam!). Oni bi u
nauku, mi bi za novime, a to je kao meźanje vatre i vode.
E sad, ako bi ti da pokloniź neki bolji Tectronix, sa sondama,
da radi do bar 200 MHz a moČe i giga (naravno, i po X i po Y osi),
... :-))))))))))))))))
***
U poruci 6.105, janko kaČe:
> Meni, bre, smeta źto su ti testovi, pogotovu hardvera, postali
> isuviźe nalik na one kakvi su u Bajtu, naprimer. A to znaŽi da
> se piźu tako da se da niko ne uvredi (boČe, pa ta firma nam je
> sponzor, je li) i da su podaci namerno zamagljeni (tipiŽan
> primer: neki OVERALL indeksi u koje je uraŽunato vreme rada
> programa koji niko ne koristi sa podacima koje niko ne koristi
> :) ) Postojale su i neke tendencije da se malo otmete tome, ali
> izgeleda da ih sistematski prevazilazite :( Krajnji ishod:
> uskoro se poŽetak i kraj raŽunara neęe razlikovati -- i jedno i
> drugo bięe Žiste reklame.
>
> Sad ste me naźli, imam ja joź puno zamerki, źto kaČu, nastavięu
> se...
Neęe baź tako biti. Evo jednog primera.
Nedavno (pre nekoliko meseci) sam napisao jedan test dva
raŽunara, u kome sam izokola ali dovoljno jasno osudio jednu od dve
firme, koje su, uzgred budi reŽeno, zaista bile sponzori. I jedna
od njih se blago meni naljuti i odbije svu dalju saradnju sa
Žasopisom, ukljuŽujuęi i reklame.
Niko, ali niko mi nije ni reŽ rekao po tom pitanju, sem źto
su mi ljudi rekli źta se desilo.
Jeste to gubitak za list, ali je joź veęi gubitak kada nai¬emo
na problematiŽan proizvod i napravimo se ludi, odnosno dozvolimo
da naźi Žitaoci kupe taj problematiŽan proizvod. FaktiŽki, to bi
znaŽilo da smo izigrali poverenje Žitalaca, koji od nas oŽekuju
objektivnu informaciju.
U tom kontekstu, nikome nije ni na pamet palo da se neźto
buni, a svi smo znali da je to realan gubitak za list u
materijalnom smislu. ▒ta da radimo, to ide sa poslom, a mogli bismo
diskutovati o tome koliko se ta firma proslavila takvim postupkom,
umesto da nas je nazvala i dobila savet źta da radi i kako da reźi
taj problem. Naravno, besplatno.
Najzad, ono źto ti i drugi ne vide. ▒ta mislite, onako od oka,
koliko proizvoda pro¬e kroz naźe ruke u smislu testiranja, pa onda
koliko od tog broja do¬e do stranica lista?
Drugim reŽima, paprat poŽupamo tako da ostane samo sveęe, pa
onda poredimo cveęe. Da li je ovo dobar pristup ili ne, to je sada
stvar diskusije, ima pro i kontra za to, ali praksa je pokazala da
taj sistem radi.
A tek toliko da tebe liŽno malo uteźim, evo maloŽas sam
zavrźio jedan test sa preporukom "Nemojte ovo kupiti". Bar u prvoj
verziji rukopisa - naleteo sam na nedopustive probleme. E, sada ide
runda dav - razgovor sa prodavcem, koji ęe verovatno razgovarati
sa proizvo¬aŽem, da vidimo o Žemu se radi, da li je to sluŽajan
primerak, ili je to cela serija. Na osnovu rezultata, ja ęu ili
nastaviti testiranje istog primerka, ili dobiti drugi, da bi se
utvrdilo o Žemu je reŽ. I posle svega toga, bięe Žlanak - u ovakvim
sluŽajevima, dve strane "RaŽunara" koźtaju 10-12 dana rada.
I to treba imati u vidu, cenu rada za jedan hardverski test.
A nikada se unapred ne zna koliko ęe vreme trebati.
A sada u vezi onih "overall indeksa", znaź onih tamo nekih:
Svi oni se dobijaju na osnovu zbira vremena potrebnog da se
obavi niz operacija u pore¬enju sa vremenom potrebnim za isti posao
u sluŽaju reference. E vidiź, ja sam to razvijao poslednje tri i
po godine, jedini u bivźoj i sadaźnjoj Jugoslaviji, i utopio sam
u to preko 1.200 radnih Žasova mojih i oko 300 radnih Žasova tu¬ih.
Sam sam platio sve te programe (oko USD 1.500) iz svog dČepa jer
redakcija jednostavno nema para (ako ni ostale redakcije).
Ono źto ti vidiź kao rezultate "nekih tamo" testova su
rezultati sledeęih testova:
Obrada teksta (WordPerfect 5.1):
UŽitavanje datoteke
Brojanje reŽi
TraČenje slova "a" i zamena sa "$"
Pisanje datoteke na disk
Brisanje prvih 50 stranica
Izgled stranice sa grafikom
Test datoteka ima 524.671 bajt, kombinacija slova i slika.
Poslovna grafika (Harvard Graphics 2.3):
Prikaz mapa zemalja sveta (15 mapa u boji)
Prikaz simbola saobraęaja (15 simbola u boji)
Prikaz poslovnog histograma (3D, 6 boja, 6 serija podataka)
CAD (DesignCAD 3D V 3.1):
Crtanje slike - Generate
Rotiranje slike - Rotate
SenŽenje slike - Shade
Test datoteka (vektorska) ima nekih 115 KB i preko 700 elemenata
Baze podataka (autor Dejan Ristanovię, po mojoj narudČbini):
PretraČivanje baze
RaŽunanje baze
Indeksiranje baze
Indeksno pretraČivanje baze
Sortiranje baze
Baza ima 900 KB
ProraŽuni (PlanPrefect 5.1):
UŽitavanje datoteke
PreraŽunavanje matrice (izmena broja sa 8,123456789)
TraČenje i zamena (matrica A12...AI500)
Pisanje zamenjene datoteke na disk
Test datoteka ima 228 KB
E sad, tebi prepuźtam da zakljuŽiź da li su to "programi koje
niko ne koristi sa podacima koje niko ne koristi". A ako imaź neku
pametnu sugestiju, bięe mi drago da te sasluźam i da je prihvatim,
naravno, uz javnu napomenu da si ti autor neke izmene.
Ako ti se ne dopada izbor programa, nemoj mi reęi bilo źta na
tu temu, samo mi poźalji legalne verzije boljih programa. Tu
posebno mislim na "AutoCAD", bilo bi mi veoma drago, a meni bi
uźtedeo nekih $ 3.500. Jer imaj u vidu da za javno testiranje moraź
imati legalne programe.
"Sad ste me naźli, imam ja joź puno zamerki, źto kaČu,
nastavięu se..."
Samo napred, ovo je otvoren forum, ali svi mi ipak treba da
stojimo iza onoga źto kaČemo.
Pozdrav,
DVV
konkurencija.137dveselinovic,
U poruci 6.109, max.headroom kaČe:
> Ali, zar menjaju Žitave konfiguracije? :) Neka idu opisi
> diskova, koprocesora, video-kartica, a ako baź mora - i ploŽa,
> samo ne onoliiiki opisi u stilu "uźao sam u firmu zapahnut dimom
> koji je izbijao iz obliČnjeg harda. Seo sam na udobnu
> stolicu..." ;) Kao da je roman u pitanju, ili kakva rasprava iz
> Foruma :))
Menjaju baź cele konfiguracije. Prema nekim podacima sa kojima
raspolaČem (joź ih nisam obradio), oko 37% kupaca celih sistema su
ljudi koji obnavljaju CEO sistem. Napominjem, ovo je gruba procena,
ali mislim da greźka neęe biti veęa od +/- 3-4%.
NajŽeźęe prodaju stari sistem (najŽeźęe XT) i Čele da kupe
novi.
******************************************************************
U prouci 6.111, mjova kaČe:
> moČda greźim, ali ipak smatram da je kupovina raŽunara samo
> poŽetak, kao jedan trenutak, a posedovanje raŽunara je ipak neźto
> trajnije. zato VE»U paČnju ipak treba posvetiti onome ko poseduje
> raŽunar.
Kako se uzme. Za nekog je to poŽetak, za nekog tek proźlost.
No, mislim da nemate razloga da se bunite oko pokrivanja i tog dela
trČiźta, tj. onih koji veę imaju raŽunare.
Tu bih skrenuo paČnju na nekoliko elemenata.
Prvo, pregledi onoga źto se nudi na trČiźtu nikada nisu na
odmet, jer sve su to firme i "firme" koje se reklamiraju u naźem
listu. Svi ih znamo kao reklamu, ali malo ko ih zna kao isporuŽioce
opreme. ▒ta prodaju u odnosu na reklamu? To je recimo mene jako
zanimalo.
Drugo, nemojte nikada smetnuti sa uma da "RaŽunare" Žitaju,
i to dosta pomno, i po firmama koje se spremaju da daju velike pare
za raŽunare. Zamislite tek kako je njih zanimala ta mini serija,
a na stolovima nekih od njih stoje ponude nekolicine obra¬enih
prodavaca.
Treęe, ispade sada da mi od vajkada samo o celim
konfiguracijama piźemo. To jednostavno nije istina - izvolite
pogledajte brojeve za proźlu godinu. U najnovijem izlazeęem broju
ide opet źest diskova, od 105 do 510 MB, pa vi izvolite. Ja sada
spremam tekst na temu multimedija, a bięe i jedan pojaŽi tekst na
temu video karti sa 33.000 boja, umesto sadaźnjih 256. Razmiźljam
opet i o tekstu na temu "popunite malo tu kutiju lepim dodacima",
nisu jeftini, ali nisu baź ni smrtonosno skupi, itd. Ukratko,
mislim da je proźirenjima i/ili zamenama posveęeno dosta paČnje,
a oklevetani serijal je trajao Žetiri broja. Pa dozvolite da ima
i onih koji od tih prodavaca kupuju, valjda i njima treba posvetiti
malo prostora.
***************************************************************
U prouci 6.113, sskorac kaČe:
> Prikaz softverskih paketa za PC: "Mikijev zabavnik / februar
> 1992":NULA. "RaŽunari / februar 1992":OSAM. Al' ste ih
> rasturili...:( Kako ste poŽeli, stvarno ęete uskoro da se
> poredite ovako. Nekad je bilo tako da SK jednostavno ne moČe da
> se uporedi sa RaŽunarima... Sada se hvalite jer imate 4 teksta
> viźe...:(
Mislim da je ovaj komentar pomalo maliciozan. Zaźto se uopźte
polazi od postavke da nama smeta źto je konkurencija postala bolja
nego źto je bila? Odakle taj nakaradni stav, koji je, uzgred budi
reŽeno, potpuno pogreźan?
Drugo, źta to znaŽi "postala bolja"? U odnosu na ono źto su
bili do relativno nedavno, i jedan ljudski Žlanak je napredak. A
umesto toga, oni naprave nekoliko ljudskih Žlanaka; źta sada mi
treba da radimo, da plaŽemo ili da se radujemo źto smo postali
bogatiji za joź jedan list koji eto teČi da se poboljźa? Zar treba
tim ljudima, koji su krajnjoj liniji naźe kolege iako su u
konkurentskom listu, zlo da Čelimo da bismo bili sami na trČiźtu?
Zar bi to ikada moglo biti dobro za nas?
Govoreęi strogo za sebe liŽno, ja im Čelim puno sreęe; krenuli
su neźto da menjaju, to nikada nije lak posao a posebno ne u
velikim izdavaŽkim kuęama u kojima si ti mali list, pa sve źto ja
mogu jeste da im poČelim mnogo sreęe. A na kraju ęe bolji pobediti,
to je sigurno.
«asne konkurencije se nikada ne treba bojati, a tvrdim da ęe
Žitaoci i te kako umeti da ocene ko je bolji.
****************************************************************
U prouci 6.122, max.headroom kaČe:
> Mali oglasi bi savrźeno pristajali toj svrsi. Baź me zanima
> koliko je joź korisnika (samo) Sezama kupilo raŽunar Žitajuęi
> "dodatak na 32 strane" (Jan/92)... Bila bi to korisna anketa.
A źta te navodi na pomisao da su korisnici Sezama TIPI«NI ili
PROSE«NI Žitaoci "RaŽunara"? ▒ta misliź, koliko proseŽnih Žitala
uopźte ima modem? I ako ga ima, koliko njih su Žlanovi "Sezama"?
Da ti odmah kaČem, ja ne znam odgovore na ta pitanja, ali znam
jedno - ukupan broj Žlanova "Sezama" je mali, malecki, majuźni deo
ukupnog broja prodatih primeraka meseŽno, Žak i sada, nakon odlaska
Hrvatske i Slovenije i pada tiraČa zbog oteČanih okolnosti isporuke
źtampanih brojeva.
I ti sada uzmeź one najjaŽe korisnike, koji i normalno Žine
zanemarivo mali brojŽani deo ukupnih korisnika i pretvoriź njih u
referencu. To je isto kao kada bih ja sada opljuvao sve ispod 486
na 33 MHz kao "tehnoloźki zastarelo i do zla boga sporo". A da to
uradim, źta misliź źta bih trebao da kaČem ljudima koji danas
kupuju 286 na 16 MHz sa Herculesom?
Ne znam da li bih uopźte pristao da polemiźem sa tobom? :-
)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))) (<- max.
kez, od uva do uva a la Tereza Kesovija).
* * *
Momci, momci, znamo i mi źta bismo Čeleli, ali isuviźe dobro
znamo źta moČe, a źta ne.
A ako hoęete neźto pametno da uradite, potrudite se da na¬ete
neke delove opreme za koje mislite da bi mogli biti interesantni,
pa nas poveČite sa vlasnicima, itd - ukratko, uzmite AKTIVNOG
uŽeźęa u ure¬ivanju lista.
Naravno, i sugestije su dobrodoźle, ali bih vas sve zamolio
da se one ne zavrźe na prostom "jao, źto bi bilo lepo da testirate
Cray za DEM 100".
Pozdrav,
DVV The Hardware Man
-> Disk Space! The Final Frontier! <-
konkurencija.138dega,
-> #130, lanik|... cist posao. PC nije racunar vec poslovna alatka. Bas kao
|... fotokopir masina,...
---- Vrlo cudno i vrlo subjektivno.
|... zeleces da tvoj racunar ima identitet-da ne kazem "dusu",...
---- Dusu mu ipak daje onaj kreativac sa dovoljno znanja da je
napravi ili da bar upregne vec napravljeno.
|... Ako "racunari" budu pisali samo o PCju, izgubice deo trzista
|... koji na kompjutere gleda kao na nesto vise od alatke za
|... obracun dohodaka ili stampanje platnih spiskova. Hmmm...
|... Zato, jos jednom kazem: razmislite za koga su kompjuterski
|... casopisi. Jer, ako nisu za hakere, onda vise nisu ni
|... kompjuterski.
---- A sto nebi pisali i o programerima i korisnicima VAX-a,
UNIVAC-a etc. Ili su i to fotokopir masine ?
Gubi li se na taj nacin deo trzista ?
Da li za njih nisu kompjuterski casopisi ?
**** Mislim da RACUNARE treba prvensveno posmatrati kao
casopis tipa PC magazina, koji ima svoju orijentaciju
i razlog za to. Ne iskljucujem potrebu da se pise i o
svemu drugom (u odredjenoj meri)...
* Za onu populaciju koja ne nalazi sebe u okvirima RACUNARA,
pojavice se casopis onda kada se rodi takav entizijasta
koji nece voditi racuna o parama, vec o onima koji imaju
dusu! (Pogledaj strukturu opreme korisnika SEZAMA)
konkurencija.139dperkovic,
-> #135, dveselinovicAko vec Racunari ne raspolazu resursima za odgovarajuci test monitora , ja
licno ne bi imao nista protiv pozajmljenih testova (platite) stim da u jednom
takvom izboru gledate da monitori iz tih testova mogu da se kupe po mogucstvu
najdalje u Minhenu.
DejanP
konkurencija.140dveselinovic,
-> #139, dperkovic Pa moglo bi (tehniŽki), ali problem je u tome źto takvo plaęanje
podrazumeva cenu Žlanka bar 20 puta veęu nego źto se nama ovde plaęa.
A postoji i problem oko nabavke deviza, kojih jednostavno nema.
Ono za 20 puta nije neka metafora ili pesniŽka sloboda - u
stvarnosti, odnos je oko 23,2:1. Drugim reŽima, za cenu jednog takvog
Žlanka moČeź maltene popuniti ceo broj "RaŽunara".
Ali, to je veę stari problem naźeg podneblja veę poodavno, tako
jedno 40-45 godina, to źto autorski honorari uŽestvuju sa manje od
10% u ceni lista, a sada, sa ovim poslednjim izmenama, verujem i
ispod 3% (ne znam, ali mislim da je tako). E, baź sada izraŽunah i
dobih brojku od 4,1%. Dakle, ukupni zbir autorskih honorara,
pretpostavljajuęi poreze od 44%, verujem da sada ne prelazi sumu od
DEM 2.500 za 80 stranica sa Žlancima.
Nije sjajno, a?
Pozdrav,
DVV
konkurencija.141dega,
-> #135, dveselinovic|... tu temu, samo mi posalji legalne verzije boljih programa. Tu
|... posebno mislim na "AutoCAD", bilo bi mi veoma drago, a meni
|... bi ustedeo nekih $ 3.500. Jer imaj u vidu da za javno
|... testiranje moras imati legalne programe.
Ko mora imati legalne programe? Redakcija?
Ako je u pitanju bilo koji vlasnik programa, i ako on to sme
da pozajmi, mozda nesto mozemo da uradima za AutoCAD.
konkurencija.142feniks,
-> #135, dveselinovic
│ Testove monitora, koliko se secam, nikada niko nije uradio.
│ Da bi se to uradilo sa recimo 5-6 monitora, trebalo bi imati isto
│ toliko racunara, prostoriju u kojoj ce sve to da stoji ukljuceno
│ istovremeno (laboratorija), pa ekstra racunar u koji ce se unositi
│ rezultati, pa veoma skupu mernu opremu (recimo, jako dobar merac
│ dela spektra zracenja kosta DEM 6.500) i tome slicno. Ja to nemam,
│ a nemaju ni "Racunari", niti ce to u skorije vreme imati.
└───────
Ko ceka taj doceka. Konacno eto odgovora na pitanje koje
sam postavio u poruci 4.431 (PC.HARD:video kartice 19.01.92.)
Nasuprot ovom iskrenom odgovoru, bio je veoma hvaljen monitor Philips
7CM3279 Low radiation (Gama) za koji je kasnije ustanovljeno da dosta
zraci. Ko dobro plati imace i lepo misljenje o svojoj robi ...
Í─Ě Í─Ě
║ ║ ║
Ë─Ż đ đ
konkurencija.143bojt,
-> #135, dveselinovic>> A ovde ja ceo ciklus, ukljuŽujuęi i nosanje u redakciju koja je
>> meni daleko, radim sasvim sam.
Joź nije stigao Yugo? ;))
konkurencija.144dveselinovic,
-> #142, feniks" Ko ceka taj doceka. Konacno eto odgovora na pitanje koje
sam postavio u poruci 4.431 (PC.HARD:video kartice 19.01.92.)
Nasuprot ovom iskrenom odgovoru, bio je veoma hvaljen monitor Philips
7CM3279 Low radiation (Gama) za koji je kasnije ustanovljeno da dosta
zraci. Ko dobro plati imace i lepo misljenje o svojoj robi ...
Ja sam hvalio, i dan-danas hvalim, taj monitor jer ga i dan-danas
smatram veoma dobrim, iako po meni, skupljim nego źto bi trebao da
bude.
Oko radijacije - moje moguęnosti merenja spektra su veoma skuŽene,
pa se prema tome svi komentari odnose na ono, I SAMO ONO, źto mogu da
izmerim. Na Čalost, nemam 20-30.000 maraka za laboratoriju.
A za onu poslednju reŽenicu bih mogao da te odvedem na sud, jer
direktno kaČeź da sam podplaęen od strane "Game".
Zato bih te molio da javno izneseź bilo koji dokaz sa kojim
raspolaČeź o tome kada, gde, kako i koliko mi je "Gama", ili kada smo
veę kod toga, bilo ko platio za bilo kakvu uslugu koja ima bilo kakve
veze sa listom "RaŽunari". Ili da povuŽeź gornju izjavu uz javno
izvinjenje.
DVV
konkurencija.145dveselinovic,
-> #143, bojt Nije, a kad ęe, ne zna se.:-))))))))))))))
A ni ja joź uvek nemam dozvolu.
Pozdrav,
DVV
konkurencija.146feniks,
-> #144, dveselinovic
>> Ja sam hvalio, i dan-danas hvalim, taj monitor jer ga i dan-danas
>> smatram veoma dobrim, iako po meni, skupljim nego sto bi trebao da
>> bude.
Slazem se u potpunosti, monitor ima izvanrednu ostrinu slike, radi
kao SVGA, VGA, EGA ,CGA - kao da je multisinc , a u monohromatskom
nacinu rada direktno se mogu videti programi radjeni za Hercules :)
Jedino to zracenje mi se nikako ne svidja :(
>> Oko radijacije - moje mogucnosti merenja spektra su veoma skucene,
>> pa se prema tome svi komentari odnose na ono, I SAMO ONO, sto mogu da
>> izmerim. Na zalost, nemam 20-30.000 maraka za laboratoriju.
Zato je bilo posteno napisati sa kakvom opremom je bilo izvrseno
merenje zracenja (za koje talasne duzine) ili ako se takvom opremom
ne raspolaze, izneti podatke proizvodjaca ili iz nekog renomiranog
casopisa iz oblasti racunara (Byte, PC Magazine i sl.) Stoga sam i
mislio da je komentar o zracenju dat suvise olako s'obzirom na
slozenost merenja i opreme. Takav komentar bi "Gama" samo mogla
pozeleti pa sam aludirajuci na to pokusao da se nasalim, i nisam
racunao da ces to uzeti tako ozbiljno.
>> Zato bih te molio da javno izneses bilo koji dokaz sa kojim
>> raspolazes o tome kada, gde, kako i koliko mi je "Gama"...
Naravno da nemam nikakav dokaz pa zbog toga
POVLACIM MOJU IZJAVU IZ PREDHODNE PORUKE I JAVNO SE IZVINJAVAM DVV
Cela ova diskusija pokrenuta je sa ciljem da RACUNARI budu bolji
pa se nadam da ce ova kritika pozitivno delovati ne samo na tebe,
nego i na celu redakciju.
Pozdrav,
Í─Ě Í─Ě
║ ║ ║
Ë─Ż đ đ
konkurencija.147dveselinovic,
-> #146, feniks OK, smatraęemo stvar gotovom i zrelom za zaborav.
Sve źto redakciji treba su pare, jednostavno reŽeno, a ne da
moramo krv da propljujemo svaki put kada nam treba kutija disketa,
matlene.
Na Čalost, takve pare nisu ni na vidiku. A i da jesu, ja bih ih se
prvi odrekao u korist recimo siroŽadi iz Vukovara, mislim da su oni
beskrajno vaČniji od nas i naźih lepih Čelja.
Tako je mnogo onih kojima bi i malo para dobro doźlo, a tako malo
onih koji bi te pare dali. Tja.
Pozdrav,
DVV
konkurencija.148zormi,
-> #130, lanik* ... Da bi postao raŽunar, potreban mu
* je _identitet_ a to "kompatibilci" definitivno nemaju...
Moj PC itekako ima identitet. LiŽno sam birkao komponente,
podeźavao ih, slapao, rasklapao, menjao... dok nisam dobio
ono źto Čelim.
Ustvari, joź bih zamenio Maxtor hard za WD Pirahnu i SVGA
monitor za non-interlaced, pa ęu biti zadovoljan... moČda. ;)
konkurencija.149bojt,
-> #145, dveselinovic>> Nije, a kad ęe, ne zna se.:-))))))))))))))
Pazi samo da ti, u skladu sa aktuelnom situacijom, ne uvale
skraęeni YUGO ;)) (ili YUGO u kome se voze samo oni narodi koji
to Čele ;)) ).
konkurencija.150ssokorac,
-> #148, zormi -=)> Ustvari, joź bih zamenio Maxtor hard za WD Pirahnu i
-=)> SVGA monitor za non-interlaced, pa ęu biti
-=)> zadovoljan... moČda. ;)
Kad ih budeź zamenio, źteta da se baci, daj ih meni? O:)
konkurencija.151max.headroom,
-> #125, ndragan> Od toga su Žak napravili stil.
Jedino ga je imao (ima) Miha Mazzini. Ostali su ga priliŽno
(neveźto) kopirali... Ali, kombinacija: test raŽunara + liŽni
doČivljaji + joź suvoparnih testova = Terror neduČnog
stanovniźtva. Ali, 'ajde - kada su veę odluŽili da istestiraju
svaki raŽunar pojedinaŽno, baź svake :) firme u gradu, neka im
bude...
(Nego, gde nabavi MM? Ja sam jurio i Monitor i MM, ali ovaj
drugi slabo "izvoze"...)
konkurencija.152max.headroom,
-> #135, dveselinovic> NajŽeźęe prodaju stari sistem (najŽeźęe XT) i Čele da kupe
> novi.
Znam, ali neka pune konfiguracije ostanu za umetak, koji bi
mogao da se reklamira sa "uskoro umetak sa opisima firmi &
proizvoda", sliŽno januarskom "VodiŽu", a da se na stranama
"RaŽunara" pojavljuju testovi hardova, monitora (ako je
izvodljivo), ploŽa, procesora... Mada razumem i situaciju.
Pretpostavljam da bi za testiranje jednog jedinog procesora
(kako to uopźte kvalitetno uraditi?) otiźlo vremena i novaca,
mnogo viźe nego za "punu konfiguraciju" (?). MoČda bi tada
testova hardvera bilo manje, moČda bi se poveęao softverski
deo... Who knows?
> tu temu, samo mi poźalji legalne verzije boljih programa.
> Tu posebno mislim na "AutoCAD", bilo bi mi veoma drago, a
> meni bi uźtedeo nekih $ 3.500. Jer imaj u vidu da za javno
> testiranje moraź
Sada ęe ih biti sve manje i manje (mislim, softverskih paketa u
originalu za testiranje), i da li ęe to znaŽiti da se "RaŽunari"
gase? Opet pokuźavamo da izigravamo "veęe katolike od Pape",
moje je miźljenje, i opet ęe vas to koźtati Čivaca i vremena...
A zaźto se tog pravila ne bi drČali samo kod proizvoda koji se
mogu *legalno kupiti kod nas* ?
konkurencija.153ndragan,
-> #126, ilazarevic/ Meni se Žini da bi trebalo da izdate jedan umetak o programiranju u
/ Spectrumovom Basicu :))))
MoČe kao ascii fajl u Atari.ST.emulatori. Ima pacijenata.
konkurencija.154ndragan,
-> #130, lanik/ je (danas) igraŽka od 150 DEM, Amiga i AtariST/TT su personalni
Atari mi je ko zanemarena źvalerka. Ima operativni sistem i grafiŽku podrźku
koju su na PCu Žekali deset godina (tek widows 3 moČe da se nosi... s GEMom,
ali je preglomazan), linearnu memoriju kojoj ne trebaju ekstenderi ekspanderi
i ostali galofaci - ali ja Čivim od PCa. Ne seęam se kad sam poslednji put
napisao neźto na atariju. Da mi je Čao, jeste, ali źta da mu radim. Od neŽeg
mora da se Čivi.
Bue_ NDragan
konkurencija.155dejanr,
-> #152, max.headroom>> A zaźto se tog pravila ne bi drČali samo kod proizvoda koji se
>> mogu *legalno kupiti kod nas* ?
A koji se to program ne moČe legalno kupiti kod nas a da je iole
interesantan za testiranje? Uz to, moram da ti kaČem da mi uopźte
nije jasno kako bi se mogao napisati test nekog paketa ako se nema
original (po moguęnosti tekuęa verzija) sa dokumentacijom.
konkurencija.156zormi,
-> #150, ssokorac* -=)> Ustvari, joź bih zamenio Maxtor hard za WD Pirahnu i
* -=)> SVGA monitor za non-interlaced, pa ęu biti
* -=)> zadovoljan... moČda. ;)
*
* Kad ih budeź zamenio, źteta da se baci, daj ih meni? O:)
Jel' moČe zamena za auto? :)
konkurencija.157ssokorac,
-> #156, zormi -=)>* Kad ih budeź zamenio, źteta da se baci, daj ih meni?
-=)>* O:)
-=)> Jel' moČe zamena za auto? :)
MoČe, źta da ti dam za auto? :))
konkurencija.158janko,
-> #135, dveselinovic>> primer: neki OVERALL indeksi u koje je uraŽunato vreme
>> rada programa koji niko ne koristi sa podacima koje niko
>> ne koristi :) )
> Ono źto ti vidiź kao rezultate "nekih tamo" testova su
> rezultati sledeęih testova:
> Obrada teksta (WordPerfect 5.1):
> Poslovna grafika (Harvard Graphics 2.3):
> CAD (DesignCAD 3D V 3.1):
> Baze podataka
> ProraŽuni (PlanPrefect 5.1):
> E sad, tebi prepuźtam da zakljuŽiź da li su to "programi
> koje niko ne koristi sa podacima koje niko ne koristi".
Hvala na preciznim informacijama. DVV, i na osnovu tvog
odgovora, i na osnovu testova, vidi se da se trudiź da uradiź
testove profesionalno. I poźtujem argumente da nemaź vremena ni
uslova da ih uradiź joź bolje.
Kada sam pisao onu reŽenicu gore mislio sam upravo na OVERALL
indekse. I joź uvek mi nije jasno kako se do njih dolazi. Da li
na¬eź aritmetiŽku sredinu? Geometrijsku? Po kom kriterijumu
normalizujeź podatke? Da li je jednako bitna brzina nalaČenja
"$" u 500k teksta i sloČen proraŽun u pokretnom zarezu? Ili,
ako se seęam nekih slika, samo nacrtaź neki BAR sa obojenim
segmentima? Siguran sam da, sve dok za gore navedene obrade
(tekst, grafika, cad, baze..) ne dajeź odvojeno podatke, oni
rezultujuęi indeksi malo govore o maźini. I niko ne kupuje
maźinu da bi mu sve ono gore bilo jednako bitno. Da li iko kad
kupuje raŽunar brine o tome koliko brzo ęe mu raditi
PlanPerfect?
Ja se zalaČem upravo za to da se rezultati NE USREDNJAVAJU. Da
se ne zbunjujemo nekim sumarnim brojevima koji malo znaŽe, i
mogu da varaju. I koji ne mogu da se ponove. Postoji li, osim tebe i
Dejana, bilo ko, ko moČe da za neku maźinu koju ti nisi testirao,
izraŽuna ove indekse sa WordPerfectima ili bazama, i da dobije
podatke koji mogu da se porede? U tom smislu sam i pisao ono. ▒to
se tiŽe "politike nezameranja", ne morate direktno da zviznete po
odre¬enom modelu, ali kad god piźete uopźteno, imate priliku da
pomenete źta je dobro a źta ne, onako kao generalni zakljuŽak
(kao ovo sada źto si pomenuo Seagate). I ne treba, brate, źtititi
firme koje prodaju ¬ubre. Upravo na toliko pominjanom Zapadu,
koliko ja znam, svi odgovaraju za istinitost reklama, tekstova i
ostalog.
A ko ęe kod nas da kupce źtiti od "firmi" kojima je svejedno da
li prodaju krompir ili raŽunare, sve dok zara¬uju, a sutra ęe veę
da pre¬u na neźto drugo, ostavljajuęi tone krźa za sobom?
konkurencija.159dega,
-> #141, dega|... da pozajmi, mozda nesto mozemo da uradima za AutoCAD.
DVV da li si zaista zainteresovan za ACAD ?
^^^^^^
\bye
konkurencija.160dveselinovic,
-> #158, janko"Kada sam pisao onu reŽenicu gore mislio sam upravo na OVERALL
indekse. I joź uvek mi nije jasno kako se do njih dolazi."
Ne koristim bilo kakve pondere radi davanja specifiŽne teČine bilo
kom faktoru. Dugo sam razmiźljao o ovome i petljao sa mojim dobrim
drugom Miźom Lovrięem (vanr. prof. na Ekonomskom fak., katedra za
statistiku i ekonometriju), ali nikako nismo mogli da pogodimo neki
odnos koji ne bi patio od bar jedne oŽigledne mane. Taman mislimo da
smo uradili posao, onda se ja setim nekog sluŽaja po kome sve to pada
u vodu. I tako jedno 3 meseca, poludesmo od toga.
InaŽe, zbirni indeks se dobija na osnovu sabiranja pojedinaŽnih
rezultata u okviru grupe; taj rezultat se onda stavlja u odnos sa
rezultatom reference, koja normalno ima indeks 1,00. Dakle, ukupni
indeks od 1,23 znaŽi da je testirana maźina 23% brČa od refernce.
"...Da
se ne zbunjujemo nekim sumarnim brojevima koji malo znaŽe, i
mogu da varaju. I koji ne mogu da se ponove. Postoji li, osim tebe i
Dejana, bilo ko, ko moČe da za neku maźinu koju ti nisi testirao,
izraŽuna ove indekse sa WordPerfectima ili bazama, i da dobije
podatke koji mogu da se porede? U tom smislu sam i pisao ono."
Prvo, Dejan Ristanovię je autor testa za baze podataka, koji je
napisao na moju porudČbinu; malo smo se sva¬ali oko toga, ali moja
teza je bila da niŽji rad ne treba da bude besplatan, a posebno ne u
sluŽaju dobrih drugara. Dakle, Imenjak je autor, ali sam ja vlasnik.
Cela metodologija testiranja je registrovana kod republiŽkih i
saveznih organa na moje ime, jer je cela faktiŽki rad mene, pa makar
kao dobrog duha Kaspera koji je zaposlio neke druge. Tako je pomenuti
Miźa Lovrię napravio test za unakrsne proraŽune (i veę dva puta ga
dora¬ivao).
▒to se ponovljivosti tiŽe, tolerancija testova je oko +/- 2%, a
bolje od toga ne moČe, jer mehaniŽki delovi unose greźke (disk). Ali,
van toga, apsolutno su ponovljivi uz minimum operatorske greźke; pa
na tome smo i izdangubili svo to vreme. Gde god je bilo moguęe,
stavili smo makro komande, menjali, peglali, źta sve nismo radili.
U jednoj drugoj stvari su ti testovi apsolutno neponovljivi - niko
sem mene ih nema i ne zna. Poźto sam 80% posla radio i uradio sam
tokom poslednje tri godine (uz dva pomenuta izuzetka, to je onih
20%), ne vidim zaźto bih sav taj trud besplatno poklonio bilo kome,
ukljuŽujuęi i redakciju. To je jednostavno faktor moje liŽne
konkurentnosti na trČiźtu, a priznajem, i moja velika ljubav.
A ako tebi smetaju sumarne ocene, samo brate kaČi, niźta lakźe
nego da ti na Sezam spustim detaljne tabele na osnovu kojih dobijam
konaŽne rezultate. Samo pazi, te tabele suu WP formatu, moraź ih tako
i Žitati jer su pravljene internim generatorom tabela. Isto vaČi i za
slike brzine prenosa - HG format, pa ako hoęeź, samo reci, i ti i
drugi.
Pozdrav,
DVV
konkurencija.161ljubisha,
-> #131, nandi>e, moj lanik, ti Žim progovoriź odma pljujeź po pc (i njegovim
>korisnicima). mora da te je mnogo njih spustilo na zemlju samo zato
>źto imaź atari. deo tvoje poruke, koje sadrČi to *, nisam kvotirao,
Ej, nisam znao da se ovde vode ovako interesantni razgovori. Ajde
prvo da te podsetim zaźto je Dalibor onako reagovao:
>>> Da li bi ti Čeleo da "RaŽunari" piźu i o Atariju, Amigi, C64 itd? <<<
Pa ispade Dejan kao AK. Kao da nije nikada video Atari Mega seriju
ili STE ili TT, ili Amigu 2000 ili 3000. MoČda jeste u neka davna vreme-
na bio popularan Atari 800XL ali to je tako davna proźlost u ovim kom-
pjuterskim vremenima da se i ne seęam kako je to Žudo izgledalo. Kakve
veze ovi kompjuteri imaju sa onom igraŽkom od komodora?
>pisati u raŽunarima o mac-u i next, kada je to nama nedostupno, nema
>smisla. Žasopis se prilago¬ava trČiźtu (a ne obrnuto).
A dostupna ti je tamo neka kartica sa multimilijardu boja, ili veę
neęega od prosto sitnice od cene, nekih par hiljada nemaŽkih maraka?
>da se u raŽunarima pojavljuje isto toliko Žlanaka o atariju, amigi,
Pa, dobro, zaźto onda taj Žasopis ne dobije ime "PC" kad o niŽemu
drugom i ne piźe?
Pozdrav Ljubisha
konkurencija.162dejanr,
-> #161, ljubisha>> > Da li bi ti Čeleo da "RaŽunari" piźu i o Atariju, Amigi, C64 itd?
>>
>> Pa ispade Dejan kao AK. Kao da nije nikada video Atari Mega seriju
>> ili STE ili TT, ili Amigu 2000 ili 3000.
Ovo se dobije kad se vadi reŽenica iz konteksta diskusije ;) Naime, bila
je reŽ o tome da Svet Kompjutera, osim o PC-ju, piźe o Komodoru 64, Atariju,
Amigi i ostalim kod nas rasprostranjenim kompjuterima, a "RaŽunari" samo o
PC-ju, pa sam pitao da li bi sagovornik Čeleo da i "RaŽunari" tako rade.
InaŽe, nikako ne stavljam Atari i Amigu u istu "kapu" kao i C64 - pa
C64 je za svoje vreme bio sasvim solidan raŽunar ;>>> (mala źala :)
>> Pa, dobro, zaźto onda taj Žasopis ne dobije ime "PC" kad o niŽemu
>> drugom i ne piźe?
Dobio je! «asopis se, ima veę duČe vreme, zove Personalni RaŽunari źto
piźe i na naslovnoj strani.
konkurencija.163zormi,
-> #157, ssokorac* -=)>* Kad ih budeź zamenio, źteta da se baci, daj ih meni?
* -=)>* O:)
*
* -=)> Jel' moČe zamena za auto? :)
*
* MoČe, źta da ti dam za auto? :))
Pa jasno: raŽunar kojim ęu biti zadovoljan... :)
konkurencija.164max.headroom,
-> #155, dejanr> nije jasno kako bi se mogao napisati test nekog paketa ako
> se nema original (po moguęnosti tekuęa verzija) sa
> dokumentacijom.
Nije baź :) potreban original... MoČe i kopija sa (tako¬e)
iskopiranom dokumentacijom. Da li redakcija *mora* sama
posedovati original, ili taj original moČe biti pozajmljen?
konkurencija.165dejanr,
-> #164, max.headroom>> Da li redakcija *mora* sama posedovati original, ili taj
>> original moČe biti pozajmljen?
MoČe biti pozajmljen, naravno. Ali mora biti original
konkurencija.167max.headroom,
-> #162, dejanr> Ovo se dobije kad se vadi reŽenica iz konteksta diskusije
> ;) Naime, bila je reŽ o tome da Svet Kompjutera, osim o
> PC-ju, piźe o Komodoru 64, Atariju, Amigi i ostalim kod
> nas rasprostranjenim kompjuterima, a "RaŽunari" samo o
> PC-ju, pa sam pitao da li bi sagovornik Čeleo da i
> "RaŽunari" tako rade.
A-a-a! Zamena teza! (ovo piźem iz stanovitog SP-editora ;)
Rasprava je poŽela posle izlaska februarskih "RaŽunara" i loźeg
kvaliteta malobrojnih tekstova vezanih za softver (mogli ste
razmiźljati o promeni naziva u "Elektronika RaŽunara" ;) Nije se
C64 (Amiga, Atari) ni pominjao... Iritirali su prekobrojni
testovi hardvera koji se u nedogled i monotono ponavljaju.
konkurencija.168ssokorac,
-> #162, dejanr -=)> Dobio je! «asopis se, ima veę duČe vreme, zove
-=)> Personalni RaŽunari źto piźe i na naslovnoj strani.
Kad smo veę kod naslovne strane - samo Žekam kad ęe da promene ime u:
'Sexy RaŽunari'...;))))
konkurencija.169ssokorac,
-> #163, zormi -=)>* MoČe, źta da ti dam za auto? :))
-=)> Pa jasno: raŽunar kojim ęu biti zadovoljan... :)
ZX Spec. 48k? Sa 200 igara na preko 20 kaseta! :))
konkurencija.170dejanr,
-> #167, max.headroom>> > Ovo se dobije kad se vadi reŽenica iz konteksta diskusije
>> > ;) Naime, bila je reŽ o tome da Svet Kompjutera, osim o
>> > PC-ju, piźe o Komodoru 64, Atariju, Amigi i ostalim kod
>> > nas rasprostranjenim kompjuterima, a "RaŽunari" samo o
>> > PC-ju, pa sam pitao da li bi sagovornik Čeleo da i
>> > "RaŽunari" tako rade.
>>
>> A-a-a! Zamena teza! (ovo piźem iz stanovitog SP-editora ;)
>> Rasprava je poŽela posle izlaska februarskih "RaŽunara" i loźeg
>> kvaliteta malobrojnih tekstova vezanih za softver
I opet nisi u pravu! :) Diskusija je (bar u ovoj temi) poŽela tvojom
porukom 6.94 u kojoj, uz ostalo, kaČeź:
>> U SK-u vidim zanimljive tekstove koji jesu tematski razbacani, ali
>> su, brate, zaista zanimljivi.
Na to je sledilo u poruci par replika i najzad (6.101):
>> Pa, za cenu od 300 dinara...... ;) Plus źto je ubaŽen "vodiŽ kroz
>> galaksiju za autostopere" kao umetak.
Tu se zapravo pokazalo da ne znaź ni o kom broju diskutujeź, jer ne postoji
broj koji koźta 300 dinara i ima za umetak "vodiŽ". Manje viźe to, idemo
dalje. U istoj poruci 6.101 kaČeź:
>> Ali su se gotovo *izjednaŽili* (RaŽunari i SK) po koliŽini opisanog
>> softvera, źto je alarmantno samo za sebe :)
Moj odgovor u 6.104
>> Ok, lako je reęi, nego hajde da brojimo. Prikaza softverskih paketa
>> za PC: "Svet kompjutera / februar 1992": «ETIRI. "RaŽunari / februar
>> 1992": OSAM+umetak o Clipperu koji ne znam da li da raŽunam u prikaz.
>> Ne bih to baź nazvao "gotovo izjednaŽili".
Tvoja poruka 6.110
>> Ok, ok :) nisam mislio samo na PC softver. "Svet kompjutera"
>> pokriva źire trČiźte, samim tim posveęuje mesta źiroj lepezi
>> ure¬aja, ali opet, za svaki tip kompjutera (skoro) on ima po
>> jedan software paket (?) za prikaz.
I na to sam ja pitao inkriminisano "Da li bi Čeleo da i "RaŽunari" piźu
o tim drugim kompjuterima.
Eto, tako je tekla diskusija.
konkurencija.171ndragan,
-> #151, max.headroom/ (Nego, gde nabavi MM? Ja sam jurio i Monitor i MM, ali ovaj
Firma mi je pretplaęena. StiČe redovno.
konkurencija.172zormi,
-> #169, ssokorac* -=)>* MoČe, źta da ti dam za auto? :))
*
* -=)> Pa jasno: raŽunar kojim ęu biti zadovoljan... :)
*
* ZX Spec. 48k? Sa 200 igara na preko 20 kaseta! :))
Meni je prva ljubav Commodore 64 ;). Al' dosta o tome.
konkurencija.174drami,
-> #171, ndraganI ja dobijam MM ali na slovenackom.
konkurencija.175boox,
-> #174, drami
>> I ja dobijam MM ali na slovenackom.
Na ostalim jezicima se viźe ne źtampa.
konkurencija.176mjova,
-> #173, darijo> Sezama i ostalo bez odgovora u kome se predlaze otvaranje
> Sezam NODA u Ljubljani.
nije loźa ideja, mene isto zanima kakva su gledaźta uprave sezama na
ovaj predlog. Žini mi se da je dosta zanimljivo...
SY
konkurencija.177dejanr,
-> #176, mjova>> nije loźa ideja, mene isto zanima kakva su gledaźta uprave sezama na
>> ovaj predlog. Žini mi se da je dosta zanimljivo...
Razmatrali smo ga (imamo i drugih sliŽnih predloga za druge krajeve) i,
na Čalost, za sada nismo u moguęnosti da krenemo sa projektom SezamNET
konkurencija.178max.headroom,
-> #170, dejanr>>> Ok, ok :) nisam mislio samo na PC softver. "Svet
>>> kompjutera" pokriva źire trČiźte, samim tim posveęuje
>>> mesta źiroj lepezi ure¬aja, ali opet, za svaki tip
>>> kompjutera (skoro) on ima po jedan software paket (?)
> za prikaz.
>
> I na to sam ja pitao inkriminisano "Da li bi Čeleo da i
> "RaŽunari" piźu o tim drugim kompjuterima.
Ne :) Nenene. Nisam mislio na tip kompjutera, veę na mesto koje
se tim tekstovima poklanja u Žasopisu.
konkurencija.179dejanr,
Ovo sam proŽitao veŽeras na MIPS-u:
┌─────────────────────────── Bug ────────────────────────────┐
Danas 29. ozujka 1992. godine MIPS je dobio i svoju 67 konferenciju.
No, simbolika konferencije ne lezi u njezinom broju, a jos manje u
njezinom nazivu.
Konferencija #67, nazvana 'Bug' je prva support konferencija na MIPS-u
posvecena prvom casopisu o racunalima i komunikacijama.
Ideja o hrvatskom casopisu je svi to znamo vrlo stara, no bitne
stvari su se pocele desavati tek u sijecnju ove godine.
Pozivamo sve korisnike da svojim aktivnim sudjelovanjem u ovoj
konferenciji potpomognu izlazenju ovog casopisa. Svaka pomoc
je dobrodosla, od dobronamjernih ideja, preko savjeta pa sve do
Vasih clanaka.
Svaku svoju ideju mozete poslati na ime korisnika "Casopis Bug", a
odgovarat ce vam Tonci Caric, Jadranko Stjepanovic i Robert Sipek.
"Bug" je radni naziv casopisa.
└───────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘
Tako¬e:
To: DEJAN RISTANOVIC Refer#: NONE
From: CASOPIS BUG Read: NO
Subj: BUG Status: PUBLIC MESSAGE
Conf: MAIN BOARD (0) Read Type: MAIL FOR YOU (+)
Ovo je generic poruka upucena svima!!!
Pozdrav Dejan,
U Zagrebu se pokrece casopis posvecen racunalima i komunikacijama,
pod radnim nazivom "BUG", pozivamo Vas na saradnju.
1. Predlozite ime Casopisa! ili slozite se sa imenom BUG
2. Uposlite svoja racunala i pocnite pisati clanke ako
mislite da ste kompetentni za neko podrucje.
konkurencija.180dveselinovic,
-> #179, dejanr BoČe, *HRVATSKI* Žasopis za raŽunala!
Ono "za raŽunala" OK, źto viźe to bolje, ali "hrvatski"? Hoęe li
podrČavati HDZ ili HOS raŽunala? A bojim se da ęe stvar otięi tim
smerom.
No, ne budimo pesimisti, poČelimo ljudima sreęu, trebaęe im kao i
svakome ko hoęe da pokrene neki novi list. To nije bilo lako ni
ranije, a mogu misliti sada, u ovoj situaciji.
Pozdrav,
DVV
P.S. Da od BUG ne postane EMPTY LOOP.
konkurencija.181max.headroom,
-> #179, dejanr> 2. Uposlite svoja racunala i pocnite pisati clanke ako
> mislite da ste kompetentni za neko podrucje.
Kuda ęe pa stięi honorari? :)
konkurencija.182dejanr,
Za one koji ne Žitaju BYTE a planiraju da poŽnu, evo źta kaČe njegov
(relativno) novi glavni urednik o tome źta se u BYTE-u promenilo i źta
je u planu.
U tekstu je i nekoliko reŽi o BYTE-ovim resursima, recimo o novoj
laboratoriji u Filadelfiji, na 20,000 kvadratnih stopa ili koliko-mu-to
veę-do¬e kvadratnih metara :)
==================================
TITLE: The State of BYTE
The changes we're making this year are being made for only one reason: to
serve you better
Dennis Allen, Editor in Chief
Since I offered my first state-of-BYTE editorial a year ago, BYTE has made
some important advances in how it serves you. And this year we have even
greater things in store for you. I would like to share a glimpse of what you
can expect from BYTE in 1993. First, though, here's a quick review of where we
are today.
In 1992, BYTE began doing a new kind of cover story. Our approach combines
reportorial breadth with technical depth--a combination that no other computer
magazine delivers. To accomplish that goal, we literally threw all BYTE's
editorial resources at each cover story. We garnered firsthand reports from
our bureaus and staff editors, and, where appropriate, we backed it up with
testing from the BYTE Lab. The result has been first-class articles that
provide you with information not available elsewhere. Even publications
outside the computer field, such as BusinessWeek and the Wall Street Journal,
have quoted from BYTE's cover stories.
Another change came in September 1992 with the globalization of BYTE.
Because technology and product developments are not exclusive to North
America, BYTE is committed to covering the most important technologies and
products from around the world. BYTE also expanded its worldwide position with
translations in such places as Brazil, Czechoslovakia, and Croatia.
Additionally, we produced two special issues in 1992: BYTE's Essential
Guide to Windows and Essential Guide to Portable Computing. These issues
departed from BYTE's usual technology-centric coverage to provide practical
hands-on and buying information for the two fastest growing segments of users.
All these changes were in direct response to your information needs. In
1993, BYTE will continue to respond to your needs. We'll do so by applying the
breadth and depth of our cover stories to other feature articles. BYTE will
continue and strengthen its commitment to worldwide reporting on technologies
and products. We will also continue to provide the two elements of BYTE that
you say you like best: our legendary State of the Art articles that focus on a
specific technology topic each month, and the wit and wisdom of industry sage
and user advocate Jerry Pournelle. And this spring, BYTE will introduce an
updated look that will make finding the information you need easier.
In 1993, BYTE is committed to bringing you two bonus issues on using
Windows--one in the spring, the other in the fall. We're also going to provide
you with information in forms beyond the pages of a magazine.
We will be listening to you more closely than ever before. Don't be
surprised if you receive a survey questionnaire--or a phone call--from BYTE
editors, because we want to hear from you firsthand.
All this close communication brings me to our most important announcement
of the year. In our May issue, we will introduce the most exciting and
innovative product coverage ever. We know that you expect BYTE to write about
advanced technologies and leading-edge products, and we will continue to fill
that need in a way that only BYTE can. However, we have learned that you also
need to know about commodity products for your organization. In other words,
it's not enough for BYTE to cover leading-edge dye-sublimation printers, for
example--you also need to know which personal laser printer is best for the
applications in your business.
Therefore, BYTE will provide large-scale exhaustive testing on commodity
products every month. The first product-testing report will be on, you guessed
it, printers, and we won't cover just a select few. This roundup will
encompass virtually every significant printer on the market. But we won't bore
you with 80 to 120 pages of endless printer specifications and features lists;
instead, BYTE will deliver only the information you need, in a format that
will make zeroing in on that information a cinch.
How can we do it? With our 20,000-square-foot state-of-the-art testing
facility, the National Software Testing Labs in Philadelphia. No other
computer magazine has such a lab, and no other magazine is listening to its
readers in the way that BYTE does.
Moreover, at no other magazine on the planet can you find a better
qualified group of technical journalists/engineers than at BYTE, BYTE Lab, and
NSTL.
But it is you, BYTE's readers, who make BYTE a success. No other group of
readers demands the kind of excellence in technical reporting that you do.
konkurencija.183dejanr,
Iz Žasopisa BYTE, april 1993, "Žitano" Recognitom:
Neven Prasnikar
RECOVERY THROUGH TECHNOLOGY
As Croatia rebuilds, the computer industry is rebounding quickly
Only months ago, we were spending most of our time in bomb shelters. That
terrible experience is behind us, but we still have to repair the damage that
was done to our newly formed nation. One can feel the winds of change,
however. Exhausted as we are, Croatians are awakening--lethargy is behind us.
Now it is imperative that Croatians act as quickly and as effectively as we
can. And one of the ways to achieve maximum efficiency is through the use of
sophisticated computers and communications, from personal computers to large
systems. That is probably why the personal computer market is one of the
fastest recovering markets in the country. Proof of that recovery was seen
quite clearly last October at the Fair Interbiro-Informatika (Interoffice -
Information Fair) here in Zagreb. The fair--which is the largest computer
and communications exposition in this part of the world--had to be canceled
in 1991 because of the war. But the show bounced back in 1992 with about
30,000 attendees--more than it ever had before.
Despite the recent hard times, the shape of Croatian personal computing is
not drastically different from that in most Western European countries. The
personal computer has invaded both our professional lives and our private
lives. It is part of everyday life, just like a car or TV set. Our children
are flying spacecraft or driving race cars, destroying joysticks almost on a
daily basis. Parents, on the other hand, are more conservative and mostly
Tetris fans.
Compared to Western countries, it is true that we have slightly fewer of
the more powerful systems, such as those based on 386, 486, 68030, and 68040
processors, or Unix, VMS, or VM operating systems. Also, our distribution
network is not completely in place. Many of us--including some local
dealers--buy our systems directly from dealers in other countries, especially
Germany, the U.K., and Italy. When you look at the number of personal
computers imported in this way, you could argue that Croatia is already a
member of the European Community.
Unfortunately, so far we are mostly computer buyers. But we do have the
potential to produce and export. This would probably not be supercomputers or
microchips, but surely it is possible to manufacture some type of peripheral
or accessory. The truth is, with a population of only 5 million, Croatia is
too small a nation to change the world computer market. However, we can
certainly try to make some contribution.
We do have some interesting specialized software products to offer to the
world. Croatian programmers are working on all platforms and have already sold
many of their products, such as Clipper applications and terminal-emulation
programs, to U.S. and Western European software firms.
At the moment, a great deal of attention is being given to changing the
educational and legal regulations affecting the computer software market. For
example, two years ago, Croatia had poor regulations on software ownership.
New regulations, however, are expected to give a boost to software production.
With copyright laws in place to help in combating piracy, domestic and foreign
software vendors will have a greater incentive to market products in Croatia.
Also, new regulations concerning foreign investment should help reassure
potential investors from other countries. These changes are now in progress,
so more specific information is not yet available.
One important change for Croatia's future is a greater openness to the rest
of the world. Last October, my company, Art Plus Publishing, signed an
agreement with McGraw-Hill to publish a Croatian version of BYTE. It's the
first agreement by a Croatian firm to publish a magazine in cooperation with
a foreign publisher.
As tension continues in the former Yugoslavia, Croatians face many
challenges that technology can't solve. However, as this young country looks
to a more peaceful future, it hopes for a greater role in the world computer
market.
______________________
Neven Prasnikar is the president of Art Plus Publishing and the publisher of a
Croatian version of BYTE. You can contact him at Art Plus d.d., 41040 Zagreb,
Kapelska 5, Croatia, or you can fax him at +38 41 259 201.