ORKA.4

21 Feb 1994 - 14 Nov 1999

Topics

  1. literatura (104)
  2. help (54)
  3. trendovi (24)
  4. zakoni (69)
  5. dogadjaji (53)
  6. electron (2202)
  7. p.jezici (12)
  8. dzepni (96)
  9. hp48sx (123)
  10. mac (3838)
  11. najbolji (1052)
  12. klub.p (183)
  13. yu.kod (265)
  14. razno (331)

Messages - electron

electron.2035 n.ceh, -> #2033, pvlada
> Ako bi mi neko poslao šemu nekog stroba bio bi mu zahvalan, ja Ide. strob.txt
electron.2036 sqweaky,
Imam dva telefona i jedan problem. ;) Kada zovem sa jednog telefona drugi kvrcka. To je posebno iritirajuće noću, jer moram zvono drugog telefona da stavljam na mušicu da ne bih probudio sve ukućane. Š'a da radim?
electron.2037 vlajel, -> #2029, calex
> Možda ovo više i nije bitno ali raspored je malo drugačiji (što > opet nije previše bitno). ;)) Ma vrlo je bitno:) kad sam povezao žice prema tvojoj šemi,više nisam imao brum. > 2 > o > 4 o o 5 > 1 o o 3 > Pinovi 1 i 4 su za reprodukciju (1 je levi a 4 desni) a 3 i 5 za > snimanje (3 je levi a 5 desni). Masa se zna. ;)
electron.2038 kostja, -> #2031, calex
=> Nije, originalni kabl (DIN<->DIN) je četvorožilni sa jednim => oklopom, jedino ako se na drugom kraju razilazi u chinch ili neke => slične odvojene, može da ima svaka žica svoj oklop. Ipak, i tamo => se često tek kod činčeva razilaze i tu dobijaju shield. Ma, oklop je zajednički, ali ide kao omot oko svakog voda. => Nema potrebe da svaka ima svoj oklop, kad su već u utikaču bez, => nema svrhe oklapati ih u kablu. Druga priča za činčeve gde takoreći => od štampane ploče svaki signal bude posebno zaštićen. Zato je na jeftinijim pojačalima masa za levi i desni zvučnik zajednička.
electron.2039 sqweaky, -> #2035, n.ceh
>> Ako bi mi neko poslao šemu nekog stroba bio bi mu zahvalan, ja > ** Uz poruku 'STROB.TXT' (1215 bytes) Sale.car mi je rekao da je ta šema loša, tj. da nedostaje neki deo.
electron.2040 sqweaky, -> #2033, pvlada
> Ako bi mi neko poslao šemu nekog stroba bio bi mu zahvalan, ja > imam jednu ali bez vrednosti otpora na jednom otporiku ;) Pokusaj sa ovom šemom. strob.gif
electron.2041 n.ceh, -> #2039, sqweaky
> >> Ako bi mi neko poslao šemu nekog stroba bio bi mu zahvalan, ja > > ** Uz poruku 'STROB.TXT' (1215 bytes) > Sale.car mi je rekao da je ta šema loša, tj. da nedostaje neki > deo. *ebem li ga. Našao sam je na disku, nisam gradio.
electron.2042 nobody,
kad se vec traze sheme... Da li neko poseduje shemu mixete, ali malo boljeg kvaliteta, npr cross-fader, i slicne zezancije... thanx.. operator/Linear dRAFT
electron.2043 zeljkoj,
Imam svetlo na biciklu koje troši 4 baterije od 1,5 V (AA). U uputstvu piše da sa alkalnim baterijama može neprekidno da radi 3 sata, a sa NiCd akumulatorima sat i po. Nije valjda da oni imaju duplo manji kapacitet? Ja za sada koristim alkalne baterije, što je dosta skupo. Akumulatori bi se sigurno isplatili, ali... ostaje kao problem kratko vreme rada, nedovoljno za duže vožnje. Razmišljao sam o tome da umesto onih malih, koristim akumulatore od 1,5 V srednje ili najveće veličine, smeštene u posebnom kućištu. Koliki je njihov kapacitet u odnosu na one najmanje? Najbolje rešenje bi bilo da se akumulatori pune pomoću diname na samom biciklu. Da li je osim ispravljača/stabilizatora potrebno još nešto za punjenje NiCd akumulatora (konstantna struja?). Kako da odredim kada je akumulator ispražnjen toliko da mora da se puni, a kako kada treba da prestanem sa punjenjem? Verovatno na osnovu napona na akumulatoru? Postoje li neka specijalizovana kola za to, ili bih morao sam da pravim? Da li NiCd akumulatorima pri punjenju smetaju udarci/potresi?
electron.2044 pvlada,
Hvala svima za sheme ;) Pozdrav Vlada
electron.2045 kenza, -> #2043, zeljkoj
>> Najbolje resenje bi bilo da se akumulatori pune pomocu diname na samom Zar se svetlo na baterije ne koristi da bi se izbegla upotreba dinama ?
electron.2046 vdjole, -> #2043, zeljkoj
> za punjenje NiCd akumulatora (konstantna struja?). Kako da odredim kada > je akumulator ispražnjen toliko da mora da se puni, a kako kada treba da > prestanem sa punjenjem? Da, treba izvor konstantne struje. Kolika je struja piše na NiCd akumulatoru, zavisi od veličine i proizvođača. NiCd treba, koliko znam, puniti kada napon padne ispod neke određene vrednosti (ne znam tačno koliko). Mislim da nije tako očigledno dokle treba puniti (male su promene napona), možda je najbolje puniti propisao vreme (takođe piše na bateriji). Zapravo, negde sam pročitao da za izvlačenje maksimalne performanse treba pratiti temperaturu baterije i puniti dok ne počne da se upadljivo zagreva. Za NiCd akumulatore je najbolje da se počne sa punjenjem kada su prazne, tj. punjenje polupune baterije znatno skraćuje vek iste.
electron.2047 zeljkoj, -> #2045, kenza
> Zar se svetlo na baterije ne koristi da bi se izbegla upotreba > dinama ? Ne, koristi se da bi imao svetlo i kad stojiš. :)
electron.2048 zeljkoj, -> #2046, vdjole
> Da, treba izvor konstantne struje. Kolika je struja piše na > NiCd akumulatoru, zavisi od veličine i proizvođača. Uh... nezgodno za pravljenje. :( Olovnim akumulatorima je dovoljan konstantan napon. > performanse treba pratiti temperaturu baterije i puniti dok ne > počne da se upadljivo zagreva. Tek je to teško napraviti. :) > Za NiCd akumulatore je najbolje da se počne sa punjenjem kada > su prazne, tj. punjenje polupune baterije znatno skraćuje vek > iste. Ali se ne smeju prazniti baš 'do kraja'.
electron.2049 n.ceh, -> #2047, zeljkoj
> > Zar se svetlo na baterije ne koristi da bi se izbegla upotreba > > dinama ? > Ne, koristi se da bi imao svetlo i kad stojiš. :) I da ne bi oscilovala jačina istog.
electron.2050 pvlada, -> #2040, sqweaky
> Pokusaj sa ovom šemom. Pokušao sam i puši se onaj prvi otpornik od 1K/2W, a i nije mi baš najjasnije kako da prikačim onaj Impulsni Trafo (pošto ima 3 nožice, a na shemi 4) i preko čega se prazni, šta određuje brzinu punjena i pražnjena, ako nema dijak ili trijak ? Inače čini mi se da negde fali tačka za neku vezu, da li je to proverena shema ? Pozdrav
electron.2051 pzeljko,
Da li neko ima katalog-bazu Motorolinih poluprovodnika.Ako ima zamolio bih ga da okaci fajl.Konkretno me intersuju tranzistori RF Powers Zeljko
electron.2052 pzeljko,
Da li neko poseduje bilo kakve podatke za sledece tranzistore M9583,M9860,M9657,M1107,M1106,M1110 i M9639. Unapred zahvaljujem Zeljko
electron.2053 vicic,
Da li neko moze da mi pomogne oko nabavke uputstva za PCAD 8.5 mada moze i za neku raniju verziju? Hvala!
electron.2054 kovacevicd,
Da li neko zna sta je komponenta sa oznakom KT837B u TO-220 kucistu, kupio sam ga juce na buvljaku. Mislio sam da je tiristor ali se tako ne ponasa, izvrsio sam neka merenja (K) (A) (G) <- tako je kod tiristora ! 1 2 3 - + (G) (ako spojim 1 i 3 kroz ampermetar protice struja oko 20ma ali zato i pocinje da protice struja kroz 1 i 2 koristio sam i jednu sijalicu od (5W-12) koja je spojena na +12volti i nozicu broj 2, struja potrosnje oko 400ma ako sklonim vezu 1 i 3 sijalica se gasi, kod tiristora ostaje da radi!). Dok je aktivan, napon izmedju 2 i 3 nozice je 0.75V. Ako sada na kolo zamenim polaritet 1 2 3 + - (G) (spajanjem 2 i 3 aktivira se sijalica ali je sada struja reda 2ma ako prekinem 2 i 3 sijalica se gasi!) Merenjem kola izmedju 1-3 i 2-3 postoji napon polarizacije oko 0.54v, digitalni instrument minus je na 3 nozici. I da li ima neko katalog ruskih komponenti u el.formi ili je video negde na internetu nesto slicno.
electron.2055 dalex,
Da ponovim molbu i ovde: Da li neko zna gde može da se kupi adapter RS232, za prebacivanje sa 25 pinskog na 9 pinski port. Pošto je moguće da sam omašio neki od naziva, ovo mi je potrebno iz sledećih razloga: drugar ima TV kartu, a za senzor daljinskog upravljača ulaz je isti kao za miša, pa hoće da od 25 pinskog porta napravi 9 pinski, kao za miša. poz!
electron.2056 popovics, -> #2055, dalex
> Da li neko zna gde može da se kupi adapter RS232, > za prebacivanje sa 25 pinskog na 9 pinski port. Pa, to možeš u svakoj bilje opremljenoj radnji sa elektrotehničkim materijalom, a i u 99,9% računarskih firmi. P O P
electron.2057 dalex, -> #2056, popovics
> Pa, to možeš u svakoj bilje opremljenoj radnji sa elektrotehničkim > materijalom, a i u 99,9% računarskih firmi. Ex, baš ispade štos... Taj drugar što me zamolio da okačim pitao je pre toga neke ljude, i oni su mu rekli baš ovo što si ti meni odgovorio. Kad je on pitao da mu kažu neku od njih - zbun... Nema veze, mislim da se snašao... poz!
electron.2058 niko.,
dakle, pre prilicno vremena postavio sam pitanje u ovoj konfi koji program da koristim da bi od seme uredjaja dobio sastavnu semu doticnog. Neko je preporuchio Tango... Nabavio sam doticni, i u arhivama dobio sledece Tango PCB + v.2.22 & Tango Schematic v.1.5 & jedan problem. Onaj prvi nece da radi, kaze Secure ERROR (hardlock?), dok II sljaka kako treba chak sam se i lepo snashao. E sad, kako da ja od unete sheme dobijem sastavnu? Thanx! Vlada lepiaf@galeb.etf.bg.ac.yu
electron.2059 crncic, -> #2054, kovacevicd
>> Da li neko zna sta je komponenta sa oznakom >> KT837B u TO-220 kucistu, kupio sam ga juce na buvljaku. >> Mislio sam da je tiristor ali se tako ne ponasa, Triak ili diak ?
electron.2060 zlaya, -> #2058, niko.
- koji program da koristim da bi od seme uredjaja dobio sastavnu - semu doticnog. Neko je preporuchio Tango... To isti paket i radi, i to od samo svojih šema... - Onaj prvi nece da radi, kaze Secure ERROR (hardlock?), dok II - sljaka kako treba chak sam se i lepo snashao. E sad, kako da ja - od unete sheme dobijem sastavnu? Tango koji ja imam nema nikakav hard lock niti zaštitu, tako da imaš najverovatnije oštećenu verziju - nađi opet kod nekoga isti taj program. Isti program nisam nešto koristio, ali u principu bi trebao sa Tango Schematic-om da napraviš šemu uređaja, i posle da mu daš Autorouting ili tako nešto. Verzija koju ja imam ima 7, i ponavljam 7 disketa koje su u različitim formatima (720/1,44). Možda ti fali neka komponenta programa...
electron.2061 migoran,
Potrebna mi je sema pojacala preko 60 W (moze i vise) ali da se pojacalo napaja sa 12 V. Pa ako neko ima neka mi ostavi poruku ili se javi na 562691 (goran) da se dogovorimo. Unapred hvala.
electron.2062 sljubisic,
Zna li neko gde se u Beogradu moze kupiti kalafonijum, ali onaj "tehno- loski", na merenje i samim tim jeftiniji od onoga "specijalnog" za gudala muzickih instrumenata, koji se moze naci po prodavnicama muzicke opreme. Unapred zahvalan na svakoj informaciji.
electron.2063 steve.wai,
Zna li neko gdje moze da se nabavi sema ili kit komplet za Audio mixer 4 kanala stereo sa VU metrima i PFL-om? pozdeav... Pozdrav ...
electron.2064 panco,
Izgubio sam mobilni,SIm karticu odjavio,da li mogu uz pomoc IMEI broja mobilnog pronaci na kom drugom broju radi aparat ?
electron.2065 sljubisic, -> #2064, panco
>Izgubio sam mobilni,SIm karticu odjavio,da li mogu uz pomoc IMEI broja >mobilnog pronaci >na kom drugom broju radi aparat ? Naravno, ali pitanje je da li ce neko iz Mobtela hteti da ti izadje u susret po tom pitanju. Oni bi morali da reaguju da ti je taj telefon ukraden (prijavio si kradju MUP-u) i da imas uredan racun gde si ga kupio sa sve IMEI-em na njemu. Medjutim, desava se da i nekoliko aparata u mrezi ima isti IMEI, jer ovda- snji "distributeri" kupuju strane blokirane telefone, pa ih onda osposobe za rad u nasoj mrezi na taj nacin sto im reprogramiraju serijski eprom sa podacima koje su iscitali iz nekog regularnog telefona. Logicno, svi ti re-programirani, moze se cak i reci "klonirani" telefoni imaju potpuno isti IMEI. Ovo je vrlo cest slucaj sa telefonima tipa Motorola d160/460, Ericsson 628 i Nokia 2110 koji su se prodavali ovde kod nas. Ako je taj telefon bio iz neke ovakve kombinacije (koja se moze provaliti po tome sto se IMEI koji se dobija kucanjem #*06# i onaj sa nalepnice na zadnjoj strani telefona ne slazu) - slabe su sanse da se bilo sta ucini.
electron.2066 sljubisic, -> #2065, sljubisic
> po tome sto se IMEI koji se dobija kucanjem #*06# i onaj sa nalepnice na ^^^^^ *#06# Lapsus tastaturikus O:)
electron.2067 arsic,
Kupujem neispravnu THS 11 lemilicu. mail me
electron.2068 floyd,
Pitanja prenosim onako kako su meni postavljena: 1. Relej 24V, 310oma, da li postoji vremensko ograničenje koliko dugo sme da bude uključen (zatvoren) da ne dođe do oštećenja? 2. Da li se negde mogu naći elektrolitski kondenzatori od 250mikroF za napon od najmanje 530V? Potrebno je pet komada.
electron.2069 zlaya, -> #2068, floyd
- Pitanja prenosim onako kako su meni postavljena: - 1. Relej 24V, 310oma, da li postoji vremensko ograničenje - koliko dugo sme da bude uključen (zatvoren) da ne dođe do - oštećenja? On ti troši reda 77mA, što znači da je disipacija nekih 1,86W. Ako već treba da bude jako dugo uključen, što ne razmišljaš u pravcu releja koji ima radni i mirni kontakt, tako da je zapravo dugo isključen. - 2. Da li se negde mogu naći elektrolitski - kondenzatori od 250mikroF za napon od najmanje 530V? Potrebno - je pet komada. Najveći radni napon koji sam našao u Birklinovom katalogu je 450V, i najpribližniji kapacitet je 220MF, s time da ih im i od 2200 / 3300 / 600MF za 450V radni napon. Pravi ih naravno Siemens i ovaj poslednji košta jao, jao jao...
electron.2070 zlaya, -> #2069, zlaya
- 2200 / 3300 / 600MF za 450V radni napon. Pravi ih naravno - Siemens i ovaj poslednji košta jao, jao jao... Ovaj zadnji je 6000 MF 450V / 520DEM po komadu...
electron.2071 pvlada,
Da li neko zna na kom principu radi merač vlage za drvo ? Ustvari on meri otpor, ali da li neko zna koje su vrednosti tih otpora, i kako zavisi u odnosu na razne tipove drveta ? (možda neko može da mi pošalje šemu?) Pozdrav Vlada
electron.2072 mcar,
Potreban analogni multiplekser MPC508 koga proizvodi Burr-Brown. MC
electron.2073 svitac,
Pozdrav! Moze li neko da mi posalje semu logickog kola NE sa opisom rada? Hvala!
electron.2074 sareni, -> #2073, svitac
> Moze li neko da mi posalje semu logickog kola NE sa opisom > rada? Koje logicko kolo? Ima ih vise. Koliko ja znam, NE kolo je samo invertor, dakle obican tranzistor. Stavis pobudu na bazu, a izlaz uzimas sa kolektora. Postoji fazni pomak od 'pi', i to i jeste invertor tj. logicko NE kolo. E sad, mozes da stavis bilo koju vrstu tranzistora (BTR, MOS, FET). Kako radi? Pa, invertuje ulaz. Sta te konkretno zanima? Igor
electron.2075 popovics,
Ovo sam već pitao u konferenciji PCHARD:matricni, ali nije dalo rezultate... :( Naime, u posedu sam ( da tako kažem ) matričnog štampača za legendarnu C-64. Štampač nije original Commodore, već ga je proizvela firma SEHOHA ( valjda se tako piše ). Na štampaču su DVA izlaza, potpuno indentična jedan drugom ( Commodore-ov ser. port, na koji se može lančano vezati i još nekoliko štampača/plotera/ disk drajvova ). Pitanje glasi: Da li se nekako može prebudžiti gorepomenuti štampač, da se prikači ( i da radi :) ) na PC-ju koristeći pritom paralelni/serijski port ( poželjno paralelni ) Šema priključka izgleda ovako: __________ / \ 1-Serial Srqin / 5 1 \ 2-GND / \ 3-Serial Atn In/Out | 6 | 4-Serial Clk In/Out \ 4 2 / 5-Serial Data In/Out \ 3 / 6-Reset \____________/ Ako neko zna rešenje problema, ili bi znao da napravi, nek napiše okvirnu cifru para, koje bi tražio za takvu operaciju...
electron.2076 floyd,
Može li neko da ovamo prebaci sa SezamPRO-a datoteke vezane za programator mikrokontrolera PIC16C84? Išle su uz neki od tekstova iz PC-a broj 26 (tako je bar meni rečeno). U zamenu nudim 'ladno pivo :) .
electron.2077 floyd,
Potreban raspored izvoda za integralna kola 74HC595 i 74HC597. Prilično je hitno...
electron.2078 pzeljko, -> #2077, floyd
Prijatelju raspakuj ovo malo cudo i sve ti je tu pa i raspored pinova Zeljko
electron.2079 pzeljko, -> #2077, floyd
Posto ovaj sistem pardon Sezam nedozvoljava veci up load od 12% prdlazem da se javis na email,pa da ti potrebne podatke dostavim modemom Pozdrav Zeljko
electron.2080 floyd, -> #2077, floyd
-> Potreban raspored izvoda za integralna kola 74HC595 i 74HC597. Ovo je nađeno. Potreban mi je merač napona, struje pražnjenja i struje punjenja akumulatora 12V u kome se koriste 3 op741, daju 0-3V izlaz, a napajaju se iz istog akumulatora. Maksimalna struja je 30A. Slavko
electron.2081 undertaker.,
Ukoliko neko ima bilo kakva uputstva za rad sa programima za projektovanje po mogucstvu na srpskom,ili zapisana iskustva,zamolio bih ga da mi poshalje kako bih rasvetlio neke misterije... programi: Tango,Protel,Orcad 6,00 7,00 (sch i pcb Layout) itd...
electron.2082 svitac,
Pozdrav! Imam radio Ei HSR 48 V i on poseduje prikljucak za gramofon i magnetofon. Da li je moguce upotrebiti jedan od ta dva prikljucka da se sa radiom poveze kompjuterski CD-ROM(dakle iz CD-a je na raspolaganju samo izlaz za slusalice) i ako je moguce,kako? Hvala!
electron.2083 pperica, -> #2082, svitac
K A B L O M !!! Naravno da je moguce. Za rastojanja do 2m zbog niske impedanse koju nudi CD na izlazu za slusalice kablovi cak ne moraju biti koaksijalni. A moze i bezicno, mini senderom za 20 DM (kod mene). Pozdrav, pperica
electron.2084 svitac, -> #2083, pperica
...K A B L O M !!!... Ok...shvatio sam...kablom...ali...da je to bio odgovor koji sam trazio sigurno ne bih ni postavljao pitanje. Dakle evo sada preciznije: Kako da napravim kabl koji mi je potreban tj. koje zice da upotrebim i kako da ih povezem? (Ako su potrebne neke dodatne informacije...mail me) Hvala!
electron.2085 popovics, -> #2084, svitac
▄- Ok...shvatio sam...kablom...ali...da je to bio odgovor koji ▄- sam trazio ▄- sigurno ne bih ni postavljao pitanje. ▄- Dakle evo sada preciznije: ▄- Kako da napravim kabl koji mi je potreban tj. koje zice da ▄- upotrebim i Ništa lakše i ništa prostije, u pitanju je zahvat tipa lemilica u ruke ( preporučljivo uzemljena, niskonaponska ). Prvo treba kupiti kabl ( proceni sam koliki, verovatno neki 4-8oma, nikad se nisam bavio merama ), zatim džekove ( ili činčeve ) koji se mogu "utaći" sa obe strane ( najverovatnije su stereo "banane" u pitanju ). Zatim spoji lepo to ( lemilicom ) i gurni tamo gde treba. Odatle je sve Plug&Play. Samo pazi da ne spališ ulazni uređaj tako što ćeš pustiti malo više nego što može da podnese iz izlaznog. Pozdrav, popovics
electron.2086 stameni,
Pitanje od druga: ----<cut>---- Imam problem pri samogradnji MIDI interfejsa za Sound Blaster. Od ranije imam kompletan opis za gradnju ovog interfejsa sa shemom za povezivanje. Sve bi bilo lepo da nisam uzeo da pogledam kako izgleda raspored (funkcija) pinova na 15-o pinskom GAME portu na SB. Prema shemi iz uputstva za samogradnju koriste se pinovi 4 (GND) ; 8 (+5V); i 12 i 15 koji su navodno informacioni pinovi za GAME port SB-a. Prema dokumentaciji i jos nekim knjigama pinovi 15 i 12 su +5V i GND respektivno. Ako se ovaj podatak uzme u obzir onda shema za samogradnju MIDI interfejsa nema nikakvog smisla. Da li je u pitanju mozda greska u shemi ili nesto drugo. Molim vas da mi razjasnite o cemu se ovde radi ili da mi posaljete neku shemu koja je OK. Evo uputstva za samogradnju sa spornom shemom u UUE obliku: Unapred hvala Nikola Stankovic stanko@galeb.etf.bg.ac.yu ----<cut>---- Napomena: datoteka koja se pominje u poruci okačena je uz ovu poruku. sbmidi.zip
electron.2087 svitac,
Pozdrav! Imam transformator koji pretvara 220 V u 12 V i to je sve sto o njemu znam.Na ulazu transformator ima tri zice:crvenu narandzastu i belu, a na izlazu su dve bele zice.E,sad,izlaz je jasan ali ostaje pitanje kako vezati ulaz.Dakle tri zice na transformatiru a samo dve u kablu(faza i nula). Pitanje je kako sa gradskom mrezom povezati transformator da bi normalno radio? Hvala!
electron.2088 dtadic, -> #2087, svitac
>> Imam transformator koji pretvara 220 V u 12 V i to je sve sto o >> njemu znam.Na ulazu transformator ima tri zice:crvenu narandzastu i >> belu, a na izlazu su dve bele zice.E,sad,izlaz je jasan ali ostaje >> pitanje kako vezati ulaz.Dakle tri zice na transformatiru a samo >> dve u kablu(faza i nula). Proveri ommmetrom da li između sve tri 'ulazne' žice postoji neki otpor. Ako su povezane samo dve na njih spajaš 220V. Ona treća je vezana za metalnu foliju koja je namotana između primara i sekundara. Ta folija se obično vezuje na uzemljenje, mada to nije neophodno.
electron.2089 sjocic, -> #2087, svitac
├> Imam transformator koji pretvara 220 V u 12 V i to je sve sto o ├> njemu znam.Na ulazu transformator ima tri zice:crvenu narandzastu i ├> belu, a na izlazu su dve bele zice.E,sad,izlaz je jasan ali ostaje ├> pitanje kako vezati ulaz.Dakle tri zice na transformatiru a samo ├> dve u kablu(faza i nula). Ovaj, ... grešiš silno sinko ;) Onaj kraj gde su 2 žice, to ti je ulaz. Tamo gde su 3 žice to je izlaz - imaš 2 izlaza (jedna žica je zajednička, a druge 2 daju +/- 12V). ├> Pitanje je kako sa gradskom mrezom povezati transformator da bi ├> normalno radio? Šta ti podrazumevaš pod 'Normalno radio' ? Na izlazu tog trafoa, dobićeš naizmeničnu struju, sa kojom baš i nemaš šta mnogo da radiš, ukoliko je ne ispraviš i stabilišeš. UBR: Nemoj mnogo da žuriš sa tim 'povezivanjem na gradsku mrežu' - zdravije je ! ;)
electron.2090 svitac, -> #2089, sjocic
# Ovaj, ... gresis silno sinko ;) Nigde nije iskljucena ta mogucnost.Mozda je trebalo da,kada sam postavljao pitanje,dodam na nekim mestima rec "pretpostavljam". Inace,ovo sto kazes da je tamo gde su dve zice ulaz,u redu,ali ono sa izlazom i one tri zice mi nije bas najjasnije.Ako mozes budi malo precizniji u vezi toga sta je + sta - a sta treca "zajednicka" zica. # Na izlazu tog trafoa, dobices naizmenicnu struju, sa kojom bas i nemas # sta mnogo da radis, ukoliko je ne ispravis i stabilises. Tu si u pravu.U stvari cilj cele stvari i jeste gradnja izvora jednosmerne struje.Da'l mozda znas i koje bi diode i elektrolit mogao da upotrebim za ispravljanje i stabilizaciju struje? # UBR: Nemoj mnogo da zuris sa tim 'povezivanjem na gradsku mrezu' - zdravije je ! ;) Ne razumem sta si hteo da kazes. :)
electron.2091 sjocic, -> #2090, svitac
-> Inace,ovo sto kazes da je tamo gde su dve zice ulaz,u redu,ali ono sa -> izlazom i one tri zice mi nije bas najjasnije.Ako mozes budi malo -> precizniji u vezi toga sta je + sta - a sta treca "zajednicka" zica. Nista nije "+" ni "-" dok ih ti ne definises sa diodama. Postojanje trece zice u sekundaru, je jednostavno izvucen vod na polovini broja namotoja, dakle kao da imas 2 zavojnice vezane na red. Taj srednji vod ne moras uopste da koristis, ali ako uzimas izlaz sa preostala 2 (krajevi sekundara) onda ces na izlazu imati duplo veci napon (znaci mozes da biras 2x12V ili 1x24V) Koji je koji vod, najlakse ces odrediti nekim unimerom. -> Tu si u pravu.U stvari cilj cele stvari i jeste gradnja izvora -> jednosmerne -> struje.Da'l mozda znas i koje bi diode i elektrolit mogao da -> upotrebim za -> ispravljanje i stabilizaciju struje? Ako je cilj gradnja DC izvora, preporucujem ti da malo pogledas odgovarajucu literaturu koja se time bavi, pre nego sto se upustis u posao. Sudeci po pitanjima, ti si blago receno 'tanak na teoriji', a nju ipak moras malo da poznajes da bi napravio bilo sta korisno. Sto se tice izbora dioda i elektrolita, naravno da ne mogu da ti kazem sta da uzmes. To zavisi od sledecih stvari: 1. koja je max struja na izlazu trafoa (snaga) 2. namena buduceg ispravljaca 3. kakav potrosac je predvidjen da se nakaci na izlaz. Dakle, kad to odlucis, onda znas da li ti treba 1,2 diode ili ceo Grec, da li ces obican C filtar, ili ti treba i neki tranzistorski stabilizator na izlazu. -> Ne razumem sta si hteo da kazes. :) Procitaj nesto o tome pre nego sto se upustis u samogradnju. Moze da bude i stete ako nesto uradis naopako, recimo pogresno polarises elektrolit od 1000uF ;> O zameni mesta primara i sekudara da ne govorim...
electron.2092 svitac, -> #2091, sjocic
# Procitaj nesto o tome pre nego sto se upustis u samogradnju. # Moze da bude i stete ako nesto uradis naopako, recimo pogresno polarises # elektrolit od 1000uF ;> # O zameni mesta primara i sekudara da ne govorim... Ok,hvala na pomoci! Javicu ti ako uspem da napravim NESTO. :)
electron.2093 dragisic, -> #2087, svitac
Postoji jedan pouzdan nacin za odredjivanje primara i sekundara mreznih transformatora bez nekih narocitih instrumenata. Jedino sto treba da imas je univerzalni instrument koji moze da meri otpornost i naizmenicni napon. Stvar je u tome da mrezni transformator koji snizava napon (predpostavljam da takav posedujes) ima otpor primara manji od otpora sekundara. Same vrednosti otpora zavise od snage transformatora. Transformatori vece snage imaju manje otpornosti primara i sekundara nego transformatori manje snage. Na primer transformator 220V/12V 5W ima otpornost primara oko 500 oma, a sekundara oko 2 oma. Kod snaznijih transformatora ocekuj otpornost primara par desetina oma, a otpornost sekundara manju od oma. Ukoliko na transformatoru postoji vise od cetiri izvoda (u tvom slucaju 5) stvar je komplikovanija, ali ne mnogo. Potrebno je da odredis koji izvodi pripadaju kojoj strani, primarnoj ili sekundarnoj. 1. Ukoliko ustanovis da izmedju tri izvoda meris vece otpornosti, a izmedju dva manje to je onda transformator sa izvodom na primarnoj strani i jednim sekundarom. Izvod na primarnoj strani moze da sluzi za podesavanje primarnog napona (na primer 110V/220V ili 220V/240V). U tom slucaju primarni napon (220V) spajas izmedju izvoda gde meris najvecu otpornost. 2. U drugom slucaju kada izmedju dva izvoda meris vecu otpornost, a izmedju tri manju to je onda transformator sa jednim primarom i sekundarom sa izvodom. Da li je izvod na sredini ili ne mozes ustanoviti tek kada prikljucis primar na 220V i trafo prezivi. 3. Treci slucaj je kada jedan od izvoda nije prikljucen nigde. To je transformator sa jednim primarom i jednim sekundarom i elektrostatickim screen-om koji sluzi da smanji kapacitivnu spregu primara i sekundara. Taj screen se obicno vezuje za uzemljenje uredjaja, ali ne smeta ako se ne veze nigde. 4. Postoji i cetvrti slucaj, ali je redak (autotrafo), pa ako ti se desi da dva izvoda nisu u spoju sa ostalim onda imas posla sa transformatorom kome je pregoreo neki od namotaja. Sve u svemu posle merenja otpornosti moras da ga prikljucis na 220V. Spremi se na vatromet. Ako ne bude vatrometa i ako se transformator ne greje, a na sekundaru daje neke napone imas srece. Goran P.S. Javi ako prezivis
electron.2094 svitac, -> #2093, dragisic
# Stvar je u tome da mrezni transformator koji # snizava napon (predpostavljam da takav posedujes) ima otpor primara # manji od otpora sekundara. Same vrednosti otpora zavise od snage # transformatora. Transformatori vece snage imaju manje otpornosti # primara i sekundara nego transformatori manje snage. Na primer # transformator 220V/12V 5W ima otpornost primara oko 500 oma, a # sekundara oko 2 oma. Kod snaznijih transformatora ocekuj otpornost # primara par desetina oma, a otpornost sekundara manju od oma. Kazes da je otpor primara manji od otpora sekundara,a vec u,takoreci,sledecoj recenici kazes kako,ako je otpor primara 500 oma otpor sekundara iznosi 2 oma.Pa 500 je vece od 2 (!)...ili si mozda pogresio u kucanju.Ako mozes pojasni to malo. Inace ja sam izmerio otpore na svom transformatoru i dobio sledece rezultate: -Na jednoj strani transformatora nalaze se dve bele zice(deblje,u svakoj po jedan provodnik) i izmedju njih je otpor takoreci 0 oma. -Na drugoj strani nalaze se tri zice(tanje,u svakoj vise tankih zicica tj. licni) i to crvena narandzasta i bela. E sad izmedju crvene i narandzaste otpor je 30 oma,izmedju crvene i bele otpor je oko 27 oma a izmedju narandzaste i bele otpor je 60 oma. # 1. Ukoliko ustanovis da izmedju tri izvoda meris # vece otpornosti, a izmedju dva manje # to je onda transformator sa # izvodom na primarnoj strani i jednim # sekundarom. Izvod na primarnoj strani # moze da sluzi za podesavanje # primarnog napona (na primer 110V/220V # ili 220V/240V). U tom slucaju # primarni napon (220V) spajas izmedju # izvoda gde meris najvecu # otpornost. Po ovome sto se rekao i prema rezultatima merenja napon od 220 V bi trebao da dodje na narandzastu i belu zicu. Dakle,da li sam u pravu? Mislim da je situacija posle merenja malo jasnija i da je resenje problema blizu... :)
electron.2095 pperica, -> #2093, dragisic
Nema vatrometa. Edison je pre stotinak godina izumeo jednu sjajnu napravu: SIJALICU! Bilo koji kalem transformatora mozes vezati na 220 V preko sijalice (redna veza) i nece nista crci. Cak i ako je neispravan trafo, ili kratkospojeni izvodi - sijalica ce se upaliti. To je znak da nesto ne valja ili da nisi nasao kalem za 220 (primar). Kada ga nadjes (najtanja zica i najbliza jezgru) vezivanjem na 220V preko sijalice nece upaliti sijalicu (ako je nekvalitetan trafo mozda ce se malo zarumeniti) i onda mozes da probas sledece: Kratkospajanjem bilo kog sekundara sijalica ce se paliti. Ako ti je unimer pri ruci mozes i da izmeris ponesto. Nadam se da te nisam zbunio. Pozdrav, pperica. p.s. snaga sijalice nije bitna, preporucujem 40-100W...
electron.2096 dragisic, -> #2094, svitac
>Kazes da je otpor primara manji od otpora sekundara,a vec >u,takoreci,sledecoj recenici kazes kako,ako je otpor primara >500 oma otpor sekundara iznosi 2 oma.Pa 500 je vece od 2 (!)...ili >si mozda pogresio u kucanju.Ako mozes pojasni to malo. U pravu si, pogresio sam u kucanju. Otpor primara je veci od otpora sekundara, pa su shodno tome tvoji zakljucci ok. Znaci slobodno povezi 220V tamo gde si rekao i nece biti problema. Mozes poslusati i savet koji je dao pperica u poruci 6.2095 za koriscenje sijalice kao predotpornika za ogranicenje struje, ali preporucujem sijalice sto manje snage (najbolje 15W), jer sijalica od 100W "pusta" struju (typ 0.4Aeff, a pri kljucenju do nekoliko puta vise) koja moze za kratko vreme da ugreje sekundare dimenzionisanje za struje manje od 200mA. Pozdrav, Goran
electron.2097 jvujnic,
Šta je to naponski i strujni drift, a šta ofset? Ako sam dobro shvatio ofset je napon koji se javlja na izlazu kada nemamo pobude na ulazu? Ako je to tačno, šta je onda drift?
electron.2098 zlaya, -> #2097, jvujnic
- Šta je to naponski i strujni drift, a šta ofset? - - Ako sam dobro shvatio ofset je napon koji se javlja na izlazu - kada nemamo pobude na ulazu? Ako je to tačno, šta je onda - drift? Offset je podešavanje neke naponske, strujne ili bilo kakve druge komponente (uključujući i pomeranje graničnika na ubodnoj testeri kad sečeš dasku). Drift je curenje - struja ili napon potrebni da element provede, i to ti je čist gubitak koji treba da uračunaš...
electron.2099 dragisic, -> #2097, jvujnic
>Sta je to naponski i strujni drift, a sta ofset? >Ako sam dobro shvatio ofset je napon koji se javlja na izlazu kada >nemamo pobude na ulazu? Ako je to tacno, sta je onda drift? Strujni i naponski ofset se u najvecem broju slucajeva odnose na pojacavace elektricnih signala i to za onaj tip pojacavaca napona koji ima diferencijalni (simetricni) ulaz. Za nesimetricni ulaz strujni ofset se i ne moze definisati. Naponski ofset se definise kao napon koji treba prikljuciti na ulazne terminale pojacavaca da bi izlaz bio nula, a strujni ofset je razlika izmedju struja ulaznih terminala pojacavaca. Obe velicine poticu najvise od nesimetrije ulaznog pojacavaca i ne mogu se izbeci vec se samo mogu smanjiti odredjenim proizvodno-tehnoloskim resenjima (lasersko trimovanje ul. pojacavaca i smanjenje ul. struje do te mere da je i razlika mala) Naponski i strujni drift (gore navedenog pojacavaca) se odnosi na promenu (u zargonu "klizanje") naponskog i strujnog ofseta u zavisnosti od temperature. Naravno drift se moze definisati i za druge parametre, ali kada se govori o ofsetima onda onda se definise na ovaj nacin. Naravno sve se ovo moze procitati u knjizi S. Marjanovica (tzv Caje) "Diskretna i integrisana analogna kola" u odeljku o operacionim pojacavacima. Pozdrav! Goran
electron.2100 jvujnic, -> #2099, dragisic
> Strujni i naponski ofset se u najvecem broju slucajeva > odnose na pojacavace elektricnih signala i to za onaj tip > pojacavaca napona > Naravno sve se ovo moze procitati u knjizi S. Marjanovica > (tzv Caje) "Diskretna i integrisana analogna kola" u odeljku o > operacionim pojacavacima. Hvala na odgovoru i informacijama. :)
electron.2101 jvujnic, -> #2098, zlaya
> Offset je podešavanje neke naponske, strujne ili bilo kakve > druge komponente (uključujući i pomeranje graničnika na ubodnoj > testeri kad sečeš OK, hvala. :)
electron.2102 svitac,
Pozdrav! Moze li neko da mi kaze gde mogu da nabavim katalog elemenata bilo kog proizvodjaca cije se komponente mogu naci na nasem trzistu. Hvala!
electron.2103 popovics,
Hm, nešto mi nije baš najjasnije. Naime moju el. sekretaricu dao sam na popravku ( Panasonic ). Ljudi iz furme, u koju sam je dao kažu da je "crk'o motor" i da će obaviti "generalni remont motora". Sad mene interesuje šta to uključuje taj "remont", odnosno promenu čega rotora, statora, četkica, navoja...?
electron.2104 dragisic, -> #2103, popovics
To je formulacija za "hteli bi smo da ti uzmemo pare, pa smo smislili naziv koji niko nece da razume". Iskreno ne znam sta bi "generalka" trebala da znaci. Obicno se ti motori menjaju kompletni, tj. ne popravljaju se. Medjutim nekad je moguce: ispolirati lezajeve ako su prljavi, zalemiti zicu koja se otkacila sa rotora ili ne daj boze premotati motor (jednom sam to uradio za sebe i ne bih to vise ponavljao). Pozdrav. Goran
electron.2105 popovics, -> #2104, dragisic
§> To je formulacija za "hteli bi smo da ti uzmemo pare, pa smo §> smislili naziv koji niko nece da razume". Iskreno ne znam sta §> bi "generalka" Hm, mislio sam da ipak nije tako, zato što su mi pored toga ( zbog čega im je telefon i donet ), nabacali još par stvari bez čije popravke bi telefon SIGURNO radio ( zamena antene -- šta se njih tiče zašto ja volim da imam samo deo teleskopske antene, "popravka" štampe -- radi i bez ovoga grantovano, zamena remenice ). Dakle, evo generanlog saveta: Ako imate bilo šta što se može popraviti drugde, izbegnite BG Elektronik.
electron.2106 svitac,
Pozdrav! Moze li neko da mi kaze gde mogu da nabavim katalog elektronskih elemenata bilo kog domaceg proizvodjaca? Hvala!
electron.2107 m.s.pesic,
Gde može da se nabavi (korisno je navesti cenu): Ic S 576 trijak T 2800 D RCA
electron.2108 jujo,
Gde mogu da kupim i po kojoj ceni kristale od 18mhz i 18.432mhz yooyo:
electron.2109 pifat, -> #2108, jujo
##Gde mogu da kupim i po kojoj ceni kristale od 18mhz i 18.432mhz Raspitaj se najpre kod Krleta u Radio klubu "Nikola Tesla" ima li slučajno ova dva kristala (tel. 402096, Timočka 18, ispod Crvenog krsta), u suprotnom možeš naručiti da ih naprave u Institutu "Mihailo Pupin" na Zvezdari (Volgina ulica, pretoslednja stanica busa 65).Žao mi je, ali nemam ideju kolika je cena.
electron.2110 arnaut, -> #2108, jujo
Mozes ih kupiti u ITC-u Sindjelicevo sokace bb (tel 444-00-44) po ceni od 11,44 din (tako pise u njihovom katalogu) pozdravű
electron.2111 jujo, -> #2110, arnaut
# Mozes ih kupiti u ITC-u Sindjelicevo sokace bb (tel 444-00-44) po ceni # od 11,44 din (tako pise u njihovom katalogu) # pozdravű Pise u katalogu, al istina je porazavajuca.... imaju SAMO 16mhz... Hvala u svakom slucaju. Nasao sam ih u Vremeplovu za 23din kom yooyo:
electron.2112 jujo,
Kristali od 18.432 mi ne rade posao.... ipak mi treba 18mhz.... Dakle... ┌──────────────┐ │ W A N T E D │ │ Kristal │ │ 18Mhz │ │ cena ispod │ │ 20 din │ │ │ └──────────────┘ yooyo:
electron.2113 pifat,
Zna li neko ko sada kod nas zastupa Filipsov program sijalica? Konkretno, jurim sijalicu od 25 ili 40 vati za frižider, nevolja je u tome što mi je potrebna sijalica sa širokim grlom (E27) i malim balonom. Viđao sam takve sijalice sa grlom E14, ali mi to ne radi posao :( Uzgred, kada sam se raspitivao u prodavnici na Trgu N. Pašića koja prodaje Osramove sijalice, prodavac je samo slegao ramenima i rekao da tako nešto nije video već duže vreme...
electron.2114 dejan.g, -> #2109, pifat
Da ti jos kazem da kristale pogledas i u prodavnici ITC electronic. Ona ti se nalazi u ulici Sindeliceva 30. To ti je ulica prva stanica kada tramvaj prodje vukov spomenik prema zvezdari. A evo ti i telefon pa se ti lepo raspitaj. 444-00-44 ili fax 450141
electron.2115 pifat, -> #2113, pifat
>Zna li neko ko sada kod nas zastupa Filipsov program sijalica? Posle malo traganja po gradu, i srećne okolnosti da sam video kombi sa reklamom, utvrdio sam da "Eurosalon" ima zastupstvo za Filipsove sijalice. Najbolji izbor je u radnji na početku Bulevara kralja Aleksandra (tj. Revolucije), pored zgrade "Tehnoprometa" i prodavnice "Novog doma".
electron.2116 pifat, -> #2114, dejan.g
>Da ti jos kazem da kristale pogledas i u prodavnici ITC electronic. Od nedavno, ITC ima još jednu prodavnicu u Beogradu, na uglu ulica Jaše Prodanovića i Cvijićeve, gde je do nedavno prodavana hifi/video oprema Panasonic/Technics.
electron.2117 black.adder,
Hi! Treba mi kristal za F kategoriju(tj 3,570 MHz). Da li stvarno ITC electronic ima te kristale? Da li ih ima u klubu Nikola Tesla? Unapred 10x.By..
electron.2118 svitac, -> #2117, black.adder
#Da li stvarno ITC electronic ima te kristale... ITC Electronic-cenovnik 2/98 quartz 3,579545MHz , Cena 11.44 din Pozdrav!
electron.2119 ksanyi,
Nadam se da je poruka na dobrom mestu! Imam problem sa mašinom za pranje rublja. Ei Niš VM 18.55 BIO Broj na programatoru 311 Dali neko ima šemu ove mašine ili vremenski dijagram programatora? Problem je sledeći: Izgoreo programator , sada imam dva plavobela provodnika za koja ne znam gde se priključuju. Jedan ide na nivostat a drugi na RSO filtar. Imam novi programator (isti tip),ali ne bi voleo da ponovo izgori ako priključim provodnike na loše mesto. Pomoć bi dobro došao !!! Hvala !
electron.2120 zamahajev,
Da li postoji neli "lak" ili "lepak" koji može da se napravi provodnik preko stakla. Naime grejač na zadnjem staklu automobila mi je u prekidu pa bih hteo da ga popravmi. Prekid je nekoliko milimetara. Možda ima neko ideju kako to rešiti, a možda postoji i neki servis. Sve informacije su dobrošle. Pozdrav Zamahajev
electron.2121 popovics,
Jel neko ima registraciju za EWB (Electronics Workbench), Demo verzija za Windows. Koliko sam cuo negde potreban je samo .exe programa (wewb32.exe, ili ewb32.exe). Plizz...
electron.2122 pips,
Pitanje: Sta preporucujete tj. koji alat za pravljenje stampanih ploca koji zadovoljava sledece uslove : a) Jednostavan b) Hardverski nezahtevan u smislu da moze da radi na 486 sa 8 mb pod win95 c) Da sluzi svrsi u smislu razmesti komponente i zavrsi posao koliko je moguce Kako od izlaza gore navedenog ;) programa dobiti stampanu plocu na bakru tj. postupak. Hvala na paznji. p.s. Nadam se da ce neko smoci snage da se upusti u ovaj odgovor.
electron.2123 zeljkoj,
U svojoj zbirci el. komponenata :) našao sam jedan displej sa 9 7-segmentnih cifara, očigledno namenjen za neki kalkulator. Hteo bih da ga iskoristim za nešto pametno, ali je problem što displej nije ni LED ni LCD tipa, već se očigledno radi o fluorescentnom displeju (verovatno plavo-zelene boje). (Kućište je stakleno i vidi se mesto gde je zatopljeno posle izvlačenja vazduha, a vidi se i fina mrežica preko svake cifre). Kako se uopšte upravljaju ovi displeji, koji napon i struja su im potrebni? Da stvar bude komplikovanija, izvodi su izgleda povezani tako da displej radi u multipleksu (kao i kod ostalih vrsta displeja, radi uštede struje). Tj. sa multipleksom bih se izborio, samo kad bih znao napon i struju. Inače, sećam se da su nekada ovakvi displeji bili korišćeni u ručnim kalkulatorima, i sada su se zadržali u stonim... Baš sam mislio da ga iskoristim nekako, LED displeji su prilično skupi (dvadesetak dinara cifra).
electron.2124 dule.n,
Jedan specifičan problem sa kućnim alektričnim instalacijama: na uzemljenju za sve šuko priključke u jednoj sobi ima napona, pretpostavljam 220V jer probna lampa reaguje. U isto vreme faza i nula su OK, tj. svi uređaji koji su bez uzemljenja i koji se tu priljučuju rade kako treba (lampe, kasetofon,...). Da dodam da istovremeno nigde više u stanu nema napona na uzemljenju, kao što i treba da bude. Probao sam da skinem osigurač koji odgovara ovim utičnicama, i faza nestane, što se i očekuje, ali na uzemljenju i dalje ima napona!? To znači da nisu tu, lokalno, spojene faza i uzemljenje, već je uzemljenje za te utičnice "palo" negde drugde u instalaciji na neku fazu. Tu me sad zanima kako se tačno uzemljenje vezuje u jednom stanu? Na osnovu ovih simptoma, rekao bih da se uzemljenje vezuje posebno za uređaje na svakom osiguraču. Pretpostavljam da je možda negde u razvodnoj kutiji došlo do kratkog spoja uzemljenja za utičnice u toj sobi i bilo koje faze. Razvodnu kutiju nisam otvarao, mada na nju najviše sumnjam. Ima li neko nešto pametno da kaže povodom ovoga? Ako ima, unapred zahvalan!
electron.2125 zeljkoj,
Na tantal kondenzatoru nije obeleženo koji je izvod + a koji -. Pretpostavljam da je duži izvod minus?
electron.2126 the.edge, -> #2125, zeljkoj
Pa sigurno. Znas da je i kod one pljosnate baterije od 4.5v, minus duzi krak. Nemoj samo nesto da napravis kao Grunf. ;) AcCeSS DeniED
electron.2127 zeljkoj, -> #2126, the.edge
> Pa sigurno. Znas da je i kod one pljosnate baterije od 4.5v, > minus duzi krak. Nemoj samo nesto da napravis kao Grunf. ;) ;) Pa ok za bateriju, ali ipak nisam siguran za tantal kondenzatore. A nisu baš jeftini, tako da... ;)
electron.2128 indi, -> #2127, zeljkoj
elektrolitima le kraca noga minus a ima i jednu liniju kod te nogice
electron.2129 zeljkoj, -> #2128, indi
> elektrolitima le kraca noga minus Kraća? Zaista ima neka crtica ali kod duže!? Sad sam tek zbunjen... :)
electron.2130 dule.n,
Zna li neko gde ima da se kupe bakropert ploče. Da pojasnim, to su ploče koje se koriste za pravljenje štampanih kola, plastične i prevučene tankim slojem bakra. Unapred hvala.
electron.2131 zeljkoj, -> #2130, dule.n
> Zna li neko gde ima da se kupe bakropert ploče. Da pojasnim, to > su ploče koje se koriste za pravljenje štampanih kola, > plastične i prevučene tankim slojem bakra. Ima u Radio klubu i pertinaksa, i vitroplasta, jednostranog i dvostranog, običnog (ako ćeš da crtaš direktno po bakru), ili sa foto slojem (ako ćeš da praviš pločice foto postupkom). Svega toga ima i u ITC-u, cene su možda i malo povoljnije. Ja sam baš ovih dana mislio da pravim nešto, a kako nije zgodno vreme da se petljam sa feri-hloridom i ostalim (hladno u garaži ;), kupio sam jednu univerzalnu pločicu, sa rupama na standardnom rasteru (2,54 mm) i kružićima oko svake rupe. Medjutim... slabo šta može da se uradi sa ovakvim pločicama (ako je komplikovaniji uredjaj u pitanju), tako da ću ipak morati da je pravim sam.
electron.2132 pips, -> #2131, zeljkoj
> Ja sam bas ovih dana mislio da pravim nesto, a kako nije zgodno vreme da > se petljam sa feri-hloridom i ostalim (hladno u garazi ;), kupio sam > jednu univerzalnu plocicu, sa rupama na standardnom rasteru (2,54 mm) i > kruzicima oko svake rupe. Medjutim... slabo sta moze da se uradi sa > ovakvim plocicama (ako je komplikovaniji uredjaj u pitanju), tako da cu > ipak morati da je pravim sam. gde mogu da se kupe ? sta valja za jednostavno pocetnicko crtanje kola koja treba da se preko pausa pretvore u dela ? tnx.
electron.2133 dule.n, -> #2131, zeljkoj
> Ima u Radio klubu i pertinaksa, i vitroplasta, jednostranog i > dvostranog, običnog (ako ćeš da crtaš direktno po bakru), ili sa foto > slojem (ako ćeš da praviš pločice foto postupkom). Svega toga ima i u > ITC-u, cene su možda i malo povoljnije. Hvala ti puno, trebalo burazeru.
electron.2134 jones,
Da li neko ima elektricnu semu prisluskovaca,dakle, odasiljac i prijemnik.Pozeljno je da odasiljac bude sto manji,a domet sto veci. pozdrav