ORKA.4

21 Feb 1994 - 14 Nov 1999

Topics

  1. literatura (104)
  2. help (54)
  3. trendovi (24)
  4. zakoni (69)
  5. dogadjaji (53)
  6. electron (2202)
  7. p.jezici (12)
  8. dzepni (96)
  9. hp48sx (123)
  10. mac (3838)
  11. najbolji (1052)
  12. klub.p (183)
  13. yu.kod (265)
  14. razno (331)

Messages - electron

electron.1519 vladak,
Jedno pitanjce vezano za nabavku hardware-a koji više liči na PLC nego na PC. Potrebna je informacija o nekom postojećem modelu akvizitera podataka koji može da radi sa baterijskim napajanjem u dužem vremenskom periodu. Ovaj akviziter je dovoljno da ima barem jedan digitalni ulaz za napon 0-6 V oko 64 K RAM-a i 8-bitni procesor. Akvizicija se sastoji u beleženju podataka datum, vreme, broj impulsa, što znači da mora da ima i časovnik realnog vremena i RS-232 za komunikaciju sa PC računarom. Napominjem da je potrošnja ove sprave najkritičnija stavka, jer se baterijski napaja, tako da treba da iznosi do 10 mA, što manje to bolje. Ukoliko ima zainteresovanih koji mogu da konstruišu ili već imaju gotovo rešenje za ovakvu spravu, pozivam ih da mi se jave na mail radi dogovora o davanju ponude. Radi se o PRAVOM poslu sa PRAVIM parama. Potrebno je 5 komada ovakvog akvizitera za početak.
electron.1520 centrotextil,
Molim da mi se na mail jave ljudi koji znaju gde bih mogao kupiti feritne štapove (odn. feritne antene) Već sam proveravao fabriku ei feriti, rk nikola tesla, pro musicu.. Takodje bih voleo da čujem ljude iz imtel-a koji se ovim materijalom (mislim na ferit) bave u mikrotalasnoj tehnici hvala pozdrav branko djokic
electron.1521 tomil, -> #1516, tomil
> Sema je data u HPGL formatu. > ====== Za one koji ne znaju, fajl u HPGL (Graficki jezik za HP plotere) formatu mogu da odstampaju na printeru, ili prikazu na ekranu pomocu programa PRINTGL - nalazi se u diru \dos\printer\. Ovim programom podrzano je dosta printera matricnih i laserskih, kao i gotovo sve video karte CGA, EGA, VGA, HERCULES. Opcije su zaista brojne, pa je najbolje procitati uputstvo koje ide uz doticni program. Seme koje sam ja slao, su u HPGL formatu sa ekstenzijom .HP i u potpunosti odgovara fajlu sa "standardnom" ekstenzijom .PLT . Misa.
electron.1522 nothingman,
Prodaje li neko adapter koji povezuje PC sa dekorderom? Ako ne, znate li mozda de se to moze naci ili napraviti?
electron.1523 mpavlo,
Da li neko ima elektricnu semu za Yugo 55 ('91.god.)? Imam jedan problem - desno svetlo mi radi slabije, a kada sam izmerio napon na kontaktima, ispalo je oko 6V. Zna li neko gde bi mogao da bude uzrok takvog pada napona? Znam da je najjednostavniji odgovor "Idi kod autoelektricara", ali hteo bih sam da popravim stvar.
electron.1524 zkrstic, -> #1522, nothingman
>> Prodaje li neko adapter koji povezuje PC sa dekorderom? >> Ako ne, znate li mozda de se to moze naci ili napraviti? Šta ti je to "dekorder" ili dekoder ? Šta to radi ?
electron.1526 centrotextil, -> #1523, mpavlo
Pre nego što odeš kod električara, proveri dve stvari: 1. Osigurače: da li DOBRO i ČVRSTO stoje u ležištu, i da li slučajno imaju neki neprimetan prekid, ili istanjen provodnik 2. Spoj na masu (nalazi se na blatobranu). To je zajednička masa za migavce, svetla itd. Odvrni zavrtanj, pročisti kontakte i ponovo ga DOBRO zavrni. Pretpostavljam da si proverio kvalitet kontakta na priključku sijalice. Svi kontakti moraju biti jako dobri zbog jačine struje koja kroz njih prolazi (cca 5 - 10 A), odnosno ako postoji čak i vrlo mali otpor, neprimetan za instrument (ommetar), pri prolasku struje ove jačine javiće se značajan pad napona Izvesti o rezultatima pozdrav branko djokić
electron.1527 superhik,
Poruka od drugara: Menjam elektrolitski kondenzator 12500(mikrofarada)/16V za 6800(mikrofarada)/40V(35V) telefon 109628 Igor
electron.1528 mpavlo, -> #1526, centrotextil
> 2. Spoj na masu (nalazi se na blatobranu). > Izvesti o rezultatima Bravo. Kvar je bio bas u tom srafu. Kada sam ga ocistio, svetlo je zasjalo punom snagom. Imam jos jedno pitanje - koje potrosace kontrolise relej koji se nalazi pored osiguracke kutije? Hvala na pomoci. pozdrav, Milan.
electron.1529 centrotextil, -> #1528, mpavlo
Drago mi je da sam ti pomogao. Ovo je bio odgovor iz prakse, pošto sam ja moj YUGO 55 u garanciji vozio u servis - kod mene je bila komična situacija: kad uključiš migavce gasi se svetlo na suprotnoj strani i tome slično, a kvar je rešen pritezanjem mase. Nisam toliki poznavalac auto elektrike da bih ti mogao odgovoriti na pitanje u vezi releja - mogući odgovori su: oborena svetla, duga svetla i mislim da je relejom kontrolisan takodje grejač zadnjeg stakla - probaj da sukcesivnim uključivanjem ovih potrošača vidiš koji ga aktivira (pošto vidim da imaš UNIMER). pozdrav branko djokić (radio-amater po hobiju)
electron.1530 easyd,
Drugar je projektovao elektronski uredjaj i potrebno je da ga ATESTIRA... Dali neko ima podatke o tome sta sve treba za ATEST elektronskog uredjaja? Da li je tacno da se atest radi u Nisu? hvala, easyd...
electron.1531 vstan, -> #1529, centrotextil
> branko djokic (radio-amater po hobiju) Kad si se prijavio ;) da pitam - komsiji treba shema za modem za paket-radio (UKT) i odgovarajuci SW za PC. Ima li ko tako nesto ?
electron.1533 pifat, -> #1531, vstan
Sotver za paket radio, a i za druge radioamaterske potrebe bi uskoro trebalo da se nađe u zasebnom direktorijumu na Sezamu. Šemu za TNC nisam video (iako sam čuo za nešto prosto sa NE556), a ako se pojavi, biće brzo ovde. P.S. Ubedi komšiju da se učlani na Sezam, imamo brojnu grupu ovde. 73, Igor YT1MM
electron.1534 stevicm, -> #1524, zkrstic
> Sta ti je to "dekorder" ili dekoder ? Sta to radi ? Coveku treba ono sto sam svojevremeno ovde oglasavao. Potrebna mu je kartica koja se ubacuje u slot Videocrypt ili D2MAC dekodera, preko seriskog porta se poveze sa PCom i startovanjem SEASON-like programa gledaju skremblovani kanali! Posto se jos nije pojavila verzija programa za SKY 10 karticu, trenutno rade u videokriptu Adult na Astri i Eurotika na 13E, i velika vecina D2MAC kanala!
electron.1535 velicko,
Problem sa jednim starijim prenosnim MAC-om. :( Stanje u kome sam ga zateko je Pokvaren ispravljač (switch), a preko ekrana samo linije. :( Disk se uopšte ne zavrti.. Inače, disk je scsii, ali je na matičnu ploču povezan samo data kablom?!? Jel to neko pre mene vršljao po računaru, ili ja neznam da se ti diskovi napajaju preko data kabla? Do diska ide valjda samo 6V, kako mi reče jedan iskusniji PC serviser posle kratke seanse sa instrumentom, i začuđenom facom :) Zar se ne napajaju svi diskovi sa 12V? Any help? Inače, zanima me ako neko zna karakteristike ili zamenu za čip sa 5 nožica koji ima oznaku LT1070 CT i za tranzistor IRF 9Z30. Sve je ovo naravno primećeno na ploči dotičnog mac-a.
electron.1536 ljubisha,
Drugaru je pala na pamet jedna lepa ideja ali je pitanje kako je realizovati. Hoće da napravi sat koji će umesto skazaljki da ima LED diode za minute i sate. Uz dodatno opterećenje da to bude 24-ni sat. Jel ima neko možda neku ideju čime bi se ovo moglo izvesti? Dve gru- pe brojača, jedna broji do 60 a druga do 24.
electron.1537 vstan, -> #1533, pifat
> P.S. Ubedi komsiju da se uclani na Sezam, imamo brojnu grupu > ovde. 73, Igor YT1MM Ma ubedicu ga kada kupi PC :)) Za pocetak/probu hteli smo da koristimo moj.
electron.1538 vstan, -> #1530, easyd
> Drugar je projektovao elektronski uredjaj > i potrebno je da ga ATESTIRA... > > Da li je tacno da se atest radi u Nisu? Znam da se u Nisu vrsi atest na radio smetnje (ono "RSO otklonjeno").
electron.1539 velicko, -> #1536, ljubisha
>+ Jel ima neko možda neku ideju čime bi se ovo moglo izvesti? >+ Dve gru- pe brojača, jedna broji do 60 a druga do 24. Bila je šema u nekom radio amateru, od pre desetak godina. Sorry, ne mogu da budem precizniji, nemam više te časopise..
electron.1540 madamov, -> #1535, velicko
> Inače, zanima me ako neko zna karakteristike ili > zamenu za čip sa 5 nožica koji ima oznaku LT1070 CT > i za tranzistor IRF 9Z30. Nisam hardveraš, ali iz iskustva sa Mekom mi je poznato da se ovakve stvari teško mogu naći kada je o Meku reč, većinom su to specijalno pravljene komponente za Apple Computer Inc. > Any help? 222-1746, Application, traži Popa i budi uporan, najbolje je da ostaviš poruku sa brojem telefona i to nekoliko puta, čovek je stalno u gužvi i na terenu (jedini ovlašćeni serviser Apple hardvera u krugu od 400 km), ali se javi, nekad čak i posle nekoliko dana, samo treba biti uporan.
electron.1541 biber,
Trebala bi mi sema kvalitetnog mikrofonskog pretpojacala, za dinamicke mikrofone impedanse od 150 do 250 oma. Potrebno je promenljivo pojacanje od +20 do +70 dB, i izlaz linijski ( valjda 160 mV/47 kOma odnosno 0.775 V / ?kOma ?) Je li izvodljivo to uraditi sa NE5532 ili TL072 ? Otvarajuci jednu kvalitetnu miksetu, sam video upravo ta kola. Koristila bi mi i neka teorijska razmatranja proracuna i izrade pretpojacala. Sta znace slovne oznake iza broja kola npr. NE5532P, NE5532N NE5532AP ili TL072CN ?
electron.1542 tomil, -> #1536, ljubisha
>Hoće da napravi sat koji će umesto skazaljki da ima LED >diode za minute i sate. Sličnu šemu imaš u Radio_Amateru 12/83 (decembar 1983.). Ako hoćeš da je pojednostaviš, uzmi kristal od 4,194304 MHz za oscilator i podeli frekvenciju sa 2^22 ( CD_4521 ), da bi dobio klok od 1Hz za sekunde. Dalje pojednostavljenje je da iskoristiš po 2 brojača/dekodera CD_4017 i 6 tranzistora (ili invertora) za pobudu katoda LED, umesto u šemi predloženih po 8, za brojanje minuta i sekundi. >Dve grupe brojača, jedna broji do 60 a druga do 24. Šta će ti brojač do 24, valjda je dovoljno do 12, ako je kao na klasičnom satu sa skazaljkama? Miša.
electron.1543 ljubisha, -> #1542, tomil
>Sličnu šemu imaš u Radio_Amateru 12/83 (decembar 1983.). Hvala. >Štajač do 24, valjda je dovoljno do 12, ako je >kao na klasičnom satu sa skazaljkama? Kad već nije klasičan onda će i vreme da bude neobično. A kukam i za jednim ručnim časovnikom koji ima 24-časovno prikaz. :)
electron.1544 zkrstic, -> #1530, easyd
>> ATEST Prvo da kažem ono što kada mi se pomene atestiranje ili umeravanje instrumenata: JAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAO! :(( Radi se i u Nišu, a i na još 9 ili 10 lokacija u YU. Problem je veoma jednostavan što jaučem - CENA! Država je propisala atestiranje za raznorazne električne uredjaje, bilo da ih uvoziš ili sam praviš ( lemilice, bušilice... ) ali nije rekla ni u jednom stavu tog propisa kako to treba da izgleda i naravno koliko ovlašćena firma ( državna, naravno ) treba da te kazni za odredjenu uslugu. Konkretno, nišlije ne rade praktično ništa ( uredjaj NIJE bio otvoren ) a uzmu i do pet uzoraka koje posle ne vraćaju. Cena je bila oko 8000 dinara. Kod umeravanja ( instrumenti ) stvar je još gora. Radi samo Zavo za mere i dragocene metale u Bgd-u, taksa je 60-70 dinara ali se za svaki tip plaćaju norma sati ( jedan sat je cca 30 dinara ). Na moje pitanje "Koliko norma sati Vam treba za ovaj maleni digitalni multimetar koji već ima evropski CE sertifikat" dobio sam odgovor: "OKO 150"!!! Sto pedeset norma sati !!!!!! Potpom prilikom svakog uvoza još po 30 dinara po komadu za verifikovanje da je "TO BAŠ TO" ;<<<<< E sad, šta da se radi. Nemam pri sebi spisak ovlašćenih firmi za atestiranje, mislim da baš u pomenutom Zavodu za mere se može dobiti, pa bi najbolje bilo njih uzjahati, pa redom po pomenutim firmama. Možda se neko smiluje i da atest po povoljnoj ceni. Jendo pitanje: "Da li je tvom ortaku neophodan atest ?" Pozdrav, Zkr
electron.1545 easyd, -> #1544, zkrstic
> Jendo pitanje: "Da li je tvom ortaku neophodan atest ?" Pa s' obzirom da bi uredjaj bio za dalju prodaju (naravno) a da se kaci na jako kvalitetne uredjaje i to prvenstveno u fabrikama i slicnim R.O. ljudi koji su zainteresovani (a ima ih) oce da pazare samo uz ATEST... Pa, razumem ih... Zamisli dodje neki baja i kaze pa ovo Vam nije atestirano, moracete da zat6vorite radnju dok ne proverimo sigurnost Vasih uredjaja... poz, easyd...
electron.1546 vstan, -> #1544, zkrstic
> E sad, sta da se radi. Nemam pri sebi spisak ovlascenih firmi > za atestiranje, mislim da bas u pomenutom Zavodu za mere se > moze dobiti, pa bi najbolje bilo njih uzjahati, pa redom po > pomenutim firmama. Mozda se neko smiluje i da atest po Moja firma bazdari mernu opremu u zavodu Moma Stanojlovic. Ako si zainteresovan da kacim tel.
electron.1547 dulev, -> #1535, velicko
> Inace, zanima me ako neko zna karakteristike ili > zamenu za cip sa 5 nozica koji ima oznaku LT1070 CT > i za tranzistor IRF 9Z30. LT1070CT je Switching Regulator i nema zamenu. Ono sto je jos neprijatnije je cena: >30DEM. IRF9Z30 ne postoji i verovatno je greska u kucanju ili je lose procitano. Vrlo je moguce da se radi o IRF9230: P-ch FET (VMOS), 200V, 6.5A, 75W, TO3. (dv)
electron.1548 velicko, -> #1547, dulev
>+ LT1070CT je Switching Regulator i nema zamenu. Ono sto je jos thanks. :)
electron.1549 tomil, -> #1366, dmiric
Nekada su u ovoj konferenciji ostavljali adrese i telefone prodavnica elektronskih komponenata, pa evo jedne nove: Videocentar iz Zaječara otvorio je prodavnicu u Beogradu: Balkanska 29 II sprat lokal br. 15 Tel.:011/686-235 Miša.
electron.1550 biber,
Koje su zamene za BD 709 i BD 710? Nesto sto ima po nasim prodavnicama.
electron.1551 nglisic, -> #1541, biber
>> Je li izvodljivo to uraditi sa NE5532 ili TL072 ? >> Otvarajuci jednu kvalitetnu miksetu, sam video upravo ta kola. Nemam pri ruci tehničke podatke, ali bi trebalo narocito ovi prvi da budu OK. TL07x su deklarisani kao malošumni, ali su po tom pitanju ispod NE5532. Drugo, NE5534 (3.5nV) ima bolje karakteristike u pogledu šuma od NE5532 (5nV). Osim NE553x preporučujem i LM833 (4.5nV i THD 0.002%). To su sve kola koja imaju i OK cenu. Zatim, tu je i MC33078 (4.5nV THD 0.002%), pa TLE2027CP (2.5nV THD 0.002%) itd. Mogu se koristiti i operacioni pojačavači iz OP serije (OP27, OP37). Ima ih zaista mnogo koji su bolji od TL07x. TL se mogu koristiti eventualno u završnim stepenima miksete/pretpojačavača gde je ukupni nivo signala viši te ne može doći do degradacije odnosa signal/šum. Međutim sledi jedan koji se po šumnim karakteristikama (a i po ceni) izdvaja: LT1028CN8 (0.9nV THD 0.01%) Takođe postoji čitava paleta specijalizovanih namenskih pretpojačavača (npr. mikrofonski) čije su karakteristike sjajne (a cena poprilična): Proizvođač: Analog Devices SSM2015P mikrofonski pojačavač SSM2016P diferencijalni pretp. (0.8nV .003% THD) SSM2017P .... itd Zatim tu je GEC-Plessey SL561CDP (0.8nV) O nekim Burr-Brown kolima da i ne govorim ;) Ovo bi trebalo da bude dovoljno da se stekne neka predstava za izbor kola... Napomena: sve veličine date u nV su zapravo nV/sqrt(Hz)
electron.1552 tomil, -> #1550, biber
> Koje su zamene za BD 709 i BD 710? BD709/710 Uce=80V, Ic=12A, P=75W, možeš da kupiš kod "SD electronic" iz Niša po 2,5 DEM. Ako si iz Beograda pogledaj u "Vremeplovu", ako nemaju, možeš da naručiš. Moguće zamene su BD743b/744b, Ic=15A, P=90W, ima ih kod "ITC electronic", možda i u "RK Nikola Tesla". Za adrese i telefone pomenutih pogledaj ORKA.4, poruka 6.1366. > Nesto sto ima po nasim prodavnicama. Ako si mislio na "Robne kuće Beograd", ili "Elektrotehna", slobodno zaboravi, oni nemaju to! Miša.
electron.1553 biber,
Ponovo elektronski satovi luduju. Mislim na one radio satove. Ima li neko objasnjenje? Frekvencija mreze? Ili nesto drugo?
electron.1554 zkrstic, -> #1550, biber
>> Koje su zamene za BD 709 i BD 710? BD 911 i BD 912 Radio klub, cena oko 10 din/komad, SGS-Thompson. 402-096, 422-792
electron.1555 ljubisha, -> #1553, biber
> Ponovo elektronski satovi luduju. Mislim na one radio satove. > Ima li neko objasnjenje? Frekvencija mreze? Ili nesto drugo? Frekvencija. :( I to sad kad legalno izvozimo struju što bi treba- lo da znači da smo povezani na neku od magistrala (Mađarska?) i da od njim dobijamo referencu. Iako i nije toliko čudno jer su oni već odavno pacijenti za čike u belom. :(
electron.1556 stefan, -> #1553, biber
> Ima li neko objasnjenje? Frekvencija mreze? Ili nesto drugo? Jeste, frekvencija struje.
electron.1557 vstan, -> #1555, ljubisha
>> Ima li neko objasnjenje? Frekvencija mreze? > > Frekvencija. :( Evo malopre izmerih veoma stabilnih 50Hz (+1).
electron.1558 zeljkoj, -> #1553, biber
> Ponovo elektronski satovi luduju. Mislim na one radio satove. > Ima li neko objasnjenje? Frekvencija mreze? Ili nesto drugo? Svaki bolji digitalni sat bi trebalo da ima svoj kristalni oscilator koji mu služi kao izvor referentne frekvencije. E sad... ipak se dosta njih oslanja na frekvenciju mreže.
electron.1559 ljubisha, -> #1558, zeljkoj
>Svaki bolji digitalni sat bi trebalo da ima svoj kristalni oscilator koji >mu služi kao izvor referentne frekvencije. E sad... ipak se dosta njih >oslanja na frekvenciju mreže. Svaki bolji a u njih spadaju satovi u video rekorderima, daljincima i svi ručni kvarcni satovi. :) Elem, svi oni satovi koji služe za bu- buđenje (buvljak, cena 20DEM) se oslanjaju na mrežu.
electron.1560 ljubisha, -> #1557, vstan
> Evo malopre izmerih veoma stabilnih 50Hz (+1). Što nije odgovor dok ne saznamo da li ti žure satovi. Onda ćemo da okrljivljujemo nekog drugog. :)
electron.1561 nenad, -> #1555, ljubisha
> Frekvencija. :( I to sad kad legalno izvozimo struju što bi treba- > lo da znači da smo povezani na neku od magistrala (Mađarska?) i da od > njim dobijamo referencu. Koliko je meni poznato to još uvek nije slučaj. Za vreme sankcija bili smo isključeni iz evropske mreže i ovi naši su imali pred sobom veoma težak zadatak da na izuzetno malom prostoru i mreži održavaju konstantne vrednosti struje i ceo sistem operativnim. Možda se neko seća pre 15-ak godina je bila neka TV emisija u kojoj se pričalo o štednji električne energije, i kao demonstraciju su zamolili sve gledaoce da uključe veće potrošače (bojlere, grejalice, šporete...) i pokazali su kako se skala opterećenja u centrali EPS-a pomerila na jedno 4-5 puta veću vrednost i opasno primakla zoni kada pada sistem. Dok smo bili povezani, nije bio veliki problem da se recimo ugasi ceo Obrenovac. Tada bi frekvencija u celoj Evropi pala na recimo 49.9Hz, i to bi se na kraju meseca naplatilo našoj zemlji, ali je bar po krajnje korisnike bilo mnogo bezbolnije (što je valjda i razlog zašto postoji :).
electron.1562 ljubisha, -> #1561, nenad
>Dok smo bili povezani, nije bio veliki problem da se recimo ugasi >ceo Obrenovi pala na recimo >49.9Hz, i to bi se na kraju meseca naplatilo našoj zemlji, ali je Jedno laičko pitanje (nema veze što sam po struci električar:)): ka- kve veze ima frekvencija sa brojem elektrana u sistemu? Da ponovim, takt (referenca) dobija sa jednog mesta. Dok smo bili pod sankcijama bili smo isključeni iz tog sistema i onda je stvarno bio problem samostalnog generisanja takta. Sad smo kao priključeni na si- stem a frekvencija odstupa. Da li smo mi ipak priključeni? P.S. Inače 'terza' je u ovoj temi (91 valjda) napisao par kilobajta teksta o ovoj temi
electron.1563 djcorto, -> #1560, ljubisha
> Sto nije odgovor dok ne saznamo da li ti zure satovi. Onda cemo > da okrljivljujemo nekog drugog. :) Nas u videu (dakle, bolji ;)) zuri iz sve snage.
electron.1564 zkrstic, -> #1563, djcorto
>> > Sto nije odgovor dok ne saznamo da li ti zure satovi. Onda cemo >> > da okrljivljujemo nekog drugog. :) >> >> Nas u videu (dakle, bolji ;)) zuri iz sve snage. Očigledno da kupi takt sa napajanja. Prištedeli su na jednom kristalčetu i par komponentica. Uzgred, meni samo video radi kako valja ;>
electron.1565 madamov, -> #1563, djcorto
> > Sto nije odgovor dok ne saznamo da li ti zure satovi. Onda cemo > > da okrljivljujemo nekog drugog. :) > > Nas u videu (dakle, bolji ;)) zuri iz sve snage. A kod mene u firmi na štampaču počele da trepću dve lampice istovremeno koje nikad zajedno ne rade. Pustim ja nešto da štampam, kad drajver javi grešku: "Printer is having trouble warming up." Pogledam u uputstvo, kaže da kad te dve lampice istovremeno trepću treba zvati servisera. Ugasim štampač i odem da vrtim Popa u Application (reč je o Apple LaserWriter Pro 630 štampaču). Ostavim mu poruku kod sekretarice, usput još nešto obavim, cenim da sam se zadržao nekih pola sata, vratim se i ponovo uključim štampač koji ovaj put proradi bez greške. Jedino objašnjenje koje sam imao je da je krivac struja.
electron.1566 easyd, -> #1565, madamov
> Jedino objasnjenje koje sam imao je da je krivac struja. Ili mu je bilo hladno... ;))) poz, easyd...
electron.1567 madamov, -> #1566, easyd
> Ili mu je bilo hladno... ;))) Teško na +25. B) Od tada nema problema.
electron.1568 ljubisha,
Ako vas interesuje u fajlu je FM predajnik malo drugačiji od onih koji se prodaju kod nas. Šema je skinuta sa Heavens Trash-a a inače je skenirana iz nekog španskog časopisa. :) fmtrans.zip
electron.1569 zvezdan, -> #1568, ljubisha
>> Ako vas interesuje u fajlu je FM predajnik malo Ima li neko šemu za STEREO FM predajnik? Ne mora da ima veliku snagu (za kućnu primenu), ali je bitno da bude stereo.
electron.1570 easyd, -> #1569, zvezdan
> Ima li neko semu za STEREO FM predajnik? Ne mora da ima veliku > snagu (za kucnu primenu), ali je bitno da bude stereo. Koliko se ja razumem, predajnik je predajnik, treba ti samo STEREO KODER, koji ce da kodira 2 signala i onda sve to uvezes u predajnik itd... Videcu, ako je ostala neka shema iz mladjih dana... poz, easyd...
electron.1571 zvezdan, -> #1570, easyd
>> Koliko se ja razumem, predajnik je predajnik, treba ti >> samo STEREO KODER OK, da preformulišem pitanje: ima li ko šemu za stereo koder? >> Videcu, ako je ostala neka shema iz mladjih dana... Please. Hvala unapred.
electron.1572 ljubisha, -> #1571, zvezdan
>OK, da preformulišem pitanje: ima li ko šemu za stereo koder? Npr. TDA 3810 pseudo stereo, Radio Amater 1/1988. Čip je jeftin, zahteva par otpornika i kondenzatora i ima da se nađe kod nas.
electron.1573 zvezdan, -> #1572, ljubisha
>> Npr. TDA 3810 pseudo stereo, Radio Amater 1/1988. Čip Da li može da se dobije skenirana šema, za nas koji nemamo navedeni broj? Šta to znači pseudo? Je li pravi stereo ili ne?
electron.1574 ljubisha, -> #1573, zvezdan
>Da li može da se dobije skenirana šema, za nas koji nemamo >navedeni broj? Nemam skener. >Šta to znači pseudo? Je li pravi stereo ili ne? Piše sledeće: "TDA3810 (hilips/Valvo)... To je pseudo-stereo IK sačinjen od nekoliko operacionih pojačala, sumirajućih sklopova, analognih sklopki i kontro- lne logike. Posjeduje dva moda rada: pseudo-stereo (ulazni mono signal razbija na dva fazno pomaknuta signala, pomak je frekvencijski ovisan i stvara iluziju prostorne zvučne slike) i stereo s proširenom bazom (u ulazni stereo signal unosi frekvencijski ovisne fazne pomake stvara- jući iluziju da su zvučnici preko kojih se reproducira razmaknutiji no što fizički jesu)."
electron.1575 easyd, -> #1574, ljubisha
> "TDA3810 (hilips/Valvo)... To je pseudo-stereo IK sacinjen od nekoliko Nesto mi se cini da to nije to.. Trazim i dalje... poz, easyd...
electron.1576 ljubisha,
Ljudi, potreban mi je šiber stereo (dupli) potenciometar 22Koma i to veliki (za niško pojačalo). Jel ima neko da me spasi?
electron.1577 biber,
Zna li ko raspored izvoda telefonskog trafoa. Imam trafo sa 8 izvoda (u dva reda po cetri) Hteo bih da ga iskoristim za povezivanje na pojacalo. Imam semu u kojoj figurise trafo sa dva namotaja od po 600 oma. Koje izvode da koristim?
electron.1578 dradalj,
Da slucajno neznate nekog ko ima bogatu kolekciju sema za ves masine Treba mi ustvari sema za masinu AEG-nova Regina model 1964 ! Masina je kompletna i u odlicnom stanju ali ima malo vise delova od onih koje se danas prave. Sve mi radi osim grejaca koji je ispravan. Hvala unapred.
electron.1579 dulev, -> #1578, dradalj
> Da slucajno neznate nekog ko ima bogatu kolekciju sema za ves masine > Treba mi ustvari sema za masinu AEG-nova Regina model 1964 ! > Masina je kompletna i u odlicnom stanju ali ima malo vise delova od > onih koje se danas prave. Sve mi radi osim grejaca koji je ispravan. Moguce da je stradao presostat, termostat, prekidac u programatoru, ili ... Ko je napravio problem, zavisi od toga kako je instalacija izvedena. Pomocu seme bi, sigurno, bilo lako naci resenje, ali ves masina nije toliko komplikovana da se ne bi moglo pratiti zice koje idu od grejaca i videti sa cime je vezan. BTW, postoji mogucnost da je i neka zica u prekidu, ali to je jako redak slucaj. (dv)
electron.1580 cnenad, -> #1578, dradalj
=> onih koje se danas prave. Sve mi radi osim grejaca koji je ispravan. A šta onda ne radi na mašini ?
electron.1581 dradalj,
Problem pomenute ves masine nije u nijednom delu tj. oni su svi ispravni. Poenta je u tome da je jedan "strucnjak" pomesao zice a kako masina ima tri presostata i dva programatora (izmadju ostalog) i jedan malo cudan termostat mogucnost nabadanja je vrlo mala. Naravno to sve resava sema masine :(
electron.1582 dulev, -> #1581, dradalj
> Problem pomenute ves masine nije u nijednom delu tj. oni su svi > ispravni. Poenta je u tome da je jedan "strucnjak" pomesao zice a kako > masina ima tri presostata i dva programatora (izmadju ostalog) i jedan > malo cudan termostat mogucnost nabadanja je vrlo mala. E, ovo si trebao da napises u prvoj poruci, pa bi odma bilo jasno. > Naravno to sve resava sema masine :( Na tvoju zalost, tako je. Ako su pomesani prikljucci na programatoru, postoji jedno resenje. Pogledaj da li su plasticne navlake na papucicama zica oznacene brojevima (slovima?). Ti brojevi (slova) predstavljaju oznake kontakata na programatoru. Ovo je "tanko" resenje, jer ko zna kako je AEG to zamislio, ali mozda bi moglo da nekako pomogne? BTW, nije mi bas najjasnije, zasto se u masinu moralo da "ulazi" kad je vec sve bilo ispravno? (dv)
electron.1583 dradalj,
Nazalost nema nikakvih plasticnih navlaka a sto se kvara tice otklanjan je drugi kvar (zalepio jedan od programatora) ali je majstor usput otkacio i par zica sa okolnih najblizih delova. Masina tera program normalno do kraja ali nece da ukljuci grejac. Nemorate vise da razbijate glavu oko toga poslacu jedno pisamce direktno u fabrika. Verovatno ce se i iznenaditi kad vide sliku doticne. Nadam se da ce se zainteresovati za problem. Hvala momci
electron.1584 kovacevicd,
Da li postoji principijalna šema sa OP-kolima (741) za deljenje dva data napona. Viđao sam šeme za množenje napona datom konstantom određenim otpornicima (povratnom spregom), diferenciranje, integriranje logaritmovanje i antilogaritmovanje. (Problemi analognih kompjutera) npr. ulazi U1=0.6mv U2=0.2mv izlaz U3 3 *C [mv] U1=1.2mv U2=0.4mv 3 *C U1=120mv U2= 40mv 3 *C U1=1.4mv U2=1.4mv 1 *C U1=1.4mv U2=0.1mv 14 *C U1=0.1mv U2=1.0mv 0.1*C U3 = C * ( U1 / U2 ) Konstanta C nije bitna mada bi bilo lepo da je ona 1. Inače ovaj sklop mi je potreban za jedan uređaj koji bi poredio dva napona i davao izveštaj i to u realnom vremenu. Inače to bi se moglo rešiti sa dva ADC 12bit konvertora i kompjuterom ali bi takav uređaj bio veoma skup nepraktičan i spor.
electron.1585 ljubisha,
Jel ima neko neku jednostavnu šemu za daljinski sa infra LED-om? Po- trebna mi je samo jedna komanda i treba mi nešto provereno što će da radi sve dok se ne pokvari. :)
electron.1586 tomil, -> #1584, kovacevicd
> Da li postoji principijalna šema sa OP-kolima (741) za deljenje >dva data napona. Viđao sam šeme za množenje napona datom konstantom Evo jedne principijelne šeme sa množačem i OP: ─────────────────────────────────┐ V1 │ ┌───────────┐ │ ┌───┤Vz X │ ┌┴┐ │ / \ Vy├───┐ │ │R └───────────┘ │ └┬┘ ┌\ │ V2 R │ │ \ │ ─────\/\/\/\─┴───┤- \ │ V2 │ >────────┴─── Vout= k* ---- ┌───┤+ / V1 │ │ / │ └/ │ ─┴─ Oba ova kola (množač i operacioni pojačavač) postoje u IC XR2208. Pozdrav Miša.
electron.1587 biber,
Zna li ko raspored pinova na RF modulatoru za Amigu? Poznanik ima visak (tacnije receno ima genlock), pa bi hteo da ga iskoristi za Falkona.
electron.1588 crncic,
Još jednom, umoljavam, potrebna el. šema za Telefunken TV, model SP21.
electron.1589 tomil, -> #1586, tomil
>> Da li postoji principijalna šema sa OP-kolima (741) za deljenje >> dva data napona. Viđao sam šeme za množenje napona datom konstantom > > Evo jedne principijelne šeme sa množačem i OP: Šta ovo bi? Gde mi je još jedan red? Dakle, delitelj dva napona: ─────────────────────────────────┐ V1 │ ┌───────────┐ │ │ \ / Vx├───┘ ┌───┤Vz X │ ┌┴┐ │ / \ Vy├───┐ │ │R └───────────┘ │ └┬┘ ┌\ │ V2 R │ │ \ │ ─────\/\/\/\─┴───┤- \ │ V2 │ >────────┴─── Vout= k* ---- ┌───┤+ / V1 │ │ / │ └/ │ ─┴─ Miša.
electron.1590 dradalj,
Da li neko ima mozda semu za pravljenje kabla za stampac koji sa jedne strane ima din utikac a sa druge strane normalan izlaz za PC racunar. U nedostatku kertridza kojim bih ovo resio primoran sam da isti pravim. U pitanju je stapac STAR NL-10 Unapred hvala
electron.1591 tomil, -> #1590, dradalj
> Da li neko ima mozda semu za pravljenje kabla za stampac koji sa > jedne strane ima din utikac a sa druge strane normalan izlaz za PC > racunar. U nedostatku kertridza kojim bih ovo resio primoran sam da > isti pravim. U pitanju je stapac STAR NL-10 Jel' to beše onaj sa interfejsom za Commodore64? Ako jeste, mislim da je to uzaludan trud. Krenimo redom: Raspored pinova na Commodore priključku: (Serijski IEC) 1. SQR - (service request) signal kojim periferna jedinica (štampač) šalje mikroračunaru zahtev za interaptom 2. GND - masa 3. -ATN - (attention) signal koji računar šalje da upozori periferne jedinice da je sledeća informacija koju on šalje, adresa ili komanda 4. -CLK - sinhronizacioni signal koji omogućava sinhronu razmenu podataka između računara i periferne jedinice 5. -DATA - serijski podaci kodirani po tzv. PETASCII kodu, za svaki znak se šalje prvo bit najveće težine, a na kraju bit najmanje težine 6. -RES - reset signal koji služi za resetovanje perifernih jedinica Raspored pinova na paralelnom priključku za PC možeš naći u nekom od SEZAMNET direktorijuma u fajlu allcable.zip (ili tako nekako). Direktna veza PC->Commodore štampač, nije moguća, ali na primer možeš vezati sledeće pinove: Commodore (IEC): PC - DB25 (paralelni): pin 1. ----------- pin 10. -ACK - (ACKNOWLEDGE) štampač spreman za prijem novih podataka pin 2. ----------- pin 18. GND - bilo koji pin od 18 do 25 pin 3. ----------- pin 3. D1 - bit 1 magistrale podataka pin 4. ----------- pin 4. D2 - bit 2 magistrale podataka pin 5. ----------- pin 2. D0 - bit 0 magistrale podataka pin 6. ----------- pin 16. -INIT - inicijalizacija štampača Sada si ostvario fizičku vezu štampača i PC, čime je lakši deo posla završen. Da bi štampač radio treba još da napišeš drajver za njega, koji će zameniti standardne BIOS rutine i to INT17h, a verovatno i INT0Fh (IRQ07). To znači da treba da napišeš program(e) koji će softverski emulirati serijski protokol IEC i slati podatke ka štampaču u serijskom obliku. Kako to uraditi? Pa na primer pronađeš u literaturi protokol komunikacije IEC, iskoristiš i PCHELP datoteku (ima je na SEZAMU u nekom diru), za programiranje paralelnog porta PC i napišeš program. Da li će sada štampač raditi? Pa ako si sve uradio kako treba, hardversko povezivanje, program, verovatno da hoće, ali samo u DOS-u i to ne svi programi. Naime programi koji se direktno obraćaju paralelnom portu, a ima ih, neće, a verovatno neće raditi ni štampanje iz WINDOWS-a, pošto se i oni (nisam siguran), valjda direktno obraćaju hardveru zaobilazeći BIOS. Ako i posle sve ove pisanije budeš smatrao da to možeš da uradiš, ili da je oko 300DEM, koliko košta novi štampač (polovan još manje) mnogo, mogu samo da di poželim sreću u radu, stvarno će ti biti potrebna. Ja se lično nikada ne bih usudio da tako nešto radim. Pozdrav Miša.
electron.1592 dradalj,
Hvala ti na iscrpnom odgovoru, naravno ubedio si me. Mislim da je jedino pametno resenje da nabavim originalni interfejs za doticni stampac a imam neku informaciju da bi on trebao da kosta oko 90 DEM u Nemackoj. Pozdrav Dragan
electron.1593 iaca,
Evo jedne seme koju sam negde nasao i izvinjavam se onome cija je,a ko se ljuti. Zanima me samo jel' se prijem signala vrsi preko obicnog radio prijemnika ili je potreban poseban prijemnik. Radi na 88 - 108 MHz, a moze se podesiti i van ovog podrucja. Ant. │ ┌────┬──┬───────────┬────────┬─────┬──────┬─────■ + 9 V ┴ │ │ │ │ │ │ │ 27p┬ > 6p┴ │12K │ │ 2n2┴ │ L1- 6 namotaja lak └───< ┬ █ 12K█ 75K█ ┬ │ zice na telu 5 mm >L1 │ │ │ │ │ │ ┌───┼────┘ │ 4.7ŠF │ │ ┴ │ izvod na 1. namotaju │ │c │ ┌ │ │ │+ od hladnog kraja. 6p┴ \______├───┬──┤├───┤c │ ┌ ████│ ┬ e / b │ │ └ \_______├─────┤├───████│ Tranzistori su : │ │ │ │ e / b │ └ ████│ └───┤ │ │ ├───┐ │ 4.7ŠF │ 2 X BC 182 b │ │ ┴3n9 │ ┴ │ │ 680ŕ █ 6K8█ ┬ █ └┬┘ █6K8 │ ili slicni. │ │ │ 470ŕ│ 10│ŠF │ │ ┴ ┴ ┴ ┴ ┴ ┴ ┴ U nedostatku malog kondenzatorskog mikrofona sa 3 izvoda, moze se iskoristiti i onaj sa 2 izvoda s tim da se veze prema donjoj shemi. Dao sam i raspored izvoda na mikrofonu sa 3 izvoda. ┌─────■ + │ + ■─────┐ │ │ │ │ │ NF ■──██ ██──■ + 10K█ │ ███│ │ ├────■ NF │ ███│ │ █████ │███ │ NF ■─────┤ │ │ │███ │ █ 10K │ ┴ │ │ │ │ ┴ │ ┴ │ kako bi trebalo │ kako ne bi trebalo, │ Raspored izvoda na │ ali je mnogo bolje. │ mikrofonu sa 3 izvoda │a zasto je to tako ... ?│
electron.1594 ljubisha, -> #1593, iaca
> U nedostatku malog kondenzatorskog mikrofona sa 3 izvoda, moze se iskoristiti > i onaj sa 2 izvoda s tim da se veze prema donjoj shemi. Koliko se sećam poslao sam šemu špijun bube koja se inače može ku- piti i na buvljaku a radi sa mikrofonom iz banana telefona.
electron.1595 kovacevicd, -> #1589, tomil
┌───────────┐ │ │ \ / Vx├───┘ ┌───┤Vz X │ │ / \ Vy├───┐ └───────────┘ │ Mišo da li bi mogao da mi razbiješ ovaj mnozač, to jest da bude sa klasičnim OP-pojačivačima ( principijalna šema množača ). pozdrav Dejan.
electron.1596 tomil, -> #1541, biber
> Trebala bi mi sema kvalitetnog mikrofonskog pretpojacala, > za dinamicke mikrofone impedanse od 150 do 250 oma. Potrebno > je promenljivo pojacanje od +20 do +70 dB, i izlaz linijski > ( valjda 160 mV/47 kOma odnosno 0.775 V / ?kOma ?) Probaj ovu, ako ti odgovara (data je u HPGL formatu). Pojačanje računaš kao: A=1+R2/R1 (neinvertujući pojačavač) Za regulaciju pojačanja, u granu povratne sprege (R2) staviš potenciometar, ili redno otpornik i potenciometar, pri čemu je u jednom krajnjem položaju potenciometra pojačanje 20dB (praktično potenciometar je kratko spojen, pa je A=1+Rr/R1), a u drugom krajnjem položaju 70 dB (maks. otpor potenciometra A=1+(Rr+Rp)/R1). (Rr je otpor otpornika, Rp je otpor potenciometra.) Možda je čak bolje (zbog manjeg šuma i izobličenja), iza ovog sklopa dodati još jedan OP, koji bi pojačao signal do potrebnog nivoa za linijski izlaz (0.775 V / 600 Ohm). Pozdrav Miša. micpojac.zip
electron.1597 tomil, -> #1595, kovacevicd
> Mišo da li bi mogao da mi razbiješ ovaj mnozač, to jest da bude sa > klasičnim OP-pojačivačima ( principijalna šema množača ). Mogu samo da pokušam. Znači principijelna šema logaritamskog množača: Uiz=exp(ln(U1)+ln(U2)) R ┌─────────\ ┌─────\/\/\/───┐ │ \ R │ │ U1 ──┤ A1*ln(U1) >────\/\/\/─┤ │\ │ │ / ├────┤- \ │ ┌─────────\ └─────────/ │ │ \ │ │ U \ │ │ A2 >──┴────┤A2*exp(---) >── ┌─────────\ │ │ / U │ A1 / Uiz │ \ R │ ┌─┤+ / └─────────/ U2 ──┤ A1*ln(U2) >────\/\/\/─┘ │ │/ U=A1*(ln(U1)+ln(U2)) │ / │ =A1*ln(U1*U2) └─────────/ │ Uiz=A2*exp(U/A1) ─┴─ =A2*U1*U2 Šeme logaritamskog i antilogaritamskog pojačavača nadam se da imaš, da se ne mučim džabe, ubi me ova blok grafika. P.S. Nemoj da pomisliš da ja ovo znam, samo prepisujem iz knjige. Pozdrav Miša.
electron.1598 vdjole,
Da li neko ima raspored pinova na MC68881. Dobro bi došla i neka šema "standardnog" povezivanja sa procesorom (68000). Imam neku šemu koju bih želeo da prokontrolišem jer mi se čini da na njoj fali ponešto. Hvala unapred.
electron.1599 sljubisic, -> #1594, ljubisha
> Koliko se secam poslao sam semu spijun bube koja se inace moze ku- > piti i na buvljaku a radi sa mikrofonom iz banana telefona. Ako nije tesko, jel moze neki mali pointer na broj poruke, ili mozda da to posaljes ponovo? Kad pomenu kapsulu iz banane :), ima li gde u Beo- gradu gde se mogu kupiti kondezatorske kapsule, malo bolje osetljivosti? Telefon sa interfonom nije bas neka olaksica ako morate prici na metar i govoriti prilicno glasno :) Btw, ima li sema nekog slicnog oscilatora koji moze raditi na extremno niskom naponu (sto nize to bolje) a da ima solidnu stabilnost ? I ima li neko neki slican oscilator, ali kontorlisan kristalom?
electron.1600 tomil, -> #1598, vdjole
> Da li neko ima raspored pinova na MC68881. Dobro bi došla i neka Evo ti raspored izvoda MC68881 i MC68000. Fajl je u HPGL formatu. Šemu povezivanja nemam, ovo je preuzeto iz biblioteke komponenata za PCAD. Pozdrav Miša. mc68881.zip
electron.1601 biber, -> #1598, vdjole
>> Da li neko ima raspored pinova na MC68881. Dobro bi dosla i neka sema Ako imas pristup Internetu, podatke o Motorolinim proizvodima mozes naci na http://www.motorola.com Slicno vazi i za Intel, Harris, Analog Devices... I oni imaju svoje stranice.
electron.1602 vdjole,
> ... MC 68881 Zahvaljujem na korisnim informacijama. Pozdrav Djole.
electron.1603 mpavlo, -> #1601, biber
> Slicno vazi i za Intel, Harris, Analog Devices... > I oni imaju svoje stranice. A znas li isto to za MAXTOR-a?
electron.1604 markiz,
Zna li ko nešto o diodi (Motororola) 1N 53 61B 432 stoji iza greca, paralelno sa elektrolitom, između + i gnd-a :)
electron.1605 floyd,
Udavi me burazer: da li neko zna koje su frekvencije tonova pri tonskom biranju tel. brojeva?
electron.1606 dulev, -> #1604, markiz
> Zna li ko nesto o diodi (Motororola) 1N 53 61B 432 > stoji iza greca, paralelno sa elektrolitom, > izmedu + i gnd-a :) Zener dioda, 27V, 5W. (dv)
electron.1607 biber, -> #1603, mpavlo
>> A znas li isto to za MAXTOR-a? Znam da sam nasao za WD, a za Maxtora se nisam interesovao. Mada sigurno imaju i oni svoju prezentaciju.
electron.1608 biber, -> #1596, tomil
>> Probaj ovu, ako ti odgovara (data je u HPGL formatu). Cemu sluzi kondenzator C1, i kako si dosao do njegove vrednosti? Isto me zanima i za otpornike, kako im odredjujes vrednosti? Zasto ide trafo na ulazu? Kakvo jezgro tu ide? Odnos je 1:10, ali koliko da izaberem namotaja za primar, i koja debljina zice? >> Mozda je cak bolje (zbog manjeg suma i izoblicenja), iza ovog >> sklopa dodati jos jedan OP, koji bi pojacao signal do potrebnog >> nivoa za linijski izlaz (0.775 V / 600 Ohm). Koja pojacanja tom slucaju dodeliti svakom stepenu? Kako se onda povezuje prvi sa drugim OP. Jasno mi je da ce u tom slucaju biti manje izoblicenje, ali kako ce biti manji sum, kad ima vise komponenti (i akt. i pasivnih)?
electron.1609 biber, -> #1605, floyd
>> Udavi me burazer: da li neko zna koje su frekvencije tonova pri >>tonskom biranju tel. brojeva? DTMF stands for Dual Tone Multi Frequency. These are the tones you get when you press a key on your telephone touchpad. The tone of the button is the sum of the column and row tones. The ABCD keys do not exist on standard telephones. 1209 1336 1477 1633 697 1 2 3 A 770 4 5 6 B 852 7 8 9 C 941 * 0 # D
electron.1610 tomil, -> #1608, biber
> Cemu sluzi kondenzator C1, i kako si dosao do njegove Kondenzator C1 služi da smanji pojačanje na višim frekvencijama, kako ne bi došlo do samooscilovanja pojačavača. Prelomna frekvencija (pad pojačanja = -6dB) se određuje iz izraza: 1 1 f=---------- Znači uslov je da je: R2=Xc=------- 2*Ń*R2*C1 2*Ń*f*C > Zasto ide trafo na ulazu? Kakvo jezgro tu ide? Odnos je Trafo je trnsformator impedanse, sa 200Ohm sa mikrofona, na ulaznu impedansu pojačavača. Na žalost, nemam nikakve podatke o njemu. Valjda se kupuje kao gotov, ili dolazi uz mikrofon (ne znam tačno). Pošto je on jedini "kritičan" element u relativno jednostavnoj šemi, u prilogu ti šaljem šemu pretpojačavača bez trafoa. -------------- Evo i nekih osnovnih podataka o operacionim pojačavačima, bez ulaženja u samu električnu šemu. Verovatno najveći deo toga (ili sve) već znaš, ali od viška glava ne boli. Dakle OP se šematski označava kao trougao sa dva ulaza i jednim izlazom. Ulaz označen kao "-" zove se invertujući i daje na izlazu napon pomeren fazno za 180° u odnosu na ulazni napon. Ulaz označen kao "+" zove se neinvertujući i napon na izlazu je u fazi sa ulaznim naponom. OP radi sa razlikom ulaznih napona tj Uul=U2-U1, gde su U1 i U2 naponi na pojedinim ulazima u odnosu na masu. Od OP se zahteva što veća ulazna otpornost Rul, kako bi što manje opteretio izvor, čiji napon pojačava. Kod idealnog OP je ulazna otpornost beskonačno velika, a izlazna otpornost je nula. Znamo da je naponsko pojačanje A=Uiz/Uul. Ako je U2=U1 biće Uul=U2-U1=0 i pojačanje A=Uiz/0=ý, tj. naponsko pojačanje idealnog OP je beskonačno veliko. Iz ovog sledi da je i Uiz=A*0=0 , izlazni napon 0, ako su jednaki naponi U1 i U2. Praktično, međutim ne postoji idealni OP, pa ni Rul ni A nisu beskonačno veliki. Naponsko pojačanje realnog OP kreće se između 10^3 do 10^6 i nalazi se u katalogu za dotični. Ako je na primer A=10^5, a ulazni napon Uul=0.5mV biće izlazni napon Uiz=A*Uul=50V. Pri naponu napajanja Ub=15V, biće OP prepobuđen i ako je na ulazu bio sinusni napon, imaćemo na izlazu jako izobličen napon, skoro četvrtastog oblika, jer ne može biti veći od 15V. Zato se uvek kod OP primenjuje negativna povratna sprega, radi smanjivanja naponskog pojačanja, odnosno izobličenja pojačavača. Kod realnog pojačavača, pri jednakim ulaznim naponima U1=U2 neće izlazni napon biti nula, već mala vrednost različita od 0. To dolazi od tzv. ofset napona Uo=U1-U2 koji deluje na ulaz i male je vrednosti, reda nekoliko mV. Da bi se izlazni napon doveo na 0, mora se ulaze "+" i "-" dovesti neki prednapon, kojim će se kompenzovati ofset napon, koji se navodi u katalogu za OP. OP se napaja simetričnim naponom +Ub i -Ub koji su takođe navedeni u katalogu. U katalogu je data i struja praznog hoda. Pojedini OP, pored navedenih priključaka imaju i priključke za frekventnu kompenzaciju, ako ona nije interno izvedena, radi korekcije pojačanja na višim frekvencijama. Kod gornje granične frekvencije pojačanje opada na 0.7*Uiz. U katalogu su date i vrednosti RC člana, kao i fg. OP se može koristiti za razne svrhe, kao NF pojačavač, oscilator, aktivni filter,... što zavisi od načina priključivanja spoljnih RC elemenata. Pri tome važnu ulogu igra povratna sprega. Kao što znamo, kod povratne sprege vraća se jedan deo izlaznog napona, kao napon povratne sprege Ups, na ulaz OP. Faktor povratne sprege se računa kao k=Ups/Uul. Od faznog odnosa Ups i Uul razlikujemo dve vrste povratne sprege: - Ako je Ups fazno pomeren za 180° prema Uul, smanjiće se ulazni napon za iznos Uul-Ups. Usled toga, smanjuje se i pojačanje OP i to je negativna povratna sprega. Kod NF pojačavača se koristi za smanjenje izobličenja. - Ako je Ups u fazi sa Uul, ulazni napon se povećava za iznos Ups, pa ćemo imati veće pojačanje i to je pozitivna povratna sprega. Ako je faktor k tako izabran da je A*k=1, OP stupa u samooscilovanje i radiće kao oscilator. R1 R1 ┌──\/\/\/\───┐ ┌───\/\/\/\───┐ │┌\ │ │ ┌\ │ Uul R2 ││ \ │ R2 │ │ \ │ ────\/\/\/\─┴┤- \ │ ┌──\/\/\/\─┴─┤- \ │ │ >────┴─ Uiz ─┴─ │ >────┴─ Uiz ┌───┤+ / ────────────┤+ / ┌┴┐ │ / Uul │ / R3 │ │ └/ └/ └┬┘ ─┴─ ─┴─ Invertujući pojačavač Neinvertujući pojačavač R1*R2 R2 R3=------- k= 1+ ---- R1+R2 R1 R1 R1 A= ----- A= 1+ ---- R2 R2 Za neke primene potrebna je velika ulazna otpornost, pa se koristi OP u spoju neinvertujućeg pojačavača. Da bi pojačavač stabilno radio, potrebno je da razlika napona Ur između "-" i "+" ulaza bude približno nula, tj. Ur=0. Pojačanje se računa kao A=1+(R1/R2), a izlazni napon je u fazi sa ulaznim. Odnos R1/R2 se tako određuje da Ups koji se dovodi na invertujući ulaz, bude toliki da zadovolji uslov Ur=0. Tada je faktor povratne sprege k=1+(R2/R1). Kod invertujućeg pojačavača izlazni signal je za 180° fazno pomeren u odnosu na ulazni, koji dolazi na "-" ulaz, dok je "+" ulaz vezan direktno na masu ili preko otpornika R3. Sa R3 se smanjuje uticaj ofset struje i određuje se približno kao R3=R1*R2/(R1+R2). R1 se bira tako da bude Ur=0. Naponsko pojačanje je A=R1/R2. R1 ┌───\/\/\/\───┐ │ ┌\ │ R2 │ │ \ │ ┌─\/\/\/\─┴─┤- \ │ │ │ >────┴─ Uiz ──────┼───────────┤+ / Uul │ │ / │ C1 └/ ─┴─ 1 ─┬─ fdg=---------- │ 2*Ń*R2*C1 ─┴─ Kod pojačavača za naizmenični signal, kondenzator C1 određuje donju graničnu frekvenciju na osnovu datog izraza (skica gore). -------------- Znači, izbor se svodi na izbor R2, a R1 se računa iz potrebnog pojačanja sklopa. Ja sam najčešće to birao na osnovu aplikacije proizvođača OP, ili na osnovu već izvedenih konstrukcija. Važno je u ulaznom delu (pretpojačavač za mikrofon, ili gramofonsku zvučnicu), gde su signali male amplitude, koristiti kvalitetne OP sa malim šumom (recimo OP07, OP27, OP77 i sl. od PMI), kao i metal-slojne otpornike i tantal kondenzatore, dok u narednim stepenima, gde su signali mnogo veći, to više nije toliko bitno, pa se mogu koristiti i lošiji (jeftiniji) OP. Dobra filtracija i stabilizacija napona napajanja je izuzetno važna, mada sa sadašnjim stabilizatorima (78xx serije), to i nije teško postići. Sve mase se vezuju u jednu tačku, a oklop koaksijalnog kabla (širm) se uzemljuje samo na jednom kraju, da bi se izbegle petlje bruma. Transformator za napajanje, poželjno je da bude toroidni, zbog malog rasipnog polja. Još samo da se izvinem zbog ovako mamutske poruke, ali eto, omaklo mi se. Pozdrav Miša. micamp2.zip
electron.1611 pdeze,
Pozdrav! Interesuju me step motori, tj. opisi za dirigovanje step motora. Thanx unapred.
electron.1612 biber, -> #1610, tomil
>> Jos samo da se izvinem zbog ovako mamutske poruke, ali eto, omaklo >> mi se. Svaka cast na trudu. Ovo mi (nam?) treba. Pravi bukvar! Hvala!
electron.1613 chitan,
Poklanjam masu ploca sa elektronskim komponentama (74ls.. R,C, i dr.) Ploce su od starijiih racunara MANISMAN KENCLE i sl. Inace u mom periodu amaterskog bavljenja elektronikom su mi dobro dosle za gradnju raznih uredjaja. Poklanjam ih jer mi trenutno u servisu prave guzvu a generalka servisa mi predstoji. 502-730 Djole.
electron.1614 sale.car, -> #1610, tomil
!?! Još samo da se izvinem zbog ovako mamutske poruke, ali eto, !?! omaklo mi se. E da je vise takvih kao ti... COVECE PORUKA JE FENOMENALNA... NASTAVI DA NAS ZASIPAS ZNANJEM ! Ajd salji jos neke textove o tako tim osnovnim, jelte, stvarima... Cya
electron.1615 sale.car, -> #1611, pdeze
!?! Pozdrav! !?! Interesuju me step motori, tj. opisi za dirigovanje step !?! motora. Thanx unapred.
electron.1616 iaca,
Da li se može sprečiti zvockanje drugog telefona dok se na prvom okreće neki broj?
electron.1617 vstan, -> #1616, iaca
> Da li se moze spreciti zvockanje drugog telefona dok se na > prvom okrece neki broj? Moze. Ima dva resenja: 1 - da iskljucis zvono na jednom tel. 2 - da nabavis ATP (automatski tel.preklopnik)
electron.1618 kovacevicd,
Koje diode imaju najniži prag otvaranja šotki, detektorske ili pin, inače treba mi za jedan uređaj koji bi trebao da meri amplitudu UHF signala, pa bih želo savete koje diode da upotrebim i koje se mogu naći ovde. Za sada imam neke šotki BAT85 i prag im je 0.22V što mislim da je mnogo inače diode su dosta male oko 30% manje od 1N4148.
electron.1619 sale.car, -> #1615, sale.car
!?!! ?! Pozdrav! !?!! ?! Interesuju me step motori, tj. opisi za dirigovanje step !?!! ?! motora. Thanx unapred. Da... ja htedoh da repliciram ali sam se predomislio :))) A sor je 'divno' uradjen ;) Hteo sam da kazem da imam jednu internu 8-bitnu karticu koja mi sluzi za upravljanje step motorom (koji ima svoju elektroniku na plocici) ali to ti ne sluzi nicemu tako da... :))) Step motori imaju vise izvoda (zavisi koliki je pomak), s tim sto je jedan recimo - a na sve ostale se dovodi +... E sad, za pokretanje ti ne treba nesto posebno vec samo trebas da na odredjene izvode dovodis napon po datom redosledu... Npr. na izvode 1, 2, 3 i 4 trebas da dovodis +5v po nekom redosledu. E, sad, ja nisam provalio kako se dovode naponio da bi motor isao u nazad :)... Btw, ako nadjes neki motor za prodaju javi :) Neka neko vise strucan od mene nesto napise posto i mene zanima vise :) Cya
electron.1620 tomil, -> #1611, pdeze
> Interesuju me step motori, tj. opisi za dirigovanje step motora. Evo ti u fajlu stepmot1.hp tabelarno i grafički prikazano za unipolarne i bipolarne, a u fajlu stepmot2.hp šeme povezivanja, sve prema katalogu firme "PHYTRON". Fajlovi su u HPGL formatu. Za iole ozbiljnije bavljenje step motorima, preporučujem ti da zatražiš katalog od gorepomenute firme (ili neke druge), na adresi u Nemačkoj: Phytron-Elektronik GmbH Industriestr. 14 8038 GrĽbenzell ( Ľ = o sa 2 tačke) Tel.: 08142-51021 Telex: 5270134 Fax: 08142-7371 Postfach 230 Pozdrav Miša. stepmot.zip