CIVIL.9

24 Apr 1995 - 30 Sep 1996

Topics

  1. filozofija (206)
  2. religija (883)
  3. istorija (67)
  4. nauka (615)
  5. umetnost (176)
  6. knjizevnost (552)
  7. film (1293)
  8. dileme (281)
  9. o.jeziku (686)
  10. oko.sveta (823)
  11. enciklopedija (11)
  12. skola (616)
  13. licni.stav (2034)
  14. cyber.culture (67)
  15. hedonizam (1158)
  16. galerija (462)
  17. civ.savet (70)

Messages - dileme

dileme.1 balinda,
Pitam se, pitam ... koja će biti prva dilema koja će nas spopasti u ovoj (novoj!) temi? :)
dileme.2 mileusna, -> #1, balinda
>> Pitam se, pitam ... koja će biti prva dilema koja će nas spopasti u >> ovoj (novoj!) temi? :) Vidim, trudiš se, trudiš se, ali ništa... ;) Od poruka u CIVILIZACIJI ni traga ni glasa. :)
dileme.3 crncic,
"Krivično delo iz člana 166/1 KZ..." Razume li se ko u pravilnik, šta je ovo ?
dileme.4 balinda, -> #2, mileusna
>>>> Pitam se, pitam ... koja će biti prva dilema koja će nas >>>> spopasti u ovoj (novoj!) temi? :) >> >> Vidim, trudiš se, trudiš se, ali ništa... ;) Od poruka >> u CIVILIZACIJI ni traga ni glasa. :) ;) Kako? A tvoja replika. ;>
dileme.5 petjo, -> #3, crncic
> "Krivicno delo iz clana 166/1 KZ..." Razume li se ko u pravilnik, Teska kradja, kazna zatvora u trajanju od jedne do deset godina. U pravilnik se ne razumem :).
dileme.6 kum.djole,
>> S druge strane, možda je ova zaista pravi trenutak da razrešimo >> neke od dilema ;) koje nas muče. (?) Ova dilema mi je danas prva pala na pamet. Dok uprava ne sredi temu 'fotografija'.. Dilema je sledeća - da li i dalje čvrsto braniti stav da ne postoji "umetnička fotografija" kao pojam, da ne postoji "umetnički fotograf" niti bismo ono što držimo u ruci ili posmatramo na zidu galerije smeli nazvati prostim rečnikom "umetnička fotografija".. Fotografija je _kao pojam_ umetnost, poput filma, pozorišta, književnosti.. Razdvajanje fotografskih 'grana' počev od teorije i prakse, preko specifičnih 'podgrana' (a nisam siguran da li i sam primenjujem ispravnu terminologiju) tipa 'sportska','turistička','modna'.. sasvim je logično. Međutim, ne vidim kako bi bilo logično postaviti etiketu 'umetnička' u poslednji niz. Zar nije svaki fotos deo Fotografije kao _umetnosti_ ? Smeta mi kad me neko pita kakav sam ja fotograf. Šta da kažem ljudima koji mi postave pitanje "Umetnički?"..? Šta znači biti _umetnički fotograf_ ?? Glupost. Postoji li umetnički glumac, umetnički pesnik..? Šta znači "fotograf-naivac" ? Moje zanimanje, ličnost i životna opsesija postaju povređeni kada neko ovako pojednostavi 'stvar'. Da ne bih isprazno i tužno odgovarao "Nikakav.".. voleo bih da čujem mišljenje fotografa, umetnika, samozvanih umetnika, umetničkih duša.. te da zajednički razrešimo moju dilemu.
dileme.7 zeljkoj, -> #6, kum.djole
> Fotografija je _kao pojam_ umetnost, poput filma, > pozorišta, književnosti.. Fotografija je mnogo češće zanat nego umetnost.
dileme.8 jablan, -> #6, kum.djole
> Fotografija je _kao pojam_ umetnost, poput filma, > pozorišta, književnosti.. > Zar nije svaki fotos deo Fotografije kao _umetnosti_ ? Kad već, upoređuješ fotografiju sa, recimo, filmom, nadam se da se nećeš ljutiti ako ja malo više govorim o filmu... Po mom ličnom mišljenju itekeko postoji podela filma (samim tim i svih drugih umetnosti) na umetnički i nešto što bih ja nazvao komercijalni. Jednostavno, umetnički film se pravi iz sledećih razloga: - Tvorac (umetnik) želi da prenese svoje emocije i/ili misli drugim ljudima. - Umetnik jednostavno ne može da zadrži bujicu misli i osećanja, pa stvara bez obzira na to da li će to delo uopšte obelodaniti javnosti. Ipak, mora se priznati, svakom tuđom reprodukcijom dela skrnavi se njegova osnovna ideja. (eto još jedne teme za dilemu). A komercijalni film se stvara iz svih drugih pobuda, od kojih su najčešće sledeće: - Tvorac želi da ostvari novčanu dobit. - Tvorac želi da napravi karijeru. - Tvorac ne zna šta će sa sobom. ;) Znači, tvoje 'umetnosti', koje bih ja radije nazvao kvazi-umetnostima nisu umetnosti, već zajenički naziv za _umetnost_ i _proizvodnju_.
dileme.9 dbambi, -> #3, crncic
=> => "Krivicno delo iz clana 166/1 KZ..." Razume li se ko u pravilnik, => sta je ovo ? Pregledajuci svoj podebeli dosije, nalazim da je to delo teske kradje ili "kradje koja je obavljena uz savladavanje neke fizicke prepreke" , moze da se dobije solidna minutaza :>>> Bambi
dileme.10 mnikolic, -> #6, kum.djole
> Zar nije svaki fotos deo Fotografije kao _umetnosti_ ? Nije svaka žvrljotina slikarstvo. Postavlja se pitanje vrednovanja sadržaja neke fotografije. Kao i recimo platno i uljane boje, fotografija je samo medijum, pa sama po sebi ne može predstavljati umetnost. Da li je baš svaka fotografija Helmuta Njutna umetnost? Ja ne bih rekao da jeste, t.j. ne verujem da čovek fotografiše isključivo sa pretenzijama da stvara umetnička dela. Mislim da stvar postaje još jasnija ako se uđe malo u hronologiju nastanka nekog umetničkog dela. Umetničko delo bi trebalo da bude izražaj umetnika u odabranom mediju. Znači, umetničko delo ne nastaje slučajno, pa ja nikako ne bih mogao nazvati umetničkom fotografijom bilo šta što sam eto tek tako snimio pa se ispostavilo da je ta fotografija ispala boli glava. m.
dileme.11 schef, -> #6, kum.djole
­=-> Dilema je sledeća - da li i dalje čvrsto braniti stav ­=-> da ne postoji "umetnička fotografija" kao pojam, da ne ­=-> postoji "umetnički fotograf" Umetnička fotografija postoji i postojaće i dalje, naročito danas kada svaka Šuša može da kupi aparat,' Idiot ', i da za 30-40 dinara po čitav dan škljoca po familiji i raznoraznim kućnim ljubimcima, čije slike posle vise po gostinskim sobama, kuhinjama i garažama. Ili, da li su umetničke sve one fotografije sa raznoraznih svetkovina, svadbi i ispraćaja koje prave čak i profesionalni fotografi, za koje smem slobodno da tvrdim, da nemaju pojma šta je to umetnička fotografija. Goran
dileme.12 kum.djole,
Zeljkoj: >> Fotografija je mnogo češće zanat nego umetnost. Možda je ti tako gledaš. Ima mnogo umetnika kojima je zanat pisanje, pišu da bi opstali (preživeli?) i bili spokojni.. Fotograf će se teže probiti kao 'umetnik' jer opštenarodna zabluda i dalje služi kao osnova definisanosti fotografije.. "Škljocneš i šta, to je sve".
dileme.13 kum.djole,
Odgovor na: Mnikolić, 8.10 >> Znači, umetničko delo ne nastaje slučajno, pa ja nikako ne bih mogao >> nazvati umetničkom fotografijom bilo šta što sam eto tek tako snimio >> pa se ispostavilo da je ta fotografija ispala boli glava. Apsolutno potpisujem. Nema slučajnih umetničkih dela. Često sam pokušavao da prenesem nešto na fotos na potpuno drugačiji način, stvorim neku drugu, nadrealnu sliku, nije mi uspevalo.. a ovo što si ti napisao mi se par puta desilo.. Dilema je samo - kako nastupiti pred onima koji imaju preusko mišljenje i znanje o fotografiji, a koje pak vrlo uzdižu do tih, velikih ali i nepoznatih reči. Kritike i reči hvale upućene od strane pogrešnih ljudi. Upravo to sputava _moj stav_..
dileme.14 inferno, -> #7, zeljkoj
Ů│ ˙ Fotografija je mnogo češće zanat nego umetnost. Kao što je bla i muzika u vreme baroka. ;) A sad spusti taj nož. :)
dileme.15 maksa, -> #6, kum.djole
>> Dilema je sledeća - da li i dalje čvrsto braniti stav >> da ne postoji "umetnička fotografija" kao pojam, da ne >> postoji "umetnički fotograf" niti bismo ono što držimo >> u ruci ili posmatramo na zidu galerije smeli nazvati >> prostim rečnikom "umetnička fotografija".. Umetnička fotografija postoji, a razlika je, hm ... evo ovako: - Slike sa svadbe NISU umetnička fotografija. (možda mogu biti, al' ja takve nisam video ;) - Postoje fotke koje po subjektivnim merilima i postojećim kanonima JESU umetnička fotografija. Ergo, umetnička fotografija kao pojam postoji, QED. ;)) Ovo (i ispod i iznad) je moj laički/konzumentski pogled na stvar, odn. lični stav, so, no flames please. :) >> Zar nije svaki fotos deo Fotografije kao _umetnosti_ ? Verovatno isto koliko je i svaka pesma/kompozicija deo muzike kao umetnosti. Da probam da izbegnem pominjanje narodnjaka kao primera za ne-umentost, uzeću na pr. džinglove sa reklama. Dakle, pesmica koja ide uz reklamu za Cipi-Ripi ;)) ... je l' umetnost, ili ne? Ako je i to umetnost, onda ne postoji umetnička fotografija. Da li je dosadan izveštaj u novinama o 20%-totnom prebacivanju norme u nekoj fabrici u nekoj levoj regiji - umetnost? Ako jeste, onda je i prateća fotografija pogona iz te fabrike - umetnost. Ako (sa tvojim argumentima) odbaciš postojanje umetničke fotografije, i kažeš da je "svaki fotos deo Fotografije kao umetnosti", onda možeš da kažeš da je i "svako pisanije deo književnosti kao umetnosti", a što nikako ne ide. Da li je umetnik svaki dobar zanatlija? Gde se završava zanat a počinje umetnost? Ako kažemo da je umetnost sve što nastane, a za svrhu ima samo - svoj nastanak, onda odbacujemo sve one lepe slike koje su renesansni slikari slikali po narudžbi, odn. za kintu. (Papa Mikelanđelu: "Hoću Poslednju večeru sa JEDNIM Isusom, 12 apostola, bez žirafa, i BEZ TAČKE NA TRAMBULINI!", Monty P., Live at the Hollywood Bowl). Neću više da gušim. ;)
dileme.16 zeljkoj, -> #14, inferno
> Kao što je bla i muzika u vreme baroka. ;) Pa... dvorski kompozitori su imali obavezu da napišu, recimo, jedno delo mesečno. Za uzvrat su dobijali, jelte, lovu (a vrlo često i stan, itd. :). Šta misliš šta su radili u medjuvremenu? :) > A sad spusti taj nož. :) Rspravićemo to uživo, u subotu. ;)
dileme.17 zeljkoj, -> #15, maksa
> svrhu ima samo - svoj nastanak, onda odbacujemo sve one lepe > slike koje su renesansni slikari slikali po narudžbi, odn. za > kintu. Pomenimo, recimo, i Brandenburške koncerte J.S. Baha ili Muziku za kraljevski vatromet G.F. Hendla. Izgleda da je baš lova podsticaj umetnicima da se malo više potrude ;) i stvore delo trajne vrednosti. A plus što su bili svesni da upravo ta dela imaju najveću publiku.
dileme.18 shimano, -> #13, kum.djole
-> Nema slučajnih umetničkih dela. -> Često sam pokušavao da prenesem nešto na fotos na potpuno -> drugačiji način, stvorim neku drugu, nadrealnu sliku, -> nije mi uspevalo.. a ovo što si ti napisao mi se par -> puta desilo.. Dilema je samo - kako nastupiti pred onima Ovo je u osnovi tačno, posebno kada se govori o fotografiji, ali mi se čini da bi trebalo to posmatrati sa druge strane. Neko je ovde pominjao amatere i profesionalce i njihov način dobijanja fotografije - uz pomoć "idiota" ili koristeći neki Hasselblad ili nešto slično. Kada amater snima (turistički) negde na izletu ili na moru i "namesti" svoj objekt snimanja i kada mu u trenutku dok škljoca uleti neki galeb u kadar, prvo što će da uradi je da dohvati kamenicu i gađa "odvratnu ptičurinu" a posle će u laboratoriji da kaže "U je**te! Kakva fotka..." ali šta to vredi kada je uzeo pogrešan film, pogrešno ga razvio ili je nešto drugo pogrešno uradio pa sliku ne može da poveća do željene veličine jer mu je zrno veliko k'o zub nilskog konja :))) Svaki profi-fotograf zna da mu je najvažniji trenutak u celom poslu upravo onaj trenutak kada škljocne jer na sve posle toga se može uticati i korigovati. Naravno, on je sve pre toga već pripremio za taj trenutak, odabrao film, izmerio jačinu svetla i svo svoje znanje koncentriše samo na objekt snimanja. Stvar se lepo može videti kako izgleda na foto-session-ima gde čovek potroši more filmova da bi dobio samo jednu ili dve "prave" fotke za neki časopis. On jednostavno ništa ne prepušta slučaju i radi po zakonu verovatnoće tj. "uleteće mi jedna dobra". U stvari njemu sve ispadnu dobro ali samo je retko koja ona koja će probuditi neka osećanja kod posmatrača i za kojom on traga. Da je fotografija zanat - jeste, ali kad se taj zanat dovede do umetnosti onda možemo govoriti o toj famoznoj "umetničkoj" fotografiji. O tzv. profesionalcima po svadbama i maturama mi ne pada na pamet da mislim na ovaj način. Oni su utoliko profesionalci jer time zarađuju za život i teško da će slika nekog pijanog gosta koji je već kravatu umočio u supu da postane neko umetničko delo osim što će izazvati posle n dana reakciju žene dok gledaju fotke u stilu: "Gdegod pođemo uvek me brukaš!". A i tehnika im obično nije mnogo bliska. Sve radi "kompjukter" :(
dileme.19 gerber, -> #15, maksa
YR>*> Da li je umetnik svaki dobar zanatlija? Gde se završava zanat a YR>*> počinje umetnost? Ako kažemo da je umetnost sve što nastane, a za Možda i ima umetnosti bez solidnog zanata, ali je veoma retka i obično stvar modnih trendova. Da bi se izrazila umetnička osebujna crta u bilo kojoj grani umetnosti umetnik prvo mora odlično da vlada zanatom same oblasti. Pa bez obzira što svako delo pripada određenoj grani umetnosti nije svako i umetničko u pravom smislu. Neka su puko iskazivanje zanata bez one finese koja i ostavlja onaj pravi utisak. YR>*> svrhu ima samo - svoj nastanak, onda odbacujemo sve one lepe slike YR>*> koje su renesansni slikari slikali po narudžbi, odn. za kintu. Gde je zanat bio na visini, a uprkos zadatoj temi nije izostala lična umetnička crta i finesa. Da li su Stilske vežbe manje umetničko delo od Cace (u metrou)? YR>*> (Papa Mikelanđelu: "Hoću Poslednju večeru sa JEDNIM Isusom, 12 YR>*> apostola, bez žirafa, i BEZ TAČKE NA TRAMBULINI!", Monty P., Live YR>*> at the Hollywood Bowl). :) To bi bez dileme bilo pravo umetničko delo ;)
dileme.20 l.tanja, -> #8, jablan
>#>Znaci, tvoje 'umetnosti', koje bih ja radije nazvao kvazi-umetnostima >#>nisu umetnosti, vec zajenicki naziv za _umetnost_ i _proizvodnju_. Hmm. Isti problem se javlja i u drugim delatnostima .. Arhitektura? Umetnost ili zanat?
dileme.21 veca, -> #6, kum.djole
>> voleo bih da čujem mišljenje fotografa, umetnika, S obzirom da moj bata nije tu (radi na Kopaoniku do aprila) mogu u njegovo ime da kažem, tj. prenesem ono što je ranije govorio, a to je uptavo ono što ti kažeš, ne postoji umetnički fotograf ili umetnička fotografija. Čak se i ljutio kad keva (ponosno :) ) kaže da je umetnički fotograf :) Pretpostavljam da profesionalci, koji, naravno, biraju šta će da rade, to odrade maksimalno, pa je to za njih, u neku ruku i uvreda, jer smatraju da su umetnici u svom poslu, te nema potrebe za takvom klasifikacijom ili kvalifikacijom. Postoje razne fotografije, od onih svakodnevnih škljocanja sa Idiotom ;) npr. sa letovanja, rođendana, žurki etc. potom sa medicine ili sudske medicine, policijske i ostale fotografije. Teško da sliku iz lične karte iko može nazvati umetničkom fotografijom :) sem ukoliko nije mnogo zaljubljen u sebe ;) Možda iz tog razloga fotografiju treba deliti na umetničke i ostale. Da ne pominjemo kvalitet, tj. umetničku vrednost. Sećam se kad je bata spremao ispit i napravio sjajnu fotografiju, ali nije bio siguran da ona nosi neku poruku. Kad sam mu ispričala šta sve ona nosi u sebi, bio je iznenađen, ni sam nije bio svestan šta je napravio. Na žalost, tu, kao i ostale fotografije (i slajdove i negative) morao je da preda profesoru, tako da nema dokaz da je tako nešto uradio. Da pokušam da opišem sliku; crna pozadina (maznuo mi je na kvarno ;) svilu od koje sam htela da sašijem suknju :) i razapeo je na zid) bista crnca, preko jednog ramena prebačen milje, vez sa srpskom šarom, iznad glave bele rukavice kao da lebde u vazduhu. Njih je prikačio špenadlama za svilu na zidu, ali na slici izgleda kao da mu lebde isped očiju, a ne da su iza njega. Ne znam da li sam uspela da dočaram, ali mi je i nakon više od tri godina ta slika i dalje pred očima. Samo sa tri elementa napraviti spoj tradicija, strah i bedu zaogrnuti toplinom veza koja je folklorni proizvod nežne ženske ruke... to je, po meni, umetnost, ma koliko se on bunio protiv naziva umetnički fotograf :)
dileme.22 veca, -> #8, jablan
>> Ipak, mora se priznati, svakom tuđom reprodukcijom dela skrnavi se >> njegova osnovna ideja. (eto još jedne teme za dilemu). Ili se stvara novo delo?
dileme.23 inferno, -> #16, zeljkoj
Ů│ ˙ Pa... dvorski kompozitori su imali obavezu da napišu, recimo, jedno delo Ů│ ˙ mesečno. Za uzvrat su dobijali, jelte, lovu (a vrlo često i stan, itd. Ů│ ˙ :). Šta misliš šta su radili u medjuvremenu? :) Oblačili helanke? ;)
dileme.24 gerber, -> #20, l.tanja
YR>*> Arhitektura? YR>*> Umetnost ili zanat? Pa kad ti naprave prvi idejni projekat - to je umetnost. Kada ti kažu koliko će to da košta i kada ti naprave konačni projekat u skladu sa parama koje želiš da potrošiš - to je zanat ;)
dileme.25 lexus, -> #15, maksa
> (Papa Mikelandelu: "Hocu Poslednju veceru sa JEDNIM Isusom, 12 > apostola, bez zirafa, i BEZ TACKE NA TRAMBULINI!", Monty P., > Live at the Hollywood Bowl). Ovo si pravilno napisao :)))))) Pozdrav, Luka Zlatic (lexus)!
dileme.26 sav.gacic, -> #15, maksa
> Ergo, umetnička fotografija kao pojam postoji, QED. ;)) Naravno. Da ne planinarimo sa teoretisanjem, u sledećoj temi (oko.sveta) se nalazi praktično nastavno sredstvo, gotovo učilo, sa odgovorima na sva ovdašnja pitanja, na primeru Stokholma. Bik koji sedi
dileme.27 sav.gacic, -> #20, l.tanja
> Arhitektura? > Umetnost ili zanat? Na kom nivou? Prvo bez drugog ne biva. Kao retko gde, arhitektura zavisi od (velikih) para, a njih, po pravilu, ima neko drugi - a u sadašnje vreme i u ovom podneblju - sa "specifičnim" ukusom. Najčešće, umetnik/zanatlija je suočen sa kompromisom, uvek i samo sa samim sobom - kojem će se privoleti carstvu... Istini za volju, umetnički izraz je moguć i u projektima za katalog tipskih kuća, ili programu nameštaja lokalnog ŠIK-a, ali pre toga je neophodno rešiti veoma prozaičnu kvadraturu kruga: prođe na tržištu (na kojem većinu definitivno ne čine poštovaoci umetnosti), spremnosti kooperanata i dr. učesnika da podrže tu "avangardu", a na sve to konačni amin daje njuška koja se na odgovornoj funkciji obrela bez ikakve veze sa ňňňňňňňestetskim ili ekonomskih kriterijuma. Na koncu konaca, umetnost, estetika i lepo - koštaju. Pre svega time što se u egzerciranju istih nema kad zarađivati, zauzimati društvene pozicije, praviti formalna karijera, što, opet, po prirodi svojoj prozaičnoj, kontaminira duh, a kreativnost vuče po blatu realnog... Umetnici u svom zanatu su oni retki pobednici nad samim sobom koji su uspeli da pri prodaji svoje duše đavolu podvale i, po ispunjavanju svih formalnih društveno-ekonomskih "ritualnih plesova", ojačali i na položaju, revitalizuju svoje stvaralaštvo. Svi, naravno, znamo koliko su retki... A ovako, ostaje da se nadamo da će potomci današnjih parajlija odrasti i škole izučiti u nekom drugom okruženju, shvatiti dosta toga što roditelji nisu imali kad i, pre nego što proćerdaju nasledstvo, odvojiti koju paricu u estetsko, umetničko i uzvišeno. Sve to pod uslovom da sami poslenici umetnosti veoma aktivno učestvuju u tom vaspitavanju (i ne samo njih) ne bi li se, ako ništa drugo, kreativnosti vratilo (samo)poštovanje. Jer, pri sadašnjem stanju narodnog nam tela i duha (tj. finansija i obrazovanja) Renesansa i mecenatstvo je nešto što nam nikako ne preti ;) A do tada - zanat i samo zanat. Bik koji sedi
dileme.28 bosko, -> #6, kum.djole
> Smeta mi kad me neko pita kakav sam ja fotograf. > Šta da kažem ljudima koji mi postave pitanje Kaži: "Fotograf lepog." > Moje zanimanje, ličnost i životna opsesija postaju > povređeni kada neko ovako pojednostavi 'stvar'. Nadam se da nisam i ja pojednostavio, ali, ako hoćeš da im odgovoriš u dve-tri reči, teško, jer treba mnogo toga sabiti. Usput da odgovorim i na: > Arhitektura? > Umetnost ili zanat? Pa oboje, naravno. A od karijere zavisi odnos. ;)
dileme.29 zeljkoj, -> #23, inferno
> Oblačili helanke? ;) Nameštali periku. ;)
dileme.30 schef,
Pošto lepo apsolvirasmo temu 'Umetnička fotografija' da rešimo novu dilemu. Da li je vrednije imati u kući originalnu sliku, recimo 'Mrtva priroda' mladog, nepoznatog slikara, ili izvanredno urađenu kopiju poznatog slikara, na.pr. 'Mona Liza'? Ukratko. Šta je vrednije? Loš original ili dobra kopija? Goran
dileme.31 bosko, -> #30, schef
> Ukratko. Šta je vrednije? Loš original ili dobra kopija? Zavisi kakav original, odnosno kopija čega, bitno je da je meni lepo. "Mona Lizu" ne bih držao u kući ni original. Stvar ukusa.
dileme.32 supers, -> #30, schef
>> Da li je vrednije imati u kući originalnu sliku, recimo >> 'Mrtva priroda' mladog, nepoznatog slikara, ili izvanredno Original je original. Imati delo na kojem je autor ne samo fizički nego i kreativno radio je mnogo dragocenije od naštancovane kopije. Makar čovek bio i anonimus. Što ne znači da treba grabiti prvu mrtvu prirodu koju nađemo na ulici. Tragično je koliko ljudi kod nas misli da se umetnost sastoji od veštine preslikavanja stvarnosti (nešto što je preko 100 godina potpuno out). Što je vernije, to je "umetničkije" našem čoveku. Naš čovek će pre okačiti narandžu koja je "kao prava", nego "žvrljotinu" koja je puno interesantnija od pomorandže. >> urađenu kopiju poznatog slikara, na.pr. 'Mona Liza'? >> Ukratko. Šta je vrednije? Loš original ili dobra kopija? Slike su deo enterijera, nisu same sebi cilj. Pravi posao je urađen ako je slika uklopljena u okolinu, tako da soba izgleda plemenitije u celini. Slika ne sme da štrči. Ne znam ko bi se usudio da u stan okači baš reprodukciju Mona Lize, ili bilo koje druge opšte poznate slike. Napadna slika je kontraproduktivna. Seljak će pitati pošto je plaćena, poznavalac će da kaže "pa šta, kao da nikad nisam video original". Prava slika je ona koju posetilac nije ranije video, a dopašće mu se zbog svojih kvaliteta i zato što je dobro smeštena, t.j. ne stoji kući kao piletu sise. Slike moraju biti usklađene sa nameštajem. Tužno je gledati stanove sa futurističkim nameštajem, plastičnim stolicama, staklenim vitrinama, neonkama, sve to u crnobelim tonovima itd. itd. - a na zidu neka mrtva priroda ili pejzaž u klasičnom fazonu sa sve kitnjastim ramom. Između takvog kičeraja i metanja belih čipki na crne televizore i video rekordere (plus neka džidža-bidža na sredini čipke) nema suštinske razlike.
dileme.33 gerber, -> #30, schef
YR>*> 'Mrtva priroda' mladog, nepoznatog slikara, ili izvanredno YR>*> urađenu kopiju poznatog slikara, na.pr. 'Mona Liza'? Sve, sve, ali kopiju ML nikako ;>
dileme.34 miobrado,
Evo da i ja nešto rečem o dilemi povodom tzv. umetničke fotografije. Sa stanovišta zkonodavca,tj. po Zakonu o autorskom pravu,isti ne razlikuje da li je autor dela tzv. profesionalac (tj.lice koje živi od "fotografisanja" ili lice koje se obrazovalo za tu delatnost ),tzv. amater (tj. lice koje je diletant ili ljubitelj fotografije ) ili tzv. "nepoznati " autor ( anonim).Dakle,zakonodavac priznaje samo autora , ne zadirući u njegov odnos i statusprema fotografiji. Sa ekonomskog stanovišta svaka roba ima svoju upotrbnu vrednost i vrednost (koja se izražava u nekom ekvivalentu, npr. novcu ).Dakle, tzv. umetnička fotografija ima - posmatrana kao roba -svoju vrednost (cena filma,hemikalija,fotopapira,rada itd.),dok je njena upotrebna vrednost - mistifikacija. Sam termin "umetnička fotografija" vezan je za XIX vek.Tada su među pionirima fotografije,između ostalih,bili i oni iz sveta slikarstva (poznat je uticaj koji je fotografija izvršila na impresionizam u slikarstvu). BTW da li je neko voljan da elaborira paralelu između estetske hirurgije i umetničke fotografije.
dileme.35 supers, -> #34, miobrado
>> BTW da li je neko voljan da elaborira paralelu između estetske >> hirurgije i umetničke fotografije. Auuu, svašta s tobom, ni blizu. U svakoj normalnoj umetnosti stremi se stvaranju nečeg novog. Estetska hirurgija uklopi svakog pacijenta u jedan ili nekoliko opšteprihvaćenih klišea "dobrog izgleda". To su umetnička dela česta koliko i u stolarstvu. Verovatno iz svakog zanata isplivavaju i umetnici, i stolovi i retuširane face mogu biti remek-dela, ali je tu ipak veći procenat zanatlija nego u fotografiji...
dileme.36 superhik, -> #31, bosko
=:> lepo. "Mona Lizu" ne bih držao u kući ni original. Stvar =:> ukusa. & para...
dileme.37 zeljkoj, -> #32, supers
> Tragično je koliko ljudi kod nas misli da se umetnost sastoji > od veštine preslikavanja stvarnosti (nešto što je preko 100 > godina potpuno out). Što je vernije, to je "umetničkije" našem > čoveku. Naš čovek će pre Ako je nešto nastalo pre 100 godina ne znači da sada nema nikakvu vrednost i da ga treba baciti, niti je "manje umetničko". Pominješ nekoliko puta "našeg čoveka". Da li to znači da svi Englezi (na primer) isključivo vole modernu umetnost, "a naš čovek", jadan, ne može da shvati sve te brljotine pa mu se dopada nešto što je već "više od 100 godina out"? Naprotiv, tako kao ti misli dosta ljudi, što umetnici i "umetnici" koriste da uzmu lovu. Jednostavno, većina ljudi nema potrebno znanje da bi razlikovala umetničko delo i običnu mazariju. ;) Važno je da je to što im visi na zidu "nešto apstraktno, a to je sada in". Postojale su epohe u kojima se itekako cenilo da delo bude što vernije. Ti se zgražavaš što postoje ljudi koji i sada tako misle. Šta bi tek pomislili Rembrant i Van Delft da, kojim slučajem, mogu da vide kako sada izgleda umetnost. :)) > Slike moraju biti usklađene sa nameštajem. Tužno je gledati > stanove sa futurističkim nameštajem, plastičnim stolicama, > staklenim vitrinama, neonkama, sve to u crnobelim tonovima itd. > itd. - a na zidu neka mrtva priroda ili pejzaž u klasičnom > fazonu sa sve kitnjastim ramom. Da... tužno je. Taj nameštaj je odvratan.
dileme.38 miobrado, -> #34, miobrado
>Estetska hirurgija uklopi svakog pacijenta u ....klišea "dobrog >izgleda ". <==> "Slike su deo enterijera " (8.32) Što dalje implicira obrnuto proporcionalnu zavisnost stepena obrade tzv. umetničkog predmeta i njegove funkcionalnosti.Dakle, vrašamo se opet na pitanje upotrebne vrednosti tzv. umetničkog dela. >... i retuširane face mogu biti remek dela ... BTW da li lažem kada kažem da su krivotvoritelji jedini istinski umetnici? P.S. Da li bi neko bio ljubazan da mi u mailu objasni na primeru jedne poruke - EXEC. Sa prenosom nemam problema, a ono što piše u helpu ne funkcioniše.
dileme.39 miobrado,
Excusez - moi ! Poruka 8.38 replay je poruke 8.35 korisniku - SUPERS.
dileme.40 supers, -> #37, zeljkoj
>> Ako je nešto nastalo pre 100 godina ne znači da sada nema nikakvu >> vrednost i da ga treba baciti, niti je "manje umetničko". Bojim se da uopšte nisi razumeo moju poruku. Nisam ja osipao paljbu po klasicima u slikarstvu, niti Rembrant, Van Delft i ostali sa tvog spiska ne valjaju. Ja naprosto imam nešto žestoko protiv armije današnjih samozvanih Rembranata i Van Delftova koji se javljaju u raznim alotrposkim modifikacijama, od uličnih mazala do slikara "naivaca", a zapravo likovno obrazovanih _zanatlija_. Ti ulepšivači stvarnosti koji će da ispeglaju najružniju facu, kojima sunce sija punim sjajem na svakom pejzažu i koji pune svojim delima stanove ovog kičerskog naroda mi idu na živce. Nije problem u tome što je pomorandža narandžasta kao prava, nego što ono što nam "umetnik" poručuje svodi na južno voće. >>> staklenim vitrinama, neonkama, sve to u crnobelim tonovima itd. >>> itd. - a na zidu neka mrtva priroda ili pejzaž u klasičnom >>> fazonu sa sve kitnjastim ramom. >> Da... tužno je. Taj nameštaj je odvratan. Da li u kući gajimo stilski, kvazistilski, "uradi sam", ovakav ili onakav industijski nameštaj je stvar ukusa. Ne vredi raspravljati o muzičkim ukusima, niti o bilo kojim drugim. Inače bih rekao svašta o tom "tvom" baroku... Ja sam pričao o skladu enterijera i sindromu pileta i sisa... Valjda ne misliš ozbiljno da ti smeta savremeni nameštaj, a ne sama nespojiva kombinacija sa "starinskim" sličicama.
dileme.41 zeljkoj, -> #40, supers
> muzičkim ukusima, niti o bilo kojim drugim. Inače bih rekao > svašta o tom "tvom" baroku... Samo izvoli. :) > Valjda ne misliš ozbiljno da ti smeta savremeni nameštaj, a ne > sama nespojiva kombinacija sa "starinskim" sličicama. Naravno da mi smeta takva kombinacija.
dileme.42 veca, -> #37, zeljkoj
>> koriste da uzmu lovu. Jednostavno, većina ljudi nema potrebno >> znanje da bi razlikovala umetničko delo i običnu mazariju. ;) Važno >> je da je to što im visi na zidu "nešto apstraktno, a to je sada >> in". I tu smo došli do onoga o čemu se svojevremeno raspravljalo u temi škola: "što moram da učim sve te gluposti kad mi nikad neće trebati". Dakle, opšte obrazovanje je ipak, potrebno, naravno, ne nauštrb profesije.
dileme.43 veca, -> #40, supers
>> onakav industijski nameštaj je stvar ukusa. Ne vredi raspravljati o >> muzičkim ukusima, niti o bilo kojim drugim. Inače bih rekao svašta Vredi raspravljati o ukusima, ako ništa drugo barem da vidiš kakvi sve ukusi postoje, a možda te neko i ubedi da posumnjaš, barem malo, u svoj. Možda o nekim stvarima ne razmišljaš dovoljno, a o nekim drugim mnogo više, pa se prilikom rasprava može desiti da ti neko pruži i drugačiji pogled i poljulja prvobitni tvrdi stav.
dileme.44 veca,
Intelektualac - obrazovan čovek. Čini mi se da se kod nas često i bez osnova 'prisvaja' taj rang (?). Da li je, recimo, svako ko je završio fakultet intelektualac ili je (po meni) potrebno mnogo više raditi na sebi da bi dostigao do tih sfera?
dileme.45 supers, -> #42, veca
>> temi škola: "što moram da učim sve te gluposti kad mi nikad neće >> trebati". Dakle, opšte obrazovanje je ipak, potrebno, naravno, ne >> nauštrb profesije. Ne bih da izazovem lavinu koja će opet da napuni temu škola dugačkom diskusijom, ali i dalje čvrsto ostajem pri stavu da je ovakvo forsiranje predmeta opšteg obrazovanja kakvo sada postoji potpuno nepotrebno. Tragedija je da deca uče napamet spisak od 5 do 10 dela svakog kompozitora, a da nikada ništa od toga nisu čuli, jer škola naravno, nema ni kasetofon. Tragedija je da je lektira tačno određena kao vojna obaveza, a da se u praksi to svodi na to da svi pročitaju kritiku od 20 strana i na osnovu nje rekonstruišu LRP roman od 1000 strana... Dakle, ukinuti takvu nastavu dok se ne stvore uslovi da se učenicima materija prezentuje kako treba. Valjda licemerje treba iskorenjivati počev od obrazovnih institucija. A šta je drugo nego to kada u godini kulture profesor kaže da se za utorak znaju Listova dela, od kojih na času nisu čuli ama baš ništa (ceo čas su pisali u sveske Listovo žitije koje će posle da čitaju za ocenu).
dileme.46 supers, -> #43, veca
>> Vredi raspravljati o ukusima, ako ništa drugo barem da vidiš >> kakvi sve ukusi postoje, a možda te neko i ubedi da posumnjaš, >> barem malo, u svoj. Možda o nekim stvarima ne razmišljaš Zapravo se slažem. Za "Razmenu" ukusa jesam, za nametanje ne. Samo bih da proverim, da li da tvoju opasku o potrebi preipitivanja stava shvatim načelno, ili je upućena upravo meni? :)
dileme.47 supers, -> #44, veca
>> Intelektualac - obrazovan čovek. Čini mi se da se kod nas često i >> bez osnova 'prisvaja' taj rang (?). Intelektualac nije obrazovan čovek (nafilovan znanjem, na jednu stranu uđe na drugu izađe). Intelektualac je onaj ko se bavi intelektualnim kreativnim radom. Nažalost, u naše vreme se množe "intelektualci" koji se bave intelektualnim fizikalisanjem. A fizikalisao na gradilištu ili u kancelariji, dođe mu isto.
dileme.48 zeljkoj, -> #45, supers
> kompozitora, a da nikada ništa od toga nisu čuli, jer škola > naravno, nema ni kasetofon. Tragedija je da je lektira tačno Ponavljam ono što sam rekao u temi skola pre nekoliko meseci: Škole su uglavnom dobro opremljene kasetofonima, gramofonima, CD plejerima, i popriličnom kolekcijom ploča, kaseta i diskova. :) Nadje se tu i po koji televizor i video rekorder... > obaveza, a da se u praksi to svodi na to da svi pročitaju > kritiku od 20 strana i na osnovu nje rekonstruišu LRP roman od Lepše je odgledati film. ;)
dileme.49 junior, -> #48, zeljkoj
>> kritiku od 20 strana i na osnovu nje rekonstruišu LRP roman od > Lepše je odgledati film. ;) Uh, nisi ti gledao "Zločin i kaznu", ruska verzija, naravno...;) Na 2 video kasete. 4 sata pakla i jecanja. ;) A onda ... blaženstvo ... zaspao sam, zaboravivši sve što sam video. Istina, to me umalo koštalo petice iz srpskog, ali ... čovek se uči dok je živ ;)) jr.
dileme.50 supers, -> #48, zeljkoj
>> Škole su uglavnom dobro opremljene kasetofonima, gramofonima, CD >> plejerima, i popriličnom kolekcijom ploča, kaseta i diskova. :) >> Nadje se tu i po koji televizor i video rekorder... Smela izjava, smela :)) Da li bi to ponovio i za državnu televiziju? Ne sumnjam da elitne gimnazije i bogatije osnovne škole imaju dosta toga, ali kakav je državni prosek možeš videti i na primeru Beograda, ako zađeš u gimnazije s one strane autoputa (IV i XV, frapantni primeri). Ja u opšteobrazovnoj instituciji nikada u životu (a bio sam na dosta mesta, na periferiji doduše) nisam video CD plejer, neki kasetofon ili stub imaju mnogi, ali po pravilu ne postoji školska zbirka ploča. BTW, u novije vreme se mogu videti do dva PC računara 80386 ili slabija... Zaista ne znam kako se može sprovoditi plan & program ako profesori treba da donose ploče u školu i da popravljaju ster gramofone.
dileme.51 zeljkoj, -> #49, junior
> Uh, nisi ti gledao "Zločin i kaznu", ruska verzija, > naravno...;) > > Na 2 video kasete. > > 4 sata pakla i jecanja. ;) Nisam... ali gledaću. I to verovatno zajedno sa profesorkom, pošto obično tako obradjujemo LRP dela. ;) Zna ona da bi zanemarljiv broj učenika to pročitao - zato lepo odemo u školsku biblioteku, pustimo film i uživamo. ;)
dileme.52 zeljkoj, -> #50, supers
> BTW, u novije vreme se mogu videti do dva PC računara 80386 ili > slabija... Hehe... Peta gimnazija je prošle godine dobila dovoljnu količinu ;) 486DX2/80 mašina... ;)
dileme.53 imangovski, -> #52, zeljkoj
>>u petu je stigla dovoljna kolicina 486 dx2/80 mhz kolika je ta dovoljna kolicina ?1.45678 486-ica?:))
dileme.54 spantic, -> #45, supers
> nema ni kasetofon. Tragedija je da je lektira tačno određena kao vojna > obaveza, a da se u praksi to svodi na to da svi pročitaju kritiku od 20 > strana i na osnovu nje rekonstruišu LRP roman od 1000 strana... Ne, tragedija je da profesori to tolerišu, a ne regulišu malo.
dileme.55 inferno, -> #48, zeljkoj
Ů│ ˙ Ponavljam ono što sam rekao u temi skola pre nekoliko meseci: Ů│ ˙ Škole su uglavnom dobro opremljene kasetofonima, gramofonima, CD Ů│ ˙ plejerima, i popriličnom kolekcijom ploča, kaseta i diskova. :) Nadje se Ů│ ˙ tu i po koji televizor i video rekorder... ti si bio u boljim školama.. ja cd player nisam ni u jednoj video.
dileme.56 supers, -> #54, spantic
>>> obaveza, a da se u praksi to svodi na to da svi pročitaju kritiku >>> od 20 strana i na osnovu nje rekonstruišu LRP roman od 1000 >> strana... >> >> Ne, tragedija je da profesori to tolerišu, a ne regulišu malo. "Da ažuriramo mi to malo" (policijski sinonim za 'regulisati') ;) Ne mislim da se poštovanje prema knjizi može izgraditi metodom usiljavanja. Čitao sam (veći deo ;> ) svoje školske lektire, pa sam ipak kao operisan od LRPa a ne privlači me nijedna književna forma koja prevazilazi jedan štamparski tabak ;> U životu sam imao jedan slučaj slobode izbora koji mi se jako dopao. U osmom osnovne smo mogli da pročitamo bilo šta od Dobrice, volja nam Koreni, volja nešto iz trilogije... Ne znam da li je to predviđeno planom & programom, ili da pripišem svojoj profesorki, ali je bilo jako dobro (diskutovalo se, upoređivalo više romana)... U gimnaziji je bila potpuno druga pesma. Ana Karenjina, na primer, pa to ti je. Zašto ne nešto drugo od Tolstoja? Pa makar to značilo da pola nas nađe najkraću moguću knjigu :)) Našao bi se neko ko bi svario Rat i Mir, pa bi se razgovaralo o Tolstojevom opusu u celini... Od svih bubačina je gore buljiti u knjigu koja bi mogla da izazove povredu kad bi pala na nogu i čitati bez ljubavi. Ja ću se celog života dvoumiti da li je Onjegin napisao Evgenija ili obratno, nikakva škola to nije mogla da ispravi.
dileme.57 markojo, -> #56, supers
!*#$%> povredu kad bi pala na nogu i citati bez ljubavi. Ja cu se !*#$%> celog zivota dvoumiti da li je Onjegin napisao Evgenija !*#$%> ili obratno, nikakva skola to nije mogla da ispravi. Ako ce ti to olaksati zivot mogu da te obavestim da je "obojicu" napisao Aleksandar Sergejevich puskin. Ovo je ujedno, uz bledo secanje na nekakva preplitanja ljubavi (i sl. ;)),kao i par reci o autoru(valjda bese slican E.Onjeg-u ?), i raznih "tumacenja" :) koje sam iznenadjujuce umesno izneo na "Srpskom" u proslom polugodistu(dok sam jos iole znao o cemu se radi;)) rezultiralo vrlo dobrom ocenom ! Naravno doticno delo nisam nikada drzao u rukama. :) Marko
dileme.58 markojo, -> #52, zeljkoj
!*#$%> Hehe... Peta gimnazija je prosle godine dobila dovoljnu !*#$%> kolicinu ;) 486DX2/80 masina... ;) Hu,Hu... gim. koju pohadjam trenutno ima 10(deset) 386DX/40/4Mb masina (svga512/mono,2 Color !),kao i par komada vise 286-ica (sve umrezeno !), o serverima ne znam mnogo ali u ova dva kabineta su dve 4-ke, dok su u sobici pored dva kom. ucenicima nedostupna, koja nisam zagledao, ali deluju mocno. A mr. Chairman, kod njega i sekretara pored izlozbe tehnicke robe po 1 kom.(Par puta sam bio prisiljen da provodim trenutke svoga odmora kod pomenutih ;)),non-stop forsira nadogradnje. Cak su i bibliotekarku posadili ispred racunara i naterali je da svojim debelim kaziprstom bode po tastaturi kako bi uspesnije vodila evidenciju ;) Sve u svemu-idila, medjutim gospoda profesori bi radije placali vreme provedeno u skoli nego da stupe u strajk. Ni casove nam nisu skratili ... %#@! Koja skola ? Ma znate ona u Srpskih Vladara, pored Ruskog Doma, blizu Tesle ... NO CARRIER
dileme.59 junior, -> #51, zeljkoj
> Nisam... ali gledaću. I to verovatno zajedno sa profesorkom, > pošto obično tako obradjujemo LRP dela. ;) Zna ona da bi > zanemarljiv broj učenika to pročitao - zato lepo odemo u > školsku biblioteku, pustimo film i uživamo. ;) Ah, srećnici. Mene je Gagi hteo da sruši zbog tog...
dileme.60 spantic, -> #51, zeljkoj
> Nisam... ali gledaću. I to verovatno zajedno sa profesorkom, pošto obično > tako obradjujemo LRP dela. ;) Zna ona da bi zanemarljiv broj učenika to > pročitao - zato lepo odemo u školsku biblioteku, pustimo film i uživamo. ;) To beše Peta, crvena?
dileme.61 spantic, -> #56, supers
> to ti je. Zašto ne nešto drugo od Tolstoja? Pa makar to značilo da pola > nas nađe najkraću moguću knjigu :)) Našao bi se neko ko bi svario Rat i Kod Tolstoja? ;) Verovatno bi ste uzeli "Priče iz nove azbuke" :)) I uopšte se ne zezam. Problem sa vama deco što niste u stanju da pročitate ni Korto Maltezea od Hugo Prata sa razumevanjem, a dvoumim se i za Alana Forda. Krećete za stopama ljudi koji nisu u stanju da razumeju išta složenije iz književnosti od jednog osrednjeg krimića, što je sasvim u redu inače, ali samo kada ne bi istovremeno pljuvali po književnosti koji nisu u stanju da razumeju, Intelekt se ne oštri samo na matematičkim problemima i algoritmima, (jednom kada budete počeli da radite, shvatićete da je većina problema u stvari rutinske prirode) već i drugim stvarima, uključujući književna dela. Hajde da čujem, koliko od prisutnih je pročitao išta od Pavića? Ali samo pošteno. Nije sramota priznati da je Pavić neinteresantan ilinerazumljiv. I ko je pročita išta osim udarnih romana (Hazarskog rečnika, Predela slikanog čajem...)? > Od svih bubačina je gore buljiti u knjigu koja bi mogla da izazove > povredu kad bi pala na nogu i čitati bez ljubavi. Ja ću se celog života > dvoumiti da li je Onjegin napisao Evgenija ili obratno, nikakva škola to > nije mogla da ispravi. Pozdravio te je Aleksandar Sergejevič Puškin. Da se zaista dvoumiš ti bi "Evgenija Onjegina" davno pročitao.
dileme.62 mileusna, -> #44, veca
>> Intelektualac - obrazovan čovek. Intelektualac - otrcana fraza kojom otrcani profesori po gimnazijama dave svoje đake. :)
dileme.63 mileusna, -> #45, supers
>> nema ni kasetofon. Tragedija je da je lektira tačno određena kao >> vojna obaveza, a da se u praksi to svodi na to da svi pročitaju >> kritiku od 20 strana i na osnovu nje rekonstruišu LRP roman od 1000 >> strana... Eh... Kako kod koga... Ko bi kod moje profesorke želeo da bude primeran đak mora da pročita roman od 1000 strana, i kada to završi, još 1000 strana kritika da bi shvatio 'suštinu'. ;) Dobro, umesto kritika možda da hvata i beleške na času, pa da tako spozna šta je pisac hteo da kaže u prenesenom značenju... A tek pesme... :(
dileme.64 mileusna, -> #51, zeljkoj
>> Nisam... ali gledaću. I to verovatno zajedno sa profesorkom, pošto >> obično tako obradjujemo LRP dela. ;) Zna ona da bi zanemarljiv broj >> učenika to pročitao - zato lepo odemo u školsku biblioteku, pustimo >> film i uživamo. ;) 1) Pametan potez profesorke, bolje rečeno human, jer je program toliko pretrpan delima da, ako profesor zahteva od učenika sve da pročitaju, skoro bukvalno im ne ostaje vremena ni za šta drugo, barem nama koji sporo čitamo. ;) 2) Sakaćenje dela (ma kakva ona bila), obmanjivanje predmeta, koji se, da podsetim, zove 'srpski jezik i književnost' a ne 'gledanje filmova i grickanje semenki'. BTW kakvi bi po vama trebalo da budu kriterijumi pri ocenjivanju učenika iz 'srpskog'. Nikako, ali nikako ne mogu da se složim sa tim da se nastava srpskog svodi na surfovanje po vijugama opičenih pesnika, da se nastava svodi na učenje kritika, nametanje 'ideja' učenicima itd. Fizika je fizika, matematika je matematika, egzaktne nauke, ali književno delo je nešto prema čemu svako ima svoj subjektivan stav i ne vidim od kakve je svrhe đacima u glavu usađivati 'objašnjenja' i nebulozne zaključke.
dileme.65 schef, -> #63, mileusna
­=-> Eh... Kako kod koga... Ko bi kod moje profesorke želeo da ­=-> bude primeran đak mora da pročita roman od 1000 strana, i ­=-> kada to završi, još 1000 strana kritika da bi shvatio ­=-> 'suštinu'. ;) Eh, nije tebi predavala Jadranka... :))) Ako toliko radite kod te tvoje, baš me zanima kakvi su kriterijumi na jezičkom smeru... ;) Srleř
dileme.66 gerber, -> #56, supers
YR>*> Od svih bubačina je gore buljiti u knjigu koja bi mogla da izazove YR>*> povredu kad bi pala na nogu i čitati bez ljubavi. Ja ću se celog života YR>*> dvoumiti da li je Onjegin napisao Evgenija ili obratno, nikakva škola YR>*> to nije mogla da ispravi. ;> To beše kolega koji nije prihvatao ni korist učenja latinskog jezika, ili grešim? ;) A slažem se da je jedno sam školski program i njegov kvalitet od uslova u kojima bi takav program trebao da se realizuje. Međutim, ne treba zanemariti činjenicu da se jednom osiromašeni program teško, ako ikako, može vratiti kasnije na obimniji, odnosno barem kvalitetniji nivo. Zalagao sam se i pre, a i dalje, da se uvode posebne gimnazije sa punim programom - opšteg obrazovanja, a da se ostale škole prilagode konkretnim potrebama. Ali je to moguće samo tada kad se i sa jednom i sa drugom školom može (i) naći odgovarajuće zaposlenje - u skladu sa programom; (ii) nastaviti dalje školovanje, ali samo na odgovarajućim fakultetima. Znači, ko hoće na određene fakultete, a završio je neku od srednjih škola koja ima siromašniji program mora da polaže dodatne prijemne ispite.
dileme.67 supers, -> #61, spantic
>> Problem sa vama deco što niste u stanju da pročitate ni Korto >> Maltezea od Hugo Prata sa razumevanjem, a dvoumim se i za Alana Forda. >> Krećete za stopama ljudi koji nisu u stanju da razumeju išta >> složenije iz književnosti od jednog osrednjeg krimića, što je Čemu toliko gorčine? Svet nastavlja da se okreće iako je veliki deo njegovih stanovnika, čak i veliki deo njegove obrazovane elite (zloglasni lenjiraši), operisan od teške spisateljske artiljerije. Ne shvatam zbog čega insistiraš na ovako pompeznom žaljenju mlade nerazumne generacije, a prelaziš preko onoga o čemu se poveo razgovor - tragikomičan sistem školstva. Izgleda mi kao da zaključuješ da je škola odlična a da je problem u lenjiraškim glavama. Sistem "uterivanja kulture" koji postoji u našim školama je kontraproduktivan. Škola treba da pruži podsticaj ljubiteljima književnosti, a da ostalima dopusti da duhovnu hranu pronađu u nekim drugim pravcima. >>> dvoumiti da li je Onjegin napisao Evgenija ili obratno, nikakva >>> škola to nije mogla da ispravi. >> Pozdravio te je Aleksandar Sergejevič Puškin. Da se zaista dvoumiš >> ti bi "Evgenija Onjegina" davno pročitao. Šalio sam se. Pročitao jesam, od korica do korica, moralo se zbog ocene. Kao i da nisam.
dileme.68 guta, -> #58, markojo
#> Sve u svemu-idila, medjutim gospoda profesori bi radije placali #> vreme provedeno u skoli nego da stupe u strajk. #> Ni casove nam nisu skratili ... %#Ž! #> #> Koja skola ? #> #> Ma znate ona u Srpskih Vladara, pored Ruskog Doma, blizu Tesle ... Nije ni nekada bilo drugačije, kada sam je (davno;) ja pohađao... Nije se tamo nikada išlo na "ura" po takvim pitanjima. Profesori su držali da su predavanja u elitnoj školi, koju pohađa elitni deo učeničke populacije, ipak bitnija od dnevne politike, čak i njihovih plata. Dobro, nisu sveci, ali ko je školu pohađao, _zna_ o kakvom filingu pričam. Bez želje da zvučim oštro, ili počinjem raspravu o tome, ko je želeo da se 'provlači' kroz učenje (ne kroz školu, nego baš kroz učenje!), i da čeka svaki pogodan trenutak da pobegne, nije trebao da upisuje MG. Od istog (bežanja), naravno :), izuzeti su manje bitni (da, da, za MG manje bitni) predmeti. Istine radi, MG je jedna od najliberalnijih škola po mnogim pitanjima. Naravno, uvek će se naći izuzeci, u obliku po nekog profesora, kome je bitno da istera svoje, ali... Mora se priznati da su normalne stvari (one za koje se može očekivati da se oko njih ne diže larma) bile uobičajene, Na primer, na pušenje niko nije obraćao pažnju, šminkanje, duga kosa, 'drugačije' oblačenje, nisu bili razlog za diskriminaciju. Lektira na srpskom nije bila obavezna, ali se podrazumevalo da tu slobodu opravdate ličnim uzdizanjem u vidu čitanja nečega _dobrog_ (relativan pojam, znam, ali među normalnim ljudima se brzo nađe zajednički jezik) i diskutovanja o tome iz _vrlo_ sličnih razloga i osećanja iz kojih se, recimo na Sezamu, raspravlja o dobroj literaturi. Fizičko je bilo neobavezno (da, da, znam, može da zakržlja mladi naraštaj, ali, ipak, priznajte da se _većini_ vas nije sviđalo preskakanje kozlića, trčanje u krug i slične budalaštine ;), a i na njega se moglo dolaziti u 'normalnoj' (tj. po izboru) opremi, (a ne kao ponegde što čujem, hitlerjugend u baletankama, samo što trikoe ne traže ;). Časovi su se (opet, čast izuzecima) uvek mogli opravdati, nije se insistiralo na "moj predmet (npr. biologija) najvažniji na svetu", (jeste, potrebno je opšte obrazovanje, ali se zna ko kosi, ko vodu nosi ;) i tome slične, sasvim normalne stvari. Znam da se poneko neće složiti (bila je vođena žestoka rasprava o baletankama ovde pre izvesnog vremena), bilo da je iz MG-a, ili ne, ali opet vam kažem, morate priznati da su neki stavovi o "potpunom" opštem obrazovanju, "možemo mi da kucamo u baletankama", treba da se zna red, i slično, jako dobri za zastupanje sve do onog trenutka dok ne treba da se isprobaju na sopstvenoj koži, ili kad ista treba da se brani od ismevanja. Moram da kažem da sam srećan, i dan danas, zbog činjenice što sam pohađao školu koja daje najbolje tehničko (matematika, fizika i računari) i solidno opšte obrazovanje u gradu, a uz to je i jedna od najliberalnijih, bolje rečeno, ne insistira se na glupostima. Čak ni devojke nisu tako (poslovično) ružne, niti ih ima malo, (za jednom ću zauvek tugovati ;( ), niti svi nose piksle na očima. Bilo je jako duhovitih, elokventnih i inteligentnih ljudi, sa kojima se i danas rado viđam, a po cenu da uvredim ostale (izvinjavam se unapred), ipak je tu bila veća koncentracija inteligencije nego bilo gde drugde. A takav kvantitet mora da da i vrlo fin kvalitet ljudi, koji imaju i drugih pozitivnih osobina osim inteligencije. Iz MG nosim lepe uspomene. Kao što već pomenuh u poruci, ko je školu pohađao, _zna_ o kakvom filingu govorim. // Ovo važi za vreme '85-'89, možda se kasnije nešto promenilo, korigujte me, samo ne sekirom :) // U stvari, znam da se promenilo :(. Čiča, apsolutna legenda, moj razredni starešina od I-III godine, umro je. Jedan od najboljih pedagoga i profesora koje sam sreo u životu. Slava mu.
dileme.69 markojo, -> #68, guta
!*#$%> Dobro, nisu sveci, ali ko je skolu pohadao, _zna_ o kakvom !*#$%> filingu pricam. Bez zelje da zvucim ostro, ili pocinjem !*#$%> raspravu o tome, ko je zeleo da se 'provlaci' kroz ucenje !*#$%> (ne kroz skolu, nego bas kroz ucenje!), i da ceka svaki !*#$%> pogodan trenutak da pobegne, nije trebao da upisuje MG. Od Ma nije meni mnogo stalo do tog strajka... Ja to vise zbog njih... <:O !*#$%> mnogim pitanjima. Naravno, uvek ce se naci izuzeci, u !*#$%> obliku po nekog profesora, kome je bitno da istera svoje, !*#$%> ali... Mora se priznati da su Pravilo je itekako potvrdjeno :( !*#$%> Cak ni devojke nisu tako (poslovicno) ruzne, niti ih ima !*#$%> malo, (za jednom cu zauvek tugovati ;( ), niti svi nose !*#$%> piksle na ocima. Bilo je Devojke nisu nimalo ruzne, cak stavise, ali su ipak za sada u manjini, odprilike 30%.(Na cemu bi popularni "kaludjeri" dva broja nize mogli da itekako pozavide ;) Sto se piksli tice, uopste ih nema mnogo !! Posebno od kad su se pojavila sociva :) Marko
dileme.70 zeljkoj, -> #59, junior
> Ah, srećnici. Mene je Gagi hteo da sruši zbog tog... Stevović? :))
dileme.71 zeljkoj, -> #64, mileusna
> matematika je matematika, egzaktne nauke, ali književno delo > je nešto prema čemu svako ima svoj subjektivan stav i ne vidim > od kakve je svrhe đacima u glavu usađivati 'objašnjenja' i > nebulozne zaključke. Pa nešto baš i nisam primetio da prof. pokušava da nam 'usadi' svoje mišljenje. :) Ona kaže svoje, mi svoje, svi lepo obrazložimo to što smo rekli, onda pročitamo šta o tome kažu razni kritičari i gotovo. :) Povremeno dodje do malo žešćih diskusija (izmedju nekog od nas i profesorke ili medju nama samima), ali na kraju obično svako ostane pri svome. :) Pismeni zadaci i istraživački radovi (oko 2 godišnje) su prilika da se svoje mišljenje malo bolje obrazloži. Bude tu i zanimljivih stvari... Jednom se npr. dogodilo da smo mogli sami da izaberemo temu (moja beše "Ludilo pesnika simbolizma", ili tako nekako :)). Što se tiče filmova, gledamo ih ako prof. proceni da je čitanje nekog dužeg dela stvarno nepotrebno (Ana Karenjina, itd. ;). "Seobe" na primer, MORAMO da pročitamo...
dileme.72 spantic, -> #67, supers
> njegovih stanovnika, čak i veliki deo njegove obrazovane elite (zloglasni > lenjiraši), operisan od teške spisateljske artiljerije. Obrazovana? Elita? I Kakve veze ona ima sa lenjirašima? > Sistem "uterivanja kulture" koji postoji u našim školama je > kontraproduktivan. Škola treba da pruži podsticaj ljubiteljima Mnogo gledaš Beverli Hils. Nije ovo Amerika da najveći deo predmeta biraš po svom izboru. Najveći problem sa našim obrazovanjem i nije toliko program, koliko slaba zainteresovanost većine profesora i nastavnika uzrokovana svojim položajem i primanjima.
dileme.73 spantic, -> #68, guta
> literaturi. Fizičko je bilo neobavezno (da, da, znam, može da zakržlja Kad je to fizičko bilo neobavezno? Kad se setim manijaka iz trećeg razreda :( Jeste da su nas brzo oslobodili njegovog prisustva, ali... fizičko se redovno upražnjavalo.
dileme.74 oldtimer, -> #66, gerber
> Zalagao sam se i pre, a i dalje, da se uvode posebne gimnazije > sa punim programom - opšteg obrazovanja, a da se ostale škole > prilagode konkretnim potrebama. Ali je to moguće samo tada kad Što nas vraća u vreme sa početka sedamdesetih, kad je uvedeno tzv. usmereno obrazovanje, povećan broj predmeta u svim srednjim školama, i drastično osakaćeni programi svih *opšte-obrazovnih* predmeta. Dotle smo imali prave klasične gimnazije i realke, a na drugoj strani srednje stručne škole. Onda je došao Stipe Šuvar, a posledice njegove reforme, kako vidim, osećaju i današnji srednjoškolci :(
dileme.75 maksa, -> #67, supers
>> Čemu toliko gorčine? Svet nastavlja da se okreće iako je >> veliki deo njegovih stanovnika, čak i veliki deo njegove >> obrazovane elite (zloglasni lenjiraši) Od kad se "obrazovana elita" poistovećuje sa "zloglasnim lenjirašima"?
dileme.76 kum.djole, -> #64, mileusna
>> 1) Pametan potez profesorke, bolje rečeno human, jer je program >> toliko pretrpan delima da, ako profesor zahteva od učenika sve da >> pročitaju, skoro bukvalno im ne ostaje vremena ni za šta drugo, >> barem nama koji sporo čitamo. ;) Ja baš mislim suprotno. Knjige treba čitati a ne gledati na televiziji. ;) Zamisli jednog dana situaciju, da se svako književno delo formira u elektronskoj formi, uz ilustracije, animacije, crtane ili igrane likove.. Nešto najbitnije u ispijanju štiva je upravo ona sloboda koja čitaocu omogućava da sam stvori sliku i 'uđe' u delo. Na ovaj način to se sužava, tako da svi posmatrači izvlače gotovo jednake zaključke, podsvest (?) ne dozvoljava posmatraču da ovo delo postavi _iznad_ filmova i video igara, shvati njegovu vrednost.. Tako se može očekivati samo misaona i usmena/pismena obrada teme "Da li ti se delo dopalo?".. jer, sve je tako uobličeno i pojednostavljeno da bi se i majmun odlično snašao. Obimnost programa je, ipak, drugo pitanje. Program treba sužavati na 'normalne' okvire, u skladu s ostalim školskim predmetima, no to je ipak stvar neke toliko željene prosvetne reforme.. ;) Baš bih voleo da čujem šta je sve pročitao bivši ministar prosvete, Dača Marković. Pisac čuvenih 'Sociologija' za Univerzitete (pa i Onaj u Moskvi!) magistrirao je u Nišu na temu stanovništva niškog regiona.
dileme.77 supers, -> #66, gerber
>> ;> To beše kolega koji nije prihvatao ni korist učenja latinskog >> jezika, ili grešim? ;) Ja, narafski :)
dileme.78 supers, -> #74, oldtimer
>> Dotle smo imali prave klasične gimnazije i realke, a na drugoj >> strani srednje stručne škole. >> Onda je došao Stipe Šuvar, a posledice njegove reforme, kako vidim, >> osećaju i današnji srednjoškolci :( U današnjim gimnazijama prirodnog smera oseća se suprotnost između dve struje - onih koji će na medicinu, stomatologiju, genetiku, šumarstvo sa jedne strane, i fizičara, matematičara i informatičara sa druge strane. Iz sopstvenog iskustva tvrdim da ni njihova interesovanja ni potrebe za obrazovanjem nisu slične, a svi su strpani u isti koš prirodnog smera. Da li će težište na prirodnom smeru biti na biologiji i hemiji ili na matematici i fizici je stvar čiste slučajnosti. Sve zavisi od toga kakvi su profesori. Imamo apsurdnu situaciju da su u jednoj generaciji iste gimnazije neka odeljenja forsirana hemijom, a druga matematikom... Nema izbora, kakvo će znanje poneti iz gimnazije zavisi od toga šta im zapadne. Zar ipak nije bolje pružiti *i* mogućnost izbora između ove dve podgrupe? U dve završne godine? To još uvek nije "usmereno obrazovanje". Šuvarica jeste ubila opšte obrazovanje, opšteobrazovni predmeti su sakaćeni umesto da budu sistematizovani. Potrebni su i oni, ali gradivo mora biti efikasnije prezentirano, ako ga već neće smanjiti onda ga bar treba razvući na duži vremenski period. (Drastičan primer je latinski za prvu godinu prirodnog smera. Još bih se i mogao složiti da su manje-više u pitanju osnovi jezika, ali je *suludo* za godinu dana protrčati kroz sve deklinacije, konjugacije, vremena... Koji se još živi jezik tako radi? ) Dakle, treba nam nova podela na profile, uz racionalisanje manje bitnih predmeta (pod racionalisanjem ne podrazumevam sakaćenje, nego ili smanjivanje gradiva ili produžavanje vremenskog roka, da se izbegne drilovanje). Praksa pokazuje da gimnazije poput matematičke ili jezičke daju sjajne rezultate, a gde su danas zastareli koncepti vidi se na primeru XII Beogradske, opšte gimnazije...
dileme.79 supers, -> #72, spantic
>> Obrazovana? Elita? I Kakve veze ona ima sa lenjirašima? Lele meni, kao da sam izrekao oksimoron... (zlobnici bi rekli da nisam daleko). OK, lenjiraši bivaju smatrani za obrazovanu elitu makar od strane kulturno zaostalijih slojeva (sad bi neko dobacio 'od sebe samih') koji u društvu predstavljaju debeelu većinu. Kad smo već od njih, ima li neko definiciju lenjiraša? Interesuje me da li se po nečijem sudu i ja nalazim tamo. >> Mnogo gledaš Beverli Hils. Nije ovo Amerika da najveći deo >> predmeta biraš po svom izboru. Da, da, a Ameriku će da dokrajči loš obrazovni sistem, to će da ih dotuče pre nego muslimanska najezda... Krajnje vreme za razbijanje iluzija o glupim Amerima koji ne znaju na kom kontinentu je Bosna, i nama zlatnima koji smo od Rusa naučili kako ima da se uči... Prosečan Jugosloven neće pokazati neku afričku zemlju na karti ništa brže od prosečnog Amera. Narod nema pojma ni o čemu osim onoga što vidi na televiziji i kod nas i kod njih, bez razlike. Samo što mi to učimo za džabe, a kod njih se deo toga i ne uči. Oni bar imaju obrazovaje po meri čoveka. Ko je kod njih talentovano dete, imaće uslova da se izdigne i da nauči dosta. Mi i Rusi pokušavamo svakog čoveka da naučimo dosta, i jedino što postižemo je uprosečivanje talenata i intelektualni teror faktografskim bombardovanjem onih koji će ionako biti medicinske sestre i botaničari...
dileme.80 gerber, -> #74, oldtimer
YR>*> Dotle smo imali prave klasične gimnazije i realke, a na drugoj YR>*> strani srednje stručne škole. YR>*> Onda je došao Stipe Šuvar, a posledice njegove reforme, kako vidim, YR>*> osećaju i današnji srednjoškolci :( Pa to je ono što sam i pomenuo, kad se jednom program ogoli, teško je vratiti se na obimniji i kvalitetniji. Inače, ideja usmerenog obrazovanja možda nije ni bila loša ali je dovedena u totalnu krajnost - smerovi u sitna crevca a nije ni ostavljen opšti gimnazijski smer, a i ono što je ostavljeno je ogoljeno. Kao primer - psihologija je izbačena iz bivših gimnazija, a uvedena u frizersku školu.
dileme.81 veca, -> #46, supers
>> Zapravo se slažem. Za "Razmenu" ukusa jesam, za nametanje ne. To i jeste bila poenta. >> Samo bih da proverim, da li da tvoju opasku o potrebi preipitivanja >> stava shvatim načelno, ili je upućena upravo meni? :) Načelno, čak se i ne sećam kome sam replicirala :) Ne vidim razloga zašto bih ti, u suprotnom, poruku slala u konf a ne na mail.
dileme.82 guta, -> #73, spantic
#> Kad je to fizičko bilo neobavezno? Kao što rekoh, kada sam ja bio tamo, '85-'89. Kod Bibe, konkretno.
dileme.83 lexus, -> #67, supers
=>>> Problem sa vama deco što niste u stanju da pročitate ni Korto =>>> Maltezea od Hugo Prata sa razumevanjem, a dvoumim se i za Alana =>>> Forda. Prvo da se izvinim što odgovaram preko supers-a spanticu ali nisam pročitao spantic-evu poruku... Tu mogu da se dodaju i Pajtonovci! Ja sam od svog primitivnog, mentalno-zaostalog... odeljenja proglašen za budalu zato što volim Pajtonovce!!!! Degeni se nisu nijednom nasmejali, osim na šale koje bi i Jim Carrey izveo (mada JC i nije tako loš). Bilo je par izuzetaka koji su uspeli da shvate o čemu se radilo u skeču posle par sati objašnjavanja ;>>> O AF-u ne vredi trošiti reči, najveći domet kod većine mojih vršnjaka je "jao što su im smešne face, ali posle stotog broja su već dosadne" Inače imam 18 godina, a mladji su još gori... Pozdrav -Lex->
dileme.84 inferno, -> #64, mileusna
Ů│ ˙ BTW kakvi bi po vama trebalo da budu kriterijumi pri Ů│ ˙ ocenjivanju učenika iz 'srpskog'. Nikako, ali nikako ne mogu Ů│ ˙ da se složim sa tim da se nastava srpskog svodi na surfovanje Ů│ ˙ po vijugama opičenih pesnika, da se nastava svodi na učenje Znaš šta me najviše nervira? Kad neka kokoška od profesorke oceni pismeni iste takve kokoške koji je prepun patetike i debiliteta sa max ocenom, a meni da obrazloženje kako joj "nisam dovoljno jasan".
dileme.85 superhik, -> #68, guta
=:> ponegde što čujem, hitlerjugend u baletankama, samo što =:> trikoe ne traže ;). Za ovo se obrati zeljku on ima takva iskustva, kaj ne? ;)))
dileme.86 spantic, -> #79, supers
> daleko). OK, lenjiraši bivaju smatrani za obrazovanu elitu makar od > strane kulturno zaostalijih slojeva (sad bi neko dobacio 'od sebe samih') Lepo rečeno :)
dileme.87 spantic, -> #82, guta
>#> Kad je to fizičko bilo neobavezno? > > Kao što rekoh, kada sam ja bio tamo, '85-'89. Kod Bibe, konkretno. Moram priznati da se to nama nije dešabalo. Maturirali smo 1986.
dileme.88 spantic, -> #82, guta
>#> Kad je to fizičko bilo neobavezno? > > Kao što rekoh, kada sam ja bio tamo, '85-'89. Kod Bibe, konkretno. Moram priznati da se to nama nije dešabalo. Maturirali smo 1986.
dileme.89 spantic, -> #83, lexus
> Tu mogu da se dodaju i Pajtonovci! > Ja sam od svog primitivnog, mentalno-zaostalog... odeljenja proglašen > za budalu zato što volim Pajtonovce!!!! > Degeni se nisu nijednom nasmejali, osim na šale koje bi i Jim Carrey > izveo (mada JC i nije tako loš). Bilo je par izuzetaka koji su uspeli > da shvate o čemu se radilo u skeču posle par sati objašnjavanja ;>>> Pazi sad. Pajtonovci imaju specifičan humor koji svi i ne vole. Ja na primer umirem kada slušam muziku iz njihove serije (vidi Kromvel, prime ministar of England) i obožavam filmove, ali na samu seriju ostajem dosta hladan. Slična stvar je sa filmovima Vudi Alena. BTW, ima likoga da ih voli? > O AF-u ne vredi trošiti reči, najveći domet kod većine mojih vršnjaka > je "jao što su im smešne face, ali posle stotog broja su već dosadne" Pa mogu da im čestitam na primećivanju nijansi. Prvih 100 brojeva su zaista neprevaziđeni. Da se ničeg posle 200 ni ne sećamo :(
dileme.90 gerber, -> #77, supers
YR>*> Ja, narafski :) :) Da, da. Šta da ti kažem, nije baš ni tako loš taj latinski ;) npr. uče se poslovice sa malo širim geografskim poreklom. Pa onda, uči se da se kratko i koncizno misli i izjašnjava. A što je najbolje, jezik je mrtav, malo ljudi ga poznaje pa se pravopisne greške i ne primećuju ;)
dileme.91 gerber, -> #79, supers
YR>*> Kad smo već od njih, ima li neko definiciju lenjiraša? Interesuje me da Očigledno se misli na tehnički usmerenog čoveka, sa onim konjiskim naočnjanicama koji ga sprečavaju da gleda bilo šta drugo ;) E pa, ne znam, možda ove nove generacije. "Lenjiraši" koje ja poznajem, znaju minimum jedan jezik, dosta njih po 3-5, poznaju društvene nauke, filosofiju, sociologiju, logiku, istoriju, religiju, strane kulture, vole i razumeju se u klasičnu muziku i operu, ... ma šta ćeš više ;)
dileme.92 junior, -> #70, zeljkoj
>> Ah, srećnici. Mene je Gagi hteo da sruši zbog tog... > Stevović? :)) Da :) Posle smo se dogovorili da odemo na pićence O:> jednom kad ja to pročitam...pa da se lepo ispričamo. ;))) jr. P.S. Ne saginji se po kredu ako je on u blizini ;>
dileme.93 junior, -> #78, supers
> ... Koji se još živi jezik tako radi? Basic, Pascal, Fortran, .. ;>>
dileme.94 junior, -> #83, lexus
> Inače imam 18 godina, a mladji su još gori... Znaš kako kažu ... "s kim si, takav si.." :>
dileme.95 junior, -> #85, superhik
> =:> ponegde što čujem, hitlerjugend u baletankama, samo što > =:> trikoe ne traže ;). > Za ovo se obrati zeljku on ima takva iskustva, kaj ne? ;))) Eeej, nemojte opet o baletankama. :) Zbog tih baletanki, naša sala se drži još od posle WWII, a više je nego dobro očuvana. U toj dvorani se držalo državno prvensto u odbojci 1950 i neke ... Medjunarodne, prijateljske utakmice takođe su tamo održavane dok se našla nova, bolja sala. Jeste da sam ih nosio, jeste da nas je mrzelo da ih nosimo, ali sad kad pogledam u nazad, nije mi žao. Draže mi je što mlade generacije imaju šansu da rade bar u istim uslovima u kojima sam i ja radio, ako već ne mogu u boljim. jr.
dileme.96 maksa, -> #89, spantic
>> prime ministar of England) i obožavam filmove, ali na samu >> seriju ostajem dosta hladan. Kod mene je, na pr., totalno obrnuto. Filmovi su mi, onako, pa, zabavni, dok na serije otkidam, verovatno zbog veće koncentracije apsurda. Ponekad guše sa onim animiranim sekvencama, al' to se da izdržati. :) >> Slična stvar je sa filmovima Vudi Alena. BTW, ima likoga da ih >> voli? Evo, ja. Zelig je jedan od najopičenijih filmova koje sam ikad video. :)
dileme.97 lexus, -> #89, spantic
=> Pazi sad. Pajtonovci imaju specifičan humor koji svi i ne vole. => Ja na primer umirem kada slušam muziku iz njihove serije (vidi => Kromvel, prime ministar of England) i obožavam filmove, ali na samu => seriju ostajem dosta hladan. Znam i ja da imaju specifičan humor, ali nije u pitanju to da ga ne vole. Većini se vidi da ništa ne shvataju, a neki smatraju da su Pajtonovci bez veze i preziru ih... Kad bi ovih drugih bilo više bilo bi ok. ali ovako... => Pa mogu da im čestitam na primećivanju nijansi. Prvih 100 brojeva => su zaista neprevaziđeni. Da se ničeg posle 200 ni ne sećamo :( Prvih 75 da budemo precizniji. Ali do 200-tog se često pojavi dobra epizoda, a Mangia je zanimljiva, ali nije preterano smešna. Pozdrav -Lex->
dileme.98 lexus, -> #96, maksa
=> Kod mene je, na pr., totalno obrnuto. Filmovi su mi, onako, pa, => zabavni, dok na serije otkidam, verovatno zbog veće koncentracije => apsurda. Ponekad guše sa onim animiranim sekvencama, al' to se da => izdržati. :) Kod mene je nešto potpuno drugačije ;>, ja najviše volim skečeve iz serije pa animacije i tek na kraju filmove. Preciznije volim sve jednako, ali me ovim redosledom zasmejavaju :)))) Pozdrav -Lex->
dileme.99 jablan, -> #72, spantic
>> Sistem "uterivanja kulture" koji postoji u našim školama je >> kontraproduktivan. Škola treba da pruži podsticaj ljubiteljima > Mnogo gledaš Beverli Hils. Nije ovo Amerika da najveći deo > predmeta biraš po svom izboru. Da, da, nije ovo Amerika. Ovo mnogo više liči na Spartu. Evo ko bi sve imao koristi uvođenjem izbora predmeta (ne svih): a) Učenici, jer ne bi morali da uče predmete koje ne vare. b) Profesori, jer bi se pažnja na časovima povećala, i časove bi pohađali uglavnom ljudi koje isti interesuju. c) Ja, jer ne bih morao da se nerviram slušajući kako štreberi odgovaraju, a ne znaju značenje 60% reči koje koriste.
dileme.100 madamov, -> #74, oldtimer
> Što nas vraća u vreme sa početka sedamdesetih, kad je uvedeno tzv. > usmereno obrazovanje Pre će biti krajem sedamdesetih, ja sam negde treća ili četvrta generacija usmerenog obrazovanja, a krenuo sam u srednju školu 1980. godine.