ORKA.4

21 Feb 1994 - 14 Nov 1999

Topics

  1. literatura (104)
  2. help (54)
  3. trendovi (24)
  4. zakoni (69)
  5. dogadjaji (53)
  6. electron (2202)
  7. p.jezici (12)
  8. dzepni (96)
  9. hp48sx (123)
  10. mac (3838)
  11. najbolji (1052)
  12. klub.p (183)
  13. yu.kod (265)
  14. razno (331)

Messages - electron

electron.2135 zeljkoj, -> #2132, pips
> gde mogu da se kupe ? Univerzalne pločice? Isto u Radio klubu ili ITC-u, a verujem da ima i na ostalim mestima. Ima ih i od pertinaksa i od vitroplasta, sa kružićima, linijama, jednostranih ili dvostranih i u raznim dimenzijama. Samo, nisu baš jeftine. > sta valja za jednostavno pocetnicko crtanje kola koja > treba da se preko pausa pretvore u dela ? Preko pausa? Znači koristiš foto-postupak? Za izradu u jednom primerku je ipak lakše crtati direktno na bakru. Poslužiće vodootporan flomaster ili, ako želiš profesinalni izgled, letraset preslikači (tačke, linije, itd. koje se samo preslikaju na bakar). Ove preslikače je nekada pravila i naša firma Litoprint, a sada u Radio klubu ima samo japanskih, koji su skupi.
electron.2136 pperica, -> #2122, pips
Tango ili Protel ili easypc. A kada isprojektujes stampu, donesi crtez, napravicemo film i preneti na bakar. pperica
electron.2137 pperica, -> #2123, zeljkoj
Grejanje je tipicno 2V, naci ces ga ommetrom. Anodni napon je 15V, . Multipleks? naravno. Najbezbolnije resenje je naci ga u katalogu. pperica
electron.2138 pperica, -> #2124, dule.n
Majstorima si umesto dnevnice doneo vinjak i mislio si da si jeftino prosao. :) Pokusaj da vezes sijalicu izmedju nule i uzemljenja. Ako zasvetli definitivno su majstori bili pijani.
electron.2139 pperica, -> #2125, zeljkoj
Lose pretp[ostavljas. Duzi je plus. Ako je kapljicasti tantal, a ima oznaku, kada su izvodi prema dole desno je plus.
electron.2140 dule.n, -> #2138, pperica
> Majstorima si umesto dnevnice doneo vinjak i mislio si da si > jeftino prosao. :) :) > Pokusaj da vezes sijalicu izmedju nule i uzemljenja. Ako zasvetli > definitivno su majstori bili pijani. Ma, da su bili pijani to je i meni jasno, ali u kom delu posla (čitaj na kom mestu) su bili pijani, to me interesuje. Nula je kako treba jer sa pravom fazom uspešno pali dvožilne uređaje. Očigledno je uzemljenje "palo" negde u razvodnoj kutiji na neku od faza jer probna lampa svetli.
electron.2141 zeljkoj, -> #2137, pperica
> Grejanje je tipicno 2V, naci ces ga ommetrom. Kolika je struja grejanja? Verovatno nije pogodan za baterijsko napajanje?
electron.2142 zeljkoj, -> #2139, pperica
> Duzi je plus. Ako je kapljicasti tantal, a ima oznaku, kada su > izvodi prema dole desno je plus. Tako sam na kraju i zaključio, jer sam u katalogu video neke druge (obične aluminijumske) kondenzatore kod kojih je duži izvod bio plus. Hvala u svakom slučaju.
electron.2143 pips, -> #2136, pperica
tnx. kad nesto napavim pisem.
electron.2144 zeljkoj,
Hteo bih da pitam nešto u vezi sa EPROM-ima: Da li nožicu -PGM treba spojiti sa nečim pri čitanju (dakle u normalnom radu)? U katalogu piše da treba da se aktivira kada se EPROM programira, a budući da je aktivna vrednost 0, pretpostavljam da u normalnom radu treba dovesti 1? EPROM je 2764, ako to ima neke veze... Ja sam je spojio na +5 V (log. jedinica), ali ne bih da uključujem napajanje dok ne proverim. :)
electron.2145 zeljkoj, -> #2144, zeljkoj
> Da li nožicu -PGM treba spojiti sa nečim pri čitanju (dakle u > normalnom radu)? U katalogu piše da treba da se aktivira kada > se EPROM Pošto niko nije odgovorio, da odgovorim sam sebi: I nožica -PGM i VPP treba da su na potencijalu VCC (napon napajanja, dakle +5 V). Ja sam prvo spojio samo -PGM, ali uredjaj nije radio. Onda sam potražio na Internetu podatke za EPROM (budući da nemam ništa od papirne literature), i našao da se tokom operacije čitanja i na VPP mora dovesti napon napajanja. U prvom pokušaju sam ostavio VPP nepriključen (misleći da se na njega dovodi samo napon za programiranje, tokom operacije programiranja). Do ovog zaključka sam došao i listajući jedan prastari "Spektrum priručnik" gde se navodi da se umesto Spektrumovog ROM-a može direktno ubaciti EPROM 27128. Na šemi je odgovarajuća nožica nepriključena, (što je i logično pošto je u pitanju ROM), ali se nigde ne pominje da je u slučaju zamene EPROM-om treba priključiti na VCC.
electron.2146 zeljkoj,
Ako neko vrši programiranje EPROM-a, mail me. Treba mi za neki projekat, a treba i da osposobim jedan ZX Spectrum kome je riknuo ROM (prekopirao bih svoj). BTW, da li Spektrumu odgovara ako stavim C-MOS verziju EPROM-a?
electron.2147 zeljkoj,
Zna li neko gde (kod nas) imaju da se kupe LCD matrix displeji, dakle ne 7-segmentni nego sa tačkicama kojima se može nezavisno upravljati (npr. nacrtati nešto)? U ITC-u imaju samo alfanumeričke module kojima se šalje ASCII kod znaka koji treba da ispišu, dakle ne mogu se nezavisno iscrtavati tačke. Osim toga, dosta su skupi (verovatno zbog dodatne elektronike, koja, osim displeja, mora da postoji na takvim modulima). U nedostatku ovakvog displeja, poslužio bi mi i neki sa više 7-segmentnih cifara, ukoliko bi cifre bile malih dimenzija (npr. 7 mm). U ITC-u i RK imaju samo displeje sa 3,5 i 4 cifre od 13 mm. :(
electron.2148 sljubisic,
Subj: Potrebni releji Potrebni releji koji rade na 12 V, koji mogu da izdrze 15-20 ampera, mogu da se montiraju na vertiklanu povrsinu srafljenjem a kontakti su izvedeni za standardne elektricarske buksne. Ako neko zna gde se ovo moze naci neka mi prosledi informaciju u mail.
electron.2149 sale.car,
Da li neko ima pinout za 4538 ? Jos jedno pitanjce... koji je najjednostavniji nacin za dobijanje impulsa 1 Hz (sa sto manjom greskom) ? .s
electron.2150 zeljkoj, -> #2149, sale.car
> Jos jedno pitanjce... koji je najjednostavniji nacin za > dobijanje impulsa 1 Hz (sa sto manjom greskom) ? Kvarcni oscilator + delitelj frekvencije (tj. brojač). Za satove je standardna vrednost kvarc od 32768 Hz, što se posle lepo podeli sa 32768 i dobije 1 Hz. Naravno, možeš da upotrebiš i bilo kakvu drugu vednost, uz odgovarajući brojač. Da pitam i ja nešto: Čitao sam starije poruke iz ove teme, koje se odnose na step motore. Bilo je tu dosta diskusije, ali nisam pronašao neke "opipljivije" informacije. Npr, kakvi sve tipovi step motora postoje. Pominjani su neki koji imaju više izvoda na koje je po odredjenom redosledu potrebno dovoditi napon da bi se motor okrenuo u odredjenom smeru. Neko je rekao da postoji i druga vrsta ovih motora, koja je češća. Kako se oni upravljaju? Kom tipu pripadaju motori koji se mogu naći u flopi drajvovima? Kolika je snaga ovih motora?
electron.2151 markiz,
Treba mi programiranje motorolinih HC mikrokontrolera. Ako znate nekog ko ima programator i radi sa motorolama ostavite ovde. moze i u mail ali kako nisam nasao nikog do sada mozda ce jos nekom trebati.... hvala
electron.2152 sale.car, -> #2150, zeljkoj
Uz poruku je vezana datoteka sa dva osnovna tipa stepera, kao i sa jednom HTML stranicom kojoj, na zalost, ne znam adresu, ali je jako zanimljiva. Pa ako neko moze, neka skine celu int. stranu (ja nemam int.)... steper.zip
electron.2153 sale.car, -> #2150, zeljkoj
f> Kvarcni oscilator + delitelj frekvencije (tj. brojač). Da li moze neka sema oscilatora sa kvarcom, i hint gde moze da se nabavi kvarc i po kojoj ceni ? Hvala unapred...
electron.2154 pperica, -> #2153, sale.car
Idi na buvljak i za 25 dindzi kupi digitalni rucni sat. A mozes i da stavis delitelj :50 ili :100 , pa da delis frekvenciju mreze. pperica.
electron.2155 zeljkoj, -> #2153, sale.car
> Da li moze neka sema oscilatora sa kvarcom, i hint gde moze da > se nabavi kvarc i po kojoj ceni ? Najprostija šema je običan invertor sa povratnom spregom. Videh negde na internetu nekoliko konkretnih šema. Pokušaću ponovo da pronadjem taj sajt. Za kristal nema šta da brineš - taj od 32768 Hz je najjeftiniji, košta manje od 10 din (Radio-klub, ITC, itd.).
electron.2156 zeljkoj, -> #2154, pperica
> A mozes i da stavis delitelj :50 ili :100 , pa da delis > frekvenciju mreze. Ovo nije preporučljivo ukoliko se traži velika preciznost. Frekvencija mreže zna da promeni i za nekoliko herca, a osim toga, takav uredjaj bi u Americi (na 60 Hz) radio totalno neprecizno. :))
electron.2157 pperica, -> #2156, zeljkoj
Ako je potrebna strava preciznost, radio beograd II program se emituje na 1,0000000 MHz, na srednjim talasima. Znaci: direktni prijemnik, i delitelj sa 1000000 izlazi na 1Hz. Nazalost, ovo radi samo u Beogradu. Ali je mnooogo preciznije od kvarca. pperica.
electron.2158 zeljkoj, -> #2152, sale.car
> sa jednom HTML stranicom kojoj, na zalost, ne znam adresu, ali > je jako zanimljiva. Pa ako neko moze, neka skine celu int. > stranu (ja nemam int.)... Našao sam adresu, i skinuo i ostalih 9 stranica. Raspakuj fajl (nekim arhiverom koji podržava LFN), u isti direktorijum u kome se nalazi i fajl koji si poslao, učitaj ga, klikni na linkove, i to je to. Slike nažalost nisam pokupio (ima ih dosta), ali mogu da pokušam i to. stepmot.zip
electron.2159 zeljkoj, -> #2157, pperica
> Ako je potrebna strava preciznost, radio beograd II program se > emituje na 1,0000000 MHz, na srednjim talasima. Znaci: direktni Prilikom najave programa kažu da je frekvencija 1008 kHz, znači 1,008 MHz, što nije baš 1,000000. ;) Ok, a sad da kažem nešto pametno: Pre nekog vremena sam pitao za onaj fluorescentni displej. Od njega sam definitivno odustao, jer zahteva visok (za baterijsko napajanje) anodni napon, a pretpostavljam da je i struja grejanja velika. LCD bi bio idealan, ali kod nas se teško nalaze, a i zahtevaju posebne drajvere. Tako da mi još jedino ostaje varijanta sa LED displejima. Kako oni mogu da troše priličnu struju, ceo uredjaj bi napravio tako da displeji rade u multipleksu. Problem je što, osim osnovne ideje, o ovome ne znam ništa. Recimo da imam displeje sa zajedničkom katodom. Anode istih segmenata na svim displejima povežem paralelno. Tako dobijem 7 (tj. 8 ako povežem i tačku) izvoda, plus onoliko izvoda katoda koliko ima displeja. Sada je lako upaliti neki segment na bilo kom od displeja spajanjem odgovarajuće katode na - i linije koja povezuje anode tih segmenata na +. Ideja je da u jednom trenutku sija samo jedan segment, kako bi ukupna potrošnja struje bila uvek 10-20 mA. Celu stvar bi radio mikrokontroler (kao usputni posao). Kojom frekvencijom treba ovo raditi? Pretpostavljam, najmanje 50 Hz da se ne bi primetilo treperenje? Da li je bitno kojim redosledom se pale segmenti? Da li cela stvar ovako prosta ili to ne može baš tako kao što sam ja zamislio? :)
electron.2160 pperica, -> #2159, zeljkoj
Sta te briga za frekvenciju? Od 50Hz do 150KHz sve radi posao. A ako neces da se previse zajebavas, imas 74c926 (provericu jos jednom) kome od spoljnih elemenata treba samo napajanje :). Ganja 4 cifre u multipleksu. Led. A ima i drugih kola. Ideja je dobra, stara i proverena u praksi. pperica
electron.2161 sale.car, -> #2155, zeljkoj
f> Najprostija šema je običan invertor sa povratnom spregom. Videh f> negde na internetu nekoliko konkretnih šema. Pokušaću ponovo da f> pronadjem taj sajt. Za kristal nema šta da brineš - taj od 32768 f> Hz je najjeftiniji, košta manje od 10 din (Radio-klub, ITC, itd.). Kula :) Hvala...
electron.2162 sale.car, -> #2154, pperica
f> A mozes i da stavis delitelj :50 ili :100 , pa da delis f> frekvenciju mreze. Paaaa, to je malo besmisleno :)) A o preciznosti da ne govorim :)
electron.2163 sale.car, -> #2158, zeljkoj
f> Slike nažalost nisam pokupio (ima ih dosta), ali mogu da pokušam i f> to. Veliko hvala za sajt... ako ulnes i slike, imas piwo :)
electron.2164 sale.car, -> #2159, zeljkoj
f> radio mikrokontroler (kao usputni posao). Kojom frekvencijom treba f> ovo raditi? Pretpostavljam, najmanje 50 Hz da se ne bi primetilo f> treperenje? Nisam bas strucan... ali se dobro secam da animacije na 25 frejma u sekundi daju utisak kontinualnosti... dakle, minimalna freq. je 25 Hz ... Dakle, sto veca freq. moze samo prijatnije da bude po ochi :)
electron.2165 zeljkoj, -> #2160, pperica
> Sta te briga za frekvenciju? Od 50Hz do 150KHz sve radi posao. Ok. :) Javiću šta sam uradio. > A ako neces da se previse zajebavas, imas 74c926 (provericu jos To kolo ima i brojač za 4 cifre, znači zgodno je ako praviš frekvencmetar, što meni sada ne treba. Prilično je skupo, cena je oko 15 dolara, a kod nas ga nigde ni nema. Napraviću sve sam. :)
electron.2166 sale.car,
Povodom price o dobijanju freq. od 1 Hz pomocu kristala + delitelj... U katalogu Radio Kluba NT. sam naleteo na kristal 'za satove' sa freq. od 32.768 Khz, uz koji mi treba 16-bitni brojac da bi izdelio freq. Problem je, izgleda, u tome sto u radio klubu nema 16-bitnih brojaca (pitanje je da li ih ima uopste?), a meni je jako ruzno da kacim dva-tri integralca na red da bi izdelio onoliku freq. Ima li neko resenje ? Problem no. 2 ... Da li imate neke kataloge serije 4xxxx i 74xxxx sa sve pinout-om, pod uslovom da je na engleskom jer madzarski ne umem, daj nauci me leba ti, nisam mog'o da pomislim da ce mi tol'ko trebati ;) (c) Dj.B. Hvala unaprijed :)
electron.2168 arsic,
http://www.cs.uiowa.edu/~jones/step/index.html ceo dokument. steperi.zip
electron.2169 pperica, -> #2166, sale.car
Imam kataloge, a i integralce. Javi se pa cemo se dogovoriti. Pera, 135-420 lokal 133
electron.2170 dragisic, -> #2166, sale.car
Pozdrav! Da pokusam i ja da malo pomognem u resavanju PROBLEMA oko generisanja signala frekvencije 1Hz. Mislim da je oscilator sa 32.768KHz kristalom i CMOS invertorom jako dobro za "low cost" resenja. Dobre strane su sto radi od prve i pri manjim naponima, malo trosi (pogodan za baterijsko napajanje) i pruza dosta dobru stabilnost za "sobne" uslove rada. Ovo za sobne uslove rada znaci da su ovi kristali kvarca pravljeni da rade dobro negde oko 25 stepeni celzijusa. Ispod i iznad ove teperature njihova frekvencija opada sa kvadratom promene temperature (kvadratna karateristika) za oko -0.04ppm tipicno po stepenu celzijusa na kvadrat. Sta to znaci? To znaci da ako se ovakav oscilator nadje na 0 stepeni ili na 50 stepeni njegova frekvencija ce se promeniti za oko 25ppm-a. U praksi sat sa ovakvom referencom ce gresiti za 1 sekund na oko 11 sati. Pitacete se kako onda rucni sat radi mnogo tacnije sa istim takvim kristalom. To je zato sto je na ruci koja njegovu unutrasnjost odrzava na dosta stabilnoj temperaturi. Znaci ako je ova stabilnost od -25ppm u opsegu 0-50 stepeni OK resenje zadovoljava. Ako je potrebna veca stabilnost resenje je u oscilatorima sa AT kristalima sa temperaturnom kompenzacijom (TCXO, OCXO...). Za takvo resenje se obrati Institutu Mihajlo Pupin koji pravi te oscilatore i objasni im svoj problem. Moram te upozoriti da za cenu jednog takvog oscilatora mozes da kupis solidan novi hard disk,...nek ovo bude tek kao referenca. Ako ipak 32.768KHz "igra" kao resenje, oscilator treba napraviti sa NPO kondenzatorima i sa trimerom za "navlacenje" frekvencije tako da ukupno opterecenje kvarca bude oko 12pF. Takodje na red sa izlazom invertora treba dodati otpornik za ogranicenje nivoa pobude kvarca da bi se ogranicio tzv DRIVE LEVEL koji je za ove kristale oko 1uW. Ako se pretera sa pobudom to izaziva zagrevanje kristala i naravno temperaturnu nestabilnost. Signal iz oscilatora treba pre dovodjenja na delitelj propustiti kroz jos jedan (a moze i dva invertora). Delitelj koji sledi je 15 bitni binarni brojac koji signal deli sa 32768 ili 2^15 i na izlazu imamo 1Hz. Voila! E sad sa cime ga napraviti. Negde sam video specijalizovana kola koja sve rade, ali je bolje napraviti ga sa "obicnim" CD4xxx CMOS kolima. Od dva CMOS kola se ne moze pobeci (mozda i moze, ali ja to ne znam). Dakle postoji vise opcija: 1. CD4060 kao oscilator i delitelj sa 16384 i bilo koji delitelj koji deli sa dva (CD4040 delitelj sa 4096) ili 2. CD4049 (CD 4069) i dva CD4040 ili 3. ............ Uz poruku je okacena sema opcije 1 crtana u TANGO SCH formatu. Ako je ovo nesto pomoglo bice mi drago. Goran P.S. HEMIJA SMRDI, BIOLOGIJA JE ZELENA, ELEKTRONIKA NE RADI... 1hz.s01
electron.2171 sale.car, -> #2169, pperica
f> Imam kataloge, a i integralce. Hvala...
electron.2172 sale.car, -> #2170, dragisic
f> Ako je ovo nesto pomoglo bice mi drago. Hvala ti puno na pomoci...
electron.2173 sale.car,
Ima li neko ideju kako da konvertujem Tango Sch format u neki graficki, a moze i spice .cir format. O EWB da ne govorim :)
electron.2174 zeljkoj,
Nabavio sam jedan stari NEC flopi od 360 kB. U njemu se nalazi step motor Shinano Kenshi STH-39G102, 3.6 deg/step, 12 V, 150 oma. Problem je u tome što ima samo 4 žice. Da li to znači da je bipolarni? Motor na koji se odnosi gradnja opisana u onom tekstu sa Interneta je ekvivalentan sa STH-42G100. Medjutim, reč je o unipolarnom motoru (5 žica), tako da je šema neupotrebljiva za ovaj koji ja posedujem. ;(
electron.2175 sale.car, -> #2174, zeljkoj
f> Motor na koji se odnosi gradnja opisana u onom tekstu sa Interneta f> je ekvivalentan sa STH-42G100. Medjutim, reč je o unipolarnom f> motoru (5 žica), tako da je šema neupotrebljiva za ovaj koji ja f> posedujem. ;( Detaljno prouci semu za unipolarne motore i primenices je na svaki model stepera na koji naletis...
electron.2176 rmilos,
Otvorio sam novu grupu Elektronika pretezno predvidjena za razmenu aplikacionih sema u vezi audio amplifiera, light show,mini predajnika i sl. Ako ima zainteresovanih, neka mi se jave na mail..pozdrav!Milos..
electron.2178 rmilos,
Ima li neko semu nekog snaznijeg audio pojacala ( 70-100w )na zvucnik od 8 oma... samo treba mi proverena :) , jer mislim da pravim...tako da moze i izgled stampane plocice :).. unapred hvala,pozdrav!Milos..
electron.2179 sale.car, -> #2176, rmilos
f> Otvorio sam novu grupu Elektronika pretezno predvidjena za f> razmenu aplikacionih sema u vezi audio amplifiera, light f> show,mini predajnika i sl. Cemu otvaranje grupe, kada postoji ova tema ?!
electron.2180 vstan, -> #2176, rmilos
> Otvorio sam novu grupu Elektronika pretezno predvidjena za > razmenu aplikacionih sema u vezi audio amplifiera, light > show,mini predajnika i sl. > > Ako ima zainteresovanih, neka mi se jave na > mail..pozdrav!Milos.. A da mi to pratimo OVDE, bez učlanjivanja ?
electron.2181 sljubisic,
Zna li neko mogu li se one sijalice koje se koriste za ulicnu rasvetu (125W) i zahtevaju neke svoje posebne "prigusnice", nekako naterati da svetle uz prigusnice za neonke? Naravno, problem je u tome sto imam nekoliko takvih sijalica, i dosta prigusnica za neonke pa nebi kupovao druge ako vec ne moram.
electron.2182 dragisic, -> #2181, sljubisic
Mislim da ce prigusnice za neonke tesko posluziti toj svrsi. Zivine lampe imaju vecu snagu (mislim da je najslabija 125W) od neonki i shodno tome traze vecu struju, znaci manju induktivnost prigusnice uz vece jezgro. Mozda bi vredelo pokusati vezivati prigusnice za neonke u paralelu da bi se povecala struja i snaga. Ne mozes nista da spalis, slobodno pocni od jedne pa dodaj jos jednu i td...... Ja sam prigusnicu za 125W zivinu lampu namotao sam na EI jezgru transformatora. Proracun se zasnivao na podacima o sijalici koje sam procitao u jednoj domacoj knjizi OSVETLJNJE gde pise struja gorenja i napon lampe i karakteristike prigusnice. Tu knjigu nemam trenutno, a kako je bilo davno ne secam se podataka. Pozdrav! Goran
electron.2183 dbambi, -> #2182, dragisic
=> Mislim da ce prigusnice za neonke tesko posluziti toj svrsi. => Zivine lampe imaju vecu snagu (mislim da je najslabija 125W) od Osim toga, treba izbegavati upotrebu živinih lampi u bilo kojoj vrsti " bliskog " osvetljenja, zbog dokazanih štetnih dejstava. Bambi
electron.2184 sale.car,
Pozdrav... Pazario sam 4027 dvostruki JK FlipFlop, povezao Set i Reset pinove na masu, J i K na napajanje (cca 9v), uradio debouncing na tasteru, to sve vezao na clock... Medjutim, ne radi... Kad je taster pritisnut Q=0, Q'=1 ... kada je otpusten Q=1, Q'=0 ... nekad je obrnuto... Sta da radim ?!?!
electron.2185 pperica, -> #2184, sale.car
Zaboravio si pull-up otpornik???!
electron.2186 sale.car, -> #2185, pperica
SA> Zaboravio si pull-up otpornik???! Probao sam i to... Jock...
electron.2187 sljubisic,
Zna li iko ista o integrisanom kolu TEA1100 ? Prodaje ga ITC, i to je navodno neki "smart battery charger controller", ali nigde nisam uspeo da nadjem nista vise od toga. Nikakve druge podatke tipa rasporeda nozica, tipicnih sema povezivanja... nista. Ako neko ima iskustva sa ovim kolom ili nekim slicnim koje se ovde moze nabaviti a ima slicnu funkciju - molio bih ga koju rec o tome napise i ovde. Unapred hvala!
electron.2188 zdravkod,
Interesuje me neki program za crtanje stampanih plocica. Dakle, ja njemu dam semu, a on meni stampanu plocicu. Nesto kao sto je Orcad, ali mnogo, mnogo jednostavnije. Nesto za neke najednostavnije jednoslojne stampane plocice. Pozeljno za Win95, ali moze i za DOS. Bitno je samo da bude jednostavno za rad (user friendly). Ako neko zna neki program koji bi zadovoljio ove minimalne uslove molio bi da mi preporuci. Zdravko
electron.2189 zdravkod,
Da li neko zna koji su ekvivalenti za tranzistore AC541 i AC550? Zdravko
electron.2191 brankog, -> #2189, zdravkod
ekvavilent za AC550 je AC188K
electron.2192 bellamy,
Prodajem ispravan OSCILOSKOP 5 MHz ruske proizvodnje. Cena 120 DM Tel. 489-2035 Andrija
electron.2193 zeljkoj,
Ima li neko ideju kako da posrebrim komad bakarne žice (možda neka reakcija sa AgNO3)? Pišem u ovu temu, jer mi žica treba za motanje zavojnice, a pri visokim frekvencijama je poželjno da površina bude posrebrena (zbog skin efekta).
electron.2194 stameni, -> #2193, zeljkoj
>> Ima li neko ideju kako da posrebrim komad bakarne žice (možda neka >> reakcija sa AgNO3)? >> >> Pišem u ovu temu, jer mi žica treba za motanje zavojnice, a pri >> visokim frekvencijama je poželjno da površina bude posrebrena (zbog >> skin efekta). Davno je to bilo, i mislim da je odgovor samo teorijskog karaktera, ali možda možeš i da probaš ;) Jeste, elektrolizom vodenog rastvora srebro-nitrata bi trebalo da možeš da posrebriš bakarnu žicu. Naime, u vodi se srebro-nitrat disosuje na jone: + - AgNO3(aq) <-> Ag + NO3 Pozitivno naelektrisani joni srebra bivaju privučeni na katodu, koja je u ovom slučaju tvoja bakarna žica, tamo primaju po elektron, i talože se, odnosno posrebravaju žicu: + - (K) Ag + e = Ag Proces na anodi na prvi pogled ne bi trebalo da bude interesantan, ali: - - (A) NO3 - e = NO3(g) Pitanje je šta biva sa gasovitim NO3. Trebalo bi da je to nestabilno jedinjenje, koje se odmah posle formiranja raspada na otrovan azot-dioksid, NO2, koji je dobro rastvoran u vodi, i gasoviti kiseonik: 2NO3 <-> 2NO2 + O2 tako da je jedini gas na anodi -- kiaseonik, jer se NO2 rastvara u vodi (možda malo zakiseljavajući (?) istu). U praksi, napon između elektroda mogao bi da bude 4.5-6V. Nemam pojma koja koncentracija srebro-nitrata je dovoljna, ali ako već odlučiš da smanjiš istu, obavezno koristi destilovanu vodu, da bi imao pravilan proces na katodi. Onaj otrovni NO2 bi, koliko ja znam, trebalo da se rastvori u vodi odmah po formiranju, tako da ne bi trebalo da imaš problema, ali ako si u prilici, radi eksperiment napolju ili bar pored otvorenog prozora, za svaki slučaj. U principu, količina stvorenog NO2 je u kućnim uslovima mala, ali ipak vodi računa. Možda ne bi bilo loše da već saviješ žicu onako kako bi u izgledala u zavojnici, da ne bi posle savijanjem oštetio tanak sloj srebra koji se nataloži, što će ti, možda, otežati lakiranje žice. Da li je potrebno da napominjem da žica pre svega ovoga nije smela da bude izolovana? Ako se odlučiš na ovaj korak, obavezno javi kako je stvar prošla :)
electron.2195 sljubisic, -> #2193, zeljkoj
>Ima li neko ideju kako da posrebrim komad bakarne zice (mozda neka >reakcija sa AgNO3)? >Pisem u ovu temu, jer mi zica treba za motanje zavojnice, a pri >visokim frekvencijama je pozeljno da povrsina bude posrebrena (zbog >skin efekta). Ovakva zica je svojevremeno, cini mi se, mogla da se kupi u Radio Klubu u Timockoj ulici (tel. 402-096). Za vrlo amatersko posrebljivanje moze da ti posluzi ona hemikalija za raz- vijanje fotografija (ili bese fiksiranje?) koju fotografi nakon upotrebe obicno bacaju. Treba dobro oprati bakarnu zicu, da bude "savrseno" cista, i onda je uroniti u tu hemikaliju, da odstoji izvesno vreme (par sati, ili mozda i dan-dva, u zavisnosti od koncetracije srebra u njoj). Nadam se da ce ti ovo biti od neke koristi.
electron.2196 zeljkoj, -> #2194, stameni
> Pozitivno naelektrisani joni srebra bivaju privučeni na katodu, > koja je u ovom slučaju tvoja bakarna žica, tamo primaju po elektron, Ok, a šta da upotrebim kao anodu? Možda grafit? > Možda ne bi bilo loše da već saviješ žicu onako kako bi u izgledala > u zavojnici, da ne bi posle savijanjem oštetio tanak sloj srebra > koji se nataloži, što će ti, možda, otežati lakiranje žice. Nisam mislio da posle lakiram žicu, zar ima potrebe? > Ako se odlučiš na ovaj korak, obavezno javi kako je stvar prošla Hoću, ali prvo treba da nabavim srebro-nitrat. :)
electron.2197 zeljkoj, -> #2195, sljubisic
> Ovakva zica je svojevremeno, cini mi se, mogla da se kupi u Radio U važećem katalogu je nema, kao ni drugih žica za motanje zavojnica (recimo gde nabaviti pletenicu 10 x 0.05). > Za vrlo amatersko posrebljivanje moze da ti posluzi ona hemikalija Nije ni to loše, ako funkcioniše. Znaš li koja je tačno hemikalija u pitanju?
electron.2198 stameni, -> #2196, zeljkoj
>> Ok, a šta da upotrebim kao anodu? Možda grafit? Grafit je verovatno najbolji materijal za anodu. Nalazi se, ili se bar nekada nalazio, u Leklanšeovim elementima iz baterije od 4.5V. Ako imaš neku praznu, rastavi je na proste faktore ;) -- grafit bi trebalo da je neoštećen. Pitanje je, zapravo, da li anoda stupa u hemijsku reakciju sa NO3 koji se na njoj oslobodi. Ne bi trebalo sa NO3, ali bi mogla da zarđa od oslobođenog kiseonika. Takođe, mogla bi da stupi u reakciju sa rastvorom, koji lagano postaje kiseo. Kod grafitne anode tih problema uopšte nema. Vodi računa da slikarski grafit, navodno "originalni lipov", koga je pravila hrvatska TOZ, uopšte nije grafit: ponaša se kao izuzetan izolator, ima besknonačnu otpornost i samim tim neupotrebljiv je kao materijal za anodu. Kakvi se sada ugljeni valjaju, nemam pojma. >> Nisam mislio da posle lakiram žicu, zar ima potrebe? Ima potrebe iz dva razloga. Prvo, da srebro ne bi oksidovalo. Drugo, valjda ima potrebe lakirati žicu od koje praviš zavojnicu? :) >> Hoću, ali prvo treba da nabavim srebro-nitrat. :) Kad sam naknadno razmislio o ovom problemu, nekako se setih da tu, zapravo, nije ni potrebna neka velika koncentracija srebro-nitrata. Za elektrolizu vodenog rastvora sumporne kiseline je sasvim O. K. 10% kiseline, ako se ne varam, a moguće je i ispod te količine. Valjda je tu negde i za rastvor srebro-nitrata. E, da. Nemam pojma gde se može nabaviti srebro-nitrat :) :(
electron.2199 zeljkoj, -> #2198, stameni
> Ima potrebe iz dva razloga. Prvo, da srebro ne bi oksidovalo. Drugo, > valjda ima potrebe lakirati žicu od koje praviš zavojnicu? :) Nema potrebe da se lakira, jer se ne mota zavojak do zavojka (u pitanju je žica oko 1 mm debljine, a može i više). Na nižim frekvencijama, gde se zavojci gusto pakuju i motaju tankom žicom, površinski efekat je mnogo manje izražen, pa i nema smisla posrebrivati žicu. Čak mislim da lak može da smeta na visokim frekvencijama. Kako i zašto ne znam, verovatno zbog nekih dielektričnih gubitaka, sve u svemu, na nekim šemama sam video da piše da žica treba da bude bakarna bez laka! Kad je reč o posrebrenim žicama, izolaciju niko i ne pominje. ;) Što se oksidacije tiče, to mi stvarno nije jasno - činjenica je da bakar čak i lakše oksidiše nego srebro, pa ipak sam video u uredjajima zavojnice (ne samo od žice, nego i od bakarnih traka) i koaksijalne rezonatore od neizolovanog bakra. Naravno, na njima se uhvatio sloj oksida, pa ipak uredjajima ništa nije falilo. :) Verovatno se oksid ponaša kao dobar izolator. Na vrlo visokim frekvencijama (npr. za satelitske prijemnike), uglavnom se koriste koaksijalni rezonatori, potpuno posrebreni. Tu takodje nisam čuo da neko te limene kutije premazuje posle nekim lakom. Iz svega ovoga možemo zaključiti da sloj oksida, kad se formira, ne smeta mnogo. :)) > E, da. Nemam pojma gde se može nabaviti srebro-nitrat :) :( Ima ga u Jugolaboratoriji, samo treba da proverim cenu (koja je dosta visoka).
electron.2200 ventura, -> #2199, zeljkoj
> > Ima potrebe iz dva razloga. Prvo, da srebro ne bi oksidovalo. Drug > > valjda ima potrebe lakirati zicu od koje pravis zavojnicu? :) Ako se ne varam srebro je plemenit metal. A plemeniti metali ne oksiduju.
electron.2201 zeljkoj, -> #2200, ventura
> Ako se ne varam srebro je plemenit metal. A plemeniti metali ne oksiduju. Pa pogledaj srebrno posudje - mora da se čisti jednom godišnje. Daleko od toga da su plemeniti metali hemijski inertni.
electron.2202 vdjole, -> #2195, sljubisic
> Za vrlo amatersko posrebljivanje moze da ti posluzi ona hemikalija za raz- > vijanje fotografija (ili bese fiksiranje?) koju fotografi nakon upotrebe > obicno bacaju. Treba dobro oprati bakarnu zicu, da bude "savrseno" cista, > i onda je uroniti u tu hemikaliju, da odstoji izvesno vreme (par sati, ili > mozda i dan-dva, u zavisnosti od koncetracije srebra u njoj). > Nadam se da ce ti ovo biti od neke koristi. Rec je o iskoriscenom fiksiru koji moze sadrzati prilicnu kolicinu srebra u rastvoru- mozda cak i koji gram u litru. Bakarni predmet koji se uroni u ovakav fiksir biva posrebren. Mislim da sam negde procitao da se istim postupkom mogu malo ulepsati i stampane ploce (amaterski radjene). Btw prevlaka koja se stvori biva prilicno tamna, skoro crna. Moze malo da se ispolira pa onda dobije srebrnu boju. Cu.