CIVIL.2

01 Oct 1992 - 14 May 1993

Topics

  1. filozofija (91)
  2. religija (1001)
  3. nauka (134)
  4. umetnost (245)
  5. knjizevnost (107)
  6. o.jeziku (623)
  7. istorija (12)
  8. ko.je.ko (247)
  9. film (558)
  10. muzika (823)
  11. aforizmi (0)
  12. licni.stav (632)
  13. razno (179)
  14. recnik (276)
  15. unknown (30)

Messages - umetnost

umetnost.1 mnikolic,
BITEF TEATAR - repertoar za Oktobar 1. Hardcore transsex one man show (1,3,11,17,22).10. 2. Zločin i kazna (5,8,14).10. 3. Medeja (6,31).10. 4. Šta je BITEF video? - filmovi Endi Vorhola 13.10. 5. Klavirski koncert - Ivan Dinić 15.10. 6. Prijateljstvo, zanat najstariji (24,30).10. 7. Šta je BITEF video? - Kralj Lir 26.10. blagajna radi svakog dana 11-13 i 18-20 (tel. 320-608)
umetnost.2 mnikolic,
Jugoslovensko dramsko pozorište - repertoar za Oktobar Velika scena: 1. Hamlet (7,14,20).10. 2. Buba u uhu (10,13,22).10. 3. Knez Pavle (8,18,27).10. 4. Bela kafa (9,24,29).10. 5. Razbojnici (11,17,23,28).10. 6. Bogojavljenska noć (15,16,21,25,31).10. teatar "Bojan Stupica": 1. Hajde da se igramo (4,10,21).10. 2. 011 (6,9,14,24).10. 3. Ne očajavajte nikad! (7,8,28,30).10. 4. Govor močvare i ćutanje mora (11,17,23).10. 5. Mario i mađioničar (18,27).10. 6. Lakrdijaš (10,20,29).10. 7. Velika auto trka (25,31).10. Pozorišni salon JDP: 1. Noć i magla 14.10. 2. Laku noć majko 18.10. 3. Šopska ambasada 21.10. 4. čak ili pokornost (24,29).10. 5. Tri života Isidore Dankan 25.10. 6. Strah od letenja / Usamljena žena 28.10. radno vreme blagajne 10-13 i 17-20 (tel. 644-447)
umetnost.3 mnikolic,
Atelje 211 - repertoar za Novembar 1. Boris Godunov (1,8,9,21,22).11. 2. Mravlji metež (2,17).11. 3. Magbet traži Magbeta (3,24).11. 4. Kneginja od Foliberžera (5,6,7,26,27,28).11. 5. Svećar (10,12,30).11. 6. Očevi i oci (13,14,19,20,23).11. 7. Korešpodencija (15,16).11. 8. Ukroćena goropad 29.11. (gostovanje NP Sombor)
umetnost.4 mnikolic,
Narodno pozorište - repertoar za Novembar Velika scena: 1. Učene žene (1,22).11. 2. Nastasja Filipovna 3.11. 3. Nabuko 4.11. 4. čizela (5,26).11. 5. Divlja patka (6,27).11. 6. Don Karlos (7,21).11. 7. Koštana (8,24).11. 8. Ričard III (10,20).11. 9. Evgenije Onjegin 11.11. 10. Vaskrsenje 12.11. 11. Sirano de Beržerak 13.11. 1.12. 12. Travijata 14.11. 13. Madam San-čen 15.11. 14. Laža i paralaža 16.11. (gostuje SNP NS) 15. Je li bilo kneževe večere (17,29).11. 16. Trubadur 18.11. 17. Labudovo jezero 19.11. 18. Proslava dana Narodnog pozorišta 22.11. 19. Slepi miš (28,30).11.
umetnost.5 mnikolic,
Narodno pozorište - repertoar za Novembar Mala scena: 1. Samo ljubav (2,30).11. (gostovanje) 2. Pat ili igra kraljeva 3.11. 3. Kako mogu da te čujem kad voda teče 5.11. 4. Mrdanje - Carpe diem 6.11. 5. Moda kroz vekove 7.11. (modna revija) 6. Direktor pozorišta (10,23).11. 7. Play žehov (11,17,28).11. 8. žežnja pod brestovima (12,20,26).11. 9. Napoleon I (14,19,25).11. 10. Ljubavi Džordža Vašingtona 15.11. (gostovanje SNP NS) 11. Osvrni se u gnevu (22,24,27).11. 12. Bes...konačno 29.11.
umetnost.6 mnikolic,
Jugoslovensko dramsko pozorište - repertoar za Novembar Velika scena: 1. Hamlet (1,6,14,24).11. 2. Narodni poslanik (3,19).11. 3. Knez Pavle (4,20,29).11. 4. Buba u uhu (5,18).11. 5. Bogojavljenska noć (7,12,21,25).11. 6. Pozorišne iluzije (10,13,17,26).11. 7. Bela kafa (11,28).11. 8. Razbojnici (15,22,27).11. Pozorišni salon: 1. Šopska ambasada (12,24).11. 2. čak ili pokornost (14,22).11. 3. Milena iz Praga (15,19,26).11. 4. Noć i magla 18.11. 5. Tri života Isidore Dankan 20.11. 6. Strah od letenja/Usamljena žena 25.11. 7. Laku noć majko 27.11.
umetnost.7 mnikolic,
Teatar Bojan Stupica - repertoar za Novembar 1. Ne očajavajte nikad! (1,4,11,12,21).11. 2. Hajde da se igramo (5,18,25).11. 3. 011 (6,14,22,29).11. 4. Velika auto trka (8,26).11. 5. Mario i mađioničar (10,17,20).11. 6. Govor močvare i ćutanje mora (13,15,27).11. 7. Lakrdijaš (19,28).11.
umetnost.8 mnikolic,
Zvezdara teatar - repertoar za Novembar 1. Đeneral Milan Đ. Nedić (6,8,14,17,27).11. 2. čivot Jovanov (11,12,16,19,20,28).11. 3. Urnebesna tragedija (5,9,13,22,29).11. 4. Kus petlić 15.11. 5. Mala (7,21).11. 6. Profesionalac (10,24).11. 7. Klaustrofobična komedija (1,23).11.
umetnost.9 mnikolic,
Beogradsko dramsko pozorište - repertoar za Novembar Velika scena: 1. Dugo putovanje u Jevropu (1,6,24,26,28).11. 2. Zapali me (3,4,11,17,18,25).11. 3. Pokondirena tikva 5.11. 4. Poltron 7.11. 5. Ivanov (8,21).11. 6. Luda noć u hotelu "Jugoslavija" 14.11. 7. Sumnjivo lice 15.11. 8. Harold i Mod 22.11. Mala scena: 1. Oružje, zbogom (3,29).11. 2. Kaskader (4,10,11,18,25).11. 3. Kvartet (5,12,24).11. 4. Emigranti 8.11. 5. Srećni dani 13.11. 6. Kod narodnog poslanika 15.11. 7. Pismo/glava (19,20).11. 8. Ruski brak - američka romansa 22.11. Scena na spratu: 1. Instrukcija (12,14,17).11.
umetnost.10 mnikolic,
IZLOčBA ------- U prostoru galerije Leonardo, u hotelu Intercontinental, u toku je izložba slika Dragana Maleševića Tapija; "kralja magičnog realizma" kako ga često nazivaju. Iza ovog imena krije se jedna vrlo zanimljiva ličnost čije je bavljenje slikarstvom u najmanju ruku obavijeno velom misterije. Naime, Tapi je otpočeo da slika tek pre 5 godina, nakon veoma burnog perioda života ispunjenog skoro neprekidnim putovanjima i najrazličitijim zanimanjima. Kako sam kaže, "oduvek" su mu bile jasne mnoge stvari kada je slikarstvo u pitanju, pa čak i najsitniji detalji. Na koji način (?) ni dan danas nije u stanju da objasni. Susret sa jednim vidovnjakom na Bahamima potpuno je preokrenuo njegov život. Taj čovek mu je objasnio da poseduje snagu jednog poznatog slikara koji je živeo pre 350 godina. Nakon tog doživljaja, Tapi sa svojih 38 godina života odlučuje da se potpuno posveti slikarstvu. Ubrzo nastaju izvanredne, stručnjaci kažu jedinstvene, slike po kojima ga prepoznaju širom sveta. Ono "ubrzo" treba shvatiti vrlo uslovno, jer, rad na jednoj slici traje vrlo dugo, a često se i ne prekida - Tapi svoje slike vrlo često naknadno dorađuje. Mene posebno oduševljava raznovrsnost tema. Kao laik, usudiću se da primetim pejzaž, portret, mrtvu prirodu, postmodernizam... Imam utisak da Tapiju ništa u slikarstvu nije nedostupno, a tehnika/stil ostaju prepoznatljivi. Ne treba zaboraviti ni sjajnu i savršeno funkcionalnu opremu slika. Na kraju, od izloženih platna izdvojio bih kao svoje favorite: "Meduza", "Ujka Zlaja", "Tuareg", "Sicilija, godina 1947", "Toplo-hladno". Naravno, preporučujem svim ljubiteljima slikarstva da obavezno posete izložbu, a i oni koji to baš nisu, mogli bi da svrate, možda promene mišljenje. Tapijev realizam je prava stvar za početak. m. P.S. Nije sigurno, ali mislim da izložba traje do 20.11. a galerija je otvorena od 12 do 20.
umetnost.11 agobovic,
Za mene je najveća "umetnost" (ili baš umetnost, bez navodnika) D.M. Tapija njegov Rols Rojs. A oko njegovih slika (ili "slika") ima mnogo manje oduševljenja u stručnim krugovima.
umetnost.12 mnikolic,
> Za mene je najveća "umetnost" (ili baš umetnost, bez navodnika) > D.M. Tapija njegov Rols Rojs. A oko njegovih slika (ili "slika") > ima mnogo manje oduševljenja u stručnim krugovima. Jel' može malo duži komentar u pogledu samih slika? Stvarno me zanima jer su mi se one jako dopale pa bih tim pre voleo da čujem kritike; bilo subjektivne, bilo po stručnim merilima. m. .s
umetnost.13 agobovic,
> Jel' može malo duži komentar u pogledu samih slika? Jok! 1) Vrlo retko se javljam 2) repliciram on-line 3) nisam stručnjak, ali tu i tamo čujem po neku kritiku
umetnost.14 iboris,
Ł njegov Rols Rojs. A oko njegovih slika (ili "slika") ima mnogo manje Ł oduševljenja u stručnim krugovima. A zašto navodnici ? žovek je , bar za mene izuzetan slikar, realista, tako da iz daljine ne možeš raspoznati radi li se o slici ili fotografiji. Raznorazne nadrealističke "slike", gde se mogu videti recimo 2 pruge preko belog platna ili čak i platno na kom je slikar razmazivao boje (nije slikao), za mene su totalni promašaj. Reći će neko, ako želiš fotografiju uzmi pa slikaj. Ali nije to tô. Tapi je izvrstan, bar meni kao laiku.
umetnost.15 mnikolic,
> Jok! OK, ne zameri na insistiranju. Otkako me balinda "zaposlio" :)) dođe mi kao refleks da raspirujem diskusiju ;) Pozdrav, m.
umetnost.16 mnikolic,
Ako niste primetili, počela je partija HANGa pod nazivom KUNST. Dakle, tema je umetnost, odnosno poznati domaći i strani umetnici, priključite se! m.
umetnost.17 mnikolic,
Beogradsko dramsko pozorište - repertoar za Decembar 1. Zapali me (1,3,17,20,22,29).12. 2. Dugo putovanje u Jevropu (2,8,9,11).12. 3. Ivanov 27.12. 4. Harold i Mod 12.12. 5. Poltron 13.12. 6. Sabirni centar (15,23).12. 7. Sedmorica protiv tebe (18,19,25,30).12. Nova scena: 1. Pismo/glava (3,16,24).12. 2. Povratak don čuana (6,9,17,29).12. 3. Emigranti (10,22).12. 4. Kod narodnog poslanika 12.12. 5. Kvartet (13,20).12. 6. Ruski brak - američka romansa 19.12. 7. Oružje, zbogom 25.12. 8. Srećni dani 26.12.
umetnost.18 mnikolic,
Atelje 212 - repertoar za Decembar 1. Mravlji metež (1,8,27).12. 2. Očevi i oci (2,13,18,19).12. 3. Korešpodencija (3,17).12. 4. Svećar (4,5,6,15,25).12. 5. Boris Godunov (7,20,26).12. 6. Kneginja iz Foli-Beržera (10,11,12,14,16).12. 7. Ujka Vanja (21,22,24,28).12. 8. Iza kulisa (29,30).12. i (9,10,11,12).01.
umetnost.19 cobra,
REPERTOAR NARODNOG POZORIŠTA od 15.12. Decembar Velika scena 15.12.Je li bilo kneževe večere(drama) 16.12.Madam Baterflaj(opera) 17.12.čizela(balet) 18.12.Lučija od Lamermura(opera) 19.12.Kir Janja(komedija,premijera) 20.12.Labudovo jezero(balet) 20.12.Učene žene(komedija) 21.12.Labudovo jezero 22.12.Ričard III(drama) 23.12.Don Karlos(opera) 24.12.Labudovo jezero 25.12.Kir Janja(drama) 26.12.Slepi miš(opereta) 27.12.Divlja patka(drama) 28.12.Kopelija(balet) 29.12.Kopelija 29.12.Koštana(drama) 30.12.Nabuko(opera)
umetnost.20 zokalezic,
Narodno pozorište - repertoar za januar Velika scena : 1. Kir Janja (3,17,24,31).1. 2. Sirano de Beržerak (5,29).1. 3. Slepi miš (6,13,16,17).1. ( predstava 17.1. u 12 h) 4. čizela ( 7,21).1. ( predstava 7.1. u 12 h) 5. Divlja patka (8,22).1. 6. Rigoleto (9).1. 7. Ričard III (10,26).1. 8. Don Kihot (11,25).1. 9. Je li bilo kneževe večera (12).1. 10. Kopelija (14).1. 11. Učene žene (15).1. 12. Koštana (19).1. 13. Atila (20,23).1. 14. Travijata (27).1. 15. Samson i Dalila (28).1. 16. Karmen (30).1. Sve predstave počinju u 19 h Mala scena : 1. Samo ljubav (4,11,25).1. 2. žežnja pod brestovima (5,14,26).1. 3. Play žehov (6,12,23).1. 4. Napoleon I (7,16,28).1. 5. Bes...konačno (8,18).1. 6. Osvrni se u gnevu (9,13,27,30).1. 7. Direktor pozorišta (10,24).1. (predstava 10.1 u 12 h) 8. Kako mogu da te čujem kad voda teče (19).1. 9. Nastasja Filipovna (20,21).1. 10. Mrdanje - Carpe diem (22).1. 11. Pat ili igra kraljeva (31).1. Sve predstave počinju u 20 h Telefon blagajne 620-946 Radno vreme : od 10 do početka predstave
umetnost.21 zokalezic,
Jugoslovensko Dramsko Pozorište - repertoar za januar Velika scena : 1. Vesele žene vindzorske (5,12,20,28).1. 2. Hamlet (8,17,23).1. 3. Bogojavljenska noć (9,18,22).1. 4. Pozorišne iluzije (10,19,31).1. 5. Razbojnici (11,21).1. 6. Bela kafa (13,31).1. 7. Narodni poslanik (14,30).1. 8. Buba u uhu (15,24).1. 9. Knez Pavle (16,30).1. 10. Plava ptica (27,29).1. Tetar Bojan Stupica : 1. Ne očajavajte nikad (8,11,15,23).1. 2. Mario i mađioničari (10,16).1. 3. Balade sa Zejtinlika (12,30).1. 4. Hajde da se igramo (13,24).1. 5. 011 (17,19,26,29).1. 6. Velika auto trka (18,27).1. 7. Lakrdijaš (20,31).1. Pozorišni salon : 1. Šopska ambasada (9,30).1. 2. Strah od letenja / Usamljena žena (10).1. 3. Milena iz Praga (14,24).1. 4. Laku noć, majko (17).1. 5. Tri života Isidore Dankan (20).1. 6. čak ili pokornost (21,26).1. Telefon blagajne 644-447 Radno vreme 10-13 , 17-20
umetnost.22 peca.st,
!-> 4. Hajde da se igramo (13,24).1. Preporučujem, ima dobrih fora. (mada je trebalo gledati pre izbora) P e C a
umetnost.23 zokalezic,
Atelje 212 - repertoar za februar 93 Velika Scena : 1. Boris Godunov (1,16).2. 2. Iza kulisa (2,5,6*,21,22).2. 3. Očevi i oci (4,13,27*).2. 4. Knjegina iz Foli-Beržera (7*,8,9).2. 5. Ofelija u ogledalu (10,24).2. 6. Ujka Vanja (12,15,25).2. 7. Korešpodencija (14,28).2. 8. Mravlji metež (18).2. 9. Svećar (19).2. 10. Otac (20,23,26).2. Mala scena: 1. Dragi moj lažljivče (28).2. Sve predstave na velikoj sceni počinju u 20 h , a na maloj sceni u 21 h * - 2 predstave toga dana prva u 17 h , druga u 20 h Telefon blagajne 347-342 svakoga dana od 10 do 13 i od 18 do 20 osim srede
umetnost.24 zokalezic,
Jugoslovensko Dramsko Pozorište - repertoar za februar 93 Velika Scena 1. Bogojavljenska noć (2,8,27).2. 2. Pozorišne iluzije (3,17,20).2. 3. Knez Pavle (4,18).2. 4. Plava ptica (5,7,16,26).2. 5. Vesele žene Vindzorske (6,11,19,25).2. 6. Bela Kafa (9).2. 7. Hamlet (10,21,28).2. 8. Buba u uhu (12).2. 9. Razbojnici (13).2. 10. Narodni poslanik (14).2. 11. Devojka modre kose (24).2. Teatar Bojan Stupica 1. 011 (3,9,16).2. 2. Mario i Mađioničar (4,17).2. 3. Hajde da se igramo (6,27).2. 4. Balade sa Zejtinlika (11,21).2. 5. Ne očajavajte nikad (12,13,28).2. 6. Ludi od ljubavi (19,23).2. 7. Velika auto trka (20,22).2. 8. Lakrdijaš (24).2. 9. žikaške perverzije (25).2. Pozorišni salon 1. čak ili pokornost (5,16).2. 2. Šopska ambasada (14,23).2. 3. Milena iz Praga (19,27).2. 4. Laku noć , majko (21).2. 5. Tri života Isidore Dankan (26).2. Telefon blagajne 644-447 radno vreme 10-13 i 17-20
umetnost.25 zokalezic,
Zvezdara teatar - repertoar za februar 1. Grobljanska (7,16,20,23,28).2. 2. Đeneral Milan Nedić (4,5,21,22).2. 3. čivot Jovanov (11,12,15,26,27).2. 4. Urnebesna tragedija (6,8,9,24).2. 5. Kus Petlić (17).2. 6. Mala (14,18,19).2. 7. Profesionalac (25).2. 8. Klaustrofobična komedija (13).2. Telefon blagajne 419-664 od 9-15 i 2 sata pre početka predstave a subotom i nedeljom od 11-13 i 2 sata pre početka predstave
umetnost.26 zokalezic,
Narodno pozorište - repertoar za februar Velika scena 1. Serenada (balet) i Jolanda (opera) - veče P.I.žajkovskog (1).2. 2. Je li bilo kneževe večere (2,23).2. 3. Nabuko (3).2. 4. Pokajnik, Karmen (4).2. 5. Ričard III (5,26,27*).2. * - predstava u 11 h 6. Rigoleto (6).2. 7. Učene žene (7*,21).2. * - 2 predstave prva u 17 h, druga u 20 h 8. Labudovo jezero (8,11).2. 9. Sirano de Beržerak (12).2. 10. Atila (13).2. 11. Kir Janja (14*,19,28).2. * - 2 predstave prva u 11h, druga u 19 h 12. Koštana (16).2. 13. Karmen (17).2. 14. Don Kihot (18).2. 15. Slepi miš (20,21*).2. * - predstava u 11 h 16. Don Karlos (24).2. 17. čizela (25).2. 18. Seviljski berberin (27).2. Mala scena 1. Play žehov (2,13,23).2. 2. Napoleon I (3,20,27).2. 3. Osvrni se u gnevu (4,14,19,25).2. 4. žežnja pod brestovima (5,17,26).2. 5. čak ili pokornost (6).2. 6. Bes..konačno (7).2. 7. Samo ljubav (8,15,).2. 8. Bečlijka Omer-Paše Latasa (9).2. 9. Nastasja Filipovna (10,11,24).2. 10. Kako mogu da te čujem kad voda teče (16).2. 11. Pat ili igra kraljeva (18).2. 12. Mrdanje - carpe diem (21).2. Telefon blagajne 620 - 946 od 10 pa do početka predstave Sve predstave na velikoj sceni počinju u 19 h , a na maloj u 20 h
umetnost.27 squsovac,
> Narodno pozorište - repertoar za februar Ovo, malo teže. Došo sps-Berček, a otišli klučni glumci njih 5-6. 90% predstava im visi. Berček rek'o da neće da da izjavu o tome.
umetnost.28 dragisak,
║ Ovo, malo teže. Došo sps-Berček, a otišli klučni glumci njih 5-6. ║ 90% predstava im visi. Berček rek'o da neće da da izjavu o tome. Koliko čujem, ti ključni glumci su samo 'zamrzli' svoje funkcije u pozorištu. Znači, kao dali ostavku ali i dalje igraju u predstavama. Eto, Miki Manojlović igrao pre neki dan i nema šta da izjavi za štampu. Fuj ! :(((
umetnost.29 milan,
> ║ Ovo, malo teže. Došo sps-Berček, a otišli klučni glumci njih 5-6. > ║ 90% predstava im visi. Berček rek'o da neće da da izjavu o tome. > > Koliko čujem, ti ključni glumci su samo 'zamrzli' svoje funkcije u > pozorištu. Znači, kao dali ostavku ali i dalje igraju u predstavama. > Eto, Miki Manojlović igrao pre neki dan i nema šta da izjavi za štampu. > Fuj ! :((( NIje korektno! Preciznosti radi: Manojlović je odigrao, i izjavio to, svoju poslednju predstavu. Bojkovićeva je otišla. Samo se Ejdus ponaša smrdjivo, kao ima on svoju publiku i mora da igra za njih. Možda ima "nedovoljno srpsko" poreklo ili ga Berček drži za nešto drugo? Pl poz M
umetnost.30 ndragan,
/ Ovo, malo teže. Došo sps-Berček, a otišli klučni glumci njih 5-6. 90% E da, nedostaju još Anica, Bora Todorović i Olivera Marković, pa da skupština kompletira bend.
umetnost.31 pele,
>=} Ovo, malo teže. Došo sps-Berček, a otišli klučni glumci >=} njih 5-6. 90% predstava im visi. Berček rek'o da neće da >=} da izjavu o tome. Dotični je reko da će da se obrati javnosti nakon 2 meseca?! pele.
umetnost.32 veca,
>> Eto, Miki Manojlović igrao pre neki dan i nema šta da izjavi za >> štampu. Pa moraju i oni od nečeg da žive...
umetnost.33 veca,
>> Samo se Ejdus ponaša smrdjivo, kao ima on svoju publiku i mora >> da igra za njih. Možda ima "nedovoljno srpsko" poreklo ili ga ================= Ako je zbog toga onda je stvarno krajnje mizerno, doduše takva nam je i kultura (ne mislim na pozorišnu) :(
umetnost.34 max.headroom,
> Ne moram da se brinem još i za beogradske arhitektonske babaroge. Jes' da nema baš previše veze sa religijom, ali - beogradski centar (Slavija & okolina + vračarski plato) je bukvalno UNIŠTEN (da, kao posle bombardovanja), tj. razrovaren i polusrušen. Zašto? "Šta će nama one stare, ružne zgrade - hajde mi lepo da srušimo to ruglo, i da napravimo solitere". Logika do j*ja. (Ako sruše i onu lepu zgradu na 3-4 sprata koja je gledala na bivši sunčani sat na Slaviji, stvarno su svinje)
umetnost.35 balinda,
[reply na 2.374 ndragan] Tačno sam znao da će "arhitektonska" diskusija iscuriti iz teme religija i da će se, mada opet ne u odgovorajućoj temi, ;) nastaviti drugde. >> Uostalom, mene baš briga - ovde u Zrenjaninu su zajebali samo >> centar (vodotoranj u centru, to ima još samo u Prištini), >> staru ćupriju i pola glavne ulice. Ne moram da se brinem još >> i za beogradske arhitektonske babaroge. Zrenjanin je imao iznenađujuću priliku da, u ovome, bude pošteđen boljševičkog ludila koje je drugde, već u prvom udaru, i u arhitekturi upropastilo sve što se dalo upropastiti. Ovaj grad je dosta dugo, i u najvišim krugovima vlasti, smatran spornim tako da se, možda i čitavu deceniju nakon II rata, zapravo skoro ništa nije tu ni gradilo, pa ni rušilo. To je poštedelo jednu izuzetno zanimljivu višenacionalnu strukturu koja se ogledala i u izuzetnoj raznolikosti arhitekture. Ti ćeš ovo bolje reći od mene, ako se dobro sećam, Zrenjanin i danas krasi fantastična raznolikost nacionalnih grupacija. Kako sam čuo, tu imate potomke (ili ih ste ih bar imali?) i jedne kolonije Kineza, (!) Španaca (zapravo Mavara), Holandeza ... o ostalima, koji su u Vojvodini i drugde karakteristični, da i ne govorimo. Najlepši od svega je bio sklad ovakve raznolikosti ali i doprinos u javnom životu pa i u arhitektonskom izrazu. Na žalost, kada se uvidelo da će Vojvodina ipak uspeti da ostane sa ove strane granice, a nekakva "normalnija" klima u usijanim glavama još nije zavladala, i na Zrenjanin se grubo startovalo. :( Porušena je gotovo svaka druga kuća, naročito s jedne strane glavne ulice, u nizu sjajnih arhitektonskih ostvarenja u cilju sulude ideje nekakvog spoja novoga sa starim i pokazivanja kako je "Novo doba" superiornije od starog. :( Mada se i drugde ovako, pa i gore, uradilo, u Zrenjaninu to više boli, delom zbog izuzetne vrednosti arhitektonskog nasleđa, a delom i zato što je malo falilo pa da se ovaj lepi grad na Begeju bude pošteđen.
umetnost.36 zolika,
>> gore, uradilo, u Zrenjaninu to više boli, delom zbog izuzetne vrednosti >> arhitektonskog nasleđa, a delom i zato što je malo falilo pa da se ovaj >> lepi grad na Begeju bude pošteđen. Hm, da, slično se desilo i sa Novim Sadom. Kada već kukumavčimo zbog dragih nam gradova čije je arhitektonsko lice nagrđeno neveštom "estetskom hirurgijom", dodao bih i ja koju: 1963. godine srušena je Jermenska crkva, prelepa crkvica (tako ka- žu svi stariji Novosađani) koja se nalazila baš na trasi današnjeg bulevara Mihajla Pupina (ex. bul. M. Tita). Neko se tek u naše vreme počešao po glaviću i utvrdio da je uopšte nije trebalo rušiti, dovoljno je bilo da malo "zanesu" trasu bulevara... žak ni toliko... Odmah tu negde početa je izgradnja nove zgrade novosadske pošte, a prethodno su porušene dve-tri kuće i cela zgrada tadašnjeg muzeja, čime je načeto staro gradsko jezgro. Zbog tog istog bulevara srušena je skoro cela Uspenska ulica, od koje su danas ostala svega tri kućna broja (16, 18 i 20), a ništa bolje nije prošla ni Šafarikova ulica, od broja 10 do kraja. Sve ovo se nalazilo u najužem gradskom centru, a danas je tu kraj bulevara Mihajla Pupina i autobuska stanica-okretnica. Veliko finale (nadajmo se i poslednje što se desilo) označeno je zaglušujućom eksplozijom koja je raznela celu parnu stranu Jevrejske ulice, kada su stradale zgrade od izuzetne arhitektonske vrednosti. To je bilo negde 1980.-1981. ne sećam se tačno. Danas je tu čuvena "šampita", poznatija kao zgrada Srpskog Narodnog Pozorišta. Tačku na "i" stavilo je rušenje jedne zgrade sa Pozorišnog Trga, na samom uglu bulevara M. Pupina i Jevrejske ulice. Osim arhitektonske vred- nosti, ova zgrada je bila poznata (nažalost, samo malom broju upućenih) po tome što je tu svojevremeno boravio i Miloš Obrenović, a čini mi se da ima i neke veze sa njegovim potomcima. Tek da se zna da ni Novi Sad nije jeftinije prošao u celoj toj arhitektonskoj zaj****ciji... :-((((((
umetnost.37 milan,
> Tek da se zna da ni Novi Sad nije jeftinije prošao u celoj toj > arhitektonskoj zaj****ciji... :-(((((( Teško da se tu radilo o arhitektonskoj zaj****ciji. :( To nije ni zaj****cija, pa čak ni arhitektonska. Sve takve intervencije u srpskim gradovima - ne znam situaciju u drugim neodržavama Bivše, ali je u Istočnoj Evropi bilo slično - u vreme komunizma, su se vršile sa jasnim ciljem (doduše ne uvek i realizacijom) pred sobom. Cilj je bio stvoriti Novo Društvo. Da bi se stvorilo Novo Društvo, potrebno je stvoriti Novog žoveka. Novog žoveka ne može biti bez Nove Kulture. Nova Kultura se pak ne može stvoriti dok u našem duhovnom životom, ma i u tragovima, postoji Stara Kultura. Staru Kulturu, dakle, valja uništiti. Sa knjigama, slikama, univerzitetima i intelektualcima to ide relativno lako - sitni predmeti su po sredi;). Gradovi su pak pokrupni, pa je pokatkad potreban i dinamit. Istina, ako se dosledno misli, brzo se shvati da je neophodno uništiti i Starog žoveka kao nosioca Stare Kulture. Kada još malo razmisle, kao na primer Pol Pot, shvate da je neophodno likvidirati sve pismene, jer bivajući pismenim čovek u sebi nosi potencijal Stare Kulture. Logično, zar ne? E, sad', zašto je tako dobar projekat propao svuda sem kod nas, ja ne znam, a vi? Pl poz M
umetnost.38 max.headroom,
Ona apoteka (kako sam čuo, prva u Beogradu, a i šire) na Slaviji je srušena, a na njeno mesto dolazi neko hotelče ili banka (nova Dafinina štedionica?) Sumnjam da u ovom, nekad' gradu - sad' selendri, postoji organizacija koja se bavi spašavanjem kulturnih spomenika, a ako ne njih, ono barem starih zgrada. Pa čak i da postoji, sumnjam da ima bilo kakav uticaj na neobuzdane vlasnike novoplaniranih metal-staklo kombinacija. Da li će ljudi_koji_rade_ovakve_stvari Beogradu naneti više štete nego sva prethodna bombardovanja? Da li je to podsvesno brisanje istorije (na fizičkom, globalnom planu) i počinjanje od "nule"? Bojim se da je odgovor potvrdan.
umetnost.39 tigor,
>> Tek da se zna da ni Novi Sad nije jeftinije prosao u celoj toj >> arhitektonskoj zaj****ciji... :-(((((( Kolega... a ja svima pricao ovde na sezamu o lepotama novosadskim! :( Uzgred, mogli ste da ostavite nesto i za mene. ;)
umetnost.40 tigor,
>> Cilj je bio stvoriti Novo Drustvo. Da bi >> se stvorilo Novo Drustvo, potrebno je stvoriti Novog Coveka. Novog >> Coveka ne moze biti bez Nove Kulture. Nova Kultura se pak ne moze >> stvoriti dok u nasem duhovnom zivotom, ma i u tragovima, postoji >> Stara Kultura. Staru Kulturu, dakle, valja unistiti. >> E, sad', zasto je tako dobar projekat propao svuda sem kod nas, >> ja ne znam, a vi? Ja znam! ;) Pa neko se jednom prilikom setio da Novu Kulturu zasnuje na mnogo lepsim i izazovnijim stvarima i naravno, stvorio PEVALJKU! "Vetric piri, suknjicu mi siri..." - pa ko da odoli novom kulturnom "tala- su?"
umetnost.42 dragisak,
║ Jes' da nema baš previše veze sa religijom, ali - beogradski ║ centar (Slavija & okolina + vračarski plato) je bukvalno UNIŠTEN ║ (da, kao posle bombardovanja), tj. razrovaren i polusrušen. Zašto? ║ "Šta će nama one stare, ružne zgrade - hajde mi lepo da srušimo ║ to ruglo, i da napravimo solitere". Logika do j*ja. A, srušili nam i bioskop. ;) Ako se ne varam on je bio neki spomen objekat. Valjda su se u njemu 1920 i neke osnovali sindikati.
umetnost.43 andrejl,
>│ drugde ovako, pa i gore, uradilo, u Zrenjaninu to više >│ boli, delom zbog izuzetne vrednosti arhitektonskog >│ nasleđa, a delom i zato što je malo falilo pa da se ovaj >│ lepi grad na Begeju bude pošteđen. Ja sam optimista :) i sve se mislim da nije još sve izgubljeno. Još se nekako drži odstupnica, a možda će doći vremena kada će se rušiti sra**a koja sada dižu, ili bar našminkaju :) Npr. Zastakliti ceo vodotoranj da se nebi videla ta ružna fasada :), o Textilu da ne govorim :) bye, andrejl
umetnost.44 veca,
>> bilo kakav uticaj na neobuzdane vlasnike novoplaniranih >> metal-staklo kombinacija. >> Da li će ljudi_koji_rade_ovakve_stvari Beogradu naneti više štete >> nego sva prethodna bombardovanja? Da li je to podsvesno brisanje >> istorije Ma šta mi mislili o tome i ma koliko se bunili, kukali, plakali, molili, ništa nam neće pomoći. Prvo, oni imaju novac! Drugo, otvaraju banke, od kojih veliki deo građana životinjari :( žiji bi glas bio jači, naš - ko- ji moli za spas kulture, ili onih koji kukumavče za koricu hleba (?).
umetnost.45 max.headroom,
> Cilj je bio stvoriti Novo Društvo. Novi Beograd, Fontana - firma "Novi kolektiv". Oslanjajući se na dinamit, neofašisti i odrtaveli komunisti počinju da gube na nekadašnjoj oštrini i laserskoj preciznosti. Nekada je bilo poželjnije izmeniti čitavu istoriju, nego srušiti neki tamo manastir na jugu Srbije - smisao koji je nosio taj spomenik gubi se, i objekat postaje isto toliko važan koliko i javni WC, pa čak i manje. Ako nastave ovako, razočarali su me. Još ću da pomislim da je ovo definitivni pad boljševizma (?)
umetnost.46 spantic,
> Ja sam optimista :) i sve se mislim da nije još sve > izgubljeno. Još se nekako drži odstupnica, a možda će doći > vremena kada će se rušiti sra**a koja sada dižu, ili bar > našminkaju :) Npr. Zastakliti ceo vodotoranj da se nebi > videla ta ružna fasada :), o Textilu da ne govorim :) Idi! A šta bi sa onom divnom kaldrmom? E tada sam se rezočarao u Petrovgrađane :( a što se gradskih oca tiče ljudska glupost je neprevaziđena. Nekada davno srušiše staru pekaru u Daničićevoj. I dan danas je tamo ledina ;( A šta da se kaže za autoput kroz grad?
umetnost.47 andrejl,
>│ Idi! A šta bi sa onom divnom kaldrmom? E tada sam se >│ rezočarao u Petrovgrađane :( a što se gradskih oca >│ tiče ljudska glupost je neprevaziđena. Nekada davno >│ srušiše staru pekaru u Daničićevoj. I dan danas je tamo >│ ledina ;( Hah! Ja sam Bečkerečanin :) (tim su moje izjave još gore :) Nisam ja baš najsretniji, ali šta vredi da kukam u prazno. Bolje je gledati kako ispraviti usrano. Doneta je odluka da se u glavnoj ulici počupa ono rastinje i da se vrati stari izgled, spominjano je i streljanje onih koji su uboli te lavore ;) , ali sve je to na pokrajinskom nivou, a kad će realizacija, đavo će ga znati ;( A što se gradskih oca tiče, to se ne da opisati!! Srušili pola ograde terase gradske kuće da bi tamo nabili spomen ploču!!! Da se bolje vidi!! Ja sam cvikama ne mogu da pročitam! ;)) Htedoh reći da je još dobro jer kako sada izgleda Slavija, Zrenjanin je banja :( >│ A šta da se kaže za autoput kroz grad? Nešto tako je bilo potrebno, ali urađeno je na najgori mogući način ;( Najgore je što slast rušenja je veća od slasti gradnje. Umesto da popune livade koje su ostavili, oni ruše sve kod nadvožnjaka! Ako ovako nastave, Zrenjanin će promeniti ime u Bagljaš!! bye, andrejl
umetnost.49 ndragan,
/ našminkaju :) Npr. Zastakliti ceo vodotoranj da se nebi / videla ta ružna fasada :), o Textilu da ne govorim :) žuvaju jedan drugoga, dva sirotana pala s Marsa. Ko nije video: na početku glavne ulice u Zrenjaninu stoji sa desne strane vodotoranj (ko onaj u Prištini, samo od 9 spratova), a sa leve Bukovčeva (?) palata od bar sto godina; onda dođe malo praznog sa obe strane, gde se sa leve strane ugnezdila standardna stambena četvorospratnica, a sa desne nekakav travnjak sa javnim WCom i socijalnim (spojeno sa vodotornjem) u pozadini. Posle toga se nastavljaju zgrade iz prošlog, pretprošlog... veka. Ko banane sa kiselim krastavcima, šlagom i belim lukom.
umetnost.50 ndragan,
/ Idi! A šta bi sa onom divnom kaldrmom? E tada sam se rezočarao u Pa na šećerani je još ima, pa malo u centru, a i po koječijim dvorištima (zaviri gde treba :). Ako misliš na žutu ciglu. / A šta da se kaže za autoput kroz grad? Pa bar je rasteretio centar, inače ne bi moglo da se prođe. žak mu i zeleni talas šljaka ok, i dosta se brzo prolazi njime. A to što je pravljen pre obilaznice, tipična je glupost.
umetnost.51 ndragan,
/ rata, zapravo skoro ništa nije tu ni gradilo, pa ni rušilo. To je Zato nas je manje više i Kikinda prepišala, a propali smo po mnogim pitanjima. / sećam, Zrenjanin i danas krasi fantastična raznolikost nacionalnih / grupacija. O'da ti izređam svoj sokak? Samo u svojoj sobi imam tri nacije, u susednim kućama još jednu, i dođoše iz tri krajine (dobro, već druga ili treća generacija). / ostvarenja u cilju sulude ideje nekakvog spoja novoga sa starim i Ma jok. Nikad nismo imali gradonačelnika. Svima je ovde bila usputna stanica na putu prema Novom Sadu, i nijedan nije bio Zrenjaninac. Boleo ih ćošak od levog uveta za grad; više su gledali na to kakav će miraz da odnesu. E zato.
umetnost.52 ndragan,
/ se stvorilo Novo Društvo, potrebno je stvoriti Novog žoveka. Novog I stvorili su ga. Kakva kreatura.
umetnost.53 spantic,
> Hah! Ja sam Bečkerečanin :) (tim su moje izjave još gore > :) Koji li su pa ti? ;) Ono jes da se po Petrovgrad, danas nesrećni Zrenjanin ;( nekada zvao i Veliki Bečkerek ali izvedeni naziv za stanovnika... Ene, nisi li onda najstariji na SEZAMu :)) > Bolje je gledati kako ispraviti usrano. Doneta je odluka > da se u glavnoj ulici počupa ono rastinje i da se vrati > stari izgled, spominjano je i streljanje onih koji su > uboli te lavore ;) , ali sve je to na pokrajinskom nivou, > a kad će realizacija, đavo će ga znati ;( To popravlja moje mišljenje o Pokrajinskoj skupšini, ali ne i o onim idiotima na licu mesta. Pogotovo ne o onom lokalnom arhitekti. Ma za njega je i streljački stroj preblago rešenje. Uh šteta što su zabranili ključalo ulje ;)
umetnost.54 bkovacevic,
Kazu da je posta morala da se podigne bas na tom mestu, i to sto vislja jer je trebalo zakloniti sinagogu, da se ne vidi sa glavne gradske dzade - bivseg Bulevara m. Tita. Uostalom, kad se osvrnemo oko sebe, malo se ova kuknjava cini preteranom, pa mi vec zivimo u brlogu od grada. A u njemu, jedna stara zgrada manje ili vise... pozdrav, Branko
umetnost.55 ladislavs,
> za njega je i streljački stroj preblago rešenje. Uh šteta > što su zabranili ključalo ulje ;) Kažu da se u paklu još uvek primenjuje ;>. ciLa.
umetnost.56 balinda,
[reply 2.465 dgavrilovic] >> Ne bih rekao da se arhitektura pravoslavnih hramova prilagođavala >> mentalitetu vernika. žini mi se da je bilo obrnuto. U redu, možda ova moja (previše smela?) ideja i ne stoji? Meni je palo u oči da je pravoslavlje, po logici stvari, preuzelo rimsku baziliku kao jedini oblik dovoljno velike građevine da bi se u njoj obavljali obredi nove religije. Bazilike su u Starom Rimu bile sudnice, pijace ... uopšte mesta na kojima se okupljala gomila sveta. Dugo se i kod nas od ove koncepcije polazilo i mnogi naši značajni crkveni objekti nekako nas uvek iznenade jer previše "mirišu" na more. :) Obično se to objašnjava činjenicom da su mnogi od majstora uzimani iz tih krajeva, ali nije to. U samoj osnovnoj koncepciji, prostrani (najčešće jednobrodni ali ne retko i trobrodni) prostor zapravo je "rimskog" ukusa. Ne samo čitava preromanska i romanska stilska grupa (što je i prirodno) nego i Raška, zadovoljna je rimskom bazilikom. Nije potrebno ići dalje, dovoljno je pogledati Bogorodičinu crkvu u Studenici, na koju smo tako ponosni, pa se na mah zbuniti jesam li ja to u Makarskoj ili u Srbiji? :))) No, razvoj je išao u pravcu svodnih konstrukcija, sa sve više i više kubeta i sa trikonhalnim pa i tetrakonhalnim planom. Dok je pravoslavna crkvena arhitektura, od elegancije kretala ka težini i snazi, katolička se kretala u visinu i na račun površine. Možda je najbliže istini, kako neko onomad reče, da su to *jedino* dve vrste istog napora da se pojedinac potčini i zaplaši? Šta je uzrok a šta posledica ovakvom razvitku, teško mi je reći. Meni je pala na pamet (baš sam tako rekao!) :))) razlika u mentalitetu pre svega u odnosu na individalno i kolektivno koja je, držim, nesporna. Da li, i kakve, veze to ima sa verom i njenom arhitekturom, možda će nam još ko u razrešenju ove enigme pomoći?
umetnost.57 rjovic,
Evo za one koji vole pozorište (amatrsko): U nedelju, 21.2.1993. godine u Akademskom pozorištu Krsmanac održaće se premijera satirične komedije AHIL I DEVICE u izvođenju amaterske pozorišne grupe III beogradske gimnazije koja je ovu predstavu spremila za Zvezdarijadu na kojoj će i pobediti ;)). U nedelju će biti dve predstave (zbog velikog interesovanja) u 19.00 i u 21.00. Ulaz će se naplaćivati 2.000.- za troškove struje (tako taži organizator) pa ko voli nek izvoli. Relja
umetnost.58 tigor,
>> E zato. Zrenjanin je jedan od retkih gradova prema kojem ne ostaješ ravnodušan. Gotovo uvek poželiš "napolje"!
umetnost.59 andrejl,
>│ Koji li su pa ti? ;) Ono jes da se po Petrovgrad, danas >│ nesrećni Zrenjanin ;( nekada zvao i Veliki Bečkerek ali >│ izvedeni naziv za stanovnika... Ene, nisi li onda >│ najstariji na SEZAMu :)) Ma ćuti dobro da se ne zove čarko Zrenjanin ;( >│ To popravlja moje mišljenje o Pokrajinskoj skupšini, ali >│ ne i o onim idiotima na licu mesta. Pogotovo ne o onom >│ lokalnom arhitekti. Ma za njega je i streljački stroj >│ preblago rešenje. Uh šteta što su zabranili ključalo ulje >│ ;) Ćale mog druga radi u urbanističkom zavodu. Sad mu smišljam krupne pakosti :) bye, andrejl
umetnost.60 inesic,
> Zrenjanin je jedan od retkih gradova prema kojem ne > ostaješ ravnodušan. Gotovo uvek poželiš "napolje"! ??????
umetnost.61 tigor,
>> ?????? Ne vidim nejasnoće??? Ružan brate, ružan!
umetnost.62 veca,
>> interesovanja) u 19.00 i u 21.00. Ulaz će se naplaćivati 2.000.- za >> troškove struje (tako taži organizator) pa ko voli nek izvoli. Šta, počeli su da naplaćuju ulaz? (vidi se da tamo odavno nisma bila) :)
umetnost.63 inesic,
> Ne vidim nejasnoće??? Ružan brate, ružan! To možda stoji, ali ja ga volim. Ja sam u Melencima i Zrenjaninu proveo dobar deo najranijeg detinjstva, pa te molim, za tvoje dobro :) da se o njemu nadalje nežnije izražavaš.
umetnost.64 ndragan,
/ se u glavnoj ulici počupa ono rastinje i da se vrati stari / izgled, spominjano je i streljanje onih koji su uboli te Koji stari izgled: - ono kad je bio go asfalt sa deset kržljavih bagremova bez krošnje - ono kad je rastao kukuruz ispred vodotornja - ono dok je bila žuta kaldrma - ono dok je prolazila uzana pruga Za lavore sam i ja pomalo kriv, ako je gos'n Krstić uopšte skontao da sam mu se na početku mandata žalio da je 'četiri drveta u glavnoj ulici previše - ne može da se prođe'... Očekivao sam drvored, a ne ovu ikebanu. Daj šta daš. Bar ima gde da se sedne preko leta, a kroz 29 godina biće i ladovine.
umetnost.65 pedjak,
> Ne vidim nejasnoće??? Ružan brate, ružan! A koji je grad u ovoj je***oj zemlji lep ?
umetnost.66 ilazarevic,
> streljački stroj preblago rešenje. Uh šteta što su zabranili ključalo > ulje ;) Ko kaže? PS. Obavljam posao po kućama - nosim ulje sa sobom ;))
umetnost.67 tigor,
>> Ja sam u Melencima i Zrenjaninu proveo dobar deo najranijeg detinjstva, >> pa te molim, za tvoje dobro :) da se o njemu nadalje nežnije izražavaš. Izvinjavam se uvaženom "bivšem" komšiji. Moje reči su samo trebale izaz- vati lični utisak... a da nikoga ne povrede!
umetnost.68 tigor,
>> Izvinjavam se uvaženom "bivšem" komšiji. Moje reči su samo trebale izaz- >> vati lični utisak... a da nikoga ne povrede! Repliciram svojim prstima bržim od mozga... :) Elem, umesto izazvati treba da stoji iskazati! Hvala!
umetnost.69 pele,
>=} A koji je grad u ovoj je***oj zemlji lep ? BEOGRAD! pele.
umetnost.70 ndragan,
/ Ne vidim nejasnoće??? Ružan brate, ružan! To kako-tako, više je tužan. Mogao je da bude lep, a ni sad mu ne fali mnogo, uprkos svemu. Ovih dana sam razočaran Vršcem. Uostalom, pola Vojvodine bi kudikamo bolje izgledalo kad bi se uklonilo blato sa ulica.
umetnost.71 ndragan,
/ Šta je uzrok a šta posledica ovakvom razvitku, teško mi je reći. Meni / je pala na pamet (baš sam tako rekao!) :))) razlika u mentalitetu pre Idemo dalje. Meni razlika između arhitekture katoličke i pravoslavne crkve liči na grafičku razliku između latinice i ćirilice. Prva je sužena, više ide u visinu, druga je šira i bogatija sitnim ukrasima. Uporedimo samo tipične krovove na tornjevima: katolički je najčešće gola četvorostrana piramida sa prostim krstom; pravoslavni je često niži, širi i izveden sa nekoliko obruča različite širine. Slično razlici između latiničnog i ćiriličnog slova f.
umetnost.72 majkl,
U centru Šida, na uglu, u lepoj staroj zgradi bila je apoteka. Kada biste ušli u nju dočekala bi vas posebna mirnoća. Apotekarska vaga, nameštaj od masivnog plemenitog drveta, sve je to imalo poseban miris. Tamo su ljudi godinama tiho išli po lek. Tamo niko nije mogao povisiti glas. Sada nema ni apoteke, ni stare zgrade. Na tom mestu je dvospratni betonski bunker na kome piše "Pošta". Nova apoteka je pri domu zdravlja i liči na dragstor lekova.
umetnost.73 zolika,
>> A koji je grad u ovoj je***oj zemlji lep ? Pa Novi Sad, ako smem da primetim... :-)))))
umetnost.74 vasic,
>> =} A koji je grad u ovoj je***oj zemlji lep ? > > BEOGRAD! Ha, ha, ha, nasmija se on po zagorski. :) čivimo li uopšte nas dvojica u istom gradu, pitam se ja...?
umetnost.75 ladislavs,
Pedjak>> =} A koji je grad u ovoj je***oj zemlji lep ? Pele> BEOGRAD! Xa-xa-xa-xa. ciLa. PS: Xa-xa-xa-xa.
umetnost.76 rooster,
RO> Pedjak>> =} A koji je grad u ovoj je***oj zemlji lep ? RO> Pele> BEOGRAD! RO> RO> Xa-xa-xa-xa. RO> RO> ciLa. RO> RO> PS: Xa-xa-xa-xa. Dragi ciLa, Vasicu i ostali vaseg misljenja, u ovaj predivan grad , jos pre pedesetak godina poceo se naseljavati odredjen "sloj" ljudi, a taj trend se i danas nazalost nastavlja. Upravo taj "sloj" o ovom gradu ima misljenje bas kao i vi 9NE KAZEM DA vi tu pripadate), ali vese misljenje je identicno njihovom. Sto je paradoksalno, ako se pogleda da bi taj "sloj" morao najvise voleti ovaj grad jer je USPEO konacno da ga se dokopa, ( a da ga nije zeleo, ne bi ni bio ovde). Ali, u ovoj zemlji odavno nema nikakve logike, morala i vrednosti, te stoga ni vama dvojici ne zameram sto vam je i misljenje tako Samo, kome se ne svidja, slobodno moze otici (ja cu mu pomoci ako treba), ionako je previse takvih u ovom gradu BUBBLE
umetnost.77 idesign,
-=­> Idemo dalje. Meni razlika izmedu arhitekture katolicke i -=­> pravoslavne crkve lici na graficku razliku izmedu latinice i -=­> cirilice. Prva je suzena, vise ide u visinu, druga je sira i -=­> bogatija sitnim ukrasima. A potom je došla jos jedna opsada grada čije je ime nosio. Dok su Sloveni 860. opsedali Carigrad, Konstantin je na maloazijskom Olimpu pravio u tišini monaške ćelije zamku za njih - gradio prva pismena slovenske azbuke. Prvi put je načinio obla slova, ali slovenski jezik je bio toliko divalj da mastilo nije moglo da ga zadrži, pa je načinio drugu azbuku od rešetkastih slova i u njih je zatvorio taj nepokorni jezik, kao pticu. Kasnije, kada je pripitomljen i kada je naučen grčkom (jer jezici uče druge jezike), slovenski jezik se mogao uhvatiti i u ona prvobitna, glagoljska pismena... Daubmanus prenosi ovakvu priču o nastanku slovenske azbuke. Jezik varvara nikako se nije hteo ukrotiti. Jedne brze tronedeljne jeseni sedela su braća u ćeliji i uzalud pokušavala da ispišu pismena koja će kasnije zvati ćirilicom. Posao im nije polazio za rukom. Iz ćelije videla se lepo polovina oktobra i u njemu tišina čas hoda duga i dva široka. Tada je Metodije skrenuo pažnju bratu na četiri krčaga koja su stajala u prozoru njihove ćelije, ali spolja, s one strane, s one strane rešetaka. - Da su ti vrata zabravljena kako bi došao do jednog od tih krčaga? - upitao je. Konstantin je razbio jedan od krčaga, uneo krhotine deo po deo kroz rešetku u ćeliju i tu ponovo sastavio u celinu krčag lepeći ga pljuvačkom i glinom s poda ispod svojih nogu. Tako su uradili i sa slovenskim jezikom, razbili ga na parčad, uneli ga kroz rešetke ćiriličnih slova u svoja usta i lepili krhotine svojom pljuvačkom i grčkom glinom ispod svojih tabana... Milorad PAVIĆ Hazarski rečnik ...Zlatan
umetnost.78 tigor,
>> Uporedimo samo tipične krovove na tornjevima: katolički je najčešće gola >> četvorostrana piramida sa prostim krstom; pravoslavni je često niži, >> širi i izveden sa nekoliko obruča različite širine. Slično razlici >> između latiničnog i ćiriličnog slova f. Ma ima još nešto što bode oči!!! U poslednje vreme sam primetio, da pri- likom renoviranja pravoslavnih crkvi u nekim manjim mestima Vojvodine krov crkve boje CRVENO?! Ja sad po dobrom starom običaju ne znam da li tako treba, dal' im vlast doz- voli samo tu boju :) ili je nešto treće! Sve u svemu, ružno izgleda! :(
umetnost.79 tigor,
>> Sada nema ni apoteke, ni stare zgrade. Na tom mestu je >> dvospratni betonski bunker na kome piše "Pošta". >> Nova apoteka je pri domu zdravlja i liči na dragstor lekova. Nažalost, primer nije usamljen! Mahom se u novije vreme ruše sve one sjaj- ne stare apoteke sa "ugrađenim" hrastovim "dvospratnim" nameštajem i pošto, naravno, novi objekti ne odgovaraju veličinom i oblikom, sve se to "baca" a apoteke dobijaju onaj tipični "staklo-metal" izgled. Ne treba reći koja je šteta... :(
umetnost.80 tigor,
>> Pa Novi Sad, ako smem da primetim... :-))))) Jeste, zaista!!! Samo da ga očiste od ovog silnog smeća... :(
umetnost.81 peca.st,
!->> =ć A koji je grad u ovoj je***oj zemlji !-> lep ? !-> !-> BEOGRAD! Da li si ti... čivim u Beogradu od rođenja i za mene nema ružnijeg grada od njega... Kad odem negde u unutrašnjost, ja se oduševim... Mirno, svakoga poznaješ, divota... A Beograd? Svi jure negde, svakog boli uvo za drugog, prljavo, bljak... FUJ! P e C a
umetnost.82 ladislavs,
> u ovaj predivan grad , jos pre pedesetak godina poceo se > naseljavati odredjen "sloj" ljudi, a taj trend se i danas > nazalost nastavlja. Upravo taj "sloj" o ovom gradu ima > misljenje bas kao i vi 9NE KAZEM DA vi tu pripadate), ali > vese misljenje je identicno njihovom. E naprotiv. Ovakvo mišljenje ima više starih nego novih Beograđana. Stari Beograđani bolje primećuju šta im je napravljeno od grada, a novima je zaista i ovakav (ružan!) tombola. > Sto je paradoksalno, > ako se pogleda da bi taj "sloj" morao najvise voleti ovaj > grad jer je USPEO konacno da ga se dokopa, ( a da ga nije > zeleo, ne bi ni bio ovde). Ali, u ovoj zemlji odavno nema > nikakve logike, morala i vrednosti, te stoga ni vama > dvojici ne zameram sto vam je i misljenje tako Kao prvo, otkud se tu sada umešala ljubav? Zaboga, poruke su bile o estetskim, a ne emotivnim doživljajima. Dakle ja se nisam izjasnio da grad NE VOLIM nego da je grad RUčAN, a nije mi jasno zašto Ti misliš da ja sve što je ružno mrzim? Da li Ti MRZIŠ sve što je ružno? Dakle ja sam amoralan zato što ne tvrdim da je jedan urbanistički neuravnotežen grad, sa svojim totalno odsečenim predgrađima bez ikakvog normalnog života, sa jednom Potemkinovom ulicom prepunom šund prodavaca šund robe za lumpenproleterijat, lep? Znaš li da sam počeo da izbegavam Kneza od Albanije do Američke čitaonice: idem žika Ljubinom ili Vasinom, naprosto - taj deo više nije Beograd koji sam nekad poznavao. Grad sa zakrčenim trotoarima, gde ne može da se prolazi, (ne od juče) lošim saobraćajem i, van rute Knez-Srpskih bankara, oronulim fasadama teško da može da bude lep nekome ko je video neki bolje organizovan grad. Zaista izgleda nema nikakve logike. Hvala Ti što mi ne zameraš što sam amoralan ;(. > Samo, kome se ne svidja, slobodno moze otici (ja cu mu > pomoci ako treba), ionako je previse takvih u ovom gradu Ovde već dolazimo do kulminacije materijalističko-dijalektičkog rezonovanja, ali pošto konstatuješ da > ... u ovoj zemlji odavno nema nikakve logike, morala i vrednosti ja odustajem od bilo kakvog komentara, nema smisla trošiti reči. ciLa.
umetnost.83 dr.grba,
>> A koji je grad u ovoj je***oj zemlji lep ? Kikinda. (; A ima ih jos... Znam da je centar Zrenjanina diskutabilnog izgleda, ali znam i to da je prosecan Zrenjaninac najmanje kriv zbog toga. Pozdrav juznim susedima od dr ÔpŰe.
umetnost.84 balinda,
>> u ovaj predivan grad, .... Nemam nameru da osporavam, samo me interesuju argumenti za ovo.
umetnost.85 andrejl,
>│ - ono kad je bio go asfalt sa deset kržljavih bagremova >│ bez krošnje - ono kad je rastao kukuruz ispred vodotornja >│ - ono dok je bila žuta kaldrma >│ - ono dok je prolazila uzana pruga Prva dva nikako ;) čuta kaldrma + adekvatan drvored + adekvatno osvetljenje (to su počeli da postavljaju, ali samo pet-šest bandera :) Ne bi bilo loše ćiru da nam vrate :))) >│ Za lavore sam i ja pomalo kriv, ako je gos'n Krstić >│ uopšte skontao da sam mu se na početku mandata žalio da >│ je 'četiri drveta u glavnoj ulici previše - ne može da se >│ prođe'... Očekivao sam drvored, a ne ovu ikebanu. Daj šta >│ daš. Bar ima gde da se sedne preko leta, a kroz 29 godina >│ biće i ladovine. Ako ispune šta treba neće te ikebane narasti za ladovinu, a i ta ladovina... morao bi da ulaziš u šumarak :) bye, andrejl
umetnost.86 pele,
>=}> BEOGRAD! >=} >=} Ha, ha, ha, nasmija se on po zagorski. :) čivimo li >=} uopšte nas dvojica u istom gradu, pitam se ja...? ??????? Ajd objasni šta si hteo da kažeš? pele.
umetnost.87 pele,
>=} Pedjak>> =} A koji je grad u ovoj je***oj zemlji lep ? >=} Pele> BEOGRAD! >=} >=} Xa-xa-xa-xa. >=} ciLa. >=} PS: Xa-xa-xa-xa. Oćel neko da mi objasni šta je tu smešno?????????? pele.
umetnost.88 pele,
>=} !-> BEOGRAD! >=} >=} Da li si ti... >=} >=} čivim u Beogradu od rođenja i za mene nema ružnijeg >=} grada od njega... Kad odem negde u unutrašnjost, ja se >=} oduševim... Mirno, svakoga poznaješ, divota... >=} A Beograd? Svi jure negde, svakog boli uvo za drugog, >=} prljavo, bljak... FUJ! čivim u Beogradu od kako sam se rodio,znači oko 21.5 godina i za to vreme mi nije dosadio,niti mi je muka od njega niti mi je ružan.Ako tako govoriš o Beogradu znači da ga još nisi upoznao jer ovaj grad ima dušu za razliku od mnogih gradova kod nas i u svetu.Znam kad sam ko klinac bio u SAD.Njujork, Vašington,Filadelfija.Kuća sa bazenom,kadilak,...Mislio sam da ću da plačem kad budem morao da se vratim.Posle dve nede- lje meni je Beograd užasno nedostajao.Ja sam se jedno vreme ložio da idem u inostranstvo da studiram ali sam shvatio da bez obzira na materijalno bogatstvo koje bi tamo eventualno stekao,bio bih beskrajno prazan iznutra i da sve što mi nešto znači i što volim je ovaj grad i ljudi u njemu. pele.
umetnost.89 vcalic,
>> u ovaj predivan grad , Ja stvarno ne vidim šta je to predivno u Beogradu. Beograd zaista sadrži neka zaista lepa arhitektonska rešenja, ali ipak većinu čine odvratne dehumanizovane zgradurine nazvane pravim imenom "soliteri" (termin koji je, čini mi se u starom Rimu, oznaćavao prenoćišta za sirotinju) i još ružnije tzv. "porodične kuće" koje su uglavnom ili seoske uđerice ili odvratne kućerine rađene bez ikakvog stila i ukusa. Ima tu naravno izuzetaka, ali se lepota grada ne može meriti njima. Što se tiče poteza Senjak-Palilula-Kalemegdan-Crveni Krst, tu zaista ima nekoliko malih arhitektonskih remek-dela, ali opet i to je sasvim prosečno kada se ima u vidu svetska arhitektura. O nekoj celini nema ni govora, jer teško ćete, bilo gde u Beogradu, naći iole duži red zgrada a da su sve one iste visine što je preduslov za bilo kakav estetski doživljaj. Ovako, sve se svodi na neke pojedinačne slučajeve lepo urađenih zgrada, a to nije dovoljno da bi se reklo ni da je grad lep, a kamoli predivan. A, to, što svako voli svoj rodni grad, to je druga stvar. I sve to nije to samo posledica komunističke tiranije. Ne treba ni očekivati da će se nešto u narednih 100 godina popraviti. Beograd je klasičan slučaj melting-pota i takav će i ostati. Što zbog toga što će se na kraju vaskoliko srpstvo kompletno doseliti u njega, što zbog toga što je tok stvari jednostavno takav. A što se tiče napuštanja Beograda, to postaje vrlo primamljivo rešenje. Elementi metropole koje je Beograd ranije imao polako nestaju, pa će se uskoro pretvoriti u jednu monstruozno veliku palanku. Rođen sam u Beogradu, i odrastao sam na njegovom asfaltu (a i blatu ;)), i, ne računajući dugove otadžbini (tadašnjoj domovini ;), nisam nikad izostajao iz njega na duže od mesec dana, ali sada razmišljam kako ne bi bilo loše da ga napustim i povučem se u izvesnu provinciju.
umetnost.90 drpr,
-> lje meni je Beograd užasno nedostajao.Ja sam se jedno vreme -> ložio da idem u inostranstvo da studiram ali sam shvatio da -> bez obzira na materijalno bogatstvo koje bi tamo eventualno -> stekao,bio bih beskrajno prazan iznutra i da sve što mi -> nešto znači i što volim je ovaj grad i ljudi u njemu. I ja se slažem sa ovom konstattacijom. Ja sam na primer mogao u drugoj godini da odem u Englesku da završim srednju a posle i da studiram ali nisam mogao da se odvojim od ovog predivnog grada i od ljudi sa kojim delim današnjicu. cope
umetnost.91 drpr,
-> Ja stvarno ne vidim šta je to predivno u Beogradu. Beograd -> zaista sadrži neka zaista lepa arhitektonska rešenja, ali -> ipak većinu čine odvratne dehumanizovane zgradurine nazvane -> pravim imenom "soliteri" (termin koji je, čini mi se u -> starom Rimu, oznaćavao prenoćišta za sirotinju) i još -> ružnije Ipak vidim da mi prićamo o različitim stvarima. Ti pričaš o arhitekturi a ja i pele o "duši grada". Beograd možda i nije arhitektonsko remek delo, ali ja ga volim ovakvog kakav je i više me interesuju ljudi sa kojima se družim tj. oni sa kojima živim ovdi :) cope
umetnost.92 dr.grba,
>> Kada biste usli u nju docekala bi vas posebna mirnoca. Apotekarska >> vaga, namestaj od masivnog plemenitog drveta, sve je to imalo >> poseban miris.... Tja! Navadili su se na apoteke, dabogda im trebale! U Kikindi je bila jedna apoteka slicnog izgleda. Osnovana oko 1860. Iseljena pre par godina da se prosiri kontrolna sluzba SDK ))))))): Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.93 vasic,
> Samo, kome se ne svidja, slobodno moze otici (ja cu mu pomoci ako > treba), ionako je previse takvih u ovom gradu Ajde, ajde, smanji malo doživljaj. Pitanje nije bilo volim li ja Beograd, već da li je on lep. A ako ti ne umeš da voliš nešto (nekoga) uprkos svesti o njegovim nesavršenostima, to je već tvoj problem.
umetnost.94 banusko,
>**> Ja sad po dobrom starom običaju ne znam da li tako treba, >**> dal' im vlast doz- voli samo tu boju :) ili je nešto treće! Ali su idealni ciljevi za gađanje iz vazduha. Nema omaneš.....8>
umetnost.95 cobra,
> Kad odem negde u unutrašnjost, ja se oduševim... Može to sve da bude velelepno(kao što i jeste:),ali grad koji nema svoju dušu i osnovni princip brige o ljudima kojima treba pomoć i uzajamnog prijateljstva,za mene i nije grad. Samo prazan prostor hladnih građevina od kamena.
umetnost.96 cobra,
>> Dakle ja se nisam izjasnio da grad NE VOLIM nego da je grad >> RUčAN, a nije mi jasno zašto Ti misliš da ja sve što je ružno >> mrzim? Pa ko ga ovako ružnog napravi? :( Ili:da li je Beograd ikada bio lep grad? Vlada
umetnost.97 milan,
> Daubmanus prenosi ovakvu priču o nastanku slovenske azbuke. Jezik > varvara nikako se nije hteo ukrotiti. Jedne brze tronedeljne jeseni > sedela su braća u ćeliji i uzalud pokušavala da ispišu pismena koja > će kasnije zvati ćirilicom. Posao im nije polazio za rukom......... Nije ni čudo što im posao nije polazio za rukom, jer Ćirilo (Konstantin) i Metodije nisu ni pravili ćirilicu već glagoljicu. Pismo koje danas nazivamo ćirilicom nastalo je, u onom svom osnovnom tzv. "staroslovenskom" obliku, bar pola veka a možda i ceo vek kasnije na teritoriji današnje Bugarske. Pavić je, kada se već odlučio da piše ovako pretenciozne stvari, mogao raspitati o istorijatu slovenske pismenosti. Uostalom, bar kod nas gde živi i radi na desetine odličnih poznavalaca istorije slovenske pismenosti i gde se može naći mnoštvo radova i knjiga ove vrste, ovako nešto napisati ne svedoči čak o Pavićevoj neobrazovanosti, nego o njegovom bezobrazluku. Pl poz M
umetnost.98 tigor,
>> Samo, kome se ne svidja, slobodno moze otici (ja cu mu pomoci ako >> treba), ionako je previse takvih u ovom gradu Direktno i jasno! Samo napred!!! ;) Da li bi nam i obrazložio to da je Beograd dovoljno lep tvojim rođenjem u njemu?
umetnost.99 milan,
> Ja stvarno ne vidim šta je to predivno u Beogradu................. Jedna stvar je veoma uočljiva. U odnosu na ostale evropske gradove ovih dimenzija Beograd ima izuzetno mnogo zelenila. Zato, Beograd veoma vešto, ali na žalost samo pola godine, zelenilom krije svoju ružnoću i depresivnost. :)))))) Pl poz M
umetnost.100 squsovac,
>>> A koji je grad u ovoj je***oj zemlji lep ? > > Kikinda. (; Bojim se da, gledano čisto arhitektonski, u državi Srbiji postoje samo dva grada - Beograd i Novi Sad. (ako je "ono" gde je N.S. uopšte Srbija ;>)
umetnost.101 tigor,
>> Ipak vidim da mi prićamo o različitim stvarima. Ti pričaš o >> arhitekturi a ja i pele o "duši grada". Ali zašto pričate o "duši grada"? Koliko znam, rasprava je počela oko gra- đevina...
umetnost.102 tigor,
>> Ali su idealni ciljevi za gađanje iz vazduha. Nema omaneš.....8> Vidiš, ovo mi ne pade na pamet! ;)
umetnost.103 ndragan,
/ Znam da je centar Zrenjanina diskutabilnog izgleda, ali znam i to U Zrenjaninu je prosečena ona glupa magistrala isto kao što je sličnim magistralnim nožem prosečeno nekoliko bulevara kroz Fujvidek, povađeno je pola kuća iz centra kao i u drugim gradovima, jedina osobita nesreća Zrenjanina je onaj neverovatni vodotoranj i još par glupih građevina u centru, te sečenje bečkerečke ćuprije, mosta koji je gradio (ili samo projektovao) Ajfel. A da, i ona glupost sa Vasinim barama je isto dobra. Mislim da su po pitanju centra malo bolje prošli Sombor, Kikinda i Bačka Palanka - tamo je bilo moguće napraviti (tj. već je postojala) kružna staza oko centra; u Zrenjaninu toga nema, jer je centar suviše blizu reke, ali kad su već ukinuli reku u tom delu, mogli su bar duž korita napraviti obilaznicu (zamislite drum od velikog mosta do železničke stanice, ili bar do kapetanije), umesto onih bara.
umetnost.104 ndragan,
/ Hazarski rečnik A šta misliš šta to čituckam po četvrti put ovih dana?
umetnost.105 spantic,
> Pa ko ga ovako ružnog napravi? :( > Ili:da li je Beograd ikada bio lep grad? Zavisi. Meni je važnije da li grad ima dušu nego da li je nalickan. A Beograd volim jer je ima. Zato volim i Prag ( najlepši grad Evrope :) i Moskvu ( pa među ružnijima je :), Sant Petersburg, Krakov... A ne volim Beč ( nema veze sa politikom i arhitekturom :), Berlin još par njih.
umetnost.106 vcalic,
>> Ipak vidim da mi prićamo o različitim stvarima. Ti pričaš o >> arhitekturi a ja i pele o "duši grada". Beograd možda i nije >> arhitektonsko remek delo, ali ja ga volim ovakvog kakav je i >> više me interesuju ljudi sa kojima se družim tj. oni sa kojima >> živim ovdi :) Pa ja o arhitekturi i pričam da bih izbegao temu ljudi u Beogradu. Iako o jednom delu stanovnika Beograda imam najbolje moguće mišljenje, katastrofalna je činjenica da oni predstavljaju najviše 20% Beograđanja. Ostalo je ona smrdljiva stoka koja se može videti po pijacama i GSB-u, kao i devizari, šverceri, trenerkaši, Cigani. Sve u svemu face koje bi podjednako dobro funkcionisale i na gradskim ulicama i u septičkoj jami. Beograd je stvarno nekada bio prilično lepo mestašce za život. Ali, sada jedva čekam da zbrišem iz njega. Usput, razmislite malo kad je počelo totalno propadanje Beograda. To je negde počelo krajem '87. Još nešto se desilo u isto vreme. Bio je (ako se dobro sećam) oktobar mesec te godine...
umetnost.107 vcalic,
>> Pa ko ga ovako ružnog napravi? :( >> Ili:da li je Beograd ikada bio lep grad? Ja lično mislim da nije.
umetnost.108 ladislavs,
> Zavisi. Meni je važnije da li grad ima dušu nego da li je > nalickan. A Beograd volim jer je ima. Zato volim i Prag ( > najlepši grad Evrope :) i Moskvu ( pa Ovo sa dušom je zanimljivo. Kako ćeš Ti jednom Bečliji (za čiji grad, proizlazi, da nema dušu) dokazati da je Beograd "duševniji"? Ja volim gradove u kojima se osećam prijatno iz bilo kog razloga: društvo (poznanici), komunikativni ljudi, lepa arhitektura ili znamenitosti, mesta za zabavu, šoping ili nešto sasvim deseto. Zaista ne razumem te mistične pojmove kao što je duša, valjda zato što nisam animista ;))). ciLa. PS: Napomena - animizam je religija po kojoj sve u prirodi ima svoju dušu.
umetnost.109 ladislavs,
Ladislavs>> =} Xa-xa-xa-xa. Pele> Oćel neko da mi objasni šta je tu smešno?????????? Šta se sve ne rodi od cinične upadice, na lakonski odgovor na retoričko pitanje? ;) Dobro, dužan sam Ti odgovor. Razgovor je, koliko se sećam, a sećam se dobro, počeo oko promenjenih izgleda srbijanskih gradova. pa je konstatovano da je, recimo uništeno gradsko jezgro Zrenjanina (Bečkereka ili možda Petrovgrada?), pa je konstatovano ruglo na Slaviji etc. Na retoričko pitanje koji je grad posle ovakve urbanističke politike "u ovoj je***oj zemlji lep ?", Ti lakonski odgovaraš Beograd, a meni se prethodna diskusija učinila dovoljnom da dokaže upravo suprotno, pa sam se zadovoljio ovakvim odgovorom (bez namere da ikoga omalovažavam). Pretendovao sam da se okačim samo arhitektonskog izgleda, ali se diskusija zakuvala, što u principu i nije loše :). Naravno i estetski kriterijumi su vrlo rastegljivi, pa svakako dopuštam da je nekome i ovakav Beograd lep i predivan. ciLa.
umetnost.110 nikolas,
> Na retoričko pitanje koji je grad posle ovakve urbanističke > politike "u ovoj je***oj zemlji lep ?" Sarajevo, Vukovar... (jedinstveni umetnički eksperiment...)
umetnost.111 skoprivica,
│ gradove ovih dimenzija Beograd ima izuzetno mnogo zelenila. i tako treba i da ostane !
umetnost.112 kresof,
> Sarajevo, Vukovar... (jedinstveni umetnički eksperiment...) Stvarno je eksperiment, moja setra od tetke je iz Vukovara i oni tamo ne žive baš lepo, nego to ne spada u ovu konf. Ovde se razgovara o umetnosti, a što se umetničkih vrednosti tiče tamo je pola upropašteno ili pokradeno:(, mada je dobra polovina sklonjena:). pozdrav, krešo
umetnost.113 ladislavs,
> Sarajevo, Vukovar... (jedinstveni umetnički eksperiment...) Pa je l' se to Nikolas vratio iz belog sveta? ciLa.
umetnost.114 nikolas,
> Stvarno je eksperiment, moja setra od tetke je iz Vukovara i > oni tamo ne žive baš lepo, nego to ne spada u ovu konf. Ovde se > razgovara o umetnosti, a što se umetničkih vrednosti tiče tamo > je pola upropašteno ili pokradeno:(, mada je dobra polovina > sklonjena:). čao mi je, nisi shvatio poentu... P.S.: Pročitaj moj res.
umetnost.115 nikolas,
> Pa je l' se to Nikolas vratio iz belog sveta? ciLa, hvala na lepom dočeku, moram da priznam da mi je od svega odavde Sezam (čitaj Sezamovci), uz par privatnih poznanstava, najviše nedostajao... O ostalom neka posluži podatak da sam o Šešeljevom hrvatstvu saznao u avionu na povratku i sablaznio sve putnike (i posadu) svojim višečasovnim smejanjem... Nažalost (?) tu sam samo privremeno, čim regulišem papire i još neke sitnice, idem... (ali, nadam se, ne i sa Sezama, bar ne zadugo) Zbog te privremenosti sam i pokušao da prođem inkognito... Ako koga interesuju utisci iz belog sveta, napisaću nešto za FORUM...
umetnost.117 drpr,
-> Pa ja o arhitekturi i pričam da bih izbegao temu ljudi u -> Beogradu. Iako o jednom delu stanovnika Beograda imam -> najbolje moguće mišljenje, katastrofalna je činjenica da oni -> predstavljaju najviše 20% Beograđanja. Ostalo je ona -> smrdljiva stoka koja se može videti po pijacama i GSB-u, kao -> i devizari, šverceri, trenerkaši, Cigani. Sve u svemu face -> koje bi podjednako dobro funkcionisale i na gradskim ulicama -> i u septičkoj jami. Naravno ,ja se sa tobom slažem i dodajem da sam uspeo da tih 20% bude 100% društva u kojem se krećem, za ostale ne brinem previše i pokušavam da ih izbegnem (jedino nekad moram kod švercera da kupim cigare :))) i sebi kažem ko ime ... mater, ja živim svoj život a oni nek me samo obilaze i dosad pravo da ti kažem uspeva, manje obraćam pažnju na njih te i oni na mene :) cope
umetnost.118 drpr,
-> Ovo sa dušom je zanimljivo. -> Kako ćeš Ti jednom Bečliji (za čiji grad, proizlazi, da nema -> dušu) dokazati da je Beograd "duševniji"? Naravno da nećeš moći jer mislim da je to lični utisak, prizilazi iz ličnih iskustava koje si proživeo u jednom gradu i mislim da je to najvažnije. Ok. može Beč da bude lep grad (mislim na arhitekturu) ali zbog toga ne bih odlučio da se tamo preselim, jer kad pogledam te građevine 100 put sve će mi to biti već poznato, što se kaže "normalno". cope
umetnost.119 drpr,
->│ gradove ovih dimenzija Beograd ima izuzetno mnogo zelenila. -> -> i tako treba i da ostane ! Znam da ovo pitanje nije baš za ovu conf ali kad smo blizu nek mi neko odgovori kratko: "Video sam da su u bulevaru preko puta ETF-a posekli većinu grana na drveću pa sad baš ružno izgleda, sad me zanima jer to da bi se drveće posle bolje razvijalo ili je nekom prodavcu zasmetala krošnja pa mu se ne vidi svetleća reklama ;( cope
umetnost.120 spantic,
> Kako ćeš Ti jednom Bečliji (za čiji grad, proizlazi, da > nema dušu) dokazati da je Beograd "duševniji"? Ja i nisam nigde tvrdio da imam tapiju na određivanje "dušavnosti" grada. Mada, to i nije tako loša ideja ako se da zaraditi :)) Naravno da je reč o nečijem subjektivnom utisku nekog grada. > Ja volim gradove u kojima se osećam prijatno iz bilo kog > razloga: društvo (poznanici), komunikativni ljudi, lepa > arhitektura ili znamenitosti, mesta za zabavu, šoping ili > nešto sasvim deseto. Zaista ne razumem te mistične pojmove > kao što je duša, valjda zato što nisam animista ;))). Pa, dobrim delom ih nabroja :) Mada za mene baš šoping i nije neko merilo, no dobro :)
umetnost.121 ladislavs,
> Nažalost (?) tu sam samo privremeno, čim regulišem papire i još neke > sitnice, idem... (ali, nadam se, ne i sa Sezama, bar ne zadugo) Pa onda, dobro nam došao, još bolje otišao ;). Ne zaboravi, bar, da širiš istinu po belom svetu :). ciLa.
umetnost.122 milan,
> Usput, razmislite malo kad je počelo totalno propadanje Beograda. To je > negde počelo krajem '87. Još nešto se desilo u isto vreme. Bio je (ako se > dobro sećam) oktobar mesec te godine... Ne sećaš se dobro, bio je septembar... ;)) Pl poz M
umetnost.123 kresof,
> čao mi je, nisi shvatio poentu... > P.S.: Pročitaj moj res. Znam da nisam shvatio poentu, ali nisam mogao da odolim:)). Pročitao sam ga ranije;). krešo
umetnost.124 nikolas,
> Ne zaboravi, bar, da širiš istinu po belom svetu :). Evo ti istine: Gondola u supermarketu gde stoje "zločinci, divljaci i silovatelji" je, nažalost, dobro (i prevashodno) snabdevena Srbima, kvalitetni smo, sjajan dizajn (pogledajte bilo kog bradatog četnika), a nismo skupi... Nemam moralnog prava da kažem išta loše o onima koji ulažu 100.000 $ u moje obrazovanje, bez obzira na sve, dok sam za svoju rođenu državu bio meso (citat iz usta žene jednog našeg političara) - kad se sve sabere i oduzme, manje je zlo biti mozak nego meso... (Izvinjavam se zbog gorčine.) Inače, otkako sam stigao, sve vreme se smejem (i povremeno plačem). Evo i zašto: 1. Šešelj - Hrvat 2. Arkan - ratni zločinac, proteran iz države u kojoj su "Arkanovi tigrovi" kult-pesma i kult-status 3. Silovana Muslimanka - rodila Crnče 4. Mitević - demokrata 5. Goran Milić - Veliki Hrvat 6. ... Ako sam nešto zaboravio, kažite, veoma ću se obradovati... (Zkr, ovo bi mogao biti i predlog za vic meseca. Uzgred, kako ismevati državu u vicevima, kad je ona takva da sama po sebi najbolji vic o sebi.) Uzgred, spisak raste svakog trenutka: upravo slušam o nekom društvu sa geslom "Samo Srpkinja Srbina spasava" (!), kojoj je šef... sorry, ne mogu da pričam, smučilo mi se. Još jedno pitanje, veoma ozbiljno: ko je ovde lud?
umetnost.125 veca,
>> je činjenica da oni predstavljaju najviše 20% Beograđanja. Ostalo >> je ona smrdljiva stoka koja se može videti po pijacama i GSB-u, kao >> i devizari, Toga ima svugde, u svakom gradu, negde više negde manje, ali ima. Ne- realno je za očekivati da se sa svima dobro slažeš i razumeš. žak mis- lim da bi to bilo katastrofalno! 20 % je sasvim OK. procenat.
umetnost.126 veca,
>> PS: Napomena - animizam je religija po kojoj sve u prirodi ima >> svoju dušu. Au, zar nas toliko potcenjuješ?!
umetnost.127 inesic,
> Sarajevo, Vukovar... (jedinstveni umetnički > eksperiment...) Pohvaljujem tvoj smisao za crni humor .)
umetnost.128 ladislavs,
Spantic (umetnost 4.105)> Zavisi. Meni je važnije da li grad >ima dušu nego da li je > nalickan. A Beograd volim jer je ima. Zato volim i Prag ( > najlepši grad Evrope :) i Moskvu ( pa među ružnijima je > :), Sant Petersburg, Krakov... > A ne volim Beč ( nema veze sa politikom i arhitekturom :), > Berlin još par njih. Spantic (umetnost 4.120)> Ja i nisam nigde tvrdio da imam >tapiju na određivanje "dušavnosti" grada. A od koga si onda čuo da Beograd ima, a Beč nema "dušu"? ciLa.
umetnost.129 ladislavs,
> je činjenica da oni predstavljaju najviše 20% Beograđanja. > Ostalo je ona smrdljiva stoka koja se može videti po > pijacama i GSB-u, kao i devizari, šverceri, trenerkaši, > Cigani. Sve u svemu face koje bi podjednako dobro Smanji malo doživljaj, bar što se tiče poslednje grupe: može svakako da se protumači. Ovo zaista govorim dobronamerno, jer takve izjave mogu da zabole. Uvek kad tako nešto čujem, pomislim da i mene neko u nekoj "kulturnijoj" sredini može tako da generalizuje. Oni koji od njih ne valjaju, već su obuhvaćeni u prve tri grupe i to je valjda dovoljno. ciLa. PS: Devizare i trenerkaše nemam nameru da branim ;), oni će da se marginalizuju, ako (ikada) postanemo normalna zemlja.
umetnost.130 ladislavs,
─> Još jedno pitanje, veoma ozbiljno: ko je ovde lud? Svi smo mi pomalo ... ;>. ciLa.
umetnost.131 ladislavs,
> Au, zar nas toliko potcenjuješ?! Pa bolje to nego da precenjujem ;). Vide li šta uradi demokratska opozicija precenjujući narod ;>. Sorry, neće se ponoviti. ciLa. PS: Totemizam je religija po kojoj je neki objekat (obično životinja) u mističnom odnosu sa određenom grupom ljudi ;).
umetnost.132 inesic,
> Još jedno pitanje, veoma ozbiljno: ko je ovde lud? Ono drugo pitanje - ko je zbunjen - bolje nemoj da postavljaš.
umetnost.133 spantic,
> sad me zanima jer to da bi se drveće posle bolje razvijalo Evo ti odgovor moje majke koja je to bila magistrirala: "To se radi u slučajevima kada je neophodna regeneracija stabala, a to je zbog starosti stabala, povezano sa aerozagađenjem Bulevara i bolestima na gornjim delo- vima krošnje postalo neophodno".
umetnost.134 veca,
>> Još jedno pitanje, veoma ozbiljno: ko je ovde lud? Mislim da ih je teško nabrojati, mnogo ih je :(
umetnost.135 dr.grba,
Hi, there! Da malo skrenem temu. U jednoj drugoj konferenciji se vodila neka rasprava u kojoj je spomenuta rec "kic". Buduci da je ovde mesto da se prica nesto o tome, izazivam SEZAM na raspravu : STA JE KIC ? Da li je moguce povuci crtu? Da li je moguce lako odluciti sta je ono sto gledamo, slusamo, na bilo koji nacin konzumiramo pod firmom umetnickog ugodjaja? Da li kic, ma kako definisan, uopste ima neku vrednost, ili sama definicija iskljucuje takvu mogucnost? Setim se onog skolskog primera iz nekog udzbenika umetnosti, a to je Mona Liza na peskiru. Uzivo sam video i sapun "isklesan" u obliku Mikelandjelovog Davida... I stotinjak drugih bisera koje sam potisnuo negde, srecom, daleko... Setim se i jednog objasnjenja za fenomen grupe ABBA (u doba njihove aktuelnosti) : "...Obzirom da je ovo doba afirmacije kica, a strategija grupe predstavlja totalno koriscenje kica u vrhunskom obliku, to njihov uspeh nije nikakvo iznenadjenje..." (ovo nije citat, vec parafraza koju dobro pamtim) KIC : Teznja ka stvaranju lepog, bez obzira na metode. Dakle, napred, narode sezamovski. Priznajte, rasprava o lepoti gradova se pomalo vec izlizala. Ustvari, nije. Moze se govoriti o kicu u gradnji, zar ne? Mene najvise "odusevljavaju" oni selci sto kucnu fasadu implementiraju keramickim plocicama, pa im kuce lepo sjaje kao dobro oriban javni WC... yuk, yuk...(: Pozdrav, dr ÔpŰa WARNING!!! ALL DATA ON DRIVE C: WILL BE LOST! Proceed? (Y)es (N)o problem (A)bsolutely (W)hy not (D)on't even ask
umetnost.136 bbaja,
>|| Ne secas se dobro, bio je septembar... ;)) Jok ;) . Oktobar.
umetnost.137 ndragan,
/ mnoštvo radova i knjiga ove vrste, ovako nešto napisati ne svedoči / čak o Pavićevoj neobrazovanosti, nego o njegovom bezobrazluku. Meni se čini da je Pavić pisao nekakvu alternativnu ili barem apokrifnu istoriju, u kojoj ima mnogo stvari namerno ili nemarno netačnih, te da ih treba uzeti takve kakve jesu. U knjizi drže ona mesta koja su im namenjena, a da neko uzme priče iz Hazarskog rečnika za _činjenice_ koje bi negde upotrebio za dokazivanje ovog ili onog, e to bi već bilo neozbiljno. Uostalom, baš na kraju pomenute odrednice nabraja se literatura; zanima me i da li navedene knjige zaista postoje (ne bi me čudilo da ih je izmislio). Elem, napisati kako je bilo ili kako se snilo - bilo je stvar izbora.
umetnost.138 andrejl,
>│ čuta kaldrma + adekvatan drvored + adekvatno osvetljenje >│ (to su počeli da postavljaju, ali samo pet-šest bandera >│ :) Sad se setih i da se okolne ulice i haustori izdaju u lokale pa da "gazde" čiste okolo :) bye, andrejl
umetnost.139 mnikolic,
*** APEL *** Ovo je konferencija civilizacija, tema umetnost. Mislim da bi bilo lepo da se ovde ne razvija diskusija koja sa umetnošću nema nikakve veze. Ako nešto baš mora da se komentariše, postoji tema razno pa neka se diskusija prenese tamo. pozdrav, m.
umetnost.140 zokalezic,
Atelje 212 - repertoar za mart 93 Velika scena 1. Otac (1,4,11,12,21).3. 2. Svećar (2,29).3. 3. Očevi i oci (5,15,19,23).3. 4. Knjeginja iz Foli-Beržera (6*,7*,27*,28*).3. * - predstave u 17 i 20 h 5. Ujka Vanja (8,18).3. 6. Korešpodencija (9,25).3. 7. Iza kulisa (13*,14*,20*).3. * - predstave u 17 i 20 h 8. Mravlji metež (16,30).3. 9. Ofelija u ogledalu (17).3. 10. Boris Godunov (22).3. 11. Ukroćena goropad (26).3. 12. Milena u svetu muškaraca (31*).3. * - predstave u 18 i 21 h Mala scena 1. Iz života kišnih glista (1,2,4,5,28,29).3. 2. Moj dragi lažljivče (6,9,20,27).3. 3. Siroti mali hrčki (14,16,18,30).3. 4. Noć Tribada (26,27).3. Predstave na velikoj sceni počinju u 20:00 , a na maloj sceni u 20:30 Tel. blagajne 347-342 od 10-13 i 18-20 svaki dan osim srede
umetnost.141 zokalezic,
Zvezdara teatar - repertoar za mart 93 1. Grobljanska (7,12,13,18,27).3. 2. Đeneral Milan Nedić (3,10,15,22,30).3. 3. čivot Jovanov (1,8,11,21,23,29).3. 4. Urnebesna tragedija (2,6,14,19,28).3. 5. Kus petlić (25).3. 6. Mala (5,16,20,24).3. 7. Profesionalac (26).3. 8. Klaustrofobična komedija (17).3. Novosadska scena ( u Pozorištu mladih) 1. Grobljanska 20.3. 2. Đeneral Milan Nedić 31.3 3. čivot Jovanov 10.3. 4. Urnebesna tragedija 29.3. 5. Kus petlić 17. 6. Mala 27.3. Tel. blagajne 419-664 od 9-15 i 2 sata pre početka predstave , subotom i nedeljom od 11-13 i 2 sata pre početka predstave
umetnost.142 zokalezic,
Jugoslovensko Dramsko Pozorište - repertoar za mart 93 Velika scena 1. Devojka modre kose (2,9,18,20).3. 2. Pozorišne iluzije (3,6,12,14,28).3. 3. Razbojnici (4,25).3. 4. Plava ptica (5,6,7,15,31).3. 5. Vesele žene Vindzorske (10,16,28,30).3. 6. Bogojavljenska noć (11,21,23).3. 7. Hamlet (13,17,24).3. 8. Buba u uhu (14,27).3. 9. Bela kafa (19).3. 10. Narodni poslanik (26).3. Teatar Bojan Stupica 1. Ludi od ljubavi (2,10,25).3. 2. Velika auto trka (3,26).3. 3. Ne očajavajte nikad (4,11,17,21).3. 4. Mario i mađioničari (6,29).3. 5. žikaške perverzije (9,14,19,27,28).3. 6. Balade sa Zejtinlika (13,30).3. 7. 011 (14,24,28).3. 8. Hajde da se igramo (18,23).3. Pozorišni salon 1. Tri života Isidore Dankan (12).3. 2. Šopska ambasada (16,24).3. 3. čak ili pokornost (19,25).3. 4. Strah od letenja / Usamljena žena (20).3. 5. Milena iz Praga (23).3. 6. Laku noć, majko (26).3. Tel. blagajne 644-447 svaki dan od 10-13 i 17-20
umetnost.143 dr.grba,
>> nego o njegovom bezobrazluku. Profesore, molim Te kao brata, ne diraj mi Pavica. Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.144 dr.grba,
Mislim da sad teras mak na konac. Znam da Kikinda nije grad tipa soliterskih kompleksa, ali nesto ga ipak cini gradom. Koji ima svojih lepota i mana i ja ga puno volim. Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.145 dr.grba,
Kad spomenu Sombor... Kada sam prvi put video taj grad, bio sam zapanjen : - najpre kolicinom zelenila (: - pa onim neverovatnim smekom koji ne umem da opisem, ali zimski ekvivalent tog osecaja je miris karanfilica u kuvanom vinu (vid' poJezije!) (: - pa divnim kafanama (da li je ziv "Mali restoran"?) (: - pa lepim zgradama u onom zelenilu (: - pa onom ODVRATNOM BETONSKOM ROBNOM KUCOM izgradjenom usred neobarokne cetvrti, na uglu, puca pogled sa svih strana )))))))))))))))))))))))): Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.146 ladislavs,
Vcalic>> vreme. Bio je (ako se dobro sećam) oktobar mesec te Milan> Ne sećaš se dobro, bio je septembar... ;)) Ima zato ko beleži i pamti ;). ciLa.
umetnost.147 spantic,
> A od koga si onda čuo da Beograd ima, a Beč nema "dušu"? žuo? Pročitaj malo moje poruke. Ja sam u svim tim gradovima bio i to ne turistički, tako da dajem svoj lični utisak. Ako si u Beču bio, ti možeš izložiti svoj, sve ostalo je čisto kopiranje onog što se naziva "široko poznate laži" :)
umetnost.148 milan,
> Meni se čini da je Pavić pisao nekakvu alternativnu ili barem apokrifnu > istoriju, u kojoj ima mnogo stvari namerno ili nemarno netačnih, te da > ih treba uzeti takve kakve jesu. U knjizi drže ona mesta koja su im > namenjena, a da neko uzme priče iz Hazarskog rečnika za _činjenice_ koje > bi negde upotrebio za dokazivanje ovog ili onog, e to bi već bilo > neozbiljno. Uostalom, baš na kraju pomenute odrednice nabraja se > literatura; zanima me i da li navedene knjige zaista postoje (ne bi me > čudilo da ih je izmislio). Nije sporno autorovo pravo da koristi borhesovski metod. Istina, teorija književnosti će već reći, kada se furtutma napravljena oko ovog pisca smiri, koliko je bio snažan i da nije možda bio samo bleda senka originala. Nije u tome stvar. Ovde je "stvar iskliznula" na odsustvu dramaturške ubedljivosti. Kada Borhes piše TLon Ukbar Orbis Tertius, enciklopedija njegovog izmišljenog sveta je ubedljiva, priča se drži i osvaja. Ovde je autor previše blizu alegoriji - Hazari isuviše podsećaju na neke idealizovane Srbe - i samim tim utisak da ne zna ko je napravio ćirilicu postaje tim jači. Da je dobar pisac on bi prilikom redakcije - ako stvarno zna gde je pogrešio, a sumnjam - ovo promenio upravo zato što bi morao da bude svestan ovakve opasnosti. Kako to nije učinio ostaje mi samo jedan zaključak! Pl poz M P.S. Uzgred, Pavić vrvi od ovakvih brljotina.
umetnost.149 ndragan,
/ Naravno ,ja se sa tobom slažem i dodajem da sam uspeo da tih / 20% bude 100% društva u kojem se krećem, za ostale ne brinem Auu gde me nađe. Noćas sam sanjao da kod komšije nešto zidaju, pa majstor otpanjio narodnjake. Izleteo sam sav besan, pa uleteo unutra i počeo da prebrojavam koje sve kablove treba da premeštam da bih ga oduvao sa 2*40 vati s prozora... Grozno. Zaista, čisto se pitam kako mi uspeva da uredim svoj život tako da se ne srećem sa tom vrstom sveta. žak je i moj zidar bio nekakav intelektualac (ali zato njegovog radnika ne mogu da smislim).
umetnost.150 ndragan,
/ Ustvari, nije. Moze se govoriti o kicu u gradnji, zar ne? Mene najvise Ajd' seljaci. Uništeni su mental(itet)no, ostali su bez korena, pa su se dohvatili gradske arhitekture i imitiraju šta stignu, najčešće jedni druge. A šta ćemo sa modama u ozbiljnoj arhitekturi? Seća li se neko natur - betona? Pa onda plastificiranih fasada? Pa dođosmo i do staklenih piramida i piramidona. A ako krenemo unazad, veštački kamen na podovima od škola do menzi i terasa, pa tako redom. Maltene po dve-tri građevinske cake može da se pogodi godina gradnje. E sad neka me neko ubedi da nije 90% takvih ostvarenja kič. Na stranu to što te godine možda i nije bilo drugog materijala, što je izbor uličnih sijalica, podova, nameštaja i šta ti ga ja znam bio 'evo ti ga pa ga biraj', još uvek je u svakoj umetnosti (arhitektura se ubraja, zar ne) moguće ostvariti svašta bez obzira na ograničenja, ko ume. Da li bi odgovarala jedna poddefinicija kiča kao 'neostvarene umetnosti', ili bolje 'diletantske umetnosti'. Posmatram često u poslednje vreme kola, nameštaj, frizure i haljine iz '69-'72. Prepoznaju se iz aviona. Sve više mi se čini da nije bio problem u lošem imitiranju - originali su bili grozni. Geometrijske haljine, i pejton plejs frizure. Brrr.
umetnost.151 tigor,
>> KIC : Teznja ka stvaranju lepog, bez obzira na metode. Kič je fizička granica između potrebe i vrednosti stvaranja. Povlače je iskusni "geografi!"
umetnost.152 dragisak,
║ STA JE KIC ? Ja mislim da nema mnogo smisla pokušavati da se definiše tako nešto. Umetnost nije matematika. ║ Setim se onog skolskog primera iz nekog udzbenika umetnosti, a to je ║ Mona Liza na peskiru. Uzivo sam video i sapun "isklesan" u obliku ║ Mikelandjelovog Davida... I stotinjak drugih bisera koje sam ║ potisnuo negde, srecom, daleko... Mogli bi smo organizovati javno nadmetanje u najboljoj kičerici u gradu. Znaš ono: pozlaćena stilska garnitura, barok, kraj XX veka, proizvodnja Javor, Ivanjica; u izlogu Jugodrva pored Narodnog pozorišta, cena ******** :) ║ KIC : Teznja ka stvaranju lepog, bez obzira na metode. Ovo me potseti na definiciju umetnosti koju nam je diktirala učiteljica u osnovnoj školi. "Umetnost je čovekova potreba za lepim." Nekako mi se urezala u pamćenje. ;) Evo i filozofskog (mrakoljubnog, zofos - mrak, tama, na grčkom) pitanja. Zašto autoritarni režimi vole (volu :)) kič ?
umetnost.153 nikolas,
>> Meni se čini da je Pavić pisao nekakvu alternativnu ili barem >> apokrifnu istoriju, u kojoj ima mnogo stvari namerno ili >> nemarno netačnih, te da ih treba uzeti takve kakve jesu. > Ovde je "stvar iskliznula" na odsustvu dramaturške > ubedljivosti. > P.S. Uzgred, Pavić vrvi od ovakvih brljotina. Nisam bio u prilici da pratim vašu raspravu od početka, pa moram da priznam da ne vidim u čemu je spor. Stvar je na eksplicitnom nivou veoma prosta (da bi, naravno, odmah na sledećem sve to bilo prilično komplikovano): literarna vrednost jednog dela je nešto sasvim drugo od istoriografske vrednosti (pa je, recimo, Tolstoj izvrstan pisac i notorno loš istoričar); isto važi čak i za apokrifne (ili pseudo) istorije: ako nešto dobar apokrif, ne mora biti i dobra istorija (i obratno), dovoljno je samo da OSTAVLJA TAKAV UTISAK. Pa, pošto sam otkrio toplu vodu, da nastavim: > ne zna ko je napravio ćirilicu postaje tim jači Ovo bi, naravno, narušavalo utisak, i primedba bi bila sasvim na mestu... No, Pavić je ubacio pisca/izdavača (jel' beše Daubmanus?), koji to ne mora znati, pa je sada kriterijum "izazivanje utiska da je to knjiga koju bi mogao napisati neko negde oko 1690"; ergo, nepoznavanje gg. sv. Klimenta&Nauma nije greška, kao ni ostala kršenja "istorijske istine", (fuj!). Pravi problem je, naravno, što je, za razliku od Borhesovog(ih) svet(ov)a, cela priča pomalo tanka, neuverljiva, škripava, i, kako reče, dramaturški, dakle LITERARNO, neubedljiva (tu treba tući, tu boli :), istorijske pogreške su deo postupka; a i ličnost samog autora je bolje ostaviti po strani). Što se frtutme tiče, poznato mi je (iz priča) da je dotična knjiga bila književni događaj meseca u NY, ali je se danas niko skoro i ne seća (u ovo sam se lično uverio). Jer, sve što je Pavić posle toga objavio je, hm, bolje da ne kažem... (a nova knjiga bi obnovila sećanje na staru). > Istina, teorija književnosti će već reći, kada se furtutma > napravljena oko ovog pisca smiri, koliko je bio snažan i da > nije možda bio samo bleda senka originala. Frtutma se već smirila. Jeste li zadovoljni odgovorom? Pozdrav, n
umetnost.154 inesic,
> WARNING!!! > ALL DATA ON DRIVE C: WILL BE LOST! > Proceed? (Y)es (N)o problem (A)bsolutely (W)hy not (D)on't even ask Y Y Y \ Pa zašto neće da mi broji procente?
umetnost.155 andrejl,
>│ Ja i nisam nigde tvrdio da imam tapiju na određivanje >│ "dušavnosti" grada. Mada, to i nije tako loša ideja ako >│ se da zaraditi :)) >│ >│ Naravno da je reč o nečijem subjektivnom utisku nekog >│ grada. Mislim da se ne može reći nikako da grad nema dušu, već da neko nema dušu za taj grad :) bye, andrejl
umetnost.156 andrejl,
>│ centru, te sečenje bečkerečke ćuprije, mosta koji je >│ gradio (ili samo projektovao) Ajfel. A da, i ona glupost >│ sa Vasinim barama je isto dobra. Most (odn. konstrukcija leži na prostoru brodogradilišta i rđa li rđa ;( bye, andrejl
umetnost.157 milan,
> >> KIC : Teznja ka stvaranju lepog, bez obzira na metode. > > Kič je fizička granica između potrebe i vrednosti stvaranja. > Povlače je iskusni "geografi!" Hm! Sada primećujem da je ova prva poruka zapravo izazvala raspravu o problemu definisanja značenja reči "kič". Dakle, raspisuje se konkurs za značenje reči kič. Odgovori ne smeju biti duži od 1K, i moraju imati formu: KIž [tekst_dužine_do_jedan_kilobajt] Pl poz M P.S. Moj predlog: KIž, nem. kitsch=sjajno đubre, od dijalektološkog kitschen, tvorevina koja pretenduje da bude umetničko delo, ali to nije, sa ciljem da se dopadne široj publici. Obrazloženje (fakultativno): Tvorevina iliti artefakt koja se naziva kičem mora imati element pretendovanja na umetničko delo. Tako, na primer, loš novinski tekst koji ne pretenduje da je pripovetka ili priča se ne može nazvati kičem, on je naprosto loš novinski tekst. Takođe cilj - dopadanje široj publici - tj. razni oblici ukrašavanja i doterivanja koji bi "zadovoljili i zasenili" prostotu su takođe važan element jer roman ili slika koji su naprosto isprazni i/ili dosadni se takođe ne mogu nazvati kičem.
umetnost.158 milan,
> Frtutma se već smirila. Jeste li zadovoljni odgovorom? Veoma! :) Pl poz M
umetnost.159 squsovac,
> Mislim da sad teras mak na konac. Znam da Kikinda nije > grad tipa soliterskih kompleksa, ali nesto ga ipak cini > gradom. Nisam konkretno mislio na Kikindu. žak nisam ni znao da si odatle. Jednostavno sam napisao da u Srbiji postoji Beograd i palanke, a u Vojvodini N.Sad, sela i varoši.
umetnost.160 tigor,
>> Mislim da se ne može reći nikako da grad nema dušu, već >> da neko nema dušu za taj grad :) ili pravilnije... obostrano bezdušništvo! :)
umetnost.162 balinda,
>> Ja sam u svim tim gradovima bio i to ne turistički, tako da >> dajem svoj lični utisak. Ako si u Beču bio, ti možeš izložiti >> svoj, sve ostalo je čisto kopiranje onog što se naziva >> "široko poznate laži" :) Upravo je zato i interesanto da pronalaziš takvu razliku između dva grada koji su, u arhitektonskom smislu, i veoma slični. Stari deo Beograda nije ništa drugo do runinirana i osakaćena, jeftinija verzija Beča. Ovome se ne treba previše ni čuditi; decenijama je naš uzor bio upravo Beč; tamo su se naši ljudi školovali i opšte život u Beču smatran je uzornim. Istina je da je u ponečemu, pogotovo u stambenoj arhitekturi, stari Beograd imao i svoje poseban (može biti čak i bolji?) stil, ali to nije sada tema razgovora, ako treba....? Takođe se teško može pravdati da je tzv. "duša grada" ovde veća nego tamo ili bilo gde. Zašto je to i teško tvrditi i teško osporiti? Zato što pojam nismo dovoljno omeđili. Za svetski grad, čijim su ulicama vekovima prolazili i velikani planetarnog značaja, teško da se može reći da nema svoju dušu. O, još kako je ima. Istorija tog grada oseća se gotovo na svakom ćošku. Doduše, razumem da je "svoje", nekako bliže i draže, ali to onda nema veze sa objektivnošću.
umetnost.164 todorp,
> betona? Pa onda plastificiranih fasada? Pa dodosmo i do staklenih > piramida i piramidona. A ako krenemo unazad, vestacki kamen na podovima U svemu se slazem osim u staklu jer smatram da staklena zgrada moze veoma lepo da izgleda. A sto se tice piramida i piramidona prema njima sam rezervisan mada ima primera kad su dobro uklopljeni u ambient (ekstremni primer su staklene piramide ispred Luvra za koje mislim da su odlicno uklopljene). > Da li bi odgovarala jedna poddefinicija kica kao 'neostvarene > umetnosti', ili bolje 'diletantske umetnosti'. Ili jeftine umetnosti? Pozdrav od Todora.
umetnost.165 balinda,
>> Dakle, raspisuje se konkurs za značenje reči kič. Odgovori >> ne smeju biti duži od 1K, i moraju imati formu: >> KIž >> [tekst_dužine_do_jedan_kilobajt] U najboljem svetlu gledano, kič je odustvo razloga u umetničkoj produkciji. U najlošijem svetlu, to je odustvo umetnosti u razložnoj produkciji. :)))
umetnost.166 nikolas,
>>> Dakle, raspisuje se konkurs za značenje reči kič. Odgovori >>> ne smeju biti duži od 1K, i moraju imati formu: >>> KIž >>> Štekst_dužine_do_jedan_kilobajtĆ žini mi se da niko nije pomenuo to da je kič masovni proizvod, koji zadovoljava potrošačevu potrebu da poseduje "umetnost", tj. da izgleda da je poseduje...
umetnost.167 lanik,
>> Kad spomenu Sombor... >> Kada sam prvi put video taj grad, bio sam zapanjen : I ja - tamo sam služio vojsku :)) i mogu ti reći da nisam video sivljeg i sumornijeg grada od Sombor-a :) Još kad izadje 2000 vojnika, u gradu se sve "plavi"... Zezam se, možda grad i jeste lep, ali meni je zbog vojske ostao u prilično ružnoj uspomeni... --> Keyboard? How Quaint!
umetnost.168 ladislavs,
> žuo? Pročitaj malo moje poruke. Ja sam u svim tim > gradovima bio i to ne turistički, tako da dajem svoj lični > utisak. Ako si u Beču bio, ti možeš izložiti svoj, sve > ostalo je čisto kopiranje onog što se naziva "široko > poznate laži" :) Pa zaboga! Tim "čuo" nisam dovodio u sumnju da li si Ti video/doživeo navedene gradove, nego sam se zapitao na osnovu čega to jedan grad ima, a drugi nema "dušu". Baš taj deo je naveden u prethodnom citatu. >>A Beograd volim jer je ima. Zato volim i Prag ^^^^^^^^^^^^^^^^ ^^^^^^^^^^ >> A ne volim Beč ( nema veze sa politikom i arhitekturom ^^^^^^^^^^ naravno sada si pojasnio da je to TVOJ LIžNI utisak, te znači da grad za TEBE ima dušu, a nema neku apsolutnu dušu, dakle dolazimo do ishoda da naselja NEMAJU DUŠU, jer duša bi trebala da da bude ista i za Tebe i za mene i za Hansa i za ženga :). Ili treba drugačije definisati tu dušu. Kroz Beč sam zaista samo "protrčao": u centru sam video i lepih i ružnih građevina, al' zaista nemam nameru nekom da "prodajem" "široko poznate laži". Hvala na pitanju, Tvoje poruke sam pažljivo pročitao (hvala Bogu nisu kilometarske ;). U najgorem slučaju nisam bio dovoljno precizan, al' to je stoga što ne volim baš preterano da gnjavim ljude opširnim porukama. ciLa.
umetnost.169 zokalezic,
Beogradsko Dramsko pozorište - repertoar za mart Velika scena 1. Zapali me (1,2,9,12,18,24,31).3. 2. Dugo putovanje u jevropu (4,17).3. 3. Sedmorica protiv tebe (11,16,30.3. 4. Sabirni centar (13).3. 5. Poltron (14).3. 6. Harold i Mod (19).3. 7. Naši očevi (20,26).3. Nova scena 1. Dvorišna rasprodaja (3,7,17,23).3. 2. Kvartet (6).3. 3. Pismo/glava (10,28).3. 4. Povratak Don čuana (12,16).3. 5. Kaskader (19,21,27,31).3. 6. Srećni dani (26).3. Scena Kafana "Krst" 1. Happy night (5,11,18,27,30).3 Sve predstave na velikoj sceni počinju u 19:30 , na novoj sceni u 20:00 i na sceni "Krst" u 22:00. Telefon blagajne 423-686 od 10-13 i od 17-20
umetnost.170 zokalezic,
Narodno pozorište - repertoar za mart 93 Velika scena 1. Koštana (2,12,16).3. 2. Travijata (3).3. 3. čizela (4).3. 4. Kir Janja (5,14,15,19,23).3. 5. Atila (6).3. 6. Divlja patka (7,21,26).3. 7. Seme (9).3. 8. Slepi miš (10).3. 9. Labudovo jezero (11).3. 10. Boris Godunov (17,24).3. 11. Samson i Dalila (18).3. 12. Lučija od Lamermura (20).3. 13. Don Kihot (25).3. 14. Seviljski berberin (27).3. 15. Dama sa kamelijama (29,30).3. 16. Madam Baterflaj (31).3. Mala scena 1. Kako mogu da te čujem kad voda teče (2,10,25).3. 2. Nastasja Filipovna (3,18,31).3. 3. Play žehov (4,17,24).3. 4. žežnja pod brestovima (6,9,20,27).3. 5. Pat ili igra kraljeva (7,26).3. 6. Bes...konačno (12,28,).3. 7. Tužna je nedelja (14,21,30).3. 8. Staklena menažerija (16).3. 9. Bečlijka Omer-Paše Latasa (19).3. 10. Mrdanje-CARPE DIEM (23).3. Telefon blagajne 620-946 od 10 do početka predstave. Sve predstave na velikoj sceni počinju u 19 , a na maloj u 20 h.
umetnost.171 ladislavs,
> Dakle, raspisuje se konkurs za značenje reči kič. Odgovori > ne smeju biti duži od 1K, i moraju imati formu: > KIž > [tekst_dužine_do_jedan_kilobajt] Na žalost promašaj forme. Nikad od Tebe Kitsch-majstor ;). Šta je kič? Ono što pretenduje da nam se pretstavi kao umetnost, a niti postavlja neka pitanja, niti daje neke odgovore, niti budi neke emocije (osim onih koje bude, recimo, pijačne slike sa uplakanim balavcima ;). Po pravilu, podilazi ukusu (pod)prosečnog čoveka. Mene fascinira grandiozni staljinski neoklasicizam. Tipičan primer je VDNH u Moskvi: kopija Partenona - hramovi paganskih bogova napretka sa karijatidama u obliku seljanki sa srpovima i radnika sa čekićima, fuuuj. ciLa. PS: Ja sam ipak pogodio datu "kitsch" formu ;))).
umetnost.172 nikolas,
> Mene fascinira grandiozni staljinski neoklasicizam. Tipičan > primer je VDNH u Moskvi: kopija Partenona - hramovi paganskih > bogova napretka sa karijatidama u obliku seljanki sa srpovima i > radnika sa čekićima, fuuuj. E, to je nešto još gore od kiča: komunistička kopija istog... :)))
umetnost.173 dragisak,
║ KIž, nem. kitsch=sjajno đubre, od dijalektološkog kitschen, ║ tvorevina koja pretenduje da bude umetničko delo, ali ║ to nije, sa ciljem da se dopadne široj publici. Ova definicija ima jedan nedostatak, a to je nedefinisanost pojma umetničko delo. Razmišljajući o tome na kraju se dolazi do pojma dobrog ukusa. Šta je to dobar ukus ? Negde sam pročitao da je dobar ukus ono što razlikuje aristokratiju od 'pučanstva'. Vredi li u opšte raspravljati o ukusima ?
umetnost.174 ndragan,
/ - pa onom ODVRATNOM BETONSKOM ROBNOM KUCOM izgradjenom usred Robna kuća u Somboru se savršeno uklapa u svoju stranu trga - mislim na pijacu i devizne dilere.
umetnost.175 veca,
>> u opšte raspravljati o ukusima ? Naravno! Možda nešto naučimo jedni od drugih!
umetnost.176 ladislavs,
Dragisak>>> u opšte raspravljati o ukusima ? Veca> Naravno! > Možda nešto naučimo jedni od drugih! Slažem se. Dobar ukus se izgrađuje. Neobrazovan čovek nikada ne može da uživa u velikim umetničkim delima ako ih ne shvata. Ono: De gustibus non disputandum est ne vodi ničemu. ciLa.
umetnost.177 milan,
> Ova definicija ima jedan nedostatak, a to je nedefinisanost pojma > umetničko delo. Razmišljajući o tome na kraju se dolazi do pojma > dobrog ukusa. Šta je to dobar ukus ? Negde sam pročitao da je > dobar ukus ono što razlikuje aristokratiju od 'pučanstva'. Vredi li > u opšte raspravljati o ukusima ? Pa to je, uopšteno rečeno, nedostatak svake definicije! Naime definicije pojmova se i prave tako da se jedan pojam definiše pomoću drugih pojmova gde se, implicitno, podrazumeva da su ovi drugi jasni ili bar u rasprostranjenoj upotrebi. To pravilo pogotovu važi za tzv. normativne nauke - matematiku, lingvistiku, etiku i estetiku, koje se zasnivaju na nekim osnovnim pojmovima koji se ne definišu - broj, prava, tačka, skup, lepo, dobro, glas... E, sad', drugo je pitanje da li je "umetničko delo" osnovniji pojam od pojma "kič". Meni se čini da ipak jeste, pa sam takvu definiciju ponudio. žini mi se da se ne bi mogla ponuditi definicija kiča u kojoj se ne pominje pojam umetničkog dela tako da je, u tom smislu, definicija "na pravom putu". Naravno, može se raspravljati i o pojmu umetničkog dela ali onda ulazimo u vode meta-estetike (lingvisti!, da li se piše sa povlakom ili spojeno?), kao što se, recimo, o pojmu broja raspravlja u metamatematici (znam da se piše zajedno! ;)). Što se ukusa tiče, slažem se da o njima nema smisla raspravljati. Ne verujem da postoje različiti ukusi. Držim da postoje samo ukus i neukus! Pl poz M
umetnost.178 ndragan,
/ Most (odn. konstrukcija leži na prostoru brodogradilišta / i rđa li rđa ;( Leba ti? Mislio sam da je prodat u staro gvožđe. Možda bi nešto moglo da se učini, nek se makar postavi kod Motela ili umesto one glupe kifle kod čitnog Produkta... a za rđu je manji problem - izdržao je vek samo pod običnom farbom. Pustiću buvu svom odborniku.
umetnost.179 ndragan,
/ U svemu se slazem osim u staklu jer smatram da staklena zgrada moze / veoma lepo Može, naravno, kao i bilo šta drugo. Ali pogledaj bilo koju zgradu bilo koje bogatije firme rađenu u poslednjih godinu dana. Koliko njih _nema_ bar stakleno-ogledalski svod oko ulaza? Arhitekti su monomanijaci. Ili su koreni kiča u investitorima?
umetnost.180 ndragan,
/ dobrog ukusa. Šta je to dobar ukus ? Negde sam pročitao da je Dobar ukus se obično svodi na razlikovanje očiglednog kiča od bolje zapakovanog, s tim da se ovaj drugi smatra za umetnost.
umetnost.181 ndragan,
/ Znaš ono: pozlaćena stilska garnitura, barok, kraj XX veka, Analogno smo imali bračni krevet sa svetiljkama i radiom, fabrički naziv "Đžems Bond" (za one koji ne vide, DJzems), presvučen sintetičkim plišem. / Zašto autoritarni režimi vole (volu :)) kič ? Iluzija umetnosti u iluziji demokratije i blagostanja? P.S. Voledu.
umetnost.182 milan,
> Arhitekti su monomanijaci. Ili su koreni kiča u investitorima? Nema tu "ili" nego "i". Pl poz M
umetnost.183 dr.grba,
>> Pa zasto nece da mi broji procente? Requires DOS 7.0 or higher.
umetnost.184 dr.grba,
Moze se pricati i o razloznosti i o umetnosti kao takvoj. Ima ljudi koji provode vreme na suncanoj strani studentskog trga i koji ovu raspravu mogu da zapetljaju mnogo bolje. Sklon sam cinizmu i stoga sam prestao da obilazim galerije moderne umetnosti (ili kako se vec nazivaju ta mesta). Sve je pocelo jedne jeseni pre 5-6 godina. (Sada molim Novosadjane da mi pomognu u rekonstrukciji.) U galeriji ULUV u Bulevaru je bila montirana instalacija jednog beogradskog nazovi slikara. Ne "postavljena izlozba" - covek je insistirao na izrazu "montirana instalacija". Sticajem okolnosti, poznavao sam coveka, i sretao ga posredstvom zajednickih poznanika. Kada je jednom prilikom cuo da nekim poslom idem u Novi Sad, zamolio me da odnesem kesu da 5-6 kg skrunjenog kukuruza u galeriju ULUV, gde mu je montirana instalacija, da je predam tom-i-tom, da ima za guske. ZA GUSKE? Nisam hteo, nisu bila cista posla, a Beograd i Novi Sad nisu moja Kikinda, da nosim kukuruz ulicom u najlon kesi. Ali crv je proradio i ja odoh da vidim instalaciju... ... u teskom zadahu male prostorije imalo se sta videti. Na sred je bila postavljena zica za ograde u precniku od oko jednog metra, u kojoj su prebivale dve ili tri guske. Na zidu, na cetiri - pet veeeelikih platana, u sivo - plavim tonovima, bejahu dolepljena guscija pera sa ostacima koze guske sa krila (valjda covek nije znao da se pero moze iscupati), a vredne umetnicke ruke nisu zalile ni ogromne kolicine guscijih govana od kojih je implementirao nekakve 3D forme sve skupa sa perima i bojom. Naslov izl.. instalacije je bio nesto u stilu "Prevazidjenost forme kvazi sub pre pro tru svr anti spo prirode". Nekako se steklo da doticnog vise nisam sreo, sreca njegova i moja. I sad mi vi tamo nesto po konferenciji pisete da umetnost ne trpi klasifikacije, definicije, okvire... Vazno da trpi guscija govna. Svima koji su procitali ove redove, izvinjavam se na prostakluku. Ali, nekako, dajem sebi za pravo, ako su onom tipusu dali za pravo onaj dogadjaj u strogom centru Novog Sada... Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.185 dragisak,
║ Pa to je, uopšteno rečeno, nedostatak svake definicije! ║ Naime definicije pojmova se i prave tako da se jedan pojam ║ definiše pomoću drugih pojmova gde se, implicitno, podrazumeva da ║ su ovi drugi jasni ili bar u rasprostranjenoj upotrebi. To pravilo ║ pogotovu važi za tzv. normativne nauke - matematiku, lingvistiku, ║ etiku i estetiku, koje se zasnivaju na nekim osnovnim pojmovima ║ koji se ne definišu - broj, prava, tačka, skup, lepo, dobro, ║ glas... Slažem se, međutim treba imati na umu da je granica između kiča i umetnosti vrlo nejasna. Drugo, kič se uvek predstavlja kao umetnost. Zašto bi ga ljudi konzumirali ako ne zato što smatraju da se radi o umetnosti. Ja bih pre rekao da je kič sociološki pojam. Naprosto, kič je 'umetnost' narodnih masa. Ono što aristokratija smatra za 'umetnost' to jeste umetnost, ono što masa smatra za 'umetnost', e to je kič. Naravno, ovo je jako gruba podela. Apstraktne definicije kiča kao nečega što je suprotno od umetnosti jednostavno nije dovoljno određena.
umetnost.186 drazen,
>Ja bih pre rekao da je kic socioloski pojam. Naprosto, kic je 'umetnost' >narodnih masa. Ono sto aristokratija smatra za 'umetnost' to jeste umetnost, >ono sto masa smatra za 'umetnost', e to je kic. Naravno, ovo je jako gruba >podela. Apstraktne definicije kica kao necega sto je suprotno od umetnosti >jednostavno nije dovoljno odredena. Svojevremeno je jedan rektor BU pobijao Einsteinovu teoriju "jer je nijesu prihvatile siroke narodne mase". Zvuci apsurdno, ali ne manje apsurdno od tvrdnje da je kic ono sto masa smatra za umetnost. Osnovni kriterijum po kome se prepoznaje kic je nestazmera izmedju agresivnosti sa kojom se neka poruka promovise i emocionalnog ili vrednosnog siromastva same poruke. Samim tim uvek je jako ocigledno da kic sluzi za zaglupljivanje i izludjivanje masa, kao na pritisak podloznog medijuma. (Tu nastaje zabluda da je sve sto masa vidi kao umetnost kic.) Ova tehnika se ponekada koristi i za promovisanje "vrhunskih dela". Obrazac je sledeci: delo je snazno, a svako ko to ne vidi je emocionalni ili intelektualni bogalj. I ljudi se, kao u bajci "Carevo novo odelo", pretvaraju da vide nesto u praznini ocajnog daveza i trivijalnosti. (Uzmite samo primere filmova kao sto je "Stalker" ili knjiga kao sto je "Fukoovo klatno" ili savremene klasicne muzike.) I da zakljucim, braca Bajic nisu nista gori prodavci magle nego David Lynch, koji u filmu "Wild at Hart" mucene gledaoce, a i glumce, dva sata davi kretenskim scenama sa upaljacima i sibicama u gro planu. Pl poz D
umetnost.187 duke,
││ Analogno smo imali bračni krevet sa svetiljkama i radiom, fabrički ====== Ko ti gutn'o slovo "j"? :)­ Predlog Velikom Majstoru Moderatorske Lože Balindi: ko ulovi moderatora in flagranti dobija pravo besplatnog praćenja konferencije CIVILIZACIJA.x do isteka pretplate i 10% od moderatorske plate! Je l' može? Pozdrav, Vlado
umetnost.188 inesic,
> Requires DOS 7.0 or higher. Pu malera. A ja se ubih. Pa mogao je bar da prijavi vrong dos vržn.
umetnost.189 dragisak,
║ Svojevremeno je jedan rektor BU pobijao Einsteinovu teoriju ║ "jer je nijesu prihvatile siroke narodne mase". Zvuci apsurdno, ║ ali ne manje apsurdno od tvrdnje da je kic ono sto masa smatra ║ za umetnost. To je jedan pokušaj da se da neka upotrebljiva definicija kiča. žinjenica je da ocenu o tome šta je kič, a šta nije, ne donose 'narodne mase' nego neka kulturna elita (za razliku od nekulturne elite :) ). U umetnosti ne postoji demokratija. ║ daveza i trivijalnosti. (Uzmite samo primere filmova kao sto je ║ "Stalker" ili knjiga kao sto je "Fukoovo klatno" ili savremene ║ klasicne muzike.) Mislim da se, kad smo kod ovih primera, ne radi o kiču. Tu dolazimo do još jedne zavrzlame. Postavlja se pitanje, da li je svaki neuspeo pokušaj da se napravi umetničko delo - kič ? Ja mislim da nije. ║ I da zakljucim, braca Bajic nisu nista gori prodavci magle nego ║ David Lynch, koji u filmu "Wild at Hart" mucene gledaoce, a i ║ glumce, dva sata davi kretenskim scenama sa upaljacima i ║ sibicama u gro planu. Pa meni taj film i nije izgledao tako loše, a nemoj ni braću Bajić da mi diraš. ;)
umetnost.190 veca,
>> Pa meni taj film i nije izgledao tako loše, a nemoj ni braću Bajić >> da mi diraš. ;) Niste valjda braća? :)
umetnost.191 milan,
[drazen, 4.186] ║ daveza i trivijalnosti. (Uzmite samo primere filmova kao sto je ║ "Stalker" ili knjiga kao sto je "Fukoovo klatno" ili savremene ║ klasicne muzike.) [dragisak, 4.189] Mislim da se, kad smo kod ovih primera, ne radi o kiču. Tu dolazimo do još jedne zavrzlame. Postavlja se pitanje, da li je svaki neuspeo pokušaj da se napravi umetničko delo - kič ? Ja mislim da nije. I ja takođe. Bez obzira što se kič na intrasubjektivnom nivou razumeva kao "lažna umetnost", mislim da je, da bi pojam odgovarao ekstenziji koju ima kod većine koja nad njim razmišlja, potrebno dodati i pridev "pretenciozna". Tako, na primer, Kurjakove knjige niko neće shvatiti kao kič jer je po sredi osrednja ili loša publicistika. Sa druge strane dela pisca kome je "strepnja još uvek dublja od nade" stvorena u poslednje dve decenije su paradigma kiča, jer, recimo, jedno "Vreme smrti" jeste loša ali i pretenciozna knjiga koja strukturom a ne vrednošću pokušava da domaši "Rat i mir". Međutim - sad' sledi paradoksalni obrt ;) - upravo zato mislim da su Draženovi primeri dobro odabrani! Ograđujem se jedino od njegovog paušalnog "opaljivanja" po "savremenoj klasičnoj muzici". Ne samo zato što je pridevski sklop "savremena klasična" (savremena, ama klasična!?) besmislen - verovatno je mislio na "savremenu ozbiljnu (versus zabavna) muziku" - već što se jedna cela grana umetnosti ne može tako ocenjivati, a osim toga ocena ne stoji (Stravinski, Rahmanjinov, Prokofjev, Šostakovič, Šenberg, Britn, Kejdž, Glas,...) No, da se vratim temi. Zašto mislim da su primeri dobro odabrani. Upravo zato što se radi o pretencioznim i slabim delima, a baš takva dela treba da služe intelektualcima za postavljanje granica u estetici. Gondolu ili Ajfelovu kulu od špialtera koja stoji na šustikli koja prekriva televizor, ma koliko bili smešni i/ili tužni, ja zovem "malim kičom". Oni služe nekoj zlopatnoj babi da da boju svom turobnom životu. Estetski kriterijumi se grade na "velikom kiču" (Versaj, skoro ceo Beč, veći deo Moskve i Sankt Petersburga, malte ne cela barokna svetovna arhitektura, Rubensove slike). Poenta je što "veliki kič" mogu stvarati i veliki umetnici! I Tarkovski i pisac kome je "strepnja dublja od nade", pa čak i sam Tomas Man (idiotski razgovor Nafte i Setembrinija koji čini skoro trećinu Zauberberga) su povremeno klizali u kič, upravo onda kada su artificijelnošću ili hermetičnošću pokušavali da kompenzuju trenutke kada ih je napuštala snaga i dublji uvid u veličinu teme. Tek kada se sa njima "razračunamo", onda smo postavili estetiku na zdrave noge. Onda možemo i babi da oduzimamo gondolu iz Venecije od 300 lira ali, ja ipak ne bih učestvovao u tome. ;) Pl poz M P.S. [drazen, 4.186] ║ I da zakljucim, braca Bajic nisu nista gori prodavci magle nego ║ David Lynch, koji u filmu "Wild at Hart" mucene gledaoce, a i ║ glumce, dva sata davi kretenskim scenama sa upaljacima i ║ sibicama u gro planu. Braća Bajić su, na žalost ;), gori i.e. slabiji prodavci magle od Lynch-a (ali u pomenutom filmu, a ne u svim njegovim filmovima!) jer oni i ne prodaju nikakvu maglu već zabavu, istina slabog kvaliteta. Lynch je mnogo gori jer je apsolutno beskrupulozan. Takvu meru agresivnosti teško je naći u umetnosti. On više deluje kao komandant 101. vazdušnopokretne divizije.
umetnost.192 andrejl,
>│ Leba ti? Mislio sam da je prodat u staro gvožđe. Možda bi >│ nešto moglo da se učini, nek se makar postavi kod Motela >│ ili umesto one glupe kifle kod čitnog Produkta... a za >│ rđu je manji problem - izdržao je vek samo pod običnom >│ farbom. Pustiću buvu svom odborniku. Moj teča tvrdi da ga je video. Stvarno bi bilo lepo da ga negde metnu :) bye, andrejl
umetnost.193 jasicp,
Preporucujem Pozorisne iluzije, Voja Brajovic i ostali su sjajni a scenografija plus kostimi su za gledanje !!! Ponekad me po ponasanju glumci-omladinci podsete na Genija Zorana Radmilovica. Ajde, pozdrav , Djape.
umetnost.194 drazen,
[dragisak, 4.189] > Postavlja se pitanje, da li je svaki neuspeo pokusaj > da se napravi umetnicko delo - kic ? Ja mislim da nije. Naravno da nije. Poenta je da svaki nasilnicki pokusaj da se "napravi" umetnicko delo obavezno sklizne kic, i to mnogo opasniji i uocljiviji od nepretencioznih pokusaja ulicnih otimaca para. Opasnost od pretencioznog kica je i u tome sto autor a i krugovi oko njega cesto poveruju u vrednost siromasnog dela. (Dobar primer je "slepi putnik na brodu istorije", Galebu, koji je ubedio svoju blizu, a siru okolinu, da je veliki pisac patnje srpskog naroda, te da stoga u gigantskom delu treba traziti i odgovore.) [milan, 4.191] > Ne samo zato sto je pridevski sklop "savremena klasicna" >(savremena, ama klasicna!?) besmislen - verovatno je mislio na >"savremenu ozbiljnu (versus zabavna) muziku" - vec sto se jedna >cela grana umetnosti ne moze tako ocenjivati, a osim toga ocena >ne stoji (Stravinski, Rahmanjinov, Prokofjev, Sostakovic, >Senberg, Britn, Kejdz, Glas,...) Skromno muzikolosko znanje koje posedujem i povrsno druzenje sa ljudima te struke, je dovoljno da sam mnogo puta cuo da muzikolozi sa indignacijo odbijaju termim "ozbiljna" muzika, uz pitanje : "Koja je muzika neozbiljna". To je razlog zbog koga sam uporabio, inace kontradiktoran, pojam "savremena klasicna muzika". Pausalno opaljivanje po toj grani muzike je posledica mog dubokog uverenja (koje naravno moze biti i pogresno) da je danas bavljenje klasicnom (ozbiljnom?) muzikom slicno bavljenju istrazenom naucnom disciplinom, koja je nekada bila jako aktuelna i dala velike rezultate, ali su za savremenike u toj oblasti ostale samo mrvice i pobocne linije. U svakom slucaju pretencioznost kojom se pristupa klasicnom komponovanju sada ne moze da bude lisena pretencioznosti, a to neminovno vodi prema kicu. >Estetski kriterijumi se grade na "velikom kicu" (Versaj, skoro >ceo Bec, veci deo Moskve i Sankt Petersburga, malte ne cela >barokna svetovna arhitektura, Rubensove slike). Uvek me je progonila sledeca dilema glede srednje-evropske civilizacije i posebno Beca. Neosporno je da je ta kultura bila veliki snabdevac kica. Ali, taj nacin razmisljanja dao je, kao vrhunski svoj domet, Mozart torte (a i kugle). Mada formalno ne govorimo o oblasti umetnosti, mozemo samo da se zapitamo kako duh koji je prozveo tako negovani kolac na drugoj strani, u umetnosti, pokazuje zavidan stepen neukusa i kica. Indikativno je da je Mozart, tipicni primer srednje-evropske barokne civilizacije, bio mnogo ponosniji na svoje znanje igranja bilijara nego na muzicke sposbnosti. Pomenuti je naime bio apsolutni sampion Evrope u bilijaru. Pl poz D
umetnost.195 dr.grba,
>> "Carevo novo odelo", pretvaraju da vide nesto u praznini ocajnog >> daveza i trivijalnosti. (Uzmite samo primere filmova kao sto je >> "Stalker" ili knjiga kao sto je "Fukoovo klatno" ili savremene >> klasicne muzike.) Ubo si me u oko onim u zagradi. Priznajem, u pravu si kad kazes da se ljudi pretvaraju da ..., ali moram da ti kazem da postoji jedan propust u tvom vidjenju : ne radi se uvek samo o nuzno estetskom ili nuzno duhovnom potencijalu nekog dela. Postoji, mozda, nekakav iracionalni osecaj prijemcivosti ka nekom delu, bilo ono umetnicko ili nasilnicko. Spomenuo si "Stalkera" i "Fukoovo klatno". Sticajem okolnosti, video kaseta i knjiga su u mojoj polici jedno uz drugo. Oznaka police nije "davez" (to zavrsava u kanti), nego "izuzetno". Da ne davim objasnjenjima i obrazlozenjima, tek mislim da jednog autohtonog stvaraoca kao sto je Tarkovski mozes nazvati daviteljem tek ako razumes okolnosti u kojima je radio i u kojima je pokusavao da prenese neke svoje impresije gledaocu. U ovom momentu mi ne pada na pamet ama bas nijedan film koji je jaca metafora ljudske slabosti i nemoci, nego sto je to "Stalker". A zanatski je perfektan kako samo ruski film to moze biti. Sam Tarkovski je tvrdio da ce morati film usporiti sto vise, jer je "brzina price", ili kako se vec izrazio, po njegovom misljenju najjace oruzje za manipulaciju gledaocem. Secajuci se "Indijane Dzonsa", verovatno je bio u pravu. Veoma mi je zao, ali film dosad nisam gledao na platnu. Nadam se kad-tad (HEJ, u Kikindi ove nedelje u bioskopu "Doktor Zivago" i "Prohujalo sa vihorom" !!!!!), mozda se povampiri neka traka... Umberto Eko je ipak filozof i bibliomanijak (u pozitivnom smislu), pa tek onda pisac. Sam je obrazlozio pisanje "Fukoovog klatna" kao eksperiment da jednu pricu provuce kroz formu Tore, Prve knjige. Izjavio je da je za pisanje ove knjige konsultovao 2000 drugih, (verovatno da bi nas sve podavio...:) i da je morao sve da stavi u okvir kriminalisticke price, koju obozava kao knjizevnu formu. Kada se sabere i cinjenica da je Eko jedan od najvecih svetskih eksperata za stare knjige, i da je profesor semiotike na tamo nekom univerzitetu, nije cudo sto "Fukoovo klatno" izgleda kako izgleda. Priznajem, bilo mi je tesko da procitam knjigu (a tebi?), ali da je utisak, koji uvek preostane kad zaklopim korice neke knjige, bio mozda najjaci u mojoj citalackoj karijeri. Ne dajem ni pet para za kritike po nekim medijima, po kojoj je knjiga davez. Svi ti ljudi, ako im je dosadno, neka kupuju knjige iz edicije "Odaberi svoju pustolovinu", to im nece biti davez. Eto, ipak sam se raspisao, ali kao sto rekoh, ubo si me u oko. Ne ljuti se sto mislim da si pogresio, ne smatram da zastupam generalno misljenje, ali voleo bih kad bi argumentovao situacije u kojima prozivas neka konkretna dela. Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.196 dr.grba,
>> Pu malera. A ja se ubih. Pa mogao je bar da prijavi vrong dos vrzn. Pa napravi BAT fajl, ispitaj errorlevel <> 0, i bubni poruku by yourself (: Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.197 ndragan,
/││ Analogno smo imali bračni krevet sa svetiljkama i radiom, fabrički / Ko ti gutn'o slovo "j"? :)­ Učio sam da se J ubacuje samo unastavke tipa -ija, inače ne. Dakle: radio, radija, radiju (vidi, vidi), radijski (?), radiom. Hm, izgleda da je i na -iju. Šta kažu knjige starostavne?
umetnost.198 ndragan,
/ daveza i trivijalnosti. (Uzmite samo primere filmova kao sto je / "Stalker" ili knjiga kao sto je "Fukoovo klatno" ili savremene Za "Fukoovo klatno" se slažem, to je dobra igrarija na granici umetnosti, više esej o mogućem uvrtanju stvarnosti nego roman. "The best of" tamo nekih zapadnih kompleksa. Kod "Stalkera" je stvar malo složenija. Naviknuti da od malena gledamo američke filmove, navikli smo i na holivudski filmski jezik. Kompletna francuska filmska gramatika (koja je, po meni, neprimerena filmu) je skoro đuture zaboravljena - film u potpunosti urađen po njoj bio bi veoma nerazumljiv današnjoj publici. Rusi su, uglavnom izbegavši holivudski uticaj (osim u ratnim filmovima), razvili poprilično različit jezik, teško čitljiv za 'normalnog' gledaoca. Pravo da rečem, i ja sam neke stvari ukapirao tek iz drugog gledanja. Oni silni kadrovi sa vodom koja teče preko ekrana i nosi civilizacijsko đubre imaju i te kako smisla. Tarkovski nije popustio tezi o montaži atrakcija, nije se trudio da u svakom kadru mora nešto da se događa. Kad je složio situaciju, postigao napetost, ostavio je i lica i gledaoce da se malo krčkaju. Uostalom, putovanje u podsvest baš i ne liči na akcioni film. Problem koji postavljaš svakako ima razloga da raspravimo. Po meni, odnosi se na čitavu klasu dela za koja se možemo pitati 'da li je to umetnost'. žak ni kriterijum poruke (ima-nema) nije pouzdan. Poruka može biti neizreciva, estetska, vizuelna (Linčove šibice), sadržana u formi a ne u radnji, i tako dalje i tako dalje. Takođe ima dosta umetnika koji od kiča uspevaju da naprave umetnost, izvrćući ga.
umetnost.199 dragisak,
║>> Pa meni taj film i nije izgledao tako loše, a nemoj ni braću Bajić ║>> da mi diraš. ;) ║ ║ Niste valjda braća? :) Što 'valjda' ? Pa zar je loše biti brat braći Bajić ? :)
umetnost.200 dragisak,
║ I ja takođe. Bez obzira što se kič na intrasubjektivnom ║ nivou razumeva kao "lažna umetnost", mislim da je, da bi pojam ║ odgovarao ekstenziji koju ima kod većine koja nad njim ║ razmišlja, potrebno dodati i pridev "pretenciozna". Tako, na Ne bih se složio da je pretencioznost svojstvo kiča, barem ne neko važno svojstvo. Pretencioznost uglavnom ide uz neuspelu 'pravu umetnost'. Tu bi se složio sa tobom i draženom oko datih primera (sem, naravno, braće Bajić :)) ali uz napomenu da se tu u glavnom ne radi o kiču, već o pretencioznim delima. Po mom mišljenju osobina kiča je da je lep. Cilj svakog kič-majstora je da kod uživaoca stvori dojam lepote, odnosno, da preda pozitivnu poruku. Uplakano dete sa suzicom u oku u izlogu staklorezačke radnje je dobar primer. Lepi, uplakani, dečkić kod prosečnog (sredovečnog?) gledaoca budi roditeljske instinkte, dakle nešto pozitivno. Slično se može reći i za Rubensove slike. Bucmaste, rozikaste žene na njegovim slikama treba (valjda) da odaju utisak blagostanja, zdravlja, sreće. Negde sam pročitao da sva ta golotinja na renesansnim i kasnijim slikama, u svoje vreme, nije imala nikakvu erotsku konotaciju. Sa druge strane, umetnost ne mora da zrači pozitivnom porukom, čak smatram da umetničko delo ne mora u opšte da ima poruku. Da rezimiram. Kič je uvek lep dok umetnost ne mora biti. Kič uvek ima za cilj da kod konzumenta probudi prijatna osećanja, umetnost može da bude mračna i neprijatna. dragisak P.S. Uh, najzad da se izvalim u mojoj novoj baroknoj fotelji i na miru odslušam najnoviju božanstvenu adaptaciju srpske duhovne muzike u izvođenju maestralnog hora JNA dok gledam predivnu sliku renomiranog domaćeg slikara Tapija ...
umetnost.201 drazen,
>Da ne davim objasnjenjima i obrazlozenjima, tek mislim da jednog >autohtonog stvaraoca kao sto je Tarkovski mozes nazvati >daviteljem tek ako razumes okolnosti u kojima je radio i u >kojima je pokusavao da prenese neke svoje impresije gledaocu. Recimo da se slazem sa visokom ocenom Tarkovskog kao reditelja, bar u ranijoj fazi, do Rubljova. Ali, okolnosti ne opravdavaju reditelja filmova koji, umesto filmova, pravi nekakve price sa slikanjem, u kojim je dramaturski zaplet verbalisti izrazen, (ponekad i zacinjen naravoucenijem). To naprosto ne spada u filmski izraz, i mozda se nekome i svidja, ali naprosto nije film. Takvo delo postaje kic jer smisao nalazi u nefilmskim dramaturskim zahvatima, spekulativnog i verbalistickog tipa, sto potuno odudara od sustine medija. >Umberto Eko je ipak filozof i bibliomanijak (u pozitivnom smislu), pa tek >onda pisac.Sam je obrazlozio pisanje "Fukoovog klatna" kao eksperiment da >jednu pricu provuce kroz formu Tore, Prve knjige. Umberto Eko je slican slucaj. "Ime ruze" je izvanredna knjiga, prepuna doslovnih replika iz knjiga Conana Doyla, duhovitog poigravanja zanra kriminalistickog romana i srednjevekovnih politickih igara iza zidina franjevackog manastira. Ali, dok sam citao ovu knjigu, padalo mi je napamet, da ce sledece delo morati da bude nesto sasvim drugacije ili davez. Na nesrecu ispalo je ovo drugo. Eko je izasao iz domena romana, cak i analiticnog, i usao na teren stila pisanja naucnih radova, sa unapred zadatom formom, tako da likovi (kojih je malo manje nego beskonacno) prate na pocetku definisan okvir. > Priznajem, bilo mi je tesko da procitam knjigu (a tebi?) Posle pedesetak strana sam shvatio da nemam ni jedan zdrav razlog da se izlazem nesnosnom mucenju, te sam batalio stvar. (Moram da priznam da je utisku doprineo i odvratan prevod nepoznatog Croate.) Pl poz D
umetnost.202 drazen,
>Tarkovski nije popustio tezi o montazi atrakcija, nije se >trudio da u svakom kadru mora nesto da se dogada. U tom slucaju kadar je nepotreban. >Uostalom, putovanje u podsvest bas i ne lici na akcioni film. Moralo bi da lici i na triler i na erotski film, protiv cega nemam nista, ali ovo je zamisljeno kao putovanje u kolektivno nesvesno, zacinjeno jungovstinama, sto je samo ljigavo malogradjansko sklanjanje pogleda u stranu. >Takode ima dosta umetnika koji od kica uspevaju da naprave >umetnost, izvrcuci ga. Tu se apsolutno slazemo. Jedan od takvih je Kundera, sa izuzetkom knjige "Nepodnosljiva lakoca postojanja" (ovde ce' se jave astralni da napadaju predmetnog cepaca nebeskog naroda), ili Bunjuel, bez izuzetka. Pl poz D
umetnost.203 milan,
> Skromno muzikolosko znanje koje posedujem i povrsno druzenje sa > ljudima te struke, je dovoljno da sam mnogo puta cuo da > muzikolozi sa indignacijo odbijaju termim "ozbiljna" muzika, uz > pitanje : "Koja je muzika neozbiljna". To je razlog zbog koga > sam uporabio, inace kontradiktoran, pojam "savremena klasicna > muzika".................................................. Ovo nije semantički problem već problem kolektivne psihologije tzv muzikologa. Do skoro sam mislio da je jedino zanimljivo pitanje u muzikologiji, pitanje kako se pravi ženski rod od "muzikolog" a sada vidim da si otvorio i novo. Pa lepo. To što su oni iskompleksirani nije razlog da, što bi rekli Hrvati, "ih se pusti" da brljaju po terminologiji. Termin "klasična" ima dva značenja: (1) antički i (2) opšte prihvaćena vrednost. Jasno je da "savremena klasična muzika" ne potpada ni pod jedno od dva moguća značenja. Ja sam ponudio termin "ozbiljna" u smislu: nasuprot "zabavnoj". Ovde se, kao i u mnogim podelama ne insistira na komplementarnosti nego na polarnosti. Polarno "hladno valjanim čelicima" su "vruće valjani čelici" a ne "nehladno" ili "mlako". To što su muzikolozi najčešće intelektualni bogalji je drugo pitanje. Uostalom, ako im se ne sviđa izraz "ozbiljna" neka ponude neki drugi a ne pogrešan! Na kraju, neozbiljna muzika takođe može postojati i izraz je sasvim legitiman! > Pausalno opaljivanje po toj grani muzike je posledica > mog dubokog uverenja (koje naravno moze biti i pogresno) da je > danas bavljenje klasicnom (ozbiljnom?) muzikom slicno bavljenju > istrazenom naucnom disciplinom, koja je nekada bila jako > aktuelna i dala velike rezultate, ali su za savremenike u toj > oblasti ostale samo mrvice i pobocne linije. U svakom slucaju > pretencioznost kojom se pristupa klasicnom komponovanju sada ne > moze da bude lisena pretencioznosti, a to neminovno vodi prema > kicu. Nešto si "nab'o" ali se ga ne valja porediti sa završenom naučnom disciplinom. Glavna razlika između nauke i umetnosti je u tome što nauka ima tzv. "kumulativni tok". Naime sredstva i metodi nauke se sistematski nadograđuju na prethodne epohe. Baviti se naukom na način Galileja danas je naprosto besmisleno. U tom smislu postoje nauke koje dostignu svoj kraj jer istraže ceo predmet (Mehanika, Analitička geometrija, Trigonometrija). Za umetnost je to nemoguće reći jer izvesna sredstva i predmeti interesovanja ulaze i opet izlaze iz sfere interesovanja i stvaranja. Postoje, tako, epohe u kojima je likovna umetnost bila vrhunska a muzika ništavna (Renesansa) kao i obratno (Barok). Sadašnja epoha je očigledno epoha performansa i vizuelnih umetnosti, muzika je nekako u zapećku. To, naravno ne znači da se za sto godina slika neće promeniti. E, kada smo raspravili "metodološku" stranu onda je i jasno da jesi i gde jesi u pravu. Pretencioznost u jednoj umetnosti koja je u ovoj epohi ili slaba ili senzibilitetu epohe neodgovarajuća je zaista put ka kiču. Uostalom, sva je prilika da će od posleratne muzike sledećim generacijama ostati mnogo više dela roka i džeza nego "savremene ozbiljno-klasične umetnosti". > Uvek me je progonila sledeca dilema glede srednje-evropske > civilizacije i posebno Beca. Neosporno je da je ta kultura > bila veliki snabdevac kica. Ali, taj nacin razmisljanja dao je, > kao vrhunski svoj domet, Mozart torte (a i kugle). Mada formalno > ne govorimo o oblasti umetnosti, mozemo samo da se zapitamo kako > duh koji je prozveo tako negovani kolac na drugoj strani, u > umetnosti, pokazuje zavidan stepen neukusa i kica. > > Indikativno je da je Mozart, tipicni primer srednje-evropske > barokne civilizacije, bio mnogo ponosniji na svoje znanje > igranja bilijara nego na muzicke sposbnosti. Pomenuti je naime > bio apsolutni sampion Evrope u bilijaru. Mimo Mozart kugli, koje su, sva je prilika, najveće dostignuće koje je austrijska (ne cela srednje-evropska to je ipak malo šire - recimo mađarski gulaš i švajcarska čokolada) civilizacija dala svetu, Mozart je napravio i nekoliko sasvim pristojnih kompozicija (Rekvijem, zatim Linz, Prag i Jupiter simfonije, koncerti za limene duvače i neki klavirski koncerti). Druga je stvar što je imentovani bio sklon (ili parama nateran?) hiperprodukciji svega i svačega što je neminovno kotrljalo u kič. Međutim ceo Barok je takav; Hajdn, Hendl, Vivaldi pa i sam Bach su napisali gomile đubreta. Tek od Betovena počinje stvaranje "imidža" samosvojnog umetnika koji stvara samo kada hoće i kada je inspirisan. Zato se Betovenov opus završava pre broja 150 (mada su, istina, to većinom po obimu velika dela) a Mozart i Bach imaju neke brojeve koji se vrte (ako se ne varam) oko 1000 i kusur! Istina, to nije bilo džabe. Dok su barokni muzičari plivali u lovi, većine Betovenove prepiske se sastoji u kuknjavi oko love. Šta ćeš, život! Pl poz M P.S. A propos brige o "vrhunskom kolaču" versus "zavidnom stepenu neukusa i kiča" u K und K monarhiji, koju Musil od milošte zove Kakanija, dilema ti je lažna. Kakanija je napravila i neopevane odvratnosti u kulinarstvu - pivo sa voćnim sokom, kobasice u slatkom kupusu i još koješta. Tako je i siroma' Mozart morao da napiše koješta da bi se stiglo do kugle. Bogata zemlja, prelivalo se, pa je bilo i mnogo redundancija.
umetnost.204 milan,
> Kod "Stalkera" je stvar malo složenija. Naviknuti da od malena gledamo > američke filmove, navikli smo i na holivudski filmski jezik. Kompletna > francuska filmska gramatika (koja je, po meni, neprimerena filmu) je > skoro đuture zaboravljena - film u potpunosti urađen po njoj bio bi > veoma nerazumljiv današnjoj publici. Rusi su, uglavnom izbegavši > holivudski uticaj (osim u ratnim filmovima), razvili poprilično različit > jezik, teško čitljiv za 'normalnog' gledaoca. > > Pravo da rečem, i ja sam neke stvari ukapirao tek iz drugog gledanja. > Oni silni kadrovi sa vodom koja teče preko ekrana i nosi civilizacijsko > đubre imaju i te kako smisla. Tarkovski nije popustio tezi o montaži > atrakcija, nije se trudio da u svakom kadru mora nešto da se događa. Kad > je složio situaciju, postigao napetost, ostavio je i lica i gledaoce da > se malo krčkaju. Uostalom, putovanje u podsvest baš i ne liči na akcioni > film. Posle dr.grbe koji je, istina, spasavao i "Fukoovo klatno" i "Stalkera", a ti ipak i samo potonjeg, evo još jednog prečanina. Šta je to? U'vatila vas prečanska melanholija, a? Kako ono beše, Vuk Isakovič se pokrije medveđom bundom, legne pod kola sa arnjevima i sanja o ruskoj ravnici. Ko da i Panonska nije ista. Citat koji sam uzeo iz tvog priloga je malo poduži jer je i "Stalker" vala podugačak. Ova rasprava se postepeno otima od kontrole. Da podsetim, počela je od definicije pojma "kič" da bi se preko primera koje je Dražen navodio svela na raspravu o vrednosti pojedinog dela "neodvisno" od teme. Ovde je na tapetu ne samo da li je "Stalker" delo koje ima umetničku vrednost već da li je i povrh svega kič. E, pa, držim da jeste. Taj film je kič kaogod što je to i "Labuđe jezero" bez obzira što potonje ima ne malo dobre muzike (bar jedno pola sata od tri kol'ko traje) a bogami i balerine izgledaju sasvim dobro. "Labuđe jezero" sam odabrao više zbog toga što su žajkovski i Tarkovski zemljaci. Tarkovskog je bolje porediti sa Vagnerovim operama - petnaest minuta genijalnosti umućeno u pet sati albertijanskih basova. To je čovek koji očigledno ili ne razume medij u kome radi ili se prema njemu odnosi sa nipodaštavanjem i pretencioznošću operske primadone. Da prvo nije tačno svedoče "Ivanovo detinjstvo" i "Rubljov" te je prema tome drugo po sredi. Agresija na medij u cilju trpanja literarnih sadržaja složene a sumnjive intelektualnosti edabi se zasenila prostota. Pravi ruski kič! Da je napisao knjigu videlo bi se da je to potanje delce al' kad' se strpa u film deluje gromopucatelno. Filmovi traju 100 (normalni) do 200 (ruski) minuta i u njih se investira neki umetnički angažman koji bi se, možda, najbolje mogao definisati sintagmom "asocijativna naracija". Gledalac za to vreme ne može da sklopi knjigu, porazmisli o tome "Što je pjesnik htio da reče" niti pak da razmatra neku duboku slojevitost. U filmu se računa na njegov senzibilitet i slikovno mišljenje. Ono što se u sliku me nože staviti ne mogu ni da izmudruju glumci niti će pomoći da Godar preko celog ekrana opaljuje tekst. Zna to Tarkovski veoma dobro, ali on namerno stvara kvaziliterarnu napetost kroz ceo film edabi gledaocu nabio kompleks niže vrednosti jer tobož "ne razume" svu dubinu genijalnog filma. Dakle, svi elementi kiča su tu. Pl poz M
umetnost.205 milan,
> Ne bih se složio da je pretencioznost svojstvo kiča, barem ne neko > važno svojstvo. Pretencioznost uglavnom ide uz neuspelu 'pravu umetnost'. > Tu bi se složio sa tobom i draženom oko datih primera (sem, naravno, > braće Bajić :)) ali uz napomenu da se tu u glavnom ne radi o kiču, već > o pretencioznim delima. > > Po mom mišljenju osobina kiča je da je lep. Cilj svakog kič-majstora je > da kod uživaoca stvori dojam lepote, odnosno, da preda pozitivnu poruku. > Uplakano dete sa suzicom u oku u izlogu staklorezačke radnje je > dobar primer. Lepi, uplakani, dečkić kod prosečnog (sredovečnog?) > gledaoca budi roditeljske instinkte, dakle nešto pozitivno. Ovo je ipak pokušaj redefinicije pojma "kič" ili njegovog semantičkog pomaka, bar kako ja razumevam taj pojam. Ova tvoja definicija bi se odnosila najbolje na ono što ja zovem "mali kič" (verovatno bi ga trebalo izdiferencirati još podrobnije ali što da radim posao za koji estetičari (nezasluženo!) dobijaju platu). U kič, po meni, spadaju i kamare leševa na TV Bastiljinim "dokumentarnim" reportažama sa ratišta, i "Jama" Ivana-Gorana Kovačića i javna pojava Desanke Maksimović na otvaranju sopstvenog spomenika u Valjevu. Ovo, svakako ;), ne spada u lepo. ;) Pl poz M P.S. > P.S. Uh, najzad da se izvalim u mojoj novoj baroknoj fotelji i na miru > odslušam najnoviju božanstvenu adaptaciju srpske duhovne muzike u > izvođenju maestralnog hora JNA dok gledam predivnu sliku renomiranog === greška! - JA ;) > domaćeg slikara Tapija ...
umetnost.206 veca,
>> Što 'valjda' ? Pa zar je loše biti brat braći Bajić ? :) Ne znam, ja imam braću Denčič :)))
umetnost.207 dragisak,
║ Ovo je ipak pokušaj redefinicije pojma "kič" ili njegovog ║ semantičkog pomaka, bar kako ja razumevam taj pojam. Ova tvoja ║ definicija bi se odnosila najbolje na ono što ja zovem "mali ║ kič" ... Radi se dakle o različitom shvatanju te reči. Ono što ti nazivaš 'mali kič' ja zovem samo 'kič'. Ja, dakle, pojam 'kič' koristim isključivo kao estetsku kategoriju. Sa druge strane, tvoj pojam kiča, ili 'velikog kiča', ima mnogo opštije značenje kao što si to, u ostalom, i pokazao na primerima. Ja obično za takao nešto koristim reč 'neukus' koju ja shvatam šire od reči 'kič'.
umetnost.208 dragisak,
║ Nešto si "nab'o" ali se ga ne valja porediti sa završenom ║ naučnom disciplinom. Glavna razlika između nauke i umetnosti je ║ u tome što nauka ima tzv. "kumulativni tok". Naime sredstva i ║ metodi nauke se sistematski nadograđuju na prethodne epohe. ║ ... I u umetnosti postoji 'kumulativni tok'. Jedno delo nema isto značenje ako je nastalo danas ili pre sto godina. Slikar koji bi danas slikao kao Rafaelo, ma koliko bio dobar, ne bi predstavljao ništa interesantno.
umetnost.209 drazen,
> Mimo Mozart kugli, koje su, sva je prilika, najvece > dostignuce koje je austrijska (ne cela srednje-evropska to je > ipak malo sire - recimo madarski gulas i svajcarska cokolada) > civilizacija dala svetu, Mozart je napravio i nekoliko sasvim > pristojnih kompozicija (Rekvijem, zatim Linz, Prag i Jupiter > simfonije, koncerti za limene duvace i neki klavirski koncerti). > Druga je stvar sto je imentovani bio sklon (ili parama nateran?) > hiperprodukciji svega i svacega sto je neminovno kotrljalo u > kic. Medutim ceo Barok je takav; Hajdn, Hendl, Vivaldi pa i sam > Bach su napisali gomile dubreta. Tek od Betovena pocinje > stvaranje "imidza" samosvojnog umetnika koji stvara samo kada > hoce i kada je inspirisan. Zato se Betovenov opus zavrsava pre > broja 150 (mada su, istina, to vecinom po obimu velika dela) a > Mozart i Bach imaju neke brojeve koji se vrte (ako se ne varam) > oko 1000 i kusur! Istina, to nije bilo dzabe. Dok su barokni > muzicari plivali u lovi, vecine Betovenove prepiske se sastoji u > kuknjavi oko love. Da, ovo je tacno. Feudalizam je finansiranje umetnosti regulisao kroz instituciju mecene. Predmetni je neretko za suptilne stvari umetnosti bio buzdovan, pa se cesto pojavljuje umetnost za dobrocinitelja te njegovu gospodju i/ili svalerku i umetnost za "umjetnikovu" dusu. Tako je osnovni problem Mozarta konceptualna shizoidnost, koja se ogleda u velikoj potrosnji secerne vodice po delu u najvecem delu opusa, a sa druge strane, (kompenzacija valjda ?), u mracnim komadima, kao Requiem. (Ovu sliku donekle razbijaju klavirski koncerti, stim sto oni verovatno i nisu bili skladani kao "umjetnost", vec pre kao stilske vezbe.) Slican rascep se moze naci i kod Goye, koji u svojim slikama za "tezgu" koristi svetle i nezne tonove u slikanju likova, predela i scena sa spanskog dvora i iz kuca velikodostojnika, mada i tu voli da se nasali, pa nekom bogatom glavonji naslika dve leve noge. Kada pravi slike za svoju dusu, kojima oslikava svoj stan, "umjetnik" koristi najuzasnije prizore vidjene jos samo na dnevnicima i specijalnim emisijama sa ratista TV Bastilje, tako da cuvena "crna Goyina soba" u muzeju Prado podseca jos jedino na izvestaj dicnog reportera iz nekog "oslobodjenog" grada. (TV Bastilju moze covek i da ugasi, ali Goya je svoj stan oslikao ovim bajnim prizorima, tako da nema gasenja.) Pl poz D
umetnost.210 milan,
> Kada pravi slike za svoju dusu, kojima oslikava svoj stan, > "umjetnik" koristi najuzasnije prizore vidjene jos samo na > dnevnicima i specijalnim emisijama sa ratista TV Bastilje, tako > da cuvena "crna Goyina soba" u muzeju Prado podseca jos jedino > na izvestaj dicnog reportera iz nekog "oslobodjenog" grada. (TV > Bastilju moze covek i da ugasi, ali Goya je svoj stan oslikao > ovim bajnim prizorima, tako da nema gasenja.) Paljenje, možda? ;) Pl poz M
umetnost.211 ndragan,
/ "savremena klasična" (savremena, ama klasična!?) besmislen - Da bi se otarasili paradoksa, pomenutu muziku trpaju pod "umetnička muzika", što je samoreklamerska fraza da se samo čudiš odakle su je iskopali. I sad ti u njoj(zi) (e upoznao sam Njojzu neki dan) nalaziš da ima i kiča. Po definiciji ne sme da ga bude - to je umetnost od početka do kraja ;>.
umetnost.212 max.headroom,
E, evo malo o kvazi-umetnosti... ;) Pošto dođe i prođe 8. mart, ja se bacih na prodaju nekih sitnih sličičica koje mogu da posluže kao poklon za pomenuti praznik (šta mislite, kako inače plaćam ovol'ku pretplatu?). Sve one su kvadratnog oblika (ivice dužine 12 cm) i debljine 3 cm, crnih ivica i 3 mm crnog okvira, sve u ružičasto-crveno-narandžastoj nijansi, sa crnim motivom na sredini. Sad, to i ne bi bilo tako zanimljivo da nije poslužilo kao "test" za široke narodne mase. Elem... Postojala su tri osnovna motiva: - Sumorni - Veseli - Nedefinisani Sumorni: drvo urađeno crnim tušem, izgleda izuzetno pesimistički, poput korena stabla okrenutog naopačke. U odnosu na crveno-ružičastu podlogu ističe se i dolazi u prvi plan. Veseli: listovi, cvetovi, nebulozice. Nedefinisani: oblici koji podsećaju na sve i svašta, neke su urađene i dosta konkretno (npr. muve ili bube koje su prekrile sliku, zatim motiv čekića, testere za drvo i burgije poređanih u pravilnom rasporedu). PoJenta je da su kupovane sličice prvog, sumornog tipa. U suštini, kupljene su sve, ali su one prve najbrže nestale.
umetnost.213 dr.grba,
>> opaljuje tekst. Zna to Tarkovski veoma dobro, ali on namerno >> stvara kvaziliterarnu napetost kroz ceo film edabi gledaocu >> nabio kompleks nize vrednosti jer toboz "ne razume" svu dubinu >> genijalnog filma. Dakle, svi elementi kica su tu. Nabijanje kompleksa nize vrednosti konzumentu nekog dela sam oduvek smatrao pojavom kod nadmenih umetnika (Franz List). Kod kic-majstora, cini mi se, cesto se javlja sindrom prosipanja svog talenta po svaku cenu. I to ne samo da bi preziveli - bolje ziveli (sa cime se slazem), vec (verovatno) u nekakvom suludom pokusaju da cela populacija prihvati to delo. Kad vec spomenu Mocarta, setim se onih sekvenci iz Formanovog filma u kojima se "Carobna frula" premijerno izvodi u pozoristima za plebs. Na to sam mislio. A izgleda da fenomen Tarkovskog (neka sad Eko saceka malo) podize suvise bure i dan-danas. U "Solarisu" se koristi slicna tehnika manipulacije vremenom da bi se podigla tenzija. I opet se tu javlja slicna crta kao i pre u "Rubljovu" i kasnije u "Stalkeru" - nemoc coveka pred samim sobom kao najveca nemoc. I poslednji put, u "Rubljovu" postoji pozitivno razresenje. Za sve nas to izgleda ima presudan uticaj i "Rubljova" nazivamo poslednjim filmom Tarkovskog koji je svarljiv. Ne znam da li smo u pravu... Uz puno postovanje argumenata koje su ovde izneli svi napadaci zivota i dela Andreja Tarkovskog, ne mogu "Stalkera" da prepustim kvalifikaciji koja je preovladala. Za "Fukoovo klatno" jos i nekako, ali verujte : tajna je u pristupu. Predubedjenje cesto mnogo smeta kada necemu prilazimo, pa od silnog drveca ne vidimo sumu. Pozdrav, dr ÔpŰa P.S. Ono nije "precanska melanholija", pravi precani nisu u Banatu, vec na suprotnoj obali Tise. To je, sto moj drugar rece, panonski sindrom. A to je ono kad se izvezes iz grada u atar, sto dalje od druma, pa te zaboli oko od sirine, pa ti dune severac kroz kosu, pa odjednom nikuda ne zuris, niti si ikada zurio. Postoje samo horizont i gde koja ptica... (vid' poJezije, j***te (: ) Press <CTRL>-<ALT>-<DEL> to continue ...
umetnost.214 bbaja,
>>|| Taj film je kic kaogod sto je to i "Labude jezero" bez >>|| obzira sto potonje ima ne malo dobre muzike (bar jedno pola >>|| sata od tri kol'ko traje) a bogami i balerine izgledaju >>|| sasvim dobro. "Labude jezero" sam odabrao vise zbog toga sto >>|| su Cajkovski i Aha. Sad sam te u'vatio da si, znaci, ipak gledao "Labudje jezero" sa prestolonaslednikom i odtalim visokodostojnicima DEPOSA, dok smo se mi ostali gurali na Vidovdanskom saboru ;)
umetnost.215 inesic,
> suprotnoj obali Tise. To je, sto moj drugar rece, panonski > sindrom. A to je ono kad se izvezes iz grada u atar, sto > dalje od druma, pa te zaboli oko od sirine, pa ti dune > severac kroz kosu, pa odjednom nikuda ne zuris, niti si > ikada zurio. Postoje samo horizont i gde koja ptica... > (vid' poJezije, j***te (: ) Oćemo još! žoveče, ala me ubode u srce. Sad ću da uzmem par dana odmora i da odem kod babe i dede u selo. Melenci.
umetnost.216 milan,
> PoJenta je da su kupovane sličice prvog, sumornog tipa. U suštini, > kupljene su sve, ali su one prve najbrže nestale. Pa, naravno! Tu radi Božićev prvi zakon: "Što veća tuga to veći kič!" Kaki more da narod preferira lep kič. To je za bake i deke. Za mamu, tatu, batu i seku je SRNA i S(S?) kanal. Pl poz M
umetnost.217 milan,
> Aha. Sad sam te u'vatio da si, znaci, ipak gledao "Labudje > jezero" sa prestolonaslednikom i odtalim visokodostojnicima DEPOSA, > dok smo se mi ostali gurali na Vidovdanskom saboru ;) Gurajte se, pa mi smo to za vas organizovali, što da vam oduzimamo mesta? ;)) Pl poz M
umetnost.218 ndragan,
/ dramaturskim zahvatima, spekulativnog i verbalistickog tipa, sto / potuno odudara od sustine medija. Ovo ispočetka otvara pitanje filmskog jezika. Takav kakav je sada, nosi previše istorije, i u američkoj, i u ruskoj, i evropskoj verziji. Tarkovski jeste otišao duboko u sopstveni manirizam, praveći film više za 'ljubitelje umetnosti' nego za bioskop (uostalom, ko zna kakva mu je publika). To što se on meni ipak svideo (iz druge) može da bude moja slabost prema SFu ili što sam se uželeo nekog ne-holivudskog filma. Zbog nepoznavanja ruskog filmskog jezika moguće je da ne prepoznamo remek delo ili teško đubre - moguće je oboje. Taj dijalekat svakako boluje od literature i slikarstva (kad vidim više od pet metara trake sa horizontalnim pejzažima, znam da su Rusi), kao što je od sličnih stvari bolovao i francuski film nekad davno, pa i nemački još pre itd. Šta je od svega toga primereno prirodi medija, a šta nije, drugo je pitanje. Mislim da ćemo lakše prepoznati uticaj filma na druge medije, nego na samog sebe. Zaista, da li u kadru mora nešto da se događa, ili možda ima smisla da se ponekad krčka? Tarkovski je jednostavno izgubio osećaj za meru; meni nije smetalo.
umetnost.219 ndragan,
/ prečanina. Šta je to? U'vatila vas prečanska melanholija, a? Kako Jok more. Ja 'Stalkera' gledam pre svega kao ekranizovan 'Piknik na bankini', dakle ekranizaciju romana braće Strugackih, a kao film, bože moj, dosta sam već rekao o tome šta mislim. Sa stanovišta SFa, svaka mu čast - postigao je uvrnutu atmosferu uz veoma nizak budžet. Jedina tehnička drangulija je ona bombica, a to je mogao da mu napravi svaki strugar za kilo votke. Sve ostalo su kojekakve jamure i napuštene fabrike. SF standardi koje su postavili Kjubrik, Spilberg i Lukas su naprosto desetkovali proizvodnju, a i kvalitet - da bi stvar ličila na nešto, mora stravično da košta, a ako košta, nema umetnosti, jer će producenti da se petljaju u posao preko svake daske. / nabio kompleks niže vrednosti jer tobož "ne razume" svu dubinu Razumeo ga jesam, ali ne Tarkovskog nego Strugacke, znajući šta pišu i šta su pisali. Oni su možda pravi obrnut primer. Dok je harao baćuška, pisali su šta je prolazilo, strogo optimistički i na liniji. Posle su omatorili pa se popišmanili i počeli da pišu šta ih je volja. Tarkovski je veoma dobro uradio 'Solaris' i pravo da kažem, više sam oče(t)kivao od 'Stalkera'. E, jel ima neko knjigu, baš da uporedim?
umetnost.220 inesic,
> je veoma dobro uradio 'Solaris' i pravo da kažem, više sam > oče(t)kivao od 'Stalkera'. E, jel ima neko knjigu, baš da > uporedim? Ako misliš na 'Solaris', imam ja, a i trebalo bi da dođem ovih dana u Zr. Ja ću da ubacim knjigu u neko sanduče, a to možeš i ti - imam rodbinu tu u lokalu. Mail me, ako si raspoložen i ostavi mi adresu.
umetnost.221 milan,
> .............. E, jel ima neko knjigu, baš da uporedim? Imam. Dobićeš je čim dođeš u Beograd. Jedino što si, brate, nepouzdan u tim svojim dolascima. ;) Pl poz M
umetnost.222 bbaja,
>|| deke. Za mamu, tatu, batu i seku je SRNA i S(S?) kanal. Jezik pregriz'o. Nemo' da te cuje Spantic.
umetnost.223 andrejl,
>│ Imam. Dobićeš je čim dođeš u Beograd. Jedino što si, >│ brate, nepouzdan u tim svojim dolascima. ;) Nemoj opet mene da zaposli :) Prošla operacija je trajala mesec dana :) bye, andrejl
umetnost.224 ndragan,
/ (Franz List). Franz Liszt, Ferenc Liszt ili Franc List. Biraj. / I poslednji put, u "Rubljovu" postoji pozitivno razresenje. A u 'Solarisu' isforsirani hepiend. Lem je bar bio pošten da istera tezu do kraja.
umetnost.225 ndragan,
/ Aha. Sad sam te u'vatio da si, znaci, ipak gledao "Labudje / jezero" sa prestolonaslednikom i odtalim visokodostojnicima DEPOSA, Seća li se neko Igora Mandića i njegove čuvene "Afere PIž"?
umetnost.226 ndragan,
/ Ako misliš na 'Solaris', imam ja, a i trebalo bi da dođem ovih dana / u Zr. Ja ću da ubacim knjigu u neko sanduče, a to možeš i ti - 'Solaris' ne da imam, nego sam ga u svoje vreme skoro znao napamet; mislio sam na 'Piknik na autoputu' (ili 'na bankini', kako li se već prevodi).
umetnost.227 ndragan,
/ Imam. Dobićeš je čim dođeš u Beograd. Jedino što si, brate, / nepouzdan u tim svojim dolascima. ;) E, da, behu nekad kelneri najsporiji ljudi, a onda je izmišljen računar. Bio sam u Beogradu tog dana, ali... šta, zar Veca nije obavestila Vladu? Javio sam joj se sutradan.
umetnost.228 veca,
>> Bio sam u Beogradu tog dana, ali... šta, zar Veca nije obavestila >> Vladu? Javio sam joj se sutradan. Veca je smatrala da će vlada dobiti pismeno obaveštenje sa obrazlože- njem, inkriminisanog ministra :) OK. idem odmah da podnesem izveštaj :) >> Javio sam joj se sutradan. Eto ko je najuticajniji... :)))
umetnost.229 zokalezic,
Jugoslovensko Dramsko Pozorište - repertoar za April 1993. Velika scena 1. Devojka modre kose (1,9,20,29).4. 2. Bogojavljenska noć (2,15,30).4. 3. Vesele žene Vindzorske (3,8,17,21).4. 4. Razbojnici (4,28).4. 5. Pozorišne iluzije (6,10,24,25).4. 6. Hamlet (7,16,23).4. 7. Plava ptica (11,12,13,25,27).4. 8. Bela kafa (14).4. 9. Narodni poslanik (22).4. 10. Buba u uhu (24).4. 11. Galeb (26).4. Teatar Bojan Stupica 1. Hajde da se igramo (2,29).4. 2. žikaške perverzije (3,9,17,20,22).4. 3. Ludi od ljubavi (4,8,14,21,28).4. 4. 011 (6,11,13,23,27).4. 5. Ne očajavte nikad (15,24).4. 6. Balade sa Zejtinlika (16).4. 7. Mario i mađioničar (19,26).4. 8. Velika auto trka (25).4. Pozorišni salon 1. Strah od leteja/usamljena žena (9).4. 2. Šopska ambasada (10,23).4. 3. čak ili pokornost (13,27).4. 4. Laku noć, majko (15).4. 5. Tri života Isidore Dankan (17).4. 6. Milena iz Praga (20).4. 7. Duga u crnini (22).4. Tel. blagajne 644-447 radno vreme 10 - 13 i 17 - 20 h Bilet servis - KCB 628-342
umetnost.230 zokalezic,
Zvezdara Teatar - repertoar za April 1993. 1. Grobljanska (13,18,25,27).4. 2. Đeneral Milan Nedić (7,11,17,23).4. 3. čivot Jovanov (5,8,14,15).4. 4. Urnebesna tragedija (1,4,21,24).4. 5. Kus Petlić (28).4. 6. Mala (6,22).4. 7. Profesionalac (20).4. 8. Klaustrofobična komedija (12).4. 9. žaruga (29,30).4. Tel. blagajne 419-664 radni danom 9 - 15 , subotom i nedeljom 11 - 13 i 2 sata pre početka predstava
umetnost.231 zokalezic,
Atelje 212 - repertoar za April 1993. Velika scena 1. Ujka Vanja (1,26).4. 2. Iza kulisa (2,3,24*,30).4. 3. Knjeginja od Foli-Beržera (4*,12,18*).4. 4. Otac (5,13,15,19).4. 5. Svećar (6).4. 6. Očevi i oci (8,22,25*).4. 7. Korešpodencija (10*).4. 8. Mravlji metež (11).4. 9. Kola mudrosti dvoja ludosti (16,17,20,23,29).4. 10. Boris Godunov (27).4. 11. Koštana (28).4. * - dve predstave toga dana od 17 i od 20 h Teatar u podrumu 1. Noć Tribada (9,10,27).4. 2. Dragi moj lažljivče (11,15,20,22).4. 3. Iz života kišnih glista (18,19,24).4. Tel blagaje 347-342 od 10 - 13 i 18 - 20 h svaki dan osim srede
umetnost.232 ndragan,
/ Eto ko je najuticajniji... :))) Ostali telefoni su zabeleženi na ceduljče, a tvoj na nalepnicu na disketi :). Nekako sam ošacovao ću ostale teže naći, a da si upravo ti pored telefona (mada ti nisam poznao glas) (jaka stvar, kad ga čujem prvi put).
umetnost.233 mihailo,
Nadam se da će nekoga zanimati fajl koji ostavljam: u njemu je spisak literature o starom veku, za studente istorije umetnosti. is_um.txt
umetnost.234 meda,
Potrei su mi naslovi literature iz oblasti vajarstva (modeliranje ljudskog tela) na nasem i inim jezicima. Meda
umetnost.235 mnikolic,
Pošto je u temi film počela da se razvija diskusija o Salvadoru Daliju, šaljem ovaj mali prilog u nadi da razgovor preselim u ovu temu i dam mu dodatni podsticaj. Radi se o izvodu iz teksta pisanog za ličnu upotrebu o boravku u Španiji 1990. godine, a tiče se posete muzeju Salvadora Dalija u njegovom rodnom mestu Figerasu. "...Poslednji izlet preduzet ovom prilikom je takozvana "kružna Katalonska tura". Polazimo odmah nakon doručka i krećemo autoputem najpre ka Đironi, glavnom gradu istoimene provincije kojoj pripada i Ljoret de Mar. To je jedan od najstarijih gradova Katalonije u kome su sačuvani tragovi svih uspešnih kultura koje su kroz vekove vladale ovim prostorima. Kako je centar grada u kamenim kućama iz davnih vremena mnogi ga smatraju sumornim i u neku ruku odbojnim mestom. Ne zadržavamo se u Đironi koja je i važan industrijski centar oblasti, već nastavljamo dalje ka najznačajnijem mestu na ovoj kružnoj turi, Figerasu (Figueres). Gradić nadomak Francuske granice svetski je poznat kao rodno mesto Salvadora Dalija. Danas je u Figerasu Dalijev muzej u čijem je uređenju on sam učestvovao što naravno nije ostalo bez značajnih posledica. Sam trg ispred ulaza u muzej obiluje detaljima punim simbolike karakteristične za velikog umetnika. Dve skulpture podignute na stubove od traktorskih guma, Dalijev simbol tehnologije i vrhunskih dostignuća dvadesetog veka. U jednom uglu visoki stub na čijem vrhu se nalazi poprsje čoveka sa antenom na glavi. U dnu je televizor, a i čitav stub kao da je od mnogo naslaganih malih ekrana. Sve simboliše najveću opsednutost savremenog čoveka, opsednutost medijima. Spoljna fasada je najblaže rečeno čudna. Crveni zidovi ukrašeni su retrospektivama katalonskih trorogih hlebova. Na vrhu velika jaja - Dalijev simbol savršenstva. Svemu tome pridodata je i kupola svemirskog izgleda kojoj nikako tu ne bi trebalo da bude mesto, ili baš naprotiv? Unutrašnjost muzeja uređena je takođe na specifičan način. Kako je muzej u obliku potkovice, a stepenište je na sredini, lako se možete zbuniti pa je najbolje da razgledanje započnete od vrha. Izlaz je na prvom spratu. Pitanje je treba li i pokušavati opisati ono što se u muzeju može videti. Pokušaću samo da navedem neke zanimljivosti. Veliku pažnju privlače portret Pabla Pikasa i takozvani soft self portrait, zatim eksperimenti sa trećom dimenzijom, kombinovane skulpture, oslikani zidovi, optička fantazija sa likom Abrahama Linkolna, a može se slobodno reći, i sve ostalo što se u muzeju nalazi. Interesantno je da gotovo nijedno delo nema nikakav naziv, objašnjenje ili slično što samo po sebi tera posetioce da stvaraju neku svoju sliku o onome što vide. Sam Dali je voleo često da šeta svojim muzejem i tada bi na neizbežno pitanje koje bi mu neki posetilac postavio: "A šta ste hteli sa tim delom da postignte?" odgovarao u stilu "A šta Vi mislite?". Štagod bi taj neko naveo kao teoriju, Dali je samo kratko potvrđivao "Da, upravo to." U muzeju je inače i grob Salvadora Dalija koji naravno ni na koji način nije obeležen. U jednom delu muzeja Dali je postavio kopiju jedne Mikelanđelove skulpture, njena prava funkcija biće zauvek skrivena u mašti velikog umetnika. Napuštamo Figeras poraženi snagom jednog ljudskog bića. Ništa više ne može biti kao pre..." m.
umetnost.236 paki,
­> funkcija biće zauvek skrivena u mašti velikog umetnika. ­> Napuštamo Figeras poraženi snagom jednog ljudskog bića. Ništa ­> više ne može biti kao pre..." Bio sam u Figerasu, muzej je stvarno fenomenalan.
umetnost.237 asterix,
Jedna od omiljenih Dalijevih zabava je bila i sledeća: U časovima dokolice je uobičavao da sipa kašiku meda u rukav od košulje. Potom bi sedao u baštu i čakeo da naidje neka osa. Privučena medom, osa bi se uvlačila u njegov rukav i neminovno završavala zalepljena u medu. On bi tada sedeo satima i posmatrao unutrašnjost sopstvenog rukava, opsednut grčevitom borbom nesrećne ose za izbavljenje od meda! How typical... :)
umetnost.238 zokalezic,
Beogradsko Dramsko Pozorište - repertoar za Maj Velika scena: 1. Sedmorica protiv tebe (7).5. 2. Uticaj gama zraka na sablasne nevene (2,8,19,31).5. 3. Zapali me (5,6,10,14,22).5. 4. Pokondirena tikva (7*,9).5. * - predstava u 16 h 5. Sabirni centar (11).5. 6. Dugo putovanje u jevropu (13,29).5 7. Uobraženi bolesnik (15).5. 8. Mačka na usijanom limenom krovu (18,28).5. 9. Naši očevi (21,26).5. 10. Harold i Mod (23).5. 11. Dama s kamelijama (25).5. 12. Poltron (30).5. Nova scena: 1. Povratak ratnika (1,20).5. 2. Kaskader (2,11,18,25).5. 3. Povratak Don čuana (4,6).5. 4. Pismo/glava (12,19,27).5. 5. Kvartet (28).5. 6. Dvorišna rasprodaja (16).5. 7. Srećni dani (21).5. Sve predstave na velikoj sceni počinju u 19:30, a na novoj sceni u 20h. Tel. blagajne 423-686 svakoga dana od 10 do 13 i od 17 do 20 h.
umetnost.239 zokalezic,
Atelje 212 - repertoar za Maj Velika scena: 1. Kola mudrosti dvoja ludosti (3,4,8,18,25).5. 2. Iza kulisa (6,10,23,30).5. 3. Otac (7,11,22,29).5. 4. Ujka Vanja (13,31).5. 5. Svećar (14).5. 6. Očevi i oci (15*,20,24*).5. * - predstave u 17 i 20 h 7. Knjeginja iz Foli-Beržera (16,27,28).5. 8. Korešpodencija (17).5. 9. Mravlji metež (21).5. Teatar u podrumu: 1. Vreme čuda (9,13,30).5. 2. Iz života kišnih glista (10,27,31).5. 3. Dragi moj lažljivče (15,16,24).5. 4. Noć tribada (17).5. 5. Velika pljačka (20,22,23,28).5. 6. Generali ili srodstvo po oružju (21).5. 7. Kontrabas (25,29).5. Tel Blagajne 347-342 od 10-13 i 18-20 sati, svaki dan osim srede. Za kupovinu karata u predprodaji do 9.5.93 zaključno odobrava se popust od 50 %.
umetnost.240 zokalezic,
Jugoslovensko Dramsko Pozorište - repertoar za Maj Velika scena: 1. Plava Ptica (4,10,14,16,21).5. 2. Buba u uhu (5,6,19).5. 3. Bela kafa (7).5. 4. Vesele žene Vindzorske (9,13,27,29).5. 5. Razbojnici (11).5. 6. Hamlet (12,18).5. 7. Pozorišne iluzije (15,16,22,28,30).5. 8. Bogojavljenska noć (17,22).5. 9. Devojka modre kose (20,23).5. 10. Narodni poslanik (26).5. Teatar Bojan Stupica 1. žikaške perverzije (5,9,21,23,27,31).5. 2. Mario i mađioničari (6,19).5. 3. Ne očajavajte nikad (7,12).5. 4. Ludi od ljubavi (8,13,20,24,29).5. 5. 011 (14,30).5. 6. Velika auto trka (15,22).5. 7. Hajde da se igramo (17,28).5. 8. Balade sa Zeltinlika (26).5. Pozorišni salon 1. čak ili pokornost (4,11).5. 2. Šopska ambasada (14,23).5. 3. Milena iz Praga (16,20).5. 4. Strah od letenja/usamljena žena (18).5. 5. Tri života Isidore Dankan (27).5. 6. Laku noć,majko (28).5. Tel. blagajne 644-447 od 10-13 i od 17-20
umetnost.241 zokalezic,
Zvezdara Teatar - repertoar za Maj 1. žaruga (1,3,4,13,19,20).5. 2. Grobljaska (5,9,23,28).5. 3. Đeneral Milan Nedić (2,12,18,31).5. 4. čivot Jovanov (7,8,22,24).5. 5. Urnebesna tragedija (6,15,26,30).5. 6. Kus petlić (21).5. 7. Mala (10,25,27).5. 8. Profesionalac (14).5. 9. Klaustrofobična komedija (16).5. Tel. blagajne 419-664 radnim danom od 9 - 15 h, subotom i nedeljom od 11 - 13 h i 2 časa pre početka predstave.
umetnost.242 zokalezic,
Narodno pozorište - repertoar za Maj Velika scena: 1. Lučija od Lamermura (1).5. 2. Kir Janja (2,21,30).5. 3. Koštana (4,25).5. 4. Travijata (5).5. 5. Don Kihot (6).5. 6. Divlja patka (7,14,23).5. 7. Slepi miš (8,26).5. 8. Arije iz Kantata (9*).5. * - predstava u 12 h 9. Izbiračica (9,11,18,28).5. 10. Seviljski berberin (10).5. 11. Madam Baterflaj (12).5. 12. Dama s kamelijama (13,27).5. 13. Aida (15).5. 14. Đeneral Milan Nedić (16).5. 15. "Velike interpretacije" prezentacija audio kasete Milke Stojanović (17).5. 16. Karmen (19).5. 17. čizela (20).5. 18. Atila (22).5. 19. Nabuko (24).5. 20. Boris Godunov (29).5. 21. Trubadur (31).5. Mala Scena: 1. Kako mogu da te čujem kad voda teče (1,20).5. 2. Pat ili igra kraljeva (2,9,30).5. 3. Tužna je nedelja (4,12,16,25).5. 4. Play žehov (5,19,29).5. 5. žežnja pod brestovima (6,13,27).5. 6. Bes..konačno (7).5. 7. Preljubnici (8).5. 8. Direktor pozorišta (11).5. 9. Mrdanje (18).5. 10. Kraj partije (22,23,28).5. 11. Bečlijka Omer-Paše Latasa (24).5. 12. Kidaj od svoje žene (26).5. Tel. blagajne 620-946 od 10-13 i od 15 do početka predstave.Sve predstave na velikoj sceni počinju u 19 h , a na maloj u 20 h.
umetnost.243 pavbok,
B> U časovima dokolice je uobičavao da sipa kašiku meda u rukav B> od košulje. Potom bi sedao u baštu i čakeo da naidje neka B> osa. Privučena medom, osa bi se uvlačila u njegov rukav i B> neminovno završavala zalepljena u medu. On bi tada sedeo B> satima i posmatrao unutrašnjost sopstvenog rukava, opsednut B> grčevitom borbom nesrećne ose za izbavljenje od meda! Mnogo mi je to nekako lepo i nešto ... poznatooooo! Bojan
umetnost.244 max.headroom,
> A tek naslovi slika, MAJKO BOZIJA!!! Baš sam se vrnuo iz BRD gde sam video nekoliko kolor kopija Dalijevih slika. Naravno, zaboravio sam da ponesem svoju kopiju :((( Na slici je bilo naslikano: dvoje ljudi. Jedan umesto lica ima prazninu u kojoj se nalazi upaljena sveća. Drugom je lice okrenuto od gledaoca. Kako se zove ova slika, može li mi ko pomoći?
umetnost.245 asterix,
> slika. Naravno, zaboravio sam da ponesem svoju kopiju :((( Na > slici je bilo naslikano: dvoje ljudi. Jedan umesto lica ima > prazninu u kojoj se nalazi upaljena sveća. Drugom je lice > okrenuto od gledaoca. Kako se zove ova slika, može li mi ko > pomoći? Možda: grupni portret para od kojih jedna umesto glave ima sveću a drugi gleda u suprotnom pravcu od gledalaca ? ;))))))))