ORKA.4

21 Feb 1994 - 14 Nov 1999

Topics

  1. literatura (104)
  2. help (54)
  3. trendovi (24)
  4. zakoni (69)
  5. dogadjaji (53)
  6. electron (2202)
  7. p.jezici (12)
  8. dzepni (96)
  9. hp48sx (123)
  10. mac (3838)
  11. najbolji (1052)
  12. klub.p (183)
  13. yu.kod (265)
  14. razno (331)

Messages - razno

razno.207 madamovic,
> Na svu sreću, dolaze predavači (PMF je u pitanju) sa kojima je > zadovoljstvo razgovarati, raditi i razmenjivati mišljenja > (Vitas na primer). Milan Tuba, na primer. Izvanredan čovek, izvanredan profesor?
razno.208 madamovic,
> bolje, mada po stanju računarske laboratorije (u kojoj su > izuzetno jake mašine) ne na mnogo bolje :( Eh, da su jake mašine, jesu. Al' šta da kažem za 486DX4-100, tako konfigurisan da SysInfo javi index 10 ;) (ne nije greška - deset)
razno.209 zeljkoj,
> trapez čija je gornja ivica veća, a naredba izlaza obrnuto, kao > "položen" Ovako smo mi učili i u osnovnoj i u srednjoj školi. :)
razno.210 nbatocanin,
> da nije u pravu - dobio sam dve ocene manje zbog > nemogućnosti da on mene ubedi u ono što priča Da ne izigravam ničijeg advokata - samo sam izneo moje iskustvo koje se razlikuje od tvog. Mislim da smo se složili da ipak ne stoje ocene koje AK i Parezanovića trpaju u isti koš. > Na svu sreću, dolaze predavači (PMF je u pitanju) sa > kojima je zadovoljstvo razgovarati, raditi i razmenjivati > mišljenja (Vitas na primer). Imam zadovoljstvo da pomenutog gospodina i lično poznajem, ali da ti ilustrujem relativnost gledanja: pogodi ko je autor reči "mekotvorina" ;)
razno.211 nbatocanin,
> Posle desetak minuta mog odgovaranja na pitanje > o funkcijskoj naredbi tog jezika, shvatim da čovek ne zna > razliku između funkcijske naredbe i funkcijskog > podprograma. Slušaj, ni malo ne dovodim u pitanje istinitost događaja, ali da nisi ipak pod utiskom pogrešio? Skoro sam 100% siguran da čovek ovo veoma dobro zna.
razno.212 nbatocanin,
> je bio nikakav :( Umesto da PMF postane centar > kompjuterskih nauka, čvor za komunikacije, (za šta ima i > opreme i kadrova i zaluđenih studenata) postao je ništa, > tj. slepo crevo koje proizvodi : Na žalost, potpuno se slažem sa tobom :(( Ne znam ko je kriv za ovo, ali jeste tako.
razno.213 nbatocanin,
>>> Knjiga koju ću pamtiti čitavog života: "Računari i >>> programiranje" na cca 400 strana. (po obimu i > razumljivosti podseća na kineske epove) Ne slažem se ni u kom slučaju. Ta knjiga je napisana 1979, kada je malo ko znao šta je računar, a ima neke kvalitete koje ni do danas nemaju udžbenici na našem jeziku. To je jedina naša knjiga koju sam ja video a da sadrži kompletan kurs za upoznavanje sa računarima: počev od uvoda, matematičkih osnova, hardverske organizacije do programiranja. Ponuđen je kompletan (i po meni veoma dobar) model na osnovu koga čitalac može da stekne veoma dobar uvid u sve važnije aspekte računarstva. E, sad: ta knjiga je napisana kao priručnik za III razred srednje škole, ali sigurno da nije bila predviđena da je prosečan srednjoškolac za godinu dana celu nauči. Ali, ko je želeo da nešto nauči, mogao je dosta toga naći u njoj. Osim malo previše matematičkog formalizma, ja toj knjizi mogu da uputim samo pohvale. Naravno, 1995. bi trebalo osavremeniti izdanje od 1979! Ipak je od tada prošlo _17_ godina. Uostalom, ko ne veruje, neka sam pogleda.
razno.214 ikordic, -> #208, madamovic
RE: Tuning => Eh, da su jake mašine, jesu. Al' šta da kažem za 486DX4-100, tako => konfigurisan da SysInfo javi index 10 ;) (ne nije greška - deset) Naopičke vezan turbo sw? Isključen interni keš?
razno.215 velicko,
>+ Mislim da je pridržavanje normi bitan uslov da neka tehnička >+ disciplina uopšte funkcioniše, a kamoli da postigne svoju >+ svrhu. Tvoja izjava je korektna, uopšteno. Ali ne i u slučaju "crtanja" algoritma. >+ Kakva je to olakšica? Lakše je raditi po standardu. Po kom standardu. Jel onom iz 1966, ili možda iz 1972. ??? >+ BTW, kad god sam crtao algoritme, program je bio pre doveden >+ kraju. Manje grešaka u ideji, manje omaški u kodu, manje >+ vremena. Žao mi je što to sad radim jako retko. ): I ja koristim algoritme, ali mi ne treba pedeset lista A0 i komplet rapidografa. Mišljenja sam da je crtanje algoritma _______ prevaziđeno. Ja sednem uz kompjuter i napišem osnovni kostur. Tek kad je problem na taj način "rešen", onda na osnovu toga, dalje razrađujem program, tj, pristupam suvom kodiranju programa. Uostalom, ajde neka mi neko objasni, kako će da NACRTA algoritam, za bilo koji event driven način programiranja.
razno.216 kriss, -> #215, velicko
˙˙ i komplet rapidografa. Mišljenja sam da je crtanje algoritma ˙˙ prevaziđeno. Nikada. To je kao kada bi u školi prestala da se uče slova. Kada se slova savladaju, možeš da 'čitaš' sve jezike.
razno.217 velicko, -> #183, marti
>+ Ne znam koliko ljudi na sezamu koristi MIDI na PC-u, ali oni Postavi isto pitanje u PC.UTIL:zvuk. Sigurno će se naći neko ko će ti odgovoriti :)
razno.218 velicko, -> #193, ab.comp
>+ Jel radi ovo još nekom? Jock. :)
razno.219 nbatocanin,
> Na primer, dozvoljava crtanje linija povezivanja suprotno > od smera kazaljke na satu, pa onda izmišlja neke > "preskoke" linija, poput preskoka kakve crtaju električari > na šemama. Hm, iskreno rečeno, ne deluje mi kao neki veliki greh. Nemam pojma zašto je to menjao.
razno.220 mdrazic, -> #207, madamovic
> Milan Tuba, na primer. Izvanredan čovek, izvanredan profesor? A zna, za razliku od nekih drugih :), da i uradi što zamisli.
razno.221 dvesic, -> #220, mdrazic
> > Milan Tuba, na primer. Izvanredan čovek, izvanredan profesor? > > A zna, za razliku od nekih drugih :), da i uradi što zamisli. Ne znam čoveka, da ne grešim dušu, ali je računarska laboratorija PMF-a, sa stanjem u kojem je ;> upravo pod njegovim vođstvom ...
razno.222 madamov, -> #211, nbatocanin
> Slušaj, ni malo ne dovodim u pitanje istinitost događaja, ali da nisi > ipak pod utiskom pogrešio? Skoro sam 100% siguran da čovek ovo veoma > dobro zna. Ne verujem da sam pogrešio, pogotovo kad se osvrnem na iskustvo ostalih prijatelja koji su kod njega polagali ispit, a u čije znanje ne sumnjam. Kako se kaže, čovek se uči dok je živ, možda je u međuvremenu naučio. B) Šalu na stranu, on stvarno nije razumeo ono što ja pričam, doduše možda nisam pričao kako je on to napisao u knjizi, ali je bilo nedvosmisleno jasno šta pričam.
razno.223 zurzul, -> #214, ikordic
##> Naopičke vezan turbo sw? Isključen interni keš? U mojoj školi imaju (zamisli) 486DX2/66 VLB a video i kontroler su ISA. Samo me nemoj pitati kako ovo radi, moja 386-ica brže radi a ljudi se hvale da imaju 486-icu. :)
razno.224 velicko, -> #216, kriss
>+ ˙˙ i komplet rapidografa. Mišljenja sam da je crtanje >+ algoritma ˙˙ prevaziđeno. >+ >+ Nikada. To je kao kada bi u školi prestala da se uče slova. >+ Kada se Nije bilo baš tako. ;) Već : >+ i komplet rapidografa. Mišljenja sam da je crtanje algoritma >+ _______ Mislio sam na __crtanje__, kao loš način predstavljanja algoritma. I još jednom : _Meni_ više odgovara, da algoritme pišem nego da ih crtam.
razno.225 mdrazic, -> #221, dvesic
>> > Milan Tuba, na primer. Izvanredan čovek, izvanredan profesor? > > Ne znam čoveka, da ne grešim dušu, ali je računarska laboratorija > PMF-a, sa stanjem u kojem je ;> upravo pod njegovim vođstvom ... Činjenice: 1. Čovek provodi dosta vremena U dotičnim prostorijama i RADI. 2. Od njegovog dolaska se povećala upotreba laboratorije u nastavne svrhe. Pošto i ja imam predmet gde mi treba mreža i PC-ji, do sada nisam imao ozbiljnih problema sa Novell-om (ako ne računam neke stanice sa kojih se istom nije moglo prići), instaliranom softveru za naše potrebe itd. Ranije mali-malo pa neko preforma- tira disk bez bekapa naravno :( 3. Komunikacije su sada nemerljivo bolje nego pre. Sada mogu da imam (i imam) svoj kućni računar kao čvor u mreži ( milanŽdrazic.... ) i to RADI, čak i kada nema komunikacije sa IBM3090-kama. 4. Ni meni se ne sviđa što već neko vreme par PC-ja ne može da se koristi jer je neki majmun zaštitio pristup istom BIOS passwordom, ali možda će se taj i pojaviti (pa ga ulovimo:). 5. Savezno takmičenje iz informatike je bilo u njegovoj organizaciji uz pomoć (malu) još par nas. Gore je sakupio 50-tak računara na kojima se moglo raditi u Basic-u, C-u i/ili Pascal-u. 6. Šta si to poželeo da radiš a nisi mogao ? Milan P.S. Kako ispiti?
razno.226 madamovic, -> #214, ikordic
> => Eh, da su jake mašine, jesu. Al' šta da kažem za 486DX4-100, > tako => konfigurisan da SysInfo javi index 10 ;) (ne nije > greška - deset) > > Naopičke vezan turbo sw? Isključen interni keš? Možda.... nisam imao pristupa Setupu (Password). A nisam imao vremena baš da mašinu zagledam (Savezno srednjoškolsko takmičenje iz programiranja). Rekoh prof. Tubi da taj računar nije dobro konfigurisan, on je odgovorio da je u računaru neki spori kontroler (?) pa su morali malo da je "skresaju" da bi proradila.... Nikako im nije za uzor, more. Bila je skresana brzina ploče 20 puta. Prvi put da sam vidio 486DX4 koji je brz ko i 286 ;)
razno.227 madamovic, -> #215, velicko
> I ja koristim algoritme, ali mi ne treba pedeset lista A0 > i komplet rapidografa. Mišljenja sam da je crtanje algoritma > _______ > prevaziđeno. Ja takođe : zamislim program i počnem da pišem kostur, a onda zalazim u detalje, tj. prvo main pa funkcije, pa podfunkcije, pa.... > Ja sednem uz kompjuter i napišem osnovni kostur. > Tek kad je problem na taj način "rešen", onda na osnovu toga, > dalje razrađujem program, tj, pristupam suvom kodiranju > programa. I ja koristim ovaj način, rekurzivno razvijam program ;)
razno.228 dvesic, -> #225, mdrazic
>> Činjenice: Odmah da se pospem pepelom i da kažem da prethodna poruka NIJE bila zlonamerni komentar, nego samo presek mog raspoloženja posle nekoliko poseta laboratoriji. >> 1. Čovek provodi dosta vremena U dotičnim prostorijama i RADI. To cenim, zaista. Problem je što sam na neki način učestvovao u sređivanju te laboratorije (instalacija softvera, noćna dežursta) ostavio jedno stanje i posle nekoliko meseci (8) došao u tu istu laboratoriju. >> nastavne svrhe. Pošto i ja imam predmet gde mi treba mreža i >> PC-ji, do sada nisam imao ozbiljnih problema sa Novell-om (ako >> ne računam neke stanice sa kojih se istom nije moglo prići), To je u redu. Problem je što je mene u dva dana zateklo dva padanja Novell servera ( 3.12 ) što NIKAKO nije karakteristika dobro postavljenje mreže (znam, jer sam postavio 5 mreža od 4 do 25 stanica). Komentar dežurnog je bilo : "Šta ćeš, dešava se. Sada ću da ga podignem" - što mi je iniciralo da to nije sporadična pojava. >> 3. Komunikacije su sada nemerljivo bolje nego pre. Sada mogu >> da imam (i imam) svoj kućni računar kao čvor u mreži ( >> milanŽdrazic.... ) i to RADI, čak i kada nema komunikacije sa >> IBM3090-kama. Lepo. Šta se radi na DEC serverima, zašto nije urađena bar UUCP veza prema FON-u ili nekom drugom čvoru u BeoInternetu ? Gde je Internet adresa PMF-a ? Modem postoji, postoji i telefon, ljudi su tu (Nebojša Vasiljević, prof. Tuba, Goran Nenadić), gde je problem ? >> 4. Ni meni se ne sviđa što već neko vreme par >> PC-ja ne može da se koristi jer je neki majmun zaštitio >> pristup istom BIOS passwordom, ali možda će se taj i pojaviti >> (pa ga ulovimo:). Ovo ni ne treba komentarisati. Ako neko treba da zaštiti BIOS to je prof. Tuba ili neko njemu podređen. >> 5. Savezno takmičenje iz informatike je bilo >> u njegovoj organizaciji uz pomoć (malu) još par nas. Gore je >> sakupio 50-tak računara na kojima se moglo raditi u Basic-u, >> C-u i/ili Pascal-u. U redu. >> 6. Šta si to poželeo da radiš a nisi mogao ? Nekoliko puta sam došao i od igranja DOOM-a, TIE FIGTHERA i sličnih "edukativnih" programa nije moglo da se nađe slobodno mesto za terimalom. Ne kažem da se mora naći ali TVRDIM da ona laboratorija nije tome namenjena. Jak hardver, jak softver a rezultati u najmanju ruku polovični. Još jednom, ovo nije kritika ili kukanje u smislu "ne valja ovo, ne valja ono - a ja ne znam kako bih da sam na njihovom mestu". Zbog onoga što sam video samo sam žestoko razočaran - a ne mora tako da bude. >> P.S. Kako ispiti? Dobro :)
razno.229 kale, -> #225, mdrazic
BIOS password se da poništiti i hardverski. Ako imate uputstvo za ploče trebalo bi da piše tamo, ako nemate, svodi se na pražnjenje CMOS-a. Ako imate identičnu konfiguraciju na nekom neblokiranom računaru, možete da prepišete ceo CMOS iz njega (i da ne otvarate računar). Pretpostavljam da bi upalio i upis slučajnog sadržaja, jer bi računar primetio da ne odgovara checksum, pa bi ga verovatno sam resetovao. Pozdrav!
razno.230 mdrazic, -> #228, dvesic
> Lepo. Šta se radi na DEC serverima, zašto nije urađena bar UUCP veza > prema FON-u ili nekom drugom čvoru u BeoInternetu ? Gde je Internet > adresa PMF-a ? Modem postoji, postoji i telefon, ljudi su tu (Nebojša UUCP koliko se ja u to razumem radi, svakodnevno razmenjuje poštu sa FON-om. Moja adresa (na mom računaru kao domenu) je milanŽdrazic.matf.bg.ac.yu i sa svog PC posredstvom UUPC (DOS varijanta UUCP valjda) mogu da razmenjujem poštu. Za ostalo u vezi UUCP ne znam. Milan
razno.231 mmitrovic,
reply to RACUNARI.2/2.1339 ::::: Ne tvrdim da je prof. Parezanović najidealnije stvorenje koje hoda ::::: ovim prostorima, ali osećam potrebu da kažem moje lično iskustvo sa ::::: čovekom, jer se bitno razlikuje od uvreženog stava da se radi o ::::: neznalici koja koristi položaj. Nije on neznalica, on je dobar u onome što radi, samo što je njegovo poimanje računarstva malo zastarelo, pa je i ono što radi malo zastarelo. ::::: Što se tiče knjiga, ono što sam ja pročitao opet je bilo u redu. Sve ::::: knjige su pažljivo pisane i ja nisam našao nikakvih grešaka. Ali, ::::: lako ćete me razuveriti tako što ćete uzeti neku od njegovih knjiga i ::::: citirati relevantni deo ;) "Računarstvo i Informatika", Nedeljko Parezanović, Beograd 1988. Knjiga se koristila u I razredu srednje, po starom sistemu, za upoznavanje učenika programersko-matematičkog smera sa računarima. Srećom, ja sam u to doba ('89) znao sve te gluposti, a i profa je bio otvorenog uma, pa sam se sačuvao. Međutim, moji drugovi su vukli te termine sve do treće, kada nam je došao novi profa, bacio sve knjige i počeo da predaje po svome. Inače bi oni i dan danas govorili ukrivo. Knjiga sadrži gomilu umotvorina, tipa ulazno/izlazni organ, ulazni prihvatnik (?!? vezan je za tastaturu, valjda je mislio na drajver za tastaturu?). ::::: Za ostalo ne znam - čuo sam dosta loših stvari od raznih ljudi kojima ::::: nemam razloga da ne verujem, ali, opet da kažem, ja takvih iskustava ::::: nisam imao. Bio sam par puta kod njega na predavanju sa drugom, čovek je veoma harizmatičan, da ne kažem impresivan, međutim ima nekih vrlo loših osobina, među kojima je i prevelika autoritativnost. Suviše je samouvuren da bi prihvatio drugačije mišljenje, bar ne javno. Imao sam već posla sa sličnim ljudima, pa ću ti reći kakav utisak imam o njemu. - Bolje nemoj da mu protivrečiš na predavanjima, kad budeš video da je nešto pogrešio, bolje ćuti ili bar glumi da si ubeđen. Njega ubediti nećeš, jer za njega prihvatanje tvoje ispravke pred celom klasom znači poraz autoriteta. Može još da ti se desi da te ošteti na ispitu. - Iz istih razloga, kad si nasamo sa njim možeš da razglabaš i polemišeš sa njime o svemu. Pošto njegov autoritet više nije u pitanju, imaš veće šanse da ga ubediš ili čak impresioniraš (ako ti je to cilj ;)). - Kad lepo sa njim postupaš, možeš od njega mnogo da dobiješ, bezuslovno. (što uotalom znaš i sam). - On misli da je jedini merodavan da odredi šta će se i kako raditi, ne samo na njegovoj katedri (na šta, normalno, ima pravo) već i šire. Inače, veoma je dobro povezan sa garniturama, i ima puno veza po ministarstvima. To je iskoristio da progura svoj projekat za upis u srednje škole (koji je uradio sa svojim timom asistenata) i za njega pokupi ili 60.000DEM ili 200.000 DEM (ove dve cifre mi se vrte po glavi, ali ne znam tačno koja je, verovatnije je 60k). Program je rađen iz više delova, od kojih su glavna dva. Jedna je pisan u, mislim, Cliperu i u njemu je urađen samo unos (?!?) podataka, odakle se podatci eksportuju u TXT fajl koji učitava program u FORTRANU i koji žvaće te podatke. Sva ova skalamerija je izvedena da bi se ostvario uslov (jelte javnog) konkursa ministarstva prosvete u kojem je stojalo da program mora da radi sa DBF fajlovima (?!?). Na isti konkurs svoj projekat je dao i jedan profesor iz MGe (ljubazan čile sa bradom, ne sećam se prezimena) koji je uradio program zajedno sa svojim učenicima i koji je bio, jelte, iz jednog dela i radio mnogo brže i bolje od Dr-ovog. Naravno ne moram da pominjem da konkursna komisija verovatno nije ni pogledala taj projekat Bio je glat odbijen. Mislim, da me pogrešno ne razumete, njemu treba odati sva priznanja što je u vreme kad su se ovce čuvale, počeo da uvodi računare. Međutim, slaba vajda od toga, ako je veća dara od mere. Smeta mi što koristi svoj trenutni položaj da uspori prodor računara na PMF, samo zato što on ne može da se adaptira dovoljno brzo. Kao kad daš detetu Abacus i onda mu ne daš da raste jer će naučiti da koristi digitron. (u, al mi je poređenje :)) )
razno.232 mdave, -> #213, nbatocanin
Subject: Re: Parezanović > >>> Knjiga koju ću pamtiti čitavog života: "Računari i > >>> programiranje" na cca 400 strana. (po obimu i > > razumljivosti podseća na kineske epove) > > Ne slažem se ni u kom slučaju. Ta knjiga je napisana 1979, kada je ........... > aspekte računarstva. E, sad: ta knjiga je napisana kao priručnik za > III razred srednje škole, ali sigurno da nije bila predviđena da je > prosečan srednjoškolac za godinu dana celu nauči. Ali, ko je želeo Ono "skroz gore" i jeste napisano iz perspektive jednog srednjoškolca. :) Danas mi ne pada na pamet da prelistam to ponovo (eno je na ormanu, pu, pu), možda bih i promenio mišljenje, ko zna. :) BTW, sad se setih, spomenuo si čini mi se i neki "višak matematike" (citiram iz glave, sorry). Sa tim sam se sretao više puta u životu (na moju veliku žalost), PMF sam napustio kad sam ukapirao ono što je neko napisao skoro - da odatle izlaze matematičari, nikakvi programeri.
razno.233 spantic, -> #231, mmitrovic
> jedan profesor iz MGe (ljubazan čile sa bradom, ne sećam se prezimena) > koji je uradio program zajedno sa svojim učenicima i koji je bio, jelte, > iz jednog dela i radio mnogo brže i bolje od Dr-ovog. Naravno ne moram Profesor Čabarkapa, verovatno :) Moj nekadašnji razredni starešina. Sjajan čovek :)
razno.234 kenza, -> #231, mmitrovic
(;> radi sa DBF fajlovima (?!?). Na isti konkurs svoj projekat je dao i (;> jedan profesor iz MGe (ljubazan cile sa bradom, ne secam se prezimena) Verovatno Cabarkapa Milan, ako ima bradu.
razno.235 mdrazic, -> #231, mmitrovic
> ministarstvima. To je iskoristio da progura svoj projekat za upis u > srednje škole (koji je uradio sa svojim timom asistenata) i za njega > pokupi ili 60.000DEM ili 200.000 DEM (ove dve cifre mi se vrte po glavi, > ali ne znam tačno koja je, verovatnije je 60k). Program je rađen iz više Odakle ti ovi podaci? Za vreme izrade paketa (ako se to sme tako nazvati) koje je trajalo bar godinu dana, ljudi koji su bili angažovani na tom poslu su kukali da su dobili neke mizerne pare. Stekao sam utisak da je upravo to i bio razlog takođe mizernog kvaliteta paketa (barem kakvog sam ga ja video). Sve su se stideli da mi ga pokažu. Nagradno pitanje: da li je tih para bilo i ko ih je uzeo? Pre dosta godina stvarno su dobijene velike pare preko naučnog (!?) projekta za razvoj softvera za fakultetske studentske službe. Od tog softvera se koristio samo deo za rang liste na prijemnom i to ne na svim fakultetima gde je softver (i Pupinov hardver) instaliran. Da nisi pomešao sa ovim projektom? > delova, od kojih su glavna dva. Jedna je pisan u, mislim, Cliperu i u > njemu je urađen samo unos (?!?) podataka, odakle se podatci eksportuju u > TXT fajl koji učitava program u FORTRANU i koji žvaće te podatke. Sva Pa kad angažovani programer nije znao(la) drugi jezik ;> > ova skalamerija je izvedena da bi se ostvario uslov (jelte javnog) > konkursa ministarstva prosvete u kojem je stojalo da program mora da > radi sa DBF fajlovima (?!?). Na isti konkurs svoj projekat je dao i Za takav posao je DBF sasvim primeren format. Da ne bi možda trebao neki Oracle ili DB2 ? Ne daj bože COBOL ? Milan
razno.236 nbatocanin, -> #231, mmitrovic
> "Računarstvo i Informatika", Nedeljko Parezanović, Beograd > 1988. Ovo nisam čitao (mislim). > - Kad lepo sa njim postupaš, možeš od njega mnogo da dobiješ, > bezuslovno. (što uotalom znaš i sam). Hm, nisam siguran da razumem na šta se odnosi ovo "znaš i sam", ali samo da napomenem da sa prof. Parezanovićem nikad nisam ništa radio na poslovnom planu. Polagao sam kod njega dva ispita, pozajmljivao sam par puta knjige, desetak puta neobavezno razgovarao ili mu pokazao neki program, on mi je pomogao da radim na računaru u laboratoriji i to je to. > Međutim, slaba vajda od toga, ako je veća dara od mere. Smeta mi > što koristi svoj trenutni položaj da uspori prodor računara na PMF, > samo zato što on ne može da se adaptira dovoljno brzo. Nije mi sasvim jasno kako sad "koristi položaj" ako je običan profesor (nije šef katedre odavno). Koliko znam, o nabavci opreme i ostalog odlučuju drugi? O onim projektima ne znam ništa i ne bi da komentarišem, ali da je lepo, nije.
razno.237 spantic, -> #235, mdrazic
> Za takav posao je DBF sasvim primeren format. Da ne bi možda trebao > neki Oracle ili DB2 ? Ne daj bože COBOL ? Baš tako. Oracle. Primer odlične organizacije i preciznosti je bio prošlogodišnji prijemni za tehničke fakultete koji je uradio RCUB. Projekat je bio urađen baš na Oraclu. Nije tu problem u formatu (mada...). Stvar je u organizaciji podataka, sigurnošću, unosu i mnogim drugim stvarima koji su misaona imenica za Clipper i DBF-olike sisteme. Izgovor kako prijemni nije dovoljno velika stvar da se poteže ne stoji nikako. Ko ne veruje kakvim se sve podacima manipuliše tu samo neka pogleda prijavu. Uostalom, hajde da se takmičimo. Neka postoji baza podaka sa recimo 10000 zapisa o kandidatima i traži se koji su sve kandidati iz MG-a bili među prvih 100 na upisu na Elektrotehnički fakultet šta misliš gde će se pre dobiti odziv? Inače, relani problem od prošle godine kada je sin profesora Jovanovića tvrdio da nema nikog do MG-ovaca sve do 50-tog mesta na rang listi. Ovde je naravno reč o manjem poslu, ali to svejedno ne znači da treba da se radi šalabajzerski.
razno.238 vitez.koja, -> #237, spantic
#=> Inače, relani problem od prošle godine kada je sin #=> profesora Jovanovića tvrdio da nema nikog do MG-ovaca sve do #=> 50-tog mesta na rang listi. Peti na spisku za etf, nije bio iz MG. sk
razno.239 mdrazic, -> #237, spantic
>> Za takav posao je DBF sasvim primeren format. Da ne bi možda trebao >> neki Oracle ili DB2 ? Ne daj bože COBOL ? > > Baš tako. Oracle. Primer odlične organizacije i preciznosti je bio > prošlogodišnji prijemni za tehničke fakultete koji je uradio > RCUB. Projekat je bio urađen baš na Oraclu. Vrlo je neozbiljno za takav program (za prostiju evidenciju za srednje i/ili osnovne škole) preporučivati Oracle (možda pod Unix-om?). Razmisli da li to može da se koristi na 286/1MB računarima koji recimo postoje u školama? Koliko treba platiti Oracle za svaku školu, ili ćemo ga krasti naveliko i strepeti da Oracle ne tuži ministarstvo za ogromnu sumu? > Nije tu problem u formatu (mada...). Stvar je u organizaciji > podataka, sigurnošću, unosu i mnogim drugim stvarima koji su > misaona imenica za Clipper i DBF-olike sisteme. Tačno je da Oracle sigurnost podataka održava u samom DBMS sistemu automatski, kao i transakcioni mehanizam. Ali je isto tako tačno da se sve to može uraditi i u Clipperu ako se malo potrudiš i poštuješ relacioni model i sam organizuješ transakcije kako teorija kaže. Znači, nije nemoguće, samo se treba potruditi ili uzeti neku biblioteku koja to olakšava (ObjectDB, Advantage). Ako radiš ne poštujući pravila struke onda si naravno u potencijalno teškoj situaciji i tada je stvarno bolje da uzmeš Oracle koji vodi računa umesto tebe o tim stvarima. > Izgovor kako prijemni nije dovoljno velika stvar da se poteže > ne stoji nikako. Ko ne veruje kakvim se sve podacima manipuliše > tu samo neka pogleda prijavu. Uostalom, hajde da se takmičimo. Hajde. Tu sam te čekao. Ove godine na mrskom ti Clipperu organizujemo prijemni ispit na šest fakulteta BU (Filozofski, Medicinski, Biološki, Stomatološki, Farmaceutski i Poljoprivredni) sa ukupnim brojem kandidata većim nego na tehničkim fakultetima. Merićemo recimo generisanje rang liste :) Koliko je potrebno tom paketu pisanom u Oracle-u ? Prošle godine sam se začudio kad su mi rekli koliko je to trajalo. Ili recimo prosečno pokazani uspeh iz škole/testa/ukupno po srednjim školama, po opštinama, po regionima, po područnim jedinicama. Vlada zabluda da se na Oracle-u posao brže završi nego na Clipperu. Ustvari, kada izjednačiš hardver (procesor, disk, RAM) na kome se radi ispada da Clipper program brže završi posao od Oracle-a (zato što Oracle automatski radi još okješta u pozadini što prvi ne radi). Ne daj Bože da još Clipper program (odnosno projekt) svesno/namerno odstupi od relacionog modela u cilju ostvarenja veće brzine rada :) Prijava na konkurs uopšte nije merilo složenosti posla, štaviše je u ovom slučaju relativno prosta (iako kod nas uzimamo više podataka nego na tehničkim fakultetima:). Složenost posla se recimo ogleda u - izboru načina organizacije ispita (dodatno šifrovanje ili ne, unos odgovora ili sračunatih poena, zajednička ili odvojene rang liste i slično) a da to sam korisnik izabere na licu mesta prema svojoj konkretnoj organizaciji ispita. - da ceo paket radi bez celog računskog centra uz njega, tj. da osoblje iz studentskih službi i/ili upisnih komisija može samostalno da odradi ceo posao (uključujući i sam upis) bez neophodne podrške stručnjaka/autora. Naravno da ćemo nadgledati šta se i kako radi, ali za samo funkcionisanje paketa nije neophodno naše prisustvo. > Ovde je naravno reč o manjem poslu, ali to svejedno ne znači da > treba da se radi šalabajzerski. Može se tako uraditi posao i na Oracle-u, to nije karakteristika alata koji koristiš, već projekta i implementacije. Milan P.S. Jesi li ti jedan od autora pomenutog softvera za prijemni ispit? Ili možda radiš nešto na prijemnom? Biću dežuran na Sajmu na prijemnom na tehničke fakultete pa tamo možemo popričati.
razno.240 spantic, -> #238, vitez.koja
> Peti na spisku za etf, nije bio iz MG. Znam da nije, ali ti podaci su postojali u bazi samo ih je trebalo brzo iskopati.
razno.241 spantic, -> #239, mdrazic
> Vrlo je neozbiljno za takav program (za prostiju evidenciju za srednje > i/ili osnovne škole) preporučivati Oracle (možda pod Unix-om?). > Razmisli da li to može da se koristi na 286/1MB računarima koji > recimo postoje u školama? Koliko treba platiti Oracle za svaku > školu, ili ćemo ga krasti naveliko i strepeti da Oracle ne tuži > ministarstvo za ogromnu sumu? Bojim se da nije. Tvoj pristup govori da malo razmišljaš o jednoj dosta značajnoj stvari koja je kod nas maltene zapostavljena, a to je povezanost i dostupnost baza. Onako kako bi trebalo da bude je da se sve te baze mogu lako povezati sa bazom Ministarstva. Naravno, od toga za sada nema ništa. Što se izvršavanja na 286 mašinama tiče čak i na njima Oracle 5 radi kao znaj. Sa 1 MB je naravno preporučljivije koristiti recimo C kao host jezik, ali sve će raditi. Što se piratizovanja tiče, zaista mi je drago što si to spomenuo. Tačno je da je ORACLE cenio svoje proizvode po zaista pljačkaškim cenama, ali tačno je da je čak i kod njih prisutna korekcija tog stava. > Tačno je da Oracle sigurnost podataka održava u samom DBMS sistemu > automatski, kao i transakcioni mehanizam. Ali je isto tako tačno > da se sve to može uraditi i u Clipperu ako se malo potrudiš i > poštuješ relacioni model i sam organizuješ transakcije kako teorija Sam si lepo rekao, to Clipper kao takav ne podržava i to je to. Možeš da simuliraš transakcije, možda ćeš mi zameriti na takvom izrazu, ali on zaista stoji. Sad ćeš mi reći da nikad nisam ni video Clipper i da spadam u kategoriju akademskih mrzilaca istog ;) Ali, sticajem okolnosti ipak nisam, čak sam radio sa njim, uključiv i ispravke. > Merićemo recimo generisanje rang liste :) Koliko je potrebno tom > paketu pisanom u Oracle-u ? Prošle godine sam se začudio kad su > mi rekli koliko je to trajalo. Ne vidim čemu mesta čuđenju. > Ili recimo prosečno pokazani uspeh iz škole/testa/ukupno po > srednjim školama, po opštinama, po regionima, po područnim jedinicama. Želiš mi reći da ste pokrili sve moguće strane? Kao na primer ono pitanje? > Može se tako uraditi posao i na Oracle-u, to nije karakteristika > alata koji koristiš, već projekta i implementacije. Apsolutno, tu si u pravu. Ipak nešto se ne sećam da možeš postaviti upit nad bazom, bez da pišeš program za to kod Clippera? > P.S. Jesi li ti jedan od autora pomenutog softvera za prijemni ispit? > Ili možda radiš nešto na prijemnom? Biću dežuran na Sajmu na > prijemnom na tehničke fakultete pa tamo možemo popričati. Nisam :) To su mi doduše sve kolege sa fakulteta iz iste generacije koji rade U RCUB-u. Ja ne radim trenutno na Univerzitetu. Sajam, Bože kao da je juče bilo :))
razno.242 vitez.koja, -> #237, spantic
#=> dobiti odziv? Inače, relani problem od prošle godine #=> kada je sin profesora Jovanovića tvrdio da nema nikog #=> do MG-ovaca sve do 50-tog mesta na rang listi. Ne znam ko je prof Jovanović, a ne znam ni koji mu je sin, ali zašto bi se potresao na ovakve smešne izjave. Realan problem? ;) Pas laje, karavan prolazi... (Za gledaoce sa jeftinijim ulaznicama, mislim da je među prvih deset sedam ili osam bilo iz MGa; za prvog znam sigurno).
razno.243 mdrazic, -> #241, spantic
>> Vrlo je neozbiljno za takav program (za prostiju evidenciju za srednje >> i/ili osnovne škole) preporučivati Oracle (možda pod Unix-om?). > Bojim se da nije. Tvoj pristup govori da malo razmišljaš o > jednoj dosta značajnoj stvari koja je kod nas maltene zapostavljena, > a to je povezanost i dostupnost baza. Onako kako bi trebalo da bude > je da se sve te baze mogu lako povezati sa bazom Ministarstva. Naravno, > od toga za sada nema ništa. Baš o tome ja puno razmišljam, i po pitanju povezivanja u vezi studentskih službi, i po pitanju povezivanja bibliotečkog softvera (uzajamna katalogi- zacija je za sve 'eksperte' smrt tema). Šta ti to znači povezanost i dostupnost baza? Da li to znači da nekom spolja daješ puno kontrolu? U konkretnom slučaju proste evidencije u školama jedino je potreban transfer podataka iz škola u ministarstvo. Tu nema nikakve potrebe ni za client/server već se sve informacije prenose file transferom u nekoj formi. Ta forma je čak poželjno da bude nezavisna od konkretnog softvera (definisana nekim prihvaćenim dogovorom), baš u cilju da omogućiš da na terenu po školama mogu da koriste i Clipper, i Oracle (ko hoće) a da podatke prosleđuju zainteresovanoj strani (ministarstvo) u nekoj standardnoj formi. To može biti neki struktuirani ASCII, a što da ne i DBF kojeg većina DBMS-ova prepoznaje. Za dostupnost i povezanost baza ne treba biti uslov da sve mora biti rađeno u Oracle-u (na primer), već treba u aplikacijama poštovati postavljene standarde i protokole za povezivanje koji su nezavisni od korišćenog hardvera i softvera. > Što se izvršavanja na 286 mašinama tiče > čak i na njima Oracle 5 radi kao znaj. Sa 1 MB je naravno preporučljivije > koristiti recimo C kao host jezik, ali sve će raditi. Eto vidiš. Em što Oracle traži veće resurse nego Clipper, em to debelo košta. Pomnoži broj škola cenom run-time Oracle sistema koji je potreban, dodaj tome probleme sa potrebnim prostorom na disku, instalaciju, itd. pa će ti biti jasno zašto ZA OVAJ POSAO smatram da je DBF format tabela primeren (a i Clipper ili Fox kao alat). Lakše se distribuira aplikacija (jedan EXE, jedna disketa), run-time ne košta ništa, dosta je 640K RAM (može i XT), malo mesta na disku, više ljudi poznaje DBF nego Oracle format,... >> Tačno je da Oracle sigurnost podataka održava u samom DBMS sistemu >> automatski, kao i transakcioni mehanizam. Ali je isto tako tačno >> da se sve to može uraditi i u Clipperu ako se malo potrudiš i >> poštuješ relacioni model i sam organizuješ transakcije kako teorija > > Sam si lepo rekao, to Clipper kao takav ne podržava i to je to. > Možeš da simuliraš transakcije, možda ćeš mi zameriti na takvom > izrazu, ali on zaista stoji. Sad ćeš mi reći da nikad nisam ni > video Clipper i da spadam u kategoriju akademskih mrzilaca istog ;) Sigurno da ne podržava ako pišeš aplikaciju ne vodeći računa o ovim stvarima. Ali ako sam o tome vodiš računa (jeste veći napor nego u Oracle-u koji sam to radi) možeš isto napraviti pouzdan sistem. Sa druge strane, u Clipperu se neke druge stvari mogu lakše i brže raditi nego u Oracle-u (ne moraš ni imati glavni ključ;) Za ozbiljne projekte je Clipper POTENCIJALNO lišiji alat od Oracle-a zato što ne vodi automatski računa o standardnim pravilima zanata (integritet, transakcije) pa je zato mnogo lakše napisati lošu aplikaciju u Clipperu nego u Oracle-u. Naročito ako programeri nisu majstori svog zanata. I jezik FORTRAN ti omogućava da brzo nešto uradiš (implicitne deklaracije, automatska konverzija raznih tipova brojeva, kompleksni brojevi, standardne ugrađene funkcije, common zone) bez mnogo uplitanja u 'detalje', ali u C jeziku ipak imaš veću slobodu, i mada za isti problem treba više da se potrudiš u C-u, smatramo C jezik savremenijim i poželjnijim. A i inženjeri lakše svare FORTRAN nego C programiranje. > Ali, sticajem okolnosti ipak nisam, čak sam radio sa njim, uključiv > i ispravke. Šta si ('čak') i URADIO u njemu (da i danas radi)? O kakvim se 'ispravkama' radi? >> Merićemo recimo generisanje rang liste :) Koliko je potrebno tom >> paketu pisanom u Oracle-u ? Prošle godine sam se začudio kad su >> mi rekli koliko je to trajalo. > > Ne vidim čemu mesta čuđenju. Rekoše mi da je prošle godine u RCUB-u trajalo pola sata ili možda dva, ne sećam se, ali bitno duže nego kod istog posla kod nas. >> Ili recimo prosečno pokazani uspeh iz škole/testa/ukupno po >> srednjim školama, po opštinama, po regionima, po područnim jedinicama. > > Želiš mi reći da ste pokrili sve moguće strane? Kao na primer ono > pitanje? Ne, tvoje pitanje se ne nalazi u našem meniju ;), ali pomenuti izveštaj kao potreban i poželjan (ne i obavezan) postoji :) I njega može dobiti svaki službenik studentske službe. A za tvoj izveštaj pitanje je kako bi ga taj isti službenik dobio. A ako ga ne dobija službenik nego neko ko zna baze podataka (tj. Oracle) onda ne vidim zašto se takav izveštaj ne bi i iz običnog dBASE-a dobio za kratko vreme. Uopšte nije isto kada se aplikacija vrti u računskom centru pod stalnom kontrolom i opsluživana od strane stručnih lica/autora/programera i ako treba da radi bez njih, tj. da sami službenici mogu samostalno da rade. > Apsolutno, tu si u pravu. Ipak nešto se ne sećam da možeš postaviti > upit nad bazom, bez da pišeš program za to kod Clippera? A dClip? dBASE? ReportWriter? BandIt? >> P.S. Jesi li ti jedan od autora pomenutog softvera za prijemni ispit? > Nisam :) To su mi doduše sve kolege sa fakulteta iz iste generacije > koji rade U RCUB-u. Pozdravi mi puno kolege, baš sam tamo bio pre neki dan i lepo se napričasmo. Videćemo se verovatno i na prijemnom ispitu. Milan
razno.244 spantic, -> #242, vitez.koja
> Ne znam ko je prof Jovanović, a ne znam ni koji mu je sin, ali > zašto bi se potresao na ovakve smešne izjave. Realan problem? ;) > Pas laje, karavan prolazi... Upravnik RCUB-a ;) A nije poenta što se potresao, već da je bilo interesantno videti kako zaista stoje stvari. BTW, bilo ih je oko dvadesetak :)
razno.245 spantic, -> #243, mdrazic
> Šta ti to znači povezanost i dostupnost baza? Da li to znači da nekom > spolja daješ puno kontrolu? U konkretnom slučaju proste evidencije Zavisi od toga šta se traži. Ako je slučaj kao što si izneo, odnosno samo da seizvrši transfer podataka, manipulacija se zaista da izvršiti i tako. Što je sa vremenskog stanovišta naravno otegnuto. Ipak, pošto to kod nasiinače nije mnogo ažurno, a s obzirom i na ostale primedbe, slažem se da je jeftiniji način,što naravno ne znači i da je bolji, no koliko para toliko i muzike :( > i mada za isti problem treba više da se potrudiš u C-u, smatramo > C jezik savremenijim i poželjnijim. A i inženjeri lakše svare > FORTRAN nego C programiranje. Iskreno ne mislim da je i sada tako. Meni je, priznajem, FORTRAN prva ljubav, još sa VAX-a :) ali danas mnogi lakše vare i koriste C, a pogotovu C++. Što opet ne znači da FORTRAN izumire ;) > Šta si ('čak') i URADIO u njemu (da i danas radi)? > O kakvim se 'ispravkama' radi? Da li je par specijalizovanih IS dovoljno? Plus projekat za još jedan, u nekoliko faza, čije je kodiranje radio za mene bdm.? Sve i dan danas radi, s tim što projekat startuje po iteracijama. Pitanja transakcija su detaljno urađena u svima. Ali da sam time zadovoljan, veruj mi da nisam. Zašto su rađena u Clipperu? Jednostavno zato što je naručilac posla zahtevao da radi pod DOS-om i Novell-om, slučaj IS pejdžing centrale, dok sam ja želeo da koristim SCO UNIX i ORACLE. Ko plaća taj i odlučuje pa sam uzeo sledeći alat koji mi je bio tada najisplativiji. Razlog, cena. I to je to.
razno.246 mdrazic, -> #245, spantic
>> Šta ti to znači povezanost i dostupnost baza? Da li to znači da nekom >> spolja daješ puno kontrolu? U konkretnom slučaju proste evidencije > > Zavisi od toga šta se traži. Ako je slučaj kao što si izneo, odnosno > samo da seizvrši transfer podataka, manipulacija se zaista da izvršiti > i tako. Što je sa vremenskog stanovišta naravno otegnuto. Ipak, pošto > to kod nasiinače nije mnogo ažurno, a s obzirom i na ostale primedbe, > slažem se da je jeftiniji način,što naravno ne znači i da je bolji, no > koliko para toliko i muzike :( Ma kakve pare i muzika? Koji bi sistem povezivanja po tebi bio dobar da se u ministarstvo skupe podaci iz oko 500 srednjih i XXXX osnovnih škola? Da ministarstvo zove on-line škole, ili obrnuto, ili...? Nije loše u ministarstvu instalirati nešto tipa BBS-a pa da škole upload-uju, ali to zahteva modeme, komunikacioni softver, obuku za taj kom. softver i niz dodatnih problema. 'Frizbinet' pomoću disketa je ipak za ovaj posao dovoljan i primeren. >> Šta si ('čak') i URADIO u njemu (da i danas radi)? >> O kakvim se 'ispravkama' radi? > > Da li je par specijalizovanih IS dovoljno? Plus projekat za još jedan, Konkretno koje poslove rade ti IS ? > Zašto su rađena u Clipperu? ... > Razlog, > cena. I to je to. A to je i bio moj motiv za proglašavanje Clipper-a i DBF formata primerenim za posao proste evidencije po puno razuđenih škola u zemlji Srbiji. Vidiš da i sam dođeš do istog zaključka :) Milan
razno.247 spantic, -> #246, mdrazic
> Konkretno koje poslove rade ti IS ? Uglavnom vezane za komunikaciju. > zemlji Srbiji. Vidiš da i sam dođeš do istog zaključka :) :) Pa ja to nisam negirao. To što sam ja toga svestan, ne znači i da mi se sviđa. Clipper kao generalni alat ima suviše rupa. Mogu se zakrpati naravno, ali dok se napišu biblioteke za korisnički interfejs, simuliranje transakcija i slično, treba dosta vremena koje se može mnogo produktivnije iskoristiti. Jasan je razlog zašto ljudi koji su uložili dosta truda u razvoj alata za Clipper neće od njega odustati, ali onome ko tek kreće jeste lep savet da ga zaobiđe.
razno.248 jasicp, -> #247, spantic
> Clipper kao generalni alat ima suvise rupa. Mogu se zakrpati naravno, > ali dok se napisu biblioteke za korisnicki interfejs, simuliranje Potpuno se slazem. Daleko od toga da neko ko programira u Clipperu nije, po definiciji, ozbiljan profesionalac. Ali ipak je Clipper mnogo dostupniji i amaterima jer je laksi za upotrebu od C++ i Object Pascala, pa tako ima medju "kliperasima" dosta suma. Imao sam srecu da sam poceo sa drugim jezicima za baze podataka, bolje receno bibliotekama, pa sam posle zbog Clipperove popularnosti presao na njega. Medjutim, to je kratko trajalo. Jednostavno mi ne pada na pamet da radim u kliperu pored .cpp ili .pas mogucnosti. To je bre druga planeta. Za trivijalne programe je kliper bolji, ali ko ume, bolje je u jacim jezicima.
razno.250 kanki,
Ima li nacina de se Hrvatska dobije telefonom, ako ima...
razno.251 guta, -> #250, kanki
Mislim da sam video u novinama oglas neke agencije (?!) koja nudi razgovor sa otcepljenim republikama iz vašegŠži stana. Kako to izvode, kolika je cena i koliko je t pouzdano, ne znam, ali sam siguran da to postoji. Oglas se može naći (skoro) svaki dan u dnevnoj štampi. pz, Guta
razno.252 michelle, -> #251, guta
> Mislim da sam video u novinama oglas neke agencije (?!) koja nudi > razgovor sa otcepljenim republikama iz vasegŠži stana. Kako to izvode, > kolika je cena i koliko je t pouzdano, ne znam, ali sam siguran da to > postoji. Oglas se moze naci (skoro) svaki dan u dnevnoj stampi. Koliko sam juce cuo, to se radi preko USA, i cena razgovora je oko 7 Din/minut. Za cenu ne znam da li je za korisnike, ili za agencije koje pruzaju tu uslugu. Tehnika je jednostavna: na doticnom broju u USA postoji uredjaj koji preusmerava pozive prema CRO i prema BiH (gde moze). pozdrav, mikele
razno.253 kanki, -> #252, michelle
>> Koliko sam juce cuo, to se radi preko USA, i cena razgovora je >> oko 7 Din/minut. Za cenu ne znam da li je za korisnike, ili za >> agencije koje pruzaju tu uslugu. Tehnika je jednostavna: na >> doticnom broju u USA postoji uredjaj koji preusmerava pozive >> prema CRO i prema BiH (gde moze). Da ne znaš koji je to možda broj u USA i ima li neŠto slično neđe u Evropi... Takav broj sam tražio prije nekih par dana ali :(
razno.254 michelle, -> #253, kanki
>>> agencije koje pruzaju tu uslugu. Tehnika je jednostavna: na >>> doticnom broju u USA postoji uredjaj koji preusmerava pozive >>> prema CRO i prema BiH (gde moze). > Da ne znas koji je to mozda broj u USA i ima li neSto slicno nede u > Evropi... Takav broj sam trazio prije nekih par dana ali :( Nazalost, ne znam. :( Mada, mislim da, i kada bi imao taj broj, ne bi mogao da ga koristis, bez prethodnog dogovora sa "vlasnikom" u USA. Nije ista sema, kao pre godinu-dve, kada je islo zvanje preko SLO, I, D... pozdrav, mikele
razno.255 dbambi, -> #253, kanki
rz B00000000000000 =>> Koliko sam juce cuo, to se radi preko USA, i cena razgovora je =>> oko 7 Din/minut. Za cenu ne znam da li je za korisnike, ili za =>> agencije koje pruzaju tu uslugu. Tehnika je jednostavna: na =>> doticnom broju u USA postoji uredjaj koji preusmerava pozive =>> prema CRO i prema BiH (gde moze). => Da ne znas koji je to mozda broj u USA i ima li neSto slicno nede u =>Evropi... Takav broj sam trazio prije nekih par dana ali :( Nisam najbolje razumeo , da li je tebi potreban razgovor sa CRO ili BiH ili ti je potreban samo taj telefon.Uglavnom ta usluga se ovde u Bgd. , dobija na sledeci nacin. Agencija "FOKUS" Bgd. , Kraljevica Marka br. 5 Tel. 011/3281-954 (od 09 - 21 h) Postupak je sledeci: Moras da odes kod njih (ne vredi dogovor telefonom) , kazes sta zelis , i uplatis onoliko vremena koliko mislis da pricas.Mora unapred.Cena od pre dve nedelje (pre poskupljenja PTT) je bila 10 din/min.Dogovoris okvirno vreme razgovora i oni ti se tad jave kuci sa uspostavljenom vezom. Ende. :)) Bambi
razno.256 petjo, -> #254, michelle
>>>> agencije koje pruzaju tu uslugu. Tehnika je jednostavna: na >>>> doticnom broju u USA postoji uredjaj koji preusmerava pozive >>>> prema CRO i prema BiH (gde moze). > >> Da ne znas koji je to mozda broj u USA i ima li neSto slicno >> nede u Evropi... Takav broj sam trazio prije nekih par dana > ali :( > > Nazalost, ne znam. :( > Mada, mislim da, i kada bi imao taj broj, ne bi mogao da ga > koristis, bez prethodnog dogovora sa "vlasnikom" u USA. > Nije ista sema, kao pre godinu-dve, kada je islo zvanje preko > SLO, I, D... Imam jedan broj..koji to moze... ali naravno sa tim brojem ne mozes nista dok se ne (pret)platis Inace je u New York-u 212-444-2000 probaj.... pozovi ako hoces pa vidi.. Kompanija se zove TelePassport i koristi se u Americi uglavnom za CallBack.... tj. ti platis neku sumu a onda svi pozivi idu preko tvog account-a kod njih.. npr zoves iz YU. Pozoves NY kazes operateru (kompjuteru) tamo da te pozove nazad u YU. Za par sekundi dobijes poziv uneses drugi deo tvoje sifre i dobijes dialtone da zoves gde hoces.... npr CRO! To i nije tako lose jer se CallBack ne naplacuje... izgleda malo cudno ali je tako... znaci placas samo tarifu USA -> CRO Odavde koristim doticni bez problema...... Ako ti trebaju dodatne informacije oko Telepassport-a mail me CU
razno.257 asterix, -> #255, dbambi
[14.256] > Kompanija se zove TelePassport i koristi se u Americi uglavnom > za CallBack.... tj. ti platis neku sumu a onda svi pozivi idu ... > kazes operateru (kompjuteru) tamo da te pozove nazad u YU. ... > To i nije tako lose jer se CallBack ne naplacuje... izgleda malo > cudno ali je tako... znaci placas samo tarifu USA -> CRO ^^^^^^^^^^^^^^^^^ [14.255] > Moras da odes kod njih (ne vredi dogovor telefonom) , kazes sta zelis , > i uplatis onoliko vremena koliko mislis da pricas.Mora unapred.Cena od ^^^^^^^^^^^^ Kakvi igrači ! Ovo me podseća na švercovanje po londonskom metrou ! Dakle kako ljudi sve ne otimaju novac... Evidentno je i zašto moraš da platiš unapred.
razno.258 zdimic,
YU firmi u Atini (Glifada) potreban čovek koji bi pomogao u setovanju dva kompjutera, štampača i fax-modema, kao i za pomoć u radu sa Win aplikacijama. Preporučite prijatelja, poznanika... Čovek bi naravno trebalo da živi dole i da bude raspoložen da zaradi neku paru bez mnogo truda. Sve informacije na MAIL ZDIMIC
razno.259 zurzul,
Hi! Jel ima neko ideju kako da pojačam signal na radio prijemniku ? Svaka ideja je dobro došla. poz, Vladimir
razno.260 frant, -> #259, zurzul
> Jel ima neko ideju kako da pojačam signal na radio prijemniku ? > Svaka ideja je dobro došla. Objasni malo bolje problem. Pretpostavljam da ti je slab prijem radio-stanica. To se rešava boljom antenom, ako za nju postoje uslovi. Frant
razno.261 brad, -> #259, zurzul
> Jel ima neko ideju kako da pojačam signal na radio prijemniku ? > Svaka ideja je dobro došla. Zakači antenu :)
razno.262 crncic, -> #261, brad
>> > Svaka ideja je dobro došla. >> Zakači antenu :) Ako radio prijemnik nema priključak za antenu, već ima neku svoju bednu teleskop, gde je onda nakačiti ?
razno.263 zurzul, -> #260, frant
##> Objasni malo bolje problem. Pretpostavljam da ti je slab prijem ##> radio-stanica. To se rešava boljom antenom, ako za nju postoje ##> uslovi. Ne. Radi se o tjuneru. Imam neku antenu ali desi se ponekad da signal dosta oslabi što mnogo nervira čovjeka poput mene. Ali signal oslabi baš onda kad ne treba da oslabi :( Znači treba mi 'nešto' da mi pojača prijem na tjuneru. (možda puno tražim?)
razno.264 zurzul, -> #261, brad
##>> Jel ima neko ideju kako da pojačam signal na radio prijemniku ? ##>> Svaka ideja je dobro došla. ##> ##> Zakači antenu :) A šta mu pa sad to dođe ? Jel to neki novi hamburger ? :)
razno.265 calex, -> #263, zurzul
<!> Ne. Radi se o tjuneru. Imam neku antenu ali desi se ponekad da signal <!> Znači treba mi 'nešto' da mi pojača prijem na tjuneru. Ako je antena _neka_, onda nabavi bolju. Donekle može da pomogne antensko pojačalo (ima li toga još?) a sigurno bolji tuner. ;>
razno.266 zurzul, -> #265, calex
##> <!> Znači treba mi 'nešto' da mi pojača prijem na tjuneru. ##> ##> Ako je antena _neka_, onda nabavi bolju. Donekle može da pomogne ##> antensko pojačalo (ima li toga još?) a sigurno bolji tuner. ;> Najobičnika dipol antena, a što se tunera tiče ja sam i više nego zadovoljan. Jeste da je malo stariji (GRUNDING) ali radi mnoooogo bolje nego ovi sadašnji tuneri. ( a ima i digitalni displej :))
razno.267 calex, -> #266, zurzul
<!> Najobičnika dipol antena, a što se tunera tiče ja sam i više nego Što ne kažeš da _nemaš_ antenu. Kupi nešto pristojno i diži na krov ako 'oćeš dobar prijem.
razno.268 pavlovicz, -> #266, zurzul
> Najobičnija dipol antena, Probaj sa rebrastom(usmeravajućom). > a što se tunera tiče ja sam i više nego > zadovoljan. Jeste da je malo stariji (GRUNDING) ali radi mnoooogo > bolje nego ovi sadašnji tuneri. ( a ima i digitalni displej :)) Kolika mu je osetljivost ? Zoran. To što ima digi-display ne mora da znači da bolje radi, čak nasuprot.
razno.269 dkic,
Da li neko ima IOMEGA BACKUP program za DITO strimer od 420MB i to verziju na ENGLESKOM jeziku (DOS & WINDOWS). Isti sam skoro nabavio ali je softver na francuskom pa sad mučim muku :(((((. Ako neko ima ili zna gde mogu da se nađu ovi programi molio bih da mi se javne na mail ili na tel.693-944. PS (I sva druga rešenja, npr. u vidu nekog drugog softvera koji bi mogao da reši problem, su dobro došla) Pozdrav, Dusko
razno.270 .sima, -> #269, dkic
║║ Da li neko ima IOMEGA BACKUP program za DITO strimer od 420MB i to ║║ verziju na ENGLESKOM jeziku (DOS & WINDOWS). Isti sam skoro nabavio I ako neko ima, sada ga neće dati :) Mada ako nastaviš ovako...
razno.271 myky,
Narode, ima li ovde iko ko cita "CIP" ?? TReba mi nesto za posao, ajde nemojte da Vas mrzi, napisite par redova : vredi li to ista, kakav je u poredjenju sa drugim casopisima (PCPRESS, Racunari, Svet igara ) Hvala unapred svima koji mi budu napisali par redova, bilo u mail bilo u ovu konferenciju :))
razno.272 superhik, -> #271, myky
=:> par redova : vredi li to ista, kakav je u poredjenju sa =:> drugim casopisima (PCPRESS, Racunari, Svet igara ) Neuporediv...
razno.273 inferno, -> #272, superhik
Ů│ ˙= :> par redova : vredi li to ista, kakav je u poredjenju sa Ů│ ˙= :> drugim casopisima (PCPRESS, Racunari, Svet igara ) Ů│ ˙ Ů│ ˙ Neuporediv... U plus ili minus? ;)
razno.274 ikordic, -> #271, myky
RE: Računarski Magazin => Narode, ima li ovde iko ko cita "CIP" ?? Valjda samo autori... ;) => casopisima (PCPRESS, Racunari, Svet igara ) Doduše, ako gorepobrojane stavljaš u istu kategoriju, možda ti se i svidi...
razno.275 superhik, -> #273, inferno
=:> Ů│ ˙ Neuporediv... =:> =:> U plus ili minus? ;) Ajde šta ti misliš!? :) Nije ni Čip tako loš (ko misli da može bolje neka proba) ali je besmisleno stavljati ga u isti kontekst sa Računarima!
razno.276 olio, -> #271, myky
> Narode, ima li ovde iko ko cita "CIP" ?? Casopis nije los, ali sa kvalitetom stampe se ne moze uporediti sa ostalim casopisima. Ja nisam programer nego samo korisnik programa, pa za mene ima dosta informacija koje treba procitati. Imam sve brojeve pa ako te nesto zanima ti reci!! Pozdrav Oliver.
razno.277 inferno, -> #275, superhik
Ů│ ˙= :> U plus ili minus? ;) Ů│ ˙ Ajde šta ti misliš!? :) Ja sam prvi pitao. ;> Ů│ ˙ Nije ni Čip tako loš (ko misli da može bolje neka proba) Ů│ ˙ ali je besmisleno stavljati ga u isti kontekst sa Računarima! Evo, ja bih rado probao. Samo mi daj pare. ;)
razno.278 kile,
Potreban mi je spisak firmi u Beogradu koje obučavaju ljude za najosnovniji rad sa računarom (DOS, Win i sl.). Hvala!
razno.279 sdujic, -> #278, kile
Institut Vinca, Beogradjanka tel:683-390 CPTransfer, K.Milosa, tel: 657-562 Razni RUniverziteti, (izbegavati po mogucstvu) :)
razno.280 vstan, -> #278, kile
> Potreban mi je spisak firmi u Beogradu koje obucavaju ljude za > najosnovniji rad sa racunarom (DOS, Win i sl.). IMTEL
razno.281 dr.coha,
potrebne dve elektronske cevi: PL509 i PY500A ako neko ima molim ponudu na mail ili 781445 Dragan. Hvala
razno.282 speedy,
Jel ima neko semu stroboskopa i adresu prodavnice gde se mogu nabaviti delovi. Svako iskustvo (komentar) je dobro dosao. Pozdrav i hvala. P.S. ako neko zna da li neko to radi u bgd-u prodaje, sklapa ili iznajmljuje molio bih ga da mi ostavi adresu ili tel.
razno.283 nkrgovic,
Ima li neko softver za povezivanje Sharp PL  ű1403h palmtopa (standardna serijska veza) sa PC-jem. Prilicno mi je hitno. Isto pitanje i za hp 95. Ako imate molim vas saljite! Please! nk.
razno.284 luks,
Gde bi mogao da nabavim programe za PARTNER (reč je o CP/M mašini)? Pozdrav, luks
razno.285 zeljkoj, -> #284, luks
> Gde bi mogao da nabavim programe za PARTNER (reč je o CP/M > mašini)? Standardni CP/M programi rade na svakoj CP/M mašini. Imam neke stvari koje su radile na TIM 011 (isto CP/M), pa mogu da pošaljem. Šta te konkretno zanima?
razno.286 ilicj,
Ako neko ima generički tekst ugovora koji se sklapa sa firmama o tehničkom održavanju (godišnjem) i ako je voljan da tekst stavi na uvid, puno se zahvaljujem. Jovan (013) 742-736 (ilicj) Hvala !
razno.287 pyc.guy,
Uskoro izlazi disk magazin Alter #4, godinu dana posle prvog broja. ;) Resili da napravimo jedno glasanje u vezi sa PC demo scenom... Novi broj ce imati muziku, mnogo bolju grafiku, stampanje, podrsku za misa. PRAVILA: Glasanje se odnosi na PC demo scenu. Popunjeni obrazac treba poslati e-mail-om na user pyc.guy@sezam.co.yu. Ako ne umete/ne zelite da popunite sve - ne morate. BODOVANJE: Sistem bodavanja je logican: 1. mesto nosi 23 poena, 2. mesto za jedan manje od 23 (22), 3. mesto za 2 manje od onoliko poena koliko nosi drugo mesto i tako do kraja (7. mesto nosi 2 poena). OBECANJE: Svako ko je glasao ce moci da nadje svoje ime/hendl u listi glasaca u Alteru #4. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _cut_here_ _ _ _ Ime i prezime Nadimak/demo grupa (ako postoji) Godine starosti dEmo [top 7]: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. iNtro [top 7]: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. gRupa [top 5]: 1. 2. 3. 4. 5. kOder [top 5]: 1. 2. 3. 4. 5. gRaficar [top 5]: 1. 2. 3. 4. 5. mUzicar [top 5]: 1. 2. 3. 4. 5. kOmpjuterska igra za PC [top 5]: 1. 2. 3. 4. 5. dOmaci BBS [top 5]: 1. 2. 3. 4. 5. [Pyc / Hyperopia] _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _cut_here_ _ _ _ _
razno.288 dikla,
Mogu li vlasnici CINEMANIA za '96_tu da potvrde da ona radi i pod WIN 3.11 a ne samo pod WIN 95 kako sam skoro čuo... ?
razno.289 bulaja, -> #288, dikla
│Mogu li vlasnici CINEMANIA za '96_tu da potvrde da ona radi i pod │WIN 3.11 a ne samo pod WIN 95 kako sam skoro čuo... ? └─── Cinemaniu 96 nisam probao, ali recimo Encarta 96 radi i pod Win 3.x.
razno.290 dikla, -> #289, bulaja
> Cinemaniu 96 nisam probao, ali recimo Encarta 96 radi i pod Win 3.x. Za Encartu 96 znam da je ok pod Win 3.x, probavano :) al' postoje neki nagoveštaji da je Cinemania 96 uradjena tako da radi samo pod Win95, namerno ili slučajno, pojma nemam....;) U svakom slučaju tnx na odgovor...:)
razno.291 zddb,
Da li bi neko mogao da mi pomogne da nađem *.gif fajl koji se prošle godine vrteo na "Sezamu" a onda nestao. Na njemu je predstavljen grafički (i to veoma "zorno!") UNICODE raspored. Da znam, reći ćete da postoji fajl, ali on je vrlo opisan ...
razno.292 dradalj,
Da li neko zna gde moze da se nadje interfejs za stampac Star NL 10 kako bi isti bio upotrebljiv za rad na PC-u ? Trenutno je u njemu interfejs za rad sa C 64 Inace on se samo pozadi izvadi i drugi odgovarajuci se stavi. Unapred hvala
razno.293 llll,
Dobar dan. Da li neko zna kakva je glodalica za zid koju proizvodi Era iz Zemuna.( Ta glodalica sluzi da se njom iskopaju kanali na zidu pre postavljanja elektroinstalacije.) I da li neko zna da li negde ima glodalica i drugih proizvodjaca. Ako nesto neko zna , molim Vas da mi ostavi poruku ovde ili na mail. Unapred zahvalan Aleksandar Lukic
razno.294 dbambi, -> #293, llll
=> Dobar dan. Da li neko zna kakva je glodalica za zid koju proizvodi Era iz => Zemuna.( Ta glodalica sluzi da se njom iskopaju kanali na zidu pre => postavljanja elektroinstalacije.) I da li neko zna da li negde ima => glodalica i drugih proizvodjaca. Ako nesto neko zna , molim Vas da mi => ostavi poruku ovde ili na mail. Ovako: To što proizvodi firma Era iz Zemuna je zapravo proizvod Iskre iz Kranja. Vidi se to tome što je reč o dva _potpuno identična_ proizvoda (eventualno zemunski ima drugačiju boju). Da li ovi uvezu gotovu mašinu pa samo zalepe svoju etiketu ili uvezu delove pa ih sklope, ne znam, ali stvari tako stoje. Ako se pretpostavi da je kvalitet te mašine isti kao i originalni, onda mogu reći da je mašina sasvim OK. Naravno, potrebno je da znaš šta ta mašina tačno može da uradi i da ne očekuješ više od toga. Njena je namena glodanje kanala u zidovima u koje se polažu razni kablovi ili vodovodne cevi. Radi vrlo dobro u klasičnom zidu (šuplji blokovi+malter ili puna cigla+malter), ali skoro uopšte ne radi u čisto betonskim zidovima (suviše je tvrdo). Glodalice drugih proizvođača možeš potražiti na buvljaku (ako si na to spreman) ili kod nekog ovlašćenog distributera. Nedavno sam u " Večernjim novostima " pročitao članak da je neka privatna firma postala zastupnik firme "Black & Decker", ali im, na žalost, ne znam adresu. Bambi
razno.295 jovap,
Potrebna informacija (sigurna)gde mogu naci sledece: - BCX 36 - BC 148 - ELKO 25V 1000 mikro ako neko poseduje predjasne elemente neka mi javi na tel.5321-003 Goran ili na mail Jovap. P.S. To je za General eletronic company (GEC-music centre) HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO HITNO
razno.296 morkin,
Da li neko ima kabl za povezivanje kasetofona i PC-a za učitavanje programa pisanih za ZX Spectrum u neki Spectrum emulator? Ne trebaju mi šeme za povezivanje (ne bih umeo sam da napravim). Ukoliko neko ima takav kabl (interfejs?) da li bi hteo da mi ga proda ili iznajmi na nekoliko dana?
razno.297 nenad,
A evo i dobitnika negativnih nagrada za prošlu godinu. :) Autor je takođe Nicholas Petreley. Tekst je Copyright (C) 1997 by InfoWorld Publishing Company, tako da ne sme da se prenosi dalje. IBM wins 1996 Fatal Error awards and shares GPF awards with Microsoft It's product of the year time, and that means it's also time to dole out the Down to the Wire General Protection Fault (GPF) awards. Having been at the center of most 1996 events, Microsoft easily walks away with the most GPF titles this year. But even though IBM had fewer opportunities to screw up, it still earns the coveted 1996 Fatal Error award by making the very most of them. Don't Eat Your Own Cooking award: IBM. IBM is using NCSA and even Netscape software for many of its Web sites. The http://www.software.ibm.com site (the entry point to download some of the software IBM obviously doesn't want to use) runs the NCSA 1.5.2 Web server. And the http://www.IBM.com site runs on BSD Unix, not AIX. Criminals Apply for Gun Permits award: Microsoft. Some Microsoft applications reportedly include a clause in the license agreement that says you can only run the application on an authentic Microsoft operating system. Some have labeled this as blatantly anti-competitive. However, I'm convinced this is a sincere attempt to encourage criminals to repent and buy a legitimate copy of Windows in order to run pirated Microsoft applications. Legislating from the Bench award: Microsoft. Speaking of license agreements, Bill Gates is now telling you what you can and cannot do with other vendors' software. If anyone's software uses more than 10 user connections, you can't run it on Windows NT Workstation. Cut Bait and Switch award: IBM. In 1996, IBM staged what it considered to be a spectacular send-off for its Java technology. Unfortunately, the event was billed as the launch of OS/2 Warp 4. No biggie. Few people could stay awake long enough to notice the switch. Blade Runner Life Span award: Microsoft. Windows CE 1.0 was still hot to the touch when talk began about Microsoft shipping Version 2.0 in the first quarter of 1997. Should this be a surprise? Everyone knows Microsoft has to pump up the version number quickly because nobody trusts a Microsoft operating system below Version 3.0. Reasons to Sue Lawyers award: Sun. On the one hand, Sun Microsystems' legal department is so paranoid, its Java license agreement absolves the company of any responsibility should a bug in Java cause anything from hangnails to interstellar warfare. On the other hand, none of those lawyers thought to write a simple clause to prevent Microsoft from co-opting the language and subverting its platform independence. Beverage Through the Nose award: Microsoft. Pity the poor IS department employee who encountered the expression "Zero Administration Windows" while taking in a gulp of French roast. Undoubtedly to be renamed Active Oxymoron technology, this concept was introduced courtesy of the NetPC announcement, a specification complete with Plug and Play compatibility for a computer in a sealed box. Go for the Tin award: IBM. I can think of no other company that could tackle a computing job like the 1996 Summer Olympics and pull it off as well as IBM did. But, in an ongoing effort to avoid good ink, the company made sure it wouldn't get credit for its successes by mucking up the one part of the system that would get the most attention: the part that sent Olympics results to the press. Time Tunnel Reruns award: Microsoft. Microsoft dubbed the next-generation release of Windows NT as Cairo at the Tech-Ed 93 conference. It was due to ship in 1994. Several months later, Bill Gates adjusted the date to 1995. By the time the target slipped into 1996, Microsoft stopped calling Cairo a product and started calling it a technology. When the delivery of Cairo technology slipped to 1997, Microsoft sources indicated the Cairo Distributed File System could ship in the fall of '96, "ahead of schedule." Brenda Starr is Dead award: The press. InfoWorld did so well that it could be considered nearly exempt (naturally), but because we weren't perfect, I reluctantly award this turkey to our entire profession. I had hoped we would have gleaned some wisdom from the lukewarm corporate acceptance of Windows 95 after years of unprecedented and relentless press cheerleading and hype. But there we were again in 1996, conceding the browser wars to Microsoft before the race began. One major trade publication went so far as to imply that corporate customers would prefer Internet Explorer over Netscape Navigator because Netscape was inconsistent in its support for Java and plug-ins across Windows, Macintosh, and various flavors of Unix. Well, at the time, it was true that Microsoft was consistent. The shipping version of Microsoft Internet Explorer had a consistent lack of support for Java and plug-ins on all of its platforms -- namely, Windows.
razno.298 nenad,
ACPI FOR ONNOW PC SYSTEMS DELAYED According to a confidential Microsoft document, Advanced Configuration Power Interface (ACPI) requirements have been moved back to January 1998. ACPI is a key component to systems that will implement Microsoft's OnNow technology for lowering the manageability requirements of desktop PCs. The document says that "support for ACPI and the device-class power-management specification are required for PC 97 and will be enforced for the Designed for Microsoft Windows logo program, beginning Jan. 1, 1998." The original PC 97 specification for compliance by hardware device manufacturers was June 1997.
razno.299 nenad,
Suosnivač Microsofta, pomalo zaboravljeni Pol Alen dobio je nagradu Asocijacije proizvođača softevera za životno delo. SPA honors Microsoft's Allen for lifetime achievements Microsoft Corp. co-founder Paul Allen was honored Monday night with a Lifetime Achievement Award from the Software Publishers Association for his role in helping to foster the software industry. Allen, who received his award during the SPA's Spring Symposium, said he felt "odd" winning an award for a lifetime of achievements at the age of 44. But he added his life's work was not yet finished. "I feel like I've got a lot of stuff to do," said Allen, who holds a bevy of titles, including that of chairman of Asymetrix Corp., Starwave Corp., Interval Research, Ticketmaster Holdings Group Ltd., Vulcan Ventures Inc. and The Paul Allen Group. His honor headlined the SPA's glitzy 12th annual Excellence in Software Awards banquet, where coveted "Codie" trophies were awarded to 22 software companies for programs released in 1996. Thirteen Codies were awarded during a luncheon banquet earlier in the day. The winners were chosen from 176 finalists, whittled down from some 900 products reviewed by a panel of more than 100 industry journalists, teachers and state education technology coordinators. The event was broadcast live over the SPA's Web site. The broadcast will be available for later viewing on the Web site on Wednesday. Notable winners included Netscape Communications Corp. and A.D.A.M. Software Inc., which swept the categories for educational programs with its A.D.A.M. series of anatomical software programs. Other winners during the evening banquet include Window on WallStreet Deluxe Investor 5.0, from Window on WallStreet Inc.; Netscape SuiteSpot, from Netscape; Tomb Raider, from Eidos Interactive USA; Links LS, by Access Software Inc.; Monty Python & the Quest for the Holy Grail, from 7th Level Inc.; Invention Studio, from Discovery Channel Multimedia; Family TreeMaker Deluxe Edition II, from Broderbund Software Inc.; and Netscape Navigator 3.0 Personal Edition, from Netscape. For complete details, consult the SPA's Web site at www.spa.org.
razno.300 nenad,
Sledeće generacije PSION-ovih džepnih računara će verovatno sadržavati JVM i izvršavati sve Java programe. Psion to employ Java for EPOC32 small-device platform Psion Software has announced a licensing agreement with JavaSoft to port Java technologies to its EPOC32 operating system for personal information managers and small computing appliances. EPOC32 is optimized for small computing devices and incorporates a suite of personal information management programs and productivity applications. The agreement Thursday allows Psion Software to license Java technologies for the EPOC32 to its affiliated companies -- including Psion Computers and Psion Industrial -- as well as third-party developers for development of personal communicators, smart phones, mobile network computers and personal digital assistants, according to Psion officials. "We view it as crucial to have a cross-platform industry standard development language for the EPOC32 platform, and Java is rapidly becoming that standard," said Colly Myers, CEO of Psion Software. Psion officials pointed out that EPOC32 is built entirely in C++, which makes it a good fit with Java. The Java port will allow full-featured programs for EPOC32 to be developed entirely in Java, officials said. The EPOC32 port of Java technologies will be designed to run in handheld and mobile environments on low-power RISC processors, letting Psion Software's licensees produce low-cost Java-enabled products. In addition, Java's Internet support should make it easy to develop Internet-centric applications for machines incorporating EPOC32, officials said.
razno.301 vdjole,
Da li ovde ima neko ko radi na VAXu tj. VMS operativnom sistemu. Možda bi moglo malo da se popriča šta radimo, kojim softverom, na kojim računarima, terminalima, štampačima...
razno.302 spantic, -> #301, vdjole
> Da li ovde ima neko ko radi na VAXu tj. VMS operativnom sistemu. > Možda bi moglo malo da se popriča šta radimo, kojim softverom, na > kojim računarima, terminalima, štampačima... VAX, računar moje mladosti :) Gde me nađe. Na žalost, VAX je danas prošlost. Šta te zanima i gde radiš sa VAXom. Kojim VAXom?
razno.303 vdjole, -> #302, spantic
> VAX, računar moje mladosti :) Gde me nađe. Na žalost, VAX je > danas prošlost. He, i moje. Samo sam ja, izgleda, ostao mlad pošto i dalje radim na njemu :) > Šta te zanima i gde radiš sa VAXom. Kojim VAXom? Negde 1984 kad se zaposlih u tadašnjem Vazduhoplovnotehničkom institutu u sektoru u kome radim je bio jedan novi '780. Koju godinu kasnije postavljen je i jedn '8250. Oba računara i dalje vrlo pristojno rade i obavljaju posao za koji su namenjena. Na njima je razvijan softver za obradu aerotunelskih merenja, a korišćeni su i za izradu dokumentacije, izveštaja, i raznorazne druge prigodne potrebe. S obzirom na gomilu postojećeg softvera verovatno će se još dugo koristiti- i nema neke osobite potrebe da se zamene nečim drugim jer rade posao. A i VMS je, po meni, i dalje po udobnosti rada car među ne-grafičkim operativnim sistemima. A dosta brzi grafički terminali (VT 330+) i laserski štampači se trude oko lepog izgleda onoga što se napravi. U međuvremenu život sa VAXovima u koegzistenciji sa PC-jem učinjen malo udobnijim upotrebom raznih arhivera (zip,tar...), konvertorima bit-mapiranih i vektorskih crteža, TeX-om (3.14), solidnom univerzalnom grafičkom bibliotekom, itd. Ovo sve nije "zvaničan" softver pa zato i mogu ovde da ga pominjem, inače bi vojska postala malo živčana. Inače, nemam neku posebnu potrebu ovde, samo sam hdeo da čujem da li neko još radi na takvom nečem. Ne znam da li si onim "VAX je prošlost" mislo samo na sebe, ili u principu. Naravno da ni po brzini ni po memoriji dva pomenuta računara ne mogu da se nose sa današnjim Blentijumima, ali, brate, rade ono što treba i to solidno. I treba stvarno čovek da bude veliki umetnik pa da nekom svojom akcijom sruši sistem (za razliku od...). Da, koristimo tamo i PC-je, naravno...
razno.304 spantic, -> #303, vdjole
> Negde 1984 kad se zaposlih u tadašnjem Vazduhoplovnotehničkom institutu > u sektoru u kome radim je bio jedan novi '780. Koju godinu kasnije VTI Žarkovo, svet je zaista mali. Možda se i znamo. Ja sam praksu u MGu 1984. i 1985. godine proveo baš na tom VAXu, u Žarkovu :) Taj VAX je legenda. Da li se u sobi za sastanke još nalazi onaj PDP-11? > Inače, nemam neku posebnu potrebu ovde, samo sam hdeo da čujem da li > neko još radi na takvom nečem. Ne znam da li si onim "VAX je prošlost" > mislo samo na sebe, ili u principu. Naravno da ni po brzini ni po > memoriji dva pomenuta računara ne mogu da se nose sa današnjim > Blentijumima, ali, brate, rade ono što treba i to solidno. I treba > stvarno čovek da bude veliki umetnik pa da nekom svojom akcijom sruši > sistem (za razliku od...). I jedno i drugo. Na VAXu sam zadnji put radio na fakultetu. Sjajan računar, živeo FORTRAN, smrt IBMu i tako to :) U međuvremenu za one kojima je VMS neophodan zbog postojeće baze softvera stigle su Alfe sa OpenVMSom, a za VAX je sve teže naći i rezervne delove.
razno.305 vdjole, -> #304, spantic
> Taj VAX je legenda. Da li se u sobi za sastanke još nalazi > onaj PDP-11? Hm, biće da si bio u nekom drugom sektoru; već tada je tamo bilo više VAX-ova (kod mene nema nikakve sobe za sastanke sa PDP_jem). A PDP-ja ima. Ima, na primer, jedan 11/34 koji kontroliše aerotunelski akvizicioni sistem (Teledyne) i koji uporno NEĆE DA SE POKVARI sve ove godine; bilo je samo par problema sa nekim periferijama. > za one kojima je VMS neophodan zbog postojeće > baze softvera stigle su Alfe sa OpenVMSom, Koliko sam video-lepo je. Premda izgleda da prenos softvera nije baš tako bezbolan kao što bi se učinilo na prvi pogled. > za VAX je sve teže naći i rezervne delove. Meni pričaš... zapravo, nije ih toliko teško naći, nego kao da su svi pravljeni od zlata pa presvlačeni platinom...
razno.306 spantic, -> #305, vdjole
> Hm, biće da si bio u nekom drugom sektoru; već tada je tamo bilo više > VAX-ova (kod mene nema nikakve sobe za sastanke sa PDP_jem). A PDP-ja > ima. Ima, na primer, jedan 11/34 koji kontroliše aerotunelski akvizicioni > sistem (Teledyne) i koji uporno NEĆE DA SE POKVARI sve ove godine; bilo je > samo par problema sa nekim periferijama. Pa, mogao bih da ti nacrtam, ali zbog čuvanja vojne tajne samo da kažem da mislim na sobu kod računskog centra. Preko puta nje je 1985. i 1986. bila prostorija sa terminalima. > Koliko sam video-lepo je. Premda izgleda da prenos softvera nije baš tako > bezbolan kao što bi se učinilo na prvi pogled. Na žalost, tu si potpuno u pravu. Ne daj Bože da je potrebno koristiti sistemske funkcije, mnoge više nemaju isti broj parametara, tako da je prebacivanje...
razno.307 vdjole, -> #306, spantic
> Pa, mogao bih da ti nacrtam, ali zbog čuvanja vojne tajne samo >da kažem da mislim na sobu kod računskog centra. Preko puta nje >je 1985. i 1986. bila prostorija sa terminalima. Uh, od onda su se tamo dogodile mnoge tektonske promene. No, definitivno nisi bio u mom sektoru. > Na žalost, tu si potpuno u pravu. Ne daj Bože da je potrebno >koristiti sistemske funkcije, mnoge više nemaju isti broj >parametara, tako da je prebacivanje... Koliko sam video čak i na nivou najobičnijeg DCL-a postoje neke prilično nezgodne razlike, na primer u vezi sa imenima direktorijuma. Verovatno bi čak i sve komandne procedure trebalo nanovo prepisati.