nauka.1ivans,
Evo, da budem prvi u ovoj novoj temi, a i da vi u Soru imate po jednu poruku...
Ako sve bude krenulo kako treba, biće ovde zanimljivih diskusija :)
Pozdrav,
Ivans.
nauka.2ndragan,
/ Ako sve bude krenulo kako treba, biće ovde zanimljivih diskusija :)
Ako ne, moderator će napuniti temu porukama prebačenim iz drugih tema :)
nauka.3isekulovic,
Da li je moguće da dođe do pomeranja zemljinih polova i zemljinog
ekvatora? Odnosno da li su oni nekad (u karbonu) bili severnije?
ivan
nauka.4milan,
> Da li je moguće da dođe do pomeranja zemljinih polova i zemljinog
> ekvatora? Odnosno da li su oni nekad (u karbonu) bili severnije?
Nije!
Inercija je prevelika!
Medjutim moguće je nešto drugo, a to je pomicanje
kontinentalnih ploča po površini Zemlje. Postoje neke tvrdnje da je
Evropa (odnosno ProtoEvropa) bila južnije, tj. da je ekvator bio
severnije, medjutim neverovatno je da je to bilo tako skoro kao što
je karbon. Osim toga medju ozbiljnim geolozima i paleontolozima se to
računa u "denikenovštinu" i takve stvari odbijaju čak i da
razmatraju zbog prevelikog broja "nepoznatih u jednačini".
Pl poz M
nauka.5mstanic,
>> Da li je moguće da dođe do pomeranja zemljinih polova i
>> zemljinog ekvatora? Odnosno da li su oni nekad (u
>> karbonu) bili severnije?
Ja sam negde pročitao da su nekad bili na suprotnim,
mestima tj. južni je bio gore a severni dole.
nauka.6ndragan,
/ Ja sam negde pročitao da su nekad bili na suprotnim,
/ mestima tj. južni je bio gore a severni dole.
Normalno je da je tako. Svi smo mi imali taj naglavačke osećaj dok se
nismo rodili. Posle se osoviš na noge junačke i malo zameniš sadržaj
pojmova 'gore' i 'dole'.
BTW, smatram da polovi ne mogu biti ni gore ni dole; uvek se definišu
kao tačke u kojima zemljina osa prodire kroz _površinu_. Pojmovi 'gore' i
'dole' se definišu kao 'od centra zemlje' i 'prema centru zemlje'. Bar
ja tako učim svoju decu - ispravite me ako sam ih pogrešno naučio.
nauka.7adiklic,
> kao tačke u kojima zemljina osa prodire kroz _površinu_.
> Pojmovi 'gore' i 'dole' se definišu kao 'od centra zemlje'
> i 'prema centru zemlje'. Bar ja tako učim svoju decu -
> ispravite me ako sam ih pogrešno naučio.
To znači da je ekvator gore, a polovi dole.
Dovedi decu ispred karte na zidu i pitaj ih gde je sever,
pokazaće gore, a jug dole.
Nego pitam se kako izgledaju karte na južnoj polulopti, da
li je i tamo sever gore?
Da li je neko razmišljao o tome kako na južnoj polulopti
sunce izlazi naopako?
Aca
nauka.8darone,
>> Nego pitam se kako izgledaju karte na južnoj
>> polulopti, da li je i tamo sever gore?
Jeste, što ne bi bio?
>> Da li je neko razmišljao o tome kako na južnoj
>> polulopti sunce izlazi naopako?
?
darone
nauka.9ivans,
*>> Da li je neko razmišljao o tome kako na južnoj
*>> polulopti sunce izlazi naopako?
*
* ?
Pretpostavljam da je Adiklic mislio na to da kada se okrene da južna polulopta
bude "gore" na geografskoj karti, onda Sunce (kao) izlazi na zapadu. To je
pogrešno, jer i tamo Sunce izlazi na istoku - pogledaj globus, na primer (pazi,
Zemlja rotira od zapada prema istoku). Sad, drugo je pitanje što je Severni pol
uzet kao "referentni" i što je istok "desno", a zapad "levo" :)... Verovatno je
stvar u tradicionalnom shvatanju (zato što se civilizacija (valjda) prvo javila
na severnoj hemisferi, a tad još nisu znali za polove :).
Pozdrav,
Ivans.
nauka.10drpr,
->>> Nego pitam se kako izgledaju karte na južnoj
->>> polulopti, da li je i tamo sever gore?
->
-> Jeste, što ne bi bio?
Evo zašto ne bi bio.Kad si bio klinac kao i ja uvek sam
zamišljao zemlju kao krug (loptu) i ljude načičkane po obodu
one gore kako stoje "normalno" (mislio sam da tamo ja živim) a
one dole kako vise naglavačke (uvek sam se pitao kako ne
otpadnu) e sad ljudi se setiše pa uvedoše konvencije i od njih
stvoriše tabu.Kažem tabu jer kad bi u šestom ili petom osnovne
pitao učeiteljicu,nastavnika zašto recimo nije drugačije rekli
bi ti da lupaš dali ti keca i isterali te napolje.Ja se sigurno
ne razumem dobro u astronmiju ali ne verujem da ima bilo kog
čvrstog razloga za mesta gde su sever a gde je jug,i zašto se
severnjača zove kako se zove a ne južnjača.Verovatno je sve to
tako zato što je mnogo toga prvo nastalo u evropi tj s ovu
stranu ekvatora pa su i sve što bi ljudi s onu stranu pronašli
prevodili na naš način pa su se obogatili stvorili monopol i
izmislili standarde i konvencije koje svi sad poštuju ("to je
drugovi novi svetski poredak ali mi moramo mi hoćemo ..." :)))
ovo je šala).To je bar neko moje razmišljanje i pokušaj da dam
neki odgovor.
cope
nauka.11ivans,
*** Odgovor na VICEVI:13.401 (Rajkonja) i VICEVI:13.403 (Drpr) ***
*>> -Ubrzanje je brzina brzine
* Ovo je tacno (sasvim) pa stoga ne kritikuj svog profesora
* Fizike . Sem toga ovako nesto je izjavio i prof.dr.Dobrilo
* Tosic svetska velicina iz oblasti matematike.
E pa nije *sasvim* tačno. U stvari, pretpostavljam da to i znaju svi, samo se
neprecizno izražavaju. Elem, ispravna definicija ubrzanja glasi: ubrzanje je
brzina *promene* brzine. To je rekao prof. dr Jaroslav Labat, svetska veličina
iz oblasti fizike.
Pozdrav,
Ivans.
nauka.12adiklic,
>*>> Da li je neko razmišljao o tome kako na južnoj
>*>> polulopti sunce izlazi naopako?
>* ?
> Pretpostavljam da je Adiklic mislio na to da kada se
> okrene da južna polulopta bude "gore" na geografskoj
> karti, onda Sunce (kao) izlazi na zapadu. To je pogrešno,
> jer i tamo Sunce izlazi na istoku - pogledaj globus, na
Na južnoj polulopti nikad nisam bio, ali ako nije ovako ne
treba ni da idem: Sunce putuje po severnom delu neba,
umesto po južnom na šta smo navikli na našoj hemisferi.To
mora da deluje vrlo egzotično, drugačije ili naopako.
+ ZENIT
SUNCE U PODNE
*
uveče izjutra
* *
________________________________________________________horizont___
ZAPAD................ Južna polulopta ..............ISTOK
Pozdrav, Aca
Nnenade dodaj i ti ono Ševino o magnetima.
nauka.13ladislavs,
> Pretpostavljam da je Adiklic mislio na to da kada se
> okrene da južna polulopta bude "gore" na geografskoj
> karti, onda Sunce (kao) izlazi na zapadu. To je pogrešno,
> jer i tamo Sunce izlazi na istoku - pogledaj globus, na
> primer (pazi, Zemlja rotira od zapada prema istoku). Sad,
> drugo je pitanje što je Severni pol uzet kao "referentni"
> i što je istok "desno", a zapad "levo" :)... Verovatno je
> stvar u tradicionalnom shvatanju (zato što se civilizacija
> (valjda) prvo javila na severnoj hemisferi, a tad još nisu
> znali za polove :).
Potpuno tačno.
Jedina neobična, ako se može tako opisati, pojava je što je Sunce u
podne na severu, a ne na jugu.
Ova za "severnjake" "čudna pojava" je prvi put konstatovana kada su
Feničani u službi Egipćana oplovili Afriku.
To što su oni zapisali da Sunce u podne biva na severu je neoboriv
dokaz da su zaista bili na južnoj hemisferi, jer priznaćete, vrlo je
neverovatno da neko izmisli takvu stvar. Uzgred tada su izmišljali razne
entoglave stvorove, himere i nakaze.
ciLa.
nauka.14mstanic,
>> BTW, smatram da polovi ne mogu biti ni gore ni dole; uvek
>> se definišu kao tačke u kojima zemljina osa prodire kroz
>> _površinu_. Pojmovi 'gore' i
Znam. Ali ja sam mislio na magnetne polove, ali sam
pogledao originalno pitanje i vidim da sam dao pogrešan
odgovor.
Magnetni polovi su menjali mesta.
nauka.15b.jovan,
│Da li je moguce da dode do pomeranja zemljinih polova i zemljinog
│ekvatora? Odnosno da li su oni nekad (u karbonu) bili severnije?
└──────────────────────────────────────────────────────────────────
Svakako da je moguce. Stavise, to se neprekidno dogadja. :)
Time se bave geofizika i astronomija (zemljina rotacija),
naravno svaka sa svog aspekta.
Informacije radi, 'setanje' trenutnog pola se moze podeliti
na ciklicno (kratkoperiodicno) i sekularno. Ovo drugo je prilicno
sporo i nepravilno. Za poslednjih 100 godina srednji Zemljin severni
pol se pomerio za nekih 10-tak metara u pravcu zapada (ka Grenlandu) po
krivudavoj putanji. A sto se prvog tice, ono se moze predstaviti
jednom spiralom (u pravcu suprotnom od kretanja kazaljke na satu) koja se
peridicno otvara i zatvara (najveci i najaci periodi su 14. mesecni i
godisnji) u jednoj kvadratnoj avliji cija stranica nije veca od 30 metara.
Medjutim, ova ('danasnja') kretanja, ako se pretpostavi da se intenzitet
brzine (bez obzira na njen pravac) nije bitnije menjao, sigurno ne mogu da
objasne velike klimatske promene koje su se dogodile na Zemlji pre nekoliko
desetina hiljada godina. Prema sadasnjem hodu srednjeg pola, pre sto
hiljada godina on je mogao biti maksimalno 10 km od njegovog danasnjeg
polozaja, sto je apsolutno zanemarljivo (za promene klimata).
Jedno od mogucih (i najuvazenijih) objasnjenja pojave ledenih doba dao
je Milutin Milankovic, koji je u igru uveo i dugoperiodicne promene
elipticnih elemenata (polozaj perihela, nagib ose rotacije prema ravni
putanje, ekcentricnost) Zemljine orbite.
Gde je bio Zemljin pol milionima godina unazad, kao i gde ce biti
kroz koje milionce godina moze uglavnom da se nagadja, ili da se
'veruje' manje ekzaktnim istrazivanjima (paleontoloskim, naprimer).
b.jovan
nauka.16b.jovan,
│*>> -Ubrzanje je brzina brzine
│* Ovo je tacno (sasvim) pa stoga ne kritikuj svog profesora
│* Fizike . Sem toga ovako nesto je izjavio i prof.dr.Dobrilo
│* Tosic svetska velicina iz oblasti matematike.
│
│E pa nije *sasvim* tacno. U stvari, pretpostavljam da to i znaju svi, samo se
│neprecizno izrazavaju. Elem, ispravna definicija ubrzanja glasi: ubrzanje je
│brzina *promene* brzine. To je rekao prof. dr Jaroslav Labat, svetska velicina
│iz oblasti fizike.
└─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────
Ako je J. Labat rekao gore navedeno (mada cisto sumnjam), onda je to
biser nad biserima i kao takav steta bi bilo da ostane nezabelezen
u VICEVIma.
p.s. Mehanika je ipak bliza matematici nego fizici. :)
nauka.17ivans,
* Sunce putuje po severnom delu neba,
* umesto po južnom na šta smo navikli
* na našoj hemisferi.
Tačno! I isto izlazi na istoku i zalazi na zapadu, kao što si fino predstavio
crtežom.
* Na južnoj polulopti nikad nisam
* bio, ali ako nije ovako ne
* treba ni da idem:
Da ti pravo kažem, ja bih rado (a verujem i ti :) otišao bilo gde na Južnu
hemisferu - da prođem i kroz jedno takvo iskustvo, a i južno nebo je mnogo
zanimljivije od severnog za astronomska posmatranja. Inače, astronomiju vrlo
slabo poznajem... na žalost. Ne znam čak ni sve ono šta piše u više nego bednom
udžbeniku za srednje škole.
Pozdrav,
Ivans.
nauka.18ivans,
> Ako je J. Labat rekao gore navedeno (mada cisto sumnjam), onda
> je to
> biser nad biserima i kao takav steta bi bilo da ostane nezabelezen
> u VICEVIma.
Pa pošalji ga u VICEVI konferenciju, možda dobiješ nagradu...
> p.s. Mehanika je ipak bliza matematici nego fizici. :)
Grešiš! Šta je po tebi ubrzanje? Drugi izvod puta po vremenu? Tačno. Ali koji
je fizički smisao te formule? Ono što je suština ubrzanja nalazi se u poruci
na koju si replicirao.
Pozdrav,
Ivans.
nauka.20ilazarevic,
█ Dovedi decu ispred karte na zidu i pitaj ih gde je sever,
█ pokazaće gore, a jug dole.
U tome je osnovna greška! Treba klincima utuviti u glavu da sever NIJE
gore, i da jug NIJE dole. Mnogo puta sam video kad moji drugovi odgovaraju
geografiju ovakvu situaciju:
"Pa gde je na karti YU Beograd?"
".....GORE!"
čalosno, zar ne? Kako će li se tek snaći ako je karta na podu? :)
nauka.21ilazarevic,
█ ne razumem dobro u astronmiju ali ne verujem da ima bilo kog
█ čvrstog razloga za mesta gde su sever a gde je jug,i zašto se
█ severnjača zove kako se zove a ne južnjača.Verovatno je sve to
Severni i južni pol su tačke kroz koje prodire Zemljina osa rotacije, dakle
nisu određene bez veze. Drugo je pitanje zašto se sever zove baš "sever", a
jug baš "jug"; mogli su da se zovu i "Sima" i "Đole" ;)
nauka.22nnedovic,
>> E pa nije *sasvim* tačno. U stvari, pretpostavljam da to i
>> znaju svi, samo se neprecizno izražavaju. Elem, ispravna
>> definicija ubrzanja glasi: ubrzanje je brzina *promene*
>> brzine. To je rekao prof. dr Jaroslav Labat, svetska veličina
E pa ni ovo nije *sasvim* tačno.
Ovako: brzina je prvi izvod puta po vremenu. Kaže se da je to
brzina TELA, a ne brzina PUTA. Sad, ubrzanje je prvi izvod brzine
po vremenu i isto tako, ako ćemo da cepidlačimo, ne možemo da
kažemo da je to brzina promene brzine, jer:
promena puta: ds; promena brzine: dv;
promena vremena: dt; promena vremena: dt;
brzina TELA: ds/dt; ubrzanje TELA: dv/dt;
po toj tvojoj ili čijoj već logici, moglo bi da se kaže da, ako
je ubrzanje brzina promene brzine, onda je brzina put promene
puta, jer isto što je brzina za ubrzanje, to je put za brzinu.
Moj profesor fizike (a ne ti ili ko već (cut/paste)) je u pravu
ako se složimo da brzina nije samo ds/dt, nego dy/dt, gde je y
bilo koja veličina. Tada je brzina brzine d(ds/dt)/dt, što će
reći s"(t), što će reći ubrzanje. Mnogo je lepša i preciznija ona
definicija: a=v'(t) ili a=s"(t). Tu nema mnogo mudrovanja.
nauka.23ivans,
Eh, da je samo tu Pstojkov da nas prosvetli...
* Moj profesor fizike (a ne ti ili ko već (cut/paste)) je
* u pravu ako se složimo da brzina nije samo ds/dt, nego
* dy/dt, gde je y bilo koja veličina.
Pojasni mi ovo "y bilo koja veličina". Mislim, sad ispade da umesto y mogu da
uzmem visinu BIGZ-a ili Ajfelove kule ;). Šala, naravno. Nego, kako bilo koja
veličina? Bilo koja *fizička* veličina? Osnovna ili izvedena? Verovatno misliš
na dužinu, a u tom slučaju se uzima onaj priraštaj vremena za beskonačno mali
vremenski interval. Prema tome, ja ipak mislim da je trenutna brzina Vtr=ds/dt
(srednja brzina se, naravno, drukčije računa).
* Tada je brzina brzine d(ds/dt)/dt,
* što će reći s"(t), što će reći ubrzanje.
E, pitanje je možeš li reći "brzina brzine"; bar te ja tu ne shvatam. Ili nisam
pravilno shvatio ono "y bilo koja veličina", par redaka gore... Pretpostavimo
da je y zaista bilo šta. Onda je trenutna brzina (ovde se govori samo o
trenutnoj brzini i trenutnom ubrzanju, jasno) Vtr=dy/dt. Ako bi y bilo ds/dt,
onda bi se dobilo Vtr=(ds/dt)/dt=dřs/dtř, što nema dimenzije brzine. Znači, y
*ne može* biti ds/dt, što je u protivrečnosti sa polaznom pretpostavkom - da je
y bilo koja veličina. Po pravilu svođenja na besmislenost (reductio ad
absurdum) y *ne može* biti bilo koja veličina. Prema tome, ni brzina brzine
nije ubrzanje.
* Mnogo je lepša i preciznija ona definicija:
* a=v'(t) ili a=s"(t). Tu nema mnogo mudrovanja.
Sad, da li je lepša ili nije, to je stvar ukusa (Nušić bi rekao: "De gustibus
nihil nisi bene" :). Što se preciznosti tiče - nema zbora, apsolutno su tačne
obe, s tim da se meni više sviđa a=s"(t), jer se poziva na osnovne fizičke
veličine... Isto kao kad pišeš program u C-u, pa hoćeš da je baš po C&R
standardu :). Isto tako sam saglasan da tu nema mudrovanja, ali se toga i
bojim. Bojim se da se u matematici ne izgubi *fizički smisao* ubrzanja, to
jest, da je to brzina promene brzine (baš sam nepopravljiv, a? ;).
* E pa ni ovo nije *sasvim* tačno.
Ni posle svega ovoga mi nije jasno zašto gubiti suštinu jedne fizičke veličine,
koja nam je skoro i "opipljiva" u nekakvim jednačinama i formulama. Šta reći
za, na primer, indukciju magnetnog polja, fluks, verovatnoću nalaženja čestice
(psa u dvorištu, rekao bi žiča (Ccicca))? Sve one se mogu izraziti matematičkim
formulama, i to bi sve bilo sasvim precizno i savršeno tačno, bez diskusije; na
žalost, izgubio bi se fizički, *prirodni* smisao veličina.
Pozdrav,
Ivans.
nauka.24agobovic,
Slušaj dobro, ivans: brzina je pojam koji označava operator "de-po-de-te"
ili d/dt. Brzina čega? Eee, pa to je već stvar dogovora, ili konvencije.
Uobičajeno je da brzina bude ds/dt, ali i ne mora. Dakle, *ispravno* je reći i
brzina brzine.
p.s. pozdravi svog profesofa fizike :)
# = r
nauka.25ivans,
> Dakle, *ispravno* je reći i brzina brzine.
Nema zbora! Pitanje je samo šta je *preciznije*, tj. šta
tačnije definiše pojam ubrzanja. Naravno da su sve formule
tačne, ali ostaje pitanje *suštine*... Mada, kad malo
razmislim, nije mnogo neispravno reći ni da je ubrzanje brzina
brzine, ali je preciznije reći da je to brzina promene brzine
(opet ja ;)).
> p.s. pozdravi svog profesofa fizike :)
Sa šlagom ili bez? :)) Dobro je samo da nisi napisao:
"Pozdvavi svog pvofesova fizike". :)
Pozdrav,
Ivans.
P.S. One formule koje smo "valjali" su zaista - tačne; takve
su i u mojim udžbenicima. Zanimljivo je da se čak ni tamo ne
pominje suština, a trebalo bi... A da mi lepo ostanemo pri
formulama i kvit pos'o? :)
nauka.26nnedovic,
>> Eh, da je samo tu Pstojkov da nas prosvetli...
Ćuti, ako je to TAJ Peđa Stojkov, onda ne znaš šta pričaš:
fajl za prosvećivanje ne bi bio ispod 20 KB :))
>> Pojasni mi ovo "y bilo koja veličina". Mislim, sad ispade da
>> umesto y mogu da uzmem visinu BIGZ-a ili Ajfelove kule ;).
>> Šala, naravno. Nego, kako bilo koja veličina? Bilo koja
>> *fizička* veličina? Osnovna ili izvedena? Verovatno misliš
Jasno, bilo koja fizička veličina. Nije bitno da li osnovna
ili izvedena.
>> pravilno shvatio ono "y bilo koja veličina", par redaka
>> gore... Pretpostavimo da je y zaista bilo šta. Onda je
>> trenutna brzina (ovde se govori samo o trenutnoj brzini i
>> trenutnom ubrzanju, jasno) Vtr=dy/dt. Ako bi y bilo ds/dt,
>> onda bi se dobilo Vtr=(ds/dt)/dt=dřs/dtř, što nema dimenzije
>> brzine. Znači, y *ne može* biti ds/dt, što je u protivrečnosti
>> sa polaznom pretpostavkom - da je
Mešaš neke stvari: ako smo se dogovorili da je y bilo šta,
onda dy/dt uopšte ne mora da ima dimenzije brzine (ako misliš na
m/s). Dalji dokaz si sam izveo: lepo se vidi da je ubrzanje
brzina od y, a pošto y *može* da bude ds/dt, tj. brzina, dobija
se da je ubrzanje brzina brzine. Napominjem da ovo strogo uzevši,
kako se vidi iz moje prethodne poruke, nije tačno, kao ni ona
"definicija" ubrzanja kao "brzine promene brzine", jer stroga
definicija kaže da je brzina d duzine / d vremena, što će reći da
joj je jedinica m/s.
>> bojim. Bojim se da se u matematici ne izgubi *fizički smisao*
>> ubrzanja, to jest, da je to brzina promene brzine (baš sam
>> nepopravljiv, a? ;).
Zašto, matematika je matematika, ona nešto "zna", ali je za
ostale stvari "glupa". Ono što ona zna koristi "pametnija" fizika
i mene baš briga da li će matematika "razumeti" ono što fizika
traži od nje. Važno je da fizika razume. Ja sam se čak kad sam
svojevremeno "ukapirao" matematički model us*ao od sreće kako to
lepo funkcioniše i što ne moram više da se bakćem sa onim
(v2-v1)/(t2-t1) (nemam "delta" na tastaturi pa moram ovako da se
snalazim).
>> Ni posle svega ovoga mi nije jasno zašto gubiti suštinu jedne
>> fizičke veličine, koja nam je skoro i "opipljiva" u nekakvim
>> jednačinama i formulama. Šta reći
Slažem se, ali ne zaboravi da je cela ova rasprava ipak
nastala u conf VICEVI, što bi trebalo dovoljno da govori o njenoj
ozbiljnosti.
nauka.27nnedovic,
>> tačne, ali ostaje pitanje *suštine*... Mada, kad malo
>> razmislim, nije mnogo neispravno reći ni da je ubrzanje brzina
>> brzine, ali je preciznije reći da je to brzina promene brzine
Ne, pravilno je reći da je ubrzanje promena brzine (dv) u
beskonačno malom intervalu vremena (dt), a ne brzina promene
brzine. Ovako ćemo: definisaćemo makro
brzina(x)=dx/dt
Sad je brzina brzine = brzina(v) = dv/dt = a
A brzina promene brzine = brzina(dv) = d(dv)/dt = ?
nauka.28ivans,
* Ćuti, ako je to TAJ Peđa Stojkov, onda ne znaš šta
* pričaš: fajl za prosvećivanje ne bi bio ispod 20 KB :))
Ja bih bio spreman da izdržim torturu! :))
* Jasno, bilo koja fizička veličina. Nije bitno da li
* osnovna ili izvedena.
Nije mi jasno kako može biti bilo koja fizička veličina, no nije bitno -
- prihvatam to što ti kažeš, Ok?
* Mešaš neke stvari: ako smo se dogovorili da je y bilo
* šta, onda dy/dt uopšte ne mora da ima dimenzije brzine
* (ako misliš na m/s).
Joj, nemoj opet "y bilo šta", bolje ostani na "y bilo koja fizička veličina"
(da ne bismo uzimali i procenat bifurkacije Patagonaca u odnosu prema
oscilaciji Eskima ("Autobiografija", B. Nušić)).
* Zašto, matematika je matematika, ona nešto "zna", ali
* je za ostale stvari "glupa". Ono što ona zna koristi
* "pametnija" fizika i mene baš briga da li će matematika
* "razumeti" ono što fizika traži od nje. Važno je da
* fizika razume. Ja sam se čak kad sam svojevremeno
* "ukapirao" matematički model us*ao od sreće kako to lepo
* funkcioniše i što ne moram više da se bakćem sa
* onim (v2-v1)/(t2-t1) (...)
To, majstore! Baš sam se i pitao jesi li matematičar, koji vidi samo formule,
ili fizičar, koji pored formula vidi i suštinu (samo da nam se ne uvrede kolege
Sezamovci-matematičari, matematika nipošto nije loša stvar, čak objašnjava i
neke "zdravorazumske nebuloze" - pogledajte, na primer, samo topologiju, o
ostalim granama da i ne govorimo!).
*>> Ni posle svega ovoga mi nije jasno zašto gubiti suštinu
*>> jedne fizičke veličine, koja nam je skoro i "opipljiva"
*>> u nekakvim jednačinama i formulama.
*
* Slažem se, ali ne zaboravi da je cela ova rasprava
* ipak nastala u conf VICEVI, što bi trebalo dovoljno da
* govori o njenoj ozbiljnosti.
Odatle je pokušana da se iznese na ovo, malo civilizovanije mesto (najzad, ovo
je konferencija CIVILIZACIJA), ali je - bila "cviknuta" od strane moderatora.
No, to je već druga stvar...
Veoma mi je drago da vodiš računa o prirodi stvari - to je jedan od ciljeva
fizike; o drugim ciljevima bi se moglo još diskutovati - ako neko hoće da unese
neku digresiju - dobro je došao!
Mislim da je došlo vreme da rezimiramo stvari. Evo, ja ću izneti svoje
mišljenje, ko hoće da ga dopuni ili poboljša - dobro je došao!
dřs dv
a = ----- = ---- <--- matematička definicija
dtř dt
1) Ubrzanje je brzina brzine. <--- definicija iz fizike
2) Moje *korigovano* mišljenje: Ubrzanje je *"brzina"*
promene brzine. Namerno sam stavio znake navoda, jer se tu
radi o "pseudobrzini", ne o onoj pravoj, *fizičkoj* (ili
*matematičkoj*) definiciji brzine. Definicija koja bi se, po
mom mišljenju, mogla dati onom ko nema veze sa matematičkom
analizom (tu, uzgred, mogao bih i ja biti ubrojan... možda
;). Na primer, slobodno padanje. Posle prve sekunde telo ima
brzinu 10 m/s, posle druge 20 m/s, posle treće 30 m/s itd.
Očigledno je da brzina raste, određenom "brzinom" (opet pod
znacima navoda!) i tu "brzinu" zovemo ubrzanjem.
Eto, to bi bilo to. Ako sam opet izlupetao gluposti, samo navalite s kritikama
- spreman sam da ih čujem, zapamtim, pa čak i snimim na disk ;).
E, da, sad videh, pravilnije je reći "posle prvog sekunda, posle drugog sekunda
itd." s obzirom da je sekund (a ne sekunda, tako piše po udžbenicima) osnovna
merna jedinica... No, to je već za CIVILIZACIJA:o.jeziku ;).
Pozdrav,
Ivans.
nauka.29agobovic,
>> Dakle, *ispravno* je reći i brzina brzine.
>
>Nema zbora!
Ja sam pokušao da ti kažem šta je ispravno, a šta pogrešno. Mene ne
iznenađuje tvoje neznanje. Iznenađuje me neznanje tvog profesora (osim
ako to nije lapsus). Dakle, još jednom (za kraj): ubrzanje je brzina
brzine, a ne brzina promene brzine. Upitaj profesora još jednom, možda
ipak ispadne da je u pitanju lapsus (iskreno se nadam).
>> p.s. pozdravi svog profesofa fizike :)
>
>Sa šlagom ili bez? :)) Dobro je samo da nisi napisao:
>"Pozdvavi svog pvofesova fizike". :)
Neznanje ti mogu oprostiti, ali malicioznost ne. Ako si hteo da citiraš,
onda si morao preneti i sledeći red:
>p.s. pozdravi svog profesofa fizike :)
> # = r
Odakle se lepo vidi da sam grešku u kucanju (on-line) ispravio u sledećem
redu. Ako ti se priviđaju osobe sa govornom manom, problem rešavaj na
drugom mestu. :)
nauka.30ivans,
Uf, uf, uf, kakva burna reakcija! :)) Pročitaj ono što sam napisao poruku
ranije, možda se onda usaglasimo...
> Ako ti se priviđaju osobe sa govornom manom, problem rešavaj
> na drugom mestu. :)
Prihvatam savet! :))
Pozdrav,
Ivans.
nauka.31nnedovic,
>> Ja bih bio spreman da izdržim torturu! :))
Hrabro, nema šta. Zezam se, čovek je genije, samo što nema
dovoljno sluha za nove ideje.
>> Joj, nemoj opet "y bilo šta", bolje ostani na "y bilo koja
>> fizička veličina" (da ne bismo uzimali i procenat bifurkacije
>> Patagonaca u odnosu prema oscilaciji Eskima ("Autobiografija",
>> B. Nušić)).
Pa dobro, odsad #define bilo_šta bilo_koja_fizička_veličina;
>> ;). Na primer, slobodno padanje. Posle prve sekunde telo ima
>> brzinu 10 m/s, posle druge 20 m/s, posle treće 30 m/s itd.
>> Očigledno je da brzina raste, određenom "brzinom" (opet pod
>> znacima navoda!) i tu "brzinu" zovemo ubrzanjem.
Ti si genije. Pokušavam da nađem primer da oborim tvoju
tvrdnju i pokušavam i nikako. I onda ti nađeš primer. Kažeš,
brzina raste određenom "brzinom" i tu "brzinu" zovemo ubrzanjem.
******
"Brzinu" čega? Sam si odgovorio: "brzinu" brzine.
Inače, upravo ova tvoja "brzina" pod navodnicima figuriše u onome
"brzina" brzine. To je ustvari ono moje dy/dt, a "prava" brzina
je, naravno, ds/dt.
P.S. Što ne bi probali da izdejstvujemo neku conf nauka gde
ćemo lepo diskutovati o fizici, matematici, filozofiji,
računarstvu, biologiji, pa 'ajde Ú) i hemiji, a ne da se potucamo
po svim mogućim konferencijama.
nauka.32ilazarevic,
█ po toj tvojoj ili čijoj već logici, moglo bi da se kaže da, ako
█ je ubrzanje brzina promene brzine, onda je brzina put promene
█ puta, jer isto što je brzina za ubrzanje, to je put za brzinu.
Kada se kaže "brzina promene" nečega, znači da u izrazu figurišu
dx - x je bilo koja veličina - i dt. Izraz izgleda ovako:
(ovde sam slovom D označavao slovo delta, da ne bude zabune)
dx
A = ----
dt
Recimo, EMS indukovano je po definiciji brzina promene magnetnog fluksa,
a jednačina je:
df
EMSind = ----
dt
gde je df - delta fi, odnosno promena fluksa. Meni zbog toga izgleda logično
da je ubrzanje brzina promene brzine. Što se tiče onoga da je "brzina put
promene puta", to nema nikakvog smisla. Brzina bi, ako se govori na taj način,
bila "brzina promene pređenog puta".
nauka.33ivans,
* Pa dobro, odsad #define bilo_šta bilo_koja_fizička_veličina;
#define Ok Apsolutno_sam_saglasan
BTW, slabo se razumem u C, ali zar ne bi trebalo da ono gore bude bez ";"?
* Inače, upravo ova tvoja "brzina" pod navodnicima figuriše
* u onome "brzina" brzine. To je ustvari ono moje dy/dt, a
* "prava" brzina je, naravno, ds/dt.
Ok :)))
* P.S. Što ne bi probali da izdejstvujemo neku conf nauka
* gde ćemo lepo diskutovati o fizici, matematici,
* filozofiji, računarstvu, biologiji, pa 'ajde Ú) i hemiji,
* a ne da se potucamo po svim mogućim konferencijama.
Opet Ok, samo moje lično mišljenje je da Uprava ne bi tako nešto dozvolila...
Kada zabranjuju da se poruke prenose iz conf1 u conf2, sumnjam da bi nam dali
čitavu konferenciju... No, ako bi neko hteo da se otvori grupa (što opet ne bi
bilo sasvim u redu, s obzirom da postoji tema u okviru konferencije
CIVILIZACIJA), o tome bi, mislim, trebalo razmisliti ;). Možda ne znaš, ali
ranije je već postojala grupa FIZIKA, koja je zbog neaktivnosti ugašena (mislim
da imam log negde po hardu, pa ako ima zainteresovanih i ako autori poruka to
dozvole mogao bih da spustim ovde; sve u svemu, ništa značajno nije bilo u njoj
:( ).
Inače, nešto se mislim da okončamo ovu diskusiju, pa da na miru opalim resign
na konferenciju (Balinda, nema ljutiš? :)...
Pozdrav,
Ivans.
nauka.34ndragan,
/ To znači da je ekvator gore, a polovi dole.
Nemam nijedan zid na kojem je toliko slobodnog mesta; sever bi
verovatno pokazale _od_sebe_, a jug _prema_sebi_.
/ Nego pitam se kako izgledaju karte na južnoj polulopti, da
/ li je i tamo sever gore?
Australijanci štampaju i takve karte, i sa severom 'gore'.
/ sunce izlazi naopako?
Odučiću te ja od tog nordocentrizma jednog dana :)
nauka.35ndragan,
/ onda dy/dt uopšte ne mora da ima dimenzije brzine (ako misliš na
Baška što pričamo samo o najprostijem slučaju - pravolinijskom
kretanju. Ubrzanje je _bilo_kakva_ promena brzine (po intenzitetu,
pravcu). Najbolje bi bilo sve spomenute jednačine shvatiti kao
vektorske, tačnosti radi.
nauka.36adiklic,
> / To znači da je ekvator gore, a polovi dole.
> Nemam nijedan zid na kojem je toliko slobodnog mesta;
> sever bi verovatno pokazale _od_sebe_, a jug _prema_sebi_.
Prava stvar bi bila da je karta po podu rasprostrta, a na
sredini sobe izdignuti parket.
Stvarno je tako: samo, hop, preskočimo polutar i
eto nas na jugu.
nauka.37adiklic,
> Odučiću te ja od tog nordocentrizma jednog dana :)
Eto, već sam se sam odučio.
nauka.38balinda,
>> Inače, nešto se mislim da okončamo ovu diskusiju, pa da na miru
>> opalim resign na konferenciju (Balinda, nema ljutiš? :)...
Ma, šta da se ljutim, *i* ti ćeš biti na gubitku. (?) ;>
nauka.39nnedovic,
>> BTW, slabo se razumem u C, ali zar ne bi trebalo da ono gore
>> bude bez ";"?
Da, ne znam šta mi bi da stavim, nisam kompajlirao, pa me
kompajler nije upozorio na grešku :)
>> Inače, nešto se mislim da okončamo ovu diskusiju, pa da na
>> miru opalim resign na konferenciju (Balinda, nema ljutiš?
>> :)...
Da, ipak sam ja tvrdoglaviji :))) a za resign, ipak ne bih,
nadam se da će biti pametnih stvari, kako u ovoj temi, tako i u
temi religija (kako u zemlji, tako i u inostranstvu :))
nauka.40nnedovic,
>> Kada se kaže "brzina promene" nečega, znači da u izrazu
>> figurišu dx - x je bilo koja veličina - i dt. Izraz izgleda
>> ovako:
>>
>> dx
>> A = ----
>> dt
Ne, kada se kaže "brzina nečega", znači ono: a=dx/dt.
Napominjem da ovo NIJE sasvim tačno, jer bi i u slučaju da je
ubrzanje brzina brzine, brzina bila "put puta". Posmatraj to u
onom intuitivnom značenju koje je ivans lepo objasnio sa
slobodnim padanjem, samo sa (možda) pogrešnim zaključkom.
>> Recimo, EMS indukovano je po definiciji brzina promene
>> magnetnog fluksa, a jednačina je:
>> df
>> EMSind = ----
>> dt
>> gde je df - delta fi, odnosno promena fluksa. Meni zbog toga
>> izgleda logično da je ubrzanje brzina promene brzine. Što se
>> tiče onoga da je "brzina put promene puta", to nema nikakvog
>> smisla. Brzina bi, ako se govori na taj način, bila "brzina
>> promene pređenog puta".
Za EMS si u pravu. Zaista je to brzina promene fluksa.
Međutim, ostaje pitanje definicije brzine (pseudobrzine). Da li
je to
brzina(x)=dx/dt, tako da je brzina(v)=dv/dt=a
ili
brzina(x)=x/dt, tako da je brzina(dv)=dv/dt=a
Ovo je ključni problem, kao u relativistici ono sa c. Posle ako
je jedno tačno, može da se (u ovom slučaju vrlo lako) dokaže
jedna "teorija", a ako je drugo tačno, da se dobije nešto sasvim
deseto. Ja ipak mislim da je u ovom slučaju ovo prvo tačno. Mada,
ko zna, sve bi to moglo da bude stvar dogovora.
nauka.41floyd,
-> "brzina" brzine. To je ustvari ono moje dy/dt, a "prava" brzina
-> je, naravno, ds/dt.
Mala dopuna: to je brzina u mehanici (ako sa s oznacavas samo
predjeni put). Postoje i neke druge brzine: brzina hladjenja (ili
zagrevanja), brzina deformisanja, brzina sagorevanja, brzina raspada...
nauka.42duke,
Pitanje za fizičare i matematičare!
žitam ponovo Pijažeovu "Psihologiju inteligencije" i nailazim
na svoju marginaliju u kojoj sam (nekad davno, ne znam odakle)
zabeležio značenje pojma REVERZIBILAN:
"Pošto u prirodi ne postoji ni jedno zbivanje (nijedan proces)
koje nije spojeno s trenjem ili provođenjem toplote, onda su sva zbivanja
u prirodi u stvari ireverzibilna, a reverzibilna zbivanja samo su idealan
granični slučaj. Tok svakog zbivanja u prirodi usmeren je tako da se zbir
entropija svih tela koja učestvuju u zbivanju povećava. Kod reverzibilnog
zbivanja, graničnog slučaja, ovaj zbir ostaje nepromenjen."
Potom stoji i šta je ENTROPIJA:
"Entropija je mat. funkcija, koja izražava da se razlike tempera-
tura u svemiru, ili u bilo kojem manjem zatvorenom sistemu, sve više sma-
njuju, tj. da gubitak radne sposobnosti toplote postaje sve veći; prema
principu entr. konačno stanje svemira mora biti izjednačenje svih tempe-
ratura, tj. apsolutno mirovanje. Ovo su stanje fizičari nazvali 'toplotna
smrt'."
Ne mogu sada, na osnovu ovih kratkih izvadaka, da prizovem u svest odgovor
na pitanje: da li ovo"izjednačavanje svih temperatura, tj. apsolutno miro-
vanje" predstavlja, u stvari, gorepomenuti granični slučaj reverzibilnog
zbivanja?
Ima li neko strpljenja i vremena da doda još nešto o pojmu reverzibilnosti,
ali onako sažvakano, za laike? Ili da uputi na neku ne previše tehnički pi-
sanu literaturu. Bio bih mu veoma zahvalan.
Pozdrav, Vlado
nauka.43mladenp,
> zabeležio značenje pojma REVERZIBILAN:
>
> Tok svakog zbivanja u prirodi usmeren je tako da se zbir entropija
> svih tela koja učestvuju u zbivanju povećava.
>
> Potom stoji i šta je ENTROPIJA:
>
> "Entropija je mat. funkcija, koja izražava da se razlike
> temperatura u svemiru, ili u bilo kojem manjem
> zatvorenom sistemu, sve više smanjuju, tj. da gubitak
> radne sposobnosti toplote postaje sve veći; prema principu
> entr. konačno stanje svemira mora biti izjednačenje svih
> temperatura, tj. apsolutno mirovanje. Ovo su stanje
>
> Ne mogu sada, na osnovu ovih kratkih izvadaka, da prizovem
> u svest odgovor na pitanje: da li ovo"izjednačavanje svih
> temperatura, tj. apsolutno mirovanje" predstavlja, u
> stvari, gorepomenuti granični slučaj reverzibilnog zbivanja?
Pretpostavljam da zbunjuje zaključak koji se na prvi pogled
može izvući iz dve pomenute definicije i koji je u suprotnosti
sa tvrdnjom da je reverzibilnost idealan (i neostvarljiv) slučaj.
Elem, u definiciji entropije nedostaje rečenica koja kaže da
sa ujednačavanjem temperature entropija raste. U svim izrazima
za izračunavanje promene entropije temperatura se nalazi u
imeniocu.
"Izjednačavanje svih temperatura, tj. apsolutno mirovanje" je
proces u kojem nema povratka pa ne može pretstavljati granični
slučaj - primer reverzibilnosti. Naprotiv.
> Ima li neko strpljenja i vremena da doda još nešto o pojmu
> reverzibilnosti,
Ne znam šta bi se tu još moglo dodati. Dokazi o nepovratnosti
određenih procesa nisu baš prijatno štivo. Em su dosadni, em
su zaključci tužni. :) :(
nauka.44ndragan,
/ Prava stvar bi bila da je karta po podu rasprostrta, a na
/ sredini sobe izdignuti parket.
žuj, imam jednu sobu fore, podovi još nisu urađeni, pa ako te ne
mrzi... :), ali to bi bilo ono pravo.
nauka.45ndragan,
/ Eto, već sam se sam odučio.
Txe, vidi se da sam bio prosvetarac :)
nauka.46ndragan,
/ temi religija (kako u zemlji, tako i u inostranstvu :))
Zaboravio si "i šire".
nauka.47ndragan,
/ u prirodi u stvari ireverzibilna, a reverzibilna zbivanja samo su
/ idealan
Dok sam studirao matematiku, fizika mi je išla na živce svojim ofrlje
približnim metodama. Postojanje povrativog procesa je jedno od tih
približenja, a odredio bih ga ovako: 'događaj u kojem se stanje
posmatranih delova i parametara sistema menja i na kraju vraća u stanje
kakvo je bilo na početku posmatranja'.
Zez je u tome što je nemoguće posmatrati sve strane nekog događaja, pa
se tako stvara privid povrativosti, jer uspevamo neke stvari da vratimo
u prvobitno stanje. To, što smo usput rasuli nešto energije, nije od
značaja, uostalom, ovo je mehanika, kolega, a ne termodinamika, ...
Bue_ Ndragan
nauka.48ilazarevic,
█ Dok sam studirao matematiku, fizika mi je išla na živce svojim
█ ofrlje približnim metodama. Postojanje povrativog procesa je jedno
█ od tih
Baš je u tome čar fizike :) Kada se god baviš fizikom, možeš slobodno
da kažeš da ti nešto smeta u jednačini, nađeš uslove pri kojima je
to "nešto" minimalno (teži nuli) - i onda ga lepo zanemariš i uprostiš
jednačinu. Matematičari bi tu lomili glave pokušavajući da reše problem,
dok fizičari zanemari ono što mu ne treba :) Zar to nije divno?
nauka.49mmarkov,
>> Dok sam studirao matematiku, fizika mi je išla na živce
>> svojim ofrlje približnim metodama. Postojanje povrativog
>> procesa je jedno od tih
Moj omiljeni Marfizam:
Prigodan vodič za modernu nauku:
1. Ako je zeleno ili mrda, to je biologija.
2. Ako smrdi, to je hemija.
3. Ako ne funkcioniše, to je fizika. :)
nauka.50nnedovic,
>> Mala dopuna: to je brzina u mehanici (ako sa s oznacavas samo
>> predjeni put). Postoje i neke druge brzine: brzina hladjenja
>> (ili zagrevanja), brzina deformisanja, brzina sagorevanja,
>> brzina raspada...
Da, sve to što si ti naveo je dy/dt, a ne ds/dt
nauka.51milan,
> Moj omiljeni Marfizam:
>
> Prigodan vodič za modernu nauku:
>
> 1. Ako je zeleno ili mrda, to je biologija.
> 2. Ako smrdi, to je hemija.
> 3. Ako ne funkcioniše, to je fizika. :)
Moja omiljena anegdota iz Poenkareove biografije. Krajem
prošlog veka Poenkare u balonu, sa još jednim prijeteljem leti nad
Francuskom, balon im se izduva i oni slete u neki ruralni pejsaž.
Dok prtljaju oko boca sa helijumom (vodonikom? - čim ne radi, dakle
neka fizika ;) naiđe domorodac.
Oni ga zapitaju:
"Izvinite gospodine, gde se nalazimo?".
On zastane, razmisli izvesno vreme i odgovori:
"Vi se nalazite u balonu."
Oni zaćute, domorodac odjezdi dalje i posle nekog vremena
Poenkare kaže prijatelju:
"Jesi li primetio da je ovaj čovek autentični matematičar?"
"??"
"Pa, bar iz tri razloga - razmislio je dok je davao odgovor,
dao je tačan odgovor i treće - od tog odgovora nismo imali nikakve
koristi."
Pl poz M
nauka.52spantic,
> "Pa, bar iz tri razloga - razmislio je dok je davao
> odgovor, dao je tačan odgovor i treće - od tog odgovora
> nismo imali nikakve koristi."
Obožavam samokritične matematičare :)
Ne znam samo zašto moje kolege koje su sada asistenti na matematici nemaju
takav odnos kao šef im. Nas obično gađaju kad im tako što navedemo :))
nauka.53ndragan,
/ dok fizičari zanemari ono što mu ne treba :) Zar to nije divno?
Iz mog ugla (još uvek matematičar negde u iznutrici) to su mutne
rabote. Zato im pola jednačina važi samo u prostijim slučajevima.
Nikad ne zaboravljam klatno, gde su ladno sinus ugla zamenili samim
uglom. Evo greške za 0<=fi<=1 sa korakom 0.1, što se posle, naravno,
množi ostalim činiocima u formuli:
fi fi-sin(fi) (fi-sin(fi))/fi*100
0,1 0,00016 0,16658%
0,2 0,00133 0,66533%
0,3 0,00447 1,49326%
0,4 0,01058 2,64541%
0,5 0,02057 4,11489%
0,6 0,03535 5,89292%
0,7 0,05578 7,96890%
0,8 0,08264 10,33048%
0,9 0,11667 12,96367%
1,0 0,15852 15,85290%
Uostalom, raspitaj se malo o vicevima koji kruže o fizičarima
tamo gde se studira matematika (i obratno :).
nauka.54ilazarevic,
█ Nikad ne zaboravljam klatno, gde su ladno sinus ugla zamenili samim
█ uglom. Evo greške za 0<=fi<=1 sa korakom 0.1, što se posle, naravno,
█ množi ostalim činiocima u formuli:
JAOJ :)) Baš sam ovaj deo izučavao pre nekog vremena. Merio sam i ja
grešku kod pretvaranja sinusa u sam ugao - dobije se negde razlika na
4. ili 5. decimali :) Jednostavno i savršeno ;)
I znaš šta još posle urade fizičari? Ostave taj ugao umesto sinusa
u svim ostalim j-nama vezanim za klatno, recimo kod energije. I zbog
toga se u računu dobije haos ;)
PS. Ipak ja više volim fiziku, nekako je bliža mom shvatanju života:
"Šta god da ti smeta - zanemari ga slobodno!"
nauka.55rajkonja,
Ja nešto napisao a oni prolupali:
Ubrzanje nije drugi izvod puta po vremenu nego drugi izvod VEKTORA
POLOčAJA .Drugi izvod puta je tangencijalno ubrzanje!
Ovo što ste vi napisali je skalar a ne vektor.
Sem toga postoji i generalisana brzina a to je izvod po vremenu bilo
koje velicine (vektorske ili skalarne) što znaci da je citirani
skoro sasvim u pravu.
Meni su fiziku i mehaniku predavali Mihajlo I Markovic
i Dušan Mikičić teški carevi pa sad ako vam nešto nije jasno ...
Pozdrav,Rajkonja
nauka.56balinda,
[reply na 2.265 ladislavs]
>> Pa to MOčE da se dogodi, samo ako se dokaže da su DANAŠNJE
>> teorije loše. Do tada je špekulacija pretpostaviti da IKO
>> može da se ponaša protiv njih. Isto koliko je bila
>> špekulacija, bez dokaza negirati Njutnove zakone tokom XVIII v.
Praksa, uglavnom, govori da su "najjače" teorije ostajale na snazi a
da su ih nove obuhvatale i svodile njegovu važnost na uže područje.
Tako bi se moglo dogoditi i da brzina svetlosti ostane granična
vrednost u jednom sistemu vrednosti ali ne, makar ne obavezno, u nekom
drugom. (?)
nauka.58konan,
> Meni su fiziku i mehaniku predavali Mihajlo I Markovic
> i Dusan Mikicic teski carevi pa sad ako vam nesto nije jasno
> ... Pozdrav,Rajkonja
Kad si vec toliki car, zasto raspravljas o pasulju???
Nadji nesto malo komplikovanije pa da pricamo o mehanici
( statika, kinematika, dinamika, otpornost materijala,
teorija oscilacija, analiticka mehanika, dinamika i stabilnost
konstrukcija, itd.)
Strucni stab za gore navedene probleme :)
Pozdrav Konan Simerijanac
nauka.59broker,
> Da li je neko razmišljao o tome kako na južnoj polulopti
> sunce izlazi naopako?
Ma kako njima ne sidje krv u mozak, kad stoje naopačke?
nauka.60peca.st,
>> Da li je neko razmišljao o tome kako na južnoj polulopti
>> sunce izlazi naopako?
>
> Ma kako njima ne sidje krv u mozak, kad stoje naopačke?
A jel' kod njih uobicajena poza on dole ona gore? :))))
P e C a
nauka.61dejanr,
Ovo danas dobih na UBBG, pa ako nekog zanima...
From: BUEFGX::LAZARE18387D 12-JAN-1993 10:43:30.50
EVOLUCIONIZAM ILI KREACIONIZAM
------------------------------
Da li ste znali da evolucija ima svoju naucno zasnovanu alternativu?
Serija predavanja i tribina sa temama koja se doticu sustinskih pitanja
naseg postojanja i zivota uopste
12.JANUAR
ISTORIJSKI, KULTURNI I ETICKI ASPEKT GENETSKOG INZENJERINGA
19.JANUAR
ABIOGENEZA - DA ILI NE?
26.JANUAR
KREACIONISTICKI KONCEPT DANAS
2.FEBRUAR
MODEL POSPOTOPNE DEGRADACIJE
PREDAVAC: Mr Milorad Kojic, Institut za molekularnu biologiju i
genetski inzenjering - Beograd
SVAKOG UTORKA U 19,30 CASOVA
MESTO: mala dvorana HAC , ul. BOZIDARA ADZIJE 4, Beograd
Ulaz slobodan
nauka.62milan,
> EVOLUCIONIZAM ILI KREACIONIZAM
> ------------------------------
>
> Da li ste znali da evolucija ima svoju naucno zasnovanu alternativu?
> Serija predavanja i tribina sa temama koja se doticu sustinskih pitanja
> naseg postojanja i zivota uopste
> MESTO: mala dvorana HAC , ul. BOZIDARA ADZIJE 4, Beograd
Do ovde mi je jasno ovo se zbiva u Adventističkoj crkvi u
Božidara Adžije.
Ali ovo:
> PREDAVAC: Mr Milorad Kojic, Institut za molekularnu biologiju i
> genetski inzenjering - Beograd
?????????????????????????????????????????????????????
Pl poz M
nauka.63balsa,
Ima jedna stvar koja mi nikada nije bila jasna (a fizika bas i
nije moj fah).....
Ako se lift sa covekom unutra otkaci sa treceg sprata i tresne na
zemlju, da li ce onom jadniku unutra to biti isto kao da je on sam
skocio sa treceg sprata (i tresnuo na zemlju)? Recimo je pod od lifta
skocio sa treceg sprata ( i tresnuo na zemlju)? Naravno, pod lifta
je tvrd kao kamen itd...
Pozdrav,
Balsa
nauka.64dejanr,
>> Ako se lift sa covekom unutra otkaci sa treceg sprata i tresne na
>> zemlju, da li ce onom jadniku unutra to biti isto kao da je on sam
>> skocio sa treceg sprata (i tresnuo na zemlju)?
Ako se uzme da lift ništa ne pridržava, da se ne tare ni o kakve zidove
itd, mislim da će biti isto.
U praksi bi trebalo da po otkačinjaju lifta stupi u dejstvo neki mehanizam
koji, po cenu oštećenja kabine, istu trenutno zaustavi.
nauka.65madamov,
******
U praksi bi trebalo da po otkačinjaju lifta stupi u dejstvo neki mehanizam
koji, po cenu oštećenja kabine, istu trenutno zaustavi.
******
Ne baš trenutno, padaš jedno tri metra, dok kočnica ne uhvati, dovoljno da
ti se stomak okrene, imam lično iskustvo od pre nekoliko godina u jednom od
solitera iznad pijace na Banovom Brdu. Peo sam se peške i na 13. sprat sledećih
par meseci. B)))
nauka.66wizard,
>> Ne baš trenutno, padaš jedno tri metra, dok kočnica ne uhvati,
A jel koči skoro u mestu? :)))
nauka.67ssokorac,
─┼┤ Ne baš trenutno, padaš jedno tri metra, dok kočnica ne uhvati, dovoljno
Kako radi ta kočnica?
nauka.68valeksa,
# ─┼┤ Ne baš trenutno, padaš jedno tri metra, dok kočnica ne
# uhvati, dovoljno
#
# Kako radi ta kočnica?
kabina lifta se kreće po šinama. E pa kada se lift otkači, on u
slobodnom padu posle određenog vremena prekorači određenu brzinu
kada na scenu stupaju kočnice tj. hvataljke za one šine. To je
osnovni princip.
nauka.69balsa,
Ma nee, uopšte nisam mislio na mehanizme kočenja, lift sam uzeo samo
kao primer!
B.
nauka.70dejanr,
>> Ma nee, uopšte nisam mislio na mehanizme kočenja, lift sam uzeo samo
>> kao primer!
Onda je, zanemarujući otpor vazduha i relativističke efekte :) sasvim
svejedno da li je nesrećnik padao sam, u liftu, ili mu je još o nogu
okačeno đule od 100 kila. Brzina kojom će udatiti u zemlju je uvek
sqrt(2gh) gde je h visina sa koje pada a g=9.8.
nauka.71madamov,
******
A jel koči skoro u mestu? :)))
******
Ovog detalja se, veruj mi, ne sećam. B)))
nauka.72madamov,
******
Kako radi ta kočnica?
******
Nemam pojma, samo sam joj zahvalan do groba. B)))
nauka.73ilazarevic,
> Ako se lift sa covekom unutra otkaci sa treceg sprata i tresne na
> zemlju, da li ce onom jadniku unutra to biti isto kao da je on sam
> skocio sa treceg sprata (i tresnuo na zemlju)? Recimo je pod od lifta
Naravno. On se kreće istom brzinom kao i lift, dakle ne znam zašto bi ga
gravitacija poštedela :) BTW, može da se spase ako je lift veoooma veliki
i do pola ispunjen dušecima ;)
nauka.74pele,
>=} Ako se lift sa covekom unutra otkaci sa treceg sprata i
>=} tresne na zemlju, da li ce onom jadniku unutra to biti
>=} isto kao da je on sam skocio sa treceg sprata (i tresnuo
Biće mu još gore jer će i krov od lifta da mu se sruči na
glavu.
pele.
nauka.75banusko,
>**> Ovog detalja se, veruj mi, ne sećam. B)))
A jes' upropastio čarape ? 8)
nauka.76wizard,
>> A jel koči skoro u mestu? :)))
>>
>> Ovog detalja se, veruj mi, ne sećam. B)))
Ne, ozbiljno, jel ti sišao mozak u stomak ili je zakočio "nežno"? :)
nauka.77banusko,
>**> Biće mu još gore jer će i krov od lifta da mu se sruči na
Biće mu svejedno.
nauka.78balinda,
>> kabina lifta se kreće po šinama. E pa kada se lift otkači, on u
>> slobodnom padu posle određenog vremena prekorači određenu brzinu
>> kada na scenu stupaju kočnice tj. hvataljke za one šine. To je
>> osnovni princip.
Mislim da ih "lift-majstori", u žargonu, zovu 'mačkice'.
nauka.79madamov,
******
A jes' upropastio čarape ? 8)
******
Nisam stigao, toliko se sve brzo desilo. B)))
nauka.80madamov,
******
Ne, ozbiljno, jel ti sišao mozak u stomak ili je zakočio "nežno"? :)
******
S obzirom da padaš tri metra pravo na dole, stomak ti je već spojen sa
mozgom, tako da nisam primetio kako koči. B)) Moraćeš da nađeš nekog drugog ko
to zna, mi sa "iskustvom" više nismo sigurni šta je šta. B))
nauka.81pele,
>=} S obzirom da padaš tri metra pravo na dole, stomak ti je
>=} već spojen sa mozgom, tako da nisam primetio kako koči.
Jel bar nakon toga izvršena pravilna separacija tj. da li
se svaki organ vratio na svoje pravo mesto? ;)
pele.
nauka.82valeksa,
# ─┼┤ Ne baš trenutno, padaš jedno tri metra, dok kočnica ne
# uhvati, dovoljno
#
# Kako radi ta kočnica?
kabina lifta se kreće po šinama. E pa kada se lift otkači, on u
slobodnom padu posle određenog vremena prekorači određenu brzinu
kada na scenu stupaju kočnice tj. hvataljke za one šine. To je
osnovni princip.
nauka.83banusko,
>**> slobodnom padu posle određenog vremena prekorači određenu
>**> brzinu
Negde sam pročitao drugačije. Sajla o koju je lift 'okačen' drži
kočnice u blokiranom položaju. težina samog lifta je ta koja ih u
stvari blokira. U momentu kad pukne sajla, kočnice se deblokiraju. Ne
postoji nkakav mehanizam koji reaguje na određenu brzinu padanja. U
rešanju sigurnosnih kočinca se i ide na to da je mehanizam prost (
praktično ne postoji), tako da uprkos aljkavom održavanju (redovnom
neodržavanju?) kočnice ne mogu da zakažu.
nauka.84inesic,
>> P.S. Ne znam koliko je dugačka jedna milijarda, i to samo
>> zato što me mrzi da prekopam knjige da nađem kolika je
>> cela jarda.
>
> Pih, pa to je bar prosto - jedna jarda = tri stope. ;)
> A pošto u stopu ide dvanaest inča (inčeva ;), lako
> se izračuna da jedna jarda iznosi 0.9144m.
Mada nije mesto (promašio sam temu, ali zašto plaćamo
moderatora?) evo da ponudim rešenje ovog i sličnih problema.
Nemam baš nekog iskustva sa UL i vezivanjem datoteka uz poruke,
ali ako mi uspe, dobićete alat za pretvaranje raznih fizičkih
veličina (energija, viskozitet, ubrzanje...) i to iz onih levih
U.S. i GB jedinica u SI i obrnuto. Oprostite na kobasici, žurim.
Ivica
coade.zipnauka.85valeksa,
# rešanju sigurnosnih kočinca se i ide na to da je mehanizam
# prost ( praktično ne postoji), tako da uprkos aljkavom
# održavanju (redovnom neodržavanju?) kočnice ne mogu da zakažu.
a ja sam čuo za par primera da se kabina totalno otkačila i
zveknula o zemlju. žak je bilo i da se dno odvalilo !!!
Tako da ispada da kočnice mogu da otkažu, bez obzira na
održavanje.
Pozdrav.
nauka.86squsovac,
> a ja sam čuo za par primera da se kabina totalno otkačila
> i zveknula o zemlju. žak je bilo i da se dno odvalilo !!!
> Tako da ispada da kočnice mogu da otkažu, bez obzira na
> održavanje.
"Dno" nikako ne može da se "odvali" iz prostog razloga što lift nije nalik
običnom sanduku koji bi visio o užetu okačenim o gornju stranu (plafon
lifta) pa bi "dno" moglo da se "odvali". Lift je tako konstruisan da ga uže
"hvata" na vrhu, ali je cela kabina vertikalno obuhvaćena metalnim nosačima
pa ceo lift (posmatrajući bitne noseće delove, ne računajući unutrašnjuu
oplatu) nalikuje žičanom modelu prizme. Dno lifta jeste daleko teže od
ostaog dela, al' teško da može da sa "odvali". Jes' da sam žestoko fobičan
kada su liftovi u pitanju (ova rasprava mi baš "prija" ;>), ali osnovna
opasnost (barem ako je verovati nekim člancima koje sam čitao) ne dolazi od
odvaljivanja dna niti od otkačinjanja lifta, već od: požara u zaglavljenom
liftu (najviše zaglavljivanja dolazi usled pregrevanja izolacija i kratkih
spojeva koji ponekad rezuiltiraju požarima i ugljenisanjem onih koji su bili
u liftu) i od "ulaženja" u lift kojeg nema, tj od odbravljivanja vrata na
spratu na kojem nema lifta. U bolnici Dragiša Mišović je pre nekoliko godina
jedna sestra tako "ušla u lift" na drugom spratu, s tim što je lift tada bio
na trećem. Od tada osoblje retko koristi taj lift.
Kada je Bgd u pitanju, koliko vidim, liftovi u zgradama građenim 65-75 i
dalje u principu funkcionišu. U zgradama građenim posle 75 uglavnom nisu
ugrađivali unutrašnja vrata dok se pre par godina nekom detetu na Novom
Beogradu nije zakačila noga za zid među spratovima pa je lift prosto samleo
dete. Onda su pronašli da postoji nekakav propis da svi liftovi moraju da
imaju unutrašnja vrata, pa su na masi liftova po Beogradu budžili ta vrata
pomoću koca i konopca. Razgovarajući o liftovima i njihovom otkačinjanju,
čini mi se najgorom varijanta da se lift otkači u trenuku kada čovek kroči
unutra ili vani. Tada, čini mi se, ne bi bilo spasa. ;>
I na kraju, kada su liftovi u pitanju, toplo preporučujem za videti zgradu
čTP-a na uglu Sarajevske i Nemanjine. Tamo nema lifta već ima (zaboravih
kako se to zove) skalamerija sa dvadesetak kabina koje non stop manjom
brzinom nego kada je običan lift u pitanju idu gore-dole. Naime postoje
dva lifotvska šahta a na dnu i na vrhu se kabine "premotavaju" oko dva
ogromna kotura. Desna strana za gore, a leva za dole. Kad čovek dođe, lepo
uđe u jednu od kabina (u pokretu) i izađe na spratu na kojem hoće. Nema
zaglavljivanja, nema čekanja. Celu skalameriju su negde pre rata napravile
Švabe i to je za poslovne zgrade gde ima puno ljudi u to vreme bila
uobičajena šema jer je kapacitet ove skalamerije daleko veći od kapaciteta
odgovarajućih liftova. A i ne može da se otkači ili propadne. ;>
SQ - zakleti korisnik stepeništa od kada se jedan lift zapalio sa sve mnome
u sebi. :(
nauka.87mladenp,
> kočnice u blokiranom položaju. težina samog lifta je ta
> koja ih u stvari blokira. U momentu kad pukne sajla,
> kočnice se deblokiraju. Ne postoji nkakav mehanizam koji
> reaguje na određenu brzinu padanja.
A šta ako ne pukne sajla nego vratilo pogonskog doboša?
Obavezna je kočnica sa inercionim mehanizmom koja reaguje
kod prekoračenja brzine. Mogu da se raspitam ako baš nekoga
mnoooogo zanima kako sve to radi. Pretpostavljam da se
prilikom kočenja koristi i težina lifta (kao kod manjih
kamp-prikolica).
nauka.88adiklic,
> skalamerija sa dvadesetak kabina koje non
> stop manjom brzinom nego kada je običan lift u pitanju idu
> gore-dole. Naime postoje dva lifotvska šahta a na dnu i na
> vrhu se kabine "premotavaju" oko dva ogromna kotura. Desna
> strana za gore, a leva za dole. Kad čovek dođe, lepo uđe u
> jednu od kabina (u pokretu) i izađe na spratu na kojem
> hoće.
Šta se događa kad neko ne izađe iz kabine i prođe kroz dva
kotura?
nauka.89squsovac,
> Šta se događa kad neko ne izađe iz kabine i prođe kroz dva
> kotura?
Znao sam da će neko i ovo pitati. U principu piše da je to zabranjeno, ali ne
dešava se ništa (kao klinac kada sam išao tamo kod keve na posao uživao sam da
"prolazim" kroz podrum ili potkrovlje. Kabine se jednostavno "premotaju" na
drugu stranu. To otprilike izgleda ovako:
O <-- kotur
│ │
│ │ <-- tu vise kabine
itd
│ │
O <-- i na du opet kotur.
Dakle, ako neko ne izadje na vreme jednostavno prođe kroz podrum ili tavan
(premota se preko kotura) i izađe (ako neće i dalje da se vozi. Kabine se dakle
ne preokreću nego ostaju u istom položaju
nauka.90mladenp,
> spratu na kojem nema lifta. U bolnici Dragiša Mišović je
> pre nekoliko godina jedna sestra tako "ušla u lift" na
> drugom spratu, s tim što je lift tada bio na trećem. Od
Negde sam čuo da se ogledala u liftove ne postavljaju
zbog ceđenja bubuljica ;) i doterivanja šminke nego
kao mera sigurnosti protiv ulaska u "prazno".
nauka.91banusko,
>**> kao mera sigurnosti protiv ulaska u "prazno".
I podovi služe za to.
nauka.92andrejl,
>│ A šta ako ne pukne sajla nego vratilo pogonskog doboša?
>│ Obavezna je kočnica sa inercionim mehanizmom koja reaguje
>│ kod prekoračenja brzine. Mogu da se raspitam ako baš
>│ nekoga
Negde sam čitao o nekim sistemima na zapadu koji su tako
konstruisani da ako se otkači lift ne može da pada (ili ide
malo brže :) jer su ga namestili da klizi po šinama potupno
hermetički zatvoreno (odn. vazduh iz donjeg dela zadržava
lift !?! Zna li neko nešto o ovome?
bye, andrejl
nauka.93ndragan,
/ Negde sam čuo da se ogledala u liftove ne postavljaju
/ zbog ceđenja bubuljica ;) i doterivanja šminke nego
Reče moja ćerka: "gle, ovde na svakom spratu ima ogledalo!".
nauka.94squsovac,
> Negde sam čitao o nekim sistemima na zapadu koji su tako
> konstruisani da ako se otkači lift ne može da pada (ili
> ide malo brže :) jer su ga namestili da klizi po šinama
> potupno hermetički zatvoreno (odn. vazduh iz donjeg dela
> zadržava lift !?! Zna li neko nešto o ovome?
...dok neko ne otvori vrata u prizemlju. Sumnjam, ipak je lift pretežak za
ono malo vazduha koji bi se dao i te kako sabiti.
nauka.95veca,
>> ...dok neko ne otvori vrata u prizemlju.
Mislim da se, u najvećem broju slučajeva, vrata ne mogu otvoriti
ako litf nije na tom spratu.
nauka.96squsovac,
> Mislim da se, u najvećem broju slučajeva, vrata ne mogu
> otvoriti ako litf nije na tom spratu.
U "najvećem broju" slučajeva?
Slažem se, samo što su posledice izuzetaka ovog pravila tragične.
nauka.97solomus,
■ Reče moja ćerka: "gle, ovde na svakom spratu ima
■ ogledalo!".
:)))))))))
Dragane, reci ćerkici da za ovu sentencu ima po` kile čokolade od mene.
Baj d vej, dosta bre više o tim gravitaciji podložnim liftovima :).
nauka.98solomus,
■> ide malo brže :) jer su ga namestili da klizi po šinama
■> potupno hermetički zatvoreno (odn. vazduh iz donjeg dela
■> zadržava lift !?! Zna li neko nešto o ovome?
■ ...dok neko ne otvori vrata u prizemlju. Sumnjam, ipak je
■ lift pretežak za ono malo vazduha koji bi se dao i te
■ kako sabiti.
Sorry, andrejl, ali qusa ti je promajom potkop`o teoremu :)).
nauka.99andrejl,
>│ ...dok neko ne otvori vrata u prizemlju. Sumnjam, ipak je
>│ lift pretežak za ono malo vazduha koji bi se dao i te
>│ kako sabiti.
Nije možda baš bilo reč o sabijanju vazduha, valjda neko
trenje, ali ako nađem to (mada teško) preneću ovde.
bye, andrejl
nauka.100balinda,
>> Baj d vej, dosta bre više o tim gravitaciji podložnim liftovima :).
Nemoj tako, nauka je to, bre. ;>>>
nauka.101andrejl,
>│ Sorry, andrejl, ali qusa ti je promajom potkopžo teoremu
>│ :)).
Ne brine me mnogo, ionako živim u kući :))
bye, andrejl
nauka.102ndragan,
/ Dragane, reci ćerkici da za ovu sentencu ima pož kile čokolade od
/ mene.
Ima 13 godina, bacila se na dijetu :) Dobio si veliki osmeh od uveta do
du...
nauka.103ndragan,
/ Mislim da se, u najvećem broju slučajeva, vrata ne mogu otvoriti
A u manjem kasno shvatiš da na tom spratu nedostaje ogledalo ;(
nauka.104solomus,
■■■■ / Mislim da se, u najvećem broju slučajeva, vrata ne
■■■■ / mogu otvoriti
■■■■
■■■■ A u manjem kasno shvatiš da na tom spratu nedostaje
■■■■ ogledalo ;(
:))))))))))))))))))
Onome u slobodnom padu sigurno nije smešno ovo što pričamo
ali ja se navaljah od smeha :).
Ko je pokrenuo ovo s` liftovima ima piće od mene :)).
nauka.106drazen,
Juce je "Politika" prenela vest iz Engleske, da su dicni
naucenjaci, a genetski inzinjerci, proizveli svinju sa ljudskim
srcem. Ideja je da se u doglednoj buducnosti takvi svinjoliki
nosioci ljudskih srdaca koriste kao donatori za transplantacije.
Stvar neodoljivo podseca na Bulgakovljevo "Psece srce", i cini
mi se da predstavlja jedan od znakova da se blizimo kraju ere
liberanog individualizma, u drustvu pa i u nauci. Naime, princip
da se sve sto je tehnicki moguce napraviti stvarno i realizuje,
bez obzira na posledice, implicira da se krasni proizvod onda
mora i koristiti, ako nikako drugo onda ispod zita. Tako
ocekujem da u dogledno vreme pocne medijska propaganda menjanja
organa za klonirane organe proizvedene na nekoj zivotinjskoj
farmi. Zamislite reportazu na CNN-u: izbezumljeni atentatori,
masni, crni i grozni, hicem iz snajpera u srce, ubijaju
plasticnog coveka, kenedolikog predsednika. I tada na scenu
stupa svinja spasilac i hrabro daje svoje covekoliko srce te se
isto transplantira i spasava plasticni casnik. Ceo tok operacije
se prenosi direktno, i za sve vreme operacije predsednik redovno
obavlja svoje duznosti. Posle uspesno obavljene operacije,
postavlja se pitanje, da li je predmetni casnik svinja u liku
(plasticnog) coveka, ili je covek sa svinjskim srcem?
Na zalost, blizi se dan kada ce dilema da li umreti kao covek
ili ziveti kao svinja nece biti ni malo metaforicna.
Pl poz D
nauka.107inesic,
> Juce je "Politika" prenela vest iz Engleske, da su dicni
> naucenjaci, a genetski inzinjerci, proizveli svinju sa
> ljudskim srcem. Ideja je da se u doglednoj buducnosti
> takvi svinjoliki nosioci ljudskih srdaca koriste kao
> donatori za transplantacije.
Fenomenalno! Puknite moralisti! Pa to je svinja, a ne čovek!
Sviđa mi se ideja da ću moći da dobijem drugo srce, kad moje pukne od
prežderavanja, a da pri tom niko neće biti oštećen. Još je lepše to što
je o istom trošku uzgojeno meso, kojim ću moći da se i dalje
nažderavam, posle uspešne operacije.
Šalu na stranu, ali bolje svinja nego čovek.
nauka.108milan,
> ...... Zamislite reportazu na CNN-u: izbezumljeni atentatori,
> masni, crni i grozni, hicem iz snajpera u srce, ubijaju
> plasticnog coveka, kenedolikog predsednika. I tada na scenu
> stupa svinja spasilac i hrabro daje svoje covekoliko srce te se
> isto transplantira i spasava plasticni casnik. Ceo tok operacije
> se prenosi direktno, i za sve vreme operacije predsednik redovno
> obavlja svoje duznosti. ..................................
Pa bogati, što rekao Bravar, da li to znači da je naše
predviđeno slanje Li Harvi Osvalda na bliski susret da Kelmpavim
Klingoncem unapred osuđeno na neuspeh?
Ili, možda, još uvek nije kasno?
Pl poz M
nauka.109drazen,
> Pa bogati, sto rekao Bravar, da li to znaci da je nase
> predvideno slanje Li Harvi Osvalda na bliski susret da Kelmpavim
> Klingoncem unapred osudeno na neuspeh?
> Ili, mozda, jos uvek nije kasno?
Trazi se dovoljno kvalifikovan kandidat, pa da pristupimo
slikanju sa "Politikom" koja viri iz dzepa, te da isti pridje k
zadatku. (Mada, ovaj put je mozda bolje da viri nedeljno izdanje
Vjesnika za Srbiju)
Uspeh operacije ce biti potpun cak iako Klempavi pri tome
promeni neki svoj organ za isti sa zivotimjske farme. Cak je to
i bolje resenje: plasticni predsednik, dresirani simpanza sa
svinjskim srcem.
Pl poz D
nauka.110princess,
svrha?
samoaktuelizacij
nauka.111drazen,
>svrha?
>samoaktuelizacij
Nisam shvatio svu dubinu pitanja ili komentara, tako da pokorno molim
dalja objasnjenja.
Pl poz D
nauka.112adiklic,
> naucenjaci, a genetski inzinjerci, proizveli svinju sa
> ljudskim srcem. Ideja je da se u doglednoj buducnosti
> takvi svinjoliki nosioci ljudskih srdaca koriste kao
> donatori za transplantacije.
Još samo ostaje da se ta svinjska genetska slika ubaci u
svaki ljudski embrion, pa da se stvore neki novi klinci
koji će moći da koriste blagodeti genetskog stočarstva. Oni
koji su već rodjeni imaju mnogo manje šanse da prihvate
transplantat, tj. ne žive u novom veku.
nauka.113milan,
>> svrha?
>> samoaktuelizacij
>
> Nisam shvatio svu dubinu pitanja ili komentara, tako da pokorno molim
> dalja objasnjenja.
Iju! Pa zar ne znaš? To nije osoba, ti si naleteo na program
za generisanje slučajnih nizova reči razdvojenih sa po dve do
četiri tačke. Katkad, istina, i liče na rečenice. To je valjda
neki zz-ov eksperiment sa programom za veštačku inteligenciju.
Izgleda da ga polako usavršava, ponekad sastavi i po pola strane
razumljivog teksta. Majstor je to, ipak!
Pl poz M
nauka.114ndragan,
/ postavlja se pitanje, da li je predmetni casnik svinja u liku
/ (plasticnog) coveka, ili je covek sa svinjskim srcem?
I dalje, kad zacele rane, da li će rečeni časnik pojesti šunku donatora?
nauka.115adiklic,
>>> svrha?
>>> samoaktuelizacij
>> Nisam shvatio svu dubinu pitanja ili komentara, tako da
>> pokorno molim
> Iju! Pa zar ne znaš? To nije osoba, ti si naleteo na
> program
Pošto se autor ne javlja, a diskusija se razvija, evo da
priložim i ovu pretpostavku: veza izmedju donatora (svinja)
i primaoca (čovek) je hipotetična, ali ako se zanemari
gramatički rod donatora (ženski), već joj se doda karakter
(muški), a primaocu ostane gramatički rod (muški), može se
zaključiti da muškarcima (nam) tako i treba da nam svinje
daju organe, jer ništa drugo i nismo (zaslužili)./
nauka.116dejanr,
NOVOSTI/microb 4.1048 - priča o genijalnom matematičaru Dr. Vashisth Narain
Singh koji danas prosjači na ulicama...
nauka.117ndragan,
/ neki zz-ov eksperiment sa programom za veštačku inteligenciju.
Ovo mi je sumnjivo.. (ili ....) jer nisam znao da ZZ radi za vladu.
Naime, znajući šta im fali, spodobe na vlasti su isforsirale da se što
hitnije kompletira program domaće protetike - veštački zubi, ...
nauka.118princess,
Cao!
Ko poseduje psiholosku literaturu nek mi se javi na private mail..hitno!!!
PS vrlo verovatno da sam promasila i conf. i temu u kojoj sam ovo trebala da
napisem
PPS unapred hvala
nauka.119jasicp,
|-----> GALAKSIJA ??? <-----|
Zna li neko sta je sa Galaksijom za Mart? Pricalo se da ce da izadje
ali nista od toga za sada.
Pozdrav, Djape !
nauka.120mark,
Zna li neko koliko zive zabe????
Marko (the biologyst)
nauka.121djov,
> Zna li neko koliko zive zabe????
Prema Brehmu, žaba ima samo u Evropi oko 60 vrsta, različite dužine
životnog veka, od jedne do sedam godina.
čaba krastača, kada nisu sušne godine živi do tri godine, a u
zarobljeništvu i do pet ako su uslovi dobri. Gatalinka u prirodi čivi
do sedam godina, pod uslovom da je ništa ne pojede, jer ima veoma
bogat asortiman neprijatelja, na kopnu, vodi, vazduhu i na drvetu.
pozdrav djov
nauka.122bduke,
Nisam siguran da ovo spada u ovu temu, ali me je
dogadjaj toliko zapanjio da sam morao odmah da se raspitam da li
je neko čuo nešto slično.
Kći moga rodjenog brata - beba od 4 meseca, u zadnje vreme
slabo spava, često trza glavom i vuče se za uši. Vodili su je lekaru
koji je smatrao da je upala uha, 6 penicilina - ništa.
Onda im neki čovek kaže da dete ima CRVE U UŠIMA i da u nekom
selu u blizini neka Ciganka pomaže. Oni danas odvedu dete, i ta im
žena uradi sledeće : pokaže im cev od 3-4 cm, praznu. Zatim preko
onog kraja cevi koji ide u usta stavi maramicu, stavi drugi kraj cevi
u uho deteta i povuče. Zatim iz cevi ispadne crv - oko 0,5 cm sa crnom
glavom. Tako 4 puta !!!!
Kaže im da treba da dodju još tri puta u naredna tri dana da bi
izvadila i one koji su još larve.
Bilo kako bilo, mala zaspi još u povratku kući - prvi put posle
dva meseca preko dana, i spava dva sata bez budjenja ! Celo popodne nije
trzala glavom i vukla se za uši !
Raspitao sam se danas malo o tom slučaju i čuo još nekoliko skoro
istovetnih priča od ljudi koje poznajem a koji se zasigurno medjusobno ne
poznaju o iskustvima nekih koje oni znaju - i to vrlo bliskih članova
njihovih porodica.
Dakle, znaju li bebe za placebo i postoje li crvi koji žive u
ljudskom telu ? Da ste me ovo pitali juče, znao bih odgovor. Danas više
ne - a vi ???
Pozdrav, bduke
nauka.123mazi,
> Nisam siguran da ovo spada u ovu temu, ali me je
U bre, ko horor film, sav sam se naježio!
Ivan.
nauka.124viktor,
> Dakle, znaju li bebe za placebo i postoje li crvi koji žive u
> ljudskom telu ? Da ste me ovo pitali juče, znao bih odgovor. Danas više
> ne - a vi ???
Zdravo,
Nije mi jasno zašto ovde pominješ i placebo. Jer, čini se da je pomenuta
Ciganka shvatila da ljudi prosto ne veruju svojim očima pa taj problem rešava
maramicom. Više me plaši činjenica da lekari nisu uspeli da to otkriju. Šta bi
bilo da niste saznali za tu Ciganku :(((.
Pozdrav.
nauka.125bduke,
Placebo pominjem jer kako objasniti da posle "intervencije"
beba prvi put zaspi posle duzeg vremena - nije valjda i nju Ciganka
izblefirala ?
Inače u mom gradu lekari ne bi otkrili ni slona u uhu a crva ni
slučajno.
Pozdrav, bduke
nauka.126viktor,
> Placebo pominjem jer kako objasniti da posle "intervencije"
> beba prvi put zaspi posle duzeg vremena - nije valjda i nju Ciganka
> izblefirala ?
Zdravo,
Pa, upravo to i jeste ono što hoću da naglasim. žini mi se da tu blefiranja
nema. Naime, prvi put kada su se "stekli uslovi" ;) da zaspi tj. kada je nešto
nije "grickalo" beba je umorna iskoristila priliku ;) (možda ipak ;(). žinilo
mi se da je i tvoj stav takav, pa sam zato rekao da nema mesta ni pominjanju
placebo-a. No, najvažnije je: kako je dete ?
Pozdrav (i poljubac jadnom detetu od svih nas ukućana ! al' u oba obraza :) )
nauka.127peca,
Da li bi neko od upucenih mogao da kaze da li ce galaksija,
jedini nas casopis za popularizaciju nauke izlaziti vise, i
ako hoce,kad se ocekuje sledeci broj?
Ako nece izlaziti,to je starno velika steta,jer je casopis
imao i ime i tradiciju a nema nicega slicnoga osim raznih
petparackih parapsiholoskih novina (Misterije itd).
nauka.128dejanr,
>> Da li bi neko od upucenih mogao da kaze da li ce galaksija,
>> jedini nas casopis za popularizaciju nauke izlaziti vise
Bojim se da su šanse, kada se radi o "doglednom" vremenu, prilično
male :(((
>> Ako nece izlaziti,to je starno velika steta,jer je casopis
>> imao i ime i tradiciju a nema nicega slicnoga...
Da :((( Godinama se pričalo da je "Galaksija" nerentabilna itd,
ali je opet opstajala pa se nekako stvorio uslovni refleks da se
takva kriza uvek prevaziđe. Na žalost, došao je trenutak da se
ne može prevazići i... surovo je tržište.
Mada, po mom mišljenju, dobar deo krivice snosi i sama Redakcija
"Galaksije".
nauka.129max.headroom,
Šteta za Galaksiju! :( Ima li načina da se nekako pretplatim i time
eventualno dobijem još koji broj lista? Ovo je stvarno časopis bar sto
puta bolji od raznoraznih trećih oka, misterija, parapsihologija,
itd... I, ako je već 'rukovodstvo' u pitanju - zašto ne ustupe mesto
mlađima?
nauka.130drakce,
│ Ovo je stvarno časopis bar sto puta bolji od raznoraznih trećih oka,
│ misterija parapsihologija, itd... I, ako je već 'rukovodstvo' u
│ pitanju - zašto ne ustupe mesto mlađima?
└─────────
Slažem se po svim tačkama, osim po pitanju redakcije Galaksije. Ne verujem da
bi bilo koja ekipa mogla (sada) da učini nešto više. Mada, tim koji gubi,
menja se, što jes' jes' ;). Htedoh nešto drugo da kažem, a to je da bi se
časopis za popularizaciju nauke morao besplatno deliti narodu i to o trošku
države. Ozbiljno ovo mislim, možda ne baš na ovo što državom nam zovu, nego
recimo neku sledeću, virtualnu ;).
Jer, opstanak nacije je ugrožen. Namnožilo se parapsihologa, vidovnjaka,
astrologa i ostalih pacijenata u tolikoj meri, da im se jedino država
(virtualna) može suprotstaviti, silom ofkors ;). Poprimili su bre razmere
organizovanog kriminala. Strah me ponekad uhvati kad se osvrnem oko sebe.
žini mi se da su novokomponovana muzika, parapacijenti i SPS (tim redom) tri
ključna problema, koja će Srbi morati da reše u 21. veku, ili ih neće biti ...
Pozdrav
nauka.131ratman,
Pre svega crv u spoljasnjem usnom hodniku moze da se lako nadje, kao i
svako drugo strano telo, a moze da ga izvadi svaki spec.ORL, nisu potrebne
nikakve babe vracare. Svaka ORL klinika ima citavu zbirku strnih tela (nos,
uvo, sinusi, zdrelo) pocevsi od udica i zrna pasulja do EPROM-a!
Crvi mogu cak da se nadju u srednjem uvu (i ono je ispunjeno vaduhom!),
ali mnogo redje, i onda je to i teza stvar, obicno naprave zapaljenje.
Malo je neoicno da ga je ona isisala sa cevcicom, ali moguce, kao sto je
mouce i da je sve trik. Sve te zivotinjke se lako ubijaju etil-alkoholom.
Neke vrste crva (Filaria, Loa-Loa), mogu cak da se izlezu u limfnim
sudovima coveka, cak i u staklastom telu oka, to su naravno tropske muve.
Od ovih domacih, jedan bgd.-ski lekar mi je ispricao da je nasao crve u
zapustenom nekrotizovanom fibromu (benigni tumor) na povrsini koze, sto je
po meni prilicno bizarno.
nauka.132ganta,
--> nikakve babe vracare. Svaka ORL klinika ima citavu zbirku strnih tela (nos
--> uvo, sinusi, zdrelo) pocevsi od udica i zrna pasulja do EPROM-a!
*****
Ko je rekao da ćemo da jedemo korenje, kad su tu toliki EPROMI :)
nauka.133zolika,
>> Šteta za Galaksiju! :( Ima li načina da se nekako pretplatim i time
""""""""""""""""""""
Da znaš da je šteta! Taman sam uspeo da rešim TRI zadatka od onoliko tamo
postavljenih, pa još na MODULI-2, što znači da bih imao šanse za neku nagra-
dicu, kad ono tamo - ništa od "Galaksije". Što reče Kalimero: "Pa to je ne-
pravda!"
nauka.134djov,
Ja sam se nadao, da ako već hartija, štampa, ekspedicija i distribucija
čine "Galaksiju" nerentabilnom, možda bi mogao period krize da se premo-
sti nekim email-om, jer sam siguran da će Galaksija, privući još pretplat-
nika. Uostalom Sezam kako je zamišljen, bar se meni tako čini, može da
primi i jednu Galaksiju pod svoje okrilje. Ionako pola redakcije radi
u računarima, a ima i nas nekolicina koji bi dali pomalo. Nije valjda
erotika konkurencija galaksiji?
poz djov