unix.203bulaja,
-> #201, alexa> Poceo sam sa trickle servera u Becu (trickleZawiwuw11) da 'dovlacim'
> izvorni kod emacs-a - cuvenog editora za UNIX. Cela arhiva je
> podeljena u blokove od po 100000 bajtova. Problem je u tome
> sto ovih blokova ima 40 (!) a ja sam ih do sada 'pokupio' svega 6.
> Ima li nekog da je zainteresovan da mi pomogne, pa da to sve
> spustimo na SEZAM?
Pre nego sto ga pustis na Sezam ipak razmisli o sledecem ;) : obican
korisnik (cini mi se) ima download limit od 4Mb mesecno (ili mozda 8,
zaista nisam siguran). Posto je taj editor dugacak 4Mb, onda bi, uz
normalan ostali rad, nekome trebalo bar mesec dana da ga skine sa
Sezama, sto ne izgleda bas isplativo.
A za skidanje sa tricklea cu ti vrlo rado pomoci, samo mi kazi u kom
je direktorijumu i koje fileove da skinem.
Pozdrav,
Bulaja
unix.204dkovac,
Nemam puno iskustva sa velikim diskovima i unixom. Interesira me kako
saradjuju IDE diskovi sa unixom. Da li ima kakvih problema, da li su
najbolji ESDI, SCSI ili MFM. Opcenito kakvo je stanje na podrucuju diskova
i unixa.
Pozdrav Dejan KOvac
unix.205alexa,
-> #203, bulaja > Pre nego sto ga pustis na Sezam ipak razmisli o sledecem ;) :
> obican korisnik (cini mi se) ima download limit od 4Mb mesecno
> (ili mozda 8, zaista nisam siguran). Posto je taj editor dugacak
> 4Mb, onda bi, uz normalan ostali rad, nekome trebalo bar mesec
> dana da ga skine sa Sezama, sto ne izgleda bas isplativo.
Potpuno se slažem da je to previše, ali, prvo, kad se upotrebi
ZIP umesto (verovatno) kombinacije tar-compress, dobiće se nešto u
zauzetom prostoru, a drugo, valjda to čudovište može da se podeli
na neki razumniji način - pa da ljudi pokupe samo ono što im
stvarno treba.
unix.206alexa,
-> #204, dkovacU principu, razni UNIXi za PC računare sigurno imaju ugrađen drajver
za klasičan AT kontroler (za MFM diskove). Što se tiče IDE diskova,
ogromna većina se ponaša (što se tiče operativnog sistema) kao da
su u pitanju klasični diskovi sa klasičnim kontrolerom, i to
(provereno) sasvim normalno radi. U okviru IDE interfejsa postoji
varijanta i sa DMA, koja se, koliko vidim, ne koristi (bar ne
kadase hoće da radi UNIX).
Što se tiče SCSI i ESDI interfejsa, tu je osnovni problem kontroler,
tj. drajver za njega. Ja sam davno imao prilike da radim sa
jednim račUnarom koji je imao ESDI disk, ali je očigledno imao neki
'pametan' kontroler koji se prema ostatku sveta ponašao baš kao
klasična AT kontroler - pa je XENIX na njemu radio odlično.
U svakom slučaju, na postojanje drajvera za odgovarajući kontroler
treba obratiti pažnju prilikom kupovine hardvera - male su šanse
da ga posle nađeš.
U današnje PC UNIXe se obično ugrađuju razni drajveri za diskove
(bolje reći, za kontrolere), ali ne možeš biti siguran da ćeš
uz operativni sistem dobiti ono što ti treba - u svakom slučaju,
treba od dobavljača diskova i kontrolera tražiti drajver ili
garanciju da drajver nije potreban za konkretnu varijantu UNIXa.
SCSI, ESDI i MFM u stvari označavaju *veoma* različite stvari
koje uopšte nisu na istom nivou (moglo bi se reći da nemaju
zajedničku temu), ali bih voleo da to neko drugi ispriča, npr. u
PC.HARD (ili u ORKA).
unix.207mjova,
DIR naredba za dos i os/2 u stilu unix-a (sve je tu:))
fw-ls2.zipunix.208kale,
-> #182, balexov
>> Nisam siguran da li je u pitanju linija u .profile
>> [eval 'tset -m ansi ....] ...
Pomenuta linija koju SCO po defaultu stavlja u .profile mi je
prilično nesimpatična (glupo je pri svakom login-u kucati tip terminala
ako čovek nije na ansi-ju, a još gluplje maltretirati korisnike još i
time, dosta im je username i password :), pa sam je u svim
.profile-ovima zamenio sa:
if [ $TERM = unknown ]
then
# apostrofi su naopaki, ne mogu da ih nađem na ovoj tastaturi :(
eval 'tset -m ansi:ansi -m :\?ansi -e -s -Q'
else
tset
fi
Da bi ovo radilo kako treba, treba u /etc/ttytype dodati linije za
sve korišćene terminale (format reda je očigledan kada se pogleda).
U root-ov profile treba pre ovog if-a staviti liniju
: ${TERM:=ansi}
da bi tip terminala bio deklarisan i u "maintance mod"-u.
Pozdrav, Kale
PS Poruka nema veze sa Balexovim pitanjem, već samo sa linijom koju je
pomenuo.
unix.210maleksic,
Hej, imam jedno pitanje.
Radim sa Open Desktop-om (SCO UNIX System V/386) koji ima Merge386
MS-DOS simulator. Kad se ulogujem sa strane (sa drugog racunara, ne
sa konzole, tj. preko Ethernet mreze sa TCP/IP rlogin-om) onda mi
pri raddu sa MS-DOS simulatorom na "terminal" ne dolaze pravi
graficki znaci (line drawing characters) nego su mi konvertovani
u +------+ +================+ i sve u tom tuznom stilu.
Terminal type je ANSI i znam da podrzava graficke znake, ali ne kad
radis sa remote-DOS-om. Kako da dobijem prave graficke znake?
unix.211kale,
-> #210, maleksic
>> Hej, imam jedno pitanje.
>> Radim sa Open Desktop-om (SCO UNIX System V/386) koji ima Merge386
>> MS-DOS simulator. Kad se ulogujem sa strane (sa drugog racunara, ne
>> sa konzole, tj. preko Ethernet mreze sa TCP/IP rlogin-om) onda mi
>> pri raddu sa MS-DOS simulatorom na "terminal" ne dolaze pravi
>> graficki znaci (line drawing characters) nego su mi konvertovani
>> u +------+ +================+ i sve u tom tuznom stilu.
>> Terminal type je ANSI i znam da podrzava graficke znake, ali ne kad
>> radis sa remote-DOS-om. Kako da dobijem prave graficke znake?
Radim na sličnoj kombinaciji, UNIX + Ingres. Taj "problem" (nije
baš strašno, zar ne?) mi je poznat. Na konzoli (ANSI) se dobiju IBM
grafički znaci, a ako se tabela snimi u datoteku ili preusmeri na štampač
(IBM Proprinter kompatibilan, i softverski instaliran kao takav - dakle i
on sa grafičkim znacima) onda se dobiju znaci +-|.
Moja pretpostavka je da Ingres pri prosleđivanju tabele UNIX-u
(dakle, uvek osim u direktnoj komunikaciji sa ANSI terminalom) uvek vrši
ovu konverziju.
Uzgred, Report Writer savršeno podnosi grafičke znake; ako imaš
živaca da edituješ report sa ovim znacima, izlaz na ekran, u datoteku
ili na štampač je OK.
Ko zna da li se u nekom mračnom uglu dokumentacije nalazi neka
opcija koja onemogućava ovu konverziju? Polovično, ali za štampanje
sasvim zadovoljavajuće rešenje bi mogao da bude C programčić koji bi
izvršio inverznu konverziju. Kad ne budem imao preča posla, napisaću
ga.
Da pitam i ja tebe par stvari. :) Koju verziju Ingresa (ODT-DATA;)
imate? Da li je/koliko bilo problema da sistem proradi u mreži?
Pozdrav, Kale
unix.212alexa,
Upravo sam probao VP/ix 1.2.0 pod Interactive UNIXom 386 (rel. 3.2).
To izgleda radi! Ovu poruku kucam iz Telemate-a pod VP/ix-om pod
UNIXom!
Na prvi pogled, ima nekih sitnijih problema (nešto mu se ne sviđa
TM.FON datoteka - verovatno problemi oko LF/CRLF), scroll-lock ne
svetli (ali radi, tj. TM ga prepoznaje).
unix.213maleksic,
-> #211, kale> Da pitam i ja tebe par stvari. :) Koju verziju Ingresa (ODT-DATA;)
> imate? Da li je/koliko bilo problema da sistem proradi u mrezi?
Sorry sto malo kasnim sa odgovorom. Ingres nisam instalirao (nema
mesta na disku :(( ) ali u manualu pise da je Release 6 (inace
verzija ODT-a je 1.0.0);
Sto se mreze tice, nije bilo vecih problema. Pre instalacije
OBAVEZNO procitaj sve one dodatne papirice (UFE update...,
Questions & Answers, ...) jer tu imas informacije bez kojih ne
mozes kompletno da instaliras mrezu.
P.S. Onaj problem sa ubijanjem linedraw karaktera preko
rlogin/ODT-dos-a resio sam prelaskom na VP/ix :(((((((((((((
unix.214jtitov,
Zamolio bih UNIX-ovce da mi pomognu. Firma mi se sprema da nabavi neku
računarsku opremu. Neko im je napričao za neku mašinu koju bi platili nekih
$50.000 (mislim da se zove silikon grafik) a koja radi pod unix-om. S obzirom
da ja stvarno pojma nemam o tom operativnom sistemu, zamolio bih poznavaoce da
me posavetuju: da li za taj operativni sistem postoji dovoljna količina
programa i to za pisanje teksta, baze podataka, izradu grafikona i slične
svakodnevne posliće. Što je najvažnije KOLIKA JE CENA tih programa, jer me
APSOLUTNO ne zanima piratovanje za firmu. Takođe savet da li možda ići na
mrežu PC-a. Inače radi se o Stomatološkom fakultetu, a terminali (računari)
bi bili raspoređeni po klinikama i dekanatu. Trebalo bi ih oko 15-ak za
početak. Jedan od problema je povezivanje: dekanat i dve bliže klinike su
udaljeni oko 200 - 350m, a ostatak je i nekih dobrih 600m. Plašim se da se ne
zalete na paljevinu kako je mašina jeftina, a da za podršku nemaju para.
Takođe, ukoliko smatrate da nije moguće na ovaj način dati savet, ostavite mi
mail, gde i kada. Svaki savet dat putem Sezama, biće prezentiran dekanu i
drugim odgovornim ljudima.
Pozdrav, Jura.
unix.215miro,
-> #214, jtitov=>Zamolio bih UNIX-ovce da mi pomognu.
xxxx
Mislim da nije lepo ljude koji se bave UNIX-om nazivati ovcama. :))))
(Naravno, salim se, ali ovo gore tako lepo izgleda da prosto nisam
mogao da odolim)
Pozdrav,
O
/█>
Ů Ţ
▀ ▀ Miro.
unix.216dejanr,
-> #214, jtitovSve je to dosta složen problem, ali ja bih bio najskloniji mreži PC-ja
pod Novell-om. Možda bi nešto više koštalo ali bar ne bi bilo problema
sa softverom, moglo bi se neograničeno (skoro) širiti i tako dalje.
unix.217ivujanic,
-> #216, dejanrProblem da li UNIX ili NOVELL mrežu je strogo zavistan od onoga što će se
"terati" na dotičnoj konfiguraciji. Mene lično su mogućnosti mreže PC-a
prilično razočarale. Moram priznati da nisam neki stručnjak po tom pitanju, ali
jedino što takva mreža odlično radi je razmena podataka.
A da bi mreža više koštala, uz rascepkane resurse, stoji, i to prilično više,
ako im treba više terminala.
Da ne tupim, ima ovde ljudi koji na takvim stvarima zarađuju za život.
Pozdrav, Ivica
unix.218djelovic,
-> #216, dejanr LAN od 600m? Xmmmm.
unix.220alexa,
Povodom problema sa Herculesom - vi editorom pod XENIX-om -
istina je, desilo se i meni (i stvarno samo kada XENIX prijavi
type=3 pri podizanju). To JESTE greška u kernelu, po svemu sudeći,
jer se isti problem javlja i izvan vi-ja. Emulator ANSI terminala,
naime, u ovom slučaju pogrešno interpretira ESC sekvencu
0x1b 0x5b 0x40 (insert character).
unix.221balexov,
-> #212, alexa Posto se ponovo pominje VP/ix, da i ja nesto pitam: da li je neko
uspeo da aktivira *expanded* memoriju pod VP/ix-om ?? Inace mislim da je
jedan od vecih problema zakljucavanje virtuelnih terminala (na SCO
proizvodima to je ono Alt-F2 isl.) ukoliko ih menjate za vreme rada
nekih DOS programa. Resenje tog probleme je ubijanje procesa vpix sa
nekog serijskog terminala sto moze biti problem ako nemate serijski
terminal :(
Koliko znam ima jos 'problema' oko VP/ix-a, koji su lako resivi. Par
kolega nije uspelo da pristupa DOS particiji iz VP/ix-a , ali posledica
je u tome sto device_file hd0d u direktorijumu /dev nema dozvolu
citanja i pisanja za grupu i svet, kada se to promeni mozete preci na
disk D: i sve je na svom mestu. Isto vredi za disk C: (koji je u stvari
file u direktorijumu /usr/vpix/defaults
Drugi 'problem' koji se pominjao u ovoj konferenciji je legitiman
izlazak iz emulatora VP/ix (poruka 3.17). Naredba exitvpix radi, ali
opcija koja je puno bolja je pritiskanje na Alt-Ctrl-Print_Screen ( i
to tim redosledom); posledica te radnje su dva jelovnika iz kojih se moze
osloboditi fllopy, serijski port, iskljuciti zvuk, ... i naravno izaci
iz VP/ix-a. Ovo radi u svakom trenutku rada sa VP/ix-om, sto je zgodno
ako neko drugi na sistemu zeli pristupiti floppy-u npr.
Pozdrav ba
P.S. Inace veoma je interesantno kada se aktivira Norton Commander, i
zatrazi da predje ne disk koji je u stvari UNIX direktorijum
(jedino umesto Alt-F1 treba Alt-Ctrl-F1). Sto se tice
vrednosti koje daje Norton SI (poruka 3.51), stvar je jasna:
UNIX/XENIX ima u kernelu program za kesiranje (read-write cache)
koji radi stabilno i dobro pa i daje rezultate. Tako moze
nastati mali apsurd da neki DOS program radi bolje pod UNIXom
nego pod DOSom.
H
unix.222alexa,
Dakle, ima li uopšte nekoga da koristi pcomm? Koliko vas je uspelo
da dobije program koji radi od onog izvornog koda?
unix.223ivujanic,
-> #222, alexa>Dakle, ima li uopšte nekoga da koristi pcomm? Koliko vas je uspelo
>da dobije program koji radi od onog izvornog koda?
Ja se trenutno mučim kako da uklonim "đubre" sa ekrana, koje ostaje
isoid prozora...
Ivica
unix.224maleksic,
-> #222, alexa>> Dakle, ima li uopste nekoga da koristi pcomm? Koliko vas je uspelo
>> da dobije program koji radi od onog izvornog koda?
Instalirao sam pcomm pod ODT-om (Open Desktop, tj. System V/386).
To u sustini radi ali ODT izgleda ima bug (?) kada ANSI terminal
koristi 'reverse' capability ('rev' u terminfo-u). Zato mi slika
izgleda 'duhovito' (pojavljuju se razne reverse linije-duhovi, ne
smeta funkcijama programa ali je JAKO ruzno).
Sta bi to moglo biti? (slicne brljotine sa 'reverse' atributima
primetio sam i pri radu sa 'vpix -m mono' - kad 'reverse'-u
pridruzis 'bold' escape-sekvencu onda sve lepo radi (ali kao bold,
naravno))???
unix.225djelovic,
Ajd da vas zaspem sa pitanjima:
1. Da li se neki od programa u UNIX direktorijumu može koristiti
uz MS-DOS?
2. Ima li neko iskustva sa programom koji se zove GNU? To bi (ako
sam ja dobro shvatio) trebao da bude neki UNIX-lookalike koji se
prodaje za $150, a koji posle možeš da legalno poklanjaš svima.
Pretpostavljam da je bash u dir UNIX deo njega.
3. Da li su programi u dir UNIX source ili prevedene verzije za
neki određeni UNIX?
unix.226alexa,
-> #225, djelovicSvi programi u UNIX direktorijumu su u izvornom kodu.
U principu je potrebno malo se pomučiti oko njih da
bi napravio izvršnu verziju za svoj operativni sistem.
Za to je potrebno poznavanje C-a, u najmanju ruku; poželjno
je poznavanje UNIX-a. Izvorni kod je, tipično, prepun
#if direktiva, za podršku različitim varijantama UNIX-a.
GNU nije UNIX lookalike; u pitanju je, da tako kažem, *pokret*
među programerima - daju besplatno programe u izvornom kodu.
Znači, ne postoji operativni sistem GNU.
Mislim da ćeš u svim arhivama koje u svom nazivu imaju GNU
naći i tačno objašnjenje šta je GNU.
Pošto su svi programi u UNIX direktorijumu u izvornom kodu,
neki od njih bi mogli da se prerade da rade pod MS-DOS-om.
Ovako na prvi pogled, u obzir dolaze compress, zmodem (rzsz),
patch i tar (i unzip :). Mislim da to ima smisla samo ako
nekome treba kompatibilnost sa UNIX-om, na primer ako
želi da razmenjuje podatke sa nekim UNIX sistemom.
unix.227maleksic,
Pa sta je ovo bogamu?
Jel' ima neko na SEZAM-u da radi sa UNIX-om??
Ova je thema nepravedno zapostavljena.
Hajde svi, (svi, svi, svi, svi...) brzo da vidim poruke..
ajde, ajde, bez zabusavanja!
unix.228alexa,
Evo rešenja za problem sa XENIX-om. U pitanju je mali program
koji menja tip adaptera, tako da ne morate da spuštate, pa podižete
sistem kad vam XENIX javi da vam je konzola 'mono, type=3'.
Probano na XENIX-u 386, V2.3.2. Javite o vašim iskustvima.
Nisam uspeo da 'iščačkam' gde je u stvari bug u kernelu.
herc.cunix.229kvelkovski,
-> #228, alexa Hvala!
Nadam se da radi :) !
Kupe
unix.230zormi,
-> #214, jtitov> Zamolio bih UNIX-ovce da mi pomognu. Firma mi se sprema da
> nabavi neku računarsku opremu. Neko im je napričao za neku
> mašinu koju bi platili nekih $50.000 (mislim da se zove
> silikon grafik) a koja radi pod unix-om. S obzirom da ja
> stvarno pojma nemam o tom operativnom sistemu, zamolio bih
> poznavaoce da me posavetuju: da li za taj operativni sistem
> postoji dovoljna količina programa i to za pisanje teksta,
> baze podataka, izradu grafikona i slične svakodnevne
> posliće. Što je najvažnije KOLIKA JE CENA tih programa, jer
> me APSOLUTNO ne zanima piratovanje za firmu. Takođe savet da
> li možda ići na mrežu PC-a.
Ja bih vam preporučio mrežu PC-a (veći je izbor raznih programa
i mnogo su jeftiniji).
> Inače radi se o Stomatološkom fakultetu, a terminali
> (računari) bi bili raspoređeni po klinikama i dekanatu.
> Trebalo bi ih oko 15-ak za početak. Jedan od problema je
> povezivanje: dekanat i dve bliže klinike su udaljeni oko
> 200 - 350m, a ostatak je i nekih dobrih 600m.
K'o stvoreno za ARCNET mrežu (2.5 Mb/s) i Novell Netware.
Možeš dobiti ponudu od moje firme. Samo mi se obrati...
unix.231mmihajlovic,
Imam TAR za MS-DOS. Provereno cita i pise SCO UNIX i XENIX 386 diskete.
Ako je neko zainteresovan uploadovao bih ga. Cini mi se dosta interesantan
za one koji rade na oba sistema (a ko ne radi?).
MM
unix.232dejanr,
-> #231, mmihajlovic>> Imam TAR za MS-DOS. Provereno cita i pise SCO UNIX i XENIX 386 diskete.
Samo napred!
unix.233mmihajlovic,
Evo pomenutog TAR-a za MS-DOS. Jedna napomena: buduci da se ne moze
zadati format diskete (npr. 360K na 1.2M drive-u) citanje i pisanje
je moguce samo na default formatu diskete za odgovarajuci drive.
Drugim recima (bar kod mene) nema mogucnost za citanje 360K na 1.2m drive-u
ili 720 na 1.44M drive-u. Ovo bas i nije prevelik nedostatak ali....
MM
tar4dos.zipunix.234igor.mil,
Mogu li se nabaviti programi "lex" i "yacc" koji bi radili pod MS DOS-om.
Pozdrav od Igora.
unix.235maleksic,
Hej, UNIX-ovci!
(tj. SCO ODT-ovci)
Da li netko zna:
Da li Server Upgrade Open Desktop paket ima pravi MULTIUSER
SCO UNIX. (Obican ODT ima 2-user verziju). ????
Drugo pitanje: po cemu se ODT Server Upgrade razlikuje od
obicnog ODT-a ?? Sta se nalazi unutar ovog paketa??
Hitno, po mogucnosty.
unix.236sveta,
Pozdrav!
Po prvi put da se i ja oglasim.:)
Posle mnogo pokusaja uspeo sam da instaliram DOS 5.0 i SCO UNIX 1.3.6.
(varijanta za 286 masine), na isti disk (RLL), i to bez DiskMenager-a.
DOS "radi" na 26 sec/trak a UNIX na 17 sec/trak !? :)
Problem je kod izbora aktivne particije :(.
Posto DOS 5.0 (fdisk) ne podrzava ne-DOS particije , morao sam za
podelu diska da upotrebim UNIX particionu tabelu, koja opet
ne podrzava DOS-extension particiju.Sad imam samo jednu DOS particiju.:(
Sad kad hocu da biram koji operativni sistem da se aktivira
moram svaki put da ulazim u UNIX-fdisk , pa jos ako hocu da sa DOS-a
predjem na UNIX moram prvo da dignem UNIX sa diskete , pa fdisk,
pa reset, a sve to traje jako dugo.
Negde sam cuo da je moguce hardversko resenje za ovaj problem ,
pomocu preklopnika , ali samo kad su dva diska u pitanju, preklopnikom
se valjda dzampira drugi disk ?
Da li postoji neko elegantno resenje za samo jedan disk ?
Da li postoji neki program koji bi me po startovanju kompjutera "pitao"
koji ce operativni sistem biti aktivan ?
Pozdrav.
Sveta.
unix.237maleksic,
-> #236, sveta>> Da li postoji neki program koji bi me po startovanju kompjutera
>> "pitao" koji ce operativni sistem biti aktivan ?
Nikakav dodatni program ti ne treba. Samo stavi da ti je stalno
aktivna UNIX particija. Tada se pri dizanju SCO UNIX-a (i XENIX-a)
pojavi prompt:
Boot:
- Ako 'oces da butujes DOS sa DOS particije, otkucaj: dos (pa posle
return, naravno) ***
Evo jos nekoliko zanimljivih podataka:
- Ako 'oces da butujes UNIX sa default kernelom, otkucaj samo return.
- Ako 'oces da butujes UNIX sa proizvoljnim kernelom, otkucaj ime
kernel fajla.
- Ako 'oces da vidis spisak bootable device-ova, otkucaj ? (znak
pitanja).
P.S.
Mislim samo da moze biti problema ako si DOS particiju kreirao
posle UNIX particije. Mislim da SCO UNIX zahteva da kompletna
DOS particija bude kreirana pre instalacije UNIX-a. Extended
DOS particije nisu podrzane i tu nema leka (vecina Amerikanaca
jos nije cula za stvari kao sto su direktorijumi, a kamoli
za 'science fiction' poput extended particija :))))).
Sorry ako sam te davio sa stvarima koje znas, ali mozda nekom
bude korisno da procita.
unix.238sveta,
-> #237, maleksic
>Nikakav dodatni program ti ne treba. Samo stavi da ti je stalno
>aktivna UNIX particija. Tada se pri dizanju SCO UNIX-a (i XENIX-a)
>pojavi prompt:
>
> Boot:
Rasenje je zaita elegantno i efikasno :) , ali nazalost
kod mene neradi :(.
Sistem sam instalisao bas kako si rekao: UNIX particiona tabela,
DOS particija, i na kraju diska UNIX.
Moguce da je moj UNIX malo bajat (1985) i da ne poseduje tu opciju.
Tacan naziv OS je:
Microport's System V/AT Release 2 AT Version 1.3.6.
Copyright (c) 1985 AT&T -All Rights Reserved
Copyright (c) 1985 Microport -All Rights Reserved
Takodje sam imao problema i sa hardverom Suntac -G62 Chip Set
-AMI bios: Setup nece da startuje "boot-ovanje" ako je definisan
disk sa 26 sektora po tragu - tako da u UNIX fdisk svaki put
moram da definisem parametre diska :(.
UNIX sam instalirao pomocu "installit" pa je moguce da je i tu
neka nekompatibilnost :(.
U svakom slucaju hvala na odgovoru. Mozda jos neko ima ovakve
probleme pa se ukljuci u raspravu.
Pozdrav.
Sveta.
unix.239maleksic,
-> #237, maleksic>> Extended DOS particije nisu podrzane i tu nema leka
Hm, mozda ovo nije bilo jasno, pa rekoh hajde da
pojasnimo. *UNIX* moze da pristupi samo osnovnoj DOS particiji
(kad se koriste DOS simulator ili dosdir, doscp, dos* komande)
ali kad se *butuje DOS* onda racunar radi sa svim particijama
(osnovna + svi logicki diskovi na extended particiji) tj. isto
kao i svaki drugi DOS racunar.
>> ... SCO UNIX zahteva da kompletna DOS particija bude kreirana
>> pre instalacije UNIX-a.
Ajde i ovo da pojasnimo. Znaci: lepo se sedne za prazan disk,
butuje se sa DOS-om i formiraju se po zelji osnovna i extended
particija i logicki diskovi na extended particiji. Pri tome
naravno treba ostaviti dovoljno PRAZNOG MESTA NA KRAJU DISKA koje
ce kasnije biti upotrebljeno za smestanje UNIX-a!
Zatim se sve po propisu C: formatira sa FORMAT /S, pa se i ostali
DOS logicki diskovi formatiraju (opet DOS-ovim formatom, ali bez /S)
pa kad sve to bude u redu onda treba installirati SCO UNIX/XENIX i
pri instalaciji UNIX/XENIX-a postaviti da UNIX particija bude
aktivna. Pri butovanju, tj. pri boot: promptu treba unositi 'dos'
ili samo 'return'... e dosta je, ovo smo vec culi.
P.S.
Sve ovo se odnosi na SCO Unix/Xenix. Za druge proizvodjace
nisam bas struchnjak :(((
unix.240maleksic,
-> #238, svetaUf, nije mi stvarno palo na pamet da ne koristis SCO, mada moram
priznati da mi je bilo nesto sumnjivo (SCO ne pravi UNIX za 286,
nego samo XENIX).
Sto se instalacije tice, vidi prethodnu poruku (treba instalirati
prvo DOS, pa tek onda UNIX). Jest da tvoj UNIX nije SCO ali mozda
to vazi i za njega.
Sto se problema sa BIOS-om tice.. buh! Dogadja se to ponekad
i sa SCO proizvodima. Ipak ti preporucujem da predjes na
SCO XENIX SystemV/286 ako imas 286 maschinu. Mozda nije bolji
ali ga bar vise ljudi koristi pa cete moci da zajednicki rjesavate
probleme.
Pozdraw!
unix.241balexov,
-> #233, mmihajlovic Evo jos jedna verzija pospremaca_na_traku za DOS koji zna neke
trikove koji njegov brat iz poruke 3.233 nezna ( vredi i obratno ! ). Ako
neko bude koristio neke egzoticnije prekidace ( -B, -u X, ... ) neka
javi o iskustvima i eventualnim bubama.
tar.zipunix.242seki,
TREBA MI UTILITY KOJI VRSI TRANSFER FAJLOVA SA SISTEMA HP-9000(MODEL 300) SA
UNIXA NA DOS FORMAT.DA LI NESTO SLICNO POSTOJI?AKO NEKO IMA OVO BIO BIH MU VRLO
ZAHVALAN DA MI POSALJE.
POZDRAV SEKI
unix.243cuba,
-> #242, sekiTransfer HP9000 UX na MSDOS:
Postoje dva nacina,
I Pomocu kermita i
II Pomocu kompleta shareweare programa upravo te namene.
Za I treba ti KERMIT za HP UX, ako ga nemas poslacu ti.
Za II bi morao da imas msdoscp i sl│icne programe, koje koliko
znam poslednjih par godina HP daje uz racunare. Ako nemas, poslacu
ti, javi.
Kod mene je HP 220 sa UNIX-om 5.1, ali su programi valjda
kompatibilni na gore.
U svakom slucaju javi mi se da izmenjamo iskustva.
Pozdrav Cuba.
PS Sutra, ponedeljak, cu skinuti doticni shareware, a ako ti treba
kermit koji je nesto duzi, bolje da ga licno uzmes.
unix.244djelovic,
Ajde neka neko kaže šta je šta u unix dir-u. Većinom je to jasno,
osim za:
patch.zip
screen.zip
tar.zip
Zanima me da li bi imalo svrhe prevesti bash na MSDOS, kao neka
vrsta zamene za command.com? Takođe, na UEK-u ima u ST direktorijumu
par GNU programa. Jel vas to zanima?
unix.245alexa,
-> #244, djelovic > Ajde neka neko kaže šta je šta u unix dir-u. Većinom je to
jasno,
> osim za:
> patch.zip
> screen.zip
> tar.zip
Patch je program koji radi suprotno od programa diff :)
diff poredi dve datoteke sa tekstom i kao rezultat daje spisak
razlika. Patch može da iz jedne od njih i spisak razlika napravi
drugu. Koristan je uglavnom zato što ispravke PD source datoteka
za UNIX često dolaze upravo u obliku razlika nove verzije u odnosu
na staru (nekad bude i obrnuto, ali se patch snađe :).
Screen je program koji (na BSD sistemima) organizuje startovanje
više programa sa jednog terminala i 'prebacivanje' između njih.
Ovo podseća na shell layers koje možete videti na System V
UNIX-ima (pročitajte dokumentaciju za shl).
Tar je 'tape archiver' tj. program za arhiviranje/dearhiviranje
datoteka. UNIX-i ga inače uvek imaju, pa je pre namenjen
svima onima koji treba da čitaju UNIX arhive na non-UNIX
sistemima. Tar-arhive su uobičajeni način distribucije
softvera za UNIX.
Što se tiče prevođenja bash-a - to bi bilo herojsko delo,
bash je ogroman, UNIX i MS-DOS se dosta razlikuju,
i morao bi dosta toga ponovo da napišeš.
Što se tiče UEK-a: ako su to neke 'skresane' GNU arhive,
tako da je ostalo samo ono za ST, onda ništa :) a ako
nisu, reci prvo šta ima.
unix.246igor.mil,
-> #245, alexa>> Tar je 'tape archiver' tj. program za arhiviranje/dearhiviranje
>> datoteka.
Postoji li TAR za MSDOS?
Pozdrav od Igora
unix.247bulaja,
-> #246, igor.mil> Postoji li TAR za MSDOS?
Ima jedan uz poruku 3.233.
unix.248alexa,
Za one koje zanima, a nisu mogli sami da naprave bash, spustio sam
u UNIX direktorijum izvršnu verziju za XENIX/386. Probajte,
moglo bi da radi i na novijim UNIX-ima (naravno, na 386-ici).
Datoteka se zove x386bash.z (setite se da 'z' promenite u 'Z'
pre uncompress-a).
unix.249balexov,
Problem:
Sveze instaliran SCO UNIX 3.2, kreirani samo korisnici koji su
nuzni za instalaciju; covek koji je izvrsio instalaciju ode na g.o. sa
disketama, a ostavi samo 'root' password (u procesu instalacije nije
napravio 'emergency boot floppy'). Dodje drugi covek koji proba da
pogodi lozinku jednog korisnika i posle petog-sestog pokusaja dobije
poruku: 'terminal is disabled --- see account administrator' od sada
na dalje nije moguce pristupiti sistemu ni kao 'root', odnosno odmah
posle upita za korisnicko ime se dobijala pomenuta poruka. Sada dolazi
(sveznajuci :) sef drugog coveka koji obara sistem (crvenim dugmetom !!)
i ponovo ga dize u 'single user' nacin rada dajuci lozinku 'root'-a.
Iz nepoznatih razloga sef odlucuje da izbrise lozinku 'root'-a komandom:
# passwd -d root
Sistem potvrdjuje da je lozinka izbrisana uspesno. Dalji pokusaji da
se pristupi sistemu su bezuspesni. Cela drama se odvijala na konzoli,
a i pokusaji da se pristupi sistemu sa nekog terminala su bili propraceni
istom porukom. Mozda je od znacaja da je prvobitna lozinka 'root'-a bila
<CR> (odnosno pritisak na taster RETURN).
Na sistemu trenutno nema ozbiljnijeg software-a tako da ce se problem
moci resiti za koju nedelju ponovnim instaliranjem UNIXA, ali ako neko
zna sta je posredi drugi covek (moj prijatelj :) ce biti zahvalan!
Ima li ovo veze sa cuvenim 'C2 trusted security'?
unix.250kale,
Juče mi se desila zanimljiva stvar. Čovek slučajno kreirao file pod
imenom -r (dužine 0 bajtova) i pozvao me da ga izbrišem. Da stvar bude
luđa, SCO UNIX od tog imena poludi, pa recimo ls ?? lista sve datoteke,
bez obzira na dužinu imena. Ja sam našao način da obrišem samo ovu
datoteku, ali da ne kažem odmah kako - da se još neko zabavi. :)
UBR, naredba rm -r briše rekurzivno do grdne dubine!!!!!!
Pozdrav, Kale
unix.251kale,
-> #249, balexov
Više puta sam "provalio" u neki od naših sistema da bih root-u
postavio željeni password. Doduše, nigde nije bio postavljen C2
standard, ali i pored njega ne očekujem probleme da vam root-u postavim
password po želji.
Nisam baš siguran, ali iz tvoje poruke sam stekao utisak da računar
gasite bez shutdown-a. To nije zdravo! Nekad se desi da se izgubi neki
fajl, nekad ne, ali će se toga vremenom nakupiti. SCO UNIX ima više
hiljada sistemskih datoteka i najčešće se ne može primetiti razlika u
funkcionalnosti kad se izgubi nekoliko. Međutim, ako deset puta prođe
bez uočljivog gubitka, ne znači da će tako biti i jedanaesti put...
Detalji u privatnoj poruci.
Pozdrav, Kale
unix.252zkehler,
-> #251, kaleĆĆ Nisam baš siguran, ali iz tvoje poruke sam stekao utisak da računar
ĆĆ gasite bez shutdown-a (...)
Nemojte, aman!
Siroti priučeni operateri u računarskom centru ETF-a non stop su tako radili.
Prvi UNIX instaliran u RC ETF, a koji je bio dostupan za korišćenje, bio
je ULTRIX (verzija 1.01 ili 1.1), DEC-ova verzija UNIX-a. Pošto operaterima
Jozo i ostali (programeri) nisu objasnili kako se obara sistem, dežurni
operater bi jednostavno prišao mašini i isključio je. Pošto UNIX gomilu
stvari drži memoriji (file sistem - i-nodes, cache, itd.), takvim
isključivanjem pogubi se veliki deo instalacije i korisničkih fajlova.
ZK
P.S. Ovo se odnosi na stariju generaciju programera. Sadašnji znaju šta
rade - uglavnom su sa smera RTI
unix.253vule,
-> #250, kale> Juče mi se desila zanimljiva stvar. Čovek slučajno kreirao file pod
> imenom -r (dužine 0 bajtova) i pozvao me da ga izbrišem. Da stvar bude
> luđa, SCO UNIX od tog imena poludi, pa recimo ls ?? lista sve datoteke,
> bez obzira na dužinu imena. Ja sam našao način da obrišem samo ovu
> datoteku, ali da ne kažem odmah kako - da se još neko zabavi. :)
Pa ja bih probao sa rm ./-r ili rm ?r.
To je stari "vic" sa brisanjem datoteke *, s tim što je za promenu
bezopasan jer rm -r briše, ali moraš reći šta.
> UBR, naredba rm -r briše rekurzivno do grdne dubine!!!!!!
Da nisi to slučajno radio iz sysadm-a? Ja jesam dok sam još mislio da
ne mogu da naškodim unixu...
pozdrav vule
P.S. Ono što sigurno radi je da skloniš sve ostale fajlove pa rm *
ned'obogdasiuroot/dev;>>>.
unix.254bojt,
-> #250, kale>> Ja sam našao način da obrišem samo ovu datoteku, ali da ne
>> kažem odmah kako - da se još neko zabavi. :)
Formatirao si HD? 665MB? ;))))
unix.255balexov,
U firmi gde je nastao problem masine se gase sa 'shutdown' (odnosno
postoji fiktivni korisnik kraj). Naveo sam da je u konkretnom slucaju
masina brutalno okoncala rad (crvenim gumbom) da bih do kraja razjasnio
okolnosti pod kojima je doslo do pomenutog problema. Nema potrebe
ponavljati stetnost gasenja multiuser masina prekidom hrane :) to bi
trebalo biti odmah jasno. Za UNIX, u najgorem slucaju (gori prostorija
pored vas), moze da se masina ugasi i sa kombinacijom komandi 'sync' i
'haltsys', ali naravno u 99% slucajeva treba koristiti shutdown!
Ponavljam da problem koji sam izneo nije jako tragican ( jer trenutno
je masina u probnom radu i na njoj nema niceg vaznog), vec je problem
vise akademskog tipa --> moze li se to desiti i na mojoj masini pre
nedeljnog bekapa???
Ako je neko imao slicne probleme mislim da bi bili od interesa za celu
UNIX populaciju.
unix.257maleksic,
-> #249, balexov>> poruku: 'terminal is disabled --- see account administrator' od
>> sada na dalje nije moguce pristupiti sistemu ni kao 'root',
************
Cudno, pa na konzoli 'root' uvek moze da se uloguje, za njega ne
vazi "terminal disabled" pri ulogivanju na prvi multiscreen?
>> Sistem potvrdjuje da je lozinka izbrisana uspesno. Dalji
>> pokusaji da se pristupi sistemu su bezuspesni. Cela drama se
>> odvijala na konzoli,
???
Pa dobro, jel' uspevas sad da ponovo udjes u system maintenence
mode (single user) na consoli? Ako uspes, startuj sysadmsh,
izaberi opciju accounts/terminals/... vidi tu, zaboravio sam, ima
opcija za enablovanje disablovanih terminala. Eh, sve je to
moglo lepo pre one zlosrecne naredbe za lozinku, sada ne znam
kako stoji stvar sa ubacivanjem u sys. maint. mode. Probaj opet
sa lozinkom <ENTER>, cudi me da bi system tek tako izvrsio
komandu koja ga potpuno blokira. A mozda ste posle 'passwd -d
root' opet ugasili system "na crveno dugme", pa jadan UNIX nije
stigao da vas upozori za lozinku? Ipak sumnjam.
unix.258alexa,
-> #250, kale> Juče mi se desila zanimljiva stvar. Čovek slučajno kreirao file
pod
> imenom -r (dužine 0 bajtova) i pozvao me da ga izbrišem. Da stvar
bude
> luđa, SCO UNIX od tog imena poludi, pa recimo ls ?? lista sve
datoteke,
> bez obzira na dužinu imena. Ja sam našao način da obrišem samo ovu
> datoteku, ali da ne kažem odmah kako - da se još neko zabavi. :)
Ih, Kale! Ne poludi SCO UNIX, nego radi onako kako treba.
Kada si otkucao ls ?? komandni procesor (sh) je 'raspakovao'
upitnike,
tj. zamenio ih je spiskom svih naziva datoteka od po dva znaka;
to je (verovatno) u ovom slučaju bilo samo '-r'; tako je komandna
linija na kraju bila 'ls -r', pa je sve radilo baš kako treba.
Ako hoćeš spisak, daj prosto 'echo ??'.
Ima više načina da se datoteka koja se zove '-r' obriše, a jedan
od njih koristi samo komandu 'rm'.
unix.259alexa,
-> #253, vule> P.S. Ono što sigurno radi je da skloniš sve ostale fajlove pa rm *
A, ne! To ne pali, sigurno. Ne pali ni 'rm ?r', ali pali (sigurno)
rm ./-r. Na novijim UNIX-ima pali još i 'rm -- -r' - ovde je '--'
oznaka kraja opcija i početka argumenata.
unix.260kale,
-> #253, vule
>> bezopasan jer rm -r briše, ali moraš reći šta.
Znam ja da rm -r bez argumenta neće ništa obrisati, ali se nekom
moglo desiti, a nisam bio raspoložen da mi mama posle štuca... ;)
UBR, upravo mi na pamet pade sitna (?) pakost koja bi se nekom dala
uvaliti - u root direktorijum mu staviti oooogroman file koji se zove
'-r *'. Nije greda, ali bi neko verovatno naleteo.
>> P.S. Ono što sigurno radi je da skloniš sve ostale fajlove pa rm *
>> ned'obogdasiuroot/dev;>>>.
Device-ove možeš kopirati naredbom copy, a i lako i brzo se prave
naredbom mknod.
Pozdrav, Kale
unix.261kale,
-> #257, maleksic
>> Pa dobro, jel' uspevas sad da ponovo udjes u system maintenence
>> mode (single user) na consoli?
To nije problem uraditi čak i na sistemu na kome si prvi put.
Drugim rečima, ako računar nije fizički zaštićen od pristupa neovlašćenih
lica, nije ni bezbedan, ne samo od totalnog uništenja (što je očigledno)
već i od zlonamerne izmene podataka ili karakteristika.
Ja sam balexovu ponudio da im postavim root password po želji bez
ponovne instalacije, ali ljudima to izgleda nije mnogo važno.
Pozdrav, Kale
unix.262kale,
Dva najbolja rešenja za brisanje datoteke -r su rm ./-r i
rm -- -r. Moje rešenje je bilo dosta komplikovanije :(
>+x
rm -i ??
pa sam napisao y kad me je pitao za brisanje datoteke -r.
Pozdrav, Kale
unix.263maleksic,
-> #256, maleksic>> rm '-r'
>> ili rm \-r
E to malo morgen :))
Ovo je isto sto i rm -r, tj. nista.
>> ma na UNIX-u mozes da radis sta ti volja! :)))
A i ovo "malo morgen"! Glavni uzroci slabe prihvacenosti UNIX-a
od strane sirokih narodnih masa su:
1. Bourne shell
2. C shell & "history"
unix.264vule,
-> #263, maleksic>>> ili rm \-r
>
> E to malo morgen :))
> Ovo je isto sto i rm -r, tj. nista.
nije rm \-r nego rm .\-r i radi. probao sam.
> A i ovo "malo morgen"! Glavni uzroci slabe prihvacenosti UNIX-a
> od strane sirokih narodnih masa su:
>
> 1. Bourne shell
> 2. C shell & "history"
pa unix je akademsko okruženje i nikad nije ni pravljen za široke
narodne mase nego za programere i naučnike koji od VMSa dobiju akutni
proliv.
pozdrav vule
unix.265djelovic,
Da li neko ima Lex i Yacc source?
unix.266igor.mil,
-> #265, djelovic> Da li neko ima Lex i Yacc source?
Lex sam nasao na Trickle-u:
<MSDOS.C>
LEX.ARC B 123642 891016 DeSmet C source for PD version of Unix LEX
Upravo sam ga narucio, ali mi fajlovi nesto slabo dolaze, tako da moze
da prodje i 10-ak dana dok stigne. U svakom slucaju, kad ga dobijem,
naci ce se ovde, a nadam se i u IBMPC direktorijumu, posto se radi o
neverovatno korisnoj stvari.
Sto se Yacc a tice ja sam postavio isto pitanje pre jedno mesec dana,
cak bi mi vise odgovarala EXE verziju, ali odgovora njet :(
Na Trickle-u ga, za sada, ne vidim. Moracu da pogledam neke druge
direktorije sem msdos-a.
pozdrav od Igora
unix.267bulaja,
-> #266, igor.mil││Da li neko ima Lex i Yacc source?
│└───
│Lex sam nasao na Trickle-u:
│
│<MSDOS.C>
│LEX.ARC B 123642 891016 DeSmet C source for PD version of Unix LEX
│
│Upravo sam ga narucio, ali mi fajlovi nesto slabo dolaze, tako da moze
│da prodje i 10-ak dana dok stigne. U svakom slucaju, kad ga dobijem,
│naci ce se ovde, a nadam se i u IBMPC direktorijumu, posto se radi o
│neverovatno korisnoj stvari.
└───
Lepo, samo jos kad bi ste mi rekli cemu to sluzi ;) (posto ja treba da
ga prebacim u dir). Ako je nesto vezano za Unix onda bolje jurite
Alexu da prebaci ;).
unix.268zkehler,
-> #267, bulajaŔ Lepo, samo jos kad bi ste mi rekli cemu to sluzi ;) (posto ja treba da
Ŕ ga prebacim u dir). Ako je nesto vezano za Unix onda bolje jurite
Ŕ Alexu da prebaci ;).
YACC == Yet Another Compiler Compiler, tj. YACC je tool za pisanje
kompajlera, za probu i kasnije za radnu verziju.
ZK
unix.269alexa,
-> #267, bulajaŠto se tiče YACC-a i LEX-a, mislim da bi najbolje bilo da 'dobavimo'
BISON (GNU YACC) i FLEX (GNU lEX), samo mi nešto TRICKLE javlja
da više nema direktorijuma <UUNET.GNU>???
unix.270djelovic,
-> #268, zkehler A Lex ti je Lexical Analizer, program koji manje-više sprema ulaz
za Yacc. Lex & Yacc ne služe samo za kompjlere, već predstavljaju
uopšte parser generatore, tako da možeš da ih koristiš za recimo
obradu komandne linije, AI sisteme, itd... Bulajo, moderatore naš :),
sezamu bi dobro došao i neki database engine za C. Viđe'l ti to neđe?
unix.271bulaja,
-> #270, djelovic│ A Lex ti je Lexical Analizer, program koji manje-vise sprema ulaz
│za Yacc. Lex & Yacc ne sluze samo za kompjlere, vec predstavljaju
│uopste parser generatore, tako da mozes da ih koristis za recimo
│obradu komandne linije, AI sisteme, itd... Bulajo, moderatore nas :),
│sezamu bi dobro dosao i neki database engine za C. Vide'l ti to nede?
└───
Paradox Engine? ;) Jedino sto sam za sada nasao je ovo dole, bas sam
mislio da ga narucim za sebe ovih dana, ako valjda bacicu ga na Sezam,
a ako ne valja dacu ga onome ko hoce anyway ;).
NAME SIZE DATE DESC
CBASE101.ZIP 270888 901208 C routines for database applications, w/docs
unix.272igor.mil,
-> #267, bulaja> LEX.ARC B 123642 891016 DeSmet C source for PD version of Unix LEX
> Lepo, samo jos kad bi ste mi rekli cemu to sluzi ;) (posto ja treba da
> ga prebacim u dir). Ako je nesto vezano za Unix onda bolje jurite
Jeste vezano za Unix, ali samo u smislu da je rec o programerskoj
alatki razvijenoj na Unix sistemima. Inace je korisna je za
programere, bez obzira na OS. Namena LEX-a da olaksa razvoj kompajlera
ili interpretera.
Prva faza obrade izvornog koda od strane kompajlera/interpretera je
"leksicka analiza". Ovo znaci da u nizu znakova od kojih se sastoji
izvorni program treba prepoznati leksicke jedinice, na primer,
sluzbene reci, numericke konstante i slicno, i po prepoznavanju
preduzeti odgovarajucu akciju, na primer, dodati naziv promenjlive u
tabelu simbola ili odrediti vrednost numericke konstante.
Modul koji obavlja ovaj zadatak se naziva leksicki analizator.
Njegova izrada je za programera veoma naporan posao, jer je kod veoma
obiman i nepregledan, ali kako je algoritam prepoznavanja matematicki
dobro formalizovan, mogu se napraviti programerske alatke koje
automatski generisu odgovarajuci izvorni kod. Na Unix (i MSDOS :))
sistemima ta alatka je LEX.
Na ulazu LEX-a je niz parova <regularan izraz, akcija> kojima se
definise zadatak modula za leksicku analizu. Izlaz LEX-a je C source
odgovarajuceg potprograma.
Regularan izraz (regular expression) je formalan nacin da se opise
jedan podskup svih mogucih nizova znakova neke azbuke. Akcija koja se
nalazi sa njim u paru se preduzima kada algoritam u nizu ulaznih
znakova naidje na neki element tog podskupa (znaci na niz znakova sa
odredjenom osobinom).
* * *
Da bih bio sto jasniji, posluzicu se primerom. Pretpostavimo da nam
treba funkcija u C-u koja cita standardni ulaz koji predstavlja kod u
nekakvom programskom jeziku. Kada se naidje na sluzbenu rec WRITE ili
njen sinonim WTE vraca se rezultat 1. Kada se naidje na sluzbenu rec
READ ili njen sinonim RED vraca se 2 (primer jeste nategnut, al' sta
mogu).
Ulaz u LEX bi bila datoteka sledeceg sadrzaja (bez, za sada nebitnih
detalja, i naravno bez strogog pridrzavanja sintakse):
W(RI)?TE { return 1; }
RE?AD { return 2; }
^ ^
| |
regularani izrazi akcije
Posle startovanja LEX-a, dobijemo datoteku sa kodom koju prevedemo
omiljenim C kompajlerom i povezemo sa nasim glavnim programom.
Napisati rucno ovakav potprogram, zaista nije neki veliki problem.
Medjutim, pretpostavimo da se sintaksa sluzbenih reci predefinise tako
da se ispred poslednjeg karaktera sluzbene reci moze nalaziti
proizvoljna kolicina beline (blanko i TAB karakteri), i
jos, da se prvi karakter moze pisati velikim ili malim slovom (do sada
su bila obavezna velika za sve). Sada se potprogram komplikuje,
ali uz upotrebu LEX-a, jedino treba promeniti odgovarajuce regularne
izraze u:
[Ww](RI)?T[ \t]*E
[Rr]*EA?[ \t]*D
i odgovarajuci kod ce biti generisan.
* * *
Ukoliko je moje objasnjenje uspesno, jasno je da je LEX neophodan
svakom ko programira u C-u, i to ne samo za specificne namene razvoja
compilera i slicno, nego na primer, za analizu parametara dostavljenih
preko komandne linije, za razvoj komandnih jezika (kakav je ovaj za
komuniciranje sa Sezamom), a uzgred, pojedini aspekti ove oblasti su
korisceni i za kontrolu kvaliteta izrade integrisanih kola. Ustede u
vremenu i zivcima su ogromne, a kod je maksimalno optimizovan.
Da rezimiramo: sa LEX-om je buducnost sveeetla!
pozdrav od Igora
unix.273mjova,
-> #270, djelovic> A Lex ti je Lexical Analizer, program koji manje-više
> sprema ulaz za Yacc. Lex & Yacc ne služe samo za
> kompjlere, već predstavljaju uopšte parser generatore,
> tako da možeš da ih koristiš za recimo obradu komandne
> linije, AI sisteme, itd... Bulajo, moderatore naš :),
> sezamu bi dobro došao i neki database engine za C. Viđe'l
> ti to neđe?
ako ne mora baš bulaja :), imam ja neke silne rutine za dbase iz C-a.
neke od njih su čisto source a neke su lib. neke su shareware, neke
mislim da nisu :).
cu, mjova.
unix.274mjova,
-> #269, alexa> da više nema direktorijuma <UUNET.GNU>???
mislim da su menjali direktorijume, neke izbacili a neke dodali.
probaj sa /pddir komandom.
unix.275.bale.,
-> #272, igor.milŢŢMedjutim, pretpostavimo da se sintaksa sluzbenih reci predefinise
ŢŢtako da se ispred poslednjeg karaktera sluzbene reci moze nalaziti
ŢŢproizvoljna kolicina beline (blanko i TAB karakteri), i
ŢŢjos, da se prvi karakter moze pisati velikim ili malim slovom (do
ŢŢsada su bila obavezna velika za sve). Sada se potprogram komplikuje,
ŢŢali uz upotrebu LEX-a, jedino treba promeniti odgovarajuce regularne
ŢŢizraze u:
ŢŢ
ŢŢŠWwĆ(RI)?TŠ ĐtĆ*E
ŢŢŠRrĆ*EA?Š ĐtĆ*D
ŢŢ
ŢŢi odgovarajuci kod ce biti generisan.
Hm... Ako je samo ovo, mislim da je to lakše uraditi iz Brief-a, jer njegova
ugradjena macro funkcija search ima identičnu sintaksu za traženje nekog
stringa... Verovatno preterujem, nije samo ovo, ali sam se oduševio Brief-ovim
C-like jezikom... :)
Regards from .bale. !
#8*)+-<
unix.276djelovic,
-> #274, mjova> Pa šta čekaš?! Šalji listu sa opisom, and please, naznači
>
>šta ima source, a šta ne, + komentariši iskustva sa svakim. Ti
>što su shareware dolaze u obzir samo ako su za sve mem. modele,
>inače najn, to nam ne treba... Fernštajn?! :)
unix.278mjova,
-> #276, djelovic>> inače najn, to nam ne treba... Fernštajn?! :)
da, samo ja ne koristim unix pa me to sve slabo zanima, ali ako BAŠ
niko ko koristi unix nema pristup trickle-u, mogu ja. ali to sve ima
traljavo da bude :).
unix.279vule,
-> #274, mjova>> da više nema direktorijuma <UUNET.GNU>???
>
> mislim da su menjali direktorijume, neke izbacili a neke dodali.
> probaj sa /pddir komandom.
E tu se dešavaju neke čudne stvari! Negde oko nove godine najbliži
trickle je bio isključen pa sam slao batchove na druge dalje
trickleove, i gle čuda, direktorijumi nisu ni slični. Ne znam da li
nešto ne valja sa updateovanjem ili se neko igrao ili je sve to
namerno, ali verovatno je najbolje sve nove stvari tražiti direktno sa
simtel 20 arhiva (na simtel-20.army.mil) preko ftp-a. Jedina nevolja
je što simtel dozvoljava samo tri batch komande dnevno, ali ako se
organizujemo... ;) Ja sam svojevremeno tražio dir na simtelu i mislim
da je tamo neka sasvim treća struktura. Ta makina radi na TOPS 20
operativnom sistemu. Je li ko čuo za to?
pozdrav vule
unix.280kvelkovski,
-> #275, .bale.>> Hm... Ako je samo ovo, mislim da je to lakse uraditi iz Brief-a, jer
>> njegova ugradjena macro funkcija search ima identicnu sintaksu za
Pa i u Brief-u se zovu isto : Regular Expressions, a ti pogodi odakle
poticu :-)
Kupe
unix.281alexa,
'Pokupio' sam FLEX sa TRICKLE servera, biće uskoro na SEZAMu.
(Nadam se da ću uskoro dobiti i BISON).
unix.282alexa,
U UNIX direktorijum je stigao FLEX - fast lex, generator leksičkih
analizatora. Naravno, u pitanju je izvorni kod; ima i (nešto malo)
teksta za druge (non-UNIX) OS, ali mislim da ne bi trebalo da bude
problema za bilo koji OS, jer je u pitanju program koji za ulaz i
izlaz ima tekst (ASCII) datoteke.
unix.283alexa,
U direktorijumu UNIX se nalazi bison.zip u dva dela. BISON je
GNU zamena za YACC (potpuno kompatibilan). YACC je generator
parsera - generiše C program prema ulaznoj specifikaciji.
Biće verovatno malo problema - nije 'isporučena' funkcija
alloca(), pa sam je 'pokupio' iz BASH-a.
Uzgred, BISON sa sobom nosi uslov da se koristi SAMO za
proizvodnju besplatnih programa - pošto se njegov 'izlaz'
sastoji velikim delom od sadržaja jedne datoteke sa C
source-om, postoji copyright na njega i po tome se BISON
razlikuje od većine ostalog GNU softvera.
unix.284djelovic,
-> #283, alexa Bravo alexa! i za yacc i za lex. Nego, kako se raspakuju .TAR
datoteke? Da mu dam search za Header pa da tu ručno cepam, ili ima
neki program za to?
unix.285alexa,
-> #284, djelovic.TAR datoteke se mogu raspakovati pomoću programa TAR :)
Ima dva komada u PC.SOFT: uz poruke 3.233 i 3.241. Uzmi drugi, kraći
je :)
Kad stignem da ih pogledam, baš bismo mogli jedan da prebacimo u
IBMPC/ARHIVER.
unix.286nkbog,
-> #285, alexa> .TAR datoteke se mogu raspakovati pomocu programa TAR :)
Na zalost :(((, ja te TAR-ove (na MS-DOS-u) nisam mogao da nateram da
pokusaju da NE KREIRAJU direktorijume sa tackicama u sebi. Naime radi se
o ocigledno cisto programima za UNIX prekompajliranim za MS-DOS, bez
potrebne dorade. Na Trickle-u ima nekoliko TARova za koje pise da
konvertuju UNIX nazive datoteka (direktorijuma) u MS-DOS kompatibilne.
NB.
unix.287djelovic,
-> #285, alexa Ex, ex, lepo si to zamislio! Tar pokušava da smesti flex u
direktorijum flex-2.3.7, što, naravno, messdos ne dozvoljava. E, sad,
kada sam ja dao s&r na toj mamutskoj datoteci i svako flex-2.3.7
zamenio sa flex-2-3-7, tar mi javlja: "skipping to next header", i ne
uradi ništa. Kad smo kod toga, u kom formatu je yacc (bizon.1 :))?
unix.288djelovic,
Neko je pitao čemu služi YACC, pa smo mi tupili na tu temu. Tkoga
zanima praktični primer neka pogleda TCALC iz TC-a, tu ima mala
demonstarcija moći YACC-a, a i može se shvatiti kako stvar radi. A
primer :) is worth a thousand words!
unix.289nkbog,
-> #287, djelovic> kada sam ja dao s&r na toj mamutskoj datoteci i svako flex-2.3.7
> zamenio sa flex-2-3-7, tar mi javlja: "skipping to next header", i ne
U svakom headeru u TAR datoteci postoji checksum (obican). Stoga kada si
dodao 2-3-7 ti si smanjio checksum za 2 (2 * ('.'-'-')). Da bis sve
funkcionisalo treba znaci da na nekom mestu povecas neki kod za dva (npr.
umesto 2-3-7 stavis 2-5-7 i sve ce raditi ( provereno )).
NB.
unix.290djelovic,
Šta ne UNIX-u radi komanda cp? Naime, kada sam raspakivao FLEX, u
make fajlu se našla ta komanda, a ja ostao zabezeknut. Inače, hvala
za objašnjenje o cheksumu TAR-a. Ja sam isto pomislio na to, ali sam
mislio da se koristi nešto komplikovanije (CRC ili neka sigurnija
metoda). Čemu služi TAR? To je zapravo arhiva bez kompresije? Onda bi
bilo bolje odma sve zip-ovati, te ili nije to, ili ima veze sa
istorijskim instancama tipa "standard" ili "ANSI" ili nedaj bože
"ANSI standard"!
unix.291igor.mil,
-> #284, djelovic> Nego, kako se raspakuju .TAR
> datoteke? Da mu dam search za Header pa da tu rucno cepam, ili ima
> neki program za to?
Ima nekoliko MS-DOS programa za rad sa TAR-ovima na Trickle-u. Uzecu
neki pa cu da ga stavim ovde.
pozdrav od Igora
unix.292igor.mil,
Iako je ovde vec poslata jedna verzija lex-a, evo jos jedne.
Ova je zgodna zato sto ima i prevedenu verziju, a i source je pisan za
MSDOS.
Sa druge strane, nezgodna je zato sto prevedena verzija ne radi kako
treba, bar koliko sam ja utvrdio posle prve probe na brzinu i bez
citanja dokumentacije. Generisani source nije ANSI, a TC javlja
neke greske u stilu: varijabla nije definisana. Moguce da ce biti
neophodna promena sourcea, sto nije lak posao. Posto trenutno
nemam vremena da provaljujem o cemu se radi, mozda je neko
raspolozen da proba.
Javite mi o vasim iskustvima.
pozdrav, Igor
lex.arjunix.293alexa,
-> #287, djelovic> uradi ništa. Kad smo kod toga, u kom formatu je yacc (bizon.1 :))?
U ZIP formatu (to je prvi od dva dela datoteke BISON.ZIP). Tek kad
spojiš BISON.1 i BISON.2 u BISON.ZIP, radiš PKUNZIP, pa posle toga
tar -xvf bison.tar
Izgleda da baš nije mnogo razumljivo; tako je podeljen i bash.zip.
Uzgred, kako uopšte na DOS-u spojiti dve ili više datoteka
(na UNIX-u npr. naredbom cat) ? Ja sam za te potrebe pisao
programče u C-u.
unix.294alexa,
-> #291, igor.mil> Ima nekoliko MS-DOS programa za rad sa TAR-ovima na Trickle-u.
Uzecu
> neki pa cu da ga stavim ovde.
Nemoj, imamo već dva!
unix.295alexa,
-> #290, djelovic> Šta ne UNIX-u radi komanda cp? Naime, kada sam raspakivao FLEX, u
> make fajlu se našla ta komanda ...
Komanda cp je vrlo slična DOS komandi copy. Uzgred, nisam baš ubeđen
da se, uopšte uzev, makefile-ovi sa UNIX-a baš mogu koristiti
za DOS (oni jednostavniji mogu).
Komanda TAR služi uglavnom za arhiviranje na traku; u sebi ne sadrži
nikakav mehanizam za kompresiju (ovo je sasvik OK, jer se kompresija
može uraditi nezavisno - UNIX ima prave 'cevi' (pipes), a ne kao
MS-DOS. TAR-format je tradicionalni format za prenos podataka,
a posebno softvera u svetu UNIX-a upravo zato što je jednostavan,
a zaglavlja ispred datoteka ne sadrže mašinski zavisne elemente.
unix.296djelovic,
-> #293, alexa Kakav crni C program? copy a+b c.
unix.297djelovic,
Ex, alexa, baš te mučim :). Dakle, šta se nalazi u strings.h? To
je include datoteka potrebna i za LEX i za YACC, a nje u TC++-u nema.
unix.298dejanr,
-> #293, alexa>> Uzgred, kako uopšte na DOS-u spojiti dve ili više datoteka
copy /b prva+druga+treća četvrta
unix.299igor.mil,
-> #290, djelovic> Sta ne UNIX-u radi komanda cp?
isto sto i copy
pozdrav od igora
unix.300maleksic,
U-nix?
Jesu li i ovde Ustashe umesale svoje prste?
unix.302alexa,
-> #297, djelovic > šta se nalazi u strings.h?
Deklaracije strcpy(), strcmp() i sličnih funkcija.
unix.303nkbog,
-> #294, alexa
Alexa neka prebaci novi TAR, jer ovi ne rade sa (sto bi ti rek'o)
messy-dosom (zbog tackica u direktorijumu), a na Trickleu ima nekoliko
koji to ispravljaju.
UBR evo iskomajliranog Berkley YACC, i to potpuno PD, i jos sa sourcem,
ali bez uputstva. (iskopirajte i BISON zbog uputstva).
NB.
byacc.zipunix.304sveta,
Pre par dana su mi se pojavili losi sektori na disku, pregledao sam
svu literaruru koju imam (User-gajde ;(( ) i nisam nasao ni jednu komandu
kojom bi mogao da ova tri sektora markiram kao lose.OS je SINIX - to je
neka varijanta UNIX-a iz '85. godine.
Interesuje me da da li neko ima neki efikasniji predlog od Npr. ponovne
formatizacije diska.
Onako usput, da li na nasem trzistu postoji neka literatura o UNIX-u osim
"Vodica za korisnike"-Z.Jeliic (INN Boris Kidric) ?
Pozdrav.
Sveta.
unix.305zkehler,
-> #304, svetaŔ Pre par dana su mi se pojavili losi sektori na disku, pregledao sam
Ŕ svu literaruru koju imam (User-gajde ;(( ) i nisam nasao ni jednu
Ŕ komandu kojom bi mogao da ova tri sektora markiram kao lose.OS je SINIX
Ŕ - to je neka varijanta UNIX-a iz '85. godine.
Ŕ
Ŕ Interesuje me da da li neko ima neki efikasniji predlog od Npr. ponovne
Ŕ formatizacije diska.
Probaj da koristiš SPINRITE II program. Spinrite čita sektor po
sektor, fizički formatira, vraša sadržaj i verifikuje zapis.
Zgodan je jer nije destruktivan. Ima par nivoa takve "obnove" - na
nivou 4 može da provede celo popodne u poslu. Može da uradi i
promenu interleavea.
Firma koja ga pravi ima ideju da magnetni zapis na disku slabi
sa vremenom, pa ga treba obnavljati. Ne znam koliko se takva
tortura dopada IDE diskovima, koji (uz izuzetke) ne obožavaju
fizičko formatiranje. Trebalo bi da bude sasvim OK na MFM diskovima,
a pretpostavljam i na RLL.
Inače, ne volim takva "epohalna" otkrića, pogotovo ako mi
čačkaju po fizičkom formatu diska. Ne znam da li ćeš sve to
moći da izvedeć na disku na kome je UNIX (nemam iskustva u tome).
ZK
unix.306.bale.,
-> #305, zkehler
>> Ne znam da li ćeš sve to moći da izvedeć na disku na kome je UNIX
(nemam iskustva u tome).
Ja koristim SPINRITE II (najbolji!!!), ali on može da radi Low Level
Format samo na DOS particijama (imao sam Coherent Unix i njega nije
ni video).
Bale
unix.307djelovic,
Još jedno jedino pitanje, please!: Šta radi void *memcpy ()? Ili,
ako neko ima već prekompajliran Lex za PC, da radi, neka kaže kako i
šta!