FORUM.1

14 Nov 1989 - 23 Nov 1999

Topics

  1. gde.smo (1029)
  2. svet (145)
  3. jugoslavija (470)
  4. ljudska.prava (244)
  5. stranke (652)
  6. vlada (61)
  7. novine (51)
  8. bonton (105)
  9. trac (66)
  10. literatura (128)
  11. muzika (358)
  12. pokretne.slike (70)
  13. strip (30)
  14. devojke (343)
  15. klub (282)
  16. sport (264)
  17. zvezde (60)
  18. price (65)
  19. civilizacija (74)
  20. vazduhoplovstvo (74)
  21. religija (90)
  22. razno (273)

Messages - literatura

literatura.101 dpozaric, -> #97, rkorda
********** Jel' se vas dvojca ozbiljno svadjate ili se zezate ********** Eh, rkorda, pa nije valjda da se o tome pitas ? Pa zar jos nisi upoznao tu dvojicu ??? Harambase prave, ne daj Boze da se pojave u mas mediju van BBS communityja :-)) Drazen.
literatura.102 bora, -> #80, mrki
Ne pratim ALEF ali ga redovno čita moja zena (pa moram da ga kupujem). Zadnji broj koji se pojavio u prodaji je broj 21. Pozdrav Bora PS Ako je potrebno mogu da ih nabavim i tebi !!!
literatura.103 balinda,
Ako je biti moderator privilegija da čovek može daviti sa stvarima koje možda nikoga ne interesuju, onda se moj odlazak kod Branka Brborića poznatog i priznatog lingviste i zamenika ministra za kulturu Srbije sasvim u toj funkciji. :) S druge strane, može se ovaj postupak oceniti kao početak jedne serije razgovora u kojima SEZAM gostuje kog nekog interesantnog čoveka i na izvestan način priznaje da nisu SAMO komjuterizovani ljudi vredni da se sa njima razmenjuju mišljenja. ;) Možda da to nazovemo "Sezam u gostima kod ...."? Za ovaj sastanak, a i seriju dogovorenih (naravno ako bude zainteresovanih?) zasluga ide jednom našem Sezamovcu koji, iz meni sasvim nepoznatih razloga, želi ostati anoniman. :( Snimili smo čak tri kasete razgovora i ostali nekoliko sati kod ljubaznog domaćina. Sada je vrlo teško iz toga izvući bilo šta sređeno. Iako je povod bio naša svojevremena polemika na Sezamu o dometima Vukove reforme, možda smo najmanje o tome i govorili. Zato oprostite ako bude malo ne zbrda zdola jer nismo unapred pravili nikakav plan šta ćemo ga pitati već je to bio sasvim prijateljski razgovor. Naravno, bio je i politike, ali o tom potom. :)
literatura.104 balinda,
- Možete li prepoznati šta je to u, da kažem, "srpskom biću" da smo morali uvek rešavali probleme nekako "preko kolena"? * Hm, a da li vi mislite da je preko kolena? Pa i ako prihvatim da je "preko kolena", zar Vi mislite da se to samo nama Srbima dešavalo? Vi neznate Grčke muke? Grci imaju dva jezika do dana današnjeg,. kao i Norvežani. Vi mislite da smo mi jedini što se mučimo? Grci imaju dva jezika - dođu pukovnici uvedu jedan; odu pukovnici vrati se drugi. To su katarevuza i dimiotik. U Norveškoj su buksmol i niksmol. - U redu, sigurno ne, ali nekako se čini da stalno polazimo izpočetka. Evo i sad opet polazimo izpočetka. * Prvo Vukova reforma se vukla 50 godina..... - Šta je 50 godina za reformu jezika koji mora trajati bar 1000 godina? * Ljudi brkaju šta je Vukova grafija, šta je Vukova ortografija, šta je Vukov jezik jer sve te stvari "putuju" kao jedno. Pravi reformator srpske ćirilice nije Vuk. Vuk je samo pobro kajmak. (Ako je to kajmak?) Pravi reformator je Sava Mrkalj. - Da, to je neko pomenuo i na Sezamu! * Ako je Srbija počela postajati državom 1804. , a jeste, od početka njenog novog postojanja do ozvaničenja je dobrih 60 godina, tačnije rečeno 64. godine. Nije to uopšte malo, to je MNOGO za ono vreme! Pogledajte ovih 45 godina koliko je to mnogo da se naprave tolike gluposti. :)) - Da zaista, to je sada jako teško "oprati". :) Međutim ja sam ovako razmišljao, kad se uđe u XIX vek i jednom se ustali..... * Ma, nismo ušli u XIX vek u tome je najveći problem. - :))) Ha, ha. Onda u redu. Ali kad se "pravi" nešto što treba da traje .... * Ma ne, nije se više imao vremena, o tom se radi.... - Znači IPAK je preko kolena ????? * Ne, tako nam se desilo..... - Sticajem okolnosti, ali je "preko kolena". (?) (Auu, ala sam dosadan!? - pomilsih :)))) * To je istorija i nema tu ništa u "srpskom biću". Ja vam postavljam pitanje zašto nije Karađorđev ustanak recimo 1604. ili 1704. ? - Pa, nema evropskog konteksa a i Turska je još uvek jaka.... (?) * Auuu, kamo sreće da je to moglo biti makar 1704. onda uopšte ne bi bilo "preko kolena". Ali nema Napoleona, nema francuske revolucije. Da je to boglo biti tada ova tzv uža Srbija bi bila mesto gde se biju neke bitke a ne oslabljeni dijasporični ogranak srpstva u Vojvodini. Rodno mesto moderne srpske nacije Vojvodina. I ta bitka se bije u Vojvodini i Austougarskoj a ne u Srbiji. Srbija je, čoveče, nepismena, Srbija je u opancima, Srbija nema pismenih ni u crkvi. I u crkvi ih jedva ima. A vi govorite o standardnom jeziku. :( - A da li je to SAMO snaga Turske? * Pa, po svoj prilici. (?) Bilo bi najpoželjnije da Vukova reza nije bilo. - Mislite: Da je moglo da ga ne bude? * Da, dâ je moglo biti da ga ne bude. E, ali o tome nije odlučivao Vuk nego istorija. Bilo bi najpoželjnije da je ustanak bio 1604. ili bar 1704. godine. Tako bi imali dovoljno vremena da sve uradimo bez naglih rezova.
literatura.105 balinda,
- Da postavim jedno sasvim uprošćeno pitanje: Da li Hrvati govore srpskim jezikom? * To je pitanje koje mi nije prvi put postavljeno. - Uf, dobro je - znači nisam mnogo "lupio". :) * Jedan moj prijatelj koga vi na Sezamu spominjete, (Jovan Deretić) bi vam odmah rekao DA! A ja Vam mogu reći: Ako zanemarimo bugarski, na terenu današnje Jugoslavije imamo tri skupine dijalekata koje se kandididuju za standardni jezik. Jedna je skupina kajkavska, koja se podelila političkim granicama na kajkavske Hrvate i Slovence koji su svi kajkavci. Pa onda imate hrvatske autore koji kažu "nekoć su svi Hrvati bili čakavci"; to znači "nekoć su svi štokavci bili Srbi". I to će verovatno biti tačno. Nekoć je Cetina bila granica između hrvatskih čakavaca i srpskih štokavaca. NEKOĆ - ali ne potom. Sama činjenica da su se svi katolički štokavci ukopili u hrvatski naciju, daje legitimno pravo hrvatskoj naciji da štokavski govr jednako smatra svojim domorodnim govorom kao i čakavicu, kajkavicu. U tom smislu nije tačno da su Hrvati uzeli Srpski pa napravili svoj hrvatski. Nije tačno jer oni mirno mogu reći NE - mi smo uzeli govor svojih štokavaca. E, na to mogu Srbi reći - Ali ti štokavci nisu bili Hrvati. Možda i nisu ali su bili Hrvatoidi a pošto su uglavnom svi Hrvatoidi postali Hrvati, Vi možete smatrati da su svi Hrvatoidi zapravo Hrvati. Naravno npr Ivo Gundulić bi se prevrnuo u grobu kada bi mu rekli da je Hrvat. Samo niti će se prevrnuti, niti mu možeš reći. Hrvati ga smatraju delom svog bića. * Ima, navodno 66 (ja se ne bavim Dubrovnikom!) potvrda da su dubrovčani svoj jezik zvali lingua srbiana - dakle srpski jezik; a samo jedna, i to vrlo sumljiva potvrda da su zvali hrvatski. Ali šta ta činjenica danas znači prema činjenici kojoj mi danas pribivamo kada su svi katolici u Dubrovniku danas Hrvati. Možemo mi reći da je u nekom genetskom smislu štokavski - srpski i da su Hrvati uzeli naš jezik pa napravili svoj ali je to, moram reći samo pola istine. Druga polovina istine pripada Hrvatima. Da su Hrvati išli ka pravljenju nekakvog amalgana samo bi sebi napravili štetu. - Oni sada to rade !? * Ne mogu ništa napraviti. Srbi ne treba uopšte da se povode za tim nego sve što izmisle dobro treba odmah prihvatiti. Naravno kao reč, pogotovo što reč nije jezik. Evo vam jednog primera iz nekog glupog, mrtvog političkog govora. Prva varijanta glasi: "Polet i oduševljenje naših naroda, bili su osnovica njihove borbe za opstanak i oslobođenje." a druga: "Elan i entuziazam naših nacija bili su baza njihove borbe za egzistenciju i emancipaciju." Sve ove reči su iz ove druge postave su danas, dabome, srpske.
literatura.106 balinda,
- Molim Vas da nam objasnite otkud razlika u "o" i "a" u rečima kao što je Sloven odnosno Slaven? * Pre svega svi Sloveni kažu "o", osim Rusa i Hrvata. Zanimljivo je da niko ne kaže "Slovija" nego "Slavija". (?) Pored toga zanimljivo je da je izvan slovenskog prostora "a". Dakle "slavn" kažu Nemci. Hrvati izvorno kažu npr Jugoslaven, oni su germanski oblik pohrvatili i to nije ne legitimno. Uzmimo da je to tako nastalo. (?) Zanimljivo je da je kod Slovenaca koji su kajkavci takođe "o" samo nije na kraju "e" nego "a" jer Slovenci kažu "Jugoslovan" pa "Jugoslovanski". A mi i Makedonci kažemo isto. Hrvati su mogli imati i unutrašnju potrebu? Postojala je potreba da se uzme "slavenski" da bi se napravila razlika prema domaćim "slovenski", "slovjenski" i "slovinski". Sva tri su na "o". Otuda potreba da se opšti slovenski uzme "slavenski" da bi se napravila razlika prema "užem" terminu.
literatura.107 vcalic, -> #103, balinda
Svaka cast za naseg gos'n moderatora. Ocigledno je da je SEZAM sve manje BBS, a sve vise neka vrsta nastajuceg medija. 'Ocemo li kroz koju godinu imati i ekskluzivne intervjue sa najznacajnijim svetskim licnostima na Sezamu. pozdrav, Vlada
literatura.108 vkrstonosic, -> #103, balinda
Sve pohvale za gosn' Oderatora, mislio sam da me tema nece zanimati, ali je razgovor ispao vrlo zanimljiv. Ocekujemo sta je sledece...
literatura.109 balinda,
* Gadim se "gorostasa", gadim se "oca srpske pismenosti", drugo - "zlotvor", pa to je smešno. Dobro, i Vi ste to stavili pod znake navoda.... - To su bili citati... * Slažem se sa Vama da je on bio odličan trgovac. Znate šta, robu ako ne prodate ona i ne postoji. Vuk je obavio trgovački posao za koji nije bio niko sposoban. Izgleda da je bio potrebano da se rodi bogalj... - :))) Da ne bi morao da ide u rat? :)))) * JESTE! Jeste. Da on obavi posao koji je gori, teži od ratnoga, ali da ga obavi, ja mislim dobro. Vrlo sam uzdržan u slavljenju, smatram ovo svake godine o Vuku ....., premda je Matija održao vrlo dobor govor, da li ste slušali? - Jesam, ali je govor bio najmanje o Vuku. Vuk je postao simbol. :( * Da tu je svega 5% o Vuku, ali računajte sa tim. Imate to Vi ovde u diskusiji na Sezamu da je Vuk postao mit .... - Pošto smo sa korica "Bukvara" konačno "sklonili" Tita, zamenili smo ga sa Vukom. Ja bih bio mnogo srećniji da doživim trenutak da se na koricama bukvara nađu SAMO slova a da nam više ništa ne određuju nekakve ličnosti i pojedinci bez obzira na njihove eventulane dobre namere. Smatram srećnim narode u kojima to nije tako dominantno kao što je dominantno u ovim našim krajevima.
literatura.110 balinda,
- Šta nas je sprečilo da naš jezik bude dvoslojni? Na jednom nivou na kome se možemo sporazumevati a na drugom na kome se jezik može upotrebiti kao oruđe ili oružje, kako vam drago, u recimo umetnosti ili nauci? * Bilo bi to dvoslojno da je naša kultura višeslojna. Ima tu ohrabrujućih stvari. Trenutno je recimo naša, srpska književnost jedna od najboljih u Evropi. Književnost krize, ali će to ostaviti sjajne plodove. Šteta je što smo mali jezik, mali narod pa nema informacije. Drugo, istinom i vrednošću se trguje. Vi ste "zamerili" Vuku da je trgovac, pa to je sjajno. To što ste mu spočitali ja mislim da je to sjajno. To je mogao obaviti samo jedan fanatik, pa neka je on i srebroljubiv - svejedno. - Meni je interesantno da u onoj TV seriji Vuk nije prikazan sa pozicije ideopoklonstva. Narod to nije shvatio. Upravo narod čELI takvo ideopoklonstvo da li zato što želi ili zato što mu je suviše dugo tako nešto nametano, tek..... Tamo je Vuk pretstavljen kao neko ko, `ajde da kažem, misli na sebe. * Pa da, pa naravno! - Ali narod želi, da kažem, "bezgrešnog gorostasa". (?) :( * Šta ja znam? Vodite računa da Srbija odkad postoji kao nešto svesno.... Zamislite da su nas sve islamizirali. Zamislite u koji bi smo tad mrak zapali? Pa, mi bi imali problema da shvatimo da je npr. Sveti Sava naš. :(((( Zamislite tu sudbinu naših muslimana, koji su pretežno Srbi. - Koliko ja znam, u Bosni mnogi od muslimana koji su poreklom Srbi još uvek drže u kući i po neku ikonu nekog našeg pravoslavnog sveca npr. Svetog Nikolu. (?) * Tu smo se sučeljili sa Hrvatima i to je jedna strašno teška situacija. :( Ne možeš se ni spojiti normalno ali ni raspasti. Ovo je pomalo usudan istorijski teren. :(
literatura.111 aleksa, -> #110, balinda
> svesno.... Zamislite da su nas sve islamizirali. Zamislite u > koji bi smo tad mrak zapali? Pa, mi bi imali problema da ĐĐĐĐĐĐ ĐĐ ... lijepa srpska jezika! Na oba mesta ide 'bismo'.
literatura.112 balinda, -> #111, aleksa
>> ... lijepa srpska jezika! Na oba mesta ide 'bismo'. Sasvim je nadam da je jasno da "greh" ide na moju dušu. (?) Već sam napomenuo da je razgovor "skinut" sa magnetofonske trake. Za nekoga sa sasvim skromnom pismenošću nije baš uvek lako da izgovor pravilno transkribuje. :( Sigurno bi bilo mnogo bolje da sam se potrudio da na konačnoj verziji, pre puštanja na Sezam, uradim makar korekturu (pa i lekturu?). No, bojim se da bi tako "savršeni" prilozi izgubili na svojoj informatičnosti jer bi veliki trud, potreban za takvu njihovu prezentaciju, sasvim izmorio vašega nepismenog moderatora, što bi se sigurno odrazilo na broj poruka. :( Neko će s pravom reći da je to davanje preoriteta kvanititetu umesto kvalitetu? I, na žalost, u pravu je. Kada se poveća broj *aktivnih* učesnika u diskusiji, moguće je na smanjenom broju poruka vršiti kritičniji odabir i poboljšanje kvaliteta. Kao što se dâ uočiti, ima i prilično daktilografskih grešaka ali nekako greške iz neznanja više bodu oči. Zato je JAKO dobro da na Sezamu uvek imamo dovoljno staloženih i spremnih da ukažu na pogreške koju su zaista sasvim nepotrebne. Za kraj nešto što već ne moram ni reći. (?) Ne samo da nema NIKAKVOG lošeg osećanja prema podsećanju na moju nepismenost, nego ima duboke i prave ZAHVALNOSTI. Ako ste primetili, neko me je upozorio da sam više puta napisao "naizad" umesto, naravno, "najzad". Sada mi se čini glupim kako sam uopšte tako nešto mogao i da ukucam, ali je skrenuta pažnja i više nego dobrodošla, ona je zapravo pravo blago. Hvala još jednom. Možda bih bio najiskreniji ako bih priznao da se (veroavatno?) ipetljam sa Vukom i oko Vuka ne bih li smanjio ličnu nepismenost jer se na žalost, i ja nalazim više prema tehnomanskoj a ne kulturološkoj oblasti. Jasno je da je lakše optužiti druge. U ovom slučaju Vukovu reformu. Kao što je već bio reči, u Francuskoj je biti pismen preporuka za posao. Ovde biti pismen znači jako malo. Zato je moguće biti i nepismen pa postati moderator. :))))))
literatura.113 balinda,
U stvari, zaista ne znam zašto ne bi mogli u ovoj temi poslati i pesme koje nam se sviđaju? Uvog puta povod je drugčiji, ali možda može ohrabriti ostale da nastave. (?) "Pučina je stoka jedna grdna" Ja demokrat nisam nigda bio, Ma da sam nekad i sâm drž'o da sam; Ali tek danas smem priznati šta sam, I reći što sam i od sebe krio: Ja strepim od tog divljačnoga puka, I s osećajem večnim, iste vrste Što dete ima kad ukoči prste, Pa pruža ruke plašeć' se bauka, Ja žudim samo da me ne dodirne. Ah, da mi nije mlade snage ove, Što mrzi mlaki nerad duše mirne, Sve bih mu dao, da ne bunim snove. Mi nismo isto. Ni srce ni glava; Moje su misli nestalne i nove; Ja imam snovâ, a puk mirno spava. M. Ćurčin
literatura.114 balinda,
Pošto ste se malčice "o`ladili" evo da vas opet nerviram sa diskusijom o našem jeziku i pravopisu. :) (Greota da propadne!?) ;) Da vas podsetim "*" predhodi mišljenju Mr Branislava Brborića, zamenika ministra za kulturu Srbije. - Da li mi govorimo istim jezikom? * S naučnog stanovišta to nije sporno. Odluka o tome da se srpski jezički standard i hrvatski jezički standard koji su, moglo bi se slikovito reći, putovali svojim zasebnim putevima krajem XIX stoleća, odlukom hrvatske lingvistike i hrvatske politike slili su se u jedan jezički standard. Ali pitanje imena odnosno naziva nije nikada bilo rešeno na način koji bi sve nas, koji tim jezikom govorimo, privoleo da taj jezik isto nazivamo. U tome smislu nema ničega novoga. Naprosto i sada, kao i poslednjih sto godina, naš jezik ima četiri imena. Najnoviji od tih naziva jeste hrvatskosrpski ali on se nikada i nigde nije uhodao. Jeste imao do 1967. do Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, imao nekakvu težinu u Hrvatskoj, nekakvu formalnu u Bosni i Hercegovini u tome smislu što je ušao u isto. Možemo reći u aktivnoj upotrebi imamo tri naziva jezika srpski, hrvatski i srpskohrvatski. Pitanje naziva ne može se drugčije rešiti nego uspostavom slobode i demokratije. Bilo bi razume se bolje da se opštom političkom voljom (al' te volje nikada nije bilo) da se uspostavi jedan naziv koji bismo svi smatrali najpoželjnijim. To se nikada nije dogodilo.
literatura.115 balinda,
- Ako je tačno da je hrvatski književni jezik nastao samostalno, da li da se na osnovu toga može govoriti o dva jezika? * Kada kažemo "dva jezička standarda" ne kažemo dva standardna jezika. Ja ne sporim da su se dva jezička standarda uistinu samostalno razvijala. Pod međusobnim uticajima ali samostalno, ali odluke nikada nisu donošene na jednom mestu. Nije to na primer britansko-američka situacija. Tamo je gotov jezički standard jednostavno prenesen, prihvaćen u američkom kongresu. Samo dva glasa su odlučila da se za usvoji engleski jezik a ne nemački. Tom jezičkom standardu dodavani su amerikanizmi koji su doprineli stvaranju dva jezička standarda ali je gotov jezik prenesen iz Britanije u Ameriku. U nas nije bio takav slučaj. Kod nas se jedan jezički standard formirao u dva centra. Njima su se u međuvremenu pridružili i drugi politički centri ali oni nisu u tome (kao naprimer Novi Sad, Sarajevo, Cetinje) imali neku odlučujuću ulogu. Odluke su donošene u Beogradu i Zagrebu. Međutim, nikada nije bilo rešeno, ni u Beču 1850. ni u Novom Sadu 1954. opštom političkom voljom kako će se taj zajednički jezički standard nazivati. P.S. `Oćete li još?
literatura.116 dveselinovic, -> #115, balinda
Neeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee!!!! Streljaj al' prestani! 32DVV
literatura.117 mhibler, -> #115, balinda
Daaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa!!!! ;) MAH
literatura.118 balinda, -> #117, mhibler
>> Neeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee!!!! >> Daaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa!!!! Znate šta? Morate se dogovoriti. :))) Dok vi rešite šta hoćete evo vam još jedan nastavak. ;) - Kako su Hrvati primili Vukovu reformu? * Vuk je samo pomogao Hrvatima da se definitivno opredele. Na bečkom književnom dogovoru na kome su sa srpske strane sudelovali Vuk Karadžić i Đura Daničić, a sa hrvatske 5, 6 ljudi, ne bih vam mogao ovog časa tačno nabrojati ali mogu Vam nabrojati Dimitrija Demetra i Ljudevita Gaja.... Odluka nije imala zvanični politički karakter niti su Vuk i Daničić bili predstavnici srpske vlade ili srpskog parlamenta, niti su hrvatski kulturni radnici imali mandat hrvatske vlade ili parlamenta. Bio je to razgovor ljudi kojima su se političke volje, moglo bi se reći, sustekle. Ali odluka nije donesena u Beču, odluka je donesena krajem XIX stoleća i odluku da se zajednički standardni jezik utemelji na zajedničkom novoštokavskom dijalektu doneli su Hrvati. Srbi su svoj izbor učinili znatno ranije. Zvanično, odlukom ministra prosvete Srbije četiri godine iza Vukove smrti, 1868. bilo je jasno da je u Srbiji pobedio jezički standard na temelju novoštokavskih narodnih govora, da je dakle, odbačen svaki amalgam sa crkvenoslovenskim, odnosno staroslovenskim, jezikom što se inače u Rusiji desilo. U Srbiji se to moglo desiti ali nije se desilo zahvaljujući Vukovom revolucionarnom rezu koji nije, kako će danas nauka reći, proizveo obavezne koristi. Proizveo je i neke štete za srpsku jezičku kulturu, neke štete koje možda i do današnjeg dana osećamo, ali zahvaljući tome i zahvaljujući činjenici da su se hrvatski vukovci krajem XIX tako opredelili, imamo isti standardni jezik. ISTI u značenju *TAJ* a ne drugi, a ne ISTI u značenju *TAKAV* a ne drugčiji. Dakle, jedan a ne dva. Dakle, Srbi govore drugčiji jezik od Hrvata i Hrvati od Srba ali ne govore drugi jezik, govore isti jezik. P.S. Evo, obećavam da neću više! (Auu, al' ste teški!? ;))
literatura.119 vcalic, -> #118, balinda
Je li, cika Baki ;), kad ce intervju sa Antom Markovicem ? ;) WRV
literatura.120 balinda, -> #119, vcalic
>> Je li, cika Baki ;), kad ce intervju sa Antom Markovicem ? ;) Hm. Vidim da imaš dobre izvore informacija. (?) ;) Međutim, zaista je jako teško. Ne, mislim da nije reč o tome da bi mogao "odoleti", :))) nego je gotovo nemoguće do njega uopšte i doći. :( Možda (???) posle izbora.
literatura.121 vcalic, -> #120, balinda
>> Hm. Vidim da imas dobre izvore informacija. (?) ;) Imao sam najbolji moguci izvor informacija kad si ti u pitanju. Naime, ti si mi rek'o. ;))) pozdrav, WRV
literatura.122 balinda, -> #121, vcalic
>> Imao sam najbolji moguci izvor informacija kad si ti u pitanju. >> Naime, ti si mi rek'o. ;))) :))) Da li je moguće? Eto, ja sam to potpuno zaboravio. P.S. Posle kažu da ne treba čovek da pazi šta govori. ;)
literatura.123 georges,
POCEV OD 18. tm. sam u zavicaju. Bar jedno nedelju dana. Zamolio bih prijatelje iz SEZAMa da mi, ako ikako imaju, pozajme na tu nedelju komplet "U POTRAZI ZA ISCEZLIM VREMENOM" gospodina Prusta, kako bih se mogao baviti tako zvanim "kreativnim citanjem". Komplet vracam povratkom iz sela... Za pozajmicu vam se mogu revansirati ili nekom knjigom ili kojim programom, a moze i dobrom hranom i picem kod mojih starih u zavicaju (Burovac, 130 km jugoistocno od BG!). Dakle, ocekujem vasu pomoc. Unapred zahvalan GEORGES de Yougoslavie. ======================================
literatura.124 mrki,
A sada jedno iznenadjenje za sve ljubitelje SF-a: MM MM II II JJ AA MMM MMM II II JJ AA AA MM M M MM II II JJ AA AA MM M M MM II II JJ AA AA MM M MM II II JJ AA AA MM MM II SSSS II JJ AAAAAAAAAAAA MM MM II SS SS II JJ AA AA MM MM II SS II JJ JJ AA AA MM MM II SS II JJJJ AA AA SSS SS fffffff ** fffffff SS ff ** ** ff SS SS ffff **** * ffff SS SS ff ** ** ff SSSSSS ff ** ** ff **** * FFFFFF AAAA NN NN ZZZZZZ II NN NN Glasilo drustva ljubitelja FF AA AA NNN NN ZZ II NNN NN SFa i fantasya FFFF AAAAAAAA NN N NN ZZ II NN N NN Dr. Branko Belan FF AA AA NN N NN ZZ II NN N NN iz Splita FF AA AA NN NNN ZZZZZZ II NN NNN glavni urednik Bijelic Zoran 058/551 086 Prvi put u YU, na Vasem kompjuteru, jedan SF fanzin. Samo sa odabranim prilozima iz naseg redovnog fanzina "Misija". Pohvale i nove priloge, sugestije, ideje i neobjavljivana djela zeljno ocekujemo. "Misija" fanzin koji vec dvije godine izlazi u Splitu, zeli pokusati po uzoru na Amere, svoju promociju na BBS-ovima. U datoteci misija1.zip prikacenoj uz ovu poruku. misija1.zip
literatura.125 vkostic,
Hej, narode, da vidite kako je onaj lgavrilovic obdaren stihopisac: Da'l to hard se vije I'l ventilator bije I'l se mešaju po PC-u bajtovi Niti hard se vije Niti ventilator bije Ni't po PC-u bajtovi mešaju Već to Vlada K rutinu piše rutinu piše, rutinu ubojitu To obična rutina nije već rutina moćna rutina danonoćna Tastaturni drajver to je sve sa menijem, eto što je Ponosi se Vlada rutinom vije s njom kao s' batinom David software tu se naš'o Otkupio je, Vladu nije Deli Vlada rutinu prijatelju svakom kome treba, ko se nije snaš'o. A'l da hvali natenane da joj ne nadje mane jer će mu se Vlada najebati nane. Rutinu napisao Vlada no ne prodje mnogo eto jada Tuda naidje nezahvalni Ljubo Rutinu gleda, oke mu se smeše rutina mu treba, problemi da se reše. Dao Vlada ali pesmu hoće pesmu hoće, pesmu naročitu. Uz'o ljuba rutinu u ruke vidi stvarno tu će biti muke rutina dobra a'l ima i mane a Ljubi vrlo stalo do nane Hvali Vlada rutinu do neba Kritikuje Ljubo da je nedosledna Ujede Vladu ljuta guja Ljuta guja za srdašce junačko. Tu povadiše buzdovane teške nosiše se letnji dan do podne Niti Ljuba Vladu oboriti ne može Niti Vlada Ljubu ne da odgovoriti. U jednom trenutku userd bitke Vlada reče reči teške Eh da mi je jedna lepa deva Lepa deva i bogata, Al da ne traži bunde i u krevetu da "ume" sad bih tako mi moga ATa ubedio da rutina u procvatu Na to mi Ljuba reče Eh da mi je ista takva ne bih s tobom bitke bio već bih seo i kokakolu pio U to se ne desi ništa pa oba u fotelje sedoše sedoše da se rasprave da ohlade glave Kaže Vlada sad' ću za 5 minuta 5 minuta ili pola sata Kaže Ljuba ne treba uopšte pronaći ću i sam tabelarna vrata žokolade tu se najedoše žiste Beogradske vode napiše Svako svome poslu hita Za 1E6 USD ko te pita .... By GWW 1990.
literatura.126 aleksa,
Upravo sam procitao SF roman 'The Silver Metal Lover' od Tanith Lee. Preporucujem!
literatura.128 bmijatovic,
Na jugoslovenskom SF nebu se pojavio novi casopis, (fanzin) "Perpetuum mobile" u izdanju Bobana Knezevica. Po recima urednika(BK), casopis ce izlaziti cetiri puta godisnje (okt. dec. feb. apr.). Bavice se informisanjem o dogadjajima na Sf & F polju u Jugoslaviji.(nove knjige,edicije,manifestacije,nabavka literature...). "PM" ce biti besplatan, a moci ce se nabaviti ili kupovinom neke od knjiga iz edicije "Znak Sagite", ili dopisom da zelite da ga dobijate. Takodje, primerci ce biti poslati u sve SF klubove u zemlji, a mogu se dobiti i u knjizari "Plato"-Filozovski fak. u Beogradu. - BANE - P.S. Uz poruku je i spisak dobitnika SF & F nagrada u 1990 god. nagrade.txt