knjizevnost.203dragisak,
> Levica je itekako organizovana i razne (homo, lezbo,
> zapravonaabortus, marksisti, trockisti, aids, Hemet,
> Ginzberg, Barouz, Crnci (Afroamerikans(!)), Hispanoam.
> liberali, demokrate, 68asi, LeGuin)
A filatelisti ?
knjizevnost.204asterix,
> Ma to su sve omiljene režimske žvake... te mi imamo ovo, te mi imamo
> ono, te cene u svetu naše ove, te cene naše one... Koji naš pisac je
Premda u ovome ima istine, mislim da si previše restriktivan.
> ZAISTA cenjen (osim Kiša) i koji naš režiser (osim Emira K. a i on je
> problematično "naš"...) je kao cenjen (ne računam one silne partizanske
> filmove popularne u Kini i bivšem CCCP-y)
Does the Nobell Prize ring a bell ? Dušan Makavejev ?
> Slikari??? Mića Popović... i? (kako se zvaše onaj u Parizu, Šobajić?
> ;))))
Vlada Veličković ? Sava Šumanović ? Milena Pavlović ?
> Ma sve je to u proseku normalno za malu zemlju kao što je naša...
> E, da... NEKADA smo imali zaista dobar košarkaški tim...
^^^^^^
To je tačno. Sada imamo samo dobar tim. Kao i vaterpolo uostalom.
knjizevnost.205fancy,
ŮŢ> Vlada Veličković ? Sava Šumanović ? Milena Pavlović ?
E, da, rek'o sam Konjoviću da ih sve pozdravi..;)
.F nO morE.
knjizevnost.206astojkovic,
C.Bukowski
"Kako da postanes veliki pisac"(odlomak pesme)
... "i secaj se starih pasa
koji su se borili tako dobro:
Hemingveja, Selina, Dostojevskog, Hamsuna.
ako mislis da nisu otkacinjali
u malim sobiccima
bas kao sto ti sada otkacinjes
bez zena
bez hrane
bez nade
onda jos nisi spreman."...
Chief Sale
"When I was two, my mum bought me a Rolling Stones
record, a Beatles record, a shotgun, a balaclava,
and some drugs" - Shaun Ryder
knjizevnost.207astojkovic,
!ŮŢ> Rusija je tamo gde je istina vere!
!ŮŢ> Pravoslavlje ili smrt!
Pa dobro bre jel' vi niste culi za CAMP!
Mislim... kao Almodovar, Orton i ostali...
Samo... dok nije GAY! OK!
Sale ( on sale tax free :)
"Cook went blind and drank too much
and fed his guests on angel dust" - Shaun Ryder
knjizevnost.208astojkovic,
Agata Kristi? Dajmo rec Majstoru:
Raymond Chandler "Pisma" (odlomak)
"George Harmon Coxe 27.6.1940.
Zahvaljujuci iskljucivo tvojoj preporuci procitao
sam od Agathe Christie 'And Then There Were None', i nakon
citanja napisao analizu te knjige, jer je reklamiraju kao
savrsenu kriminalisticku pricu, apsolutno postenu zbog
nacina na koji je konstruisana. Kao zabava svidja mi se
pocetak i prvi deo. Drugi deo je mnogo slabiji. No postena
kriminalisticka prica, postena u smislu da citatelju pruza
pravi materijal, cvrstu motivaciju i mehanizme ubistva -
to je cisti fol. Posebno mi je zasmetala osnovna koncepcija
knjige. Tu je neki sudija, pravnik, covek sa sadistickom crtom
ali i strascu prema egzaktnoj pravdi, i taj covek osudjuje
na smrt i ubija grupu ljudi samo na temelju pukih naklapanja.
Ni u jednom slucaju nije imao ni trunke dokaza da je bilo ko
od njih zaista i pocinio zlocin. U svakom slucaju, to je
uglavnom bilo necije misljenje, ili moguce, cak i verovatno
izvodjenje zakljucaka iz odredjenih okolnosti. No dokaz, pa
cak ni apsolutno unutrasnje uverenje jednostavno ne postoji.
Neki od tih ljudi priznaju svoje zlocine, ali to je sve
NAKON sto su ubistva vec bila planirana, presuda donesena,
kazna izgovorena. Drugim recima, citalac je jos jednom
kompletno i besmrtno povucen za nos. A ne zelim ulaziti u
mehanizme zlocina, od kojih vecina pociva na cistom slucaju,
a neki su i potpuno nemoguci. Prisutno je i nedokucivo
nepoznavanje smrtonosnih lekova i njihovog delovanja.
Medjutim, drago mi je sto sam procitao tu knjigu jer sam
konacno i za svagda u svojoj glavi sredio jedno pitanje koje
me povremeno kopkalo. Je li moguce napisati cisti, posteni
krimic klasicnog tipa? Nije. Da bi zakomplikovao zaplet, valja
patvoriti nit, vremensko odredjenje, igru slucajnosti, i
uzeti nesto kao izvesno cak i kada su mogucnosti za to samo
pedeset odsto. A da bi ubica bio iznenadjenje, valja
krivotvoriti i njegov karakter, sto mi najteze pada, jer
imam istancani osecaj za karakter. Ako ljudi zele igrati
tu igru, ja nemam nista protiv. Ali za Boga miloga, nemojmo
samo pricati o postenim krimicima. Takvih nema."
:))) - rasporediti prema ukusu
sale
"Nauka je red koji namecemo prirodi; umetnost je
emocija koju priroda budi u nama; zato su
estetski znakovi slike stvarnosti. U gramatickom
smislu reci mozemo da kazemo da je nauka
prenosna a umetnost neprenosna. Naukom nazivamo
svet zatvarajuci ga u resetku naseg Razuma;
umetnoscu sami sebe oznacavamo desifrujuci nasu
Psihu kao odraz prirodnog reda."
Pjer Giro - "Semiologija"
Nagradno pitanjce:
Lady Agatha Christie je junakinja jednog naseg (srpskog)
romana. Kojeg?
knjizevnost.209bojans,
>>>> U trenutku kada, dok čitam neke tvoje poruke u ovoj
>>>> konferenciji, osetim mučninu u stomaku...
>>
>> To je bila šala? Bar se nadam ;) Ja svakako ne bih učestvovao
>> u jednoj ovako neobaveznoj diskusiji ako bi mi ona donosila
>> mučninu bilo gde :)
Naravno da je bila šala :) Ja se zapravo divim tvojoj neverovatnoj
mentalnoj energiji koju ulažeš da bi dokazao nešto što nije
tačno. Da si na Zapadu i da takvu energiju ulažeš u pravljenje
para možda bi bio veći od Rokfelera. Dejranfeler, kako to gordo
zvuči ;)
Iako, najverovatnije, misliš da sam ja zaljubljen u Dostojevskog
ili Tolstoja, stvar je upravo obrnuta. Niti ih mnogo volim, niti
sam se ubio od čitanja njihovih knjiga. Ali, ne polazim od
činjenice da ono što se meni ne sviđa nije dobro. Najviše sam,
ipak, pročitao SF knjiga i istinski uživao u njima. Zabavila me
je i Agata Kristi, ali sam osetio i po koju pozitivnu senzaciju
čitajući Kamija ili Kafku. Mislim da razmišljanje po sistemu
"ovo je sranje, jer se meni ne dopada" koje ti propagiraš baš i
ne doprinosi korektnosti diskusije.
Vidim da voliš da sve tumačiš brojevima. Složićeš se onda da se
inteligencija takođe može meriti. Možda nemamo baš najsavršenije
instrumente, ali je, da se poslužim tvojim oružjem, samo pitanje
dana kada ćemo moći da egzaktno definišemo i izmerimo
inteligenciju čoveka. Upravo zahvaljujući nadarenim pojedincima
civilizacija je već nekoliko hiljada godina u stalnom usponu.
Tih inteligentnih i kreativnih ljudi nema mnogo, ne raspolažem
tačnim podacima, ali je mediokriteta i tupadžija svakako mnogo
više. E, u tom grmu leži zec. Zašto je odziv čitalačke mase na
romane Dobrile Krstić bio veći nego na "leve ruske pisce"? Zato
što nju može da čita svako ko zna da čita i nije moron. Za
Tolstoja je potreban veći IQ. Da li prihvataš stav da je
shvatanje umetnosti u korelaciji sa inteligencijom? Pogledaj
publiku na koncertima Madone (za koju je potreban stadion) i onu
na, recimo izvođenju Šopenovih dela (dovoljna je koncertna
dvorana). Drugih je manje, ali je prosek njihovih IQ veći. Prema
tome, mislim da je tvoj kriterijum neadekvatan. Nikad mi nije
bilo bitno mišljenje američkih domaćica koje sačinjavaju tvoju
pobedonosnu populaciju.
knjizevnost.210bojans,
>> To, dakako, ne znači da treba da odustanemo od čitave
>> problematike - treba samo da radimo na konstrukciji 10 biliona
>> puta bržeg računara koji će posao obaviti za 9 sati.
Mislim da postoji logička greška u tvom rasuđivanju. Moglo bi se
pokazati da postoji konačna maksimalna brzina računara bez
obzira na njegovu arhitekturu (Verovatno da bi se negiranjem
poneke teorije relativističke fizike i ovo moglo opovrgnuti, ali
bi se onda našli u bezvazdušnom prostoru, jer ne bismo mogli da
se oslonimo na bilo šta, sem na sopstvenu fikciju).
U slučaju RSA šifre, složenost povećavamo generisanjem još većih
prostih brojeva. Uvek se može napraviti takva šifra koja će za
datu brzinu računara biti neprobojna, a ipak upotrebljiva.
Dakle, sličan kompromis onom kakav trenutno postoji. Ponoviću
još jednom svoju pretpostavku da u našem mozgu postoje tako
fantastično složeno kodirani algoritmi da su nesavladivi za bilo
koji računar čija brzina ne prelazi maksimalno moguću.
Sklon sam zato da poverujem da je neke pojave, umetnost na
primer, najbolje tretirati makroskopski tj. "odozgo" bez
nepotrebnog gubljenja vremena da se pronikne u njenu egzaktnu
interpretaciju, jer tako verovatno nećemo doći ni do kakvih
rezultata. Neke su stvari mnogo složenije nego što izgledaju.
Seti se priče o žitu i šahovskoj tabli.
Na sličan način na koji si ti pokazao da ima konačno mnogo
knjiga do 1000 strana, može se ustanoviti da ima konačno mnogo
fotografija veličine 18x24 i slične druge "neverovatne" stvari.
Pa nije poenta u toj konačnosti. Konačan je i broj atoma u
kosmosu, ali to ne isključuje njegovu strahovitu složenost,
sasvim dovoljnu da bi ga teško neki njegov bedan podskup kakav
su ti tvoji super računari budućnosti mogli preorati uzduž i
popreko.
knjizevnost.211bojans,
>> Pitanje nije da li ćemo moći da kvatifikujemo neko
>> umetničko delo, već kada ćemo moći da ga kvantifikujemo. Možda
>> ti misliš da nećemo uspeti ni za hiljadu godina, ali ja sam
>> pre sklon da verujem da će to biti već u sledećem veku.
>> Neuronske mreže i tako to.
Definitivno ostajem pri stavu da je kvantifikacija umetnosti
moguća ali ne za života ove civilizacije, dakle nemoguća je.
Bojanov paradoks.
knjizevnost.212bojans,
>> Ovo sam poslao "iz exec-a", ali sam, posle čitanja današnjih
>> poruka u CIVILIZACIJI, "prinuđen" da se demantujem - kako
>> trenutno stoje stvari, polako "vi" prelazite u manjinu :)
Ajde da se kvantifikujemo :))
Na jednoj strani su:
milan, veca, i.a.n, milanv, vcalic, wizard, novim, bojans
a na drugoj:
djelovic, cdragan, fancy, dejanr
Dakle 8:4
Izvinjavam se onima koje nisam ubacio, kao i onima koje sam
ubacio na pogrešno mesto (ako ih ima). Molim oštećene da se jave.
knjizevnost.213djelovic,
> Definitivno ostajem pri stavu da je kvantifikacija umetnosti
> moguća ali ne za života ove civilizacije, dakle nemoguća je.
Dozvoli da smo Dejran i ja ipak bolje upućeni u mogućnosti neuronskih mreža
nego ti. No s obzirom na to koliko si definitivan u svome tvrđenju, bilo bi
lepo da izneseš argumente za njega.
knjizevnost.214novim,
> (ili nekim) opčinjen. Ono što sam pokušao da kažem
> je da li zaista LRP zaslužuju mesto na kome se
> nalaze.
ajd da završimo ovo, meni postaje jako dosadno što se
petljate u oblast prosuđivanja književnosti iz ugla
kvantifikacije, sumnjive (u najmanju ruku) ideje o jeziku
(još niste čuli da jezik NIJE kod?). LRP iliti Tolstojevski
jest autor pre svega iz nasleđa biblijske problematike, ok.
Biblija je najprodavanija knjiga. ergo - i vaša "merila" su
zadovoljena, i ruske "ovčice" na broju, svi srećni. :)
ps. fancy, još tri dana Crnje... dakle, u sredu častiš,
proslavljamo 100 godina Miloša C. važi? :)
knjizevnost.215novim,
> Estetika, moralne dileme, uzvisena ljubav, problemi
> socijalizacije i tu i tamo jos poneka tema, izneseni
> kao hronika u obliku tragedije, ili bilo koje druge
> forme sa visokim emotivnim nabojem, savrseno odgovara
> poznatom slovenskom "uzvisenom pateticno-tragicarskom
> mentalitetu" mirenja sa sudbinom i njegovom
> nihilistickom odnosu prema sadasnjosti i buducnosti.
jeste. pa zar Sofokle i Evripid nisu Srbi iz Malog Crnića, a
Marsel Prust iz Velike Moštanice? ;) a tek onaj Gete (kad je
bio dete, naravno). ;))
knjizevnost.216novim,
> ZRNO PESKA IZ PROFILA
> I zašto, o zašto mi upade u gaće?
ma jesi siguran da si baš pisao o zrncu peska ;>>
knjizevnost.217milan,
> Ali nije taj Tomas (nije taj Jovanovic ;)
Aha! To je ovaj drugi, nokautirani. ;)))
Pl poz M
knjizevnost.218veca,
>> vrednosti vrednost nije postojala tj. nije mogla biti
>> kvantifikovana, tvoja tvrdnja je logički apsurdna.
Mislila sam na umetničku vrednost (kvalitet)! Nema logike u
umetnosti, tu je potrebna mašta i/ili zanat.
knjizevnost.219veca,
>> No, i ako ostajem u manjini, šta da radim - ne mora to da bude
>> toliko loše :)
Svakako! Šta bismo mi bez tebe? :)
knjizevnost.220vitez.koja,
#=> Slikari??? Mića Popović... i? (kako se zvaše onaj u Parizu,
Veličković.
knjizevnost.221jovana,
> E sad, broj 80ž3000000000 jeste prilično veliki, zapravo toliko
> nezamislivo veliki da se ne može opisati ;) al' opet - konačan
> je. Ako poradimo na potrebnom matematičkom i statističkom
> aparatu, možda ćemo jednom naći način da izaberemo potrebne
> nizove slova u skladu sa ukusom naručioca, i onda eto raja za
> čitaoca. Voliš Dostojevskog? Kompjuter ti svakog dana napiše po
> jednog (koji će verovatno biti i bolji od originala), pa čitaj
> i uživaj. Voliš Agatu? Svaki dan po jedan genijalni zaplet. I
> još ne plaćaš
Pa jeste, tako nešto je mislio i žomski. Bilo je od toga i
koristi, ali ja se pitam, može li kompjuter da smisli vic?
knjizevnost.222jovana,
>>> U trenutku kada, dok čitam neke tvoje poruke u ovoj
>>> konferenciji, osetim mučninu u stomaku...
>
> To je bila šala? Bar se nadam ;) Ja svakako ne bih učestvovao u
> jednoj ovako neobaveznoj diskusiji ako bi mi ona donosila
> mučninu bilo gde :)
Ali tema nije nimalo neobavezna, zar ne? Barem se meni tako
učinilo dok sam čitala vaše poruke vezane za nju.
knjizevnost.223fancy,
ŮŢ> ps. fancy, još tri dana Crnje... dakle, u sredu častiš,
ŮŢ> proslavljamo 100 godina Miloša C. važi? :)
Vazda!
gde idemo?? :))
.F nO morE.
knjizevnost.224fancy,
ŮŢ> Chief Sale
ŮŢ> and some drugs" - Shaun Ryder
Šef si, nema šta ;)
.F nO morE.
knjizevnost.225fancy,
ŮŢ> Mislim... kao Almodovar, Orton i ostali...
"At Joe Orton's wedding, the bride wore black,
dead company's got'em bouqet... "
David J
.F nO morE.
knjizevnost.226fancy,
ŮŢ> Na jednoj strani su:
ŮŢ> milan, veca, i.a.n, milanv, vcalic, wizard, novim, bojans
ŮŢ> a na drugoj:
ŮŢ> djelovic, cdragan, fancy, dejanr
ŮŢ> Dakle 8:4
JOK! Tučemo vas SA NULOM ;)
.F nO morE.
p.s. šuplji ste na desnom krilu ;)))))
knjizevnost.227milan,
> ps. fancy, još tri dana Crnje... dakle, u sredu častiš,
> proslavljamo 100 godina Miloša C. važi? :)
Važi, ako fancy časti! :))
Pl poz M
knjizevnost.228vcalic,
>> Ma to su sve omiljene režimske žvake... te mi imamo ovo, te mi imamo
>> ono, te cene u svetu naše ove, te cene naše one...
Ma izgleda da sam ja ipak komunista !? ;) Što jes' jes', imam čitavu
kolekciju Manifesta komunističke partije, džepno izdanje Oslobođenja. Oćeš
jedan primerak?
>> Koji naš pisac je
>> ZAISTA cenjen (osim Kiša) i koji naš režiser (osim Emira K. a i on je
>> problematično "naš"...) je kao cenjen (ne računam one silne partizanske
>> filmove popularne u Kini i bivšem CCCP-y)
Andrić, Crnjanski, od novijih Pavić. Od filmadžija Saša Petrović, nekad
onaj ludi Makavejev (više zbog ideologija, al' ajde), Marković.
>> Slikari??? Mića Popović... i? (kako se zvaše onaj u Parizu, Šobajić?
Tapi (hm, naterao me da preispitam svoj stav o hiperrealizmu)
E, da, zaboravio sam Duška Kovačevića. Njega ne kapiraju mnogo zato što
se bavi Srbima koji njima baš nisu mnogo jasni, al' kapiraju da je te Srbe
jako uspešno prikazao.
Vlada
knjizevnost.229vcalic,
>> oni nisu sasvim dobar primer za poređenje, oni bi bili možda kao Silvija
>> Plat u muzici, a ne LRP (možda da za poređenje iskoristimo Emerson Lake
>> & Palmer..? beskonačne solaže, komplikovane teksture i "dosada dokle god
>> dopire pogled" /by Garfield :)/ ... xe xe... RLP-ELP ?).
Ne, ne, baš su dobar primer. Prosečnom slušaocu su Joy Division baš
potencijalno dosadniji od ELP. Ako računamo samo one ELP albume koji nisu
dvostruki i trostruki, onda je vreme trajanja albuma ELP i Joy Division
približno isto. E, sad, kad bi mogli da okupimo jedan uzorak Sezamovaca koji
su resign-irali temu muzika, pa im puštali paralelno ELP i Joy Division,
ubeđen sam da bi bar 50% reklo da su im JD dosadniji. To što su njima pesme
kraće je manje bitno, ako se slušanje bazira na albumima. Analogno, i romani
LRW-a podeljeni na sitnije celine (glave i sl.) Toliko o podesnosti Joy
Division za poređenje sa LRW.
>> Dobro, pitaj mene šta mi se sviđa kod Joy Division, i ja ću ti
>> jednostavno reći - osećaj koji mi daje pesma shadowplay, slika grada u
>> prolazu i borba (koju paradoksalno pisac nije izdržao :(( ) koja će u
>> životu (tad sam ipak imao samo 16 godina...) biti neminovna...
Vidiš, nešto jako slično se meni sviđa kod Dostojevskog. Isto tako slika
grada (St. Peterburga koji je inače što se arhitekture i nekih drugih stvari
tiče moj omiljeni grad), njegovo umeće da prepozna i prikaže neke
karakteristične tipove ljudi, kao i nastojanje da prodre u suštinu odnosa među
ljudima. Ono što me fascinira to je njegova umešnost da me u potpunosti uvede
u svet koji je kreirao svojim romanom. Nekoliko puta sam zatekao sebe kako o
njegovim likovima razmišljam kao o stvarnim ljudima. A tripovanju na suvo
nešto nisam sklon.
O njegovoj životnoj sudbini da i ne govorim. To ionako nije tema
diskusije, ali možda bi bilo lepo dotaći je.
Kod ostalih koji se ovde pominju, jedino me je Kami nešto više
zaintrigirao, zbog njegovih egzistencijalističkih stavova koje sam ponekad
sklon da prihvatim ;) Tolstoj je isto imao fantastične opise, ali me nikad
nije fascinirao. O Kafki drugi put...
>> Ljubav, oslikana u Love will tear us apart, puno lepih melodija...
>> Sve u svemu neki duh kojeg nema kod LRP...
>> Izgleda da je sve stvar "feeling-a", a meni atmosfera LRP dafinitivno
>> ne odgovara. Ubija.
Naravno da je sve stvar filinga. Samo reci to tehnomanijacima tipa
Dejana R. i Dejana J.
Vlada
knjizevnost.230vcalic,
>> Ako misliš da u čovekovim mislima ima nečeg posebnog što neka mašina
>> jednog dana neće moći da emulira, onda se grdno varaš.
Same misli.
Vlada
knjizevnost.231vcalic,
>> Neuronske mreže i tako to.
Potpuna simulacija mozga, a? Znaš, psiholozi su utvrdili povezanost
fizioloških procesa u mozgu sa svesnim procesima, ali uspeli su utvrdili i da
veštački stimulisani fiziološki procesi koji se javljaju pri određenim svesnim
procesima ne uspevaju da izazovu te iste svesne procese.
Ako nastavimo dalje u ovu diskusiju možda je bolje da promenimo temu.
Biće da je tema 'filozofija' bolje mesto za ovo. Ovo je sada pitanje da li
čovek može da 'iskopira' samog sebe, i nema mnogo veze sa književnošću.
Vlada
knjizevnost.232vcalic,
>>> Naravno, jer mozak ne radi po algoritmu.
>>
>> A po čemu radi, majke ti?
Pa, ako tvoj mozak radi po stanovitom algoritmu, nemoj ostale da
nabeđuješ! ;)
>> Em ne znaš ni šta znači reč "algoritam", em to što hoćeš da kažeš
>> nije tačno :).
Oh, Bože, hvala ti što si mi poslao personu koja će mi ukazati da ne
poznajem značenje reči 'algoritam'.
Vlada
knjizevnost.233vcalic,
>> Opet romatične predstave!
>> Ajde prebroj naše umetnike poznate svuda po svetu i umetnike neke
>> druge zemlje naše veličine (Francuska? Engleska?) pa ćeš videti da u tom
>> pogledu nismo ništa posebno.
Pa što jes' jes' u poređenju sa Francuskom i Engleskom smo go ku*ac, ali
nisam ni hteo da nas poredim sa dotičnima. Ipak te zemlje imaju *malo* dužu
tradiciju kulture od nas.
No, naši autori nisu previše skloni da se bave umetnošću na svetskom
nivou. Uglavnom se bave lokalnim temama koje samo ovde mogu da budu shvaćene
pa stoga njihovo delo inostrana publika ne može da prosuđuje. Uzmi Duška
Kovačevića za primer. žovek je toliko uspešno odslikao ovdašnje tipične
ljudske karaktere da je to ponekad zastrašujuće. Pa, ljudi, on je maltene celu
Srbiju strpao u jedan autobus (i to mnogo pre Slobodana Miloševića ;)). To su
neviđeno visoki umetnički dometi, a to ni u Sloveniji nisu mogli da shvate,
a kako će tek na zapadu.
Vlada
knjizevnost.234vcalic,
>> "Ne radi se o tome da se svet objasni i bolje razume, vec
>> da se izmeni" ;)
žista identifikacija. Promeni prvo sebe, onda menjaj svet.
Vlada
knjizevnost.235vcalic,
>> Sezam, čijih je 15000 nodova manje-više stalno zauzeto, i dalje
>> funkcioniše normalno.
Ma jeste, samo da se cela ta priča sve-će-jednog-dana-raditi-kompjuteri
ne završi kao onaj chat koga vide demo korisnici ;))
Ili ne da Bože dođe neki pra-pra-pra-pra-unuk Bila Gejtsa pa izvuče
utikač iz štekera.
Vlada
P.S. Gle, pa ti Gejtsovi i nisu toliki negativci koliko to nekad izgleda ;)
knjizevnost.236vcalic,
>> To znači da se Lun čita i daje dalje ili baca a da se LRP kupuju
>> da bi stajali u ormanu, pa da kad komšije i rodjaci dodju, klimaju
>> diskretno glavama prema polici za knjige ;)
Aman, ko ovde priča o tome. Ima i onih "kompleta knjiga" koje su
pravljene po meri polica i koje imaju samo spoljnu stranu, ali ovde pričamo o
književnosti, a tema u ovoj konferenciji za takve slučajeve se zove
"Deponija".
Vlada
knjizevnost.237vcalic,
>> No ne zaboravi da se utakmica vodi na "vašem terenu", CIVILIZACIJA/
>> književnost - tu su mnogi mrzitelji levih ruskih pisaca po default-u
>> dali resign ;))
Verovatno tu ima dosta mrzitelja čitanja uopšte ;)
Vlada
knjizevnost.238vcalic,
>> Nije paradoksalno, nego netačno. Na opisan način bi se generisale *sve*
>> priče i romani i studije i novinski članci i... koje mogu da postoje, a
>> ako ti u to nećeš da veruješ, ja te ne teram :)
Pa, reči nesumnjivo postoje. Ali da li postoji ono što stoji iza tih
reči?
>> Drugi put pitaj mene. Ja retko šta bacam ;)
Važi :)
Vlada
knjizevnost.239vcalic,
>> Misli i emocije, tralala. Muzika, pisane reči, uskoro i filmovi = niz
>> bitova na CD-u. Doduše, znam da ti ne voliš CD-ove :)
Jeste niz bitova, nisam ja to negirao, ali nije samo to, čak je to manje
bitno. Muzika je materijalizacija emocija, a emocije nikakav CD neće
zabeležiti.
>> Isto su to pre 20 godina tvrdili za šah.
Pa nije šah isto. Šah je u domenu konačnog.
>> Ha, kladim se da nisi čitao rečenu priču ;>
Nisam. Od dotičnog sam čitao samo Istoriju sveta ;)
>> njoj) mozak ne radi po algoritmu pa stvar nije uspela, nego je mozak baš
>> radio po algoritmu pa je stvar uspela isuviše dobro.
Taj "savršeni" mozak radi po nekom algoritmu kojeg će neko nazvati
"savršenim" (što za nekog drugog ne mora da bude), i radiće "savršeno" i pri
tom savršeno različito od ljudskog mozga.
Vlada
knjizevnost.240vcalic,
>> Mlada umetnica je opravdala poverenje i zaslužuje skidanje.
>>
>> Go ahead, download it, it's worth reading!!
Slažem se!
Naročito mi se sviđa opis u poslednje vreme popularnog muzičkog pravca
koji se naziva grind-core, a koji izvodi grupa PMS pomenuta u priči ;))
Vlada
knjizevnost.241vcalic,
>> Još nisi??? :)))
Bio me zent, al' sad kad sam raskrinkan... ;))
>> Da, a sad je neobično moderno suprotno, tj. sad se kolektivno ne
>> vole LRP zato što se time želi zbaciti ono je je u proteklom
>> periodu važilo kao dobro, odoše komunisti, pa ko vele mora i ono
>> što su oni voleli.
Autoritarci i mi i oni ;)) Kad malo bolje razmislim svi smo mi pomalo
socijalisti ;)))
Vlada
knjizevnost.242vcalic,
>> Ovo sam poslao "iz exec-a", ali sam, posle čitanja današnjih poruka u
>> CIVILIZACIJI, "prinuđen" da se demantujem - kako trenutno stoje stvari,
>> polako "vi" prelazite u manjinu :)
Naravno da smo u manjini i ponosni smo na to ! ;))
Vlada
knjizevnost.243vcalic,
>>> A "Proces" ni u kom slučaju nije dovoljan da se stvori potpuna slika o
>>> Kafki.
>>
>> Moj omiljeni je "Preobražaj".
>>
>> "Kada se, jednoga jutra, Gregor Samsa probudio iz nemirnih snova, našao
>> se u svom krevetu pretvoren u golema kukca. ..."
>>
>> (Izvinite na ovome zadnjem. Šta ću kad mi je prevod hrvatski.) :)
Ma nema šta da se izvinjavaš. Ta rečenica ni na jednom jeziku ne
funkcioniše tako dobro kao na hrvatskom. Upravo zbog reči 'kukac'.
Vlada
knjizevnost.244dejanr,
Izvod iz današnje (subotnje) "Politike", iz pera dopisnika iz Rusije
S. Samardžije:
----------------- CITAT -----------------
Ekonomija diktira promenu ruskih navika
TEŠKA VREMENA ZA PESNIŠTVO
Nestankom Sovjetskog Saveza promenili su se i uslovi u kojima stvaraju
umetnici - Ko ne izdrži zahteve tržišta, mora da menja profesiju
Ruski pesnik Andrej Demitijev doskoro je uživao sve blagodeti uspešnog
i popularnog pisca. Njegove knjige štampane su onog trenutka kada su bile
završene, u luksuznim povezima i u tiražima od kojih se mnogim uspešnim
zapadnim pesnicima prosto vrtelo u glavi. Njegovi tekstovi korišćeni su kao
podloga za muziku, uživao je sve privilegije koje je donosilo članstvo u
Udruženju sovjetskih pisaca, bio je šef uredništva jednog uglednog časopisa
posvećenog kulturi, imao je stan u Moskvi, vilu za odmor, kola... Ali,
nestankom sovjetske države nestaju i sve prednosti koje je takvo društvo
donosilo uspešnim pojedincima.
U poslednje dve godine Demitijev nije uspeo da pronađe izdavača za svoju
najnoviju knjigu poezije od 600 strana. "Kažu da poezija nije više
profitabilna, traže se petparački romani", žali se Demitijev.
I tako, u 65. godini, nekada maženi pesnik, suočava se sa teškoćama, toliko
svakodnevnim za njegove kolege u drugim zemljama, pre svega nedostatkom para
za izdavanje knjiga. Ono što celu situaciju dodatno komplikuje je činjenica
da se ovaj 65-godišnji pesnik iznenada našao suočen sa zamkama tržišne
ekonomije o kojima nikada ranije nije morao da razmišlja.
Ni onima koji nisu bili miljenici sovjetske države ne cvetaju ruže.
"Nekadašnja politička cenzura zamenjena je ekonomskom", vajka se pesnik i
bivši disident Andrej Voznesenski. Sa polica najvećih moskovskih knjižara
nestali su Tolstoj, Dostojevski... zamenili su ih Stiven King, Džeki
Kolins, Danijel Stil...
Jedna od najvećih sovjetskih izdavačkih kuća, "Novosti", nekada
specijalizovana za štampanje propagandističke literature, sada se pretvorila
u najvećeg izdavača zapadne "lake književnosti". Od stotinu knjiga koje su u
ovogodišnjem planu, samo je jedna od ruskog autora. "Štampamo ono što ima
prođu", kaže Aleksandar Proskorin. "U protivnom, inflacija će potpuno da nam
obezvredi zaradu".
-------------- KRAJ CITATA --------------
Ostatak teksta me mrzi da prekucavam, a i u njemu nema ništa bitno osim jedne
rečenice koju ću navesti da ne bih ispao jednostran - "u Domu knjige ipak
postoji lista čekanja za najnovija izdanja dela Dostojevskog i Bloka".
Toliko o tekstu, a zaključak jedva da je i potreban - levi ruski pisci
"izumiru" čak i u samoj Rusiji. Zamenjuju ih... videli ste ko - oni što
znaju kako treba pisati ono što će ljudi želeti da čitaju :) Ne sumnjam
da će se takvi pisci vremenom pojaviti i u Rusiji, zamenjujući tako one
čija će dela, nekad tako "naduvavana" i favorizovana, završiti na Reganovom
"smetlištu istorije" :)
knjizevnost.245dejanr,
>> Aman, ljudi dosta o "levim ruskim piscima" (sic!)
>> Nema levih ruskih pisaca.
>> Osim u Americi gde su svi pisci levi i gde je jako
>> OUT biti desno orjentisan. (vec 50-ak godina)
Dopusti da kažem da reč "levi" u nazivu "levi ruski pisci"
((C) dejanr) nije trebalo da označi bilo kakvu ideološku
orijentaciju tih pisaca, nego "levi" u smislu "levaci". I
to ne u smislu "levorukosti", nego u onom drugom ;)
knjizevnost.246dejanr,
>> Estetika, moralne dileme, uzvisena ljubav, problemi
>> socijalizacije i tu i tamo jos poneka tema, izneseni kao hronika u
>> obliku tragedije, ili bilo koje druge forme sa visokim emotivnim
>> nabojem, savrseno odgovara poznatom slovenskom "uzvisenom
>> pateticno-tragicarskom mentalitetu" mirenja sa sudbinom i
>> njegovom nihilistickom odnosu prema sadasnjosti i buducnosti.
Da, to je onaj naš čuveni "bol u duži", ono od čega, ako je verovati
Bajagi, pati i sam Hemfri Bogart :)
knjizevnost.247dejanr,
>> Ti sebi predstavljaš budućnost kao sadašnjost sa elefantijazisom,
>> sadašnjost dovedenu do krajnjih granica. Na tome su se mnogi
>> okliznuli.
Što se toga tiče, lako je moguće da si u pravu. Nije lako predvideti
budućnost, na žalost.
>> Seti se sa kakvim se žarom predviđao rast korišćenja nuklearne energije.
>> "Nuklearka u svakom sokaku!" I šta? Zaškripalo je, i još uvek škripi.
>> Ili svemirski let.
Obe tehnologije su jako nove i postigle su izuzetne rezultate posle samo
po tridesetak godina razvoja. Potrebno je dosta vremena i novca (a da bi
se novac našao i motiva onoga ko će taj novac ulagati) da se u tim stvarima
napreduje, ali nema sumnje da naše znanje o njima raste iz dana u dan.
Što se tiče atomske energije, otkrili smo da put kojim se išlo nije
praktičan, jer stvara nuklearni otpad sa kojim se teško izboriti (što
svakako nije ni prvi ni poslednji ćorsokak u koji je nauka upala). Ali, već
imamo značajna saznanja o "obrnutoj" tehnologiji koja bi trebalo da nam da
mnogo "čistiju" energiju. Treba još neki problemi da se reše da bi se ona
mogla kontrolisati, ali na tome se vrlo ozbiljno radi. Samo treba vremena.
Što se tiče vasionskih letova, tek je 30 godina prošlo od prvih letova u
svemir i mislim da su za tih 30 godina postignuti fantastični rezultati.
Poslednjih par godina nemamo neke spektakularne prodore, pre svega, rekao
bih, zato što je zamrla konkurencija između USA i USSR oko toga "ko će
prvi...". Ali svemirski letovi se obavljaju "svakodnevno" i nikako ne bih
rekao da se od njih odustalo pa ni da su gurnuti na marginu.
>> Kompjuteri su još uvek živi i zdravi, hvala Bogu. Ali ne bih se usudio
>> da im bezrezervno predviđam dominantan poločaj u nekom budućem
>> društvu. Uvek postoji mogućnost pojave nečeg kvalitativno novog ili
>> drugačijeg...
Ja sam pomenuo automatsko prevođenje (ili automatsko pisanje, komponovanje
itd) kao zadatak koji će se rešiti, a da li će to biti pomoću računara u
današnjem smislu te reči ili neke naprave koja će biti utemeljena na nekim
drugim osnovama (mikrotalasna rerna koja kuva knjige? :), sasvim je svejedno
sa aspekta problema koji se rešava.
>> U vezi sa pisanjem/prevođenjem, kažeš da će umetnici pravo na otpad. A
>> svi ostali koji pišu ili prevode? Da, taj dan bi vredelo videti. UKS
>> izdaje saopštenje da, i pored učestalih samoubistava, situacija uopšte
>> nije tako alarmantna kako zlonamernici tvrde...
Postojao je, ako se ne varam, nekakav pokret "Ludista" koji su lupali
mašine misleći da će im iste oteti poslove posle čega će umreti od gladi.
I zaista su mnogi poslovi koje su nekada obavljali ljudi sada prešli na
mašine, ali ljudi nisu pomrli od gladi. Automatsko prevođenje nije nešto
što će se pojaviti u danu, juče ga nije bilo a danas je savršeno. Postojaće
neki period kroz koji će ono napredovati, možda sasvim dovoljan da se i
za prevodioce nađe neko drugo uhleblje (ako ništa drugo, saradnja na izradi
programa koji prevode). Najzad, valjda će jednom doći i dan da čovek više
ne mora ništa da radi da bi obezbedio svoju egzistenciju - radiće mašine
a ljudi će... šta znam, možda sedeti i pisati "za svoju dušu". Naravno,
mnogo gore od računara, ali zašto bi to bilo važno ako se oni dobro
zabavljaju? :)
knjizevnost.248dejanr,
>> a) + b) + c) + d) + E) >> a) + b) + c) + d) => pobedio si.
Ni sam nisam znao kako sam ubedljiv :))
>> u kome sam rekao da nemaš razloga da lošim nazivaš pisce
>> (i njihova dela) ako ti se ne sviđaju.
Mislim da ovaj naš mali nesporazum naprosto potiče otuda što se
nismo razumeli. Ako kažem da "ja mislim da je nešto loše", to je
otprilike sinonim za "ja znam da mi se to ne sviđa". Neko drugi,
naravno, može da misli drugačije i ja cenim to njegovo mišljenje,
sve dok on ceni moje (pa i posle toga ;)
Jedino za šta se zalažem, a što prevazilazi okvire moga ličnog
pogleda na ove ili one pisce, je da se količina levih ruskih pisaca
u lektiri smanji, i da se zamene drugim piscima i drugim žanrovima,
kako bi se stekao pregled na kompletnu (ili bar kompletniju) svetsku
književnost, a ne samo na jedan njen mali segment uvažavan od izvesnih
stručnjaka i slabije uvažavan od tržišta.
knjizevnost.249dejanr,
>> > Ovo sam poslao "iz exec-a", ali sam, posle čitanja današnjih poruka u
>> > CIVILIZACIJI, "prinuđen" da se demantujem - kako trenutno stoje stvari,
>> > polako "vi" prelazite u manjinu :)
>>
>> Naravno da smo u manjini i ponosni smo na to ! ;))
E onda prestani da budeš ponosan jer je bojans utvrdio da ste u većini ;))
knjizevnost.250dejanr,
>> > Misli i emocije, tralala. Muzika, pisane reči, uskoro i filmovi = niz
>> > bitova na CD-u. Doduše, znam da ti ne voliš CD-ove :)
>>
>> Jeste niz bitova, nisam ja to negirao, ali nije samo to, čak je to
>> manje bitno. Muzika je materijalizacija emocija, a emocije nikakav CD
>> ^^^^^^^^^^^^^^^^ ^^^^^^^
>> neće zabeležiti.
Savršeno :) Sam si sebi odgovorio tako lepo da tu više ne treba ništa ni
dodati ni oduzeti. CD neće zabeležiti emocije, ali će zabeležiti njihovu
materijalizaciju. I to digitalno, kao niz nula i jedinica. To je baš ono
što sve vreme tvrdim - ako je knjiga svođenje emocija na nizove slova, a
muzika na nizove tonova, a i jedno i drugo se može predstaviti kao konačan
niz binarnih jedinica i nula, završili smo priču po tom pitanju i sveli
materijalizovali emociju u bitove. Dakle, sveli je u domen konačnog.
>> > Isto su to pre 20 godina tvrdili za šah.
>>
>> Pa nije šah isto. Šah je u domenu konačnog.
Baš kao i književnost, što sam već pokazao. Zapravo, diskutabilno je pitanje
da li ima više mogućih knjiga od, recimo, 200 strana ili šahovskih pozicija,
svakako bi se na to moglo matematički odgovoriti.
>> > Ha, kladim se da nisi čitao rečenu priču ;>
>>
>> Nisam. Od dotičnog sam čitao samo Istoriju sveta ;)
>>
>> > njoj) mozak ne radi po algoritmu pa stvar nije uspela, nego je mozak
>> > baš radio po algoritmu pa je stvar uspela isuviše dobro.
>>
>> Taj "savršeni" mozak radi po nekom algoritmu kojeg će neko nazvati
>> "savršenim" (što za nekog drugog ne mora da bude), i radiće "savršeno"
>> i pri tom savršeno različito od ljudskog mozga.
Nije konstruisan savršeni mozak, niti su uopšte pokušavali da prave mozak,
samo su sintetisali savršenu melodiju koja je na izvestan način uništila
sasvim običan ljudski mozak. Nije posebno bitno, ako jednom stigneš pročitaj
priču, nije loša.
knjizevnost.251dejanr,
>> > Nije paradoksalno, nego netačno. Na opisan način bi se generisale *sve*
>> > priče i romani i studije i novinski članci i... koje mogu da postoje, a
>> > ako ti u to nećeš da veruješ, ja te ne teram :)
>>
>> Pa, reči nesumnjivo postoje. Ali da li postoji ono što stoji iza tih
>> reči?
Da li je iza reči stajalo ovo ili ono to ti kada uzmeš knjigu pojma nemaš.
Sve što imaš je knjiga, tj. niz slova. Šta ćeš pronaći "iza" reči u knjizi
je tvoj problem, zapravo stvar tvoje imaginacije.
Kada ćeš znati da je došao trenutak da kompjuter piše jednako dobro kao
čovek? Tjurningov test - izabraćeš nekog autora koga posebno ceniš i
navesti jednu-dve njegove knjige koje *nisi* čitao (naravno, pretpostavlja
se da si pri tome pošten). Dobićeš četiri knjige, dve su stvarno knjige
tog autora, dve je pisao kompjuter. Ako po čitanju ne uspeš da odrediš
koje su koje, kompjuter je položio.
Tu je i čuveni problem robota i ljubavi. Recimo da imaš robote koji su
potpuno čovekoliki tj. praktično ih je nemoguće razlikovati od ljudi/žena.
Može li takav robot da voli? Ne, ako se pojam "ljubav" gleda sa neke
mistične strane, ali ako se robot ponaša prema tebi kao da te voli, nećeš
moći da uočiš razliku, tj. da znaš da li je u pitanju žena koja te voli ili
robot koji je programiran da se tako ponaša.
knjizevnost.252vcalic,
>> Savršeno :) Sam si sebi odgovorio tako lepo da tu više ne treba ništa ni
>> dodati ni oduzeti.
žini ti se.
>> CD neće zabeležiti emocije, ali će zabeležiti njihovu
>> materijalizaciju. I to digitalno, kao niz nula i jedinica. To je baš ono
>> što sve vreme tvrdim - ako je knjiga svođenje emocija na nizove slova, a
>> muzika na nizove tonova, a i jedno i drugo se može predstaviti kao konačan
>> niz binarnih jedinica i nula, završili smo priču po tom pitanju i sveli
>> materijalizovali emociju u bitove. Dakle, sveli je u domen konačnog.
Ma, da. Ajde to i da napišemo: Prijatno=000010 ; Neprijatno=000001 ;
Radost=00000110; čalost=00001000;Strah=0001001;Ljubav=0000111;Mržnja=1001101
Kad god neko pokuša nešto da ti dokaže ti ponavljaš istu stvar. Uzimaš u
obzir samo jedan deo dokaza, naravno, onaj koji može da se transformiše u
kontekst onog stanovišta koje ti zastupaš. Elem, ja sam napisao da su muzika
i pisana reč materijalizacija emocije, a ti si se odmah uhvatio za termin
"materijalizacija". No, da bi tvoja tvrdnja bila tačna emocije moraju da budu
transcedentacija muzike ili pisane reči, a to baš i nije slučaj. Prema tome
tvoje ushićenje ;) sa početka poruke na koju je ova odgovor, je potpuno
promašeno.
>> Nije konstruisan savršeni mozak, niti su uopšte pokušavali da prave mozak,
>> samo su sintetisali savršenu melodiju koja je na izvestan način uništila
>> sasvim običan ljudski mozak. Nije posebno bitno, ako jednom stigneš
>> pročitaj priču, nije loša.
Nisam baš mislio na tu konkretnu priču kad sam ono pisao, već na uopšte
na teorije "savršenog mozga". A priču ću gledati da pročitam. :)
Vlada
knjizevnost.253vcalic,
>> E onda prestani da budeš ponosan jer je bojans utvrdio da ste u većini ;))
Ma, u većini smo u ovoj conf. (što je pohvalno) a u manjini smo u ukupnoj
populaciji (što je još pohvalnije). :)
Vlada
knjizevnost.254novim,
jedna od verovatno najlepših pesama napisanih na ovom jeziku:
Miloš Crnjanski:
PRIVIĐENJA
Zaista, zrak sam samo? I to je sjaj u meni,
što se sad, nestajući, rasipa, u prazninu,
osvetlivši mi put, i bezdan, u isti mah?
Sve su to bile, dakle, prolazne samo seni,
na koje sam, kroz blagost, i žalost, i tišinu,
stresao, ustreptao, svoj zvezdan, zračni, čisti, prah?
Odlazim, dakle, sa tela toplih, i mladih, srna,
ledu, na vrhu nekom, u bolnom svom hitanju?
A plač mi samo vraća se, porfiru jednog zrna,
što visi, o drhćućem, žarkom, koncu, u svitanju?
Tu, tu bih, u ovom životu, da me oblije slap
svih divota čulnih, kao pad mirisnog mleka.
A, čini mi se, jedna jedina, takva, blista kap,
nad peskom pustinja, i tla, nad zemljom, daleka.
Zaista, zrak sam samo? I to je sjaj u meni,
što se sad, nestajući, rasipa, u prazninu,
osvetlivši mi put, i bezdan, u isti mah?
Sve su to bile, dakle, prolazne samo seni,
na koje sam, kroz blagost, i žalost, i tišinu,
stresao, ustreptao, svoj zvezdan, zračni, čisti, prah?
U Danskoj, 1929.
knjizevnost.255astojkovic,
Fancy, enjoy.
sale
"Hallelujah, hallelujah, I'm Shaun William Ryder,
gonna lie down beside you, fill you full of junk!"
S.Ryder:ANGEL
It's not I who sought the novice
It's the novice who sought me
Cook went blind and drank too much
And fed his guests on angel dust
Where did the pain start?
When did the symptoms begin?
Where did the pain start?
When have the symptoms been?
It my heads been throuch a windscreen
Why are all the eyeballs green?
Take me round the roundabout
Slowdown don't stop
I'll bail out - pull up
It was not I who bit the sheriff
It was the sheriff who bit me
Cut me open stich me up
Be my lambchops, buttercup
What's a crucifixtion
What's a crucifixtion mean
I was bitten by a horse
Now I'm movin for divorce
It took more then one man
To change my name to Shanghai Lily
What's a cluckin chicken
What's a cluckin chicken need
Where's the clukin chicken
Where's the clukin chicken been
Naravouchenije:
"Never do a drug named after your arse!"
knjizevnost.256bbaja,
>|| E, da... NEKADA smo imali zaista dobar kosarkaski tim...
:(
knjizevnost.257bbaja,
>|| Rusija je tamo gde je istina vere!
>|| Pravoslavlje ili smrt!
Ne!
Nemoguce!?
Reci mi da se samo zezas.
Please!!!
knjizevnost.258bbaja,
>|| E, da... NEKADA smo imali zaista dobar kosarkaski tim...
:(
knjizevnost.259bbaja,
>|| Rusija je tamo gde je istina vere!
>|| Pravoslavlje ili smrt!
Ne!
Nemoguce!?
Reci mi da se samo zezas.
Please!!!
knjizevnost.260fancy,
ŮŢ> Naročito mi se sviđa opis u poslednje vreme popularnog muzičkog pravca
ŮŢ> koji se naziva grind-core, a koji izvodi grupa PMS pomenuta u priči ;))
Devojčice su šećeri, i njihova pojava u priči me je prvo iznenadila
a zatim naterala na skidanje kape umetnici. Predmenstrualni sindrom
i diskretan JAZZ govore o suptilnom ukusu predmetne.
"We the cats shall hep ya...
Just rip this righteous riff :)"
.F nO morE.
knjizevnost.261fancy,
ŮŢ> žista identifikacija. Promeni prvo sebe, onda menjaj svet.
"If you can't change yourself, change the world..."
(ima, ima, ali pred kraj pesme :)
.F nO morE.
knjizevnost.262astojkovic,
OK. Granny Agatha is THE BEST.
Samo sto to vise nije umetnost, vec obicna
logicka konstrukcija. (vidi PITALICE\SLEDECA.TXT)
Ne treba nista izjednacavati, pa ni detektivske
romane, iako "R.Chandler: Vecina detektivskih romana
je lose napisana" (vidi "Pisma", Agatha kao primer)
sale
"I stuck six-inch gold blade in the head of a girl...
Hands off, pretty baby, tough bone then so soft to slip"
N.Cave
*********
Andrej Tarkovski: "Umetnost kao ceznja za idealnim"
(odlomak)
..
"U odredjenom smislu covek uvek iznova saznaje bit zivota
i samog sebe, svoje mogucnosti i ciljeve. Koristi se zbirom
vec postojecih znanja. Pa ipak, eticka samospoznaja ostaje
odlucujuce iskustvo svakog pojedinca i tice se, uvek iznova,
u svim razlicitim pojavnostima samo njega. Covek se, takodje,
postavlja uvek u drugaciji odnos prema svetu vodjen mucnim
nagonom da ga sebi podredi, da ga dovede u sklad sa svojim
intuitivno dosegnutim idealom. Neispunjivost tog nagona je
vecni izvor ljudskog nezadovoljstva i patnja nedovoljnosti
vlastitog Ja.
Umetnost i nauka su dakle oblici prisvajanja, oblici saznavanja
na putu coveka ka takozvanoj 'apsolutnoj istini'.
Ali vec tu prestaju sve licnosti ova dva oblika ispoljavanja
stvaralackog duha, pri cemu - usudjujem se da na tome
insistiram - tvorevine nisu stvar otkrica vec stvaralastva.
Ovde se radi o principijelnom razlikovanju naucne i estetske
forme saznanja.
U umetnosti covek prisvaja svet svojim subjektivnim dozivljajem.
U nauci ljudsko znanje sledi beskrajni niz stepenika, pri cemu
uvek ista saznanja o svetu stupaju na mesto zastarelih. Tu se,
dakle, po zakonitosti kategorizacije, na osnovu saznavanja
objektivnih detalja, pravilno redjaju uvidjanja. Umetnicka
uvidjanja su tome suprotstavljena i nastaju uvek iznova kao
originalna i jedinstvena slika sveta, kao hijeroglif apsolutne
istine. Ona se ukazuje kao otkrovonje, kao zilava, svetlucajuca,
strasna zelja umetnika da prateci intuitivno sazme celokupne
zakonitosti sveta - u njihovoj lepoti i ruznoci. u covecnosti,
u beskrajnosti i ogranicenosti. Sve to umetnik pokusava da
odrazi jednom slikom koja na sebi svojstven nacin sadrzi
apsolutno. Tom slikom zadrzava se obecanje beskonacnog jer
je postavljanje granica ona dovedena do izraza: dusevno je
artikulisano u materijalno i beskonacno je dobilo granice.
Moglo bi se reci da je umetnost simbol ovog sveta, povezano
sa apsolutno dusevnim istinama koje pozitivisticko-pragmaticna
praksa pokusava da nam otudji i sakrije od nas.
Vezan za neki naucni sistem, covek aktivira logicno miljenje,
on ovladava odredjenim sistemom i prinudjen je da razume.
Umetnost se obraca SVIMA u nadi da ce izazvati utisak, da ce
je neko pre svega OSETITI, da ce izazvati emotivnu potrosenost
i biti PRIHVACENA. Ona ne namece nikakve nepobitne razumske
argumente, vec duhovnu energiju, najintimnije umetnikovo
posedstvo. I, umesto nadgradnje u pozitivistickom smislu,
ona se obraca covekovom duhovnom iskustvu."
...(nastavak sledi)
knjizevnost.263i.a.n.,
>> Duša, psihologija likova, pa opet prvo, pa opet drugo... Sve mi je
>> to strašno smrdelo na nekad široko propagirano rusofilstvo i
>> opčinjenost velikim bratom.
U opčinjenosti velikim bratom nije ostajalo mnogo mesta za dušu.
knjizevnost.264i.a.n.,
>> Naravno. Ja već godinama upozno pokušavam da nađem njegove
>> pripovetke
>> p.s. Ako neko ima tu knjigu biću mu zahvalna da mi
>> pozajmi/proda/pokloni :)
Na engleskom. Slobodno za pozajmljivanje.
knjizevnost.265fancy,
ŮŢ> Naravno da je sve stvar filinga. Samo reci to tehnomanijacima tipa
ŮŢ> Dejana R. i Dejana J.
O.K. a i ti smiri svoje, pa da potpišemo primirje, i usput se
ovajdimo za put do čeneve ;)
.F nO morE.
tagline: "PRVO SMO MI čESTOKO UZVRATILI, A ZATIM SU ONI PREKRŠILI PRIMIRJE"
knjizevnost.266fancy,
ŮŢ> Naravouchenije:
ŮŢ> "Never do a drug named after your arse!"
"..so get me an UZI, and someone to use it
who smiles..."
.F nO morE.
knjizevnost.267maksa,
<><> niz binarnih jedinica i nula, završili smo priču po tom
<><> pitanju i sveli materijalizovali emociju u bitove.
<><> Dakle, sveli je u domen konačnog.
Naravno da se svaki proces u svemiru može svesti
na besmisleni niz simbola, ali emociju ćeš teško
da svedeš na bitove, sem ako ne misliš na ascii
zapis opisa anatomsko-fizioloških procesa koji se
dešavaju dok čovek "oseća emociju" :).
Dakle, ovim gore-citiranim nisi sveo "emociju
na bitove", nego muziku, (knjigu, sliku) kao
njen krajnji produkt/pokretač.
A tu valjda postoji bitna razlika?
knjizevnost.268drazen,
> Ajd' kada ti kazes... Nedavno sam imao prilike da vidim jedan kratak kurs
> svetske knjizevnosti (nije bas kratak, jedno 300 strana) koji su napisala
> negde 1990. godine dva profesora sa Harvarda. Cenjenim ruskim klasicima
> posvetili su otprilike stranu ipo (na primer, Sekspiru preko 40 strana),
Kao sto su, u samoupravnim dzepnim izdanjima svetske knjizevnosti,
pisci NOB-e zauzimali stostostuko veci prostor u odnosu na Sekspira i
Dostojevskog. Stvar je ideoloska, pa se ni vrednost niti
civilizacijski doprinos se ne meri kao na kantaru. Pogotovu, ako su
kantar sastavila "dva profesora sa Harvarda".
Ne zelim da se ukljucujem u diskusiju oko toga da li je ili ne
Dostojevski veliki pisac. Apsolutno je legitiman subjektivisticki
pristup. Po kome moze Agata Kristi (sto ne i Lule Isakovic?) da bude
znacajnija pisac od Dostojevskog. Ali ono na sta zelim da ukazem
paznju je dalja akstrapolacija subjektivistickog stava koja se ovde
javlja, verovatno u zaru borbe. Naime, ne moze se sporiti da je
Dostojevski u samom fundamentu ideja koje cine zapadnu civilizaciju.
Rame uz rame sa antickim tragedijama, Sekspirom, Biblijom. I da su
dela Dostojevskog bitno uticala na dalji razvoj pomenute civilizacije.
Niko pre njega nije tako plasticno opisao nesvesno, niti pokazao
dramatican znacaj onoga sto o sebi i drugima na javi ne znamo. Ali
cuci u nama.
Jezikom pragmaticnog kratkog kursa svetske knjizevnosti profesora sa
Harvarda, da nije bilo Dostojevskog, verovatno ne bi bilo, ili se ne
bi razvila na nacin na koji se razvila, psiholoska analiza nesvesnog.
Sto verovatno znaci da ne bi bilo takozvane seksualne revolucije,
pokreta za liberalizaciju seksualnih odnosa. Sto za veliku vecinu
mladjih ljudi sa Sezama znaci da bi prebracna seksualna iskustva
sticali po opskurnim burdeljima... Dok sa druge strane, eventualno
nepostojanje dela Agate Kristi niko ne bi primetio.
Pl poz D
knjizevnost.269drazen,
> Ajde da se kvantifikujemo :))
>
> Na jednoj strani su:
> milan, veca, i.a.n, milanv, vcalic, wizard, novim, bojans
>
> a na drugoj:
> djelovic, cdragan, fancy, dejanr
Opet kantar. Ovo pokazuje stetan uticaj demokratije na ljude. Ne moze
se o svemu glasati.
Pl poz D
knjizevnost.270bojans,
>> Dozvoli da smo Dejran i ja ipak bolje upućeni u mogućnosti
>> neuronskih mreža nego ti. No s obzirom na to koliko si
>> definitivan u svome tvrđenju, bilo bi lepo da izneseš
>> argumente za njega.
Ne vidim čemu tako ozbiljan ton, zar nije bilo očigledno da se
zezam. Ne sumnjam ja u tvoje i Dejranovo poznavanje neuronskih
mreža (ali izražavam sasvim korisnu sumnju u njihove mogućnosti ;)
Što se argumenata tiče, ne vidim ni tvoje. Poenta je bila u tome
kako otkriti algoritam za procenu umetničkog dela kodiran u
našem mozgu. I pored veoma zanimljivih primera o veštačkoj
inteligenciji koje je dejanr naveo, sve je to još uvek u povoju
i ako ti i on možete na osnovu ovog što je do sada urađeno da
vidite neke opipljive rezultate ja bih vas zamolio da objasnite
na čemu zasnivate tak optimističke stavove.
A ja bih, na primer, bio mnogo srećniji kada bih čuo za neko
decidirano tvrđenje da će se u narednom veku pronaći lek za rak
ili sidu. Pa nije to valjda složeniji posao od spoznaje Velikog
algoritma mozga.
knjizevnost.271bojans,
>> E onda prestani da budeš ponosan jer je bojans utvrdio da ste
>> u većini ;))
Što i nije bilo tako teško. Uključujem i mnikolica. Dakle 9:4.
Ako želiš da tebe ubrojim više puta, kaži ;)
knjizevnost.272bojans,
>> Jedino za šta se zalažem, a što prevazilazi okvire moga ličnog
>> pogleda na ove ili one pisce, je da se količina levih ruskih
>> pisaca u lektiri smanji, i da se zamene drugim piscima i
>> drugim žanrovima, kako bi se stekao pregled na kompletnu (ili
>> bar kompletniju) svetsku književnost
Pa ja mislim da tu nema spora. Dobrila Krstić bi se, na primer,
našla negde oko četvrtog razreda osnovne škole, a žaslav Bukvić
bi bio tempiran za fazu puberteta :)
knjizevnost.273bojans,
>> ...a ljudi će... šta znam, možda
>> sedeti i pisati "za svoju dušu". Naravno, mnogo gore od
>> računara, ali zašto bi to bilo važno ako se oni dobro
>> zabavljaju? :)
A u trenutku kada računari budu bolji od čoveka u svemu, kada
ovladaju svim njegovim sposobnostima, oni će zavladati svetom i
početi da stvaraju novu veštačku inteligenciju, jer su svoju
proglasili autentičnom. I tako u krug. Možda smo i mi poreklom
neki računari, ko zna :)
knjizevnost.274dcolak,
│ Može li takav robot da voli? Ne, ako se pojam "ljubav" gleda sa neke
│ mistične strane, ali ako se robot ponaša prema tebi kao da te voli, nećeš
│ moći da uočiš razliku, tj. da znaš da li je u pitanju žena koja te voli ili
│ robot koji je programiran da se tako ponaša.
Hm...
Znači ljudi su roboti koje je programirao onaj Gore?
Zanimljivo, ali nije romantično...
Ax, da, šta misliš o smislu za humor? Hoće li TO uspeti da ubace
u brojeve?
Sledge DAMMIR!
knjizevnost.275madamov,
> u svom krevetu pretvoren u golema kukca. ..."
> Izvinite na ovome zadnjem. Šta ću kad mi je prevod hrvatski.
Dobreo je sve dok se ne napravi greška u kucanju pa se jedno k u kukca
pretvori u r. B))
knjizevnost.276madamov,
> Na jednoj strani su:
> milan, veca, i.a.n, milanv, vcalic, wizard, novim, bojans
Ubaci i mene među vas, jeste da ne raspravljam mnogo o ovoj temi (već je
jednom bila pokrenuta), ali delim vaše mišljenje.
knjizevnost.277fancy,
ŮŢ>> proslavljamo 100 godina Miloša C. važi? :)
ŮŢ> Važi, ako fancy časti! :))
I ne samo to!
Recitovaću Crnjanskog.
.F nO morE.
knjizevnost.278vcalic,
>> Devojčice su šećeri, i njihova pojava u priči me je prvo iznenadila
>> a zatim naterala na skidanje kape umetnici.
Da, i ja sam bio iznenađen.
Što se tiče PMS sve najbolje. čivi dokaz za moju omiljenu tezu
da će ribe spasti rokenrol.
Vlada
knjizevnost.279vcalic,
>> O.K. a i ti smiri svoje, pa da potpišemo primirje, i usput se
>> ovajdimo za put do čeneve ;)
Važi, al' ne očekuj onih 16% teritorija ;)
Vlada
knjizevnost.280vitez.koja,
#=> Toliko o tekstu, a zaključak jedva da je i potreban -
#=> levi ruski pisci "izumiru" čak i u samoj Rusiji.
Al si našao zemlju za primer, svaka ti čast. Rusija je u ekonomskom haosu,
teško je očekivati normalan sistem vrednosti u takvoj situaciji. Kao kad bi
uzeo našu tužnu zemlju kao primer kretanja svetske industrije muzike (ili bilo
čega drugog :( ). Možda misliš da će narodnjaci poplaviti svet ?
knjizevnost.281vitez.koja,
#=> Ponoviću još jednom svoju pretpostavku da u našem mozgu
#=> postoje tako fantastično složeno kodirani algoritmi da
#=> su nesavladivi za bilo koji računar čija brzina ne
#=> prelazi maksimalno moguću.
Ovo je mistifikacija prirodnih pojava, slična onom nekadašnjem tvrđenju
autoriteta u hemiji koji su rekli da se organska materija ne može
sintetizovati, jer ima nešto nadprirodno (animu, šta li) u sebi. Da li imaš
racionalan razlog da pretpostaviš da tehnološki ne može da se proizvede napravi
ono što već postoji ?
Povodom ovoga, da pomenem gustinu zapisa koja se postiže u genima.
Trenutno je ona nezamislivo veća od medija za skladištenje podataka, kako onih
sadašnjih tako i futurističkih (npr. nekakva optička kocka). Kakvu bi blagodet
doživela računarska industrija kad bi dobila medij gustine i kapaciteta kao kod
gena... space invaders na 150 TB (terabajta), itd. Međnutim, broj atoma
upotrebljenih da bi se sačuvao jedan trocifreni broj u sistemu s osnovom 4, a
na tom principu funkcioniše iRNA, je ogroman. Mišljenja sam ;) da je moguće
napraviti savršeniji sistem memorisanja, koji bi imao veću gustinu zapisa nego
geni. Ako ne grešim nigde, analogijom bi se moglo pretpostaviti da je moguće
proizvesti računar sa "tako složeno kodiranim algoritmima" koji će prevazići
ljudski mozak.
knjizevnost.282vitez.koja,
#=> Naime, upitani o poreklu svoje opčinjenosti pisanjem
#=> tzv. LRP (zgodna kovanica, moram priznati) dobijao sam
#=> mahom IDENTIžNE odgovore.
Možda si okružen snobovima ? :>
Šalu na stranu, pokušaj da opišeš šta te privlači kod neke, omiljene ti pesme.
Taj-i-taj deo, ta-i-ta melodija. Sad, zašto te privlači ? E, kada mi rečima
jasno opišeš zašto je npr. Stairway to Heaven lepa pesma, onda... pa, videćemo
šta ćemo onda.
Da uzmemo kao primer "Tihi Don" od Šolohova, knjigu koja me je, u svoje
vreme ;) toliko okupirala da su ljudi morali da me obaveštavaju kako je, eto,
zvonilo i za kraj poslednjeg časa i da sada treba da idem kući. Ta knjiga ima
izutetnu atmosferu, nenametljiv piščev jezik i stil, dobro je istorijski
zasnovana, zanimljiva je... Šolohov opisuje bedu i patnju, ali na prihvatljiv
način [čitao sam skoro "Korene" Dobrice Ćosića; tema je, opet beda. Knjiga je
toliko mučna i mračna, za razliku od Tihog Dona, da mi je trebalo po pola sata
posle čitanja da se smirim i počnem normalno da razmišljam; dok sam bio pod
neposrednim utiskom ove knjige, _bilo šta_ što mi mi palo napamet (skijanje,
krempite, ljubav, život, diskete) izgledalo mi je gadno. To bi trebalo zakonom
zabraniti].
Zadovoljan odgovorom ?
knjizevnost.283milanv,
║║>> Tačno, nemaju oni vremena da razmišljaju, radije čitaju one
║║>> dajdžeste, prvo prepričano šta se dešava u poglavlju, pa onda
║║>> jedan odlomak, glavu po glavu i pročitao je knjigu. Nema to
║║>> veze sa čitanjem.
║║
║║ Možda i nema, ali ima veze sa vremenom. A za onoga za koga je vreme
║║ novac, to i nije tako beznačajna stvar ;)
Fora je u tome da 'ti' neki smatraju da nije sve u novcu. I tu
je sudar kultura; i civilizacija.
knjizevnost.284milanv,
║║ Itekako je potrebno da razmišljamo o
║║ kvantifikovanju umetnosti jer će nam to, kada ga jednom savladamo,
║║ obezbediti neke lepe stvari.
I odneti jednu lepu stvar - umetnost!
knjizevnost.285milanv,
║║ Ako uzmemo da je ekonomski učinak
║║ dobar indikator (a jeste!) toga koliko ljudi žele da pročitaju neku
║║ knjigu, onda je totalno sumanuto i kontraproduktivno da celokupna
║║ lektira zapravo tera ljude da čitaju ono što najamanje žele! Ne vidim
║║ kako naši vrli pedagozi misle da kod nekoga razviju ljubav prema čitanju
║║ na ovaj način.
Kada bi se u školi izučavale samo stvari koje se vole,
verovatno bi smo imali 90% odeljenja struke: Fudbaler,
Maneken(ka)... Doduše po neko bi izučavao i matematiku, fiziku,
hemiju (fuj!), ali i to u okviru dopunske nastave
knjizevnost.286milanv,
║║ Potpuno se slažem i to je upravo ono što sam ja u jednoj ranijoj sličnoj
║║ diskusiji predlagao, naročito za srednju školu. Šta ima neko ko uči za
║║ programera da se pati sa levim ruskim piscima, i obratno, šta ima da se
║║ neko ko se uči za levog ruskog pisca srpskog porekla da gubi vreme na
║║ matematiku.
Ovo mi nešto zaudara na 'Šuvaricu', koju smo, a i još uvek
proklinjemo. Ali, zar takav tip škole ne stvara robote od ljudi.
Pa, evo i mi govorimo i o knjigama, muzici, automobilima,...,
devojkama ;), a osnovno nam je bavljenje kompjuterima. To,
naravno, ne znači da svi koji se voze avionom treba da su
piloti, ali neko, osnovno, upoznavanje sa opštim vrednostima
nikome nije na odmet.
║║ U sadašnjoj
║║ školi i u sadašnjim programima imaš leve ruske pisce u izobilju
Možeš li to da argumentuješ. U jednoj od predhodnih poruka
neko je istakao upravo suprotno - da od 14-15 * <broj razreda>
knjiga, svega 4-5 otpada na 'izobilje' LRP.
Samo, čini mi se da tebi ne smeta to što je reč o tim,
konkretnim, delima, već ti smeta što su stvaraoci Rusi!?
║║ Ja se, naprotiv,
║║ zalažem da škola "spusti durbin", i da ne tera sve đake da pročitaju
║║ "Rat i mir", "Zločin i kaznu" i druge gluposti
║║ A ono što će da
║║ čita, da bude štivo koje će velikoj većini doneti zadovoljstvo, koliko
║║ da nauče da je zanimljivo čitati.
Na osnovu čega gradiš utisak da 'velikoj većini donosi
zadovoljstvo' čitanje Desnih Američkih Pisaca (kada postoje LRP,
valjda postoje i DAP :). Naravno, dobar argument je broj
prodatih knjiga (a naročito u Americi). Samo, problem je u tome
što većina tih koji radije posežu za DAP, nisu ni imali prilike
da se ozbiljnije pozabave sa LRP. Između ostalog i zbog toga što
ako su Coca-Cola i Levi's tako dobre stvari (stvarno jesu!),
mora da su im i knjige najbolje, a to što u školi "moramo da
čitamo tamo neke Ruse, ma ko j*be školu!).
knjizevnost.287milanv,
║║ nema više potrebe da se vi prilagođavate postojećim
║║ trendovima i žanrovima, knjiga se automatski piše u trenutku i
║║ specijalno za vas, tako da savršeno odgovara vašem ukusu, muzika potpuno
║║ "rezonira" sa vašim mozgom
I onda ćemo svi postati mali zeleni (beli?), sa ogromnim
glavama, na kojima dominiraju oči i uši (možda i usta) i
atrofiranim telom... (bljak)
Upravo sam se setio jedne (pa recimo) humoreske iz Računara
ili SK (ne sećam se više), od pre par godina, u kojoj se kaže
ovako nešto:
Pitali su najmoćniji kompjuter da li postoji Bog. Mašina se
zamisli (!) i reče: daj te mi još bolji procesor, još
memorije... i odgovoriću vam. Stručnjaci se baciše na posao, i
po obavljenom poslu, ponoviše pitanje. Kompjuter - ponovo
izvoljeva. Oni - opet, on - opet... Kada u njega ugradiše svo
znanje ovoga sveta (i stvoriše monstruma) on, najzad, reče: E,
SADA POSTOJI! (bljak, bljak)
knjizevnost.288i.a.n.,
>>> Definitivno ostajem pri stavu da je kvantifikacija umetnosti
>>> moguća ali ne za života ove civilizacije, dakle nemoguća je.
>>
>> Dozvoli da smo Dejran i ja ipak bolje upućeni u mogućnosti
>> neuronskih mreža nego ti. No s obzirom na to koliko si definitivan
>> u svome tvrđenju, bilo bi lepo da izneseš argumente za njega.
Ne želim da se pomisli kako hoću drugima da trpam reči u usta, ali
čini mi se da bi to rezonovanje moglo da se predstavi ovako: svaka
civilizacija ima postavke na kojima je zasnovana. Jedna od postavki
ove u kojoj smo jeste da je umetnost onostran (smešak Aleksandru B.
Nedeljkoviću) kvantifikacije. Civilizacija koja će kvantifikaciju
umetnosti, ako do toga dođe, prihvatiti, ne može biti ova sadašnja.
knjizevnost.289i.a.n.,
>> Ajde da se kvantifikujemo :))
Pa da se onako lepo, po balkanski, pokoljemo. Ne znam da li ovde treba
staviti :) ili :(.
>> Molim oštećene da se jave.
Nešto mi se čini da će na kraju svaka strana smatrati da je ona druga
oštećena. Umno. ;>>
knjizevnost.290i.a.n.,
>> Ali tema nije nimalo neobavezna, zar ne? Barem se meni tako
>> učinilo dok sam čitala vaše poruke vezane za nju.
Jeste utoliko što nikom od diskutanata književnost nije hleb (ili
grešim?). Svaki bona fide kritičar koji drži do sebe smatrao bi nas
gomilom dokonih zevzeka koji ne znaju o čemu pričaju.
knjizevnost.291i.a.n.,
>> U poslednje dve godine Demitijev nije uspeo da pronađe izdavača za
>> svoju najnoviju knjigu poezije od 600 strana. "Kažu da poezija nije
>> više
Taj veselnik je Danijela Stil u (levom) ogledalu. Pisao je ono što je
u njegovo vreme imalo prođu. Najnovija knjiga poezije od 600 strana?
Gotovo savršen pandan mega-romanima koje su zapadni pisci bestselera
prinuđeni da liferuju zbog načina na koji se sklapaju ugovori.
*Sabrana* poezija američkog pesnika Vilijama Karlosa Vilijamsa, na
primer, jedva da ima toliki obim. A taj je pisao dobrih pedeset
godina.
>> "Nekadašnja politička cenzura zamenjena je ekonomskom", vajka se
>> pesnik i bivši disident Andrej Voznesenski. Sa polica najvećih
>> moskovskih knjižara nestali su Tolstoj, Dostojevski... zamenili su
>> ih Stiven King, Džeki Kolins, Danijel Stil...
U Rusiji se sada odigrava reakcija na sedamdeset i kusur godina
komunističkog pridavljivanja, što je uključivalo i nemogućnost nabavke
bilo kakve literature osim zvanično dopuštene. Primer: sabrana dela
Dostojevskog, 1957, izdateljstvo Goslit-ne-znam-čega, tiraž 300.000
(tri stotine hiljada) primeraka. A to nije jedino izdanje. Zašto bi
prosečan Rus bio spremniji da svari Dostojevskog nego prosečan Englez?
Još bolje, zašto bi bilo koji Rus bio prinuđen da čita isključivo
Dostojevskog? Svaka esencija, pre ili kasnije, izađe na nos. I u
Rusiji će se u dogledno vreme uspostaviti ravnoteža. Za Dostojevskog
ne verujem da će završiti "na smetlištu istorije", što reče onaj
pajac.
knjizevnost.292i.a.n.,
>> Obe tehnologije su jako nove i postigle su izuzetne rezultate posle
>> samo po tridesetak godina razvoja. Potrebno je dosta vremena i
>> prvi...". Ali svemirski letovi se obavljaju "svakodnevno" i nikako
>> ne bih rekao da se od njih odustalo pa ni da su gurnuti na marginu.
Ne sporim. Hteo sam da ukažem na razliku u stavu prema obema
tehnologijama, koji više nije onako optimističko-razdragan kao što je
u početku bio.
>> Ja sam pomenuo automatsko prevođenje (ili automatsko pisanje,
>> komponovanje itd) kao zadatak koji će se rešiti, a da li će to biti
Dok sam ja mislio na pojavu nečega što bi automatsko prevođenje
učinilo izlišnim. (Ne pitaj me šta bi to moglo da bude.)
>> programa koji prevode). Najzad, valjda će jednom doći i dan da
>> čovek više ne mora ništa da radi da bi obezbedio svoju egzistenciju
>> - radiće mašine a ljudi će...
... sedeti na Sezamu i nadmudrivati se. :)
knjizevnost.293i.a.n.,
>> Ili ne da Bože dođe neki pra-pra-pra-pra-unuk Bila Gejtsa pa izvuče
>> utikač iz štekera.
Ma šta će nam taj. Misliš da će robotizovane "tetkice" biti bolje od
današnjih? ;))
knjizevnost.294bojans,
>> Opet kantar. Ovo pokazuje stetan uticaj demokratije na ljude.
>> Ne moze se o svemu glasati.
Slažem se. Ne može se o svemu glasati, ne može se sve
prebrojavati, ali neki to vole da rade, pa nisam ni ja mogao da
odolim.
knjizevnost.295bojans,
>> ... da nije bilo Dostojevskog, verovatno ne
>> bi bilo, ili se ne bi razvila na nacin na koji se razvila,
>> psiholoska analiza nesvesnog...
>> ... Dok sa druge strane, eventualno
>> nepostojanje dela Agate Kristi niko ne bi primetio.
Upravo se o tome radi. Smisao književnosti nije samo da piscima
donosi pare ili da zabavi čitaoce. Da bi civilizacija bila
siromašnija bez Dostojevskog sasvim je jasno. Temama koje je on
razmatrao u svojim knjigama, čovek se kroz razne stadijume svog
sazrevanja iznova vraća, doživljavajući ih na različite načine.
Pročitavši jednom kompletan opus Agate Kristi, čovek teško da je
postao vredniji za neko novo saznanje o životu, sem ako ne
namerava da počini savršeno ubistvo, pa traži teorijsku podlogu,
proučavajući ona koja to nisu :)
knjizevnost.296dejanr,
>> Tu je neki sudija, pravnik, covek sa sadistickom crtom
>> ali i strascu prema egzaktnoj pravdi, i taj covek osudjuje
>> na smrt i ubija grupu ljudi samo na temelju pukih naklapanja.
>> Ni u jednom slucaju nije imao ni trunke dokaza da je bilo ko
>> od njih zaista i pocinio zlocin. U svakom slucaju, to je
>> uglavnom bilo necije misljenje, ili moguce, cak i verovatno
>> izvodjenje zakljucaka iz odredjenih okolnosti. No dokaz, pa
>> cak ni apsolutno unutrasnje uverenje jednostavno ne postoji.
Uvaženi gospodin Chandler ovde je naprosto "slagao" - svi (svi, svi ;)
koji su stradali u "Deset malih crnaca" su neopozivo krivi za to za šta
su optuženi i to se jasno vidi iz knjige. Redom:
Vera Claytone jeste nagovorila dete da se udavi, sama priznala.
Philip Lombard jeste pobegao i ostavio domorodačku ekspediciju da skapa
od gladi. On to ni u jednom trenutku nije osporavao, čak se na neki način
ponosio time.
Emily Brant jeste isterala devojku koja je onda izvršila samoubistvo. Ona
o tome nije htela da govori pred muškarcima iz grupe ("jer su to ženske
stvari") ali u jednom dijalogu sa Verom Claytone jasno je ispričala šta
je bilo.
General Macarthur je nesumnjivo, opet po sopstvenom priznanju, poslao svog
oficira, ljubavnika svoje žene, namerno u smrt.
Doktor Armstrong je skrivio smrt pacijentkinje zbog pijanstva. Sam priznao.
Tony Marston jeste pregazio decu - tu nema dileme, i on sam to ne spori.
Suđeno mu je za to, oglašen je krivim i kažnjen, doduše blago.
Henry Blore jeste lažno svedočio da bi jedan gangster bio osuđen, i od toga
je imao koristi. Tj. "konkurentska" banda mu je za to platila. Dokaz: sam
je priznao, a i policija docnije kaže da je to utvrđeno.
Gospodin i gospođa Rogers su praktično jedini za koje bi tvrdnja gospodina
Chandlera mogla da bude tačna. Jesu se ponašali toliko sumnjivo po pitanju
ostavljanja svoje bivše gazdarice (koja im je ostavila nasleđe) da umre, pa
se kod čitaoca stvara nedvosmislen utisak da su krivi. Ali, priznali nisu.
Prerano su ubijeni da bi stigli da priznaju.
Naravno, neka od ovih dela teško mogu da zaslužuju kaznu, a naročito smrtnu
- Emily Blore jeste učinila to za šta je optužena i "osuđena" ali tu nema
ničega kažnjivog, Tony Marston je kriv za saobraćajnu nesreću, suđeno mu je
i osuđen je, svoj dug pravdi je platio i završio sa tim... Međutim, u knjizi
imamo jednog ludog ubicu koji smatra da je poslat da podeli "pravdu" (tj.
svoj uvrnuti oblik pravde) za takve stvari, što najzad i radi, dakle tu nema
nikakve nedoslednosti.
>> Neki od tih ljudi priznaju svoje zlocine, ali to je sve
>> NAKON sto su ubistva vec bila planirana, presuda donesena,
Zar i mnoga druga kriminalna dela (u realnom životu) nisu priznata posle
presude i kazne?
>> A ne zelim ulaziti u mehanizme zlocina, od kojih vecina pociva na cistom
>> slucaju, a neki su i potpuno nemoguci.
Tu već ima istine, neki od zločina jesu pomalo neverovatni, ali ni jedan
nije potpuno nemoguć.
>> Prisutno je i nedokucivo nepoznavanje smrtonosnih lekova i njihovog
>> delovanja.
Ovde nema istine, Agatha je uvek pokazivala poznavanje potrebnih grana
medicine veće od mnogih drugih pisaca krimića. Najzad, imala je i izvesno
formalno medicinsko obrazovanje. Od otrova se u knjizi pominje cijankalij,
koji deluje upravo tako kako je opisano, i hlor hidrat, koji je korišćen
kao uspavljujuće sredstvo. To je sve od otrova.
>> No postena kriminalisticka prica, postena u smislu da citatelju pruza
>> pravi materijal, cvrstu motivaciju i mehanizme ubistva - to je cisti
>> fol.
"Deset malih crnaca" zaista pruža čitaocu mogućnost da otkrije ko je ubica,
i to baš na osnovu tih prethodnih zločina odnosno krivice za njih. Kada sam
čitao tu knjigu i stigao do tačke na kojoj počinje razjašnjenje, a koja je
srećom jasno obeležena, stao sam sa čitanjem da malo razmislim, i pošto mi
je bilo jasno da je jedan od "stradalih" zapravo lažni "mali crnac" koji je
pobio ostale i najzad izvršio samoubistvo, smatrao sam da on nije kriv za
ono što je optužen. Tu sam krenuo u drugi prolaz kroz knjigu da ustanovim
ko je dafinitivno kriv a ko nije (po spisku). Utvrdio sam ono što piše u
prvom delu ove poruke, dakle "kandidati" su bili Rogersovi koji, kako rekoh,
nisu nigde priznali da su ostavili ženu da umre, ali mi je izgledalo krajnje
neverovatno da bi oni delili nekakvu "kosmičku pravdu". Međutim, jasno sam
primetio da sudija Wargrave (1) nikada nije eksplicitno rekao da je onog
Setona na pravdi Boga osudio na smrt i (2) da je Agatha pravila marifetluke
da bi izgledalo da jeste (ovo (2) je mnogo jača indicija od onog (1) ;)
Recimo:
--------- citat ---------
- Da li ste uopšte poznavali Setona? Mislim, pre suđenja?
Reptilske oči sevnuše ispod kapaka i sretoše se sa njegovim. Jasnim, ledenim
glasom, sudac odgovori:
- Nisam znao ništa o Setonu pre suđenja.
Armstrong zaključi u sebi "Stari laže - znam da laže"
------ kraj citata ------
Eto ga marifetluk #1 - u svim ostalim prilikama napisala bi nešto kao
"Wargrawe pomisli 'da li će mi poverovati u takvu laž'" ili tome podobno.
Međutim, ovde to pomisli sagovornik, koji dakako ne mora biti u pravu. Ili:
--------- citat ---------
Uživao je u tom slučaju. Matthewsova završna reč bila je fenomenalna.
Liewellyn, govoreći posle njega, nije uspeo izbrisati dojam koji je
ostavila odbrana.
A onda je došla njegova završna reč...
Sudac Wargrawe pažljivo izvadi zubnu protezu i stavi je u čašu sa vodom.
Mlitave usnice povukoše se u usnu šupljinu. Sada su to bila okrutna usta
- okrutna i grabežljiva. Sklapajući oči sudac se nasmeši.
Lepo je skuhao tog Setona
------ kraj citata ------
Kao što se vidi, nigde se nedvosmisleno ne kaže da je stvarno osudio nevinog
čoveka, iako je taj utisak stvoren i pojačan marifetlukom #2 sa vilicama
koje su poslužile kao povod da se prikaže kao "okrutan i grabežljiv". Da bi
čitalac bio skloniji da pogrešno protumači pomenuto "kuhanje". žinjenica da
nije učinio taj "bivši" zločin (ili bar da nije utvrđeno da ga je izvršio)
čini ga najozbiljnijim kandidatom za ubicu u "tekućim" događajima.
Sve u svemu, na osnovu ove dve stvari ja sam ušao u čitanje završnog
poglavlja sa jedno 90 postotnom verovatnoćom da je Wargrawe ubica, i
bio u pravu. To mi je Agathina knjiga kod koje sam sa gotovo najvećom
verovatnoćom smatrao da sam "pogodio" ubicu (jedina veća verovatnoća,
praktično sigurnost, bila je kod "The Secret Adversary", na osnovu jednog
vlastitog imena koje je namerno pogrešno spelovano, što sam ja kao stranac
koji 'čita kako je napisano' bez greške i bez napora primetio, a Englez
verovatno ne bi primetio za sto godina), dakle veoma "fer" roman.
knjizevnost.297dejanr,
>> Ja se zapravo divim tvojoj neverovatnoj mentalnoj energiji koju ulažeš
>> da bi dokazao nešto što nije tačno.
Pa, to što se tebi čini kao "neverovatna mentalna energija" je zapravo
20-tak minuta dnevno da se napiše ovih nekoliko poruka. Vrlo je lako
obrazložiti i odbraniti nešto što je kristalno jasno i tačno. Verovatno
tebi treba mnogo više mentalne energije da se "boriš" za nešto u šta i
sam slabo veruješ, jer kažeš:
>> Iako, najverovatnije, misliš da sam ja zaljubljen u Dostojevskog
>> ili Tolstoja, stvar je upravo obrnuta. Niti ih mnogo volim, niti
>> sam se ubio od čitanja njihovih knjiga.
>> Najviše sam, ipak, pročitao SF knjiga i istinski uživao u njima.
>> Zabavila me je i Agata Kristi, ali sam osetio i po koju pozitivnu
>> senzaciju čitajući Kamija ili Kafku....
Sve što treba sam si rekao :))
knjizevnost.298dejanr,
>> U slučaju RSA šifre, složenost povećavamo generisanjem još većih
>> prostih brojeva. Uvek se može napraviti takva šifra koja će za
>> datu brzinu računara biti neprobojna, a ipak upotrebljiva.
>> Dakle, sličan kompromis onom kakav trenutno postoji.
Nisi u pravu. Baš povodom RSA algoritma poznato je da određene obaveštajne
agencije ulažu ogromna sredstva u fundamentalno izučavanje prostih brojeva,
baš zbog njihovog značaja za šifre i druge sa njima povezane probleme.
Ima stručnjaka koji smatraju da je to fundamentalno izučavanje rezultiralo
metodama za faktorisanje velikih brojeva koji su znatno efikasniji od
Eratostenovog sita koje je poznato lepih 2000 godina. Dakle, ako je za
faktorizaciju broja od X cifara potrebno milion godina "klasičnim" algoritmom
probanja deljenja sa svim brojevima redom, možda se isti posao može uraditi
za milion minuta ili milion sekundi primenom boljeg algoritma.
Otprilike kao ono u Indiana Jones-u 1 kad onaj krene da maše mačem po nekoj
složenoj borilačkoj veštini, a naš junak "ladno" izvadi pištolj i ubije ga.
Najbolji štos u filmu, mada kažu da ga je Spilberg "drpio" ne znam od koga :)
>> Sklon sam zato da poverujem da je neke pojave, umetnost na
>> primer, najbolje tretirati makroskopski tj. "odozgo" bez
>> nepotrebnog gubljenja vremena da se pronikne u njenu egzaktnu
>> interpretaciju, jer tako verovatno nećemo doći ni do kakvih
>> rezultata. Neke su stvari mnogo složenije nego što izgledaju.
>> ...
>> Konačan je i broj atoma u kosmosu, ali to ne isključuje njegovu
>> strahovitu složenost, sasvim dovoljnu da bi ga teško neki njegov
>> bedan podskup kakav su ti tvoji super računari budućnosti mogli
>> preorati uzduž i popreko.
Nema sumnje da postoji sklop težak jedva 2-3 kilograma koji je u stanju
da pojmi i stvara ono što mi zovemo umetničkim delima. Otkud znam? Otuda
što takav sklop, u vidu ljudskog mozga, postoji i to evidentno radi. Ako
postoji jedan takav sklop, mogao bi se napraviti i drugi, pa zvali ga
kompjuter, neuralna mreža ili nekim desetim imenom.
knjizevnost.299fancy,
ŮŢ> A ja bih, na primer, bio mnogo srećniji kada bih čuo za neko
ŮŢ> decidirano tvrđenje da će se u narednom veku pronaći lek za rak
ŮŢ> ili sidu. Pa nije to valjda složeniji posao od spoznaje Velikog
ŮŢ> algoritma mozga.
A možeš li potpuno odgovorno ustvrditi da to nema veze jedno sa drugim?
.F nO morE.
knjizevnost.300fancy,
ŮŢ> Srbiju strpao u jedan autobus (i to mnogo pre Slobodana Miloševića ).To su
ŮŢ> neviđeno visoki umetnički dometi, a to ni u Sloveniji nisu mogli da shvate,
ŮŢ> a kako će tek na zapadu.
EVROPO JEBEM TE GLUVU !
(grafit na uglu Srpskih Maršala i Svetozara Markovića)
knjizevnost.301fancy,
ŮŢ> ja se pitam, može li kompjuter da smisli vic?
A ja se pitam koliko li je LjUDI u stanju da smisli dobar vic.
Kompjuteri u suštini i nisu daleko od toga...
knjizevnost.302bbaja,
>|| Cista identifikacija. Promeni prvo sebe, onda menjaj svet.
Identifikacija sa cim?
Menjajuci svet, menjas i sebe.