CIVIL.1

19 Nov 1991 - 30 Sep 1992

Topics

  1. istorija (291)
  2. umetnost (70)
  3. filozofija (615)
  4. religija (630)
  5. o.jeziku (1293)
  6. knjizevnost (414)
  7. mozgalice (411)
  8. ko.je.ko (500)
  9. razno (668)

Messages - knjizevnost

knjizevnost.1 balinda,
Od silnih tema o literaturi, knjigama, sf i sl. evo konačno i jedne prave pravcate teme o tzv. "lepoj književnosti". Šta ste pročitali, šta preporučujete, komentari.... Razmišljam i o pokretanju nekakve Sezam biblioteke. Do tada, podelite sa ostalima npr. pesmu koja vas je oduševila.
knjizevnost.2 drpr,
prvo pozdrav novoj konferenciji koja je jednom rečju haos. sad jedno pitanje koje je moglo da bude i u filozofiji ali neka. Da li neko zna da li postoji prevod knjge PHILOSOPHIAE NATURALIS PRINCIPIA MATHEMATICS ISAAC NEWTON Da li ima da se kupi negde ova knjiga ili postoji u nekoj biblioteci? možda ima neko ko bi je posudio U napred havala. drpr ps Naravno prevod na srpsko-hrvatski jezik :)
knjizevnost.3 miha, -> #1, balinda
U šumama izgubljen, otkinuh tamnu granu i usnama, žedan, podigoh njen šapat: možda to bijaše glas kiše koja je plakala razbijeno zvono ili presječeno srce Nešto iz daljine što mi se činilo pomno skriveno, pokriveno zemljom, krik prigušen beskrajnim jesenima, otškrinutom i vlažnom tminom lišća. Ali tamo, prenuvši se iz snova šume, grana ljeskova zapjevala je pod mojim ustima i njen bludeći miris verao se po mom kriteriju kao da me iznenada potražilo korijenje koje sam napustio, zemlja izgubljena sa mojim djetinjstvom, i zaustavih se ranjen skitničkim mirisom. Pablo Neruda Evo, da i hladni programer ;) pokaže bar dobru volju ;)) miha
knjizevnost.4 balinda, -> #3, miha
>> Evo, da i hladni programer ;) pokaže bar dobru volju ;)) Samo tako, samo tako. Nije to *samo* dobra volja.
knjizevnost.5 bandit, -> #4, balinda
>Ć Samo tako, samo tako. Nije to *samo* dobra volja. Moze li jos jedan covek da pokaze dobru volju? Johnny
knjizevnost.6 balinda,
(Rabridanat Tagore) BLAGOSLOV Blagoslovi ovo maleno srce, ovu nevinu dušu što je nebesa privolela da zemlji poljubac daju. Ona voli voli sjaj sunčeva svetla, ona voli lik svoje majke. Ona nije svikla da s prezirom na prašinu gleda, ni za zlatom da čezne. Prigrli je na svoje grudi i blagoslov joj daj. Ona je došla u ovu zemlju gde se stotinu raskršća račva. Ne znam zašto je baš tebe izabrala međ' tolikim mnoštvom, na tvom pragu se obrela, za šaku te dohvatila, za put upitala. Ona će te pretiti uz smeh i priču i bez senke sumnje u srcu. žuvaj njeno poverenje, vodi je pravo i blagoslov joj daj. Položi šaku na njenu glavu i moli se da, iako talasi podnožju sve silniji prete, dašak s visina ipak sleti, da sobom ispuni njena jedra i odvede je u luku mira. Ne zaboravi na nju u svojoj hitnji, nek' se u tvom srcu svije i blagoslov joj daj.
knjizevnost.7 balinda,
U uvodnoj poruci za ovu temu napomenuo sam da razmišljam o nekakvoj bibliloteci na Sezamu. Da bih proverio kakvo je raspoloženje za to, ovde ćete naći prikačenu jednu sjajnu kinesku priču pisanu verovatno sredinom VII veka (!!!) od strane nepoznatog autora. S obzirom da se ova priča nigde ne može naći na srpskom jeziku, možda će nekoga zainteresovati? Naslov priče je, iz meni sasvim nejasnih razloga, "Beli Majmun". Ako vaše mišljenje bude pozitivno, nastavićemo. (?) Naravno, ne samo sa prastarim kineskim pričama. ;) Ko u ovome može pomoći, vrlo je dobrodošao. P.S. I za kraj samo napomena da je raspored "Računari" s obzirom da je reč o Sezamu. Ako se ovaj način čitanja književnosti odomaći, možemo razmisliti i o vezivanju sa programaom UYU. (Još da mi neko objasni kako se to radi. :)) majmun.zip
knjizevnost.8 magician, -> #7, balinda
­=> Ko u ovome moze pomoci, vrlo je dobrodosao. Imam neke pricice Danila Harmsa, iz zbirke 'Slucajevi'... So, mail me ! MAGICIAN
knjizevnost.9 bandit, -> #7, balinda
>> U uvodnoj poruci za ovu temu napomenuo sam da razmisljam o >> nekakvoj bibliloteci na Sezamu. Da bih proverio kakvo je raspolozenje >> Ako vase misljenje bude pozitivno, nastavicemo. (?) Naravno, ne >> samo sa prastarim kineskim pricama. ;) Ko u ovome moze pomoci, vrlo je >> dobrodosao. Evo i mog skromnog dodatka. Ovo sto vam je vezano za datoteku je najtrazeniji fajl na Sezamu zadnjih mesec dana. Do sada se nalazio u mojoj grupi, ali posto je grupa redovno bilvala tesna odlucio sam da ga stavim svima na raspolaganje... Upravo ovde u Knjizevnosti.... E sada kritiku takodje mozete da ostavite ovde, i svaka kritika je dobrodosla... Verovatno pogadjate o cemu se radi?? Bandit Ova verzija je radjena u WST5.0 raspored Yu slova je kao na Chi Writeru, znate ono [{,}], \|, `~, @ ^.... roman.zip
knjizevnost.10 bandit, -> #9, bandit
W I L C O! E da ne zaboravim, ovde je ASCII verzija... Bandit romasc.zip
knjizevnost.11 balinda, -> #8, magician
>> Imam neke pricice Danila Harmsa, iz zbirke 'Slucajevi'... >> So, mail me ! Nema problema. Jedini uslov (osim prikladnosti nazivu konferenicije i teme ;)) je da si ih i ti pročitao. :))) Dakle izdeli ih na pojedinačne priče i prikači uz poruke u kojojima je poželjno privući eventualnog čitaoca kratkim objašnjenje, ili preporukom. Ako ovo uspe (tj. bude imalo dovoljno interesenata) možda otvorimo subdirektorujum "BIBLIO"?
knjizevnost.12 drpr,
Evo jedne lepe i kratke pesme: A JA KAčEM A GDE JE AMERIKA!!1 drpr
knjizevnost.13 drpr,
-> U uvodnoj poruci za ovu temu napomenuo sam da razmišljam o -> nekakvoj bibliloteci na Sezamu. Da bih proverio kakvo je -> raspoloženje ja se slažem.Eto ja bih slao neke kratke priče manje poznatih pisaca koje volim!! drpr
knjizevnost.14 balinda, -> #12, drpr
>> Evo jedne lepe i kratke pesme: >> >> A JA KAčEM A >> GDE JE AMERIKA!! A evo jedne koja svakako spada u najkraće. Izvinjavam se što sam zaboravio autora. :( Ja! A? P.S. Ovo nije nikakva šala. Ta "pesma" zaista postoji.
knjizevnost.15 predrag, -> #10, bandit
>> W I L C O! Procitao sam i mogu da kazem da nije lose.Cak i dobro. Za nekog ko je clan sezama prica izaziva neke asocijacije i paralele sa onim sto se dogadja u prici i MOZDA ovde na sezamu. BAS u tome je poenta autora da napravi neko delo sa cijim likovima i dogadjajima moze da se COVEK IDENTIFIKUJE. Sto budes blizi tome i STO VISE LJUDI mogu bar delic sebe da nadju u prici TO CE prica biti uspesnija. ALI za nekog ko nije clan sezama ili nekog bbs to nije moguce (morao bi bolje da objasnis neke stvari) tako da ce uspeh PRICE BITI LOKALNOG KARAKTERA. Prica je DELIMICNO plitka tj, nema nekih dubljih tanannijih osecanja ali verujem da ce autor tokom vremena malo produbiti svoj stil pisanja. A kad ce nastavak price.Nadam se da se ne zavrsava tragicno po glavnog junaka.To bi bilo katastrofalno za nas citaoce-sezamovce(narocito mladje). Pisac mora da ostavi neku pouku i nadu (kraj KOJI NIJE TRAGICAN). ps:nisam neki kriticar pa nemoj mnogo ozbiljno da shvatis ovo moje.
knjizevnost.16 bandit, -> #15, predrag
>> ps:nisam neki kriticar pa nemoj mnogo ozbiljno da shvatis ovo moje. Hvala! Kao sto rekoh svaka kritika je dobrodosla... Bandit
knjizevnost.17 drpr,
Ja ne znam ko je pisao roman ali meni se sviđa jednom rečju nije loš čak me zainteresovao te ko je da je nek nastavi. Kapa dole svaka čast!!!1 Toshiro Mifune
knjizevnost.18 balinda,
Na žalost nisam dobio vašu reakciju u vezi sa idejom o biblioteci na Sezamu. :( Da li vas to uopšte interesuje? Kineske priče nisu nužan izbor literature, ali sam njih odabrao za početak računajući na to da nigde nisu objavljene. (Pogotovo ne na srpskom jeziku.) Sinoć sam dobio podršku od jedne svima nama drage osobe koja me je malčice ohrabrila da pokušam još jednom. Danas je na redu druga kineska priča (po sasvim slučajnom izboru) pod naslovom: "KUDRAVA BRADA". Ovo je omiljena Tang-priča, koja se naročito ističe po oštrim karakterizacijama likova i živom dijalogu. Najverovatnije da ju je napisao TU KVANG-TING (850 - 933), i sam veoma cenjeni i priznati Taoist; inače, autor mnogih dela. Ona je priča Br. 193 iz zbirke "Tajping Kvanči", međutim postoje i malo drukčije verzije njenog teksta; neke od njih se pripisuju žang Jiehu. Oko istorijske figure Li Tsinga ─ koji je junak i priče "Prenoćište" ─ ispredeno je mnogo legendarnih priča... brada.zip
knjizevnost.19 igor.mil, -> #18, balinda
> Na zalost nisam dobio vasu reakciju u vezi sa idejom o biblioteci > na Sezamu. :( Ako nije kasno, dajem svoj glas da nastavis sa prilozima.
knjizevnost.20 spantic,
Imaš moj glas. Ali samo da znaš da je ona priča publikovana na srpskom jeziku. žitao sam je dosta davno, ali se ne da me ubiješ ne mogu setiti gde.
knjizevnost.21 drpr, -> #19, igor.mil
->> Na zalost nisam dobio vasu reakciju u vezi sa idejom o ->> biblioteci na Sezamu. :( -> -> Ako nije kasno, dajem svoj glas da nastavis sa prilozima. Ija sam za !! Toshiro Mifune
knjizevnost.22 balinda, -> #20, spantic
>> Imaš moj glas. Ali samo da znaš da je ona priča publikovana >> na srpskom jeziku. žitao sam je dosta davno, ali se ne da me >> ubiješ ne mogu setiti gde. Hvala na glasu. Dobro je da si me rekao da je priča već bila publikovana. Ja sam ove kineske priče (a ima i poezije) dobio već ukucane od jedne izdavačke kuće sa idejom da se objave. Prevod je prilično loš, daktilografske greške su *neshvatljive*, a nakon svega je i ta poluprivatna izdavačka kuća bankrotirala. Dakle, do publikovanja ovih priča, po svemu sudeći nema, ništa. Otprilike jednu četvrtinu ukupnog teksta sam ja pročitao i grubo uobličio. Iz tog dela sam počeo da vas zasipam. Zato mi je drago da sad čujem od tebe da je (makar ova) priča već objavljivana na srpskom. To bi bila novost, izgleda, i za njih.
knjizevnost.23 balinda,
NEFRITSKA BOGINJA (iz epohe Sung-dinastije) Bazirana je na priči istog naslova iz zbirke "žing-pen Tungšu Šiaošuo". Originalna priča se završava sasvim drukčije. čena klesača nefrita otkrivena je od jednog državnog službenika i živa zakopana u vrtu, ali se potom pojavila kao duh da bi izvršila svoju osvetu. Prevodilac sa kineskog (Lin Jutang) držao se samo prvog dela priče, a onda je pristupio razradi i razvio je prema jednoj drugoj sličnoj temi: da li jedan veliki umetnik treba da uništi svoju umetnost kako bi prikrio svoj identitet ili da dopusti da njegova umetnost uništi njega. Priča verovatno potiče iz XII veka. nefrit.zip
knjizevnost.24 dexi, -> #18, balinda
--> Na zalost nisam dobio vasu reakciju u vezi sa idejom o biblioteci --> na sezamu. :( I ja sam za. Sto se tice priloga izgiboh dok sam izeditovao price, naime ceo pasus je u jednom redu(???). U cemu je stvar, da li mi treba neki poseban software za citanje ovih prica. Inace price su tak dobre da mi nije bilo zao, nekih pola sata po prici, koje sam utrosio da bi ih preveo u citljiviju formu. Inace samo napred :) Pozdrav, Dejan
knjizevnost.25 balinda, -> #24, dexi
>> I ja sam za. Sto se tice priloga izgiboh dok sam izeditovao >> price, naime ceo pasus je u jednom redu(???). U cemu je stvar, >> da li mi treba neki poseban software za citanje ovih prica. >> Inace price su tak dobre da mi nije bilo zao, nekih pola sata >> po prici, koje sam utrosio da bi ih preveo u citljiviju formu. Na žalost onaj ko ih je ukucao izgleda da je tada prvi put video tastaturu? ;> Osim toga, i prevodilac nije bio na svim časovima srpskog jezika u osnovnoj školi. ;) Pre nego što sam ih poslao na sezam i ja sam ih, koliko - toliko, uobličio. Što se tiče "pasusa u jednom redu", stvar je tako spremnija za Venturu.
knjizevnost.26 balinda,
STRANžEVA PORUKA Priča po redu broj 2 iz "žingpingšan Tang" - izdanja. "žingpingšan Tang" je bilo ime izdavačke kuće. Ove "huapen" ili pričo-kazivačke kopije očigledno su mogle da se prodaju posebno jer nije postojao neki opšti naziv knjige, i u njoj su se nalazile i književne a i lokalno-domorodačke priče. Kao i obično imena autora nigde nisu data. Original ove priče nosi tri alternativna naslova "Kaluđer koji je poslao poruku", "Tetka Hu", i "Pogrešno predata poruka" i podnaslov "Kungan čuan-či", što znači da je priča kriminalističko-tajanstvenog žanra. S obzirom da ima nekoliko naziva, ona pripada onoj vrsti popularnih priča iz čajdžijnica i krčmi. Ova ista priča takođe je pronađena i u jednoj drugoj zbirci, "Kučin Šiaošuo." stranac.zip
knjizevnost.27 spantic, -> #26, balinda
Priče mi se veoma dopadaju i svaka čast na njima Balinda. Ali što jeste, jeste, prevodilac je bio nepismen.
knjizevnost.28 balinda, -> #27, spantic
Hvala na pohvalama. >> Ali što jeste, jeste, prevodilac je bio nepismen. Slažem se sa tobom. (Na žalost!) Možda bi najpametnije bi bilo kada bi ih nekako "prepričali"? Do tada evo vam nove kineske priče. žIENNIANG (od žen Hsuanju-a) Iz zbirke "Taiping Kvangči", numerisan pod brojem 358, a napisana od žEN HSUANJU-a /766─775/. Ova popularna priča bila je dramatizovana od jednog velikog kineskog klasičnog dramatičara, ženg Teh-hveja. Dramska verzija dela pridržava se osnovne linije originala. Jedna docnija, proširena verzija od žu Ju-a unosi izvesne komplikacije. Naime, u toj verziji postoje dve sestre, starija je verena. Verenik se vraća i zatiče svoju verenicu već mrtvu. Duh umrle sestre pozajmljuje telo mlađe, čineći time da se i ova druga zaljubi u istog mladića, i da odbegne i neko vreme živi sa njim. Mlađa sestra, lišena svoje vlastite duše, razboli se i padne u postelju. Kasnije se duh starije sestre ponovo vratio u telo mlađe sestre, koja se budi iz teške letargije i više ne prepoznaje svog dragana, ali se nešto docnije ipak udaje za njega po želji starije sestre koja se povlači. Ova proširena verzija pronađena je takođe i u zbirci "Pai-an žingči", pod brojem 23. Prevodilac sa kineskog /Lin Jutang/ odlučio se za jednostavnu prvu verziju. ciennian.zip
knjizevnost.29 balinda,
STRAST (ili ZAPADNA SOBA) od Juan žena Najčuvenijuljubavnu priču u čitavoj kineskoj literaturi napisao je slavni kineski pesnik JUAN žEN. Priču je napisao tako kao da se dogodila nekome dugome, ali je po svemu jasno autobiografskog porekla. Datumi, događaji i ličnosti su isuviše stvarni i uglavnom se poklapaju sa datumima, događajima i ličnostima iz nejgovog vlastitog života, dok se piščeva lična emocija oseća u priči isuviše duboko tako da to i nije ništa durog do jedan autobiografski opis sopstvene romanse. Neznatno preinačavanje ljubavnikovog imena u "žang" nije zavaralo njegove prijatelje i ova izvanredno snažna priča izazvala je veoma mnogo komentara i radoznalih pričanja. Autor, koji je docnije postao jedan od dvojice najslavnijih i najčuvenijih pesnika svoga doba, odbijao je svaku autentičnost, ali nije uspeo da spreči široku popularizaciju priče, niti pak da isključi svoja osećanja iz nje. I uvek bi se reč "Zlatka" /čuja, vuga Inging/, kako je bilo devojčino ime, pojavila u njegovom stihu kada god nije bila preinačena u "Šuangven", odgovarajući dublet. Ovde data verzija verno se pridržava Juan ženove vlastite priče sve do onog mesta kada ljubavnik /sam Juan žen/ napušta svoju draganu i radi takvog svog postupka nastavlja da iznalazi smešna izvinjenja. On čini to da ljubavnik upoređuje Inging sa istorijskim lepoticama koje su rušile carevine i da čak upotebi za sovju napuštenu draganu takvu reč kao što je "jaonieh" /zli duh rođen da uništava ljude/. Juan takođe kaže da su ljubavnikovi prijatelji koji su priču čuli istome odali priznanje zbog toga što je "na vreme zaustavio grešku". Juan žen, mada izuzetno briljantan pesnik i docnije visoki carski službenik, uopšte nije bio mnogo poštovan u svoje doba baš zbog takvog svog karaktera. Mnogi biografski podaci i detalji iz njegovih poema svedoče da je on uglavnom pisao o sebi samome... U popunjavanju praznina kojih ima ua originalu, prevodilac sa kineskog /Lin Jutang/ se pridržavoa elemenata iz drugih poema velikog Juan žena. 1. Original sadrži pismo devojke Inging upućeno svome ljubavniku, koje važi za pravo remek-delo, ali je ispušteno ljubavnikovo pismo njoj. Jedino se kaže da joj je ljubavnik "poslao pismo da objasni" svoj propust što se ponovo nije vratio. Prevodilac je uzeo stihove iz njegovog "Ku žuehčueh Tcu" /Poema o prekinutim odnosima u starinskom stilu/ da bi upotpunio ovu značajnu prazninu. Juan žen je išao čak dotle da je posumnjao u devojčinu vernost. On je u našem smislu reči pravi "mufljuz". 2. U originalu je data pesma devojke Inging kojom ga poziva na "randevu", ali nema one pesme koju je on prvi napisao njoj. Prevodilac sa kineskog je za njen tekst pozajmio nekoliko stihova iz jedne druge Juan ženove poeme /"Ku Jen Ših"/, o cvetnim laticama koje nošene strujom nestaju niz potok. 3. Prvi pasus priče koji govori o njegovim osećanjima, kao i sećanjima na manstirskea zvona pre dvadeset godina uzet je iz njegove poeme "žun Hsiao", ili "Prolećno svitanje". 4. Stih o "osmehu koji je bio samo polu-osmeh" i sećanje na miris uzeto je iz njegove poeme koja se stvarno zvala "O devojci Inging". 5. Nešto od materijala koji se odnosi na ljubavni sastanak uzeto je iz njegove duge autobiografske poeme pućene Po žu-ji, u kojoj je čitava ta epizoda ispričana kao fantazija sna da bi se završila venčanjem sa devojkom Vei. Inging iz originala bila je devojka nekako stidljiva, ozbirima obuzdana i govorila je vrlo malo, ali je bila razborita i praktična... Sam prijatelj Jang žu-juan je takođe stvarna ličnost, i isto tako pojavjluje se i u originalu... strast.zip
knjizevnost.30 balinda,
MADAM D. (od Lien Pua) Ova priča je uzeta iz zbirke "žingčunli", a autor je izvesni Lien Pu iz epohe Sung dinastije, koji kaže da je lično doznao za ovaj događaj u vreme kada je bio student nau niverzitetu u prestolnici. Detalje pak o studentskom pokretu zavpovraćaj nacionalne teritorije, što su u osnovi dobro poznate istorijske činjenice, prevodilac sa kineskog je zasnovao na delima kao što je žou Mi-ova "Kveihsin Tsačih". madam-d.zip
knjizevnost.31 balinda,
žESTITOST (narodna priča) Ovo je ustvari razvijeniji oblik jedne kratke anegdote iz popularnih knjiga šala i anegdota.. cetit.zip
knjizevnost.32 drpr,
Eto sad se vratih iz chata te ne zamerite jer pišem on line. čelim sledeće da Vas pitam,naročito one koji dl priče.Zar vam svima nije dosadilo da kad skinete pad u konf civilizcija tražite gde supriče pa onda da ih skidate....Što se već jednom svi energično ne potudimo da dobijemo jedan poddir. BIBLIOTEKA pa na miru DL priče.Tako ne morate da jurite po bazi ŰOu soru gde je datoteka prikačena itd itd Ajde javite se drpr
knjizevnost.33 balinda, -> #32, drpr
O ovome bi vredelo razmisliti jedino ako zaista ima dovoljno zainteresovanih za "biblioteku Sezam".
knjizevnost.34 balinda,
LJUBOMORA Iz zbirke "žingpen Tungšu Šiaošuo", iz epohe Sung-dinastije, autor nepoznat. Ovo je verovatno vrsta stravičnih priča kojima se zabavljala publika po čajdžjinicama. Priča je izgrađena tako da kako se ide kraju ličnosti se, jedna po jedna, razotkrivaju kao duhovi ─ čime se stvara vrhunac strave i užasa. Ista zbirka ima i drugih priča o duhovima u kojima preovlađuje ista tehnika postepenog razotkrivanja ličnosti koje ustvari nisu realna bića. "Ljubomora" je proširena i uključena u docniju Ming-zbirku "žingših Tungjen". Sasvim umesno, prevodilac sa kineskog /Lin Jutang/ je izostavio sam kraj priče gde je pozvan taoistički sveštenik da molitvom razgoni zle duhove. ljubmora.zip
knjizevnost.35 dexi,
Kakav kriterijum treba da zadovolji prica (roman) pa da bude poslata u ovu temu? Dejan
knjizevnost.36 bandit, -> #32, drpr
>> Zelim sledece da Vas pitam,narocito one koji dl price.Zar vam svima nije >> dosadilo da kad skinete pad u konf civilizcija trazite gde suprice pa >> onda da ih skidate....Sto se vec jednom svi energicno ne potudimo da >> dobijemo jedan U pravu si! I ja mislim da bi bilo pozeljno da se otvori jedan dir -> biblioteka gde bi se stavljale price, a ovde samo objavljivali komentari... Tako bi se smanjio haos oko prenosa poruka i prica... Johnny
knjizevnost.37 bandit, -> #35, dexi
>> Kakav kriterijum treba da zadovolji prica (roman) pa da bude poslata u >> ovu temu? >> >> Dejan Neka me Balinda ispravi ako nisam u pravu... Treba da bude: Originalna, po mogucstvu da si je sam napisao, ili preveo a znas da jos nigde nije objavljena, da bude pisana (valjda) u YUSCII rasporedu da se ne koristi neki nepoznati program za pisanje, (npr: WST5.0) da se lepo zazipuje i okaci ovde za poruku.... Johnny
knjizevnost.38 balinda, -> #35, dexi
>> Kakav kriterijum treba da zadovolji prica (roman) pa >> da bude poslata u ovu temu? Ako hoćeš šaljiv odgovor, (?) za bilo koje književno delo (dakle može i poezija) dovoljan je uslov da si ga (je) pročitao do kraja. :) Ozbiljno govoreći, sasvim je merodavan sud onoga ko smatra da je nešto što je pročitao dostojno i ostalih prijatelja sa Sezama. Pored ovoga, dobrodošli su i sami komantari o knjizi koju smo pročitali ili koji bismo bili radi pročitati. Nema nekakvih posebnih ograničenja, ovo je bre ;) civilizacija. :)))
knjizevnost.39 balinda, -> #37, bandit
>> Originalna, po mogucstvu da si je sam napisao, ili preveo >> a znas da jos nigde nije objavljena, da bude pisana (valjda) >> u YUSCII rasporedu da se ne koristi neki nepoznati program za >> pisanje, (npr: WST5.0) da se lepo zazipuje i okaci ovde za poruku.... Ja ne bih postavio sva ta ograničenja. (?) Ostavio bih samo lični sud o kvalitetu svakome ko želi da neko delo podeliti sa ostalima. U tehničkom smislu nije važan ni raspored naših slova. Ja sam kineske priče do sada slao u rasporedu "Računari" računajući da je Sezam "dete" ovog časopisa, ali je dobro došao bilo koji raspored. Poželjno bi bilo da je tekst čisti ASCII kod jer time omogućavamo najširu moguću pokretljivost za razne tekst procesora pa i na razne kompjutere. Pored ovoga, sjajno bi bilo da se potencijalni čitaoc privuče kratkim osvrtom ili pojašnjenjem o delu koje je prikačeno uz poruku.
knjizevnost.40 spantic, -> #38, balinda
> Ako hoćeš šaljiv odgovor, (?) za bilo koje književno delo > (dakle može i poezija) dovoljan je uslov da si ga (je) > pročitao do kraja. :) Kako stvari stoje sa vogonskom poezijom? ;)
knjizevnost.41 djelovic,
Ej, ucinite nesto za svoje kulturno uzdizanje :)! Vote for Uncle Balinda. Znam da svi citate ovu temu i mislite da ce se stvari same razviti svojim tokom i da ce ta biblioteka biti osnovana, medjutim suocite se sa tuznom istinom: Niko ne zna sta vi mislite dok to i ne kazete. Ostavite jedan red u temi knjizevnost.
knjizevnost.42 ilazarevic, -> #40, spantic
█ Kako stvari stoje sa vogonskom poezijom? ;) Bogami, ja bih poslao kilometar vogonske poezije samo kad bih imao; obožavam je!
knjizevnost.43 balinda, -> #42, ilazarevic
>> ..... samo kad bih imao; obožavam je! Pada li nekome na pamet da, kada ima malo vremena, ukuca recimo neku pesmu koja mu se dopada. To uopšte nije tako strašno i, uglavnom, se može uraditi za par minuta.
knjizevnost.44 balinda,
JOJO (Od Pu Sung-linga) Iz zbirke "Liaotsai", od autora Pu Sung-linga /1630─1715/. Profesor Herbert A. čils preveo je jednu trećinu od ukupno 450 priča iz ove zbirke i nazvao ih "žudne priče iz kineskog studija". Nažalost, neke od najboljih priča nisu ušle u taj izbor. Inače, originalni naziv priče "Jojo" je "Hsiao Hsieh" koje je zamenjeno s obzirom da za evropskog čitaoca ne znači ništa. jojo.zip
knjizevnost.45 ssokorac, -> #42, ilazarevic
-=)> Bogami, ja bih poslao kilometar vogonske poezije samo -=)> kad bih imao; obožavam je! Nemoj!! AAAAAAAAA!!!!!!!!!
knjizevnost.46 spantic,
Za.
knjizevnost.47 dexi,
Hocemo biblioteku SEZAM!! SVI, SVI, SVI ;)
knjizevnost.48 bandit,
JA glsam ZA! Neka se otvori Sezamova biblioteka! Johnny
knjizevnost.49 balinda, -> #48, bandit
Hvala svima na iskazanoj podršci, ali ipak treba videti koliko je to tehnički moguće i logički opravdano. P.S. Nadam se da će i odgovorniji od mene zauzeti stav po ovom pitanju?
knjizevnost.50 ilazarevic, -> #45, ssokorac
█ -=)> Bogami, ja bih poslao kilometar vogonske poezije samo █ -=)> kad bih imao; obožavam je! █ █ Nemoj!! AAAAAAAAA!!!!!!!!! žek, prvo ću da se nalijem grgolj-blasterom, pa kad opalim s poezijom, gotovi ste :) P.S. Šza spanticaĆ hajde ozbiljno pošalji malo poezije iz "Vodiča".
knjizevnost.51 bandit, -> #42, ilazarevic
>> █ Kako stvari stoje sa vogonskom poezijom? ;) Ja bih molio za objasnjenje sta je to *vogonska* poezija? Johnny
knjizevnost.52 spantic, -> #50, ilazarevic
> P.S. Šza spanticaĆ hajde ozbiljno pošalji malo poezije iz > "Vodiča". Sami ste to tražili ;> Dakle vogonska poezija, "Vodič za autostopere", Adams: " O frelani gruntibugli Vaše mikturacije jesu mi / ko plurdlani garblikloči i lurdgni sni. Grupe, zazivam Ti svoje puntovane turlingdrome. I huptozno da dranglaš me krinklim bindlvurdlama/ ili da te bacim međ gobervante svojim blarglgnječuronom čuvaj se ako te ne! Proštetnik Vogon Jelc"
knjizevnost.53 ilazarevic, -> #52, spantic
█ Dakle vogonska poezija, "Vodič za autostopere", Adams: Odlična je... najbolja poezija koju sam ikad čitao; mislim da bi se Laza Kostić osetio ugoženo pred ovakvom konkurencijom ;))
knjizevnost.54 ilazarevic, -> #51, bandit
█ Ja bih molio za objasnjenje sta je to *vogonska* poezija? Vogonska poezija je poezija bez smisla, reda i poretka. Pišu je Vogoni, čudna bića iz Adamsove knjige "Vodič kroz galaksiju za autostopere".
knjizevnost.55 mladenp, -> #52, spantic
> Sami ste to tražili ;> > > Dakle vogonska poezija, "Vodič za autostopere", Adams: žoveče, oprezno! Ne smeš toliko vogonske poezije da daš na jednom mestu. Mogao bi neko da strada od unutrašnjeg krvoliptanja.
knjizevnost.56 spantic, -> #51, bandit
> Ja bih molio za objasnjenje sta je to *vogonska* poezija? Kada ti ponude izbor između slušanja vogonske poezije i skoka u svemir bez skafandera, ljudi još zdravog razuma izaberu ovo drugo. Adams, "Vodič za autostopere kroz galaksiju" je knjiga gde imaš primera.
knjizevnost.57 ssokorac, -> #51, bandit
-=)> Ja bih molio za objasnjenje sta je to *vogonska* -=)> poezija? '...Na listi najgore poezije u čitavom univerzumu vogonska poezija treća je po redu...' '...Vogon poče da čita - radilo se o odvratnom odlomčiću koji je lično napisao. " O fredlani gruntibugli..." počeo je. Grčevi obuzeše Fordovo telo - bilo je to užasnije nego što je i sanjao. " ... Vaše mikturacije jesu mi / ko plurdlani garblikloči i lurdgni sni." "Aaaaaaaaaaargggghhhhhhhh" Ford zabaci glavu kada je zahvatiše nepodnošljivi udari bola. " Grupe, zazivam Ti", nastavio je bezosećajni vogon, " svoje puntovane turlingdrome." Glas mu se podiže do učasnog, uzbudjenog urlika. " I huptozno da dranglaš me krinklim bindlvurdlama / ili da te bacim međ gobervarte svojim blarglgnječuronom čuvaj se ako te ne!" ...' Nadam se da ti je sada jasnije? Nije? Ah, da: vogon se zove Proštetnik Vogon Jelc. Sad ti je sve jasno...:)
knjizevnost.58 ssokorac, -> #50, ilazarevic
-=)> P.S. Šza spanticaĆ hajde ozbiljno pošalji malo poezije -=)> iz "Vodiča". Pogledaj moju poruku, imaš tamo najbolje (ili čini mi se sve) stihove koje je sam Proštetnik Vogon Jelc napisao! -=)> žek, prvo ću da se nalijem grgolj-blasterom, pa kad -=)> opalim s poezijom, gotovi ste :) Ne treba napominjati da se radi o pan-galaktičkom grgolj blasteru?
knjizevnost.59 ilazarevic, -> #58, ssokorac
█ Ne treba napominjati da se radi o pan-galaktičkom grgolj blasteru? Naravno, samo pan-galaktički konzumiram. Još ako sam u restoranu na kraju univerzuma, pa zverka koja sama pita šta ćemo od nje da jedemo... ima da se ucirkam načisto!
knjizevnost.60 prvul, -> #52, spantic
>>> P.S. Šza spanticaĆ hajde ozbiljno pošalji malo poezije iz >>> "Vodiča". >> >> Sami ste to tražili ;> >> >> Dakle vogonska poezija, "Vodič za autostopere", Adams: Pa ne mora samo vogonska... mogu da prođu i one pesme o omiljenosti i popularnosti teleportovanja, npr. : Sinoć sam se teleportovao sa Ronom i Sidom do Goge. Ron je uzeo Gogino srce, a ja Sidove noge. (Ako sam omanuo neku reč, sorry, trenutno nemam knjigu kod sebe.. :( )
knjizevnost.61 balinda,
Evo vam (konačno!?) i jedne dirljive priče za decu. Naslov je DEžAK-ZRIKAVAC /iz epohe žing-dinastije/ (od Pu Sung-Linga). zrikavac.zip
knjizevnost.62 ssokorac, -> #53, ilazarevic
-=)> Odlična je... najbolja poezija koju sam ikad čitao; -=)> mislim da bi se Laza Kostić osetio ugoženo pred -=)> ovakvom konkurencijom ;)) Nemoj Lazu Kostića.... Sutra na pismenom pišem o njemu...umph. :(((
knjizevnost.63 ssokorac, -> #59, ilazarevic
-=)> Naravno, samo pan-galaktički konzumiram. Još ako sam u -=)> restoranu na kraju univerzuma, pa zverka koja sama -=)> pita šta ćemo od nje da jedemo... ima da se ucirkam -=)> načisto! Samo nemoj predugo, dole na parkingu te čeka Marvin... Ako nastavi da prič svoju sudbinu naokolo svi će početi da izvršavaju masovna samoubistva!
knjizevnost.64 bandit, -> #59, ilazarevic
>> Naravno, samo pan-galakticki konzumiram. Jos ako sam u restoranu na >> kraju univerzuma, pa zverka koja sama pita sta cemo od nje da jedemo... >> ima da se ucirkam nacisto! E momci, dajte da se lepo nadjemo kod MONOLITHBURGERA, pa da se najedemo i napijemo.... Johnny
knjizevnost.65 balinda,
PESNIžKI KLUB /iz epohe Sung-dinastije/ (od Vang žua) Ova priča je iz zbirke "Taiping Kvangči", pod brojem 490.; priču je napisao VANG žU /997─1057/. Vang je bio veoma obrazovan i mnogostran učenjak koji je živeo na početku epohe Sung-dinastije, i naginjanje ka Tang-poeziji u njegovo doba moglo je da bude razlog za ovu neobičnu i fantastičnu satiru na temu ondašnjih pesnika. Priča je nužno prerađena jer bi inače stihovi životinja imali manje značenje u bukvalnom prevodu; imena pesnika su potpuno prevedena na engleski jezik s obzirom da imena u originalu sadrže nagoveštaje o pravim likovima pesnika.. pes-klub.zip
knjizevnost.66 balinda,
Pošto još nismo ništa odlučili o tome da li nam je baš neophodan poseban direktorijum za našu biblioteku na Sezamu, a želeći da maksimalno olakšam svima koji su mi pisali da ih interesuju kineske priče, evo vam spiska poruka u kojima se nalaze sve do sada promovisane kineske priče na Sezamu. >> 6.7 majmun.zip >> 6.18 brada.zip >> 6.23 nefrit.zip >> 6.26 stranac.zip >> 6.28 ciennian.zip >> 6.29 strast.zip >> 6.30 madam-d.zip >> 6.31 cetit.zip >> 6.34 ljubmora.zip >> 6.61 zrikavac.zip >> 6.65 pes-klub.zip
knjizevnost.67 balinda,
LJUBITELJ KNJIGA (od Pu Sunglinga) Ova priča je iz zbirke "Liaotsai", a napisao je PU SUNGLING /1630─1715/. Pu je bio originalan i veoma darovit pisac-pesnik, ali je propao na imperijalnim ispitima. No ovo se nije odrazilo na njegov književni talenat jer su talentovani učenjaci često prezirali uspehe u službeničkoj karijeri. U Puovom slučaju, njegov prezir našao je izraza kroz ovu humorističku i veoma jarku satiru na političare i državne karijeriste. ljknjiga.zip
knjizevnost.68 dexi,
Da li ste zainteresovani za ZEN price?
knjizevnost.69 dexi,
PRAVI PRIJATELJ Pre mnogo godina u Kini zivese dva prijatelja, jedan koji je vesto svirao na harfi i jedan koji je vesto slusao. Kada je jedan svirao ili pevao o planini, drugi bi govorio: "Vidim planinu pred nama." Kada je jedan svirao o vodi, onaj sto slusa bi rekao: "Evo jureceg potoka!" Ali onaj sto slusa se razboli i umre. Njegov pri- jatelj pokida zice na svojoj harfi i vise nikad ne zasvira. Oda tada je kidanje harfinih zica bilo znak blis- kog prijateljstva.
knjizevnost.70 drpr, -> #68, dexi
-> Da li ste zainteresovani za ZEN price? Ja i to puno!! drpr
knjizevnost.71 dexi,
SOLJA CAJA Nan-ina, japanskog ucitelja zena u periodu Meidji,* posetio je jednog dana neki profesor uni- verziteta koji je zeleo da se kod njega raspita o zenu. Nan-in je posluzio caj. Napunivsi solju svome gostu, nastavio je da sipa. Profesor je posmatrao kako se caj preliva, ali kad vise nije moga da se suzdrzi, rece: "Puna je. Vise ne moze da stane!" "Kao i ova solja", rece Nan-in, "pun si svojih ubedjenja i pretpostavki. Kako mogu da ti objasnim zen ako prethodno nisi ispraznio svoju solju?" ------------ * Period Meidji (1868-1912) je razdoblje takozvanog "prosvetiteljstva" i "procvata civilizacije" u kojem se Japan, posle dugo vremena, otvorio prema Zapadu.
knjizevnost.72 dexi,
BLATNJAVI PUT Jednom Tanzan i Ekido zajedno putovase po blatnjavom putu. Jaka kisa je jos uvek padala. Dolazeci jednim zavijutkom, sretose lepu de- vojku u svilenom kimonu i esarpi, koja nije mogla da predje raskrsce. "Dodji, devojko", rece odmah Tanzan. Podi- gavsi je u svoje narucje, prenese je preko blata. Ekido ne progovori do uvece, sve dok ne sti- gose do hrama u kome je trebalo da prenoce. Tada vise nije mogao da se suzdrzi. "Mi svestenicei ne pri- lazimo blizu zenama", rece Tanzanu, "posebno ne mladim i lepim. To je opasno. Zasto si to ucinio?" "Ja sam devojku ostavio tamo", rece Tanzan. "Da li je ti jos uvek nosis?"
knjizevnost.73 dexi,
VOJNICI COVECANSTVA Jednom prilikom je jedna divizija japanske ar- mije ucestvovala u manevrima. Neki od oficira na- djose za shodno da svoj stab smeste u Gansanov hram. Gansan rece svom kuvaru: "Oficirima spremaj istu hranu kao i nama." Ovo naljuti oficire koji su navikli na sasvim drugacije ophodjenje prema njima. Jedan pridje Gasanu i rece: "Sta ti mislis, ko smo mi? Mi smo vojnici koji zrtvuju svoje zivote za svoju otadzbinu. Zasto sa nama ne postupas shodno tome?" Gasan ozbiljno odgovori: "Sta ti mislis, ko smo mi? Mi smo vojnici covecanstva koji teze da spasu sva osecajna bica."
knjizevnost.74 mladenp, -> #72, dexi
Ih, bre, niko reč hvale da kaže. Dexi, svaka čast, priče su odlične. Samo nastavi. Mnogo volim kratke priče: ne moram da pamtim gde sam stao i šta se ono beše dešavalo na početku. :))
knjizevnost.75 balinda, -> #74, mladenp
>> Ih, bre, niko reč hvale da kaže. Dexi, svaka čast, Evo, i ja se pridružujem čestitkama.
knjizevnost.76 dexi,
MESEC SE NE MOZE UKRASTI Rjokan, ucitelj zena, ziveo je na najjednostav- niji nacin u jednoj maloj kolibi u podnozju brda. Jedne veceri lopov udje u kolibu i otkri da u njoj nema niceg sto bi se moglo ukrasti. Rjokan se vrati i zatece ga. "Mozda si presao dug put da me posetis", rece pljackasu, "i ne bi trebalo da se vratis praznih ruku. Molim te, uzmi moju odecu kao poklon." Lopov ostade zaprepascen. Uze odecu i pobeze. Rjokan sede onako neodeven da posmatra me- sec. "Jadnik", sanjario je , "voleo bih da sam mo- gao da mu dam ovaj lepi mesec."
knjizevnost.77 dexi,
TAKO DAKLE? Ucitelja zena Hakuina susedi su hvalili kao co- veka koji ziv cednim zivotom. Blizu njega zivela je jedna lepa devojka ciji su roditelji drzali prodavnicu hrane. Iznenada, bez i- kakvog upozorenja, njeni roditelji otkrise da je u drugom stanju. Ovo razljuti roditelje. Devojka ne htede da prizna ko je otac, ali posle mnogo kinje- nja imenova Hakuina. U velikoj ljutnji roditelji odose do ucitelja. "Tako dakle?", bese sve sto on rece. Kada se dete rodilo, doneli su ga Hakuinu. On je vec izgubio svoj ugled, sto ga nije mnogo brinu- lo, ali je veom dobro vodio racuna o detetu. Dobijao je mleko od svojih suseda i sve drugo sto je detetu trebalo. Posle godinu dana devojka-majka nije mogla vise da izdrzi. Rece roditeljima istinu - da je pravi otac deteta jedan mladic koji je radio na ribljoj pijaci. Majka i otac devojke odmah otidose do Haku- ina da ga mole za oprostaj, i iskreno se izvine, a i da uzmu dete nazad. Hakuin je bio predusretljiv. Ustupajuci im dete, sve sto je rakao bilo je: "Tako dakle?"
knjizevnost.78 dexi,
U ZEMLJI SNOVA "Nas skolski ucitelj obicava da zadrema svako popodne", pricao je jedan ucenik Sojen Sakua. "Mi deca smo ga pitali zasto to radi, a on nam je odgovorio: "Odlazim u zemlju snova da se sretnem sa starim mudracima, kao sto je i Kon- fucije radio." Kada bi Konfucije spavao, sanjao je drevne mudrace i kasnije o tome pricao svojim pratio- cima. "Jednog dana bilo je izuzetno toplo, pa neki od nas zadremase. Nas ucitelj nas izgrdi. "Isli smo u zemlju snova da se sretnemo sa drevnim mudra- cima, kao sto je i Konfucije cinio", objasnismo. "Sta su porucili ti mudraci?" zahtevao je da sazna nas ucitelj. Jedan od nas odgovori: "Otisli smo u zemlju snova i sreli mudrace. Pitali smo ih da li nas ucitelj dolazi tamo svako popodne, ali nam oni re- kose da takvog coveka nikada nisu videli."
knjizevnost.79 mkiric,
Ove zen-priče su izvanredne! Samo tako, Dexi. Pozdrav, Marko
knjizevnost.80 spantic,
Svaka čast Dexi na zen pričama.
knjizevnost.81 nick,
Stanislav Jezi Lec M A L I M I T O V I Ako bude interesovanja bice ih dosta. Za pocetak: Sedela je u lokalu, za stolom, sa nekim tipom, naspram mene. Njen partner mi je bio okrenut ledjima. Gledala je, kroz njega, kao kroz prazninu - u mene. Ocigledno, gledao sam i ja nju. Fantasticno smo se ra- zumeli. S vremena na vreme zaklanjao nas je njegov novcanik koji joj se urezao u srce.
knjizevnost.82 balinda,
VUK SA žUNGŠANA (od Hsieh Lianga) Ovu veoma zapaženu priču napisao je HSIEH LIANG, autor iz epohe Sung-dinastije, mada su neki delovi tekstova od drugog autora, od Ma žUNGŠI-a iz epohe Ming-dinastije. Sasvim je mogućno da je Ma prepravio i usavršio originalni Hsieh-ov tekst priče. Stil je visoko klasičan, dopuštajući da vuk govori jezikom vrlo obrazovanog čoveka, ali ova greška može da se oprosti ako se ima u vidu autorovo izvorno tumačenje ljudske nezahvalnosti prema životinjama, koje su naši prijatelji i verne sluge. vuk.zip
knjizevnost.83 bandit, -> #81, nick
SJAJNO!!!!!!!!!!! Odusevilo me je!!!!! Johnny
knjizevnost.84 nick,
S.J. Lec MALI MITOVI Jedne noci nekoliko razbojnika napalo je X-a. - Kako ti zamisljas srecu? - upitao ga je kolovodja. - Uspeti tacno da odgovorim na ovo pitanje - huknuo je ukoceni X. - Imas srece - nasmejao se kolovodja - imas srece!
knjizevnost.85 nick,
S.J. Lec MALI MITOVI Savetovao mi jednom jedan Indus: -Poslusaj nasu mudrost, cekaj spokojno na obali reke i jednoga dana ces videti kako recna matica nosi truplo tvog neprijatelja. Cekao sam strpljivo. Nasuprot su, takodje, sedeli neki tipovi s udicama i lovili sta se dalo. Mozda su i oni cekali svoje neprijatelje? I napokon sam docekao. Nadosao je i moj neprijatelj. Plivao je, ruzicast i svez, lako zamahivao rukama. Naglo se trgao i ritmicki poceo da pliva napred. Jedan-dva, jedan-dva, blistala je njegova pozadina iznad vode. U jednom momentu mi se ucinilo da je lako savio taj deo tela na moju stranu i da se, cak, natrcio prema meni. Ti Indusi?!
knjizevnost.86 hercog,
Sta mislite da posaljem neke moje radove na sledece teme : Ja znam jedan dolap Trazim rec! Krojili su mi sudbinu , a mene nisu pitali za misljenje Hocu da te opisem recima , svete moj pozdrav Hercog ps. radovi nisu duzi od 2 strane
knjizevnost.87 dexi, -> #86, hercog
S A L J I !
knjizevnost.89 hercog,
Saljem vam jedan moj rad: Trazim rec ! Kisa se sliva niz posivelo nebo i kvasi crne ulice grada.Ljudi se pov- lace u kuce,u sebe,nestaju sa setalista i kejova.Niz reke tiho klize brodovi,se- ku sivu vodu,skoro mrtvu,bez svetlosti zivota.Gde je ona zelenkasta boja vode , pored koje su setali ljudi i deca i iz koje su ribari izvlacili hiljade riba?Sv- akim danom fabrike ispustaju velike kolicine smrtonosnog dima u vodu i vazduh i u njima dave sve zivo,iz njihove reke zivota crpe kap po kap snage i radosti.To- ne otpadaka pritiskaju zemlju,gutaju sume,gradove... U svetu ratovi,glad,siromastvo,smrt.Ljudi ginu,ubijaju jedni drugoga zbog drugojacijeg misljenja i zivota.Mnogi sebi dodeljuju ulogu boga,gospodare, ruse i ubijaju.Ljudi raznih boja jedni drugima zagradjuju tok reke zivota.Zasto je bela rasa bolja od crne? I oni su ljudi kao i drugi,i oni se radjajuda bi u zivotu nesto postigli,da bi odgajili decu,buduca pokoljenja.Velika glad hara og- romnim delom ove Zemlje,unistava ljudsku zelju za zivljenjem,rusi decu na prvim koracima zivota.Daleko od uglednog i mirnog zivota,mnogi narodi se bore za opst- anak,grcaju u nemastini i bedi.Velike zemlje bi mogle da im pomognu,ali uglavnom razmisaljaju "zasto da razbacuju novac na druge,neka se sami snalaze u svojim p- roblemima".Ljudi velikih i bogatih zemalja,koji zive u blagostanju,koji na svoj- oj kozi nisu osetili sta znaci glad,beda i siromastvo,mogu samo tako da misle,s- amo oni mogu da se razbacuju sa hranom,iskoriscavajuci male ljude.Oni im nude r- azne "pomoci" , ali se sve uglavnom zavrsava na tome da mali ostanu praznih ru- ku. Da li je sve ovo dovoljna opomena covecanstvu da stane,da se preispita? Da li su dosadasnje zrtve ratova,gladi i bolesti znak ljudstvu zemaljskom da ono sto radi nije uvek u redu i pravilno? Mislim da jos uvek ima vremena da se krene pravim ,ispravnim putem ,koji ce coveka ma kog naroda,vere i boje koze,izvesti u prvi plan,uciniti da moze da zivi mirnim i vedrim zivotom u cistoj i svetlijoj prirodi. napisao Aleksandar Hercog
knjizevnost.90 balinda,
FANTASTIžNO-HUMORISTIžKE PRIžE: 1. PRENOĆIŠTE /iz epohe Tang-dinastije/ 2. žOVEK KOJI JE POSTAO RIBA /iz epohe Tang-dinastije/ 3. TIGAR /iz epohe Tang-dinastije/ 4. KRžMA VENžANJA /iz epohe Tang-dinastije/ 5. SAN JEDNOG PIJANICE /iz epohe Tang-dinastije/ "Prenoćište", "žovek koji je postao riba", "Tigar" i "Krčma venčanja" ─ sve četiri priče napisao je LI FU-JEN, znameniti autor iz epohe Tang-dinastije. Ove priče su složene u zbirci "Taiping Kvangči", pod brojevima 418., 471., 429., i 159. Od sve ove četiri priče tog veoma plodnog pisca najbolje je poznata "Krčma venčanja", a izrazi kao "starac na mesečini" ili "vezivanje crvenih vrpca" ušli su u svakodnevni kineski rečnik. Tako je, na primer, priča: SAN JEDNOG PIJANICE (od Li Kung-tso-a) jedna od najpoznatijih priča iz Tang-perioda; napisao je LI KUNG-TSO, koji je autor i još nekoliko drugih popularnih pripovedaka. Kao i Li Fu-jen, i on je živeo u prvoj polovini IX veka. Priča "San jednog pijanice" je danas postala standardni kineski izraz u značenju da je čitav život kao i san. tang.zip
knjizevnost.91 hercog, -> #89, hercog
Izvinite sto nije bas formatirana (prepisao sam je iz editora direktno ovde) sledece cu bolje da formatiram. pozdrav Hercog
knjizevnost.92 balinda,
Evo vam jednog iznenađenja. Može li se desiti da je popularna "Pepeljuga" zapravao prastara kineska priča? Stručnjaci kažu da je ova verzija najstarija koja je pronađena širom sveta a sami procenite koliko ima veze sa "Pepeljugom" na koju smo navikli? PEPELJUGA /iz epohe Tang-dinastije/ (od Tuan ženg-šiha) Priča je pronađena u zbirci "Jujang Tsaatsu", a zabeležio je TUAN žENG-ŠIH, koji je umro 863 godine. Tuan je bio odani prepisivač čudnih i neobičnih narodnih priča. Učenjaci su proučavali kretanje i razvoj ove zbilja univerzalne, opšte svetske vilinske priče, i interesatno je da je najranija pisana zabeleška ove priče pronađena u Kini. Ova kineska verzija sadrži i slovenske elemente o životinjama prijateljima i germanske karakteristike o izgubljenoj papučici. Tuan je zabeležio da mu je ovu priču ispričao njegov sluga koji je bio pripadnik urošeničkih plemena iz Jungčou u današnjem Kvangsij. Najranija poznata evropska verzija ove priče je iz pera Bonaventure De-Perijea u njegovim "Nouvelles recreations et joyeux devis", štampano 1558. godine. S obzirom na istorijski značaj ovog dela, prevodilac sa kineskog ga je dao u prevodu što je moguće tačnijem originalu, bez ikakvih otstupanja ili dodavanja. pepeljug.zip
knjizevnost.93 hercog,
Hocu da te opisem recima , svete moj ! Jutro.Jos jedno jutro koje se ne razlikuje od hiljada dosa- dasnjih.Nebo se cedi niz prozor moje sobe,a sivilo mi zamucuje oci.Novi,sest hiljada trista sedamdeseti dan je pred mojom glavom. Na brzinu se oblacim,grabim knjige i bezim u skolu.Sat se priblizava osmici,a autobusa jos nema na vidiku.Polako prolaze godine dok se ne pojavi i vec zaboravljam kuda sam posao kad se uz skripu zaustavlja.Na jedvite jade se uguravam u njegov mravi- njak.Visim na prstima,pokusavajuci da ostanem uspravan , ali ubrzo postajem velika kifla sa torbom.Njegovo visocanstvo,Vozac,psuje i dere se na starca koji silazi.Ko je taj putnik da ga zadrzava.Gu- beci tlo pod nogama,stizem do sledeceg obora.Na izlazu iz mravi- njaka stoji jedan muskarac,zagradivsi izlaz svojim dugim rukama. Jedva ga izmolim da me pusti.Jos minut i bice osam .Trcim ka skoli, a voda i blato me obilno zaliva.Ipak sam stigao na vreme.Prolazi prvi,drugi,treci cas.Posmatram ostale.Vecina je bleda i uznemirena. Neki citaju novine,razgovaraju,igraju preferans.Covek na vrhu,kraj zelene tarabe,objasnjava nesto,ali ga malo njih slusa.On izbacuje, zapisuje,vice i tako u krug.Zvono.Dizemo se i setkamo.Odredjeni se penju po klupama,vicu,zamisljaju sebe kao albatrosa u letu,ali nisu svesni da ih prasina guta.Drugi davi trecega,treci ubija cetvrtog. Konacno i zavrsno zvono.Uspinjem se uz brdo umornih,uz brdo niz koje tece mali slap kise,koja jos uvek busi zemlju.Prolazi taj dan,prolazi jos nekoliko njih.Uskoro polazem voznju.Vreme tece i dolazi i taj dan.Nervozno setkam po poligonu gledajuci kako ljudi svojim rukama oru asvalt,dok samo retki,verovatno oni sa debelim konopcem za sobom,se uzdizu i lete rdjavim letom.Do- lazi i moj red.Srce mi kuca van mene,ja vise nisam ziv.Drug u plavom mi kaze kako je sve dobro,ali nije to to.Da li je bilo malo novca koji sam dao umiruci triput.Tog dana su svi umrli.I dalje zrna peska padaju s vrha ka dnu.Sa prijateljem odlazim na jedan posao u vezi trka.Ispod mosta u jednoj kancelariji ispunj- enoj dimom,i ko zna cime jos ne,sedimo i trudimo se da uradimo posao kako treba,da rezultati stignu na vreme.Povremeno ulaze ljudi,vicu na nas,neki i psuju.Zasto su oni stigli sesto sezde- set sesti,a ne treci.Zasto ih nismo gurnuli napred.Odlazimo na rucak,ali kad smo se vratili neki cica nam neda da udjemo.Nika- kva objasnjenja ne pomazu.Ugrabio covek malo vlasti pa misli da je uhvatio boga.Plavog vrata,naprsle glave ipak se nekako uvlac- imo.Od tada su prosli dani,ali nam novac jos nije stigao.Uzeli su ga neki drugi kojim je "mali crni mercedes sa registracijom malom". Svud okolo nekakva borba da se uhvati bog,da se uhvati patka. Svako kuce hoce da bude Sunce,da on bude taj. I tako stize vece,vece sest hiljada cetristo pedeset drugog dana.Vise nema sivila,ali je napolju mrak.Vise nema blata,ali ima prasine.Ali i pored svega,sutra ce svanuti sest hiljada cetristo pe- deset treci dan koji ce podici mrezu sa ovoga sveta. napisao Aleksandar Hercog
knjizevnost.94 dexi,
OBJAVLJIVANJE SUTRI Poklonik zena, Tecugen odluci da u Japanu objavi sutre, koje su u to vreme bile dostupne sa- mo na kineskom jeziku. Knjige je trebalo stampati na drvenim plocama* u izdanju od sedam hiljada primeraka, sto je bio ogroman poduhvat. Tecugen krenu na put da bi sakupio poklone u ovu svrhu. Nekolicina podrzavalaca bi mu dala stotinak zlatnika, ali u vecini slucajeva primao bi samo novcice. Svakom darodavcu bi zahvaljivao podjednako. Posle deset godina, Tecugen je imao dovoljno novca da zapocne svoj zadatak. U to vreme se dogodi da reka Udji pocne da plavi. Pojavi se i glad. Tecugen uze novac koji je sakupio za knjige i potrosi ga da bi spasao ljude od gladovanja. Zatim nanovo zapoce svoj posao oko sakupljanja. Nekoliko godina kasnije prosiri se zemljom neka epidemija. Tecugen dade novac koji je saku- pio za pomoc svom narodu. I po treci put zapoce svoj posao, i posle dva- deset godina zelja mu bi ispunjena. Stamparske ploce od kojih je napravljeno prvo izdanje sutri, danas se mogu videti u manastiru Obaku u Kjotu. Japanci pricaju svojoj deci da je Tecugen na- pravio tri zbirke sutri, i da su prve dve nevidljive zbirke cak nadmasile poslednju. ------- * Drvene ploce u koje su urezivana slova.
knjizevnost.95 dexi,
TUNEL Zenkai, sin samuraja, doputova u Edo gde po- stade pratilac jednog visokog sluzbenika. Zaljubi se u sluzbenikovu zenu i bi otkriven. U samo- odbrani, usmrti sluzbenika, a zatim pobeze sa zenom. Oboje kasnije postadose kradljivci. Ali zena bese toliko pohlepna, da se Zenkaiu poce gadit. Na kraju, ostavivsi je, otputova daleko, u pokrajinu Bizen, gde postade prosjak. Da bi se iskupio za svoju proslost, Zenkai odluci da u svom zivotu ucini neko dobro delo. Znajuci za opasni put koji se pruzao nad jednom liticom, a bio uzrok smrti i povreda mnogih ljudi, on odluci da probije tunel kroz planinu. Dok je danju prosio, Zenkai je nocu kopao tunel. Kada je proslo trideset gidina, tunel je bio 684 metra dug, 6 metara visok i 9 metara sirok. Dve godine pre no sto je posao bio gotov, sin sluzbenika koga je usmrtio, a koji bese iskusan macevalac, pronadje Zenkaia i dodje da ga iz osvete ubije. "Dacu ti rado svoj zivot", rece Zenkai. "Samo mi dopusti da zavrsim ovaj posao. Onog dana kada bude gotov, mozes me ubiti." Tako mladic saceka na taj dan. Nekoliko meseci prodje, a Zenkai je i dalje kopao. Mladic se umori ne radeci nista i poce da mu pomaze u ko- panju. Pomazuci mu godinu dana, poce se diviti Zenkaievoj cvrstoj voji i karakteru. Najzad tunel bese zavrsen i ljudi mogase da ga bezbedni koriste. "Sada mi odseci glavu", rece Zenkai. "moj po- sao je obavljen." "Kako mogu odseci glavu svom sopstvenom ucitelju?", upita mladic sa suzama u ocima.
knjizevnost.96 dexi,
U RUKAMA SUDBINE Veliki japaski ratnik Nobunaga odluci da napadne neprijatelja iako je imao deset puta ma- nje ljudi od protivnika. On je znao da ce pobediti, ali su njegovi vojnici bili sumnjicavi. Usput se zaustavi kod svetilista Sinto i rece svojim ljudima: "Posto posetim svetiliste, bacicu novcic. Ako padne kruna, pobedicemo; ako padne pismo, izgubicemo. Sudbina nas drzi u svojoj ruci." Nobunaga udje u svetiliste i pomoli se u tisini. Zatim izadje i baci novcic. Pade kruna. Vojnici tako zudjahu za borbom, da bitku lako dobise. "Niko ne moze izmeniti ruku sudbine", rece mu njegov pratilac posle boja. "Zaista ne moze", rece Nobunaga, pokazujuci novcic koji je bio dvostruk, sa krunama na obe strane.
knjizevnost.97 hercog,
"Svet ce biti bolji ili nikakav" Rasel Magla se dize iznad opustelog grada.Sve je u rusevinama. Nigde ni tracka zivota.Svud naokolo leze ljudi.Sunce,kao uzarena lopta se nazire kroz prasinu na posivelom nebu.Da li je to svet? Jutro.Budim se i posle nekog vremena ukljucujem televi- zor.Na programu nista novo osim prasine koja je preko noci pala. Jos uvek se ne zna hoce li biti rata u zalivu.Irak ne popusta,ali ni druga strana.Taoci iz nekih zemalja se vracaju kucama-ustupak Iraka.Posmatram ta lica kako zure.Irak porucuje da je Kuvajt nje- gova XIX provincija.Zbog cega se oni otimaju o Kuvajt.Da li zbog crnog blata koje ce ih na kraju pokriti. Havarija na nuklearnoj centrali-Bugarska;srecom nije do- slo do povecanja radijacije i svi su bezbedni.No da li je bas tako. Mozda i jeste,ali...U Beogradu temperatura prilicno visoka,apsolut- nirekord za ovaj vek.Gledam kroz prozor.Siva ulica sa razbacanim papirim,smecem,odbacenom hranom.Koliko li se hrane samo baca dok mn- ogo ljudi nema sta da jede,nema s cim da ishrani svoju porodicu.Dok jedni bacaju,razbacuju,drugi gladuju,jedva prezivljavajuci dan za danom.Jeli to sreca?Sve vise se krade da bi se opstalo,da bi se i dalje vukao dolap zivota. Uskoro ce i izbori kod nas. Svi se trude da dokazu kako su bas oni u pravu,kako svi drugi grese.Neki se vracaju u prosl- ost,crpe svoju energiju iz istorije,dokazujuci da su neprijatelji bili prijatelji,da su zlikovci bili dobrocinitelji.Samo mali ko- rak je do rata,do krvavog rata medju malim ljudima. Cak ni jabuka nije ono sto bi trebala da bude . Umesto vitamina postala je puna hemije,puna raznih otrova.Onda je bolje da se hranimo azotom,sumporom i ugljen-monoksidom koje i onako u- disemo.Zatrpavamo sume i travnata mora tonama plastike,papira,to- nama olova,cinka i zive.Rusimo drvece da bi doprli do Sunca,ali je ono sve dalje,i dalje,i dalje... Odjednom bljesak . Veliki,ogromni bljesak,stotinama puta jaci od svetlosti Sunca. Magla se dize iznad opustelog grada.Nigde ni tracka zivo- ta.Svud naokolo leze ljudi , a Sunce kao uzarena lopta se nazire kroz prasinu na pocrnelom nebu.Da li je to svet? napisao Aleksandar Hercog
knjizevnost.98 balinda,
Nisam mogao odoleti da sa vama ne podelim "pismo" Dragiše Vasića svome poginulom bratu. Smatram da je, posebno danas, vrlo dobro pročitati kako nismo svi za sve sposobni. Odlučio sam se za ovu temu smatrajući da je ovaj tekst to (svakako?) zaslužuje. BRATU ZVEZDANU Verovatno je da se već slegla tvoja humka. Ne raspoznaje se, možda, ni tvoje ime na malom drvenom krstiću kojim su tvoji drugovi što su te voleli obeležili mesto gde ćeš večno ostati. Mi smo se, sem tvoje majke, uveliko utešili za tobom i sad, kad govorimo o tebi mi, uz tvoje ime, kažemo pokojni tako, kao da ništa nije prirodnije bilo od toga da ti pogineš u dvadesetim godinama na čukarima dobropoljskim. I kao što se niko, sem tvoje majke, nije o tebi interesovao dok si bio živ, tako isto i još manje će se o tebi neko raspitivati posle tvoje smrti. Ti si bio, ti si živeo tako malo, s tobom je svršeno, dragi brate. Kad si bio mali ti si najviše voleo da se igraš "dućana". U to vreme ja sam bio u onom dobu dečaka koji se ponosi što u familiji ima i mlađe dece od njega. I tada mi je uvek padalo u oči to da ti više voliš da se igraš "dućana" nego "vojske". A kad si malo poodrastao, ti si kao šegrt stupio u trgovačku radnju sa puno volje. Posmatrao sam te i u tom vremenu kako predano vršiš svoje poslove, da bi tvoj gospodar bio potpuno zadovoljan s tobom i da bi o Đurđev- i Mitrov-danu mogao doneti svojoj sirotoj majci, koja je radila tuđe, ono malo zlehude zarade. Tvoj otac bio je državni činovnik i posle svoga višegodišnjeg poštenog rada i svoje smrti, ostavio je tvojoj majci i deci 24 dinara mesečne penzije. Ti nisi znao da kriviš ni državu ni društvo što se tako malo odužilo tvome ocu, koji je, po pričanju svih koji su ga poznavali, bio savestan i vrlo vredan, ali si razumevao da je ono čime raspolaže tvoja majka vrlo malo i da je potrebno da je ti sa svoje strane što pre pomogneš. To je bio smisao tvoga života, to je bila sva tvoja ambicija, to je bio tvoj ideal i on bi to ostao da si makoliko živeo. Ti nisi služio vojsku jer je na tebe pao teret hranioca porodice; ti si, uostalom, za nju bio i nesposoban prema svome fiziološkom sastavu. O njoj i njenom pozivu ti nikad nisi ništa ni mislio i vojnik te je interesovao samo utoliko ukoliko je imao naročitu uniformu. Sećam se kako si posmatrao kad smo se mi, tvoji rođaci, vratili iz turskog i bugarskog rata. Kao pouzdano mogu da zaključim da si se ti čudio: kako ljudi mogu biti odvojeni od svojih poslova radi nečega što nije njihov neposredni interes. Takvo je bilo tvoje vaspitanje, jer ti, osim organizacije koju si sa drugovima imao radi proslave Đurđevskog uranka, drugih organizacija nisi poznavao. Ti si znao samo i isključivo za dug koji imaš svojoj majci i ni za kakav drugi dug, i, u stvari, ni prema kome drugom nisi ni imao kakve bilo određene obaveze, ti si bio ubeđen da samo i isključivo pripadaš njoj i nikome drugom i to ti se teško moglo osporiti. U poslednjem ratu, u jesen 1914, kad sam se vraćao na front, ti si pošao sa mnom kao neborac u štabu jednog dopunskog bataljona, koji je išao u sastav svoga puka. Došli smo bili do Vreoca, gde je naš brat Omil bio na predstraži prema neprijatelju, koji je već bio stigao u srce naše zemlje. Znam da sam te tada bio poslao da se sa Omilom vidiš i pozdraviš. Ali posle kratkog vremena od tvog odlaska ti si se vratio k meni bled, prestravljen i bez daha. Jedna granata profijukala je preko tvoje glave, nekoliko puščanih zrna prozujalo je pored tvojih ušiju, i ti si se vratio. To je bilo prvi put u tvome životu da ti osetiš sličan strah; pomisao da si mogao poginuti užasnula te je i ti si se prepao prilikom prve mogućnosti da možeš unesrećiti svoju majku. Te noći prenoćili smo nas trojica u jednoj maloj kućici punoj prljave slame i pamtim da ti nikako nisi mogao zaspati i da si prvi put tada preda mnom pušio cigaretu za cigaretom nervozno i zamišljeno. Od tada mi smo se videli samo nekoliko puta, a na Krfu tebe su uzeli za borca. Ja sam strahovao za tebe i rđave slutnje nikako me nisu ostavljale. A posle prve borbe koju je tvoj puk imao, Omil mi je javljao: "12. avgusta Zvezdan pogibe. Bili smo u istoj četi". Ja te nisam video onoga dana kad si pao, mili brate. Ali tačno mogu da zamislim kakav si izgledao u borbi i onda, kad je tvoje detinje srce prestalo da kuca. To mi nije teško da pogodim, jer sam poznavao i tvoju dušu i tvoje misli. Siroto jagnje naše! Ti si morao biti izvan sebe kad si kroz ubistvenu vatru trčao u streljačkom stroju. Ti si se unezvereno osvrtao na sve strane da nađeš mesto koje bi te zaštitilo, ti si tu zaštitu očekivao od svojih drugova koji su bili pored tebe i na koje si se uplašeno obazirao; za tebe je neshvatljivo bilo zašto se neko trudi da te ubije. Ali ništa dalje od tebe nije bilo nego pomisao da ti drugoga ubiješ. Ti si išao među svojim drugovima i ne poimajući zašto ćeš među njima. Sve one dužnosti o kojima su ti tvoje sterešine ranije govorile ti si momentalno zaboravio, ti ih, uostalom, kako valja nikad i nisi mogao razumeti. Tvoja je puška ostala neogaravljena, tvoj bajonet neokrvavljen; i jednog trenutka dok si ti usplahireno tražio zaklon od smrti koje si se užasno bojao, neprijateljsko zrno zaklalo te je. I dok je iz male rane tekla krv tvojih mladih godina, a ti ležao na zemlji okrenut suncu koje se rađalo, dotle su tvoji drugovi na tvome izbezumljenom licu morali čitati očajan i jasan izraz: Jadna moja majko! 10. septembar 1916. Dragiša
knjizevnost.99 hercog,
Krojili su mi sudbinu,a nisu me pitali za to Jednom davno,ziveli su kralj i kraljica,koji dugo nisu imali dece.Jednog suncanog dana rodio im se sin.On je sve vise rastao,ziveo u izobilju i sreci.Nista ga nista ga nije sputavalo da oslobodi svoju lik i um. Tako pocinju sve bajke kojima,verujem svi teze.Kao dete i ja sam koracao po nebu prica,jurio livadama raznobojnih bajki.Mislio sam da ovom svetu nigde nema kraja.Ali tocak se okretao i od maleckog klinca izrastao je decak,kojem je skola usla na put.Bio je to zacetak jednog novog zivota,dan kada su mi sve ptice odletele,izgubile se iz kaveza. Jutro.Jedino sto cujem je prodoran zvuk malog zvonca,ogro- mnog starog budilnika.Polako se iskobeljam iz toplog brloga u- bacim nesto smeca u kljun i trcim.Ubrzo se dokopavam poznate mi zgrade.Ostavite sve nade,vi,koji ste usli ovde,cini mi se, cujem iz svakog ugla.Sedam na stolicu.Nista ne cujem.Odjednom, uz skripu lanaca,kapija se otvara i ulazi covek sa spiskom. Ne trepcuci gledam kako njegove ruke dele zivot i smrt.I opet zvono,zvono stalno zvoni.Tisina.Na trenutak me Sunce malo oba- sja,pa nestane.Konacno kraj svega.Ja se krecem,idem,ali ipak stojim.Tiho zvoni mrak spustajuci se niz put... Bacam se u moj brlog i gledam,odnosno buljim u jednu ku- tiju iz koje dopiru zvuci i slika.Sutra dan opet isto,sve is- pocetka. Zelim da se vinem,da odletim za mojim pticama,negde gde cu ja biti ja , a ne jedan od miliona. I dalje se sve okrece...Hteo bih da sve stane,da se zau- stavi.Na kutiji vidim rat. Ljudi medjusobno gase ono malo sve- tlosti sto jos u njima tinja.Ljudi se dave,tonu,umiru.Ja to ne mogu da shvatim.Ko uzima ulogu boga,gospodari,pali i ubija? Ko mi namece nove resetke? Granica je zatvorena samo neki mogu preko nje. Dali je to sloboda ? Sam,sedim u zatvoru sopst- venog uma i mucim se raznobojnim pitanjima bez odgovora.Da li to na ovom svetu ima mnogo krojaca koji sve po svojoj meri si- ju...? No povremeno,se pojavi neki galeb,neka ptica visoko na nebu,koja kao da rusi sve planine,ali i ona nestane.To ce ve- cno trajati. Eto,to je zivot,moj mali zivot sa svim svetlostima i tama- ma. Iako ga nisam sam gradio,cini mi se da ga volim,jer i ja sam samo jedna jedinka, jedna svetla tacka medju milionima zvezda u svemiru. napisao Aleksandar Hercog
knjizevnost.100 dexi,
STA TO RADIS! STA TO GOVORIS? Ucitelj zena Mu-nan je imao samo jednog ucenika. Zvao se Sodju. Kada je Sodju zavrsio svoje izucavanje zena, Mu-nan ga pozva u svoju sobu: "Ja starim", rece, "i koliko znam, Sodju, ti si jedi- ni koji ce preneti ovo ucenje. Evo jedne knjige. Prenosena je od ucitelja do ucitelja kroz sedam generacija. Ja sam u nju takodje uneo mnoge svoje stavove, Knjiga je vrlo vredna i ja ti je dajem u znak tvog sledbenistva." "Ako je ova knjiga od takve vaznosti, bolje je ti zadrzi", odgovori Sodju. "Ja sam tvoj zen primio bez belezenja, i njime sam zadovoljan." "Znam", rece Mu-nan. "Ipak, ona je prenose- na od ucitelja do ucitelja kroz sedam generacija, pa je mozes zadrzati kao simbol primanja mog uce- nja. Evo ti." Razgovarali su kraj vatre, Istog trena kad Sodju oseti knjigu u svojim rkama, ubaci je u rasplamta- lu vatru. On nije imao sklonosti za posedovanjem. Mu-nan, koji se nikad ranije nije naljutio, vrisnu: "Sta to radis!" Sodju uzvrati vicuci: "Sta to govoris!"* --------------------------------------------------------- * Ova prica negira stavove o navodnoj iskljucivosti ucite- lja zena i njihovog polaganja prava na ucenikovu istinu o zenu. Primer pokazuje koliko su vazne nove, licne spoznaje o zenu s v a k o g ucenika. One su, u odredje- nom trenutku, jace i od vise vekova saznavanja do kojeg su dosle ranije generacije izucavalaca zena, tj. od celokupne saznajne "teorije". To je dokaz da zen, kao predmet ucenja (izucavanja), predstavlja i dalje zivu materiju, nezavrsenu i potpuno otvorenu sadasnjim i budicim spoznajama.
knjizevnost.101 dexi,
NAJVREDNIJA STVAR NA SVETU Kineskog ucitelja zena Sozana upita jedan ucenik: "Koja je najvrednija stvar na svetu?" Ucitelj odgovori: "Glava mrtve macke." "Zasto je glava mrtve macke najvrednija stvar na svetu?", pitase ucenik. Sozan odgovori: "Jer joj niko ne moze da od- redi cenu."