o.jeziku.1125balinda,
-> #1073, milan>> Sa zadovoljstvom!
O Vuku Karadžiću na Sezamu smo razgovarali više puta. Prva, inače
veoma žestoka, diskusija veoma dugo je trajala. Pojavile su se dve
veoma polarizovane strane gotovo bez dodirnih tačaka. Na jednoj se
našla nekolicina aktivnih diskutanata a na drugoj je bila moja
malenkost. :) (Možda će neko reći da je odnos snaga bio ujednačen?) ;)
Ne sećam se da me iko u makar čemu podržao makar koji "moj" stav a ako
je toga i bilo izvinjavam se na ovoj mojoj nekorektnosti. Budući da
ništa nisam uspeo od onoga što sam želeo da pokažem, posle pauze od
nekoliko meseci, kada su se već strasti pomalo stišale, odštampao sam
dotadašnju diskusiju (koga ne mrzi neka pokuša da je nađe u onom prvom
Forumu) i odneo na uvid tadašnjem zameniku ministru za kulturu,
izvesnom Branislavu Brboriću. Posle desetak dana primio me je u svom
domu i tamo smo proveli nekoliko sati u prijatnom razgovoru a ja sam
iskoristio priliku i taj razgovor snimio na magnetofonsku traku a
kasnije preneo i na Sezam. U fajlu koji je uz ovu poruku prikačen
nalaze se neka mišljenja o našem "sporu" oko Vuka kao posledica
ministarovog oduševljenja kako Sezamom tako i upornošću kojom smo se mi
ovde gložili. Priznao je da su argumenti obe strane bili ugalvnom oni
koje i stručniji od nas povlače. Napominjem da je to bilo u jesen 1990.
godine tj. u vreme kada smo se još uvek nadali da će predstojeći izbori
biti na polzu srpskom narodu i kada smo, manje ili više, svi verovali
da Jugoslavija može opstati.
P.S. Raspored je "računari".
vuk.arjo.jeziku.1126balinda,
-> #1120, mjova>> dakle, pravi si političar ;), citiraš samo ono što ti paše.
Evo da vidiš da nisam. Da jesam, ovde bi citirao samo ovo:
>> dakle, pravi si političar
:)))
>> rekoh nepismeno je koristiti DJ umesto đ!,
>> pa makar ga neko i nemao.
Pošto to nizakoga valjda nije sporno, (?) ja sam samo (i to u šali!)
dodao da je još gora zamena "đ" sa "d" kakav je slučaj na Sezamu. Eto,
samo to.
o.jeziku.1128janko,
-> #1123, dzakic> Kako se zgrozim kad neko to zove u ženskom licu: "fajla".
> ;)
Ja ne, ali samo zato što se setim meni drage devojke koju su
zvali Sajla. :)
o.jeziku.1127janko,
-> #1117, duke> Kako bi se prevela reč CHEESEBOARD?
Tabla sira? Da ti ne da mira?
---
Ndragane, evo neko će da polemiše sa tobom, vide li kako je
Vlado krenuo u prethodnoj poruci. Raduj se!
o.jeziku.1129spantic,
-> #1113, balinda> Možda u Forumu? ;)
Ne bi bilo lepo da ti otimam hleb ;)
o.jeziku.1130milan,
-> #1115, duke Ne, nego:
Cvrcak cvrcati^2 na crnosmrcnicvor.
o.jeziku.1131milan,
-> #1117, dukeVeoma prosto, to je ona daska za secenje sira.
A, mozda je CHEESEBOARD pogresno napisan CHESSBOARD a to je vec
prosto - sahovska tabla.
o.jeziku.1132dzakic,
>> UPUTSTVO:igre
>> broj dozvoljenih greški...
>> bez vodećih tački...
Broj dozvoljenih grešaka.
Bez vodećih tačaka.
o.jeziku.1133milan,
-> #1125, balinda Hvala na file-u, "razmotacu" ga i pogledati cim stignem.
o.jeziku.1134balinda,
-> #1129, spantic>>>> Možda u Forumu? ;)
>>
>> Ne bi bilo lepo da ti otimam hleb ;)
:))) A, ne. Pošto su se đaci oteli, otišao sam na prinudni odmor.
:) Auuu, ala će da popadaju na životnim ispitima. ;)
o.jeziku.1135balinda,
-> #1131, milan>> Veoma prosto, to je ona daska za secenje sira.
>> A, mozda je CHEESEBOARD pogresno napisan CHESSBOARD
>> a to je vec prosto - sahovska tabla.
Ja sam shvatio da se nije tražio prevod nego sinonim na našem
jeziku. Pretpostavljam da se očekivala jedna reč. (?)
o.jeziku.1136ilazarevic,
-> #1124, mmarkov█ Mislim da se i u svakodnevnom zivotu javljaju slicni primeri:
Jeste, ali, kao što se iz priloženog moglo videti (mrzim ove administrativne
konstrukcije) Ameri su odlučili da sve reči koje ih "mrku gledaju odozdole"
amerikanizuju. Englezi se uglavnom drže starog dobrog latinskog; ipak je
to Evropa :)
o.jeziku.1137ilazarevic,
-> #1121, max.headroom█ Kada reče "datoteka" (šta je to? ;), po Beogradu se često dâ čuti
█ i "teka", kao idealno nebulozan način oslovljavanja jednog
█ "fajla". To "teka" verovatno dolazi od "sveska", koliko sam upućen u
█ shj... Ima li nade za nas? :)
Izraz "teka" se može pročitati u Parezanovićevim knjigama :) Ljudi koji
su odatle učili ne znaju za bolje ;)
o.jeziku.1138ssokorac,
-> #1135, balinda :> jeziku. Pretpostavljam da se očekivala jedna reč. (?)
'živka' ? ;)
o.jeziku.1139balinda,
-> #1138, ssokorac>>>> jeziku. Pretpostavljam da se očekivala jedna reč. (?)
>>
>> 'živka' ? ;)
Ovde bi moglo i "fišerka". :)
P.S. Sad se setih, moglo bi i: "tuđmanka". ;>
o.jeziku.1140janko,
-> #1132, dzakic> Broj dozvoljenih grešaka.
> Bez vodećih tačaka.
:)
Eh, Zače, nisi bio tu, ali zbog 'greški' smo baš grdili jadnog
dejanr-a onako, poduže.... skini malo ovu konferenciju
unazad... baš je bilo zanimljivo, kako se otimao... ;)
o.jeziku.1145duke,
-> #1138, ssokorac││ 'živka' ? ;)
Onda bismo mogli uspostaviti i tvorbeni model za prevođenje ove grupe
reči:
clip- "ste-"
cheese- "ži-"
. . .
-board "-vka"
o.jeziku.1144duke,
-> #1131, milan││ Veoma prosto, to je ona daska za secenje sira.
U stvari, daska za služenje sira.
o.jeziku.1143duke,
-> #1127, janko││ Tabla sira? Da ti ne da mira?
Meni da ne da Mira? Sira? 'Ajde, molim te!
o.jeziku.1141duke,
-> #1111, ndragan││ što u Sarajevu zvanična makina za titlovanje crta 'đ' sa crtom dole...
Gde, bre, da prostiš, dole? Kao veliko Đ naopačke, pa smanjeno?
Kad smo već kod slova Đ ... Doskora je u Karađorđevoj ulici stajala tabla
na kojoj je pisalo KARADJORDJEVA --- ćirilicom!!! Sad su je sklonili, ali
su ostale one na kojima piše isto, samo latinicom.
o.jeziku.1142duke,
-> #1023, ndragan││ Pa, naprimer, nema dz, koje postoji u makedonskom, a
││ spominje se u nekoliko reči (dzindzura, dzindzov). Jedno
││ ime može da se napiše na samo jedan način, pa može da se
││ desi da tri Smita proglasimo za braću, a oni iz zavađenih
││ klanova: Smith, Smyth i Smythe. Treba još?
Treba još!
DZ postoji i u srpskim govorima, ali ga nema u standardu.
Što se tiče Smitova priča bi, prema Pravopisu iz 1960, mogla početi
ovako: "Nekad davno na Divljem zapadu življahu tri zavađene porodice -
Smit (Smith), Smit (Smyth) i Smajt (Smythe)."
Ili: "Nekad davno na Divljem zapadu življahu tri zavađene porodice -
Smit (Smith), Smajt (Smyth) i Smajt (Smythe)."
Ili: "Nekad davno na Divljem zapadu življahu tri zavađene porodice -
Smit (Smith), Smajt (Smyth) i Smajd (Smythe)."
Dakle, kad govorilac engleskim _čuje_ /SmiÚ/ on _ne zna_ šta da
napiše, kao što ne zna šta da napiše kada _čuje_ /SmaiÚ/. Dva imena
mogu da se izgovore na isti način. Šta je tu prednost?
Vlado
o.jeziku.1146dzakic,
-> #1140, janko>> dejanr-a onako, poduže.... skini malo ovu konferenciju
>> unazad... baš je bilo zanimljivo, kako se otimao... ;)
Pretpostavimo da je maaalko veći posao obezbediti da program
(čitaj: hang) menja 'greške' u jednini i množini za razliku od
put(a). Raspravu na tu temu sam pratio. Međutim, ovo je pisana
reč, poruka u konferenciji, čak uputstvo. Ne vidim šta tu ima da
se priča i kako je mogao da se 'otima'.
Kad smo već tu, ima jedna konstrukcija koju srećem SAMO u
dejanovim tekstovima (u "Računarima" ili na sezamu) i jako mi
bode oči, a to je recimo 'bez da se uzme...' i sl. Ja bih
rekao 'a da se ne uzme' ili 'bez uzimanja'. žini mi se da iza
'bez' treba da ide imenica. Nisam siguran da je nepravilno,
ali mi je jako neobično. Ndragane? Vlado?
..CONF JOIN PC.PROG
..CONF REPLY asembler
[Odgovor SEZAM.3:yu.kod, 9.120 janko]
>> Možda nije za ovu konferenciju, ali, kakvi su rezultati
>> kada staviš instrukciju za segment overrajd ispred lodsb?
Vidiš, uopšte mi nije palo na pamet da se lodsb-u može reći da
ne koristi ds. Mislio sam da je obavezan. Rezultat je pri
prevođenju datoteke na ramdisku sa 1.81 pao na 1.76, što je oko
3% sporije. Ostavio sam ipak dve procedurice za dve vrste
konverzije. Nisu posebno velike, dvadesetak bajtova.
o.jeziku.1147isekulovic,
-> #1123, dzakic>> Iz tvog bi se izlaganja moglo zaključiti da je i datoteka 'nebulozan'
>> izraz, kad je već "teka" idealno nebulozan. Meni se daleko više sviđa
>> da kažem "datoteka", nego "fajl". Možda zbog te nezgodne kombinacije
>> 'jl' koja je u srpskom retka. Dok sa druge strane svakodnevno
>> koristimo reči kao što su 'kinoteka', 'videoteka', 'biblioteka'...
Pa onda možemo i videoteku da zovemo teka i biblioteku. Nije problem
u datoteci, koja je jedna od retkih normalnih domaćih reči za kompjuterske
pojmove, već o teci koja je moraš priznati čista nebuloza. A što se čuje
po Beogradu mislim da se može zahvaliti Nedeljku Parezanoviću i njegovim
knjigama iz informatike za srednju školu.
o.jeziku.1148spantic,
-> #1137, ilazarevic> Izraz "teka" se može pročitati u Parezanovićevim knjigama
> :) Ljudi koji su odatle učili ne znaju za bolje ;)
Ne budi tako grub. Ja profesora Parezanovića izuzetno cenim. Toliko čak da
nikome ni ne dam da otvori neku njegovu knjigu da se ne bi oštetila ;)
Šalu na stranu, ali jadni ljudi kod njega.
o.jeziku.1149milan,
-> #1142, duke Prednost engleskog je u STANDARDIZACIJI.
Elem svejedno je kako se IZGOVARAJU Smith, Smyth i Smythe bitno
je da se razlicito PISU a pisani jezik je osnova svakog jezika.
Uostalom, ovde na SEZAM-u se nikada i ne cujemo, vecina ne
koristi dijakriticke znakove na slovima latinice, pa ipak
komunikacija tece. Smatra se da u danasnjim visokorazvijenim
zemljama sveta 80% informacija prodje preko pisanog teksta, 15%
preko elektro-magnetnih medija (diskovi, faksovi, mreze i sl.) a
samo 5% preko izgovorenih (u ove poslednje se racunaju SVE reci
koje ma ko izgovori!) tekstova.
Na zalost u savremenoj civilizaciji govorni jezik postaje sve
manje vazan osim za glumce i politicare!
Stoga je bitno da li cemo pristupiti standardizaciji svog
jezika, a ne drzati se imbecilnog principa "Pisi kao sto govoris!"
jer ce nas on dovesti u poziciju da za sto godina nasi potomci,
koji ce sigurno menjati govorni jezik, vise ne mogu da razumeju sta
smo pisali.
Pl poz M
o.jeziku.1150milan,
-> #1144, duke>││ Veoma prosto, to je ona daska za secenje sira.
>
> U stvari, daska za sluzenje sira.
Moze i oboje!
A mozemo dalje da razvijamo engleski - CHEESECUTBOARD i
CHEESESERVEBOARD. Srpski ovo ne trpi pa su i potrebni toliki
predlozi, glagoli, imenice, padezi i infleksije!
Pl poz M
o.jeziku.1151mkiric,
-> #1103, cacxa>> ? Bar tu bi (mi) trebali ...
Ne. Pravilno je: ja, ti, on (ona, ono), mi, vi, oni BI TREBALO da uradim,
uradiš, uradi, uradimo, uradite, urade ovo ili ono. O tome smo već vodili
diskusiju ovde, bilo je i citiranja gramatike i raznih solidnih argumenata, pa
da se ne ponavljamo.
o.jeziku.1152janko,
-> #1143, duke>││ Tabla sira? Da ti ne da mira?
>
> Meni da ne da Mira? Sira? 'Ajde, molim te!
Šala mala -- mala šala. :)
To je zato što si napisao 'šta mislite, šta znači...' a onda
nisi odmah odgovorio. Kako je za odgovor bilo dovoljno
pogledati rečnik, bilo mi je glupo da odgovaram smisleno.
Hoću da kažem, više bih voleo da si odmah i ogovorio na
pitanje... :) Nadam se da se ne ljutiš...
o.jeziku.1153isekulovic,
Forsiranje ćirilice je ušlo u (nadam se) zadnju fazu. Danas nam je razredna
saopštila da je direktor obavezao sve učenika i nastavnike da pišu čirilicom
izuzev ako profesor srpskog ne zahteva drukčije ali samo na pismenim zadacima.
ivan :((((((((((((
o.jeziku.1154duke,
-> #1146, dzakic││ bode oči, a to je recimo 'bez da se uzme...' i sl. Ja bih
││ rekao 'a da se ne uzme' ili 'bez uzimanja'. žini mi se da
││ iza 'bez' treba da ide imenica.
žuvaj ti, blago meni, oči. Naročito od Dejana, kad je jezik u pitanju!
Konstrukcija _bez da_ javlja se u našem jeziku (ovo znači srpskohrvatskom, a
misli se na hrvatsku polovicu) relativno kasno, tek u XVII veku, i u
malo potvrda. Te konstrukcije nema ni u narodnim pesmama ni u Vukovom
jeziku, što je našoj tradicionalnoj lingvistici bilo dovoljno da je
proglasi varvarskom, tj. "neknjiževnom", tj. uvezenom, neki misle prema
nemačkom "ohne zu" ili "ohne dass", neki misle prema francuskom "sans que",
neki misle prema italijanskom "senza che". Stevanović pak misli "da to može
biti uticaj ... i još kojeg neslovenskog jezika iz kojeg su se pojedine
osobine kalemile na naš jezik". (Pošto ne navodi iz kog bi to jezika
moglo biti biće da nagađa.)
Svi jezički savetnici (koje ja imam, i stariji i noviji, i srpski i
hrvatski) smatraju da ova konstrukcija "nije u duhu našeg jezika" (ma
šta to značilo).
1924. g. = Dobio sam, bez da sam molio
... a nijesam molio
... premda nijesam molio
1933. g. = Otišao je bez da kaže zbogom
..., a da ne kaže ni zbogom
1964. g. = Suglasni s činjenicom, bez da smo se potrudili da stvarno ...
... a da se nismo potrudili ...
... bez većeg truda ...
1971. g. = Pogodio sam bez da sam mislio
... mada (premda, iako) nisam mislio
1983. g. = Ušao je bez da je pozdravio
... a da nije pozdravio
... bez pozdrava
1987. g. = Otputovali su bez da su utvrdili šta je posredi
... ne utvrdivši šta je posredi
Prema tome, ko sluša savete jezikoslovaca, izbacivaće konstrukciju
_bez da_ bez da razmišlja. Ko ne sluša te savete, ne pere uši.
Vlado
o.jeziku.1155milan,
-> #1153, isekulovic Pa, zaboga, odmah odgovorite protiv-merom!
SVI (SVI,SVI) i to dogovorite precizno, odmah pocnite da pisete
latinicom.
Bas da vidim sta ce direktor da radi ako mu recimo kompletan
III i IV razred pocnu ovu diverziju.
Obavezno zovite i novine i slicno. NTV treba da utrci sa
kamerama i da direktoru prvo "vadi dusu na zivo", a onda da mu
pronadje za koju je policiju ili partijski komitet koji je upravo
proganjao srpske nacionaliste radio pre deset godina! Takvi UVEK
imaju puter na glavi. Zato naglo i postaju veliki Srbi! Mene su jos
pre 20 godina u MG ganjali zbog srpskog nacionalizma al' nikada
nisam prestao da upotrebljavam latinicu (mada licno pisem
cirilicom) a sad' cu iz inata da je jos vise forsiram.
Pl poz M
o.jeziku.1156dejanr,
-> #1153, isekulovic>> Danas nam je razredna saopštila da je direktor obavezao sve učenika
>> i nastavnike da pišu čirilicom izuzev ako profesor srpskog ne
>> zahteva drukčije ali samo na pismenim zadacima.
Nemo' neko da je pisao programe latinicom ;>>>
>> Forsiranje ćirilice je ušlo u (nadam se) zadnju fazu.
Naprotiv, vreme će pokazati da je to u stvari forsiranje latinice ;>
Sada svako ko je u dilemi zna da treba da piše latinicom :)
U "moje vreme" je na taj način zabranjivano da učenici idu u "Veronu",
naređivano da nose radne bluze, da izlaze na veliki odmor u dvorište i
da ne ulaze kroz glavna vrata od škole (ono prvo nekako i da razumem,
pošto su u "Veronu" išli pojedini profesori da se "pripreme" za čas,
ali sve ovo ostalo mi nikada neće biti jasno ;). Jedva da treba reći
da ništa od toga nije poštovano ;))
PS Mene je drugi dan škole (I razred) Smiljac izbacio sa časa zato
što nisam imao radnu bluzu ;) (onda je bilo ;( ) Molim da mi se
taj čas prizna u dvostrukom trajanju kao borački staž u ratu za
ljudska prava ;)))
o.jeziku.1157ilazarevic,
-> #1148, spantic█ Ne budi tako grub. Ja profesora Parezanovića izuzetno cenim. Toliko
█ čak da nikome ni ne dam da otvori neku njegovu knjigu da se ne bi
█ oštetila ;)
Još samo da mu viri članska karta dva prsta iz džepa... :))
o.jeziku.1158ilazarevic,
-> #1146, dzakic█ bode oči, a to je recimo 'bez da se uzme...' i sl. Ja bih
I meni je ovo veoma grubo (da ne kažem ružno). Poradite malo na
stilu...
o.jeziku.1159ssokorac,
-> #1156, dejanr :> U "moje vreme" je na taj način zabranjivano da učenici
:> idu u "Veronu",
Ovo se još uvek zabranjuje...:)
o.jeziku.1164ndragan,
-> #1127, janko/ Ndragane, evo neko će da polemiše sa tobom, vide li kako je
/ Vlado krenuo u prethodnoj poruci. Raduj se!
Oduševljen po čitavom organizmu.
o.jeziku.1166ndragan,
-> #1146, dzakic/ se priča i kako je mogao da se 'otima'.
Bogami, batrgao se dugo. Poslednje reči su zapamćene: 'Eppur si sviggia
put(a)'.
/ bode oči, a to je recimo 'bez da se uzme...' i sl. Ja bih
...
/ ali mi je jako neobično. Ndragane? Vlado?
Tu sam, ne viči, deca mi spavaju. Nemam pojma - ona druga 'a da se ne
uzme' mi lepše zvuči, nego su je koristili Hrvati sa nekim drugim
značenjem, pa smo valjda počeli da je izbegavamo da ne bi bilo
nedoumice. Ono 'bez da se...' postoji u nekom delu poezije za čitanke,
ali na makedonskom ('Tutunoberačite'? Kočo Racin?), tako da ne znam baš
da li je ispravno ili nije - to je jedino čega se sećam.
Bue_ Ndragan
o.jeziku.1165ndragan,
-> #1132, dzakic/ Bez vodećih tačaka.
Idemo dalje sa genitivom množine: breskva - bresaka. Dobro, a rotkva - ?
Da vam šapnem: torba - toraba, lopta - lopata...
o.jeziku.1163ndragan,
-> #1117, duke/ Gde je tu analogija? HAMBURG+ER je dobio ime prema HAMBURGU, a nije
P: Zašto Kenedi, one godine kad je održao onaj vatreni govor u Berlinu,
nije otišao i u Hamburg?
O: Zato što je taj govor završio sa 'Ich bin Berliner!'
o.jeziku.1162ndragan,
-> #1141, duke/ Gde, bre, da prostiš, dole? Kao veliko Đ naopačke, pa smanjeno?
Xm, ovo bi trebalo crtati... Na slovu 'd', luk je bio precrtan sa leve
strane do centra rupe. Grozno.
/ na kojoj je pisalo KARADJORDJEVA --- ćirilicom!!! Sad su je sklonili,
Ovo me podseti na onu čuvenog značku za Vukovu godišnjicu, kad mu
prezime napisaše latinicom, i to 'Karađzić', pa posle ispraviše na
'Karađić'. Imao sam đaka sa 'dž' u prezimenu, koga sam negde do
polugodišta naterao da nauči da se potpiše (isti štos - ni mi je jasno
ša pišu latinicu kad numu). E posle vidim u dnevniku, kolega koji je
predavao neki od tehničkih predmeta napravi istu grešku (isti komentar
iz prethodne zagrade).
Bue_ Ndragan
o.jeziku.1161ndragan,
-> #1121, max.headroom/ Kada reče "datoteka" (šta je to? ;), po Beogradu se često dâ čuti i
Gde sam rekao datoteka? Rekao sam datoTETKA!
o.jeziku.1160ndragan,
-> #1142, duke/ mogu da se izgovore na isti način. Šta je tu prednost?
Prednost engleskog je što na njemu lakše može da se napravi igra reči.
Ima previše homonima i sinonima, i stvari koje mogu namerno pogrešno da
se shvate jer se isto izgovaraju a različito pišu, ili obratno.
Opet, kad vas taj sport uhvati pod svoje, nastavite da smišljate
zezalice i u ostalim jezicima, i bogami naš jezik se sasvim dobro
pokazao - pogledajte ga dobro kad se isplazite pred ogledalom.
Bue_ Ndragan
o.jeziku.1167dejanr,
-> #1160, ndragan>> nastavite da smišljate zezalice i u ostalim jezicima, i bogami naš
>> jezik se sasvim dobro pokazao - pogledajte ga dobro kad se isplazite
>> pred ogledalom.
Ne sećam se ko beše to reče kome (tj. kojoj), ali bilo je nešto kao:
"ej, uradi mu ono sa dve ruke i jezikom" ;)
o.jeziku.1168duke,
-> #1155, milan││ cirilicom) a sad' cu iz inata da je jos vise forsiram.
││ Pl poz M
Od inata nema goreg zanata.
Lupi Stephani F.
││ SVI (SVI,SVI) i to dogovorite precizno, odmah pocnite da
││ pisete latinicom.
││ Obavezno zovite i novine i slicno. NTV treba da utrci sa
││ kamerama i da direktoru prvo "vadi dusu na zivo",
Dačo, Dačoooo! Evo ga harangira na SEZAMU!
o.jeziku.1169mladenp,
-> #1165, ndragan> Idemo dalje sa genitivom množine: breskva - bresaka.
> Dobro, a rotkva - ?
U mojoj bivšoj firmi (brodogradilište) uobičajeni
izraz za potklade (klocne) bio je 'klecnovi'.
Omiljena zabava mi je bio ovakav razgovor s majstorima:
- Kakvi li su ono balvani?
- To su ti klecnovi.
- A kako se to zove u jednini? :)
o.jeziku.1170milan,
-> #1168, duke Ne harangiram, nego huskam!
Pl poz M
o.jeziku.1171max.headroom,
-> #1123, dzakic> Kako se zgrozim kad neko to zove u ženskom licu: "fajla". ;)
Zgražanje je obostrano :) Trudim se da strane reči ostavljam u
izvornom obliku, ako je ikako moguće. Kod nas je krenulo sa onim
"računar" (za kompjuter), ali se, kao i "datoteka", dobro ugnezdilo :)
i nastavilo da postoji i da "ne smeta". Mislim da se svi dobro sećaju
one rasprave o "Nedeljku i stogu", ali to je duga priča...
Jedno pitanje za stručnjake: kako se zove čovek koji živi u Sremčici?
;)
o.jeziku.1172max.headroom,
-> #1156, dejanr> PS Mene je drugi dan škole (I razred) Smiljac izbacio sa časa
> zato što nisam imao radnu bluzu ;) (onda je bilo ;( )
U I ekonomskoj školi su ponovo uveli obavezu nošenja "kecelja"...
o.jeziku.1173balinda,
Evo vam nekih izvoda iz jednog davnog 'obaveštenja' kućnog saveta
sve zajedno sa mukotrpno :) prekucanim "biserima". (Ostavljene su i
daktilografske pogreške da bi se dobio što verodostojniji utisak o ovom
"dokumentu".) ;)
>> ...... Veći broj stanara neprestano pri ulazu i izlazu u lift
>> i stan vlasnici lupaju navedenim vratima tako što ceo hodnik
>> bruji od jakih udara vrata.
>> ...... Deca igraju u dvorištu neprestano u popodnevnim
>> časovima koja su jako glasna.
>> ...... žak se bacaju prazne flaše opasne po zdravlje
>> i život stanara.
>> ...... Neodgovorni stanari koji su skloni ovakvom aljkavošću
>> tj. bacanju grubih predmeta u klozetske šolje ugrožavaju
>> miran počinak i rad ostalih stanara te dovode u pitanju
>> i njihovu etiku, a sa sruge strane ruše svesno društvenu
>> imovinu što je po svim osnovama amoralno i nedopustivo.
>> ...... Ukoliko se desi nekoliko puta licu da ne zaključa
>> glavni ulaz kućni savet će biti prinuđen da postupki
>> u smislu naređene odluke.
!!! :)
o.jeziku.1174spantic,
-> #1157, ilazarevic> █ Ne budi tako grub. Ja profesora Parezanovića izuzetno
> cenim. Toliko █ čak da nikome ni ne dam da otvori neku
> njegovu knjigu da se ne bi █ oštetila ;)
>
> Još samo da mu viri članska karta dva prsta iz džepa...
> :))
? Sada ja moram da molim prevod?
o.jeziku.1175isekulovic,
-> #1155, milan>> Pa, zaboga, odmah odgovorite protiv-merom!
>> SVI (SVI,SVI) i to dogovorite precizno, odmah pocnite da pisete
>> latinicom.
Kad bi ljudi želeli to moglo bi, ali stvar je u tome što ima suviše
mnogo ljudi koji podržavaju to (možda je podržavaju pogrešan izraz, pre
bi trebalo da kažem ne pronalaze ništa loše u tome).
o.jeziku.1176isekulovic,
-> #1156, dejanr>> naređivano da nose radne bluze, da izlaze na veliki odmor u dvorište i
>> da ne ulaze kroz glavna vrata od škole (ono prvo nekako i da razumem,
To je u uobičajena praksa, na malom odmoru moramo da budemo unutra
a na velikom napolju a nama se baš sviđa obrnuto :))
Što se tiče glavnih vrata zvanično ne smemo da izlazimo ali smo
dobri sa domarom tako da tu nema problema.
Verona ne znam šta je ali pretpostavljam ;>>> kod nas se tako nešto
ne zabranjuju.
o.jeziku.1177ilazarevic,
-> #1172, max.headroom█ U I ekonomskoj školi su ponovo uveli obavezu nošenja "kecelja"...
Na svu sreću, nikada nisam voleo da budem ekonomista... To je jednostavno
grozno! (Mislim, to da se nose kecelje...)
o.jeziku.1178spantic,
-> #1171, max.headroom> Jedno pitanje za stručnjake: kako se zove čovek koji živi
> u Sremčici?
Paya :)
o.jeziku.1179milan,
-> #1171, max.headroom Sremcicanin.
Pl poz M
o.jeziku.1180milan,
-> #1174, spantic>> █ Ne budi tako grub. Ja profesora Parezanovica izuzetno
>> cenim. Toliko █ cak da nikome ni ne dam da otvori neku
>> njegovu knjigu da se ne bi █ ostetila ;)
>>
>> Jos samo da mu viri clanska karta dva prsta iz dzepa...
>> :))
>
> ? Sada ja moram da molim prevod?
Pa sto bre, kaze moja drugarica: "Pa, fin covek, lepo obucen!"
Pl poz M
o.jeziku.1181janko,
-> #1180, milan> Pa sto bre, kaze moja drugarica: "Pa, fin covek, lepo
> obucen!"
Pričam ja sa nekom svojom poznanicom, i dođemo do teme:
- I kada nekog tek upoznaješ, kako ga procenjuješ, kakav je
čovek?
Ona mrtva ladna:
- Po cipelama.
o.jeziku.1182janko,
-> #1176, isekulovic> Verona ne znam šta je ali pretpostavljam ;>>> kod nas se
> tako nešto ne zabranjuju.
Ne zna šta je Verona! Ccccc...
o.jeziku.1183mmarkov,
-> #1148, spantic>> Ne budi tako grub. Ja profesora Parezanovića izuzetno
>> cenim. Toliko čak da
Ima li neko više informacija o onom programu što ga Parezanović
ukrade onom tipu? Pisalo nešto o tome u SK, ali Politikino je to
čedo, ne verujem mu baš sasvim...
o.jeziku.1184mmarkov,
-> #1175, isekulovic>> Kad bi ljudi želeli to moglo bi, ali stvar je u tome što
>> ima suviše mnogo ljudi koji podržavaju to (možda je
>> podržavaju pogrešan izraz, pre bi trebalo da kažem ne
>> pronalaze ništa loše u tome).
E, da je Kopernik tako mislio, Sunce bi se još vrtelo oko Zemlje...
Kad bih se ja pitao ( kao što se ne pitam ), probao bih da mu
izvučem nešto napismeno, što bi moglo da se uvaži kao dokaz, a
onda birajte, hoćete li na B-92 ili na NTV. Dočekali bi vas
oberučke.
U međuvremenu, dok dokaz ne nabavite, mogao bi neko onako diskretno
da zovne emisiju 'Od trača do istine', pa neka Timofejev pronjuška.
o.jeziku.1185mkiric,
-> #1171, max.headroom>> Jedno pitanje za stručnjake: kako se zove čovek koji živi u Sremčici?
Zavisi od toga da li gaji živinu ili ne. ;)
o.jeziku.1186mkiric,
-> #1181, janko>> Ona mrtva ladna:
>>
>> - Po cipelama.
Da nije ta tvoja poznanica nekim slučajem plavuša? ;>
o.jeziku.1187ndragan,
-> #1153, isekulovic/ Forsiranje ćirilice je ušlo u (nadam se) zadnju fazu. Danas nam je
-------------
Zadnje noge ima krava, govorio je jedan stari profa kad je nailazio na
reč 'zadnji' upotrebljenu u smislu 'poslednji'. Ja sam donekle digao ruke
od toga, al' da čujemo šta kažu ostali.
o.jeziku.1188ndragan,
-> #1156, dejanr/ PS Mene je drugi dan škole (I razred) Smiljac izbacio sa časa zato
Ex, mene je pokojni direktor Dača (prva bečkerečka) slao na šišanje,
pošto razredni nije mogao da izađe na kraj sa mnom. To je bio pravi
'idem u komitet po mišljenje' demagog - na početku godine održi
govoranciju o 'socijalističkoj školi', ispali 'bradu i kosu možete
slobodno da puštate kod kuće, a u školu se zna kako se dolazi', a na
polugodištu (otprilike na godišnjicu maturantskih demonstracija iz '73)
'ko nije sa nama taj je protiv nas'.
Pet godina kasnije, na medenom mesecu u tadašnjem Lenjingradu, kad su
čuli odakle smo, pitali su nas neki Slavonci 'je li nađen Dača'. Nađen
je tek deset dana kasnije, dvadesetak kilometara nizvodno od gimnazije.
Bue_ Ndragan
o.jeziku.1189balinda,
-> #1174, spantic>>> Još samo da mu viri članska karta dva prsta iz džepa...
>>> :))
>>
>> ? Sada ja moram da molim prevod?
Pretpostavljam da se mislilo na poč. Zorana Radmilovića kao
Radovana. (?)
o.jeziku.1190duke,
-> #1171, max.headroom││ Jedno pitanje za stručnjake: kako se zove čovek koji živi
││ u Sremčici? ;)
Taj se ne zove, taj uvek sam dolazi!
Vlado, stručnjak
o.jeziku.1191spantic,
-> #1183, mmarkov>>> Ne budi tako grub. Ja profesora Parezanovića izuzetno
>>> cenim. Toliko čak da
>
> Ima li neko više informacija o onom programu što ga
> Parezanović ukrade onom tipu? Pisalo nešto o tome u SK,
> ali Politikino je to čedo, ne verujem mu baš sasvim...
Pisalo je i u NINu. A ako se malo oslušnu krugovi iz gimnazija čuje se
besna vika. Maznuše teške pare a posao nisu napravili.
o.jeziku.1192dsoskic,
-> #1173, balinda>>> tj. bacanju grubih predmeta u klozetske šolje ugrožavaju
>>> miran počinak i rad ostalih stanara te dovode u pitanju
ko zna šta su jadnici večerali :)))
>>> i njihovu etiku, a sa sruge strane ruše svesno društvenu
>>> imovinu što je po svim osnovama amoralno i nedopustivo.
Društvo nam i jes za takvu "imovinu" :))
>>> ...... Ukoliko se desi nekoliko puta licu da ne zaključa
>>> glavni ulaz kućni savet će biti prinuđen da postupki
>>> u smislu naređene odluke.
Pri taki postupki će da licu zabrane uzilaz il izilaz naekoliko puta :))
cu, od pre neki dan i ja počeh da pratim i ove konferencije, Danko
o.jeziku.1193milan,
-> #1182, janko>> Verona ne znam sta je ali pretpostavljam ;>>> kod nas se
>> tako nesto ne zabranjuju.
>
> Ne zna sta je Verona! Ccccc...
Stvarno neverovatno! Kao ucenik MG protestvujem, i insistiram
da vi mladju koji ste jos u skoli ili skoro iz nje izasli, odmah
krenete u popularizaciju medju SEZAM-ovcima ove vazne nacionalne
institucije!
Pl poz M
o.jeziku.1194janko,
-> #1186, mkiric> Da nije ta tvoja poznanica nekim slučajem plavuša? ;>
Cccc. Crnka. Ali ne i crnkinja. :)
o.jeziku.1195janko,
-> #1193, milan> Stvarno neverovatno! Kao ucenik MG protestvujem, i
> insistiram da vi mladju koji ste jos u skoli ili skoro iz
> nje izasli, odmah krenete u popularizaciju medju
> SEZAM-ovcima ove vazne nacionalne institucije!
Ja nisam išao u MG, ali znam šta je Verona. :)
o.jeziku.1196ilazarevic,
-> #1174, spantic█ ? Sada ja moram da molim prevod?
Samo parafraziram Radovana III... Odnos prema biblioteci i knjigama :)
Bio je on u biblioteci više puta, išao je često tamo na ručak ;) Ovo se
sve odnosi na tipove koji u Parmezanovića gledaju kao u boga...
o.jeziku.1197ilazarevic,
-> #1189, balinda█ Pretpostavljam da se mislilo na poč. Zorana Radmilovića kao
█ Radovana. (?)
Baš tako... Već sam objasnio u prethodnoj poruci.
o.jeziku.1198duke,
-> #1187, ndragan││ Zadnje noge ima krava, govorio je jedan stari profa kad
││ je nailazio na reč 'zadnji' upotrebljenu u smislu
││ 'poslednji'. Ja sam donekle digao ruke od toga, al' da
││ čujemo šta kažu ostali.
Nemoj "donekle". Diži ruke skroz, jer je neprijatelj već dobio
rat. Definitivno je nemoguće uspostaviti poželjnu razliku u standardnom
jeziku. Nema te sile.
Vlado
o.jeziku.1199mmarkov,
-> #1182, janko>>> Verona ne znam šta je ali pretpostavljam ;>>> kod nas se
>>> tako nešto ne zabranjuju.
>>
>> Ne zna šta je Verona! Ccccc...
Svi smo mi lokal-patriote i mislimo da je ono što je za nas važno,
važno i za sve druge. Jedno od velikih razočarenja u mom životu
bilo je kada sam otkrio da većina ljudi ne zna šta je to Šestica
( za one koji nisu išli u IX, kafić u blizini iste )... :(
o.jeziku.1200balinda,
[reply na 4.564 mkiric]
>> Da smo bili malo pismeniji nego što jesmo, tj. da nije bilo
>> onih 500 "turskih" godina, još bismo mi govorili ako ne
>> baš tim, a ono znatno sličnijim jezikom i pisali tom verzijom
>> ćirilice.
Što mnogi ovde, Vuku za ljubav, ;) smatraju najgorim što se dâ
zamisliti. :)
o.jeziku.1201spantic,
-> #1196, ilazarevic> Samo parafraziram Radovana III... Odnos prema biblioteci i
> knjigama :) Bio je on u biblioteci više puta, išao je
> često tamo na ručak ;) Ovo se sve odnosi na tipove koji u
> Parmezanovića gledaju kao u boga...
Nije loše :) Samo, ja sam veoma daleko od ikakvog odnosa prema Parezanoviću,
a kamoli kao prema bogu. Ko je video, ne daj Bože, ma koju njegovu knjigu
zna na šta mislim.
To sa gledište definitivno učvrstio svojevremeno kada je njegova studentkinja
sa PMFa došla da nam umesto obolele, a nedugo potom i premile, sjajne
profesorke Maje Mučalov došla da nam drži Programske Sisteme. Kada je
videla šta radimo, a radili smo po Donovanu: Operativni sistemi, prva joj
je izjava bila da "ne možemo mi da radimo isto, pa i više nego na PMFu".
Pogrešila je ;) Reč je naravno o MG.
o.jeziku.1202ilazarevic,
-> #1201, spantic█ Pogrešila je ;) Reč je naravno o MG.
Naravno :) Gde bi drugo... sigurno ne kod nas, u Devetoj gimnaziji :(
o.jeziku.1203ilazarevic,
-> #1199, mmarkov█ bilo je kada sam otkrio da većina ljudi ne zna šta je to Šestica
█ ( za one koji nisu išli u IX, kafić u blizini iste )... :(
Tamo kad se pređe ulica? Znaaam :))
o.jeziku.1204duke,
-> #564, mkiric││ Danas da, ali u vreme kada su Južni Sloveni primali hrišćanstvo, to
││ je bio standardni govorni jezik koji je u međuvremenu napredovao, ali
││ je u crkvi ostao kao obredni jezik, ali prvenstveno zbog knjiga
...
││ Da smo bili malo pismeniji nego što jesmo, tj. da nije bilo onih
││ 500 "turskih" godina, još bismo mi govorili ako ne baš tim, a ono
││ znatno sličnijim jezikom i pisali tom verzijom ćirilice. Nešto
││ slično Englezima, staro-, srednje- i novoengleskom jeziku.
Ne baš. Staroslovenski nije prva faza srpskog jezika, nego (kako je to
voleo da kaže naš profesor staroslovenskog dr Sventa Nikolić) "stariji
brat južnoslovenskih jezika", tj. jedan od njih, do sada jedini izumrli
južnoslovenski jezik (žive: srpski, bugarski, hrvatski, slovenački i,
ne zadugo, makedonski; živeće: bošnjački).
Staroslovenski je, izgleda, nestao kao živi jezik oko X veka (˝ 2 veka),
ali je nastavio da funkcioniše (kod većine Slovena) kao obredni i književni
jezik. Tokom vremena menjao se pod uticajem živih slovenskih jezika.
Obratiti pažnju na ovaj detalj: paralelno postojanje _staroslovenskog_
kao "obrednog i književnog", mrtvog jezika i _živih_ jezika. Ti živi jezici
uticali su, što je sasvim normalno, na mrtvaca, "obredni i književni jezik",
pa su nastajale posebne varijante, zvane _redakcije (ili _recenzije_)
staroslovenskog jezika_. Iz tih redakcija kasnije su se, uprošćeno rečeno,
razvili posebni književni jezici. ("Književni" - ne u današnjem značenju
koje podrazumeva standardizovanost, nego u značenju koje podrazumeva nešto
mnogo slobodnije, skoro neuhvatljivo.)
Jedan od tih jezika, koji i danas upotrebljavamo Rusi, Bugari i mi u
bogosluženju jeste CRKVENOSLOVENSKI JEZIK - u stvari, _ruska redakcija
staroslovenskog_ jezika (veoma rusifikovan staroslovenski).
Elem, ne postoji jedna linija srpskog jezika
-----staroslovenski-----crkvenoslovenski-----vukovski srpski----->
nego postoje dve paralelne linije
-------------------------nepisani srpski------------------------->
--------------------------pisani srpski-------------------------->
Vuk je mislio da je dosegnuo beskonačnost, tj. mesto gde bi ove dve paralele
trebalo da se sastanu i nastave dalje kao jedna linija. I ne samo Vuk, da
ne grešim dušu. Mnogi su pristali na floskulu da su se kod nas izjednačili
"narodni" (ma šta to zapravo značilo) i "književni" (ma šta to zapravo
značilo) jezik. A nisu, niti mogu da se izjednače.
Vlado
o.jeziku.1205mkiric,
-> #1204, duke>> Vuk je mislio da je dosegnuo beskonačnost, tj. mesto gde bi ove dve
>> paralele trebalo da se sastanu i nastave dalje kao jedna linija. I ne
>> samo Vuk, da ne grešim dušu. Mnogi su pristali na floskulu da su se kod
>> nas izjednačili "narodni" (ma šta to zapravo značilo) i "književni" (ma
>> šta to zapravo značilo) jezik. A nisu, niti mogu da se izjednače.
Ovo je bilo pravo objašnjenje, svaka čast! Ipak, Vukova zasluga je u tome
što je svojim vulgarizovanjem književnog (knjiškog?) srpskog jezika doprineo
drastičnom smanjenju procenta nepismenih. Mislim da mu se to svakako mora
pripisati u zasluge, šta god mislili o njegovom "delu".
o.jeziku.1206mkiric,
-> #1200, balinda>> Što mnogi ovde, Vuku za ljubav, ;) smatraju najgorim što se dâ
>> zamisliti. :)
Ma, čovek je sasvim dobro mislio. Nije on kriv što danas mora da se
predstavlja punim imenom i prezimenom da ne bi došlo do kakve zabune ;))
o.jeziku.1207ndragan,
/ ovde, ode njima nadaleko čuven 'prijateljski ton i gotovo familijarna
Komšija, svrnider ponekad u o.jeziku na kafu i pićence...
o.jeziku.1208ndragan,
-> #1196, ilazarevic/ sve odnosi na tipove koji u Parmezanovića gledaju kao u boga...
Kad smo kod Parmezanovića, ne čini li vam se da se u vreme spektruma i
komodora bilo namnožilo tipova koji su dobro trgovali kursevima za
obuku (kao dr Nadrljanski, koji je to radio sa obukom nastavnika OTP).
Otkako nisam u prosveti ne pratim taj deo baš naročito. Kako sada stoje
stvari?
Ako može odgovor u neku drugu temu, ali ne znam u koju... extra.biznis?
o.jeziku.1209ndragan,
-> #1198, duke/ Nemoj "donekle". Diži ruke skroz, jer je neprijatelj već dobio
I noge, ako treba. Tu i tamo samo podbacim nekome klip - kao što sam
onoj č#$ž iz stare firme kad me pitala kako gradnja, jesam li stigao do
zadnje ploče. Jesam, ali imam još jednu. Kako, pa zadnja je? Pa jeste,
ona na terasi _pozadi_ kuće je gotova, jeste zadnja ali nije poslednja.
o.jeziku.1210ndragan,
-> #1192, dsoskic/>>> ...... Ukoliko se desi nekoliko puta licu da ne zaključa
Ovo je ona glupost "ko je zaboravio da ugasi svetlo". Svi su
zaboravili, pošto se niko nije setio.
o.jeziku.1211balinda,
-> #1205, mkiric>> Ipak, Vukova zasluga je u tome što je svojim vulgarizovanjem
>> književnog (knjiškog?) srpskog jezika doprineo drastičnom
>> smanjenju procenta nepismenih.
Da li je? Prvi parametar koji dovodi u sumnju je i dalje izuzetno veliki
procenat nepismenih za evropske prilike. (Kako možeš znati kakva bi situacija
bila da nije bilo Vuka? Otkud sigurnost da bi bilo gore?)
S druge strane, setih se svojevremenog zaprepašćenja kolika nam je
zagađanost vazduha. Pre nekoliko godina, mnogi će se setiti, digla se prava
halabuka oko ovoga. Rešenje je, zapravo, bilo vrlo jednostavno. Preko noći smo
od nekoliko puta prebačenih normi došli da je zagađenost vazduha u, citiram,
"granicama normale". Kako? - pitaćete. Tako što je podignuta norma. :))) Na
sličan način, ako smo i postali pismeniji, možda smo to postali tako što je ta
pismenost, vukovom zaslugom, postala manje vredna. (?)
Zato danas imamo toliko "pismenih" da bi ih se i nepismeni postideli. žini
mi se da se naše evropske komšije u ovome listom razlikuju od nas? U čiju
korist, ostavljam da sami procenjujete.
o.jeziku.1212milan,
-> #1205, mkiric> Ovo je bilo pravo objasnjenje, svaka cast! Ipak, Vukova zasluga je u tome
> sto je svojim vulgarizovanjem knjizevnog (knjiskog?) srpskog jezika
> doprineo drasticnom smanjenju procenta nepismenih. Mislim da mu se to
> svakako mora pripisati u zasluge, sta god mislili o njegovom "delu".
Sa objasnjenjem koje si pohvalio se, nema sumnje, saglasavam
ali sa pohvalom koju su "ututnuo" Vuku uz pohvalu duke-u ne! Pad
procenta nepismenih (a to su bili prakticno svi u Srbiji proper sve
do polovine proslog veka) je povezan sa evropeizacijom Srbije -
uvodjenjem standardnih drzavnih institucija, a medju njima i skola.
Kada se pogleda V tom Istorija Srba (ima prilog nekog prilicno
nepismenog (!) istoricara pedagogije o razvoju skolske mreze
u Srbiji) lepo se vidi da broj nepismenih po okruzima pada sa
povecanjem broja skola i polaznika obaveznog cetvorogodisnjeg
skolovanja.
Nema nikakve osnove da se veruje da je "posecenost" skola
zavisila od jednostavnosti pisanog jezika koji se tamo naucavao.
Uostalom deca u Vojvodini su se i pre Vuka sasvim lepo skolovala na
"slavjanoserpskom" i tamo skoro da nije bilo nepismenih!
Pl poz M
o.jeziku.1213ndragan,
-> #1201, spantic/ a kamoli kao prema bogu. Ko je video, ne daj Bože, ma koju njegovu
Učio sam Fortran '76 iz njegove knjige, i mislio sam da je to nešto
strava komplikovano. Posle tri meseca smo je koristili kao podsetnik za
sintaksu.
BTW, u ono doba Fortran je imao promenljive do 6 znakova, što je važilo
i za one vodeće kartice (job control), pa je u zaglavljima programa u
knjizi uglavnom pisalo PAREZA. Reč 'pareza' je medicinarski interni
izraz za paralizu.
o.jeziku.1214balinda,
-> #1212, milan>> Nema nikakve osnove da se veruje da je "posecenost" skola
>> zavisila od jednostavnosti pisanog jezika koji se tamo
>> naucavao. Uostalom deca u Vojvodini su se i pre Vuka
>> sasvim lepo skolovala na "slavjanoserpskom" i tamo skoro
>> da nije bilo nepismenih!
Vreme je da prihvatimo da bi i bez Vuka došlo do nekakve reforme
koja bi, po svemu sudeći, bila manje radikalna i danas bi stanje, bez
sumnje, bilo drugačije ali bi *to* stanje bilo "normalno" kako god nama
danas izgleda da je jedino ovo što imamo moguće. Da li bi neka druga,
manje dosledna a možda i sasvim trapava reforma, koja bi se, moguće,
produžila i na čitav vek doterujući nedorađeno i više puta, dala bolje
ili lošije rezultate, jedva da se danas mozgom može dokučiti. Stanje
koje danas imamo ne daje previše razloga za zadovoljstvo a da li bi
bilo još gore da Vuk nije na ovaj način "pojednostavnio" jezik i pismo
danas je najpre akademska rasprava. Zato je najkonstruktivniji
zaključak koji bismo mogli naći, ako bismo se oko njega ikako mogli
usaglasiti, (?) da ovo što imamo je to što imamo i da Vukovu reformu ne
moramo više braniti bojeći se "povratka na staro". Zato sam,
svojevremeno, očekivao mnogo više kritičkih nego odbrambenih
stanovišta. Oslobađajući se mita i legende kojima smo, izgleda, uvek
bili previše skloni, možda ćemo jednog dana doći sasvim na poziciju da
nečije doprinose ipak pre svega vagamo sa stanovišta onoga što zaista
nose, a ne sa stanovišta šta bismo voleli da nose.
o.jeziku.1215balinda,
[reply na 4.588 ndragan]
>> Reč 'primitivan' u stvari treba prevoditi kao 'prvobitan';
>> posprdno značenje je dobila tek (arheološkim?) otkrićem
>> prvobitne zajednice,
>> Reč 'paganski' označava sve mnogobožačke religije, pre svega
>> one starije. Pagani su bili i stari Sloveni, i Goti,
>> i Rimljani i Grci, a i danas je to dobar deo sveta (Indija,
>> naprimer). Mislim da je malo neskromno primenjivati ova dva
>> prideva na civilizaciju Indije ili Kine, koje imaju sačuvanih
>> filozofskih dela starijih od hrišćanstva, mada su oni u stvari
>> i primenjivi, ali ih onda treba očistiti od negativnog prizvuka.
Jasno ko dan. 'Primitivan' i 'paganski', baš kao i 'mediokritet'
ili, recimo, 'fašistički', neophodno je "očistiti" od pežorativnih
sadržaja. Jasno je da se svi mi, manje ili više, emotivno postavljamo
prema rečima tražeći njihovu boju a ne pravi smisao. Kažu da ovako i
psi razumeju čovečiji govor. :) Bilo bi, naravno, sjajno ako bismo više
pažnje posvetili sadržaju nekog pojma umesto što "čujemo" etiketu koju
postavlja. Na primer, već smo raspravljali o pravom sadržaju termina
'pamflet' koji je dobio, sasvim nezasluženo, negativnu konotaciju (da
upotrebim i ovu ružnu stranu reč). Razlika između paskvile i pamfleta
uopšte nije uočena a jedna, oštra ali dobronamerna, literalna forma
dobila je, u svakodnevnoj upotrebi, sadržaj koji ne zaslužuje. Pogotovo
se u ovome išlo daleko u komunističko vreme mada, ruku na srce,
pogrešno interpretiranje ovoga pojma starije je od zla koje poimenuh.
o.jeziku.1216spantic,
-> #1208, ndragan> Otkako nisam u prosveti ne pratim taj deo baš naročito.
> Kako sada stoje stvari?
Može i u ovoj. Programi su i dalje nepismeni. Parezanović je sa svojim timom
izvršio pljačku, xm, godine sa programom za srednje škole.
o.jeziku.1217spantic,
-> #1213, ndragan> knjizi uglavnom pisalo PAREZA. Reč 'pareza' je
> medicinarski interni izraz za paralizu.
Svaka čast! Ovo je najbolja definicija njegove literature, ostalo ni da
ne spominjemo :)
o.jeziku.1218mkiric,
-> #1211, balinda>> Da li je? Prvi parametar koji dovodi u sumnju je i dalje izuzetno veliki
>> procenat nepismenih za evropske prilike. (Kako možeš znati kakva bi
>> situacija bila da nije bilo Vuka? Otkud sigurnost da bi bilo gore?)
Mislim da ipak ne moram svuda da stavljam znak pitanja u zagradi, to bi
trebalo da se već podrazumeva, bar ovde.
>> Na sličan način, ako smo i postali pismeniji, možda smo to postali tako što
>> je ta pismenost, vukovom zaslugom, postala manje vredna. (?)
Dobro, da kažemo opismenjenost, ili makar elementarna opismenjenost.
Pismenost je još jedan od pojmova srpskog jezika sa veoma širokim značenjem.
Da kažemo to ovako: zahvaljujući njegovoj reformi, danas ima mnogo manje ljudi
koji ne mogu sami da se snađu kad siđu u grad, tj. mogu sami da pročitaju
nazive ulica ;> Na stranu to što bi nam književni jezik bio bogatiji da nije
bilo reforme.
>> Zato danas imamo toliko "pismenih" da bi ih se i nepismeni postideli. žini
>> mi se da se naše evropske komšije u ovome listom razlikuju od nas? U čiju
>> korist, ostavljam da sami procenjujete.
Opet bih dodao da u proceni treba gledati one komšije koji su kao i mi
proveli određeno vreme pod Turcima i ostali hrišćani. Recimo Rumune i Bugare.
O Albancima da i ne pričamo.
o.jeziku.1219ndragan,
Svečano objavljujem da me danas nije mrzelo da prebacujem svoja
zapažanja o, hm, slučajevima omaški u trenucima oraln.. verbalnog
izražavanja (opet sam preveo 'usmenog' umesto 'pismenog') u
odgovarajuću konferenciju i temu. Dakle, redom:
(GROUP beckerek 10181)
/ Kako ide vokativ (iliti 5. padež) od KING KONG ??? KINčE KONčE ???
/ KING KONGE :)))
King konže? Uostalom, ne pomaže. Nije se odazvao...
(SEZAM.3 9.251)
/ sezam pročita sve poruke u svim conf za zadnjih godinu dana. Ja sam
/ čitao za mesec unazad od kad sam ovde i tu nuje bilo ništa.
Mnogo se lakše čita prethodni mesec unapred nego unazad, a u kalendaru
obično ne volim da držim ekstremitete, naročito stražnje ili zadnje.
(FORUM.7 1.118)
/ mada se ja ne bih kunuo da je ono prošlo,
=====
Kleo.
(PC.USER 14.370)
/ fajl inficiran samo 1-nom, nema problema.
Nađi mi virus koji inficira samo jedannom.
Toliko za ovaj put, jezički *zl na usluzi, besplatno.
o.jeziku.1220balinda,
-> #1218, mkiric>> Da kažemo to ovako: zahvaljujući njegovoj reformi, danas
>> ima mnogo manje ljudi koji ne mogu sami da se snađu kad
>> siđu u grad, tj. mogu sami da pročitaju nazive ulica ;>
>> Na stranu to što bi nam književni jezik bio bogatiji da
>> nije bilo reforme.
Opa, znači li to da je kompromis na vidiku? :))) Evo da probam:
Vukova reforma zadovljila je želje naroda za opismenjavanjem, ali je
našu kulturu vratila za čitav vek unazad stavljajući nam vodenični
kamen oko vrata ne bismo li ga nosili bar sledećih 1000 godina. (?)
P.S. Nešto mi govori da nema ništa od kompromisa. (?) :)))
o.jeziku.1221duke,
-> #1219, ndragan││ / Kako ide vokativ (iliti 5. padež) od KING KONG ???
││ KINčE KONčE ??? / KING KONGE :)))
││
││ King konže? Uostalom, ne pomaže. Nije se odazvao...
Šta tu nije jasno? Glasi isto kao vokativ od PING PONG.
││ / fajl inficiran samo 1-nom, nema problema.
││
││ Nađi mi virus koji inficira samo jedannom.
Ako se ne varam, ovo je opetovana primedba. Baš si jezička *zlica :)
Problem nije u ovom "jedannom" nego u tome što čovek misli da je
nešto ućario, a ućario je 1-an 1-ini otkucaj.
Pravopis (stari loši) kaže:
"Kada se prvi deo složenih ili izvedenih reči s brojem na prvom
mestu - radi uštede u prostoru - piše brojem, a drugi deo slovima,
između ta dva dela piše se crtica:
Povodom 125-godišnjice Šenoina rođenja; 70-godišnjak;
15-godišnjica; 90-ih godina prošlog veka itd."
Klajn donosi primere: 17-godišnji, 25-godišnjica, 40-godišnjak, 18-mesečni,
20-satni itd. i kaže da ne treba pisati 25-togodišnjica, 18-tomesečni i sl.
Braća Hrvati poučavaju:
"Crticom se odvajaju gramatički morfemi (nastavci) od brojkom izražene
riječi ...: 70-ih godina ..."
Pravilo praktično glasi ovako nekako: cifra zamenjuje nepromenljivi deo
broja, a slova predstavljaju onaj promenljivi deo:
devedeset-e
devedeset-ih
devedeset-im
devedeset-e
devedeset-om
devedeset-oj
E, sad, ako neko hoće da štedi ruke na sitno, može da ih štedi po ovom
modelu. Jedino treba da zna svi padeži.
Vlado
o.jeziku.1222balinda,
Razgovarli smo više puta o odnosu ćirilićnog i latiničkog pisma.
Zagovornici prvoga isticali su neke njegove osobine inisitirajući da je
ono savršenije. Međutim, upravo sam u okviru školskog programa TVB-a,
odgledao jednu emisiju koja je, vrlo razložno i argumentovano, bukvalno
uništila veći deo naših predrasuda prema ćirilici. Evo samo nekoliko
detalja, ovako iz glave, dok još nisam zaboravio.
Latinica je imala mnogo blaži i staloženiji razvoj (praktično od X
veka) za razliku od ćirilice koja se razvijala mnogo neravnomernije i
strmije. Iz ovih razloga prisutna je izrazita morfološka zaostalost
ćirilice koja se ogleda u tome što ne postoji velika razlika između
velikih i malih slova. Na primer, kod ćirilice čak 21 malo slovo samo
je umanjeno veliko, dok je kod latinice samo 7 slova u ovoj poziciji.
Pored ovoga, ritmičko siromaštvo ćirilice izrazito je uočljivo jer
ritam latinice u pogledu iskoraka gore ili dole čini tekst znanto
čitljivijim što je i eksprimentima dokazano budući da naše oko najlakše
prepoznaje ovakve ritmove.
Ova dva zaostatka ćirilice čini je nečitljivijom a podatak da je i
znatno neekonomičnija (oni koji se bave DTP-om potvrdiće da ćirilica
zahteva bar 20% više prostora) trebalo bi da nas navede da ozbiljno
preispitamo odluku o dominaciji ćirilice kojoj smo odnedavno skloni. U
pomenutoj TV emisiji profesor koji je o ovome govorio negirao je da se
može govoriti da je, "po nekim mišljenjima koja se povremeno
pojavljuju", ćirilica i estetski inforiornija jer su se pojedini oblici
ćirilice u estetskom smislu razvili do te mere da je teško tvrditi da
zaostaju za najlepšim obilicima latinice koja je tu lepotu dostigla još
u srednjem veku. (Ni pomena da bi *ćirilica* mogla biti lepša kako
njeni ljubitelji vole da vide.)
Ima li komentara?
o.jeziku.1223mkiric,
-> #1220, balinda>> P.S. Nešto mi govori da nema ništa od kompromisa. (?) :)))
Mislim da si potpuno pogrešno procenio moju "odbranu" Vuka - ovog puta sam
samo poslušao tvoj stav iz nekadašnje rasprave o g. Bogdanoviću i pokušao da
branim onoga koga bih inače kritikovao :) žudi me, uostalom da nisi primetio
neskriveni cinizam i pored odgovarujćeg smajlija ?!
o.jeziku.1224ladislavs,
-> #1222, balinda> Razgovarli smo više puta o odnosu ćirilićnog i latiničkog
> pisma. Zagovornici prvoga isticali su neke njegove osobine
> inisitirajući da je ono savršenije. ....................
Nisam uspeo da pročitam ranije razgovore, ali da se uključim.
Naime sva ćirilična pisma su usko nacionalna i ne omogućavaju TAžNU
komunikaciju sa drugim narodima.
Prevedimo ime najvećeg grada SAD iz engleske latinice u srpsku ćirilicu:
( sad konkretno njen ambasador je Yu-latinica :( )
New York /nu jo(r)k/ postaje Njujork i više ne može da se vrati nazad u
original, a usput je i promenjen drstično i izgovor.
Listajući jednu "Fiziku" nisam mogao da provalim otkud se u elektromehanici
pojavio Kolumbo. Na svakoj strani se pominjao neki Coulomb. Naime radi se
o Kulonu, ali ja i francuski :(.
Vrlo dobra praksa na zapadu je da se pored njima nepoznatim rečima, pri
prvoj upotrebi u zagradi piše približan izgovor, naravno ovo nije baš
opšteprihvaćeno :(.
Kod nas neki kulturniji autori pored naše verzije, pri prvoj upotrebi,
u zagradi pišu original transkripciju ( što od sveg srca pozdravljam! ),
ali to nije opšteprihvaćeno :(.
Priznajmo bar da Hrvati ovo dosledno poštuju.
Ovo je pitanje jezičke politike.
Odlično bi bilo da se koristi i original (zbog prirode ćirilice
nemoguće) i što tačnija transkripcija (ali ko će da kodira 12
engleskih samoglasnika, 9 diftonga i 8 triftonga, užas! ).
Tu je i kompromis oko usvajanja izgovora: srpski jezik je vrlo otvoren
i lako prihvata uticaje sa strane, a mnogo voli da bude intiman sa
stranim rečima.
Tako Washington postaje Vašington, a najsličnije bi bilo Uošinktn, ali
to nije "u duhu" jezika.
Mada, mora se priznati kod nas je situacija mnogo mnogo bolja nego
recimo u Grčkoj ili Rusiji.
Naravno i latiničari kad "prevode" naše pojmove u svoju transkripciju,
vrše žestoko nasilje (jer ne podržavaju YUSCII :), ali da očistimo naše
dvorište...
ciLa.