recnik.103broker,
-> #5, squsovac> Što se hrvatskog novogovora tiče, tamo postoji jedna jako
> zanimljiva pojava - svako izmišlja nove reči kako mu padne
> na pamet i koristi ih. Ovo
I uglavnom ih krpe od srpskih reči.
recnik.104broker,
-> #25, pperencevic>> ...je prevod od 'for your information'. Ja bih to preveo
>> sa 'koliko da znaš', ali ako neko smisli nešto bolje,
>> neka javi.
>
> What about *samo da te obavestim*? Sve zavisi od
> konteksta.
Sta možemo kad nam je jezik bogatiji...
recnik.105peca.st,
-> #97, mladenp!-> žitač je, valjda, osoba koja čita. Više mi se
!-> sviđa: bezvezna čitaljka. ;)
ili čitalica bez veze!
recnik.106darone,
-> #85, milan>> doobuka lektora,
Ja sam ovo pročitao kao 'duboka lektira'. Majke mi.
darone
recnik.107milan,
-> #102, broker> A kako da prevedemo reč 'data'?
Pa to je najobičnija grčka množina od reči "podatak". Dakle
"podaci"!
Pl poz M
recnik.108milan,
-> #106, darone>>> doobuka lektora,
>
> Ja sam ovo pročitao kao 'duboka lektira'. Majke mi.
Tužiću te kod mame da je zloupotrebljavaš u zakletvama! ;)
Pl poz M
P.S. A kako bi ti ti kovanicu doobuka pisao?
recnik.109ndragan,
-> #64, paki/ žbiri - policajci
Ovo im je zaista star izraz, a čini mi se da je koren italijanski ili
čak izravno latinski, dakle starohrvatski :).
/ joint - špelunka (nisam siguran kako se ovo kaže po naški)
Hm, ovog se sećam iz Alana Forda, izraz je korišćen za cvećaru ili
rezidenciju Broja Jedan. Jazbina, rupčaga, ćumez?
recnik.110ndragan,
-> #65, prvul/ koristi i za one žičice po ploči (znate, obično se to dešava kada se
Kad si poslednji put video takvu ploču? To od sramote više niko ne
stavlja. Uostalom, ništa ne smeta da jedan izraz pokriva dva-tri pojma
koji se razlikuju tek po nečem: koliko značenja (tehničkih) ima reč
'čitati'? žitaš disk, knjigu, brojilo (dobro, očitavaš), protivnika. Do
you read me?
recnik.111ndragan,
-> #67, wizard/ Interrupt? Reč "prekid" je kod nas suviše često u upotrebi (englezi se
Da se pozajmi nešto iz našeg izraza (ako postoji) za 'coitus
interruptus'? I to je interapt. Koliko se sećam, 'sorry for
interrupting' se lepo prevodi sa 'izvinite što upadam'... moglo bi nešto
da naiđe na temu uskakanja, upadice, iskakanja (uskok!).
Da ne razmišljam dalje naglas, razbiće mi zaštitu :).
recnik.112ndragan,
-> #72, mnikolic/ iz stranog jezika, pa šta, koliko samo turcizama upotrebljavamo
/ svakodnevno?
Turski jezik je pun turcizama, i nisam primetio da Turcima smeta.
recnik.113ndragan,
-> #85, milan/ nekim kriterijumima. Recimo: helenizmi i latinizmi da, anglikanizme
/ ne! Ovo je grub primer, ali tako nekako.
Da, sa merom. Još uvek nemamo valjanu reč za bafer, kao uostalom ni
Ameri za stevku, i neke takve stvari će jamačno opstati. Ali za ono za
šta se složimo da je valjan izraz koji će leći (ili je već legao),
stvarno treba uzjahati državu da malo gura i nešto što valja, inače ćemo
imati praksu da svaki priučeni profesor opštetehničkog, nakon srećno
položenog državnog ispita iz testerice i šperploče (prevod?) krene da
predaje i prevodi izraze iz naše struke.
recnik.114milan,
-> #113, ndragan> Da, sa merom. Još uvek nemamo valjanu reč za bafer, kao uostalom ni
> Ameri za stevku, i neke takve stvari će jamačno opstati. Ali za ono za
> šta se složimo da je valjan izraz koji će leći (ili je već legao),
Bafer je baš primer (sličan deterdžentu) reči koja kao
latinizam već odavno (od XIX veka) postoji u našoj nauci (hemiji
konkretno). Hemičari kažu (a i lekati i farmaceuti) pufer odnosno
detergent. To i jeste pravo pitanje - da li engleske reči grčkog
ili latinskog porekla vraćati na one naše reči istog porekla ili na
naš način izgovora grčkog i latinskog?
Pl poz M
recnik.115zkrstic,
-> #114, milan> konkretno). Hemičari kažu (a i lekati i farmaceuti) pufer odnosno
> detergent. To i jeste pravo pitanje - da li engleske reči grčkog
Prepunio mi se prašak ? Uh... dokle li će to da nas dovede :)))
Zkr
recnik.116wizard,
-> #114, milan>> Bafer je baš primer (sličan deterdžentu) reči koja kao
>> latinizam već odavno (od XIX veka) postoji u našoj nauci (hemiji
>> konkretno).
U terminologili N. Parezanovića "bafer" se nekada zvao "mađumemorija", a
od skora je "prihvatnik". :) "Drajv" je "pogonaš". :)
recnik.117inesic,
-> #116, wizard> U terminologili N. Parezanovića "bafer" se nekada zvao
> "mađumemorija", a od skora je "prihvatnik". :) "Drajv" je
> "pogonaš". :)
Pazi da me ne nagovoriš da svoj drajv zovem pogonaš. Ovo je
za VICEVI:bljak. Iskopaće mi zkr oko O,) to nije čak ni za
tamo.
Ljudi, ako li da počnemo da radimo konstruktivno. Da
izostavimo Parezanovića i Kolundžića, jer ako neko od njih
dvojice nešto kaže, onda "tako treba" i nema smisla dalje
voditi diskusiju :) A nama je ovde cilj (konstruktivna)
diskusija.
Ivica
recnik.118darone,
-> #108, milan>> >>> doobuka lektora,
>> >
>> > Ja sam ovo pročitao kao 'duboka lektira'.
>> > Majke mi.
>>
>> P.S. A kako bi ti ti kovanicu doobuka pisao?
Stvarno nisam želeo nikoga da povredim / uvredim /
ubijem onim 'duboka lektira', nego htedoh da se
požalim na gooomilu stranih reči u našim
tekstovima. Znam da tako mora - pa se ne bunim,
nego samo konstatujem (eto, više se ni ne žalim :))
Recimo boot čitam but, root - rut, pa što da ne
čitam doobuka - duboka? Zanimljivije je :)
darone
p.s. doobuka? sasvim ok.
recnik.119ndragan,
-> #90, banusko/ Zamilsite samo : 'Gde da displejujem ovo na ekran ?"
Razmislih, pa ispade ovako: kad se na ekran šalje neki podatak iz
datoteke, ili rezultat nekog računa, kažemo 'ispiše se'; ako je nešto od
okoline (naslovi, okviri i slično) onda kažemo i 'nacrta se' (ređe).
recnik.120ndragan,
-> #107, milan/ Pa to je najobičnija grčka množina od reči "podatak". Dakle "podaci"!
Problem je što Ameri ne osećaju to kao množinu, pa tu reč strpaju u neki
kontekst gde baš ne leži, ili je koriste kao pridev: 'insert your data
diskette'. Ovo se mora prevesti sa 'stavite svoju disketu sa podacima';
inače će biti 'podatkovna disketa'...
recnik.121bdm.,
-> #117, inesic## izostavimo Parezanovica i Kolundzica, jer ako neko od njih
Da se malo umesam moze li mi neko objasniti kako da proverim da li je
moj racunar napravljen za poslovnu ili naucno-tehincku primenu, sto
je inace profesorova omiljena tema na poslednjim predavanjima. :)
I jedno pitanjce u vezi A.K. je li taj covek ikada napisao neki
upotrebljiv program ili samo onako truca naokolo. Poludeo sam kad sam
ga video jedno vece na ART kanalu, cak se i tu uvukao...
Moze li predlog za jumper=preklopnik, selektor...
BDM.
recnik.122prvul,
-> #109, ndraganŮ/ joint - špelunka (nisam siguran kako se ovo kaže po naški)
Ů
ŮHm, ovog se sećam iz Alana Forda, izraz je korišćen za cvećaru ili
Ůrezidenciju Broja Jedan. Jazbina, rupčaga, ćumez?
Ů▄▄
Heh, pa spelaion znači šupljina, pa odatle npr. naziv speleologije
(ovo sam morao da polažem jednom pa znam sigurno ;). Dalje, prvi slovenački
časopis o speleologiji se zvao "spelunka" što znači da tamo zapadno
ta reč označava pećine i jame, a odatle do špelunka u značenju koje
si naveo nije daleko...
recnik.123prvul,
-> #110, ndraganŮKad si poslednji put video takvu ploču? To od sramote više niko ne
Ůstavlja.
Ů▄▄
Evo ja stavljam... a da neću možda da pravim novu štampanu ploču
kada hoću da npr. napravim malkice povratne sprege... naravno, u
komercijalnim proizvodima to jeste blam, ali kada sam nešto praviš...
recnik.124paki,
-> #109, ndragan> / žbiri - policajci
>
> Ovo im je zaista star izraz, a čini mi se da je koren
> italijanski ili čak izravno latinski, dakle starohrvatski :).
Ma star je ko Biblija, samo sam naglasio da kada se gleda film
nije baš prijatno da u sebi prevodim sa hrvatskog na maternji ;)
Lakše je direkt sa engleskog.
recnik.125duke,
-> #65, prvul││ kratkospojnik (džamper) služi da se njime ostvari kratak spoj u
││ jednom od stanja i da se više ne dira, tj. nije predviđen za
││ preklapanje, već za trajan preklop (uh kakva konstrukcija :)
Primio k znanju. (A konstrukcija ti je Konstrukcija!) Nego, da li se
"jumper" onako u normalnom govoru, u običnoj svakodnevnoj upotrebi zaista
naziva "kratkospojnikom"? I da li se "kratkospojnik" upotrebljava u
stručnoj literaturi, isključivo ili paralelno sa "džamper"?
Pozdrav, Vlado
recnik.126duke,
-> #86, ndragan││ Korisnika? Pozdrav iz novogovora.
Ne, nego baš "upotrebljavača". Odzdrav iz nužde. U čemu je štos.
"Korisnik" ne pasuje kada se radi o "upotrebi reči", recimo. Rečima
se čovek ne koristi, nego ih upotrebljava.
││ moja baba uporno govori 'kod same usluge'.
Pretpostavljam da ista radi NOP-STOP (sama usluga)!
recnik.127veca,
-> #125, duke>> "jumper" onako u normalnom govoru, u običnoj svakodnevnoj upotrebi
>> zaista
Kad sam prvi put čula tu reč, asociralo me na nešto što skakuće :)
mada nisam znala šta znači (a sad, kobajagi znam :) )
recnik.128veca,
-> #86, ndragan>> moja baba uporno govori 'kod same usluge'.
Moja baba je govorila mek dolanc :)) (valjda po onoj svinji) :)
recnik.129andrejl,
-> #125, duke>│ "jumper" onako u normalnom govoru, u običnoj svakodnevnoj
>│ upotrebi zaista naziva "kratkospojnikom"? I da li se
>│ "kratkospojnik" upotrebljava u
Pa, kratkospojnik mi je poznatodnekud, nisam siguran
odakle, ali je moguće iz MM. Inače jumper je nešto što lakše
možeš opsovati, ako stvari krenu naopako :)
bye, andrejl
recnik.130duke,
-> #57, milan││ Termini su jedan, ne najvažniji, ali važan segment normativne
││ delatnosti. Za nju je naročito važno da bude stalna i da se stalno
││ određuje prema novim pojavama.
Tačno, ali se postavlja pitanje da li naša normativna delatnost može
pratiti onaj tempo kojim se u jezicima-izvorima (čitaj: engleskom)
termini stvaraju i nestaju (kad je reč baš o terminologijama): desktop,
laptop, palmtop; tower, mini-tower, AT-baby tralalala ... ovo mi prvo pade
na pamet. Verovatno bi se dalo napraviti dosta ovakvih nizova. Mi
zapravo nemamo _osnovni popis_ termina (mislim ovde na računarske) koji
su preživeli do sada, popis koji bi se povremeno _ažurirao_. Mi nemamo
ni upotrebljiv srpski jednojezički rečnik.
││ ... a na kraju krajeva, što bi se bunili protiv toga kada je to
││ standardni deo evropske civilizacije. Međutim "novi svetski poredak"
││ isteruje na scenu anglo-saksonske termine. Većina su obični latinizmi
││ i helenizmi i nema razloga za uzbuđivanje.
Tebi je jasno otkud baš latinizmi i helenizmi kao internacionalizmi. Iz
istih (civilizacijskih) razloga eto danas anglosaksonizama kao
internacionalizama.
││ Recimo, da li deterdžent i interfejs treba vratiti u "srbo-latinski"
││ oblik detergent i interfas ili ne?
Da li STVARNO misliš da je to I MOGUĆE uraditi?
││ Da li dopuštati porukama da se forvarduju?
Ili _pejdžapuju_! Ne dopuštati, po cenu, po cenu ... po cenu koštanja!
││ Shizofrena lutanja između dva rata, pojačana ambivalencijom koju
││ je doneo Novosadski sporazum (pa odneo;)), su normativnu delatnost
││ odložila pola veka. Vreme je da nešto uradite!
žu', da uradimo; _mi_ smo ljudi za XXI vek. Normativnu delatnost sprovodi
ekipa Stevanovićevih naslednika (a Belićevih učenika). Na čelu s Mitrom
napisali su za Maticu srpsku novi pravopis. Da li možeš pretpostaviti
koliko će se razlikovati od onog iz 1960. godine? K'o SPS od SKS!
Pozdrav, Vlado
recnik.131duke,
-> #69, lanik││ Barem za ova dva primera imamo adekvatne reči.
││ butovanje = podizanje, inicijalizovanje
================
Pipavo je to. Da li možeš objasniti zašto bi INICIJALIZOVANJE bilo
adekvatnije od BUTOVANJE?
Jednom sam na radiju (u kontakt-emisiji) govorio o tome kako kod nas svako
misli da može davati jezičke savete i naveo primer iz tiražnih novina
u kojima autor savetuje da se umesto "ružne strane reči _anlaser_"
upotrebljava "naša reč _starter_". Ko razume, shvatiće. E, ima gi i oni
drugi. Javlja se slušalac i s visine me obaveštava da ni anlaser ni
starter nisu naše reči, nego da je naša reč --- ELEKTROpokretač. Primio
ja to k znanju.
Htedoh kasti, pipava je granica između "naših" i "nenaših" reči.
Pozdrav, Vlado
recnik.132duke,
-> #85, milan││ Ja sam pokrenuo pitanje ozbiljnije akcije, koja nas kao BBS
││ nadrasta - akcije koja bi nekim oblicima represije: školovanje,
││ štampanje rečnika, doobuka lektora, rihranje radija i televizije...
Ko da sprovodi tu represiju? Ko i kako?
Pozdrav, Vlado
recnik.133duke,
-> #113, ndragan││ Ali za ono za šta se složimo da je valjan izraz koji će leći (ili je već
││ legao) ...
E, bilo bi dobro da se _ovde_ napravi osnovni spisak takvih termina, koji
su već legli i koji bi imali šansu da legnu.
recnik.134duke,
-> #111, ndragan││ Da se pozajmi nešto iz našeg izraza (ako postoji) za 'coitus
││ interruptus'? I to je interapt. Koliko se sećam, 'sorry for
││ interrupting' se lepo prevodi sa 'izvinite što upadam'...
Ako je reč o interuptiranju koitusa, onda --- "izvinite što ispadam" ...
recnik.135max.headroom,
-> #127, veca> Kad sam prvi put čula tu reč, asociralo me na nešto što
> skakuće :) mada nisam znala šta znači (a sad, kobajagi znam :) )
žek', da ne bude zabune:
<prekid>
* * Bez
********<žica>**************** ***************<žica>********** džamp.
<jumper>
****** Sa
********<žica>**************** ***************<žica>********** džamp.
recnik.136banusko,
Kako bi se moglo prevesti RANDOMIZER ? 8)
(Uslučajnjivač ? )
recnik.137milan,
-> #132, duke>││ Ja sam pokrenuo pitanje ozbiljnije akcije, koja nas kao BBS
>││ nadrasta - akcije koja bi nekim oblicima represije: školovanje,
>││ štampanje rečnika, doobuka lektora, rihranje radija i televizije...
>
> Ko da sprovodi tu represiju? Ko i kako?
U školama profesori, za rečnike izdavači na "sredstvima"
urednici!
Treba im samo user manual. To je posao stručne grupe lingvista
i nekih interdisciplinaraca.
Pl poz M
recnik.138milan,
-> #136, banusko> Kako bi se moglo prevesti RANDOMIZER ? 8)
>
> (Uslučajnjivač ? )
Jes' vala, a kako drukčije? ;)))))
Pl poz M
recnik.139adiklic,
-> #136, banusko> Kako bi se moglo prevesti RANDOMIZER ? 8)
žik pogodi?
recnik.140peca.st,
-> #131, duke
Jesi li ti siguran da je anlaser da nije alanser???
recnik.141lovro,
-> #140, peca.st> Jesi li ti siguran da je anlaser da nije alanser???
Sigurno je anlaser.
Lovro
recnik.142duke,
-> #137, milan││ U školama profesori, za rečnike izdavači, na "sredstvima" urednici!
A ko, bre, njih da natera? Profesore -- ministarstvo na čelu s Dačom?
Urednike -- Krste Bijelić na glavnom TVSredstvu? Izdavače? Znaš li ti
da ova država dve godine nema para da štampa 15. i 16. tom RSANU, koji
stoje spremni, u rukopisu (ali ima milion maraka da snimi audio-kasetu
"Dobrodošli u Srbiju!", da je deli bugarskim i šiptarskim šoferima i tako
širi istinu o Srbiji)?
Pozdrav, Vlado
recnik.143lanik,
-> #131, duke
>> Pipavo je to. Da li možeš objasniti zašto bi INICIJALIZOVANJE bilo
>> adekvatnije od BUTOVANJE?
Pod broj jedan, nekako mi zvuči "srpskije" od 'butovanje'. Ne da zvuči
srpski, već samo više "domaće" od "butovanja". Ljudi (ne-korisnici) će pre
da znaju šta je "inicijalizacija" nego "butovanje". Drugo, tebi i meni je
verovatno svejedno koji izraz neko upotrebljava, shvatićemo bez problema,
ali neko ko nema veze sa računarima će pre ukapirati šta znači "sada se
inicijalizuje sistem" nego "sada se butuje sistem".
--> Keyboard? How Quaint!
recnik.144ndragan,
-> #133, duke/ E, bilo bi dobro da se _ovde_ napravi osnovni spisak takvih termina,
Pa ovako, po sećanju i tastaturi, prvo mi padaju na um dva izraza koje
ne umem da prevedem na engleski: matične i prometne datoteke. Izraze
koristimo svakodnevno. Verovatno potiču iz Radovljice, s obzirom na
pedigre zrenjaninskih programera (ko zna o čemu se radi, zna o čemu je
reč :)).
Space bar - razmaknica, još iz daktilografije.
Kvačilo - za inat svim majstorima, poslednjih godina retko čujem za
kuplung (btw, coupling se često spominje, postoje optokapleri - how
about optokvačilo? :)).
nastavite se...
recnik.145ndragan,
-> #132, duke/ Ko da sprovodi tu represiju? Ko i kako?
Za početak, da se daju skripta, udžbenici i ostale stvari kojima se
koriste predavači informatičkih predmeta na lektorisanje, počev od onog
iz čega oni uče, i to prvo udžbenici za buduće i sadašnje profesore, pa
udžbenici u primeni, pa terminologija koju koriste predavači na
fakultetima. Mašinci i hemičari, naprimer, uradiše to odavno.
recnik.146ndragan,
-> #129, andrejl/ možeš opsovati, ako stvari krenu naopako :)
...bem ti kratež?
recnik.147ndragan,
-> #130, duke/││ oblik detergent i interfas ili ne?
/ Da li STVARNO misliš da je to I MOGUĆE uraditi?
Interfacij, valjda.
žuh nekoliko profesora hemije koji kažu detergent, što je u stvari
njihov stručni izraz za aktivnu supstancu u deterdžentima :). Problem je
što su hemičari verovatno koristili taj izraz još dok se to ovde zvalo
"sapunski prašak", a još bolji problem što cela stvar sa uvaženim i
uvreženim domaćim izrazom pada u vodu kad se pojavi uvoznik ili
proizvođač koji ne zna za taj izraz, pa odvali neki glup prevod ili
ne-prevod (previd?). Banalan primer je Popaj: domaći prevodioci
(Politikina stara škola) su godinama uvaljivali Peri čderi pljeskavice
(obratiti pažnju na njihov veliki izum da se jedino imena papa,
kraljeva, careva i likova u komičnim stripovima prevode), a odnedavno
se ta njegova klopa proizvodi i ovde, ali se zove hamburger i mnogo je
tanja nego ranije. Ponekad se pitam koje tutkalo meću u njih pa se tako
tanak sloj mesa (?) drži na okupu.
P.S. Kad je Kenedi držao govor u Berlinu, završo ga je sa 'Ich bin
Berliner!', iz čega je jasno zašto nije išao u Hamburg.
recnik.148ndragan,
-> #136, banusko/ Kako bi se moglo prevesti RANDOMIZER ? 8)
Kockica? Ili samo Branko. Nasumičar?
recnik.149petkovicd,
-> #131, duke
Bolje INICIJALIZOVANJE nego BUTOVANJE zato sto neko ovo drugo moze da shvati
kao jedenje buta a to je malko nezgodno
recnik.150broker,
-> #20, adiklic>>> jumper - prekidač
>
>> Bolje je "premostnik" ili "premošćivač" ili "spojnik" ili
>
> Skakač, preskakač, preskočnik, skočnik, skočilac,
> preskok,
>
> Poskok
>
> Jumper 1 = proskok
> Jumper 3 = troskok
Kod nas se to oduvek zvalo kratkospojnik.
Zar tu ima nedoumica?
recnik.151broker,
-> #77, ssokorac> Što se tiče ovog drugog, ok, ali uvek radije kažem
> 'butujem' nego 'podižem' ili 'inicijalizujem'.
A ja uvek kazem da se sistem (sam) diže ili da ga (ja) dižem.
I nisam to uveo nekom normom.
recnik.152broker,
-> #65, prvul> Veći problem sa nazivom kratkospojnik je u tome što se
> isti termin koristi i za one žičice po ploči (znate,
> obično se to dešava kada se
Oni se i u engleskom nazivaju 'jumper'
recnik.153broker,
A kako da prevedemo reč 'data'?
recnik.154broker,
-> #5, squsovac> Što se hrvatskog novogovora tiče, tamo postoji jedna jako
> zanimljiva pojava - svako izmišlja nove reči kako mu padne
> na pamet i koristi ih. Ovo
I uglavnom ih krpe od srpskih reči.
recnik.155broker,
-> #25, pperencevic>> ...je prevod od 'for your information'. Ja bih to preveo
>> sa 'koliko da znaš', ali ako neko smisli nešto bolje,
>> neka javi.
>
> What about *samo da te obavestim*? Sve zavisi od
> konteksta.
Sta možemo kad nam je jezik bogatiji...
recnik.156milan,
-> #142, duke>││ U školama profesori, za rečnike izdavači, na "sredstvima" urednici!
>
> A ko, bre, njih da natera? Profesore -- ministarstvo na čelu s Dačom?
> Urednike -- Krste Bijelić na glavnom TVSredstvu? Izdavače? Znaš li ti
> da ova država dve godine nema para da štampa 15. i 16. tom RSANU, koji
> stoje spremni, u rukopisu (ali ima milion maraka da snimi audio-kasetu
> "Dobrodošli u Srbiju!", da je deli bugarskim i šiptarskim šoferima i tako
> širi istinu o Srbiji)?
Pa oni se mogu naterati i džabe. ;))
Silom, brate! ;)
A Rečnik, bre, košta! A i šta će Rečnik SANU (pogotovu 15. i
16. tom) šiptarskim i bugarskim šoferima? ;))
Pl poz M
recnik.157milan,
-> #147, ndragan> P.S. Kad je Kenedi držao govor u Berlinu, završo ga je sa 'Ich bin
> Berliner!', iz čega je jasno zašto nije išao u Hamburg.
Što?
Je l' bio nedovoljno tanak ili nedovoljno zalepljen? ;))
Pl poz M
recnik.158isekulovic,
-> #147, ndragan>> žuh nekoliko profesora hemije koji kažu detergent, što je u stvari
>> njihov stručni izraz za aktivnu supstancu u deterdžentima :). Problem
Pravilnije je da se kaže detergent. Moram da potražim negde knjigu
I.Klajna ali ako se dobro sećam detergent je direktno iz latinskog a
deterdžent iz engleskog. Za primer daje da bi onda, kad već govorimo
deterdžent trebali govoriti i intelidžentan.
recnik.159darone,
-> #143, lanik>> ali neko ko nema veze sa računarima će pre
>> ukapirati šta znači "sada se inicijalizuje
>> sistem" nego "sada se butuje sistem".
A ako kažeš 'sada se diže'? :) Odomaćeno, zar ne?
darone
recnik.160zorani,
-> #157, milan## > P.S. Kad je Kenedi držao govor u Berlinu, završo ga je sa 'Ich
## > bin Berliner!', iz čega je jasno zašto nije išao u Hamburg.
##
## Što?
## Je l' bio nedovoljno tanak ili nedovoljno zalepljen? ;))
Jok! Smetalo mu ono "Make sure the cheese is melted..." :)
recnik.161milan,
-> #158, isekulovic> Pravilnije je da se kaže detergent. Moram da potražim negde knjigu
> I.Klajna ali ako se dobro sećam detergent je direktno iz latinskog a
> deterdžent iz engleskog. Za primer daje da bi onda, kad već govorimo
> deterdžent trebali govoriti i intelidžentan.
A, ne!
Srbin je prvo znao latinski i bio prljav i inteligentan, a onda
je izmislio Ameriku da bi posle nepunih pet vekova odande, kada je
već zaboravio latinski, dobio deterdžent da bi bio čist i glup. ;)
Pl poz M
recnik.162zolika,
-> #147, ndragan>>/ ││ oblik detergent i interfas ili ne?
""""""""
InterFASZ? :-))))))))))) Možda Mađari tako kažu???
recnik.163skukrika,
U decembarskom Byte-u, hrvatsko izdanje (da, ima i toga ;) objavljen je
i jedan članak o računarskim izrazima kod njih. Kao primer, gde sve to može
dovesti, dato je pismo u "novogovoru". Prenosim ga na Sezam, pa da vidimo,
ko će uspeti da ga protumači bez priloženog rečnika :>
Slavko
Štovani pučani, braćo i sestre!
Imam zamolbu glede nedaće u svezi s mojim sklopovljem. Naime, priskrbio
sam radnu plohu s Intel 386 SX i matematičkim priobradnikom IIT 387.
Posjedujem i Seagatovo čigrasto velepamtilo od 130 tisuća osmeraca koje
je udruženo preko SCSI sučelja. Nevoljba je u tome što ne uspijevam
znakovlje sa zaslona dobiti na mom Hewlett-Packard III ispisivalu.
Uslužnik koji uporabljam je Quattro Pro, a izdao ga je napudbeni dom
Borland. Opće je ozračje da oni vrše izradu napudbe visoke kakvoće.
Ipak, kada s nastolnim klizalom vršim pomičbu kazaljke oknima, dolazi do
čudesne treperitbe, a ukazano mi je da moja VGA plohica ne mora
sudjelovati u međučipka načinu poput Amige. Treperitba se ukazuje i kada
putem slovišta vršim pomičbu značke. Kušao sam putem zbirnika za Intelov
strojni jezik izvršiti smotru svih osmeraca u stogu, ali tom činidbom
nisam mogao iznaći omašku. Da li se možda prepunio međutampon mog Cherry
slovišta? Da li je to uslijed neopstojnosti munjovoda? Zašto je sve
primjerno kada uporabljam moj Kempston svesmjer? Hinim tražiti naputak
od Borlandovog ureda za skrb uporabitelja njihovog uslužnika u svezi ove
nedaće, za koju se nadam da je samo napudbene osobnosti. No, ostavljam
ovo i na ovom priopćajnom sustavu u nadi da će mi neko čeljade pomoći.
O.d.m.
(Osvjedočeni dovitljivac munjoslovlja)
Pero J. žistunac
sklopovlje - hardver
priobradnik - koprocesor
čigrasto velepamtilo - hard disk
osmerac - bajt
sučelje - interfejs, bus
VGA plohica - VGA kartica
predočnik - ekran, displej
znakovlje sa zaslona - znakovi sa ekrana
ispisivalo - printer
uslužnik - softver (utility)
napudbeni dom - softverska kuča
napudba - softver(ska dokumentacija)
razlučljivost - rezolucija
kakvoća napudbe - kvaliteta softvera
nastolno klizalo - "miš"
kazaljka, značka - kursor
međučipka način - interlacing
slovište - tastatura
međutampon - bafer
neopstojni munjovod - nestabilno napajanje (strujom)
svesmjer - joystick
uporabitelj služnika - korisnik softvera
napudbena osobnost - softverski tip
priopćajni sustav - komunikacijski sistem
osvjedočeni dovitljivac - diplomirani inženjer
munjoslovlje - elektrotehnika
Tako mi čigrastog velepamtila, baš im je čudan taj jezik ;>>
recnik.164princess,
-> #163, skukrikanastolno klizalo i munjoslovlje..najbolji!! :))))))))
recnik.165dejanr,
-> #163, skukrika>> čigrasto velepamtilo - hard disk
>> napudbeni dom - softverska kuča
>> nastolno klizalo - "miš"
>> međučipka način - interlacing
>> svesmjer - joystick
E baš svašta ;))
recnik.166lanik,
-> #165, dejanr
Najvuiše mi se svidja "čigrasto velepamtilo"!!! Izraz je fenomenalan, od
sada ću da ga koristim!! :))
recnik.167pedjak,
-> #163, skukrika> čigrasto velepamtilo - hard disk
> međutampon - bafer
:)))))))))))))) Crkoh od smeha :))))
recnik.168ndragan,
-> #162, zolika/ InterFASZ? :-)))))))))))
Kad smo kod toga, jel' ima u Mađarskoj da se kupi ona boja za fasadu,
faszadex?
recnik.170balinda,
[reply na 6.365 'o.jeziku']
>> To je bilo sve, ali pogledajte šta je pomenuti gospodin
>> (misli se na ndragana) :) pripremio za temu 'recnik'.
Evo naših decembarskih razgovora u ovoj temi:
>> Kako je nastala tema Rečnik:
>>
>> 6.197 ndragan: Predlog: vreme bi bilo da se poradi na novom
>> izdanju rečnika srpskog žargona. Mene bi bilo sramota
>> da ne priložimo - računarci ne da imaju svoj žargon,
>> nego se to još malo može izdvojiti u zaseban jezik.
>>
>> 6.203 duke: Imaš glas ZA i stručnu pomoć pri obradi odrednica.
>>
>> ===============================
>> Prilozi za engleski rečnik, iliti kako Englezi nemaju pojma
>> kako im se neke reči stvarno pišu. Nalazi se u o.jeziku,
>> tada još nismo imali Rečnik.
>>
>> 6.189 isekulovic: 'shoping', "funky 'hause' band". Gde je kraj?
>> 6.190 nikolas: Kad to budu počeli da pišu ćirilicom...
>> 6.196 ndragan: Naprimer, Dancig Bar u Gospođincima.
>> 6.195 ndragan: ...jednog kioksa (čuo sam jednog da tako govori!)
>> gde na staklu piše 'cafa'. Na jednom drugom piše
>> 'hod - dog' horizontalno, odnosno 'hodidog' vertikalno
>> (ks, ks...).
>>
>> Prilozi za povijest novozbora:
>>
>> 13.3 drakce: Reč je o novom hrvatskom helikopteru: vrtložnjak
>> ili zrakomlat (helikopter)."
>> 6.225 dejanr: helikopter ----- uvrtnjak ili zrakomlat (ovaj
>> potonji izraz bi trebao biti popularan u narodu..)
>> 13.5 squsovac: ...koriste "hrvatsku" "reč" "dalekoumnoživač",
>> 13.8 mnikolic: čuh varijantu "opoveljeni dovitljivac munjarstva".
>> 13.9 dzakic: šta je onda elektronika? K(a)omunjarstvo?
>> 13.12 kuki: čuo za varijantu "osvedodžbeni spretnik munjarstva"
:))))
>> 13.16 zolika: A kako kažu za tehničara ? Poluspretnik? Dospretnik?
>> 13.17 squsovac: rezervna baterija pričuvna munjina.
>> 13.24 pperencevic: "fotoaparat - slikohvat"
>> 13.31 milan: par haarspalterskih zamjedbi:
>> ...
>> Dakle: tiskač. No kako je "lo" bliže hrvatskim srcima
>> (i glasnicama) od "ač" on je zapravo "tiskalo". Kreteni
>> jedni, zar ja da im smišljam, 'di su im ti akademici?
>>
>> 13.7 wizard: kako (plastično, i u jednoj reči) prevesti jumper,
>> timer, checksum, loader?
>> 13.13 milan: Bolje je "premostnik" ili "premošćivač" ili "spojnik"
>> ili "spajač". Istina, zvuči malo ustaški!
>> 13.20 adiklic: Skakač, preskakač, preskočnik, skočnik, skočilac,
>> preskok, Poskok, Jumper 1 = proskok, Jumper 3 = troskok
>> 13.32 milan: Jednoskok?
>> 13.65 prvul: Veći problem sa nazivom kratkospojnik je u tome
>> što se isti termin koristi i za one žičice po ploči.
>>
>> Rachnick zar anglayzay:
>>
>> 13.22 duke: Would you translate me to the other page of the street?
>> 13.25 pperencevic: On the neck, on the nose - Navrat nanos
>> 13.30 ssokorac: zhehleo beeh povrahtnoo kahrtoo zah reeyehkoo
>> 13.34 milan: All in sixteen - Sve u šesnajs'.
>> 13.39 ssokorac: 'circle around of žika' (žikino kolo:)
>> 13.48 peca.st: chorbah od pahrahdahyzah,
>> Corba od paradajiza,
>> 13.74 skoprivica: ako je ovo paradajIza svaka tebe tvoja cas'.
>> 13.80 dejanr: "Do you speak English" - "Yes, small"
>>
>> Na koliko načina se kaže: računar se zaglavio
>>
>> 13.23 dejanr: "zaglupeo se". Jedan od prvih izraza koje svaki
>> novi vlasnik računara primi k znanju ;)
>> 13.29 peca.st: Najbolji izraz za ovo je : ZBINGOV'O SE!
>> 13.37 ilazarevic: konjpljukter, kresnuti (?) oladio, ukočio,
>> crko, smrzo :) disketla
>> 13.81 nbatocanin: C! Kaže se "zabudačio se".
>> 13.63 paki: Ili ZDODNOV'O SE (iz TLN) :)))
Nema više. Ako Vam se nešto ne dopada, žalite se moderatoru, ja sam
ovde samo tehničko lice. :)
recnik.171mjova,
-> #170, balinda> Nema više. Ako Vam se nešto ne dopada, žalite se
> moderatoru, ja sam ovde samo tehničko lice. :)
ma da, ovo bi moglo u posebnu temu, ako neko ne prati baš ovu ;).
ponešto može i u viceve (Dancig Bar u Gospođincima. ;)
recnik.172zolika,
-> #168, ndragan>> Kad smo kod toga, jel' ima u Mađarskoj da se kupi ona boja za fasadu,
>> faszadex?
Ne znam, ne idem u Mađarsku, trebalo bi da pitaš Nandija... :-))))
recnik.173balinda,
-> #163, skukrika>> ...dato je pismo u "novogovoru". Prenosim ga na Sezam, pa da
>> vidimo, ko će uspeti da ga protumači bez priloženog rečnika
Od brojnih zabluda i 'krivotoka' (da i ja kreiram jednu
novokomponovanu reč) :))) od kojih boluju naša hrvatska braća, možda je
najžalosnija tako izražena potreba za "novogovorom". Posebno je
tragično što se ovome teži na svaki način, (često gotovo na silu) a
najjadnije je što se pri tome nenormormalno žuri. Stideći se, valjda,
zajedničkog korena sa jezikom koji koriste i Srbi, (eto, milostiv sam
pa neću reći "stideći se srpskog jezika") ;) hrvatski jezikoljupci su
rešili da na instant način stvore što posebniji jezik. Pri tome
prihvataju nekakav metod (kao laik nazvaću ga "germanskim")
nadovezivanja više reči u složene pa i najsloženije izraze. To bi
najčešće bilo makar smešno, kada ne bi bilo tragično.
No, ostavimo Hrvate njihovim mukama i vidimo šta nama valja činiti.
Mišljenja sam da se, u vezi sa ovim, treba držati sasvim po strani, s
tim da svaku reč koja uspe, jednostavno treba uzeti kao svoju. Najzad,
reči nisu jezik a tromost koju u stvaranju novih reči imamo, vredelo bi
na svaki način umanjiti. Na primer, od silnih gluposti koje smo
pročitali u pomenutom pismu, meni se učinilo sasvim prihvatljivim:
>> slovište - tastatura
ali sa značenjem "tastatura sa slovima", za razliku od numeričke
tastature. Da li postoji realna potreba za deobom ovog pojma, drugo je
pitanje, no bogatsvo jezika ogleda se i broju sinonima? žini mi se,
recimo, da bi 'tastatura' mogla ostati kao opšti pojam s tim što se
nadam da ne bismo počeli numeričku tastaturu nazivati "brojište". :)
S druge strane, glupo je preporučivati koje će reći preživeti
nametanje. (Na primer, reč "suživot" je, bar za sada, ostala, s tim što
su Srbi odmah izmislili pakosnu negaciju: "susmrt".) ;>
Poenta ove moje poruke je da bi vredelo, hladne glave, gledati kakve
gluposti u ovome rade Hrvati, pa možda pronaći i nešto vredno. (?)
recnik.174darone,
-> #173, balinda>> recimo, da bi 'tastatura' mogla ostati kao opšti
>> pojam s tim što se nadam da ne bismo počeli
>> numeričku tastaturu nazivati "brojište". :)
Evo još jednog, nadasve konkretnog, a iznad toga i
konkurentnog predloga:
efište - funkcijski tasteri
darone
recnik.175drakce,
-> #174, darone
│ Evo još jednog, nadasve konkretnog, a iznad toga i konkurentnog predloga:
│ efište - funkcijski tasteri
└──────
Ja bih dodao: sivilište (Grey +,- itd :).
recnik.176ndragan,
kobasica
Dugačka i/ili složena naredba, sa mnogo opcija, koju je lako otkucati
pogrešno a teško zapamtiti šta je šta u njoj i šta sve treba da sadrži.
Primer:
/ pakuju. Prema tome, ARJ kobasica je KRACA za tri slova :).
recnik.177ndragan,
Evo jedne, donekle osvežene a odnekle cenzurisane verzije kućnog rečnika
izraza koji su u opticaju u našoj firmi. Cenzura nije obraćala pažnju na
seksualne i političke aluzije, nego na mesta gde se suviše jasno
spominju mušterije. Rečnik sam prikupio uglavnom '89-91, tako da bi
trebalo osvežiti neke stvari. O tom potom.
Za engleski deo rečnika delom je zaslužan Saša Lendvaj (Land way -
letnji put; no way - nema puta).
Bue_ Ndragan
recnik.arjrecnik.178zonjic,
-> #173, balindaU odnosima medju recima, ako prihvatimo da su oni uspeli da im se
ti novi izrazi bas odomace, i ako prihvatimo da su za um komplikovaniji
od nasih, mislim da ce kultura da odigra kljucnu ulogu. Narocito
govorna kultura i ono sto ukljucuje govor. Ako se ne varam srbijanska
kinematografija je godisnje pravila barem onoliko filmova koliko slovenacka
i hrvatska zajedno. Plus, ako krene neko preuzimanje emisija, vratice se
stvari na staro.
Jos jedna crtica: juce gledam HTV, govori neki svestenik o izbeglicama i
dvaput se ispravlja: na rec tanjiri ponovi tanjuri, a na rec kuvati ponovi
kuhati.
Rade
recnik.179ndragan,
-> #173, balinda/ prihvataju nekakav metod (kao laik nazvaću ga "germanskim")
/ nadovezivanja više reči u složene pa i najsloženije izraze. To bi
Stvar potiče iz domobranske vojske, kada su svi izrazi i naredbe
bukvalno (reč 'bukvalno' shvatiti doslovno i obratno) prevodili sa
nemačkog i mađarskog. Krleža navodi dovoljno primera. Uostalom, i reč
'domobran' je izravni (*) prevod mađarskog 'honvéd'.
/ nadam da ne bismo počeli numeričku tastaturu nazivati "brojište". :)
Za onaj glupi krug sa deset rupa, kojim okrećemo telefonske brojeve,
imamo veoma domaću reč "brojčanik". "Slovište" i "b(r)ojište" zasad
zvuče veštački, dok se ne razgaze. Zasad operaterkama pričam o "slovnoj
i brojčanoj tastaturi".
/ gluposti u ovome rade Hrvati, pa možda pronaći i nešto vredno. (?)
Jedna u hiljadu će valjati, škart ostaje njima ;). Zanimljivo je kako se
provela reč "ples" - potiče iz Vojvodine, prešla u Hrvatsku, ovde
zaboravljena, u ovom veku se vratila i dugo smatrana za hrvatsku reč. I
primila se ponovo ovde - pogledajte po oglasima i tražite "školu za
okretne igre". Naći ćete samo "plesne škole".
(*) volim izravno, tako je direktnije
recnik.180majkl,
-> #175, drakce>
> Evo još jednog, nadasve konkretnog, a iznad toga i
> konkurentnog predloga: efište - funkcijski tasteri
>
> Ja bih dodao: sivilište (Grey +,- itd :).
>
Nedostaje još samo ledište :)
recnik.181danko,
Imam jedno praktično pitanje. Da li je reč "softver" prihvaćena kao naša
i kako ju je pravilni pisati "software" ili "softver".
DANKO
P.S. Izvinjavam se ako ponavljam stvari već obrađene u ovoj temi, ali
nisam pratio poruke od početka.
recnik.182vasic,
-> #177, ndragan> Evo jedne, donekle osvežene a odnekle cenzurisane verzije kućnog rečnika
Formatiranje sira? :))) Može li malo detaljnije o ovome?
recnik.183dejanr,
-> #181, danko>> Imam jedno praktično pitanje. Da li je reč "softver" prihvaćena kao naša
>> i kako ju je pravilni pisati "software" ili "softver".
Što se "Računara" tiče, prihvaćena je kao naša i piše se softver.
recnik.184danko,
-> #179, ndragan> zvuče veštački, dok se ne razgaze. Zasad operaterkama pričam o "slovnoj
> i brojčanoj tastaturi".
Može i to - ali zavisi od operatorke! :))))))
recnik.185snemcev,
Evo malog priloga za prevođenje sa hrvatskog na srpski i obratno
izvod (stanje tekućeg računa) - izvadak
izvođenje matematičkih formula - izvod matematskih formula
prasići - odojci
jedinice (vojske) - postrojbe
Izvor: Hrvatski radio, postaja Zagreb, 20.01.93. 06:10 - 07:10
PS Ono za izvadak je objašnjavao neki prof. dr (zaboravih mu ime)
u prilogu pod naslovom "Ja volim Hrvatsku"
recnik.186zorani,
-> #185, snemcev## jedinice (vojske) - postrojbe
pešadija -pješaštvo
artiljerija -topništvo
recnik.187milan,
-> #181, danko> Imam jedno praktično pitanje. Da li je reč "softver" prihvaćena kao naša
> i kako ju je pravilni pisati "software" ili "softver".
AKO je uopšte prihvaćena kao naša ONDA se se mora pisati
softver, jer "w" ne postoji u našem latiničnom pismu.
A "ka' će biti prihvaćena, ne zna se..", lično mislim da hoće
jer se već naveliko koristi. Ukoliko neki Parezanović uspe da je
"istrebi" za godinu-dve smatreće se našom.
Pl poz M
recnik.188isekulovic,
Dok mi ovde raspravljamo o prevođenju stranih reči na sprski, neko
drugi prevodi srpske reči na engleski, ali ih ostavlja u srpskom. Ako
ste čitai Dobricino pismo Butrosu, videli ste verovatno i ovo:
"Treba li naglašavati da je većina tih zemalja direktno involvirana
u rešavanje krize u bivšoj Jugoslaviji,..." !!!!!!!!!!!
recnik.189zonjic,
-> #188, isekulovicA reč "podrum" ?
pod (ispod) room (soba) ?
recnik.190milan,
-> #188, isekulovic> Dok mi ovde raspravljamo o prevođenju stranih reči na sprski, neko
> drugi prevodi srpske reči na engleski, ali ih ostavlja u srpskom. Ako
> ste čitai Dobricino pismo Butrosu, videli ste verovatno i ovo:
> "Treba li naglašavati da je većina tih zemalja direktno involvirana
> u rešavanje krize u bivšoj Jugoslaviji,..." !!!!!!!!!!!
A, šta ćeš. žovek kalemar pa ga impresioniraju strane reči.
;)))
Pl poz M
recnik.191wizard,
-> #190, milan>>> ste čitai Dobricino pismo Butrosu, videli ste verovatno i ovo:
>>> "Treba li naglašavati da je većina tih zemalja direktno involvirana
>>> u rešavanje krize u bivšoj Jugoslaviji,..." !!!!!!!!!!!
>>
>> A, šta ćeš. žovek kalemar pa ga impresioniraju strane reči.
>> ;)))
Možda je u pitanju prevod engleskog prevoda pisma na srpskom. :)
Ili Ćosić piše na engleskom?
recnik.192isekulovic,
-> #189, zonjic>> A reč "podrum" ?
>> pod (ispod) room (soba) ?
A možda je i ispod druma?
recnik.193ilazarevic,
-> #181, danko> Imam jedno praktično pitanje. Da li je reč "softver" prihvaćena kao naša
> i kako ju je pravilni pisati "software" ili "softver".
Ne znam kako stoji po pitanju prihvaćenosti, ali jedno je sigurno:
ako pišeš ćirilicom, piši "softver", latinicom možeš i u originalu.
recnik.194mjova,
-> #192, isekulovic>>> A reč "podrum" ?
> A možda je i ispod druma?
misliš 'po drum(a)' - na pola puta? ;))
recnik.195ssokorac,
-> #192, isekulovic ─┼┤>> A reč "podrum" ?
─┼┤ A možda je i ispod druma?
Moglo bi biti 'pola druma' ili 'pored druma'...:) Ispod se ne slaže :).
recnik.196ndragan,
(PC.UTIL 5.453)
/ Šta ne može da se undelete-uje, pa ništa nije ni obrisano!
Predlažem svoju kovanicu 'odbrisati'. Koristim je odavno i svima je bila
jasna čim su je čuli. Šta kaže kolegijum?
recnik.197ndragan,
-> #182, vasic/ Formatiranje sira? :))) Može li malo detaljnije o ovome?
Topljeni sir za sendviče, debeo oko 4mm, kvadratan, formata 3 inča,
zapakovan (mlekara nam je stara mušterija :). Turili smo ga u B: i
otkucali "format b:"; trebalo mu je pola minuta da ukapira da ono nije
disketla. Lampica svetli, sir viri napolje. Nema štete, jer sva ona
mehanika samo malo preklizi preko celofana.
recnik.198ndragan,
-> #181, danko/ i kako ju je pravilni pisati "software" ili "softver".
Jedan naš kupac je na porudžbenici napisao 'sopstver'.
recnik.199snemcev,
[ odgovor na 9.245 PC.PROG.2:clipper ciki ]
>> d) Max broj elemenata jedne areje(niza)?
E ovo za "areju" sam našao samo u jednoj domaćoj knjizi o Clipper-u i evo
sad ovde. Naježio sam se i prvi i drugi put. Pored tako jasne reči kao što
je niz koristiti "reč" "areja"?!? I zna li neko ko je "array" tako "stručno"
preveo? Nikako nemogu da se setim ko je autor pomenute knjige.
recnik.200ndragan,
-> #195, ssokorac/ ─┼┤>> A reč "podrum" ?
/ Moglo bi biti 'pola druma' ili 'pored druma'...:) Ispod se ne slaže
Treba malo zaviriti i u lična imena. Postoji prezime Potkonjak, reč
podRum, pa se vredi zapitati zašto o ostalim pićima nema ni reči.
recnik.201ndragan,
(PC.USER.2 10.147)
/ htelo da radi kako treba. Neće da ga unhidden-uje i da ga posle ponovo
/ hidden-uje.
Otkrije pa sakrije?
recnik.202isekulovic,
-> #195, ssokorac>> Moglo bi biti 'pola druma' ili 'pored druma'...:) Ispod se ne slaže
Kako se ne slaže? (is)pod_drum(a) ili pod_drum(om)
recnik.203danko,
Nešto sam ovih dana računao inflaciju na mesečnom nivou u procentima, pa
nešto nisam siguran kako se pravilo kaže: "dekalion" ili "dekadlion" i
odgovarajuće "dekalijarda" ili "dekadlijarda" ? :))
DANKO