umetnost.1mnikolic,
BITEF TEATAR - repertoar za Oktobar
1. Hardcore transsex one man show (1,3,11,17,22).10.
2. Zločin i kazna (5,8,14).10.
3. Medeja (6,31).10.
4. Šta je BITEF video? - filmovi Endi Vorhola 13.10.
5. Klavirski koncert - Ivan Dinić 15.10.
6. Prijateljstvo, zanat najstariji (24,30).10.
7. Šta je BITEF video? - Kralj Lir 26.10.
blagajna radi svakog dana 11-13 i 18-20 (tel. 320-608)
umetnost.2mnikolic,
Jugoslovensko dramsko pozorište - repertoar za Oktobar
Velika scena:
1. Hamlet (7,14,20).10.
2. Buba u uhu (10,13,22).10.
3. Knez Pavle (8,18,27).10.
4. Bela kafa (9,24,29).10.
5. Razbojnici (11,17,23,28).10.
6. Bogojavljenska noć (15,16,21,25,31).10.
teatar "Bojan Stupica":
1. Hajde da se igramo (4,10,21).10.
2. 011 (6,9,14,24).10.
3. Ne očajavajte nikad! (7,8,28,30).10.
4. Govor močvare i ćutanje mora (11,17,23).10.
5. Mario i mađioničar (18,27).10.
6. Lakrdijaš (10,20,29).10.
7. Velika auto trka (25,31).10.
Pozorišni salon JDP:
1. Noć i magla 14.10.
2. Laku noć majko 18.10.
3. Šopska ambasada 21.10.
4. čak ili pokornost (24,29).10.
5. Tri života Isidore Dankan 25.10.
6. Strah od letenja / Usamljena žena 28.10.
radno vreme blagajne 10-13 i 17-20 (tel. 644-447)
umetnost.3mnikolic,
Atelje 211 - repertoar za Novembar
1. Boris Godunov (1,8,9,21,22).11.
2. Mravlji metež (2,17).11.
3. Magbet traži Magbeta (3,24).11.
4. Kneginja od Foliberžera (5,6,7,26,27,28).11.
5. Svećar (10,12,30).11.
6. Očevi i oci (13,14,19,20,23).11.
7. Korešpodencija (15,16).11.
8. Ukroćena goropad 29.11. (gostovanje NP Sombor)
umetnost.4mnikolic,
Narodno pozorište - repertoar za Novembar
Velika scena:
1. Učene žene (1,22).11.
2. Nastasja Filipovna 3.11.
3. Nabuko 4.11.
4. čizela (5,26).11.
5. Divlja patka (6,27).11.
6. Don Karlos (7,21).11.
7. Koštana (8,24).11.
8. Ričard III (10,20).11.
9. Evgenije Onjegin 11.11.
10. Vaskrsenje 12.11.
11. Sirano de Beržerak 13.11. 1.12.
12. Travijata 14.11.
13. Madam San-čen 15.11.
14. Laža i paralaža 16.11. (gostuje SNP NS)
15. Je li bilo kneževe večere (17,29).11.
16. Trubadur 18.11.
17. Labudovo jezero 19.11.
18. Proslava dana Narodnog pozorišta 22.11.
19. Slepi miš (28,30).11.
umetnost.5mnikolic,
Narodno pozorište - repertoar za Novembar
Mala scena:
1. Samo ljubav (2,30).11. (gostovanje)
2. Pat ili igra kraljeva 3.11.
3. Kako mogu da te čujem kad voda teče 5.11.
4. Mrdanje - Carpe diem 6.11.
5. Moda kroz vekove 7.11. (modna revija)
6. Direktor pozorišta (10,23).11.
7. Play žehov (11,17,28).11.
8. žežnja pod brestovima (12,20,26).11.
9. Napoleon I (14,19,25).11.
10. Ljubavi Džordža Vašingtona 15.11. (gostovanje SNP NS)
11. Osvrni se u gnevu (22,24,27).11.
12. Bes...konačno 29.11.
umetnost.6mnikolic,
Jugoslovensko dramsko pozorište - repertoar za Novembar
Velika scena:
1. Hamlet (1,6,14,24).11.
2. Narodni poslanik (3,19).11.
3. Knez Pavle (4,20,29).11.
4. Buba u uhu (5,18).11.
5. Bogojavljenska noć (7,12,21,25).11.
6. Pozorišne iluzije (10,13,17,26).11.
7. Bela kafa (11,28).11.
8. Razbojnici (15,22,27).11.
Pozorišni salon:
1. Šopska ambasada (12,24).11.
2. čak ili pokornost (14,22).11.
3. Milena iz Praga (15,19,26).11.
4. Noć i magla 18.11.
5. Tri života Isidore Dankan 20.11.
6. Strah od letenja/Usamljena žena 25.11.
7. Laku noć majko 27.11.
umetnost.7mnikolic,
Teatar Bojan Stupica - repertoar za Novembar
1. Ne očajavajte nikad! (1,4,11,12,21).11.
2. Hajde da se igramo (5,18,25).11.
3. 011 (6,14,22,29).11.
4. Velika auto trka (8,26).11.
5. Mario i mađioničar (10,17,20).11.
6. Govor močvare i ćutanje mora (13,15,27).11.
7. Lakrdijaš (19,28).11.
umetnost.8mnikolic,
Zvezdara teatar - repertoar za Novembar
1. Đeneral Milan Đ. Nedić (6,8,14,17,27).11.
2. čivot Jovanov (11,12,16,19,20,28).11.
3. Urnebesna tragedija (5,9,13,22,29).11.
4. Kus petlić 15.11.
5. Mala (7,21).11.
6. Profesionalac (10,24).11.
7. Klaustrofobična komedija (1,23).11.
umetnost.9mnikolic,
Beogradsko dramsko pozorište - repertoar za Novembar
Velika scena:
1. Dugo putovanje u Jevropu (1,6,24,26,28).11.
2. Zapali me (3,4,11,17,18,25).11.
3. Pokondirena tikva 5.11.
4. Poltron 7.11.
5. Ivanov (8,21).11.
6. Luda noć u hotelu "Jugoslavija" 14.11.
7. Sumnjivo lice 15.11.
8. Harold i Mod 22.11.
Mala scena:
1. Oružje, zbogom (3,29).11.
2. Kaskader (4,10,11,18,25).11.
3. Kvartet (5,12,24).11.
4. Emigranti 8.11.
5. Srećni dani 13.11.
6. Kod narodnog poslanika 15.11.
7. Pismo/glava (19,20).11.
8. Ruski brak - američka romansa 22.11.
Scena na spratu:
1. Instrukcija (12,14,17).11.
umetnost.10mnikolic,
IZLOčBA
-------
U prostoru galerije Leonardo, u hotelu Intercontinental, u toku je izložba
slika Dragana Maleševića Tapija; "kralja magičnog realizma" kako ga često
nazivaju. Iza ovog imena krije se jedna vrlo zanimljiva ličnost čije je
bavljenje slikarstvom u najmanju ruku obavijeno velom misterije. Naime,
Tapi je otpočeo da slika tek pre 5 godina, nakon veoma burnog perioda
života ispunjenog skoro neprekidnim putovanjima i najrazličitijim
zanimanjima. Kako sam kaže, "oduvek" su mu bile jasne mnoge stvari kada je
slikarstvo u pitanju, pa čak i najsitniji detalji. Na koji način (?) ni
dan danas nije u stanju da objasni. Susret sa jednim vidovnjakom na
Bahamima potpuno je preokrenuo njegov život. Taj čovek mu je objasnio da
poseduje snagu jednog poznatog slikara koji je živeo pre 350 godina. Nakon
tog doživljaja, Tapi sa svojih 38 godina života odlučuje da se potpuno
posveti slikarstvu. Ubrzo nastaju izvanredne, stručnjaci kažu jedinstvene,
slike po kojima ga prepoznaju širom sveta. Ono "ubrzo" treba shvatiti vrlo
uslovno, jer, rad na jednoj slici traje vrlo dugo, a često se i ne prekida
- Tapi svoje slike vrlo često naknadno dorađuje.
Mene posebno oduševljava raznovrsnost tema. Kao laik, usudiću se da
primetim pejzaž, portret, mrtvu prirodu, postmodernizam... Imam utisak da
Tapiju ništa u slikarstvu nije nedostupno, a tehnika/stil ostaju
prepoznatljivi. Ne treba zaboraviti ni sjajnu i savršeno funkcionalnu
opremu slika. Na kraju, od izloženih platna izdvojio bih kao svoje
favorite: "Meduza", "Ujka Zlaja", "Tuareg", "Sicilija, godina 1947",
"Toplo-hladno".
Naravno, preporučujem svim ljubiteljima slikarstva da obavezno posete
izložbu, a i oni koji to baš nisu, mogli bi da svrate, možda promene
mišljenje. Tapijev realizam je prava stvar za početak.
m.
P.S. Nije sigurno, ali mislim da izložba traje do 20.11. a galerija je
otvorena od 12 do 20.
umetnost.11agobovic,
Za mene je najveća "umetnost" (ili baš umetnost, bez navodnika) D.M. Tapija
njegov Rols Rojs. A oko njegovih slika (ili "slika") ima mnogo manje
oduševljenja u stručnim krugovima.
umetnost.12mnikolic,
> Za mene je najveća "umetnost" (ili baš umetnost, bez navodnika)
> D.M. Tapija njegov Rols Rojs. A oko njegovih slika (ili "slika")
> ima mnogo manje oduševljenja u stručnim krugovima.
Jel' može malo duži komentar u pogledu samih slika? Stvarno me
zanima jer su mi se one jako dopale pa bih tim pre voleo da čujem
kritike; bilo subjektivne, bilo po stručnim merilima.
m.
.s
umetnost.13agobovic,
> Jel' može malo duži komentar u pogledu samih slika?
Jok!
1) Vrlo retko se javljam
2) repliciram on-line
3) nisam stručnjak, ali tu i tamo čujem po neku kritiku
umetnost.14iboris,
Ł njegov Rols Rojs. A oko njegovih slika (ili "slika") ima mnogo manje
Ł oduševljenja u stručnim krugovima.
A zašto navodnici ? žovek je , bar za mene izuzetan slikar, realista,
tako da iz daljine ne možeš raspoznati radi li se o slici ili fotografiji.
Raznorazne nadrealističke "slike", gde se mogu videti recimo 2 pruge preko
belog platna ili čak i platno na kom je slikar razmazivao boje (nije
slikao), za mene su totalni promašaj. Reći će neko, ako želiš fotografiju
uzmi pa slikaj. Ali nije to tô. Tapi je izvrstan, bar meni kao laiku.
umetnost.15mnikolic,
> Jok!
OK, ne zameri na insistiranju. Otkako me balinda "zaposlio" :)) dođe mi
kao refleks da raspirujem diskusiju ;)
Pozdrav, m.
umetnost.16mnikolic,
Ako niste primetili, počela je partija HANGa pod nazivom KUNST.
Dakle, tema je umetnost, odnosno poznati domaći i strani umetnici,
priključite se!
m.
umetnost.17mnikolic,
Beogradsko dramsko pozorište - repertoar za Decembar
1. Zapali me (1,3,17,20,22,29).12.
2. Dugo putovanje u Jevropu (2,8,9,11).12.
3. Ivanov 27.12.
4. Harold i Mod 12.12.
5. Poltron 13.12.
6. Sabirni centar (15,23).12.
7. Sedmorica protiv tebe (18,19,25,30).12.
Nova scena:
1. Pismo/glava (3,16,24).12.
2. Povratak don čuana (6,9,17,29).12.
3. Emigranti (10,22).12.
4. Kod narodnog poslanika 12.12.
5. Kvartet (13,20).12.
6. Ruski brak - američka romansa 19.12.
7. Oružje, zbogom 25.12.
8. Srećni dani 26.12.
umetnost.18mnikolic,
Atelje 212 - repertoar za Decembar
1. Mravlji metež (1,8,27).12.
2. Očevi i oci (2,13,18,19).12.
3. Korešpodencija (3,17).12.
4. Svećar (4,5,6,15,25).12.
5. Boris Godunov (7,20,26).12.
6. Kneginja iz Foli-Beržera (10,11,12,14,16).12.
7. Ujka Vanja (21,22,24,28).12.
8. Iza kulisa (29,30).12. i (9,10,11,12).01.
umetnost.19cobra,
REPERTOAR NARODNOG POZORIŠTA od 15.12.
Decembar
Velika scena
15.12.Je li bilo kneževe večere(drama)
16.12.Madam Baterflaj(opera)
17.12.čizela(balet)
18.12.Lučija od Lamermura(opera)
19.12.Kir Janja(komedija,premijera)
20.12.Labudovo jezero(balet)
20.12.Učene žene(komedija)
21.12.Labudovo jezero
22.12.Ričard III(drama)
23.12.Don Karlos(opera)
24.12.Labudovo jezero
25.12.Kir Janja(drama)
26.12.Slepi miš(opereta)
27.12.Divlja patka(drama)
28.12.Kopelija(balet)
29.12.Kopelija
29.12.Koštana(drama)
30.12.Nabuko(opera)
umetnost.20zokalezic,
Narodno pozorište - repertoar za januar
Velika scena :
1. Kir Janja (3,17,24,31).1.
2. Sirano de Beržerak (5,29).1.
3. Slepi miš (6,13,16,17).1. ( predstava 17.1. u 12 h)
4. čizela ( 7,21).1. ( predstava 7.1. u 12 h)
5. Divlja patka (8,22).1.
6. Rigoleto (9).1.
7. Ričard III (10,26).1.
8. Don Kihot (11,25).1.
9. Je li bilo kneževe večera (12).1.
10. Kopelija (14).1.
11. Učene žene (15).1.
12. Koštana (19).1.
13. Atila (20,23).1.
14. Travijata (27).1.
15. Samson i Dalila (28).1.
16. Karmen (30).1.
Sve predstave počinju u 19 h
Mala scena :
1. Samo ljubav (4,11,25).1.
2. žežnja pod brestovima (5,14,26).1.
3. Play žehov (6,12,23).1.
4. Napoleon I (7,16,28).1.
5. Bes...konačno (8,18).1.
6. Osvrni se u gnevu (9,13,27,30).1.
7. Direktor pozorišta (10,24).1. (predstava 10.1 u 12 h)
8. Kako mogu da te čujem kad voda teče (19).1.
9. Nastasja Filipovna (20,21).1.
10. Mrdanje - Carpe diem (22).1.
11. Pat ili igra kraljeva (31).1.
Sve predstave počinju u 20 h
Telefon blagajne 620-946
Radno vreme : od 10 do početka predstave
umetnost.21zokalezic,
Jugoslovensko Dramsko Pozorište - repertoar za januar
Velika scena :
1. Vesele žene vindzorske (5,12,20,28).1.
2. Hamlet (8,17,23).1.
3. Bogojavljenska noć (9,18,22).1.
4. Pozorišne iluzije (10,19,31).1.
5. Razbojnici (11,21).1.
6. Bela kafa (13,31).1.
7. Narodni poslanik (14,30).1.
8. Buba u uhu (15,24).1.
9. Knez Pavle (16,30).1.
10. Plava ptica (27,29).1.
Tetar Bojan Stupica :
1. Ne očajavajte nikad (8,11,15,23).1.
2. Mario i mađioničari (10,16).1.
3. Balade sa Zejtinlika (12,30).1.
4. Hajde da se igramo (13,24).1.
5. 011 (17,19,26,29).1.
6. Velika auto trka (18,27).1.
7. Lakrdijaš (20,31).1.
Pozorišni salon :
1. Šopska ambasada (9,30).1.
2. Strah od letenja / Usamljena žena (10).1.
3. Milena iz Praga (14,24).1.
4. Laku noć, majko (17).1.
5. Tri života Isidore Dankan (20).1.
6. čak ili pokornost (21,26).1.
Telefon blagajne 644-447
Radno vreme 10-13 , 17-20
umetnost.22peca.st,
!-> 4. Hajde da se igramo (13,24).1.
Preporučujem, ima dobrih fora. (mada je trebalo gledati pre izbora)
P e C a
umetnost.23zokalezic,
Atelje 212 - repertoar za februar 93
Velika Scena :
1. Boris Godunov (1,16).2.
2. Iza kulisa (2,5,6*,21,22).2.
3. Očevi i oci (4,13,27*).2.
4. Knjegina iz Foli-Beržera (7*,8,9).2.
5. Ofelija u ogledalu (10,24).2.
6. Ujka Vanja (12,15,25).2.
7. Korešpodencija (14,28).2.
8. Mravlji metež (18).2.
9. Svećar (19).2.
10. Otac (20,23,26).2.
Mala scena:
1. Dragi moj lažljivče (28).2.
Sve predstave na velikoj sceni počinju u 20 h , a na maloj sceni u 21 h
* - 2 predstave toga dana prva u 17 h , druga u 20 h
Telefon blagajne 347-342 svakoga dana od 10 do 13 i od 18 do 20 osim srede
umetnost.24zokalezic,
Jugoslovensko Dramsko Pozorište - repertoar za februar 93
Velika Scena
1. Bogojavljenska noć (2,8,27).2.
2. Pozorišne iluzije (3,17,20).2.
3. Knez Pavle (4,18).2.
4. Plava ptica (5,7,16,26).2.
5. Vesele žene Vindzorske (6,11,19,25).2.
6. Bela Kafa (9).2.
7. Hamlet (10,21,28).2.
8. Buba u uhu (12).2.
9. Razbojnici (13).2.
10. Narodni poslanik (14).2.
11. Devojka modre kose (24).2.
Teatar Bojan Stupica
1. 011 (3,9,16).2.
2. Mario i Mađioničar (4,17).2.
3. Hajde da se igramo (6,27).2.
4. Balade sa Zejtinlika (11,21).2.
5. Ne očajavajte nikad (12,13,28).2.
6. Ludi od ljubavi (19,23).2.
7. Velika auto trka (20,22).2.
8. Lakrdijaš (24).2.
9. žikaške perverzije (25).2.
Pozorišni salon
1. čak ili pokornost (5,16).2.
2. Šopska ambasada (14,23).2.
3. Milena iz Praga (19,27).2.
4. Laku noć , majko (21).2.
5. Tri života Isidore Dankan (26).2.
Telefon blagajne 644-447 radno vreme 10-13 i 17-20
umetnost.25zokalezic,
Zvezdara teatar - repertoar za februar
1. Grobljanska (7,16,20,23,28).2.
2. Đeneral Milan Nedić (4,5,21,22).2.
3. čivot Jovanov (11,12,15,26,27).2.
4. Urnebesna tragedija (6,8,9,24).2.
5. Kus Petlić (17).2.
6. Mala (14,18,19).2.
7. Profesionalac (25).2.
8. Klaustrofobična komedija (13).2.
Telefon blagajne 419-664 od 9-15 i 2 sata pre početka predstave
a subotom i nedeljom od 11-13 i 2 sata pre početka predstave
umetnost.26zokalezic,
Narodno pozorište - repertoar za februar
Velika scena
1. Serenada (balet) i Jolanda (opera) - veče P.I.žajkovskog (1).2.
2. Je li bilo kneževe večere (2,23).2.
3. Nabuko (3).2.
4. Pokajnik, Karmen (4).2.
5. Ričard III (5,26,27*).2. * - predstava u 11 h
6. Rigoleto (6).2.
7. Učene žene (7*,21).2. * - 2 predstave prva u 17 h, druga u 20 h
8. Labudovo jezero (8,11).2.
9. Sirano de Beržerak (12).2.
10. Atila (13).2.
11. Kir Janja (14*,19,28).2. * - 2 predstave prva u 11h, druga u 19 h
12. Koštana (16).2.
13. Karmen (17).2.
14. Don Kihot (18).2.
15. Slepi miš (20,21*).2. * - predstava u 11 h
16. Don Karlos (24).2.
17. čizela (25).2.
18. Seviljski berberin (27).2.
Mala scena
1. Play žehov (2,13,23).2.
2. Napoleon I (3,20,27).2.
3. Osvrni se u gnevu (4,14,19,25).2.
4. žežnja pod brestovima (5,17,26).2.
5. čak ili pokornost (6).2.
6. Bes..konačno (7).2.
7. Samo ljubav (8,15,).2.
8. Bečlijka Omer-Paše Latasa (9).2.
9. Nastasja Filipovna (10,11,24).2.
10. Kako mogu da te čujem kad voda teče (16).2.
11. Pat ili igra kraljeva (18).2.
12. Mrdanje - carpe diem (21).2.
Telefon blagajne 620 - 946 od 10 pa do početka predstave
Sve predstave na velikoj sceni počinju u 19 h , a na maloj u 20 h
umetnost.27squsovac,
> Narodno pozorište - repertoar za februar
Ovo, malo teže. Došo sps-Berček, a otišli klučni glumci njih 5-6. 90%
predstava im visi. Berček rek'o da neće da da izjavu o tome.
umetnost.28dragisak,
║ Ovo, malo teže. Došo sps-Berček, a otišli klučni glumci njih 5-6.
║ 90% predstava im visi. Berček rek'o da neće da da izjavu o tome.
Koliko čujem, ti ključni glumci su samo 'zamrzli' svoje funkcije u
pozorištu. Znači, kao dali ostavku ali i dalje igraju u predstavama.
Eto, Miki Manojlović igrao pre neki dan i nema šta da izjavi za štampu.
Fuj ! :(((
umetnost.29milan,
> ║ Ovo, malo teže. Došo sps-Berček, a otišli klučni glumci njih 5-6.
> ║ 90% predstava im visi. Berček rek'o da neće da da izjavu o tome.
>
> Koliko čujem, ti ključni glumci su samo 'zamrzli' svoje funkcije u
> pozorištu. Znači, kao dali ostavku ali i dalje igraju u predstavama.
> Eto, Miki Manojlović igrao pre neki dan i nema šta da izjavi za štampu.
> Fuj ! :(((
NIje korektno! Preciznosti radi:
Manojlović je odigrao, i izjavio to, svoju poslednju predstavu.
Bojkovićeva je otišla.
Samo se Ejdus ponaša smrdjivo, kao ima on svoju publiku i mora
da igra za njih. Možda ima "nedovoljno srpsko" poreklo ili ga
Berček drži za nešto drugo?
Pl poz M
umetnost.30ndragan,
/ Ovo, malo teže. Došo sps-Berček, a otišli klučni glumci njih 5-6. 90%
E da, nedostaju još Anica, Bora Todorović i Olivera Marković, pa da
skupština kompletira bend.
umetnost.31pele,
>=} Ovo, malo teže. Došo sps-Berček, a otišli klučni glumci
>=} njih 5-6. 90% predstava im visi. Berček rek'o da neće da
>=} da izjavu o tome.
Dotični je reko da će da se obrati javnosti nakon 2 meseca?!
pele.
umetnost.32veca,
>> Eto, Miki Manojlović igrao pre neki dan i nema šta da izjavi za
>> štampu.
Pa moraju i oni od nečeg da žive...
umetnost.33veca,
>> Samo se Ejdus ponaša smrdjivo, kao ima on svoju publiku i mora
>> da igra za njih. Možda ima "nedovoljno srpsko" poreklo ili ga
=================
Ako je zbog toga onda je stvarno krajnje mizerno, doduše takva
nam je i kultura (ne mislim na pozorišnu) :(
umetnost.34max.headroom,
> Ne moram da se brinem još i za beogradske arhitektonske babaroge.
Jes' da nema baš previše veze sa religijom, ali - beogradski centar
(Slavija & okolina + vračarski plato) je bukvalno UNIŠTEN (da, kao
posle bombardovanja), tj. razrovaren i polusrušen. Zašto? "Šta će nama
one stare, ružne zgrade - hajde mi lepo da srušimo to ruglo, i da
napravimo solitere". Logika do j*ja.
(Ako sruše i onu lepu zgradu na 3-4 sprata koja je gledala na bivši
sunčani sat na Slaviji, stvarno su svinje)
umetnost.35balinda,
[reply na 2.374 ndragan]
Tačno sam znao da će "arhitektonska" diskusija iscuriti iz teme religija i
da će se, mada opet ne u odgovorajućoj temi, ;) nastaviti drugde.
>> Uostalom, mene baš briga - ovde u Zrenjaninu su zajebali samo
>> centar (vodotoranj u centru, to ima još samo u Prištini),
>> staru ćupriju i pola glavne ulice. Ne moram da se brinem još
>> i za beogradske arhitektonske babaroge.
Zrenjanin je imao iznenađujuću priliku da, u ovome, bude pošteđen
boljševičkog ludila koje je drugde, već u prvom udaru, i u arhitekturi
upropastilo sve što se dalo upropastiti. Ovaj grad je dosta dugo, i u najvišim
krugovima vlasti, smatran spornim tako da se, možda i čitavu deceniju nakon II
rata, zapravo skoro ništa nije tu ni gradilo, pa ni rušilo. To je poštedelo
jednu izuzetno zanimljivu višenacionalnu strukturu koja se ogledala i u
izuzetnoj raznolikosti arhitekture. Ti ćeš ovo bolje reći od mene, ako se dobro
sećam, Zrenjanin i danas krasi fantastična raznolikost nacionalnih grupacija.
Kako sam čuo, tu imate potomke (ili ih ste ih bar imali?) i jedne kolonije
Kineza, (!) Španaca (zapravo Mavara), Holandeza ... o ostalima, koji su u
Vojvodini i drugde karakteristični, da i ne govorimo. Najlepši od svega je bio
sklad ovakve raznolikosti ali i doprinos u javnom životu pa i u arhitektonskom
izrazu.
Na žalost, kada se uvidelo da će Vojvodina ipak uspeti da ostane sa ove
strane granice, a nekakva "normalnija" klima u usijanim glavama još nije
zavladala, i na Zrenjanin se grubo startovalo. :( Porušena je gotovo svaka
druga kuća, naročito s jedne strane glavne ulice, u nizu sjajnih arhitektonskih
ostvarenja u cilju sulude ideje nekakvog spoja novoga sa starim i pokazivanja
kako je "Novo doba" superiornije od starog. :( Mada se i drugde ovako, pa i
gore, uradilo, u Zrenjaninu to više boli, delom zbog izuzetne vrednosti
arhitektonskog nasleđa, a delom i zato što je malo falilo pa da se ovaj lepi
grad na Begeju bude pošteđen.
umetnost.36zolika,
>> gore, uradilo, u Zrenjaninu to više boli, delom zbog izuzetne vrednosti
>> arhitektonskog nasleđa, a delom i zato što je malo falilo pa da se ovaj
>> lepi grad na Begeju bude pošteđen.
Hm, da, slično se desilo i sa Novim Sadom. Kada već kukumavčimo zbog
dragih nam gradova čije je arhitektonsko lice nagrđeno neveštom "estetskom
hirurgijom", dodao bih i ja koju:
1963. godine srušena je Jermenska crkva, prelepa crkvica (tako ka-
žu svi stariji Novosađani) koja se nalazila baš na trasi današnjeg bulevara
Mihajla Pupina (ex. bul. M. Tita). Neko se tek u naše vreme počešao po
glaviću i utvrdio da je uopšte nije trebalo rušiti, dovoljno je bilo da malo
"zanesu" trasu bulevara... žak ni toliko...
Odmah tu negde početa je izgradnja nove zgrade novosadske pošte,
a prethodno su porušene dve-tri kuće i cela zgrada tadašnjeg muzeja, čime
je načeto staro gradsko jezgro. Zbog tog istog bulevara srušena je skoro
cela Uspenska ulica, od koje su danas ostala svega tri kućna broja (16, 18
i 20), a ništa bolje nije prošla ni Šafarikova ulica, od broja 10 do kraja.
Sve ovo se nalazilo u najužem gradskom centru, a danas je tu kraj bulevara
Mihajla Pupina i autobuska stanica-okretnica.
Veliko finale (nadajmo se i poslednje što se desilo) označeno je
zaglušujućom eksplozijom koja je raznela celu parnu stranu Jevrejske ulice,
kada su stradale zgrade od izuzetne arhitektonske vrednosti. To je bilo
negde 1980.-1981. ne sećam se tačno. Danas je tu čuvena "šampita", poznatija
kao zgrada Srpskog Narodnog Pozorišta.
Tačku na "i" stavilo je rušenje jedne zgrade sa Pozorišnog Trga,
na samom uglu bulevara M. Pupina i Jevrejske ulice. Osim arhitektonske vred-
nosti, ova zgrada je bila poznata (nažalost, samo malom broju upućenih) po
tome što je tu svojevremeno boravio i Miloš Obrenović, a čini mi se da ima
i neke veze sa njegovim potomcima.
Tek da se zna da ni Novi Sad nije jeftinije prošao u celoj toj
arhitektonskoj zaj****ciji... :-((((((
umetnost.37milan,
> Tek da se zna da ni Novi Sad nije jeftinije prošao u celoj toj
> arhitektonskoj zaj****ciji... :-((((((
Teško da se tu radilo o arhitektonskoj zaj****ciji. :( To nije
ni zaj****cija, pa čak ni arhitektonska.
Sve takve intervencije u srpskim gradovima - ne znam situaciju u
drugim neodržavama Bivše, ali je u Istočnoj Evropi bilo slično - u
vreme komunizma, su se vršile sa jasnim ciljem (doduše ne uvek i
realizacijom) pred sobom. Cilj je bio stvoriti Novo Društvo. Da bi
se stvorilo Novo Društvo, potrebno je stvoriti Novog žoveka. Novog
žoveka ne može biti bez Nove Kulture. Nova Kultura se pak ne može
stvoriti dok u našem duhovnom životom, ma i u tragovima, postoji
Stara Kultura. Staru Kulturu, dakle, valja uništiti. Sa knjigama,
slikama, univerzitetima i intelektualcima to ide relativno lako -
sitni predmeti su po sredi;). Gradovi su pak pokrupni, pa je
pokatkad potreban i dinamit. Istina, ako se dosledno misli, brzo se
shvati da je neophodno uništiti i Starog žoveka kao nosioca Stare
Kulture. Kada još malo razmisle, kao na primer Pol Pot, shvate da
je neophodno likvidirati sve pismene, jer bivajući pismenim čovek u
sebi nosi potencijal Stare Kulture.
Logično, zar ne?
E, sad', zašto je tako dobar projekat propao svuda sem kod nas,
ja ne znam, a vi?
Pl poz M
umetnost.38max.headroom,
Ona apoteka (kako sam čuo, prva u Beogradu, a i šire) na Slaviji je
srušena, a na njeno mesto dolazi neko hotelče ili banka (nova Dafinina
štedionica?) Sumnjam da u ovom, nekad' gradu - sad' selendri, postoji
organizacija koja se bavi spašavanjem kulturnih spomenika, a ako ne
njih, ono barem starih zgrada. Pa čak i da postoji, sumnjam da ima
bilo kakav uticaj na neobuzdane vlasnike novoplaniranih metal-staklo
kombinacija.
Da li će ljudi_koji_rade_ovakve_stvari Beogradu naneti više štete nego
sva prethodna bombardovanja? Da li je to podsvesno brisanje istorije
(na fizičkom, globalnom planu) i počinjanje od "nule"? Bojim se da je
odgovor potvrdan.
umetnost.39tigor,
>> Tek da se zna da ni Novi Sad nije jeftinije prosao u celoj toj
>> arhitektonskoj zaj****ciji... :-((((((
Kolega... a ja svima pricao ovde na sezamu o lepotama novosadskim! :(
Uzgred, mogli ste da ostavite nesto i za mene. ;)
umetnost.40tigor,
>> Cilj je bio stvoriti Novo Drustvo. Da bi
>> se stvorilo Novo Drustvo, potrebno je stvoriti Novog Coveka. Novog
>> Coveka ne moze biti bez Nove Kulture. Nova Kultura se pak ne moze
>> stvoriti dok u nasem duhovnom zivotom, ma i u tragovima, postoji
>> Stara Kultura. Staru Kulturu, dakle, valja unistiti.
>> E, sad', zasto je tako dobar projekat propao svuda sem kod nas,
>> ja ne znam, a vi?
Ja znam! ;) Pa neko se jednom prilikom setio da Novu Kulturu zasnuje na
mnogo lepsim i izazovnijim stvarima i naravno, stvorio PEVALJKU!
"Vetric piri, suknjicu mi siri..." - pa ko da odoli novom kulturnom "tala-
su?"
umetnost.42dragisak,
║ Jes' da nema baš previše veze sa religijom, ali - beogradski
║ centar (Slavija & okolina + vračarski plato) je bukvalno UNIŠTEN
║ (da, kao posle bombardovanja), tj. razrovaren i polusrušen. Zašto?
║ "Šta će nama one stare, ružne zgrade - hajde mi lepo da srušimo
║ to ruglo, i da napravimo solitere". Logika do j*ja.
A, srušili nam i bioskop. ;)
Ako se ne varam on je bio neki spomen objekat. Valjda su se u njemu
1920 i neke osnovali sindikati.
umetnost.43andrejl,
>│ drugde ovako, pa i gore, uradilo, u Zrenjaninu to više
>│ boli, delom zbog izuzetne vrednosti arhitektonskog
>│ nasleđa, a delom i zato što je malo falilo pa da se ovaj
>│ lepi grad na Begeju bude pošteđen.
Ja sam optimista :) i sve se mislim da nije još sve
izgubljeno. Još se nekako drži odstupnica, a možda će doći
vremena kada će se rušiti sra**a koja sada dižu, ili bar
našminkaju :) Npr. Zastakliti ceo vodotoranj da se nebi
videla ta ružna fasada :), o Textilu da ne govorim :)
bye, andrejl
umetnost.44veca,
>> bilo kakav uticaj na neobuzdane vlasnike novoplaniranih
>> metal-staklo kombinacija.
>> Da li će ljudi_koji_rade_ovakve_stvari Beogradu naneti više štete
>> nego sva prethodna bombardovanja? Da li je to podsvesno brisanje
>> istorije
Ma šta mi mislili o tome i ma koliko se bunili, kukali, plakali, molili,
ništa nam neće pomoći. Prvo, oni imaju novac! Drugo, otvaraju banke, od
kojih veliki deo građana životinjari :( žiji bi glas bio jači, naš - ko-
ji moli za spas kulture, ili onih koji kukumavče za koricu hleba (?).
umetnost.45max.headroom,
> Cilj je bio stvoriti Novo Društvo.
Novi Beograd, Fontana - firma "Novi kolektiv".
Oslanjajući se na dinamit, neofašisti i odrtaveli komunisti počinju da
gube na nekadašnjoj oštrini i laserskoj preciznosti. Nekada je bilo
poželjnije izmeniti čitavu istoriju, nego srušiti neki tamo manastir
na jugu Srbije - smisao koji je nosio taj spomenik gubi se, i objekat
postaje isto toliko važan koliko i javni WC, pa čak i manje. Ako
nastave ovako, razočarali su me. Još ću da pomislim da je ovo
definitivni pad boljševizma (?)
umetnost.46spantic,
> Ja sam optimista :) i sve se mislim da nije još sve
> izgubljeno. Još se nekako drži odstupnica, a možda će doći
> vremena kada će se rušiti sra**a koja sada dižu, ili bar
> našminkaju :) Npr. Zastakliti ceo vodotoranj da se nebi
> videla ta ružna fasada :), o Textilu da ne govorim :)
Idi! A šta bi sa onom divnom kaldrmom? E tada sam se rezočarao u
Petrovgrađane :( a što se gradskih oca tiče ljudska glupost je
neprevaziđena. Nekada davno srušiše staru pekaru u Daničićevoj. I
dan danas je tamo ledina ;(
A šta da se kaže za autoput kroz grad?
umetnost.47andrejl,
>│ Idi! A šta bi sa onom divnom kaldrmom? E tada sam se
>│ rezočarao u Petrovgrađane :( a što se gradskih oca
>│ tiče ljudska glupost je neprevaziđena. Nekada davno
>│ srušiše staru pekaru u Daničićevoj. I dan danas je tamo
>│ ledina ;(
Hah! Ja sam Bečkerečanin :) (tim su moje izjave još gore :)
Nisam ja baš najsretniji, ali šta vredi da kukam u prazno.
Bolje je gledati kako ispraviti usrano. Doneta je odluka da
se u glavnoj ulici počupa ono rastinje i da se vrati stari
izgled, spominjano je i streljanje onih koji su uboli te
lavore ;) , ali sve je to na pokrajinskom nivou, a kad će
realizacija, đavo će ga znati ;(
A što se gradskih oca tiče, to se ne da opisati!! Srušili
pola ograde terase gradske kuće da bi tamo nabili spomen
ploču!!! Da se bolje vidi!! Ja sam cvikama ne mogu da
pročitam! ;))
Htedoh reći da je još dobro jer kako sada izgleda
Slavija, Zrenjanin je banja :(
>│ A šta da se kaže za autoput kroz grad?
Nešto tako je bilo potrebno, ali urađeno je na najgori
mogući način ;( Najgore je što slast rušenja je veća od
slasti gradnje. Umesto da popune livade koje su ostavili,
oni ruše sve kod nadvožnjaka! Ako ovako nastave, Zrenjanin
će promeniti ime u Bagljaš!!
bye, andrejl
umetnost.49ndragan,
/ našminkaju :) Npr. Zastakliti ceo vodotoranj da se nebi
/ videla ta ružna fasada :), o Textilu da ne govorim :)
žuvaju jedan drugoga, dva sirotana pala s Marsa.
Ko nije video: na početku glavne ulice u Zrenjaninu stoji sa desne
strane vodotoranj (ko onaj u Prištini, samo od 9 spratova), a sa leve
Bukovčeva (?) palata od bar sto godina; onda dođe malo praznog sa obe
strane, gde se sa leve strane ugnezdila standardna stambena
četvorospratnica, a sa desne nekakav travnjak sa javnim WCom i
socijalnim (spojeno sa vodotornjem) u pozadini. Posle toga se
nastavljaju zgrade iz prošlog, pretprošlog... veka.
Ko banane sa kiselim krastavcima, šlagom i belim lukom.
umetnost.50ndragan,
/ Idi! A šta bi sa onom divnom kaldrmom? E tada sam se rezočarao u
Pa na šećerani je još ima, pa malo u centru, a i po koječijim dvorištima
(zaviri gde treba :). Ako misliš na žutu ciglu.
/ A šta da se kaže za autoput kroz grad?
Pa bar je rasteretio centar, inače ne bi moglo da se prođe. žak mu i
zeleni talas šljaka ok, i dosta se brzo prolazi njime. A to što je
pravljen pre obilaznice, tipična je glupost.
umetnost.51ndragan,
/ rata, zapravo skoro ništa nije tu ni gradilo, pa ni rušilo. To je
Zato nas je manje više i Kikinda prepišala, a propali smo po mnogim
pitanjima.
/ sećam, Zrenjanin i danas krasi fantastična raznolikost nacionalnih
/ grupacija.
O'da ti izređam svoj sokak? Samo u svojoj sobi imam tri nacije, u
susednim kućama još jednu, i dođoše iz tri krajine (dobro, već druga ili
treća generacija).
/ ostvarenja u cilju sulude ideje nekakvog spoja novoga sa starim i
Ma jok. Nikad nismo imali gradonačelnika. Svima je ovde bila usputna
stanica na putu prema Novom Sadu, i nijedan nije bio Zrenjaninac. Boleo
ih ćošak od levog uveta za grad; više su gledali na to kakav će miraz da
odnesu.
E zato.
umetnost.52ndragan,
/ se stvorilo Novo Društvo, potrebno je stvoriti Novog žoveka. Novog
I stvorili su ga. Kakva kreatura.
umetnost.53spantic,
> Hah! Ja sam Bečkerečanin :) (tim su moje izjave još gore
> :)
Koji li su pa ti? ;) Ono jes da se po Petrovgrad, danas nesrećni Zrenjanin
;( nekada zvao i Veliki Bečkerek ali izvedeni naziv za stanovnika... Ene, nisi
li onda najstariji na SEZAMu :))
> Bolje je gledati kako ispraviti usrano. Doneta je odluka
> da se u glavnoj ulici počupa ono rastinje i da se vrati
> stari izgled, spominjano je i streljanje onih koji su
> uboli te lavore ;) , ali sve je to na pokrajinskom nivou,
> a kad će realizacija, đavo će ga znati ;(
To popravlja moje mišljenje o Pokrajinskoj skupšini, ali ne i o onim idiotima
na licu mesta. Pogotovo ne o onom lokalnom arhitekti. Ma za njega je i
streljački stroj preblago rešenje. Uh šteta što su zabranili ključalo ulje ;)
umetnost.54bkovacevic,
Kazu da je posta morala da se podigne bas na tom mestu, i to sto vislja
jer je trebalo zakloniti sinagogu, da se ne vidi sa glavne gradske dzade
- bivseg Bulevara m. Tita.
Uostalom, kad se osvrnemo oko sebe, malo se ova kuknjava cini preteranom,
pa mi vec zivimo u brlogu od grada. A u njemu, jedna stara zgrada manje ili
vise...
pozdrav, Branko
umetnost.55ladislavs,
> za njega je i streljački stroj preblago rešenje. Uh šteta
> što su zabranili ključalo ulje ;)
Kažu da se u paklu još uvek primenjuje ;>.
ciLa.
umetnost.56balinda,
[reply 2.465 dgavrilovic]
>> Ne bih rekao da se arhitektura pravoslavnih hramova prilagođavala
>> mentalitetu vernika. žini mi se da je bilo obrnuto.
U redu, možda ova moja (previše smela?) ideja i ne stoji? Meni je palo u oči
da je pravoslavlje, po logici stvari, preuzelo rimsku baziliku kao jedini oblik
dovoljno velike građevine da bi se u njoj obavljali obredi nove religije.
Bazilike su u Starom Rimu bile sudnice, pijace ... uopšte mesta na kojima se
okupljala gomila sveta. Dugo se i kod nas od ove koncepcije polazilo i mnogi
naši značajni crkveni objekti nekako nas uvek iznenade jer previše "mirišu" na
more. :) Obično se to objašnjava činjenicom da su mnogi od majstora uzimani iz
tih krajeva, ali nije to. U samoj osnovnoj koncepciji, prostrani (najčešće
jednobrodni ali ne retko i trobrodni) prostor zapravo je "rimskog" ukusa. Ne
samo čitava preromanska i romanska stilska grupa (što je i prirodno) nego i
Raška, zadovoljna je rimskom bazilikom. Nije potrebno ići dalje, dovoljno je
pogledati Bogorodičinu crkvu u Studenici, na koju smo tako ponosni, pa se na
mah zbuniti jesam li ja to u Makarskoj ili u Srbiji? :)))
No, razvoj je išao u pravcu svodnih konstrukcija, sa sve više i više kubeta
i sa trikonhalnim pa i tetrakonhalnim planom. Dok je pravoslavna crkvena
arhitektura, od elegancije kretala ka težini i snazi, katolička se kretala u
visinu i na račun površine. Možda je najbliže istini, kako neko onomad reče, da
su to *jedino* dve vrste istog napora da se pojedinac potčini i zaplaši?
Šta je uzrok a šta posledica ovakvom razvitku, teško mi je reći. Meni je
pala na pamet (baš sam tako rekao!) :))) razlika u mentalitetu pre svega u
odnosu na individalno i kolektivno koja je, držim, nesporna. Da li, i kakve,
veze to ima sa verom i njenom arhitekturom, možda će nam još ko u razrešenju
ove enigme pomoći?
umetnost.57rjovic,
Evo za one koji vole pozorište (amatrsko):
U nedelju, 21.2.1993. godine u Akademskom pozorištu Krsmanac održaće se
premijera satirične komedije AHIL I DEVICE u izvođenju amaterske pozorišne
grupe III beogradske gimnazije koja je ovu predstavu spremila za Zvezdarijadu
na kojoj će i pobediti ;)). U nedelju će biti dve predstave (zbog velikog
interesovanja) u 19.00 i u 21.00. Ulaz će se naplaćivati 2.000.- za troškove
struje (tako taži organizator) pa ko voli nek izvoli.
Relja
umetnost.58tigor,
>> E zato.
Zrenjanin je jedan od retkih gradova prema kojem ne ostaješ ravnodušan.
Gotovo uvek poželiš "napolje"!
umetnost.59andrejl,
>│ Koji li su pa ti? ;) Ono jes da se po Petrovgrad, danas
>│ nesrećni Zrenjanin ;( nekada zvao i Veliki Bečkerek ali
>│ izvedeni naziv za stanovnika... Ene, nisi li onda
>│ najstariji na SEZAMu :))
Ma ćuti dobro da se ne zove čarko Zrenjanin ;(
>│ To popravlja moje mišljenje o Pokrajinskoj skupšini, ali
>│ ne i o onim idiotima na licu mesta. Pogotovo ne o onom
>│ lokalnom arhitekti. Ma za njega je i streljački stroj
>│ preblago rešenje. Uh šteta što su zabranili ključalo ulje
>│ ;)
Ćale mog druga radi u urbanističkom zavodu. Sad mu
smišljam krupne pakosti :)
bye, andrejl
umetnost.60inesic,
> Zrenjanin je jedan od retkih gradova prema kojem ne
> ostaješ ravnodušan. Gotovo uvek poželiš "napolje"!
??????
umetnost.61tigor,
>> ??????
Ne vidim nejasnoće??? Ružan brate, ružan!
umetnost.62veca,
>> interesovanja) u 19.00 i u 21.00. Ulaz će se naplaćivati 2.000.- za
>> troškove struje (tako taži organizator) pa ko voli nek izvoli.
Šta, počeli su da naplaćuju ulaz? (vidi se da tamo odavno nisma bila) :)
umetnost.63inesic,
> Ne vidim nejasnoće??? Ružan brate, ružan!
To možda stoji, ali ja ga volim.
Ja sam u Melencima i Zrenjaninu proveo dobar deo najranijeg detinjstva,
pa te molim, za tvoje dobro :) da se o njemu nadalje nežnije izražavaš.
umetnost.64ndragan,
/ se u glavnoj ulici počupa ono rastinje i da se vrati stari
/ izgled, spominjano je i streljanje onih koji su uboli te
Koji stari izgled:
- ono kad je bio go asfalt sa deset kržljavih bagremova bez krošnje
- ono kad je rastao kukuruz ispred vodotornja
- ono dok je bila žuta kaldrma
- ono dok je prolazila uzana pruga
Za lavore sam i ja pomalo kriv, ako je gos'n Krstić uopšte skontao da
sam mu se na početku mandata žalio da je 'četiri drveta u glavnoj ulici
previše - ne može da se prođe'... Očekivao sam drvored, a ne ovu
ikebanu. Daj šta daš. Bar ima gde da se sedne preko leta, a kroz 29
godina biće i ladovine.
umetnost.65pedjak,
> Ne vidim nejasnoće??? Ružan brate, ružan!
A koji je grad u ovoj je***oj zemlji lep ?
umetnost.66ilazarevic,
> streljački stroj preblago rešenje. Uh šteta što su zabranili ključalo
> ulje ;)
Ko kaže?
PS. Obavljam posao po kućama - nosim ulje sa sobom ;))
umetnost.67tigor,
>> Ja sam u Melencima i Zrenjaninu proveo dobar deo najranijeg detinjstva,
>> pa te molim, za tvoje dobro :) da se o njemu nadalje nežnije izražavaš.
Izvinjavam se uvaženom "bivšem" komšiji. Moje reči su samo trebale izaz-
vati lični utisak... a da nikoga ne povrede!
umetnost.68tigor,
>> Izvinjavam se uvaženom "bivšem" komšiji. Moje reči su samo trebale izaz-
>> vati lični utisak... a da nikoga ne povrede!
Repliciram svojim prstima bržim od mozga... :)
Elem, umesto izazvati treba da stoji iskazati! Hvala!
umetnost.69pele,
>=} A koji je grad u ovoj je***oj zemlji lep ?
BEOGRAD!
pele.
umetnost.70ndragan,
/ Ne vidim nejasnoće??? Ružan brate, ružan!
To kako-tako, više je tužan. Mogao je da bude lep, a ni sad mu ne fali
mnogo, uprkos svemu.
Ovih dana sam razočaran Vršcem. Uostalom, pola Vojvodine bi kudikamo
bolje izgledalo kad bi se uklonilo blato sa ulica.
umetnost.71ndragan,
/ Šta je uzrok a šta posledica ovakvom razvitku, teško mi je reći. Meni
/ je pala na pamet (baš sam tako rekao!) :))) razlika u mentalitetu pre
Idemo dalje. Meni razlika između arhitekture katoličke i pravoslavne
crkve liči na grafičku razliku između latinice i ćirilice. Prva je
sužena, više ide u visinu, druga je šira i bogatija sitnim ukrasima.
Uporedimo samo tipične krovove na tornjevima: katolički je najčešće gola
četvorostrana piramida sa prostim krstom; pravoslavni je često niži,
širi i izveden sa nekoliko obruča različite širine. Slično razlici
između latiničnog i ćiriličnog slova f.
umetnost.72majkl,
U centru Šida, na uglu, u lepoj staroj zgradi bila je apoteka.
Kada biste ušli u nju dočekala bi vas posebna mirnoća. Apotekarska
vaga, nameštaj od masivnog plemenitog drveta, sve je to imalo
poseban miris. Tamo su ljudi godinama tiho išli po lek. Tamo niko
nije mogao povisiti glas.
Sada nema ni apoteke, ni stare zgrade. Na tom mestu je
dvospratni betonski bunker na kome piše "Pošta".
Nova apoteka je pri domu zdravlja i liči na dragstor lekova.
umetnost.73zolika,
>> A koji je grad u ovoj je***oj zemlji lep ?
Pa Novi Sad, ako smem da primetim... :-)))))
umetnost.74vasic,
>> =} A koji je grad u ovoj je***oj zemlji lep ?
>
> BEOGRAD!
Ha, ha, ha, nasmija se on po zagorski. :) čivimo li uopšte nas dvojica u
istom gradu, pitam se ja...?
umetnost.75ladislavs,
Pedjak>> =} A koji je grad u ovoj je***oj zemlji lep ?
Pele> BEOGRAD!
Xa-xa-xa-xa.
ciLa.
PS: Xa-xa-xa-xa.
umetnost.76rooster,
RO> Pedjak>> =} A koji je grad u ovoj je***oj zemlji lep ?
RO> Pele> BEOGRAD!
RO>
RO> Xa-xa-xa-xa.
RO>
RO> ciLa.
RO>
RO> PS: Xa-xa-xa-xa.
Dragi ciLa, Vasicu i ostali vaseg misljenja,
u ovaj predivan grad , jos pre pedesetak godina poceo se naseljavati
odredjen "sloj" ljudi, a taj trend se i danas nazalost nastavlja.
Upravo taj "sloj" o ovom gradu ima misljenje bas kao i vi 9NE KAZEM DA
vi tu pripadate), ali vese misljenje je identicno njihovom. Sto je
paradoksalno, ako se pogleda da bi taj "sloj" morao najvise voleti ovaj grad
jer je USPEO konacno da ga se dokopa, ( a da ga nije zeleo, ne bi ni bio ovde).
Ali, u ovoj zemlji odavno nema nikakve logike, morala i vrednosti, te stoga ni
vama dvojici ne zameram sto vam je i misljenje tako
Samo, kome se ne svidja, slobodno moze otici (ja cu mu pomoci ako
treba), ionako je previse takvih u ovom gradu
BUBBLE
umetnost.77idesign,
-=> Idemo dalje. Meni razlika izmedu arhitekture katolicke i
-=> pravoslavne crkve lici na graficku razliku izmedu latinice i
-=> cirilice. Prva je suzena, vise ide u visinu, druga je sira i
-=> bogatija sitnim ukrasima.
A potom je došla jos jedna opsada grada čije je ime nosio. Dok su
Sloveni 860. opsedali Carigrad, Konstantin je na maloazijskom
Olimpu pravio u tišini monaške ćelije zamku za njih - gradio prva
pismena slovenske azbuke. Prvi put je načinio obla slova, ali
slovenski jezik je bio toliko divalj da mastilo nije moglo da ga
zadrži, pa je načinio drugu azbuku od rešetkastih slova i u njih
je zatvorio taj nepokorni jezik, kao pticu. Kasnije, kada je
pripitomljen i kada je naučen grčkom (jer jezici uče druge jezike),
slovenski jezik se mogao uhvatiti i u ona prvobitna, glagoljska pismena...
Daubmanus prenosi ovakvu priču o nastanku slovenske azbuke. Jezik
varvara nikako se nije hteo ukrotiti. Jedne brze tronedeljne jeseni
sedela su braća u ćeliji i uzalud pokušavala da ispišu pismena koja
će kasnije zvati ćirilicom. Posao im nije polazio za rukom. Iz ćelije
videla se lepo polovina oktobra i u njemu tišina čas hoda duga i dva
široka. Tada je Metodije skrenuo pažnju bratu na četiri krčaga koja
su stajala u prozoru njihove ćelije, ali spolja, s one strane, s one
strane rešetaka.
- Da su ti vrata zabravljena kako bi došao do jednog od tih krčaga?
- upitao je. Konstantin je razbio jedan od krčaga, uneo krhotine deo po
deo kroz rešetku u ćeliju i tu ponovo sastavio u celinu krčag lepeći ga
pljuvačkom i glinom s poda ispod svojih nogu.
Tako su uradili i sa slovenskim jezikom, razbili ga na parčad, uneli
ga kroz rešetke ćiriličnih slova u svoja usta i lepili krhotine svojom
pljuvačkom i grčkom glinom ispod svojih tabana...
Milorad PAVIĆ
Hazarski rečnik
...Zlatan
umetnost.78tigor,
>> Uporedimo samo tipične krovove na tornjevima: katolički je najčešće gola
>> četvorostrana piramida sa prostim krstom; pravoslavni je često niži,
>> širi i izveden sa nekoliko obruča različite širine. Slično razlici
>> između latiničnog i ćiriličnog slova f.
Ma ima još nešto što bode oči!!! U poslednje vreme sam primetio, da pri-
likom renoviranja pravoslavnih crkvi u nekim manjim mestima Vojvodine krov
crkve boje CRVENO?!
Ja sad po dobrom starom običaju ne znam da li tako treba, dal' im vlast doz-
voli samo tu boju :) ili je nešto treće!
Sve u svemu, ružno izgleda! :(
umetnost.79tigor,
>> Sada nema ni apoteke, ni stare zgrade. Na tom mestu je
>> dvospratni betonski bunker na kome piše "Pošta".
>> Nova apoteka je pri domu zdravlja i liči na dragstor lekova.
Nažalost, primer nije usamljen! Mahom se u novije vreme ruše sve one sjaj-
ne stare apoteke sa "ugrađenim" hrastovim "dvospratnim" nameštajem i pošto,
naravno, novi objekti ne odgovaraju veličinom i oblikom, sve se to "baca" a
apoteke dobijaju onaj tipični "staklo-metal" izgled. Ne treba reći koja je
šteta... :(
umetnost.80tigor,
>> Pa Novi Sad, ako smem da primetim... :-)))))
Jeste, zaista!!! Samo da ga očiste od ovog silnog smeća... :(
umetnost.81peca.st,
!->> =ć A koji je grad u ovoj je***oj zemlji
!-> lep ?
!->
!-> BEOGRAD!
Da li si ti...
čivim u Beogradu od rođenja i za mene nema ružnijeg grada od njega...
Kad odem negde u unutrašnjost, ja se oduševim...
Mirno, svakoga poznaješ, divota...
A Beograd? Svi jure negde, svakog boli uvo za drugog, prljavo, bljak...
FUJ!
P e C a
umetnost.82ladislavs,
> u ovaj predivan grad , jos pre pedesetak godina poceo se
> naseljavati odredjen "sloj" ljudi, a taj trend se i danas
> nazalost nastavlja. Upravo taj "sloj" o ovom gradu ima
> misljenje bas kao i vi 9NE KAZEM DA vi tu pripadate), ali
> vese misljenje je identicno njihovom.
E naprotiv. Ovakvo mišljenje ima više starih nego novih Beograđana.
Stari Beograđani bolje primećuju šta im je napravljeno od grada, a
novima je zaista i ovakav (ružan!) tombola.
> Sto je paradoksalno,
> ako se pogleda da bi taj "sloj" morao najvise voleti ovaj
> grad jer je USPEO konacno da ga se dokopa, ( a da ga nije
> zeleo, ne bi ni bio ovde). Ali, u ovoj zemlji odavno nema
> nikakve logike, morala i vrednosti, te stoga ni vama
> dvojici ne zameram sto vam je i misljenje tako
Kao prvo, otkud se tu sada umešala ljubav?
Zaboga, poruke su bile o estetskim, a ne emotivnim doživljajima.
Dakle ja se nisam izjasnio da grad NE VOLIM nego da je grad RUčAN,
a nije mi jasno zašto Ti misliš da ja sve što je ružno mrzim?
Da li Ti MRZIŠ sve što je ružno?
Dakle ja sam amoralan zato što ne tvrdim da je jedan urbanistički
neuravnotežen grad, sa svojim totalno odsečenim predgrađima bez ikakvog
normalnog života, sa jednom Potemkinovom ulicom prepunom šund prodavaca
šund robe za lumpenproleterijat, lep?
Znaš li da sam počeo da izbegavam Kneza od Albanije do Američke čitaonice:
idem žika Ljubinom ili Vasinom, naprosto - taj deo više nije Beograd koji
sam nekad poznavao.
Grad sa zakrčenim trotoarima, gde ne može da se prolazi, (ne od juče)
lošim saobraćajem i, van rute Knez-Srpskih bankara, oronulim fasadama
teško da može da bude lep nekome ko je video neki bolje organizovan grad.
Zaista izgleda nema nikakve logike.
Hvala Ti što mi ne zameraš što sam amoralan ;(.
> Samo, kome se ne svidja, slobodno moze otici (ja cu mu
> pomoci ako treba), ionako je previse takvih u ovom gradu
Ovde već dolazimo do kulminacije materijalističko-dijalektičkog
rezonovanja, ali pošto konstatuješ da
> ... u ovoj zemlji odavno nema nikakve logike, morala i vrednosti
ja odustajem od bilo kakvog komentara, nema smisla trošiti reči.
ciLa.
umetnost.83dr.grba,
>> A koji je grad u ovoj je***oj zemlji lep ?
Kikinda. (;
A ima ih jos...
Znam da je centar Zrenjanina diskutabilnog izgleda, ali znam i to
da je prosecan Zrenjaninac najmanje kriv zbog toga.
Pozdrav juznim susedima od dr ÔpŰe.
umetnost.84balinda,
>> u ovaj predivan grad, ....
Nemam nameru da osporavam, samo me interesuju argumenti za ovo.
umetnost.85andrejl,
>│ - ono kad je bio go asfalt sa deset kržljavih bagremova
>│ bez krošnje - ono kad je rastao kukuruz ispred vodotornja
>│ - ono dok je bila žuta kaldrma
>│ - ono dok je prolazila uzana pruga
Prva dva nikako ;)
čuta kaldrma + adekvatan drvored + adekvatno osvetljenje
(to su počeli da postavljaju, ali samo pet-šest bandera :)
Ne bi bilo loše ćiru da nam vrate :)))
>│ Za lavore sam i ja pomalo kriv, ako je gos'n Krstić
>│ uopšte skontao da sam mu se na početku mandata žalio da
>│ je 'četiri drveta u glavnoj ulici previše - ne može da se
>│ prođe'... Očekivao sam drvored, a ne ovu ikebanu. Daj šta
>│ daš. Bar ima gde da se sedne preko leta, a kroz 29 godina
>│ biće i ladovine.
Ako ispune šta treba neće te ikebane narasti za ladovinu,
a i ta ladovina... morao bi da ulaziš u šumarak :)
bye, andrejl
umetnost.86pele,
>=}> BEOGRAD!
>=}
>=} Ha, ha, ha, nasmija se on po zagorski. :) čivimo li
>=} uopšte nas dvojica u istom gradu, pitam se ja...?
???????
Ajd objasni šta si hteo da kažeš?
pele.
umetnost.87pele,
>=} Pedjak>> =} A koji je grad u ovoj je***oj zemlji lep ?
>=} Pele> BEOGRAD!
>=}
>=} Xa-xa-xa-xa.
>=} ciLa.
>=} PS: Xa-xa-xa-xa.
Oćel neko da mi objasni šta je tu smešno??????????
pele.
umetnost.88pele,
>=} !-> BEOGRAD!
>=}
>=} Da li si ti...
>=}
>=} čivim u Beogradu od rođenja i za mene nema ružnijeg
>=} grada od njega... Kad odem negde u unutrašnjost, ja se
>=} oduševim... Mirno, svakoga poznaješ, divota...
>=} A Beograd? Svi jure negde, svakog boli uvo za drugog,
>=} prljavo, bljak... FUJ!
čivim u Beogradu od kako sam se rodio,znači oko 21.5 godina
i za to vreme mi nije dosadio,niti mi je muka od njega niti
mi je ružan.Ako tako govoriš o Beogradu znači da ga još nisi
upoznao jer ovaj grad ima dušu za razliku od mnogih gradova
kod nas i u svetu.Znam kad sam ko klinac bio u SAD.Njujork,
Vašington,Filadelfija.Kuća sa bazenom,kadilak,...Mislio sam
da ću da plačem kad budem morao da se vratim.Posle dve nede-
lje meni je Beograd užasno nedostajao.Ja sam se jedno vreme
ložio da idem u inostranstvo da studiram ali sam shvatio da
bez obzira na materijalno bogatstvo koje bi tamo eventualno
stekao,bio bih beskrajno prazan iznutra i da sve što mi nešto
znači i što volim je ovaj grad i ljudi u njemu.
pele.
umetnost.89vcalic,
>> u ovaj predivan grad ,
Ja stvarno ne vidim šta je to predivno u Beogradu. Beograd zaista sadrži
neka zaista lepa arhitektonska rešenja, ali ipak većinu čine odvratne
dehumanizovane zgradurine nazvane pravim imenom "soliteri" (termin koji je,
čini mi se u starom Rimu, oznaćavao prenoćišta za sirotinju) i još ružnije
tzv. "porodične kuće" koje su uglavnom ili seoske uđerice ili odvratne
kućerine rađene bez ikakvog stila i ukusa. Ima tu naravno izuzetaka, ali se
lepota grada ne može meriti njima.
Što se tiče poteza Senjak-Palilula-Kalemegdan-Crveni Krst, tu zaista ima
nekoliko malih arhitektonskih remek-dela, ali opet i to je sasvim prosečno
kada se ima u vidu svetska arhitektura. O nekoj celini nema ni govora, jer
teško ćete, bilo gde u Beogradu, naći iole duži red zgrada a da su sve one
iste visine što je preduslov za bilo kakav estetski doživljaj. Ovako, sve se
svodi na neke pojedinačne slučajeve lepo urađenih zgrada, a to nije dovoljno
da bi se reklo ni da je grad lep, a kamoli predivan. A, to, što svako voli
svoj rodni grad, to je druga stvar.
I sve to nije to samo posledica komunističke tiranije.
Ne treba ni očekivati da će se nešto u narednih 100 godina popraviti.
Beograd je klasičan slučaj melting-pota i takav će i ostati. Što zbog toga što
će se na kraju vaskoliko srpstvo kompletno doseliti u njega, što zbog toga što
je tok stvari jednostavno takav.
A što se tiče napuštanja Beograda, to postaje vrlo primamljivo rešenje.
Elementi metropole koje je Beograd ranije imao polako nestaju, pa će se uskoro
pretvoriti u jednu monstruozno veliku palanku. Rođen sam u Beogradu, i
odrastao sam na njegovom asfaltu (a i blatu ;)), i, ne računajući dugove
otadžbini (tadašnjoj domovini ;), nisam nikad izostajao iz njega na duže od
mesec dana, ali sada razmišljam kako ne bi bilo loše da ga napustim i povučem
se u izvesnu provinciju.
umetnost.90drpr,
-> lje meni je Beograd užasno nedostajao.Ja sam se jedno vreme
-> ložio da idem u inostranstvo da studiram ali sam shvatio da
-> bez obzira na materijalno bogatstvo koje bi tamo eventualno
-> stekao,bio bih beskrajno prazan iznutra i da sve što mi
-> nešto znači i što volim je ovaj grad i ljudi u njemu.
I ja se slažem sa ovom konstattacijom. Ja sam na primer mogao u
drugoj godini da odem u Englesku da završim srednju a posle i da
studiram ali nisam mogao da se odvojim od ovog predivnog grada
i od ljudi sa kojim delim današnjicu.
cope
umetnost.91drpr,
-> Ja stvarno ne vidim šta je to predivno u Beogradu. Beograd
-> zaista sadrži neka zaista lepa arhitektonska rešenja, ali
-> ipak većinu čine odvratne dehumanizovane zgradurine nazvane
-> pravim imenom "soliteri" (termin koji je, čini mi se u
-> starom Rimu, oznaćavao prenoćišta za sirotinju) i još
-> ružnije
Ipak vidim da mi prićamo o različitim stvarima. Ti pričaš o
arhitekturi a ja i pele o "duši grada". Beograd možda i nije
arhitektonsko remek delo, ali ja ga volim ovakvog kakav je i
više me interesuju ljudi sa kojima se družim tj. oni sa kojima
živim ovdi :)
cope
umetnost.92dr.grba,
>> Kada biste usli u nju docekala bi vas posebna mirnoca. Apotekarska
>> vaga, namestaj od masivnog plemenitog drveta, sve je to imalo
>> poseban miris....
Tja!
Navadili su se na apoteke, dabogda im trebale!
U Kikindi je bila jedna apoteka slicnog izgleda. Osnovana oko 1860.
Iseljena pre par godina da se prosiri kontrolna sluzba SDK ))))))):
Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.93vasic,
> Samo, kome se ne svidja, slobodno moze otici (ja cu mu pomoci ako
> treba), ionako je previse takvih u ovom gradu
Ajde, ajde, smanji malo doživljaj. Pitanje nije bilo volim li ja
Beograd, već da li je on lep. A ako ti ne umeš da voliš nešto (nekoga)
uprkos svesti o njegovim nesavršenostima, to je već tvoj problem.
umetnost.94banusko,
>**> Ja sad po dobrom starom običaju ne znam da li tako treba,
>**> dal' im vlast doz- voli samo tu boju :) ili je nešto treće!
Ali su idealni ciljevi za gađanje iz vazduha. Nema omaneš.....8>
umetnost.95cobra,
> Kad odem negde u unutrašnjost, ja se oduševim...
Može to sve da bude velelepno(kao što i jeste:),ali grad koji
nema svoju dušu i osnovni princip brige o ljudima kojima
treba pomoć i uzajamnog prijateljstva,za mene i nije grad.
Samo prazan prostor hladnih građevina od kamena.
umetnost.96cobra,
>> Dakle ja se nisam izjasnio da grad NE VOLIM nego da je grad
>> RUčAN, a nije mi jasno zašto Ti misliš da ja sve što je ružno
>> mrzim?
Pa ko ga ovako ružnog napravi? :(
Ili:da li je Beograd ikada bio lep grad?
Vlada
umetnost.97milan,
> Daubmanus prenosi ovakvu priču o nastanku slovenske azbuke. Jezik
> varvara nikako se nije hteo ukrotiti. Jedne brze tronedeljne jeseni
> sedela su braća u ćeliji i uzalud pokušavala da ispišu pismena koja
> će kasnije zvati ćirilicom. Posao im nije polazio za rukom.........
Nije ni čudo što im posao nije polazio za rukom, jer Ćirilo
(Konstantin) i Metodije nisu ni pravili ćirilicu već glagoljicu.
Pismo koje danas nazivamo ćirilicom nastalo je, u onom svom
osnovnom tzv. "staroslovenskom" obliku, bar pola veka a
možda i ceo vek kasnije na teritoriji današnje Bugarske.
Pavić je, kada se već odlučio da piše ovako pretenciozne
stvari, mogao raspitati o istorijatu slovenske pismenosti.
Uostalom, bar kod nas gde živi i radi na desetine odličnih
poznavalaca istorije slovenske pismenosti i gde se može naći
mnoštvo radova i knjiga ove vrste, ovako nešto napisati ne svedoči
čak o Pavićevoj neobrazovanosti, nego o njegovom bezobrazluku.
Pl poz M
umetnost.98tigor,
>> Samo, kome se ne svidja, slobodno moze otici (ja cu mu pomoci ako
>> treba), ionako je previse takvih u ovom gradu
Direktno i jasno! Samo napred!!! ;)
Da li bi nam i obrazložio to da je Beograd dovoljno lep tvojim rođenjem u
njemu?
umetnost.99milan,
> Ja stvarno ne vidim šta je to predivno u Beogradu.................
Jedna stvar je veoma uočljiva. U odnosu na ostale evropske
gradove ovih dimenzija Beograd ima izuzetno mnogo zelenila.
Zato, Beograd veoma vešto, ali na žalost samo pola godine,
zelenilom krije svoju ružnoću i depresivnost. :))))))
Pl poz M
umetnost.100squsovac,
>>> A koji je grad u ovoj je***oj zemlji lep ?
>
> Kikinda. (;
Bojim se da, gledano čisto arhitektonski, u državi Srbiji postoje samo dva
grada - Beograd i Novi Sad. (ako je "ono" gde je N.S. uopšte Srbija ;>)
umetnost.101tigor,
>> Ipak vidim da mi prićamo o različitim stvarima. Ti pričaš o
>> arhitekturi a ja i pele o "duši grada".
Ali zašto pričate o "duši grada"? Koliko znam, rasprava je počela oko gra-
đevina...
umetnost.102tigor,
>> Ali su idealni ciljevi za gađanje iz vazduha. Nema omaneš.....8>
Vidiš, ovo mi ne pade na pamet! ;)
umetnost.103ndragan,
/ Znam da je centar Zrenjanina diskutabilnog izgleda, ali znam i to
U Zrenjaninu je prosečena ona glupa magistrala isto kao što je sličnim
magistralnim nožem prosečeno nekoliko bulevara kroz Fujvidek, povađeno
je pola kuća iz centra kao i u drugim gradovima, jedina osobita nesreća
Zrenjanina je onaj neverovatni vodotoranj i još par glupih građevina u
centru, te sečenje bečkerečke ćuprije, mosta koji je gradio (ili samo
projektovao) Ajfel. A da, i ona glupost sa Vasinim barama je isto dobra.
Mislim da su po pitanju centra malo bolje prošli Sombor, Kikinda i Bačka
Palanka - tamo je bilo moguće napraviti (tj. već je postojala) kružna
staza oko centra; u Zrenjaninu toga nema, jer je centar suviše blizu
reke, ali kad su već ukinuli reku u tom delu, mogli su bar duž korita
napraviti obilaznicu (zamislite drum od velikog mosta do železničke
stanice, ili bar do kapetanije), umesto onih bara.
umetnost.104ndragan,
/ Hazarski rečnik
A šta misliš šta to čituckam po četvrti put ovih dana?
umetnost.105spantic,
> Pa ko ga ovako ružnog napravi? :(
> Ili:da li je Beograd ikada bio lep grad?
Zavisi. Meni je važnije da li grad ima dušu nego da li je nalickan. A Beograd
volim jer je ima. Zato volim i Prag ( najlepši grad Evrope :) i Moskvu ( pa
među ružnijima je :), Sant Petersburg, Krakov...
A ne volim Beč ( nema veze sa politikom i arhitekturom :), Berlin još par
njih.
umetnost.106vcalic,
>> Ipak vidim da mi prićamo o različitim stvarima. Ti pričaš o
>> arhitekturi a ja i pele o "duši grada". Beograd možda i nije
>> arhitektonsko remek delo, ali ja ga volim ovakvog kakav je i
>> više me interesuju ljudi sa kojima se družim tj. oni sa kojima
>> živim ovdi :)
Pa ja o arhitekturi i pričam da bih izbegao temu ljudi u Beogradu. Iako o
jednom delu stanovnika Beograda imam najbolje moguće mišljenje, katastrofalna
je činjenica da oni predstavljaju najviše 20% Beograđanja. Ostalo je ona
smrdljiva stoka koja se može videti po pijacama i GSB-u, kao i devizari,
šverceri, trenerkaši, Cigani. Sve u svemu face koje bi podjednako dobro
funkcionisale i na gradskim ulicama i u septičkoj jami.
Beograd je stvarno nekada bio prilično lepo mestašce za život. Ali, sada
jedva čekam da zbrišem iz njega.
Usput, razmislite malo kad je počelo totalno propadanje Beograda. To je
negde počelo krajem '87. Još nešto se desilo u isto vreme. Bio je (ako se dobro
sećam) oktobar mesec te godine...
umetnost.107vcalic,
>> Pa ko ga ovako ružnog napravi? :(
>> Ili:da li je Beograd ikada bio lep grad?
Ja lično mislim da nije.
umetnost.108ladislavs,
> Zavisi. Meni je važnije da li grad ima dušu nego da li je
> nalickan. A Beograd volim jer je ima. Zato volim i Prag (
> najlepši grad Evrope :) i Moskvu ( pa
Ovo sa dušom je zanimljivo.
Kako ćeš Ti jednom Bečliji (za čiji grad, proizlazi, da nema dušu)
dokazati da je Beograd "duševniji"?
Ja volim gradove u kojima se osećam prijatno iz bilo kog razloga:
društvo (poznanici), komunikativni ljudi, lepa arhitektura ili
znamenitosti, mesta za zabavu, šoping ili nešto sasvim deseto.
Zaista ne razumem te mistične pojmove kao što je duša, valjda zato
što nisam animista ;))).
ciLa.
PS: Napomena - animizam je religija po kojoj sve u prirodi ima svoju dušu.
umetnost.109ladislavs,
Ladislavs>> =} Xa-xa-xa-xa.
Pele> Oćel neko da mi objasni šta je tu smešno??????????
Šta se sve ne rodi od cinične upadice, na lakonski odgovor na
retoričko pitanje? ;)
Dobro, dužan sam Ti odgovor.
Razgovor je, koliko se sećam, a sećam se dobro, počeo oko promenjenih
izgleda srbijanskih gradova. pa je konstatovano da je, recimo uništeno
gradsko jezgro Zrenjanina (Bečkereka ili možda Petrovgrada?), pa je
konstatovano ruglo na Slaviji etc.
Na retoričko pitanje koji je grad posle ovakve urbanističke politike
"u ovoj je***oj zemlji lep ?", Ti lakonski odgovaraš Beograd, a meni
se prethodna diskusija učinila dovoljnom da dokaže upravo suprotno, pa
sam se zadovoljio ovakvim odgovorom (bez namere da ikoga omalovažavam).
Pretendovao sam da se okačim samo arhitektonskog izgleda, ali se
diskusija zakuvala, što u principu i nije loše :).
Naravno i estetski kriterijumi su vrlo rastegljivi, pa svakako dopuštam
da je nekome i ovakav Beograd lep i predivan.
ciLa.
umetnost.110nikolas,
> Na retoričko pitanje koji je grad posle ovakve urbanističke
> politike "u ovoj je***oj zemlji lep ?"
Sarajevo, Vukovar... (jedinstveni umetnički eksperiment...)
umetnost.111skoprivica,
│ gradove ovih dimenzija Beograd ima izuzetno mnogo zelenila.
i tako treba i da ostane !
umetnost.112kresof,
> Sarajevo, Vukovar... (jedinstveni umetnički eksperiment...)
Stvarno je eksperiment, moja setra od tetke je iz Vukovara i oni tamo
ne žive baš lepo, nego to ne spada u ovu konf. Ovde se razgovara o
umetnosti, a što se umetničkih vrednosti tiče tamo je pola upropašteno
ili pokradeno:(, mada je dobra polovina sklonjena:).
pozdrav, krešo
umetnost.113ladislavs,
> Sarajevo, Vukovar... (jedinstveni umetnički eksperiment...)
Pa je l' se to Nikolas vratio iz belog sveta?
ciLa.
umetnost.114nikolas,
> Stvarno je eksperiment, moja setra od tetke je iz Vukovara i
> oni tamo ne žive baš lepo, nego to ne spada u ovu konf. Ovde se
> razgovara o umetnosti, a što se umetničkih vrednosti tiče tamo
> je pola upropašteno ili pokradeno:(, mada je dobra polovina
> sklonjena:).
čao mi je, nisi shvatio poentu...
P.S.: Pročitaj moj res.
umetnost.115nikolas,
> Pa je l' se to Nikolas vratio iz belog sveta?
ciLa, hvala na lepom dočeku, moram da priznam da mi je od svega
odavde Sezam (čitaj Sezamovci), uz par privatnih poznanstava, najviše
nedostajao... O ostalom neka posluži podatak da sam o Šešeljevom
hrvatstvu saznao u avionu na povratku i sablaznio sve putnike
(i posadu) svojim višečasovnim smejanjem...
Nažalost (?) tu sam samo privremeno, čim regulišem papire i još neke
sitnice, idem... (ali, nadam se, ne i sa Sezama, bar ne zadugo)
Zbog te privremenosti sam i pokušao da prođem inkognito...
Ako koga interesuju utisci iz belog sveta, napisaću nešto za FORUM...
umetnost.117drpr,
-> Pa ja o arhitekturi i pričam da bih izbegao temu ljudi u
-> Beogradu. Iako o jednom delu stanovnika Beograda imam
-> najbolje moguće mišljenje, katastrofalna je činjenica da oni
-> predstavljaju najviše 20% Beograđanja. Ostalo je ona
-> smrdljiva stoka koja se može videti po pijacama i GSB-u, kao
-> i devizari, šverceri, trenerkaši, Cigani. Sve u svemu face
-> koje bi podjednako dobro funkcionisale i na gradskim ulicama
-> i u septičkoj jami.
Naravno ,ja se sa tobom slažem i dodajem da sam uspeo da tih
20% bude 100% društva u kojem se krećem, za ostale ne brinem
previše i pokušavam da ih izbegnem (jedino nekad moram kod
švercera da kupim cigare :))) i sebi kažem ko ime ... mater, ja
živim svoj život a oni nek me samo obilaze i dosad pravo da ti
kažem uspeva, manje obraćam pažnju na njih te i oni na mene :)
cope
umetnost.118drpr,
-> Ovo sa dušom je zanimljivo.
-> Kako ćeš Ti jednom Bečliji (za čiji grad, proizlazi, da nema
-> dušu) dokazati da je Beograd "duševniji"?
Naravno da nećeš moći jer mislim da je to lični utisak,
prizilazi iz ličnih iskustava koje si proživeo u jednom gradu i
mislim da je to najvažnije. Ok. može Beč da bude lep grad
(mislim na arhitekturu) ali zbog toga ne bih odlučio da se tamo
preselim, jer kad pogledam te građevine 100 put sve će mi to
biti već poznato, što se kaže "normalno".
cope
umetnost.119drpr,
->│ gradove ovih dimenzija Beograd ima izuzetno mnogo zelenila.
->
-> i tako treba i da ostane !
Znam da ovo pitanje nije baš za ovu conf ali kad smo blizu nek
mi neko odgovori kratko: "Video sam da su u bulevaru preko puta
ETF-a posekli većinu grana na drveću pa sad baš ružno izgleda,
sad me zanima jer to da bi se drveće posle bolje razvijalo ili
je nekom prodavcu zasmetala krošnja pa mu se ne vidi svetleća
reklama ;(
cope
umetnost.120spantic,
> Kako ćeš Ti jednom Bečliji (za čiji grad, proizlazi, da
> nema dušu) dokazati da je Beograd "duševniji"?
Ja i nisam nigde tvrdio da imam tapiju na određivanje "dušavnosti" grada.
Mada, to i nije tako loša ideja ako se da zaraditi :))
Naravno da je reč o nečijem subjektivnom utisku nekog grada.
> Ja volim gradove u kojima se osećam prijatno iz bilo kog
> razloga: društvo (poznanici), komunikativni ljudi, lepa
> arhitektura ili znamenitosti, mesta za zabavu, šoping ili
> nešto sasvim deseto. Zaista ne razumem te mistične pojmove
> kao što je duša, valjda zato što nisam animista ;))).
Pa, dobrim delom ih nabroja :) Mada za mene baš šoping i nije neko merilo,
no dobro :)
umetnost.121ladislavs,
> Nažalost (?) tu sam samo privremeno, čim regulišem papire i još neke
> sitnice, idem... (ali, nadam se, ne i sa Sezama, bar ne zadugo)
Pa onda, dobro nam došao, još bolje otišao ;).
Ne zaboravi, bar, da širiš istinu po belom svetu :).
ciLa.
umetnost.122milan,
> Usput, razmislite malo kad je počelo totalno propadanje Beograda. To je
> negde počelo krajem '87. Još nešto se desilo u isto vreme. Bio je (ako se
> dobro sećam) oktobar mesec te godine...
Ne sećaš se dobro, bio je septembar... ;))
Pl poz M
umetnost.123kresof,
> čao mi je, nisi shvatio poentu...
> P.S.: Pročitaj moj res.
Znam da nisam shvatio poentu, ali nisam mogao da odolim:)).
Pročitao sam ga ranije;).
krešo
umetnost.124nikolas,
> Ne zaboravi, bar, da širiš istinu po belom svetu :).
Evo ti istine:
Gondola u supermarketu gde stoje "zločinci, divljaci i silovatelji"
je, nažalost, dobro (i prevashodno) snabdevena Srbima, kvalitetni smo,
sjajan dizajn (pogledajte bilo kog bradatog četnika), a nismo skupi...
Nemam moralnog prava da kažem išta loše o onima koji ulažu 100.000 $
u moje obrazovanje, bez obzira na sve, dok sam za svoju rođenu državu
bio meso (citat iz usta žene jednog našeg političara) - kad se sve
sabere i oduzme, manje je zlo biti mozak nego meso... (Izvinjavam se
zbog gorčine.)
Inače, otkako sam stigao, sve vreme se smejem (i povremeno plačem).
Evo i zašto:
1. Šešelj - Hrvat
2. Arkan - ratni zločinac, proteran iz države u kojoj su "Arkanovi tigrovi"
kult-pesma i kult-status
3. Silovana Muslimanka - rodila Crnče
4. Mitević - demokrata
5. Goran Milić - Veliki Hrvat
6. ...
Ako sam nešto zaboravio, kažite, veoma ću se obradovati...
(Zkr, ovo bi mogao biti i predlog za vic meseca. Uzgred,
kako ismevati državu u vicevima, kad je ona takva da sama po
sebi najbolji vic o sebi.)
Uzgred, spisak raste svakog trenutka: upravo slušam o nekom društvu sa geslom
"Samo Srpkinja Srbina spasava" (!), kojoj je šef... sorry, ne mogu da pričam,
smučilo mi se.
Još jedno pitanje, veoma ozbiljno: ko je ovde lud?
umetnost.125veca,
>> je činjenica da oni predstavljaju najviše 20% Beograđanja. Ostalo
>> je ona smrdljiva stoka koja se može videti po pijacama i GSB-u, kao
>> i devizari,
Toga ima svugde, u svakom gradu, negde više negde manje, ali ima. Ne-
realno je za očekivati da se sa svima dobro slažeš i razumeš. žak mis-
lim da bi to bilo katastrofalno! 20 % je sasvim OK. procenat.
umetnost.126veca,
>> PS: Napomena - animizam je religija po kojoj sve u prirodi ima
>> svoju dušu.
Au, zar nas toliko potcenjuješ?!
umetnost.127inesic,
> Sarajevo, Vukovar... (jedinstveni umetnički
> eksperiment...)
Pohvaljujem tvoj smisao za crni humor .)
umetnost.128ladislavs,
Spantic (umetnost 4.105)> Zavisi. Meni je važnije da li grad
>ima dušu nego da li je
> nalickan. A Beograd volim jer je ima. Zato volim i Prag (
> najlepši grad Evrope :) i Moskvu ( pa među ružnijima je
> :), Sant Petersburg, Krakov...
> A ne volim Beč ( nema veze sa politikom i arhitekturom :),
> Berlin još par njih.
Spantic (umetnost 4.120)> Ja i nisam nigde tvrdio da imam
>tapiju na određivanje "dušavnosti" grada.
A od koga si onda čuo da Beograd ima, a Beč nema "dušu"?
ciLa.
umetnost.129ladislavs,
> je činjenica da oni predstavljaju najviše 20% Beograđanja.
> Ostalo je ona smrdljiva stoka koja se može videti po
> pijacama i GSB-u, kao i devizari, šverceri, trenerkaši,
> Cigani. Sve u svemu face koje bi podjednako dobro
Smanji malo doživljaj, bar što se tiče poslednje grupe: može
svakako da se protumači. Ovo zaista govorim dobronamerno, jer
takve izjave mogu da zabole. Uvek kad tako nešto čujem, pomislim
da i mene neko u nekoj "kulturnijoj" sredini može tako da
generalizuje. Oni koji od njih ne valjaju, već su obuhvaćeni u
prve tri grupe i to je valjda dovoljno.
ciLa.
PS: Devizare i trenerkaše nemam nameru da branim ;), oni će da se
marginalizuju, ako (ikada) postanemo normalna zemlja.
umetnost.130ladislavs,
─> Još jedno pitanje, veoma ozbiljno: ko je ovde lud?
Svi smo mi pomalo ... ;>.
ciLa.
umetnost.131ladislavs,
> Au, zar nas toliko potcenjuješ?!
Pa bolje to nego da precenjujem ;).
Vide li šta uradi demokratska opozicija precenjujući narod ;>.
Sorry, neće se ponoviti.
ciLa.
PS: Totemizam je religija po kojoj je neki objekat (obično životinja)
u mističnom odnosu sa određenom grupom ljudi ;).
umetnost.132inesic,
> Još jedno pitanje, veoma ozbiljno: ko je ovde lud?
Ono drugo pitanje - ko je zbunjen - bolje nemoj da postavljaš.
umetnost.133spantic,
> sad me zanima jer to da bi se drveće posle bolje razvijalo
Evo ti odgovor moje majke koja je to bila magistrirala: "To se radi u
slučajevima kada je neophodna regeneracija stabala, a to je zbog starosti
stabala, povezano sa aerozagađenjem Bulevara i bolestima na gornjim delo-
vima krošnje postalo neophodno".
umetnost.134veca,
>> Još jedno pitanje, veoma ozbiljno: ko je ovde lud?
Mislim da ih je teško nabrojati, mnogo ih je :(
umetnost.135dr.grba,
Hi, there!
Da malo skrenem temu.
U jednoj drugoj konferenciji se vodila neka rasprava u kojoj je
spomenuta rec "kic". Buduci da je ovde mesto da se prica nesto o
tome, izazivam SEZAM na raspravu :
STA JE KIC ?
Da li je moguce povuci crtu? Da li je moguce lako odluciti sta je ono
sto gledamo, slusamo, na bilo koji nacin konzumiramo pod firmom umetnickog
ugodjaja? Da li kic, ma kako definisan, uopste ima neku vrednost, ili sama
definicija iskljucuje takvu mogucnost?
Setim se onog skolskog primera iz nekog udzbenika umetnosti, a to je
Mona Liza na peskiru. Uzivo sam video i sapun "isklesan" u obliku
Mikelandjelovog Davida... I stotinjak drugih bisera koje sam potisnuo
negde, srecom, daleko...
Setim se i jednog objasnjenja za fenomen grupe ABBA (u doba njihove
aktuelnosti) :
"...Obzirom da je ovo doba afirmacije kica, a strategija grupe predstavlja
totalno koriscenje kica u vrhunskom obliku, to njihov uspeh nije nikakvo
iznenadjenje..." (ovo nije citat, vec parafraza koju dobro pamtim)
KIC : Teznja ka stvaranju lepog, bez obzira na metode.
Dakle, napred, narode sezamovski. Priznajte, rasprava o lepoti gradova se
pomalo vec izlizala.
Ustvari, nije. Moze se govoriti o kicu u gradnji, zar ne? Mene najvise
"odusevljavaju" oni selci sto kucnu fasadu implementiraju keramickim
plocicama, pa im kuce lepo sjaje kao dobro oriban javni WC... yuk, yuk...(:
Pozdrav, dr ÔpŰa
WARNING!!!
ALL DATA ON DRIVE C: WILL BE LOST!
Proceed? (Y)es (N)o problem (A)bsolutely (W)hy not (D)on't even ask
umetnost.136bbaja,
>|| Ne secas se dobro, bio je septembar... ;))
Jok ;) . Oktobar.
umetnost.137ndragan,
/ mnoštvo radova i knjiga ove vrste, ovako nešto napisati ne svedoči
/ čak o Pavićevoj neobrazovanosti, nego o njegovom bezobrazluku.
Meni se čini da je Pavić pisao nekakvu alternativnu ili barem apokrifnu
istoriju, u kojoj ima mnogo stvari namerno ili nemarno netačnih, te da
ih treba uzeti takve kakve jesu. U knjizi drže ona mesta koja su im
namenjena, a da neko uzme priče iz Hazarskog rečnika za _činjenice_ koje
bi negde upotrebio za dokazivanje ovog ili onog, e to bi već bilo
neozbiljno. Uostalom, baš na kraju pomenute odrednice nabraja se
literatura; zanima me i da li navedene knjige zaista postoje (ne bi me
čudilo da ih je izmislio).
Elem, napisati kako je bilo ili kako se snilo - bilo je stvar izbora.
umetnost.138andrejl,
>│ čuta kaldrma + adekvatan drvored + adekvatno osvetljenje
>│ (to su počeli da postavljaju, ali samo pet-šest bandera
>│ :)
Sad se setih i da se okolne ulice i haustori izdaju u
lokale pa da "gazde" čiste okolo :)
bye, andrejl
umetnost.139mnikolic,
*** APEL ***
Ovo je konferencija civilizacija, tema umetnost. Mislim da bi bilo lepo da
se ovde ne razvija diskusija koja sa umetnošću nema nikakve veze. Ako
nešto baš mora da se komentariše, postoji tema razno pa neka se diskusija
prenese tamo.
pozdrav, m.
umetnost.140zokalezic,
Atelje 212 - repertoar za mart 93
Velika scena
1. Otac (1,4,11,12,21).3.
2. Svećar (2,29).3.
3. Očevi i oci (5,15,19,23).3.
4. Knjeginja iz Foli-Beržera (6*,7*,27*,28*).3. * - predstave u 17 i 20 h
5. Ujka Vanja (8,18).3.
6. Korešpodencija (9,25).3.
7. Iza kulisa (13*,14*,20*).3. * - predstave u 17 i 20 h
8. Mravlji metež (16,30).3.
9. Ofelija u ogledalu (17).3.
10. Boris Godunov (22).3.
11. Ukroćena goropad (26).3.
12. Milena u svetu muškaraca (31*).3. * - predstave u 18 i 21 h
Mala scena
1. Iz života kišnih glista (1,2,4,5,28,29).3.
2. Moj dragi lažljivče (6,9,20,27).3.
3. Siroti mali hrčki (14,16,18,30).3.
4. Noć Tribada (26,27).3.
Predstave na velikoj sceni počinju u 20:00 , a na maloj sceni u 20:30
Tel. blagajne 347-342 od 10-13 i 18-20 svaki dan osim srede
umetnost.141zokalezic,
Zvezdara teatar - repertoar za mart 93
1. Grobljanska (7,12,13,18,27).3.
2. Đeneral Milan Nedić (3,10,15,22,30).3.
3. čivot Jovanov (1,8,11,21,23,29).3.
4. Urnebesna tragedija (2,6,14,19,28).3.
5. Kus petlić (25).3.
6. Mala (5,16,20,24).3.
7. Profesionalac (26).3.
8. Klaustrofobična komedija (17).3.
Novosadska scena ( u Pozorištu mladih)
1. Grobljanska 20.3.
2. Đeneral Milan Nedić 31.3
3. čivot Jovanov 10.3.
4. Urnebesna tragedija 29.3.
5. Kus petlić 17.
6. Mala 27.3.
Tel. blagajne 419-664 od 9-15 i 2 sata pre početka predstave ,
subotom i nedeljom od 11-13 i 2 sata pre početka predstave
umetnost.142zokalezic,
Jugoslovensko Dramsko Pozorište - repertoar za mart 93
Velika scena
1. Devojka modre kose (2,9,18,20).3.
2. Pozorišne iluzije (3,6,12,14,28).3.
3. Razbojnici (4,25).3.
4. Plava ptica (5,6,7,15,31).3.
5. Vesele žene Vindzorske (10,16,28,30).3.
6. Bogojavljenska noć (11,21,23).3.
7. Hamlet (13,17,24).3.
8. Buba u uhu (14,27).3.
9. Bela kafa (19).3.
10. Narodni poslanik (26).3.
Teatar Bojan Stupica
1. Ludi od ljubavi (2,10,25).3.
2. Velika auto trka (3,26).3.
3. Ne očajavajte nikad (4,11,17,21).3.
4. Mario i mađioničari (6,29).3.
5. žikaške perverzije (9,14,19,27,28).3.
6. Balade sa Zejtinlika (13,30).3.
7. 011 (14,24,28).3.
8. Hajde da se igramo (18,23).3.
Pozorišni salon
1. Tri života Isidore Dankan (12).3.
2. Šopska ambasada (16,24).3.
3. čak ili pokornost (19,25).3.
4. Strah od letenja / Usamljena žena (20).3.
5. Milena iz Praga (23).3.
6. Laku noć, majko (26).3.
Tel. blagajne 644-447 svaki dan od 10-13 i 17-20
umetnost.143dr.grba,
>> nego o njegovom bezobrazluku.
Profesore, molim Te kao brata, ne diraj mi Pavica.
Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.144dr.grba,
Mislim da sad teras mak na konac. Znam da Kikinda nije grad tipa soliterskih
kompleksa, ali nesto ga ipak cini gradom.
Koji ima svojih lepota i mana i ja ga puno volim.
Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.145dr.grba,
Kad spomenu Sombor...
Kada sam prvi put video taj grad, bio sam zapanjen :
- najpre kolicinom zelenila (:
- pa onim neverovatnim smekom koji ne umem da opisem, ali zimski ekvivalent
tog osecaja je miris karanfilica u kuvanom vinu (vid' poJezije!) (:
- pa divnim kafanama (da li je ziv "Mali restoran"?) (:
- pa lepim zgradama u onom zelenilu (:
- pa onom ODVRATNOM BETONSKOM ROBNOM KUCOM izgradjenom usred neobarokne
cetvrti, na uglu, puca pogled sa svih strana )))))))))))))))))))))))):
Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.146ladislavs,
Vcalic>> vreme. Bio je (ako se dobro sećam) oktobar mesec te
Milan> Ne sećaš se dobro, bio je septembar... ;))
Ima zato ko beleži i pamti ;).
ciLa.
umetnost.147spantic,
> A od koga si onda čuo da Beograd ima, a Beč nema "dušu"?
žuo? Pročitaj malo moje poruke. Ja sam u svim tim gradovima bio i to
ne turistički, tako da dajem svoj lični utisak. Ako si u Beču bio, ti
možeš izložiti svoj, sve ostalo je čisto kopiranje onog što se naziva
"široko poznate laži" :)
umetnost.148milan,
> Meni se čini da je Pavić pisao nekakvu alternativnu ili barem apokrifnu
> istoriju, u kojoj ima mnogo stvari namerno ili nemarno netačnih, te da
> ih treba uzeti takve kakve jesu. U knjizi drže ona mesta koja su im
> namenjena, a da neko uzme priče iz Hazarskog rečnika za _činjenice_ koje
> bi negde upotrebio za dokazivanje ovog ili onog, e to bi već bilo
> neozbiljno. Uostalom, baš na kraju pomenute odrednice nabraja se
> literatura; zanima me i da li navedene knjige zaista postoje (ne bi me
> čudilo da ih je izmislio).
Nije sporno autorovo pravo da koristi borhesovski metod. Istina,
teorija književnosti će već reći, kada se furtutma napravljena oko
ovog pisca smiri, koliko je bio snažan i da nije možda bio samo bleda
senka originala.
Nije u tome stvar.
Ovde je "stvar iskliznula" na odsustvu dramaturške
ubedljivosti. Kada Borhes piše TLon Ukbar Orbis Tertius,
enciklopedija njegovog izmišljenog sveta je ubedljiva, priča se
drži i osvaja. Ovde je autor previše blizu alegoriji - Hazari
isuviše podsećaju na neke idealizovane Srbe - i samim tim utisak da
ne zna ko je napravio ćirilicu postaje tim jači. Da je dobar pisac
on bi prilikom redakcije - ako stvarno zna gde je pogrešio, a
sumnjam - ovo promenio upravo zato što bi morao da bude svestan
ovakve opasnosti. Kako to nije učinio ostaje mi samo jedan
zaključak!
Pl poz M
P.S. Uzgred, Pavić vrvi od ovakvih brljotina.
umetnost.149ndragan,
/ Naravno ,ja se sa tobom slažem i dodajem da sam uspeo da tih
/ 20% bude 100% društva u kojem se krećem, za ostale ne brinem
Auu gde me nađe. Noćas sam sanjao da kod komšije nešto zidaju, pa
majstor otpanjio narodnjake. Izleteo sam sav besan, pa uleteo unutra i
počeo da prebrojavam koje sve kablove treba da premeštam da bih ga
oduvao sa 2*40 vati s prozora...
Grozno. Zaista, čisto se pitam kako mi uspeva da uredim svoj život tako
da se ne srećem sa tom vrstom sveta. žak je i moj zidar bio nekakav
intelektualac (ali zato njegovog radnika ne mogu da smislim).
umetnost.150ndragan,
/ Ustvari, nije. Moze se govoriti o kicu u gradnji, zar ne? Mene najvise
Ajd' seljaci. Uništeni su mental(itet)no, ostali su bez korena, pa su se
dohvatili gradske arhitekture i imitiraju šta stignu, najčešće jedni
druge.
A šta ćemo sa modama u ozbiljnoj arhitekturi? Seća li se neko natur -
betona? Pa onda plastificiranih fasada? Pa dođosmo i do staklenih
piramida i piramidona. A ako krenemo unazad, veštački kamen na podovima
od škola do menzi i terasa, pa tako redom. Maltene po dve-tri
građevinske cake može da se pogodi godina gradnje.
E sad neka me neko ubedi da nije 90% takvih ostvarenja kič. Na stranu to
što te godine možda i nije bilo drugog materijala, što je izbor uličnih
sijalica, podova, nameštaja i šta ti ga ja znam bio 'evo ti ga pa ga
biraj', još uvek je u svakoj umetnosti (arhitektura se ubraja, zar ne)
moguće ostvariti svašta bez obzira na ograničenja, ko ume.
Da li bi odgovarala jedna poddefinicija kiča kao 'neostvarene
umetnosti', ili bolje 'diletantske umetnosti'.
Posmatram često u poslednje vreme kola, nameštaj, frizure i haljine iz
'69-'72. Prepoznaju se iz aviona. Sve više mi se čini da nije bio
problem u lošem imitiranju - originali su bili grozni. Geometrijske
haljine, i pejton plejs frizure. Brrr.
umetnost.151tigor,
>> KIC : Teznja ka stvaranju lepog, bez obzira na metode.
Kič je fizička granica između potrebe i vrednosti stvaranja.
Povlače je iskusni "geografi!"
umetnost.152dragisak,
║ STA JE KIC ?
Ja mislim da nema mnogo smisla pokušavati da se definiše tako nešto.
Umetnost nije matematika.
║ Setim se onog skolskog primera iz nekog udzbenika umetnosti, a to je
║ Mona Liza na peskiru. Uzivo sam video i sapun "isklesan" u obliku
║ Mikelandjelovog Davida... I stotinjak drugih bisera koje sam
║ potisnuo negde, srecom, daleko...
Mogli bi smo organizovati javno nadmetanje u najboljoj kičerici u gradu.
Znaš ono: pozlaćena stilska garnitura, barok, kraj XX veka, proizvodnja
Javor, Ivanjica; u izlogu Jugodrva pored Narodnog pozorišta, cena ********
:)
║ KIC : Teznja ka stvaranju lepog, bez obzira na metode.
Ovo me potseti na definiciju umetnosti koju nam je diktirala učiteljica
u osnovnoj školi. "Umetnost je čovekova potreba za lepim."
Nekako mi se urezala u pamćenje. ;)
Evo i filozofskog (mrakoljubnog, zofos - mrak, tama, na grčkom) pitanja.
Zašto autoritarni režimi vole (volu :)) kič ?
umetnost.153nikolas,
>> Meni se čini da je Pavić pisao nekakvu alternativnu ili barem
>> apokrifnu istoriju, u kojoj ima mnogo stvari namerno ili
>> nemarno netačnih, te da ih treba uzeti takve kakve jesu.
> Ovde je "stvar iskliznula" na odsustvu dramaturške
> ubedljivosti.
> P.S. Uzgred, Pavić vrvi od ovakvih brljotina.
Nisam bio u prilici da pratim vašu raspravu od početka, pa moram
da priznam da ne vidim u čemu je spor. Stvar je na eksplicitnom
nivou veoma prosta (da bi, naravno, odmah na sledećem sve to bilo
prilično komplikovano): literarna vrednost jednog dela je nešto
sasvim drugo od istoriografske vrednosti (pa je, recimo, Tolstoj
izvrstan pisac i notorno loš istoričar); isto važi čak i za
apokrifne (ili pseudo) istorije: ako nešto dobar apokrif,
ne mora biti i dobra istorija (i obratno), dovoljno je samo
da OSTAVLJA TAKAV UTISAK. Pa, pošto sam otkrio toplu vodu, da
nastavim:
> ne zna ko je napravio ćirilicu postaje tim jači
Ovo bi, naravno, narušavalo utisak, i primedba bi bila sasvim na mestu...
No, Pavić je ubacio pisca/izdavača (jel' beše Daubmanus?), koji
to ne mora znati, pa je sada kriterijum "izazivanje utiska da je to
knjiga koju bi mogao napisati neko negde oko 1690"; ergo, nepoznavanje
gg. sv. Klimenta&Nauma nije greška, kao ni ostala kršenja "istorijske
istine", (fuj!).
Pravi problem je, naravno, što je, za razliku od Borhesovog(ih) svet(ov)a,
cela priča pomalo tanka, neuverljiva, škripava, i, kako reče,
dramaturški, dakle LITERARNO, neubedljiva (tu treba tući, tu boli :),
istorijske pogreške su deo postupka; a i ličnost samog autora
je bolje ostaviti po strani).
Što se frtutme tiče, poznato mi je (iz priča) da je dotična knjiga bila
književni događaj meseca u NY, ali je se danas niko skoro i ne seća
(u ovo sam se lično uverio). Jer, sve što je Pavić posle toga objavio je,
hm, bolje da ne kažem... (a nova knjiga bi obnovila sećanje na staru).
> Istina, teorija književnosti će već reći, kada se furtutma
> napravljena oko ovog pisca smiri, koliko je bio snažan i da
> nije možda bio samo bleda senka originala.
Frtutma se već smirila. Jeste li zadovoljni odgovorom?
Pozdrav,
n
umetnost.154inesic,
> WARNING!!!
> ALL DATA ON DRIVE C: WILL BE LOST!
> Proceed? (Y)es (N)o problem (A)bsolutely (W)hy not (D)on't even ask
Y
Y
Y
\
Pa zašto neće da mi broji procente?
umetnost.155andrejl,
>│ Ja i nisam nigde tvrdio da imam tapiju na određivanje
>│ "dušavnosti" grada. Mada, to i nije tako loša ideja ako
>│ se da zaraditi :))
>│
>│ Naravno da je reč o nečijem subjektivnom utisku nekog
>│ grada.
Mislim da se ne može reći nikako da grad nema dušu, već
da neko nema dušu za taj grad :)
bye, andrejl
umetnost.156andrejl,
>│ centru, te sečenje bečkerečke ćuprije, mosta koji je
>│ gradio (ili samo projektovao) Ajfel. A da, i ona glupost
>│ sa Vasinim barama je isto dobra.
Most (odn. konstrukcija leži na prostoru brodogradilišta
i rđa li rđa ;(
bye, andrejl
umetnost.157milan,
> >> KIC : Teznja ka stvaranju lepog, bez obzira na metode.
>
> Kič je fizička granica između potrebe i vrednosti stvaranja.
> Povlače je iskusni "geografi!"
Hm!
Sada primećujem da je ova prva poruka zapravo izazvala raspravu
o problemu definisanja značenja reči "kič".
Dakle, raspisuje se konkurs za značenje reči kič. Odgovori ne
smeju biti duži od 1K, i moraju imati formu:
KIž
[tekst_dužine_do_jedan_kilobajt]
Pl poz M
P.S. Moj predlog:
KIž, nem. kitsch=sjajno đubre, od dijalektološkog kitschen,
tvorevina koja pretenduje da bude umetničko delo, ali
to nije, sa ciljem da se dopadne široj publici.
Obrazloženje (fakultativno): Tvorevina iliti artefakt koja se
naziva kičem mora imati element pretendovanja na umetničko delo.
Tako, na primer, loš novinski tekst koji ne pretenduje da je
pripovetka ili priča se ne može nazvati kičem, on je naprosto loš
novinski tekst. Takođe cilj - dopadanje široj publici - tj. razni
oblici ukrašavanja i doterivanja koji bi "zadovoljili i zasenili"
prostotu su takođe važan element jer roman ili slika koji su
naprosto isprazni i/ili dosadni se takođe ne mogu nazvati kičem.
umetnost.158milan,
> Frtutma se već smirila. Jeste li zadovoljni odgovorom?
Veoma! :)
Pl poz M
umetnost.159squsovac,
> Mislim da sad teras mak na konac. Znam da Kikinda nije
> grad tipa soliterskih kompleksa, ali nesto ga ipak cini
> gradom.
Nisam konkretno mislio na Kikindu. žak nisam ni znao da si odatle.
Jednostavno sam napisao da u Srbiji postoji Beograd i palanke, a u
Vojvodini N.Sad, sela i varoši.
umetnost.160tigor,
>> Mislim da se ne može reći nikako da grad nema dušu, već
>> da neko nema dušu za taj grad :)
ili pravilnije... obostrano bezdušništvo! :)
umetnost.162balinda,
>> Ja sam u svim tim gradovima bio i to ne turistički, tako da
>> dajem svoj lični utisak. Ako si u Beču bio, ti možeš izložiti
>> svoj, sve ostalo je čisto kopiranje onog što se naziva
>> "široko poznate laži" :)
Upravo je zato i interesanto da pronalaziš takvu razliku između dva
grada koji su, u arhitektonskom smislu, i veoma slični. Stari deo
Beograda nije ništa drugo do runinirana i osakaćena, jeftinija verzija
Beča. Ovome se ne treba previše ni čuditi; decenijama je naš uzor bio
upravo Beč; tamo su se naši ljudi školovali i opšte život u Beču
smatran je uzornim. Istina je da je u ponečemu, pogotovo u stambenoj
arhitekturi, stari Beograd imao i svoje poseban (može biti čak i
bolji?) stil, ali to nije sada tema razgovora, ako treba....?
Takođe se teško može pravdati da je tzv. "duša grada" ovde veća nego
tamo ili bilo gde. Zašto je to i teško tvrditi i teško osporiti? Zato
što pojam nismo dovoljno omeđili. Za svetski grad, čijim su ulicama
vekovima prolazili i velikani planetarnog značaja, teško da se može
reći da nema svoju dušu. O, još kako je ima. Istorija tog grada oseća
se gotovo na svakom ćošku. Doduše, razumem da je "svoje", nekako bliže
i draže, ali to onda nema veze sa objektivnošću.
umetnost.164todorp,
> betona? Pa onda plastificiranih fasada? Pa dodosmo i do staklenih
> piramida i piramidona. A ako krenemo unazad, vestacki kamen na podovima
U svemu se slazem osim u staklu jer smatram da staklena zgrada moze veoma lepo
da izgleda. A sto se tice piramida i piramidona prema njima sam rezervisan
mada ima primera kad su dobro uklopljeni u ambient (ekstremni primer su
staklene piramide ispred Luvra za koje mislim da su odlicno uklopljene).
> Da li bi odgovarala jedna poddefinicija kica kao 'neostvarene
> umetnosti', ili bolje 'diletantske umetnosti'.
Ili jeftine umetnosti?
Pozdrav od Todora.
umetnost.165balinda,
>> Dakle, raspisuje se konkurs za značenje reči kič. Odgovori
>> ne smeju biti duži od 1K, i moraju imati formu:
>> KIž
>> [tekst_dužine_do_jedan_kilobajt]
U najboljem svetlu gledano, kič je odustvo razloga u umetničkoj
produkciji. U najlošijem svetlu, to je odustvo umetnosti u razložnoj
produkciji. :)))
umetnost.166nikolas,
>>> Dakle, raspisuje se konkurs za značenje reči kič. Odgovori
>>> ne smeju biti duži od 1K, i moraju imati formu:
>>> KIž
>>> Štekst_dužine_do_jedan_kilobajtĆ
žini mi se da niko nije pomenuo to da je kič masovni proizvod,
koji zadovoljava potrošačevu potrebu da poseduje "umetnost",
tj. da izgleda da je poseduje...
umetnost.167lanik,
>> Kad spomenu Sombor...
>> Kada sam prvi put video taj grad, bio sam zapanjen :
I ja - tamo sam služio vojsku :)) i mogu ti reći da nisam video
sivljeg i sumornijeg grada od Sombor-a :) Još kad izadje 2000 vojnika, u
gradu se sve "plavi"... Zezam se, možda grad i jeste lep, ali meni je zbog
vojske ostao u prilično ružnoj uspomeni...
--> Keyboard? How Quaint!
umetnost.168ladislavs,
> žuo? Pročitaj malo moje poruke. Ja sam u svim tim
> gradovima bio i to ne turistički, tako da dajem svoj lični
> utisak. Ako si u Beču bio, ti možeš izložiti svoj, sve
> ostalo je čisto kopiranje onog što se naziva "široko
> poznate laži" :)
Pa zaboga! Tim "čuo" nisam dovodio u sumnju da li si Ti video/doživeo
navedene gradove, nego sam se zapitao na osnovu čega to jedan grad ima,
a drugi nema "dušu". Baš taj deo je naveden u prethodnom citatu.
>>A Beograd volim jer je ima. Zato volim i Prag
^^^^^^^^^^^^^^^^ ^^^^^^^^^^
>> A ne volim Beč ( nema veze sa politikom i arhitekturom
^^^^^^^^^^
naravno sada si pojasnio da je to TVOJ LIžNI utisak, te znači da grad
za TEBE ima dušu, a nema neku apsolutnu dušu, dakle dolazimo do ishoda
da naselja NEMAJU DUŠU, jer duša bi trebala da da bude ista i za Tebe
i za mene i za Hansa i za ženga :). Ili treba drugačije definisati tu
dušu.
Kroz Beč sam zaista samo "protrčao": u centru sam video i lepih i ružnih
građevina, al' zaista nemam nameru nekom da "prodajem" "široko poznate
laži".
Hvala na pitanju, Tvoje poruke sam pažljivo pročitao (hvala Bogu
nisu kilometarske ;). U najgorem slučaju nisam bio dovoljno precizan,
al' to je stoga što ne volim baš preterano da gnjavim ljude opširnim
porukama.
ciLa.
umetnost.169zokalezic,
Beogradsko Dramsko pozorište - repertoar za mart
Velika scena
1. Zapali me (1,2,9,12,18,24,31).3.
2. Dugo putovanje u jevropu (4,17).3.
3. Sedmorica protiv tebe (11,16,30.3.
4. Sabirni centar (13).3.
5. Poltron (14).3.
6. Harold i Mod (19).3.
7. Naši očevi (20,26).3.
Nova scena
1. Dvorišna rasprodaja (3,7,17,23).3.
2. Kvartet (6).3.
3. Pismo/glava (10,28).3.
4. Povratak Don čuana (12,16).3.
5. Kaskader (19,21,27,31).3.
6. Srećni dani (26).3.
Scena Kafana "Krst"
1. Happy night (5,11,18,27,30).3
Sve predstave na velikoj sceni počinju u 19:30 , na novoj sceni
u 20:00 i na sceni "Krst" u 22:00. Telefon blagajne 423-686 od 10-13
i od 17-20
umetnost.170zokalezic,
Narodno pozorište - repertoar za mart 93
Velika scena
1. Koštana (2,12,16).3.
2. Travijata (3).3.
3. čizela (4).3.
4. Kir Janja (5,14,15,19,23).3.
5. Atila (6).3.
6. Divlja patka (7,21,26).3.
7. Seme (9).3.
8. Slepi miš (10).3.
9. Labudovo jezero (11).3.
10. Boris Godunov (17,24).3.
11. Samson i Dalila (18).3.
12. Lučija od Lamermura (20).3.
13. Don Kihot (25).3.
14. Seviljski berberin (27).3.
15. Dama sa kamelijama (29,30).3.
16. Madam Baterflaj (31).3.
Mala scena
1. Kako mogu da te čujem kad voda teče (2,10,25).3.
2. Nastasja Filipovna (3,18,31).3.
3. Play žehov (4,17,24).3.
4. žežnja pod brestovima (6,9,20,27).3.
5. Pat ili igra kraljeva (7,26).3.
6. Bes...konačno (12,28,).3.
7. Tužna je nedelja (14,21,30).3.
8. Staklena menažerija (16).3.
9. Bečlijka Omer-Paše Latasa (19).3.
10. Mrdanje-CARPE DIEM (23).3.
Telefon blagajne 620-946 od 10 do početka predstave. Sve predstave
na velikoj sceni počinju u 19 , a na maloj u 20 h.
umetnost.171ladislavs,
> Dakle, raspisuje se konkurs za značenje reči kič. Odgovori
> ne smeju biti duži od 1K, i moraju imati formu:
> KIž
> [tekst_dužine_do_jedan_kilobajt]
Na žalost promašaj forme.
Nikad od Tebe Kitsch-majstor ;).
Šta je kič?
Ono što pretenduje da nam se pretstavi kao umetnost, a niti postavlja
neka pitanja, niti daje neke odgovore, niti budi neke emocije (osim onih
koje bude, recimo, pijačne slike sa uplakanim balavcima ;).
Po pravilu, podilazi ukusu (pod)prosečnog čoveka.
Mene fascinira grandiozni staljinski neoklasicizam. Tipičan primer je
VDNH u Moskvi: kopija Partenona - hramovi paganskih bogova napretka sa
karijatidama u obliku seljanki sa srpovima i radnika sa čekićima, fuuuj.
ciLa.
PS: Ja sam ipak pogodio datu "kitsch" formu ;))).
umetnost.172nikolas,
> Mene fascinira grandiozni staljinski neoklasicizam. Tipičan
> primer je VDNH u Moskvi: kopija Partenona - hramovi paganskih
> bogova napretka sa karijatidama u obliku seljanki sa srpovima i
> radnika sa čekićima, fuuuj.
E, to je nešto još gore od kiča: komunistička kopija istog... :)))
umetnost.173dragisak,
║ KIž, nem. kitsch=sjajno đubre, od dijalektološkog kitschen,
║ tvorevina koja pretenduje da bude umetničko delo, ali
║ to nije, sa ciljem da se dopadne široj publici.
Ova definicija ima jedan nedostatak, a to je nedefinisanost pojma
umetničko delo. Razmišljajući o tome na kraju se dolazi do pojma
dobrog ukusa. Šta je to dobar ukus ? Negde sam pročitao da je
dobar ukus ono što razlikuje aristokratiju od 'pučanstva'. Vredi li
u opšte raspravljati o ukusima ?
umetnost.174ndragan,
/ - pa onom ODVRATNOM BETONSKOM ROBNOM KUCOM izgradjenom usred
Robna kuća u Somboru se savršeno uklapa u svoju stranu trga - mislim na
pijacu i devizne dilere.
umetnost.175veca,
>> u opšte raspravljati o ukusima ?
Naravno!
Možda nešto naučimo jedni od drugih!
umetnost.176ladislavs,
Dragisak>>> u opšte raspravljati o ukusima ?
Veca> Naravno!
> Možda nešto naučimo jedni od drugih!
Slažem se. Dobar ukus se izgrađuje. Neobrazovan čovek nikada ne može da
uživa u velikim umetničkim delima ako ih ne shvata.
Ono: De gustibus non disputandum est ne vodi ničemu.
ciLa.
umetnost.177milan,
> Ova definicija ima jedan nedostatak, a to je nedefinisanost pojma
> umetničko delo. Razmišljajući o tome na kraju se dolazi do pojma
> dobrog ukusa. Šta je to dobar ukus ? Negde sam pročitao da je
> dobar ukus ono što razlikuje aristokratiju od 'pučanstva'. Vredi li
> u opšte raspravljati o ukusima ?
Pa to je, uopšteno rečeno, nedostatak svake definicije!
Naime definicije pojmova se i prave tako da se jedan pojam
definiše pomoću drugih pojmova gde se, implicitno, podrazumeva da
su ovi drugi jasni ili bar u rasprostranjenoj upotrebi. To pravilo
pogotovu važi za tzv. normativne nauke - matematiku, lingvistiku,
etiku i estetiku, koje se zasnivaju na nekim osnovnim pojmovima
koji se ne definišu - broj, prava, tačka, skup, lepo, dobro,
glas...
E, sad', drugo je pitanje da li je "umetničko delo" osnovniji
pojam od pojma "kič". Meni se čini da ipak jeste, pa sam takvu
definiciju ponudio. žini mi se da se ne bi mogla ponuditi
definicija kiča u kojoj se ne pominje pojam umetničkog dela tako da
je, u tom smislu, definicija "na pravom putu". Naravno, može se
raspravljati i o pojmu umetničkog dela ali onda ulazimo u vode
meta-estetike (lingvisti!, da li se piše sa povlakom ili spojeno?),
kao što se, recimo, o pojmu broja raspravlja u metamatematici (znam
da se piše zajedno! ;)).
Što se ukusa tiče, slažem se da o njima nema smisla
raspravljati. Ne verujem da postoje različiti ukusi. Držim da
postoje samo ukus i neukus!
Pl poz M
umetnost.178ndragan,
/ Most (odn. konstrukcija leži na prostoru brodogradilišta
/ i rđa li rđa ;(
Leba ti? Mislio sam da je prodat u staro gvožđe. Možda bi nešto moglo da
se učini, nek se makar postavi kod Motela ili umesto one glupe kifle kod
čitnog Produkta... a za rđu je manji problem - izdržao je vek samo pod
običnom farbom. Pustiću buvu svom odborniku.
umetnost.179ndragan,
/ U svemu se slazem osim u staklu jer smatram da staklena zgrada moze
/ veoma lepo
Može, naravno, kao i bilo šta drugo. Ali pogledaj bilo koju zgradu bilo
koje bogatije firme rađenu u poslednjih godinu dana. Koliko njih _nema_
bar stakleno-ogledalski svod oko ulaza?
Arhitekti su monomanijaci. Ili su koreni kiča u investitorima?
umetnost.180ndragan,
/ dobrog ukusa. Šta je to dobar ukus ? Negde sam pročitao da je
Dobar ukus se obično svodi na razlikovanje očiglednog kiča od bolje
zapakovanog, s tim da se ovaj drugi smatra za umetnost.
umetnost.181ndragan,
/ Znaš ono: pozlaćena stilska garnitura, barok, kraj XX veka,
Analogno smo imali bračni krevet sa svetiljkama i radiom, fabrički naziv
"Đžems Bond" (za one koji ne vide, DJzems), presvučen sintetičkim
plišem.
/ Zašto autoritarni režimi vole (volu :)) kič ?
Iluzija umetnosti u iluziji demokratije i blagostanja?
P.S. Voledu.
umetnost.182milan,
> Arhitekti su monomanijaci. Ili su koreni kiča u investitorima?
Nema tu "ili" nego "i".
Pl poz M
umetnost.183dr.grba,
>> Pa zasto nece da mi broji procente?
Requires DOS 7.0 or higher.
umetnost.184dr.grba,
Moze se pricati i o razloznosti i o umetnosti kao takvoj. Ima ljudi koji
provode vreme na suncanoj strani studentskog trga i koji ovu raspravu mogu
da zapetljaju mnogo bolje.
Sklon sam cinizmu i stoga sam prestao da obilazim galerije moderne umetnosti
(ili kako se vec nazivaju ta mesta). Sve je pocelo jedne jeseni pre 5-6 godina.
(Sada molim Novosadjane da mi pomognu u rekonstrukciji.) U galeriji ULUV u
Bulevaru je bila montirana instalacija jednog beogradskog nazovi slikara.
Ne "postavljena izlozba" - covek je insistirao na izrazu "montirana
instalacija". Sticajem okolnosti, poznavao sam coveka, i sretao ga posredstvom
zajednickih poznanika. Kada je jednom prilikom cuo da nekim poslom idem u
Novi Sad, zamolio me da odnesem kesu da 5-6 kg skrunjenog kukuruza u galeriju
ULUV, gde mu je montirana instalacija, da je predam tom-i-tom, da ima za guske.
ZA GUSKE?
Nisam hteo, nisu bila cista posla, a Beograd i Novi Sad nisu moja Kikinda,
da nosim kukuruz ulicom u najlon kesi. Ali crv je proradio i ja odoh da vidim
instalaciju...
... u teskom zadahu male prostorije imalo se sta videti. Na sred
je bila postavljena zica za ograde u precniku od oko jednog metra, u kojoj su
prebivale dve ili tri guske. Na zidu, na cetiri - pet veeeelikih platana, u
sivo - plavim tonovima, bejahu dolepljena guscija pera sa ostacima koze guske
sa krila (valjda covek nije znao da se pero moze iscupati), a vredne umetnicke
ruke nisu zalile ni ogromne kolicine guscijih govana od kojih je implementirao
nekakve 3D forme sve skupa sa perima i bojom.
Naslov izl.. instalacije je bio nesto u stilu "Prevazidjenost forme kvazi
sub pre pro tru svr anti spo prirode".
Nekako se steklo da doticnog vise nisam sreo, sreca njegova i moja.
I sad mi vi tamo nesto po konferenciji pisete da umetnost ne trpi
klasifikacije, definicije, okvire...
Vazno da trpi guscija govna.
Svima koji su procitali ove redove, izvinjavam se na prostakluku.
Ali, nekako, dajem sebi za pravo, ako su onom tipusu dali za pravo onaj
dogadjaj u strogom centru Novog Sada...
Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.185dragisak,
║ Pa to je, uopšteno rečeno, nedostatak svake definicije!
║ Naime definicije pojmova se i prave tako da se jedan pojam
║ definiše pomoću drugih pojmova gde se, implicitno, podrazumeva da
║ su ovi drugi jasni ili bar u rasprostranjenoj upotrebi. To pravilo
║ pogotovu važi za tzv. normativne nauke - matematiku, lingvistiku,
║ etiku i estetiku, koje se zasnivaju na nekim osnovnim pojmovima
║ koji se ne definišu - broj, prava, tačka, skup, lepo, dobro,
║ glas...
Slažem se, međutim treba imati na umu da je granica između kiča i umetnosti
vrlo nejasna. Drugo, kič se uvek predstavlja kao umetnost. Zašto bi
ga ljudi konzumirali ako ne zato što smatraju da se radi o umetnosti.
Ja bih pre rekao da je kič sociološki pojam. Naprosto, kič je 'umetnost'
narodnih masa. Ono što aristokratija smatra za 'umetnost' to jeste umetnost,
ono što masa smatra za 'umetnost', e to je kič. Naravno, ovo je jako gruba
podela. Apstraktne definicije kiča kao nečega što je suprotno od umetnosti
jednostavno nije dovoljno određena.
umetnost.186drazen,
>Ja bih pre rekao da je kic socioloski pojam. Naprosto, kic je 'umetnost'
>narodnih masa. Ono sto aristokratija smatra za 'umetnost' to jeste umetnost,
>ono sto masa smatra za 'umetnost', e to je kic. Naravno, ovo je jako gruba
>podela. Apstraktne definicije kica kao necega sto je suprotno od umetnosti
>jednostavno nije dovoljno odredena.
Svojevremeno je jedan rektor BU pobijao Einsteinovu teoriju
"jer je nijesu prihvatile siroke narodne mase". Zvuci apsurdno,
ali ne manje apsurdno od tvrdnje da je kic ono sto masa smatra
za umetnost.
Osnovni kriterijum po kome se prepoznaje kic je nestazmera
izmedju agresivnosti sa kojom se neka poruka promovise i
emocionalnog ili vrednosnog siromastva same poruke. Samim tim
uvek je jako ocigledno da kic sluzi za zaglupljivanje i
izludjivanje masa, kao na pritisak podloznog medijuma. (Tu
nastaje zabluda da je sve sto masa vidi kao umetnost kic.) Ova
tehnika se ponekada koristi i za promovisanje "vrhunskih dela".
Obrazac je sledeci: delo je snazno, a svako ko to ne vidi je
emocionalni ili intelektualni bogalj. I ljudi se, kao u bajci
"Carevo novo odelo", pretvaraju da vide nesto u praznini ocajnog
daveza i trivijalnosti. (Uzmite samo primere filmova kao sto je
"Stalker" ili knjiga kao sto je "Fukoovo klatno" ili savremene
klasicne muzike.)
I da zakljucim, braca Bajic nisu nista gori prodavci magle nego
David Lynch, koji u filmu "Wild at Hart" mucene gledaoce, a i
glumce, dva sata davi kretenskim scenama sa upaljacima i
sibicama u gro planu.
Pl poz D
umetnost.187duke,
││ Analogno smo imali bračni krevet sa svetiljkama i radiom, fabrički
======
Ko ti gutn'o slovo "j"? :)
Predlog Velikom Majstoru Moderatorske Lože Balindi: ko ulovi moderatora
in flagranti dobija pravo besplatnog praćenja konferencije CIVILIZACIJA.x
do isteka pretplate i 10% od moderatorske plate! Je l' može?
Pozdrav, Vlado
umetnost.188inesic,
> Requires DOS 7.0 or higher.
Pu malera. A ja se ubih. Pa mogao je bar da prijavi vrong dos vržn.
umetnost.189dragisak,
║ Svojevremeno je jedan rektor BU pobijao Einsteinovu teoriju
║ "jer je nijesu prihvatile siroke narodne mase". Zvuci apsurdno,
║ ali ne manje apsurdno od tvrdnje da je kic ono sto masa smatra
║ za umetnost.
To je jedan pokušaj da se da neka upotrebljiva definicija kiča.
žinjenica je da ocenu o tome šta je kič, a šta nije, ne donose
'narodne mase' nego neka kulturna elita (za razliku od nekulturne
elite :) ). U umetnosti ne postoji demokratija.
║ daveza i trivijalnosti. (Uzmite samo primere filmova kao sto je
║ "Stalker" ili knjiga kao sto je "Fukoovo klatno" ili savremene
║ klasicne muzike.)
Mislim da se, kad smo kod ovih primera, ne radi o kiču. Tu dolazimo do još
jedne zavrzlame. Postavlja se pitanje, da li je svaki neuspeo pokušaj
da se napravi umetničko delo - kič ? Ja mislim da nije.
║ I da zakljucim, braca Bajic nisu nista gori prodavci magle nego
║ David Lynch, koji u filmu "Wild at Hart" mucene gledaoce, a i
║ glumce, dva sata davi kretenskim scenama sa upaljacima i
║ sibicama u gro planu.
Pa meni taj film i nije izgledao tako loše, a nemoj ni braću Bajić da mi
diraš. ;)
umetnost.190veca,
>> Pa meni taj film i nije izgledao tako loše, a nemoj ni braću Bajić
>> da mi diraš. ;)
Niste valjda braća? :)
umetnost.191milan,
[drazen, 4.186]
║ daveza i trivijalnosti. (Uzmite samo primere filmova kao sto je
║ "Stalker" ili knjiga kao sto je "Fukoovo klatno" ili savremene
║ klasicne muzike.)
[dragisak, 4.189]
Mislim da se, kad smo kod ovih primera, ne radi o kiču. Tu dolazimo do još
jedne zavrzlame. Postavlja se pitanje, da li je svaki neuspeo pokušaj
da se napravi umetničko delo - kič ? Ja mislim da nije.
I ja takođe. Bez obzira što se kič na intrasubjektivnom
nivou razumeva kao "lažna umetnost", mislim da je, da bi pojam
odgovarao ekstenziji koju ima kod većine koja nad njim
razmišlja, potrebno dodati i pridev "pretenciozna". Tako, na
primer, Kurjakove knjige niko neće shvatiti kao kič jer je po
sredi osrednja ili loša publicistika. Sa druge strane dela pisca
kome je "strepnja još uvek dublja od nade" stvorena u poslednje
dve decenije su paradigma kiča, jer, recimo, jedno "Vreme smrti"
jeste loša ali i pretenciozna knjiga koja strukturom a ne
vrednošću pokušava da domaši "Rat i mir".
Međutim - sad' sledi paradoksalni obrt ;) - upravo zato
mislim da su Draženovi primeri dobro odabrani! Ograđujem se
jedino od njegovog paušalnog "opaljivanja" po "savremenoj
klasičnoj muzici". Ne samo zato što je pridevski sklop
"savremena klasična" (savremena, ama klasična!?) besmislen -
verovatno je mislio na "savremenu ozbiljnu (versus zabavna)
muziku" - već što se jedna cela grana umetnosti ne može tako
ocenjivati, a osim toga ocena ne stoji (Stravinski, Rahmanjinov,
Prokofjev, Šostakovič, Šenberg, Britn, Kejdž, Glas,...)
No, da se vratim temi. Zašto mislim da su primeri dobro
odabrani. Upravo zato što se radi o pretencioznim i slabim
delima, a baš takva dela treba da služe intelektualcima za
postavljanje granica u estetici. Gondolu ili Ajfelovu kulu od
špialtera koja stoji na šustikli koja prekriva televizor, ma
koliko bili smešni i/ili tužni, ja zovem "malim kičom". Oni
služe nekoj zlopatnoj babi da da boju svom turobnom životu.
Estetski kriterijumi se grade na "velikom kiču" (Versaj, skoro
ceo Beč, veći deo Moskve i Sankt Petersburga, malte ne cela
barokna svetovna arhitektura, Rubensove slike). Poenta je što
"veliki kič" mogu stvarati i veliki umetnici! I Tarkovski i
pisac kome je "strepnja dublja od nade", pa čak i sam Tomas Man
(idiotski razgovor Nafte i Setembrinija koji čini skoro trećinu
Zauberberga) su povremeno klizali u kič, upravo onda kada su
artificijelnošću ili hermetičnošću pokušavali da kompenzuju
trenutke kada ih je napuštala snaga i dublji uvid u veličinu
teme. Tek kada se sa njima "razračunamo", onda smo postavili
estetiku na zdrave noge. Onda možemo i babi da oduzimamo
gondolu iz Venecije od 300 lira ali, ja ipak ne bih učestvovao u
tome. ;)
Pl poz M
P.S.
[drazen, 4.186]
║ I da zakljucim, braca Bajic nisu nista gori prodavci magle nego
║ David Lynch, koji u filmu "Wild at Hart" mucene gledaoce, a i
║ glumce, dva sata davi kretenskim scenama sa upaljacima i
║ sibicama u gro planu.
Braća Bajić su, na žalost ;), gori i.e. slabiji prodavci
magle od Lynch-a (ali u pomenutom filmu, a ne u svim njegovim
filmovima!) jer oni i ne prodaju nikakvu maglu već zabavu,
istina slabog kvaliteta. Lynch je mnogo gori jer je apsolutno
beskrupulozan. Takvu meru agresivnosti teško je naći u
umetnosti. On više deluje kao komandant 101. vazdušnopokretne
divizije.
umetnost.192andrejl,
>│ Leba ti? Mislio sam da je prodat u staro gvožđe. Možda bi
>│ nešto moglo da se učini, nek se makar postavi kod Motela
>│ ili umesto one glupe kifle kod čitnog Produkta... a za
>│ rđu je manji problem - izdržao je vek samo pod običnom
>│ farbom. Pustiću buvu svom odborniku.
Moj teča tvrdi da ga je video. Stvarno bi bilo lepo da ga
negde metnu :)
bye, andrejl
umetnost.193jasicp,
Preporucujem Pozorisne iluzije, Voja Brajovic i ostali su sjajni a
scenografija plus kostimi su za gledanje !!! Ponekad me po
ponasanju glumci-omladinci podsete na Genija Zorana Radmilovica.
Ajde, pozdrav , Djape.
umetnost.194drazen,
[dragisak, 4.189]
> Postavlja se pitanje, da li je svaki neuspeo pokusaj
> da se napravi umetnicko delo - kic ? Ja mislim da nije.
Naravno da nije. Poenta je da svaki nasilnicki pokusaj da se
"napravi" umetnicko delo obavezno sklizne kic, i to mnogo
opasniji i uocljiviji od nepretencioznih pokusaja ulicnih
otimaca para. Opasnost od pretencioznog kica je i u tome sto
autor a i krugovi oko njega cesto poveruju u vrednost siromasnog
dela. (Dobar primer je "slepi putnik na brodu istorije", Galebu,
koji je ubedio svoju blizu, a siru okolinu, da je veliki pisac
patnje srpskog naroda, te da stoga u gigantskom delu treba
traziti i odgovore.)
[milan, 4.191]
> Ne samo zato sto je pridevski sklop "savremena klasicna"
>(savremena, ama klasicna!?) besmislen - verovatno je mislio na
>"savremenu ozbiljnu (versus zabavna) muziku" - vec sto se jedna
>cela grana umetnosti ne moze tako ocenjivati, a osim toga ocena
>ne stoji (Stravinski, Rahmanjinov, Prokofjev, Sostakovic,
>Senberg, Britn, Kejdz, Glas,...)
Skromno muzikolosko znanje koje posedujem i povrsno druzenje sa
ljudima te struke, je dovoljno da sam mnogo puta cuo da
muzikolozi sa indignacijo odbijaju termim "ozbiljna" muzika, uz
pitanje : "Koja je muzika neozbiljna". To je razlog zbog koga
sam uporabio, inace kontradiktoran, pojam "savremena klasicna
muzika". Pausalno opaljivanje po toj grani muzike je posledica
mog dubokog uverenja (koje naravno moze biti i pogresno) da je
danas bavljenje klasicnom (ozbiljnom?) muzikom slicno bavljenju
istrazenom naucnom disciplinom, koja je nekada bila jako
aktuelna i dala velike rezultate, ali su za savremenike u toj
oblasti ostale samo mrvice i pobocne linije. U svakom slucaju
pretencioznost kojom se pristupa klasicnom komponovanju sada ne
moze da bude lisena pretencioznosti, a to neminovno vodi prema
kicu.
>Estetski kriterijumi se grade na "velikom kicu" (Versaj, skoro
>ceo Bec, veci deo Moskve i Sankt Petersburga, malte ne cela
>barokna svetovna arhitektura, Rubensove slike).
Uvek me je progonila sledeca dilema glede srednje-evropske
civilizacije i posebno Beca. Neosporno je da je ta kultura
bila veliki snabdevac kica. Ali, taj nacin razmisljanja dao je,
kao vrhunski svoj domet, Mozart torte (a i kugle). Mada formalno
ne govorimo o oblasti umetnosti, mozemo samo da se zapitamo kako
duh koji je prozveo tako negovani kolac na drugoj strani, u
umetnosti, pokazuje zavidan stepen neukusa i kica.
Indikativno je da je Mozart, tipicni primer srednje-evropske
barokne civilizacije, bio mnogo ponosniji na svoje znanje
igranja bilijara nego na muzicke sposbnosti. Pomenuti je naime
bio apsolutni sampion Evrope u bilijaru.
Pl poz D
umetnost.195dr.grba,
>> "Carevo novo odelo", pretvaraju da vide nesto u praznini ocajnog
>> daveza i trivijalnosti. (Uzmite samo primere filmova kao sto je
>> "Stalker" ili knjiga kao sto je "Fukoovo klatno" ili savremene
>> klasicne muzike.)
Ubo si me u oko onim u zagradi.
Priznajem, u pravu si kad kazes da se ljudi pretvaraju da ..., ali
moram da ti kazem da postoji jedan propust u tvom vidjenju : ne radi
se uvek samo o nuzno estetskom ili nuzno duhovnom potencijalu nekog
dela. Postoji, mozda, nekakav iracionalni osecaj prijemcivosti ka nekom
delu, bilo ono umetnicko ili nasilnicko. Spomenuo si "Stalkera" i
"Fukoovo klatno". Sticajem okolnosti, video kaseta i knjiga su u mojoj
polici jedno uz drugo. Oznaka police nije "davez" (to zavrsava u kanti),
nego "izuzetno". Da ne davim objasnjenjima i obrazlozenjima, tek mislim
da jednog autohtonog stvaraoca kao sto je Tarkovski mozes nazvati daviteljem
tek ako razumes okolnosti u kojima je radio i u kojima je pokusavao da
prenese neke svoje impresije gledaocu. U ovom momentu mi ne pada na pamet
ama bas nijedan film koji je jaca metafora ljudske slabosti i nemoci, nego
sto je to "Stalker". A zanatski je perfektan kako samo ruski film to moze
biti. Sam Tarkovski je tvrdio da ce morati film usporiti sto vise, jer je
"brzina price", ili kako se vec izrazio, po njegovom misljenju najjace
oruzje za manipulaciju gledaocem. Secajuci se "Indijane Dzonsa", verovatno
je bio u pravu. Veoma mi je zao, ali film dosad nisam gledao na platnu.
Nadam se kad-tad (HEJ, u Kikindi ove nedelje u bioskopu "Doktor Zivago" i
"Prohujalo sa vihorom" !!!!!), mozda se povampiri neka traka...
Umberto Eko je ipak filozof i bibliomanijak (u pozitivnom smislu), pa tek
onda pisac. Sam je obrazlozio pisanje "Fukoovog klatna" kao eksperiment da
jednu pricu provuce kroz formu Tore, Prve knjige. Izjavio je da je za
pisanje ove knjige konsultovao 2000 drugih, (verovatno da bi nas sve
podavio...:) i da je morao sve da stavi u okvir kriminalisticke price,
koju obozava kao knjizevnu formu. Kada se sabere i cinjenica da je Eko
jedan od najvecih svetskih eksperata za stare knjige, i da je profesor
semiotike na tamo nekom univerzitetu, nije cudo sto "Fukoovo klatno" izgleda
kako izgleda. Priznajem, bilo mi je tesko da procitam knjigu (a tebi?), ali
da je utisak, koji uvek preostane kad zaklopim korice neke knjige, bio mozda
najjaci u mojoj citalackoj karijeri. Ne dajem ni pet para za kritike po
nekim medijima, po kojoj je knjiga davez. Svi ti ljudi, ako im je dosadno,
neka kupuju knjige iz edicije "Odaberi svoju pustolovinu", to im nece biti
davez.
Eto, ipak sam se raspisao, ali kao sto rekoh, ubo si me u oko. Ne ljuti se
sto mislim da si pogresio, ne smatram da zastupam generalno misljenje, ali
voleo bih kad bi argumentovao situacije u kojima prozivas neka konkretna
dela.
Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.196dr.grba,
>> Pu malera. A ja se ubih. Pa mogao je bar da prijavi vrong dos vrzn.
Pa napravi BAT fajl, ispitaj errorlevel <> 0, i bubni poruku by yourself (:
Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.197ndragan,
/││ Analogno smo imali bračni krevet sa svetiljkama i radiom, fabrički
/ Ko ti gutn'o slovo "j"? :)
Učio sam da se J ubacuje samo unastavke tipa -ija, inače ne. Dakle:
radio, radija, radiju (vidi, vidi), radijski (?), radiom. Hm, izgleda da
je i na -iju. Šta kažu knjige starostavne?
umetnost.198ndragan,
/ daveza i trivijalnosti. (Uzmite samo primere filmova kao sto je
/ "Stalker" ili knjiga kao sto je "Fukoovo klatno" ili savremene
Za "Fukoovo klatno" se slažem, to je dobra igrarija na granici
umetnosti, više esej o mogućem uvrtanju stvarnosti nego roman. "The best
of" tamo nekih zapadnih kompleksa.
Kod "Stalkera" je stvar malo složenija. Naviknuti da od malena gledamo
američke filmove, navikli smo i na holivudski filmski jezik. Kompletna
francuska filmska gramatika (koja je, po meni, neprimerena filmu) je
skoro đuture zaboravljena - film u potpunosti urađen po njoj bio bi
veoma nerazumljiv današnjoj publici. Rusi su, uglavnom izbegavši
holivudski uticaj (osim u ratnim filmovima), razvili poprilično različit
jezik, teško čitljiv za 'normalnog' gledaoca.
Pravo da rečem, i ja sam neke stvari ukapirao tek iz drugog gledanja.
Oni silni kadrovi sa vodom koja teče preko ekrana i nosi civilizacijsko
đubre imaju i te kako smisla. Tarkovski nije popustio tezi o montaži
atrakcija, nije se trudio da u svakom kadru mora nešto da se događa. Kad
je složio situaciju, postigao napetost, ostavio je i lica i gledaoce da
se malo krčkaju. Uostalom, putovanje u podsvest baš i ne liči na akcioni
film.
Problem koji postavljaš svakako ima razloga da raspravimo. Po meni,
odnosi se na čitavu klasu dela za koja se možemo pitati 'da li je to
umetnost'. žak ni kriterijum poruke (ima-nema) nije pouzdan. Poruka može
biti neizreciva, estetska, vizuelna (Linčove šibice), sadržana u formi a
ne u radnji, i tako dalje i tako dalje.
Takođe ima dosta umetnika koji od kiča uspevaju da naprave umetnost,
izvrćući ga.
umetnost.199dragisak,
║>> Pa meni taj film i nije izgledao tako loše, a nemoj ni braću Bajić
║>> da mi diraš. ;)
║
║ Niste valjda braća? :)
Što 'valjda' ? Pa zar je loše biti brat braći Bajić ? :)
umetnost.200dragisak,
║ I ja takođe. Bez obzira što se kič na intrasubjektivnom
║ nivou razumeva kao "lažna umetnost", mislim da je, da bi pojam
║ odgovarao ekstenziji koju ima kod većine koja nad njim
║ razmišlja, potrebno dodati i pridev "pretenciozna". Tako, na
Ne bih se složio da je pretencioznost svojstvo kiča, barem ne neko
važno svojstvo. Pretencioznost uglavnom ide uz neuspelu 'pravu umetnost'.
Tu bi se složio sa tobom i draženom oko datih primera (sem, naravno,
braće Bajić :)) ali uz napomenu da se tu u glavnom ne radi o kiču, već
o pretencioznim delima.
Po mom mišljenju osobina kiča je da je lep. Cilj svakog kič-majstora je
da kod uživaoca stvori dojam lepote, odnosno, da preda pozitivnu poruku.
Uplakano dete sa suzicom u oku u izlogu staklorezačke radnje je
dobar primer. Lepi, uplakani, dečkić kod prosečnog (sredovečnog?)
gledaoca budi roditeljske instinkte, dakle nešto pozitivno.
Slično se može reći i za Rubensove slike. Bucmaste, rozikaste žene na
njegovim slikama treba (valjda) da odaju utisak blagostanja, zdravlja,
sreće. Negde sam pročitao da sva ta golotinja na renesansnim i kasnijim
slikama, u svoje vreme, nije imala nikakvu erotsku konotaciju.
Sa druge strane, umetnost ne mora da zrači pozitivnom porukom, čak
smatram da umetničko delo ne mora u opšte da ima poruku.
Da rezimiram. Kič je uvek lep dok umetnost ne mora biti. Kič uvek
ima za cilj da kod konzumenta probudi prijatna osećanja, umetnost
može da bude mračna i neprijatna.
dragisak
P.S. Uh, najzad da se izvalim u mojoj novoj baroknoj fotelji i na miru
odslušam najnoviju božanstvenu adaptaciju srpske duhovne muzike u izvođenju
maestralnog hora JNA dok gledam predivnu sliku renomiranog domaćeg slikara
Tapija ...
umetnost.201drazen,
>Da ne davim objasnjenjima i obrazlozenjima, tek mislim da jednog
>autohtonog stvaraoca kao sto je Tarkovski mozes nazvati
>daviteljem tek ako razumes okolnosti u kojima je radio i u
>kojima je pokusavao da prenese neke svoje impresije gledaocu.
Recimo da se slazem sa visokom ocenom Tarkovskog kao reditelja,
bar u ranijoj fazi, do Rubljova. Ali, okolnosti ne opravdavaju
reditelja filmova koji, umesto filmova, pravi nekakve price sa
slikanjem, u kojim je dramaturski zaplet verbalisti izrazen,
(ponekad i zacinjen naravoucenijem). To naprosto ne spada u
filmski izraz, i mozda se nekome i svidja, ali naprosto nije
film. Takvo delo postaje kic jer smisao nalazi u nefilmskim
dramaturskim zahvatima, spekulativnog i verbalistickog tipa, sto
potuno odudara od sustine medija.
>Umberto Eko je ipak filozof i bibliomanijak (u pozitivnom smislu), pa tek
>onda pisac.Sam je obrazlozio pisanje "Fukoovog klatna" kao eksperiment da
>jednu pricu provuce kroz formu Tore, Prve knjige.
Umberto Eko je slican slucaj. "Ime ruze" je izvanredna knjiga,
prepuna doslovnih replika iz knjiga Conana Doyla, duhovitog
poigravanja zanra kriminalistickog romana i srednjevekovnih
politickih igara iza zidina franjevackog manastira. Ali, dok sam
citao ovu knjigu, padalo mi je napamet, da ce sledece delo
morati da bude nesto sasvim drugacije ili davez. Na nesrecu
ispalo je ovo drugo. Eko je izasao iz domena romana, cak i
analiticnog, i usao na teren stila pisanja naucnih radova, sa
unapred zadatom formom, tako da likovi (kojih je malo manje nego
beskonacno) prate na pocetku definisan okvir.
> Priznajem, bilo mi je tesko da procitam knjigu (a tebi?)
Posle pedesetak strana sam shvatio da nemam ni jedan zdrav
razlog da se izlazem nesnosnom mucenju, te sam batalio stvar.
(Moram da priznam da je utisku doprineo i odvratan prevod
nepoznatog Croate.)
Pl poz D
umetnost.202drazen,
>Tarkovski nije popustio tezi o montazi atrakcija, nije se
>trudio da u svakom kadru mora nesto da se dogada.
U tom slucaju kadar je nepotreban.
>Uostalom, putovanje u podsvest bas i ne lici na akcioni film.
Moralo bi da lici i na triler i na erotski film, protiv cega
nemam nista, ali ovo je zamisljeno kao putovanje u kolektivno
nesvesno, zacinjeno jungovstinama, sto je samo ljigavo
malogradjansko sklanjanje pogleda u stranu.
>Takode ima dosta umetnika koji od kica uspevaju da naprave
>umetnost, izvrcuci ga.
Tu se apsolutno slazemo. Jedan od takvih je Kundera, sa
izuzetkom knjige "Nepodnosljiva lakoca postojanja" (ovde ce' se
jave astralni da napadaju predmetnog cepaca nebeskog naroda),
ili Bunjuel, bez izuzetka.
Pl poz D
umetnost.203milan,
> Skromno muzikolosko znanje koje posedujem i povrsno druzenje sa
> ljudima te struke, je dovoljno da sam mnogo puta cuo da
> muzikolozi sa indignacijo odbijaju termim "ozbiljna" muzika, uz
> pitanje : "Koja je muzika neozbiljna". To je razlog zbog koga
> sam uporabio, inace kontradiktoran, pojam "savremena klasicna
> muzika"..................................................
Ovo nije semantički problem već problem kolektivne
psihologije tzv muzikologa. Do skoro sam mislio da je jedino
zanimljivo pitanje u muzikologiji, pitanje kako se pravi ženski
rod od "muzikolog" a sada vidim da si otvorio i novo. Pa lepo.
To što su oni iskompleksirani nije razlog da, što bi rekli
Hrvati, "ih se pusti" da brljaju po terminologiji. Termin
"klasična" ima dva značenja: (1) antički i (2) opšte prihvaćena
vrednost. Jasno je da "savremena klasična muzika" ne potpada
ni pod jedno od dva moguća značenja. Ja sam ponudio termin
"ozbiljna" u smislu: nasuprot "zabavnoj". Ovde se, kao i u mnogim
podelama ne insistira na komplementarnosti nego na polarnosti.
Polarno "hladno valjanim čelicima" su "vruće valjani čelici" a
ne "nehladno" ili "mlako". To što su muzikolozi najčešće
intelektualni bogalji je drugo pitanje. Uostalom, ako im se ne
sviđa izraz "ozbiljna" neka ponude neki drugi a ne pogrešan! Na
kraju, neozbiljna muzika takođe može postojati i izraz je sasvim
legitiman!
> Pausalno opaljivanje po toj grani muzike je posledica
> mog dubokog uverenja (koje naravno moze biti i pogresno) da je
> danas bavljenje klasicnom (ozbiljnom?) muzikom slicno bavljenju
> istrazenom naucnom disciplinom, koja je nekada bila jako
> aktuelna i dala velike rezultate, ali su za savremenike u toj
> oblasti ostale samo mrvice i pobocne linije. U svakom slucaju
> pretencioznost kojom se pristupa klasicnom komponovanju sada ne
> moze da bude lisena pretencioznosti, a to neminovno vodi prema
> kicu.
Nešto si "nab'o" ali se ga ne valja porediti sa završenom
naučnom disciplinom. Glavna razlika između nauke i umetnosti je
u tome što nauka ima tzv. "kumulativni tok". Naime sredstva i
metodi nauke se sistematski nadograđuju na prethodne epohe.
Baviti se naukom na način Galileja danas je naprosto besmisleno.
U tom smislu postoje nauke koje dostignu svoj kraj jer istraže
ceo predmet (Mehanika, Analitička geometrija, Trigonometrija).
Za umetnost je to nemoguće reći jer izvesna sredstva i predmeti
interesovanja ulaze i opet izlaze iz sfere interesovanja i
stvaranja. Postoje, tako, epohe u kojima je likovna umetnost
bila vrhunska a muzika ništavna (Renesansa) kao i obratno
(Barok). Sadašnja epoha je očigledno epoha performansa i
vizuelnih umetnosti, muzika je nekako u zapećku. To, naravno ne
znači da se za sto godina slika neće promeniti.
E, kada smo raspravili "metodološku" stranu onda je i jasno
da jesi i gde jesi u pravu. Pretencioznost u jednoj umetnosti
koja je u ovoj epohi ili slaba ili senzibilitetu epohe
neodgovarajuća je zaista put ka kiču. Uostalom, sva je prilika
da će od posleratne muzike sledećim generacijama ostati mnogo
više dela roka i džeza nego "savremene ozbiljno-klasične
umetnosti".
> Uvek me je progonila sledeca dilema glede srednje-evropske
> civilizacije i posebno Beca. Neosporno je da je ta kultura
> bila veliki snabdevac kica. Ali, taj nacin razmisljanja dao je,
> kao vrhunski svoj domet, Mozart torte (a i kugle). Mada formalno
> ne govorimo o oblasti umetnosti, mozemo samo da se zapitamo kako
> duh koji je prozveo tako negovani kolac na drugoj strani, u
> umetnosti, pokazuje zavidan stepen neukusa i kica.
>
> Indikativno je da je Mozart, tipicni primer srednje-evropske
> barokne civilizacije, bio mnogo ponosniji na svoje znanje
> igranja bilijara nego na muzicke sposbnosti. Pomenuti je naime
> bio apsolutni sampion Evrope u bilijaru.
Mimo Mozart kugli, koje su, sva je prilika, najveće
dostignuće koje je austrijska (ne cela srednje-evropska to je
ipak malo šire - recimo mađarski gulaš i švajcarska čokolada)
civilizacija dala svetu, Mozart je napravio i nekoliko sasvim
pristojnih kompozicija (Rekvijem, zatim Linz, Prag i Jupiter
simfonije, koncerti za limene duvače i neki klavirski koncerti).
Druga je stvar što je imentovani bio sklon (ili parama nateran?)
hiperprodukciji svega i svačega što je neminovno kotrljalo u
kič. Međutim ceo Barok je takav; Hajdn, Hendl, Vivaldi pa i sam
Bach su napisali gomile đubreta. Tek od Betovena počinje
stvaranje "imidža" samosvojnog umetnika koji stvara samo kada
hoće i kada je inspirisan. Zato se Betovenov opus završava pre
broja 150 (mada su, istina, to većinom po obimu velika dela) a
Mozart i Bach imaju neke brojeve koji se vrte (ako se ne varam)
oko 1000 i kusur! Istina, to nije bilo džabe. Dok su barokni
muzičari plivali u lovi, većine Betovenove prepiske se sastoji u
kuknjavi oko love.
Šta ćeš, život!
Pl poz M
P.S. A propos brige o "vrhunskom kolaču" versus "zavidnom
stepenu neukusa i kiča" u K und K monarhiji, koju Musil od
milošte zove Kakanija, dilema ti je lažna. Kakanija je napravila
i neopevane odvratnosti u kulinarstvu - pivo sa voćnim sokom,
kobasice u slatkom kupusu i još koješta. Tako je i siroma' Mozart
morao da napiše koješta da bi se stiglo do kugle. Bogata zemlja,
prelivalo se, pa je bilo i mnogo redundancija.
umetnost.204milan,
> Kod "Stalkera" je stvar malo složenija. Naviknuti da od malena gledamo
> američke filmove, navikli smo i na holivudski filmski jezik. Kompletna
> francuska filmska gramatika (koja je, po meni, neprimerena filmu) je
> skoro đuture zaboravljena - film u potpunosti urađen po njoj bio bi
> veoma nerazumljiv današnjoj publici. Rusi su, uglavnom izbegavši
> holivudski uticaj (osim u ratnim filmovima), razvili poprilično različit
> jezik, teško čitljiv za 'normalnog' gledaoca.
>
> Pravo da rečem, i ja sam neke stvari ukapirao tek iz drugog gledanja.
> Oni silni kadrovi sa vodom koja teče preko ekrana i nosi civilizacijsko
> đubre imaju i te kako smisla. Tarkovski nije popustio tezi o montaži
> atrakcija, nije se trudio da u svakom kadru mora nešto da se događa. Kad
> je složio situaciju, postigao napetost, ostavio je i lica i gledaoce da
> se malo krčkaju. Uostalom, putovanje u podsvest baš i ne liči na akcioni
> film.
Posle dr.grbe koji je, istina, spasavao i "Fukoovo klatno"
i "Stalkera", a ti ipak i samo potonjeg, evo još jednog
prečanina. Šta je to? U'vatila vas prečanska melanholija, a? Kako
ono beše, Vuk Isakovič se pokrije medveđom bundom, legne pod
kola sa arnjevima i sanja o ruskoj ravnici. Ko da i Panonska
nije ista.
Citat koji sam uzeo iz tvog priloga je malo poduži jer je i
"Stalker" vala podugačak. Ova rasprava se postepeno otima od
kontrole. Da podsetim, počela je od definicije pojma "kič" da bi
se preko primera koje je Dražen navodio svela na raspravu o
vrednosti pojedinog dela "neodvisno" od teme.
Ovde je na tapetu ne samo da li je "Stalker" delo koje ima
umetničku vrednost već da li je i povrh svega kič.
E, pa, držim da jeste.
Taj film je kič kaogod što je to i "Labuđe jezero" bez
obzira što potonje ima ne malo dobre muzike (bar jedno pola sata
od tri kol'ko traje) a bogami i balerine izgledaju sasvim dobro.
"Labuđe jezero" sam odabrao više zbog toga što su žajkovski i
Tarkovski zemljaci. Tarkovskog je bolje porediti sa Vagnerovim
operama - petnaest minuta genijalnosti umućeno u pet sati
albertijanskih basova. To je čovek koji očigledno ili ne razume
medij u kome radi ili se prema njemu odnosi sa nipodaštavanjem i
pretencioznošću operske primadone. Da prvo nije tačno svedoče
"Ivanovo detinjstvo" i "Rubljov" te je prema tome drugo po
sredi. Agresija na medij u cilju trpanja literarnih sadržaja
složene a sumnjive intelektualnosti edabi se zasenila prostota.
Pravi ruski kič! Da je napisao knjigu videlo bi se da je to
potanje delce al' kad' se strpa u film deluje gromopucatelno.
Filmovi traju 100 (normalni) do 200 (ruski) minuta i u njih se
investira neki umetnički angažman koji bi se, možda, najbolje
mogao definisati sintagmom "asocijativna naracija". Gledalac za
to vreme ne može da sklopi knjigu, porazmisli o tome "Što je
pjesnik htio da reče" niti pak da razmatra neku duboku
slojevitost. U filmu se računa na njegov senzibilitet i slikovno
mišljenje. Ono što se u sliku me nože staviti ne mogu ni da
izmudruju glumci niti će pomoći da Godar preko celog ekrana
opaljuje tekst. Zna to Tarkovski veoma dobro, ali on namerno
stvara kvaziliterarnu napetost kroz ceo film edabi gledaocu
nabio kompleks niže vrednosti jer tobož "ne razume" svu dubinu
genijalnog filma. Dakle, svi elementi kiča su tu.
Pl poz M
umetnost.205milan,
> Ne bih se složio da je pretencioznost svojstvo kiča, barem ne neko
> važno svojstvo. Pretencioznost uglavnom ide uz neuspelu 'pravu umetnost'.
> Tu bi se složio sa tobom i draženom oko datih primera (sem, naravno,
> braće Bajić :)) ali uz napomenu da se tu u glavnom ne radi o kiču, već
> o pretencioznim delima.
>
> Po mom mišljenju osobina kiča je da je lep. Cilj svakog kič-majstora je
> da kod uživaoca stvori dojam lepote, odnosno, da preda pozitivnu poruku.
> Uplakano dete sa suzicom u oku u izlogu staklorezačke radnje je
> dobar primer. Lepi, uplakani, dečkić kod prosečnog (sredovečnog?)
> gledaoca budi roditeljske instinkte, dakle nešto pozitivno.
Ovo je ipak pokušaj redefinicije pojma "kič" ili njegovog
semantičkog pomaka, bar kako ja razumevam taj pojam. Ova tvoja
definicija bi se odnosila najbolje na ono što ja zovem "mali
kič" (verovatno bi ga trebalo izdiferencirati još podrobnije ali
što da radim posao za koji estetičari (nezasluženo!) dobijaju
platu). U kič, po meni, spadaju i kamare leševa na TV Bastiljinim
"dokumentarnim" reportažama sa ratišta, i "Jama" Ivana-Gorana
Kovačića i javna pojava Desanke Maksimović na otvaranju
sopstvenog spomenika u Valjevu. Ovo, svakako ;), ne spada u
lepo. ;)
Pl poz M
P.S.
> P.S. Uh, najzad da se izvalim u mojoj novoj baroknoj fotelji i na miru
> odslušam najnoviju božanstvenu adaptaciju srpske duhovne muzike u
> izvođenju maestralnog hora JNA dok gledam predivnu sliku renomiranog
===
greška! - JA ;)
> domaćeg slikara Tapija ...
umetnost.206veca,
>> Što 'valjda' ? Pa zar je loše biti brat braći Bajić ? :)
Ne znam, ja imam braću Denčič :)))
umetnost.207dragisak,
║ Ovo je ipak pokušaj redefinicije pojma "kič" ili njegovog
║ semantičkog pomaka, bar kako ja razumevam taj pojam. Ova tvoja
║ definicija bi se odnosila najbolje na ono što ja zovem "mali
║ kič" ...
Radi se dakle o različitom shvatanju te reči. Ono što ti nazivaš
'mali kič' ja zovem samo 'kič'. Ja, dakle, pojam 'kič' koristim
isključivo kao estetsku kategoriju. Sa druge strane, tvoj pojam kiča,
ili 'velikog kiča', ima mnogo opštije značenje kao što si to, u ostalom,
i pokazao na primerima. Ja obično za takao nešto koristim reč 'neukus'
koju ja shvatam šire od reči 'kič'.
umetnost.208dragisak,
║ Nešto si "nab'o" ali se ga ne valja porediti sa završenom
║ naučnom disciplinom. Glavna razlika između nauke i umetnosti je
║ u tome što nauka ima tzv. "kumulativni tok". Naime sredstva i
║ metodi nauke se sistematski nadograđuju na prethodne epohe.
║ ...
I u umetnosti postoji 'kumulativni tok'. Jedno delo nema isto značenje
ako je nastalo danas ili pre sto godina. Slikar koji bi danas slikao kao
Rafaelo, ma koliko bio dobar, ne bi predstavljao ništa interesantno.
umetnost.209drazen,
> Mimo Mozart kugli, koje su, sva je prilika, najvece
> dostignuce koje je austrijska (ne cela srednje-evropska to je
> ipak malo sire - recimo madarski gulas i svajcarska cokolada)
> civilizacija dala svetu, Mozart je napravio i nekoliko sasvim
> pristojnih kompozicija (Rekvijem, zatim Linz, Prag i Jupiter
> simfonije, koncerti za limene duvace i neki klavirski koncerti).
> Druga je stvar sto je imentovani bio sklon (ili parama nateran?)
> hiperprodukciji svega i svacega sto je neminovno kotrljalo u
> kic. Medutim ceo Barok je takav; Hajdn, Hendl, Vivaldi pa i sam
> Bach su napisali gomile dubreta. Tek od Betovena pocinje
> stvaranje "imidza" samosvojnog umetnika koji stvara samo kada
> hoce i kada je inspirisan. Zato se Betovenov opus zavrsava pre
> broja 150 (mada su, istina, to vecinom po obimu velika dela) a
> Mozart i Bach imaju neke brojeve koji se vrte (ako se ne varam)
> oko 1000 i kusur! Istina, to nije bilo dzabe. Dok su barokni
> muzicari plivali u lovi, vecine Betovenove prepiske se sastoji u
> kuknjavi oko love.
Da, ovo je tacno. Feudalizam je finansiranje umetnosti regulisao
kroz instituciju mecene. Predmetni je neretko za suptilne stvari
umetnosti bio buzdovan, pa se cesto pojavljuje umetnost za
dobrocinitelja te njegovu gospodju i/ili svalerku i umetnost za
"umjetnikovu" dusu. Tako je osnovni problem Mozarta konceptualna
shizoidnost, koja se ogleda u velikoj potrosnji secerne vodice
po delu u najvecem delu opusa, a sa druge strane, (kompenzacija
valjda ?), u mracnim komadima, kao Requiem. (Ovu sliku donekle
razbijaju klavirski koncerti, stim sto oni verovatno i nisu bili
skladani kao "umjetnost", vec pre kao stilske vezbe.) Slican
rascep se moze naci i kod Goye, koji u svojim slikama za "tezgu"
koristi svetle i nezne tonove u slikanju likova, predela i scena
sa spanskog dvora i iz kuca velikodostojnika, mada i tu voli da
se nasali, pa nekom bogatom glavonji naslika dve leve noge.
Kada pravi slike za svoju dusu, kojima oslikava svoj stan,
"umjetnik" koristi najuzasnije prizore vidjene jos samo na
dnevnicima i specijalnim emisijama sa ratista TV Bastilje, tako
da cuvena "crna Goyina soba" u muzeju Prado podseca jos jedino
na izvestaj dicnog reportera iz nekog "oslobodjenog" grada. (TV
Bastilju moze covek i da ugasi, ali Goya je svoj stan oslikao
ovim bajnim prizorima, tako da nema gasenja.)
Pl poz D
umetnost.210milan,
> Kada pravi slike za svoju dusu, kojima oslikava svoj stan,
> "umjetnik" koristi najuzasnije prizore vidjene jos samo na
> dnevnicima i specijalnim emisijama sa ratista TV Bastilje, tako
> da cuvena "crna Goyina soba" u muzeju Prado podseca jos jedino
> na izvestaj dicnog reportera iz nekog "oslobodjenog" grada. (TV
> Bastilju moze covek i da ugasi, ali Goya je svoj stan oslikao
> ovim bajnim prizorima, tako da nema gasenja.)
Paljenje, možda? ;)
Pl poz M
umetnost.211ndragan,
/ "savremena klasična" (savremena, ama klasična!?) besmislen -
Da bi se otarasili paradoksa, pomenutu muziku trpaju pod "umetnička
muzika", što je samoreklamerska fraza da se samo čudiš odakle su je
iskopali. I sad ti u njoj(zi) (e upoznao sam Njojzu neki dan) nalaziš da
ima i kiča. Po definiciji ne sme da ga bude - to je umetnost od početka
do kraja ;>.
umetnost.212max.headroom,
E, evo malo o kvazi-umetnosti... ;)
Pošto dođe i prođe 8. mart, ja se bacih na prodaju nekih sitnih
sličičica koje mogu da posluže kao poklon za pomenuti praznik (šta
mislite, kako inače plaćam ovol'ku pretplatu?). Sve one su kvadratnog
oblika (ivice dužine 12 cm) i debljine 3 cm, crnih ivica i 3 mm crnog
okvira, sve u ružičasto-crveno-narandžastoj nijansi, sa crnim motivom
na sredini. Sad, to i ne bi bilo tako zanimljivo da nije poslužilo kao
"test" za široke narodne mase.
Elem...
Postojala su tri osnovna motiva:
- Sumorni
- Veseli
- Nedefinisani
Sumorni: drvo urađeno crnim tušem, izgleda izuzetno pesimistički,
poput korena stabla okrenutog naopačke. U odnosu na crveno-ružičastu
podlogu ističe se i dolazi u prvi plan.
Veseli: listovi, cvetovi, nebulozice.
Nedefinisani: oblici koji podsećaju na sve i svašta, neke su urađene i
dosta konkretno (npr. muve ili bube koje su prekrile sliku, zatim
motiv čekića, testere za drvo i burgije poređanih u pravilnom
rasporedu).
PoJenta je da su kupovane sličice prvog, sumornog tipa. U suštini,
kupljene su sve, ali su one prve najbrže nestale.
umetnost.213dr.grba,
>> opaljuje tekst. Zna to Tarkovski veoma dobro, ali on namerno
>> stvara kvaziliterarnu napetost kroz ceo film edabi gledaocu
>> nabio kompleks nize vrednosti jer toboz "ne razume" svu dubinu
>> genijalnog filma. Dakle, svi elementi kica su tu.
Nabijanje kompleksa nize vrednosti konzumentu nekog dela sam oduvek
smatrao pojavom kod nadmenih umetnika (Franz List). Kod kic-majstora, cini
mi se, cesto se javlja sindrom prosipanja svog talenta po svaku cenu. I to
ne samo da bi preziveli - bolje ziveli (sa cime se slazem), vec (verovatno)
u nekakvom suludom pokusaju da cela populacija prihvati to delo. Kad vec
spomenu Mocarta, setim se onih sekvenci iz Formanovog filma u kojima se
"Carobna frula" premijerno izvodi u pozoristima za plebs. Na to sam mislio.
A izgleda da fenomen Tarkovskog (neka sad Eko saceka malo) podize suvise bure
i dan-danas. U "Solarisu" se koristi slicna tehnika manipulacije vremenom da
bi se podigla tenzija. I opet se tu javlja slicna crta kao i pre u "Rubljovu"
i kasnije u "Stalkeru" - nemoc coveka pred samim sobom kao najveca nemoc.
I poslednji put, u "Rubljovu" postoji pozitivno razresenje. Za sve nas to
izgleda ima presudan uticaj i "Rubljova" nazivamo poslednjim filmom Tarkovskog
koji je svarljiv. Ne znam da li smo u pravu...
Uz puno postovanje argumenata koje su ovde izneli svi napadaci zivota i dela
Andreja Tarkovskog, ne mogu "Stalkera" da prepustim kvalifikaciji koja je
preovladala. Za "Fukoovo klatno" jos i nekako, ali verujte : tajna je u
pristupu. Predubedjenje cesto mnogo smeta kada necemu prilazimo, pa od silnog
drveca ne vidimo sumu.
Pozdrav, dr ÔpŰa
P.S. Ono nije "precanska melanholija", pravi precani nisu u Banatu, vec na
suprotnoj obali Tise. To je, sto moj drugar rece, panonski sindrom. A to je
ono kad se izvezes iz grada u atar, sto dalje od druma, pa te zaboli oko od
sirine, pa ti dune severac kroz kosu, pa odjednom nikuda ne zuris, niti si
ikada zurio. Postoje samo horizont i gde koja ptica...
(vid' poJezije, j***te (: )
Press <CTRL>-<ALT>-<DEL> to continue ...
umetnost.214bbaja,
>>|| Taj film je kic kaogod sto je to i "Labude jezero" bez
>>|| obzira sto potonje ima ne malo dobre muzike (bar jedno pola
>>|| sata od tri kol'ko traje) a bogami i balerine izgledaju
>>|| sasvim dobro. "Labude jezero" sam odabrao vise zbog toga sto
>>|| su Cajkovski i
Aha. Sad sam te u'vatio da si, znaci, ipak gledao "Labudje
jezero" sa prestolonaslednikom i odtalim visokodostojnicima DEPOSA,
dok smo se mi ostali gurali na Vidovdanskom saboru ;)
umetnost.215inesic,
> suprotnoj obali Tise. To je, sto moj drugar rece, panonski
> sindrom. A to je ono kad se izvezes iz grada u atar, sto
> dalje od druma, pa te zaboli oko od sirine, pa ti dune
> severac kroz kosu, pa odjednom nikuda ne zuris, niti si
> ikada zurio. Postoje samo horizont i gde koja ptica...
> (vid' poJezije, j***te (: )
Oćemo još!
žoveče, ala me ubode u srce. Sad ću da uzmem par dana odmora i da odem
kod babe i dede u selo. Melenci.
umetnost.216milan,
> PoJenta je da su kupovane sličice prvog, sumornog tipa. U suštini,
> kupljene su sve, ali su one prve najbrže nestale.
Pa, naravno! Tu radi Božićev prvi zakon: "Što veća tuga to
veći kič!" Kaki more da narod preferira lep kič. To je za bake i
deke. Za mamu, tatu, batu i seku je SRNA i S(S?) kanal.
Pl poz M
umetnost.217milan,
> Aha. Sad sam te u'vatio da si, znaci, ipak gledao "Labudje
> jezero" sa prestolonaslednikom i odtalim visokodostojnicima DEPOSA,
> dok smo se mi ostali gurali na Vidovdanskom saboru ;)
Gurajte se, pa mi smo to za vas organizovali, što da vam
oduzimamo mesta? ;))
Pl poz M
umetnost.218ndragan,
/ dramaturskim zahvatima, spekulativnog i verbalistickog tipa, sto
/ potuno odudara od sustine medija.
Ovo ispočetka otvara pitanje filmskog jezika. Takav kakav je sada, nosi
previše istorije, i u američkoj, i u ruskoj, i evropskoj verziji.
Tarkovski jeste otišao duboko u sopstveni manirizam, praveći film više
za 'ljubitelje umetnosti' nego za bioskop (uostalom, ko zna kakva mu je
publika). To što se on meni ipak svideo (iz druge) može da bude moja
slabost prema SFu ili što sam se uželeo nekog ne-holivudskog filma. Zbog
nepoznavanja ruskog filmskog jezika moguće je da ne prepoznamo remek
delo ili teško đubre - moguće je oboje.
Taj dijalekat svakako boluje od literature i slikarstva (kad vidim više
od pet metara trake sa horizontalnim pejzažima, znam da su Rusi), kao
što je od sličnih stvari bolovao i francuski film nekad davno, pa i
nemački još pre itd.
Šta je od svega toga primereno prirodi medija, a šta nije, drugo je
pitanje. Mislim da ćemo lakše prepoznati uticaj filma na druge medije,
nego na samog sebe. Zaista, da li u kadru mora nešto da se događa, ili
možda ima smisla da se ponekad krčka?
Tarkovski je jednostavno izgubio osećaj za meru; meni nije smetalo.
umetnost.219ndragan,
/ prečanina. Šta je to? U'vatila vas prečanska melanholija, a? Kako
Jok more. Ja 'Stalkera' gledam pre svega kao ekranizovan 'Piknik na
bankini', dakle ekranizaciju romana braće Strugackih, a kao film, bože
moj, dosta sam već rekao o tome šta mislim. Sa stanovišta SFa, svaka mu
čast - postigao je uvrnutu atmosferu uz veoma nizak budžet. Jedina
tehnička drangulija je ona bombica, a to je mogao da mu napravi svaki
strugar za kilo votke. Sve ostalo su kojekakve jamure i napuštene
fabrike. SF standardi koje su postavili Kjubrik, Spilberg i Lukas su
naprosto desetkovali proizvodnju, a i kvalitet - da bi stvar ličila na
nešto, mora stravično da košta, a ako košta, nema umetnosti, jer će
producenti da se petljaju u posao preko svake daske.
/ nabio kompleks niže vrednosti jer tobož "ne razume" svu dubinu
Razumeo ga jesam, ali ne Tarkovskog nego Strugacke, znajući šta pišu i
šta su pisali. Oni su možda pravi obrnut primer. Dok je harao baćuška,
pisali su šta je prolazilo, strogo optimistički i na liniji. Posle su
omatorili pa se popišmanili i počeli da pišu šta ih je volja. Tarkovski
je veoma dobro uradio 'Solaris' i pravo da kažem, više sam oče(t)kivao
od 'Stalkera'. E, jel ima neko knjigu, baš da uporedim?
umetnost.220inesic,
> je veoma dobro uradio 'Solaris' i pravo da kažem, više sam
> oče(t)kivao od 'Stalkera'. E, jel ima neko knjigu, baš da
> uporedim?
Ako misliš na 'Solaris', imam ja, a i trebalo bi da dođem ovih dana u
Zr. Ja ću da ubacim knjigu u neko sanduče, a to možeš i ti - imam
rodbinu tu u lokalu. Mail me, ako si raspoložen i ostavi mi adresu.
umetnost.221milan,
> .............. E, jel ima neko knjigu, baš da uporedim?
Imam. Dobićeš je čim dođeš u Beograd. Jedino što si, brate,
nepouzdan u tim svojim dolascima. ;)
Pl poz M
umetnost.222bbaja,
>|| deke. Za mamu, tatu, batu i seku je SRNA i S(S?) kanal.
Jezik pregriz'o. Nemo' da te cuje Spantic.
umetnost.223andrejl,
>│ Imam. Dobićeš je čim dođeš u Beograd. Jedino što si,
>│ brate, nepouzdan u tim svojim dolascima. ;)
Nemoj opet mene da zaposli :)
Prošla operacija je trajala mesec dana :)
bye, andrejl
umetnost.224ndragan,
/ (Franz List).
Franz Liszt, Ferenc Liszt ili Franc List. Biraj.
/ I poslednji put, u "Rubljovu" postoji pozitivno razresenje.
A u 'Solarisu' isforsirani hepiend. Lem je bar bio pošten da istera tezu
do kraja.
umetnost.225ndragan,
/ Aha. Sad sam te u'vatio da si, znaci, ipak gledao "Labudje
/ jezero" sa prestolonaslednikom i odtalim visokodostojnicima DEPOSA,
Seća li se neko Igora Mandića i njegove čuvene "Afere PIž"?
umetnost.226ndragan,
/ Ako misliš na 'Solaris', imam ja, a i trebalo bi da dođem ovih dana
/ u Zr. Ja ću da ubacim knjigu u neko sanduče, a to možeš i ti -
'Solaris' ne da imam, nego sam ga u svoje vreme skoro znao napamet;
mislio sam na 'Piknik na autoputu' (ili 'na bankini', kako li se već
prevodi).
umetnost.227ndragan,
/ Imam. Dobićeš je čim dođeš u Beograd. Jedino što si, brate,
/ nepouzdan u tim svojim dolascima. ;)
E, da, behu nekad kelneri najsporiji ljudi, a onda je izmišljen računar.
Bio sam u Beogradu tog dana, ali... šta, zar Veca nije obavestila Vladu?
Javio sam joj se sutradan.
umetnost.228veca,
>> Bio sam u Beogradu tog dana, ali... šta, zar Veca nije obavestila
>> Vladu? Javio sam joj se sutradan.
Veca je smatrala da će vlada dobiti pismeno obaveštenje sa obrazlože-
njem, inkriminisanog ministra :)
OK. idem odmah da podnesem izveštaj :)
>> Javio sam joj se sutradan.
Eto ko je najuticajniji... :)))
umetnost.229zokalezic,
Jugoslovensko Dramsko Pozorište - repertoar za April 1993.
Velika scena
1. Devojka modre kose (1,9,20,29).4.
2. Bogojavljenska noć (2,15,30).4.
3. Vesele žene Vindzorske (3,8,17,21).4.
4. Razbojnici (4,28).4.
5. Pozorišne iluzije (6,10,24,25).4.
6. Hamlet (7,16,23).4.
7. Plava ptica (11,12,13,25,27).4.
8. Bela kafa (14).4.
9. Narodni poslanik (22).4.
10. Buba u uhu (24).4.
11. Galeb (26).4.
Teatar Bojan Stupica
1. Hajde da se igramo (2,29).4.
2. žikaške perverzije (3,9,17,20,22).4.
3. Ludi od ljubavi (4,8,14,21,28).4.
4. 011 (6,11,13,23,27).4.
5. Ne očajavte nikad (15,24).4.
6. Balade sa Zejtinlika (16).4.
7. Mario i mađioničar (19,26).4.
8. Velika auto trka (25).4.
Pozorišni salon
1. Strah od leteja/usamljena žena (9).4.
2. Šopska ambasada (10,23).4.
3. čak ili pokornost (13,27).4.
4. Laku noć, majko (15).4.
5. Tri života Isidore Dankan (17).4.
6. Milena iz Praga (20).4.
7. Duga u crnini (22).4.
Tel. blagajne 644-447 radno vreme 10 - 13 i 17 - 20 h
Bilet servis - KCB 628-342
umetnost.230zokalezic,
Zvezdara Teatar - repertoar za April 1993.
1. Grobljanska (13,18,25,27).4.
2. Đeneral Milan Nedić (7,11,17,23).4.
3. čivot Jovanov (5,8,14,15).4.
4. Urnebesna tragedija (1,4,21,24).4.
5. Kus Petlić (28).4.
6. Mala (6,22).4.
7. Profesionalac (20).4.
8. Klaustrofobična komedija (12).4.
9. žaruga (29,30).4.
Tel. blagajne 419-664 radni danom 9 - 15 , subotom i nedeljom 11 - 13 i 2
sata pre početka predstava
umetnost.231zokalezic,
Atelje 212 - repertoar za April 1993.
Velika scena
1. Ujka Vanja (1,26).4.
2. Iza kulisa (2,3,24*,30).4.
3. Knjeginja od Foli-Beržera (4*,12,18*).4.
4. Otac (5,13,15,19).4.
5. Svećar (6).4.
6. Očevi i oci (8,22,25*).4.
7. Korešpodencija (10*).4.
8. Mravlji metež (11).4.
9. Kola mudrosti dvoja ludosti (16,17,20,23,29).4.
10. Boris Godunov (27).4.
11. Koštana (28).4.
* - dve predstave toga dana od 17 i od 20 h
Teatar u podrumu
1. Noć Tribada (9,10,27).4.
2. Dragi moj lažljivče (11,15,20,22).4.
3. Iz života kišnih glista (18,19,24).4.
Tel blagaje 347-342 od 10 - 13 i 18 - 20 h svaki dan osim srede
umetnost.232ndragan,
/ Eto ko je najuticajniji... :)))
Ostali telefoni su zabeleženi na ceduljče, a tvoj na nalepnicu na
disketi :). Nekako sam ošacovao ću ostale teže naći, a da si upravo ti
pored telefona (mada ti nisam poznao glas) (jaka stvar, kad ga čujem
prvi put).
umetnost.233mihailo,
Nadam se da će nekoga zanimati fajl koji ostavljam: u njemu je spisak
literature o starom veku, za studente istorije umetnosti.
is_um.txtumetnost.234meda,
Potrei su mi naslovi literature iz oblasti vajarstva (modeliranje
ljudskog tela) na nasem i inim jezicima.
Meda
umetnost.235mnikolic,
Pošto je u temi film počela da se razvija diskusija o Salvadoru Daliju,
šaljem ovaj mali prilog u nadi da razgovor preselim u ovu temu i dam mu
dodatni podsticaj.
Radi se o izvodu iz teksta pisanog za ličnu upotrebu o boravku u Španiji
1990. godine, a tiče se posete muzeju Salvadora Dalija u njegovom rodnom
mestu Figerasu.
"...Poslednji izlet preduzet ovom prilikom je takozvana "kružna
Katalonska tura". Polazimo odmah nakon doručka i krećemo
autoputem najpre ka Đironi, glavnom gradu istoimene provincije
kojoj pripada i Ljoret de Mar. To je jedan od najstarijih gradova
Katalonije u kome su sačuvani tragovi svih uspešnih kultura koje
su kroz vekove vladale ovim prostorima. Kako je centar grada u
kamenim kućama iz davnih vremena mnogi ga smatraju sumornim i u
neku ruku odbojnim mestom. Ne zadržavamo se u Đironi koja je i
važan industrijski centar oblasti, već nastavljamo dalje ka
najznačajnijem mestu na ovoj kružnoj turi, Figerasu (Figueres).
Gradić nadomak Francuske granice svetski je poznat kao rodno
mesto Salvadora Dalija. Danas je u Figerasu Dalijev muzej u čijem
je uređenju on sam učestvovao što naravno nije ostalo bez
značajnih posledica. Sam trg ispred ulaza u muzej obiluje
detaljima punim simbolike karakteristične za velikog umetnika.
Dve skulpture podignute na stubove od traktorskih guma, Dalijev
simbol tehnologije i vrhunskih dostignuća dvadesetog veka. U
jednom uglu visoki stub na čijem vrhu se nalazi poprsje čoveka
sa antenom na glavi. U dnu je televizor, a i čitav stub kao da
je od mnogo naslaganih malih ekrana. Sve simboliše najveću
opsednutost savremenog čoveka, opsednutost medijima. Spoljna
fasada je najblaže rečeno čudna. Crveni zidovi ukrašeni su
retrospektivama katalonskih trorogih hlebova. Na vrhu velika jaja
- Dalijev simbol savršenstva. Svemu tome pridodata je i kupola
svemirskog izgleda kojoj nikako tu ne bi trebalo da bude mesto,
ili baš naprotiv? Unutrašnjost muzeja uređena je takođe na
specifičan način. Kako je muzej u obliku potkovice, a stepenište
je na sredini, lako se možete zbuniti pa je najbolje da
razgledanje započnete od vrha. Izlaz je na prvom spratu. Pitanje
je treba li i pokušavati opisati ono što se u muzeju može videti.
Pokušaću samo da navedem neke zanimljivosti. Veliku pažnju
privlače portret Pabla Pikasa i takozvani soft self portrait,
zatim eksperimenti sa trećom dimenzijom, kombinovane skulpture,
oslikani zidovi, optička fantazija sa likom Abrahama Linkolna,
a može se slobodno reći, i sve ostalo što se u muzeju nalazi.
Interesantno je da gotovo nijedno delo nema nikakav naziv,
objašnjenje ili slično što samo po sebi tera posetioce da
stvaraju neku svoju sliku o onome što vide. Sam Dali je voleo
često da šeta svojim muzejem i tada bi na neizbežno pitanje koje
bi mu neki posetilac postavio: "A šta ste hteli sa tim delom da
postignte?" odgovarao u stilu "A šta Vi mislite?". Štagod bi taj
neko naveo kao teoriju, Dali je samo kratko potvrđivao "Da,
upravo to." U muzeju je inače i grob Salvadora Dalija koji
naravno ni na koji način nije obeležen. U jednom delu muzeja Dali
je postavio kopiju jedne Mikelanđelove skulpture, njena prava
funkcija biće zauvek skrivena u mašti velikog umetnika. Napuštamo
Figeras poraženi snagom jednog ljudskog bića. Ništa više ne može
biti kao pre..."
m.
umetnost.236paki,
> funkcija biće zauvek skrivena u mašti velikog umetnika.
> Napuštamo Figeras poraženi snagom jednog ljudskog bića. Ništa
> više ne može biti kao pre..."
Bio sam u Figerasu, muzej je stvarno fenomenalan.
umetnost.237asterix,
Jedna od omiljenih Dalijevih zabava je bila i sledeća:
U časovima dokolice je uobičavao da sipa kašiku meda u rukav
od košulje. Potom bi sedao u baštu i čakeo da naidje neka
osa. Privučena medom, osa bi se uvlačila u njegov rukav i
neminovno završavala zalepljena u medu. On bi tada sedeo
satima i posmatrao unutrašnjost sopstvenog rukava, opsednut
grčevitom borbom nesrećne ose za izbavljenje od meda!
How typical... :)
umetnost.238zokalezic,
Beogradsko Dramsko Pozorište - repertoar za Maj
Velika scena:
1. Sedmorica protiv tebe (7).5.
2. Uticaj gama zraka na sablasne nevene (2,8,19,31).5.
3. Zapali me (5,6,10,14,22).5.
4. Pokondirena tikva (7*,9).5. * - predstava u 16 h
5. Sabirni centar (11).5.
6. Dugo putovanje u jevropu (13,29).5
7. Uobraženi bolesnik (15).5.
8. Mačka na usijanom limenom krovu (18,28).5.
9. Naši očevi (21,26).5.
10. Harold i Mod (23).5.
11. Dama s kamelijama (25).5.
12. Poltron (30).5.
Nova scena:
1. Povratak ratnika (1,20).5.
2. Kaskader (2,11,18,25).5.
3. Povratak Don čuana (4,6).5.
4. Pismo/glava (12,19,27).5.
5. Kvartet (28).5.
6. Dvorišna rasprodaja (16).5.
7. Srećni dani (21).5.
Sve predstave na velikoj sceni počinju u 19:30, a na novoj sceni u 20h.
Tel. blagajne 423-686 svakoga dana od 10 do 13 i od 17 do 20 h.
umetnost.239zokalezic,
Atelje 212 - repertoar za Maj
Velika scena:
1. Kola mudrosti dvoja ludosti (3,4,8,18,25).5.
2. Iza kulisa (6,10,23,30).5.
3. Otac (7,11,22,29).5.
4. Ujka Vanja (13,31).5.
5. Svećar (14).5.
6. Očevi i oci (15*,20,24*).5. * - predstave u 17 i 20 h
7. Knjeginja iz Foli-Beržera (16,27,28).5.
8. Korešpodencija (17).5.
9. Mravlji metež (21).5.
Teatar u podrumu:
1. Vreme čuda (9,13,30).5.
2. Iz života kišnih glista (10,27,31).5.
3. Dragi moj lažljivče (15,16,24).5.
4. Noć tribada (17).5.
5. Velika pljačka (20,22,23,28).5.
6. Generali ili srodstvo po oružju (21).5.
7. Kontrabas (25,29).5.
Tel Blagajne 347-342 od 10-13 i 18-20 sati, svaki dan osim srede.
Za kupovinu karata u predprodaji do 9.5.93 zaključno odobrava se
popust od 50 %.
umetnost.240zokalezic,
Jugoslovensko Dramsko Pozorište - repertoar za Maj
Velika scena:
1. Plava Ptica (4,10,14,16,21).5.
2. Buba u uhu (5,6,19).5.
3. Bela kafa (7).5.
4. Vesele žene Vindzorske (9,13,27,29).5.
5. Razbojnici (11).5.
6. Hamlet (12,18).5.
7. Pozorišne iluzije (15,16,22,28,30).5.
8. Bogojavljenska noć (17,22).5.
9. Devojka modre kose (20,23).5.
10. Narodni poslanik (26).5.
Teatar Bojan Stupica
1. žikaške perverzije (5,9,21,23,27,31).5.
2. Mario i mađioničari (6,19).5.
3. Ne očajavajte nikad (7,12).5.
4. Ludi od ljubavi (8,13,20,24,29).5.
5. 011 (14,30).5.
6. Velika auto trka (15,22).5.
7. Hajde da se igramo (17,28).5.
8. Balade sa Zeltinlika (26).5.
Pozorišni salon
1. čak ili pokornost (4,11).5.
2. Šopska ambasada (14,23).5.
3. Milena iz Praga (16,20).5.
4. Strah od letenja/usamljena žena (18).5.
5. Tri života Isidore Dankan (27).5.
6. Laku noć,majko (28).5.
Tel. blagajne 644-447 od 10-13 i od 17-20
umetnost.241zokalezic,
Zvezdara Teatar - repertoar za Maj
1. žaruga (1,3,4,13,19,20).5.
2. Grobljaska (5,9,23,28).5.
3. Đeneral Milan Nedić (2,12,18,31).5.
4. čivot Jovanov (7,8,22,24).5.
5. Urnebesna tragedija (6,15,26,30).5.
6. Kus petlić (21).5.
7. Mala (10,25,27).5.
8. Profesionalac (14).5.
9. Klaustrofobična komedija (16).5.
Tel. blagajne 419-664 radnim danom od 9 - 15 h, subotom i nedeljom od
11 - 13 h i 2 časa pre početka predstave.
umetnost.242zokalezic,
Narodno pozorište - repertoar za Maj
Velika scena:
1. Lučija od Lamermura (1).5.
2. Kir Janja (2,21,30).5.
3. Koštana (4,25).5.
4. Travijata (5).5.
5. Don Kihot (6).5.
6. Divlja patka (7,14,23).5.
7. Slepi miš (8,26).5.
8. Arije iz Kantata (9*).5. * - predstava u 12 h
9. Izbiračica (9,11,18,28).5.
10. Seviljski berberin (10).5.
11. Madam Baterflaj (12).5.
12. Dama s kamelijama (13,27).5.
13. Aida (15).5.
14. Đeneral Milan Nedić (16).5.
15. "Velike interpretacije" prezentacija audio kasete
Milke Stojanović (17).5.
16. Karmen (19).5.
17. čizela (20).5.
18. Atila (22).5.
19. Nabuko (24).5.
20. Boris Godunov (29).5.
21. Trubadur (31).5.
Mala Scena:
1. Kako mogu da te čujem kad voda teče (1,20).5.
2. Pat ili igra kraljeva (2,9,30).5.
3. Tužna je nedelja (4,12,16,25).5.
4. Play žehov (5,19,29).5.
5. žežnja pod brestovima (6,13,27).5.
6. Bes..konačno (7).5.
7. Preljubnici (8).5.
8. Direktor pozorišta (11).5.
9. Mrdanje (18).5.
10. Kraj partije (22,23,28).5.
11. Bečlijka Omer-Paše Latasa (24).5.
12. Kidaj od svoje žene (26).5.
Tel. blagajne 620-946 od 10-13 i od 15 do početka predstave.Sve predstave
na velikoj sceni počinju u 19 h , a na maloj u 20 h.
umetnost.243pavbok,
B> U časovima dokolice je uobičavao da sipa kašiku meda u rukav
B> od košulje. Potom bi sedao u baštu i čakeo da naidje neka
B> osa. Privučena medom, osa bi se uvlačila u njegov rukav i
B> neminovno završavala zalepljena u medu. On bi tada sedeo
B> satima i posmatrao unutrašnjost sopstvenog rukava, opsednut
B> grčevitom borbom nesrećne ose za izbavljenje od meda!
Mnogo mi je to nekako lepo i nešto ... poznatooooo!
Bojan
umetnost.244max.headroom,
> A tek naslovi slika, MAJKO BOZIJA!!!
Baš sam se vrnuo iz BRD gde sam video nekoliko kolor kopija Dalijevih
slika. Naravno, zaboravio sam da ponesem svoju kopiju :((( Na slici je
bilo naslikano: dvoje ljudi. Jedan umesto lica ima prazninu u kojoj se
nalazi upaljena sveća. Drugom je lice okrenuto od gledaoca. Kako se
zove ova slika, može li mi ko pomoći?
umetnost.245asterix,
> slika. Naravno, zaboravio sam da ponesem svoju kopiju :((( Na
> slici je bilo naslikano: dvoje ljudi. Jedan umesto lica ima
> prazninu u kojoj se nalazi upaljena sveća. Drugom je lice
> okrenuto od gledaoca. Kako se zove ova slika, može li mi ko
> pomoći?
Možda: grupni portret para od kojih jedna umesto glave ima sveću
a drugi gleda u suprotnom pravcu od gledalaca ? ;))))))))