PCSOFT

08 Nov 1989 - 22 Sep 1991

Topics

  1. bios (50)
  2. ms.dos (492)
  3. unix (322)
  4. os.2 (5)
  5. jezici (125)
  6. cccc (343)
  7. clipper (273)
  8. turbo.pascal (247)
  9. tools (219)
  10. grafika (189)
  11. programiranje (156)
  12. tekst.procesori (164)
  13. word.perfect (222)
  14. ventura (216)
  15. windows (270)
  16. spec.softver (212)
  17. virusi (255)
  18. zastita (44)
  19. knjige (61)
  20. razno (668)
  21. mreze (75)
  22. ms.word (42)
  23. nabavka (153)
  24. baze.podataka (60)
  25. radne.tabele (2)
  26. van.teme (17)
  27. 4dos (25)

Messages - unix

unix.308 spantic, -> #304, sveta
>> Onako usput, da li na nasem trzistu postoji neka literatura o UNIX-u osim >> "Vodica za korisnike"-Z.Jeliic (INN Boris Kidric) ? Ima. Od istih, Z. Jelić i Instituta ima: UNIX: Vodič za programere a od autora sa ZG sveučilišta i TZS ima : Uvod u UNIX, mada su gornje knjige daleko bolje. Sa poštovanjem Srđan
unix.309 alexa, -> #303, nkbog
> Alexa neka prebaci novi TAR, jer ovi ne rade sa (sto bi ti rek'o) > messy-dosom (zbog tackica u direktorijumu), a na Trickleu ima nekoliko > koji to ispravljaju. Slažem se, u pravu si. Ja sam u međuvremenu DL-ovao ova dva TAR-a iz PC.SOFT i ustanovio da već duže vreme koristim drugi (zove se TAR.ZIP). On RADI konverziju imena, ali se izgleda na direktorijumima 'zadavi'. Onaj prethodni (TAR4DOS.ZIP) ne radi nikakvu konverziju imena. Samo gledajte da ne 'pokupite' još jednom ovaj isti TAR.ZIP iz PC.SOFT (ko bude uzimao, neka uporedi dužinu).
unix.310 alexa, -> #304, sveta
> svu literaruru koju imam (User-gajde ;(( ) i nisam nasao ni jednu komandu > kojom bi mogao da ova tri sektora markiram kao lose.OS je SINIX - to je Pa, u User-gajde teško da to ima, pre bi se moglo očekivati u System Administrator's Guide. Koliko sam video, *nix-i se u takvim stvarima ponajviše razlikuju. Na SCO Xenix-u bi za to koristio komandu /etc/badtrk (ali ne očekujem da SINIX to ima - ne bih rekao da je standardno). Za svaki slučaj, 'prošunjaj' se po /etc direktorijumu, vidi da li ima nešto što po nazivu asocira na ono što ti treba; drugo, probaj da nađeš neki program (ili login) u stilu 'sysadm' ili slično - možda nađeš neki sistem menija koji će da te odvede gde treba. Inače, šta je taj SINIX? Da li 'miriše' na System V ili na BSD UNIX?
unix.311 alexa, -> #307, djelovic
> Šta radi void *memcpy ()? SINTAKSA: char *memcpy(s1, s2, n) char *s1, *s2; int n; Ovo je bilo za K&R C, a void *memcpy() je to isto iz ANSI C-a :) Kopira n bajtova sa memorijskog područja na koje pokazuje s2 na područje na koje pokazuje s1. Kao vrednost vraća s1. Ne očekuje se 'inteligentno' kopiranje, nego brzina rada.
unix.312 ivujanic, -> #307, djelovic
> Još jedno jedino pitanje, please!: Šta radi void *memcpy ()? Ili, > ako neko ima već prekompajliran Lex za PC, da radi, neka kaže kako i > šta! Bilo bi lepo i velikodušno od ljudi koji su imali vremena i znanja za takve i slične stvari, da .EXE ostave na Sezamu, uz sav dužan kredit za trud. Da ostali, kad nađu vremena, ne otkrivaju toplu vodu... Ivica
unix.313 djelovic, -> #311, alexa
Čuj Alexa, ja sam pitao za void *memcpy (), a ne char *memcpy (char*, char*, int)... Za ovo drugo sam i sam znao, a za ovo prvo mi je kompajlerčić prijavio greškicu kada sam kompajlirao flex...
unix.314 djelovic,
Yipee shit coyote! Uspeo sam da sastavim lex za MsDos, sa TC++-om. Dakle, radi se ovako: 1. Sa Yacc-om prevedeš parse.y i preimenuješ dobijene datoteke u parse.h i parse.c 2. Edituješ flexdef.h i to: - blok sa void *memcpy () staviš u komentar (ili izbrišeš) - promeniš define koji sadrži ime fajla flex.skel tako da pokazuje na taj fajl kod tebe (preporučljivo ubaciti ceo path, ne zaboravite da umesto Đ stavljate ĐĐ, to će kasnije među navodnike) 3.0. Prekopiraš fajl string.h u strings.h (ili to beše za yacc?) 3.1. Kompajliraš sve (*.c) sa tcc-om, koristeći flegove date u makefile-u koji se nalazi u turbo-c.not 4. Uđeš u integrisanu okolinu i napraviš projekat koji će sadržati sve .OBJ fajlove napisane u makefile-u. Prevedeš. Zapravo bi moglo i sa tlink-om, ali meni je ovako bilo lakše, a msdos ima ograničenje od 128 slova za komandu That's all, folks. Zapravo, makefile bi sve to trebao sam da uradi uz male promenice, ali vam za to treba neki C-shell (ima jedan na tanjugu, mada je *vrlo* loš). Kao test sam dao: lex -ist scan.l > test.c filecomp test.c scan.c Evo i rezulata: Reading file 'scan.c'. Reading file 'test.c'. *** 165 line(s) match. *** 166 #define YY_CHAR unsigned char 166 #define YY_CHAR char *** 215 line(s) match. *** 382 static const YY_CHAR yy_ecŠ256Ć = 382 static const YY_CHAR yy_ecŠ128Ć = *** 14 line(s) match. *** 397 40, 23, 41, 42, 43, 397 40, 23, 41, 42, 43, 398 1, 1, 1, 1, 1, 399 1, 1, 1, 1, 1, 400 1, 1, 1, 1, 1, 401 1, 1, 1, 1, 1, 402 1, 1, 1, 1, 1, 403 1, 1, 1, 1, 1, 404 1, 1, 1, 1, 1, 405 406 1, 1, 1, 1, 1, 407 1, 1, 1, 1, 1, 408 1, 1, 1, 1, 1, 409 1, 1, 1, 1, 1, 410 1, 1, 1, 1, 1, 411 1, 1, 1, 1, 1 *** 1883 line(s) match. *** WORKS?
unix.315 alexa, -> #313, djelovic
void *memcpy() je, naravno, deklaracija memcpy funkcije u 'starom' obliku (bez opisa argumenata), s tim što je autor pretpostavio da C kompjler prepoznaje tip 'void *'. Štos sa 'void *' je u tome što se on legalno može 'castovati' u pointer na bilo koji tip, dok se 'char *' u principu ne može castovati u bilo kakav pointer (primer: imaš mašinu koja podatke tipa 'int' obavezno postavlja na parne adrese - tada nemaš pravo da castuješ char * u int *). Vidim da si prevazišao problem u međuvremenu :)
unix.316 igor.mil, -> #314, djelovic
> 1. Sa Yacc-om prevedes parse.y i preimenujes dobijene ******* Kojim yacc-om?
unix.317 djelovic, -> #316, igor.mil
Sa BYACC-om (ima ga u ovoj konf, neko je poslao). Koristi -d opciju da bi dobio i .H fajl. (Ili bese -b? proveri...)
unix.318 sveta, -> #310, alexa
>Pa, u User-gajde tesko da to ima, pre bi se moglo ocekivati u >System Administrator's Guide. Da moglo bi se ocekivati od Administrator's Guide, da kojim slucajem ovaj moj nije pisan u slici i reci ko Alan Ford :) >Koliko sam video, *nix-i se u takvim stvarima ponajvise razlikuju. >Na SCO Xenix-u bi za to koristio komandu /etc/badtrk (ali ne ocekujem >da SINIX to ima - ne bih rekao da je standardno). Problem je sto su nazivi fajlova englesko-nemacke kovanice tako da nisam nacisto sta bi koji uradio,(sta kazes naprimer za "HALTSYS" :)))) ) Inace problem smo u medjuvremenu resili tako sto smo uposlili rezervnu masinu :( >Inace, sta je taj SINIX? Da li 'mirise' na System V ili na BSD UNIX? Neznam kako izgleda taj BSD ali slicnost sa System V je velika, razlika je sto SINIX-u nedostaju neke komande NPR: VI, PG, BANNER, ... , a i one koje ima imaju manji broj sviceva ili su svicevi manje efikasni. Pretpostavljam da se problem resava iz menija, bas kako si rekao, ali u dokumentaciji nisam nasao podatke o Password-ima a nisam imao vremena da ih menjam. Zeleo bih da se zahvalim svima koji su se potrudili da odgovore :) PS. Inace na SINIX masinama se u celoj YU vrsi obrada (Ucitavanje) podataka Popisa stanovnistva '91.Masine su isporucene (iznajmljene) od Nemaca zajedno sa instaliranim OS i Aplikacijom koju su takodje uradili Nemci ! ... Pozdrav. Sveta.
unix.320 kvelkovski, -> #318, sveta
>> Problem je sto su nazivi fajlova englesko-nemacke kovanice tako >> da nisam nacisto sta bi koji uradio,(sta kazes naprimer za "HALTSYS" >> :)))) ) E pa ima je i Coherent i Xenix, a mozda je i standardna naredba Unix-a. :-))) Kupe
unix.321 maleksic,
Probao sam onu executable verziju bash-a (x386bash...) na SCO UNIX-u (System V/386 r3.2) i radi sasvim fino (za sada :) Navali narode!
unix.322 igor.mil, -> #318, sveta
> Problem je sto su nazivi fajlova englesko-nemacke kovanice tako > da nisam nacisto sta bi koji uradio,(sta kazes naprimer za "HALTSYS" :)))) > ) Ajd' kad sam vec tu, da primetim da HALTSYS ipak nije englesko-nemacka kovanica, nego samo engleska. HALT je punopravna engleska rec, i znaci STOJ. Ranije se koristila kao vojnicka komanda, a danas je neizbezna u racunaruima, jer svaki procesor ima masinsku naredba HALT.