CIVIL.8

26 Oct 1994 - 24 Apr 1995

Messages - o.jeziku

o.jeziku.203 balinda, -> #191, ndragan
>>>> Jel? A Kome se onda kaže: "Pile moje." ? :) >> >> Pa devojci, naravno. Ne znam samo ko je piletu rekao "devojko moja"? Pa petao, naravno! :)
o.jeziku.204 balinda, -> #196, ndragan
>> ... pa je prilično teško u njoj napraviti sabijen bezserifni >> tekst sa mnogo i, l, lj i j (mada se u kombinaciji sa njima >> ni neka druga slova ne prepoznaju baš lako) koji bi izazvao >> zastoj zaradi raščitavanja. Jeste, o tome smo govorili. Uočili smo i da se 'l' i '1', valjda najviše zbog takve politike prilikom konstruisanja još uvek svugde prisutnih pisaćih mašina, mogu prepoznati jedino po kontekstu. Međutim, ni ćirilica nije imuna na "ove stvari". :( Na primer, uzmi Rečnik srpskohrvatskog jezika i književnosti Matice srpske, (!) pa ćeš se čudom čuditi na njihovo 'p' ili 't', koje u velikoj meri otežavaju čitanje. Ili, drugi primer: Jednom me je zaustavio prolaznik, rekao bih Rus, i zamolio me da ga uputim ka ulici '3. maja'. Rekoh mu da za takvu ulicu ne znam (možda u Parizu postoji?). :) Ko zna koliko bi se objašnjavali da mi ne pruži ceduljicu na kojoj je pisalo (ćirilicom!) 'Zmaj Jovina ...taj i taj broj'. (Valjda je mislio da 'Jovina' - znači 'ulica'?) :) Hoću da kažem, da su zabune moguće, a da li ih više ima u latinici i zašto, drugo je pitanje? Najzad, jesmo li sigurni kojih smo slova do sada više pročitali, ćiriličnih ili latiničnih?
o.jeziku.205 balinda, -> #199, de.pavlov
>> Zanimljivim mi se čini problem _čitljivosti_ teksta pisanog u >> jednom ili drugom pismu (ovo bi trebalo da spada u psihologiju >> i medicinu (sposobnosti oka i mozga)). Znači, koliko vremena, >> i sa kojim naporom, je potrebno za čitanje i razumevanje >> (uobličavanje pročitanog pojma u mozgu) određenog teksta (uz one >> napomene o čitanju koje su dali Mikis i Novim) ? To je problem čije je parametre gotovo teško i sagledati. :( Bojim se da bi se svaki (?) rezultat nekog ispitivanja lako mogao osporiti. Na primer, jasno je da na tu brzinu ne utiče samo naša individualna različitost, nego i naviknutost na ovo ili ono pismo. Slutim, na primer, da će se veća brzinu čitanja latinice postići kod onih glava gde je ona češće bila u upotrebi - na primer kod fakultetski obrazovanog sveta. (?) žak ako bismo došli do zaključka da Srbi, u proseku, brže i bolje čitaju ćirilicu ili latinicu, to i dalje ne bi moralo značiti da je to posledica vrednosti samog pisma, budući da na to možda još značajnije utiče nivo obrazovanosti, dostupnost ... itd. Na primer, jasno je da će Rusi u proseku (!) brže čitati ćirilicu od latinice, a Nemci, na primer, sigurno latinicu. (Ćirilicu će čitati jako teško.) :))) žak ni poređenja jednih sa drugim kao celine nema pravu težinu. Najzad, nivo obrazovanosti, kulutre, .. i šta znam čega sve, ne mogu (?) se pravilno formalizovati. Ili, u okviru jednog te istog društva, fakultetski obazovani će, verovatno, bolje i lakše pratiti latinicu, budući da su se s njom više susretali u relativnom a možda i u apsolutnom smislu. Za nas bi jedan skromniji test bio primereniji. Test kojim bi svako od nas mogao da proveri svoje pozicije u ovom pogledu. To nije mnogo, al' je ipak nešto. Ako bi se pokazalo da je latinica pismo koje je, u većoj meri, pismo obrazovanijih u Srbiji, (?) to i dalje ne znači da se politika koja bi išla na ruku ovom sloju mora usvojiti. Pored niza iznesenih argumenata u prilog ćirilice ili latinice, prirodno bi bilo da znamo da li su naša zalaganja u skladu i sa onim što nama lično (u efektivnom smislu!) više odgovara. :)
o.jeziku.206 balinda, -> #198, ndragan
>> Ja bih, kao rasejani submodulator ove teme, bio veoma zahvalan >> ako bi učesnici rasprave mogli da malo ignor'šu pojavu NkN, >> upravo radi održanja akademskog nivoa, kojim sam dosad bio >> uglavnom zadovoljan. Tabu tema? ;)
o.jeziku.207 dr.grba, -> #199, de.pavlov
>> Ne znam koliko je pouzdan rezultat iz 3.) stupca jer je uzorak >> još uvek mali. Ne znam ni na kolikom, pa i kvalitetno kakvom, uzorku su >> dobili rezultate iz 1.) i 2.) . Šta misliš, šta bi se dobilo da se analizira pesma "Jututunska juhahaha"? (:
o.jeziku.208 paki,
Zapade mi za oko, u malim.oglasima neko prodaje ­> klinere za čišćenje flopića ------- Kako vam se dopada izraz? Meni je simpatičan :)
o.jeziku.209 janko, -> #192, ndragan
> Zanimljiva mi je ova uvrnutost vremena... elem, kako je on > rođen po pravoslavnom obredu pre nego što je došlo do > Raskola? Ili ćemo opet da potežemo priču da se obred i > jeste razlikovao već nekoliko vekova, dok se nisu strane > dovoljno naljutile da pomenuti Raskol konačno i odigraju, > te je sv. (*) Ćirilo stvarno rođen po pravoslavnom obredu, > samo još nije znao da će se to tako zvati? Pa da, to i jeste najzanimljivije u celoj priči -- da koreni raznih "gledanja popreko" sežu dublje i davnije nego što bi neko isprva pomislio. Postojala je žešća borba za interese između Carigrada i Rima. Možda Carigrad nije svoje obrede mogao zvati bukvalno "pravoslavnim" pre Raskola, ali, pročitah da se (tako bar tvrde svežiji katolički tekstovi na tu temu) tačno znalo ko šta radi i tada. Oni obrede razlikuju kao "rimski" i "vizantijski". Vredelo bi kopati malo po tome -- neko kome je to bliže profesiji sigurno može da iščačka dosta toga -- dakle, razlike u tadašnjoj politici, teološko-obredne razlike, hronologiju i sl. A dotle, evo odlomka teksta stanovitog Michal Lackoa iz "Instituto S. Cirillo e Metodio, Roma", kada govori o prepuštanju Velike Moravske Rimu: "Evropski krajevi koji su nekad pripadali Rimskom Carstvu bili su dodijeljeni pod crkvenu jurisdikciju, bilo rimskom bilo carigradskom patrijarhatu. Razumije se da je sve do takozvanog bizantskog raskola rimski papa vršio najvišu crkvenu jurisdikciju i nad Carigradom. Ali u mnogim stvarima imali su patrijarhati vlastita prava. Tako npr. novi teritoriji koji su za kršćanstvo zadobiveni izvan Rimskog Carstva, pripadali bi onom patrijarhatu čiji su misionari ondje bili prvi na djelu te pridobili tamošnji poganski narod za kršćanstvo." "Kad je sv. Ćiril (hrvatski prevod, pa manje verno ime nego, čak, u Italijana, vidi gore -- prim. JS.) došao u Veliku Moravsku, počeo je doista vršiti bogoslužje po bizantskom obredu jer je to bio njegov rodni obred, *********************************************************(naglasio JS) a imao je dopuštenje da u taj obred uvede staroslavenski jezik..." Velika Moravska je, inače, za one koji nisu upoznati, bila, u to vreme, nastanjena Slovenima a zahvatala je, otprilike, (gledajući današnje granice): celu Mađarsku, celu žešku i Slovačku, deo Austrije, deo Nemačke, deo Poljske i deo bivšeg Sovjetskog Saveza. Zahvaljujući teo-političkim pritiscima nemačkog sveštenstva (koji, za razliku od njega, nisu uspeli da uvedu hrišćanstvo u te krajeve -- izveštaji njihovih neuspelih misija su za nas veoma značajni jer su među najstarijim pisanim spomenicima o pre-hrišćanskim običajima Slovena), sv. Ćirilo je, kao što sam već pisao, morao da Veliku Morvsku prepusti Rimu, iako je bio Carigradski misionar. Njegovi učenici, izvlačeći nauk, izgleda da nisu dopustili da se to dogodi i u potonjim misijama.
o.jeziku.210 janko, -> #194, ndragan
> uz, naprimer, Ablakok (Win na mađarskom). Pristojna je, Super. Mene zanima kako su to preveli: da li bukvalno -- Prozori ili su smislili nešto različitije?
o.jeziku.211 mikis, -> #182, balinda
+> Dakle, baš kao što se na pijacu ne mora ići u patikama, sasvim će +> lepo posao odraditi i opanci, ;) ne znači da ćemo daleko dogurati ako +> pomenutu igru ne igramo u patikama. :) Eto argumenta za moju tvrdnju da ti ipak favorizuješ latinicu :( Po ovome ispade da je otprilike razlika između pisanja srpskog jezika latinicom ili ćirilicom ista kao i igranja basketa u patikama ili opancima (ili nedaj Bože, klompama ;) ). Nego, da batalimo mi ovakva nadmudrivanja, vidim ja da nas neće daleko odvesti :) +> ??? Smem li da te upitam, oko čega mi ovde polemišemo? :) To i ja počinjem da se pitam ;) +> Imao si prilike da +> vidiš da nigde nisam rekao da se treba odreći ćirilice i pored +> prednosti koje vidim u upotrebi latinice. Jeste, ali ipak sam stekao utisak da favorizuješ latinicu (teza da ćirilicu treba pustiti da lagano odumre, i sl.). Prihvatam da je taj utisak možda pogrešan. p.s. "Sva su pisma jednaka, samo su neka jednakija od drugih" ;)
o.jeziku.212 mikis, -> #186, haevorn
+> // boljku - pravljene su po ruskim normama :( +> +> Mislić ruska slova? Pa prepravili su ih. Sad ima i naćih. Ne, mislio sam na *izgled* nekih slova (naših je bilo i ranije). Inače, video sam prekjuče neke od fontova, sada je i to ispravljeno (izgled slova je malo prilagođen našim normama), mada se i dalje vidi da su pravljeni za Ruse. Ne znam jedino kako su rešili problem kodnog rasporeda - ranije su slova bila raspoređena po nekom blesavom kodnom rasporedu (dobro, nije blesav ;) Mislim da se radi o standardnom ruskom raspored za ćirilicu u DOS-u, sva slova su u donjoj polovini ASCII tabele, sortirana po ruskoj azbuci. Valjda je i to sređeno :)
o.jeziku.213 balinda, -> #211, mikis
>> Eto argumenta za moju tvrdnju da ti ipak favorizuješ latinicu :( >> Po ovome ispade da je otprilike razlika između pisanja srpskog >> jezika latinicom ili ćirilicom ista kao i igranja basketa >> u patikama ili opancima (ili nedaj Bože, klompama ;) ). Primeri su, tvrdi Hegel, nemoć duha i, mada je on mislio na onoga ko ih koristi, ;) ja ću biti uzdržaniji pa ću reći da se ova 'nemoć' odnosi na 'učesnike u razgovoru'. :> Međutim, nije bilo nužno da primer, koji je imao cilj da razjasni odnose a ne da ih kvanitifikuje, shvatiš kao *merilo* upotrebljene analogije. žak se može reći da je osnovni smisao korišćenja primera upravo u tome da se *potcrta* suština, pa se zato redovno koristi čak i karikaturalni primer sve dokle je sagovorniku potrebno da bi razumeo šta smo želeli da kažemo još i pre nego što nas je njegova "sporost" na upotrebu primera "naterala". ;) (Auuu, koja "složena" rečenica.) :) >> Jeste, ali ipak sam stekao utisak da favorizuješ latinicu (teza da >> ćirilicu treba pustiti da lagano odumre, i sl.). Prihvatam da je >> taj utisak možda pogrešan. Možda je takav utisak sasvim razumljiv s obzirom da nigde ne pustih suzu zbog očekivanog posustajanja ćirilice. :( Međutim, koliko god smatram da je potiskivanje ćirilice nužno samim civilizacijskim odnosima, :( ne pada mi na pamet da se ovom trendu radujem. S druge strane, iskreno govoreći, još je gore ako bismo "mrtvacu" tovarili sve veći i veći teret ne bismo li sebe ubedili da je u odličnoj kondiciji. :( Zato mi najrazumnije deluje stanovište po kome se ostavlja najveći mogući prostor u izboru pisma njegovim korisnicima uključujući i državne organe. Ništa više!
o.jeziku.214 ndragan, -> #184, dr.grba
/ Da li si prethodno poizbacivao kontrolne kodove u tekstu? Sebi obećavam da ću skinuti pomenutu priču (opet sam primetio da mi je nestala prilikom poslednje zamene diska ;), i prebaciti je u W4W i pomenutu Arial ćirilicu.
o.jeziku.215 ndragan, -> #185, de.pavlov
/ belina) kada se zameni taj kod (trebalo bi da znači) ? Ili, šta se / stavlja umesto čPROMPT ? itd.). Ne stavlja se ništa - to je Venturina tipografska oznaka.
o.jeziku.216 ndragan, -> #183, mvincic
/ konbinacije -> kombinacije Tu idu i parovi stanbeni-stambeni, bonbon-bombon itd. Citirani par je, štaviše, nastao nekakvom suludom inverzijom, jer ako ovi klasični primeri potiču od toga što se u osnovnom obliku reči nalazi teško izgovoriva koMbinacija -nb-, koNbinacija je nastala valjda zato što je njen autor mislio da je -mb- nepravilno, pa počeo svuda da stavlja -nb-. Svojevremeno su se u nekoj od viđenijih beogradskih knjižara pojavila "Kon. dela Ive Andrića". Ispostavilo se da se radilo o "konpletnim" (!) delima.
o.jeziku.217 spantic, -> #212, mikis
> rasporedu (dobro, nije blesav ;) Mislim da se radi o standardnom ruskom > raspored za ćirilicu u DOS-u, sva slova su u donjoj polovini ASCII > tabele, sortirana po ruskoj azbuci. Valjda je i to sređeno :) Ako je slučajno reč o ruskim fontovima firme ParaGraph, Moskva onda nije tačno da je ruska ćirilica bila ispod 128. Ona je bila raspoređena po GOST-u (valjda 4692, mada verovatno grešim u broju) iznad istog.
o.jeziku.218 wizard, -> #194, ndragan
> Arial Cyr (MSoft), ali je nema u Win EE, nego u Win CE, tj isporučuje se > uz, naprimer, Ablakok (Win na mađarskom). Šta, razdvojili su Win CEE na EE i CE verzije?! Baš su dosledni u geto-koncepciji, ali to na stranu nego... sad ispade Mađarska srednja, a Slovenija istočna Evropa? ;) --- S kim si, takav si. ;)
o.jeziku.219 janko, -> #213, balinda
> :( Zato mi najrazumnije deluje stanovište po kome se > ostavlja najveći mogući prostor u izboru pisma njegovim > korisnicima uključujući i državne organe. Ništa više! Au, Balinda, stvarno ne mogu da te shvatim. Ako postoji bilo šta u ovoj zemlji što nije problem, _sigurno_ je to činjenica da bi državni organi _trebalo_ da pišu ćirilicom.
o.jeziku.220 sav.gacic, -> #205, balinda
> nešto. Ako bi se pokazalo da je latinica pismo koje je, u većoj meri, pismo > obrazovanijih u Srbiji, (?) to i dalje ne znači da se politika koja bi išla > na ruku ovom sloju mora usvojiti. Pored niza iznesenih argumenata u prilog > ćirilice ili latinice, prirodno bi bilo da znamo da li su naša zalaganja u > skladu i sa onim što nama lično (u efektivnom smislu!) više odgovara. :) Ne znam kakav bi to uzorak morao da bude... U životu sam pročitao zaista mnogo rukopisnih strana različitih autora i došao do zaključka da polaganje na vrstu pisma gotovo da i nema ništa zajedničko sa nivoom obrazovanja, te dve vrste "inteligencije" su ipak odvojene. Najurednije tekstove sa mešanjem pisama su davale osobe koje inače jako drže do forme. Uopšte "veština" upotrebe oba pisma (posebno kada se ćir/lat intenzivno mešaju - u tehničkim, medicinskim i drugim tekstovima sa mnogo primera i citata na latiničnim jezicima), više ima veze sa psihologijom onoga ko piše, tako da bi mišljenje grafologa moglo biti upotrebljivo. Argument "pišem latinicom jer 'često pišem i na engleskom/francuskom/nemačkom', ili 'radim u spoljnoj trgovini'" jeste lenjost duha i uobičajen izgovor zagovornika polupismenosti. Pa, to je tek šezeset slova. Šta da kažu istočni narodi (uz svo uzimanje u obzir specifičnosti orijentalnih jezika i kulture)? Brzina čitanja / prepoznavanja reči na bilo kojem od pisama su direktno proporcionalni potrebama i navikama čitaoca, tj. ljudi sa potrebama usvajanja velikih količina pismenih informacija obično sami iznađu način da poboljšaju svoju efikasnost, što retko kad čine svesno. Rekao bih da ni procenat poboljšanja primenom raznih specijalnih tehnika čitanja nije tako dramatičan kao što ih obično predstavljaju/reklamiraju. Koncentracija je ipak mnogo važnija. Sviđalo nam se to, ili ne, ključ je u zalaganju, praksi, vežbi, radu... Pozdrav, Bik koji sedi
o.jeziku.221 balinda, -> #220, sav.gacic
>> U životu sam pročitao zaista mnogo rukopisnih strana različitih >> autora i došao do zaključka da polaganje na vrstu pisma gotovo >> da i nema ništa zajedničko sa nivoom obrazovanja, te dve vrste >> "inteligencije" su ipak odvojene. Pa, ne znam. Meni se ipak čini da, kako čovek napreduje u obrazovanju, sve više i više ga sačekuje latinica. (?) Ne tvrdim da će zato naučiti brže da čita latinicu, već samo da bi test procene "čitljivosti" trebalo (?) da uzme u obzir i frekventnost pisma. I obrnuto, ćirilica kao tradicionalno srpsko pismo utiče da "debela" provincija, "bolje" čita ćirilicu. (?) Ili ovako, stoji li da se latinica bolje čita u Beogradu nego u Leskovcu, bolje na Starom Gradu nego u Mirijevu i sl? Šta bi pokazalo ispitivanje stanovništava u odnosu na obrazovni, starosni i politički profil? >> Argument "pišem latinicom jer 'često pišem i na engleskom/ >> francuskom/nemačkom', ili 'radim u spoljnoj trgovini'" jeste >> lenjost duha i uobičajen izgovor zagovornika polupismenosti. >> Pa, to je tek šezeset slova. Ovde smo imali prilike da čujemo od više korisnika kako, u svakodnevnoj upotrebi, koriste oba pisma. I sâm mogu reći da me ruka povuče na ćirilicu ako šta treba tzv. "pisanim slovima" da napišem. S druge strane, želim li nešto da napišem što ću posle moći i da pročitam, ;) setim se "štampanih slova", ali ih uvek pišem latinicom. (Zašto? Nemam pojma.) Ok, prihvatam da se zaista radi o polupismenosti, ali kako je do nje došlo? Zašto, recimo, nije obrnuto? Da li je na to uticala svakodnevna praksa? >> Sviđalo nam se to, ili ne, ključ je u zalaganju, praksi, vežbi, >> radu... Niko i ne kaže da se vežbom ne čine čuda. Međutim, osnovno pitanje je šta se takvim "zalaganjem" želi postići i kako sebe želimo da vidimo? Kada bi bilo moguće da jedno pismo (recimo ćirilica) postane jedino pismo kod Srba, da li bi to bilo dobro? čivot bi nam bio jednostavniji tako što ovakvih rasprava ne bi bilo, (što i nije tako malo!) ;) ali da li bi kulturno udaljavanje od onog dela sveta koje koristi latinicu bilo još značajnije. Da li nam je to cilj? Osim toga, uvek sam nekako rezervisan ako se nešto 'ne želi', nego kada se nešto 'želi'. Zato, na primer, više razumevanja imam za one koji se zalažu za ćirilicu, nego za ona stanovišta koja su protiv latinice. (Naravno, važi i obrnuto.) Logično, zalaganje za ravnopravnost oba pisma nosi u sebi najviše "materijala", pa otuda moja tvrdnja da je Država napravila grešku koju će, kako verujem, realnost ispraviti.
o.jeziku.222 mikis, -> #194, ndragan
+> Pristojna je, čak je kurziv +> pravi kurziv, pljunuto onaj kojim su se štampale neke stvari u Meni se baš taj kurziv ne sviđa :(( Moć navike, šta li... Rusima sigurno odgovara, ali ja sam navikao na ovaj "zapadnjački" ;)
o.jeziku.223 mikis, -> #195, ndragan
+> Ja psujem malog mekanog još od '86, al' koristim njihovu ćirilicu pod +> prozorima. Nije njihova, nego Monotype-ova :))
o.jeziku.224 mikis, -> #204, balinda
+> Međutim, ni ćirilica nije imuna na +> "ove stvari". :( Na primer, uzmi Rečnik srpskohrvatskog jezika i +> književnosti Matice srpske, (!) pa ćeš se čudom čuditi na njihovo 'p' ili +> 't', koje u velikoj meri otežavaju čitanje. Opet ja sa Rusima ;), ali i ovde je problem sa fontovima :( Očigledno je da su ti fontovi (Matice srpske) pravljeni po ruskim normama (mala ćirilična slova 'p' i 't' izgledaju kao mala latinična 'n' i 'm'; takođe, i malo 'g' blesavo izgleda ;) ). Na žalost, isti je slučaj i sa fontovima iz W4WG CEE (doduše, samo za kurzivne fontove). Zato tvrdim da je pomalo iluzorno da očekujemo da neko iz sveta rešava naše probleme - čak i oni koji se pobrinu za ćirilicu, učiniće to tako da odgovara Rusima :( Iz istog razloga sam i skeptičan po pitanju Unicode fontova.
o.jeziku.225 inesic, -> #191, ndragan
> / Jel? A Kome se onda kaže: "Pile moje." ? :) > > Pa devojci, naravno. Ne znam samo ko je piletu rekao "devojko > moja"? Lako je tebi da se kurčiš, kad si oženjen (davno?). Danas svaka devojka zna da je pile deminutiv od kokoške.
o.jeziku.226 de.pavlov,
Uz poruku je bztimes.ini koji sadrži širine znakova za ćirilicu, latinicu i ostale ASCII znakove (to je samo dopunjena tabela u odnosu na onu koju je Mikis već poslao). Zahvaljujem se Mikis-u na trudu da popuni bztimes.ini odgovarajućim širinama znakova. Uzeo sam već pominjani prevod teksta Kolakovskog i uradio analizu "širine" tog teksta pisanog u ćirilici i latinici. Evo rezultata : Sirine cirilicnog i latinicnog teksta zajedno sa ostalim znacima : Sirina cirilicnog teksta = 119943690 Sirina latinicnog teksta = 109802004 Odnos cirilica / latinica = 1.09236340 Odnos latinica / cirilica = 0.91544627 bztimes.ini
o.jeziku.227 ndragan, -> #201, balinda
/ nagoveštaj da taj "problem" nije razrešen. ;) Ako je 'mr Jedan' došao / do brojanja, Radi istorijske plauzibilnosti, preferiram da rečeno "dolaženje do" pripišem njegovom kumu, ili ko mu već dade ime. Ili je _prva_ reč baš bila ime? Zamenik buduće lične zamenice (ne brkati sa direktorovom sekretaricom, koja jeste njegova lična, a i često ga zamenjuje). / dva-drugi). Ako su pojmovi prvenstva *nastali* iz brojeva, (kako ti / tvrdiš!) Ne, nego mislim da je to bilo istovremeno. Za početak, razlika "prvi : svi_ostali". Kasnije, "prvi : odmah_za_njim : ostali", &td. / pronalaziš svoju sigurnost da nekoliko (neka bude 2) 'redna broja', / nisu starija i od samog pojma broja? Gle, možda i jeste moguće da su tako i postojali brojevi a da nije postojao pojam broja. Sad već upadamo u filozofiju: da li je postojalo nešto što niko još nije izmislio, tj. da li i kako ideje _postoje_? Ako postoje tek kad ih neko formuliše (makar u svojoj glavi), onda su i one materijalne. Ako postoje nezavisno od materijalnog, postojale su oduvek, i nemoguće je izmisliti nešto što ne postoji: sve postoji, samo mi još ne znamo. Kako se onda računa ("?") starost broja: kao vanvremenskog pojma, kao ljudske ideje, kao izgovorene reči? / (Ni slovca o mojoj tvrdnji da je prva reč svakako morala biti / 'muva'.) ;) Pa dobro, evo ga: z. Zadovoljan slovcetom?
o.jeziku.228 ndragan, -> #202, balinda
/>> od nas i da nađemo način da to lepo spakujemo i serviramo. / Uf, to će biti vraški težak posao. ;> Teške stvari radimo odmah, nemoguće traju po čitav dan ;). Ko je rekao da će biti lako?
o.jeziku.229 ndragan, -> #210, janko
/ Super. Mene zanima kako su to preveli: da li bukvalno -- Prozori ili Preveli su sve izuzev naziva programa. U menijima i helpovima (tj súgó - šaptač) nema skoro nijednog engleskog izraza. Startuješ Win, oglasi se kao "Microsoft Windows, verzió 3.11 centrál európai", a u glavnom meniju se sređivanje ikona nalazi pod "Ablak/elrendez" (prozor/sredi). Kompletan Ured Malog Mekanog (Microsoft Office) je isprevođen od a do žnj. žak i onaj mali natpis što se pojavi pod miševom strelicom ako je držiš neko vreme nad ikonom alatke. Valjda jedino za fajl i disk nemaju prevod, inače - sve, sve. žak i direktorij (könyvtár - knjižara, biblioteka). Uostalom, evo malo po sećanju: sr. mađ. bukvalni prevod nazad štampač nyomtató pritiskivač fotokopiranje fénymásolás svetloudvajanje kopija másolat hm, udvojak :) ekran képernyô slikobran drajver vezetô vozač kućište ház kuća tauer torony kula, toranj disketa lemez ploča (isti izraz kao za LP) rename átnevez pre(ko)imenovati Bilo kakva sličnost desnog stupca sa hrvatskim novogovorom pokazuje samo da je ovakvo sklapanje složenica moguće presaditi i kod nas, da znamo kad je, gde, kako i sa kojim uspehom to činjeno, te da se ničemu ne treba čuditi. Za primere bukvalnog prevođenja mađarskih i nemačkih složenica bolje videti kod Krleže, ima pun dućan.
o.jeziku.230 ndragan, -> #204, balinda
/ zamolio me da ga uputim ka ulici '3. maja'. Rekoh mu da za takvu ulicu / ne znam Pa upravo je Dr. Jovanović i izdavao neke novine po imenu "3. MAJ". Nit je razmak bio valjan, niti tačka uočljiva, pa se to čitalo "ZMAJ", i prilepilo se gosn doktoru u vidu trajnog nadimka. E sad je jedan najzad pročitao kako treba (ili više ne treba?), a ti odmah udri u sprdnju. Nego, da ne jurim sada poruku, pitao Janko kako prvo čitamo - kao da je ćirilica ili kao da je latinica. Elem, neki dan, u jednom nastupu struje, spazim na jekranu neko "nultt" preko pola zida neke sale, pa se čisto priupitam koja je to sad firma da pravi tako besnu prezentaciju. E, pisalo je "hajat".
o.jeziku.231 ndragan, -> #206, balinda
/ Tabu tema? ;) Ne, nego mi je gadno.
o.jeziku.232 ndragan, -> #208, paki
/ ­> klinere za čišćenje flopića / Kako vam se dopada izraz? Meni je simpatičan :) Kolikogod i sam autor ;>. Jel ima on te klinere za još nešto osim čišćenja? --> trebaće mi jedno sat vremena, ili sat nečeg drugog
o.jeziku.233 dr.grba, -> #227, ndragan
>> / (Ni slovca o mojoj tvrdnji da je prva reč svakako morala biti >> / 'muva'.) ;) >> >> Pa dobro, evo ga: >> >> z. >> >> Zadovoljan slovcetom? Protestvujem. Trebalo bi napisati bar dva z kako bismo se asocirali na životinju o kojoj je reč.
o.jeziku.234 dr.grba, -> #229, ndragan
>> fotokopiranje fénymásolás svetloudvajanje Nije, nego svetlolepljenje (: >> drajver vezetô vozač Iliti vodič (: >> tauer torony kula, toranj Ovo ide i bez mađarskog između (: >> videti kod Krleže, ima pun dućan. E, da ne bi' možda! (:
o.jeziku.235 balinda, -> #227, ndragan
>> Kako se onda računa ("?") starost broja: kao vanvremenskog pojma, >> kao ljudske ideje, kao izgovorene reči? Broja, recimo, u funkciji. Npr. prebrojavanjem (izgovorenim ili ne). S druge strane, starost reči dobro bi bilo odvojiti od starost "ideje". (recimo, "računamo" tek prvu izgovorenu reč.) Otkuda zalaganje za ovako neprinicijelnu razlika u tretmanu, bila bi priča po sebi i za sebe, pa nije (?) uputno da se u nju upuštamo. :) >> Pa dobro, evo ga: >> >> z. >> >> Zadovoljan slovcetom? Sasvim sam zadovoljan izborom, ali je ostao utisak da je ta prva muva bila vrlo suzdržana u "predstavljanju". :) Da si rekao makar 'zzzz'. ;) P.S. Pošto smo rešili ;) koja je bila prva izgovorena (!) reč, ostaje nam da utvrdimo koji je glas prvi pušten. (bilo od strane čoveka bilo od strane muve.) :)))
o.jeziku.236 balinda, -> #228, ndragan
>>>> Uf, to će biti vraški težak posao. ;> >> >> Teške stvari radimo odmah, nemoguće traju po čitav dan ;). >> Ko je rekao da će biti lako? Može biti da ti je promakla "tiha" ironija. (?) Bojim se da ne delim tvoj optimizam. :( Ne čini mi se da smo mi sposobni bilo šta da 'lepo spakujemo i serviramo' Evropi, sve kada bismo nešto iz sebe i iscedili. :((( Možda je poslednji takav slučaj bio kada je Vuk začudio (kulturni!) deo Evrope da 'oni divljaci sa juga', osim što se tabaju toljagama po glavi, ponešto umeju i sedeći da urade. ;> Avaj, bojim se da smo taj kredit odavno potrošili. ;>>>
o.jeziku.237 balinda, -> #230, ndragan
>> Nego, da ne jurim sada poruku, pitao Janko kako prvo čitamo >> - kao da je ćirilica ili kao da je latinica. Teško pitanje. Pre neko veče videh kod komšinice na stolu nekakvu knjigu na čijim se koricama nalazila reprodukcija nekakve grafike. Pošto me knjiga nije asocirala na recepte za torte (nedostajale su korice u boji) ;) upitah: 'Šta je to TOPTE?' :) P.S. Šta mi je drugo ostalo nego da odem u AROTEKU po aspirin. :)))
o.jeziku.238 balinda, -> #231, ndragan
>>>> Tabu tema? ;) >> >> Ne, nego mi je gadno. Uh, dobro je. Ja mislio tema za tabanje. :)
o.jeziku.239 milan, -> #233, dr.grba
> Protestvujem. Valjda "protestujem"? Otkud sad ovo v? Pl poz M
o.jeziku.240 novim, -> #239, milan
"> Protestvujem. " " Valjda "protestujem"? " Otkud sad ovo v? Pa, od "protestvovati"; od "protestovati" dolazi oblik bez v. ;)
o.jeziku.241 ndragan, -> #218, wizard
/ Šta, razdvojili su Win CEE na EE i CE verzije?! Baš su dosledni u Eh, koliko juče sam video prozore za radne brigade EE, i imali su ćirilicu. Sve mi se čini da je CE verzija samo nešto malo doterana EE verzija. Inače, u CE verziji, drajver za tastaturu Serb (latinic) ne radi, Serb (cyrillic) radi. Snašli smo se na dva načina: kolega je instalirao kao hrvatski, a ja maznuo iz EE verzije.
o.jeziku.242 ndragan, -> #222, mikis
/ sigurno odgovara, ali ja sam navikao na ovaj "zapadnjački" ;) Taj 'zapadnjački' je tek bajagi kurziv, to su samo iskošena obična slova. U ćirilici se kurziv približava pisanom slovu, i prilično se razlikuje od štampanog slova.
o.jeziku.243 dr.grba, -> #239, milan
>> Valjda "protestujem"? >> Otkud sad ovo v? Pardon, molim. Imao sam jedno slovo _iška. (:
o.jeziku.244 dr.grba, -> #240, novim
>> Pa, od "protestvovati"; od "protestovati" dolazi oblik bez v. ;) Mene samo zanima šta bih ja radio ako bih bio profesionalni proizvođač testa. (:
o.jeziku.245 wizard, -> #242, ndragan
> U ćirilici se kurziv približava pisanom slovu, i prilično se > razlikuje od štampanog slova. Isto je i u latinici, samo zavisi od fonta. Serifni fontovi pokazuju veću tendenciju ka deformacijama u kurzivu. Uporedi samo slovo 'a' u Times-u, običnom i kurzivnom.
o.jeziku.246 ndragan, -> #233, dr.grba
/ Protestvujem. Tvoj protestV upravo dobija odgovor... / Trebalo bi napisati bar dva z kako bismo se asocirali na životinju o / kojoj ...kojim nećeš biti zadovoljan: na "ni slovceta" sam odgovorio jednim slovcetom, što je dovoljno (da efektno pobije ono "ni"). Sad se tek javljaš da nije dosta? Diz bio dosad?
o.jeziku.247 ndragan, -> #235, balinda
/ Da si rekao makar 'zzzz'. ;) Ne volim dugačke navode.
o.jeziku.248 sav.gacic, -> #224, mikis
> Očigledno je da su ti fontovi (Matice srpske) pravljeni po ruskim > normama (mala ćirilična slova 'p' i 't' izgledaju kao mala latinična 'n' > i 'm'; takođe, i malo 'g' blesavo izgleda ;) ). Na žalost, isti je > slučaj i sa fontovima iz W4WG CEE (doduše, samo za kurzivne fontove). Pravopis, uopšte, je stvar u velikoj meri podložna dogovoru, a to se odnosi i na formu slova. Stariji tekstovi pisani našom ćirilicom su imali upravo taj "ruski" kurziv. Viđao sam ga čak na nekim geografskim kartama Jugoslavije s početka šezdesetih. Ja, lično, pripadam generaciji koju su prilikom opismenjavanja učili da na malo ćirilično "p" i "t" stavljaju crtu iznad, ali i da pod malim "š" NE TREBA dodavati liniju, što je bila norma koju godinu pre toga (tako bar kažu stariji). Ko zna kakav nas "amandman" još čeka. Tvorci ruskih pravila za rukopisna slova su težili idealu pisanja celih reči, bez potrebe da se olovka odvaja od hartije do razmaka između reči pa, verovatno, odatle većina Rusa ima vrlo sličan rukopis. Taj ideal je od nas daleko zbog "kapica" na "p", "t", poprečne crte na "ć" i "dj", "brade" na "dž" i, naravno tačke na "j". U latiničnom svetu tom idealu su najbliži Englezi sa obavezom stavljanja tačaka na "i" i "j", a u drugim jezicima se obaveze vraćanja napisanim rečima polako povećavaju do "šampiona" - Skandinavaca i Mađara sa obeshrabrujućim izobiljem "karakuka" nad slovima tako da se reči pišu maltene po dva puta. Svi oni će reći da im to ič ne smeta, znači da je i to stvar navike. A naša i ruska ćirilica je više-manje isto pismo (bar kada je reč o istim slovima), a insistiranje na razlikama, bar do definitivnog (na nivou zakona ili uredbe) utvrđivanja parametara srpske ćirilice je tek namicanje maka na konac Pozdrav, Bik koji sedi
o.jeziku.249 gerber, -> #248, sav.gacic
> A nasa i ruska cirilica je vise-manje isto pismo (bar kada je > rec o istim slovima), a insistiranje na razlikama, bar do > definitivnog (na nivou zakona ili uredbe) utvrdivanja > parametara srpske cirilice je tek namicanje maka na konac Niti se slova (font) mogu 'uredbom' propisati niti bi to imalo efekta - ukoliko si mislio na uredbu (zakon) koju bi donela Skupstina ili sl. Koliko je meni poznato, postoji estetski propis koji regulise izgled odredjenih slovnih znakova. Moze neko da napravi svoj 'font' ali to ne znaci da ce isti biti i prihvacen. Ovo je svugde u svetu poznato i priznato, pa i kod nas (osim kod onih koji pretenduju da budu Srpski slovoslikari, a zavrsise eventualno srednju skolu i par puta prodjose pored neke od akademija umetnosti ili neke slicene strucne ustanove :)) Kod nas je recimo, kada je cirilica u pitanju, priznat (izmedju ostalih) 'font' (nikako da se setim srpske reci) POLITIKE, koji je dakle jedan od standarda kao i TIMES (I ovo su novine :)) ili HELVETICA. Jedno od pravila za cirilcu je polozaj poprecnih crta kod slova 'I' i 'N'. U dosta natpisa (koji se evo najzad pisu i cirilicom) samozvani slovoslikari potpuno nepismeno pisu ova slova. Nikako 'I' ne moze biti u ogledalu prevrnuto latinicno slovo N. Niti 'N' moze imati poprecnu crtu bilo gde. Tako i ostala slova imaju neka svoja pravila, koja se mogu pri stvaranju novog fonta donekle menjati i prilagodjavati, ali samo donekle.
o.jeziku.250 gerber, -> #237, balinda
> P.S. Sta mi je drugo ostalo nego da odem u AROTEKU po aspirin. :))) Sta je to CTP :)
o.jeziku.251 supers, -> #250, gerber
>>> P.S. Sta mi je drugo ostalo nego da odem u AROTEKU po aspirin. >> :)) >> Sta je to CTP :) A evo ga vrhunac: Tip iz hrvatske dosao u Beograd i cudio se sta je PECTOPAH. Pisalo je RESTORAN.
o.jeziku.252 dr.grba, -> #246, ndragan
>> javljaš da nije dosta? Diz bio dosad? Zuj'o okolo, ba!
o.jeziku.253 dr.grba, -> #251, supers
>> A evo ga vrhunac: Tip iz hrvatske dosao u Beograd i cudio se sta je >> PECTOPAH. Pisalo je RESTORAN. Davno sam pričao o onom Amerikancu koji je bio na zimsoj Olimpijadi u Sarajevu i koji je pitao jednom prilikom: "Uots det kepedžeubo?" Na tabli je pisalo CAPAJEBO...
o.jeziku.254 gerber, -> #251, supers
>>> Sta je to CTP :) > > A evo ga vrhunac: Tip iz hrvatske dosao u Beograd i cudio se > sta je PECTOPAH. Pisalo je RESTORAN. Pa kod njih se to pise REASTAURANT :). Inace, ono je Samostalna Trgovinska Radnja, a neko mi je pre par dana to izdiktirao kao Ce Te Pe :).
o.jeziku.255 gerber, -> #253, dr.grba
> Davno sam pricao o onom Amerikancu koji je bio na zimsoj > Olimpijadi u Sarajevu i koji je pitao jednom prilikom: > > "Uots det kepedzeubo?" > > Na tabli je pisalo CAPAJEBO... Na svu srecu pa je slovo O isto u oba pisma, inace ko zna kako bi izgledali oni OOOOO Olimpijski krugovi :).
o.jeziku.256 supers, -> #253, dr.grba
>> "Uots det kepedzeubo?" >> >> Na tabli je pisalo CAPAJEBO... Ovo je zanimljivo. Cirilicni natpis u Sarajevu, pre rata?
o.jeziku.257 jovca.car, -> #251, supers
/* A evo ga vrhunac: Tip iz hrvatske dosao u Beograd i cudio se sta je /* PECTOPAH. Pisalo je RESTORAN. Vrhunac je čovek (rođeni Beograđanin) koji je do svoje 12-13. godine natpise na trafikama (DUVAN) čitao latinicom, i čudio se šta znači GYBAH. :))
o.jeziku.258 dr.grba, -> #256, supers
>>>> Na tabli je pisalo CAPAJEBO... >> >> Ovo je zanimljivo. Cirilicni natpis u Sarajevu, pre rata? Da, video sam takve i lično. Šta tu ima čudno?
o.jeziku.259 mdrazic, -> #254, gerber
> Inace, ono je Samostalna Trgovinska Radnja, a neko mi > je pre par dana to izdiktirao kao Ce Te Pe :). A postoje i registarske tablice: CC i 3B . Milan
o.jeziku.260 gerber, -> #259, mdrazic
> A postoje i registarske tablice: CC i 3B . Sta je ono CC : Srpsko Sarajevo ? :)
o.jeziku.261 supers, -> #258, dr.grba
>>>> Ovo je zanimljivo. Cirilicni natpis u Sarajevu, pre rata? >> >> Da, video sam takve i licno. Sta tu ima cudno? Ako je pisalo i cirilicom i latinicom, onda mogu da razumem. Ali ako su u BiH pravljeni cisto cirilicni natpisi za saobracajne znakove, onda je to u najmanju ruku zanimljiv podatak! Dosta sam putovao kolima kroz Bosnu i tako nesto nisam video. Pre ove cirilicomanije cirilicni natpis na znaku sam video samo u Crnoj Gori.
o.jeziku.262 fifana, -> #259, mdrazic
> A postoje i registarske tablice: CC i 3B . Daj prevod Lj.
o.jeziku.263 vujos, -> #259, mdrazic
¨>A postoje i registarske tablice: CC i 3B . CC - Srpsko Sarajevo 3B - Zvornik Tb - Trebinje KHH - Knin Nevezano za temu: Glavni biznis je kupiti auto u inostranstvu i registrovati ga na neke od ovih tablica jer se ne plaća ni carina ni porez ;)
o.jeziku.264 supers, -> #262, fifana
>>> A postoje i registarske tablice: CC i 3B . >> >> Daj prevod Srpsko Sarajevo & Zvornik. Inace, postoji i KNN - moze biti Krupa na Uni, moze biti i Knin. Ali, pre ce biti da je ovaj drugi. To je, bar za sad, i dalje na latinici.
o.jeziku.265 balinda,
[reply na 6.306 janko] >>>>>> Orvela smo, ako se sećam, "otkrili" osamdesetih. >>>> Loše se sećaš. >>>> Ja ga čitao 1978... >> >> Šta ćeš, ostarilo se. :) >> >> ... krajem sedamdesetih. Vas dvojica ste postigli saglasnost da se radi o sedamdesetim, ali ste time mene doveli u napast. :) Uvek sam se pitao da li, na primer, 1978. spada u osamdesete ili sedamdesete? Meni je logičnije da su to osamdesete. (?) (Sedamdesete su se, valjda, završile sa 1970.) Jeste da zvukom više liči, ali "logika" se protivi ... (?) Šta kažu 'jezikoljupci'? :)
o.jeziku.266 supers, -> #265, balinda
>> se, valjda, zavrsile sa 1970.) Jeste da zvukom vise lici, ali >> "logika" >> Sta kazu 'jezikoljupci'? :) Pitanje uopste nije jezicke prirode. Sporno je koliko strogo treba da se pridrzavamo ovog principa merenja vremena. Ja licno preferiram da ostane ovako kako jeste, zar nije dosta sto smo u dvadesetom veku a godina je 19xx, sto je druga desetica izmedju 11 i 20? Uostalom, mislim da je vec postojeca praksa da se doba 197x godina naziva osmom decenijom, onda bi zaista moglo da ostane ovo "sedamdesete", kad smo vec toliko familijarni sa takvim izrazom. Sta li cemo da radimo posle dvehiljadite??
o.jeziku.267 gerber, -> #265, balinda
YR>*> sedamdesete? Meni je logicnije da su to osamdesete. (?) YR>*> (Sedamdesete su se, valjda, zavrsile sa 1970.) Jeste da YR>*> zvukom vise lici, ali "logika" se protivi ... (?) YR>*> Sta kazu 'jezikoljupci'? :) Ma hajte molim vas !!! :) kakve osamdesete ! Koliko imas godina molim te?
o.jeziku.268 janko, -> #265, balinda
> Uvek sam se pitao da li, na primer, 1978. spada u > osamdesete ili sedamdesete? Meni je logičnije da su to > osamdesete. (?) (Sedamdesete su se, valjda, završile sa > 1970.) Jeste da zvukom više liči, ali "logika" se protivi > ... (?) Da posmatramo granične slučajeve: koje su godine 1990-1999, po tebi, onda? "Stote"? Možemo i obrnuto, u suprotnom, ako ih zovemo devedesete, koje su godine 1900-1909? "nulte"? Imam utisak da se u engleskom "šezdesete" zovu "sikstis?" Može li se to tako prevoditi? Ne, ne znam šta je "pravilno". Zna li neko?
o.jeziku.269 ognjen, -> #268, janko
)-> Možemo i obrnuto, u suprotnom, ako ih zovemo devedesete, koje )-> su godine 1900-1909? "nulte"? Pa...da. :) Samo, niko ne kaže nulte, već 'početkom veka'.
o.jeziku.270 vlador, -> #269, ognjen
> )-> Možemo i obrnuto, u suprotnom, ako ih zovemo devedesete, koje > )-> su godine 1900-1909? "nulte"? > Pa...da. :) Samo, niko ne kaže nulte, već 'početkom veka'. Pa...da. :) Samo, niko ne kaže devedesete, nego 'krajem veka'. :) A sad? :) P.S. Pod onim 'devedesete' sam mislio na 199x, a ne na 198x. :) --- ■ VLADOR ■ Zamisli tu tisinu kad bi svi pricali samo ono sto znaju.
o.jeziku.271 balinda, -> #266, supers
>> Sta li cemo da radimo posle dvehiljadite?? Ko preživi - pričaće. :>
o.jeziku.272 balinda, -> #265, balinda
>> Koliko imas godina molim te? E pa, ove godine baš prelazim decenijsku granicu pa zato i pitam. :)
o.jeziku.273 mzdravkovic,
Molim poznavaoce Spanskog jezika da mi prevedu sledecu recenicu: PRAIA DO VENTU ETERNU. I znacenje reci ASSASSINO i VELVET.
o.jeziku.274 novim, -> #273, mzdravkovic
" Molim poznavaoce Spanskog jezika da mi prevedu sledecu recenicu: " PRAIA DO VENTU ETERNU. To je "Plaža večnog vetra" (ali na portugalskom). " I znacenje reci ASSASSINO i VELVET. Ubica. Somot. (Prvo je italijanski, drugo engleski).
o.jeziku.275 janko, -> #272, balinda
>>> Koliko imas godina molim te? > > E pa, ove godine baš prelazim decenijsku granicu pa zato i > pitam. :) pa opet pogledajmo Engleze: zar nisi od 13 do 19 bio u TEENS, od 20 do 29 u twenties itd. Ako ima analogije (a meni je zgodno da ima, kada iz dela broja možeš da "inženerskom procenom" odbaciš najmanje bitnu cifru ;) i da se "odraziš" i svi razumeju) sada smo u devedesetim godinama veka? Ili se kod nas sve drugačije računa?
o.jeziku.276 fifana, -> #267, gerber
> Ma hajte molim vas !!! :) kakve osamdesete ! Koliko > imas godina molim te? Verovatno malo, kad lepe sedamdesete ima ambicija da pokrsti u osamdesete ;)))) Lj.
o.jeziku.278 balinda, -> #275, janko
>> Ako ima analogije (a meni je zgodno da ima, kada iz dela broja >> možeš da "inženerskom procenom" odbaciš najmanje bitnu cifru ;) ... ili da zaokružiš na prvi veći broj? ;) P.S. Najazad, kada god potrošimo jedan vremenski period, istovremeno "načnemo" sledeći. (Sve dok, jednog dana, ne dignemo ruke od ove jalove navike.) ;>
o.jeziku.279 balinda, -> #268, janko
>> Da posmatramo granične slučajeve: koje su godine 1990-1999, >> po tebi, onda? "Stote"? Bez sumnje su "stote". :) Devedesete ne mogu biti s obzirom da se deveta decenija završila sa `90. Tak' jednostavno. :) No, kako neko već reče, "jezički problem" koji pominješ obično se rešava dvema sintagmana: 'početkom veka' i 'krajem veka'. :) Sličan "problem" vidim i u određivanju vremenskih granica. Na primer: 'Zimski školski raspust traje od 15. novembra do 20. januara.' (Malo sam preterao.) :) Ovakva informacija meni kaže da je 15. novembar prvi dan takvog perioda, a 19. (!) januar poslednji. Slično je kada se radi, recimo, o vekovima: 21. vek počeće "tek" 1. januara 2001. godine. Ako smo kod ovih slučajeva saglasni da je prvo potrebno skočiti pa reći 'hop', :) otkuda "logički presedan" da 1978., npr, pripadne 'sedamdesetim'? Ruku na srce, u argumente protiv uzimam "teškoću" ;) proračunavanja, a *ozbiljni* razlog za ovu praksu zaista vidim u rasprostranjenosti ovakvog gledanja pa, s obzirom da je jezik ionako najvećma stvar konvencije, najlogičnije je popustiti tamo gde "pametniji" :) to redovno i čine. ;) Najkraće rečeno: Sedamdesete nisu sedamdesete, one se samo tako zovu. :)))
o.jeziku.280 janko, -> #265, balinda
Balinda: > Uvek sam se pitao da li, na primer, 1978. spada u > osamdesete ili sedamdesete? Meni je logičnije da su to > osamdesete. (?) (Sedamdesete su se, valjda, završile sa > 1970.) Jeste da zvukom više liči, ali "logika" se protivi > ... (?) Provereno: Ovo JESU devedesete, ali je deseta decenija. Bejah u pravu.
o.jeziku.281 maksa, -> #278, balinda
>> ... ili da zaokružiš na prvi veći broj? ;) Samo ako je cifra koja se 'otkida' - 5. :)
o.jeziku.282 fancy,
Molim vas da mi neko kaže šta znači reč: INTERMITENTNOST. Hvala.
o.jeziku.283 novim, -> #282, fancy
" Molim vas da mi neko kaže šta znači reč: INTERMITENTNOST. Pojava s prekidima.
o.jeziku.284 janko, -> #279, balinda
> Bez sumnje su "stote". :) Devedesete ne mogu biti s > obzirom da se deveta decenija završila sa `90. Tak' > jednostavno. :) No, kako neko već Tak jednostavno, GREŠIŠ. Sada provereno: 1980-1989: Osamdesete. I ono što je tebe zbunjivalo: 1981-1990: Deveta decenija. Sori, Balinda, ju misd agen. :) A Srbi su negde uspeli da budu i "kompatibilni" (jel' tako kažeš) sa Englezima, uprkos tvojim zalaganjima. ;)
o.jeziku.285 balinda, -> #281, maksa
>>>> ... ili da zaokružiš na prvi veći broj? ;) >> >> Samo ako je cifra koja se 'otkida' - 5. :) :) Šta je, recimo, sa ovom godinom? (1995.) Hoćemo li čekati 1. juli da bismo prevalili polovinu godine, ili zaokruživanje na dvehiljaditu vredi uraditi tek 1. januara 1996? ;)
o.jeziku.286 balinda, -> #284, janko
>> Tak jednostavno, GREŠIŠ. Sada provereno: >> 1980-1989: Osamdesete. Eh, ovo će biti teško objasniti. :) Dalo se pretpostaviti da će 1980-89, na primer, biti 'osamdesete' godine. Najzad, redovno imamo prilike da ovo čujemo. Poenta moje upitanosti nije (bar ne u toj meri!) u tome šta je pravilno (u smislu "propisano"), već kako je do ove "anomalije" :) došlo. (Istini za volju, postojala je i nada da se radi samo o pogrešnoj praksi.) Međutim, sada razumem da 'osamdesete', u jezičkom smislu, (!) predstavljaju skup godina čije "prozivanje" počinje sa osam. :) Drugim rečima, reč 'osamdesete' ne govori o njihovom brojčanom mestu nego o njenoj "jezičkoj" pripadnosti. Drugo objašnjenje ne umem da pronađem. :( >> I ono što je tebe zbunjivalo: >> 1981-1990: Deveta decenija. Jes', oćeš da kažeš da one nisu 'devedesete' u "vrednosnom" smislu? :) (Sve mi ovo liči na "sukob" forme i sadržine?) U redu, u pravu si, te godine se *zovu* 'osamdesete', ali ni 'morsko prase' nit je morsko nit je prase. ;) >> Sori, Balinda, ju misd agen. :) Ne znam otkud mi utisak da je akcent na poslednjoj reči u rečenici? ;) >> A Srbi su negde uspeli da budu i "kompatibilni" (jel' tako kažeš) >> sa Englezima, uprkos tvojim zalaganjima. ;) :))) Kosi se sa 'Prvim srpskim postulatom': "Ako nešto radimo isto kao i sav normalan svet, civilizacijska obaveza nam je da ga (svet!) upozorimo gde greši." ;>
o.jeziku.287 novim, -> #286, balinda
" :))) Kosi se sa 'Prvim srpskim postulatom': "Ako nešto radimo isto " kao i sav normalan svet, civilizacijska obaveza nam je da ga (svet!) " upozorimo gde greši." ;> :))) Ajlajkit. :) 1SP. Daj i dodatne. Izgleda mi da nije teško formalizovati vaskolike u nekoliko sumanutih aksioma. :))
o.jeziku.288 supers, -> #286, balinda
>> te godine se *zovu* 'osamdesete', ali ni 'morsko prase' nit je >> morsko nit je prase. ;) Mislim da je nebitno koliko je odredjeni izraz opravdan, ili precizan. Mozda je nejveca lepota jezika bas u tome sto sadrzi neadekvatne izraze za mnogo stosta. Godine 1980-89 se zaista nalaze u devetoj deceniji (izuzev 1980.-te), tako da da bi naziv devedesete verovatno bio dosledniji, ali sta vredi kada je opste prihvaceno da se zovu osamdesete. Voleo bih da jezik ostane nezavistan od strucne terminologije. A osamdasete (1980-89) ce za mene postati devedesete tek kada izraz morsko prase bude proglasen za gramaticku gresku. Dotle s punim pravom te godine mogu da se zovu osamdesete!  ű
o.jeziku.289 darone, -> #279, balinda
>> Najkraće rečeno: Sedamdesete nisu sedamdesete, one >> se samo tako zovu. :))) Uopšte te ne razumem. Godine su osamdesete, jer im je cifra decenija osam. Šta je tu čudno? Uostalom, kada za neko dete kažem da je u desetim godinama (ili za neku ribu da je u dvadesetim, ili za nekog dedu da je u osamdesetim), uvek podrazumevam tu cifru ispred cifre jedinica. Što praviš problem ni oko čega (oko ničega :)
o.jeziku.290 fifana, -> #286, balinda
> :))) Kosi se sa 'Prvim srpskim postulatom': "Ako nesto radimo isto > kao i sav normalan svet, civilizacijska obaveza nam je da ga (svet!) > upozorimo gde gresi." ;> Savrseno. :))))) Lj.
o.jeziku.291 balinda, -> #287, novim
>> :))) Ajlajkit. :) 1SP. Daj i dodatne. Izgleda mi da nije teško >> formalizovati vaskolike u nekoliko sumanutih aksioma. :)) Naša nevolja i jeste u tome što je to lako. ;) No, pustimo i druge da se oko ovoga "pomuče". :)
o.jeziku.292 balinda, -> #289, darone
>> Uopšte te ne razumem. Godine su osamdesete, jer im je cifra >> decenija osam. Što se mene tiče, najbolje objašnjenje je dao supers: (8.288) ** Mislim da je nebitno koliko je odredjeni izraz opravdan, ** ili precizan. Mozda je nejveca lepota jezika bas u tome ** sto sadrzi neadekvatne izraze za mnogo stosta. >> Šta je tu čudno? "žudno" je što pristajemo da pritisnemo 'dugme' i 'upalimo' televizor. :)))
o.jeziku.293 spantic, -> #286, balinda
> :))) Kosi se sa 'Prvim srpskim postulatom': "Ako nešto radimo isto > kao i sav normalan svet, civilizacijska obaveza nam je da ga (svet!) > upozorimo gde greši." ;> Kupljeno :)) I ubačeno u moje poruke :)
o.jeziku.294 sav.gacic, -> #288, supers
> Mislim da je nebitno koliko je odredjeni izraz opravdan, ili precizan. > Mozda je nejveca lepota jezika bas u tome sto sadrzi neadekvatne izraze > za mnogo stosta. Godine 1980-89 se zaista nalaze u devetoj deceniji > (izuzev 1980.-te), tako da da bi naziv devedesete verovatno bio dosledniji, 'Đe me nađe! Upravo tako. Uz amandman "babe i žabe", jer se u jednom slučaju broje godine, a u drugom decenije. Koliko god 'decenija' bila zbir od 10 godina, sama reč je dovoljno nezavisna i vodi svoj "jezički" život u našem jeziku, bez obzira na analogiju ili zajmljenje (sixties, seventies...). Za slučaj zaokruživanja, od ove godine do kraja veka i koju godinu posle (negde sam pročitao u ovoj konferenciji), ima još jezičkih sredstava "prelaz vekova, milenijuma", obično kada se želi postići distanca, ili kada preciznost nije bitna. Opšti cilj komunikacije (što je i osnovna funkcija jezika uopšte) je da se što kraće i preciznije prenese (s)misao. Ali pošto je jezik produkt kolektivne svesti ipak živih, dakle nesavršenih, ljudi, svakako da dolazi do nepreciznosti, koje mogu biti simpatične, a smetaju tek u, recimo, nauci ili tehnici. > A osamdasete (1980-89) ce za mene postati devedesete tek kada izraz > morsko prase bude proglasen za gramaticku gresku. Dotle s punim pravom > te godine mogu da se zovu osamdesete! Gramatičku??? Što se mene tiče to prase može biti proglašeno i za saobraćajni prekršaj. Mi i nismo neka morska država, a prase mu dođe kao zbirni pojam za mnogo štošta (često i od milja). Izgleda da je kum (praseta) bio posebno nadahnut... U Hercegovini (dolina Neretve) kornjaču su zvali - čABA! Ja sam isprva mislio da me neko zafrkava, kad ono oni stvarno. Posle su neki hteli da mi "učine" pa su je zvali "žaba-kornjača". Pozdrav, Bik koji sedi
o.jeziku.295 balinda, -> #294, sav.gacic
>> Posle su neki hteli da mi "učine" pa >> su je zvali "žaba-kornjača". A koferče? :)
o.jeziku.296 nkbog, -> #294, sav.gacic
> U Hercegovini (dolina Neretve) kornjaču su zvali - čABA! Ja sam > isprva mislio da me neko zafrkava, kad ono oni stvarno. Tako se govori i u Boki. Inače, u Boki se akcentuje se drugačije nego "naša" žaba. NB.
o.jeziku.297 mdrazic, -> #296, nkbog
>> U Hercegovini (dolina Neretve) kornjaču su zvali - čABA! Ja sam >> isprva mislio da me neko zafrkava, kad ono oni stvarno. A u Dubrovniku se za lubenicu kaže: dinja, a za (po našem) dinju: pipun. Ovo poslednje je izgleda grčkog porekla, pošto je oni zovu: peponi. Milan
o.jeziku.298 vujos, -> #296, nkbog
¨>Tako se govori i u Boki. Inače, u Boki se akcentuje se drugačije nego ¨>"naša" žaba. U Boki i okoline se govori žaba_kornjača (sa primorskim naglaskom;)
o.jeziku.299 balinda, -> #297, mdrazic
>> A u Dubrovniku se za lubenicu kaže .... A kod nas se za 'jogurt' kaže 'kiselo mleko'. :)
o.jeziku.300 calex, -> #299, balinda
<!> A kod nas se za 'jogurt' kaže 'kiselo mleko'. :) Kako se onda zove kiselo mleko?
o.jeziku.301 haevorn, -> #300, calex
// <!> A kod nas se za 'jogurt' kaže 'kiselo mleko'. :) // // Kako se onda zove kiselo mleko? Pa šta će im kiselo mleko kad imaju jogurt? :))
o.jeziku.302 balinda, -> #300, calex
>> Kako se onda zove kiselo mleko? Ono što mi zovemo 'kiselo mleko' to je Englezima, Nemcima i ko zna kome još - 'jogurt'. Zato je pravo pitanje kako oni zovu 'jogurt'? :) (Da nije 'kiselo mleko'?) :) P.S. Mora biti da se radi o nekakvom 'mlečnom kiselom kremu' ili tako nečemo. (?)
o.jeziku.303 ushke, -> #300, calex
> <!> A kod nas se za 'jogurt' kaze 'kiselo mleko'. :) > > Kako se onda zove kiselo mleko? Neki nasi proizvodjaci prodaju kiselo mleko pod nazivom (pseudonimom ;) 'jogurt'.