RACUN.1

14 Nov 1989 - 28 Mar 1994

Topics

  1. koncepcija (523)
  2. ne.zelim (126)
  3. zelim (266)
  4. bice (25)
  5. istorija (37)
  6. konkurencija (183)
  7. saradnici (18)
  8. nagradna.igra (191)
  9. novi.racunari (1957)
  10. statistika (40)
  11. benchmark (57)
  12. ispravke (19)
  13. in.memoriam (13)
  14. cena (0)
  15. razno (835)
  16. unknown (670)

Messages - koncepcija

koncepcija.1 dejanr,
"RaŽunari" od svojih poŽetaka neguju odre¬enu koncepciju koju moČda nije lako izloČiti u jednoj kratkoj poruci ali koja je, verujemo, veęini Žitalaca intuitivno jasna. Voleli bismo da, u odgovoru na ovu poruku, izloČite svoje vi¬enje koncepcije naźeg Žasopisa i predloge za njeno unapre¬enje.
koncepcija.2 dbulat,
Malo o koncepciji lista "Racunari"! Prije nekoliko godina sam uputio slican tekst u Moj Mikro (o koncepciji domacih kompjuterskih casopisa), ali mogu jedino primjetiti da se nista nije osobito pomaklo. Stoga, za pravi odgovor na moj prijedlog (pitanje) bi valjalo znati kolika je stvarna potraznja za casopisom, remitenda (povrat casopisa sa kioska) i sl. No da ne duljim: Casopis bi valjao biti deblji (barem upola, ako ne i jos toliko deblji), a reklame bi mogle tada popuniti dobar dio prostora, a da to citaocima (meni) ne smeta previse. Reklame su, na kraju krajeva, jako dobra stvar, ako reklamiraju prave proizvode). Sa druge strane, dosta mi je NESTRUCNIH tekstova. Na zalost, ne mogu se trenutno sjetiti niti jednog od takvih, ali zato znam da je "Matematicki software" bila jedna od boljih serija. Znam, koliko ljudi toliko cudi, ali tako je to. Intervjui su svakako dobrodosli, ali zasto se ogranicavati da lokalne "kompjuterske madjionicare", kada je svijet pun ljudi koji su stvarno zaduzili covjecanstvo (ili bar njegov kompjuterizirani dio), da uopce ne predstavlja problem napraviti kvalitetan intervju sa takvom osobom. Pretpostavljam da pola sata ili sat vremena telefonskog razgovora sa takvom osobom ne moze biti toliko skup da bi redakcija zbog njega bankrotirala, pa makar ovaj bio na Novom Zelandu. A slika, boze moj. Moze biti to intervju i bez slike. "Bajtovi licne prirode", "Dejanove pitalice", "Razbaruseni sprajtovi" i slicne rubrike su prava stvar za prave ljude. Samo tako naprijed.. Pretpostavljam da bi prosirivanje opsega lista kostala, ali zato biste imali i kvalitetniji list, koji bi se vise i trazio. Nazalost, jos niste shvatili da u SR Sloveniji ima mnogo citalaca, koji zbog jezika ne prate "R". Postupite kao i u "MM" prije 5 godina. Pocnite izdavati "R" na Slovenskom jeziku. Vjrujem da bi naklada JAKO porasla, a o kvaliteti citalaca ne sumnjam. Ipak je Slovenija najbliza zapadnoj granici.. Darko Bulat
koncepcija.3 dejanr, -> #2, dbulat
MoČda bi Urednik "RaŽunara" mogao da kaČe viźe o ideji "skuplji RaŽunari na viźe strana i na boljem papiru" - koliko me seęanje sluČi, o tome se N puta razgovaralo i pozitivno izjaźnjavalo ali... Pitanje je i koliko bi ti "skuplji RaŽunari" koźtali (recimo, u danaźnjim dinarima): 15 miliona kao Sexy? ili 20 miliona kao Pletenje? Ili joź viźe...
koncepcija.4 ilja, -> #2, dbulat
Reklame su dobre kada se reklamira nesto sto bi neko stvarno mogao da kupi. Kada se reklamiraju neki budi bog s nama sistemi za nekakve poslevne primene koji su i za firme preskupi ili kada se reklamiraju AT racunari koji kostaju 40 milijardi, onda mogu samo da se pitam kakva je korist od te reklame.
koncepcija.5 ajovanovi,
Mislim da je predlog da se ucini nesto na podizanju kvaliteta Racunara opravdan. Ukoliko niste svesni toga, naglasio bih da ipak RACUNARI drza monopol bar u Srbiji i vecem delu Jugoslavije gre se govori srpsko-hrvatski (ili vec koji drugi jezik da ne bude uvreda), i da je pitanje da li bi podneo konkurenciju. Naime cena od 20 mil. jeste pristojno velika. I ova sada u ovoj nasoj besparici nije mala, ali kad se daju pare bar da se zna zasto. S vremena na vreme mi padne pod ruku neki engleski, nemacki ili americki casopis (cene su od 3 DEM do 12 DEM sto priblizno odgovara onom rasponu od +- 20 mil. I mogu reci da se tih nekoliko casopisa citaju jovo nanovo dok ne stigne nesto novo. ACA
koncepcija.6 dejanr, -> #5, ajovanovi
>> S vremena na vreme mi padne pod ruku neki engleski, nemaŽki ili >> ameriŽki Žasopis. I mogu reęi da se tih nekoliko Žasopisa Žitaju >> jovo nanovo dok ne stigne neźto novo. Ovakvi komentari su dovoljno rasprostranjeni i dovoljno Žesti da bi morali da budu taŽni źto znaŽi da ja bez sumnje spadam u manjinu koja bi, ipak, imala neźto da kaČe. Od stranih Žasopisa redovno Žitam PC Magazine, PC Computing, PC World, PCW i Byte (na PCW i Byte nisam pretplaęen tako da mi se desi da poneki propustim ali... veęina mi do¬e do ruku). Elem, ja u tim Žasopisima retko źta stvarno proŽitam - na¬e se neka tema broja, neki test ali na tih par stotina strana ja jedva da skupim 5-6 koje me interesuju (u Bajtu, istina, redovno Žitam Computing at Chaos Manor). Recimo PC Magazine - raspale neki test 1001 sliŽnog programa i ko bi sad to sve Žitao i źta me tu interesuje; eventualno proŽitam źta je 'Editors choice' i źta ęe mi viźe! Isto se odnosi na testove hardvera - pregledam kako te maźine izgledaju ali tu nema niŽega źto bi redom proŽitao a kamoli preŽitavao viźe puta. ▒to se programerskih i korisniŽkih tekstova tiŽe, vrlo retko naletim na neźto źto bi bilo novo - ili me ta problematika ne interesuje (Lotus...) ili je to źto piźe na mnogo niČem nivou nego źto smatram da bi interesovalo iole iskusnog korisnika. Zanimljiva stvar se deźava kada neke Žasopise pokupim i odnesem na Klub programera - dobro, tamo je moČda premalo vremena da bi se neźto ozbiljnije Žitalo ali sam primetio da ljudi *iskljuŽivo* gledaju reklame i cene i sanjare o veęim diskovima, VGA karticama i tako to - da li se tu radi o tom Žuvenom Žitanju i preŽitavanju? Voleo bih da malo konkretnije napiźete źta je to (osim lepe hartije i brojnih reklama sa niskim cenama po kojima manje-viźe mogu da se snabdevaju samo Amerikanci) źto vam se toliko svi¬a u tim stranim novinama - da pokuźamo i mi da napravimo neźto takvo!
koncepcija.7 ajovanovi,
Izvini Dejane, ali na osnovu tvog komentara (o stranim casopisima) sticem utisak da ti se ni jedan od njih ne dopada, sta vise da u nijednom od njim nema sta procitati, ali ih ipak citas redovno?! S druge strane, ako mislis da u inostranim casopisima nema niceg zanimljivog, sta reci za nase casopise koji objavljuju tekstove o nekim nebuloznim mrezama koje nikada nece biti dostupne nama smrtnicima niti cemo ikada imati potrebu da ih koristimo.Ili prenetim testovima racunara iz stranih casopisa. Smatram da su RACUNARI konkretno programerski casopis i sigurno da i treba da nastavi takvu tradiciju, ali malo vise angazovanja na prikazima i testovima novih (i jeftinih) racurana, kartica i ostalih dodataka ne bi bilo na odmet. Sto se tice tekstova u stranim casopisima evo nekoliko njih koje sam sa uzivanjem procitao:BYTE, Nov. 89-EDTORIAL (Fred Langa),WHAT'S NEW, EISA ARRIVES, INSIDE EISA itd...; PERSONAL COMP.W, Okt. 89-Communications breakdown, MNP Software itd da ne nabrajam. U svakom slucaju mislim da ne treba da zavaravamo sebe da smo na svtetskom nivou. Ali bar se mozemo potruditi da ih sustignemo.oţlÉ1śĆŘý
koncepcija.8 dejanr, -> #7, ajovanovi
Trudim se da se informiźem jer mi je to posao ali sam inaŽe vrlo kritiŽki raspoloČen prema terminu 'to me interesuje' - interesuje me manje viźe sve źto se odnosi na kompjutere ali kad kaČem 'interesuje me' onda mislim *jako me interesuje*. A takvih stvari, kako rekoh, nalazim relativno malo, kako u stranim Žasopisima tako i ovde! KaČeź da domaęi Žasopisi piźu o nekim "budi Bog s nama mreČama" do kojih niko neęe doęi... stoji (kada im neko plati takav tekst - treba razlikovati autorske tekstove od plaęenih (makar me zbog ove izjave stave u top). Ali, źta tek reęi za tekstove u stranim novinama - kada god prenesemo test neke maźine, digne se dreka u stilu "ko joź moČe da plati 10000000000...0 nekih para za kompjuter..." Sa druge strane, primeęujem da ipak nekako idemo napred - zapravo mislim da smo u domenu personalnih raŽunara mnogo bliČi svetu nego u veęini drugih oblasti nauke. A sa sustizanjem ęe malo teČe ięi dok se i neke druge stvari u ovom druźtvu ne reźe...
koncepcija.9 ilja, -> #8, dejanr
Mislim da se ovde ocito radi o onom nasem starom BALKANSKOM obicaju (da ne kazem nesto gore) da nam sve nase izgleda nikakvo a sve strano sjajno i lepo - ja na zalost ne mogu da procitam previse tih stranih novina ali u onome sto procitam (ako se izuzmu one cene o kojima se vec pricalo) nema bas toliko srece kao sto Aca kaze. Moram da priznam da oni testove i sve drugo rade mnogo temeljnije nego u Jugi ali sta mi to vredi kad na kraju preporuce neki program koji nit imam nit cu ga ikada videti. A sto se njihovih programerskih tekstova tice - jad i beda, tu ih Racunari siju za faktor 10. Inace, da se malo nasalim - kada god u nekom stranom casopisu ima neki dobar tekst, taj se tekst par meseci kasnije pojavi u Racunarima ili u Mikru. Jedino me cudi sto mu se potpis nekako promeni. Ilija PS Mislim da bi Dejan, koji toliko govori protiv pirata kao izvora programa, mogao da nam kaze da li je on kupio Word Perfect, Turbo Paskal i druge programe o kojima cesto pise ili su i to kopije?
koncepcija.10 dejanr, -> #9, ilja
Uh, izvukoh se za ovaj put. Dakle, WordPerfect - evo ga original pored mene, uputstvo, diskete... Za Turbo Pascal je za nijansu komplikovanije - kupila ga je moja firma, mislim da je original disketa tamo negde a original uputstva je svakako ovde. To je kopirao kome je trebalo ali mislim da se ipak razmerno retko deźava da ga dve osobe koriste u isto vreme (ne znam mnogo ljudi koji uopźte koriste TP) źto je, prema kopirajt poruci, jedino krźenje Borlandove licence. InaŽe, ovde imam originale Nortona, PC Tools-a i skoro svega źto koristim. «injenica je da nije sve to plaęeno (dosta je dobijeno na test, neźto kupila firma i tako to) ali originali su tu! Eto, zar nisam poźten? Molim samo da me ne pitate da li imam original Venture - takvu stvarŽicu joź nisam video...
koncepcija.11 dveselinovic, -> #9, ilja
Pozdrav svima. O kom Dejanu se radi? Ima nas dvojica. Osecam se uvredjenim sto je iko posumnjao u mog imenjaka. Raduje me sto on ima originale, a sto se mene tice, koji toliko hvalim "WordPerfect" 5.0, koga mirne duse vise volim od rodjene zene, kupio sam ga jos u verziji 4.1 neke davne 1986. godine, i od onda naovamo ga "osvezavam" novim verzijama direktno od autora, sve za lepe pare. Piratstvo je neosporno stvar kuluture, ali i pitanje zakona i inflacijice sa kojom zivimo. Ulicna cena WP 5.0 je sada oko 1,5 milijardi. Sta jos reci? Sto se testiranja hardvera tice, posebno u stranim casopisima, lako je njima, jer imaju trziste. Mi imamo pampas koji zovemo trzistem, a posto je takav, sta od njega ocekivati sem lokalnog ludila? Pitanje svima - da li bi bilo dobro ponoviti neke vrste testova i clanaka, naravno o drugim temama, kao mini serija o video kartam Molim komentare na tu temu u stilu Zelim-Ne zelim. Dejan Veselinovic
koncepcija.12 ilja, -> #10, dejanr
Iznenadjen sam prijatno ali pomalo i neprijatno jer cu sada sebe vise "mrzeti" sto nikad u zivotu nisam kupio program. Al sta ja tu mogu - ja para za programe nemam a i nekako bi ih radije potrosio za malo hardvera cak i kad bi ih imao. Ilija
koncepcija.13 mikij,
Mislim da ova zamerka spada ovamo. Cini mi se da se nije desilo po prvi put da izostane neki tekst iz RACUNARA. Ima ga u sadrzaju ali unutra nista. Primer RA58: na strani 31 bi tredao da bude tekst o kodnim rasporedima "UYU RASPORED". Ja se sada pitam gde nestade. Ubi se trazeci a njega nema. Mislim da sam to video i u nekom ranijem broju ali sam pomislio da je problem sa mnom pa sam otisao kod ocnog lekara koji je naravno rekao da je sa mnom sve u redu. Molim vas pogledajte sta se to desava. Miki.
koncepcija.14 dejanr, -> #13, mikij
Nije, na Čalost, baź lako sklopiti broj "RaŽunara". Kada bi svi saradnici (npr. ja...) predali tekstove do prvog u mesecu, do tada se skupile ilustracije, reklame, oglasi i sav drugi materijal, sadrČaj bi sigurno bio aČuran. Me¬utim, predavanje rukopisa poŽne oko prvog, za to vreme neki kasne, pa onda stignu neke reklame, pa ispadne da je neki tekst kraęi ili duČi nego źto je izgledao itd. Pri svemu tome mora se nekako postięi da broj stvarno iza¬e sledeęeg prvog. Zbog svega toga se tekstovi stalno premeźtaju sa jednog mesta na drugo, slike se menjaju, oglasi razmeźtaju i tako gotovo do poslednjeg dana. Zbog toga se desi da sadrČaj ne bude aČuran. Sve ovo nije oprevdanje nego prosto objaźnjenje - kada jednom budemo imali sreęu da se kompletan broj prelama na kompjuteru, svega ovoga svakako neęe biti. Dotle se moramo svi strpeti - ako je tekst u sadrČaju a nema ga u broju, svakako ęe biti barem u sledeęem... Pozdrav, Dejan
koncepcija.15 zzivotic, -> #13, mikij
:: prvi put da izostane neki tekst iz RACUNARA. Ima ga u :: sadrzaju ali unutra nista. Primer RA58: na strani 31 bi :: tredao da bude tekst o... He, he! Ovo je stvarno ispalo zabavno sa Dejanovim tekstom. On je ipak objavljen u "RaŽunarim" i to zaista na strani 31 kako piźe u sadrČaju, samo.... źto su tu stranu malo gurnuli na kraj! Strana je u stvari 58. iako na njoj piźe 31. Pozdrav, zz
koncepcija.16 zeljkot, -> #13, mikij
Izgleda da citas Racunare kratko vrijeme. Bio je jedan period kad je u skoro svakom broju bar jedan clanak falio ili bio na krivoj strani. S jedne strane im se sadasnji propust moze oprostiti, a s druge UDRI PO NJIMA DA SE NE POKVARE. Sad ces se vjerovatno naslusati prica "mi smo sve lijepo pripremili, ali tehnickom greskom... / kod pretipkavanja... / u stampariji..." (nepotrebno precrtati).
koncepcija.17 afilipovic,
Upravo sam kupio Racunare 59 i tek sada mi se novi format pokazao u punom svetlu. Izgleda da sam ranije na kiosku uvek uzimao nekakav zguzvani primerak pa mi je sva lepota novog dizajna izmakla. Inace ovo je zaista sjajno. Pogotovo strane u boji. Divota! Nadam se da ce se njihov broj povecavati iz broja u broj. Samo napred! Aco
koncepcija.18 dejanr, -> #15, zzivotic
... a osim toga su to i "RaŽunari 59"...
koncepcija.19 ilja,
(Za urednika) Kada ukidate Atari podlistak?
koncepcija.20 dzakic,
>> ATARI ST najnovije igre i programi, besplatan katalog, >> najpovoljnije cene... ...ili neźto vrlo sliŽno, nisu mi pri ruci najnoviji RaŽunari. «ini mi se da ste od objavljivanja ovakvih oglasa odustali veoooma davno (svaka Žast). Da li ste odustali (u źta ne verujem) ili vam je ovaj put promaklo? Kako? Pozdrav Dragan
koncepcija.21 dejanr, -> #20, dzakic
>> Da li ste odustali (u źta ne verujem) ili vam je ovaj >> put promaklo? Naravno da smo odustali od piratskih oglasa... ali paČnja ponekad popusti. Hvala źto si nam skrenuo paČnju.
koncepcija.22 bulaja,
Posto je izgleda konacno doslo vreme da Racunari promene koncepciju, evo nekoliko mojih primedbi i predloga. Sta koncepciji Racunara najvise fali? Ukoliko pokledate bilo koji strani casopis, odmah cete da naslovnoj strani ugledati nesto sto se zove 'tema broja'. U ovdasnjim prostorima to je pokusao da sprovede u delo jedino Moj Mikro, ali nazalost vrlo traljavo. Doduse, pojedini umetci su izgleda bili zamisljani kao tema broja, ali se nije bilo otislo mnogo dalje od zamisli. Teme broja su jednostavno stvari po kome se pojedini brojevi pamte, i mislim da bi to po hitnom postupku moralo da se uvede u racunare. U nekim brojevima racunara clanci od kojih bi moglo da se napravi npr. 8 strana su bili sabijani iz ko zna kojih razloga na po dve strane. Primedba je i sto se o svemu odmah pise cim stigne u redakciju ne bi li se objavilo vec u sledecem broju, pa od toga ispadnu neinformativni clanci ili se izgubi potencijalna tema broja, jer nije moglo da se saceka mesec dana pa da se napravi neki paralelni test proizvoda iz iste grupe. Tako se npr. u nekoliko poslednjih Racunara desava da se u dva broja jedan za drugim testiraju npr. Norton Utilities (R65) pa zatim PC Tools (66), ili 386 Max (67) i Qemm (68), ili VGA kartice (R65 i 67) ili mrezne kartice u svakom drugom broju. Tako je npr. na pocetku godine ogroman prostor posvecivan neinformativnim opisima raznih stampaca, a onda se pravi paralelni test stampaca iz iste klase sprcka na dve strane. Dobro je sto je u poslednjem broju opet pocelo da se pise o racunarskoj literaturi i nadam se da ce se tako i nastaviti (al' da ne bude ono 'evo ti knjiga od 1000 strana, jel moze recenzija za 5 dana?'. Trebalo bi i debelo prosiriti blok vesti, kada iz Bytea i PC Magazina pokupite samo 20% vesti ima vesti za 10 strana, a pri tome se niko nece buniti zbog prepisivanja (dok je potpuno nepotrebno prevoditi njihove dugacke clanke, npr. kao onaj o Windowsima). Vecini korisnika, pa i meni, su uglavnom dobrodosli umetci koji se objavljuju, ali je pitanje imali svrhe odvajati toliki prostor u casopisu za nesto sto bi moglo da se nazove 'predloskom za knjigu'. Ne znam da li to vec nekome iz redakcije padalo napamet ili ne, ali je steta ne iskoristiti ovoliki stvaralacki potencijal oko Racunara i prosiriti delatnost na izdavanje knjiga. Stampanjem uputstva za Sezam ste pokazali da i to mozete, jedino ne znam ima li nekih zakonsko-pravnih prepreka u tom pravcu. U ovdasnjim prostorima se racunari uglavnom koriste za obradu teksta (DTP, word processing) ili za obradu podataka, pri cemu je u clancima do nedavno bila nesrazmerno velika zastupljenost tekst procesora u odnosu na baze podataka. U poslednjim brojevima se pojavilo nekoliko clanaka o Clipperu, ali su oni meni vrlo neinteresantni (da ne kazem beskorisni, posto nekome ipak trebaju), vise su mi znacile informacije od nekoliko redova iz 'bajtova licne prirode'. Kritikovao bih i onoliko pisanje o Coherent Unixu bez pominjanja njegovih mana, zakasnelo pisanje o Briefu, nikakva podrska shareware programa (valjda ce od 4DOSa krenuti nabolje)... Od leta naovamo, drasticno je opala propaganda Sezama u Racunarima. Ne znak kako je sa ostalim korisnicima, ali sam ja svoj modem kupio iskljucivo zbog onoga sto je pre godinu dana pisano o Sezamu, a sam tada nisam imao pojma o racunarskim komunikacijama. O naslovima clanaka, naslovnim stranicama i haosu u datumima izlaska iz stampe se vec dosta govorilo. Nadam se da se vise nece pojavljivati onaj papir katastrofalnog kvaliteta kao u proslom broju. Takodje bi, po uzoru na Byte i PC Mag, trebalo uvesti daleko informativnije sadrzaje na pocetku broja, a o rasporedu reklama se dogovoriti sa oglasivacima. Ukoliko mi padne napamet jos neki predlog (primedba), javicu se. Pozdrav, Bulaja.
koncepcija.23 dveselinovic, -> #22, bulaja
Svima koji proŽitaju Jocinu poruku: Ono sa źtampaŽima je pomenuo zato źto je tom "testu źtampaŽa na 2 stranice" NJEGOV źtampaŽ, onaj Panasonic, izgutao. A lepo je jednom priznao pred viźe svedoka (Paya, Chetka, Pvoja, i drugi) da ga je kupio zbog obilja lampica i lepog izgleda. ▒alu na stranu, ali pitanje teme broja je veę nekoliko puta razmatrano kao jedna od alternativa. Me¬utim, tu ima problema, a glavni je taj da se teme broja moraju planirati unapred, kako bi se ostavilo prostora za rad na tim temama. E sada, pitam sve, koji je to trgovac koji ęe pristati da nam ustupi opremu na recimo mesec i po dana? Ja znam za samo jednu takvu grupu, a to je ljubljanski "Gambit", koji mi je pozajmio Novell, kartice i LANtastic a da me nisu ni pitali źta ęe mi; sa druge strane, priznajem da se poznajem i druČim sa Aljoźom Domijanom, direktorom "Gambita" - drugim reŽima, radi se o liŽnom poznanstvu. Drugo, Žak i to nekako da se reźi, ostaje problem kako navuęi dovoljno RAZNOVRSNE opreme, dakle, ne samo proizvod A koga ima jer ga svi prodaju, veę i proizvode B, C i D. Naime, sve posle A se, blago reŽeno, teźko nalazi, jer ni dileri neęe da rizikuju, prodaju samo ono o ęe sigurno ięi, źto bi oni rizikovali sa neŽim drugim, pa neka je i bolje od standarda? Treęe, pitanje standarda. ▒ta uzeti kao standard? Recimo, ako Venturu proglasimo jednim standardom, jer kod nas i jeste neprikosnoveni standard, Žinimo nepravdu prema drugima (jer, tu je i Aldus PageMaker, a i IBM Interleaf Publisher), i povrh svega, idemo u aut po pitanju hardvera, jer se recimo AT maźine, pa Žak i veęina 386DX maźina i dan-danas isporuŽuje sa 1MB i bez (funkcionalnih) LIM drajvera. «isto pore¬enja radi, dve opaske: Aldus se u SAD prodaje bolje od Venture (istina, razlika jeste mala), i drugo, svi koji su probali Interleaf, Venturu i PageMaker su zakljuŽili da je sve to lepo i fino, ali dajte Venturu deci da se igraju, a vi za ozbiljan rad uzmite Interleaf. E sad, ispada da bi svaki objektivan test trebao da bar uzme u obzir Interleaf, a koliko je meni poznato, ja sam jedina osoba koju znam koja ga je svojim oŽima videla (da, taj program zaista postoji). ▒ta sada uzeti kao standard? Ukratko, problema preko glave. LiŽno iskustvo: od 22 broja PC Magazine-a godiźnje, i od otprilike toliko tema broja, mene Čivo interesuju 3-4, pomalo 2-3, a kusur od 15-17 me mali ili nimalo ne interesuje. Dakle, kada proŽitam vesti i novosti (5-12 stranica), ostatak mogu da bacim, jer me ili ne interesuje, ili su reklame. To je ugra¬ena mana tema broja; kako to reźiti? 32XDVV
koncepcija.24 bulaja, -> #23, dveselinovic
Ma Ok DVV, ja sam cak i negde u konferenciji priznao da sam stampac kupio zato sto lepo izgleda, ali meni je mozda cak i bolje to sto je iz clanka odsecen bas deo koji se odnosi na Panasonica, da je objavljeno sve ono sta ti mislis o njemu, ne bih onda mogao nikome da ga prodam kad mi bude dosadio :) (za sada je vise nego dovoljan za moje potrebe). Medjutim, od tog tvog materijala je mogao da se napise jedan dobar test, ali kad onda okrenem clanke gde su neka deca pokusavala da se igraju testiranja stampaca na tri strane (npr. tekst o NECu iz R60). Ne mislim da je potrebno juriti da se sav hardver za temu broja ima odjednom na jednom mestu, pa da se onda drzi tu mesec dana, dovoljno je samo sve testirati na isti nacin, pa objaviti testove zajedno. Za softver je vec daleko lakse, tu ne bi trebalo biti nikakvih problema za nabavku. Racunari imaju olaksavajucu okolnost u odnosu na PC Mag, a to je samo 12 brojeva godisnje koje treba uredjivati (za razliku od 22). Ne treba insistirati da svaki Racunari imaju temu broja, niti treba ocekivati da je sve bas svakoga interesuje, ali biste mogli da pokusate pa da vidite reakcije citalaca, verujem da je i za njih prihvatljivije da sve vide na jednom mestu nego da iste stvari citaju iz broja u broj, ovako ako im se ne svidja bar znaju da ce u sledecih nekoliko brojeva biti druga tema. Ako vam fali ideja za (eventualnu) temu broja, evo sa softverske strane testirajte C kompajlere (MS C vs TC, izgleda da su o tome i poceli da pisu ZZ i VKostic) ili dBase kompajlere (Clipper vs Force), a za hardver nek da DVV svoje predloge. - Bulaja -
koncepcija.25 vkrstonosic, -> #23, dveselinovic
>> Ono sa źtampaŽima je pomenuo zato źto je tom "testu źtampaŽa na 2 >> stranice" NJEGOV źtampaŽ, onaj Panasonic, izgutao. A lepo je jednom >> priznao pred viźe svedoka (Paya, Chetka, Pvoja, i drugi) da ga je >> kupio zbog obilja lampica i lepog izgleda. Na Panasonicovom źtampaŽu, sa prednje strane postoji otvor sa vratima, kroz koji se, po Čelji, ubacuje papir. Izjava naźeg buduęeg predsednika je da je to vrlo zgodno za Žuvanje olovaka.
koncepcija.26 dveselinovic, -> #24, bulaja
Ma u redu je Joco, shvatio sam ja tebe. I da ne bude zabune, i ja sam pristalica nekakvih tema brojeva, uz uslov da broj bude PRETE▓NO posveęen temi, a ne u celosti. Tu se slaČemo. Ali, kako saznati źta Žitaoci Čele? Naime, bez ikakve Čelje da podcenim Sezamovce, oni su sve sem REPREZENTATIVNOG uzorka Žitalaca, iz niza razloga, a pre svega zato źto su tu na Sezamu, i zato źto Žine,ne znam, recimo 1-2% Žitalaca. Odavno se zna da bez testiranja bar 10-15% od ukupnog broja nema pouzdanih pokazatelja. Dalje, mislim da ne greźim ako kaČem da su Sezamovci, bar tehnoloźki i programerski, crem de creme ŽitalaŽke publike, pa i po tom osnovu nisu reprezentativni. No, ja se veę poodavno igram sa miźlju da iskoristimo VOTE i da na neki naŽin, glasanjem, omoguęimo svima vama da stvarate list, ili bar da ispitamo kako ęe cela ŽitalaŽka publika reagovati na vaź izbor. Dakle predlaČem: da se otvori glasanje po glavnim temama i da svi zainteresovani svojim glasom "usmere" Žasopis tamo kuda smatraju da treba bar jednom da pro¬e. Mislim da neposrednije veze nema, sem da svi banete u redakciju, a to nije dobro zbog skuŽenog prostora i loźe kafe koja tamo ide kao "kapuęino" (bacih potkovicu u jednu źolju i potkovica glatko potonu - izem ti kafu!). 32XDVV
koncepcija.27 vcalic,
Mislim da "RaČunari" treba da imaju temu broja, ali da ta tema ne zauzima viźe prostora od, recimo, sadaźnjih umetaka. ▒to se same realizacije tiŽe, mislim da bi to trebalo realizovati na takav naŽin, da je data tema obra¬ena kroz tri ili Žetiri teksta razliŽitih autora, s tim źto bi se svaki tekst bavio samo jednim aspektom teme. «ini mi se da bi se time postiglo da ta "tema broja" bude jako iscrpno obra¬ena. Dalje, poźto se u ovoj konferenciji konaŽno razvila i kakva-takva diskusija, moČda ne bi bilo loźe objavljivati izvode iz nje u "RaŽunarima" i tako je dati na uvid i onom ostatku od 98% Žitalaca koji nisu na Sezamu. Verovatno bi se i me¬u nekima od njih pojavila Čelja da sara¬uju sa svojim omiljenim listom. Za kraj, da dodam da podrČavam gospodina buduęeg predsednika u vezi shareware software-a. Shareware koncept je ipak vrlo znaŽaj faktor u razvoju software-a za PC, a o njemu su "RaŽunari" vrlo malo pisali. Ne treba zaboraviti da i sam Sezam maltene zavisi od shareware software-a (PKZip, DSZ, Telemate-Telix-Procomm trojka, etc). Da budem joź konkretniji, neke od tih programa bi Žak trebalo vrlo intenzivno forsirati. Pri tom mislim pre svega, na Telemate i 4DOS koje smatram biserima shareware software-a. S tim da bi, pri tom, trebalo ljudima skrenuti paČnju na sav trud uloČen u te programe, i maksimalno propagirati regularnu registraciju. Toliko za sada!!! WR
koncepcija.28 dveselinovic, -> #27, vcalic
Vlado, tako je! Kada dobijamo Žlanak o shareware-u od tebe? Honorar i nije tako loź. Napiźite ga ti i Joca - to bi tek bilo sjajno. 32XDVV
koncepcija.29 dejanr, -> #27, vcalic
>> Pri tom mislim pre svega, na Telemate i 4DOS koje smatram biserima >> shareware software-a. Kako ste poŽeli, moČda me jednom naterate da probam taj 4DOS... (al' ne verujem :)
koncepcija.30 ppekovic, -> #27, vcalic
>>Pri tom mislim pre svega, >>na Telemate i 4DOS koje smatram biserima shareware software-a. a zaboravio si Qedit. Editor je fenomenalan. A źto se tiŽe Žlanka Bulaje i Vcalica o shareware programima mislim da bi to bilo sjajno, stvarno dobra ideja. Paya
koncepcija.31 dejanr,
[Preuzeto sa DECnet-a] <<< CATHY::NET$:[NOTES]MICRO.NOTE;1 >>> -< Personal computers, micros, home computers >- ============================================================================== Note 73.6 Sta mislite o "Racunarima"? 6 of 6 LOLITA::ZIGA "Turk @iga, FAGG, 268-741/15" 9 lines 6-NOV-1990 11:07 ------------------------------------------------------------------------------ -< Sta mislite o "Racunarima"? >- RaŽunari imajo to prednost, da jih urejajo ljudje, ki se na raŽunalniźtvo spoznajo, ali pa jih to vsaj veseli. Mikro je poleti nehal urejati Žlovek, ki je *vedel*, da o raŽunalniźtvu nima pojma, bil je pa vsaj dober novinar in źirok, razgledan Žlovek. Trenutno pa veŽino Mikra (oglase) uredi Žlovek, ki je ukinil "tist pedrsk cajtng" (TELEX).
koncepcija.32 zzivotic, -> #97, ppekovic
Pajina poruka me prosto naterala da se javim iako to verovatno ne bih uradio skoro na ovu temu jer kao jedan od onih koji stvaraju deo 'RaŽunara' pre svega oseęam potrebu da Žujem źta drugi misle. Paja je zaista retko precizno opisao srČ problema. Danas niźta nije isto kao onda kada su 'RaŽunari' poŽinjali i list koji bi izgledao isto bio bi viźe nego smeźan. RaŽunari su na neki naŽin uvek iźli pomalo ispred vremena - ne znam da li se seęate, ali u vreme kada je PC koncepcija poŽela da dominira 'R' su dobijali gotovo preteęa pisma vlasnika C64 i Spectruma koji su smatrali da su zapostavljeni za raŽun 'tamo nekih PC raŽunara koje i ovako niko ne moČe da kupi kad jer su preskupi. Sada (koliko znam) nema preteęih pisama :) ali opet dolazi talas kritike od jedne grupe ljudi koja se oseęa zapostavljenom novom 'korisniŽki orijentisanom' koncepcijom. Ipak, mislim da su 'R' i ovaj put na vreme promenili koncepciju (ako nisu i zakasnili ali s obzirom da nema veęe konkurencije na ovom polju izgleda da neęe imati efekta). Verovatno niko ne spori da novine moraju biti okrenute trČiźtu. 1983. (jel data poŽeźe?) raŽunarsko trČite kod nas su Žinile samo dve grupe ljudi - programeri i zaljubljenici u raŽunare i oni koji su kupovali raŽunar zbog igara. 1991. raŽunarsko trČiźte Žine gotovo iskljuŽivo korisnici. Ne verujem zato da 'R' imaju ikakve źanse ako ne nastave samo u tom pravcu. Ne verujem isto tako da jedna ravnopravno 'meźana' koncepcija ima smisla. Programerske teme ęe verovatno ostati u 'R' joź dugu (tek da i ja imam o Žemu da piźem :))) ali ne verujem da ęe ikada viźe dominirati. Ono źto Žini mi se, propuźtate da primetite je da se na trČiźtu otvara prostor za jedan striktno programerski list i to je jedina źansa za nas (i meni fali programerskih tema, verujte mi :). Pitanje je samo da li u ovom trenutku postoji dovoljan broj kupaca koji bi takav list izdrČavali u naźim uslovima? LiŽno ne verujem da je to sluŽaj, mada, ni kada su 'R' poŽinjali da me neko pitao da li ęe imati dovoljno veliko trČiźte verovatno bih tako¬e opet loźe procenio :) Pozdrav, zz
koncepcija.33 dejanr,
Odgovor na RA«UNARI/novi.raŽunari 14.97, ppekovic >> Da, svi pamtimo i patimo ;) za "RaŽunarima" kakvi su nekada >> bili, ali zaboravljamo da mi nismo kakvi smo nekada bili, niti su >> raŽunari kakvi su nekada bili, niti je ovo naźe YU raŽunarsko nebo >> onakvo kakvo je bilo. Sa ovim se 200% slaČem :) i dodao bih joź neźto - veęina onih koji "pamte i pate" za nekadaźnjim "RaŽunarima" su u doba tih nekadaźnjih "RaŽunara" imali VREMENA NA PRETEK. ZnaŽi, pojavi se neki novi programŽię za njihov Spectrum, a oni ga oru i kopaju uzduź i popreko. Neko otkrije neźto novo u ROM-u, svi odmah za tastaturu da to probaju i vide moČe li se tu joź neźto iźŽaŽkati. Sa druge strane, pogledajmo danaźnji trenutak. Recimo, u "RaŽunarima" iza¬e veeeeliki tekst o programiranju pod Windows-om (to bi bila, rekao bih, veoma zanimljiva i Žisto PROGRAMERSKA tema). Tekst pun primera, nekakvih tabela, opisa deskriptora, zaglavlja, kanala itd. Tvrdim da bi najveęi deo onih koji zaista ▓ELE da vide programerske tekstove preko toga preźli, rekavźi "lepa tema, dobro da znam da to tu ima itd" ali ne bi imali ni vremena ni volje da to iole detaljnije proŽitaju. Takav "teČak" tekst se danas Žita JEDINO ako nekome baź u ovom trenutku i neposredno treba da programira pod Windows-om i ako nema nikakve nade da se iz toga izvuŽe ;) Ili da navedem joź jedan primer - veęina nas ovde ima raŽunar zasnovan na 80386 ili 80486. Ko uopźte zna iźta konkretno o "novim" instrukcijama ovih procesora? Ko bi mogao da napiźe program za 386-icu? Malo ko ili niko. A kada je nekada postojao 6510, velika veęina je znala za razlike izme¬u njega i 6502. MoČda zato źto su te razlike objektivno manje, ali mnogo pre zato źto su tada imali vremena da se time "zamlaęuju". Mislim da se u "RaŽunarima" ubedljivo najviźe Žita onaj "lakźi" tekst koji moČete proŽitati a da se previźe ne napreČete (uostalom, to pokazuje i VOTE), dakle baź ono źto se ovde najviźe "kritikuje" - opisi hardvera i softvera. >> "RaŽunari" su se okrenuli onim korisnicima, koji Čele iskoristiti >> raŽunar u svom poslu, uŽenju, kao i programerima, no, izgleda da >> se ovi zadnji (programeri) sve viźe zapostavljaju, i da ęe se >> "RaŽunari" potpuno okrenuti korisnicima raŽunara. Molio bih da se ovakva tvrdnja malo bolje argumentuje jer je smatram priliŽno pauźalnom. Naime, da pogledamo poslednje "RaŽunare" (71) povodom kojih i vodimo ovu diskusiju. Evo kakva je tamo situacija: * "Opisi" hardvera (6 tekstova): Dva puta 386 (IbisSys 386/33C vs Comtrad 386/33C) Zverka pod stolom (Optima 486) Mala ploŽa tri sa tri (Headland 286) Od dobrog bolje (MT906) Pametna kartica (Specialix) Sa diskom ili bez njega (mreČne stanice) * "Opisi" softvera za korisnike (9 tekstova): Excel 3.0 u Windows ruhu Razvojni modul Druga simfonija (Symphony 2.2) MoČda ęe vam trebati (dbPUBLISHER) ▒tampanje formulara (FormWorx+) Iz formata u format (HiJaak 2.01) Ne kao drugi (DR DOS 5.0) Ne zaboravite softver (Procomm/Telix/Telemate) Konferencijski sistem VAX-a * "Opisi" softvera za programere (2 teksta): Vizuelno programiranje (ObjectVision) LAN manager bluz * Programerske teme (7 tekstova): Ja tebi ti meni (korisniŽki interfejs) Programiranje HP LaserJet III Direktorijum na dlanu Kalkulator za Clipper Sekvencijalne datoteke Moja źkola C-a Bajtovi liŽne prirode * Ostalo (3 teksta): Paralelni raŽunari Unix: detinjstvo, studije, prvi dani ▒oping na YU naŽin Na granici moguęeg - pitalice Kao źto se vidi, pribliČan odnos programerski/korisniŽki tekstovi u ovom broju jeste 15:9 u korist korisniŽkih - da li je to TOLIKA disproporcija da zavredi tvrdnju da su "programeri ostavljeni na cedilu"? Ako hoęete, moČemo da saberemo i strane odnosno kilobajte, rezultat ęe biti sliŽan. Da se razumemo - ovde ne govorim o KVALITETU tekstova (źto je joź zanimljivija tema koju bismo tako¬e mogli malo da "pretresemo") nego Žisto o KOLI«INI. Prema mojim prebrojavanjima i raŽunanjima, odnos programerskih i korisniŽkih tema u "RaŽunarima" osciluje oko taŽke 50:50, pri Žemu je tokom pretproźle godine bio pomeren u pravcu korisniŽkih a proźle u pravcu programerskih. Pozdrav, Dejan
koncepcija.34 bulaja,
> Ono sto cini mi se, propustate da primetite je da se na trzistu > otvara prostor za jedan striktno programerski list i to je jedina sansa > za nas (i meni fali programerskih tema, verujte mi :). Pitanje je samo > da li u ovom trenutku postoji dovoljan broj kupaca koji bi takav list > izdrzavali u nasim uslovima? Licno ne verujem da je to slucaj, mada, ni > kada su 'R' pocinjali da me neko pitao da li ce imati dovoljno veliko > trziste verovatno bih takode opet lose procenio :) Programerski casopis? Svidja mi se ideja i voleo bi da tako nesto postoji, ali ni ja nisam bas siguran u finansijsku opravdanost takvog poteza. Mislim da je daleko bolje za sve nas (i citaoce i redakciju) prosirenje obima Racunara (npr. stotinak strana tekstova), tako da bi moglo vise mesta da se posveti svim podrucjima primene racunara (znaci i vise programerskih tema). Ovo bi moglo da privuce jos potencijalnih oglasivaca (onih kojih sad jos nema u Racunarima), a od reklama se zivi. Ipak, trebalo bi sacekati rezultate ankete iz Racunara (znaci jos jedno mesec dana) i onda videti sta dalje sa koncepcijom. Ukoliko redakcija Racunara smatra da bi joj pomoglo i prosecno misljenje Sezamovca, mogao bi da se organizuje vote koji bi vam pomogao u sitnim korekcijama koncepcije do rezultata ankete. Pozdrav, Bulaja PS Da li je tiraz Racunara poslovna tajna ili bi neko mogao da nam ga saopsti?
koncepcija.35 zzivotic, -> #34, bulaja
>> PS Da li je tiraz Racunara poslovna tajna ili bi neko mogao da nam ga >> saopsti? Za Žudo, strahovito stroga poslovna tajna - meni je trebalo preko dve godine saradnje sa listom da nazrem o kojim ciframa se radi :))) U svakom sluŽaju, RaŽunari se svrstavaju u listove sa manjim tiraČem - ispod 100.000 primeraka :)) Pozdrav, zz
koncepcija.36 glisin,
UVODNA NAPOMENA: OVO JE NE▒TO OPSE▓NIJA ANALIZA PROBLEMA KOJI NAS MU«I OVIH DANA. ZATO BIH MOLIO SVE KOJI PRO«ITAJU OVU NAPOMENU, DA PA▓LJIVO PRO«ITAJU I OSTATAK I DA GA PROKOMENTARI▒U. HVALA. Poźtovanoj Redakciji, Žitaocima i korisnicima BBS Sezam Veę nekoliko dana pratim raspravu, a moglo bi se reęi i pravi mali rat, u vezi sa koncepcijom poslednjeg broja Žasopisa "RaŽunari". Izneta su mnoga miźljenja i primedbe, Čelje i sugesti- je, ali Žini mi se, sva ta rasprava je bez Žvrste ideje i pravog cilja. Iznoźeni su stavovi koji su interesantni i lepi, mogu biti korisni i upotrebljivi, ali su previźe parcijalni, a źto je najpogubnije, me¬usobno su nepomirljivi. Ne znam u kolikoj meri je cenjenom Žitalaźtvu poznato kako se u ovoj oblasti, oblasti raŽunarskih publikacija, kreęu stvari u svetu. Pri tom mislim na najźiri opseg izdanja koja sam imao prilike da vidim, a za neka verujem da devet desetina Žitalaca "RaŽunara" nije ni Žulo. Naravno, nije ni potrebno da svi prate sve, pa ovo nemojte shvatiti zlonamerno. Moj doprinos ovoj raspravi bi se sastojao u sledeęem: da na osnovu svog viźegodiźnjeg, prvenstveno istraČivaŽkog, iskustva u oblasti raŽunarstva, tokom koga sam morao biti u kontaktu sa raznovrsnim publikacijama, dam svoje vi¬enje problema, praveęi kompromis me¬u elementima koji su u igri. Pokuźaęu da pomirim veęinu stavova, da svoje ideje potkrepim Žinjenicama, pa na kraju, da se odreknem i nekih svojih ideja i Čelja u cilju kvalitetnijeg reźenja problema. Molio bih Redakciju Žasopisa, kao i korisnike BBS Sezam, da paČljivo proŽitaju ovu analizu, a bio bih zahvalan svakome ko da svoj doprinos kritikom, bilo u pozitivnom, bilo u negativnom smislu. 1. KRITIKA KONCEPCIJE I SADR▓AJA «ASOPISA ========================================= Ovde ęu izloČiti samo nekoliko bitnih i kljuŽnih primedbi. Ukoliko u ovom delu teksta pomenem neki predlog, shvatite ga kao "interventnu meru" jer ęu se predlogom koncepcije baviti detaljni- je u drugom delu. 1. KONCEPCIJA NajČalosnija stvar koju moram da primetim je da Žasopis "RaŽunari" (odnosno "Personalni raŽunari") NEMA svoju koncepciju. ▒ta pod ovim podrazumevam? Svi smo mogli da primetimo da se iz broja u broj projavljuju najraznovrsnije i veoma źarene teme. Postavite sebi pitanje: Žime se Žasopis bavi? Kojom oblaźęu? Odgovor na ovo pitanje je: bavi se raŽunarima. Ne Žini li vam se da je to pomalo neprecizno? Naime, kvalitet (pod ovim podrazumevam kvalitet u filozofskom smislu, a ne u smislu dobro/loźe) tema varira iz broja u broj u takvoj meri da to postaje BEZOBZIRNO prema Žitaocima. Mnogi moji prijatelji se nalaze u stalnoj dilemi kupiti ili ne, a neki su i odustali od kupovine, ili kupuju sa velikom dozom strepnje: da li ęe vredeti uloČenog novca? Pri kupovini Žasopisa "RaŽunari" niko do vas verovatno viźe ne oseęa ono źto oseęa pri kupovini ploŽe, kasete ili CD-a sa svojom omiljenom grupom, ili izvo¬enjem dela vaźeg omiljenog kompozitora, a to je: da ako na kupljenoj robi piźe "Vangelis", "Jean Michel Jarre", "J.S.Bach" ili "W.A.Mozart" ZNATE źta ęete dobiti. Kupujuęi "RaŽunare" znate da sadrČaj sigurno neęe biti u vezi sa pletenjem i źivenjem ili uzgajanjem cveęa, ali, to je sve! MoČda je prevelika doza cinizma, ali sam ovih dana razgovarao sa puno, puno ljudi i to je oseęaj svih. U Žemu je suźtina problema? Problem je u koncipiranju sadrČaja broja, koje, oprostite mi na teźkim reŽima, gotovo da NE POSTOJI. Redakcija Žeka da se pojave saradnici sa tekstovima koji prolaze sa minimumom (ili bez njega) struŽne recenzije i koji gotovo po pravilu bivaju objavljeni. Ovo joź i nije straźno, ali straźno je to źto se ne vodi raŽuna da li ęe se ponu¬eni tekst uklopiti u koncepciju lista ili ne. Sve prolazi, jer koncepcije i nema. Primera ima mnogo, a poźto ne Čelim nikoga da uvredim ili povredim, izvrźięu svojevrsno samoubistvo i uzeęu primer svog rada: mislim da Žlanku "Paralelni raŽunari" nije mesto u Žasopisu, u kome urednik navodi: "...proŽistimo svoju koncepciju - koja je sada potpuno PC orije- ntisana..." (reŽ urednika "Uz novu cenu i novi izgled...", R71, strana 5, Žetvrti pasus, red treęi). Nadam se da smo se razumeli. 2. DIZAJN Ovo je taŽka na koju ęe se malo ko poČaliti. SlaČem se da je sadaźnji grafiŽki dizajn potencijalno dobar, ali je joź uvek daleko od onoga źto se ovakvom źtamparskom tehnikom moČe postięi i źto bi se moglo nazvati pravim dizajnom. Gledano sa tehniŽke strane, ne uzimajuęi u obzir sadrČaj, posao je dobro obavljen, Žestitam, mada nedostaje "umetniŽkog dojma". Ali... Naslovna strana! Joź od broja, ako se ne varam 16 (one noge), gura se neki imidČ prikazivanja delova ili celih Čenskih tela, da bi se u poslednje vreme preźlo skoro na źemu modnog Žasopisa. Zaista, mislim da bi jedan "Vogue", "Ella", "Grazia" ili "Neuve Mode" i sliŽni, bi uz neznatne korekcije (tower na podu - Irena umesto towera) mogli da objave ovakvu naslovnu stranu, a da niko ne primeti neźto Žudno. Joź uz temu broja "Moda za poslovnu Čenu"... Ovakva naslovna strana deluje nekako "klizavo". Kada sam kupio ovaj broj, nosio sam ga u autobusu tako da se vidi Microsoft-ova reklama na zadnjim koricama, koja jeste ruČnija, ali je PRIMERENIJA listu. Ne, nije da ne Čelim da neko pomisli da je to modni Žasopis a ja muźko pa ga nosim, jer da i njih kupujem, nosio bi ih tako da se VIDI da piźe "Vogue" i ne bi ih okretao naopako da se vidi samo neutralna "Woolmark" reklama na poslednjoj strani. Viźe bih voleo ambicioznu i tehnoloźki "zastraźujuęu" (da, to je prava reŽ) naslovnu stranu. Ne verujem opet, da bih takvim Žasopisem mahao po ulici, ali sigurno ga ne bih kamuflirao kao źto radim sada. Svaka interesna grupa ima svoj imidČ, a mislim da je ovo podmetanje ili nametanje, hteli vi to priznati ili ne, nekog TU░EG, nesvojstvenog imidČa nama informatiŽarima. Razmislite. 3. TEKSTOVI To vam je "priŽa koja ima tuČan kraj" (iz izlaganja jednog poslanika Narodne skupźtine). Dobar deo toga sam rekao pod taŽkom 1.1, ali da dopunim. Primetna je tendencija veęine saradnika, źto stalnih źto povremenih, a uz odobravanje redakcije, da objavljuju Žlanke koji su pisani linijom najmanjeg moguęeg otpora. Koji su to Žlanci? Kao źto rekoh, ne Čelim nikoga da imenujem, ali evo opźteg miźljenja. Iz nekih, a ponekad i veęine, priloga se oseęa da je autor (autori) nekog Žlanka napisao isti po sledeęem obrascu: doźao sam u kontakt sa nekim problemom/tehnologijom, morao (ili Čeleo) da ga reźim/upoznam, uspeźno ga reźio/upoznao i stekao neko iskustvo, pa hajde da neźto nepiźem o tome, zaźto da ne? To je iźlo u vreme kada smo svi imali ZX Spectrum, C64 ili BBC B i skoro niźta od periferija, svi radili na istoj ili vrlo sliŽnoj opremi, pa su svi saveti bili dobrodoźli. Ali sada je pitanje kome su namenjeni detaljni (da, detaljni, drugo su kratki prikazi i informacije, tek da se zna źta ima na trČiźtu) Žlanci o softverskim paketima i jezicima koje niko neęe videti u skoroj buduęnosti, o 486-icama, Laser Jet-ovima sa visokim brojevima, ili nedaj boČe, karticama koje ęe vam omoguęiti da po svom stanu rasturite gomilu terminala! Nemojte mi samo reęi da je to potrebno preduzeęima i ozbiljnijim korisnicima, jer oni reźenja za takve probleme sigurno ne traČe "uŽeęi" gradivo iz "RaŽunara", veę se zna kako i od koga, źto znam iz liŽnog iskustva, a sigurno i mnogi Žeźęe Žitani autori Žlanaka. 4. REKLAME Nisu u redu zahtevi nekih Žitalaca da se smanji broj reklama. Reklame su koristan deo svakog Žasopisa, kako za redakcije, tako i za oglaźivaŽe i na kraju i za Žitaoce, zaźto da ne, to je uobiŽajena praksa. Me¬utim, straźno je to źto u 62.9% (57.8% ako se izuzmu sadrČaj i anketa) noseęeg sadrČaja lista spada veliki deo materijala za koji nije jasno kome je upuęen i ko ęe ga samim tim i proŽitati. Joź neźto. Tendencija da se svi oglasi i reklame stave na kraj nije u redu zbog jednog Žisto psiholoźkog efekta: verujem da je veęini Žitalaca deprimirajuęe kada zabodu nokat na stranu 74, odmere debljinu i pomisle: "odavde do kraja nema niŽega źto bih mogao korisno da nauŽim"! A pitanje je i źta se nalazi pre tog "nokta". BYTE ima odnos reklame/tekst grubo reŽeno oko pola/pola, źto doduźe varira od broja do broja. Da li je taj odnos nekome zasmetao? Dakle, proźarajte malo, bięe manje monotono. 5. OTVORENOST Veoma bitan element svakog lista je moguęnost kontakta publike sa redakcijom lista. Veę dugo vremena nisam video pisma Žitalaca u "RaŽunarima". Gde su nestala? Niko ne piźe? Neverovatno, a imalo bi źta da se kaČe. Moguęnost da Žitaoci utiŽu na formiranje Žasopsa preko "Sezama" je pruČena, ali to nije reprezentativni uzorak. Uostalom, prebrojte imena koja se pojavljuju u komentarima konferencije "racunari" od izlaska novog broja, pa ęete zakljuŽiti da se radi o par desetina korisnika sistema koji se bore za neźto. Sluźa li to neko? Ili je Redakcija vo¬ena miźlju da to źto se piźe nema veze, jer 99% Žitalaca ne reaguje (ili nema moguęnost da reaguje) preko "Sezama", pa oni verovatno misle sve najbolje (Žim ęute), a ovo je samo beznaŽajna reakcionarna grupa. Poźto su "RaŽunari" Žasopis koji ima jaku "samosvest" ("Uz novu cenu i novi izgled...", strana 5, pasus Žetvrti, poslednji red), hajde objavite u sledeęem broju doslovce ovaj i joź niz drugih "oźtrijih" komentara koji su se mogli proŽitati u ovoj konferenciji poslednjih dana. Da i ostali Žitaoci (preko 95%) vide źta se deźava. PREDLOG KONCEPCIJE I SADR▓AJA «ASOPISA ====================================== U ovom delu ęu pokuźati da, źto je kraęe moguęe, izloČim neke svoje ideje koje su zasnovane na veę postojeęim svetskim koncepcijama, uzimajuęi u obzir pri tom i specifiŽnost naźeg trČiźta i naźih uslova. Ovaj deo je pokuźaj da ovo ne ostane samo prosta kritika (jer, lako je kritikovati, ali...) veę i u neku ruku doprinos. Ponaźaęu se kao da je pred mene postavljen zadatak da ure¬ujem Žasopis. 1. KONCEPCIJA To je stvar o kojoj redakcija bilo kog Žasopisa treba da vodi posebnu brigu, a prvenstveno treba da je ima. Pod ovom taŽkom ęu razmatrati koncepciju u uČem smislu, dakle efektivni sadrČaj bez reklama, korica i sadrČaja, a ostale aspekte ęu obraditi u posebnim taŽkama. Osnovno pitanje je kako pomiriti sve zahteve? Razmiźljajuęi o ovom problemu, doźao sam do zakljuŽka da veęina Žitalaca ne bi bila nezadovoljna ako bi bili prvenstveno dobro informisani u svim oblastima pa tek onda opskrbljeni struŽnim informacijama. Po¬imo redom. Svaki pokuźaj da se od "RaŽunara" napravi Žasopis koji ęe zameniti udČbenik ili priruŽnik za koriźęenje (a morate priznati da deo tekstova upravo tako izgleda) mora propasti iz prostog razloga źto se suČavanjem oblasti uz porast koliŽine materijala po Žlanku smanjuje broj, a samim tim i raznovrsnost tema. Ovo rezultuje poveęanjem verovatnoęe da ęe se naęi Žitalac koji u nekom broju NE»E NA»I ni jedan Žlanak koji bi ga posebno zaintere- sovao. Sa druge strane, sve je oŽiglednija tendencija pisanja "ekspertiza" iz pojedinih oblasti, a posebno hardvera i ocena softverskih paketa, gde se ide do takvih detalja, da se ne bih iznenadio kada bi se pojavila kritika neuskla¬enosti boja kompo- nenti na matiŽnoj ploŽi u dva "deblja" pasusa. Takvi tekstovi su zamorni i nepotrebni, pa ęe ih veęina Žitalaca preskoŽiti. Dakle, u "RaŽunarima" treba da se pojave: a) tekstovi informativne prirode koji daju predstavu o stanju na trČiźtu, novostima, cenama, izveźtajima sa sajmova i simpozijuma, konferencija i prezentacija... Ovo treba da bude materijal koji je lagan za Žitanje i koji pruČa moguęnost da Žitalac prona¬e interesnatne oblasti i dalje se sam zainteresuje za detalje. Broj ovakvih tekstova treba da bude veliki, źto znaŽi da svaki posebno treba da bude kratak i maksimalno informativan (strana do dve ili viźe samo u sluŽaju da se radi o uporednom prikazu ili prikazu znaŽajnih doga¬aja). Najveęi deo efektivnog dela Žasopisa (oko 70%). b) takvi da Žitaocu daju opźtu predstavu o nekom problemu koji je nezavisan od maźine i u osnovi je fundamentalan prikaz i trajnije je vrednosti (operativni sistemi, algoritmi i tehnike programiranja, organizacija podataka, arhitekture i tehnologije, fraktali, kompresija podataka, dinamiŽki modeli...). Ovakvi Žlanci bi morali da imaju spisak literature, pa i "provuŽenu" literaturu (reference) kroz tekst. Baź kao źto je to imao i moj Žlanak, pa je sklonjeno, jer bi po miźljenju urednika takva forma bila PREOZBILJNA. Ovako deluje malo NEOZBILJNO zar ne (odakle li mi sve to źto sam napisao?). Manji deo Žasopisa (oko 15%). c) takvi da daju informacije koje veęina Žitalaca moČe ODMAH praktiŽno isprobati na svojoj "ovozemaljskoj" opremi. Ovakve priloge treba plasirtati iskljuŽivo prema potraČnji (pisma Žitalaca, diskusije na "Sezamu" ili veęim grupama i sliŽno). Nikako na osnovu PRETPOSTAVKE autora da bi to "nekoga" moglo zanimati ko poseduje "nekakvu" (retku?) opremu. Pozitivan primer: R 71, strane 69, 70, 71. Dovoljna koliŽina materijala (oko 10%). d) takvi da daju kontakt informaciju. Kratke vesti, pisma Žitalaca, planovi firmi, najave simpozijuma i konferencija, eve- ntualno intervjui i sliŽno. DelimiŽno: R 71, strana 4, 5 i 72. Mali deo (do 5%). U "RaŽunarima" ne bi smeli da se pojave: a) dugi i zamorni prikazi i ocene koje kreęu od prvog zavrtnja i zavrźavaju se na detaljnoj analizi nanetog sloja boje. Isto se odnosi i na softver. Zar je vaČno da li je neźto F6 ili ne ("Druga simfonija", R 71, strana 24, srednji stubac, ceo treęi i Žetvrti pasus)? Neka mi autor oprosti, malo se ne pridrČavam obeęanja. b) tekstovi za koje se moČe postaviti veliko pitanje koja je ciljna grupa? To pitanje se moČe postaviti i za moj Žlanak, premda on spada u prethodnu kategoriju b. Uostalom, veę sam primetio da je suviźan, zar ne (1.1.)? c) prilozi koji detaljno obra¬uju retku i skupu opremu (koliko Žitalaca je dodirnulo HP LJ III ili 486 ploŽu ???). d) programerski saveti koji idu toliko pod koČu maźini da nikome neęe ni pasti na pamet da tako neźto pokuźa. A prostor je potroźen... e) dugi, dugi listinzi koji predstavljaju krajnju implementaciju. Drugo su skicirane ideje i primeri. Ovo prvo odnosi prostor, a malo Žitalaca ęe ih pogledati detaljnije, a joź manje prekucati. Zar ne moČe da se napravi neźto poput "kataloga programa", kao źto je to bilo za TI i HP programbilce u "Galaksiji" na poŽetku proźle decenije (za one koji nemaju modem), pa da Žitaoci nekako naruŽe sors za simboliŽnu naknadu. Dejane? f) okeani teksta bez sliŽice, ili sa loźom slikom koja uz to i nema neke veze sa tekstom. I jedna velika zamerka: (ponovo ęu pomenuti moj Žlanak źto je moČda Žesto pa deluje egoistiŽno, ali u toku pripreme Žlanka za źtampu sam viźe puta kontaktirao i dogovarao se sa redakcijom, pa sam mogao da uoŽim neke organizaciono/tehniŽke propuste) naime, odneo sam u redakciju Žasopise sa atraktivnim kolor fotografijama paralelnih i super kompjutera (da li je neko video Žuvenu Connection Machine, NCUBE 2 ili GaAs elektroniku CRAY 2 koja pliva u LIC-u okruČena mehurięima?). I, nema ih u R71? Nema. Nema ih zato źto slike moraju da se iseku da bi iźle u kolor skener! Treba nabaviti opremu za skidanje fotografija sa Žasopisa (Žetiri lampe, foto aparat sa makro objektivom na stativu i kolor film, prava futuristika i nauŽna fantastika). Ovo je lako reźiv problem, a nereźavanje predstavlja veliko ograniŽenje. Dakle, zaźto su slike loźe i retke (pogledajte malo bolje)? Pa niko nije lud da daje svoj materijal na kasapljenje. 2. TEMA BROJA Ono źto se na zapadu naziva (Cover Story). Skoro ne da nisam video Žasopis u kome ovo nije iskoriźęeno (trenutno mi pada na pamet IEEE Spectrum, IEEE Computer, ACM Communications, BYTE, PC WORLD, PC USER, PRACTICAL COMPUTING, COMPUTERS IN PHYSICS). Zar je toliki problem? Jeste, kada se Žeka da saradnici BEZ KOORDINACIJE napune Žasopis. A tema za za opźirnije angaČovanje ima napretek: operativni sistemi, laptop maźine, grafiŽki interfejsi, źtampaŽi, modemi i komunikacije, mreČe, baze podataka, tekst procesori i źta sve ne joź. Svaka tema broja bi sa ovim obimom strana zahtevala oko pet-źest Žlanaka, ura¬enih neznatno drugaŽijim, ali ipak prepoznatljivim grafiŽkim dizajnom. Tako bi svako izdanje imalo neki imidČ, neku srČ oko koje se vrti Žvrsta koncepcija broja. Naravno, za ovo je potrebno PLANIRANJE a ne Žekanje da tema broja padne sa neba. Podrazumeva se i najava teme broja mesec dana u napred. 3. DIZAJN Ono źto je ura¬eno je veliki korak i nadajmo se da se na ovome neęe stati. Naravno, postoji niz boljih reźenja koji zahtevaju veęe umetniŽko angaČovanje. O naslovnoj strani sam veę puno toga rekao. Samo da dodam da je natpis "raŽunari" u obiŽnom swiss italic-u ili neŽem vrlo sliŽnom malo prost. Zar nema lepźih i interesantnijih fontova? Unutraźnjost je priŽa za diskusiju. Veę sam pomenuo da je posao, gledano sa tehniŽke strane, dobro obavljen, ali nije i sa estetske ili umetniŽke, kako hoęete. O Žemu se radi? Ako paČljivo pogledate, skoro svi estetski zahvati su izvedeni iskljuŽivo manipulacijama sa tekstom (okvir, povrźi, inverz, kurziv, boje...). Izvinite, ali ovaj papir bi podneo neźto viźe. Jedine strane koje imaju ne samo dobru grafiŽku opremu nego i grafiŽki dizajn su (naČalost reklame) strane 100, 101 (digital), 107 (WordPerfect familija) i 110 (Most raŽunari). Zaźto sam ovo naveo? Zbog poslednjeg. Dobro pogledajte dizajn strane 110. Verovali ili ne, ali jedan renomirani Žasopis "ACM Communications" (izdanje "Association For Computing Machinery") je od naslovne strane pa do zadnjih korica ra¬en upravo u takvom imidČu: "High Design". Neki Žasopisi za arhitekturu i dizajn nemaju takav grafiŽki dizajn kao źto ga ima ACM. A sadrČaj? VeźtaŽka inteligencija, Prolog III aplikacije, ekspertni sistemi, paralelni algoritmi, simboliŽka ma- tematika, logika u raŽunarstvu... Boli glava. Lepo i korisno. Da li sam bio dovoljno jasan? Na posao. 4. CILJNA GRUPA ReŽenica o PC orijentaciji me je malo potresla. Zar smo doźli u situaciju da u uslovima gotovo nepostojeęeg trČiźta revija bude PC orijentisana. Kome? Nadam se da ęe Redakcija ovo shvatiti na pravi naŽin: DA personalni raŽunari, ali tu spadaju (premda labavo) i ST, Amiga i posebno Macintosh (vrlo Žvrsto). Pa i neku drugi. DA i ostali raŽunari i tehnologije. Ali NE samo i jedino IBM PC raŽunari. OdlaČenjem u krajnost ęe otięi i veliki deo trČiźta, budite uvereni u to. Kod nas joź nije takva situacija da bi to proźlo. Nama treba neźto kao BYTE a ne PC USER. To i treba da bude ideja prilikom nastupa na trČiźtu i obraęanja ciljnoj grupi. Dakle, potrebno je zastupati sve interese u onolikoj meri u kojoj su odre¬ene teme traČene. Kao źto rekoh, dobar primer je BYTE. 5. REKLAME Da, ali razbacane kroz broj. Ovo je priliŽno deprimirajuęe videti ih sve na gomili. No, to sam veę razjasnio. 6. SARADNICI Stihija. Redakcija jednog Žasopisa mora da ima mnogo ozbiljniji pristup problemu saradnika i to ovako: a) da poseduje spisak svih saradnika sa svim potrebnim podacima, ali i sa detaljnim opisom oblasti kojom se odre¬eni saradnik bavi. b) pod spoljnim saradnikom podrazumevati najźiri krug ljudi iz razliŽitih organizacija. Dakle, ljudi koji ne piźu da bi od toga Čiveli, veę se bave nekim istraČivaŽkim radom ili praksom u ovoj oblasti. Ovakvih saradnika moČe biti i na stotine, a obezbedili bi visoko kvalitetan struŽni tekst. c) svi saradnici moraju biti informisani o potezima Žasopisa unapred kako bi blagovremeno mogli da daju svoje primedbe i predloge. Neźto poput otvorenog nezvaniŽnog parlamenta. Svaka ova taŽka obezbe¬uje visok stepen koordinacije: redakcija zna źta je u stanju da uradi koji saradnik, a saradnici znaju źta redakcija od njih oŽekuje. Tako¬e, źto se posebno odnosi na b): redakcija bi bila u moguęnosti da planira sadrČaj broja, temu broja i kvalitet i obim priloga unapred, jer zna da postoji krug ljudi koji ęe vrlo verovatno takav nacrt moęi da sprovede u delo, to jest, da napiźu materijal koji ęe biti odgovarajuęi postavljanim zahtevima. Ovo je kljuŽ za dobar sadrČaj: planiranje, koordinacija i jaka podrźka spolja. 7. SPECIJALNE INTERESNE GRUPE Stvar koja izuzetno lepo radi kod ACM-a. Naime, ACM ima sledeęu koncepciju: Svaki Žlan ACM-a dobija Žasopis "ACM Communi- cations". Ovo ime "Communications" nema veze sa raŽunarskim komu- nikacijama, veę predstavlja Žasopis preko koga Žlanovi udruČenja me¬usobno komuniciraju, dakle zajedniŽki resurs udruČenja. Pored ovoga, moguęe je za uglavnom malu svotu novca (za studente simboliŽnu: 5-10 USD) postati Žlan neke od brojnih (proźle godine tridesetak) ACM SIG-ova (Special Interest Group). Ove specijalne interesne grupe okupljaju ljude koji se bave nekom oblaźęu i potrebno im je da razmenjuju usko struŽne informacije. Ja liŽno pratim "ACM SIG PLAN" (SIG for Programming LANguages) pa ęu pokuźati da ga opiźem. "SIG PLAN" spolja podseęa na neki informator. Korice su źtampane plavo-crno i na njima se nalazi kraęi sadrČaj, dok je ostatak Žasopisa crno-beli. Sve skupa ne deluje ni malo luksuzno. A tek unutraźnjost. Na prvi pogled izgleda priliŽno neuredno jer su tekstovi preneti u taŽno onom obliku u kome su stigli. Ima i tekstova źtampanih u DRAFT-u, a i onih sa lasera. Samim tim su svi tekstovi su razliŽito sloČeni, a od redakcijskih poteza je prime- tna samo reŽ odgovornog urednika i brojevi strana. I źta je ovde interesantno? To, źto je svaki pasus, svaka reŽenica korisna informacija. Autori su kompetentni struŽnjaci u svojim oblastima i celo izdanje pre liŽi na neki zbornik radova, źto u suźtini i jeste, nego na Žasopis. «emu ovolika priŽa? Pa upravo bi "RaŽunari" mogli da imaju nekoliko svojih SIG-ova. Recimo za hardver, softver (u opźte), pa za PC raŽunare, ili za DTP. Kako bi to radilo? a) poźto nije potrebna nikakva obrada materijala, uredniŽki posao bi se sveo na kvalitetan odabir i eventualne tehniŽke korekcije formata pristiglog materijala. Drugi trud je da se pregleda poźta namenjena odre¬enom SIG-u i da se napiźe uvodna reŽ. Dva Žoveka to mogu da urade za par dana. b) sama Žinjenica da nije potrebna nikakva obrada materijala i nikakva posebna źtamparska tehnika bi uŽinila SIG-ove isplativim u vrlo malim serijama od stotinak komada. TehniŽki gledano, posao je izvodljiv gotovo u "garaČi". c) broj strana i Žlanaka nikako ne bi smeo da bude fiksiran. Zavisio bi od broja do broja, ali imao svoj maksimum i minimum, tako da bi samo od priliva materijala zavisio period izlaska. d) SIG-ove bi dobijali svi koji Čele. Da li bi morali da budu pretplatnici "RaŽunara", tehniŽko je pitanje. Poźto je u naźim uslovima teźko odrČati kontinuitet u izdavanju ovakve publikacije, SIG-ovi bi izlazili povremeno i bivali distribuirani zainteresiva- nim i prethodno prijavljanim Žlanovima na pola ili jednu godinu koji bi svoj primerak plaęali recimo pouzeęem. Naravno, ugovorena gustina slanja ne bi smela biti Žeźęa od jednog meseca kako se Žlanovi nebi finansijski opteretili previźe. e) obezbediti me¬usobne kontakte Žlanova, a posebno Žlanova i autora priloga (ovi drugi mogu biti Žlanovi ali ne moraju, źto znaŽi da su SIG-ovi potpuno otvoreni). Uvo je neophodno jer bi se u protivnom sva grupe brzo raspale. Ovo se moČe ostvariti obave- znim ostavljanjem bilo kuęne (ukoliko to autor Čeli), bilo adrese organizacije ili e-maila, poČeljno na sezamu. f) svaki SIG bi imao neźto poput moderatora. To bi zapravo bio urednik. Smatram da bi se ovakvom koncepcijom ostvarile Čelje nekih Žitalaca za formiranjem specijalistiŽkih Žasopisa. Dakle, "RaŽunari" su izvor opźtih informacija, dok bi (nazovimo ga) IGR (Interesna Grupa Žasopisa RaŽunari) bila izvor struŽnih informacija. Neźto sliŽno svi korisnici Sezama koriste kroz konferencije. Evo, nudim se da budem moderator IGR PARAL (PARallel computer Architectures and Languages). ZAKLJU«AK ========= Ovo je pokuźaj da se racionalno i sveobuhvatno proanalizira problem Žasopisa "RaŽunari", njegove koncepcije i trČiźta kome je namenjen. Tako¬e je pokuźaj da se da doprinos poboljźanju kvaliteta Žasopisa i proźirenju kruga Žitalaca. Ovaj prilog ęe se naęi u konferenciji "racunari: koncepcija" BBS sistema "Sezam" Žasopisa "RaŽunari". Me¬utim, Čelja mi je da se, ukoliko je moguęe, objavi u celini u sledeęem broju Žasopisa zajedno sa joź nekim komentarima kako bi se stavio na uvid źirem krugu Žitalaca. S poźtovanjem Ivan Gliźin
koncepcija.37 ognjan, -> #35, zzivotic
>> >> PS Da li je tiraz Racunara poslovna tajna ili bi neko mogao da nam ga >> >> saopsti? >> Za Žudo, strahovito stroga poslovna tajna - meni je trebalo preko dve >> godine saradnje sa listom da nazrem o kojim ciframa se radi :))) U svakom >> sluŽaju, RaŽunari se svrstavaju u listove sa manjim tiraČem - ispod 100.000 >> primeraka >> :))) Dobro, a zna li se koliko se primjeraka ne proda ??? Pitam zato źto je u ovim krajevima (Bos. Krajina) prava umjetnost doęi do "RaŽunara". Neki dan sam zamolio prijateljicu koja radi u kiosku da mi ostavi "RaŽunare", a ona mi reŽe da dobiju samo 2 (slovima, DVA !!!) primjerka !? InaŽe, kiosk je u samom centru grada. Nekada se deźavalo da R. stoje i po mjesec dana na kiosku, ali sada (kada je broj ljudi koji ih Žitaju sve veęi) dolazi smijeźno mali broj primjeraka! Na taj naŽin i stalni Žitaoci jedva (ili nikako) do¬u do R. , a ostali (DEMO :) nemaju nikakvih źansi. ▒teta. Ogy.
koncepcija.38 dejanr, -> #36, glisin
Pre svega, zahvaljujem se na ovako opseČnoj poruci u Žiju je pripremu oŽito uloČeno mnogo rada i u kojoj je skriveno mnogo dobrih ideja. LiŽno se slaČem sa mnogim iznetim stavovima (naroŽito onima o nedostatku koncepcije) premda ęu ovde (naravno :) uglavnom replicirat na ono sa Žim se *ne* slaČem. >> Iz nekih, a ponekad i veęine, priloga se oseęa da je autor >> (autori) nekog Žlanka napisao isti po sledeęem obrascu: doźao sam >> u kontakt sa nekim problemom/tehnologijom, morao (ili Čeleo) da ga >> reźim/upoznam, uspeźno ga reźio/upoznao i stekao neko iskustvo, pa >> hajde da neźto nepiźem o tome, zaźto da ne? Ovo je, rekao bih, sasvim taŽno. Me¬utim, Žini mi se da je to prednost a ne nedostatak jer "RaŽunari" dolaze do kvalitetnog i (ponencijalno) veoma struŽnog teksta a nisu u obavezi (a niti bi imali moguęnost) da plate moČda i viźemeseŽni istraČivaŽki rad koji rezultira datim tekstom ili serijom tekstova. >> Ali sada je pitanje kome su namenjeni detaljni Žlanci o softverskim >> paketima i jezicima koje niko neęe videti u skoroj buduęnosti, o >> 486-icama, Laser Jet-ovima sa visokim brojevima, ili ne daj BoČe, >> karticama koje ęe vam omoguęiti da po svom stanu rasturite gomilu >> terminala! Dopusti da u vezi sa ovim citiram nekoliko stvari: >> Ovako dalje ne ide. Ja vama pare, vi meni gomilu Žlanaka o PC-ju. >> U poslednjem broju "RaŽunara" C64 se pominje samo u rubrici malih >> oglasa. Stvarno Čalosno. Pitam se da li redakcija pravi Žasopis >> za sebe ili za Žitaoce? Ili je onih 2% Žitalaca koji imaju PC >> toliko vaČno za sudbinu lista da se njima posveęuje 90% prostora >> A za C64 niźta... Donekle saoseęam sa vama (spoljaźnjom redakcijom), >> veęina od vas ima bar po jedan PC, pa ko ęe da se bakęe sa kojekakvim >> Komodorima, Spektrumima, Amstradima itd. Otiźli ste u snobove, a >> setite se kakvo vam je poreklo! Vreme je da na vaźe mesto do¬u >> "neki novi klinci" sa svojim maźinama i svojim Žlancima... >> Jugoslav ░urovię, "RaŽunari 31", 60 strana, oktobar 1987. >> Vremenom su se "RaŽunari" menjali i na gore i na bolje, ali sve u >> svemu sve ste manje zanimljivi. Dok smo u "RaŽunarima 1" dobili >> hrpu korisnih saveta i zanimljive ************ napise na razliŽite >> teme, novije brojeve "RaŽunara" nismo previźe ni listali. Opęenito >> su u novim "RaŽunarima" sve ptice na grani a niźta u ruci. Ne znamo >> ni źto ęe veęini Žitalaca rubrike tipa Komercijalni softver - IBM PC. >> Damira, Darko, Domagoj i Kruno, "RaŽunari 30", 60 strana, sept. 1987. >> Mislim da ste se u prethodnim brojevima previźe raspisali o raznim >> PC-ima i ostalim nedostiČnim raŽunarima. Evo, na primer u proźlom >> broju, sve neki tekstovi o PC-ju, NI▒TA za obiŽnog Žoveka. Mislim >> da puno greźite. To je otprilike kao kada bi Auto revija poŽela da >> objavljuje tekstove o podeźavanju karburatora na Rols Rojsu, a ono >> narod se masovno voza u fięama, yugo-ima i keŽevima... Pored toga, >> imam utisak da vlasnici tako skupih raŽunara i ne kupuju "RaŽunare" >> (i domaęe Žasopise uopźte) nego npr. Bajt, a i to uglavnom >> pozajmljuju jedni od drugih >> Nenad BoČię, "RaŽunari 25", 6 strana, april 1987. Kao źto vidiź, nema niŽeg novog na ovom svetu, imena kompjutera su se promenila ali su argumenti ostali isti. Me¬utim, dopusti da te pitam gde bismo mi danas bili da smo te 1987. uvaČili primedbe zaista brojnih Žitalaca, batalili PC i pisali o raŽunarima koje baź svako ima? Odgovorięu - ne bismo bili nigde, jednostavno nas ne bi bilo! RaŽunarski Žasopis po definiciji *MORA* da ide malo ispred svog vremena tj. da danas piźe o stvarima koje ęe svako kome su potrebne imati sutra. Ako toga nema, niko neęe biti ni obaveźten o onome źto postoji i neęe imati podsticaja da modernizuje svoje poslovanje nabavkom nove opreme. A źto se tiŽe LaserJet-a, mreČa i sliŽnih stvari, mogu te uveriti da to UOP▒TE nije retko - moČda je malo preskupo za hobistiŽku primenu ali svako ko primenjuje raŽunar u poslu to sebi moČe priuźtiti i priuźti! Lokalne mreČe su i kod nas VEOMA u trendu poźto omoguęavaju modernizaciju poslovanja uz zaista minimalne troźkove, a DTP-om se kod nas (koliko kvalitetno to je drugo pitanje) bavi *toliki* broj ljudi da je LaserJet III redak koliko je pre Žetiri godine bio redak Epson FX80. >> Nemojte mi samo reęi da je to potrebno preduzeęima i ozbiljnijim >> korisnicima, jer oni reźenja za takve probleme sigurno ne traČe >> "uŽeęi" gradivo iz "RaŽunara", veę se zna kako i od koga, źto znam >> iz liŽnog iskustva, a sigurno i mnogi Žeźęe Žitani autori Žlanaka. Dopusti da citiram i malo svog liŽnog iskustva koje kaČe da mnoga preduzeęa i (kako ti kaČeź) "ozbiljni korisnici" (a koji su to neozbiljni?) itekako konsultuju informacije iz "RaŽunara", poŽevźi od tekstova pa do oglasa. Naravno da im to nije JEDINI izvor informacija (ne bi ni valjalo da bude) ali odgovarajuęi znaŽaj ima. Bar se nadam ;) >> verujem da je veęini Žitalaca deprimirajuęe kada zabodu nokat na >> stranu 74, odmere debljinu i pomisle: "odavde do kraja nema >> niŽega źto bih mogao korisno da nauŽim"! Hehe, ja ne kupujem BYTE da bih neźto NAU«IO nego prvenstveno zato da bih se INFORMISAO. Verujem da je taj motiv prisutan i kod mnogih Žitalaca "RaŽunara", a u oglasima itekako ima vaČnih informacija. Zapravo sam primetio da mnogi, kada vide novi broj "RaŽunara", poŽnu "uŽenje" baź od oglasa! A źto se BYTE-a tiŽe, doneo sam N puta na Klub programera novi broj i nikada nisam primetio da neko u njemu traČi tekstove - uglavnom su se Žitali i komentarisali oglasi! >> ReŽenica o PC orijentaciji me je malo potresla. Zar smo doźli >> u situaciju da u uslovima gotovo nepostojeęeg trČiźta revija >> bude PC orijentisana. Kome? Nadam se da ęe Redakcija ovo >> shvatiti na pravi naŽin: DA personalni raŽunari, ali tu >> spadaju (premda labavo) i ST, Amiga i posebno Macintosh (vrlo Žvrsto). >> Pa i neki drugi. E da, ovo je ono sa Žim se u Žitavoj poruci "najviźe ne slaČem". Mi smo doneli Žvrstu odluku da "RaŽunare" posvetimo iskljuŽivo personalnim kompjuterima i to, da budem precizan, IBM PC kompatibilnim personalnim raŽunarima. I tu negde stoji taŽka. Ova odluka se zasniva na naźem sagledavanju trenutne situacije i trendova u razvoju ne toliko svetske koliko domaęe kompjuterske scene. Time smo uradili baź ono źto ti traČiź u poruci - odredili smo se prema DELU TR▓I▒TA na koji "ciljamo". Naźe je miźljenje da je taj deo trČiźta dovoljno veliki da na njemu naź Žasopis pristojno egzistira, dok su ostali segmenti (ne-PC maźine), opet po naźem miźljenju, marginalno zastupljeni pa bi nam podrźka odnela mnogo vremena a donela mali efekat. Ako su ove procene pogreźne, "RaŽunari" ęe trpeti. Me¬utim, mi takve pretpostavke ne donosimo "napamet" nego na osnovu veoma opseČnog ispitivanja trČiźta koje je obavljeno proźle godine i koje, u joź veęoj meri, upravo obavljamo ove godine kroz nagradnu anketu i druge akcije. >> Kod nas joź nije takva situacija da bi to proźlo. Nama treba neźto >> kao BYTE a ne PC USER. Ja mislim da je naźa situacija upravo takva da ęe to PRO»I i da nam treba neźto kao PC BYTE. Baź sam skroman ;) >> Ovo joź i nije straźno, ali straźno je to źto se ne vodi raŽuna >> da li ęe se ponu¬eni tekst uklopiti u koncepciju lista ili ne. >> Sve prolazi, jer koncepcije i nema. Primera ima mnogo, a poźto >> ne Čelim nikoga da uvredim ili povredim, izvrźięu svojevrsno >> samoubistvo i uzeęu primer svog rada: mislim da Žlanku "Paralelni >> raŽunari" nije mesto u Žasopisu, u kome urednik navodi: >> "...proŽistimo svoju koncepciju - koja je sada potpuno PC orije- >> ntisana..." E na Čalost... Pre svega, ne bih hteo da ovaj citat oznaŽi bilo kakav "napad" na tvoj tekst koji sam sa zadovoljstvom pregledao. Me¬utim, u tome źto kaČeź o "uklapanju u koncepciju" si 1000% u pravu i to je neźto na źta veę godinama upozoravam na sva usta ali bez efekta. Scenario je uvek isti: do¬e potencijalni saradnik sa tekstom koji je sam po sebi Ok ali nema previźe veze sa onim Žime se "RaŽunari" bave. No neke veze ima pa tekst bude objavljen. Tu Urednik proceni da je taj novi saradnik korektno piźe i da liŽi na nekoga ko bi tekstove dostavljao redovno i na vreme a ne kao neki pojedinci koji piźu ovu poruku umesto da misle o majskim "RaŽunarima". E lepo, znaŽi taj nam treba kao saradnik. O Žemu bi pisao? Pa, maźinu koja nas zanima nema, a ne bavi se baź neŽim źto je jako interesantno za veęinu Žitalaca, i tu se onda na¬e neka "leva" tema iz tehnika programiranja, novih tehnologija, poslovne primene raŽunara i druge stvari koje docnije proŽita jedino urednik (dok obeleČava tekst) i taj novi saradnik kada broj iza¬e. Odgovorno tvrdim da su bezmalo SVI ure¬ivaŽki promaźaji u istoriji Žasopisa "RaŽunari" (nije ih sreęom bilo previźe, ali nije i da ih nije bilo), svi oni leksikoni raŽunarskih izraza, svi oni umetci koje niko nije ni rascepio, sve one milion puta preČvakane priŽe o listama i plagirani algoritmi, svi oni katalozi opreme koju niko nije video, opisi "igara za ovo leto" koje autori prikaza nisu ni igrali jer raŽunar i nemaju, Atari dodaci itd nastali ISKLJU«IVO na temelju ovakve besmislene logike koja se zasniva na "daj da neŽim popunim prostor, pa kakvo je, takvo je...", odnosno "valjda ęe i nekoga to zanimati, zvuŽi veoma struŽno" pa Žak i "ja (urednik) znam da ovo ne valja, ali u nedostatku boljeg..." Na Čalost, iako se SVAKI put BEZ GRE▒KE pokaČe koliko takva logika źteti listu, u svakoj sledeęoj podobnoj situaciji priŽa se ponovi. I tu izgleda nema pomoęi. Uzmite nasumice koji hoęete broj "RaŽunara" i u njemu ęete pronaęi neki takav tekst, vidljiv i "iz aviona". >> Zar ne moČe da se napravi neźto poput "kataloga programa", kao źto >> je to bilo za TI i HP programbilce u "Galaksiji" na poŽetku proźle >> decenije (za one koji nemaju modem), pa da Žitaoci nekako naruŽe >> sors za simboliŽnu naknadu. Dejane? Seęam se tih starih dobrih vremena, naravno. Ali mislim da je neźto takvo, a pogotovu onaj predlog o SIG-ovima, primer lepe ali nerealne platforme koja moČe funkcionisati u USA ali koja u ovom trenutku kod nas ne moČe da pro¬e. Me¬utim, imamo neźto mnogo bolje od nje, imamo Sezam koji moČe da ostvari SVE to o Žemu piźeź, uostalom i u USA se sve viźe SIG-ova "dopisuje" preko Interneta (e-mail) a ne na papiru. Ulaznica u ovaj svet je modem i godiźnja Žlanarina, sve u svemu iznos koji verovatno ne bi preźao godiźnju Žlanarinu par SIG-ova! Joź jednom hvala za primedbe, i "navijam" da se ova zanimljiva diskusija i dalje nastavi u korektnom maniru kojim je i poŽela. Pozdrav, Dejan
koncepcija.39 dejanr, -> #36, glisin
Joź dve sitnice, rekao bih manje bitne ili gotovo nebitne za diskusiju o tvojoj poruci, ali Žisto da ih spomenem: >> Ovakva naslovna strana deluje nekako "klizavo". Kada sam >> kupio ovaj broj, nosio sam ga u autobusu tako da se vidi >> Microsoft-ova reklama na zadnjim koricama, koja jeste ruČnija, ali >> je PRIMERENIJA listu. Ne, nije da ne Čelim da neko pomisli da je >> to modni Žasopis a ja muźko pa ga nosim... ali sigurno ga ne bih >> kamuflirao kao źto radim sada. Zaźto te je briga źta neki prolaznik misli o Žasopisu koji nosiź ulicom? ▒to se mene tiŽe mogu nositi bez kamuflaČe i "RaŽunare", i "Start", i "Bazar" i "Sexy" a da li ęe se to nekom prolazniku svideti ili neęe sasvim mi je svejedno. Ako ti se naslovna strana (ili stil naslovnih strana) kao takva ne svi¬a, sasvim je normalno da protiv nje "protestvujeź", ali ti ne protestvujeź zbog sebe nego zbog nekakvih imaginarnih "drugih" koji ęe steęi nekakav krivi utisak o tebi... ▒to se mene liŽno tiŽe, daleko od toga da mi se svidela svaka naslovna strana "RaŽunara" ali mnogo viźe volim neźto ovako "humano", Čivo i Čivahno, nego neku kako ti kaČeź "ambicioznu i tehnoloźki "zastraźujuęu" naslovnu stranu". MoČda stvar ukusa. >> Mnogi moji prijatelji se nalaze u stalnoj dilemi kupiti ili ne, >> a neki su i odustali od kupovine, ili kupuju sa velikom dozom >> strepnje: da li ęe vredeti uloČenog novca? Ovo mi izgleda malo (viźe) preuveliŽano - govoriti o "strepnji" kada se kupuju kola ili stan ili bar raŽunar, sasvim je prirodno. Ali govoriti o tome da neko STREPI da li su "RaŽunari" vredni uloČenih 40 (ili sada 70) dinara, tome samo mogu da se nasmejem. Zaista visok rizik i potencijalno veliki gubitak :)
koncepcija.40 ivujanic, -> #36, glisin
> 2. TEMA BROJA > Ono źto se na zapadu naziva (Cover Story). Skoro ne da nisam > video Žasopis u kome ovo nije iskoriźęeno (trenutno mi pada na > pamet IEEE Spectrum, IEEE Computer, ACM Communications, BYTE, PC > WORLD, PC USER, PRACTICAL COMPUTING, COMPUTERS IN PHYSICS). > «emu ovolika priŽa? Pa upravo bi "RaŽunari" mogli da imaju > nekoliko svojih SIG-ova. Recimo za hardver, softver (u opźte), pa > za PC raŽunare, ili za DTP. Kako bi to radilo? Tema broja sasvim sigurno fali RaŽunarima i to mora źto pre da se promeni! A źto se SIG-va tiŽe, molio bih redakciju RaŽunara da stvarno dobro razmisli o tome. To je jedna od najboljih stvari źto sam Žuo na Sezamu. Treba da izraŽunate da li bi vam se to isplatilo. Meni ovako na pamet izgleda da bi to moglo da upali, jer ima sasvim dovoljno ljudi koji su JAKO zainteresovani za neke oblasti da bi se isplatilo źtampanje jedne tako jeftine (za proizvodnju) revije. To je ono źto bi imalo pravu trajnu vrednost. Pa zar vas ni malo ne "bode" moguęnost da prvi u YU pokrenete pravi, profesionalni, zapadnjaŽki Zborni radova? Dajte VOTE na Sezamu, pa taj broj pomnoČite bar sa 15 i vidite da li bi se isplatilo, ili da li bar ne bi bili na gubitku. Ivica
koncepcija.41 dejanr, -> #40, ivujanic
>> A źto se SIG-va tiŽe, molio bih redakciju RaŽunara da stvarno dobro >> razmisli o tome. To je jedna od najboljih stvari źto sam Žuo na Sezamu. >> Treba da izraŽunate da li bi vam se to isplatilo. Meni ovako na pamet >> izgleda da bi to moglo da upali, jer ima sasvim dovoljno ljudi koji su >> JAKO zainteresovani za neke oblasti da bi se isplatilo źtampanje jedne >> tako jeftine (za proizvodnju) revije. Ponovo pitam - zar nije joź lakźe i jeftinije da ti ljudi poruke razmenjuju elektronskom poźtom, recimo preko Sezama? Uostalom, to je trend i u svetu.
koncepcija.42 dveselinovic, -> #41, dejanr
Potpuno se slaČem - list praktiŽno postaje surogat za Sezam, ili elektronsku poźtu. Kod nas je to joź u povojima, ali jedna informacija koju sam nezvaniŽno saznao je da veliki listovi u SAD sada crpe oko 25% prihoda od BBS-ova. Pre dve godine to je bilo samo oko 2%, a za dve godine se predvi¬a da ęe biti oko 50+%. Najzad, BBS je daleko interaktivniji od papira, pa ma kakav on bio. ▒to se posebnih grupa tiŽe, to je stvarno jedna moguęnost koju bi trebalo ozbiljno razmotriti; meni se bar ta ideja jako dopada. 32XDVV
koncepcija.43 mkiric, -> #39, dejanr
> Ali govoriti o tome da neko STREPI da li su "RaŽunari" vredni uloČenih 40 > (ili sada 70) dinara, tome samo mogu da se nasmejem. Zaista visok rizik i > potencijalno veliki gubitak :) Pa sad, tebi verovatno nije neki veliki gubitak jer dobijaź redakcijski primerak ;) ali koliko sam ja Žuo iz razgovora sa raznim ljudima, sve ih je viźe koji su ili definitivno prestali ili razmiźljaju o tome da prestanu da kupuju list. Upravo ovih dana mi je jedan poznanik rekao da razmiźlja da li da da 70 dinara za nove "RaŽunare" uz (dosta veliki) rizik da u njima ne prona¬e niźta źto ga zanima (u kom sluŽaju moČe da povrati 35 dinara ako ga vrati na kiosk u pola cene), ili da za te pare kupi 5 litara benzina i da se vozi do posla i nazad celu jednu radnu nedelju. Moraź priznati da ovakva raŽunica mnogim ljudima i te kako moČe da bude povod za razmiźljanje, naroŽito ljudima poput ovog mog poznanika. «ovek je fakultetski obrazovan, zaimaju ga raŽunari (i raŽunari i RaŽunari - do sadaje bio redovan Žitalac), ali ima nesreęu da radi u nelikvidnoj firmi i da odskora prima minimalac. Nije joź doźao do toga da proda kola, ali je i te kako doźao do taŽke kada poŽinje da se odmerava svaki dinar kako bi se preČivelo od prvog do prvog i saŽuvao bar kakav-takav oseęaj dostojanstva. Za njega je 70 dinara 2% meseŽne plate, odnosno onoga źto dobija kao platu. Kad bih ja morao da dajem 2% svojih primanja za JEDAN Žasopis, veruj mi da bih dooobro razmislio o tome, a ako bih se veę odluŽio za to, onda bi to morao da bude Žasopis formata jednog BYTE-a ili CHIP-a u kome ima bar 40-45% iskoristivog sadrČaja (polazim od toga da 50% u startu Žine reklame). Jer, nije stvar samo u jednom Žasopisu - pored RaŽunara su tu joź i ostali tehniŽki i nauŽni Žasopisi (meseŽni, bar joź tri), zatim nedeljni ilustrovani listovi (bar dva), a onda dolaze i dnevni listovi (bar jedan). Ako me svaki meseŽni list koźta 1-2% od onoga źto treba da bude plata, nedeljni oko 0.5-1% i dnevni 0.25%, onda dolazim do PROSE«NOG meseŽnog izdvajanja od oko 20% ! Naravno, ova raŽunica je bazirana na minimalcu. Meni je sasvim razumljivo da neko u takvoj situaciji razmiźlja o tome da li da nastavi da kupuje neki Žasopis ili ne. Moram da priznam da bih se ja na njegovom mestu mnogo manje dvoumio. Prema tome, pre nego źto se nasmejeź, razmisli da li je to baź toliko smeźno, naroŽito iz perspektive takvih ljudi kojih ima sve viźe a koji su do sada Žinili rekao bih jedan dosta znaŽajan deo izme¬u ostalog i tvoje publike. Baź me zanima źta bi rekli Žitaoci kad bi Žuli da im se "njihovi" autori podsmevaju zbog loźeg materijalnog stanja. MK
koncepcija.44 mkiric, -> #40, ivujanic
> A źto se SIG-va tiŽe, molio bih redakciju RaŽunara da stvarno > dobro razmisli o tome. To je jedna od najboljih stvari źto sam Žuo na > Sezamu.Treba da izraŽunate da li bi vam se to isplatilo. Svakako da je to dobra stvar. SIG-ovi (Special Interest Group) su pronalazak svetskog udruČenja visokointeligentnih ljudi MENSA International, gde funkcioniźu veę 40-tak godina. Ako je jedna takva stvar zamiźljena i opstala u takvoj organizaciji, onda to nikako ne moČe biti loźa ideja. MK
koncepcija.45 mkiric, -> #41, dejanr
> Ponovo pitam - zar nije joź lakźe i jeftinije da ti ljudi poruke razmenjuju > elektronskom poźtom, recimo preko Sezama? Uostalom, to je trend i u svetu. Hm, ovo jeste trend u svetu i jeste lakźe i jeftinije, ali za koga? Koliko ljudi kod nas ima modeme? Modem je stvarŽica koja koźta 250-500 DEM ili i viźe, a kad je i kupiź, treba joź da se pretplatiź na SEZAM i da redovno plaęaź telefonske raŽune. Nama u Beogradu je ovo i podnoźljivo, ali nekom ko Čivi 200-300-400 km od Beograda to nije tako beznaŽajno. Uporedi sve to sa ukupnom sumom koju bi takav korisnik plaęao za tako zamiźljen SIG. Mislim da je to vrlo lepa ideja i da bi na taj naŽin bila pokrivena mnogo źira publika, a usput bi bio automatski poveęan i tiraČ samih RaŽunara.
koncepcija.46 .bale., -> #38, dejanr
! >> Iz nekih, a ponekad i veęine, priloga se oseęa da je autor ! >> (autori) nekog Žlanka napisao isti po sledeęem obrascu: doźao sam ! >> u kontakt sa nekim problemom/tehnologijom, morao (ili Čeleo) da ga ! >> reźim/upoznam, uspeźno ga reźio/upoznao i stekao neko iskustvo, pa ! >> hajde da neźto nepiźem o tome, zaźto da ne? ! ! Ovo je, rekao bih, sasvim taŽno. Me¬utim, Žini mi se da je to prednost ! a ne nedostatak jer "RaŽunari" dolaze do kvalitetnog i (ponencijalno) ! veoma struŽnog teksta a nisu u obavezi (a niti bi imali moguęnost) ! da plate moČda i viźemeseŽni istraČivaŽki rad koji rezultira datim ! tekstom ili serijom tekstova. Pre bih rekao da PONEKAD "RaŽunari" dolaze do kvalitetnog i (potencijalno) veoma struŽnog teksta na taj naŽin. Prava stvar bi bila kad bi "RaŽunari" mogli da "plate moČda i viźemeseŽni istraČivaŽki rad"... Hajde, razumem da se nema para, ali bar imamo dovoljno instituta u zemlji u kojima se rade zanimljive stvari. Zar je toliko teźko zamoliti (i platiti, pa vi ste firma) nekoga odatle da kaČe neźto pametno? Ja sam uvek najviźe voleo da Žitam, makar to bio samo intervju, ono o Žemu priŽaju profesori, nauŽnici, uspeli programeri (bila je serija davno)... Bolje jedan takav tekst nego neki koji ęe proŽitati svega 5% kupaca. ! RaŽunarski Žasopis po definiciji *MORA* da ide malo ispred svog vremena ! tj. da danas piźe o stvarima koje ęe svako kome su potrebne imati ! sutra. Ako toga nema, niko neęe biti ni obaveźten o onome źto postoji ! i neęe imati podsticaja da modernizuje svoje poslovanje nabavkom nove ! opreme. A źto se tiŽe LaserJet-a, mreČa i sliŽnih stvari, mogu te uveriti ! da to UOP▒TE nije retko - moČda je malo preskupo za hobistiŽku primenu ! ali svako ko primenjuje raŽunar u poslu to sebi moČe priuźtiti i ! priuźti! Lokalne mreČe su i kod nas VEOMA u trendu poźto omoguęavaju ! modernizaciju poslovanja uz zaista minimalne troźkove, a DTP-om se kod ! nas (koliko kvalitetno to je drugo pitanje) bavi *toliki* broj ljudi ! da je LaserJet III redak koliko je pre Žetiri godine bio redak Epson FX80. Zaźto onda stvarno ne idete ispred svog vremena u pravom smislu reŽi. Zar je hardver za PC-je jedina buduęnost??? A źta je sa veźtaŽkom inteligencijom? ▒ta je sa objektnim programiranjem? Paralelnim programiranjem? TuČno je to źto je to u svetu odavno sadaźnjost, a kod nas se posle 5-6 godinja najavljuje kao buduęnost... «injenica je, na Čalost, ma koliko to poricali, da su se "RaŽuna- ri" mnogo komercijalizovali, poŽelo je sve da se svodi na poslovnu primenu raŽunara... Da li bi mogao da uporediź neki skoriji tekst (ili, ne daj BoČe, seriju tekstova) sa serijom "MoČe to i bolje" pokojnog dr Duźana Slavięa? ! Hehe, ja ne kupujem BYTE da bih neźto NAU«IO nego prvenstveno zato da ! bih se INFORMISAO. Verujem da je taj motiv prisutan i kod mnogih Žitalaca ! "RaŽunara", a u oglasima itekako ima vaČnih informacija. Zapravo sam ! primetio da mnogi, kada vide novi broj "RaŽunara", poŽnu "uŽenje" baź od ! oglasa! A źto se BYTE-a tiŽe, doneo sam N puta na Klub programera novi ! broj i nikada nisam primetio da neko u njemu traČi tekstove - uglavnom ! su se Žitali i komentarisali oglasi! Znamo mi, Dejane, da ti znaź mnogo viźe od mnogih ljudi koje raŽunari inte- resuju. A to źto "mnogi poŽinju uŽenje od oglasa", po meni je posledica koncepcije "RaŽunara" - znaju ljudi da ima vrlo malo toga da se nauŽi, pa ęe to ostaviti za poslasticu... A źto se tiŽe BYTE-a, sumnjam da bi iko u Klubu mogao neźto za sat vremena da nauŽi, i to sa engleskog. Verovatno znaź da BYTE Žesto izdaje specijalna izdanja punog obima (preko 300 strana), da ljudi neźto nauŽe. U RaŽunarskoj laboratoriji PMF-a sam video isfotoko- pirani broj BYTE-a o Smalltalk-u, koji se koristi kao literatura... Pa, ti bi trebalo da znaź kako se malo uŽi u źkolama i na fakultetima. Nije lepo da je "RaŽunare" baź briga za podmladak. Ne dozvolite da "RaŽunari" postanu Žasopis Žija su koncepcija "PC kompatibilni raŽunari" (iako ja takav imam), napravite od njega pravi Žasopis, sa trajnom vrednoźęu koliko god je to moguęe u naźim uslovima. Pretpostavljam da nije lako, ali pristupite poslu profesionalno, dolaze takva vremena. Ja kupujem "RaŽunare" od prvog broja, nekada su bili "deŽija radost", ali kako broj korisnika (da ne pominjem koliko mladih ljudi sve viźe poŽinje da se bavi raŽunarima) brzo raste, bilo bi poČeljno da postanu Žvrźęi, sa "jaŽim" sadrČajem... Toliko od mene. Ovde ęu joź da pohvalim Ivana Gliźina, i za kritiku, a i za Žlanak, koji mi je bio jedan od najinteresantnijih u ovom broju, sa vrlo dobro procenjenom "teČinom" za (o, nebesa!) poŽetak... Regards from .bale. ! #8*)+-<
koncepcija.47 dpozaric, -> #36, glisin
Woah ! Kakvo ugodno iznena|enje prona}i u konferencijama ovakav napis, o~igledno pripremljen uz mnogo truda i primjenu solidnog znanja i poznavanja materije.... ^estitam ! Ne bih se previ{e osvrtao na navode jer se gotovo u potpunosti sa njima sla`em, a ono sa ~ime se ne}u bezuvjetno slo`iti nisam jo{ donio osobni stav pa ne}u o tome dok se malo ne "slegne". Radije }u stoga re}i svoje mi{ljenje o stvarima koje su mi upale u o~i a koje je glisin spomenuo: NASLOVNA STRANA: manje va`no za nas koji kupujemo ~asopis, osim sa navedenog aspekta: skrivanje ~asopisa pod mi{kom zbog neadekvatnosti likovne (grafi~ke) obrade naslovne strane. Osobno previ{e ne hajem za ono {to drugi misle o onome {to ja radim ili ~itam, ali svi smo svjesni da svatko od nas pripada odre|enom krugu ljudi koji ima kakav-takav image koji ga ~ini pripadnikom te grupe ljudi. Dakle, kako je bez veze da vidim hipija kako fura VOGUE pod mi{kom, tako isto mislim da bi naslovna strana trebala biti malo bli`e povezana sa onim {to se krije iza korica. Zastupnik sam agresivnijeg naglaska na tehnolo{ki moment, a u svakom smislu za promjenu sada{njeg imagea. Tako|er mislim da potencijalni kupac Ra~unara nema pojma {to da o~ekuje od ~asopisa ako ga ni malo ne poznaje od ranije, no, bez uvrede redakciji, mislim da je i ta naslovna strana posljedica nepostojanja odnosno nedefiniranosti koncepcije ~asopisa uop}e. TEKSTOVI i REKLAME: Netko re~e:"Hajde da osnujemo ~asopis pod imenom "Programer sam i time se di~im"" i mislim da sam skloniji da se u~ini takav korak nego da se nastavi sa nekada{njom orijentacijom ka onima koji odrastaju uz svoje ku}ne mezimce. Svi koji ~itamo Ra~unare uvi|amo koliko tehnologija brzo galopira prema naprijed, koliko se trendovi u svijetu mijenjaju, koliko narasla produkcija ne uspijeva dovoljno brzo "izdresirati" korisnike na upotrebu brda novih sprava, alata, i tako dalje. Najbolji su nam pokazatelji toga svjetski jaki ~asopisi, koje ve}ina nas ~ita. Primjedba da je BYTE otprilike podijeljen fifty-fifty izme|u reklama i tekstova, mislim, stoji, kao i ona da grupiranost reklama u Ra~unarima izaziva njihovo preskakanje pa mnogi zbog toga sami sebi uskrate solidnu informaciju i mo`da ve} sutra bace pare za neki trash umjesto da su na{li oglas solidne firme sa solidnim cijenama i podr{kom. Uzgred, ne mislim da bi trebalo bukvalno uspore|ivati Ra~unare sa BYTE-om jer je evidentno da iste kupuju jako razli~ite grupe ljudi: ameri znaju da reklama i detaljna analiza npr. QUATTRO-PRO-a donosi profit na njihovom tr`i{tu, {to kod nas nije (jo{ uvijek!) slu~aj. To nisam rekao u smislu da reklama treba da bude manje, naprotiv. Treba da ih po mome bude jo{ i vi{e, ali da se ne pi{u analize nekih bijesnih mre`a sa 486/386 ma{inama za koje malo tko kod nas ima para, a i onaj tko ih ima ne tra`i savjet od Ra~unara. OTVORENOST: `ao mi je {to nema vi{e chata na stranicama ~asopisa, sa onim kupcima koji nemaju modem. Mislim da ih se do sada poku{avalo (mo`da i nesvjesno) po{to-poto natjerati da nabave te modeme i da se uklju~e u rad Sezama, no sumnjam da to mo`e svatko sebi priu{titi, iz raznih razloga, a mo`e kod tih ljudi izazvati i odbojnost prema ~asopisu jer, eto, dok nije bilo Sezama, bili su ok, sada kad se pojavi{e ti modemi, njih obi~ne ljude nitko vi{e ne {ljivi. Ne znam, mo`da i grije{im, no na osnovu razgovora sa nekim ne-bbserima sam stekao dojam da prikazivanje djelatnosti Sezama na stranicama Ra~unara stvara suprotni psiholo{ki efekat od onoga koji su mo`da autori i redakcija `eljeli posti}i. Pozdrav dp
koncepcija.48 dpozaric, -> #39, dejanr
************ >> Mnogi moji prijatelji se nalaze u stalnoj dilemi kupiti ili ne, >> a neki su i odustali od kupovine, ili kupuju sa velikom dozom >> strepnje: da li ce vredeti ulozenog novca? Ovo mi izgleda malo (vise) preuvelicano - govoriti o "strepnji" kada se kupuju kola ili stan ili bar racunar, sasvim je prirodno. Ali govoriti o tome da neko STREPI da li su "Racunari" vredni ulozenih 40 (ili sada 70) dinara, tome samo mogu da se nasmejem. Zaista visok rizik i potencijalno veliki gubitak :) ************ Hmmm... Ako uzme{ stvar tako kako si je ti uzeo (da se razumijemo, i ja sam razumio tekst ba{ kao i ti!) onda je tvoj stav ispravan. Me|utim, mislim da redakcija ima veliki interes u tome da sama sebi oduzme pravo da to gleda na taj na~in, jer }e mo`da ~italac kome se nekoliko puta za redom dogodi da se razo~ara prestati kupovati Ra~unare, a to je ono {to }e dovesti urednike na SIZ za zapo{ljavanje ako se pre~esto bude ponavljalo :))) Drugim rije~ima, nije na vama da berete brigu o tome je li rizik i potencijalni gubitak mjerljiv velikim ili malim postocima, sa tog stanovi{ta, ve} da se borite da nitko (odnosno {to manje nas) ne dolazi u nedoumicu oko toga. Mo`da si u pravu kad ka`e{ da ne treba nitko da STREPI od toga ho}e li ovaj ili onaj broj biti ok investicija, ali zato urednici i zaposleni u redakciji, bogami, moraju i trebaju. Za to su pla}eni, zar ne ? Pozdrav dp
koncepcija.49 dejanr, -> #43, mkiric
>> > Ali govoriti o tome da neko STREPI da li su "RaŽunari" vredni uloČenih >> > 40 (ili sada 70) dinara, tome samo mogu da se nasmejem. Zaista visok >> > rizik i potencijalno veliki gubitak :) >> >> Pa sad, tebi verovatno nije neki veliki gubitak jer dobijaź redakcijski >> primerak ;) Ako ęe to nekoga uŽiniti sreęnijim, ja nisam bio u "RaŽunarima" veę dobrih 20 dana i svoj primerak "RaŽunara 71" sam kupio na kiosku, kao i svako drugi. Zapravo, kupio sam dva, jedan za arhivu ;) >> Upravo ovih dana mi je jedan poznanik rekao da razmiźlja da li >> da da 70 dinara za nove "RaŽunare" uz (dosta veliki) rizik da >> u njima ne prona¬e niźta źto ga zanima... Da taj poznanik sluŽajno nema Atari? ;) <--- mala źala >> ... ili da za te pare kupi 5 litara benzina i da se vozi do posla i >> nazad celu jednu radnu nedelju. Ili moČda dve Coca Cole u "Moskvi"... >> Meni je sasvim razumljivo da neko u takvoj situaciji razmiźlja o tome da >> li da nastavi da kupuje neki Žasopis ili ne. Moram da priznam da bih se >> ja na njegovom mestu mnogo manje dvoumio. Odgovaraź na neźto źto ja nisam rekao. Ja, naime, mislim da svako (u takvoj situaciji ili ne) treba da razmiźlja da li da kupuje neki Žasopis (ili bilo źta drugo) ili ne. Da ga kupuje samo ako ga taj Žasopis (ili to drugo) zanima ili od njega ima koristi. To nije sporno. Me¬utim, ja sam reagovao na izraz STREPNJA koji mi stvarno nije bio jasan i koji (po meni) predstavlja oseęanje nespojivo sa moguęim materijalnim gubitkom od 70 dinara. Samo to, niźta viźe! >> Prema tome, pre nego źto se nasmejeź, razmisli da li je to baź toliko >> smeźno, naroŽito iz perspektive takvih ljudi kojih ima sve viźe a koji >> su do sada Žinili rekao bih jedan dosta znaŽajan deo izme¬u ostalog i >> tvoje publike. Baź me zanima źta bi rekli Žitaoci kad bi Žuli da im >> se "njihovi" autori podsmevaju zbog loźeg materijalnog stanja. Gospodo, smatram da ovakvo ponaźanje prema meni nije korektno i viźe neęu dopustiti da mi (po N-ti put u diskusijama na Sezamu!) na ovaj naŽin oduzimate reŽ. «im u bilo kom trenutku kaČem neźto źto sluŽajno mislim, i źto se vama sluŽajno ne svi¬a, odmah iskopate da to nije u skladu sa kodeksom Sarah Camp i onda "źta bi o tome rekli Žitaoci". Na taj naŽin izmiźljate nekakav kult liŽnosti, źto je samo po sebi loźe, a onda joź pokuźavate da naterate mene da tom kultu robujem. ▓ao mi je, ali ja to ne prihvatam. Ja nisam niŽiji autor (premda se u izvesnoj meri (ne iskljuŽivo, Žak ne ni prvenstveno!) bavim pisanjem), sebe smatram slobodnom liŽnoźęu, govorim ono źto mislim pa se i smejem onome źto mi je smeźno. Neęu dopustiti da mi bilo kakve predrasude oduzmu ta prava!
koncepcija.50 dejanr, -> #45, mkiric
>> > Ponovo pitam - zar nije joź lakźe i jeftinije da ti ljudi poruke >> > razmenjuju elektronskom poźtom, recimo preko Sezama? Uostalom, to je >> > trend i u svetu. >> >> Hm, ovo jeste trend u svetu i jeste lakźe i jeftinije, ali za koga? >> Koliko ljudi kod nas ima modeme? Sve viźe! >> Modem je stvarŽica koja koźta 250-500 DEM ili i viźe, a kad je i >> kupiź, treba joź da se pretplatiź na SEZAM i da redovno plaęaź >> telefonske raŽune. A pre toga si u svakom sluŽaju kupio raŽunar koji koźta 2-3-4-5-6000 DEM >> Nama u Beogradu je ovo i podnoźljivo, ali nekom ko Čivi 200-300-400 km >> od Beograda to nije tako beznaŽajno. Zato i radimo na osnivanju filijala Sezama u drugim krajevima zemlje. A postoje i drugi BBS-ovi, AdriaNET, VAX-ovi itd... >> Uporedi sve to sa ukupnom sumom koju bi takav korisnik plaęao za tako >> zamiźljen SIG. Bojim se da ta suma ne bi nipoźto bila toliko mala koliko na prvi pogled izgleda. ▒tampa je skupa (makar bila i fotokopiranje!), poźtarina tako¬e. Zapravo, u nas je izlazilo viźe "amaterskih" publikacija tog tipa i sve su se postepeno ugasile iz oŽitih razloga - neźto moČe da deluje na amaterski pogon izvesno vreme, ali najzad entuzijazam presuźi. Zato mislim da bi takvi Žasopisi morali da imaju izvesnu finansijsku osnovu tj. da donose profit. A onda ne bi baź ni bili jeftini! Osim toga, primetite da se takav Žasopis formira od priloga saradnika koji za taj posao uglavnom nisu plaęeni. Koliko bi prisutnih bilo spremno da razmerno kontinuirano piźe priloge za "svoj" SIG? O Žemu biste napisali prilog i u kom vremenu? KaČite, pa ako toga ima, moČda bismo i mi mogli da razmislimo o neŽem sliŽnom. Dakle, ne "ja bih voleo da Žitam SIG o tome i tome, a po moguęnosti da je jeftin" nego "ja bih za taj SIG napisao to i to, u tom i tom obimu i tom i tom vremenu". Sluźam.
koncepcija.51 dejanr, -> #46, .bale.
>> Hajde, razumem da se nema para, ali bar imamo dovoljno instituta u zemlji u >> kojima se rade zanimljive stvari. Zar je toliko teźko zamoliti (i platiti, >> pa vi ste firma) nekoga odatle da kaČe neźto pametno? Bojim se, .bale., da su baź ti Žlanci "iz instituta", koncipirani kao nauŽni i stuŽni radovi, uvek izazivali najnegativnije reakcije Žitalaca. Kamo sreęe da nije tako, ali tako je. >> > RaŽunarski Žasopis po definiciji *MORA* da ide malo ispred svog >> > tj. da danas piźe o stvarima koje ęe svako kome su potrebne imati >> > sutra. >> >> Zaźto onda stvarno ne idete ispred svog vremena u pravom smislu reŽi. >> Zar je hardver za PC-je jedina buduęnost??? Eto kako su stvari relativne. Sve je poŽelo time źto je "RaŽunarima" zamereno da se ne bave OVOZEMALJSKIM stvarima i opremom koju veęina Žitalaca ima a ne nekakvim LaserJet-ovima, mreČama i sliŽnim totalno nedostupnim stvarima. Ja sam odgovorio da raŽunarski Žasopis mora da ide malo ispred svog vremena, a ti nam sada zameraź źto ne piźemo o nekim joź naprednijim tehnoloźkim i teorijskim konceptima. Kada je ova podrźka 386-ica, lasera i mreČa ocenjena kao "golub na grani" (ili joź dalje), źta bi tek bilo kada bismo se ozbiljnije dali na pisanje o (recimo) superkompjuterima? I ova diskusija u 3 poruke pokazuje koliko je teźko (zapravo nemoguęe!) pomiriti razne ukuse! I primeti - rekao sam "MALO (a ne MNOGO) ispred svog vremena" i "da danas piźe o stvarima koje ęe svako kome su potrebne imati SUTRA (a ne PREKOSUTRA)". Mislim da je to otprilike ta "mera" o kojoj govorim. >> A źta je sa veźtaŽkom inteligencijom? ▒ta je sa objektnim programiranjem? >> Paralelnim programiranjem? .Bale., pogledaj malo RIND. Videęeź da su "RaŽunari" pisali (i to ne samo tekstove, nego i umetke, ne davno, nego proźle i ove godine) o svemu źto nabrajaź. >> U RaŽunarskoj laboratoriji PMF-a sam video isfotokopirani broj >> BYTE-a o Smalltalk-u, koji se koristi kao literatura... Pa, bojim se da ęe biti pretenciozno, ali i ja sam video brojne umetke iz "RaŽunara" (originalne i fotokopirane) koji se koriste na isti naŽin. >> Ne dozvolite da "RaŽunari" postanu Žasopis Žija su koncepcija "PC >> kompatibilni raŽunari" Mislim da ovakva diskusija viźe nema smisla. "Dozvolili smo" (zapravo odluŽili) da "RaŽunari" postanu Žasopis Žija su koncepcija PC raŽunari i na tu kartu ęemo i ubuduęe igrati. Neka nam Bog pomogne ako je ta karta loźa, ali miźljenja smo da ęe nam jedino takva koncepcija doneti opstanak i napredak na trČiźtu. ▓ivi bili pa videli...
koncepcija.52 dveselinovic,
Hajde malo realno. Evo Čivog primera. U oktobru, dobijem od Perpetuuma program za automatizaciju poslovanja WordPerfect Office 3.0, i to server verziju. Da bi se ispitao, bilo mi je potrebno da imam lokalnu mreČu, softver za nju i 24 dana rada samo na tome. Umesto kola, ja sam kupovao raŽunare, pa sam hardver (kakav-takav) imao. O troźku i na moj zahtev dobijem od "Gambita" iz Ljubljane Novell, LANtastic i mreČni hardver, a povrh svega, "Gambit" o svom troźku sve poźalje nazad u Ljubljanu. Sve źto oni imaju od toga je jedno malo "hvala" na kraju teksta. Za sav taj trud, ja imam jedan Žlanak za koji ęu dobiti oko 4.000 dinara u najboljem sluŽaju. 24 dana je 192 radna sata, ne raŽunajuęi sve ostale obaveze. To znaŽi malo vi¬anja Čene, malo deteta, kasno leganje i rano ustajanje. To je Žitanje oko 2.000 stranica priruŽnika (Office, Novell, LANtastic), ili bar kopanje po svim tim stranicama, a Žesto je moralo. Pitanje: zaźto ja moram da izmiźljam mreČe kada mi trebaju, umesto da mi ih redakcija obezbedi? Odgovor: zato źto redakcija jednostavno nema para. Pitanje: zaźto ja moram da imam tri raŽunara u kuęi? Odgovor: zato źto redakcija jednostavno nema para. Pitanje: zaźto sam ja morao sam da kupujem i plaęam iz svog dČepa sve programe koji sluČe UNitestu (dobavljeni su iz SAD)? Odgovor: zato źto redakcija nema para. Pitanje: zar cela moja investicija u hardver, nekakvo znanje i u vremenu zaista vredi samo 4.000 dinara? Vi odgovorite na ovo pitanje, a te pare ęu dobiti ko zna kada, jer problemi besparice ubijaju i BIGZ kao i ostatak privrede. Pitanje: da li biste se vi prihvatili krvavog rada pod tim uslovima (rokovi, zatvaranja lista, ostali problemi, itd) i za te pare? Znate, lepo je zamisliti temu broja: pitajte Jovu Regaseka da li je to ono o Žemu sam ja sa njim razgovarao ima tome dve i po godine. Ali, dragi moji, ovo nije Amerika pa da je konkurencija takva da nema zezanja. Ovde ti neko neźto obeęa, a izvrźięe ili ne ako mu se ęefne, a o rokovima da i ne priŽamo (Žast izuzetcima). Da bi se radile teme broja, potrebno je da postoji bar mali tim ljudi. Govorięu o hardveru, to je moj fah. Dakle, ja sam sada u sledeęoj pomalo kafkijanskoj situaciji; ja sam zagovarao da treba da postoje timovi, jer mi nije jasno da ijedan list moČe ili treba da zavisi od par autora (mada, pod tim uslovima, dobro je da je i tako). Dakle, ja treba da obuŽim tim ljudi koji ęe da radi zajedno samnom, a to znaŽi da ęu deliti honorare sa drugima; dakle, od loźe plaęenog, ja treba da dovedem do toga da budem joź loźije plaęen. To źto sam ja nepopravljivo lud pa upravo ka tome vuŽem, jer i dalje idealistiŽki mislim da list treba da bude iznad pojedinaca, to je moj problem, a veę mi je reŽeno da sam idiot. MoČda, ali se bar trudim da budem idiot od Dostojevskog, a ne sa Gubarevca. Dalje, potrebno je planiranje, a i sami znate źta je planiranje u Jugoslaviji, ranije ili sada. U najboljem sluŽaju, dobar vic; no, kao samopriznati ludak, ja ęu i to uraditi, kad-tad. Najzad, potrebno je imati zainteresovanu publiku, a tema broja je krajnje diskutabilna stvar. Recimo, tema budu mreČe; ispostavi se da 50% ŽitalaŽke publike boli uvo za mreČe, pa ljudi lepo NE kupe broj. Mi u buli. Ili, opalimo mi objektno programiranje (u koje je, uzgred budi reŽeno, veoma verujem), a ono, 90% Žitalacase debelo razoŽara i ne kupi broj. Shvatate poentu - teme broja su maŽ sa dve veoma britke oźtrice. LiŽo bih se pre okrenuo dodacima, koji bi se mogli źtampati na kvalitetnom papiru i ubacitiu broj bez povezivanja, kao sajamski vodiŽi. Ako se lepo isplaniraju i dobro najave, mislim da bi se mogle isplatiti posebnim reklama u njima, naravno, od tematski zainteresovanog dela ponude. Ukratko, od nas se traČi da se ponaźamo kao Byte ili PC Magazin, a sa druge strane, niti imamo ljudi za tako neźto, niti para, niti iza nas stoji makar deo trČiźta koje stoji iza amera. Drugo, od nas se traČ sve odmah. Ne moČe odmah, sada smo podigli broj na visok nivo, a sada se okreęemo kadrovima. Ali, za to treba vremena (koga nemamo), para (koje nemamo) i stimulativni autorski honorari, koje tako¬e nemamo jer nema para, a ono źto smo zaradili se slabo isplaęuje. Mala je uteha to źto redakcija redovno izvrźava svoje obaveze kada prodaja prema BIGZ-u uopźte ne izvrźava obaveze. InaŽe, pridruČujem se Imenjaku u protestu u vezi imputiranja neŽega źto on nije rekao, a verujem ni mislio; aman ljudi, pa nemojmo se sva¬ati, a diskutujmo kao ljudi, jer smo ipak prvo to - ljudi, a tek onda sve ostalo. 32XDVV
koncepcija.53 dveselinovic,
E da, pade mi na pamet - baź me zanima koliko vas ęe reęi u maju da ih Žlanak o Office-u *UOP▒TE* nije zanimao i da je to bez veze Žlanak, i da je to tema bez veze i da to nikoga ne interesuje, a da sve zanima objektno programiranje, posebno po raŽunovodstvima po firmama. 32XDVV
koncepcija.54 vlasta,
Hteo bih da se nadovezem na dpozarica oko pianja naslovne strane. Sama naslovna strana je na neki nacin ogledalo samog casopisa, ako tako mogu da kazem. Sto se tice nas koji citamo racunare vec neko vreme, nama naslovna strana neigra nikakvu ulogu jer tacno znam o cemu se pise u casopisu. Medjutim u slucaju da je kupac neko ko do sada nikada nije kupovao taj casopis, prva stvar koja ce mu zapasti za oko je naslovna strana. mislim da bi bilo smesno recimo na naslovnu stranu Racunara staviti neku nagu ribu iz Play Boya i iza nje natakariti neki kompjuter tek toliko da bi imalo neke veze sa samom koncepcijom casopisa. Smatram da bi naslovna strana trebala da ima malo vise veze sa samim kompjuterima. Toliko od mene ( jos ne iskusnog programera ). Pozdrav Vlada
koncepcija.55 glisin,
Pozdrav svima! Pre svega, drago mi je da je moj tekst proŽitan i komentari- san u ovolikoj, premda joź ne i dovoljnoj meri. U vezi sa tim, bilo bi lepo da se korisnicima sistema skrene paČnja (info) na deźavanja u ovoj konferenciji, a posebno u ovoj temi i da im se predloČi da u diskusiji uzmu aktivnog uŽeźęa. To moČe biti samo od koristi i nama kao Žitaocima i Žasopisu "RaŽunari". Me¬utim, moram sa Čaljenjem primetiti da uoŽavam sve izraČe- niju polarizaciju me¬u nekim stavovima i uŽesnicima u diskusiji, źto me poŽinje polako podseęati na naŽin rasprave koji je svojstven naźim politiŽarima, a za koji postaje jasno u źta ęe nas odvesti. Poźto nama ne bi trebalo da bude u interesu da tako zavrźimo, predlaČem da se neki diskutanti odreknu grŽevitog zastupanja svojih stavova a posebno hvatanja za svaku sitnicu, kao źto je moja konstatacija o strepnji pri kupovini novih "RaŽunara", źto sam ja posmatrao iskljuŽivo sa psiholoźkog a ne ekonomskog aspekta, tako da se oŽigledno nismo razumeli, a potroźeni su kilobajti teksta. Zato preporuŽujem da se odreknemo detalja, jer ukoliko posvetimo paČnju detaljima u samom startu, sigurno ęemo naruźiti celinu, pa se zato izdignite iznad sitnica koje vas liŽno poga¬aju ili onih sa kojima se slaČete, i sagledavajte problem u celini, a detalje ęemo kasnije razraditi (programeri: TOP-DOWN). Za posebnu negativnost uzimam navo¬enje citata i otrovne komenta- re koji slede odmah potom. PreporuŽujem da ovaj naŽin diskusije izbegavate, jer se tako najlakźe odluta od suźtine, najlakźe se vodi parcijalna i bespotrebna diskusija, a bogami dosta lako se stvaraju i neprijatelji. A nama je potrebna saradnja. PREDLOG ZA KONSTRUKTIVAN NASTAVAK DISKUSIJE =========================================== U cilju dolaska do nekog kvalitetnog reźenja na maksimalno civilizovan naŽin, predlaČem: a) da u narednim porukama dajete svoje pakete predloga koji se odnose na sve elemente Žasopisa "RaŽunari" bilo da time predla- Čete neźto źto biste Čeleli da vidite, bilo neźto źto ne Čelite da vidite u Žasopisu b) da predloge ostalih uŽesnika u diskusiji komentariźete maksi- malno kratko i uz komentar OBAVEZNO navedete drugu, po vama kvalitetniju alternativu u formi paketa predloga c) da za svaku poruku koja predstavlja paket predloga svako ko je proŽita da repliku u kojoj ęe se naęi samo spisak onih predloga sa kojima se slaČete d) da uprava i administratori sistema obaveste sve njegove kori- snike o radu na ovaj naŽin u konferenciji 'racunari' tema 'koncepcija' i predloČi im da daju svoj doprinos e) da uprava i administratiori sistema predloČe svim korisnicima da glasaju za najbolji Žlanak u poslednjim raŽunarima, jer i to moČe biti vrlo vaČan pokazatelj stanja Na ovaj naŽin bi se stvorio specifiŽan sistem samokontrolisanog sistema dinamiŽkog glasanja otvorenog tipa koji bi obezbedio visok nivo realne participacije uŽesnika i doneo dobar rezultat. Pozdrav Ivan Gliźin DODATAK: PREDLOOG FORMATA PAKETA PREDLOGA I IZBORA PREDLOGA =========================================================== Paket predloga bi bila jedna poruka ili sastavni deo neke poruke koja sadrČi niz predloga u sledeęem formatu: PAKET PREDLOGA ime PREDLA▓EM DA SE: 1) predlog 1 2) predlog 2 . . . n) predlog n Izbor predloga bi bila jedna poruka ili sastavni deo neke poruke koja sadrČi niz izbora u sledeęem formatu: IZ PAKETA ime PODR▓AVAM: t1, t2, ... ,tn gde je 't' proizvoljna taŽka iz navedenog paketa predloga, a ceo izbor se moČe ponoviti i viźe puta za razliŽite pakete.
koncepcija.56 glisin,
PAKET PREDLOGA glisin 1 PREDLA▓EM DA SE: 1) promeni dizajn naslovne strane 2) popravi grafiŽki dizajn unutraźnjosti lista 3) reklame ravnomerno rasporede po Žasopisu 4) uvede rubrika "pisma Žitalaca" 5) objavljuju tekstovi koji se tiŽu celokupnog trČiźta personalnih raŽunara u źirem smislu, a ne samo IBM personalnih raŽunara 6) ne objavljuju tekstovi u vidu testova i prikaza koji su preterano detaljni i odnose veliki prostor u broju 7) poveęa broj tekstova koji su od fundamentalnog znaŽaja za raŽunarstvo u celini, nezavisni su od konkretnog hardversko- -softverskog okruČenja, ali primenljivi u praksi na uobiŽajenoj opremi (organizacija podataka, dizajniranje programa, izrada programske dokumentacije, algoritmi...) 8) uvedu vrlo struŽni tekstovi iz naprednijih oblasti koji podrazume- vaju sve potrebne elemente: crteČe i tabele, fotografije, formule, spisak literature i naznake literature u tekstu i adresu za kontakt sa autorom ili odgovarajuęom organizacijom 9) uvede obavezna tema broja, u kojoj bi bila obra¬ivana pitanja najźireg spektra (hardver, softver, jezici, algoritmi, arhitekture, veźtaŽka inteligencija, CAD/CAM, robotika...) 10) ure¬ivaŽka politika zasnuje na planiranju brojeva od strane reda- kcije i potrazi za materijalima, a ne na Žekanju da se materijal skupi, kao źto se to radilo do sada Ukoliko vam neki predlozi nisu sasvim jasni, pogledajte poruku 36 u ovoj temi. Nadam se da ęe tada biti jasniji.
koncepcija.57 ivujanic, -> #56, glisin
Iz paketa glisin 1 podrzavam sve uz jedan dodatak: ideja (mislim da pripada 32XDVV-u) da se tema broja pojavi kao dodatak je joź bolja od klasiŽne teme broja, jer ako je tema veŽna, bez problema se izvadi bet oźteęenja lista i Žuva. ▒to se SIG-ova tiŽe, i dalje sam njihov zagovornik. Mislim da tu cena lista nije primarna jer se radi o usko struŽnoj publikaciji, koja je namenjena ili ljudima koji raŽunarom dolaze do zarade ili ęe to uskoro Žiniti. Tako¬e ne postoji ni obaveza da bude meseŽni. Jeftinije bi bilo izdavati jedan od 100-200 strana nego manje jednomeseŽne. Ukoliko redakcija ustanovi da je to ipak neisplativo, onda bi trebalo da se ozbiljno pozabave realizacijom istog na Sezamu. To bi bio Čestok mamac za nove Žlanove. ▒to se tiŽe priloga, źepalo bi moČda neko vreme, ali bar za moderne arhitekture, programiranje u C-u i joź par ima dovoljno ljudi koji neźto znaju. Jedan prilog koji baź nije klasiŽan SIG, ali bi vredeo: Žujem da Marand (generalni zastupnik Borlanda za YU) ima BBS za podrźku korisnicima. Ako je to taŽno, zar ne bi bilo dobro da Sezam ponudi svoju saradnju Marandu i svim sliŽnim firmama? Ivica
koncepcija.58 mkiric, -> #49, dejanr
> Gospodo, smatram da ovakvo ponaźanje prema meni nije korektno i viźe > neęu dopustiti da mi (po N-ti put u diskusijama na Sezamu!) oduzimate > reŽ. Poslednje źto bi mi palo na pamet je da JA oduzmem reŽ TEBI. To je u datim uslovima i odnosima pre svega tehniŽki neizvodljivo. ;)) «ak i da jeste, nikad ne bih pokuźao da nekom oduzmem reŽ samo zato źto misli i govori drugaŽije od mene. Mislim da nije korektno upravo s tvoje strane da mi to naturaź, jer se znamo odavno i nije prvi put da diskutujemo o razliŽitim stavovima. U stvari, mislim da si me malo preozbiljno shvatio, i da ne bi trebalo da budeź toliko osetljiv, jer je i ovo bilo samo moje miźljenje. > «im u bilo kom trenutku kaČem neźto źto sluŽajno mislim,i źto se vama > sluŽajno ne svi¬a, odmah iskopate da to nije u skladu sa kodeksom Sarah > Camp i onda "źta bi o tome rekli Žitaoci". Samo sam pokuźao da tome pri¬em sa stanoviźta odre¬ene grupe ljudi koji su u tu grupu svrstani van svoje krivice. «injenica je da takvi ljudi postoje, Žinjenica je da ih ima sve viźe a, na Čalost, Žinjenica je i da ęe ih biti joź. NajČalosnije od svega je upravo to źto su takvi ljudi uglavnom fakultetski obrazovani, mnogi od njih se bave raŽunarima i uglavnom redovno prate RaŽunare. Sve źto sam rekao je to da iz njihove perspektive 70 dinara postaje sve znaŽajnija suma, da zbog toga poŽinju da razmiźljaju da li da ih i dalje kupuju, kao i da nije u redu da im se zbog toga neko podsmeva, ma koliko to tebi ili meni izgledale minorne pare. Uveravam te da ęe takav Žovek pre dati pare za Žasopis nego za "dve Coca Cole u Moskvi", jer je on prestao da odlazi u tu Moskvu mnogo pre nego źto je poŽeo da razmiźlja o tome da li da kupi ili ne Žasopis, pa zato nemojmo da da ga mi koji u stvaranju tog lista uŽestvujemo uveravamo u suprotno. >Ja nisam niŽiji autor (premda se u izvesnoj meri (ne iskljuŽivo, Žak ne ni > prvenstveno!) bavim pisanjem), sebe smatram slobodnom liŽnoźęu, govorim ono > źto mislim pa se i smejem onome źto mi je smeźno. Izvini, ali sa ovim se ne slaČem. Tebi i meni stvari o kojima piźemo ili smo pisali moČda izgledaju sasvim obiŽno, povremeno i nevaČno, ali veęina Žitalaca (bar onih koje sam ja imao prilike da Žujem) veoma cene to źto im ponudimo. Zapravo, mnoga imena koja se pojavljuju u zaglavlju Žlanaka u RaŽunarima su vremenom postala sinonim za autoritet na tom polju i za mnoge ljude znaŽe i merilo kvaliteta teksta. Ovo naroŽito vaČi za tebe, kao za autora sa najduČim staČom i najveęim renomeom u RaŽunarima. Prema tome, onog trenutka kad si stavio svoje ime iznad nekog teksta, prestao si da budeź samo Dejan Ristanovię, slobodan da se smeje svemu źto mu je smeźno, veę treba i da vodiź raŽuna da se ljudi koji svakog meseca daju pare da bi proŽitali ono źto si ti napisao ne oseęaju prevareni ili smeźni. > Me¬utim, ja sam reagovao na izraz STREPNJA koji mi stvarno nije bio jasan i > koji (po meni) predstavlja oseęanje nespojivo sa moguęim materijalnim > gubitkom od 70 dinara. Samo to, niźta viźe! Nadam se da mi neęeź zameriti źto tako mislim i źto ti to direktno kaČem. Pozdrav, Marko
koncepcija.59 mkiric, -> #49, dejanr
> Da taj poznanik sluŽajno nema Atari? ;) <--- mala źala Naravno da nema Atari, nego PC - oni koji koriste Atari su veę odavno prestali da kupuju i Žitaju RaŽunare. Da li ti kupujeź neki ST Žasopis?
koncepcija.60 mkiric, -> #50, dejanr
>> Modem je stvarŽica koja koźta 250-500 DEM ili i viźe, a kad je i >> kupiź, treba joź da se pretplatiź na SEZAM i da redovno plaęaź >> telefonske raŽune. > A pre toga si u svakom sluŽaju kupio raŽunar koji koźta 2-3-4-5-6000 DEM Ima raŽunara i od 1100-1200 DEM i joź uvek ih mnogo ljudi koristi. Jeste da nisu baź poslednja reŽ tehnike ni mode, ali bolje iźta nego niźta. Korisnik koji jedva skrpi 1200 DEM za raŽunar sigurno baź nije oduźevljen plaęanjem joź nekih 30-40% cene raŽunara samo zato da bi mogao s nekim da diskutuje i za to plaęa joź najmanje toliko godiźnje. Uopźte, cela ova diskusija se vrti samo oko ciljne grupe korisnika - naime, ti oŽigledno posmatraź samo onu imuęniju grupu, dok ja posmatram onu drugu, mnogo źiru grupu kojoj raŽunari predstavljaju ili samo hobi ili tek neźto viźe od toga i koji nisu baź u stanju da za raŽunare i opremu daju preterano veliku sumu novca, ili jednostavno nisu raspoloČeni za to. MK
koncepcija.61 terza,
>> dejanr, 29.04.Pon 19:58, 10805 chr >> Odgovor na 1.36, glisin, 29.04.Pon 13:08 >>tekst bude objavljen. Tu Urednik proceni da je taj novi saradnik korektno ^^^^^^^ itd... Sa zanimanjem pratim ovu diskusiju, ali me nesto drugo zanima: zasto na sve ove poruke odgovaraju Dejani u ime redakcije, nekako mi se logicno cini da bi se treblirali ukljuciti glavni i odgovorni urednik i njegov pomocnik. Ustvari zasto se nikako ne ukljucuju? Terza
koncepcija.62 dejanr, -> #60, mkiric
>> Uopźte, cela ova diskusija se vrti samo oko ciljne grupe korisnika - >> naime, ti oŽigledno posmatraź samo onu imuęniju grupu, dok ja posmatram >> onu drugu, mnogo źiru grupu kojoj raŽunari predstavljaju ili samo hobi Ne bih to nazvao "imuęniju" - mislim da se "RaŽunari" usmeravaju prema grupi ljudi koja PROFESIONALNO (a ne hobistiŽki) koristi raŽunar...
koncepcija.63 dejanr, -> #58, mkiric
>> > Ja nisam niŽiji autor (premda se u izvesnoj meri (ne iskljuŽivo, Žak >> > ne ni prvenstveno!) bavim pisanjem), sebe smatram slobodnom liŽnoźęu, >> > govorim ono źto mislim pa se i smejem onome źto mi je smeźno. >> >> Prema tome, onog trenutka kad si stavio svoje ime iznad nekog teksta, >> prestao si da budeź samo Dejan Ristanovię, slobodan da se smeje svemu >> źto mu je smeźno, veę treba i da vodiź raŽuna da se ljudi koji svakog >> meseca daju pare da bi proŽitali ono źto si ti napisao ne oseęaju >> prevareni ili smeźni. Mogu samo da kaČem da ja odbijam da se tako ponaźam, pa nek koźta źta koźta :) Ako neko hoęe da Žita ono źto ja napiźem, neka to radi zato źto mu je to korisno i/ili zanimljivo, a ne zato źto mu se ja svi¬am.
koncepcija.64 glisin,
Zamolio bih vas da ponovo pogledate pasus drugi i treęi iz poruke 1.55 i da pokuźate da prihvatite neka zapaČanja. Hvala. Ivan Gliźin
koncepcija.65 dveselinovic, -> #63, dejanr
Mislim da shvatam o Žemu Imenjak govori. Ako smem, mislim da bih se malo nadovezao na njegov stav u smislu proźirenja. Svesni smo mi autori da imamo katlada Žak i veliki uticaj na buduęnost nekog proizvoda; to ide sa poslom. Naravno da to i te kako obavezuje, i mislim da Imenjak nije hteo da se opere od te odgovornosti, veę da je hteo da kaČe da je to ipak sekundarno. Na neki naŽin i jeste, ako je primaran ljudski integritet; ko poźteno obavlja svoj posao nema brige. InaŽe, potpuno se slaČem sa Imenjakom da je svejedno zaźto ko Žita neki Žlanak, iz ljubavi ili mrČnje, bitno je da je taj Žlanak ispunio svoj smisao ili svrhu. A da li me neko ne voli ili me oboČava, meni je sasvim svejedno dokle god me poźtuje na nivou ljudskog bięa. 32XDVV
koncepcija.66 dejanr, -> #65, dveselinovic
>> svejedno zaźto ko Žita neki Žlanak, iz ljubavi ili mrČnje, bitno >> je da je taj Žlanak ispunio svoj smisao ili svrhu. A da li me >> neko ne voli ili me oboČava, meni je sasvim svejedno dokle god >> me poźtuje na nivou ljudskog bięa. Upravo tako!
koncepcija.67 dejanr, -> #64, glisin
>> Zamolio bih vas da ponovo pogledate pasus drugi i treęi iz poruke 1.55 >> i da pokuźate da prihvatite neka zapaČanja. Hvala. Poźto u tim pasusima veę pominjeź politiŽare, da kaČem da bi se mogla povuęi paralela izme¬u tona tih poruka i tona nekih politiŽara koji imaju obiŽaj da "drČe lekcije". Ja te poslanike inaŽe veoma poźtujem, ali to ipak ne znaŽi da mi se taj ton previźe dopada ;)
koncepcija.68 ivujanic, -> #62, dejanr
>Ne bih to nazvao "imuęniju" - mislim da se "RaŽunari" usmeravaju prema grupi ljudi koja PROFESIONALNO (a ne hobistiŽki) koristi raŽunar... Malo je pretenciozne RaŽunare svrstati u profesionalne listove. Ako misliź da je gomila ljudi sa PC-ima i piratizovanim Venturama bez Žak i kopije uputstva grupa profesionalaca, onda se moje i tvoje shvatanje profesionalizma razlikuje. Takvo stanje na YU "trČiźtu" moČe da potraje joź najviźe godinu dana, a źta ęe onda RaŽunari??? Hoęu da kaČem da RaŽunari nikako ne spadaju u grupu profesionalnih Žasopisa. To je, i pored nedostatka opźte koncepcije, prevashodno informativna revija, i kao takva sve je bliČa bacanju nakon Žitanja, i to bi se odavno poŽelo deźavati sa mojim primercima da nije ▓ivotięeve "▒kole C-a", "Bajtova liŽne prirode", tvoje serije o E-mail-u i povremenih iznena¬enja kao npr. izuzetan tekst I. Gliźina o paralelnim raŽunarima. Ako veę priznajemo da ne moČemo odmah skoŽiti na svetski nivo, daj bar da ne preterujemo i ne svrstavamo se pored "IEEE Computer", "The C Users Journal" i sliŽnih. Ivica
koncepcija.69 vlasta,
Licno podrzavam paket predloga GLISIN 1 i to tacke 1, 2, 3, 4, 5, 6, 9 ( sa nadopunom ivujanica ). A sto se tice SIG-a i njegovog izdavanja redje ali na 100-200 str. mislim da nije pametno. Prost razlog. Dogadjaji u informatici se odigravaju tom brzinom da ako bi ga izdavali recimo jednom ili dva puta godisnje neke stvari bi bile zastarele kada bi se pojavile. Pozdrav Vlada
koncepcija.70 ivujanic, -> #69, vlasta
U vezi sa SIG-om koji bi bio npr. dvomeseŽni: Normalno, i ja sam ra¬e za meseŽni list, ali ako je ekonomski isplativije dvomeseŽni, nije ni to loźe, jer, ponavljam, ovde se ne radi o informativnom Žasopisu, veę o zborniku radova od TRAJNE vrednosti, neźto u stilu IEEE Transactions ili veę neŽeg sliŽnog. Dotle je dalek put, ali bitno je poŽeti. Mislim da ljudi koji vode RaŽunare i o tome odluŽuju nisu ni najmanje zainteresovani za takav Hi-tech rad, i da ovde kucamo na zatvoren i zakljuŽana vrata. SimptomatiŽan je upravo odgovor Dejana Ristanovięa na moje pitanje zaźto niko iz redakcije RaŽunara nije bio prisutan na konferenciji za źtampu povodom organizovanja seminara iz modernih mikroprocesorskih arhitektura i joź jednog u vezi sa neuronskim mreČama, na kojima ęe, osim naźih ljudi, govoriti neki od priznatih svetskih struŽnjaka. Dejan je odgovorio da ga "viźe interesuje neźto źto moČe da stane na disketu". Ivica
koncepcija.71 dveselinovic, -> #68, ivujanic
Da ipak nisi malo preterao? Mislim, IEEE jeste jedan bolestan list, ali koliki tiraČ ima? I koliko je on profesionalan za nekoga ko se bavi, recimo, objektnim programiranjem? I obrnuto, da li bi recimo Datamtion svrstao u profesionalne listove? Ja bih. Po meni, cela diskusija je krenula u jednom naopakom smeru; kako ja vidim stvari, ovde imamo jednu grupu ljudi koji bi Čeleli od "RaŽunara" da naprave usko specijalizovani i strogo programerski list. Iako sasvim verujem da je tako neźto veę oho-ho potrebno, znam zasigurno da "RaŽunari" to nisu i ne treba da budu. Prema tome, svako pore¬enje sa takvim listovima je deplasirano. Hajde da ih poredimo, ali sa listovima sliŽne namene, a to su, zna se, Byte, PC Magazine, Chip, itd, dakle drugi listovi opźte namene. «isto kao opaska: na Tajvanu izlazi niz listova, pretplaęen sam na jedan, a to su sve tzv. "trade" l;istovi, odnosno listovi koji su od poŽetka do kraja namenjeni trČiźtu (ko, źta, gde, kada i poźto). 32XDVV
koncepcija.72 dejanr, -> #68, ivujanic
>> Ako misliź da je gomila ljudi sa PC-ima i piratizovanim Venturama >> bez Žak i kopije uputstva grupa profesionalaca, onda se moje i >> tvoje shvatanje profesionalizma razlikuje. Podsetio bih da su "RaŽunari" prestali da podrČavaju te "sa piratizovanim Venturama" joź pre dobre tri godine, samoinicijativno i prvi u zemlji, uz sav moguęi rizik koji je odatle proizilazio. Istovremeno podseęam da "RaŽunari" piźu prikaze iskljuŽivo na bazi originalnog softvera i uz punu podrźku proizvo¬aŽa i/ili zastupnika. U tom smislu ne vidim osnovu za takvu tvrdnju. InaŽe, za mene je profesionalac Žovek koji primenjuje raŽunar u svom poslu i za to dobija novac, malo me zanima da li je taj posao projektovanje źtampanih ploŽa, pisanje igara, paralelno procesiranje ili Žak i sam DTP. Mislim da je ovakva definicija jako jednostavna, konsistentna i u praksi lako primenljiva. Imaź li bolju? >> Ako veę priznajemo da ne moČemo odmah skoŽiti na svetski nivo, daj >> bar da ne preterujemo i ne svrstavamo se pored "IEEE Computer", >> "The C Users Journal" i sliŽnih. Zaźto je po tebi recimo The C Users Journal list za profesionalnce a recimo PC Magazine nije?
koncepcija.73 dejanr,
U vezi SIG-ova - joź jednom bih zamolio one koji su za to da KONKRETNO napiźu kakav bi tekst napisali za prvi broj SIG-a koji ih zanima, koliko bi tekst bio dugaŽak i kada bi ga zavrźili. Obaveźteni su da za to neęe dobiti nikakve pare, barem u poŽetku. Dakle, ne HO»U SIG nego HO»U DA POMOGNEM DA SIG NASTANE. Pa ako bude konkretnih izgleda da neźto sliŽno moČemo pripremiti, da probamo!
koncepcija.74 ivujanic,
Pa dobro baź kad smo zapeli za to ko ęe źta da spremi za SIG, evo: za SIG koji bi se bavio hardware-om, naprednim arhitekturama i sl. spremio bih recimo Žlanak o MIPS-u, RISC mikroprocesoru, kao i o nekim novim źtosovima koji se koriste u dizajnu modernih mikroprocesora (registarski fajl sa prozorima naprimer). Tekst bi bio dugaŽak koliko treba ;), a bio spremljen dve nedelje nakon źto se naruŽi, jer ipak moram da dajem ispite. Uskoro nakon toga bi se mogao recimo oŽekivati Žlanak o Altera software-u koji se koristi za "buźenje" PLD Žipova, ili o Moses software-u u kojem se projektuje Standard Cell. Veruj mi Dejane, naźlo bi se ljudi koji imaju źta da kaČu. ▒epalo bi jedno vreme, jer ipak nismo profesionalni novinari, veę studenti, inČenjeri. Ivica
koncepcija.75 mkiric, -> #66, dejanr
>> svejedno zaźto ko Žita neki Žlanak, iz ljubavi ili mrČnje, bitno >> je da je taj Žlanak ispunio svoj smisao ili svrhu. A da li me >> neko ne voli ili me oboČava, meni je sasvim svejedno dokle god >> me poźtuje na nivou ljudskog bięa. >> >> Upravo tako! Apsolutno. To jeste taŽno, ali bięu slobodan da podsetim da je ova diskusija zapoŽela oko jedne druge stvari - reŽ je bila upravo o poźtovanju na nivou ljudskog bięa. Ja sam malo zamerio Dejanu (R) kad je rekao da ima pravo da se smeje svemu źto je smeźno. Smatram da i pored sve slobode Žovek koji piźe toliko koliko i vi, imenjaci, ipak treba da bar malo vodi raŽuna źta misle i oseęaju njihovi Žitaoci. Buduęi da sam novinar po profesiji, i da Čivim od pisanja (uglavnom), veoma mi je stalo do toga źta moji Žitaoci misle. Da li me vole ili ne, to mi zaista nije mnogo bitno; Najbitnije mi je da odrČim fer odnos - ako ti ljudi daju pare da bi Žitali ono źto sam (pored ostalih) i ja napisao, onda ęu se bar potruditi da se ne osete prevarenim ili ismejanim. To je suźtina moje zamerke Dejanu, jer, hteo on to ili ne, njegovo ime je postalo jedan od simbola RaŽunara i mnogi Žitaoci njegove stavove prihvataju kao (nezvaniŽne) stavove redakcije. To je ono źto se zove proces identifikacije, i ma koliko negodovao i opirao se tome, Dejane, uveravam te da je zaista tako. A ne moČeź me ni ubediti da ti to baź ni malo nije drago :). Nadam se da sam ovog puta bio dovoljno jasan. MK
koncepcija.76 mkiric, -> #71, dveselinovic
> «isto kao opaska: na Tajvanu izlazi niz listova, pretplaęen sam na jedan, a > to su sve tzv. "trade" l;istovi, odnosno listovi koji su odpoŽetka do kraja > namenjeni trČiźtu (ko, źta, gde, kada i poźto). Svi povlaŽe paralelu sa listovima koji izlaze u "svetu" (Amerika, NemaŽka, Tajvan ...) ali niko da povuŽe paralelu sa tamoźnjim trČiźtima. Jedan BYTE (ili bilo koji od svih tih silnih listova sa Žvrstom orijentacijom) izlazi na engleskom jeziku koji je maternji jezik za skoro pola milijarde ljudi, koji govori ili se njime sluČi joź najmanje milijarda ljudi, i predstavlja sluČbeni jezik u zemljama sa ogromnim, perfektno organizovanim i bogatim trČiźtem koje je dovoljno sofisticirano da ima jasno odre¬ene potrebe. Primera radi, samo u NemaŽkoj ima preko 3 miliona alternativnih (IBM-NEkompatibilnih) raŽunara, pa je sasvim logiŽno oŽekivati da PC-kompatibilaca ima bar joź toliko, a vrlo je verovatno da ih ima i mnogo viźe. Na takvom trČiźtu sasvim lako moČe da opstane svaki dobro vo¬en i lepo opremljen Žasopis, bez obzira koliko specijalizovan bio. Kod nas se za minimalan tiraČ koji omoguęava "drČanje nosa iznad vode" uzima 20.000 primeraka, tiraČ od 50-100.000 se smatra kao veoma dobar, dok je sve iznad toga izvanredno. Oslonięu se na podatke koji su meni najbliČi (nadam se da neęu biti pogreźno shvaęen) i naveźęu jedan primer za koji verujem da moČe da bude ilstrativan: po najnovijim podacima, u NemaŽkoj trenutno ima neźto preko 2 miliona prodatih Atari ST/TT raŽunara i dva-tri uspeźna i kvalitetna Žasopisa koji pokrivaju iskljuŽivo ovaj tip raŽunara. Najuspeźniji od njih, ST Computer, izlazi u tiraČu od oko 500.000 primeraka, dok ostali znatno zaostaju (za red veliŽine). Napominjem da sam naveo ovaj primer samo zato źto podatke iz ove oblasti redovno pratim. Pokuźajmo sad da procenimo naźe "trČiźte": 1. Da li se zna koliko ukupno u naźoj zemlji ima 16- ili 32-bitnih raŽunara (uzmimo da je 16-bitni raŽunar najniČa klasa kojom se moČe obavljati posao)? 2. Kakav je presek ovog segmenta (koliko kojih tipova ima)? 3. Za źta se ti raŽunari koriste? 4. Ko ih koristi (pojedinci, firme, struke)? Mislim da je ovo minimum pitanja na koja se moraju dati precizni odgovori da bi moglo da se razgovara o "Žvrstoj" koncepciji lista, odnosno da bi moglo da se proceni zainteresovano trČiźte. Moja slobodna procena (ne znam *taŽne* podatke) je da nijedan list, makar imao i 100 Žistih strana (bez reklama), i makar pokrivao sve ove tipove raŽunara (dakle univerzalna koncepcija) ni sluŽajno ne moČe Žak ni da primiriźe tiraČ od 100.000 primeraka. Ovo tvrdim na osnovu toga źto NIJEDAN od naźa tri raŽunarska Žasopisa ne navodi tiraČ, veę je to (uglavnom) *stroga poslovna tajna*. Jer, ko bi i zaźto krio svoj uspeh? Na osnovu te Žinjenice dolazim, opet slobodnom procenom, do zakljuŽka da nijedan od tih naźih Žasopisa ne premaźuje cifru od 40-50.000 primeraka, a ne bih se previźe iznenadio ni kad bih saznao da su stvarne cifre i znatno niČe. Pored toga, ako znamo kakvo nam je "trČiźte" u globalu, na osnovu Žega moČemo da oŽekujemo da se trČiźte raŽunara razlikuje od opźteg stanja? Na trČiźtu takvog obima i u takvom stanju naprosto nema źanse za komercijalni opstanak bilo kakvog lista specijalizovanog za "trade" (kako reŽe DVV) niti za bilo kakvu usko struŽnu delatnost. «ak i kad bi nam opźte stanje bilo sjajno, kad bismo imali izuzetno razvijeno i stabilno trČiźte (u globalu), opet bi, bojim se, takvo trČiźte bilo *fiziŽki* suviźe malo. MK
koncepcija.77 dveselinovic, -> #74, ivujanic
Ponuda u principu prihvaęena; Ivice, o tome ęeź morati malo samnom da porazgovaraź, jer je hardver moj problem. U naŽelu, da znaź i ti i svi ostali, i Jovi i meni je *UVEK* drago kada se neko sam ponudi neźto da napiźe, posebno u re¬im oblastima. InaŽe, odmah iza praznika, porazgovaraęu sa Jovom oko tih posebnih umetaka na osnovu SIG-ova; ja sam to predloČio kao oblik koji je u praksi izvodljiv, pa je i red da se malo podgrbim oko toga. 32XDVV
koncepcija.78 ivujanic, -> #72, dejanr
>> Ako misliź da je gomila ljudi sa PC-ima i piratizovanim Venturama >> bez Žak i kopije uputstva grupa profesionalaca, onda se moje i >> tvoje shvatanje profesionalizma razlikuje. >Podsetio bih da su "RaŽunari" prestali da podrČavaju te "sa piratizovanim >Venturama" joź pre dobre tri godine, samoinicijativno i prvi u zemlji, uz >sav moguęi rizik koji je odatle proizilazio. Istovremeno podseęam da >"RaŽunari" piźu prikaze iskljuŽivo na bazi originalnog softvera i uz >punu podrźku proizvo¬aŽa i/ili zastupnika. U tom smislu ne vidim osnovu >za takvu tvrdnju. Svaka Žast na tom potezu, no bez obzira na to po meni jednom profesi- onalcu RaŽunari malo źta imaju da ponude. A oko piratizovanih Ventura se nismo razumeli. U vezi DTP-a ne mogu da diskutujem, jer se celo moje iskustvo na tom polju svodi na slaganje jednog rada sa daleko slabijom "artiljerijom" od Venture, ali uzmimo za primer programera ili hardveraźa: oni u RaŽunarima mogu pronaęi samo informacije o novim proizvodima, źto uopźte nije zanemarljivo, ali je ipak daleko od profesionalnog lista. Mislim da su RaŽunari najviźe nalik Byte-u, źto uopźte nije loźe, jer svako k'o imalo ima veze s raŽunarima mora Žitati jedan takav list, i sa malo izmena bi bili na svetskom nivou TAKVIH revija. Ono źto ja pokuźavam da predloČim, u stvari u Žemu podrČavam I. Gliźina je moČda previźe nadobudan pokuźaj formiranja neŽeg daleko "teČeg", źto nije namenjeno proseŽnom korisniku koji raŽunar koristi uglavnom za stvari koje je mogao da uŽini i bez njega. SIG-ovi u bilo kojoj formi, elektronskoj ili "papirnoj" su ono źto gomila ljudi poput mene koji su iz RaŽunara dobijali svoja prva saznanja, a sada su ih "prerasli", upravo trebaju. Razlog zaźto navijam da se to uradi u "papirnoj" formi je to źto sam ube¬en da bi tada imali viźe autora raspoloČenih za saradnju, jer bi i auditorijum bio źiri. Da ne bude zabune, RaŽunare neobiŽno cenim, divno je Žudo źta su oni uradili u naźim uslovima, i uostalom da nije bilo njih i grupe autora koja ih je tada stvarala, pa makar pola prepisivala iz stranih revija, ko zna koji bi ja fakultet sada zavrźavao... Ivica
koncepcija.79 glisin, -> #73, dejanr
Zdravo! Ovo poŽinje da mi se svi¬a! Da li se to sprema veliki eksperiment na podruŽju SIG-ova? Lepo je ako je tako. Ja sam SIG ideju stavio u svoj komentar tek kao ideju za neko osveČenje koje bi bilo novo u naźim uslovima, ne nadajuęi se uopźte da ęe biti toliko komentara upravo na tu temu. Samo bih napomenuo da je na Sezamu mali uzorak za ispitivanje potencijalnih autora priloga za neki SIG. Me¬utim, nije loźa Dejanova ideja da se napravi mala proba na Sezamu, pa zato evo i mog priloga. Radi se naravno o potencijalnom SIG-u koji bi se bavio paralelnim arhitekturama, jezicima i algoritmima. Me¬utim, ovo je preuska grupa za naźe uslove, pa bi se moČda mogla proźiriti i drugim oblastima koje spadaju u malo naprednije (dakle ne svakodnevno potrebne) discipline, kao źto su ekspertni sistemi, veźtaŽka inteligencija, neuronske mreČe, kompjuterska grafika (na matematiŽko/teorijskom nivou) nove (posebno optiŽke a i GaAs) tehnologije, razumevanje i sinteza govora, kompjutersko vi¬enje i źta sve ne joź. Dakle, evo źta bih ja mogao otprilike da napiźem za neki takav SIG (ovo je samo mali Brain Storming, dakle malo nabacano): PRIKAZI: - Neźto poput mog Žlanka u raŽunarima, ali detaljnije, sa osvrtom na Fault Tolerant sisteme i arhitekture prilago¬ene specifiŽnim aplikacijama - Arhitekture hiperkocki - Uporedni prikaz komercijalnih arhitektura - Programiranje paralelnih raŽunara uopźte, sa osvrtom na probleme - Prikaz paralelbnih jezika na paralelnim super raŽunarima (npr. CRAY FORTRAN 77 (CFT77), Encore PF77, ConCurrent FORTRAN i C) - Funkcionalni jezici za paralelno procesiranje (na primer ParAlfl i Concurrent LISP) - LINDA koncept paralelizma TEORIJA: - Dizajniranje i optimizacija paralelnih algoritama - Coarse i Fine Grained paralelizam - Topologije paralelnih procesa - Komunikacija i sinhronizacija paralelnih procesa - Dizajniranje paralelnih algoritama otpornih na greźke - Optimizacija paralelnog algoritma za rad na realnoj arhitekturi i postupci efikasnog koriźęenja raspoloČivigh resursa sistema - Primena virtuelnih topologija u reźavanju problema i Data Flow metod izrade paralelnih algoritama - Problemi preoptereęenja procesorskog polja, zaguźenja komunikacije, me¬usobno blokiranje paralelnih procesa i uticaj na performanse sistema - Teorija paralelnih procesa i njena primena u dizajniranju jezika za paralelno procesiranje - Merenja performansi paralelnih algoritama - Simulacija paralelnih procesa na sekvencijalnim raŽunarima Deo ovih tema sam izlagao na seminaru iz paralelnog procesiranja i veźtaŽke inteligencije (MatematiŽki institut - Srpska Akademija Nauka i Umetnosti), na kursevima u IstraČivaŽkoj stanici Petnica i na me¬unarodnoj konferenciji CAS-a (Center for Advanced Studies) za veźtaŽku inteligenciju i seminaru LIRA (Logika I RAŽunarstvo) u Dubrovniku (septembar '90). InaŽe, ovu oblast pratim od 1987 godine. Ovo navodim da biste procenili kakvu ŽitalaŽku publiku oŽekujem (na osnovu dosadaźnje sluźalaŽke :). Pored ovoga źto bih liŽno mogao da priloČim, u principu bih mogao da se angaČujem da neki doprinos daju i ostali Žlanovi na primer Grupe za Paralelno Procesiranje (IstraČivaŽka stanica Petnica), zatim zaposleni u MatematiŽkom Institutu SANU, Institutu Mihajlo Pupin, Institutu u VinŽi i ostali sa kojima imam kontakt upravo po pitanju novih tehnologija. Naravno, sve ovo zavisi od ukupne organizacije rada na SIG-ovima os strane redakcije. Pozdrav Ivan Gliźin
koncepcija.80 dveselinovic, -> #79, glisin
Pa, ako ęemo pravo, neke zaŽetke SIG-ova veę odavno imate na Sezamu; recimo, pogledajte samo diskusije na temu HP 48SX u konf. ORKA. Za sve je "kriv" Joca Bulajię-Bulaya, koji je doneo jedan primerak iz SAD, a onda se sve Čivo zarazilo, a posebno Kale i Paya, koji ga je onda kupio. Sada ga redovno źeta do Kluba. :))))) Ma kako embrionalni, ali to su ipak zaŽetci SIG-ova; niźta Žudno, po meni, pa BBS-ovi upravo tome i sluČe. Nisam zvaniŽni Žlan uprave Sezama, sem kao moderator, ali meni se Žini da bi sada trebalo napraviti pun krig do potpune simbioze lista i Sezama, prvo organizovanjem SIG-ova sa spontanih u stalne i drugo prebacivanjem sadrČaja SIG-ova u neki oblik papira. To źto sam predloČio umetke je samo zato źto se time reźavaju dve stvari, a to je relativna lakoęe izdavanja i moguęnost zadrČavanja i nakon bacanja samog broja lista (ko ga baca). U stvari, imam ja i treęi razlog, meni najjaŽi; takvi dodaci se zaista moraju debelo planirati, a kada poŽneź neźto da planiraź, lako ti se osladi, pa poŽneź i ostalo - kao recimo cele "RaŽunare". Ponavljam, to se sada ne radi u dovoljnoj meri, ali to je zbog zaista velikih teźkoęa oko sinhronizacije sa "industrijom" kod nas. 32XDVV
koncepcija.81 ivujanic, -> #77, dveselinovic
Dogovoreno, kada bude zrelo, tu sam! Ivica
koncepcija.82 kvelkovski,
Veoma mi se dopada 'skidanje' listinga iz racunara sa Sezama, ali da li mislite na ljude koji nisu clanovi? Eklatantan :) je primer sa R071MNU.ZIP zzivotic-a (koja cak nije ni u direktorijumu). Predlazem da se uvede specijalan korisnik, (originalno :) ) nazvan download, koji bi mogao *samo* da download-uje primere iz RSOFT direktorijum-a, ili da se to dozvoli korisniku demo. Pozdrav, Kire
koncepcija.83 ivujanic,
Moram da priznam da se brojevi popravljaju. Ivica
koncepcija.84 zonjic,
Mene zanima ima li neko nameru da odgovara za to sto racunara vec par meseci ne samo da nema na vreme, nego ih nema ni kada ih ovde najavite. Mislim da bi bilo najgore od svega da homo-balcanicusi u BOD racunara predju preko svog ovog potcenjivanja kupaca koje uspesno realizuju vec duze vreme, cim sledeci broj (nadam se iskreno) izadje na vreme na kioske (sept.). Ja znam da ovo nije USA, ali nije ni Tunguzija, i nadam se da ce neko bar interno odgovarati.
koncepcija.85 zzivotic, -> #84, zonjic
>> Ja znam da ovo nije USA, ali nije ni Tunguzija, i nadam >> se da ce neko bar interno odgovarati. Koliko sam ja upoznat, papir je u Sloveniji. Odande niko neęe da ga doveze, odavde niko neęe da ide po njega. «ak i kada su naźli neko reźenje za prevoz, slovenci su traČili da se odmah plati. E, izgleda da ni to ne moČe. Ne znam u kojoj je sad to fazi, ovo su saznanja od pre 5-6 dana. Dakle, nije USA, al jeste Tunguzija :( Pozdrav, zz
koncepcija.86 spantic,
Ovo je moČda trebalo u temu konkurencija. Mislim da bi redakcija RaŽunara trebalo da se duboko zamisli źta dalje. Bilo kome ko je poredio zadnji broj i ranije jasno je da je kvalitet opao. Manje za viźe para. A onaj ko je uzeo "Svet kompjutera" recimo zadnji broj mogao je da primeti da razlika u kvalitetu viźe nije baź mnogo na strani RaŽunara. A i cena, tako¬e.
koncepcija.87 dejanr, -> #86, spantic
>> Bilo kome ko je poredio zadnji broj i ranije jasno je da je kvalitet >> opao. Pa, jedna lasta ne Žini proleęe. MoČda sledeęi bude bolji i bez previźe razmiźljanja :). A "Svet kompjutera" nikad nije bio ozbiljniji razlog za brigu...
koncepcija.88 spantic, -> #87, dejanr
> Pa, jedna lasta ne Žini proleęe. MoČda sledeęi bude bolji > i bez previźe razmiźljanja :). A "Svet kompjutera" nikad > nije bio ozbiljniji razlog za brigu... Ima suviźe moČda oko RaŽunara. A to mene kao Žitaoca od poŽetka poŽinje da iritira. Velika su zakaźnjenja bila, veę odavno. A kada je stigao ovaj zadnji broj, dara je prevrźila meru. Postoji mnogo ozbiljnih zamerki i to potpuno opravdanih. ▒to se "Sveta kompjutera" tiŽe nikada nije ni bilo sudara. Ja sam ponekad uzimao od nekog pa Žitao, ali od kad su RaŽunari poŽeli da oteČu sa izlaČenjem uzimao sam ih. Ne znam da li se to i drugima desilo, ali poŽeo je da mi najzanimljiviji deo RaŽunara budu oglasi, a to mi se nikako ne dopada. To nije razlog zbog koga ja kupujem RaŽunare. OŽekujem bolje brojeve, barem vraęanjem na staru kvalitetu. Ali zanimljivo je da se urednik RaŽunara retko javlja po ovim pitanjima, a ova konferencija je zamiźljena za kontakt redakcije sa Žitaocima ili ja greźim? A po (ne)aČurnosti odgovora me podseęa na konferenciju STUDENTSKA PITANJA na BUEFu (bez odgovora mahom).
koncepcija.89 duduk, -> #87, dejanr
> A "Svet kompjutera" nikad nije bio ozbiljniji razlog za brigu... Upravo tako, samo se pitam da li sve ovo ima neke veze sa onom pricom o monopolu, odsustvu konkurencije, padu kvaliteta... ia
koncepcija.90 bojt, -> #86, spantic
>> Mislim da bi redakcija RaŽunara trebalo da se duboko zamisli >> źta dalje. Bilo kome ko je poredio zadnji broj i ranije >> jasno je da je kvalitet opao. Manje za viźe para. Gde nadje da okrpiź baź onaj broj u kome je i moj text ;).
koncepcija.91 skoprivica, -> #90, bojt
Ovo nije odgovor na poruku, ali nisam znao kako da otkucam poruku, a da to ne bude odgovor (help). A da,itanje, imali iko ideju kad ce izaci sledeci 'Racunari' (ako ovo ne spada ovde - neka se skloni)? Slazem se da zadnji broj i nije bas (iskreno) vre- deo 120 din. tako da ga nisam ni kupio (i onako sam sve procitao), a posto ne nameravam da mi nekupovina 'racunara' predje u naviku, smesta poboljsavate kvalitet (kome sam trebao ovo da naslovim)? Ajd' pa do sledeceg pisanja.
koncepcija.92 magician, -> #91, skoprivica
­=> Ovo nije odgovor na poruku, ali nisam znao kako da ­=> otkucam poruku, a da to ne bude odgovor (help). 1. Ako si u SOR-u pritisni ALT-W u odgovarajucoj temi... , a ako nisi u SOR-u prednji na tacku 2. ;) 2. Znaci, nisi u SOR-u ! ;) E pa, onda napisi samo: REPLY <ime teme u konferenciji> ili REPLY <br. teme> MAGICIAN
koncepcija.93 dveselinovic,
Svima u ovoj temi: Svesni smo mi źta se deźava i nismo ni malo zadovoljni. Kao prvo, uhvaęeni smo u makaze. Proźle godine smo sa zaista jako mnogo zadovoljstva preźli na novi papir. Jova, Esad, Natalija i ja se umalo ne napismo Coca-Cole i kafe od sreęe. I sve bi dobro nekoliko brojeva. A onda bi źto bi, i poŽeźe problemi sa nabavkom papira i sa njegovom cenom. Problemi sa nabavkom uslovljavaju kaźnjenja lista; nema papira, nema źtampe, a mi tu zaista niźta ne moČemo. Koliko se dobavljaŽi drČe rokova i sami znate, vi¬ate to svaki dan na sve strane. Onda, do¬e papir, mi se taman obradujemo, a neko nam ga mazne za neki drugi list - nama ostane zadovoljstvo da se sna¬emo. ▒to se cene "RaŽunara" tiŽe, i mi dobro znamo da je ona prevelika. Opet dolazimo do papira; ne znam taŽne brojke, ali ni malo me nebi Žudilo da se ispostavi da sam papir, onako prost i neotźtampan u rolnama kako nam se isporupuje, pokrije bar 1/3 cene lista. Mislim da nema potrebe da vam objaźnjavam da je to jedna totalno nenormalna situacija, nigde u svetu papri ne sme da pre¬e vrednost od 10% cene lista, a i to se smatra enormnim. Pre neki dan, Jova i ja smo neźto raŽunali, onako źac metodom, na brzinu i doźli do stava da bi povratkom na staru tehnologiju źtampe mogli da zadrČimo isti obim lista i da smanjimo cenu podosta. To nas je obojicu zapravo zabrinulo, jer ispada da nas taj prokleti papir zapravo zavija u crno, i po radu oko nabavke, i po teźkoęama da ga zadrČimo kada ga veę jednom dobijemo, i po ceni i po rokovima. Jer, logika je prosta - ako redakcija od 4 stalna Žlana mora da odvoji troje ljudi ili 75% da jurca papir, a dan i dalje nastavi da ima 24 Žasa, onda mi gubimo jako mnogo veoma dragocenog vremena na stvari koje nemaju baź previźe veze sa listom, jer list Žini sadrČaj, a ne papir. Ujedno, taj prokleti papir nam maksimalno zabrljava celu ekonomiju lista, poźto vuŽe sumanuti deo troźkova. Drugim reŽima,ja zastupam tezu da bi trebalo spustiti cenu lista a podięi cenu autorske stranice, kako bi se privukli autori, a od toga nema niźta dok se pitanje papira, odnosno tehnologije źtampanja ne razreźi. Sada je taj kompleks problema pod lupom, jer odluka niti moČe biti brza, niti je valja lomiti preko kolena. Najzad, poremeęaj Čivota u zemlji uopźte, odnosno prekid veza sa pre svega Hrvatskom, je doveo do toga da nam "otpadnu" neki inaŽe sjajni saradnici (primer: Dragutin Vukovię sa njegovim mreČama - ubio me bog ako to nisu bili najbolji tekstovi na tu temu koje sam ikada igde proŽitao). Dakle to, plus nenormalno mnogo jurcanja oko papira, dovodi do haosa u radu koji ne trpi haos. I eto vam zaźto "RaŽunari" kasne i zaźto poneki broj ode u "źreh". Nego, umesto da se Čalimo, hajde da neźto uradimo - zaźto i iv ne pokuźate neźto da napiźete? Nije to niźta posebno teźko niti straźno, ako je softver javite se Jovi, ako je hardver javite se meni. Ovo je otvoren poziv - doprinesite kvalitetu "RaŽunara". Pozdrav, DVV -> Disk Space! The FInal Frontier! <-
koncepcija.94 vkrstonosic, -> #93, dveselinovic
> Pre neki dan, Jova i ja smo nesto racunali, onako sac metodom, na > brzinu i dosli do stava da bi povratkom na staru tehnologiju stampe > mogli da zadrzimo isti obim lista i da smanjimo cenu podosta. To nas > je obojicu zapravo zabrinulo, jer ispada da nas taj prokleti papir > zapravo zavija u crno, i po radu oko nabavke, i po teskocama da ga > zadrzimo kada ga vec jednom dobijemo, i po ceni i po rokovima. Nije mi jasno zasto tolika frka oko cene lista. Probajte sa 120 dinara da odete do samoposluge i kupite nesto za klopu. Danas covek ni u jednu radnju ne moze da udje bez 500 dinara. Ako je danas marka oko 45, izracunajte posto su Racunari. Izlaze jednom mesecno i cena uopste nije velika, ko kupuje Dugu, daje istih 120 dinara za mesec. Tacno je da je poslednji broj najlosiji u poslednjih godinu dana, ali to se moze shvatiti i opravdati situacijom. Ima i mobilisanih clanova redakcije, autori iz Hrvatske i Slovenije su otpali, a bogami nije ni lako pisati u ovim uslovima. Slobodno ostanite na ovom papiru, a cena je po meni potpuno realna.
koncepcija.95 beast, -> #94, vkrstonosic
Sve si u pravu, sem da je cena realna. Listovi sa ISTOM hartijom, i VE»IM obimom su jeftiniji,a razlog zaźto su im raŽunari "blizu" po obimu je taj źto je 40% raŽunara oglasi.Primer takvih novina je "Hard Metal" (nema ovo nikakve veze sa muzikom, ni iźta sliŽno,samo pokuźavam da dokaČem da ima boljih).Poźto vam nije ni na kraj pameti da to kupite,bar prelistajte ispred kioska te novine,i uverite se u njihovu źtampu (pazi te boje!,a ne ko kod raŽunara,ni slova se ne vide, a glavna poenta je źto je iza svakog teksta slika te grupe (o kojoj se piźe)). Malih oglasa ima jedva na 3-4 strane. I novine su do proźlog broja koźtale 40,a sad poskupele na 80 iz istih razloga koje je DVV pominjao.Ako uzmete u obzir da u tim novinama mora postojati dva do tri intervju-a sa stranim bendovima,odn. da treba platiti put do njih,i intervjuisati ih,onda vam je jasno da je njihova cena ili mnogo mala,ili su raŽunari preskupi. A źto se tiŽe 120 din., ne nameravam da poredim novine sa kupovinom u prodavnici,jer to su dva razliŽita trČiźta,sa razliŽitim vrednovanjem cene robe.Ali i pored toga, za 120 din. moČe da se kupi hleb, mleko,neka źumka (pa eto,da dokaČem da su raŽunari skupi :)) ), i joź mala Žokolada (ili cigarete,zavisno od korisnika :) ). ZnaŽi,jedan doruŽak za raŽunare. A źta moČeź za 80 din???
koncepcija.96 bulaja, -> #94, vkrstonosic
│Tacno je da je poslednji broj najlosiji u poslednjih godinu dana, │ali to se moze shvatiti i opravdati situacijom. └─── Mislim da ovaj broj uopste nije tako los. Cinjenica je da je znatno manji u obimu, ali je zato sadrzaj po meni vrlo dobar. Npr. za DVV-ov deo mislim da je jedan od najboljih do sada (a to je dobar deo Racunara) i su vrlo interesantni clanci N.Batocanina, DZakicev, standardno odlicni ZZ-ova skola C-a i Dejanovi bajtovi, a tu je i Boyt ;). Jos da se onaj DOS 5 umetak zalomio za ovaj broj, mislio bi da je to jedan od najboljih do sada, i pored smanjenog obima. NE MENJAJTE HARTIJU!
koncepcija.97 drpr,
I ja da dam svoj mali doprinos.RaŽunari nisu baź kao nekad daih proŽitaź od glave do pete sa uČivanjem ali nije proźlibroj ni tako loź.Ja liŽno volim da Žitam o hardveru koga je bilo dosta u proźlom broju i sad da iskoristim priliku da se zahvalim redakciji i svim saradnicima koji su mi piźuęi u ovom Žasopisu mnogo pomogli pri kupovini raŽunara.Hvala. Joź moram da kaČem da cena nije previsoka ali da RaŽunari nisu baź ni jeftini,baź se pitam źta rade onoliki oglasi na kraju ako ne donose lovu za papir i redakciju!Eto tliko i za sad ne odustajem od kupovine Sretno sa papirom! DRPR
koncepcija.98 spantic, -> #95, beast
> Ako uzmete u obzir da u > tim novinama mora postojati dva do tri intervju-a sa > stranim bendovima,odn. da treba platiti put do njih,i > intervjuisati Ili ih preuzeti iz strane źtampe moČda?
koncepcija.99 gbiocic, -> #96, bulaja
> Mislim da ovaj broj uopste nije tako los. Cinjenica je da je znatno > manji u obimu, ali je zato sadrzaj po meni vrlo dobar... SlaČem se, mada je razlog drugi: Miss Maya Golich. Neponovljivo! Pozdrav, gb
koncepcija.100 squsovac, -> #93, dveselinovic
> Pre neki dan, Jova i ja smo nesto racunali, onako sac metodom, na > brzinu i dosli do stava da bi povratkom na staru tehnologiju stampe > mogli da zadrzimo isti obim lista i da smanjimo cenu podosta. To nas > je obojicu zapravo zabrinulo, jer ispada da nas taj prokleti papir > zapravo zavija u crno, i po radu oko nabavke, i po teskocama da ga > zadrzimo kada ga vec jednom dobijemo, i po ceni i po rokovima. Ja sam za kvalitetniji papir i viźu cenu. Razloga je mnogo, ali, po meni, najzanaŽajniji: raŽunare Žuvam i nakon ko zna koliko vremena neźto potraČim me¬u starim brojevima; Ipak je lepźe imati u rukama kvalitetno odźtampan broj. Ako je nekome 120 din skupo, a papir mu nije bitan, neka se nekoliko ljudi utale, pa fotokopiraju jedan zajedniŽki primerak.