film.512ndragan,
-> #503, mnikolic/ You can not breed.
Hm, ovaj, breathe. Breed bi bilo nešto oko razmnožavanja.
film.513mnikolic,
-> #512, ndragan> / You can not breed.
>
> Hm, ovaj, breathe. Breed bi bilo nešto oko razmnožavanja.
Kukuuuu ;(((((((((((((( Šta učinih, a deset puta sam čitao da izbegnem
bagove. Nadam se samo da ih nema više.
m.
film.514zokalezic,
-> #510, janko> Crno beli film, čini mi se, dosta star. Scena: žensko
> lice. Zatim, mesec. čensko oko. Mesec. Brijač dolazi do
> ženskog oka. Senka se namiče na mesec. čenska je vrlo
> mirna. Brijač seče žensko oko. (grozno)
>
Moj brat tvrdi da je to film Andaluzijski pas od Luisa Bunjuela,
a ti proveri.
film.515robert,
-> #510, janko>> Senka se namiče na mesec. čenska je vrlo mirna. Brijač seče
>> žensko oko. (grozno)
Moraš priznati da je, za 1928 godinu kada je taj film snimljen, veoma
dobar trik (ili efekt :). Imao sam ja taj film svojevremeno na nekoj
beta traci ali sam ostao bez njega kada sam prodao video :(. Sve što
sada imam iz tog filma je ono što su puštali kad je bio dokumentarac o
Bunjuelu i tu ima nekoliko scena iz tog filma (Wiz ti je već rekao
kako se zove :). Uglavnom se sastoji od nekih (naizgled) nepovezanih
sekvenci i sve scene su pune nekih strahova i/ili strasti i vrlo su
čudne (kao što Wiz reče, nadrealističke). Ni ja se baš ne sećam dobro
svih scena iz filma ali ima tu još bisera mada je ova scena sa okom
najupečatljivija.
film.516robert,
-> #511, wizard>> ponekad prikažu na TV-u...
Da, once in a lifetime :((((.
film.517dr.grba,
-> #511, wizardDa, "Andaluzijski pas". Prvi film dvojice ludaka. Ostalo je zabelezeno
da u vreme premijernih prikazivanja nikad vise od polovine gledalista
nije docekalo odjavnu spicu...
Film je pravljen u inat Andreu Bretonu, buduci da je Breton hteo da ceo
pokret nadrealizma posveti sebi, barem je Dali tako tvrdio u knjizi
"Ja, genije". U istoj knjizi (koju sam davno citao, ali je jaaaaaako dobro
pamtim) Dali prica o scenografskim zahvatima, koji su bili potpuno u
njegovoj nadleznosti.
(ne citiram, vec prepricavam)
...Trebalo je dovuci mrtvog magarca, dici ga na beli klavir i nekako ga
rasporediti pravilno. Da bih to ucinio, morao sam da mu polomim rebra
i grudnu kost, da bi se noge valjano rasirile. Svetlost sveca je bacala
senke koje nisu padale dobro na glavu magarca, a bilo je vazno da se vidi
svaki detalj. Stoga sam brijacem isekao usne i ocne kapke magarca. Najzad
je sve bilo kako treba...
Ovaj pasus sam objasnjava zasto sam namerno eskivirao jedinu priliku
da odgledam film. Nesto nisam bas bio raspolozen da iskusavam zeludacne
sokove. Ako mi dodje, naci cu nekog da mi preprica.
Mada nesumnjivo (; tu nema sta da se prepricava.
Pozdrav, dr ÔpŰa
film.518janko,
-> #515, robert> Moraš priznati da je, za 1928 godinu kada je taj film
> snimljen, veoma dobar trik (ili efekt :). Imao sam ja taj
Kao što rekoh, prvi put nisam mogao da se saberem dva dana.
Ništa groznije u životu nisam video. Jesi li siguran da je
trik? ;) Grozotu umnogostručava i taj mesec i ta mirnoća sa
kojom akteri učestvuju u toj radnji. Esencijalni užas. Ovog
puta sam znao šta sledi, pa sam prebacio program čim je počeo
insert... Baš sam hteo da o filmu PROžITAM a ne da ga gledam...
ono jednom mi je bilo isuviše.
Da, Bunjuel. To mi je rekla i drugarica, sad se sećam. Hvala
svima.
Ima li neko neku dobru filmsku enciklopediju u kojoj postoji
odrednica "Andaluzijski pas" i, eventualno, voljan je da je
prekuca?
film.519asterix,
-> #507, lanik>>> Jel' ima neko kasetu sa filmom "Put u kosmos" ?
>
> I ja bih bio zainteresovan ako neko ima ovaj film, jurio sam ga
> godinama da ga pogledam (još jednom) i jedno veče slučajno
> upalim TV - kad ono na RTS 1 prikazuju "Right stuff" (tj. naški
> put u kosmos)! Naravno, nisam hteo da snimam od pola filma..
> šmrc...
>
> Anyway, ako neko ima ovaj film, JAKO sam zainteresovan za
> pozajmicu ili presnimavanje!
Ja imam druga koji je svojevremeno bio veliki poklonik ovog filma.
Imao ga je na traci! Pitaću ga za nekakvu pozajmicu ili neki drugi
dogovor :)) Da vas samo podestim na jedan od njegovih omiljenih citata:
'And your name is:'
'Hose Himenes...' (mehicano)
'O I see you brought some of your space equipment with you.
Is that a crash helmut?'
'O I hope not...' (mehicano) :)))
Pozdrav Nenad
film.520asterix,
-> #510, janko> Daklem: ko je ovo pravio? žini mi se da mi je svojevremeno neka
> drugarica rekla da misli da je to neki evropski režiser, i da
> je neki poznat film (?). Dalje, šta je tema filma? Tačnije, šta
Ovo jako podseća na Bunjuela... Ne poznajem ga baš dobro, a i opis
ti je ipak dosta štur. Medjutim neko od boljih poznavalaca bi ipak
trebalo da se seti.
Pozdrav Nenad :)
film.521peacock,
-> #518, janko#### Ima li neko neku dobru filmsku enciklopediju u kojoj postoji
#### odrednica "Andaluzijski pas" i, eventualno, voljan je da je
Ima!
film.522ndragan,
-> #506, smiloradovic/ )> kritike, a bogami ni publike, igrali raznorazni? Ta se uloga
/ Imam blagi utisak da je u pitanju crnjak ;)
Ne, nije uloga leša (mada, kad bolje razmislim, paše u definiciju osim
onog 'sretnu se u kadru i razgovaraju'), a uloga 'Leš' skoro nikad ne
piše na špici pored imena glumca. Dakle, nije to, nego...
I Senti smo dali još jednu šansu, pa neka bude i za ovo. žekam.
film.523dr.grba,
-> #518, janko>> Ima li neko neku dobru filmsku enciklopediju u kojoj postoji
...u kojoj postoji valjana kolicina i kvalitet teksta o filmu?
Molio bih poznavaoce/vlasnike nekih dobrih naslova da mi ih preporuce.
Prednost imaju naslovi koji se daju nabaviti na trzistu.
Pozdrav, dr ÔpŰa
film.524zandric,
-> #510, jankoFilm je Un Chien Andalou
Rezirao ga je Luis Bunjuel
Scenario je napisao zajedno sa Salvadorom Dalijem
Film je snimljen 1928. i traje 17 min.
"An open eye is slashed in half with a razor, ants emerge
from the palm of a hand, breasts dissolve into buttocks,
priests are pulled along the ground, dead donkeys lie on
two pianos...
Made under the influence of Andre Breton's Surrealist
Manifesto, this series of unconected incidents designed
to have the logic of a dream, was thw cinematic equivalent
of the surrealist writing. And so Bunuel's career as a
director began with one of the most famous images in all
the cinema - the cutting of the eye. The film is stil, as
Jean Vigo stated in 1930, 'a work of major importance in
every respect'. It was financed by Bynuel' mother, as well
as the Vicomte de Noailles and "money won by a friend on
the lottery". The music of Wagner, Beethoven, and a tango
was added as a sound track in 1960."
film.525janko,
-> #521, peacock> #### Ima li neko neku dobru filmsku enciklopediju u kojoj postoji
> #### odrednica "Andaluzijski pas" i, eventualno, voljan je da je
> (prekuca)
>
> Ima!
Eh, Pikok, ovaj vic ti ima bradu, na koga li... ;)
film.526janko,
-> #517, dr.grba> "Ja, genije". U istoj knjizi (koju sam davno citao, ali je
> jaaaaaako dobro pamtim) Dali prica o scenografskim
> zahvatima, koji su bili potpuno u njegovoj nadleznosti.
> ...Trebalo je dovuci mrtvog magarca, dici ga na beli
> klavir i nekako ga
> svaki detalj. Stoga sam brijacem isekao usne i ocne kapke
> magarca. Najzad je sve bilo kako treba...
Eto, sad sam saznao da ne treba samo izbegavati taj insert,
nego, čak, možda, ceo film? Taj Dali je, očigledno, dosta,
bogami, seckao tim brijačem okolo tih dana...
A žensko oko i brijač? Opisuje li to?
film.527ivanna,
-> #504, mnikolic> "Europa"
> directed by Lars von Trier
Ovo je bilo mnogo lepo :)
Bolji glas nisu mogli naci za ovakav tekst.
(a ni glumac nije los O;)
film.528dnikolic,
Ima li neko Taxistu na VHS-u?
dn
film.529robert,
-> #526, janko>> Eto, sad sam saznao da ne treba samo izbegavati taj insert,
>> nego, čak, možda, ceo film? Taj Dali je, očigledno, dosta,
>> bogami, seckao tim brijačem okolo tih dana...
NIKAKO! Obavezno pogledati. Meni se film strašno sviđa. Doduše, to je
subjektivan utisak jer čovek mora voleti lude stvari da bi ga gledao.
Međutim, mislim da uopšte nije za sablažnjavanje jer se ljudima u
proseku mnogo gore stvari motaju po mozgovima (a da toga možda nisu ni
svesni).
film.530robert,
-> #504, mnikolic>> THE END * * * * *
E, a šta sad. Rekao si da očekuješ komentare ali ljudi su ostali bez
teksta :). Ajde prvo da čujem(o) od tebe tvoj utisak o filmu. MOram da
priznam da meni neke stvari nisu baš jasne a bile bi još nejasnije da
nisam gledao onaj intervju sa Larsom fon Trirom posle filma.
Interesantno je to što je Evropa treći deo jedne trilogije koju je
Lars snimio pa ne bi bilo zgoreg pogledati i prethodna dva filma ;).
film.531peacock,
-> #523, dr.grba#### Molio bih poznavaoce/vlasnike nekih dobrih naslova da mi ih
#### preporuce.
Mislim da sam nekada negde procitao da samo 5-6 zemalja ima
stampane Filmske enciklopedije na svojimjezicima. Ja sam
srecnik koji ima domacu (2 toma) koju je izdao JLZ (znas
odakle), sto je danas nepristupacno. Podaci su zakljucno sa
1985. godinom, a da je dobra, jeste (ko ima vremena da sve to
cita).
Moji prijatelji imaju gomilu knjizica manjeg formata na
engleskom, ali su podaci mnogo "ustrojeni". Toga na zapadu
ima k'o pleve, svojevremeno sam u Londonu bio u knjizari u
kojoj je ceo jedan zid prekriven knjigama na ovu temu.
Najbolje ti je da potrazis neki strani casopis pa da se
obratis nekom od izdavaca za dodatne informacije.
Pozdrav, Zoran
film.532janko,
-> #524, zandric> Film je Un Chien Andalou
>
> Rezirao ga je Luis Bunjuel
> Scenario je napisao zajedno sa Salvadorom Dalijem
>
> Film je snimljen 1928. i traje 17 min.
> (...)
Puno hvala!
film.533mnikolic,
-> #530, robert> teksta :). Ajde prvo da čujem(o) od tebe tvoj utisak o filmu. MOram da
Hm, lakši deo posla je završen. Sada dolazi ono teže; o svemu bi vredelo
nešto i reći. Na početku sam rekao da očekujem komentare, i, kako se posao
oko slanja poruka bližio kraju, mene je obuzimao izvestan strah. Ne znam
da li više od toga da bi moglo biti dosta diskusije i mog učešća u njoj,
ili pak od toga da izostane bilo kakva reakcija. Nekoliko poruka u
konferenciji i privatnoj pošti me je ohrabrilo da misiju oko Evrope
smatram uspešno okončanom.
Kao što sam u onoj početnoj poruci već napomenuo, film je na mene ostavio
zaista snažan utisak - dovoljno snažan da se u sve ovo upustim. Još na
Festu se o Evropi govorilo kao o poslednjem delu jedne trilogije što me je
malo sputavalo u odnosu prema filmu, ne znajući koliki bi mogao biti
značaj prethodnih delova. Danas sam nekako ubeđen (iako prethodne
"nastavke" nisam gledao) da se Evropa može posmatrati sasvim autonomno
budući da je i sam autor izjavio kako je: "osnovna zajednička crta
trilogije u priči o idealisti koji putuje negde da bi pomogao ljudima, a
to se na kraju loše završi". Međutim, kada je Evropa u pitanju, gospodinu
Triru jednostavno ne mogu da dopustim da svoj film strpa samo u okvire te
rečenice. Naime, svesno ili ne (taj izbor mu već mogu dopustiti), Trir je
načinio fantastičnu analizu Evrope juče, danas, i sutra!? Asocijacije su
toliko snažne da ih je teško zaobići, a možda još teže smatrati slučajnim.
Posebno zanimljivo, bar za mene, je što koliko je god ona realnost koja
čeka Evropu u budućnosti neizvesna, toliko je nejasan i kraj filma. Treba
li ga smatrati optimističkim ili pesimističkim? Tu naravno ne mislim na
sudbinu Leopolda Keslera, koji je glavni junak one priče o idealisti, već
na sudbinu Evrope kao junakinje samog filma.
Ne bih se sada upuštao dublje u analizu pojedinih scena koje su me vodile
do ovakvih zaključaka o suštini filma jer i van nje postoji mnogo stvari
koje su me fascinirale. Sjajno dozirana upotreba boje je nešto što ne
treba posebno komentarisati. Za svoja tehnička dostignuća, film je posebno
nagrađen u Kanu. Internacionalna glumačka podela uz upotrebu dva jezika
funkcioniše besprekorno. U tom svetlu posebno su interesantne uloge čan
Mark Bara (Leopold Kesler) i epizoda samog reditelja Larsa Trira
(jevrejin, svedok iz pokreta otpora). čan Mark Bar se rodio u Nemačkoj, u
braku amerikanca i francuskinje, oženjen je jednom beograđankom, a živi sa
njom u Francuskoj! Lars Trir (ono "Von" je sam dodao) je nedavno otkrio
svoje, čini mi se baš jevrejsko poreklo, odnosno da mu čovek koga je dugi
niz godina smatrao ocem, zapravo to nije.
m.
film.534ladislavs,
-> #529, robert> Međutim, mislim da uopšte nije za sablažnjavanje jer se
> ljudima u proseku mnogo gore stvari motaju po mozgovima (a
> da toga možda nisu ni svesni).
Naprotiv, film je i napravljen da bi, između ostalog, i sablažnjavao
ljude: dakle sablažnjavajte se. Bunjuel je priznao da je najviše od svega
voleo da sablažnjava ljude. Dali je takve ideje imao i pod stare dane,
mo'š misliti kakve je imao kad je bio mlad. ;)
ciLa.
PS: I ja sam gledao samo inkriminisani insert (priznajem, stisnutih zuba ;),
a voleo bi da gledam i integralnu verziju.
film.535mazi,
-> #491, darone
> Popodne su 'Porodične veze', takođe kradene.
Oni nama sankcije, mi njima program, tako ti je to...
Ivan.
film.536mazi,
-> #508, drakce
> Ne znam o kakvom se aparatu radi, ali ta tehnika postoji već
> nekoliko godina i uz to radi punom parom. U Americi je
> svojevremeno od strane filmskih autora pokrenuta velika
> kampanja protiv mode bojenja filmova. Koliko su uspeli u tome,
> to je već druga priča ;)
Jel to aparat ili kompjuteri koji boje sekvecu po sekvencu?
Ivan.
film.537todorp,
-> #533, mnikolic> koje su me fascinirale. Sjajno dozirana upotreba boje je nesto sto ne
> treba posebno komentarisati. Za svoja tehnicka dostignuca, film je
Ma fotografija je SJAJNA. Nije samo upotreba boje fenomenalno uradjena nego i
svetlo koje moze tako jako da deluje samo u crno belom filmu.
BTW. Zanima me koja vam se scena najvise svidela. Mene je odusevila scena kad
ona 2 klinca treba da ubiju gradonacelnika u vozu i ona fotka kad je pao metak
na zemlju i snimaju se face ljudi kroz decakove noge i ideja kako je prikazan
pucanj iz nekoliko uglova.
BTW (drugi put :)) Mnogo mi se svidjaju tekstovi koje cita fon Sidow jer
izuzetno jako deluju i potsecaju me na hipnozu koja 'radi' ;) Hvala ti na
njima.
Pozdrav od Todora.
film.538darone,
-> #536, mazi>> Jel to aparat ili kompjuteri koji boje sekvecu
>> po sekvencu?
Animator (dakle čovek) oboji prvu sličicu kadra,
računar radi ostalo. Naravno, ako se kamera pomera,
ili se, ne daj Bože, neko ubacuje u kadar, sve
ponovo mora da oboji čovek. Dakle, sranjce.
darone
film.539ladislavs,
-> #533, mnikolic> Sjajno dozirana upotreba boje je nešto što ne treba posebno komentarisati.
Na žalost, nisam gledao film na kolor TV-u :(
Prvi put sam se pokajao što nisam gledao film u dnevnoj sobi: najviše
volim da gledam film i zvrckam BBS-ove uporedo - pravi multitasking :)
ciLa.
film.540andrejl,
-> #528, dnikolic>│ Ima li neko Taxistu na VHS-u?
U Zrenjaninu ga ima po video klubovima (u izdanju Croatia
Records, pa je prevod ponekad malo nebulozan :) Verovatno se
može naći i u bgd.
bye, andrejl
film.541ndragan,
-> #530, robert/ nisam gledao onaj intervju sa Larsom fon Trirom posle filma.
Na Trirovom mestu ja bih u intervjuu namerno glumio pogrešnu vrstu
otkačenosti. Ko je kako shvatio, takav je film i dobio, i šta sad
režiser ima da izigrava pripovedača. Da je hteo da pripoveda, pisao bi
knjige. Ko ono (što je valjda Džon Hjuston rekao) za filmove sa porukom:
"ko ima poruku, nek pošalje telegram".
Mislim da je Evropa film za sebe (eventualno bi imao drugi smisao kao
deo trilogije, mada ne verujem), i da bilo kakva priča uz film može samo
da sakrije neki sloj. žak bi se mogla napraviti varijanta sa tri četiri
različite priče koje bi se servirale delovima publike - mislim da bismo
dobili totalno različita mišljenja, ali ne zbog same priče, nego zbog
toga što film ima toliko slojeva značenja da bukvalno zavisi od toga
dokle ga oljuštiš.
film.542ndragan,
-> #536, mazi/ Jel to aparat ili kompjuteri koji boje sekvecu po sekvencu?
U čemu je razlika? Taj aparat je računar.
film.543dr.grba,
-> #526, janko>> A zensko oko i brijac? Opisuje li to?
Ne, boli njega briga za taj film. Ali knjiga se ne moze porediti ni sa
jednom drugom. Jedino sto je uporedivo jesu Dalijeve slike same...
"...Taj mladi idiot me je pitao "Zasto ste naslikali portret Gale sa
biftecima na njenim ramenima?". Pa sasvim jasno : obozavam Galu, obozavam
biftek, zasto da ih ne crtam zajedno?"
"...Rekao sam da cu pobediti na tom takmicenju, a da necu dotaci platno.
I tako, nanosio sam boje na stafelaj, bacao ga potom na platno, i kroz
nekoliko sati dobio sam tacno i savrseno ono sto sam zamislio.
Pobedio sam, naravno..."
" Moram priznati, na pocetku sam varao. Imao sam deset godina...na vratima
sam nacrtao mrtvu prirodu...nisam bio zadovoljan, pa sam nalepio prave
visnje...majka je bila razocarana..."
Ukoliko neko ima ovu knjigu i zeli da je pozajmi / menja / proda,
neka me kontaktira na mail...
Pozdrav, dr ÔpŰa
film.544dr.grba,
-> #527, ivanna>> Bolji glas nisu mogli naci za ovakav tekst.
>> (a ni glumac nije los O;)
Ovo zvuci kao npr. "Pa, Ferari Testarosa nije bas tako spora, a bogami
malko je i skuplja od uobicajenih cena automobila."
Zaboga! Na prste se mogu izbrojati takvi glumci! Maks fon Sidou je
verovatno najveci glumac Evrope u drugoj polovini veka. Nakon smrti
Lorensa Olivijea, sigurno. Treba da znas da kada on gostuje u americkim
pozoristima, karte se rasprodaju tri meseca unapred, bez obzira sto
kostaju 200$ za vrh partera...
Pozdrav, dr ÔpŰa
P.S. O projektu "Europa" u ovoj konferenciji nemam sta da kazem.
Ostao sam bez teksta, kao uostalom i posle filma...
film.545asterix,
-> #543, dr.grba> Ukoliko neko ima ovu knjigu i zeli da je pozajmi / menja /
> proda, neka me kontaktira na mail...
A nas ostale ;) ? Daj još malo njegovih citata...
Evo kako je izumeo genijalan način da se tokom dana više puta
kratko odmara:
Sedao bi u svoju omiljenu stolicu i sa njene strane stavljao
srebrni poslužavnik tako da je ovaj bio ispod njegove ruke koja
je bila postavljena na rukohvat stolice. Onda bi u toj istoj ruci
držao srebrnu kašičicu i polako tonuo u san. U jednom trenutku bi
već bio zaspao, a stisak ruke koja je držala kašičicu bi oslabio.
Tako bi ona pala na poslužavnik ispod ruke i taj zvuk mu je bio
u stvari budjenje posle 'kratkog' dnevnog odmora koji je praktikovao
više puta dnevno !!!!
How typical ... ;)
film.546dr.grba,
-> #538, darone>> ili se, ne daj Boze, neko ubacuje u kadar, sve
>> ponovo mora da oboji covek. Dakle, sranjce.
Kao, uostalom, i celokupan rezultat bojenja...
film.547dr.grba,
-> #545, asterix>> A nas ostale ;) ? Daj jos malo njegovih citata...
Treba da iskopam neku knjigu "Dali o Daliju" koju imam negde, ali nije ni
senka knjige "Ja, genije". Tu knjigu potpisuje neki drugi tip, ne secam
se... ali se secam sekvence u kojoj se Dali valja po podu prostorije u
kojoj je prisutno jos pet-sest ljudi, pokusavajuci da grafitnim stapicima
naglavacke potpise neke crteze i grafike. Kako bi polomio koji komad grafita,
bacao ga je na Miodraga Bulatovica (((: koji "nikako da ode". (((;
Jedan moj drug ima prekrasnu monografiju Dalija, raskosnu retrospektivnu
knjizurinu sa ogromnim brojem kolornih i crno-belih reprodukcija. ( Mogu
misliti koliko bi kostala kada bi se mogla naci...)
U knjizi me je, pored ostalog, raspametila analiza kompozicije slika, koju
je mnogo lakse izvesti nad crno belom reprodukcijom nego nad samom slikom!
Oni koji znaju sliku "Seljanke na pijaci ili poprsje Voltera" znaju o cemu
govorim, nemojte me terati da opisujem...
A tek naslovi slika, MAJKO BOZIJA!!!
- "Dzinovska leteca polusolja sa pet metara dugim
neobjasnjivim dodatkom" - ne zaj***vam se, na casnu rec, ucio sam
naslov napamet celo vece, a da bih mogao da ga ispalim u ovakvim
prigodama;
- "Meki autoportret sa przenom slaninom";
- "Razjarena Gala cita knjigu";
- "Predskazanje gradjanskog rata" - ova je iz 1935. godine...
- "Veliki masturbator" - ova je samokriticna, sta li?
- "Mrtva priroda ili hrt ili lice devojke ili mandolina"
- "Meki casovnici" - ovo je cela serija za koju svi znate, al' da podsetim;
et cetera, et cetera...
Pozdrav, dr ÔpŰa
film.548janko,
-> #543, dr.grba> "...Rekao sam da cu pobediti na tom takmicenju, a da necu
> dotaci platno. I tako, nanosio sam boje na stafelaj, bacao
> ga potom na platno, i kroz nekoliko sati dobio sam tacno i
> savrseno ono sto sam zamislio.
Da nije "na paletu?" Štafelaj je malo previše kabast da ga
bacaš na platno?
film.549mihailo,
-> #545, asterix> Sedao bi u svoju omiljenu stolicu i sa njene strane
> stavljao srebrni poslužavnik tako da je ovaj bio ispod
> njegove ruke koja je bila postavljena na rukohvat stolice.
> Onda bi u toj istoj ruci držao srebrnu kašičicu i polako
> tonuo u san. U jednom trenutku bi već bio zaspao, a stisak
> ruke koja je držala kašičicu bi oslabio. Tako bi ona pala
> na poslužavnik ispod ruke i taj zvuk mu je bio u stvari
> budjenje posle 'kratkog' dnevnog odmora
Dali nije bio originalan sa ovim 'fazonom'. Evo šta piše Diogen Laertije
o Aristotelu u delu "čivoti i mišljenja istaknutih filozofa":
"neki pričaju da kad bi odlazio na spavanje, stavljali bi u njegovu
ruku loptu od bronze ispod koje se nalazila neka posuda; kad bi mu
lopta iskliznula iz ruke i pala u posudu, taj zvuk bi ga probudio."
film.550mazi,
-> #542, ndragan> U čemu je razlika? Taj aparat je računar.
Pa kad neko kaže aparat ja prvo pomislim na mikser,
veš mašinu, ne na comp :))
Ivan.
film.551ndragan,
-> #537, todorp/ Ma fotografija je SJAJNA. Nije samo upotreba boje fenomenalno uradjena
/ nego i svetlo koje moze tako jako da deluje samo u crno belom filmu.
Da, ovo me podsetilo: Trir je čisti genije kako radi sa svetlom. Uspeo
je da u koloru postigne one štimunge koji su se postizali svetlom na
crno beloj traci.
Pre neko veče na ns+u je bila ona limunada "majko, slušaj moju pesmu".
Španci su to radili kad su valjda prvi put uhvatili kolor pantljiku u
ruke, i lepo se poznaje da je svetlo rađeno kao za crno beli film. Viška
kontrasta koliko hoćeš, nerazbijene senke itd.
Negde u srednje doba Holivuda uspostavljeni su neki 'standardi' kako se
osvetljava scena i kako se razvija traka za kolor, i obavezno se kolor
radi mnogo mekše nego crno beli. Mono traka podnosi mnogo jači kontrast
a da joj ništa ne fali, dok se na koloru dobro poznaje kad senke dobiju
neki levi štih ili face budu preosvetljene pa onako progore.
Ono što mi nije jasno je kako je Trir uspeo da prevaziđe celu tu priču.
Vidi se da su mu i crno-bele sekvence rađene sa kolor negativa, ali u
stvari slika u celom filmu ima snagu i atmosferu crno-bele slike.
Otprilike mi vuče na ono kako je Vels osvetljavao "Trećeg čoveka". Nije
mi do kraja jasno šta je radio (ili šta sve nije radio), ali je efekat
neverovatan.
film.552dr.grba,
-> #548, janko>> Da nije "na paletu?" Stafelaj je malo previse kabast da ga
>> bacas na platno?
Ma da, pardon svima...
...cekaj malo, zasto pardon? Da li bi se neko cudio da je video Dalija
kako baca stafelaj na platno? (((:
Pozdrav, dr ÔpŰa
film.553peca.st,
-> #550, mazi!-> Pa kad neko kaže aparat ja prvo pomislim
!-> na mikser, veš mašinu, ne na comp :))
Pa vidi ovako, i veš mašina u sebi ima programator, što će
reći kompjuter. Mnogo šta se može nazvati kompjuterom.
Peđa.
film.554ndragan,
-> #553, peca.st/ Pa vidi ovako, i veš mašina u sebi ima programator, što će
/ reći kompjuter. Mnogo šta se može nazvati kompjuterom.
Pokojni dr Mirko Stojaković je na prvom času 'teorije algoritama i
automata' počinjao od veš mašine - ima ulaz, izlaz, stanja, ulaznu i
izlaznu azbuku/jezik, po definiciji možemo da je smatramo za
informatičku mašinu.
film.555mnikolic,
Ipak se kreće; fraza otrcana skoro koliko i bioskopske sale u vlasništvu
Beograd filma - čitati, svi klasični bioskopi u gradu! Gospodin Milutin
Ranđelović (zvani Miško :) nastavlja sa svojim pionirskim poduhvatima. Da
podsetim, video klub "M" je bio jedan od prvih video klubova u Beogradu,
imao veliki broj filmova i članova i možda najbolje kopije u tada
isključivo piratskom gradu. Kada je tržište ojačalo i stekli se prvi
povoljni uslovi, video klub "M" prerasta u jednu od prvih privatnih
filmskih i video distributerskih kuća. U tom napretku ostala je još samo
jedna karika, bioskopska mreža. Uzalud je gospodin Ranđelović tražio
saradnju sa Beograd filmom, gospoda iz te kuće nisu imala sluha. Valjda
misle da je dovoljno imati skladišta koja nazivaju bioskopskim salama pa
da ljudi dolaze i u sve gorim uslovima gledaju filmove. Ne posustajući u
svojim namerama, "M" je ipak uspeo da nađe partnera za svoje zamisli i
tako je u centralnom klubu vojske Jugoslavije (CKVJ, bivši dom JNA) rođen
prvi privatni bioskop. U buduću alternativnu mrežu trebalo bi da se
uključe i sala DOB-a i DK "Vuk Karadžić". Premijere filmova će se
održavati u Sava Centru, a cela akcija je otpočela 5. maja premijerom
filma "A river runs through it" Roberta Redforda. Nadam se da će ljudi iz
"M"-a imati dovoljno finansijskih moći da podignu kvalitet bioskopskih
usluga. Držimo im palčeve.
film.556mnikolic,
"A river runs through it"
režija: Robert Redford
Gledajući ovaj film i prisećajući se nekih filmova u kojima je glumio
Robert Redford, ne mogu da se otmem utisku da se radi o jednom velikom
nostalgičaru. Reka uspomena, kako je oficijelno preveden naslov ovog
filma, je jedan od filmova koji iza sebe ne ostavljaju osećaj dužine, već
kao i Big black foot sigurno teče od početka prema kraju.
Priča je klasično američka, govori o životu jedne porodice iz Montane sa
početka ovoga veka. Redford ovde vrlo uspešno upotrebljava indirektan
pristup temi stavljajući u prvi plan pecanje na varalicu (fly fishing) jer
ono je jedna od stvari na koju se u Montani nikako ne kasni. Izdižući
pecanje do nivoa umetnosti Reka uspomena dobija za to i najveću moguću
zvaničnu potvrdu - Oskara za najbolju fotografiju. Načinjen je i sjajan
izbor glumaca (casting) što je, bar kod mene, doprinelo da film posmatram
kao otvorenu knjigu. Ako će to pomoći nekom da odluči da li film da gleda
ili ne, mogu da kažem da je tempo u filmu dosta sličan onom u Drivin' miss
Daisy. Film je bez sumnje za gledanje u bioskopu!
m.
film.557peca.st,
Evo ljudi edge (oki.) se najzad setio da pošalje maratonce,
meni na mail. Ja vam sad to prebacujem ovamo i ako nisam
pogledao na šta to liči, znam samo da je pakovano sa LZH
(kukukuukukukku ;((((( ), al šta da mu radim.
hev a najs maratom.
Peđa.
maratoncfilm.558squsovac,
Info sa kanskog festivala novosti, poruke 2.26, 2.27 i 2.28
SQ